NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040218].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 219662 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatskoj najvažnija uspostava pravne države</p>
<p>Europska unija poštuje i vjeruje u međunarodne institucije, zato je odnos s Haaškim sudom za nas veoma važan. No, ima i drugih pitanja koja su iznimno važna, poput manjina, povratka izbjeglica i reforme pravosudnog sustava. U globalu, moram reći da vaša zemlja čini važan napor i da smo mi zadovoljni u kojem smjeru zemlja ide kad je riječ o Europskoj uniji, kaže Solana</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – S visokim predstavnikom Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom pričali smo nakon što je u Zagrebu razgovarao sa svim ključnim ljudima u državi. Solana Vjesniku objašnjava gdje vidi Hrvatsku na njezinu putu prema Europskoj uniji.</p>
<p>• Koji je glavni razlog vašeg dolaska u Zagreb?</p>
<p>– Ne radi se o nekom posebnom razlogu ovoga trenutka. Ja imam dobre odnose s vašom zemljom i srećem se s političkim vodstvom vaše zemlje na mnogim mjestima u svijetu. No, htio sam doći u Zagreb da bih imao razgovore, politički dijalog, s predsjednikom, premijerom, ministrom vanjskih poslova. Riječ je o važnom trenutku za Europsku uniju, ali i važnom trenutku za Hrvatsku. Želio sam provesti dan u Zagrebu i analizirati situaciju i imati dobru raspravu.</p>
<p>• Nedavno ste razgovarali s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte. Jeste li Zagrebu prenijeli dio razmišljanja s tog sastanka?</p>
<p>– S gospođom Del Ponte se nalazim redovito. Naravno da smo o tome razgovarali. Samo, znate, ja ne mislim da bismo se morali fokusirati isključivo na raspravu o suradnji s Haaškim sudom. To je, naravno, veoma važan element, jer je riječ o važnoj instituciji. Europska unija poštuje i vjeruje u međunarodne institucije. Zato je odnos s tom institucijom za nas veoma važan. No, ima i drugih pitanja koja su iznimno važna, poput manjina, povratka izbjeglica i reforme pravosudnog sustava. U globalu, moram vam reći da vaša zemlja čini važan napor i da smo mi zadovoljni u kojem smjeru zemlja ide kad je riječ o Europskoj uniji.</p>
<p>• No, trenutno u suradnji s Haaškim sudom Hrvatska ima problem koji se zove Gotovina. Prošloga je tjedna Carla del Ponte zatražila od hrvatskih vlasti da surađuju na njegovu uhićenju.</p>
<p>– Ja ne mogu govoriti u ime gospođe Del Ponte. Mogu vam samo reći da je za nas Haaški sud iznimno važna institucija, da je suradnja s tim sudom krucijalna i to ne samo za Hrvatsku nego i za ostale zemlje i da se nadam da će odnosi Hrvatske i Suda biti konstruktivni, pozitivni.</p>
<p>• Ranije ste spomenuli da su, uz suradnju s Haaškim sudom, važna i druga pitanja. Kako vidite situaciju kad je riječ o povratku izbjeglica i reformi pravosuđa?</p>
<p>– Općenito gledajući, smjer kojim ste krenuli je dobar i mi smo zadovoljni. Ono što sada moramo učiniti je zadržati dobar smjer i u tom bismo smislu željeli vidjeti napredak u tim pitanjima. To ne govorim da bih na bilo koji način umanjio ono što je dosad napravljeno, no želimo pomoći da se Hrvatska pokrene malo brže i da se riješe ova pitanja koja nisu važna samo zbog nas, nego su važna zbog vas samih da biste imali zemlju koja je stabilna i čvrsta i dio Europske unije. Reforme morate provesti za svoje dobro. Mi zapravo ovdje govorimo o vladavini prava. To je temeljni element da bi se postalo dijelom europske obitelji. Ja nisam došao u Zagreb kako bih rekao što se ne radi dobro, nego da bih ustvrdio kako vidimo smjer u kojem se ide i savjetujemo malo veću brzinu u tom poslu. Kao što sam rekao, općenito gledajući, mi smo zadovoljni kamo i kako se zemlja kreće.</p>
<p>• Mislite li da će Hrvatska uspjeti ovoga proljeća dobiti pozitivno mišljenje Europske komisije i status zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo u EU?</p>
<p>– Ne bih želio davati izjave o datumima. Kao što sam rekao vašim političarima na vlasti, najvažniji je osjećaj smjera i nepovratnosti u procesu reformi da bi vaša zemlja postala članicom EU-a. Za mene je temeljno da zemlja ide u pravom smjeru i da će na kraju doći do tog cilja. Hoće li to biti sutra ili prekosutra, meni nije važno. Ono što je važno je smjer. </p>
<p>Hrvatska je jedna od najproduktivnijih zemalja regije</p>
<p>• Odgovorni ste za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije. U »vašem sektoru« u posljednje je vrijeme bilo mnogo problema: unutarnja svađa zbog Iraka, ideja o dvije Europe, problemi s ustavom. Mislite li da je projekt velike Europe ostvariv?</p>
<p>– Nemam nikakvih dvojbi. Probleme i rasprave koje smo imali u UN-u o Iraku su sada iza nas. Europska unija će, dakako, sa 25 članica imati drukčiju strukturu, nego kada smo imali šest zemalja. Ta kvantitativna promjena donosi i promjenu u kvaliteti. Zato nastavljamo s radom na novom ugovoru, novom ustavu, tako će i dalje Europska unija biti zajednica zemalja koje imaju zajedničku ekonomiju, ali i da osim na ekonomskom području ima i odgovornost u strateškim pitanjima svijeta. Razmislite na trenutak. S ovogodišnjim proširenjem imat ćemo dvostruko više stanovništva nego SAD, četiri puta više populacije od Japana. </p>
<p>Imat ćemo četvrtinu svjetskog GDP-a svijeta. Imamo euro. Kada imate skupinu zemalja s takvim karakteristikama, jednostavno ne možete zatvoriti oči pred onime što se događa u ostatku svijeta. Zato EU mora biti više od ekonomskog prostora – akter u međunarodnoj areni. Nema nikakve sumnje da ćemo to i postići. </p>
<p>• Kako ocjenjujete ostatak regije za koju ste toliko zainteresirani. Situacija baš nije najbolja zar ne ?</p>
<p>– Situacija u regiji nije savršena, no svakom slučaju je bolja nego prije. Zemlje polako napreduju u dobrom smjeru. Ne mislim da trebamo zauzeti pesimistički stav prema regiji. Ona je mnogo patila u posljednje vrijeme, ali polako dolazi k sebi. Ako me pitate jesam li zadovoljan s brzinom, onda vam kažem da nisam. Htio bih sa sve ide brže. Privržen sam ljudima iz ove regije i nastavit ću se baviti njome. Regiju promatram izvana, a srce mi je u regiji koju želim vidjeti u europskoj obitelji naroda. </p>
<p>• Kako vidite ulogu Hrvatske u toj regiji? </p>
<p>– Hrvatska je bez sumnje jedna od najstabilnijih i najproduktivnijih zemalja regije. Na vama je da odlučite kakvu ćete ulogu igrati u regiji. No s takvom definicijom zemlje kakvu sam upravo dao, sigurno ćete zaključiti da morate igrati važnu ulogu u regiji, jer imate karakteristiku stabilnosti za odnose s susjednim zemljama. </p>
<p>Iako ulazak u Europsku uniju nije regionalni projekt, nego nacionalni, ne možete jednostavno zaboraviti da ste dio regije u kojoj imate odgovornost. Odgovornost da joj pomogne da se razvije i krene naprijed najbrže što može. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Markačeva priča: Do Gotovine mogu svi osim onih koji trebaju</p>
<p>Kome ovoga trenutka treba priča generala Markača? / To je osveta podzemlja vlastima da bi se izravnali neki računi iz prošlosti i prema »komunjarama« iz koalicijske vlasti i prema reformiranim Sanaderovim hadezeovcima/To što Markač u Gotovininu sudbinu uvlači i vlastiti usud potencijalnog osuđenika cijeloj priči daje samo dodatnu uvjerljivost. </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Hrvatska je vlada dobila još jedan nizak udarac. U vrijeme kad premijer i ministar vanjskih poslova nastoje uvjeriti europske institucije da vlast u zemlji ne zna gdje je odbjegli haaški optuženik Ante Gotovina, javlja se Mladen Markač u jednom tjedniku i kaže: »Gotovina je upućen u sve događaje, sve što se o njemu napiše i objavi, svaki razgovor policije s ljudima za koje se sumnja da s njim kontaktiraju.</p>
<p> Mi smo svi u kontaktu, a on kontaktira s mnogo više ljudi nego što se može zamisliti«.</p>
<p>Boljih dokaza za hrvatsku službenu odgovornost tužiteljica iz Haaga ne treba. </p>
<p>S Gotovinom, dakle, može komunicirati i potencijalni haaški optuženik Markač, a policija i hrvatski obavještajci pojma nemaju kako do njega doći. </p>
<p>Tako o »vezama« Gotovine i Hrvatske ne govore više samo Carla del Ponte i Pierre-Richard Prosper nego one svoju potvrdu ponovno nalaze i u medijima.</p>
<p>To što Markač u Gotovininu sudbinu uvlači i vlastiti usud potencijalnog osuđenika cijeloj priči daje samo dodatnu uvjerljivost. </p>
<p>Kome ta priča generala Markača ovoga trenutka treba?</p>
<p>Nema sumnje da je posrijedi jedna od igara obavještajnog podzemlja, onog njegova dijela koji je instaliran tijekom prošlih godina i kojeg se čak i Franjo Tuđman svojedobno odrekao. Naravno, na te igre nije pristao ni Ivica Račan, a stranačkim zaokretom na njih ne računa ni Ivo Sanader. </p>
<p>To je osveta podzemlja vlastima da bi se izravnali neki računi iz prošlosti i prema »komunjarama« iz koalicijske vlasti i prema reformiranim Sanaderovim hadezeovcima.</p>
<p>Svjestan da nagađanja o njegovu imenu na haaškoj optužnici mogu biti i točna, Markač je odlučio odigrati na svoju kartu. Dakle, što je bliže Gotovini to je dalje od mogućnosti da konkretno odgovara na tužiteljske navode. Jer, dobro se zna da je Gotovina ključ hrvatsko-haaških odnosa, a da je njegov slučaj samo »prateća pojava«, pa mu ne može biti ni teže niti lakše ako kaže da je u kontaktu s odbjeglim optuženikom. </p>
<p>Može samo kad postupak (jednom) počne iz današnjih izjava izboriti za sebe neki sitan probitak. Recimo, na osnovi informacije kako je on to komunicirao s Gotovinom.</p>
<p>Na žalost, nije izvan pameti ni mogućnost da je Markač svoje »veze« s Gotovinom objavio i zato da tužiteljici olakša neke poslove koji bi se dali naplatiti tijekom procesa njemu samome. Što je pritisak na Hrvatsku veći, to svi budući optuženici imaju mogućnost da se pod plaštem potrage za Gotovinom provuku bez većih ogrebotina.</p>
<p>Upućeni upozoravaju da slijede teški dani hrvatskim vlastima. Nije Markač jedini koji može u ovdašnjim medijima, rugajući se policiji i tajnim službama, naglasiti svoje »kontakte« s Gotovinom. I to kao normalnu, gotovo svakodnevnu pojavu. </p>
<p>Nazvati Gotovinu tako postaje jednostavno kao i naručiti pizzu.</p>
<p>Bilo bi zanimljivo pričekati odjeke Markačeva istupa u javnosti i eventualnu reakciju Ante Gotovine. </p>
<p>Ne reagira li, prihvatit će pod svoje izbjegličke skute i one koji možda nemaju takav izravni dodir s njegovim skrovištem, a bacit će sumnju i na mnoge nevine iz kruga koji je teško i zamisliti. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Puhovski: Dvoje ljudi iz EPH-a u tročlanom povjerenstvu - ustupak medijskom magnatu</p>
<p>Čini mi se posve neprijepornim da i gospođa Alaburić i gospodin Čičak imaju sve kvalifikacije da budu pozvani u grupu koja piše prednacrt novog zakona o HRT-u - kad bi grupa imala 20-ak ljudi, bilo tko od njih dvoje može u svaku od mogućih grupa / Nema spora o tome da je dvoje od troje članova ove radne skupine egzistencijalno vezano uz Pavića i njegovu medijsku konstrukciju, kaže Puhovski</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Imenovanje tročlanog Povjerenstva za izradu prednacrta zakona o HRT-u – Vesna Alaburić, Jadran Antolović, Ivan Zvonimir Čičak – ministra kulture Bože Biškupića izazvalo je, i prije nego što je to povjerenstvo išta napisalo ili predložilo, velike i vrlo oštre polemike u dijelu medija. Razlog je u činjenicu da je dvoje članova povjerenstva poslovno povezani s EPH-om. Osim toga, Vijeće Europe u posljednje vrijeme sve češće govori o potrebi očuvanja medijskog pluralizma, ne samo u Hrvatskoj. O tome smo razgovarali s predsjednikom HHO-a prof. dr. Žarkom Puhovskim. </p>
<p>• Kako gledate na te polemike?</p>
<p>– To je klasično pitanje tzv. javnog morala čija je osnova da se, sa stajališta javnog morala, kao prihvatljivo djelovanje prihvaća ono koje udovoljava kriterijima objektivnosti. Smatra se, očito u dijelu prigovora sastavu tog povjerenstva, da ljudi koje je ministar imenovao ne ispunjavaju te kriterije. Čini mi se posve neprijepornim da i gospođa Alaburić i gospodin Čičak imaju sve kvalifikacije da budu pozvani u takvu grupu. Kada bi grupa imala 20-ak ljudi, bilo tko od njih dvoje može u svaku od mogućih grupa, ali dvoje njih u grupu od troje ne može biti neshvaćeno kao ustupak jednom medijskom magnatu.</p>
<p>Nema spora o tome da je dvoje od troje članova ove radne skupine egzistencijalno vezano uz Pavića i njegovu medijsku konstrukciju. To ne znači da su oni samim tim diskvalificirani, ali znači da bi trebalo imati i ljude koji imaju druge afilijacije, da bi prijedlog radne grupe dobio na značenju. Treći član radne skupine je radio prošli zakon koji sad treba hitno mijenjati. Imamo nedvojbeno kvalificirane osobe koje svojom egzistencijalnom, materijalnom vezanošću uz jednu od interesnih skupina u hrvatskom medijskom prostoru – a bez balansa koji bi predstavljale druge osobe – navode na sumnju da će čak i objektivno odličan prijedlog zakona biti dočekan na negativan način i time će se opet umjesto rasprave o sadržaju sve svesti na raspravu o personalnim interesima.</p>
<p>• Drugim riječima, ministar Biškupić je sam sebi zabio autogol jer nije imenovao šire povjerenstvo?</p>
<p>– To je nešto što politički naprosto nije racionalno. Pod pretpostavkom da se napiše najbolji prijedlog, doveo se u situaciju da će dio zastupnika medijskih interesa taj prijedlog odbiti.</p>
<p>Gospodinu Čičku se potpuno besmisleno prigovara da su sporne njegove kvalifikacije u nomotehničkom smislu. To je besmisleno kad se pogleda nomotehnička razina kako je rade pravnici. Na to se reagira tako da se kaže da je prigovor o sukobu interesa fašistoidne naravi. Nazvati fašistoidnim to što se prigovara kredibilnosti ljudi iz razloga koji nisu sporni, nije nikakva tajna da je riječ o osobama koje su financijski vezane uz gospodina Pavića, ili nazvati to partijskim logikama znači opet nepoznavanje naravi javnog morala. I znači opet nepoznavanje moderne političke znanosti koja je pokazala da tzv. agenda setting – pravo na inicijativu u predlaganju dnevnoga reda – jest moderni lik funkcioniranja moći u organiziranim sustavima. Takav prijedlog je važan uteg na vagi kojim se druga strana dovodi u defenzivu, a ta druga strana se možda mogla izbjeći razumnijim sastavom radne skupine. U svemu se jedino Pavić ponaša legitimno jer pokušava realizirati svoje interese. Dakle, stvara se nepotreban konflikt. </p>
<p>• Prošla je vlada inzistirala na medijskom zakonodavstvu, a očito će se i nova vlada njime morati ozbiljno baviti.</p>
<p>– Problem sa starim zakonom je dvojak. On je rezultat različitih pritisaka – domaćih-stranačkih, domaćih-medijskih, inozemno-političkih. Polazi od smušene koncepcije za koju mogu odgovorno reći da sam je jedini zanijekao u javnosti – da je moguće dvoje: da javnu televiziju kontroliraju tzv. predstavnici civilnoga društva i da civilno društvo uopće ima predstavnike. Dogodilo se da su ti ljudi bili glasnogovornici stranačkih pozicija. U tom pogledu je čišće, zdravije, transparentnije, da imamo Šeksa i Arlovića u Vijeću nego da se bave trbuhozborstvom preko ljudi za koje čak nismo čuli u javnosti. </p>
<p>Vijeće bi moralo biti sastavljeno od po jednog predstavnika svakog stranačkog kluba u Saboru, jer se radi o mnijenjima, a ne većini i manjini plus dva-tri predstavnika vjerskih zajednica, HAZU, možda društva novinara, društva redatelja. Bitna bi bila, kao što imaju druge velike radiotelevizije, stručna vijeća.</p>
<p>• Kako riješiti stanje privremenosti na HRT-u s obzirom i na poteškoće provedbe Zakona o HRT-u?</p>
<p>– U Zakonu su se pojavile institucijske prepreke za izbor. Trebalo se ponašati pravno i nakon ostavke gospodina Uzelca izabrati 11. člana Vijeća. U sklopu tog vijeća trebalo je provesti javno razvidan natječaj za izbor ravnatelja i glavnih urednika, i onda na miru, ako je zaista trebalo mijenjati Zakon, krenuti ga mijenjati, uz uvjet da se prije toga raščiste neke konceptualne stvari. Primjerice o civilnom društvu i stvari koje se tiču javnog morala, odnosno sukoba interesa, da se ne bismo našli u situaciju u kojoj se ljudima koji su ugledni u medijskom životu – kao što su gospođa Alaburić i gospodin Čičak – neopravdano prigovaraju stvari koje im ne treba prigovarati, a da oni istodobno neopravdano ne uviđaju da se, kao dvotrećinska većina u jednoj radnoj skupini, iz pristojnosti već ne bi trebali pojavljivati.</p>
<p>Zastupnici vlasničkog monopola galame protiv državnog monopola</p>
<p>• U posljednje se vrijeme i iz Vijeće Europe mogu čuti upozorenja o opasnosti za pluralizam medija, ne samo u Hrvatskoj.</p>
<p>– Oni koji zastupaju vlasnički monopol galame protiv državnog monopola. Imate ljude koji se bave zaštitom prava novinara protiv države, a istodobno ugrožavaju egzistenciju brojnih novinara u ime vlasnika.</p>
<p>S druge strane, postoje oni koji u ime zaštite od monopola priželjkuju više ili manje svjesno državno intervenciju. S time zakon nije znao izaći na kraj. To se pokazalo i u nejasnim postupcima koji su doveli do dodjele koncesije za Treći program.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sramota sudbonosnih preokreta</p>
<p>Hrvatska već više od desetljeća putuje od jednog do drugog datuma, od jedne do druge ključne godine, koja će - za razliku od prošle - biti sudbonosna. I onda se ništa ne dogodi, jer ta pravna država nikako da se useli u Hrvatsku. Sada opet čekamo ključan datum kada ćemo doznati što Carla del Ponte misli o Hrvatskoj, pa onda što će reći i Europska komisija</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana došao je u Zagreb i opet izjavio kako vjeruje da će Sanaderova vlada u suradnji s Haaškim sudom učiniti sve što je u njezinoj moći. »Imamo osjećaj da će ta suradnja teći dobro«, izjavio je Solana u Zagrebu. Dakle, visoki predstavnik novoj hrvatskoj vladi još vjeruje. Ta vjera tiče se, naravno, jedine točke oko koje se trenutačno vrte svi – »slučaja Gotovina«.</p>
<p>Solanin posjet Zagrebu poklopio se u trenutku kada se u medijima počela zrcaliti moguća nova-stara neodlučnost hrvatskih političara da ispune ono na što su se obvezali. Izbjegavanje jasnih javnih određenja o nužnim konkretnim potezima, potrebnim da bi se vratilo povjerenje u Hrvatsku kao zemlju vladavine prava, vraćanje na sklizak politički i politikantski teren, Hrvatsku sasvim sigurno izbacuje iz utrke za punopravnim članstvom u EU na dulje vrijeme. »Slučaj Gotovina« važan je ne zbog odbjegloga generala, koji je pola života proveo bježeći od zakona, nego o iznimno važnom pitanju, realizaciji pravne države.</p>
