NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040818].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 149234 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.08.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Počinje li borba za papinski stolac</p>
<p>Već se nekoliko godina u crkvenim krugovima poteže pitanje je li Wojtyla psihofizički sposoban voditi Crkvu te se spekuliralo o mogućnosti njegove ostavke zbog slabog zdravlja te o eventualnim nasljednicima (licitiralo se s imenima kardinala Kaspera, Martinia, Sodana, Arinzea i drugih) / Za zagovornike Papina povlačenja uzajamno su se optuživali crkveni »konzervativci« i »progresivci« / I jedni i drugi imali su (i imaju) svoje favorite koje bi rado vidjeli na Petrovoj stolici umjesto Ivana Pavla II. / Kako sada stvari stoje, za takvo što neće morati još dugo čekati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ovo je moje posljednje hodočašće«, rekao je vidljivo umoran papa Ivan Pavao II. na završetku hodočašća u marijinskom svetištu Lourdesu o blagdanu Velike Gospe. Javnost je te Papine riječi odmah protumačila dvojako: Papa je na umoru ili Papa se povlači. Jedna od prvih reakcija došla je od belgijskog kardinala Godfrieda Daneelsa koji je Papinu poruku prokomentirao riječima: »To je svakako bilo njegovo zbogom Lourdesu, a možda i svom životu!« </p>
<p>S druge strane, službeni je Vatikan na sve upite ostao birokratski suh i poslovičan, rekavši da su Papine riječi u Lourdesu pogrešno shvaćene. »Samouvjerenost« je potkrijepljena najavom Papine nazočnosti skupu katoličke mladeži, 5. rujna u Loretu, i najavom posjeta Istanbulu 30. studenoga.</p>
<p>Iz Papinih pohoda i pojavljivanja u javnosti u posljednjih godinu dana sasvim je vidljivo da je na izmaku fizičkih snaga i da svoju službu obnaša krajnjim naporom volje i stoičkom samodisciplinom. Papin poziv vjernicima uoči Velike Gospe da mole za njega i »oproštaj« s Lourdesom ne moraju nužno značiti da je 84-godišnji Papa na umoru, ali svakako upućuju na to da je Papa svjestan kako se njegova misija na Petrovoj stolici privodi kraju.</p>
<p>To više što to nije prvi put da netko iz vrha crkvene hijerarhije javno progovori o njegovu odlasku. Naime, već se nekoliko godina u crkvenim krugovima poteže pitanje je li Wojtyla psihofizički sposoban voditi Crkvu te se neformalno spekuliralo o mogućnosti njegove ostavke zbog slabog zdravlja te o eventualnim nasljednicima (javno se spominjalo a tajno licitiralo s imenima kardinala Kaspera, Martinia, Sodana, Arinzea i drugih).</p>
<p>Ostarjeli, ali duhom još vitalni Papa, tada je na te spekulacije odgovorio: »Da, Papa bi mogao dati ostavku kada bi je imao komu dati!« Međutim, ni ta naizgled aporija nije nerješiva.</p>
<p>Zakonik kanonskoga prava Katoličke crkve predvidio je »pravni lijek« i za takvu mogućnost. Zlu ne trebalo, crkveni Zakonik u članku 332. predviđa mogućnost da Papa dobrovoljno odstupi od daljnjeg služenja Bogu i Crkvi na mjestu Petrova nasljednika, ako se pokaže da za to više nije psihofizički sposoban. A i sam papa Wojtyla, svjestan svih okolnosti, potrudio se još prije pet godina (za svaki slučaj), da apostolskom konstitucijom »Universi Dominici gregis« dopuni odredbe o izboru novog pape.</p>
<p>Ključne su odredbe nepromijenjene: papu biraju samo kardinali mlađi od 80 godina, a izbor se provodi u strogoj izolaciji i tajnosti, u zaključanoj Sikstinskoj kapeli. No Wojtylinom odredbom ukinuta je dotadašnja mogućnost da se papu može izabrati aklamacijom (tj. spontano i jednodušno nadahnuti Duhom Svetim) i kompromisom (kada kardinali između sebe izaberu skupinu kojoj povjeravaju izbor novog pape).</p>
<p>Time je ostavio kao jedinu mogućnost izbora skrutinij tj. izbor tajnim glasovanjem i dvotrećinskom većinom (plus jedan glas ako je broj kardinala-izbornika djeljiv s tri). Wojtyla je također na vrijeme pooštrio tajnost izborne konklave i zabrane njena kontakta s vanjskim svijetom (prije izbora Sikstinska se kapela provjerava da ne bi bila ozvučena, a strogo je zabranjeno unošenje mobitela). Dakle, Papa je pripremio sve za slučaj da više ne uzmogne obavljati svoje poslanje ili da njegovo »pontifikalno« hodočašće bude iznenada prekinuto Božjom voljom ili silom majke prirode.</p>
<p>Za zagovornike Papina povlačenja uzajamno su se optuživali crkveni »konzervativci« i »progresivci«. Konzervativcima se predbacivalo da se ne mogu pomiriti s Wojtylinom politikom pokajanja, ekumenizma i širenja međureligijskog dijaloga, a progresivcima da traže ograničenje papinskog autoriteta, veći utjecaj biskupskog kolegija i napuštanje zasada crkvene tradicije kada je riječ o celibatu i o ulozi žena u Crkvi.</p>
<p>I jedni i drugi su imali (i imaju) svoje favorite koje bi rado vidjeli na Petrovoj stolici umjesto Ivana Pavla II. Kako sada stvari stoje, za takvo što neće morati još dugo čekati. Jer iako je »parkinsonom«, dvama atentatima, prijelomima, operacijama i teškim artritisom iscrpljeni Papa na sve dosadašnje primjedbe kako je došlo vrijeme da se »odmori« odmahivao govoreći: »Imat ćemo cijelu vječnost za odmor!«, objektivne činjenice pokazuju da se taj vrli hodočasnik primakao kraju svog maratonskog puta. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bavljenje Zagrebom prednost i razlika u odnosu na postojeće televizije</p>
<p>Program zagrebačke televizije počinjat će s emisijom »Dobro došli«, koja će davati pregled kulturnih događanja u gradu, a u nastavku će slijediti glazba, serije i filmovi europske produkcije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka televizija pod nazivom Z1, za koju je u rujnu prošle godine dobila koncesiju Televizija Sljeme d.o.o., u četvrtak, 19. kolovoza, u 16 sati kreće s ekperimentalnim emitiranjem programa. Natječaj za koncesiju buduće zagrebačke televizije raspisan je još 2001., no nakon razmatranja prijava pristiglih na natječaj koncesija nije dodijeljena nikomu. Stoga je dvije godine kasnije raspisan ponovni natječaj te je 16. rujna 2003. Vijeće za telekomunikacije za pokretanje zagrebačke televizije povjerenje ukazalo Televiziji Sljeme, koja je nepunih godinu dana tiho i bez pompe postavljala novu televiziju na noge.</p>
<p>»Nakon što je OTV prerastao iz gradske u županijsku televiziju, u eteru je ostalo upražnjeno mjesto za gradsku televiziju. Smatrao sam da biH mogao okupiti kvalitetnu ekipu koja bi mogla ponuditi koncept gradske televizije«, istaknuo je Branko Kuzele, direktor Televizije Sljeme.</p>
<p>Rezultate njihova jednogodišnjeg rada gledatelji će moći gledati već od četvrtka na 45. kanalu UHF-a, a pokrivat će područje grada Zagreba. No, riječ je samo o eksperimentalnoj fazi emitiranja programa koja će trajati 30 dana. Tijekom tog vremena ekipa bi se trebala »uigrati« i krenulo bi se s onim opsegom programa koji je predstavljen na natječaju za koncesiju. U eksperimentalnoj fazi bit će mnogo manje vlastite produkcije, a program će se uglavnom sastojati od serija i filmovi strane proizvodnje te glazbenog programa.</p>
<p>Prvih mjesec dana program će se emitirati samo u popodnevnim satima i svaki dan će biti gotovo isti. </p>
<p>Počinjat će s emisijom »Dobro došli« (pregled kulturnih događanja u gradu), a u nastavku će slijediti glazba, serije i filmovi europske produkcije. </p>
<p>S početkom emitiranja programa krenut će i središnja informativna emisija pod nazivom ZIP, koja će se prikazivati svakodnevno u 18 sati. U konačnici, nakon eksperimentalne faze, programska shema će se sastojati od pet segmenta - informativnog, zabavno-mozaičnog, sportskog, filmskog i dječjeg programa.</p>
<p>Kako kaže Kuzele, neke emisije će se nužno raditi u produkciji Televizije Sljeme. No, za zabavni show angažirat će koproducenta, kao i za kvizove. Specijalizirane emisije koje će se baviti informatikom, filmom i modom radit će se u vanjskoj produkciji. No, svatko tko pristane na takvu suradnju morat će poštivati produkcijska pravila kuće koja podrazumijevaju grafiku koja je, tvrdi Kuzele, prvi put standardizirana.</p>
<p>Riječ je o kvaliteti slike, animaciji, najavnoj špici i jinglovima koji moraju biti prepoznatljivi i imati svoj identitet odnosno zagrebačka obilježja. Uz središnju informativnu emisiju ZIP, od četvrtka će krenuti i emitiranje ZIP Specijala, koji će biti neka vrsta druge informativne emisije u 21.30 sati i davat će prikaz događanja u gradu te glavne vijesti. Sve ostale emisije u vlastitoj produkciji su još u fazi pripreme.</p>
<p>Što se tiče ekipe urednika i novinara, oni su javnosti uglavnom nepoznata imena, ali ne i poznavateljima elektroničkih medija. Funkciju pomoćnika direktora Branka Kuzelea i izvršnog producenta obnaša Srđan Buženčić, koji je godinama bio producent Sportskog programa na HTV-u. Urednik Informativnog programa je Milorad Šikanić, novinar koji je radio u Hini, na Hrvatskom radiju i HTV-u, a urednik Zabavnog programa Trpimir Vicković - Vicko. Za vođenje središnje informativne emisije trenutačno je u igri nekoliko kandidata koji su prošli audiciju koji će biti pozvani na razgovor. </p>
<p>Programom ne namjeravaju konkurirati postojećim televizijama, nego je cilj stvoriti prepoznatljivu gradsku televiziju koja će se baviti naoko banalnim problemima. To ne znači da su ti problemi nebitni ili da ne mogu utjecati na kvalitetu življenja u metropoli. Bavljenje njima, kažu na TV Sljeme, bit će prednost i razlika buduće televizije u odnosu na već postojeće. </p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nema osnove da VIPnetova ustavna tužba zaustavi natječaj </p>
<p>Prema načinu bodovanja i ocjenjivanju, tvrtka-kandidat može skupiti najviše 100 bodova, a najviše, 30 bodova, nosi nastup tvrtke na tržištu, odnosno njezin doprinos razvoju nacionalnoga gospodarstva / Prigodom raspisivanja natječaja koristili smo se iskustvima više europskih zemalja / Iskustva pokazuju da se nakon dolaska trećeg operatera na tržište cijene usluga u kratkom roku smanjuju i do 15 posto, kaže Željko Debanić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za telekomunikacije nedavno je raspisalo natječaj za davanje više koncesija mobilne telefonije. O velikom interesu domaćih i stranih tvrtki za trećeg operatera mobilne telefonije, postupku provođenja natječaja, otporu postojećih operatera, skorom osnivanju agencije za telekomunikacije, te nedostatku zanimanja za drugu fiksnu mrežu, razgovarali smo s Željkom Debanićem, predsjednikom Vijeća za telekomunikacije.</p>
<p>• Koliko bi se od 16 zainteresiranih tvrtki koje su kupile natječajnu dokumentaciju moglo javiti na natječajni rok za podnošenje ponuda do 14. rujna?</p>
<p>- Svaka od 16 tvrtki koja je do 13. kolovoza kupila natječajnu dokumentaciju za tri mobilne koncesije u sustavu druge generacije (GSM/DCS 1800) te tri koncesije u sustavu pokretne mreže treće generacije (UMTS), kao i kombinirane koncesije druge i treće generacije mobilne telefonije, mora donijeti odluku hoće li se javiti na natječaj do 14. rujna. U natječaju smo tražili bankovno jamstvo za tvrtke koje sudjeluju na natječaju, da imaju sredstva na računu u vrijednosti koncesije koja za kombiniranu iznosi 172 milijuna kuna, za UMTS 132 milijuna kuna, a samo za radiofrekvencijski spektar DCS 1800 - 105 milijuna kuna. Riječ je o uplati više do 500 milijuna kuna u državni proračun. Nadalje, investicijska ulaganja samo u mrežu druge generacije trebala bi iznositi više od 250 milijuna eura, a tu su i nova zapošljavanja. No, traži se ozbiljan kandidat koji će moći konkurirati jakim postojećim mobilnim operaterima. Moguće je da će izvan natječajne dokumentacije biti formirani i lokalni konzorciji koji će onda sudjelovati na natječaju.</p>
<p> • Kakav će biti način bodovanja i ocjenjivanja tvrtki kandidata za trećeg operatera?</p>
<p>- Ocjenjivat će se po sedam kriterija. Prema načinu bodovanja i ocjenjivanju tvrtka-kandidat može skupiti najviše 100 bodova. Najviše bodova, po 30, nosi nastup tvrtke na tržištu, odnosno njezin doprinos razvoju nacionalnoga gospodarstva. Financijski plan nosi 15 bodova, a tehnička platforma, stručnost, odabir kombinirane mreže, odnosno početak gradnje UMTS-a, nešto manje bodova.</p>
<p>• Može li VIPnetova ustavna tužba zaustaviti natječaj za trećeg mobilnog operatera?</p>
<p>- Nema osnove za nešto takvo. Prigodom raspisivanja natječaja koristili smo se iskustvima više europskih zemalja. Glavna razlika je što zapadnoeuropske zemlje nemaju fiksnu cijenu koncesija nego imaju postupak aukcija. No, to je stvar zakonskog rješenja. Primjena nacionalnog roaminga, zbog koje je VIPnet podnio ustavnu tužbu, postoji u većini zapadnoeuropskih zemalja. Nacionalni roaming je princip povezivanja dvaju operatera na komercijalnoj osnovi.</p>
<p>• Zašto je od poziva za iskazivanje interesa do natječaja za trećeg mobilnog operatera prošlo više od godinu i pol?</p>
<p>- Vijeće nije imalo zakonsku osnovu za raspisivanje natječaja, odnosno Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka trebalo je donijeti podzakonske akte. U međuvremenu je donesen i novi Zakon o telekomunikacijama, koji je definirao nove pravilnike s novim nazivima, i onda se čekalo da se napišu novi podzakonski propisi koji će definirati sve elemente natječaja. Vlada je 25. veljače ove godine donijela odluku kojom se zadužuje postojeće Vijeće za raspisivanje natječaja. To je bio jasan politički signal za daljnje otvaranje domaćeg telekomunikacijskog tržišta. Prije toga nije bilo dovoljno razumijevanja da se nešto takvo uradi, iako su još lani tri domaće i tri strane tvrtke pokazale interes za sudjelovanje na natječaju.</p>
<p>• Što za korisnike usluga znači mogući dolazak trećeg mobilnog operatera?</p>
<p>- Može se očekivati oživljavanje cjelokupnog hrvatskog telekomunikacijskog sektora, odnosno dodatni zamah u mobilnim komunikacijama. Iskustva pokazuju da se nakon dolaska trećeg operatera na tržište cijene usluga u kratkom roku smanjuju i do 15 posto. Uz jeftinije cijene očekujem i povećanje broja korisnika, kao i veći promet u postojećim i novim mobilnim mrežama. To je važno za razvoj ukupnoga gospodarstva. Sada praktično na tržištu imamo duopol.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Jadranski susreti na Neretvi</p>
<p>Na Maratonu lađa zgusnulo se sve: samopromocija kandidata za predsjedničke izbore sljedeće godine, borba za lokalnu vlast koju umjesto diskreditiranog Jamba sad drži Vladin povjerenik, odmjeravanje snaga između HDZ-a i krajnje desnice koja mu nastoji preoteti dio razočaranih i usput izgubljenih pristaša i, napokon, izlaganje portreta onih koje se bez predaha nastoji promovirati u nacionalne ili lokalne junake (Gotovina i Jambo) </p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>U Metkoviću je već sedmu godinu zaredom održan Maraton lađa, utrka širokih trupica s deset veslača i kormilarem. Sudjelovale su 33 posade, među kojima i dvije ženske. Od mosta u Metkoviću do Ploča veslalo se Neretvom i njezinim rukavcima 22,5 kilometra. U dolini Neretve zbio se događaj koji je privukao sve osim Hrvatske televizije, koja je u Atenu na Olimpijadu poslala sve sportske novinare, neke voditelje dnevnika i političke izvjestitelje, pa su u Zagrebu ostala samo tehnika i rezervni prenositelji utakmica koji ne znaju reći koji je igrač Varteksa na utakmici s Dinamom zaradio jedanaesterac, kažu kako je umjesto Benka ušao netko drugi, a onda uredno istog Benka u igri spominju cijelo drugo poluvrijeme... Uglavnom, Televizije na Neretvi nije bilo.</p>
<p>Neretljanski maraton nema tradiciju dvoboja osmeraca Oxforda i Cambridgea iako se tamo vesla, sudeći prema imenu nagrada, još od kneza Domagoja. Neretljanski maraton nema tradiciju Sinjske alke, iako se tamo ove godine pojavila ikonografija koju je nekad ponosno izlagao samo Sinj. Neretva je ove godine Sinju ukrala značenje i glamur glavnog ljetnog političko-turističkog etno-festivala na kojem su se pojavile sve državne, regionalne i lokalne zvijezde koje su, uglavnom, izbjegle biti u Sinju.</p>
<p>Zbog poznate vezanosti Sinjske alke uz domoljubnu desnicu tipa Hrvatskog bloka, HSP-a i razne braniteljske udruge, u Sinju se ove godine nije pojavio ne samo nekadašnji pokrovitelj predsjednik Mesić nego ni najviša postava HDZ-a. U Sinju je bila tek zamjenica predsjednika stranke Jadranka Kosor kao potencijalna kandidatkinja vladajuće stranke za predsjedničke izbore sljedeće godine. Na Neretvi je, međutim, bio sadašnji predsjednik i kandidat za budućega Stipe Mesić, kao i tehnomenadžerska struja iz HSP-a (Tadić, Rožić i predsjednički kandidat Letica) pojačani kanadskom policajkom Ružom Tomašić kao hardlinerskim garnirungom.</p>
<p>Tradicionalni Đapić ukazao se kao Gospa Sinjska na Alci, a suvremenije krilo HSP-a došlo je na Neretvu.</p>
<p>HDZ su na Neretvi predstavljali predsjednik i potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks i Luka Bebić, potonji i u ulozi političkog repozicioniranja Stipe Gabrića Jamba, dojučerašnjeg vladara Neretljanske doline. Jamba još nije bilo jer se tek vraćao iz Crne Gore kamo je slučajno otišao na put baš kad ga se hrvatsko pravosuđe kanilo dohvatiti zbog, navodnog, nenamjenskog trošenja državnog novca namijenjenog neretljanskim seljacima koje je pogodila suša. U subotu, dakle, umjesto Jamba uživo ukazala se na mostu ispod kojeg su kretale lađe samo njegova slika, ali on je već u ponedjeljak u Dubrovniku razgovarao s istražnim sucem. Zatvora, zasad, nije vidio. Hrvatsko se pravosuđe zna brzo obračunati s utajivačima TV-pretplate i penzionerima-prijestupnicima, ali s tajkunima uvijek ide opreznije pazeći da ne napravi pogrešku u koracima.</p>
<p>Na neretljanskom maratonu pojavilo se sve ono što ga kvalificira da bude relevantan hrvatski događaj. Tamo su bili političari. Uz navedene predstavnike HDZ-a i HSP-a, pojavila se blizu predsjednika Mesića predsjednica njegove nekadašnje stranke HNS-a Vesna Pusić, potom vodstvo HSS-a s Tomčićem na čelu na posebnom brodu, zatim Željka Antunović ispred SDP-a i Ivić Pašalić koji je kao jedan od rijetkih bio i na Alki i na Neretvi. Osim političara i primjetno odsutnog lokalnog tajkuna Jamba, na Neretvi je bio i podsljemenski divlji graditelj i animator rodoljubnih osjećaja Ljubo Ćesić Rojs. Gdje je on, tu je i priča o odbjeglom generalu Gotovini čije su se majice s natpisom »Heroj« pojavile uoči veslačke utrke. </p>
<p>Na Maratonu lađa zgusnulo se sve: samopromocija kandidata za predsjedničke izbore sljedeće godine, borba za lokalnu vlast koju umjesto diskreditiranog Jamba sad drži Vladin povjerenik, odmjeravanje snaga između HDZ-a i krajnje desnice koja mu nastoji preoteti dio razočaranih i usput izgubljenih pristaša i, napokon, izlaganje portreta onih koje se bez predaha nastoji promovirati u nacionalne ili lokalne junake (Gotovina i Jambo).</p>