<p>Kako se to u Hrvatskoj nikako ne događa, ona već više od desetljeća putuje od jednog do drugog datuma, od jedne do druge ključne godine, koja će, za razliku od prošle, biti sudbonosna. I onda se ništa ne dogodi jer ta pravna država nikako da se useli u Hrvatsku. Sada opet čekamo ključan datum kada ćemo doznati što Carla del Ponte misli o Hrvatskoj, pa onda što će reći i Europska komisija. Po tko zna koji put Hrvatska se približava nekim ključnim datumima nakon kojih će sudbina zemlje biti jasna. Čekaju se odlučujući govori, izvješća, događaji koji će u roku 24 sata promijeniti smjer zemlje. </p>
<p>Po tko zna koji put svi zajedno čekamo trenutak obrata, dana koji će nas odrediti jesmo li europski ili balkanski, jesmo li zaslužili da sjednemo za integracijski stol uskoro, ili ćemo se vratiti u balkanski bezdan. </p>
<p>Kada bi se takav europski »biti ili ne biti« postavljao pred Hrvatsku prvi put, možda bi se ritam političke »dan na dan« napetosti mogao i razumjeti. Međutim, </p>
<p>Hrvatska tako živi već 12 godina i bilo bi uistinu vrijeme da se, barem kada je o političkoj eliti riječ, oslobodimo te ružne, nepotrebne i kontraproduktivne navike, gorkog podsjetnika da stvari još nisu dobre. Takav način funkcioniranja, izbjegavanja obveza, pa onda »krpanja« u posljednji tren, sramota je za cijelu zemlju i ne baš najbolja preporuka da je uistinu zaslužila članstvo u Europskoj uniji.</p>
<p>Pravna država se, kao i neke druge stvari u životu, ne može provoditi polovično i selektivno. Zato se obveza suradnje s jednim međunarodnim sudom ne može provoditi s figom u džepu, a poštivanje prava i zakona ne može se provoditi djelomično ili nikako. Zbog takva stanja je u državama bivše Jugoslavije napokon i osnovan Haaški sud. Ova hrvatska vlada, ovaj hrvatski premijer, ima jedinstvenu priliku da jasnoćom stavova i političkog vodstva, leadershipa, Hrvatsku izvede iz slijepe ulice polupravnog sustava. </p>
<p>Upravo zato sudbina odbjegloga generala, koji je dosad razočarao mnoge i pokazao sve osim vojničke časti, uopće nije važna. Također je manje važna činjenica da samo dvije zemlje nisu završile proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zbog Haaga – Velika Britanija i Nizozemska. </p>
<p>Za hrvatski »prolaz« ovoga proljeća u EU bit će potrebna politička volja, konsenzus svih petnaest zemalja članica. Kada se u tom trenutku bude odlučivalo u Uniji, više neće biti važne sve izjave potpore europskih čelnika na pojedinačnim razgovorima, nego ono što je uvijek slijedilo iza zareza – ako se ispune politički kriteriji. </p>
<p>Konsenzus svih članica EU-a neće, pak, biti moguć ako Sanaderova vlada vrlo konkretno ne dokaže Carli del Ponte, pa onda i ostalima, da joj je (preko »slučaja Gotovina«) stalo do funkcionirajuće pravne države.</p>
<p>Nova hrvatska vlada je krenula silovito i uvjerila sve da će ovaj put napraviti što treba. Zato je i Solana u Zagrebu rekao da Vladi još vjeruje i da ima osjećaj kako će suradnja s Haaškim sudom biti dobra.</p>
<p>Stoga bi bilo iznimno važno da čekanje na avis Europske komisije bude posljednji »sudbonosan« datum koji čekamo. I nakon kojeg ćemo sasvim sigurno znati kakva nas sudbina čeka. Takvo ponižavajuće čekanje, krajnje je vrijeme, treba zamijeniti ponašanjem koje će nas odrediti kao potpuno funkcionirajuću demokraciju. Demokraciju u kojoj se više ne govori da se u obrani ne mogu počiniti ratni zločini i u kojoj se procesuiranja zaustavljaju samo zato jer je riječ o zločinu nad drugim narodom. </p>
<p>Jasan odnos prema Haagu, kako je to u Zagrebu rekao Solana, dovest će do lansiranja hrvatske europske perspektive ovoga proljeća. Visoki predstavnik je u Zagrebu izgovorio još jednu važnu rečenicu. Nije, naime, htio detaljno govoriti o svom razgovoru s Carlom del Ponte. Od riječi, rekao je na Zrinjevcu Solana, mnogo je važnije djelovanje. Često banalizirana poslovica »s riječi na djela« ovoga proljeća za Hrvatsku ima veliko značenje. Za nadati se da ovo nećemo morati ponavljati, recimo, sljedeće sudbonosne jeseni.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tajno o javnom</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Uz zvučne riječi dobrodošlice domaćina i komplimente gosta, Javier Solana je u Zagrebu javno poručio da o top-temi na putu Zagreba prema Bruxellesu – »slučaju Gotovina« – treba tajno i šutke.</p>
<p>Šef europske diplomacije »ima osjećaj« da će suradnja Hrvatske s Haagom biti dobra. Zna li on više no što javnost u ovom trenutku zna, može se samo pretpostaviti, a to bi moglo biti ili da će se Gotovina uskoro odazvati haaškoj pozivnici ili da će mu se ući u trag. Solana je podučio hrvatske domaćine da se o »konkretnim slučajevima«, dakle Gotovini, ne treba govoriti javno, »jer se onda može dogoditi da ljudi reagiraju onako kako ne biste željeli«. Diplomati ostaju diplomati, a svaka čast onom tko do kraja razumije diplomatsku finesu uglednoga gosta. Međutim, kolikogod diplomatski jezik zna biti vješt i nedokučiv za obične smrtnike, Solana ovaj put šalje i jasne signale da »vidi velike poteškoće« ne učini li se ubrzo nešto na relaciji Zagreb – Haag, tvrdeći da odnos mora biti jasan i transparentan. A to, ako se upustimo u slobodniju formu interpretiranja riječi Javiera Solana, znači da se u najskorije vrijeme treba riješiti »slučaj Gotovina« ili će zapeti ratifikacija Sporazuma o pridruživanju Velike Britanije i Nizozemske. A onda, najvjerojatnije, neće biti ništa ni s ubrzanim procesom priključenja Hrvatske Uniji.</p>
<p>Novost, ako jest, u zagrebačkom nastupu Javiera Solane, od susreta sa Žužulom, Šeksom, Mesićem te Sanaderom, je to što je jasno poručio da je prošlo vrijeme za priče i da se očekuju konkretni potezi. Ne uslijede li ubrzo, optimistični tonovi koji su se čuli u Zagrebu bit će zamijenjeni mnogo pesimističnijim iz Bruxellesa. A vremena, kako se zna, stvarno je malo, jer se više ne broje mjeseci, nego dani.</p>
<p>Nakon Solanina posjeta Zagrebu nismo doznali što Haag, Bruxelles, ali i Zagreb, znaju o Gotovini, iako se sudbina nacije ipak vrti oko toga. Iza teško zaključanih vrata rečene su tajne koje koče hrvatsko hvatanje posljednjeg vlaka za Europu, a hoće li te prepreke biti otklonjene, znat ćemo uskoro. </p>
<p>I odlazeći iz Zagreba, nakon susreta s premijerom Sanaderom, Solana nam je poručio da ćemo u Europsku uniju sigurno stići, ali se ne zna kad. Govoreći o »određenim poteškoćama«, Solana konkretno nije rekao kojim i kako će biti otklonjene. Sve u svemu, čuli smo puno toga što smo i dosad znali, a ono što javno nismo znali do sada nije ni nakon zagrebačkih razgovora jasnije. Ostaje nam ipak nada da će se u kratkom vremenu u Zagrebu dogoditi ono što Bruxelles očekuje i da će saživjeti Solanine riječi da nema EU bez Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kako turizam obraniti od smeća</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Od desetak pitanja koja su na konferenciji za novinare na CBR-u??? u Münchenu njemački novinari uputili državnom tajniku za turizam Zdenku Mičiću i direktoru Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niku Buliću, više ih se od polovice odnosilo na odlagališta smeća na našoj rivijeri. Glavni je primjer bila tragikomedija s otpadom na Makarskoj rivijeri, ali su spominjani i drugi »biseri« (ima ih na desetke) koji se, nažalost, ne razlikuju baš mnogo od one strave pod Biokovom...</p>
<p>Dakle, što turistička Hrvatska namjerava s tim velikim problemom, kako misli zaštititi sve ugroženiji okoliš, ako sada barata s podatkom od oko osam milijuna gostiju (lani), kako će »plivati« ako ostvari planiranu brojku od jedanaest milijuna u bližoj budućnosti? Dobio se (ili potvrdio) dojam da strani kolege novinari imaju dobre podatke o stanju na rivijeri, pa tako i o nezbrinutom smeću i otpadu.</p>
<p>Na spomenutoj konferenciji, koja je bila doista dobro posjećena (što znači da zanimanje tamošnje javnosti za odredište koja se zove Hrvatsku raste!), bilo je, po običaju, i naših turističkih djelatnika, hotelijera, ugostitelja..., pa se tijekom dijela skupa pitanja – odgovori nakon bockavih upita stranih kolega potiho čuo i »žalac« naših turističkih pregalaca »...pa nije ni čudo što Nijemci znaju o našemu smeću kad to hrvatski mediji 'raspaljuju«... Sad bi trebalo, recimo, spomenuti onu otrcanu frazu da je (i u ovome slučaju) ponajviše »kriv tisak«... Pa, eto, neka je i kriv, ali što bi i kako bi bilo kad bi se ta sramota prešutjela? Ispalo bi, naravno, da varamo svoje goste, kao što ih, uostalom, i doslovno varamo i aktualnim sloganom za ovosezonske sajamske nastupe »Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio«!</p>
<p>Toga Mediterana više, nažalost, nema, i iz sezone u sezonu sve ga je manje. Kako? Tako što određeni sektori, branše, organizacije... ne rade svoj posao kako treba (a plaćeni su za to!) i što je suradnja između njih i turističkog sektora – slabašna. Da, na primjer, resor zaštite okoliša radi kako treba, ne bi u Münchenu bilo onoliko priče o smeću. U svakoj ozbiljnoj turističkoj zemlji sezone treba i mora pripremati i osiguravati uvjete prihvata i boravka gostiju upravo ta zemlja, ili konkretnije resori zaštite okoliša, komunalnih službi, javnih radova, organa vlasti od Banskih dvora do malih »mista«, zatim sektori prometa i veza, zdravstva, MUP-a i drugi. Inače, sezona 2004. službeno počinje 11. travnja. No, nije ni približno poznato kad će se sanirati – rivijerno smeće...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Politika i interesni lobiji opet traže pokriće za mračne namjere: Zakon o HRT-u i skandalozno poigravanje </p>
<p>Zajedničko je objema političkim strankama, kao uostalom i većini političkih stranaka u Hrvatskoj, da su im zajednički korijeni u totalitarnoj komunističkoj ideologiji koja polazi od postojanja »državne televizije« koju kontrolira vlast. Žalosno je da u Hrvatskoj ne postoji snažna javnost koja bi prisilila vlast da se ponaša u skladu s europskim standardima koji najviše odgovaraju geografskom položaju i društvenim odnosima u Republici Hrvatskoj / U Velikoj se Britaniji zna koje osobe od neupitna javnoga nacionalnog ugleda dolaze u obzir za izbor i imenovanje vijećnika, a političke stranke u Hrvatskoj traže anonimne politkomesare kako bi putem njih kontrolirali HRT. Takav je sastav sadašnjeg vijeća HRT-a</p>
<p>ZLATKO ZELJKO</p>
<p>S pravom tvrdi potpredsjednik sadašnjeg Vijeća HRT-a Danko Bljajić u članku, objavljenom u Večernjem listu od 16. veljače 2004. pod naslovom »Vijeće HRT-a je pod pritiskom« da su članovi Povjerenstva za izradu prijedloga Zakona o HRT-u u sukobu interesa. Ne samo da je riječ o bliskim suradnicima Europa Press Holdinga, nego je riječ o osobama čiji su kompetentnost i nacionalni ugled više nego upitni. Politika i interesni lobiji opet traže pokriće za mračne namjere.</p>
<p>Ako to ne bi bilo tako onda bi HDZ-ov ministar kulture povjerio posao jednom od priznatih instituta za pravo elektroničkih i ostalih medija (Institut Hans Bredow, Hamburg, predstojnik prof. dr. Wolfgang Hoffmann-Riem odnosno Europäisches Medianstitut Düsseldorf, predstojnik prof. dr. Berndt-Peter Lange), koji su, usput rečeno, sudjelovali u pisanju zakona o elektroničkim i ostalim medijima za većinu bivših komunističkih zemalja, a koje će za koji mjesec postati članicama EU-a.</p>
<p>Očito se sadašnji ministar kulture i Sanaderova Vlada boje kompetentnih i neovisnih stručnjaka pa posežu za amaterima. Samo se tako može objasniti ponavljanje Vujićeve procedure, uostalom djelomično s istim akterima. </p>
<p>Zakon o HRT-u treba uskladiti sa standardima većine članica EU-a. </p>
<p>Kao dobar primjer može ponovno poslužiti SR Njemačka u kojoj je vijeće ARD-a ili ZDF-a najviše tijelo za upravljanje javnom televizijom. </p>
<p>Osamdeset posto njegovih članova biraju nevladine udruge, i to potpuno slobodno bez utjecaja parlamenta ili vlade, a ostatak od dvadeset posto bira parlament. Takvo vijeće bira i imenuje sva važnija upravna izvršna tijela javne televizije.</p>
<p>Broj članova vijeća mora biti najmanje između dvadeset i trideset članova kako bi se mogla osigurati reprezentativna zastupljenost većine slojeva društva. </p>
<p>Time je zajamčeno da odlučujuću većinu u vijeću predstavljaju različite interesne skupine i slojevi društva, a neznatnu manjinu određuje politika i tako osigurava usklađenost legislative i predstavnika javnosti, odnosno različitih slojeva civilnog društva.</p>
<p>To je model koji bi trebala bezrezervno prihvatiti i Hrvatska, ako zaista želi neovisnu i od javnosti kontroliranu javnu televiziju. Sve ostalo su optičke varke HDZ-ovih i SDP-ovih ministara i vlada, a služe kao izgovor za bacanje prašine u oči građanima kako bi mogli zajednički kontrolirati taj medij. </p>
<p>Zajedničko je objema političkim strankama, kao uostalom i većini političkih stranaka u Hrvatskoj, da su im zajednički korijeni u totalitarnoj komunističkoj ideologiji koja polazi od postojanja »državne televizije« koju kontrolira vlast.</p>
<p>Žalosno je da u Hrvatskoj ne postoji snažna javnost koja bi prisilila vlast da se ponaša u skladu s europskim standardima koji najviše odgovaraju geografskom položaju i društvenim odnosima u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Neozbiljno je i zlonamjerno uspoređivati način izbora vijeća BBC-a u Velikoj Britaniji s onim u Hrvatskoj, jer ne postoji nikakva sličnost s tradicijom i društvenim odnosima u tim dvjema zemljama.</p>
<p>Vijeće BBC-a funkcionira besprijekorno bez obzira na njegov izbor i ne može se dogoditi da za njegove članove budu izabrani komesari političkih stranaka kao što je to sada u Vijeću HRT-a. </p>
<p>U Velikoj se Britaniji zna koje osobe od neupitna javnoga nacionalnog ugleda dolaze u obzir za izbor i imenovanje vijećnika, a političke stranke u Hrvatskoj traže anonimne politkomesare kako bi putem njih kontrolirali HRT.</p>
<p>Takav je sastav sadašnjeg Vijeća HRT-a, jer većina od njih javnosti je potpuno nepoznata i nema ni osnovno predznanje za obnašanje tako odgovorne i kompleksne dužnosti.</p>
<p>Autor je poslovni savjetnik, predsjednik udruge za pravnu zaštitu »Juris protecta«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Veće uvažavanje mišljenja sindikata u školstvu pridonijelo bi uspješnijem socijalnom dijalogu</p>
<p>Prerano je govoriti o tome hoće li novi ministar i njegovi najbliži suradnici sa sindikatima surađivati na način svojih prethodnika ili će se nešto zaista mijenjati. Novi srednjoškolski kolektivni ugovor bit će prvi pokazatelj hoće li ili neće biti promjena. Naime, produženi kolektivni ugovor istječe za mjesec dana i u kratkom vremenu trebat će odraditi posao formiranja pregovaračkog odbora, odnosno samog pregovaranja</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ</p>
<p>Suradnja sa sindikatima nije najvažnije, ali ni najmanje važno pitanje na kojem će se testirati stvarna pripravnost novog ministra za unapređivanje školstva. Aktivnosti školskih sindikata su, ili bi trebale biti, lakmus-papir svega što se u školstvu događa. Naime, gotovo sve što se u školstvu događa pogađa, na ovaj ili onaj način, zaposlenike, te je stoga odgovarajuća reakcija pravo i obveza njihovih sindikalnih predstavnika.</p>
<p>Bivši se ministar većinom sindikatima bavio u onoj mjeri u kojoj su se sindikati bavili njime, odnosno njegovim propustima i pogreškama. Najbolje je s ministrom Strugarom surađivao Sindikat hrvatskih učitelja koji je ruku pod ruku s ministrom surađivao na racionalizaciji troškova školstva, odnosno sindikat koji je znao prešutjeti gotovo sve pogreške bivšega ministra.</p>
<p>Najlošije su s bivšim ministrom prolazili oni školski sindikati koji su najenergičnije zahtijevali odgovornost za konkretne pogreške. A to su, manje ili više, bili svi školski sindikati osim Sindikata hrvatskih učitelja.</p>
<p>Nepravedan odnos prema sindikatima obilježio je na izrazito negativan način mandat ministra Strugara. </p>
<p>Privilegiranom je sindikatu bilo dopušteno sve, čak i kolektivnim ugovorom (članak 30.) članove drugih sindikata dovesti u neravnopravan položaj pri zapošljavanju, odnosno protuzakonito monopolizirati pravo na kolektivno pregovaranje (pregovarački odbor).</p>
<p>Kako se drvlje i kamenje za sve nekorektnosti prema pojedinim školskim sindikatima ne bi sručilo samo na bivšeg ministra prosvjete treba nedvosmisleno istaknuti kako je za svoje postupke ministar Strugar imao jaku potporu potpredsjednika Vlade Gorana Granića, dok je u Ministarstvu važan dio »prljavog posla« odradio zamjenik ministra Ivan Vavra.</p>
<p>Prerano je govoriti o tome hoće li novi ministar i njegovi najbliži suradnici sa sindikatima surađivati na način svojih prethodnika ili će se nešto zaista mijenjati. Novi srednjoškolski kolektivni ugovor bit će prvi pokazatelj hoće li ili neće biti promjena. Naime, produženi kolektivni ugovor istječe za mjesec dana i u kratkom vremenu trebat će odraditi posao formiranja pregovaračkog odbora, odnosno samog pregovaranja.</p>
<p>I dok će formiranje pregovaračkog odbora ovisiti o odluci Gospodarsko-socijalnog vijeća, jer se zainteresirani sindikati nisu dogovorili o broju članova i sastavu pregovaračkog odbora, odgovornost za samo pregovaranje u velikoj će mjeri ovisiti o pregovaračima iz Ministarstva.</p>
<p>Nadasve je negativno iskustvo pregovaranja o prošlom srednjoškolskom kolektivnom ugovoru. Spomenutoj ocjeni najviše su pridonijeli pojedini pregovarači iz Vladina pregovaračkog odbora. Sindikalni prijedlozi su rijetko prolazili, argumente bi druga strana saslušala i nastavljala po svom. </p>
<p>Rezultat je niz rješenja koja se danas ne provode ili provode nepotpuno samo zato što su na inzistiranje druge strane u kolektivni ugovor ušle odredbe (smjenski i dvokratni rad, smanjenje radne sposobnosti, visina dnevnice, visina bolovanja, prekovremeni rad, troškovi prijevoza, sistematski liječnički pregled itd.) za koje se moglo pretpostaviti da će ih dvije strane različito tumačiti.</p>
<p>Kako su na pomolu pregovori za srednjoškolski kolektivni ugovor, a Vladin pregovarački odbor pred sastavljanjem, novi bi se ministar i državni tajnik za srednje školstvo o pojedinim Vladinim pregovaračima trebali konzultirati s predstavnicima sindikata koji su pregovarali o prošlom kolektivnom ugovoru. </p>