<p>Televizija je ignorirala veslački maraton jer bi vjerojatno imala grdnih problema da ga slikom pokrije.</p>
<p>Neke bi kamere trebale biti u čamcima, a druge na obali što bi za HRT bio zahtjevniji posao nego da mora s motora snimati biciklističku utrku. Možda je tako ispalo i bolje za hrvatske birače jer se većina političara tamo pojavila upravo vjerujući kako će »biti na televiziji«. Ovako su TV-pretplatnici ostali prikraćeni za izravan prijenos još jednog neumornog zalaganja političara (čak i kad su na odmoru) za interese građana.</p>
<p>Inscenacija na obali i na vodi podsjećala je na nekad popularne Jadranske susrete. Umjesto nošenja praznih kašeta, natezanja užeta i plazenja po jarbolu do pršuta tamo se samo veslalo. Kad su političari već pokazali toliko zanimanje za Maraton lađa, neka sljedeće godine sami zasjednu u trupice i zaveslaju. Neka sastave stranačke deseterce s kormilarem. Neki se ionako još najbolje izražavaju u desetercu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ništa od većih plaća</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Ništa od povećanja neoporezivog dijela plaće, poručili su u ponedjeljak iz Ministarstva financija, nakon što je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever Vladi uputio zahtjev da se taj iznos poveća sa sadašnjih 1500 na 2300 do 2400 kuna.</p>
<p>S obzirom na zaključke nakon posljednjih pregovora s MMF-om, u kojima je posebno istaknuto da država mora ograničiti javnu potrošnju i socijalna davanja, odgovor iz Ministarstva mogli smo pretpostaviti još u vrijeme kada je Sever spomenuo ideju, ma koliko bili zagrijani za to da se ona ostvari. Realno, prosječan zaposleni građanin za to mora biti jako zagrijan, jer bi ta promjena u konačnici značila veću plaću. Ovisno o prihodima, to bi povećanje u nekim slučajevima moglo dosegnuti i 400 do 500 kuna, što nije zanemarivo.</p>
<p>Činjenica jest da troškovi života rastu i da ih plaće u posljednje vrijeme presporo slijede (što je temeljni argument Nezavisnih sindikata u toj priči), pa bi povećanje neoporezivog dijela dohotka oporavilo minuse na bankovnim računima zaposlenih građana i bilo bi itekako dobrodošlo. No, s druge strane, sasvim je jasno da to znači i manjak prihoda u državnoj blagajni, koji si država ne može dopustiti. Zahtjevi nezaposlenih - pri čemu ne mislimo samo na tu kategoriju građana, čija su materijalna prava mala i ne rastu već dugo, nego i na umirovljenike, rodilje i socijalno ugrožene te djecu - još su preveliki da bi državi bilo svejedno to koliko doprinosa ili poreza ubire od plaća. Riječ je, osim toga, o promjeni čiji se učinak uglavnom mjeri u džepovima građana, a ne u većem zamahu poslodavaca, koji se u posljednje vrijeme smatra prioritetom, pa je nerealno očekivati da će doći na red prije poreznih izmjena u tom pravcu.</p>
<p>Mnogo je realnije, nažalost, očekivati ukidanje nekih poreznih olakšica na koje smo se pomalo počeli navikavati, računajući na obilniji godišnji povrat poreza. Tako bi, na primjer, umjesto većeg neoporezivog dijela plaće građane najesen moglo iznenaditi ukidanje ili revizija poreznih olakšica za kupnju stana, na koje su u Ministarstvu financija već imali primjedbi.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>I pogled ima svoju cijenu</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Lokrum je izvan pogona do kraja sezone jer su, nastojeći izbjeći tragediju, kapetani brodova Armonia i Club Med 2 u subotu sidrima uništili podmorske cjevovode, električne i telefonske kablove. Brodske grdosije bile su usidrene između stare gradske luke i Lokruma, a svjedoci ističu da se nevrijeme njima poigravalo kao s čamčićima na vesla. Katastrofa je, srećom, izbjegnuta, ali postavlja se pitanje što napraviti da se slične scene ne ponove. Je li ova pozicija, na kraju krajeva, idealno mjesto za pristajanje mega-brodova ili ih treba preusmjeravati na sigurnija sidrišta?</p>
<p>Sidrenje ispred dubrovačkih zidina putnicima cruisera je neponovljiv doživljaj. Dubrovčani će se, s druge strane, žaliti na silne vibracije i buku koju čine takvi manevri. Gosti triju elitnih hotela - Vile Dubrovnik (koja je bila najugroženija subotnjim brodskim manevrima), Excelsiora i Argentine nerijetko prigovaraju da ne mogu spavati od buke sidrenja brodskih grdosija te da im to remeti skupo plaćeni odmor. Prema pravilima, na potezu između stare luke i Lokruma dopušteno je usidriti dva velika cruisera i jedan manji. Brodovi su, u svakom slučaju, preblizu i gradskoj jezgri i elitnim turističkim objektima.</p>
<p>Po svakom sidrenju plovećeg hotela Dubrovnik dobije 6000 dolara, godišnje oko 1,5 milijuna dolara. S druge strane, godišnji promet ta tri elitna hotela (temeljem 60-postotne zauzetosti) je 15 milijuna dolara. Ta analiza osporava svaku sumnju u to što bi trebao biti turistički prioritet.</p>
<p>Gdje je rješenje? Vlado Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, zadovoljan u prvom redu što je izbjegnuta katastrofa i što nije bilo ljudskih žrtava, predlaže da se brodovi sidre u luci u Gružu koja može primiti mega-plovila. Brodovi što primaju do 500 putnika mogli bi se i dalje sidriti nedaleko Lokruma. Samo ne po sadašnjim uvjetima, kada ih pristajanje na elitnoj lokaciji po putniku stoji dolar i pol. Cijena bi trebala biti najmanje trostruko viša jer pogled na Grad s takve pozicije ima svoju vrijednost. Gosti Excelsiora, Argentine ili Vile Dubrovnik to najbolje znaju. Pogotovo kada pogledaju hotelski račun.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Hitno raspisati referendum o zaustavljanju NE Krško</p>
<p>Prva faza »znanstvenog« projekta, koji bi se moglo nazvati »3 x 2 milijarde dolara«, uspješno je završena i hrvatski je puk osiromašen mudrim potezima »znanstvenika«, moćnika, mafije ili nazovite ih kako vam drago... Ne smije se zaboraviti da je elektrana relativno blizu Zagreba i da havarija u njoj i te kako može ugroziti stanovnike Zagreba i većeg dijela Hrvatske. Stoga bi, ponajprije zbog sigurnosnih razloga, elektranu što prije valjalo staviti izvan pogona i konzervirati </p>
<p>BRANIMIR MOLAK</p>
<p>U Hrvatskoj nema nikakva suvislog sustava za zaštitu i spašavanje u slučaju nesreće u Nuklearnoj elektrani Krško, a ne postoji ni za druge vrste ugroze stanovništva, dobara i okoliša unatoč brojnim upozorenjima struke o nužnosti njegove uspostave.</p>
<p>Informacije koje su odgovorni o zbivanjima u Krškom dali medijima o nedavnom prekidu redovnog a zatim i zakazivanju rezervnog napajanja električnom energijom i slobodnom padu kontrolnih palica – glavnom sigurnosnom sustavu nuklearke – ne mogu upućene ostaviti ravnodušnima.</p>
<p>Zanimljiva je, i raduje, i izjava o dovoljnosti ostalog dijela hrvatskog elektroenergetskog sustava za nesmetanu opskrbu električnom energijom i bez NE Krško, što su i dokazali petogodišnjim izostankom dobave energije iz te elektrane, ali i još duljim izostankom dobave električne energije iz elektrana dvaput veće snage nego što je hrvatski dio NE Krško, koje su hrvatskim novcem sagrađene u drugim državama bivše Jugoslavije. I sve to, tužno, bez zahtjeva za odštetu.</p>
<p>A kada se još zna da su gubici u dovođenju električne energije od elektrana do potrošača u Hrvatskoj pojedinih godina veći od proizvodnje NE Krško, teško će biti ikoga uvjeriti u potrebu gradnje novih elektrana (zbog toga bi struja bila skuplja).</p>
<p>Dio »projekta« razaranja energetike već je završen, a »rezultate« trpe sve siromašniji stanovnici plaćanjem prekomjerno visokih i sve viših cijena energenata, koje su posljedica isključivo spomenuta »projekta«, a nipošto cijena energenata na svjetskom tržištu.</p>
<p>Prva faza »znanstvenog« projekta, koji bi se moglo nazvati »3 x 2 milijarde dolara«, uspješno je završena i hrvatski je puk osiromašen mudrim potezima »znanstvenika«, moćnika, mafije ili nazovite ih kako vam drago, za 3 x 2 milijarde američkih dolara. Tu fazu čine štetan ugovor s Talijanima o Jadranskom plinu, prodaja u bescjenje četvrtine Ine Mađarima i spomenuti krajnje štetan i opasan ugovor o NE Krško sa Slovencima.</p>
<p>Dva su sporazuma međurepubličke razine koji određuju sudbinu NE Krško – koja je već odavno postala vrlo opasna igračka političara. Ozbiljnost prvog sporazuma iz 1971., u kojem se uopće ne spominje skladištenje radioaktivnog otpada i razgradnja elektrane, neprijeporna je, ali ga je Slovenija već nekoliko puta, bez ikakve reakcije političara iz Hrvatske, prekršila. Nasuprot njemu, sljepoća političara, nebriga za interese Hrvatske i golema šteta izazvana Hrvatskoj drugim sporazumom iz 2002., i te kako su mjerljivi.</p>
<p>Zakonom o zaštiti od ionizirajućih zračenja (Narodne novine 27./99. str. 813.) zabranjen je uvoz radioaktivnog otpada u Hrvatsku. Članak 36. tog zakona glasi: »Zabranjuje se uvoz, prerada, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada koji nije nastao u Republici Hrvatskoj«. Kako se uopće smije dogoditi da se potpiše međunarodni sporazum koji nije u skladu sa zakonima ili ustavom Hrvatske? Na žalost, nije jedini.</p>
<p>Za sigurnost NE Krško još je dominantna »kumrovečka škola«, u kojoj struka i stručnjaci ne trebaju, a važna je samo poslušnost, što bi moglo imati kobne posljedice. Naime, »politbiro« je u proljeće prošle godine, nakon potpisivanja štetnog sporazuma, u staroj maniri odabrao podobne osobe koje bi se trebale brinuti, kao »hrvatska« strana, za sigurno upravljanje i rad NE Krško.</p>
<p>Neke od tih osoba posve su nekompetentne za bilo koja područja rada nuklearne elektrane koja se tiču njene sigurnosti, a uz to su osvjedočeni borci za osobne i slovenske interese. Zašto je, primjerice, u takozvanu stručnu grupu za ocjenu sigurnosti NE Krško za prošle vlade bio imenovan bivši član CK SKH, koji nije upućen u problematiku, a stručnjacima se ne dopušta niti približiti takvu visoko specijaliziranom poslu?</p>
<p>Ne smije se zaboraviti da je elektrana relativno blizu Zagreba i da havarija u njoj i te kako može ugroziti stanovnike Zagreba i većeg dijela Hrvatske. Stoga bi, ponajprije zbog sigurnosnih razloga, elektranu što prije valjalo staviti izvan pogona i konzervirati.</p>
<p>Podsjetimo se da je Slovenija sa Srbijom još 1987. proglasila moratorij na gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj, kada je bila obvezna ulagati u Hrvatskoj. Tako je oštetila Hrvatsku za približno 700 milijuna dolara. Sporazumom iz 2002. hrvatski su političari to Sloveniji oprostili i uz to preuzeli troškove skladištenja radioaktivnog otpada i razgradnje NE Krško, što ih do tada nije imala, koji sigurno prelaze 300 milijuna dolara, a spominje se i svota od približno 350 milijuna eura.</p>
<p>Oproštena je i vrijednost pet godina neisporučene i otuđene energije od 1998., koja iznosi oko 900 milijuna dolara. Neki od članova »hrvatskoga« tima pomogli su još 1987. da Slovenija izigra Hrvatsku, a čine to i danas.</p>
<p>Gdje su zelene udruge?</p>
<p>Kao što su u Sloveniji 1987. referendumom odlučili da neće ulagati novac (što su bili obvezni međudržavnim ugovorom iz 1971.) u gradnju elektrane u Hrvatskoj, isto su tako 1997. odlučili da se u Sloveniji ne može graditi odlagalište za radioaktivni otpad iz NE Krško. Svojedobno je jedan od članova »hrvatskog« tima izjavio da Hrvatska ne može u Europsku uniju dok ne sagradi odlagalište za slovenski otpad, iz čega se najbolje vidi čije interese brani.</p>
<p>Zelene udruge u Hrvatskoj trebale bi ponešto naučiti iz zbivanja u Sloveniji pa pomoći hrvatskim vlastima u spoznaji da je prijeko potrebno raspisati opći referendum o zaustavljanju nuklearne elektrane Krško. I suradnja sa zelenima Austrije mogla bi voditi istom cilju.</p>
<p>To je, prije svega, potrebno iz sigurnosnih razloga jer uz spomenuti »hrvatski« tim veliki dio Hrvatske zbog eventualne havarije u NE Krško može biti i te kako ugrožen. To je nužno i zbog zaštite hrvatskih materijalnih interesa. Pritom nije zanemariva ni tvrdnja da im elektrana ionako – ne treba.</p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>I još važeći Zakon o sigurnosti prometa prilično je strog</p>
<p>Strogom primjenom zakonske odredbe o zabrani konzumiranja alkohola prije vožnje vinogradari, hotelijeri i ugostitelji pretrpjet će goleme gubitke, a kada se to pročuje u Europi, najveći gubitak pretrpjet će naš turizam</p>
<p>ZLATKO KRSTIĆ </p>
<p>Ponovo smo dobili jedan na brzinu donesen zakon, mislim na Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Rijetko je koji zakon naišao na toliku kritiku javnosti kao taj.</p>
<p>Nekoliko sam puta već pisao u Vjesniku, kao i u časopisu Odvjetnik, o negativnim posljedicama ustaljene naše zakonodavne prakse da se zakoni donose na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> te da se često mijenjaju. Samo u području sigurnosti prometa na cestama imali smo od 1992. osam promjena ili potpuno novih zakona. Nisam pronašao niti jednu stručnu analizu o tome koliko je koji od tih zakona poboljšao ponašanje u prometu te koliko je smanjen broj prometnih nesreća.</p>
<p>Svakom je pravniku poznato da nijedan zakon u povijesti sam po sebi nije smanjio a još manje spriječio kaznena djela, pa bio on i maksimalno drakonski. Već i još važeći Zakon o sigurnosti prometa bio je prilično strog te mislim da ga uopće nije trebalo mijenjati.</p>
<p>Pa u čemu je onda problem? Problem je u preventivi i u primjeni zakona. Treba organizirati da prometna policija češće patrolira cestama i kažnjava najteže prekršitelje. Osim toga, patrolirati bi trebalo i u automobilima bez policijskih oznaka.</p>
<p>Što sada radi prometna policija? Najčešće čeka u zasjedi s radarom i kažnjava prekršitelje ograničenja brzine, te u slučaju sumnje provodi alkotest i – to je sve. Međutim, brza vožnja najmanji je uzrok prometnih nesreća. Najveći su uzroci pretjecanje na nedozvoljenom mjestu, ulaženje u »škare«, pretjecanje kolone, pretjecanje na prijevoju, ne držanje propisanog razmaka između vozila... </p>
<p>Do lančanih sudara dolazi samo krivnjom svih vozača u koloni jer su držali premali razmak prema vozilu ispred sebe. Zamolio bih Ministarstvo unutarnjih poslova da objavi kako je u protekloj godini policija kaznila takve prekršaje, a koliko su kažnjeni na prekršajnim sudovima.</p>
<p>Kamioni vrlo često stvaraju velike kolone, ali ih policija rijetko stavlja izvan prometa. Objavljeno je da se na novoj autocesti snima promet na osamdeset mjesta. Ako je to tako, tada bi vozače koji drže premali razmak trebalo odmah zaustavljati i maksimalno kažnjavati. U Zagrebu u Vukovarskoj aveniji neki vozači voze cik-cak, to jest pretječući i lijevo i desno pri brzini većoj od 80 kilometara na sat, i – nikome ništa.</p>
<p>Što se tiče odredbe o zabrani konzumiranja ma i najmanje količine alkohola, mislim da je zakonodavac tu u cijelosti pogriješio. Prije pola godine donijet je propis o stimuliranju vinogradara na sadnju što većih površina vinograda. Stvarne površine vinograda su za dvije trećine manje od onih površina evidentiranih u katastru prije mnogo desetaka godina. A vinogradi već sada imaju tisuće hektolitara neprodana vina.</p>
<p>Osim toga, nedavno je donijet propis kojim se vino tretira kao hrana. Liječnici preporučuju umjereno konzumiranje vina radi čisto zdravstvenih razloga, kao na primjer radi bolje probave, smanjenja kolesterola, boljeg rada srca, niskog tlaka i drugog.</p>
<p>Strogom primjenom zakonske odredbe o zabrani konzumiranja alkohola prije vožnje vinogradari, hotelijeri i ugostitelji pretrpjet će goleme gubitke, a kada se to pročuje u Europi, najveći gubitak pretrpjet će naš turizam. Prošle je godine u nas boravilo 300 tisuća turista iz Francuske. Zahvaljujući izvrsnoj propagandi, ove godine bit će ih možda 400 tisuća. Zar naša vlada misli da će se oni odreći čaše vina tijekom desetodnevnog boravka u nas? Ne, neće, radije neće doći na odmor u Hrvatsku.</p>
<p>A sada malo statistike. Uzmemo li u obzir da tek svaki četvrti Hrvat popije decilitar vina za ručak, to iznosi oko 110 tisuća litara na dan, što znači da bi se godišnje prodalo 40,150.000 litara vina manje. Nevjerojatno je da se vinogradari i ugostitelji preko svojih udruga i lobija nisu jače organizirali u vrijeme predlaganja tog zakona i usprotivili se njegovu donošenju.</p>
<p>Samo je u sedam do deset posto nesreća utvrđen alkohol u krvi vozača. Međutim nije utvrđeno je li zbog 0,05 promila alkohola vozač izgubio nadzor nad upravljačem.</p>
<p>Nastat će veliki problemi s osiguravajućim društvima. Sudionik u prometnoj nesreći koji nije prekršio niti jedan propis o prometu na cestama neće od osiguravajućeg društva ostvariti naknadu štete ako mu se nađe i najmanje alkohola u krvi.</p>
<p>Sve to upozorava na hitnu potrebu da se pobijane odredbe spomenutog zakona žurno stave izvan snage, a da se učinkovitije provodi nadzor prometa na cestama.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Varaždina.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Koncentracija peluda ambrozije najveća ove godine </p>
<p>Ovih dana cvate ambrozija pa je boravak na otvorenom neugodan mnogim Zagrepčanima sklonim alergijama. U zraku je, naime, pojačana koncentracija peludi ambrozije koja sredinom kolovoza i početkom rujna doseže kritičnu točku. </p>
<p>Ljudi osjetljivi na ambroziju mogu imati ozbiljnih problema s rinitisima i astmom, a prag koji izaziva reakciju je već i manje od 20 zrnaca peluda u kubičnom metru zraka. Česte su reakcije i na unakrsno djelovanje ambrozije s drugim biljkama iz njezine porodice. </p>
<p>Ambrozija je jednogodišnja biljka koja naraste do 150 centimetara, ima vretenast korijen, stablo joj je uspravno i prekriveno dlačicama, a najlakše ju je prepoznati po grozdastim cvatovima žućkaste boje. Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb u suradnji sa Zrinjevcem provodi - od početka ljeta - uništavanje te biljke. Sve javne gradske površine redovito se uređuju, ali najveće probleme predstavljaju privatni posjedi koje njihovi vlasnici ne kose. </p>
<p>Protiv ambrozije najlakše se boriti redovitim okopavanjem vrtova, košnjom travnjaka i neobrađenih površina, te plijevljenjem mladih stabljika ambrozije u proljeće. Kada se uklanjaju, biljke se moraju maknuti s tla i na neki način uništiti jer se sjeme brzo širi. Jedna biljka proizvede 60 tisuća sjemenki koje u zemlji mogu preživjeti 30 godina a mogu izdržati čak i zamrzavanje.</p>
<p>Prema pravilniku o uklanjanju ambrozije, osoba koja je odgovorna za neko tlo, a nije uklonila biljku, prvo dobiva pismeno upozorenje. Ako se nakon toga biljka ne ukloni, predviđene su novčane kazne od 500 kuna za fizičke osobe, te 2000 kuna za pravne osobe. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Jeftina igračka - korist za trgovca, opasnost za dijete </p>