<p>Teško je povjerovati da bi se isti pregovarači u novim okolnostima mogli ponašati bitno drukčije. Uvažavanje mišljenja sindikalne strane sigurno bi pridonijelo međusobnom povjerenju koje je bitna pretpostavka kvalitetnog socijalnog dijaloga.</p>
<p>Drugi možda i teži problem koji stoji pred novim ministrom bit će privilegirano zapošljavanje u osnovnom školstvu. Sindikat hrvatskih učitelja je Kolektivnim ugovorom osigurao prednost pri zapošljavanju svojih članova. </p>
<p>Unatoč upozorenjima s različitih strana spomenuto rješenje ne samo da nije mijenjano nego smo svjedoci eskalacije najrazličitijih zloporaba.</p>
<p>Odredba o privilegiranom zapošljavanju bit će veliko iskušenje za novog ministra. S jedne strane nezadovoljni sindikati će činiti stalan pritisak da se briše famozni članak 30., dok će s druge strane sindikat potpisnik kolektivnog ugovora činiti sve kako bi se što dulje održalo privilegirano zapošljavanje članova SHU-a.</p>
<p>Iduće pitanje, bolje rečeno iduća pitanja, o kojima će ovisiti suradnja ministra i sindikata jest stupanj ministrove pripravnosti za rješavanje konkretnih problema, napose onih problema čije rješavanje ne može čekati. Jedno od takvih pitanja je sigurno i ozbiljno kašnjenje s isplatom putnih troškova zaposlenicima u srednjoškolskim ustanovama.</p>
<p>Ministar znanosti i obrazovanja sigurno nije osoba koja može samostalno riješiti ozbiljan problem kašnjenja sredstava koja su prema školama dužne podmirivati županije. </p>
<p>No kako je stanje u pojedinim županijama alarmantno (npr. Sisačko-moslavačka županija), naime, zaposlenici putnici nisu već pedeset dana dobili naknadu za troškove prijevoza, što objektivno dovodi u pitanje ne samo kvalitetu nastave nego i samo odvijanje nastave, novi bi ministar i tajnik za srednje školstvo trebali žurno inicirati sastanak u Ministarstvu financija kako bi se problem žurno barem ublažio, ako ga već i nije moguće u kratkom vremenu potpuno riješiti.</p>
<p>Isto tako, novi bi ministar žurno trebao naložiti pomoćnici bivšeg ministra zaduženoj za financije slanje novog dopisa u škole kojim će opovrći svoj dopis od 10. studenoga 2003. o slanju podataka o zaposlenicima koji imaju pravo na dar za djecu u prigodi Dana sv. Nikole. </p>
<p>Ove su godine sindikati i Vlada proširili spomenuto pravo na svako dijete bez ispunjavanja bilo kakvih dodatnih uvjeta. U drugim se javnim službama poštovalo potpisano, u školstvu ne. Trebaju li i djeca zaposlenika u školama biti diskriminirana u odnosu prema djeci roditelja koji rade u drugim javnim službama.</p>
<p>Neriješene probleme ne treba gurati pod tepih nego ih treba što prije riješiti. Kolika je cijena guranja neriješenih problema pod tepih ministar se Primorac može uvjeriti već na samom početku mandata kada iz dana u dan pristižu zahtjevi škola za sredstvima koja su nakon izgubljenih sudskih sporova morale isplatiti zaposlenicima koji su sudskim putem naplatili regres za 2001. godinu.</p>
<p>Pred novim su ministrom znanosti, obrazovanja i športa veliki problemi ali i velika prigoda. Hoće li ili neće novi ministar iskoristiti veliku prigodu, na opće zadovoljstvo svih koji našem školstvu žele dobro, ovisit će ponajprije o odlučnosti da se krene s rješavanjem konkretnih problema. </p>
<p>Upravo to očekuju i tome se ponajprije nadaju sindikalni predstavnici zaposlenika u osnovnim i srednjim školama.</p>
<p>Autor je predsjednik Saveza školskih sindikata.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvatskoj davao, a nikada ništa od nje nisam uzeo </p>
<p>Osobno se, Krsniče, nisam ničim namirivao ni kod Tuđmana, ni kod Mesića, kao i prethodno kod vašeg Josipa Broza. Ono što sam stjecao u Hrvatskoj, to sam kupio na javnoj licitaciji, bez makinacija i utjecaja. Tko plati više. To sam uredno platio. U samo osam mjeseci sam obnovio tehnološki i organizirao poslovanje Croatia Recordsa kao u bilo kojoj oglednoj tvrtci u svijetu, doveo mlade i stručne ljude, podigao standard i dignitet djelatničkoj svakodnevnici / Mislim da je vrijeme da se Jurasinović urazumi, da se detaljnije informira o brojnim vodičima s zemljovidnim kartama, rječnicima francuskih izdavačkih kuća, publikacijama različitih turističkih agencija, pa neka potom prosuđuje i piše, a ne upinjati se iz petnih žila dokazujući suprotno i lažno Francusku kao croatofobičnu zemlju, gdje je hrvatsko ime i nazivlje zabranjeno, što je notorna neistina </p>
<p>ANTE GLIBOTA</p>
<p>Vjekoslav Krsnik, tvrdi da sam se vratio u Hrvatsku sa skupinom Tuđmanovih povratnika, ne da bi pomogli, nego da bi se namirili, pa da sam zbog toga trebao preskakati ogradu »Jadranfilma«, pa da nemam nikakvo moralno i legitimno pravo da govorim o njegovu radu kao bivšeg Tanjugova novinara. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.)</p>
<p>Ne pada mi na pamet odgovarati za druge, ali ću odgovoriti o onome što se tiče mene. </p>
<p>Osobno se, Krsniče, nisam ničim namirivao ni kod Tuđmana, ni kod Mesića, kao i prethodno kod vašeg Josipa Broza. Ono što sam stjecao u Hrvatskoj, to sam kupio na javnoj licitaciji, bez makinacija i utjecaja. </p>
<p>Tko plati više. I to sam uredno platio. U samo osam mjeseci sam obnovio tehnološki i organizirao poslovanje Croatia Recordsa kao u bilo kojoj oglednoj tvrtci u svijetu, doveo mlade i stručne ljude, podigao standard i dignitet djelatničkoj svakodnevnici. </p>
<p>Međutim, ostacima Kosa, Udbe i saveznih oficina, riječju domaće političko-gospodarske mafije, istih izvorišta iz kojih izvire i Krsnik, moj uspjeh nije bio po mjeri. </p>
<p>Još im je više, dakako, smetalo da Croatia Records postane uspješnom oglednom tvrtkom u svojoj branši, na čvrstim hrvatskim odrednicama, okrenut svijetu, a ne srpskoj egzotici. </p>
<p>Dakle, trebalo im je ono što sam uredno kupio, a ne, kako to Krsnik kaže, namirio, oteti i ostaviti me bez ičega. Tuđmanov režim ne samo da mi nije ništa udijelilo, niti pomogao, niti sam to ikad tražio i na to pomišljao, nego su me bespravno odstranili s mog posjeda uz asistenciju Jarnjakove bratije. </p>
<p>Taj isti Tuđmanov pravni sustav, a poslije i ovaj Račanov, pravno nisu funkcionirali. </p>
<p>Moje su velike nade da će ovaj Sanaderov biti uspješniji, što nije teško, ako ima političke volje.</p>
<p>Nakon punih šest godina procesa, moj predmet još nije riješen, a sve pravne procedure do te su mjere kompromitirajuće za hrvatsko sudstvo, da taj slučaj može ući u antologiju evidentnog ne prava, nego pravnog srama, nejednakošću pred sudom i opstrukcijom dovršenja procesa u Hrvatskoj. Riječju, pravne strahote, što će jednog dana dokumentirano izići na vidjelo dana, sa svim detaljima i akterima toga mučna slučaja! Ostaje mi, dakako, vjera u europsko sudstvo ...</p>
<p>Moje se proročanstvo o budućnosti tvrtke, nažalost, obistinilo. Od nekada najvažnije diskografske tvrtke u srednjoj Europi, kosovci udbaši, propagatori i pijanci su je uništili, a prostore Croatia Recordsa pretvorili u groblje, u pogrebno poduzeće! To su fakti i to su rezultati.</p>
<p>Pa neka javnost vidi, Krsniče, gdje sam se namirio! </p>
<p>Krsnik treba znati da sam Hrvatskoj samo davao, a nikada od nje išta uzeo! Vjerom, srcem, umom i novcem. Dragovoljnim akcijama sam bio uronjen u traženje domovinske samostalnosti, političke i karitativne akcije, pomoć i brigu o djeci poginulih hrvatskih branitelja, višegodišnji dnevni rad na promociji Hrvatske u svijetu. </p>
<p>Nisam tražio ni zahvale ni nagrade, odličja, niti je to bilo u fokusu mojih gledanja i razmišljanja. Dakle, samo sam davao, a ničim se nisam namirivao, kako to tvrdi Krsnik. </p>
<p>Služio sam se istom devizom koju je izgovorio Predsjednik Kennedy na svojoj inauguraciji: »Ne pitajte što može Amerika učiniti za vas, nego što vi možete učiniti za Ameriku«.</p>
<p>Na svu sreću mnogi moji znanci i prijatelji znaju o čemu ja govorim. To su i razlozi da mogu suočiti i Krsnika s faktima istine i pozvati ga na osobnu introspekciju, koja bi ga, da ima malo savjesti, odvela u totalnu šutnju, a ne u šokantne provokacije. Adieu poulet! </p>
<p>Njegova »partnera« u ovoj polemici gospodina Jurasinovića također bodu ose pa u tekstu u Stajalištima 24. siječnja, naslovljenu »Budući da gospodin Glibota nema dokaze protiv mene, onda napada Vjesnik«, ne argumentira nego zaista trabunja. Svi moji navodi u prethodnom javljanju glede argumentacije, koju je naveo gospodin Jurasinović su potpuno istiniti. </p>
<p>(Kao prilog ovom tekstu dostavio sam Vjesnikovoj redakciji, uredne preslike svih citiranih podataka, devet stranica, kako ne bi bilo nikakvih nesporazuma glede interpretacije.) Jurasinović navodi da je u svom prvom javljanju napisao »Naveo sam onaj Petit Robert jednodjelni koji ima 2449 stranica i koji je najutjecajniji i koji ima gotovo svaki Francuz u kućnoj biblioteci«. Dovoljno je da čitalac pogleda Jurasinovićevo prvo javljanje pa da vidi da nikakve takve specifikacije rječnika nema traga u njegovu tekstu.</p>
<p>No ne budimo sitničavi, sve da je i naveo njegove specifikacije, njegovi su zaključci pogrešni. Naime, spomenuti Petit Robert sastoji se od dva integralna sveska što je i indicirano na hrbtu rječnika (vidi se to u spomenutim redakciji priloženim preslikama) s brojevima 1 i 2, od kojih je prvi rječnik Francuskog, a drugi svezak »Čistih naziva« (Noms Propres). Dakako, kad se kupuje jedna knjiga svatko normalan uzima obje sastavnice istog djela. Međutim, one se mogu kupiti odvojeno što ovisi o volji i kupovnoj moći kupca, ali gledajući znanstvenim kriterijima to je jedno te isto djelo objavljeno u dva sveska. </p>
<p>Što bi to značilo da čitate »Idiota« od Dostojevskoga u dva sveska, a da donosite konačnu prosudbu o djelu na osnovi samo prvog pročitanog sveska. </p>
<p>Mislim da je vrijeme da se Jurasinović urazumi, da se detaljnije informira o brojnim vodičima s zemljovidnim kartama, rječnicima francuskih izdavačkih kuća, publikacijama različitih turističkih agencija, pa neka potom prosuđuje i piše, a ne upinjati se iz petnih žila dokazujući suprotno i lažno Francusku kao croatofobičnu zemlju, gdje je hrvatsko ime i nazivlje zabranjeno, sto je notorna neistina, pače.</p>
<p>Napokon svojim diletantizmom ne bi trebao zamarati javnost. </p>
<p>Dopunio bih, također, Jurasinovićevu tvrdnju da gotovo svaki Francuz u svojoj kući ima ne samo jedan svezak nego bih kazao da svaki razuman Francuz u kuci ima oba sastavna djela Petit Roberta, kako ne bi učinio iste ignorantske pogreške kao Jurasinović, uzimajući samog sebe kao statistički uzorak za čitavu Francusku državu.</p>
<p>U nedostatku istinitih argumenata Jurasinović mi pripisuje i intencije da napadam Vjesnik. To je zaista koješta. Vjesnik smatram vrlo ozbiljnim, za hrvatski medijski prostor nezaobilaznim, solidnim dnevnim novinama, koje sa zadovoljstvom pratim, pogotovo pod vodstvom Krešimira Fijačka, kojeg cijenim i štujem i kojeg sam uvijek isticao i javno u mojim natpisima, kao primjer vrhunskoga novinarskog profesionalca. </p>
<p>Međutim, kada se gospodin Jurasinović stavlja u poziciju zaštitnika Vjesnikovih interesa, na to se ne može nego odmahnuti rukom, kao da Vjesnik treba zaštitnika, koji se služi aproksimacijama i neutemeljenim pričama.</p>
<p>Autor je član Europske akademije znanosti i umjetnosti u Parizu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Dio bi uložili u nekretnine, a dio ostavili za crne dane </p>
<p>Utrka za 13 milijuna kuna koliko je igračima u VII. kolu Lota 7/39 obećala Hrvatska lutrija, završava u srijedu, nekoliko minuta prije Dnevnika HRT–a, kad ćemo doznati je li jedna od pet milijuna do sada uplaćenih kombinacija dobitna. </p>
<p>Iako se često volimo pohvaliti kako nam novac u životu ne znači puno, pomisao na osvajanje »nesretnih« 13 milijuna kuna kod mnogih izaziva želučanu nervozu. Ne samo da se tim novcem mogu riješiti gotovo svi problemi prosječnog Hrvata koji mjesec dana radi za »crkavicu«, već se za taj novac može kupiti novi život – auto, kuća s bazenom, ljetnikovac, jahta, nova žena ili suprug ... a uza sve to ostalo bi i za solidan bankovni polog. </p>
<p>Stoga i ne čudi podatak da ni jedan od dosadašnjih dobitnika jack-pota nije javno objavio svoje ime i prezime. Iako je to dobitnicima zakonom omogućeno, to uglavnom čine zbog »prijatelja«, »rodbine« i »poznanika«. </p>
<p>»Da 13 milijuna kuna pripadne baš meni, ime ne bih objavila u javnosti, zbog raznoraznih žicara«, rekla nam je Darinka Šimon (40), tajnica. Dodaje kako je »kampanjac« i da loto igra samo kad su u pitanju veliki iznosi. Osvojenim novcem vjerojatno bi kupila kuću na moru a ostatak ostavila za crne dane jer »nikad se na zna koliko će iznositi mirovina«. </p>
<p>Na jednom od prodajnih mjesta sreli smo i prijatelje iz Đakova. »Igram kad imam vremena i svaki put prekrižim druge brojeve«, kaže Davor Namjesnik (19). Kad bi baš njegova sedmica bila ona dobitna, prijatelju Ivanu Lovričiću odmah bi dao pet »milja« a ostalo uložio u nekretnine. »Priuštio bih si jedan 'porsche' a ime sigurno ne bih objavio. Trudio bih se živjeti kako sam živio i do sada«, naglasio je Davor. </p>
<p>Njegov prijatelj Ivan, također iz Đakova, kaže kako su mu roditelji osigurali dosta pa nema nekih posebnih prohtijeva. »Novac bih lako potrošio ali dio bih svakako dao roditeljima a s ostatkom bi otvorio hotel negdje u Americi«, ističe Ivan. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Uske veze HNS-a i POS-a</p>
<p>Tvrtka Coning inženjering, kojoj je predsjednica Uprave Marija Čačić, supruga Radimira Čačića, predsjednika Središnjeg odbora HNS-a, dobila je putem javnog natječaja posao izgradnje i projektiranja POS-ovih stanova u vrijednosti od 122,2 milijuna kuna / Srećko Ferenčak prodao tvrtku sestri tajnice u HNS-u</p>
<p>Na površinu opet izbijaju afere zbog toga što je izgradnja stanova iz programa Poticane stanogradnje na zagrebačkom području, dodijeljena i tvrtkama vezanim uz pojedine HNS-ovce. Tvrtka Coning inženjering, kojoj je predsjednica Uprave Marija Čačić, supruga Radimira Čačića, predsjednika Središnjeg odbora HNS-a, dobila je putem javnog natječaja posao izgradnje i projektiranja POS-ovih stanova u vrijednosti od 122,2 milijuna kuna. Veći dio toga posla odnosi se na Špansko, gdje bi radovi trebali početi uskoro. </p>
<p>Tvrtka Ferbos, pak, koja je do nedavno bila u vlasništvu Srećka Ferenčaka, tajnika HNS-a, dobila je izgradnju jednog objekta POS-a u Sesvetama. Posao uključuje izgradnju 41 stana, a vrijedan je 12,729.489 kuna. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik Ferenčak je rekao kako on više nije vlasnik Ferbosa jer ga je prodao, ali da zna da je njegova bivša tvrtka dobila posao u Sesvetama. Iako Ferenčak tvrdi kako više nema nikakve veze s Ferbosom, kad smo nazvali tu tvrtku, tajnica nam je rekla kako »gospodina Ferenčaka trenutno nema«, te da je, ako imamo neku poruku, ostavimo njoj ili da nazovemo središnji ured HNS-a jer ga je tamo lakše uhvatiti. </p>
<p>Nakon toga ponovno smo nazvali Ferenčaka no on je i dalje ostao pri tvrdnji kako nema više nikakve veze s Ferbosom, osim što mu tvrtka plaća najam poslovnog prostora koji je u njegovu vlasništvu. Kako nam je, međutim, potvrdio Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, Ferenčak je tvrtku prodao, no bio je njezin vlasnik kad se Ferbos javio na natječaj za POS. </p>
<p>Prema registru Trgovačkog suda, kao osnivač i jedini član Uprave Ferbos Inženjeringa navodi se Snježana Brajić, koja je i prije radila u Ferbosu. To, međutim, ne bi budilo nikakvu pozornost da njezina sestra, Vesna Brajić, ne radi u Središnjem uredu HNS-a, što nam je potvrdio i glasnogovornik Blažeković. Vesna Brajić već tri godine radi u HNS-u, a tamo ju je doveo, tvrde u HNS-u, sâm Ferenčak. Blažeković dalje ističe kako je Vesna Brajić izuzetno vrijedna osoba te da je »ne bi mijenjao ni za što«.</p>
<p>Dio haenesovaca smatra kako upravo neki HNS-ovci stoje iza optužbi Damira Ivana Petrovića, vlasnika tvrtke Fon, prema kojima je Mislav Žagar, predsjednik Gradske organizacije HNS-a, primio mito od 50.000 kuna. </p>
<p>Kao povod takvom razmišljanju navodi se to što je Petrović u dva navrata dobio posao na zagrebačkim Tržnicama, te izgradnju gotovo dvije stotine POS-ovih stanova u Sesvetama. I dok vrh HNS-a i dalje oštro brani Žagara, isto tako oštro demantira da je Žagaru to »netko smjestio« unutar stranke. </p>
<p>Dodatni prilog za one koji smatraju da su HNS-ovci »smjestili« Žagaru, jest činjenica da je »organ«, koji nadzire Fonovu izgradnju POS-ovih stanova u Sesvetama, upravo Čačićev Coninig inženjering.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Blažeković: Unutar HNS-a postoje sukobi oko Žagara</p>
<p>Tijekom prošlog tjedna u HNS-u se zahuktao unutarstranački sukob oko izbora novog predsjednika Gradskog odbora stranke, koji bi se trebao održati u travnju. Mislav Žagar, koji trenutno obnaša tu funkciju, namjerava se ponovno kandidirati, unatoč tome što to ne odobrava stranačka čelnica Vesne Pusić. Kandidati su i Alenka Košiša Čičin-Šain koja ima podršku Vesne Pusić, te Stipe Tojčić. Tako je HNS, barem što se tiče zagrebačkog ogranka, podijeljen na dva dijela – na one za i one protiv Žagara. </p>
<p>»Sukobi u HNS-u normalni su put unutarstranačkog razvoja i demokracije«, procijenio je Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, dodajući kako unutar stranke postoje osobe koje ne vole Žagara te s kojima je on u sukobu. Na naš upit o kojim se točno osobama radi, Blažeković nije želio izdvajati nikoga posebno, osim što je dodao da svi javno znaju da se Žagar i Tojčić ne slažu baš najbolje. </p>
<p>Iako se Žagar prvotno nije želio ponovno kandidirati za mjesto predsjednika, na kraju se ipak odlučio na to. Jedan hrvatski tjednik vjeruje kako je Žagar promijenio odluku zato, što smatra da mu je aferu sa zagrebačkim poduzetnikom Damirom Petrovićem, u kojoj je Petrović optužio gradskog HNS-ovca za primanje mita od 50.000 kuna, namjestio netko iz HNS-a. Naravno, Blažeković odlučno opovrgava te tvrdnje, dodajući kako to ne bi napravio nitko iz stranke jer bi to štetilo i ugledu HNS-a. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Skupštini se predlaže prodaja gradskih stanova</p>
<p>Zastupnici Gradske skupštine na sljedećoj bi sjednici, 26. veljače, trebali raspravljati o tome, prodati li, ili ne, oko šest tisuća gradskih stanova i garaža koji su trenutno u različitim kategorijama najma. Iako je uobičajeno da dnevni red sjednice predlaže Gradsko poglavarstvo, raspravu o prodaji gradskih stanova zatražio je Klub zastupnika HNS-a.</p>