<p>Napravljeno je mnogo u prevenciji stradanja djece u prometu i od pirotehničkih sredstava, ali još uvijek dosta djece strada od igračaka, kaže dr. Antun Kljunak iz bolnice u Klaićevoj </p>
<p>Prema riječima dr. Antuna Kljunka, specijalista za opekline i plastičnu kirurgiju u Dječjoj bolnici u Klaićevoj ulici, u Hrvatskoj je nedovoljna prevencija ozljeda djece od igračaka. Najveći je napredak napravljen u prevenciji ozljeda u prometu te od pirotehničkih sredstava, no o ostalim se ozljedama djece govori tek u stručnim predavanjima za odgajatelje u vrtićima i slično. </p>
<p>Vjesnikov sugovornik jedan je od takvih predavača po vrtićima, ali, kako ističe, opasnosti su takve da bi se javnost tim problemom morala baviti daleko više. »Najgore su ozljede koje su se mogle spriječiti, a roditelji to zbog neznanja nisu mogli učiniti. Najčešće ozljede nastaju zbog neispravnih igračaka, te onih koje su napravljene od materijala otrovnih po djecu«, rekao je dr. Kljunak, dodavši da se takvih igračaka najviše može pronaći među jeftinim kineskim igračkama.</p>
<p>Poneka djeca trajno su izložena otrovnim bojama, što se ponekad teško i dijagnosticira, isto kao kad progutaju nekakav nemetalni komadić igračke, koji se teško može vidjeti čak i na rendgenskim snimkama. Problem su i plišane igračke jer su idealne za razvoj grinja i raznih bakterija, što kod djece može izazvati razne alergije. Roditelji bi svakako trebali pripaziti i da se mlađa djeca ne igraju s igračkama koje su namijenjene starijoj djeci, isto kao i s oštećenim igračkama.</p>
<p> I na kraju, istakao je dr. Kljunak, roditelji bi trebali paziti da ne podliježu kojekakvim reklamama, da strogo provjeravaju kvalitetu igračke (odgovara li dobi djeteta, kako će utjecati na njegov razvoj, od kakvoga je materijala), te da znaju da ni jedna igračka ne može zamijeniti roditeljsku ljubav. Drugim riječima, roditelji vrlo često griješe što dijete obasipaju igračkama, umjesto da se sama bave njime. </p>
<p>Da bi roditelji zaista trebali povesti računa o tome što djeci kupuju, uvjerili smo se na Trešnjevačkoj tržnici, u manjim trgovinama i kioscima, u kojima najčešće kupuje najširi (najsiromašniji) sloj stanovništva. Na tim je igračkama, naime, teško naći podatak o kvaliteti igračke, piše samo proizvođač i kojem je uzrastu namijenjena. Sasvim je drukčije u Magmi, odnosno u Turbo limaču, poznatom po kvalitetnim, ali i skupim igračkama.</p>
<p>Voditeljica Magmine službe za odnose s javnošću Marijana Uradin objasnila je zašto se na našem tržištu prodaje svašta i što u Magmi poduzimaju u borbi za kvalitetu. »Naš zakon ne obvezuje uvoznike da na deklaraciji napišu i podatke o kvaliteti igračaka. Prema Zakonu o zaštiti potrošača, uvoznik je obavezan istaknuti na igračkama upozorenja o mogućoj opasnosti pri uporabi, ako takva opasnost postoji. Prilikom kupovine igračaka na svjetskim tržištima, međutim, puno toga ostavljeno je savjesti uvoznika tj. distributera. Kvalitetniji zakon puno bi toga riješio«, istakla je voditeljica, napominjući da Turbo limač od samog početka vodi brigu o kvaliteti igračaka.</p>
<p> Ističe da Turbo limač, zajedno s partnerima kao što su Hasbro, Lego, Disney i sl., stalno radi na poboljšanju kvalitete, kao i na borbi protiv jeftinih, ali i opasnih kopija igračaka koje preplavljuju manje regulirana tržišta. Tu je akciju kao korisnu prepoznao i UN-u, pa je dao punu podršku za tzv. CARE proces, koji je pokrenuo ICTI (International Council of Toy Industries), kojemu predsjeda gospodin Hassenfeld, predsjednik kompanije Hasbro, čiji je Magma distributer za Hrvatsku. </p>
<p>Dodala je da u Hrvatskoj mnoge druge tvrtke ili pojedinci kupuju igračke »na kontejnere«, bez kontrole, ponekad čak i ne vide što kupuju. Takvim je trgovcima jedino bitna zarada, a ne i kvaliteta. Oni nisu trgovci igračkama - njima je svejedno što kupuju, važno im je da ono što su kupili, kupuju jeftino te da to što prije prodaju. A tu onda, zaključila je Marijana Uradin, ispaštaju djeca čiji roditelji ne paze na »sitnice« kao što je kvaliteta. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zaustaviti rušenja do donošenja prostornog plana </p>
<p>Građani gradske četvrti Podsljeme zahtijevaju hitnu obustavu rušenja bespravne gradnje u svojoj četvrti sve do donošenja Prostornog plana Parka prirode Medvednica, što se očekuje najesen. Građani se pozivaju na pravo sudjelovanja na javnoj raspravi podnošenjem svojih prijedloga i primjedbi, među kojima je glavno pomicanje stare crte Parka prirode oko njihovih kuća i zemljišta tako da ne bi ostali unutar granica Parka.</p>
<p>Taj je zahtjev glavni zaključak prosvjednog skupa održanog neki dan u Markuševcu, na kojemu se za legalizaciju postojećeg stanja u naseljima Markuševec, Dubrava Markuševečka, Bidrovec, Vidovec, Popovec, Bačun i Trnava izjasnilo oko tisuću okupljenih građana. Te je zaključke u utorak peteročlani Odbor građana Podsljemena odaslao na sve nadležne državne i gradske adrese a potom je pred Saborom održao konferenciju za novinare.</p>
<p>»Zaključkom Gradskog poglavarstva o legalizaciji socijalno-stambenih bespravnih građevina iz 2001. naša bi se stara naselja, s oko 5500 stanovnika, trebala izuzeti iz Prostornog plana Parka prirode i legalizirati, a takvu je mogućnost 2001. najavio i tadašnji ministar zaštite okoliša Božo Kovačević«, objašnjava članica Odbora Jasna Lupieri. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Građevinska inspekcija kod DC-ovca Sergeja Morsana</p>
<p>Građevinska inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u ponedjeljak i utorak obavila je nadzor legalnosti kuće DC-ova političara Sergeja Morsana. Iz ureda glasnogovornice Ministarstva u utorak su nam rekli, da još uvijek nije gotov nalaz inspekcije, te da će se on znati za nekoliko dana. Sam Sergej Morsan u nekoliko je navrata u zadnje vrijeme tvrdio da ima građevinsku dozvolu za kuću s bazenom.</p>
<p>Međutim, njegov prvi susjed, Slavko Komušar, koji je samo jedan od onih koji su »zaslugom« upravo DC-ovog amandmana od 13. siječnja 2001. ostali bez građevinskog zemljišta jer se bivši ministar turizma htio okružiti zelenilom, tvrdi da Morsan bez suglasnosti susjeda nikako nije mogao dobiti građevinsku dozvolu. »Ako ju je i dobio, ona je nevažeća. U Poglavarstvu sam zato 3. kolovoza ove godine predao prijavu kojom tražim da se to sve istraži«, kaže Komušar.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sjednica odgođena zbog nedostatka kvoruma</p>
<p>Sjednica Gradskog vijeća Samobora koja je zbog ostavki članova HNS-a i LS-a na mjesta u Poglavarstvu trebala biti održana u ponedjeljak, odgođena je zbog nedostatka kvoruma za 24. kolovoza.</p>
<p>Tada bi se dužnosti uzamjenika gradonačelnika trebao razriješiti HNS-ovac Jozo Grubeša, a članstva u Poglavarstvu LS-ovci Antun Dubravko Filipec i Roland Gajšek. O eventualnim njihovim zamjenama u Poglavarstvu zasada se ništa ne govori, čak ni u kuloarima. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prijatelji životinja predlažu kastriranje kućnih ljubimaca</p>
<p>U četvrtak, 19. kolovoza u 12 sati u Gajevoj ulici, ispred Hotela Dubrovnik članovi udruge Prijatelji životinja organiziraju akciju u sklopu koje će objasniti građanima zašto je nužno kastrirati kućne ljubimce. </p>
<p> »Samo jedna mačka i njeno potomstvo tijekom sedam godina može donijeti na svijet 420 tisuća mačića, dok samo jedna kuja i njeno potomstvo tijekom sedam godina može donijeti na svijet 67 tisuća štenadi. </p>
<p>Jedina prevencija ovog problema jest kastracija kućnih i uličnih životinja!«, poručuju iz Udruge. Na informativnom štandu dijeliti će se letci koji pozivaju na kastraciju pasa i mačaka, a Prijateljima životinja pridružit će se vlasnici udomljenih životinja iz azila u Dumovcu. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Festival koji je pomirio kvalitetu i komercijalnost</p>
<p>U subotu i nedjelju na šibenskom će Trgu Republike nastupiti svi »koje smo htjeli vidjeti u Šibeniku«, rekao je direktor festivala Branko Viljac/Među brojnim je imenima i nezaobilazni Arsen Dedić </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – »Za sve što počinje brojem sedam često se kaže da je znakovito i simbolično; stoga želimo da i ovaj sedmi Festival dalmatinskih šansona donese nova glazbena uzbuđenja i nove radosti«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare Branko Viljac, direktor festivala koji će se u subotu i nedjelju održati na šibenskom Trgu Republike Hrvatske. </p>
<p>Među brojnim imenima ispred Jurjeve katedrale ove će godine nastupiti nezaobilazni Arsen Dedić, Zorica Konđa, Hari Rončević, Goran Karan, Tedi Spalato, Anja Šovagović Despot, Massimo, Dean Dvornik, Tina Vukov, Meri Cetinić i mnogi drugi. »Ukratko, nastupit će svi koje smo htjeli vidjeti u Šibeniku«, rekao je Viljac. </p>
<p> Festivalskim će orkestrom ravnati maestro Joško Banov i Alan Bjelinski, program će voditi Tanja Tušek i Oliver Mlakar, a od popratnih sadržaja organizatori su izdvojili koncert i promociju CD-a Miše Kovača te promociju video spota Tine Vukov i Matije Dedića.</p>
<p> Posljednjih su godine, napomenuo je Viljac, proživljavali teške trenutke, no brojna su im priznanja, među kojima i dva Porina (za najbolji festivalski album u 2000. i 2003. godini) dali snage i hrabrosti da nastave. »Vjerujemo da i ove godine imamo dobar festival, koji je pomirio kvalitetu i komercijalnost. Dalmatinskoj smo šansoni utisnuli duh posebnosti, koji izražava njenu glazbenu formu i orijentaciju«, dodao je Viljac.</p>
<p> Umjetnički direktor Dušan Šarac naglasio je da festival okuplja sva eminentna imena koja će se publici predstaviti u dvije večeri. Prva je večer rezervirana za stare skladbe obogaćene novim aranžmanima, a druge će pjevači izvesti nove skladbe. »Vjerujemo da smo uspjeli u onome što nam se koji put činilo nemogućim, odabrati prave pjesme, ali mislim da se odabranim pjesmama vraćamo u najbolja vremena hrvatske glazbene scene«, rekao je Šarac. </p>
<p> Uz stručni ocjenjivački sud, o pobjednicima će odlučivati i glasovi osam radio-postaja, a osim nagrade za najizvođeniju šansonu iz 2003. godine dodijelit će ih se još deset: za najboljega debitanta, tekst, interpretaciju, kantautorsko djelo, te prva, druga i treća nagrada žirija i publike. </p>
<p>Konferenciji za novinare prisustvovala je i Gabi Novak koja, na žalost, ove godine neće nastupiti na festivalu. »Mislim da je dobro napraviti stanku, iako nakon preslušanih pjesama i Arsen i ja dijelimo mišljenje da je ovo doista jedno od najboljih izdanja Šansona«, rekla je Gabi te najavila da će na poziv organizatora u publici sjediti liječnica Nela Sršen i njeni suradnici iz Padove. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kylie napušta glazbu zbog majčinstva </p>
<p>SIDNEY</p>
<p> – Kylie Minogue spremna je napustiti svijet glazbe kako bi postala majka. Pop-princeza, koja je napravila veliki come back na glazbenu scenu prije dvije godine, priznala je svom dečku Olivieru Martinezu kako joj je želja napustiti estradu i zasnovati obitelj, objavljuje The Daily Star. Ipak, takva odluka nije donesena bez dodatnih upozorenja. Martinez se, smatra Kylie, mora smiriti glede svoga burnog života. U članku stoji kako je par u posljednje vrijeme imao više kriza, iz kojih su se izvukli. Pjevačica je svom partneru, francuskom glumcu, kazala kako je spremna svega se odreći ne bi li više vremena provodila s njim i imala djecu.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Courtney Love na sudu 30. rujna</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Udovica Kurta Cobaina, pjevačica i glumica Courtney Love saznala je datum kad će joj se suditi zbog dvaju kaznenih djela posjedovanja lijekova koji mogu biti zloupotrijebljeni kao droge. Ova će 40-godišnjakinja do suđenja ostati na slobodi na vlastitu odgovornost. Bude li osuđena prema objema točkama optužnice, Courtney bi u zatvoru mogla provesti do tri godine i osam mjeseci. Uz to, očekuje je i kaznena optužba za navodni tjelesni napad na ženu bocom alkohola u domu svojega bivšega ljubavnika u Los Angelesu. Uz dvije optužnice za posjedovanje nedopuštenih lijekova, Courtney će se suditi i zbog napada i ugrožavanja ljudskih života u New Yorku, gdje je svojeg poklonika navodno udarila stalkom mikrofona.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nova sudska odluka na strani Kobea Bryanta</p>
<p>EAGLE</p>
<p> – Vrhovni je sud države Colorado potvrdio odluku nižeg suda da se u procesu što se zbog silovanja Dane Easter (20) vodi protiv zvijezde američke NBA lige Kobea Bryanta koriste i saznanja o prethodnom seksualnom životu tužiteljice, odnosno da se dopusti svjedočenje o seksualnim navikama djevojke koja je trebala ostati anonimna, ali je greškom suda i curenjem informacija njezin identitet došao u javnost. </p>
<p>Prema američkim je zakonima što se odnose na silovanje, naime, određeno da se radi zaštite žrtava odnosno najčešće tužiteljica samo u iznimnim slučajevima na sudu smiju koristiti saznanja o prijašnjem seksualnom ponašanju žrtve (tzv. Rape Shield Law). Tom je odlukom, koja ne ide na ruku tužiteljice Dane Easter, ovaj postupak, koji bi trebao započeti 27. kolovoza, već postao dodatno uzbudljiv.</p>
<p>Odvjetnici su tužiteljice na izvansudskom saslušanju održanom u ponedjeljak rekli da bi greška suda odnosno otkrivanje identiteta tužiteljice, kao i otkrivanje njezinih seksualnih navika mogli negativno utjecati na porotu i tako onemogućiti Dani Easter pošten sudski proces zajamčen Ustavom.</p>
<p>Bryant je izjavio da se ne osjeća krivim te da su 30. lipnja prošle godine on i Dana Easter imali seksualni odnos svojevoljno i suglasno, i to u njegovoj sobi u odmaralištu u Vailu, gdje je ona radila kao hostesa. Odluka Vrhovnoga suda važna je zbog toga što Bryantova obrana tvrdi da je Dana Easter imala spolni odnos s drugim muškarcem nekoliko sati nakon što se dogodilo navodno silovanje, što bi moglo objasniti odakle potječu rane i modrice na žrtvinu tijelu i njenim genitalijama. </p>
<p> Dana Easter odlučno je preko svojih odvjetnika odbila bilo kakvu mogućnost da je nakon susreta s Kobeom imala odnos s bilo kime, a izrazila je i sumnju u moguću manipulaciju dokazima, pa je tražila da na suđenju svjedoče baš sve strane upletene u slučaj te svi vještaci osobno. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Navodni pedofil odjeven u boju nevinosti</p>
<p>SANTA MARIA</p>
<p> – Michael Jackson i njegova braća i sestre u ponedjeljak su se na sudu u Santa Mariji pojavili znakovito odjeveni u bijelo, dok su mu roditelji Joseph i Catherina nosili tamnoplavu boju, dajući tako bezrezervnu podršku osumnjičenom članu svog klana. Iako Michael Jackson nije morao prisustvovati ovom dijelu suđenja, on je odlučio pratiti svog odvjetnika u borbi s tužiteljem, koji je Jacka optužio za zlostavljanje djece. </p>
<p>Michael Jackson, u trodijelnom bijelom odijelu s naglašenim lancima, zlatnom narukvicom i blještavim bijelim čizmama, na suđenje je došao u pozlaćenom luksuznom autobusu na kat predviđenom za turistička razgledanja. Pozdravilo ga je više od stotinu okupljenih obožavatelja, noseći transparente i izvikujući parole, a kad je uglavnom mladoj populaciji Michael odmahnuo rukom, neki su se od njih u naletu onih iz pozadine »zalijepili« za žičanu ogradu. I dok su neki od promatrača bijelu boju obitelji Jackson uzeli kao primjer njegove nevinosti za optužbe koje ga terete za zlostavljanje dječaka, službeni glasnogovornik nije želio ništa komentirati.</p>
<p>Jacksona se nije očekivalo na ovom dijelu suđenja, ali on je promijenio mišljenje i odlučio se pojaviti u sudnici nakon što je saznao da će državni tužitelj okruga Santa Barbara, Tom Sneddon, morati svjedočiti o pretresu koji su služene vlasti obavile prošle godine. Jacksonovi odvjetnici nastoje isključiti dokazni materijal što su ga tužitelji pribavili iz ureda privatnog detektiva Brada Millera. Njega je unajmio Jacksonov prijašnji odvjetnik Mark Geragos kako bi prikupio dokaze za obranu svog klijenta Jacksona.</p>
<p> Iskusni državni tužitelj Tom Sneddon, jedan od glavnih članova ekipe koja nastoji dokazati krivnju pop pjevača za seksualno zlostavljanje djece, osobni je neprijatelj Michaela Jacksona, što se može vidjeti i po načinu na koji ga optuženi pjevač u sudnici gleda. Sneddon je u ponedjeljak odgovarao na pitanja jednoga od Jacksonovih odvjetnika, Mesereaua, a verbalni je sukob stalno bio na granici dopuštenoga, pa je sudac često opominjao obojicu neka »smire strasti«. </p>
<p>Michael Jackson trebao bi na sudu progovoriti 31. siječnja. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Hoće li zagreb ozdraviti pomoću umjetnosti</p>
<p>Devet kamenih stupova postavit će se od Medvednice do Novog Zagreba, a uklesani svemirski znakovi na njima trebali bi povezati prirodu s gradom, kaže autor projekta Marko Pogačnik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na livadi iza Veslačkoga doma na Jarunu čuje se zveket klina i malja. To troje kipara u hladu podno vrba u rano ljetno popodne klešu skulpture od bračkoga kamena. Međunarodnu skupinu umjetnika čine Anastazija Debelli iz Zagreba, Sonja Häcker iz Njemačke i Slovenac Marko Pogačnik, autor projekta »Litopunktura Zagreba«. Oni rade na tome umjetničko-ekološkom projektu koji bi, pomoću devet skulptura u obliku stupa postavljenih u različitim dijelovima grada, trebao energetski ozdraviti glavni grad Hrvatske.</p>
<p>Na stupovima klešu kozmograme (svemirske znakove) po vlastitome doživljaju prostora, kako kažu, s obzirom na njegove bolne točke. Litopunktura je naziv dobila po uzoru na akupunkturu, drevno kinesko umijeće liječenja, samo umjesto igala zabodenih u ljudsko tijelo upotrebljava se kamen (lithos) usađen u tlo kojim se ozdravljuje prostor.</p>
<p> Pravokutni kameni stupovi kvadratne osnove 25 puta 25 i visine od 170 centimetara imaju dvije nasuprotne strane rustične, druge dvije zaglađene, a na jednoj od njih nalazi se kružni kozmogram s motivima geometrijske apstrakcije.</p>
<p>Pravokutna forma stupa, koju rabi Pogačnik, predstavlja muškarca, a kružna forma kozmograma ženu. Muško-ženski oblici zastupljeni na skulpturama su usklađeni, što bi trebalo utjecati na sklad okoline. Apstraktni crtež razlikuje se u djelima pojedinih umjetnika s obzirom na okoliš u kojemu će biti postavljen. Negativne silnice iz okruženja trebale bi se preusmjeriti i postati pozitivne pomoću prepleta linija znaka.</p>
<p> Od utorka je u tijeku postavljanje stupova od Medvednice do Novoga Zagreba koji bi trebali povezati prirodu s gradom. Skulpture će se protezati uzduž »kralježnice grada« i njegove »srčane osovine«. </p>