<p>Poglavarstvo, naime, već dvije godine, koliko prijedlog te odluke stoji u ladici njegova tajnika Vidoja Buluma, o njoj još uvijek nije raspravljalo. Stoga su HNS-ovi zastupnici odlučili »mimoići« Poglavarstvo i ići direktno na raspravu u Gradsku skupštinu, što je, pak, prema njenom poslovniku, moguće.</p>
<p>HNS-ovci su prijedlog o prodaji gradskih nekretnina obrazložili time, da su troškovi koje ti stanovi i garaže proizvode, mnogo veći od njihovih prihoda. Iz gradskog se proračuna, naime, samo za obveznu pričuvu godišnje izdvaja oko 12 milijuna kuna, dok su troškovi tekućeg i investicijskog održavanja oko milijun kuna. U isto je vrijeme prihod od korištenja tih stanova i garaža tek 7,4 milijuna kuna.</p>
<p>Cilj prodaje tih nekretnina, piše u obrazloženju HNS-ova prijedloga, jest osiguravanje novca za stambeno zbrinjavanje socijalnih kategorija građana. Za prodaju prvih 1000 stanova trebalo bi, piše u obrazloženju, osigurati oko 2,1 milijuna kuna za procjene njihove tržišne vrijednosti i oglašavanje njihove prodaje u medijima.</p>
<p>Kako, naime, kaže pročelnik Ureda za upravljanje gradskom imovinom Željko Uhlir, samo će se zaštićenim najmoprimcima ponuditi da iskoriste pravo prvokupa stana po njegovoj početnoj cijeni, a ostale će se kategorije najmoprimaca ravnopravno sa svima zainteresiranima, morati za kupnju stana koji koriste izboriti najboljom ponudom na javnom natječaju.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Jelić: Bandić ne želi da te stanove prodaje Ferenčak </p>
<p>Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, Vladimir Velnić, nije u utorak mogao odgovoriti hoće li esdepeovci podržati prijedlog koalicijskog partnera. Velnić je samo istaknuo da bi »volio da se o tome prvo očituje Poglavarstvo«. Teško je predvidjeti kako će o prijedlogu glasovati oporba. </p>
<p>Zastupnik Hrvatskog bloka Tomislav Jelić u svoje nam je ime kazao, da u obrazloženju HNS-ova prijedloga ima valjanih razloga za prodaju tih stanova. Sâm je prijedlog, međutim, kaže, nedovoljno transparentan, jer ne sadrži podatak koliko je stanova upisano u gruntovnice kao potpuno vlasništvo Grada.</p>
<p>»Tu je i politička komponenta, jer Milan Bandić ne želi da te stanove prodaje Srećko Ferenčak«, kaže Jelić. Slaže se, međutim, s time, da se problematika gradskih stanova već jednom mora riješiti. Ako prijedlog ostane ovakav, oporbi će vjerojatno, najavljuje, savjetovati da ostane suzdržana.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Utvrđeni razvojni prioriteti za 2004. </p>
<p>Među projektima na kojima bi zajedno radili zagrebačka komora i Grad, jesu uređenje Save, korištenje termalnih izvora te termičko zbrinjavanje smeća / Uvjet pridruživanju EU je projekt zbrinjavanja ulja / Na redu usuglašavanje standarda sa onima u EU </p>
<p>Na konstituirajućoj sjednici Hrvatske gospodarske komore</p>
<p> - Komore Zagreb u utorak je ukratko predstavljen Prijedlog programa njezina rada u 2004. godini. Izabrani su novi članovi Gospodarskog vijeća Komore Zagreb, njih 33, a među njima je direktor ZET-a Julius Pevalek imenovan za zamjenika predsjednika toga vijeća. </p>
<p>Predsjednik Komore Zagreb i njezinog Gospodarskoga vijeća, dr. Zlatan Fröhlich, najavio je kako će se nastaviti s unapređivanjem partnerskih odnosa s Gradom Zagrebom i Županijom, te sa tridesetak strukovnih udruženja HGK. U okviru procesa pridruživanja EU poradit će se na usuglašavanju zakonskih odredbi, tehničkih standarda i standarda proizvodnje s europskima. </p>
<p>Kada je riječ o regionalnoj suradnji, Fröhlich je podsjetio na međukomorsku suradnju sa Sarajevom, Ljubljanom i Beogradom, te na dobre odnose s Mainzom, Bečom i Budimpeštom. Radi predstavljanja hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvo, Komora je predložila i organizirat će nekoliko gospodarskih sajmova. </p>
<p>Među aktivnostima koje se odnose na unapređivanje poslovanja tvrtki, Fröhlich je istaknuo projekte razvoja malog i srednjeg poduzetništva i turizma, te infrastrukture, bez koje, kako je rekao, nema pretpostavki za gospodarski razvitak. Kao uvjet pridruživanju EU spomenuo je projekt zbrinjavanja otpadnih ulja.</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo predložio je neke teme kojima se bavi »njegov« ured, a smatra kako bi bilo dobro da se rasprave i na sjednicama GV-a. Spomenuo je projekt uređenja rijeke Save od granice sa Slovenijom do Rugvice, vrijedan više od milijardu eura koji je, ocjenjuje, od iznimne važnosti za budući razvoj Zagreba. Problem je ovog kao i ostalih većih projekata njihovo financiranje. </p>
<p>Spomenuo je i izvore termalnih voda u blizini Zagreba, čiju kvalitetu i količinu treba ispitati, a koji pružaju mogućnosti za osmišljavanje raznih sadržaja i turizam. Kao posljednji, ali ne i najmanje važan, spomenuo je projekt termičkog zbrinjavanja otpada koji bi koštao između 150 i 200 milijuna eura, ali bi se po njime dobivala toplinska i električna energija. »U ovaj projekt moramo ući, jer Europska unija napušta sistem odlaganja otpada zbog njegovih nedostataka«, zaključio je.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Predstavljena knjiga o nasilju </p>
<p>»Knjiga 'Nasilnici' dobro je došla jer su svi oblici nasilja kod nas u porastu. No, olakotna je okolnost što nasilje, ipak, sve lakše prepoznajemo, a i sve više govorimo o njemu«, rekla je u utorak Morana Paliković-Gruden, predsjednica Skupštine grada Zagreba, na predstavljanju knjige autorica Jane Middelton-Moz i Mary Lee Zawadski u Starogradskoj vijećnici. U knjizi se iznosi tridesetak slučajeva nasilja u SAD-u. Morana Paliković-Gruden otkrila je kako je i njena kći bila godinu dana na školovanju u srednjoj školi u okrugu Denvera, gdje su dva učenika ubila petoricu, a ranila tridesetoricu svojih kolega. Nasilnici su posvuda«, stoji u knjizi, na dječjem igralištu, u vezama među ljudima, na radnom mjestu, a s njime se, dakako, ne susreću samo djeca. Ova knjiga uči nas kako prekinuti krug zlostavljanja i stati u obranu, a daje nam model po kojemu možemo od škole, inače labirinta za povremeno nasilje, stvoriti sigurno utočište. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Zabava u društvu Parnog valjka</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Svečani party u povodu obilježavanja 10. Večernjakove ruže i 1000. broja njihova priloga Ekran uz nastup Parnog valjka, održao se u ponedjeljak navečer u Clubu Casina Vega hotela Sheraton. Zabavi su nazočili svi članovi banda osim pjevača Akija koji je svoj izostanak opravdao zdravstvenim tegobama.</p>
<p>U ispijanju brojnih koktela i voćnih sokova, u mnoštvu posjetilaca posebno su se izdvajala lica poznatih osoba s estrade i filma čijim se životom i radom bavio Večernjakov prilog u proteklih tisuću brojeva. </p>
<p>Tako se među prvima pojavila poznata glumica Vitomira Lončar, a potom su stigli i njene kolege Sanja Marin i Zlatko Ožbolt. Uz savjetnika za medije Hrvatskog narodnog kazališta Igora Tomljenovića, na partyju su se zabavljali glazbeni kritičari Darko Glavan i Dražen Vrdoljak, ali i brojni gosti koji su se često našli na meti njihovih kritičarskih pera. Kako zvijezdama prema tradiciji i priliči među posljednjima su se pojavile Josipa Lisac, bračni parovi Ivana Plechinger i Bruno Kovačić, te Hrvoje i Tina Rupčić. Tijekom večeri se održao i »Valjak karaoke party«. za koji su bile predviđene i nagrade u vidu gitare, žetona Casina Vega i DVD-a Parnog valjka.</p>
<p>Tanja Gajić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Otoče, volim te« na Lastovu od 22. do 24. veljače</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Akcija »Otoče, volim te«, koju su pokrenuli ljudi okupljeni oko grupe Šo!Mazgoon i agencije Alternatura, nastavlja se novim događanjima, ovaj put na otoku Lastovu od 22. do 24. veljače. </p>
<p>Cilj je promovirati kulturu zabave bez loših posljedica po okoliš i stanovnike, posebno na jadranskim otocima, a ova akcija također želi potaknuti da se zimi čuje i posjećuje otoke. </p>
<p>Prvi koncert održan je 13. rujna 2003. u Poratu na Biševu, to je ujedno bio i najudaljeniji koncert ikad održan u Hrvatskoj. Okupljanje ljudi dobre volje na takvom mjestu bila je simbolična podrška malobrojnim stanovnicima, ranjenoj prirodi i dugoj povijesti otoka. U ležernom programu nastupila je grupa Šo!Mazgoon s gostima Gegom s Hvara i Tovarećom mužikom sa Dugog otoka. Akcija se zatim nastavila proslavom Sv. Nikole od 5. do 7. prosinca, na otoku Visu, a također je bila posvećena obnovi otoka Biševa. </p>
<p>Svaka akcija »Otoče, volim te« pokušava obogatiti domaći program bez nametanja svoga te na taj način usred zime dovesti posjetitelje na otoke. </p>
<p>Dakle, akcija se nastavlja koncertom na Lastovu i to u pokladničko vrijeme. Razrađena ekološka akcija zaokružuje ovaj projekt, pa će tako 15-tak momaka s motornim pilama ovog proljeća očistiti dio izgorjelih površina Biševa, Lastova i Hvara. </p>
<p>Završetak prvog kruga koncerata Šo!Mazgoona i gostiju trebao bi se dogoditi na Šalati, u Zagrebu. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Objava nominiranih za Porin 24. veljače </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Rezultati prvog kruga glasovanja, na osnovi kojih će se dobiti nominirani za nagradu Porin 2004 bit će objavljeni 24. veljače u Kristalnoj dvorani zagrebačkoga hotela Opera, priopćio je glavni tajnik Porina Hrvoje Markulj. Istoga dana šalju se materijali za glasovanje u drugom krugu kojim se odlučuje o dobitnicima Porina 2004., a njihovo proglašenje bit će 20. ožujka na završnoj svečanosti u Rijeci.</p>
<p>Ove je godine učinjeno i nekoliko novina u proceduri glasovanja. Prije nekoliko godina uvedena je podjela glasačkog tijela tako da se glasački materijal podijelio na dvije skupine, klasičnu glazbu i glazbena područja izvan klasične glazbe, a od ove su godine samo neki glasači u prvom krugu glasovanja, osim osnovnog materijala, dobili i popis izdanja, odnosno prijedlog iz pojedinih specijaliziranih kategorija i glazbenih područja, kao što su primjerice produkcija, aranžman, snimka i slično.</p>
<p>Time se, po ocjeni organizatora, dobiva realnija slika stanja u hrvatskoj glazbenoj industriji, a ujedno je omogućeno da se glasači usredotoče na kategorije koje su im bliže i u kojima se osjećaju mjerodavnijima.</p>
<p>Glasovi drugog kruga, kojima se između nominiranih odabire dobitnik nagrade, vrijede ako su poslani do 5. ožujka. Dobitnike posebnih nagrada Upravni će odbor proglasiti na konferenciji za novinare 19. veljače. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uskrsfest 18. travnja u Lisinskom</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Na ovogodišnjem Uskrsfestu nastupiti će sedam debitanata koji su uspjeli nadmašiti mnogo poznatija estradna imena, a kriteriji po kojima je odabrano 20 od prijavljenih 65 pjesama bili su vrlo strogi. </p>
<p>Dapače, po njima, a i po grafičkom dizajnu autorice Mirjane Vincek predstavljenom u ponedjeljak ujutro na konferenciji za novinare u Hrvatskoj Biskupskoj Konferenciji (HBK), ovaj se festival duhovne glazbe bez ikakvih dvojbi može, prema riječima vlč. Roberta Šretera, direktora Hrvatskog katoličkog radija, uvrstiti među bolje hrvatske festivale.</p>
<p>»Naravno, nama možda nisu isti kriteriji odabira pjesama, jer na festivalu prije svega želimo proslaviti Boga i ne nametati neki natjecateljski duh, ali je činjenica da 20 anonimno odabranih nisu imali nikakve druge preporuke, osim svoje glazbe i teksta«, rekao je Robert Šreter.</p>
<p>Umjetnički direktor festivala i glazbeni urednik na Hrvatskom katoličkom radiju, uvelike slušanom među hrvatskim klerom i starijim pučanstvom, objasnio je da će ove godine po prvi put nastupiti i mladi iz Subotice, kojima je to vrlo važno, kako za njih same, tako i za sredinu iz koje dolaze. Naime, kako je pojasnio Nedić, ove su se godine institucionalizirala neka dosad uvriježena, ali nepismena pravila festivala, pa će tako svaka skupina trebati navesti iz koje kršćanske zajednice dolazi, bez obzira radi li se o katoličkoj, protestantskoj ili kojoj drugoj denominaciji, </p>
<p>Uskrsfest se u Hrvatskoj održava od 1978., kad je pod vodstvom oca Božidara Nagyja, a u povodu smrti Ivana Mertza, održana smotra glazbeno-duhovnog stvaralaštva mladih. Pauza je u održavanju ovog danas svijetu okrenutog festivala nastala baš nakon početnog hrvatskog zanosa 1991.-1994., i to zbog rata, a od prošle je godine organizaciju ovog festivala preuzeo Nacionalni ured za mlade HBK pod predsjedanjem Dijane Mlinarić te Hrvatski katolički radio.</p>
<p>Festival će se u dvorani Vatroslav Lisinski održati 18. travnja ove godine, a večer prije, u subotu, izvođači će se međusobno bolje upoznati u druženju koje će za njih organizirati HBK.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lennonova gitara na dražbi ponuđena za 1,3 milijuna funti</p>
<p>NEW YORK, 17. veljače</p>
<p> – Gitara za koju se vjeruje da je pripadala Johnu Lennonu, a nađena je na jednom njujorškom smetlištu, ponuđena je na dražbi u ponedjeljak s početnom cijenom od 1,3 milijuna funti, javlja BBC. Akustična gitara s ugraviranim autoportretom bivšeg člana grupe Beatles ponuđena je na američkom online websiteu za aukcije MomentsinTime.com. </p>
<p>Lennon je tijekom sedamdesetih gitaru poklonio nekom prijatelju, koji ju je zatim prepustio svojoj obitelji, da bi na kraju gitara završila odbačena. Čovjek koji je poznavao obitelj, našao je gitaru 1981. godine.</p>
<p>»Osim što se radi o instrumentu na kojem je Lennon svirao i komponirao, to je i izniman umjetnički ručni rad glazbenika«, izjavio je organizator dražbe Gary Zimet.</p>
<p>Na gitari se nalazi i crtež jabuke i srca probodena strelicom. Broj devet i dvije trojke također su ugravirani na instrumentu, a predstavljaju rođendane Johna, Yoko i njihova sina Seana. Zimet je objasnio kako je Lennonova udovica Yoko Ono čak govorila o toj gitari u televizijskom dokumentarcu 1986. godine. </p>
<p>»Vlasnik je pokušavao stupiti u kontakt s Yoko Ono kad je našao gitaru, ali mu ona nije odgovarala«, rekao je Zimet.</p>
<p>Website MomentsinTime nedavno je ponudio na prodaju i album Johna Lennona koji je pjevač potpisao Marku Chapmanu, nekoliko sati prije nego što ga je ovaj ubio. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Londonski Modni tjedan ponudio prekrasne modele i sjajne kreacije</p>
<p>LONDON, 17. veljače</p>
<p> – Uoči skorog održavanja tek drugog po redu hrvatskog Fashion Weeka, domaći zaljubljenici u modu zasigurno uživaju u kreacijama što ih predstavljaju poznati svjetski dizajneri na sličnim događajima diljem svijeta. Tako su upravo u tijeku predstavljanja novih modela i kolekcija britanskih i španjolskih dizajnera na Fahion Weeku u Madridu i Londonu. </p>
<p>Londonski je Fashion Week okupio najpoznatije britanske dizajnere ali i najpoznatije svjetske modele još jednom potvrđujući da je britanska metropola u samo vrhu svjetske mode. Publika je, dakle, imala priliku vidjeti kreacije Jaspera Conrana, Gilesa Deacona i drugih dizajnera za nadolazeću sezonu jesen-zima 2004/05., a kojima je zasigurno u prilog išla činjenica da su njihove kreacije nosile neke od najljepših žena svijeta poput Nadje Auerman, Eve Herzigove, Alec Weak ili Jodie Kidd.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Uzimanje velike količine antibiotika znatno povećava vjerojatnost raka dojke</p>
<p>ZAGREB/CHICAGO, 17. veljače</p>
<p> - Čini se da ženama koje su izložene većim količinama antibiotika prijeti veća vjerojatnost raka na dojci, pokazalo je novo istraživanje čiji rezultati izlaze u srijedu u novom broju časopisa Journal of the American Medical Association (JAMA). Istraživači, međutim, ističu da su potrebna daljnja proučavanja koja će pokazati je li veza između raka na dojci i antibiotika uzročno-posljedična ili u obzir treba uzeti druge čimbenike.</p>
<p>»Rak dojke je najčešći rak u žena na cijelom svijetu, a svake se godine dijagnosticira po više od milijun novih slučaja. Antibiotici se rabe vrlo široko i u mnogim zemljama pretjerano, iako se radi na smanjenju pretjerane porabe.«</p>
<p>Christine M. Velicer sa Sveučilišta države Washington u Seattleu i njezini kolege istražili su povezanost između primjene antibiotika i pojava raka dojke proučavajući medicinske podatke 10.219 žena uključenih u neprofitni sustav zdravstvenog osiguranja GHC u zapadnom dijelu države Washington, gdje dr. Velicer radi.</p>
<p> Među tim je ženama 2266 žena starijih od 19 godina imalo primarni invazivni rak dojke. Podaci o uzimanju antibiotika dobiveni su iz ljekarničke baze podataka GHC-a. Istraživači su u obzir uzeli ukupan broj dana uzimanja antibiotika i ukupan broj recepata za antibiotike za svaku sudionicu u istraživanju.</p>
<p>»Otkrili smo da je povećanje broja dana primjene antibiotika i povećanje broja recepata za antibiotike povezano s povećanom vjerojatnošću pojave raka na dojci, uzevši u obzir i dob ispitanica i razdoblje promatranja«, kažu istraživači. Primjerice, u usporedbi sa ženama koje uopće nisu uzimale antibiotike, istraživači su otkrili da žene koje su kumulativno uzimale antibiotike od jedan do petsto dana imale oko jedan i pol put veću vjerojatnost pojavljivanja raka na dojci.</p>
<p> »Povećanje broja dana kumulativnog uzimanja povezano je i sa smrtnošću od raka dojke, kad se u obzir uzme dob, trajanje promatranja i uzimanje hormonskih preparata u postmenopauzi. Sve su klase antibiotika povezane s povećanjem rizika.«</p>
<p>Autori su zaključili da, unatoč tomu što se još ne može govoriti o potrebi mijenjanja kliničke prakse, ovi rezultati potvrđuju potrebu opreza pri dugotrajnom liječenju antibioticima i potrebu za daljnjim istraživanjima.</p>
<p>U uvodniku časopisa urednici, međutim, upozoravaju da se još ne zna je li porast vjerojatnosti uvjetovan antibioticima ili onim zbog čega su antibiotici propisani. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Sinoptička karta književne Slavonije</p>