<p>»Kralježnica grada«, prema Pogačnikovu viđenju, povezuje Mirogoj, Medveščak, Centar, Trnje i Siget, a »srčana osovina« spaja dvije zelene oaze – Maksimir i Jarun. Na sjecištu te vertikale i horizontale nalazi se Poglavarstvo grada Zagreba, što prema Pogačniku čini srce grada. Stoga je tomu području u Vukovarskoj ulici namijenio stup s dva kozmograma na nasuprotnim stranama koji bi povezivali ta dva pravca. Nakon litopunkture, tvrdi Pogačnik, možemo očekivati i zdravstvene promjene u gradu.</p>
<p>Vodoravna, »srčana osovina« usporedna je linijom koju spajaju mjesta s Meštrovićevim skulpturama, čime se u shvaćanju grada vodio Pogačnik. Nju određuju Meštrovićeve skulpture »Zdenac života« ispred HNK, Portret Strossmayera u njegovu parku te Dom HDLU na Trgu žrtava fašizma. Na tome će potezu biti smještene tri skulpture od njih devet, a tri i devet su po Pogačniku kozmičke brojke, te skulpture tako izravno komuniciraju sa svemirom. Projekt bi također trebao energetski uskladiti grad jer je on slojevit i nastajao je u različitim vremenskim razmacima, što je pridonijelo njegovoj disharmoniji. </p>
<p>Prožimanje prirode s gradom korak je k njegovu oporavku, jer je priroda nastala po načelu sklada, a grad je kaotičan. Stoga, tvrdi Plečnik, ljudi rado govore o svojoj kući na selu kao domu, a stan u gradu teško njime smatraju. Nastavlja da stan u gradu čiji okoliš i energetski prožima priroda ovim bi djelovanjem također trebao postati domom. </p>
<p>Po njegovoj teoriji priroda je sebi samodovoljna, a grad vapi za njezinom prisutnošću. Projekt traje od 9. do 19. kolovoza, a odvija se pod pokroviteljstvom Ureda Grada Zagreba za kulturu te uz pomoć JP Zrinjevac i ŠRC Jarun. Organizator projekta je Centar za očuvanje prirode i zdravlja »Sirion« uz podršku HDLU-a.</p>
<p>Zagreb je tek jedan grad u nizu što ga svojim urbanim intervencijama i lands artom osmišljava Marko Pogačnik. Energetski ozdravljuje uz gradove još i granice država i krajolik. </p>
<p>Od gradova već je liječio Celovec i Villach u Austriji, Merano u Italiji, Quito, prijestolnicu Ekvadora, Prag – češku metropolu, Aachen u Njemačkoj, slovenska središta Jesenice i Mursku Sobotu te druge. Od krajolika intervenirao je primjerice u Braziliji, Švicarskoj i Kazahstanu, te je liječio državnu i prirodnu granicu između Sjeverne Irske i Republike Irske, Koruške i Slovenije.</p>
<p>Uvijek radi po načelu muško-ženskih formi, pa kada je oblik skulpture ovalan, pridružuje mu šiljaste kozmograme. Smatra da su muško-ženski odnosi zdrava osnova svijeta i njime se obnavlja život na Zemlji. Radio je i na asfaltu utiskujući u njega brončane pločice s kružnim i četverokutnim kozmogramima.</p>
<p> U Zagrebu ćemo kamene stupove prema njegovu autorskom konceptu vidjeti, osim na navedenim mjestima, još u blizini Strossmayerova trga, ispred NSK, na Savskome nasipu, na Gagarinovu putu i drugdje. </p>
<p>Skulpture neće odmah donijeti bitne promjene, tvrdi Pogačnik, ali će se s vremenom pomoću njih ljudi osjećati znatno bolje. Preostaje nam da se u predstojeće vrijeme na vlastitoj koži i sami u to uvjerimo.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Stomorija s Noinom arkom i križem</p>
<p>U vrt je »doplovila« tri metra duga i metar visoka Noina arka, skulptura Vaska Lipovca / Kažimir Hraste postavio je veliki križ od drva</p>
<p>KAŠTELA</p>
<p> – Jedini biblijski vrt u Hrvatskoj i jedan od rijetkih u Europi utemeljen je 1998. godine u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja, u blizini svetišta Gospe od Stomorije, a u prigodi dolaska pape Ivana Pavla ll. u Hrvatsku. Vrt sadrži pedesetak vrsta biljaka koje se spominju u Bibliji. Mistični vrt Stomorija, o kojem skrbi udruga Biblijski vrt uz novčanu pomoć darovatelja, privlači i umjetnike. </p>
<p>Nedavno je u vrt Stomoriju »doplovila« tri metra duga i metar visoka Noina arka, skulptura našega istaknutog slikara i kipara Vaska Lipovca. Prije nego što je sagrađena od starih drvenih željezničkih pragova, nađenih na jednom odlagalištu u Kaštelima, arka je proživjela svoj život u Lipovčevim mislima, a materijalizirala se po slici spremljenoj u njegovu ranom djetinjstvu.</p>
<p> »Uvijek sam je doživljavao kao grandioznu građevinu sagrađenu od drva«, kazao je Lipovac, koji je arku postavio na potpornjima da izgleda kao da je još u fazi gradnje.</p>
<p> Gradnji arke pristupio je vrlo studiozno pa je prvo prikupio podatke o Noi, arci i kaštelanskom Biblijskom vrtu. </p>
<p>Uz pomoć Mirka Gelemanovića iz Muzeja grada Splita, kalafata Joška Gabelića koji je sklapao željezničke pragove, Ede Šegvića zaduženog za arhitektonski dio, te meštara Osnovne škole Ostrog Budimira Andromaka i Ive Bašića, Lipovčeva arka ugledala je svjetlo dana, a smještena je na platou iza crkvice u blizini potoka. </p>
<p> Akademski kipar Kažimir Hraste također je ostavio traga u Biblijskom vrtu. Uoči blagdana Velike Gospe u kaštelanskom zelenom raju postavio je svoje umjetničko djelo, veliki križ od drva, koje je također nekada služilo kao željeznički prag. Hraste je istaknuo kako se križ u tom prostoru sam po sebi nametnuo kao potreba.</p>
<p> »Budući da je ovaj vrt afirmacija prirode i ljudske ruke koja ju njeguje, napravio sam istu geometrijsku formu križa s dodanim organskim elementima koji sugeriraju prisutnost Kristova tijela«, kazao je Hraste istaknuvši kako je oduševljen prostorom vrta i idejom da se biblijska vegetacija okupi u jednom tako djevičanskom prostoru.</p>
<p> Povjesničar umjetnosti dr. Ivo Babić komentirao je kako je Hraste od željezničkih pragova složio križ na vrlo duhovit način.</p>
<p> »Hraste se, kao obično, i ovaj put pokazao veoma dovitljivim. Umjetnik kao alkemičar od svega može raditi umjetnost. On reciklira, ubrzava, preobražava.</p>
<p> Tijelo Kristovo nije prisutno fizički, ali je naznačeno u obrisima poprečne grede koja naznačuje ruke, pa upućuje na ideju tijela na križu. Križ kao univerzalni simbol lijepo se uklapa u ovaj ambijent. </p>
<p>Preostatak nekadašnjega Kaštelanskog polja i njegove ljepote zadovoljavaju ideju koju su nekada imali klasični pisci o idealnom krajoliku«, rekao je dr. Babić.</p>
<p> Zamisao o upotpunjavanju vrta umjetničkim djelima potakla je od prof. Ivne Bućan, predsjednice Udruge Biblijski vrt, koja je zadovoljna prinosom hrvatskih umjetnika, čiju je prisutnost u Stomoriji ocijenila iznimno uspješnim, naglašavajući da se ostvarenjem projekta jedinstvenom kaštelanskom vrtu daje velika vrijednost u pogledu humanosti i vjere.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zbirka pjesama Zdravka Jelenovića</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Stranice prosinca« naziv je zbirke pjesama dr. Zdravka Jelenovića, generalnog konzula Republike Hrvatske u Zürichu, koja je u izdanju riječkog »Adamića« u utorak predstavljena javnosti. To je Jelenovićeva prva zbirka pjesama, nastala u »kasnom začetku«, kako piše u predgovoru Kim Cuculić, ali zbirka koja oslikava zrelu ličnost i zrela pjesnika koji je više nego uspješno izbjegao zamke pjesničkih literarnih prvijenaca.</p>
<p> Zbirka je podijeljena u dvije cjeline; prvu, pisanu hrvatskim književnim jeziku (35 pjesama) i drugu, pisanu čokavicom (20 pjesama), najstarijim oblikom čakavice koja je djelomično još sačuvana u autorovu rodnome mjestu Polju na Krku. Čokavske je pjesme akcentuirala i lektorirala Gordana Gržetić, a fotografije je snimio fotoreporter »Novog lista« Ronald Brmalj. Iako autor vrlo skromno u programatskoj pjesmi konstatira kako »ja nisam neki pjesnik (ili sam samo poetski embrio, u kasnom začetku)« – sigurno je da pretjeruje kada konstatira da je »tek zapisničar tuge i žalosnih vijesti vjesnik«. Direktor »Adamića« Franjo Butorac kazao je kako su »Stranice prosinca« zrela zbirka profinjenog stilista i znalca svih jezičnih tajni, te da će nakon čitanja rijetko koji čitatelj ostati bez komentara, dok će još manje biti onih koji o zbirci neće imati svoj stav. </p>
<p>Lj. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Glazba i manjine</p>
<p>ROČ</p>
<p> – U Roču će se od 27. kolovoza do 3. rujna održati treći skup studijske skupine »Glazba i manjine« Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu. Lokalni je organizator skupa Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba u suradnji s Kulturno-umjetničkim društvom »Istarski željezničar« iz Roča. U programskom su odboru skupa Ursula Hemetek, Svanibor Pettan, Anca Giurchescu, Naila Ceribašić i Erica Haskell. Institut za etnologiju i folkloristiku osnovan je 1948. godine pod vodstvom akademika Vinka Žganca. Tijekom 1970-ih godina institutski su suradnici stvorili temelje kritičkoj etnološkoj i folklorističkoj znanosti, obogaćenoj suvremenim teorijskim i metodološkim pristupima i spoznajama. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sajam svjetla na Zlarinu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od 19. do 28. kolovoza na otoku Zlarinu održat će se 2. međunarodni festival/sajam svjetla »Zlatni zalasci sunca na Zlarinu«. Projekt je pokrenulo Kazalište Daska u suradnji s Four Lions - hotel Koralj Zlarin. Svrha festivala je stvaranje turističke atrakcije zasnovane na kulturi i produkciji (sajmu) svjetlosne opreme. Na programu su predstave Kazališta Daska, Grupe »TO« iz Zagreba, »Poštara« i Hertra-Bertre iz Slovenije, nastupi kvarteta »Cadenza«, Ane Zarubice iz SiCG sa svjetlosnim događajem, osvjetljavanje zlarinskog podmorja i koncert »Zlih bubnjara«. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Vizualni identitet Festivala svjetskog kazališta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od 16. do 25. rujna održat će se 2. festival svjetskog kazališta u Zagrebu. Vizualni identitet Festivala i ove je godine osmislio kreativni tim agencije GREY Worldwide:Zagreb predvođen umjetničkom direktoricom Srđanom Modrinić. Ove godine za podlogu je odabrana fotografiju iz predstave »Okrutan i nježan« na kojoj se nalazi britanska kazališna i filmska glumica Kerry Fox. Spomenuta agencija osmislila je vizualni identitet Festivala na B1 posterima, city light posterima, billboardima, oglasima te programsku knjižicu. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>»Izbacio sam Popova i borit ću se za olimpijsku medalju«</p>
<p>Draganja je već u jutrošnjim kvalifikacijama postavio novi hrvatski rekord na 100 slobodno (49.07), a u polufinalu je pobijedio Iana Thorpea i Aleksandra Popova te se plasirao u finale »kraljevske discipline«</p>
<p>ATENA</p>
<p> - U utorak ujutro Duje Draganja se probudio i primijetio da više nije onaj Draganja otprije dva dana. Ovako bi, otprilike, priču o Draganjinom u kvalifikacijama i polufinalu na 100 metara slobodno započeo Franz Kafka da je kojim slučajem u Ateni umjesto nas. A, Draganjin nevjerojatni preobražaj u odnosu na nedjeljni nastup u štafeti 4x100 slobodno uistinu zaslužuje takav uvod.</p>
<p>Što se, dakle, dogodilo s najdarovitijim hrvatskim plivačem u ta dva dana.</p>
<p>– A, ništa, konačno sam se probudio na vrijeme i dobro raspoložen. Odmah mi se vratio osjećaj za plivanje i samopouzdanje.</p>
<p>Dakle, kako to izgleda kad se Draganja rano probudi. Već u jutarnjim kvalifikacijama, iako je u šestoj kvalifikacijskoj skupini plivao u »najlošijoj« prvoj stazi, na 50 metara je imao rezultat 23.14, što je prolazno vrijeme bolje od onoga za svjetski rekord. Na kraju je pobijedio s rezultatom 49.07, što je za 23 stotinke bolje od njegovog i hrvatskog rekorda, ostvarivši ukupno četvrti rezultat kvalifikacija.</p>
<p>Iako je za polufinale najavljivao tri desetinke bolji rezultat, to se ipak nije dogodilo. No, koga to briga kad je i sa 49.14 osigurao ulazak u finale u kojem neće biti ni Amerikanaca Lezaka i Crockera (?!), ali ni najboljeg plivača svih vremena Aleksandra Popova.</p>
<p>– Izbacio sam iz finala Popova i to mi je posebno drago. Protiv njega je poseban osjećaj plivati i to me malo usporilo. Bio sam malo umoran od jutrošnje utrke, no veći je problem to što je protiv njega psihički teško plivati. Osim toga, u ponedjeljak me malo naljutio. Došao mi je s pričom da sam jako loše plivao u štafeti, da sam loše pripremljen i slično. To me stvarno naljutilo, rekao je Draganja nakon plasmana u finale.</p>
<p>Iako je nakon ovakvog rezultata pomalo neukusno pitati zašto nije plivao brže nego u kvalifikacijama, Draganja je imao spreman odgovor i na to.</p>
<p>– Skoro svi su plivali sporije nego ujutro. Ja sam iza sebe ostavio Thorpea i Popova što dovoljno govori o mojem »slabijem plivanju«.</p>
<p>Mnogi su velikani ispali u kvalifikacijama i polufinalu. Otvaraju li se tu kakve perspektive u finalu?</p>
<p>– Najaviti mogu svašta, ali sprinterske su discipline kocka. Moja su očekivanja već ostvarena, no u finalu svi imaju svoje šanse. Što da kažem, borit ćemo se za medalju! Južnoafrikanac Schoeman je glavni kandidat za zlato, mislim da ga ovdje nitko ne može pobijediti .</p>
<p>Finale plivača na 100 metara slobodnim načinom je u srijedu u 19.20 sati. Nepotrebno je reći da je to događaj koji ne treba propustiti, naročito ako želite vidjeti prvog Hrvata ispod 49 sekundi u »kraljevskoj« plivačkoj disciplini"...</p>
<p>• Rezultati polufinala, 100 slobodno: 1. Schoeman (JAR) 48.39, 2. Van den Hoogenband (Niz) 48.55, 3. Magnin (Ita) 48.91, 4. Kapralov (Rus) 49.12, 5. Iles (Alž) 49.13, 6. DRAGANJA (Hrv) 49.14, 7. Neethling (JAR) 49.18, 8. Thorpe (Aus) 49.21... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Coca-Cola prijavila Hrvatski olimpijski odbor MOO-u</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Kako Vjesnik doznaje, zagrebačka ispostava Coca-Cole Međunarodnom je olimpijskom odboru prijavila marketing Hrvatskog olimpijskog odbora, i to zbog reklame u Hrvatskoj koja ističe da »hrvatski olimpijci u Ateni piju Jamnicu«.</p>
<p>Ova ozbiljna optužba Coca-Cole s tvrdnjom da je HOO prekršio dogovor i kodeks ponašanja ima svoju pozadinu. Coca-Cola jest službeno piće na Olimpijskim igrama, no, prikupljajući sredstva za odlazak na Olimpijske igre, djelatnici HOO-a pokušali su kontaktirati i Coca-Colu nudeći joj partnerski odnos. Odgovor iz Coca-Cole nikad nisu dobili. </p>
<p>Potom je marketing HOO-a stupio u kontakt s Jamnicom, koja je bila zainteresirana pomoći hrvatskim olimpijcima u odlasku u Ateni. Potpisan je sponzorski ugovor i Jamnica je jedan od distributera svojih pića u Hrvatskoj kući u Ateni, a ne u olimpijskom selu kod hrvatskih olimpijaca.</p>
<p>Izgleda da je zbog nespretno sročene reklame »Jamnica, piće hrvatskih olimpijaca« u hrvatskoj podružnici Coca-Cole došlo do srdžbe, pa je na temelju toga uslijedila prijava koja može biti nezgodna.</p>
<p>No, u Međunarodnom olimpijskom odboru oprezni su u odmjeravanju krivnje i ne treba očekivati neke posebne sankcije.</p>
<p>Objašnjenja radi, Hrvatski olimpijski odbor od svih službenih sponzora Igara dobije 30.000 američkih dolara na godinu, dok, primjerice, jedan ugovor s Jamnicom donosi HOO-u na godinu 100.000 eura, što je za Hrvatsku velik novac.</p>
<p>Prijava HOO-a Međunarodnom olimpijskom odboru izazvala je ogorčenje u našem olimpijskom odboru.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Još dva zlata za Michaela Phelpsa</p>
<p>U utorak je Phelps očekivano pobijedio na 200 metara leptirovim načinom, a drugo zlato, ukupno treće u Ateni, osvojio je u štafeti 4x200 slobodno, gdje su Amerikanci pobijedili Australce</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Iako više nema izgleda dostići Marka Spitza i njegovih sedam münchenskih zlata, američki plivački fenomen Michael Phelps je nastavio marljivo skupljati olimpijska odličja i sasvim sigurno će biti najuspješniji sportaš Olimpijskih igara u Ateni. U utorak je očekivano pobijedio na 200 metara leptirovim načinom, a drugo zlato, ukupno treće u Ateni, osvojio je u štafeti 4x200 slobodno.</p>
<p>Obračun plivačkih super-sila, Amerikanaca i Australaca, možda bi završio i drukčije da je utrka bila metar-dva duža jer bi onda Ian Thorpe vjerojatno prestigao Kletea Kellera u posljednjoj izmjeni. Ovako, iako je svoju dionicu isplivao za »svemirskih« 1:44.18, Thorpe nije uspio dostići veliku prednost američke štafete koja je vodila tijekom čitave utrke. Treći plivač australske štafete, Nicholas Sprenger, bio je sa 1:48.16 ipak preslaba karika u lancu australske štafete u kojoj su osim njega i Thorpea plivali još Klim i Hackett.</p>
<p>Osim kolekcionara zlatnih odličja, u plivačkom su svijetu naročito cijenjeni oni koji su olimpijska zlata sposobni i obraniti. Pobjedom na 200 metara mješovito, Ukrajinka Jana Kločkova obranila je obje zlatne medalje – na 200 i 400 metara mješovito – s Olimpijskih igara u Sydneyju 2000. Kločkova je previše tiha i povučena da bi bila prava sportska zvijezda, iako je u Ukrajini, navodno, u rangu Ševčenka i braće Kličko. Nezahvalna je za medije jer ne govori niti jedan jezik osim Ruskoga, pa je prava mora za novinare izvan tog govornog područja, no Jana Kločkova je istinska veličina svjetskog plivanja. Kada opet, po tko zna koji put, dođe na plivački miting u Zagreb ili Rijeku teško ćete u njoj prepoznati jednu od najboljih plivačica svih vremena, no čini se da Kločkovoj to i nije naročito bitno.</p>
<p>• Rezultati finala, plivači 200 delfin: 1. Phelps (SAD) 1:54.04, 2. Yamamoto (Jap) 1:54.56, 3. Perry (VB) 1:55.52...; 4x200 slobodno: 1. SAD 7:07.33, 2. Australija 7:07.46, 3. Italija 7:11.83...;</p>
<p>plivačice, 200 slobodno: 1. Potec (Rum) 1:58.03, 2. Pellegrini (Ita) 1:58.22, 3. Figues (Fra) 1:58.45..; 200 mješovito: 1. Kločkova (Ukr) 2:11.14, 2. Beard (SAD) 2:11.70, 3. Coventry (Zim) 2:12.72... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Boroš za 20 minuta u osminu finala </p>
<p>»S 'lovcima' uglavnom igram lako, a ni Vaida nema s njima mnogo problema. No, Korejke su uistinu odličan par. Jednom sam protiv njih igrala s Wang Nan, a drugi put s Mihaelom Steff i oba smo puta izgubile«, rekla je Boroš uoči četvrtfinala u paru s Cornelijom Vaidom</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Pozicija pete nositeljice omogućila je Tamari Boroš da se u olimpijski stolnoteniski turnir uključi tek u trećem kolu. Za Izraelku Marinu Kravčenko to je vjerojatno bilo dobro, jer je u međuvremenu pobijedila Grkinju Volakaki, a u drugom se kolu proslavila pobjedom nad aktualnom europskom prvakinjom Otilijom Badescu. Time je ispucala svoju kvotu iznenađenja za ove Igre, pa se vrlo teško moglo dogoditi da u turniru ostane i nakon meča protiv Tamare Boroš. Našoj najboljoj stolnotenisačici trebalo je samo 20 minuta da vrlo dobru Izraelku vrati u realnost. </p>
<p>– Nisam joj dopustila da dođe do igre. Uopće nije osjećala moje servise i tu neke velike igre nije moglo biti, prokomentirala je kratko meč Tamara Boroš.</p>