<p>Opsežna knjiga predstavlja sveukupni slavonski književni, pa potom i duhovni prostor / Obuhvaćeni pisci, književna djela i periodika, a svi zajedno informiraju na razini biografizma, društveno-kulturnih prilika, povijesnih uvjeta, ideologija i odnosa između mnogojezičnih kulturnih sustava </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – U zadnjih desetak godina sve je prisutnije zanimanje i problematiziranje književne Slavonije, i to na književno-povijesnoj, leksikografskoj i nakladničkoj razini, a knjiga »Slavonski tekst hrvatske književnosti«, što je kao autori potpisuju Helena Sablić Tomić i Goran Rem, a koja je u utorak predstavljena u Palači Matice hrvatske – još je jedna potvrda te potvrde za usustavljivanjem i tzv. »velikim pospremanjem« toga dijela hrvatske književnosti.</p>
<p> Impozantni projekt, na kojem je uz autore bila uključena i studentska zavičajna pomoć i potencijalna energija slavonskih gradova, promatra Slavoniju kao komunikacijski sustav što ga čine pisci, književna djela i periodika, a svi zajedno informiraju na razini biografizma, društveno-kulturnih prilika, povijesnih uvjeta, ideologija i odnosa između mnogojezičnih kulturnih sustava. Takva slojevita književna produkcija ovdje se čita u mnogo širem i opravdanom srednjoeuropskom kontekstu. </p>
<p>Tko su Slavonci u književnosti što ih ova knjiga sistematizira? To su tzv. rođeni Slavonci, autori koji su barem dijelom života vezani uz tu pokrajinu, zatim oni koji su rođeni u Slavoniji i ondje školovani, ali su se realizirali izvan nje. I na kraju, autori koji nisu egzistencijalno vezani uz ovo područje, ali im je Slavonija obilježila književni opus.</p>
<p> Gledano kronološki, knjiga je podijeljena u četiri razdoblja: od početaka pismenosti (srednjovjekovlje) do romantizma, potom od početka 19. stoljeća do 1950. godine, pa od 1951. do 1999. i na kraju je obrađeno tzv. slavonsko ratno pismo (od 1991. do 1994.). O svemu tome iscrpno su javnost informirali sveučilišni profesori dr. Vinko Brešić i dr. Cvjetko Milanja, a u ime Matice hrvatske nazočne je pozdravio urednik knjige Vlaho Bogišić. </p>
<p>Nakon već davno obavljenih sintetskih studija, npr. dubrovačkoga književnog područja ili kajkavskoga, sada je pred nama krupan projekt što ga s pravom možemo nazvati sinoptičkom kartom sveukupnog slavonskog književnog, pa potom i duhovnog prostora. </p>
<p>Ova knjiga namijenjena je svima onima koji na jednom mjestu žele pročitati sustavan popis autora s pripadajućim im djelima. Potom književno povijesnim tragačima kojima će poslužiti kao mjesto prve informacije o autoru i njegovu književnom radu te svima onima koji pokazuju osjetljivost prema tisućljetnom duhu kulture i književne riječi u Slavoniji. O svemu tome govorili su i sami autori ovoga hvale vrijednog projekta. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dobitnici Todorovski i Rešček </p>
<p>Posebno priznanje – Zlatna ptica Nagrade »Grigor Vitez«, koje se ove godine dodjeljuje prvi put, pripala je Svjetlanu Junakoviću za stvaralačka dostignuća i ugrađivanje najviših umjetničkih vrijednosti u slikovnice i knjige za djecu </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Godišnju nagradu »Grigor Vitez« za najuspješnija literarna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu, stvaralaca koji žive i djeluju u Hrvatskoj, dobili su Zvonko Todorovski za knjigu »Prozor zelenog bljeska« i Sanja Rešček za ilustracije u slikovnicama »Miševi i mačke« Luke Paljetka, »Dječak u zvjezdanim čizmama« Larise Mravunac i »Najbogatiji vrabac na svijetu« Eduarda Patiške te u slikovnici »Miki Trasi i primadona« Vesne Parun.</p>
<p> Posebno priznanje – Zlatna ptica Nagrade »Grigor Vitez«, koje se ove godine dodjeljuje prvi put, pripala je Svjetlanu Junakoviću za stvaralačka dostignuća i ugrađivanje najviših umjetničkih vrijednosti u slikovnice i knjige za djecu.</p>
<p> Svečanost uručenja nagrade, kako je u utorak izvijestio Savez društava Naša djeca Hrvatske, održat će se 23. veljače u Zagrebu. Uz nagrade bit će dodijeljene Pohvale Nagrade »Grigor Vitez« nakladnicima za kvalitetno oblikovanje slikovnica i knjiga za djecu te za afirmiranje stvaralaštva mladih autora Golden marketingu i Nakladi »Haid« iz Zagreba. </p>
<p> Procjenu slikovnica i knjiga kandidiranih za nagradu obavila je šesteročlana stručna komisija pri Savezu društava Naša djeca Hrvatske, s književnikom Tihomirom Horvatom na čelu. U konkurenciji za nagradu u 2003. bilo je 87 knjiga i slikovnica 49 autora književnih tekstova i 48 ilustratora.</p>
<p> Nagrada »Grigor Vitez« osnovana je i prvi put dodijeljena 1967. Osnivač i donator nagrade je Savez društava Naša djeca Hrvatske, koji od samog početka dobiva novčanu potporu od Ministarstva kulture. Od 2002. pridružilo se i Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske – sada Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a za 2003. dobivena je novčana potpora i iz Ureda za kulturu Grada Zagreba.</p>
<p> U 37 godina postojanja, Nagradu »Grigor Vitez« dobila su 44 književnika za tekstove objavljene u 55 knjiga te 25 likovnih umjetnika za ilustracije u 51 slikovnici i knjizi koje su objavili nakladnici iz Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vjerovao je da može mijenjati svijet</p>
<p>Radovan Ivančević bio je izniman erudit i prosvjetitelj blistava duha, intelektualno i moralno uporište, jedan od posljednjih aktivista našega kulturnoga prostora. Bio je iznimno dosljedan čovjek koji nikada nije kalkulirao. Bio je čovjek sinteze i zato je mogao napisati jedinu sintezu hrvatskoga kulturnog blaga</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Točno mjesec dana nakon što je preminuo, u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika održana je komemoracija prof. dr. Radovanu Ivančeviću. Na tom komemorativnom skupu, što ga je pripremilo Društvo povjesničara umjetnosti, kojemu je Ivančević bio na čelu dugi niz godina, riječi sjećanja na nezaboravnoga učitelja, profesora, znanstvenika, polemičara, kolegu i prijatelja, izrekli su Ivanka Reberski, Zvonko Maković, Snješka Knežević, Enes Midžić i završno zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić koja mu se za sve što je učinio za Zagreb zahvalila u ime svih Zagrepčana.</p>
<p> Iako su rijetki uglednici, smrt kojih je tako odjeknula poput Radovanove, puneći danima novinske stupce, trebat će, kako je istakla Ivanka Reberski, mnogo vremena kako bismo posvema proniknuli što nam je za života značio i što nam je sve u naslijeđe za sobom ostavio taj izuzetni erudit i prosvjetitelj blistava duha, čije su iskričave polemike i intervencije u našem životnom okružju uvijek pogađale suštinu i mijenjale javno mišljenje. Radovan Ivančević bio je neosporno intelektualno i moralno uporište, »jedan od posljednjih aktivista našega kulturnoga prostora« kako je istaknuto citatom zapisa prof. Petra Selema.</p>
<p>Uza sve već spominjane Ivančevićeve zasluge ovom je prilikom istaknuto njegovo nesebično davanje drugima, za koje nije tražio zahvalnost nego je zračeći pozitivnu energiju želio utjecati na druge potičući ih na učenje kako bi shvatili vrijednosti baštine koju treba čuvati. U tom smislu, upozorio je Zvonko Maković, isticao je da mediji nisu samo sredstvo za manipuliranje nego se mogu koristiti za prijenos svojih znanja i spoznaja drugima. Upravo zato, poput misionara, služio se medijima u svojoj prosvjetiteljskoj misiji.</p>
<p>Razrada interpretativne metode bazirane na vizualnom prikazu dovela ga je i do simultanoga rada na filmu i televiziji, te ga se zato pamti kao jednog od pokretača obrazovnoga programa i autora brojnih dokumentarnih i animiranih filmova posvećenih ponajprije hrvatskoj likovnoj baštini, ali i europskoj umjetnosti, zaštiti spomenika i ambijenata, urbanizmu, suvremenoj umjetnosti i dizajnu.</p>
<p>Kao nesmiljeni kritičar svih gluposti, što je podvukao Enes Midžić, vjerovao je da može mijenjati svijet jasno govoreći jasne misli. Svoj je talent izbrusio upravo javnim djelovanjem. Poznavajući dobro razne oblasti, on je kao čovjek sinteze, na što su upzorili Snješka Knežević i Ivo Babić, bio jedini u stanju i napisati sintezu »Blago hrvatske umjetnosti«. Kao iznimno dosljedan čovjek, koji nikada nije kalkulirao branio je prostore Zagreba i Hrvatske koji su neprekidno bili izloženi raznim devastacijama. Stoga će se tek vidjeti koliko nam nedostaje u ovim vremenima kad bez dozvole niču novi gradovi na obali, pale se nacionalni parkovi i raznim zahvatima devastiraju spomenici. No, Radovan Ivančević sada je »s one strane«. Makar, uvijek je bio »s one strane«, kako je to zaključio Ivo Babić, autentičan i neponovljiv.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tartaglina izložba i u Splitu</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Retrospektivna izložba Marina Tartaglie (Zagreb, 1894. – Zagreb, 1984.), otvorena u prosincu 2003. u Galeriji Klovićevi dvori, ostaje otvorena do konca veljače. Nakon gotovo trideset godina, koliko je prošlo od posljednje retrospektive toga istaknutoga umjetnika u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, sada je metropoli i Hrvatskoj predstavljeno dvjestotinjak Tartaglinih slika što su posuđene iz najvećih zbirki i muzeja u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama.</p>
<p> Izložbu je do sada razgledalo već oko pet tisuća posjetitelja. No Klovićevi dvori i u dva nadolazeća tjedna žele publici skrenuti pažnju na jedinstvenu priliku da razgledaju postavljena djela, od kojih su mnoga u Hrvatskoj rijetko ili nikada izlagana.</p>
<p> Valja reći i to da će Tartaglina retrospektiva u ožujku, u ponešto reduciranu obliku – oko 130 slika, biti postavljena u Splitu, gradu u kojem je Tartaglia, iako rođenjem Zagrepčanin, dobio prve kreativne poticaje za budući rad i koji je čitav život bio njegovo sigurno utočište. </p>
<p> Velikanu našega slikarstva 20. stoljeća vrata će ponovno otvoriti splitska Galerija umjetnina, u kojoj je Tartaglia prvi put izlagao 1962. godine, i njezin ravnatelj Božo Majstorović. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Retrospektiva Fernanda Khnopffa </p>
<p>BRUXELLES, 17. veljače</p>
<p> – Više od dva tjedna nakon otvorenja, izgleda da će velika izložba u Bruxellesu, posvećena belgijskom slikaru simbolistu Fernandu Khnopffu (1858.– 1921.), ponoviti uspjehe retrospektiva Delvauxa, Magrittea i Ensora koje su u belgijskoj prijestolnici postavljene zadnjih godina. Od otvorenja 16. siječnja u Muzeju lijepih umjetnosti Belgije, posjećenost izložbe je 700 do 800 osoba radnim danom, a oko 2000 osoba subotom i nedjeljom. </p>
<p> Manje poznat od sunarodnjaka – nadrealista Paula Delvauxa i Renea Magrittea, čiji je prethodnik, Fernand Khnopff za života je smatran jednom od ključnih figura europskog simbolizma. Cijenio ga je ponajviše Austrijanac Gustav Klimt. Nakon smrti pao je u zaborav, a prije 20-ak godina otkrio ga je Muzej lijepih umjetnosti, koji mu je 1979. posvetio prvu retrospektivu. Izloženih 265 slika, crteža, skulptura i fotografija predstavljeno je linearno, prema slijedu različitih tema. Izložba započinje vrlo lijepim portretom u bijeloj haljini Marguerite, slikarove mlađe sestre, koja mu je bila omiljeni model cijelog života. Na kraju izložbe je najpoznatije djelo – »Milovanja«, neobična scena u kojoj androgini lik grli ženu mačjeg tijela. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Glas protiv gušenja hrvatskoga jezika </p>
<p>Iako je hrvatski jezik jedan od službenih i službujućih jezika u BiH, njega de facto u službenoj uporabi nema – dostatno je pogledati službene novine, službena izvješća, službene natpise, napose javne medije – svi se oni udaljavaju od demokratskih načela, upozorava se u jednome od izlaganja </p>
<p>ZAGREB/MOSTAR, 17. veljače</p>
<p> – Siječanjski broj mostarskoga glasila Matice hrvatske »Motrišta« objavljuje radove sa znanstvenoga skupa »Hrvatski jezik u BiH – danas i sutra«, koji je u listopadu prošle godine u Mostaru priredila tamošnja Matica hrvatska. </p>
<p>»Hrvatski jezik je, jednako kao i hrvatski narod, u neravnopravnom položaju u odnosu na druga dva službena jezika u BiH – nema ga na novčanicama i prometnim dozvolama, nema ga u službenim dopisima, aktima i pečatima Federacije BiH niti je jednako kao bošnjački zastupljen u medijima i tiskovinama«, stoji u tekstu »Kako ostvariti jednakopravan položaj hrvatskog jezika u BiH« Frane Ljubića, rektora Sveučilišta u Mostaru </p>
<p>U časopisu je objavljena, uz pozdravnu riječ Slavka Muse, većina autoriziranih radova sa spomenuta znanstvenog skupa – Velimira Laznibata, Ive Lučića, fra Žarka Ilića, Mile Mamića, Mladena Bevande, Ante Miškovića, Zdravka Kordića, Željka Ivankovića, Antuna Lučića, Ivana Lovrenovića i Bože Žepića,</p>
<p> Predsjednik Hrvatskoga društva književnika Herceg-Bosne Zdravko Kordić u tekstu »Školstvo, jezik, opstojnost...« napominje da premda je »hrvatski jezik jedan od službenih i službujućih jezika u BiH, njega de facto u službenoj uporabi nema«. Po njegovim riječima dostatno je pogledati službene novine, službena izvješća, službene natpise, napose javne medije – svi se oni udaljavaju od demokratskih načela. »Bolje je reći: svi su u službi 'gušenja' hrvatskog jezika, to jest 'u službi' zapostavljanja suverenosti hrvatskog naroda«, napominje Kordić.</p>
<p> »Pored Matice i drugi stogodišnjaci hrvatskog naroda u BiH – Napredak, Sveučilište i oni mnogo mlađi – Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, Društvo književnika i drugi subjekti trebaju otvoreno, argumentirano prosvjedovati protiv svakog oblika i pokušaja ugrožavanja hrvatskog jezika i hrvatskog povijesnog znakovlja«, piše u tekstu »Lice i naličje demokracije« Mladen Bevanda. Napominje kako je obveza predstavnika hrvatskog naroda u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti »boriti se protiv apsurdnih i nedemokratskih pojava«, te upozoriti europske zemlje i europske udruge na sve što se u BiH čini »u suprotnosti s europskim standardima, konvencijama, deklaracijama«.</p>
<p>»Suvremeni hrvatski jezik je standardiziran, povijesno razvijen, normiran i razumljiv. Danas je hrvatski jezik jedan i jedinstven za sve Hrvate, pa i za nas u BiH. Kao konstitutivni narod imamo pravo na svoj identitet, te svaki Hrvat ima i treba uživati svoja nacionalna i ljudska prava, koja podrazumijevaju i pravo na svoj jezik, njegovo nacionalno ime, gramatikalni ustroj, pravogovor, pravopis i leksik«, piše u tekstu »Hrvatski jezik danas« Velimir Laznibat, profesor s Pedagoške akademije u Mostaru.</p>
<p> Osim radova sa sociolingvističkog skupa u Mostaru »Motrišta« objavljuju statističko-kartografski prilog Ante Markotića »Narodnost, materinski jezik i vjeroispovijed stanovništva BiH prema popisu stanovništva 1991.«. »Motrišta« na početku kao poruku objavljuju izvadak iz eseja »Intelektualac i osjećaj pripadnosti i odgovornosti« hrvatskoga književnika Petra Šegedina iz knjige »Svi smo odgovorni« (Zagreb,1995.). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pjesme Marija Brkljačića </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Objavljena je zbirka poezije »Gledaj me u oči« Marija Brkljačića u izdanju Studentskog centra u Zagrebu. Mario Brkljačić je sa zbirkom poezije »Gledaj me u oči« pobijedio na Natječaju za prvu knjigu 2003./2004., koji je raspisao SC u Zagrebu. Uz »Gledaj me u oči« Izdavačka djelatnost SC-a će u biblioteci »Naklada 1000 komada« objaviti i »Dnevnik Mile Horvat« Ivane Josić. Mario Brkljačić nagrađen je na FAK-ovu natječaju za kratku priču 2001. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Deklaracija Svjetskog saveza esperantista </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – U povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika – 21. veljače, Svjetski savez esperantista objavio je deklaraciju u kojoj ističe da esperantisti žele sačuvati materinski jezik svakog čovjeka te predlažu korištenje esperanta u međunarodnim odnosima, kao neutralni način komuniciranja bez nametanja vlastitoga pogleda na svijet drugima, izvijestio je Hrvatski savez za esperanto. Politika komunikacije i razvoja, ako nije zasnovana na poštivanju i podržavanju svih jezika, kao što predlaže UNESCO, osuđuje na izumiranje većinu jezika u svijetu, ističe se u deklaraciji i dodaje da su esperantisti »pokret za jezičnu raznolikost«. Esperantisti napominju da podržavaju deklaraciju generalnoga direktora UNESCO-a Koichira Matsuure, u kojoj je rečeno da su materinski jezici jedinstveni jer oni određuju ljude od rođenja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>U srijedu prestaje »prokletstvo Poljuda«</p>
<p>»U ovoj utakmici računam na 14 igrača i nije bitno tko će od njih zaigrati od prve minute. Nisam za veliki broj izmjena, jer se tako razvodni igra, a to nikome ne koristi«, kaže izbornik Otto Barić / »Cijenim hrvatske igrače i reprezentaciju, uostalom s nekolicinom sam i prijatelj. Izdvojio bih Niku i Roberta Kovača, Šimunića, a znam da je i Pršo u odličnoj formi«, naglasio je Fredi Bobic, napadač njemačke selekcije</p>
<p>SPLIT, 17. veljače</p>
<p> – Ciklus od pet pripremnih utakmica prije EP u Portugalu reprezentacija Hrvatske počinje s iznimno jakom selekcijom Njemačke, a dvoboj protiv svjetskih doprvaka je zakazan za srijedu u 20.45 sati na Poljudu. Izbornik Otto Barić, dakako, dobro poznaje većinu igrača koji će vidjeti EP, pa mu ove test utakmice neće služiti u svrhu traženja igrača, već za uigravanje i građenje natjecateljskog naboja. Zadatak je na ovim okupljanjima stvoriti ozračje i igru kojom bismo se dokopali drugog kruga, a za taj cilj je potrebno iznenaditi barem jednog favoriziranog suparnika - Englesku ili Francusku, te preskočiti Švicarce. Stoga je šteta što u Splitu nema ozlijeđenih Tudora, Šokote, Rapaića i Kranjčara. Mornar je došao, ali neće igrati. Barić je ova dva dana prije utakmice iskoristio za niz razgovora u kojima je svojim izabranicima predočio što od njih očekuje.</p>
<p> – Dajem igračima smjernice, govorim im što moraju raditi još bolje, ali im ukazujem i na to što ne rade dobro. Svi moraju poboljšati svoju igru za 10 do 20 posto, pa da se i momčad digne do Portugala. Imali smo ova tri dana ovdje dosta problema, njih petorica su morali otkazati, rekao je izbornik Barić.</p>
<p>Njemačka je reprezentacija dobro došla Bariću i da testira natjecateljsku moć svojih igrača, jer je »elf« poznat po tome da svoju igru podređuje samo krajnjem rezultatu. Imponira njemačka selekcija racionalnošću i borbenošću. Da je našem izborniku bitan rezultat govori i činjenica da je najavio kako neće mijenjati velik broj igrača. Izdiktirao je 14 igrača koji su mu jezgra ove »splitske« momčadi, a to su: Pletikosa, Šimić, Živković, Tomas, R. Kovač, Šimunić, Srna, Leko, Rosso, N. Kovač, Babić, Olić, Klasnić i Pršo.</p>