<p>• Zapravo, u prvom je setu igre čak i bilo. Zbog nervoze ili zbog prilagodbe na suparnicu? </p>
<p>– Bilo je i jednog i drugog, a malo su me kočili i suci koji su mi uzeli dva poena zbog navodnih nepravilnih servisa. No, sve u svemu nije bilo loše, i dalje sam vrlo zadovoljna svojom igrom. </p>
<p>• No, srijeda će biti zanimljiv, a možda i vrlo dugi dan za vas. U podne igrate parove protiv dva korejska »lovca«, pri čemu je Kim Kyung Ah svakako najbolja svjetska defanzivka (šesta na svjetskoj ljestvici), a navečer vas čeka i najbolja europska defanzivka Viktorija Pavlovič u osmini finala »singla«. Je li vam to naporno? </p>
<p>– Ne posebno, jer na Pro Touru često odigram i četiri meča dnevno. S »lovcima« uglavnom igram lako, a ni Koko (Vaida, op. a.) nema s njima mnogo problema. No, Korejke su uistinu odličan par. Jednom sam protiv njih igrala s Wang Nan, a drugi put s Mihaelom Steff i oba smo puta izgubile. Probat ćemo krenuti jače, a ako ne bude išlo »pimplat« ćemo i čekati priliku. Za četvrtfinale Olimpijskih igara to uopće nije loš ždrijeb. </p>
<p>• U pojedinačnoj vam konkurenciji do velikog obračuna s prvom igračicom svijeta, Kineskinjom Zhang Yining, preostaje još ogled protiv Viktorijom Pavlovič.</p>
<p>– Pobijedila sam je u zadnja četiri meča i u posljednje vrijeme mi njezina defanzivna igra ne predstavlja nikakav problem. </p>
<p>Zhang Yining je, inače, svoj meč trećega kola igrala isto kad i Tamara, na susjednom stolu. Iako ovdje nije riječ o atletici, recimo da je naša igračica ostala u areni 30-ak sekundi kraće... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Prerano je za naslove o kraju moje karijere«</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Nade da bi Zoran Primorac mogao u trećem kolu olimpijskog stolnoteniskog turnira pobijediti »kineskog razbijača« Ma Lina nestale su negdje početkom drugog seta kada je postalo jasno da naš najbolji stolnotenisač nema nikakvu protuigru za odličnog Kineza. Pri vodstvu 7-3 u četvrtom setu Ma Lin je očito mislio kako je sve gotovo i malo se opustio, što je Primorac iskoristio za nekoliko efektnih poena i osvajanje seta. Za više od tih 1-4 Primorac je ovdje trebao biti u daleko boljem izdanju.</p>
<p>– U prva tri seta potpuno me zatvorio i nisam mogao napraviti ništa. Igrao je kao šahist i stalno u rješenjima bio korak ispred mene. Pred kraj četvrtog seta je počeo razmišljati o pobjedi, a ja sam pogodio nekoliko dobrih poena i tu se ukazala jedina mala šansa za preokret. No, kada sam u petom setu promašio dvije lake lopte, sve je bilo gotovo, rekao je Primorac</p>
<p>l Dakle, taktika sa Svjetskog kupa kad ste ga pobijedila nije ovog puta upalila?</p>
<p>– Gledao sam ovih dana taj meč, no gledali su ga očito i Kinezi pa mi je vrlo malo servisa vraćao na bekend iako sam ga ja stalno na to pokušavao prisiliti. No, nije išlo. Imao je stalno prednost, pa je mogao eksperimentirati. Inače, Ma Lin je, po meni, ovdje glavni kandidat za zlato.</p>
<p>Primorac, inače, nakon očekivanog poraza nije izgledao pretjerano nesretan, a kada su hrvatski novinari počeli pripremati teren za priču o oproštaju peterostrukog olimpijca i osvajača srebrne medalje na OI u Seoulu 1988. godine, on se s time nije složio.</p>
<p>– Prerano je za naslove »Primorac završio olimpijsku karijeru«. Vidjet ćemo što će biti do 2008. godine, no u ovom trenutku ne vidim razloga za prekid karijere. Još uvijek sam u svjetskom vrhu, uživam u stolnom tenisu i sasvim ću sigurno igrati na sljedećem europskom i svjetskom prvenstvu. Sigurno sa 39 godina neću igrati olimpijske kvalifikacije, no budem li se kao sada mogao plasirati na osnovu svjetskog renkinga, rado bih nastupio i u Pekingu!</p>
<p>l Rezultat trećeg kola: Ma Lin (Kin) – PRIMORAC (Hrv) 4-1 (11-5, 11-3, 11-3, 9-11, 11-5). </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dan hrvatskih teniskih pobjeda</p>
<p>Najteže, ali i najslađe do osmine finala je dogurao Ivo Karlović. Iako je za suparnika imao odličnog Francuza Arnauda Clementa, Karlović je i ovaj put do uspjeha došao sjajnim servisom i vrlo dobrom igrom na mreži</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Hrvatski tenis na Olimpijskim igrama i nadalje bilježi uspjehe. Ivan Ljubičić i Ivo Karlović su se plasirali u treće kolo, baš kao i Karolina Šprem. Veliki rezultat je ostvario i par Ljubičić i Ančić, koji su izborili nastup u četvrtfinalu.</p>
<p>Najlakše od svih je do pobjede došla Varaždinka Karolina Šprem – za doručak je »pojela« Indonežanku Widjaju sa 6-3, 6-1, a sve je bilo gotovo za točno sat vremena. U osmini finala Šprem će igrati protiv Japanke Ai Sugiyame, a njen dio ždrijeba nije uopće kompliciran, jer bi moguća pobjeda protv Japanke Karolini u četvrtfinalu donijela bolju iz ogleda Raymond – Molik.</p>
<p>Tenisači su također bili impresivni u mečevima drugog kola. Ivan Ljubičić je protiv Šveđanina Joachima Johanssona čekao svoju šansu i tjerao suparnika u bezbrojne pogreške.</p>
<p>– Znao sam kako je Joachim nepopravljivi udarač. No, znao sam i kako vrlo često nema svoj dan, kazao je hrvatski tenisač.</p>
<p>Ključ pobjede ležao je u »tie-breaku« prvog seta, kojeg je Ljubičić dominatno osvojio sa 7-3. Najteže, ali i najslađe do osmine finala je dogurao Ivo Karlović. Iako je za suparnika imao odličnog Francuza Arnauda Clementa, Karlović je i ovaj put do uspjeha došao sjajnim servisom i vrlo dobrom igrom na mreži. Tako je Karlović tijekom meča imao 29 as servisa i 24 poena na mreži, što je bilo deprimirajuče za francuskog tenisača. Iako je Karlović tijekom meča imao četiri »break« lopte iskoristio je samo jednu, onu najbitniju. Kod vodstva 5-4 u trećem realizirao je prvu »break« loptu, odnosno meč loptu. Sljedeće kolo Karloviću donosi meč sa Carlosom Moyom, dok će Ljubičić igrati sa Taylorom Dentom.</p>
<p>I šlag je stigao na kraju. Hrvatski tandem Ljubičić i Ančić nastavljaju put prema – medalji. Naime, u osmini finala su pobijedili jaki češki par Damm i Suk, koji su u Ateni bili postavljeni za sedme nositelje. U dramatičnom meču, gdje je odlučivala doslovno jedna lopta, hrvatski tenisači su uspjeli ostvariti veliki rezultat.</p>
<p>Iznenađenje dana je kreirao Thomas Berdych. Naime, on je razlog što u turniru više nema najboljeg Rogera Federera. Ispao je i Marat Safin, dok je Andy Roddick dugo plesao po tankoj niti u meču sa Tommyjem Hassom. Dobio je treći set sa 9-7.</p>
<p>• Rezultati 2. kolo, tenisači: LJUBIČIĆ – J. Johansson 7-6 (3), 6-4, KARLOVIĆ – Clement 7-6 (4), 4-6, 6-4; parovi, 2. kolo: ANČIĆ / LJUBIČIĆ – Damm / Suk 7-6 (6), 6-7 (2), 7-5; tenisačice, 2. kolo: ŠPREM – Widjaja 6-3, 6-1. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Đipalo sprema nokaut</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Vedran Đipalo u srijedu boksa u 1. kolu protiv Australca Adam Forsythea. Podsjećamo, Mario Šivolija prije dva dana u 1. kolu je poražen protiv Munoza iz Venecuele. Pero Tadić, stručnjak koji trenira obojicu naših boksača kaže:</p>
<p>– Očekujem pobjedu. Očekivao sam i Šivolijinu i stojim pri tvrdnji da su nam suci uzeli pobjedu. U Selu smo gledali snimku Šivolijinog meča, Červar, Smajlagić i ja i ocjenjivali udarce. I vidjeli smo opet da su nas suci cijelo vrijeme oštećivali u ocjenjivanju. </p>
<p>• Može li se slično dogoditi Đipalu?</p>
<p>– Može. Jedini lijek za takve suce jest - nokaut. </p>
<p>A Đipalo kaže: </p>
<p>– Moram pametno boksati protiv Australca, jer unatoč sudačkim greškama može se svaki suparnik svladati.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mađarska gurnula Hrvatsku na korak do ispadanja</p>
<p>Čudesna je nemoć hrvatskih vaterpolista u izglednim situacijama – napad se izvodi prebacivanjem odgovornosti. Čak i kad je prigoda za šut najizglednija traži se igrač u lošijoj poziciji</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Još jedan poraz nije uspjela izbjeći hrvatska vaterpolska reprezentacija. Nakon što su je najprije iznenađujuće pobijedili Amerikanci sada su bolji od njih bili Mađari sa 10-8 (1-0, 4-2, 4-4, 1-2).</p>
<p>Dva početna poraza ozbiljno narušavaju ambicije Rojinevrste za daljnji plasman. Jer, iz skupine samo prvi ide direktno u polufinale, a sljedeće dvije reprezentacije razigravaju za nastavak natjecanja. Hrvatska je sada u situaciji da ovisi o ostalim ishodima, čak i sve tri pobjede ne jamče treće mjesto, kao što se može dogoditi da dvije pobjede za to budu dostatne. Sljedeću utakmicu Hrvatska igra protiv Rusije u četvrtak (21.15 sati).</p>
<p>Posve slično kao i u dvoboju s Amerikancima Hrvati su u utakmicu ušli bojažljivo što je suparnik odlično koristio. S Amerikancima je start bio s 0-3, protiv Mađarske je krajem druge četvrtine bilo 1-5. </p>
<p>– Ne znam što nam se događa, valjda nam treba dosta vremena da krenemo, rezignirano je rekao izbornik Zoran Roje.</p>
<p>Kako su se Mađari potom malo opustili, a odlučnost u naših vaterpolista se pojačala zbog »sve ili ništa« pristupa, tako je i prednost polako kopnila. Sredinom posljednje četvrtine bilo je samo 9-7 za Mađare. Franković tada pogađa vratnicu, a lopta se od leđa vratara odbila u ruke Mađara. Jasno, u protunapadu su Mađari postigli pogodak i pobjegli na nedostižnu prednost.</p>
<p>– Ne mogu reći da sam toliko nezadovoljan. Čak i s prvom utakmicom, a ovu smo igrali bolje. Mi igramo svoju igru, nije ni toliko važno što počinjemo s rezultatskim minusom. Borbenost i moral su na visini, imali smo svoju šansu, pomalo čudno zbori izbornik Roje. </p>
<p>Naročito ako se sjetimo da je prije olimpijskog turnira pričao kako je najjači dio njegove momčadi impresivna obrana koja ne prima više od pet pogodaka po utakmici. U prvoj je, pak, ta obrana primila sedam, a u drugoj čak deset. </p>
<p>Čudesna je nemoć hrvatskih vaterpolista u izglednim situacijama – napad se izvodi prebacivanjem odgovornosti. Čak i kad je prigoda za šut najizglednija traži se igrač u lošijoj poziciji. Sustav »muko moja pređi na drugoga« potpuno je olabavila napad koji proradi tek u očaju, kada se mora, ali baš mora zaigrati – na sve ili ništa. </p>
<p>Stoga doista čudi izjava Roje koji tvrdi kako je zadovoljan igrom reprezentacije na ovom turniru. </p>
<p>– Malo nas ne ljubi sreća, kaže još izbornik. Protiv Mađara smo olako dobili tri gola iz daljine, što nam se inače ne događa. Nedostaje nam Barač. Njega nema i nedostaju mi izmjene, kratak sam na toj poziciji.</p>
<p>Uglavnom, vaterpolisti su nas razočarali. Mogu li se izvući? Nikad ne reci nikad. Ali igra hrvatskih vaterpolista nije takva kakvom je opisuje izbornik. </p>
<p>l Olimpijsko plivalište</p>
<p>HRVATSKA – MAĐARSKA 8-10 (0-1, 2-4, 4-4, 2-1)</p>
<p>HRVATSKA: Vićan, Burić 2, Vranješ 1, Šimenc, Volarević, Štritof 2, Smodlaka 1, Premuš, Franković, Hinić, Fatović 1, V. Kobešćak 1.</p>
<p>MAĐARSKA: Szecsi, Varga, Madaras, A. Steinmetz 1, Kasas 3, Vari 1, Kiss, Benedek, Fodor 1, Gergely, B. Steinmetz, Molnar 1, Biros 3.</p>
<p>SUCI: Borrel (Španjolska) i Bookelman (Nizozemska), GLEDATELJA: 700.</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Hrvatska 8 (4), Mađarska 10 (6).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tamas KASAS.</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Premijerni ispit Zlatka Kranjčara i Slavena Bilića </p>
<p>Glavna je pozornost usmjerena prema Zlatku Kranjčaru već zbog činjenice što od prvog trenutka svog debija najavljuje traganje za pozitivnim rezultatom, ponajprije kroz igru, dinamiku i kreativnost okrunjenu efikasnom završnicom. Uz to se neće ustezati ukazati povjerenje debitantima pa će, primjerice, od prve minute zaigrati i njegov sin Niko u onoj najzahtjevnijoj ulozi, graditelja igre</p>
<p>ČATEŽ</p>
<p> – Doba novih ljudi i igre hrvatske nogometne reprezentacije je pred vratima. U dvostrukom programu u srijedu u Varaždinu protiv selekcija Izraela prodefilirat će 40-ak igrača našega nogometnog danas i sutra, s jedinstvenom željom da debiji oba izbornika budu uspješni. I onaj Zlatka Kranjčara na čelu A reprezentacije, kao i Slavena Bilića na čelu mladih. Dakako, glavna je pozornost usmjerena prema Zlatku Kranjčaru već zbog činjenice što od prvog trenutka najavljuje traganje za pozitivnim rezultatom, ponajprije kroz igru, dinamiku i kreativnost okrunjenu efikasnom završnicom. Uz to se neće ustezati ukazati povjerenje debitantima pa će, primjerice, od prve minute zaigrati i njegov sin Niko u najzahtjevnijoj ulozi, graditelja igre.</p>
<p>Na svom će prvom izborničkom koraku u tom nastojanju biti Kranjčar blago sputan, jer su mu ozljede prorijedile planirane redove. Glavni manjak osjetit će se izostankom Dade Prše, koji je od četvorice ozlijeđenih (Pršo, Šimić, Živković, Olić) i tako jedini bio u Kranjčarovim zamislima ucrtan za početnu jedanaestoricu. No, kao za peh otpao je i Olić, a Šokota usput otkazao, pa je sve upućivalo na zaključak da je u takvoj situaciji idealan izbor Boško Balaban, kad je već naknadno bio pozvan i kad je poziv oduševljeno prihvatio kao svoje novo reprezentativno uskrsnuće. </p>
<p>Kranjčar je, međutim, ipak blago poštivao hijerarhiju, ali i najavu da želi isprobati što je moguće više veznih igrača, pa je u vrhu napada pored nedodirljivoga Klasnića ipak za početak radije uvrstio Mornara, inače efikasnijeg kad igra na boku, što se također vodi kao sastavni dio veznog reda. </p>
<p>Pri objavi sastava za susret s Izraelom, Kranjčar je održao riječ i na bokove smjestio »razarače« Srnu i Babića. Vezni je red osvježio Jerkom Lekom, a Niki Kovaču odao je priznanje samom činjenicom što mu je namijenjena uloga kapetana umjesto na dulje vrijeme odsutnog Živkovića. Tako se stiglo i do zadnjeg reda momčadi, u kojem Robert Kovač igra posljednjeg čovjeka pred Butinom, dočim Tudor od te uloge bježi kao vrag od tamjana, pa radije ostaje na mjestu stopera u paru sa Šimunićem. U postojećim je okolnostima Šimunić logičniji izbor od suspendiranog Tomasa, a tek Neretljak i eventualni debitant Ješe preostali su da u ovoj utakmici uskaču bude li trebalo. </p>
<p>Uzgred, od Uefina delegata na varaždinskoj utakmici Matea Beusana uspjelo se ishoditi da na klupi sjede sva 23 igrača. No, u skladu Uefinih pravila moći će se obaviti samo šest zamjena.</p>
<p> Tko su glavni kandidati da tijekom utakmice zamijene one koji će je početi, to nam Kranjčar precizno nije mogao odgovoriti: </p>
<p> – Ovisi o tijeku utakmice kakve i koje ću obaviti izmjene. U svakom slučaju, povjerenje će dobiti još netko od debitanata u reprezentaciji.</p>
<p>Što se tiče brojeva koje će igrači nositi na leđima, s te se strane Kranjčar osjetio pomalo zatečen. Do razgovora o tome došlo je kad je netko od novinara upitao hoće li njegov sin Niko ponijeti dres s brojem 10, a taj broj u nogometu ima specifičnu težinu: </p>
<p> – O tome ćemo razgovarati, jer ima igrača koji su navikli na svoj broj i ne bih im želio mijenjati raspoloženje.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Al Sadr odlučuje o sudbini šijitskog ustanka</p>
<p>Mladi šijitski imam pristao je sastati se s iračkim izaslanstvom političkih i vjerskih čelnika / Prihvati li mirovnu ponudu, razgranata šijitska pobuna sa svim predznacima općenarodnog ustanka doživjela bi kolaps</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački nacionalni kongres koji u utorak završava trodnevno bagdadsko zasjedanje uputio je izaslanstvo u Najaf kako bi se mirnim putem riješila sudbina opkoljenog svetoga šijitskoga grada. Smirivanje najafskog ustanka, ako do njega uopće dođe, moglo bi biti ključno i za razvoj šijitske pobune u drugim dijelovima zemlje. </p>
<p>Utorak je u Najafu, nakon gotovo dvotjednih borbi Mehdijeve vojske radikalnog šijitskog imama Al Sadra i američkih snaga, osvanuo zlokobno miran. Po mnogima, to bi mogao biti dan odluke u kojem u kojem će se definitivno odlučiti između rata i mira. Na prilazima staroj gradskoj jezgri, gdje se nalazi povijesna islamska džamija imama Alija i drevno šijitsko groblje, nalazi se spremno za konačni obračun nekoliko tisuća američkih vojnika.</p>
<p>Mladi ratoborni imam je dao do znanja da se, za očuvanje jedinstva zemlje, namjerava sastati s iračkim izaslanstvom političkih i vjerskih čelnika. </p>
<p>Riječ je o najuglednijim predstavnicima Iraka koji su se okupili u Bagdadu kako bi izabrali prijelaznu nacionalnu skupštinu. Oni će, kako se najavljuje, Al Sadru predati pismo koje sadrži uvjete povlačenja njegovih militantnih pristaša iz Najafa, odnosno njihovo uključivanje u politički život zemlje kao posebne političke stranke.</p>
<p>Al Sadr je, u utorak pozvao papu Ivana Pavla II. da posreduje u sukobu s Amerikancima koji traje od 5. kolovoza. Vatikan je dan ranije ponudio svoje posredničke usluge. No, veliko je pitanje hoće li vatikanska misija, zbog kratkoće vremena, zaživjeti na već pregrijanom iračkom tlu. </p>
<p>U svakom slučaju, Al Sadr i njegov stožer, koji se oštro protivi nazočnosti stranih postrojbi u Iraku, morat će donijeti odluku od povijesne važnosti za cijelu zemlju i njezinu cjelovitost i opstojnost. Ako prihvati mirovnu ponudu, što Amerikanci i privremena vlada Iyada Allawija žarko žele, već razgranata šijitska pobuna sa svim predznacima općenarodnog ustanka, doživjela bi najvjerojatnije kolaps. </p>
<p>Istodobno, propast pregovora u Najafu najvjerojatnije bi, na drugoj strani, dovela do pada grada i uništenja najratobornijih Al Sadrovih pristaša. No, to bi moglo značiti samo predah u rasplamsavanju ne samo šijitskog već i sunitskog ustanka. Time bi se Allawijeva vlada i Amerikanci našli suočeni s novim teškoćama i oružanim izazovima. </p>
<p>Postoji i mogućnost stanovitog kompromisa. Jedan od njih bio bi pretvaranje Najafa u demilitarizirani grad pod nazorom lokalne policije ili vjerskih vođa.</p>
<p> No, svaka odluka koja se donese morat će proći težak i mukotrpan put do svog punog zaživljavanja u oporoj iračkoj zbilji. Pokazala je to i eksplozija automobila bombe u najprometnijoj bagdadskoj ulici Al Rashid. Uz mrtve i ranjene počinjena je i golema materijalna šteta.</p>
<p>Frustrirani Iračani dočekali su ipak i trenutak radosti. Naime, u Ateni je iračka nacionalna nogometna momčad koja se je jedva kvalificirala za Olimpijske igre, neočekivano ostvarila i drugu pobjedu savladavši Kostariku sa 2:0. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Masovni štrajk glađu palestinskih zatvorenika </p>
<p>Izrael objavio psihološki rat palestinskim štrajkašima priopćivši da će peći meso na roštilju ispred njihovih ćelija </p>
<p>TEL AVIV</p>
<p> - Osamdeset i pet zatvorenika glavne izraelske zatvorske bolnice nedaleko od Tel Aviva pridružilo se u ponedjeljak masovnom štrajku glađu palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima koji je ušao u svoj drugi dan.</p>