<p> – Ovih 14 igrača su za mene udarna postava i nije bitno tko će početi utakmicu. Moramo vidjeti sastav Njemačke, pa ću nakon toga odlučiti o početnoj postavi, ali i o načinu igre. No, ovi igrači će iznijeti teret utakmice. Osim toga, imamo još jedan trening i porazgovarat ću s igračima i svojim suradnicima. Nisam za veliki broj izmjena, jer se tako razvodni igra, a to nikome ne koristi. Barić razmišlja i o »prokletstvu« Poljuda. Naime, hrvatska reprezentacija na tom stadion još niti jednom nije - pobijedila:</p>
<p> – Svatko se može pobijediti ovdje na Poljudu i mi ćemo sutra pobijediti. Nijemci su, pak, u Split doputovali posebnim zrakoplovom u utorak oko 12 sati, ali bez svoje najveće zvijezde - Michaela Ballacka. Napadač Fredi Bobic, koji u berlinskoj Herthi igra s Nikom Kovačem i Josipom Šimunićem je kazao:</p>
<p> – Cijenim hrvatske igrače i reprezentaciju, uostalom s nekolicinom sam i prijatelj. Izdvojio bih Niku i Roberta Kovača, Šimunića, a znam i da je Pršo u velikoj formi. Nama je mali problem što smo u našem prvenstvu odigrali tek tri utakmice i igrači još nisu u punoj formi. No, svejedno očekujem dobru i neizvjesnu utakmicu. Naš kapetan Živković dugo godina igra u Bundesligi i dobro poznaje kvalitetu i moć njemačke selekcije:</p>
<p> – I kada su u lošoj formi pobjeđuju i dolaze do finala velikih natjecanja. Samo u Francuskoj nisu otišli daleko, jer su naletjeli na nas. Ne igraju lijepo, ali znaju igrati na rezultat. Dosta trče, radni su igrači i najjednostavnijim putem idu prema protivničkim vratima. Vratar Kahn im je ikona, a bitan im je igrač Ballack, kojeg kako čujem neće biti ovdje. Znam i da nas cijene i da nas smatraju velikom reprezentacijom.</p>
<p> Nove Torcidine snage su najavile bojkot utakmice, makar je u ponedjeljak dogovorena suradnja između Hrvatskog nogometnog saveza i žestokih navijača Hajduka. Stariji torcidaši su, pak, najavili da će zdušno bodriti reprezentaciju... Cijene ulaznice su 20 kuna za sjevernu tribinu, 60 za istočnu i 80 za zapadnu, a predviđa se da neće biti manje od 15.000 gledatelja.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Barićevi problemi ostali u sjeni Torcidine »predigre« </p>
<p>SPLIT, 17. veljače</p>
<p> – Prijateljska nogometna utakmica Hrvatske i Njemačke početak je pripremnog ciklusa naše reprezentacije za nastup na Europskom prvenstvu u Portugalu (od 12. lipnja do 4. srpnja). S tim događajem i Hrvatski nogometni savez (HNS) pokušava sebe predstaviti kao uzornu, sposobnu i moćnu sportsku organizaciju koja svojom logističkom potporom prati nacionalnu nogometnu vrstu. Nakon nekoliko novih, zaista izvrsnih sponzorskih ugovora Savez se sada može podičiti i serijom prijateljskih pripremnih utakmica, od kojih ova prva protiv Nijemaca ima posebnu težinu i vrijednost. Utakmica protiv svjetskog doprvaka i jedne od najštovanijih nogometnih reprezentacija na svijetu, pa makar bila samo prijateljska, nosi ipak jedan poseban naboj kojih su inače utakmice takve vrste lišene. </p>
<p> Da ovaj dvoboj već u iščekivanju bude zanimljiv pobrinuo se splet okolnosti kojeg su, pak, potakli članovi navijačke skupine Torcida. Pozivom članstvu na bojkot utakmice zbog kako kažu »sustavnog HNS-ovog zanemarivanja Splita«, ti su navijači možda sebi postali zanimljivi i važni. Međutim, nogometni zaljubljenici i svi oni koji svaki problem (što je neigranje reprezentativnih utakmica u Splitu u svakom slučaju) promatraju racionalno, ne mogu opravdati i razumjeti bojkot. Da cijela priča bude i složenija dogodio se i raskol u samoj navijačkoj skupini. Stariji članovi ne slažu se s bojkotom, dočim mlađi ne žele odustati ni pod koju cijenu. Stoga će ova utakmica pokazati kako će nogometni Split (jer navijači reprezentacije nisu samo mlađi torcidaši) pokazati koliko mu je stalo do reprezentacije. </p>
<p> Svi su ti događaji spontano nekako odvratili pozornost od problema s kojima se suočava naš izbornik Otto Barić. Iako je ciljao za splitsku utakmicu pridobiti većinu igrača koje misli voditi u Portugal, Barić će Nijemcima morati suprotstaviti momčad bez Tudora, Rapaića, Šokota, Mornara, pa i Nike Kranjčara kojem je utakmica protiv Völlerove momčada trebala biti reprezentativi prvijenac. No, na izbornikovom licu i u njegovim riječima neće se primjetiti očaj ili strah zbog nedolaska bitnih kotačića njegovog mehanizma, dapače Barić tvrdi kako njegova momčad može pobijediti Nijemce.</p>
<p>Nećemo ulaziti u razloge Barićeva optimizma, ali najzanimljivije u ovoj utakmici bit će promatrati kako će naša reprezentacija organizirati svoju predvidljivu igru ubacivnja lopti s bokova, bez Rapaića koji je bio dodavač u dvije trećine hrvatskih pogodaka u kvalifikacijama za EP. </p>
<p>Inače je igra hrvatske momčadi isuviše predvidljiva, za što ne treba kriviti samo Barića, već igrački kadar koji je već dugo vremena lišen plemenitih veznih igrača. Pojavom mladog Nike Kranjčara zaljubljenici u reprezentaciju opet su počeli maštati u novoj »vatrenoj desetki« koja bi oplemenila današnji reprezentativni red pun trkača i beskompromisnih boraca. Sadašnja reprezentacija doista je izvrsno pokrivena u zadnjem i napadačkom redu, što će, nadamo se, potvrditi utakmica s Nijemcima, u kojoj će debitirati nova zvijezda Bundeslige i hrvatske reprezetnacije izvrsni strijelac vodećeg njemačkog kluba Werdera, Ivan Klasnić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kako »ubiti« vrijeme do početka utakmice</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>U utorak 17. veljače u 12.16 sati na faksove novinskih redakcije stigla je obavijest uredništvima da se dan kasnije, u srijedu 18. veljače u 16.30 sati, u Splitu odražava okrugli stol s uistinu »originalnom« temom – Aktualna situacija u hrvatskom športu. Iz Ministarstva znanosti obrazovanja i športa obaviještavaju da će na njihovom okruglom stolu sudjelovati čak četrnaest istaknutih sportskih djelatnika, kao i potpredsjednik Hrvatskog sabora Darko Milinović i državni tajnik u spomenutom ministarstvu, Nevio Šetić, te mole da se događaj medijski poprati.</p>
<p>Na stranu sada tema iz čijeg je naziva poprilično jasno da nikome nije jasno o čemu bi se tamo zapravo trebalo govoriti, no iz svega navedenoga više je nego očito da je spomenuti okrugli stol organiziran zbrda-zdola, kako bi se stvorio dojam de se, eto, nešto jako značajno radi. Potpredsjedni Sabora i državni tajnik će u okviru navedene teme vjerojatno salušati brojne žalopojke uglavnom splitskih sportskih djelatnika iz uglavnom loptačkih sportova – možda se netko sjeti spomenuti da je iz Splita »pobjegao « i Duje Draganja, a da Blanka Vlašić trenira u ledenoj dvorani – nakon čega će se svi složiti da tu nešto treba napraviti, prije negoli se požure na nogometnu takmicu Hrvatska - Njemačka.</p>
<p>Što se, pak, tiče medijskog pokrivanja događaja, iako će u srijedu u Splitu biti iznimno puno sportskih i inih novinara, malo je vjerojatno da će netko od njih biti raspoložen nazočiti višesatnoj sjedeljci s državnim dužnosnicima i spliskim sportskim djelatnicima. To će, naime, biti i teoretski vrlo teško izvedivo svega četiri sata prije početka spomenute nogometne utakmice, sportskog događaja oko kojeg se posljednjih dana pletu brojne, ne samo sportske priče. Uvažavajući potrebu političkih i sportskih dužnosnika da nekako »ubiju« vrijeme do početka utakmice, teško je ne izraziti skepsu i neslaganje s ovakvim usputnim bavljenjem sportskom problematikom u gradu koji se, ne sasvim bez razloga, naziva »najsportskijim gradom na svitu«. U splitskom sportu ima previše stvarnih i konkretnih problema da bi se oni rješavali na virtualnim i tematski maglovitim okruglim stolovima u predigri prijateljeke nogometne utakmice...</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Trening Hrvatske pod jakim osiguranjem</p>
<p>SPLIT, 17. veljače</p>
<p> – Hrvatski nogometni reprezentativci dan uoči utakmice protiv Njemačke trenirali su na igralištu Mosora u Žrnovnici. Nakon kraćeg zagrijavanja izbornik Otto Barić je podijelio igrače u dvije momčadi te se igralo na »dva gola«. No, kako, uvjetno rečeno, drugi sastav nije imao dovoljan broj igrača, zaigrali su pomoćnici Zoran Vulić i Dražen Ladić. </p>
<p>Trening »vatrenih« je izazvao veliko zanimanje žitelja Žrnovnice, a došla je i »torcida«. Hajdukovi žestoki navijači željeli su pokazati svoju odanost reprezentaciji, ali i neslaganje s politikom HNS-a te su izvjesili transparent »Nekima prid oči, nekima u srcu«. Pjevali su »Moju Domovinu«, a na samom kraju i »Sedam godina bez Srebrića«. </p>
<p>Osiguranje treninga bilo je jako, angažiran je velik broj policajaca i specijalaca. Gledatelji su budno pratili trening, a svaki dobar potez nekog našeg igrača popračen je pljeskom. Najviše aplauza je pak dobio hajdukov trener Zoran Vulić, koji je sa nekoliko poteza pokazao kakav je nogometni majstor. </p>
<p>Nijemci na Poljudu</p>
<p>Njemački reprezentativci u utorak predvečer trenirali su na glavnom travnjaku poljudskog stadiona, a izbornik Rudi Völler je dozvolio prisustvo znatiželjnicima kojih nije bio mali broj. Trening je, također, pratio i velik broj njemačkih novinara. Po završetku treninga održana je konferencija za medije, a Völler je rekao: </p>
<p>– Zadovoljni smo što nas je dočekalo u Splitu lijepo vrijeme, u Njemačkoj je mnogo hladnije. Održali smo dobar trening i očekujem da moji igrači sutra budu rastrčani. Drago mi je što igramo protiv Hrvatske, dobra je reprezentacija. Poznajem nekolicinu igrača, uostalom velik broj hrvatskih reprezentativaca igra u Bundesligi. Sastav ću odrediti prije utakmice. Šteta što ne igra Ballack, on je naš najvažniji igrač, ali sam uvjeren da će drugi igrači odraditi svoj posao jako dobro.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Najlošija Mladost u posljednjih deset godina </p>
<p>Mladost uopće nije izgledala kao momčad. Bez pravog vođe i s (pre)tihim trenerom, »progutala« ih je atmosfera na plivalištu. Kako kapetan mladostaša Vjekoslav Kobešćak neće dići glas na suigrače, tako i trener Milorad Damjanić mirno sa strane gleda kako se njegova momčad ni ne trudi ispuniti njegove taktičke zamisli </p>
<p>KOTOR, 17. veljače</p>
<p> – Zagrebački sportski savez nagradio je vaterpoliste Mladosti za uspjehe u prošloj godini i proglasio ih najboljom momčadi. No, od prošlogodišnje je Mladosti ostalo vrlo malo. Otišli su gotovo svi, a lakše je nabrojati tko je vrijedan spomena ostao. To je samo Revaz Čomahidze. Pomlađena momčad, bez previše iskustva, bačena je u ruke također mladog trenera Milorada Damjanića, a zacrtan im je praktički isti cilj kao i prethodnim generacijama. Istina je, međutim, da Mladost u posljednjih deset godina, a možda i više, nikad nije imala slabiju momčad. </p>
<p>Najbolje su to pokazali gostovanjem u Kotoru, u kojem je domaći Primorac slavio sa 9-6 u dvoboju 3. kola skupine C Eurolige. Mladost uopće nije izgledala kao momčad. Bez pravog vođe i s (pre)tihim trenerom, »progutala« ih je atmosfera na plivalištu, gdje je vrlo korektno navijala skupina Beštija. Kako kapetan mladostaša Vjekoslav Kobešćak neće dići glas na svoje suigrače u plivalištu, tako i trener Milorad Damjanić mirno gleda sa strane kako se njegova momčad uopće ne trudi ispuniti taktičke zamisli koje su uvježbavali prošlog tjedna. I dok Kobešćak vjerojatno smatra kako nema pravo vikati na druge, kad je i sam daleko od svojih najboljih izdanja, Damjanića svi i inače poznaju kao prilično hladnokrvnog čovjeka mirne naravi. </p>
<p>Pogled na igračku listu, s nekoliko iznimaka, otkriva kako je Damjaniću u ruke ustvari bačen »vrući kesten«. Tako je Slovenac Matej Nastran potpuno promašena investicija zagrebačkoga kluba. Toliko je Damjanić prije utakmice »trubio« kako treba igrati odlučno, u obrani i napadu. Govorio je igračima, ako se odluče na neki potez, neka ga izvedu do kraja s punim povjerenjem. A Nastran je cijelu utakmicu proveo »ni na nebu, ni na zemlji«. I nije mu prvi put. Jednako tako, Hrvoje Koljanin stigao je u Mladost kao velika nada, no nakon Kotora je potrošio gotovo sve kredite kod onih koji su vjerovali u njegov potencijal. Izabrao je dosad neviđeni način za promašiti četverac, a u sljedećem je napadu skrivio prekršaj za isključenje, nakon kojeg je Primorac poveo sa 5-2. </p>
<p>Iako među starijima i iskusnijima, Tomislav Rogin uoči ove sezone trebao je otići iz Mladosti. Ipak, kad je Uprava vidjela kako se sprema »rasulo« momčadi, brže su bolje s Roginom potpisali jednogodišnji ugovor. Vjerojatno su se sada opet sjetili zašto su bili spremni pustiti Rogina bez ijedne suze. Jer, i Rogin se u Kotoru skrivao od lopte i odgovornosti, kao i većina mladih igrača. I nije mu prvi put. </p>
<p>Osim nedostatka »oštrog« jezika, Damjaniću je uoči gostovanja u Crnoj Gori nedostajala i prava procjena kad su vratari u pitanju. Miro Kačić je izvrstan vratar i trenutačno vjerojatno u boljoj formi od Dalibora Perčinića, ali ipak još uvijek neiskusan. A obično se pokazalo dobrim potezom kad su treneri ukazali povjerenje iskusnijima vratarima u utakmicama »visokog rizika«, čak i ako na posljednjim treninzima nisu iskazali zavidnu formu. Ovako je Kačić primio dva prilično naivna pogotka kada je trebalo nešto obraniti te motivirati suigrače. </p>
<p>Kad se sve zbroji i oduzme, jedino su igrali Revaz Čomahidze i Bore Rončević. Ruski je reprezentativni centar gruzijskog porijekla s hrvatskom putovnicom apsolutno najveća zvijezda zagrebačke momčadi. Kada nije zabijao s centarske pozicije, onda bi se u situaciji s igračem više izvukao na krilo i ponovno pogodio. Kada nije mogao šutirati, asistirao je. Uglavnom, Čomahidzea nije nimalo »diralo« ozračje na kotorskom plivalištu. Nakon pet pogodaka imao je pravo svoje suigrače »pozvati na red«, ali je umjesto toga mirno rekao: </p>
<p>– Tek kad posložimo neke stvari u obrani i napadu, kad popravimo disciplinu u igri, onda ću moći usporediti prošlosezonsku s ovogodišnjom. </p>
<p>Pohvale zaslužuje i Bore Rončević. Sa 34 je godine stigao u Mladost odigrati još nekoliko sezona u velikom klubu i osigurati kakvu-takvu egzistenciju. Nije se došao šminkati, maksimalno profesionalno odrađuje svoje obveze. Kao i Čomahidze, pravi je primjer mladim igračima u svakom smislu. No, mladi će radije izabrati Playstation nego čašicu razgovora s iskusnim liscem. </p>
<p>I dok se sportski direktor Perica Bukić sve manje bavi klubom, a sve više politikom, dok neki stariji igrači ne razgovaraju s mlađim suigračima zbog tko zna čega, Mladost je upisala i drugi poraz u Euroligi. I teško će dohvatiti četvrtfinale, jer joj trebaju pobjede u tri preostala kola. </p>
<p>• Rezultati, skupina C, 3. kolo: Primorac - Mladost 9-6. Olympic – BVSC 7-7; poredak: Primorac 5, BVSC 3, Mladost i Olympic po 2 boda. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ivičini nasljednici sve više zaostaju za svojim vršnjacima </p>
<p>Može li se govoriti da je skijanje došlo do statusa u kojem će se svake treće godine na Sljemenu »roditi« nova Janica ili na Platku novi Ivica? Može li skijanje dostići tradiciju košarke kojoj je leglo talenata npr. u Drnišu ili tradiciju tenisa, koji iz Splita desetljećima izvlači najzapaženije predstavnike? Tradicija i skijanje u Hrvatskoj su nespojivi, jer su fantastični uspjesi obitelji Kostelić iznimka </p>
<p>MARIBOR</p>
<p> – »Ples« najboljih svjetskih skijaških juniora u Mariboru je završen. Šestodnevno, kvalitetom prosječno natjecanje, kroz hrvatske »naočale« ostat će upamćeno po najljepšem - srebrnoj medalji Nike Fleiss u slalomu.</p>
<p>Posljednji dan bio je i jedini uspješni »hrvatski tango« na Pohorju. I novi dokaz kako je slalom »hrvatska disciplina«. Janica je u njoj godinama bila nedodirljiva, Ivica je začinio sezonu prije dvije godine malim »globusom«, Ana Jelušić se na prošlom juniorskom SP-u okitila srebrom, isto je učinila u Mariboru i Nika Fleiss.</p>
<p>No, može li se govoriti da je skijanje doprlo do statusa u kojem će se svake treće godine na Sljemenu »roditi« nova Janica ili na Platku novi Ivica. Ima li skijanje tradicionalne konture košarke kojoj je leglo talenata u npr. dalmatinskoj Zagori, ili pak tenisa koji iz Splita već desetljećima izvlači svoje najbolje predstavnike? Tradicija i skijanje u Hrvatskoj su ipak nespojivi, jer su fantastični uspjesi obitelji Kostelić ipak iznimka. Uostalom, ni uvjeti, ni stručnost, niti povijest ne jamče konstantnost skijaških uspjeha u Hrvatskoj.</p>
<p>Germanskom dosljednošću i upornošću, začinjenu hrvatskim sportskim genima, obitelj Kostelić je već sada ostvarila rezultate za sva vremena. Kostelići su usporedno pokrenuli cijelu sportsku i strukturnu »mašineriju« iza sebe i danas se s pravom može reći kako je hrvatska skijaška reprezentacija maleno, organizirano i profesionalno poduzeće, ali pitanje koliko dugog vijeka. Jer, sve je izgrađeno na »Kostelić-stupovima«, a ne na tradicionalnim konturama.</p>
<p>Pažnju, definitivno, zaslužuje cijela reprezentacija, pogotovo Nika Fleiss i Ana Jelušić. Slalomski gledano one su sa 20 (Nika) i 18 godina (Ana) u gornjem domu svjetskog slaloma. S redovitom žetvom bodova u Svjetskom kupu, medaljama sa juniorskog SP...</p>
<p>Međutim, nakon šest mariborskih dana, direktor hrvatske skijaške reprezentacije Vedran Pavlek upustio se u izjavu općenito »odličnih rezultata na prvenstvu«. Ako su mladi skijaši, danas popularni »snickersići«, zbog zaostataka od šest, sedam ili osam sekundi, te 58. i 61. mjesta zaslužili epitet »odlični«, zar bi se minusi od tri ili četiri sekunde komentirali fenomenalnim!? Ne želimo ni pomisliti u kakvom bi smjeru tekle izjave s još boljim rezultatima.</p>
<p>– Oni će eksplodirati za pet do šest godina, kaže Pavlek.</p>
<p>Međutim, već prije tri-četiri godine svjedočili smo velikim rezultatskim nagovještajima mladih hrvatskih skijaša. Dalibor Šamšal je bio slalomski pobjednik na »Trofeju Pinocchio«, Ivan Ratkić je bio četvrti u veleslalomu na istom natjecanju, Tin Široki je pobijedio u superveleslalomu jake utrke u kanadskom Whistler Mountainu. Međutim, tri godine kasnije, dakle danas, svi oni broje zaostatke, za svojim vršnjacima, od četiri ili pet sekundi. I nemoguće je takvo stanje nazvati »odličnim«, već stagnirajućim. Situacija u mladoj hrvatskoj reprezentaciji nije opijajuća i prekrasna, neki od juniora unatoč talentu tapkaju na mjestu, pa je najjednostavnije reći »vidjet ćete za pet, šest godina«.</p>
<p>Ili pogreške u radu, ili realno stanje stvari ili nešto treće, u svakom slučaju nadareni juniori nisu se razvijali u idealnom smjeru, što su potvrdili i njihovi mariborski nastupi. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Potpisan ugovor o suradnji NC Maksimir i Milana</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – »Cijeli život sanjam da potpišem za Milan no moj sin je to uspio napraviti umjesto mene i čestitam mu na tome«. Tim je riječima Miroslav Blažević zaključio prigodno okupljanje na kojem je upriličeno potpisivanje ugovora o suradnji omladinskih nogometnih škola talijanskog prvoligaša Milana i Nogometnog centra Maksimir, čiji je upravitelj Miroslav Blažević mlađi. Tako će polaznici Omladinske škole NCM ubuduće trenirati na moderniji način. </p>
<p>Ugovor je potpisan na tri i pol godine, a u tom će razdoblju Milanovi stručnjaci savjetovati i nadzirati rad trenera NCM-a, te tri puta godišnje posjećivati kampove na kojima će promatrati nogometno stasanje mladih Hrvata. Također, Milan se obvezao da će o svom trošku pozivati najbolje igrače Omladinske škole na svojevrsnu probu. Kako su rekli predstavnici Omladinske škole Milana Michele Ferraris i Branko Saćer, njihov projekt povezivanja nogometnih škola diljem svijeta traje četiri godine, a NCM je prvi u Hrvatskoj potpisao ovakav tip ugovora s europskim prvakom. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pantani umro od edema </p>
<p>MILANO, 17. veljače</p>
<p> – Legendarni talijanski biciklist Marco Pantani, pobjednik utrka »Giro d'Italia« i »Tour de France« 1998. godine, preminuo je zbog zastoja rada srca, objavio je službeni istražitelj Giuseppe Fortuni nakon očevida na mjestu smrti u Riminiju. Fortuni je dodao kako je Pantanijevo srce prestalo kucati kao posljedica moždanog i plućnog edema te istjecanja sukrvice. </p>
<p>– Još će nam najmanje dva tjedna trebati kako bismo obavili sve pretrage. No, edem je izravni razlog smrti te sada moramo ustanoviti što ga je uzrokovalo, rekao je Fortuni. </p>
<p>Gradonačelnik Cesenatica, mjesta u kojem je Pantani odrastao, Damiano Zoffoli izjavio je da će u srijedu u tom mjestu biti dan žalosti, a najvjerojatnije će isti dan Pantani biti pokopan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sportaši će imati oružanu pratnju </p>
<p>ATENA, 17. veljače</p>
<p> – Sportaši će na ovoljetnim Olimpijskim igrama u Ateni imati oružanu pratnju prilikom vožnje u službenim autobusima Igara zbog sigurnosnih razloga, objavili su grčki mediji. Grčki dnevnik Kathimerini navodi da će čuvari biti u svim autobusima, a oružanu će pratnju imati samo oni u kojima će biti sportaši iz visoko rizičnih zemalja. </p>
<p>– Nakon svega što se dogodilo u svijetu i nakon Igara u Sydneyu, sigurnost sportaša postao nam je prioritet, izjavio je predsjednik Australskog olimpijskog odbora (AOC) John Coates. </p>
<p>Posljednji su puta sportaši bili pod oružanom pratnjom tijekom Olimpijskih igara 1976. godine u Montrealu, nakon što su arapski teroristi ubili 11 izraelskih sportaša na Igrama u Münchenu četiri godine ranije. Također, sportaši će u Ateni zbog sigurnosti morati izdržati i provjere kao što su prolasci kroz magnetska vrata, preglede prtljage rendgenskim zrakama te pretrage policijskih pasa. </p>
<p>Grčka će za sigurnost Igara potrošiti oko 650 milijuna eura, a o sigurnosti sudionika brinut će više od 50.000 službenika osiguranja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>MUP Crne Gore priveo don Branka Sbutegu</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Zbog suprotstavljanja gradnji odlagališta smeća na privatnom zemljištu u vlasništvu kotorskih Hrvata i Crkve, na predjelu Lovanje, između Kotora i Tivta, MUP Crne Gore u utorak ujutro priveo je i nakratko zadržao don Branka Sbutegu, poznatog kotorskog svećenika, župnika župe sv. Eustahija iz Dobrote. </p>
<p>»Stao sam zajedno s vlasnicima zemlje ispred kamiona koji su u pratnji policije došli da bi započeli gradnju odlagališta smeća koje, unatoč pravosudnoj odluci i zakonu o prostornom uređenju, žele izgraditi lokalna kotorska vlast i crnogorsko ministarstvo prostornog uređenja«, izjavio je Sbutega u utorak za Vjesnik nakon što ga je policija pustila. </p>
<p>»Budući je ta zemlja u privatnom vlasništvu ovdašnjih Hrvata i župe sv. Eustahija, a postoji i pravomoćna sudska odluka o privremenoj zabrani gradnje deponija, isto ću napraviti i u srijedu i svaki dan kad strojevi budu ponovo došli na naše zemljište«, rekao je Sbutega Vjesniku. </p>
<p>Sbutega je priveden jer se suprotstavio spornoj odluci lokalne vlasti i crnogorskog ministarstva prostornog uređenja da na ilegalnom odlagalištu grade novi deponij, za što je dobiven i kredit Svjetske banke. No, zemljište na predjelu Lovanja i Svinjareva, nadomak Kotora, u privatnom je vlasništvu, a lokalne vlasti žele početi gradnju bez ikakvih pravnih akata.</p>
<p>Problem s kotorskim odlagalištem smeća, prema Sbuteginim riječima, datira još od 1990. godine kad je lokalna vlast ilegalno počela odlagati otpad na zemljištu u hrvatskom vlasništvu. Činjenicu da je lokalna vlast zemlju kotorskih Hrvata ilegalno prepisala u svoje vlasništvo, Sbutega danas stavlja u kontekst etničkog čišćenja. No nakon što se 1996. vratio u Boku, sudskim procesima koje je pokrenuo zemlja je vraćena vlasnicima, ali ilegalni deponij, objašnjava Sbutega, još nije zatvoren. </p>
<p>Cijela je stvar kulminirala u studenom prošle godine kad su vlasnici zemlje tijelima branili prolaz kamionima, nakon čega je sud u Kotoru donio odluku o privremenom obustavljanju radova. »No, prije nekoliko dana crnogorski ministar za prostorno uređenje dao je nalog lokalnoj policiji da osigura radove, što je protivno sudskoj odluci«, rekao nam je Sbutega. </p>
<p>Prije nego što ga je policija, bez lisica privela u kotorsku postaju, gdje je, kako je rekao, u korektnom postupku dao izjavu, Sbutega je telefonom pred brojnim televizijskim kamerama nazvao crnogorskog premijera Filipa Vujanovića i izvijestio ga o tijeku događaja. »Napravit ću to ponovo, činit ću to svaki dan i po cijenu zatvora, jer je zakon na našoj strani«, istaknuo je don Branko Sbutega u telefonskoj izjavi za Vjesnik, dodajući da »u ovom trenutku ne štiti samo vlasnička prava«, nego »štiti i zakon od izvršne vlasti«.</p>
<p>Milan Jelovac i Anton Hauswitscka</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Doris Pack upozorila talijanskog zastupnika Lisija neka ne prijeti Hrvatskoj </p>
<p>Opća je ocjena prvoga dana sastanka izaslanstva Hrvatskoga sabora i izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu da je Hrvatska učinila goleme pomake na bolje, pogotovo u nekim bitnim područjima – povratku izbjeglica, prometu, gospodarstvu pa i reformama pravosudnog sustava </p>
<p>BRUXELLES, 17. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijanski zastupnik u Europskom parlamentu Giorgio Lisi, u utorak je, u razgovoru s izaslanstvom Hrvatskoga sabora u Bruxellesu, izjavio kako Europski parlament ne mora potvrditi pozitivan nalaz europske Komisije o spremnosti na pregovore za ulazak u Uniju i to zbog »jednostranog« proglašavanja ekološko-ribolovnog pojasa zone na Jadranu. </p>
<p> Uslijedilo je upozorenje šefice izaslanstva EP-a Doris Pack Lisiju da ne prijeti. Nakon kraće diskusije o tome što je to prijetnja, a što sloboda prevoditelja, Pack je ustvrdila kako »dobro znade« Lisija i potom pozvala na razgovore svih zainteresiranih, i o pojasu, ali i o svim neriješenim susjedskim pitanjima.</p>
<p> Opća je ocjena prvoga dana međuparlamentarnog sastanka izaslanstva Hrvatskoga sabora i EP-ovog izaslanstva za jugoistočnu Europu da je zemlja učinila goleme pomake na bolje, pogotovu u nekim bitnim područjima povratka izbjeglica, prometu, gospodarstvu pa i reformama pravosudnog sustava. Potencijalno prijeteća tema – Haag i hrvatske perspektive za ulazak u EU – ostavljena je za drugi dan skupa, srijedu ujutro. </p>
<p>Parlamentarce je impresionirala činjenica da je o Vladinu programu povratka izbjeglica i zaštiti manjina govorio zastupnik iz manjinskih redova Milorad Pupovac. Euro-zastupnik Hannesa Swobode upitao je koliki je broj izbjeglica i povratnika: je li 200 tisuća, 100 tisuća ili tek 13 tisuća, koliko ih se namjerava vratiti. Swoboda je ukazao na gospodarske posljedice razlike u broju povratnika i smjestio uspjeh ovog procesa u kontekst gospodarskog oporavka. Parlamentarci su podsjetili koliko je presudno rješavati problem povratka na razni regije, u »sustavu spojenih posuda«. </p>
<p> Gospodarski su dosezi dobili komplimente zbog nekih zaista dobrih, respektabilnih rezultata, naročito stope gospodarskog rasta, ali uz zabrinutost visokom stopom nezaposlenosti. Grčki je zastupnik Emmanouil ocijenio da je »Hrvatska postala potrošačkom zemljom ali kupnja dobara na kredit stvara samo iluziju blagostanja«. Intervencija je slijedila nakon kraćeg osvrta mr. Ljube Jurčića, koji je euro-zastupnike upoznao i s kategorijom kredita koji se ne vraćaju. Predsjednik saborskog izaslanstva Neven Mimica elaborirao je hrvatske domete konstatacijom da je zemlja ispunila većinu ekonomskih kopenhagenskih kriterija: ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, zakoni su uglavnom prilagođeni europskim i jedini se dijelom negativan odgovor može očekivati na pitanje je li Hrvatska dovoljno konkurentna na slobodnom tržištu Velike Europe. Na konkurentnosti treba raditi, upozoravaju iz Sabora. Među razlozima zašto sve nije u skladu s kopengahenskim ekonomskim paketom jest i činjenica da, usprkos odlukama Solunskog summita, europska Komisija još nije Hrvatskoj otvorila pristup u paneuropsku dijagonalnu kumulaciju podrijetla roba, kojom je obuhvaćeno 29 europskih država. Odbijanje nema argumenata jer su carinske službe efikasne, ističe Mimica. .</p>
<p>Međuparlamentarni je susret zaključen izvješćem Miljenka Dorića o regionalnoj prekograničnoj suradnji.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Summit velike EU trojice: Ojačan motor ili direktorij</p>
<p>Trojica velikih žele iskoristiti berlinski sastanak za otvorenu raspravu o načinima kako radi EU (financijska je disciplina tek jedno od mnogih otvorenih pitanja), kako bi ubrzali neke trendove unutar zajednice, uključujući i reanimaciju posla na usvajanju ustava / Hoće li ojačani EU motor proraditi ovisi i o spremnosti trojice lidera na strateško popuštanje, jer u stvaranju trijumvirata nema ljubavi, ima samo interesa</p>
<p>BRUXELLES, 17. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Njemačka, Francuska i Britanija na sastanku na vrhu svojih čelnika u Berlinu ovoga tjedna planiraju izaći s novim prijedlozima za jačanje europskog gospodarstva. Gerhard Schröder, Jacques Chirac i Tony Blair se žele dogovoriti o svom »zajedničkom doprinosu« idućem sastanku na vrhu Europske unije u ožujku, kazao je jedan njemački dužnosnik. </p>
<p>»Berlinski je summit rođen iz nacionalnih interesa. Italija nije zainteresirana za ovakav vid rada. Želimo Europu koja napreduje dogovorom svih, a ne trijumvirat koji oštećuje konstrukciju Europe. Činjenica je da postoji skupina zemalja koje se kreću brže od ostalih, ali formirati vodeću grupu koja odlučuje za ostale, neće ići. Pravila moraju biti jednaka za sve, a ne da ih drugima određuju neke zemlje članice.« </p>
<p>To je dio veoma oštre izjave talijanskog ministra vanjskih poslova Franca Frattinija, i dosad je najjača kritika summita velike trojke EU-a. Fratinijeva kritika nije jedini talijanski pokušaj izražavanja nezadovoljstva. U pismu upućenom irskom predsjedništvu EU-om, šest zemalja (Španjolska, Italija, Poljska, Nizozemska, Estonija i Portugal) podsjećaju te tri zemlje kako trasiranje budućnosti EU nije njihov monopol. </p>
<p>Naravno, kako to u diplomaciji biva, pismo upozorenja navodno nema nikakve veze s berlinskim summitom. »Nama to ne smeta«, tvrdi José Maria Aznar. No, potpisnicima pisma smeta činjenica da je povrijeđeno slovo Pakta o stabilnosti i rastu i da je uvažavanje pravila financijske discipline izgleda (p)ostalo obaveza manjih zemalja. Njemačka i Francuska, debelo zaglibljene u »crvenom« u proračunskom deficitu, ne pokazuju spremnost da iz toga izađu onako kako to traži zajednička politika, već onako kako to određuju njihovi ministri financija i vlade. </p>
<p>Prijetnja novim podjelama</p>
<p>Kao i sve političke pobune, i ova vuče korijene s raznih strana, Talijani su nesretni što ih nema među velikima, a taj položaj sebi nalaze i Španjolci i Poljaci, ali im ga drugi nikako ne priznaju. Do sada je izjednačavanje u veličini preživjelo samo u raspodjeli težine glasova u Ministarskom vijeću, a i to po cijenu zaleđene rasprave o ustavu EU.</p>
<p>Trojica velikih žele iskoristiti berlinski sastanak za otvorenu raspravu o načinima kako radi EU (financijska je disciplina tek jedno od mnogih otvorenih pitanja), kako bi ubrzali neke trendove unutar zajednice, uključujući i reanimaciju posla na usvajanju ustava. S te strane, trojka može dati nemjerljiv doprinos povezivanju. Francusko-njemački »motor« uvijek je dosad, čim bi proradio u punoj sinkronizaciji, vukao EU naprijed. Ojačan Britanijom i na gorivo koje nije samo bezgranična spremnost Njemačke na plaćanje svima i za sve, »motor« može učiniti više, pogotovo u zajednici 25 država.</p>
<p>Britanski unos znači više energije uložene u bolje funkcioniranje zajednice, ali i opasnost da, pođu li stvari krivim smjerom i dogodi li se ono što obećavaju katastrofičari iz publike, zaista zaprijete i nove podjele u EU. Naime, neke zemlje u namjeri trojice lidera vide stvaranje »direktorija«, a govore i o »diktatu«, umjesto da to shvate kao slobodnu volju pojedinih članova EU na razmjenu mišljenja. </p>
<p>Frattinijeva je reakcija najbolji primjer ovakvog tumačenja. Summiti velikih su katalizator - ili kočnica. Mogu postati i potvrdom da se stvari u EU mijenjaju, bilo na britanskoj strani jer je vrh u Londonu spoznao da će ostati izoliran ustraje li u ulozi američke ispostave, bilo kod Nijemaca. Nijemci su prije pet-šest godina bili, poput Joschke Fischera, uvjereni da će priključivanje Britanaca donijeti propast francusko-njemačkom motoru. </p>
<p>Trojica velikih su sedamdesetak dana pred proširenje EU zaključili da je vrijeme za akciju. Britanci žele pokrpati spone s većinom u EU koje su se pokidale zbog iračkog rata. Nastoje zadržati utjecaj, a između ostaloga i ishoditi privolu »glavnih igrača« za navodno veoma jakog britanskog kandidata za predsjednika Europske komisije. Ime se drži u tajnosti, iako svi o tome pričaju i govore o nebritancu, možda Aznaru. </p>
<p>Britanija će u ime većeg utjecaja i mira u kući morati žrtvovati dio beneficija iz proračuna EU. Njemačke ideje na summitu su financijska disciplina na nov način, nastavak proširenja EU s odgovorom kako s Turskom, suradnja u području pravosuđa, u čemu će imati zahvalne sugovornike, ali i potencijalne protivnike na britanskoj strani. </p>
<p>Francuska pak očekuje da iz obnovljene ljubavi s Britanijom iscijedi popravljene odnose sa Sjedinjenim Državama a da pritom Chirac »spasi obraz«. </p>
<p>Sve su tri zemlje složne da Europskoj uniji treba komponenta vojne moći, i one će podržavati koncept zajedničke sigurnosne i obrambene politike, a ona je i onako pokrenuta na terenu. Najvažnije je od svega ipak da su sve tri prijestolnice priznale realitet kako je njemačko-francuski motor preslab za veliku Europu, a Britanija sama zanemariva. Hoće li ojačani motor proraditi ovisi i o spremnosti trojice lidera na strateško popuštanje. U stvaranju trijumvirata nema ljubavi, ima samo interesa. Harmonizacija pogleda i strategija tri najveće države može, ali i mora, bude li dobro obavljena u srijedu Berlinu, ubrzati neizbježne gospodarske i socijalne reforme, osnažiti povezivanje u područjima gdje je ono nužno, ali zemlje članice EU još nemaju hrabrosti niti političke spremnosti odlučiti se na neizbježno (unutarnji poslovi i pravosuđe, proračun, imigracija, eurozona, borba s terorizmom, sigurnost, daljnje integriranje zajedničkog tržišta, na primjer). Tu su, naravno, i ustav jer se čitav proces treba pokrenuti s mrtve točke, te strateški dogovor o mjestu Turske u sustavu velike Europe.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Za hvatanje Karadžića, tajna operacija podmićivanja njegovog osiguranja</p>
<p>Kako navode neki zapadni mediji navodno su za ovu akciju Sjedinjene Države i Velika Britanija osigurale milijune dolara / Do sada je, prema zapadnim izvorima, plaćeno nekoliko stotina tisuća dolara</p>
<p>SARAJEVO, 17. veljače</p>
<p> - Stabilizacijske snage (SFOR) u BiH potvrdile su u utorak da još uvijek ispituju uhićenog bivšeg pripadnika specijalnih policijskih postrojba MUP-a Republike Srpske (RS) Željka Jankovića zvanog Luna. Janković je uhićen 28. siječnja ispred svog doma u Bijeljini zbog sumnje da je dio mreže koja pomaže u skrivanju osumnjičenih ratnih zločinaca, prije svega bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića.</p>
<p> Za Jankovića se tvrdi da je bio Karadžićev tjelohranitelj, te možda i ključna osoba u osiguranju najpoznatijeg haaškog bjegunca kada je riječ o izmicanju SFOR-ovim potjerama. Primjerice, Luna je navodno vodio operaciju Karadžićevog izvlačenja tijekom akcije Stabilizacijskih snaga u mjestu Ćelebići kod Foče.</p>
<p>Glasnogovornik SFOR-a Dave Sullivan rekao je kako Jankovića ispituju u osiguranom objektu Stabilizacijskih snaga, te da će njegov definitivni status biti poznat tek kada SFOR u potpunosti bude zadovoljan procesom ispitivanja. Do sada, po Sullivanovim tvrdnjama, SFOR je zadovoljan Jankovićevom suradnjom i informacijama dobivenim tijekom ispitivanja - jednako kao i informacijama dobivenim od Dušana Bate Tešića, također bivšeg sprskog specijalca, uhićenog 11. siječnja tijekom SFOR-ove akcije na Palama.</p>
<p>Ove informacije nastavljaju upotpunjavati bazu podataka i one će biti osnova za buduće operacije, koje će u bliskoj budućnosti biti pokrenute protiv optuženih za ratne zločine i osoba koje ih podržavaju, odnosno mreže podrške. </p>
<p>Za razliku od Jankovića kojeg još ispituju, Tešić je u petak pušten iz SFOR-ovog pritvora. Nakon puštanja na slobodu rekao je da nije bio tjelesno zlostavljan. No, ističe da su ga istražitelji podvrgnuli snažnom pritisku, među ostalim pitajući ga o stvarima »o kojima ništa nije znao«. Navodno su ga SFOR-ovci nekoliko puta premještali s jedne lokacije na drugu, uvijek s povezom preko očiju. Rekao je također da tijekom jednomjesečnog zatočenja nije vidio Željka Jankovića Lunu.</p>