<p> Oko 1.550 Palestinaca u pet izraelskih zatvora štrajka glađu od nedjelje. Štrajk je pokrenut u zatvoru Hadarim sjeveroistočno od Tel Aviva kao i u zatvorima Nafhah, Eshel i Ohalei Keidar na jugu Izraela.</p>
<p> Zatvorenici traže poboljšanje uvjeta, uključujući pravo na telefonske pozive, kontakt s posjetiteljima bez pregrada od stakla koje ih dijele i pregledavanje zatvorenika bez drastičnog svlačenja do gola. Izraelska skupina za ljudska prava B'Tselem navodi da se oko 7.000 Palestinaca, uključujući obične kriminalce, nalazi u izraelskim civilnim ili vojnim zatvorima. Polovina njih nalazi se u zatvoru bez da je protiv njih podignuta optužnica ili su zatvoreni do kraja istrage koja se vodi protiv njih, priopćila je skupina za ljudska prava. Štrajk glađu palestinskih zatvorenika podržao je predsjednik Yasser Arafat, koji je i sam zapravo zatvorenik budući da mu Izrael već mjesecima ne dopušta da napusti svoje sjedište na Zapadnoj obali. Izrael je pak objavio u ponedjeljak psihološki rat štrajkašima priopćivši da će peći meso na roštilju ispred njihovih ćelija kako bi ih pokušao slomiti. Izraelska je vojska u međuvremenu ubila dva palestinska militanta koji su namjeravali ispaliti rakete u južni Izrael iz Gaze, kao i jednog civila tijekom potrage za eksplozivom na Zapadnoj obali. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bivšim dužnosnicima manja ograničenja u korištenju »veza« </p>
<p>Bivše ministre, visoke vojne zapovjednike i važne državne dužnosnike najviše upošljavaju firme za naoružanje, financijske kuće i banke očekujući da će oni uspješno lobirati za njih kod svojih bivših kolega</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zbog neslaganja s iračkim ratom, britanski političar Robin Cook podnio je u ožujku 2003. ostavku na svoj položaj vođe Donjeg doma. Time je postao vrlo zanimljiv privatnim firmama, tim više što je ranije bio i ministar vanjskih poslova, dakle čovjek s brojnim političkim vezama. </p>
<p>No, te svoje veze nije mogao odmah upotrijebiti: kad je u ljeto 2003. počeo raditi za firmu za komunikacije College Hill, bilo mu je zabranjeno da prvih šest mjeseci lobira vladine ministre i dužnosnike. Primjer ilustrira kakve ograde postoje za političare na Otoku kad nakon završene ministarske karijere potraže unosan posao u privatnom sektoru.</p>
<p>Slične zapreke postoje i za visoke pripadnike državne administracije te za ljude s vojnog vrha. Viceadmiral sir Jeremy Blackham otišao je 2002. u vojnu mirovinu, da bi potom postao predsjednik jedne međunarodne kompanije za naoružanje.</p>
<p>No, pritom mu je izrečena šestomjesečna zabrana lobiranja dužnosnika ili ministara oko vojnih narudžbi. I u njegovom slučaju bila su primijenjena standardna službena pravila. No, prema nekim izvješćima, premijer Tony Blair želi sada malo olabaviti te dosta stroge propise. </p>
<p>U Britaniji je na snazi pravilo da ministar tijekom obnašanja svog mandata ne smije imati nikakve vanjske poslovne interese, a to nitko i ne pokušava dovesti u pitanje. Tony Blair navodno razmišlja o tome da bivšim ministrima i visokim državnim dužnosnicima omogući brže zapošljavanje u industriji, uz manje ograničenja. Reviziju pravila Blair je povjerio jednom bivšem visokom pripadniku državne administracije, sir Patricku Brownu koji će svoj posao obaviti za zatvorenih vrata. </p>
<p>To je izazvalo ljutnju u dvije vladine komisije koje nadziru ponašanje političara. Jedna od njih je Odbor za javne standarde. To je tijelo stvoreno prije osam godina, u vrijeme konzervativnog premijera Johna Majora kad su britanski politički život potresali brojni skandali. Jedan od najpoznatijih bio je onaj kad su neki zastupnici u Donjem domu postavljali pitanja za račun nekih poslovnih ljudi, koji su im to novčano honorirali.</p>
<p>Tada su uvedena pravila da zastupnici moraju javno deklarirati sve svoje honorarne poslove kao i primanja koja im to donosi. Za ministre pak već od ranije ne dolazi u obzir da tijekom mandata paralelno promiču neki poslovni interes. </p>
<p>Postoji i tzv. Savjetodavni odbor koji mora odobriti svaki privatni posao ponuđen bivšem ministru, ministarskom zamjeniku ili visokom državom adminstrativcu. No, premijer Tony Blair došao je u sukob s tim tijelom poništivši njegovu odluku da bivši zapovjednik britanskog ratnog zrakoplovstva, maršal sir John Day mora čekati godinu dana prije nego se može zaposliti kao vojni savjetnik u velikoj domaćoj firmi za naoružanje BAe Systems. Blair je odlučio kako je u nacionalnom interesu da sir John odmah počne raditi u tom novom svojstvu. </p>
<p>Premijer Tony Blair i ministar obrane Geoff Hoon čine pritisak na taj Odbor da na sličan način »blagoslovi« još neka imenovanja, tvrdi u ponedjeljak list Guardian. No, Odbor je to odbio i štoviše sad predlaže još strožu proceduru. Spomenuto tijelo objavilo je izvješće u kome se kritiziraju ministri koji odmah po napuštanju dužnosti uzmu neki privatni posao, ukoliko ovaj uključuje lobiranje vlade, a posebice ministarstva koje su upravo napustili. </p>
<p>Ideja je da ministri, njihovi zamjenici kao ni visoki pripadnici državne administracije, ne bi smjeli odmah početi lobirati svoje bivše kolege kako bi osigurali ugovor za svoje nove poslodavce. Po odlasku iz političke službe, najviše bivših ministara i dužnosnika zapošljava se u vojnoj industriji, bankarstvu ili financijskim službama. Tipičan je primjer Alana Milburna koji je do lipnja 2003. bio ministar zdravlja. Točno godinu dana kasnije postao je savjetnik u financijskoj kompaniji Bridgepoint Capital Ltd. Pritom mu je izrečena zabrana da još godinu dana ne smije lobirati ministre niti vladine dužnosnike za račun spomenute firme. Nekim njegovim kolegama izrečene su šestomjesečne zabrane istog tipa. </p>
<p>Za neke visoke pripadnike državne administracije povremeno se načini izuzeće od pravila, koje glasi da moraju pričekati najmanje tri mjeseca prije nego mogu prijeći na neku novu dužnosti. Tako je donedavni šef britanske obavještajne službe MI6 sir Richard Dearlove odmah mogao postati dekan koledža Pembroke u Cambridgeu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bush gubi potporu američkih Židova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema rezultatima ankete provedene među članovima Nacionalnog židovskog demokratskog vijeća, George Bush u utrci za predsjednika SAD-a zaostaje za Kerryjem za čak 53 posto glasova. </p>
<p>Kandidat Demokratske stranke John Kerry dobio je 75 posto a Bush samo 22 posto glasova, što je, prema riječima voditeljice ankete Anne Greenberg, veliki neuspjeh Georgea Busha, predsjednika za kojega republikanci kažu da je »najbolji prijatelj Izraela koji je ikad bio u Bijeloj kući«.</p>
<p>Rezultat Johna Kerryja za samo četiri posto je manji od rezultata što su ga 2000. godine postigli demokrat Al Gore i njegov kandidat za potpredsjednika John Lieberman koji je bio prvi židovski kandidat u utrci za visoko državničko mjesto. </p>
<p>Washington Times ističe u utorak kako popularnost Johna Kerryja među američkim Židovima predstavlja ironičnu dvostruku pobjedu jer Kerry također bilježi veliku prednost u anketama provedenim među Amerikancima arapskog podrijetla. Iz republikanskog tabora poručuju da se radi o anketu koju su sponzorirali demokrati, pa se i njeni rezultati moraju promatrati u tom svjetlu. </p>
<p>Činjenica da su sponzorirali takvu anketu upućuje da su malo nervozni zbog Busheva uspjeha među Židovskim biračima, rekao je republikanac Eric Cantor, jedini Židov među republikanskim članovima Kongresa. Prema njegovim riječima, Bush je bio veliki prijatelj Izraela, dok Kerry »odašilje šokantne valove« židovskoj zajednici svojom najavom da će Bill Clinton ili Jimmy Carter biti mirovni posrednici u mirovnim pregovorima na Srednjem istoku. </p>
<p>Ira N. Forman, izvršna direktorica Nacionalnog židovskog demokratskog vijeća izjavila je da židovski birači ne vide Busha puno boljim izborom od Kerryja u pitanju Izraelske sigurnosti, i pitanje Izraela stavljaju u drugi plan, iza gospodarstva i rata protiv terorizma. Izvršni direktor Republikanske židovske koalicije Matthew Brooks rekao je kako je anketa beznačajna jer je provedena tijekom konvencije Demokratske stranke. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Zbog jednog nesmotrenog čina vozač može izgubiti mjesečnu plaću</p>
<p>U posljednje vrijeme čitam u Vjesniku pisma i komentare u vezi sa zakonski obveznom nulom promila alkohola u krvi za one koji sjedaju za upravljač automobila. Nema sumnje, dobra odluka! Medjutim, da li i dovoljna mjera da se natjera vozače da poštuju zakon? </p>
<p>Vjerojatno ne, ako se uskoro ne uvedu i druge mjere i odredbe koje bi mogle uvesti reda u promet i natjerati vozače da poštuju prometne propise.</p>
<p>U gradu u kojem živim (Beaverton, Oregon, koji je dio šireg područja Portlanda) već godinama na većim raskrižjima ulica postoje fotoradari koji automatski »uslikaju« svakog vozača koji uđe u raskrižje kada mu je na semaforu bilo crveno svijetlo. Osjetljive kamere automatski su namještene tako da fokusiraju registraciju automobila.</p>
<p> Često vozači i nisu svjesni da su prošli kroz crveno svjetlo (u njihovim glavama uvijek je »žuto«), ali kad nakon nekoliko dana dobiju dopis sa suda uz fotografiju i zahtjev da plate kaznu (od 150 do 300 dolara), postanu toga svjesni. Ako ne platiš u određenom roku (obično tridesetak dana) možeš birati: ili u zatvor uz oduzimanje dozvole ili se pojaviti pred sucem ako smatraš da nisi kriv (s tim da sudac može odrediti i oštriju/blažu kaznu, ovisno o okolnostima). </p>
<p>Sličan sustav (fotoradara, koji su obično smješteni u policijskim kolima parkiranim sa strane kolnika) postoji i za »hvatanje« onih kojima ograničenja brzine nisu dovoljan razlog da skinu nogu s papučice. Na taj način, uz kontroliranje raskrižja i prometnica koji su poznati po mnogim prekršajima i nesrećama, postoji mogućnost »iznenadnih postavljanja« na lokacijama gdje ih »žurni« vozač ne očekuje.</p>
<p> Uređaji su doduše skupi, ali su samoisplativi nakon kratkog vremena od naplaćenih kazni, a da ne govorimo o eventualnom sprječavanju nesreća.</p>
<p>Nadalje, u SAD-u (u svim saveznim državama) na snazi je propis koji nalaže da obvezno stanete ako naiđete na STOP znak. Nema toga da se smanji brzina pa ako nema nikoga da možete proći bez zaustavljanja. Ako ste i usred polja i kilometrima oko vas nema žive duše, morate stati! Ako vas policajac zatekne da niste stali slijedi vam kazna kao i za prolaz kroz crveno svjetlo (negdje čak i drastičnija).</p>
<p>Pa da vidimo kako će se vozači ponašati ako se zbog jednog nesmotrenog čina kao što je prolazak kroz crveno svjetlo može izgubiti mjesečna plaća!</p>
<p>IVO MIMICA Beaverton, Oregon, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>SDP nije »preduhitrio HDZ u obilasku Oltara domovine«</p>
<p>U Vjesniku od 17. kolovoza objavljen je tekst pod naslovom »SDP preduhitrio HDZ u obilasku Oltara domovine«. Tim je naslovom pogrešno informirana javnost.</p>
<p>Naime, Gradska organizacija HDZ-a Grada Zagreba odmah je reagirala na vandalski čin koji se dogodio na Oltaru domovine, oštro ga osudivši i zahtijevajući žurnu istragu te pronalazak počinitelja.</p>
<p>Reakcija GO HDZ-a Grada Zagreba, koja je uslijedila dan nakon otkrivanja incidenta, ali i neprekinut dosadašnji odnos čelnih ljudi i članova HDZ-a prema Oltaru domovine, negiraju iznesenu činjenicu da je SDP u bilo kojem smislu »preduhitrio HDZ u obilasku Oltara domovine«.</p>
<p>Uostalom, Oltar domovine zapostavljen je od 2000. godine, a članovi HDZ-a gotovo su jedini koji to mjesto redovito obilaze, polažu vijence i pale svijeće.</p>
<p>GRADSKI ODBOR HDZ-a GRADA ZAGREBA</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Oduzimati treba i komunistička obilježja, prije svega crvenu zvijezdu </p>
<p>U posljednje vrijeme često čitamo kako su, primjerice, na koncertima Marka Perkovića-Thompsona već na ulazu oduzimani znakovi i znakovlje s ustaškim obilježjima. Međutim, isto tako treba učiniti i s pojedinim komunističko-partizanskim obilježjima na skupovima bivših SUBNOR-ovaca, koje predvodi g. Fumić. Riječ je prije svega o crvenoj zvijezdi, koju bez problema nose i ističu bivši i sadašnji komunisti. </p>
<p>Naime, treba se podsjetiti kako su u vrijeme hrvatskog Domovinskog rata protiv Hrvata ratovali baš oni koji su na kapi i šljemovima nosili crvenu zvijezdu-petokraku! Svi četnički zrakoplovi koji su tada rušili naše kuće i ubijali civile isticali su također to obilježje. Osim toga, to je simbol totalitarizam i neljudskog sustava. </p>
<p>Sjetite se samo koliko je zločina za koje još nitko nije odgovarao, poglavito nakon Drugog svjetskog rata učinjeno s petokrakom na čelu. A ta se petokraka još nalazi i na zastavama s kojima Fumićevi »branitelji« bez problema mašu na svojim kupovima. </p>
<p>S druge pak strane, pojedinci nam često drže lekciju o hrvatstvu, odnosno skreću pozornost na ustaštvo i nacizam u hrvatskim redovima, bez obzira što ustaša nije bilo ni u vrijeme hrvatskog Domovinskog rata. I tada su takvi vidjeli ustaše na našoj, pobjedničkoj strani, a uglavnom žmirili na četnike – naciste na drugoj. Koliko puta moramo naglašavati kako u Hrvatskoj nema ustaša, niti im od njih prijeti ikakva opasnost. Opasnost nam jedino dolazi od reformiranih komunista. </p>
<p>I još nešto. Kako to da u Hrvatskoj više nitko ne spominje niti se sjeća u kojoj je zemlji nastao fašizam, a još manje koje su sve zemlje za vrijeme Drugoga svjetskog rata bile na Hitlerovoj strani i koje su sve zemlje tada okupirale Hrvatsku? Ako se neka od njih i spomene, uvijek je to – Njemačka! A povijest ipak govori malo drugačije. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ predsjednik Udruge branitelja, invalida</p>
<p> i udovica Domovinskoga rata Podravke, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pismo »Prijateljstvo Hrvata i Srba i obrnuto« Olge Carević</p>
<p>Olga Carević je dobitnica brojnih nagrada i priznanja za svoj znanstveni i humani rad (Europski krug za zasluge u afirmaciji europskih vrijednosti u Hrvatskoj, odličje reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za znanstveni rad, Nagrada Grada Zagreba za doprinose međusobnom razumijevanju i mirnom suživotu etničkih zajednica u Republici Hrvatskoj, plaketa »Zdravko Lorković« Hrvatskoga biološkoga društva i dr.), izgubila je sina jedinca branitelja u Domovinskome ratu, a 18. kolovoza o.g. obilježava se četrnaest godina otkada je u Vjesniku objavila svoje glasovito pismo: »Prijateljstvo Hrvata i Srba i obrnuto«. </p>
<p>Bilo je to dan nakon postavljanja prvih balvana u Kninu.</p>
<p> Neumorno je pisala sve do ove godine, najviše u Vjesniku, a ta su pisma sakupljena i objavljena dosad u tri knjige, dok je četvrta, pod naslovom »Dodirnimo zvijezdu prijateljstva«, upravo u tisku.</p>
<p>Na svemu što nam je pružila kao studentima i čitateljima dnevnih i tjednih novina izražamo najljepše želje za 14. obljetnicu prvog objavljenog pisma, kako bi nastavila svojim radom, koji je sve više potreban u našoj sredini. </p>
<p>dr. sci PETRA KOSTIĆ dr. sci VLADIMIR SEKULIĆ dr. sci NADEŽDA MIŠKOV Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Prodali 36 tisuća litara lažne »Kutjevačke graševine«</p>
<p>Četvorka se sumnjiči da je na boce u koje je točeno vino iz sumnjivih izvora lijepila krivotvorene etikete kutjevačke Graševine, berba 2002/ Dvojica osumnjičenika su u bijegu, a svima prijeti kazna od pet godina zatvora/ Sve zaplijenjeno vino bit će uništeno, kažu u Državnom inspektoratu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je podigla kaznene prijave protiv četvorice hrvatskih državljana zbog sumnje da su prodali 36.304 litara vina iz svojih izvora, ali pod krivotvorenim etiketama kutjevačke Graševine, te time različita trgovačka društva oštetili za 837.625 kuna, izvjestio je na konferenciji za novinare Darko Vidić voditelj Odsjeka za krijumčarenje pravnih osoba i koruptivna kaznena djela.</p>
<p>Prvi i drugi uhićeni, tridesetogodišnjak i tridesetšestogodišnjak, isporučili su u rujnu prošle godine 21.636 litara patvorenog vina Merkuru 5 d.o.o. iz Splita te time to poduzeće oštetili za 510.701 kunu. </p>
<p>Trgovačko društvo Nevera d.o.o također iz Splita oštećena je za 327.924 kune na istovjetan način kada im je isporučeno 14.668 litara istog vina od strane trećeg (46) i četvrtog (31) osumnjičenog.</p>
<p>Navedena poduzeća potom su opskrbili trgovački centar »Kaufland« čiji su službenici osjetili pad prodaje te provjerili kakvoću vina. Kemijskom analizom ustanovljeno je da su boce punjene nepoznatim vinom, a ne kvalitetnim vinom iz Kutjevačkog podruma d.d.</p>
<p>Na bocama su otkrivene lažne markice Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo te krivotvorene kapice s lažnim, čak i pogrešno napisanim znakovima.</p>
<p>Policija je uhitila dvojicu »vinara«, dok su preostala dvojica, 30-godišnjak i 46-godišnjak, koji su od ranije poznati policiji zbog sličnih kaznenih djela, u bijegu, te je za njima raspisana tjeralica. </p>
<p>Zanimljivo je i to da je lažna Graševina otkrivena tek 6 mjeseci nakon prve isporuke. Vino koje su mnogi kupci dugo vremena i konzumirali misleći da se radi o Graševini kvalitetnog podrijetla, državni inspektorat će uništiti.</p>
<p>Ako im se dokaže krivnja, četvorici muškaraca prijetit će kazna zatvora do pet godina. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Krojf ostaje u pritvoru, čekaju se nalazi vještačenja</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Vanraspravno vijeće šibenskog Općinskog suda odbilo je prijedlog branitelja trojice optuženih - Miljenka Žaje Krojfa, Siniše Šoše i Tončija Botice za puštanjem iz pritvora. Ova se optužena trojka u pritvoru nalazi od 22. svibnja ove godine zbog sumnje da su počinili kazneno djelo iznude na štetu poduzetnika Nenada Skejića, a kazneno djelo iznude dogodilo se u marini Frapa u Rogoznici kada su od Skejića pokušali iznuditi navodni dug od 180 tisuća dolara , odnosno Skejićeve automobile ,a sve to uz prijetnju ubojstvom. </p>
<p> Prošloga tjedna kada je trebala započeti Glavna rasprava u ovom kaznenom predmetu odvjetnici trojice optuženih zatražili su puštanje iz pritvora svojih klijenata navodeći kako nema osnove za njihovim daljnjim zadržavanjem u pritvaru. Osim toga ,Velimir Došen i Jadran Franceshi odvjetnici koji brane prvooptuženog Miljenka Žaju Krojfa predložili su sudu da se nad njihovim branjenikom obavi kombinirano medicinsko vještačenje kojim bi se utvrdilo može li Krojf koji je, inače invalid bez desne noge , fizički i psihički sudjelovati u Glavnoj raspravi. Sutkinja Maja Šupe koja predsjeda sudskim vijećem objavila je da je vijeće jednoglasno prihvatilo prijedlog za obavljanjem kombiniranog medicinskog vještva, dok je rješenje o zahtjevu za ukidanjem pritvora razmatralo Vanraspravno vijeće suda i taj zahtjev za puštanjem iz pritvora trojice osumnjičenika , odbilo pa će oni početak Glavne rasprave sačekati u pritvoru. Nastavak ročišta bit će zakazan kada iz Zagreba stignu rezultati medicinskog vještačenja. </p>
<p>Da podjetimo, Krojfovi branitelji spočitavali su sudu da se njihovom klijentu onemogućuje pravodobno liječenje što je sud u više navrata demantirao i to argumentirano . Naime, iz zatvorske bolnice u Zagtrebu stigao je dopis u kojem stoji kako su tamošnji liječnici nakon konzultacija spremni izvršiti korekciju ležišta za protezu koja je izradjena u privatnoj tvrtki »Buco« , no Krojf je tu ponudu odbio sa obrazloženjem da nije u stanju podnijeti putovanje do Zagreba.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Uhićen osumnjičeni iznuđivač</p>
<p>NAŠICE</p>
<p> – Tridesetšestogodišnjak iz Našica, čije inicijale policija nije htjela otkriti, priveden je u Istražni centar osječkog Županijskog suda zbog sumnje da je počinio kaznena djela iznud, prijetnje te uništanja i oštećenja tuđe stvari. Naime, kako je izvjestila osječko-baranjske Policijska uprava, osumnjičeni je u protekla tri mjeseca u nekoliko navrata upućivao anonimna prijeteća pisma četrdesetpetogodišnjoj Našičanki. U posljednjem pismu, upućenom početkom kolovoza, uz prijetnje je od sugrađanke zatražio i 15.000 eura, te da mu se navedeni iznos ostavi na određeno skrovito mjesto u Našicama. </p>
<p>Preplašena žena sve je prijavila policiji, pa je ucjenjivaču postavljena zamka. U vrijeme kada je došao po novac skriven na mjestu navedenom u pismu, u nedjelju oko 21,15 sati, on je uhiećn i priveden u policijsku postaju. </p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom je utvrđeno kako se on i oštećena žena uopće ne poznaju te da je, kako bi njegove prijetnje shvatila ozbiljno, njezin automobil u dva navrata oštetio napravivši mu ogrebotine i udubljenja »vrijedne« 10.000 kuna. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Na zagrebačkim fakultetima krao novčanike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebačka je policija u ponedjeljak otkrila lopova koji je »operirao« na zagrebačkom Sveučilištu. </p>
<p>kako se navodi u policijskom priopćenju 25- godišnjaka se sumnjiči da je počinio ukupno 8 krađa. 23. srpnja, kaže policija, mladić je u prostorijama Filozofskog fakulteta ukrao novčanik jedne 29-godišnjakinje. Ona je ostavila novčanik na ormariću ispred ulaza u svoj ured i otišla baciti smeće u obližnji koš. Kad se okrenula novčanika više nije bilo, kao ni 500 kuna.</p>
<p>Sumnja se da je lopov na isti način iskoristivši nepažnju zaposlenika ureda Filozofskog fakulteta ukrao još tri novčanika s dokumentima i novcem, načinivši štetu od 1300 kuna.</p>
<p>Na fakultetu elektrotehnike i računarstva 25-godišnjak je iz ureda također ukrao dva novčanika zaradivši ukupno 3000 kuna. još dva novčanika ukrao je iz poduzeća Euroherc i Bo Frost, gdje je zaposlenike oštetio za ukupno 6000 kuna. </p>
<p>mladi je lopov novčanike bacao u kontejnere za smeće ili u šahtove kanalizacije a novac je, kažu u policiji trošio na drogu.</p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sudarili se skuterima </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Njemački državljani M. S. F. (20) i M. A. W. (21) u nedjelju posljepodne zadobili su teške tjelesne ozljede u sudaru vodenim skuterima na plaži hotela Medena, nedaleko od Trogira.Kako je priopćila Postaja prometne policije iz Splita, Nijemci su unajmili dva vodena skutera kojma su glisirali pred plažom. U jednom trenutku tristotinjak metara od obale, međusobno su se sudarili. S teškim ozljedama glave, uz krvarenja iz ušiju i simtomima utapljanja, mladići su prevezeni u splitsku Kliničku bonicu. Zbog frakture lubanje M. A. F. je zadržan na liječenju na Odjelu centralne intenzivne terapije. Očevid na mjestu nesreće obavii su i službenici splitske i trogirske Lučke kapetanije. Istraga, kojom će se utvrditi odgovorni za ovu tešku nesreću, još traje. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Identificiran poginuli</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Zadarska policija je objavila kako utvrđeno da je u teškoj prometnoj nesreći koja se tog dana dogodila na cesti D-8 između Crnog i Murvice, poginuo Marin Butić (24) iz Briševa. Naime, Butićevo tijelo bilo je potpuno izgorjelo u automobilu. Osim njega, u nesreći je smrtno stradao i vozač drugog automobila Roland Vrsaljko (31) iz Zemunika Gornjeg. Kako doznajemo, "ford escort" registarskih oznaka ZD 110 CV, kojim je upravljao Butić, kretao se iz pravca Zadra prema Murvici. U suprotnom smjeru automobilom marke "mini cooper" upravljao je Roland Vrsaljko te je iz neutvrđenih razloga prešao na lijevi kolnički trak i tako se frontalno sudario s Butićem. Policija je na mjesto nesreće doąla u 12.50 sati, kao i vozilo Hitne medicinske pomoći. No, za dvojicu vozača već je bilo prekasno, jer su zbog teških tjelesnih ozljeda obojica preminula na mjestu nesreće. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nestala starica</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Štićenica Doma za odrasle osobe u Zadru Vinka Peručić (79), nestala je 13. kolovoza, a djelatnici ove ustanove kažu kako od tada nisu dobili niti jednu informaciju o nestaloj ženi. U policijskom priopćenju navodi se kako starica ne može govoriti zbog zdravstvenih problema i kako hramlje na desnu nogu. Visoka je oko 165 cm, slabe je tjelesne građe, ima kratku i valovitu sijedu kosu. Zadnjeg dana kada je iz doma otišla u nepoznatom pravcu, bila je obučena u šarenu majicu kratkih rukava i tamne hlače. Djelatnici doma i policija mole sve građane koji imaju bilo kakvu informaciju, ili ako su iz opisa prepoznali nestalu Vinku, da se jave najbližoj policijskoj postaji ili na telefon 92. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Kreditne rate smanjene od 50 do 150 kuna</p>
<p>Hrvatska narodna banka u utorak otkupila od banaka 17,5 milijuna eura i za 128,55 milijuna kuna povećala količinu gotova novca u optjecaju / Od početka godine kuna ojačala prema euru više od četiri posto, u odnosu na dolar gotovo dva posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska narodna banka u utorak je po drugi put u svega nekoliko dana u cilju zaustavljanja daljnjeg jačanja kune intervenirala na deviznom tržištu, otkupivši od banaka 17,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,345657 kuna za euro. Time je povećana količina kuna u optjecaju za 128,55 milijuna kuna, što bi trebalo ublažiti rastuću potražnju za kunama.</p>
<p>Posljednji put je središnja banka intervenirala na deviznom tržištu u četvrtak, kada je od banaka otkupila 52,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,348383 kune za euro.</p>
<p>Središnja banka ove godine intervenirala je, inače, na deviznom tržištu ukupno devet puta i otkupivši pritom neto 245,7 milijuna eura. Samo u kolovozu putem dvije devizne intervencije HNB je povećala za 514,34 milijuna kuna količinu gotova novca u optjecaju. Na tržištu inače vlada neočekivano visoka potražnja i za devizama i za kunama, euro se na međubankarskom tržištu kupovao za 7,33 kune, a kamatne stope na prekonoćne posudbe na međubankarskom tržištu premašuju 10 posto.</p>
<p>Od početka kolovoza, inače, kuna je prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke u odnosu na euro ojačala za 0,87 posto, dok je prema američkom dolaru aprecirala za 3,26 posto. </p>
<p>Od početka godine kuna je pak prema dolaru ojačala za 1,95 posto, a prema euru za 4,02 posto. Sada u mjenjačnicama za kupnju 100 eura treba izdvojiti 738 kuna, no primjerice za otplatu mjesečne rate kredita (uz valutnu klauzulu u eurima) za kupnju automobila od 200 eura građani sada mjesečno plaćaju 60-ak kuna manje. Mjesečna im rata, naime, sada umjesto 1530 kuna stoji 1468 kuna. Rata kredita od 150 eura, primjerice, pojeftinila je nešto manje od 50 kuna, sa 1147 na 1101 kunu.</p>
<p>Onima pak koji primjerice otplaćuju stambeni kredit, mjesečne rate smanjile su se još više, pa primjerice za ratu kredita od 450 eura građani sada izdvajaju 140 kuna manje. To znači da im se mjesečna rata kredita smanjila sa 3443 kune na 3303 kune.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Svjetski div LNM kupio Zeničku željezaru</p>
<p>Povećanje kapaciteta Zeničke željezare značit će puno za Luku Ploče, koja je oko polovice predratnog godišnjeg prometa od 4,5 milijuna tona ostvarivala upravo zahvaljujući Željezari </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nizozemsko-britanska grupacija LNM, drugi po veličini svjetski proizvođač čelika, kupila je 51 posto BH Steel željezare (nekadašnje Zeničke željezare) za 80 milijuna dolara. LNM, u vlasništvu indijskog milijardera Lakshmija Mittala, također se obvezao uložiti 135 milijuna dolara u sljedećih deset godina u modernizaciju pogona te od 60 do 80 milijuna dolara u obrtna sredstva.</p>
<p>Grupacija će zadržati svih 2850 radnika BH Steela - i u sljedećih nekoliko godina povećati broj zaposlenih do 4500. LNM planira povećati proizvodnju Zeničke željezare sa sadašnjih oko 200.000 tona na 2 do 2,5 milijuna tona godišnje, u usporedbi s predratnim kapacitetom od 1,8 milijuna tona. LNM je, inače, u travnju za 15 milijuna dolara kupio rudnik željezne rude u Ljubiji, u Republici Srpskoj, koji će pokrivati od 50 do 60 posto potreba Željezare.</p>
<p>Ponovno povećanje kapaciteta Zeničke željezare značit će puno za Luku Ploče. Kako je istaknuo komercijalni direktor Luke Ploče Tomo Krilić, oko polovice predratnog godišnjeg prometa od 4,5 milijuna tona Luka je ostvarivala upravo zahvaljujući Željezari. Međutim, ponovno dostizanje tog obujma prometa ovisit će o brzini obnove potrebne infrastrukture, istaknuo je Krilić.</p>
<p>S druge strane, činjenica da je Željezaru kupio tako renomirani proizvođač jamči da će u Željezaru doći ljudi iz struke i doista osigurati obnovu proizvodnje, kazao je Krilić, dodavši da su predstavnici LNM-a kontaktirali s Lukom Ploče još u početnoj fazi pregovora o kupnji Željezare. Istaknuo je kako je takvo ulaganje bilo teško zamislivo do prije nekoliko godina, ali su se od tada bitno izmijenili uvjeti na svjetskom tržištu, prije svega zbog goleme potražnje brzorastućeg kineskog gospodarstva.</p>
<p>LNM, koji je u lipnju nakon neobvezujuće ponude dobio pravo na ekskluzivne pregovore o kupnji BH Steela, u proteklih je nekoliko godina kupio željezare u Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Makedoniji, s ukupnim kapacitetom proizvodnje od 14 milijuna tona. BH Steel je nastao 1999. kao zajednička podružnica Federacije BiH i Kuvajtske investicijske agencije, koja je u Željezaru uložila ukupno 95 milijuna dolara. KIA će u BH Steelu zadržati udjel od 41 posto, a Federacija od osam posto.</p>
<p>Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Izet Zigić kazao je kako je ulaganje LNM-a - koje je prema njemu vrijedno ukupno 425 do 470 milijuna dolara - do sada najveće izravno strano ulaganje u BiH, koja je u posljednjih devet godina uspjela privući tek 1,6 milijardi dolara stranih ulaganja. Također je kazao kako bi to ulaganje moglo povećati bruto domaći proizvod BiH za 15 do 20 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Neto dobit Erste Banka porasla 45 posto, u Hrvatskoj 5,3 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neto dobit Erste Banka u prvoj je polovici godine u odnosu na isto razdoblje 2003. skočila 45,5 posto, na 240,2 milijuna eura. Dobit prije oporezivanja porasla je 22 posto, na 501,1 milijun eura, od čega je 218 milijuna eura ostvareno u četiri srednjoeuropske podružnice (Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj). </p>
<p>Neto prihod od kamata porastao je 2,1 posto, na 1,32 milijarde eura, dok su rezervacije za pokrivanje gubitaka na zajmovima bile 4,4 posto niže, 196,8 milijuna eura.</p>
<p> Neto prihod od provizija skočio je 17,3 posto, na 565,2 milijuna eura, dok je prihod od trgovanja pao 5,5 posto, na 108,3 milijuna eura. Aktiva grupacije porasla je u odnosu na kraj 2003. sedam posto, na 137,57 milijardi eura.</p>
<p>Među četiri regionalne podružnice hrvatska Erste & Steiermärkische banka zapravo je ostvarila najslabiji rast dobiti - 5,3 posto, na 11,9 milijuna eura, dok joj je dobit prije oporezivanja porasla 35,3 posto, na 23 milijuna eura. Prošle je godine Erste banka imala pravo na porezne olakšice zahvaljujući preuzimanju Riječke banke. Neto prihod Erste banke od kamata porastao je 11,6 posto, na 39,3 milijuna eura, a neto prihod od provizija 29,8 posto, na 7,4 milijuna eura. Neto prihod od trgovanja porastao je 29,5 posto, na šest milijuna eura. Niže rezervacije za zajmove oslobodile su 2,1 milijun eura, nakon što je u prvom polugodištu lani izdvojeno 1,9 milijuna eura. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Polugodišnji gubitak Riviere veći od 20 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Porečka tvrtka Riviera Holding (lani treća po prihodu turistička tvrtka u Hrvatskoj) u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 117,9 milijuna kuna ukupnoga prihoda (6,13 posto više nego lani). Za razliku od prošlogodišnjeg prvog polugodišta koje je završeno sa dva milijuna kuna dobiti, ove je godine zabilježen gubitak od 20,07 milijuna kuna. Iz Uprave pojašnjavaju da je gubitak ostvaren zbog sezonskog karaktera poslovanja, te da je manji od budžetiranog za oko 600.000 kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pad inflacije u SAD potaknuo rast europskih indeksa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak porasli potaknuti neočekivanim padom inflacije u SAD-u. Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 porastao 0,3 posto, a frankfurtski Dax 0,65 posto. Pariški CAC 40 je dobio 0,8 posto, dok je milanski MIB 30 porastao tek 0,2 posto. DJ Stoxx 50 je dobio 0,45 posto.</p>
<p>Među gubitnicima bio je, primjerice, Erste Bank, koji je pao 4,4 posto pošto polugodišnji rezultati nisu ispunili očekivanja, dok je British Airways porastao 2,5 posto nakon što je poboljšao prijedlog za povećanje plaća osoblju za pretovar prtljage, koje je zaprijetilo štrajkom. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak porastao 0,36 posto, na 10.726 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Turčin prijetio Croatia Airlinesu </p>
<p>Njemačka policija uhitila je i pokrenula istražni postupak protiv K. S. koji je hrvatskom avioprijevozniku u zadnja dva dana uputio dvije anonimne dojave o postavljenoj bombi / Prema obavijestima njemačke policije, još se ne može reći da prijeteći pozivi imaju političku pozadinu, niti se upućivanje anonimnih dojava Croatia Airlinesu povezuje s aktualnim terorističkim prijetnjama upućenima pojedinim europskim državama / U zagrebačkoj Zračnoj luci čude se da je riječ o Turčinu, budući da je »dojavu o bombi izgovorio na tečnome hrvatskom jeziku« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Njemačka je policija otkrila, uhitila i pokrenula istražni postupak protiv turskog državljanina K. S. (1969.) koji je hrvatskoj zrakoplovnoj tvrtki Croatia Airlinesu u zadnja dva dana uputio dvije anonimne dojave o postavljenoj bombi, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova u utorak.</p>
<p>U MUP-ovu priopćenju navodi se da je hrvatski ured Interpola zaprimio u utorak Interpolovo izvješće iz njemačkog Wiesbadena kojim se potvrđuje da je otkrivena osoba za koju se osnovano sumnja da je uputila lažne dojave o postavljenim bombama u zrakoplove Croatia Airlinesa. U izvješću njemačkog Interpola navodi se da je anonimne dojave uputio K. S. (1969.), turski državljanin s prebivalištem u Frankfurtu. Uhićen je i protiv njega je pokrenut istražni postupak.</p>
<p>Prema do sada prikupljenim obavijestima njemačke policije, još se ne može reći da prijeteći pozivi imaju političku pozadinu, niti se upućivanje anonimnih dojava hrvatskom avioprijevozniku dovodi u vezu s aktualnim terorističkim prijetnjama upućenima pojedinim europskim državama.</p>
<p>U razrješenju slučaja hrvatska je policija ostvarila vrlo dobru i kvalitetnu suradnju s policijama zemalja članica Interpola, posebice s njemačkom policijom, navodi se u priopćenju MUP-a.</p>
<p>U zadnja dva dana zrakoplov Croatia Airlinesa na letu iz Zagreba u Frankfurt dobio je dvije dojave o postavljenoj bombi, a provjerom je utvrđeno da je riječ o lažnim dojavama. Posada »airbusa« primila je drugu dojavu u ponedjeljak ujutro oko 10 sati. Kad je zrakoplov prizemljen u frankfurtsku zračnu luku, a 126 putnika evakuirano, detaljnom je provjerom utvrđeno da je dojava, kao i ona u nedjelju, navečer bila lažna.</p>
<p>»Dojave o bombama u zrakoplovima, koje smo zaprimili proteklih dana, čini se da su riješene. Radi se o turskome državljaninu koji je Zračnu luku Zagreb nazvao iz Frankfurta. Prema informacijama koje imamo, njegovi motivi uopće nisu bili politički«, rekao je za Vjesnik Mario Čapelj, direktor Službe sigurnosti Zračne luke Zagreb.</p>
<p> U zagrebačkoj Zračnoj luci čude se da je riječ o Turčinu, budući da je »dojavu o bombi izgovorio na tečnome hrvatskom jeziku«. Iako se, kako kažu, ne radi o političkim motivima, ipak ostaje nejasno jesu li baš slučajno upravo turski državljani dojavljivači o bombama i u zrakoplove Croatie Airlinesa i Lufthanse, koji je, podsjetimo, zbog dojave o bombi prisilno sletio u Budimpeštu na letu iz Istanbula u Frankfurt. U tom se slučaju radilo o dvama otpuštenim djelatnicima istanbulske zračne luke koji su o bombi u zrakoplovu dojavili - iz revolta. </p>
<p>Tomislav Pupačić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bogović: Crkvi a ni meni nije do toga da stvaramo razdore </p>
<p>SV. ROK</p>
<p> - Misno slavlje u Sv. Roku u općini Lovincu na blagdan sveca predvodio je gospićko senjski biskup msgr. Mile Bogović. Rokovo se iščekivalo u napetosti s obzirom da se najavljivalo otkrivanje spomenika ministru i potpisniku rasnih zakona NDH i književniku Mili Budaku. »Bio sam u Sv. Roku, gdje spomenik Budaku nije otkriven. Nisam u propovijedi ni govorio o toj temi, no ljudima sam rekao da se ne daju isprovocirati i da ne dopuste da im drugi pokrenu onu lošu stranu u njima, jer svaki od nas ima i toga. Ljudska dobrota i plemenitost treba doći do izražaja i tim putem i tim snagama treba se prevladati ova kriza u koju je stavljeno i samo mjesto Sv. Rok. Prilikom služenja mise mnogi su očekivali da ću reći nešto spektakularno, pitali su mogu li propovijed snimati, što sam odobrio, no kad su uvidjeli da govorim o obitelji, razočarali su se i otišli van. Crkvi a ni meni nije do toga da stvaramo razdore, nego da ono plemenito budimo i razvijamo u svakom čovjeku«, komentirao je u utorak za Radio Otočac biskup Bogović. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>MUP taji da će predstavnici EK-a obići buduće prihvatilište za azilante</p>
<p>U Europskoj komisiji koja osigurava novac za uređenje prihvatilišta nisu upoznati s tim da lokalno stanovništvo ima mnogo argumenata za to da tražitelji azila ne budu locirani u Stubičkoj Slatini. Zato je MUP-u u interesu da se posjet najavljen za ponedjeljak ne pročuje, nagađa gradonačelnik </p>
<p>STUBIČKA SLATINA</p>
<p> - »Iako su u MUP-u to tajili od javnosti i stanovnika Stubičke Slatine, doznali smo da će predstavnici Europske komisije u ponedjeljak posjetiti Slatinu, odnosno bivši kompleks vojarne u kojemu MUP na silu želi otvoriti prihvatilište za tražitelje azila«, rekao je Vjesniku Nenad Gospočić, prvi čovjek Stubičke Slatine, mjesta koje se pročulo zbog velikog protivljenja mještana namjeri Vlade da u njihovu susjedstvu smjesti strance koji u Hrvatskoj traže utočište. </p>
<p>A zašto je posjet delegacije Europske komisije obavijen velom tajni, pitamo.</p>
<p>»Vrlo je vjerojatno da u Europskoj komisiji, koja osigurava novac za uređenje prihvatilišta, nisu upoznati s tim da lokalno stanovništvo ima mnogo argumenata za to da tražitelji azila ne budu locirani u njihovom mjestu. Zato je, pretpostavljamo, MUP-u u interesu da se to ne pročuje. No, Slatinci su uljudni i zalažemo se za civilizirani dijalog i 'borbu' činjenicama, tako da nas ovaj posjet veseli«, ističe Gospočić.</p>
<p>Demantirao je i glasine, koje su se ovih dana proširile u javnosti, o tome da se bivša vojarna već preuređuje. Da to nije istina mogu se uvjeriti i sami mještani, kaže, »jedino ako se ne krši zakon, jer je natječaj za uređenje bivše vojarne raspisan do 20. rujna«.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sindikati Belja traže da Vlada odbije ponudu bračnog para Bubalo</p>
<p>Sindikati upozoravaju da će, prihvati li se ovakva ponuda, nastaviti štititi interese radnika kombinata svim pravnim sredstvima, ali i industrijskim akcijama </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Koordinacija sindikalnih podružnica koje djeluju u Belju d. d. uputila je u utorak priopćenje za javnost u kojemu poziva Vladu da odbije ponudu tvrtke Žito d. o. o. iz Osijeka i bračnog para Stevea i Louise Esther Bubalo, jedinih potencijalnih kupaca ovoga baranjskoga kombinata, pristiglu na javnom natječaju za privatizaciju Belja. </p>
<p>Na natječaj za prodaju većinskog paketa dionica Belja javio se samo jedan ponuđač, Žito, zajedno s bračnim parom Bubalo, koji nudi dokapitalizaciju od 260 milijuna kuna u roku dvije godine i obvezuje se zadržati sve zaposlene godinu dana. </p>
<p>No, ponuđač zahtijeva da mu se dopusti otpuštanje dijela radnika ako procjeni da bi preuzeta zaposlenost ugrozila poslovanje poduzeća, te da mu se osigura tridesetpetogodišnja koncesija za nesmetano korištenje poljoprivrednog zemljišta. </p>
<p>Predstavnici sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske te Hrvatske udruge sindikata smatraju da takva ponuda »nije valjana i da je neprihvatljiva«. </p>
<p>Naime, sredinom srpnja ove godine beljski sindikalci održali su sastanak s predstavnicima države, Osječko-baranjske županije te Uprave i Nadzornog odbora kombinata na kojem je potpisan konsenzus o uvjetima sudjelovanja potencijalnih investitora u privatizaciji Belja. Prema mišljenju sindikalaca, ponuda Žita i bračnog para Bubalo nije u skladu s potpisanim konsenzusom, te traže »da se njihova ponuda odbije i da se ubuduće od svih zainteresiranih kupaca zahtijeva poštivanje svih uvjeta natječaja, bez obzira bili sami u ovoj utrci ili ne«. </p>
<p>»Pozivamo sve koji će odlučivati o ovoj ponudi da je ne prihvate, jer će u suprotnom doći do dalekosežnih posljedica po gospodarski i socijalni položaj radnika i članova njihovih obitelji, ali i za demografsku sliku ovoga dijela Hrvatske jer će, zbog otkaza, mladi ljudi početi napuštati Baranju«, ističe se u priopćenju, te se upozorava da bi to sve moglo i vrlo negativno utjecati na gospodarstvo cijele županije. </p>
<p>U priopćenju, koje će se dostaviti i predsjedniku Stjepanu Mesiću, premijeru Ivi Sanaderu, ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću te predstavnicima Hrvatskog fonda za privatizaciju, Osječko-baranjske županije te Uprave i Nadzornog odbora Belja, upozorava se da će sindikati, prihvati li se ovakva ponuda, nastaviti štititi interese radnika kombinata svim pravnim sredstvima, ali i industrijskim akcijama. </p>
<p>Ovo upozorenje navodi na zaključak da su radnici Belja, nezadovoljni situacijom u privatizaciji njihova kombinata, spremni na akcije po uzoru na kolege iz PPK Valpovo koji su, ogorčeni provedenom privatizacijom, tvrtku držali u opsadnom stanju dok im nisu ispunjeni svi zahtjevi.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Proračunski rashodi u idućoj godini 87,3 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog ljetnih godišnjih odmora, intenzivniji rad na izradi državnog proračuna za sljedeću godinu počet će tek potkraj kolovoza i u rujnu, doznaje Vjesnik u Ministarstvu financija. </p>
<p>»Ministarstvo financija je već počelo rad na proračunu za 2005. godinu, no rad na njemu će se intenzivirati tek nakon završetka godišnjih odmora, krajem ovog i tijekom sljedećeg mjeseca«, kazali su nam u Katančićevoj. </p>
<p>Dodali su i da zbog toga još ne mogu govoriti o detaljima proračunske konstrukcije za iduću godinu, no naglašavaju kako će proračun biti usvojen u zakonskom roku, što znači da će se Hrvatski sabor o njemu izjasniti tijekom studenoga. Naglašavaju i da će brojke u njemu morati slijediti put fiskalne konsolidacije, zacrtan u nedavno objavljenim Fiskalnim projekcijama za razdoblje do 2007. godine. </p>
<p>Tim se dokumentom ukupni prihodi središnje države u 2005. godini postavljaju na 86,36 milijardi kuna, što je 5,2 posto više nego u ovoj godini. Gledano po vrstama prihoda, državna bi blagajna iduće godine od poreza trebala prikupiti 52,5 milijardi kuna, ili 8,9 posto više nego ove godine. Pritom je prihod od poreza na dohodak projiciran na 3,3 milijarde kuna, što je 7,5 posto više u odnosu na ovu godinu, dok su prihodi od poreza na dobit postavljeni na 3,53 milijarde kuna, ili gotovo 10 posto više nego ove godine. Prihodi od PDV-a, čija se opća stopa od 22 posto u 2005. neće mijenjati, očekuju se u iznosu od 32,96 milijardi kuna, što je 8,2 posto više nego ove godine. Kao razlozi ovakvom rastu poreznih prihoda navode se jačanje gospodarske aktivnosti i intenzivnija borba protiv sive ekonomije, koja bi trebala dobiti zamah ponovnim osnivanjem Financijske policije. </p>
<p>Kada je riječ o trošarinama, država od ovih posebnih poreza sljedeće godine planira ubrati 9,64 milijarde kuna, ili 15,3 posto više nego ove godine. Kao razlozi ovom skoku u Fiskalnim projekcijama navode se promjene u trošarinama na automobile, naftu i duhan. Planira se i rast socijalnih doprinosa za više od dvije milijarde kuna u odnosu na ovu godinu.</p>
<p>Rashodna strana središnjeg proračuna (bez otplate zaduženja) iduće bi godine trebala težiti 87,31 milijardu kuna, što je 4,7 posto više nego ove godine. </p>
<p>Smanjenje izdvajanja planira se i za masu plaća zaposlenih u državnoj upravi, kao i za izgradnju autocesta. S druge strane, više novca nego dosad trebali bi dobiti obrazovanje i znanost. Dodajmo ovome da je Međunarodni monetarni fond u dokumentima koji prate najnoviji stand-by aranžman upozorio i na važnost smanjivanja socijalnih izdataka.</p>
<p>Cilj fiskalne politike u sljedećoj godini bit će smanjenje deficita opće države, u koju ulaze i izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava, s ovogodišnjih 4,5 posto na 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda. </p>
<p>Naglasak na financiranju proračunskoga manjka u 2005. će biti na prihodima od privatizacije, od kojih država planira prikupiti četiri milijarde kuna. Najveći dio toga u državnu će se blagajnu sliti od nastavka privatizacije Ine i HT-a, tvrde u Ministarstvu. </p>
<p>Dodajmo ovome da su ove projekcije u Katančićevoj radili uz pretpostavku ubrzanja gospodarskog rasta u idućoj godini na 4,3 posto te uz očekivanu prosječnu inflaciju od 2,7 posto. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bulić: Sezona je teška, ali uspješna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sezona je teška, ali uspješna. Prema svemu sudeći, ova će godina biti bolja od dosad najbolje 2003., kada smo proglašeni pobjednicima Mediterana. U prvih sedam mjeseci ostvarili smo povećanja, tako će biti i u kolovozu. Hotelijeri najavljuju dobar rujan, a u nekim destinacijama, poput Dubrovnika i Opatije, očekuju i solidan listopad«, rekao je Vjesniku Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Zadovoljan je tijekom ovogodišnje sezone, jer ide po planu i najavama.</p>
<p>Ukazuje, međutim, na kritičnu točku, eskalaciju sive ekonomije, neprijavljivanje gostiju. Niko Bulić tvrdi da je podatak o 60.000 domaćih turista u središtu sezone (prošli tjedan) smiješan podatak koji pokazuje da se nešto drastično mora mijenjati. </p>
<p>Na Jadranu je 16. kolovoza prijavljeno 573.861 gost, tri posto više nego u istom razdoblju lani, a od toga je 46.808 domaćih turista (kapacitet nogometnog stadiona).</p>
<p>Istra sa 189.202 posjetitelja bilježi dvopostotno povećanje, a najviše ih boravi na području Rovinja. Rovinj je za odmorišnu destinaciju odabralo 29.119 turista, slijede Poreč s 22.482 te Medulin s 20.391. </p>
<p>Kvarner također ima dvopostotno povećanje u donosu na prošlu sezonu - 146.143 turista. </p>
<p>U četiri dalmatinske županije registrirano je 238.516 posjetitelja što je plus od četiri posto. Najveći, desetpostotni porast ima Splitsko-dalmatinska županija s 90.194 turista. Zadarska broji 66.708 turista, pet posto više nego lani, a Šibensko-kninska je s njih 44.098 na prošlogodišnjoj razini. Na tom je području naviše prijavljenih u Vodicama (9316), pa u Šibeniku 86371) te u Primoštenu (5708). U privatnom smještaju Šibensko-kninske županije boravi 21.545 ljudi. </p>
<p>Dubrovačko-neretvanska jedina je županija s usporednim padom. Tamo je, naime, registrirano 37.516 gostiju ili pet posto manje nego 2003.</p>
<p>U odnosu na prošli tjedan, na Jadranu je oko 50.000 manje registriranih turista.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U Split 54 posto više gostiju nego lani</p>
<p>SPLIT, 17. kolovoza</p>
<p> - U prvih sedam mjeseci ove godine Split je zabilježio nevjerojatnih 54 posto više turističkih noćenja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, odnosno 157.141 noćenje. Cijela Splitsko-dalmatinska županija zabilježila je 4,85 milijuna turističkih dolazaka, što je pet posto više nego u prvih sedam mjeseci 2003. godine. Prema riječima direktora splitskog ureda turističke zajednice Vedrana Matošića, grad je posjetilo najviše Francuza, njih 12.000 te čak 5000 Amerikanaca, koji su se nakon 11. rujna 2001. počeli vraćati svojim starim destinacijama.</p>
<p>»Bilježimo i velik broj Nijemaca, Talijana, Engleza, nešto Španjolaca, Japanaca i Izraelaca. Možemo reći da je to upravo ona klijentela koju smo sve ove godine priželjkivali. Što će biti do kraja sezone, još je prerano prognozirati. No, taj trend porasta broja gostiju se nastavlja i u Ove godine u Splitu ima i izletnika više nego ikad. Tome su pridonijeli i događaju koje Turistička zajednica u suradnji s kulturnjacima i splitskim klapama upriličuje na Peristilu, Pjaci i Podrumima. Tijekom godine u organizaciji Turističke zajednice u gradu ima više od 300 kulturno-zabavnih manifestacija. S Hrvatskom turističkom zajednicom od veljače do svibnja iduće godine Split će se predstaviti u pet europskih metropola kao ključ koji otvara vrata kulture Dalmacije, ali i cijele Hrvatske.</p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tomčić: Definitivno se neću kandidirati na predsjedničkim izborima</p>
<p>Međutim, podržao bih svakog onog u HSS-u tko ima izgleda i želje nastupiti kao predsjednički kandidat, rekao je predsjednik HSS-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Definitivno neću biti kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima«, kazao je u utorak za Vjesnik predsjednik Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić otklanjajući tako sve spekulacije koje su se zadnjih dana pojavljivale u tisku da bi na kraju ipak možda mogao biti predsjednički kandidat te stranke.</p>
<p>»Definitivno je da se neću kandidirati«, rekao je Tomčić pojasnivši da za predsjedničku funkciju osobno nema »taj čip«, odnosno, ne vidi se u toj ulozi, a drugi razlog je milijun i pol do dva milijuna eura koji bi trebali za ozbiljnu predsjedničku kampanju, a koje HSS jednostavno ne može namaknuti. </p>
<p>Izjavu, pak, Ante Simonića, člana Predsjedništva HSS-a, da bi ta stranka ipak na predsjedničke izbore trebala izići sa svojim kandidatom te da bi, prema njegovu mišljenju, to trebao biti Zlatko Tomčić, prvi čovjek HSS-a nije želio komentirati otklonivši svaku mogućnost da bi to mogao biti. </p>
<p>»Međutim, podržao bih svakog onog u HSS-u tko ima izgleda i želje nastupiti kao predsjednički kandidat«, zaključio je Tomčić.</p>
<p>Na pitanje postoji li mogućnost suradnje u predsjedničkim izborima s nekim drugim strankama, primjerice sa SDP-om s kojim HSS stvara koaliciju za lokalne izbore, Tomčić je također odgovorio negativno. </p>
<p>»SDP se davno izjasnio da će podržati kandidaturu predsjednika Mesića, te bi bilo kakvo spekuliranje o tome zaista bilo neumjesno«, rekao je predsjednik HSS-a.</p>
<p>Budući da je prije Tomčićeva definitivnog otklanjanja predsjedničke kandidature, to isto učinio i Ante Simonić izjavivši za list Dnevnik da se »ni po koju cijenu ne želi kandidirati«, HSS će najvjerojatnije predstojeće predsjedničke izbore dočekati bez vlastita kandidata iako u stranci, kako se čini, postoji volja da se netko ipak kandidira. </p>
<p>Inače, Tomčić je već ranije kazao da će HSS, ne budu li imali svoga kandidata, već u prvom krugu podržati Mesića.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Netko namjerno održava kaos u zagrebačkoj gruntovnici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa očekuje da predsjednik Općinskog suda u Zagrebu poduzme sve mjere da bi se sredilo stanje u Zemljišnoknjižnom odjelu tog suda, stoji u priopćenju Ministarstva pravosuđ. »Situacija u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu ukazuje na nedostatak organizacijskih sposobnosti kod čelnih ljudi Zemljišnoknjižnog odjela Suda ili postoji mogućnost da netko namjerno želi održati ovo ozračje neorganiziranosti i kaosa«, kaže se dalje u priopćenju i objašnjava kako povećanje broja zaposlenih u zagrebačkoj gruntovnici (više od 100 novih službenika) te dosadašnja organizacija rada u njoj, za koju su odgovorni predsjednik Suda i predsjednik te voditelj Zemljišnoknjižnog odjela, »nisu dali željeni rezultat«. Stav je Ministarstva da je »situacija u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu rezultat lošeg vođenja i organizacije od strane predsjednika i voditelja toga odjela« pa traži od predsjednika Općinskog suda da poduzme »sve mjere«. U priopćenju se još ističe da ministrica pravosuđa »ne očekuje da će predsjednici općinskih sudova i zemljišnoknjižnih odjela razmišljati i procjenjivati propisane mjere, vezane uz rad zemljišnoknjižnih odjela, već da će se angažirati na njihovoj provedbi«. Ministarstvo će uskoro tiskati oglas s detaljnim uputama građanima kako će što jednostavnije i brže ostvariti uknjižbu svojih nekretnina u vlasničke knjige. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Za povrat poreza 904,3 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema podacima Ministarstva financija od 13. kolovoza, Porezna uprava obradila je 735.207 poreznih prijava odnosno 86,47 posto od 850.183 zaprimljene porezne prijave građana.</p>
<p>Prema obrađenim podacima država građanima treba vratiti 904,29 milijuna kuna, dok građani državi moraju uplatiti 273,82 milijuna kuna poreza na dohodak.</p>
<p>Povrat poreza dobit će tako 610.780 poreznih obveznika, a 55.630 obveznika državi je dužno platiti porez na dohodak.</p>
<p>Manje od deset kuna državi duguju 3024 porezna obveznika, i to ukupno 5388 kuna. Povrat poreza, pak, manji od deset kuna očekuje 6687 obveznika, u ukupnom iznosu od 7202 kune.</p>
<p>Do 13. kolovoza najviše poreznih prijava obrađeno je u Područnom uredu Bjelovar, gdje je obrađeno 98,54 posto prijava, a slijede Područni uredi Požega i Slavonski Brod s 98,20 posto obrađenih prijava, te Područni ured Virovitica s 97,86 posto prijava.</p>
<p>Najmanje poreznih prijava obrađeno je u Područnom uredu Zagreb, gdje je obrađeno 75,52 posto prijava od zaprimljenih 225.236 poreznih prijava. Slijede Područni ured Šibenik sa 77,18 posto obrađenih prijava te Područni ured Rijeka s 83,96 posto prijava.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Lastovo uskoro park prirode</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državni zavod za zaštitu prirode počeo je s izradom stručne podloge za proglašenje otoka Lastova i 46 okolnih otočića parkom prirode. »Mnoštvo otočića koji čine lastovski arhipelag i skrivaju veliku biološku raznolikost, kao i vrijedna kulturna baština otoka Lastova, bili su nam poticaj da to područje pokušamo zaštititi. A proglašenje Lastova parkom prirode predviđeno je i prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije«, rekao nam je ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković. </p>
<p>Park prirode Lastovo uključivao bi i cijeli lastovski arhipelag s oko 46 otočića i škoja te otok Sušac. A pod zaštitom bi bilo i podmorje. </p>
<p>Do kraja godine trebala bi biti gotova stručna podloga na temelju koje bi Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture izradila zahtjev za proglašenjem parka prirode Lastovo i proslijedila ga Vladi, a ona Saboru. </p>
<p>Područje parka prirode Lastovo podijelilo bi se na tri zone: zonu stroge zaštite, zonu klasičnog parka i zonu najmanje zaštite. Zona stroge zaštite obuhvaćala bi manja područja s posebno vrijednim i endemskim biljkama i životinjama. Zona klasičnog parka bila bi dostupna turistima uz stručno vodstvo, a najveća površina parka bila bi u zoni najmanje zaštite koja bi bila namijenjena tradicionalnoj poljoprivredi, vinogradarstvu, maslinarstvu, stočarstvu, ribolovu i turizmu.</p>
<p>»Aktivnosti u parku odredile bi se planom upravljanja koji bi nakon proglašenja parka prirode morala izraditi javna ustanova za upravljanje parkom«, objašnjava Marković.. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040818].
|