<p>SFOR je nakon Tešićevog puštanja službeno priopćio da je od njega dobiveno dosta korisnih informacija, te da će biti nastavljena istraga o njegovim »sumnjivim aktivnostima«.</p>
<p>Ispitivanje Jankovića i Tešića možda će pridonijeti popunjavanju očitih »rupa« u obavještajnim podacima o skrivanju haaških bjegunaca, koje su do sada vjerojatno bile razlogom neuspješnih SFOR-ovih akcija pokušaja hvatanja Radovana Karadžića.</p>
<p>Zanimljivo je da neki zapadni mediji, poput londonskog Sunday Timesa, tvrde kako je u Bosni i Hercegovini u tijeku tajna operacija podmićivanja Karadžićevog osiguranja. Po tvrdnjama tog lista, za ovu akciju su Sjedinjene Države i Velika Britanija, osigurale milijune dolara, a do sada je, navodno, plaćeno nekoliko stotina tisuća dolara. Po tvrdnjama ovog lista rezultat podmićivanja upravo je Jankovićevo uhićenje, budući da je veliki iznos novca isplaćen jednom njegovom prijatelju koji ga je odao. </p>
<p>Po nekim drugim informacijama koje su procurile u javnost, tijekom ispitivanja spomenutih Tešića i Jankovića korištena je tehnika »mrkve i štapa«. Odnosno njima je ponuđeno da, ako surađuju, dobiju dio od milijunske nagrade predviđene za informacije o skrivanju ratnih zločinaca - a u suprotnom slučaju mogli bi se suočiti s kaznenim optužbama za ometanje pravde. Tešić je, po nekim tvrdnjama, pristao na ovakvu nagodbu i dao je korisne informacije koje bi mogle pomoći hvatanju Radovana Karadžića.</p>
<p>Privođenje pravdi vodećih haških optuženika važno je u ovoj godini iz nekoliko razloga: ICTY-ju se približava kraj mandata, sve je izvjesnije da će europske snage preuzeti vojnu misiju u BiH od NATO-a, a za samu Bosnu i Hercegovinu suradnja i uspjeh u hvatanju ratnih zločinaca bitan je uvjet kada je riječ o pristupanju ove zemlje Partnerstvu za mir, te potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Štrajk tisuća britanskih službenika </p>
<p>LONDON, 17. veljače</p>
<p> - Djelatnici britanskog ministarstva rada počeli su u ponedjeljak 48-satni štrajk zbog niskih plaća. Radi se o najvećem štrajku u državnim službama u više od deset godina.</p>
<p> Do 85.000 članova glavnih sindikata javnih službi, PCSU, moglo bi se priključiti štrajku. Glavni tajnik PCSU-a Mark Serwotka, niske plaće su »endemske« u javnim službama i pregovori s ministarstvom rada su prava »farsa«. </p>
<p>Prema sindikatu, godišnja plaća na početku karijere u ministarstvu rada iznosi 9.000 funti (14.300 eura) ili 825 funti mjesečno (1.200 eura). Prema planovima o kojima se trenutačno raspravlja u ministarstvu, potrebno je 20 godina da bi dužnosnik postigao maksimalnu plaću.</p>
<p> Štajkaši su bili tim odlučniji jer je za plaće visokih dužnosnika, zastupnika i ministara odobreno povećanje od dva posto. Tako je godišnja plaća Tonyja Blaira s 175.414 funte narasla na 178.922 funti (s 254.000 na 259.000 eura).</p>
<p>Štrajk je pokrenut u ponedjeljak ujutro kada je povjerljivo vladino izvješće objavljeno u Financial Timesu koji je obznanio i plan reforme državnih poslova koji bi mogao dovesti do ukidanja 80.000 radnih mjesta.</p>
<p> Prema tom izvješću na koje se poziva Financial Times, ta ukidanja radnih mjesta bi trebala biti u sklopu velikog programa smanjenja troškova za 15 milijardi funti u državnim službama. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bremer ne dopušta islamske zakone u iračkom ustavu</p>
<p>Naša pozicija je jasna, šerijatski zakoni ne mogu biti na snazi, rekao je Paul Bremer/ Privremeni ustav, kojim se želi postaviti temelje iračke demokracije planira se usvojiti do kraja veljače, a trebao bi biti na snazi do 2005.</p>
<p>ANKARA, 17. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Upravitelj Iraka, Paul Bremer jasno je dao do znanja da će blokirati svaki pokušaj iračkih čelnika koji pokušavaju unijeti islamski zakon u privremeni irački ustav. »Naša pozicija je jasna, šerijatski zakonski propisi ne mogu biti na snazi«, rekao je. </p>
<p>Bremer je, na jednom skupu žena u gradu Falluji, izrazio zabrinutost da bi islamski ustroj ugrozio ravnopravnost spolova. On je time praktički stao na stranu svrgnutog iračkog predsjednika Saddama Husseina koji nije dopuštao bilo kakvo ispreplitanje svjetovne i duhovne vlasti. Vjerske vođe, za vrijeme njegove tridesetogodišnje diktature, nisu imale gotovo nikakvu ulogu u upravljanju zemljom. </p>
<p>Inače, privremeni ustav, kojim se želi postaviti temelje iračke demokracije, planira se usvojiti do kraja veljače, a trebao bi biti na snazi do 2005. No, teško stanje i sukobi na usijanom iračkom tlu mogla bi, kako se vjeruje, važnost najvišeg zakonodavnog akta produžiti i izvan ranije zacrtane vremenske odrednice. Do toga bi, kako se vjeruje, moglo doći u slučaju pojačanih gerilskih akcija, ali i lako mogućeg građanskog rata.</p>
<p> Naime, unatoč nazočnosti koalicijskih trupa, na čelu s Amerikancima, zamjetne su velike političke napetosti između većinskih šijita i manjinskih sunita, na jednoj strani, te kurdskih plemenskih frakcija na drugoj strani. Napetosti se manifestiraju i u Vijeću za privremenu upravu Irakom koje pod budnim Bremerovim nadzorom upravlja Irakom. </p>
<p>Mohsem Abdel Hamid, inače sunit, koji trenutačno predsjedava 25-članim Vijećem, zalaže se da islamski zakoni čine »temeljni princip« privremenog ustava.</p>
<p>Na toj idejnoj odrednici su i mnogi sunitski vođe. Pri-tom se tvrdi da su islam i tradicionalne duhovne vrijednosti oduvijek činile nezamjenjivi dio iračkog bića. </p>
<p>Zamjetno je da takvo stajalište zauzimaju i šijiti. Oni pritom idu i korak dalje zahtijevajući da najviši zakonodavni akt, iako privremenog karaktera, sadrži i odredbe kojima se regulira održavanje izbora u zemlji. Šijiti se, očito, pribojavaju da bi, iako čine većinu, mogli biti marginalizirani u iračkom političkom životu. Takva njihova sudbina već je viđena u vrijeme 30 godišnje diktature Saddamovog režima. </p>
<p>U takvoj situaciji prepunoj političkih napetosti i izazova, koja još više čini složenom ionako apokaliptičku iračku zbilju, vodi se još jedna teška bitka - za prijenos suvereniteta s okupacijskih snaga na Iračane.</p>
<p> Amerikancima se itekako žuri da teret svoje složene okupatorske odgovornosti - cjelokupne brige za stanje u zemlji - prebace na Iračane. Taj posao, koji bi trebao olakšati i napade demokratskih predsjedničkih kandidata na šefa Bijele kuće Georgea W. Busha, trebao bi se okončati do 30. lipnja. </p>
<p>Irački gerilski pokret, koji sve više povećava svoju spiralu smrti, ali i sve zamjetniji samoubilački bombaški udari Al Qaide, mogli bi, prema nekim tumačenjima, poremetiti zacrtani prijenos suvereniteta i vlasti. Obje skupne nastoje zadati što bolnije udarce Amerikancima i time praktički onemogućiti izvedbu njihovih dugoročnih planova. </p>
<p>Potvrdili su to i posljednji gerilski napadi na američke ciljeve. U nekoliko odvojenih akcija ubijena su trojica američkih vojnika, šestorica ranjena. Jedan od ranjenika nalazi se u kritičnoj situaciji, a liječnici se bore za njegov život. </p>
<p>Najteži incident zabilježen je u Baqubi, gradu 50 kilometara sjeveroistočno od Bagdada, gdje je napadnut američki vojni konvoj. Javlja se da je jedan vojnik ubijen, a četvorica ranjena. </p>
<p>Američki konvoj je također napadnut u blizini mjesta Tall Afra, na sjeveru zemlje. Bilanca tog napada bio je jedan ubijeni i dva ranjena američka vojnika. Do napada je došlo i u središnjem dijelu Bagdada, gdje je jedan vojnik ubijen, a drugi ranjen. Amerikanci su od 20. ožujka kada je pokrenuta ofenziva na Bagdad, pa do danas, izgubili u borbama i gerilskim akcijama 541 pripadnika oružanih snaga. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Medgyessy: Precijenili smo snagu mađarskoga gospodarstva</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> - Mađarski premijer Peter Medgyessy najavio je promjenu dosadašnje vladine politike. U sklopu izvještaja o stanju nacije koji je podnio na početku proljetnog zasjedanja mađarskog parlamenta, Medgyessy je izjavio, kako javlja Slovačka tiskovna agencija TASR, da je vlada precijenila snagu mađarskog gospodarstva, a podcijenila probleme vezane uz tržište država Europske unije. </p>
<p>Promjena djelatnosti vlade treba biti usmjerena prema jačanju gospodarstva, ubrzavanju modernizacijskih programa kako bi se što najbolje iskoristili proračunski programi i iskoristili zajednički proračunski izvori Europske unije i Mađarske. U cilju ujedinjenja zemlje, premijer je, kako je rekao njegov glasnogovornik, inicirao stvaranje zajedničke liste koalicije i opozicije za europske izbore, neposredan izbor predsjednika kao i smanjenje broja zastupnika u parlamentu. </p>
<p>U 41-minutnom govoru, premijer je pozvao šefove opozicijskih stranaka Ibolyja Davidova i Viktora Orbana da podrže njegovu inicijativu za stvaranje zajedničke kandidacijske liste zastupnika četiriju parlamentarnih stranaka za Europski parlament. Po mišljenju Medgyessyja, ti izbori ne bi trebali odražavati unutarnju političku borbu, već bi trebali simbolizirati Mađarsku kao simbol 2004. godine u novoj Europi.</p>
<p> Premijer je ujedno predložio da se u 2005. godini predsjednik države bira neposredno »jer je to moderno rješenje«, a uz to tako izabrani predsjednik ima »veću specifičnu težinu« kako među političarima tako i u narodu. On je ujedno predložio da se od 2006. godine smanji broj parlamentarnih zastupnika sa sadašnjih 386 na 250. </p>
<p>Izlaganje premijera Medgyessyja bilo je popraćeno, javlja TASR, pljeskom koalicijskih zastupnika, ali i izrazima negodovanja zastupnika opozicije, posebno u onom dijelu kad je govorio o namjerama vlade kako pomoći poljoprivrednicima, poduzetnicima te o oblasti obrazovanja i zdravstva, pri čemu je težište stavio na jednake šanse svih sudionika.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dosad je u Americi optuženo za seksualno zlostavljanje 4450 katoličkih svećenika</p>
<p>WASHINGTON, 17. veljače</p>
<p> - Zbog seksualnog zlostavljanja djeca su u Sjedinjenim Državama u posljednje 52 godine optužila 4450 katoličkih svećenika, navodi se u najnovijem istraživanju koje je naručila Biskupska konferencija američke Katoličke crkve.</p>
<p> CNN je izvijestio, pozivajući se na izvješće, da su djeca prijavila više od 11.000 slučajeva seksualnog zlostavljanja između 1950. i 2002. godine.</p>
<p> Optuženih 4450 katoličkih svećenika čine 4 posto od ukupno 110.000 svećenika koji su služili u tom razdoblju.</p>
<p>Za više od polovice optuženih svećenika prijavljen je samo po jedan slučaj, gotovo 25 posto dvije ili tri optužbe, 13 posto četiri do devet, a gotovo 3 posto ili 133 svećenika ima protiv sebe 10 ili više optužbi.</p>
<p> Izvješće kaže da je 6700 od ukupnog broja optužbi istraženo i potkrijepljeno, tisuću nije potkrijepljeno, a ostatak nije istražen budući su umiješani svećenici umrli do vremena kada su optuženi.</p>
<p> Broj optuženih svećenika već je daleko premašio procjene razmjera seksualnog zlostavljanja djece u Katoličkoj crkvi u Americi.</p>
<p> Udruga žrtava zlostavljanja SNAP tvrdi da je čak i ta brojka preniska, smatrajući da crkva još uvijek nije napustila politiku prikrivanja problema.</p>
<p> Biskupi su 2002. u Dallasu razvili plan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja svećenika.</p>
<p>Prema dokumentu do kojega je došao CNN, 78 posto zlostavljane djece imalo je između 11 i 17 godina, 16 posto bilo je staro između 8 i 10 godina, a gotovo 6 posto imalo je 7 ili manje godina. </p>
<p> Američki biskupi naručili su istraživanje u sklopu niza reformi koje bi trebale vratiti povjerenje u njihovo vodstvo i svećenstvo. Katolička crkva sada ima više od 44.000 svećenika. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Sačuvaj nas Bože »domoljuba« a la Stjepan Spajić i Ljubo Ćesić</p>
<p>Zaista, ako je čovjek normalan i želi dobro svojoj lijepoj domovini Hrvatskoj, koja bi trebala biti i pravna država, ne može ostati ravnodušan nakon čudnih eskapada Stjepana Spajića na sudu u Zagrebu. On je zajedno s Ljubom Ćesićem Rojsom optužen za navodne zloporabe položaja (pronevjera više od pet milijuna kuna), a ročište je održano 12. veljače ove godine u Zagrebu, o čemu je pisao i Vjesnik.</p>
<p> Tom prilikom Ćesić bombastično izjavljuje da je on domoljub i uz redovito spominjanje pokojnog dvojca Tuđman-Šušak da je osobno dao samo tri milijuna kuna nogometnom klubu »Hrvatski dragovoljac« čiji je direktor optuženi Stjepan Spajić, njegov osobni prijatelj! Dobro je da čovjek želi pomoći, pogotovo ako daje svoje iz vlastita džepa, a ne iz proračuna Ministarstva obrane RH, gdje je Rojs tada bio na visokom položaju.</p>
<p>Ali začuđuje i ozbiljno upozorava činjenica o ponašanju Stjepana Spajića na zagrebačkom sudu. On pred sutkinjom javno i glasno izjavljuje »da je imao pištolj, ubio bi jednog novinara (fotoreportera)« ili »da vidim tko će mene osuditi«? i prijeteći »tko će mene hapsiti«? Odmah poziva kolegu Ćesića »ajmo ih sve istući«. Takvu bahatost i vulgarnost rijetko se može čuti na Općinskome sudu bilo gdje u Hrvatskoj.</p>
<p>Da nešto objasnim. Pri ulasku u sudsku dvoranu jedan je fotoreporter pokušao snimiti g. Spajića, na što ga je ovaj opsovao sa »ne snimaj me, Srbine, je... ti mater«, a na to je dotični uzvratio sličnom psovkom. Bilo je nekih izjava kao i omalovažavanja suda, ali izostala je bilo kakva reakcija sutkinje. </p>
<p>Zašto? Možda je odgovor u tome da smo još daleko od pravne države. Ipak ostaje veliko pitanje bahatosti gospodina Spajića i neprimjerenog ponašanja na sudu države za koju se, kaže, i on borio. Moram reći da su mediji prenijeli puno toga ružnoga i izrečenoga od strane osumnjičenika Ćesića i Spajića, koji svake prilike ističu da su »hrvatski domoljubi«.</p>
<p> Svaka čast pravim domoljubima koji su stvorili našu hrvatsku državu nakon gotovo tisuću godina. Spajić i Ćesić i njima slični samo kaljaju ugled Domovinskoga rata i istinsko domoljublje. Zašto se već dugo tolerira takva očita i bezočna bahatost i laž i busanje u domoljubna prsa?</p>
<p>JOSIP ANDRIJA PETROVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vlatko Marković osporava sportske vrijednosti i priznaje da su nogometni gledatelji većinom nasilnici</p>
<p>U Večernjem listu u dodatku »Sport show« dana 15. veljače o temi regionalna liga objavljeno je mišljenje gospodina Vlatka Markovića, predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza, kojim se on protivi takovoj vrsti takmičenja.</p>
<p>To njegovo mišljenje istaknuto je kroz dvije udarne rečenice koje glase: »Zamislite pobjedu Zvezde u Maksimiru« i »Tko bi u takovoj situaciji mogao nadzirati javni red i mir«.</p>
<p>Ne mogu vjerovati da prvi čovjek hrvatske nogometne asocijacije može tako plitko razmišljati.</p>
<p>Prvom rečenicom je osporio vrijednost sportskog, odnosno viteškog nadmetanja i pravo boljeg da pobjedom potvrdi svoje kvalitete i nadmoć.</p>
<p>Drugom, on je implicite priznao da glavninu promatrača nogometnih utakmica kod nas čine divljaci i nasilnici i da je antisrpstvo njihova konstanta.</p>
<p>Od gospodina Markovića se očekuje da se u javnim nastupima ponaša upravo suprotno, tako da u okviru svoje pozicije doprinese podizanju razine kvalitete nogometnih nadmetanja, uključujući i mogućnost šire regionalne lige, te da načelnim stavovima podupre društvenu akciju oko eliminacije nasilništva. </p>
<p>Onda bih i ja kao istinski sportski zaljubljenik mogao slobodno i bez straha dolaziti na stadione.</p>
<p>MLADEN POTOČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pet posto poreza na privatizaciju dati za demografsku obnovu </p>
<p>U emisiji »Znakovi vremena« na Hrvatskoj televiziji 12. veljače po tko zna koji put ustvrđeno je da se Hrvatska strmoglavljuje prema demografskom debaklu: u prošloj godini umrlo je deset tisuća ljudi više u odnosu na broj novorođenih, a prema predviđanjima demografa 2050. godine na ovim divnim prostorima živjet će samo tri milijuna stanovnika. Ili, točnije, životarit će toliko ljudi budući da će biti dvostruko više starijeg stanovništva pa će reprodukcija nacije tada biti još ugroženija negoli danas.</p>
<p>Uzroci toj nemiloj pojavi u nas mogu se samo donekle objasniti civilizacijskim trendom, koji pogađa i bogatije zemlje Europe.</p>
<p> Naša mladost teško dolazi do vlastitog krova nad glavom, a nemaju ni čestitu plaću koja bi omogućila pristojan život njima i njihovu potomstvu. Nitko više ne želi živjeti u siromaštvu: pampersi, stroj za rublje i televizor više se ne mogu ubrajati u luksuzne predmete.</p>
<p> Crne kapitaliste pak prisiliti da preko noći povećaju plaće isto je što i đavla natjerati da se krsti svetom vodom. Treba zaustaviti dolazak mladih u ekonomsko iseljavanje, a rješenje je u rukama Hrvatskoga sabora. Pouzdano se znade da u procesu privatizacije, otkupom umjetno obezvrijeđenih dionica, nije plaćen porez na miraz kakav se plaća pri prijenosu vlasništva nad nekretninama.</p>
<p> Konkretno, znadem samo u Županiji desetak takovih pretvorbenjaka, a u cijeloj Hrvatskoj ima ih nekoliko tisuća i u ovim sudbonosnim trenucima države mora poraditi savjest onih koji su je doveli u ovu nezavidnu situaciju: neka plate porez po stopi od pet posto na nominalnu vrijednost preuzetih dionica.</p>
<p> Treba dakle vratiti svojoj domovini samo djelić onoga što su tako »velikodušno« uzeli. To, što su neki već preprodali ono što nikada nisu kupili, ništa ne mijenja u stvarnosti. Narod jako dobro pamti gdje se što nalazi. Jasno, taj porez neka se odnosi i na sve buduće privatizacije. </p>
<p>A da bi taj »demografski fundus« već u početku bio djelotvoran, neka se u iduće dvije godine, pod mus, odreknu božićnice svi oni koji su ju primili prošle godine iz proračuna.</p>
<p> Poticaj za rađanje drugoga i trećega djeteta neće više biti puka fraza. Recimo i to, ja sam čitav svoj radni vijek volonterski uređivao parkove i aleje svojega grada, a da sam bio prisutan u pretvorbi – i to bi se sada sigurno vidjelo. </p>
<p>MIRKO ŠARČEVIĆ Županja</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ne smanjivati PDV, već izračunati koliko iznosi tih dva posto i taj novac usmjeriti na povećanje standarda</p>
<p>Nedavno se dosta raspravljalo o prijedlogu Vlade da se PDV smanji za dva posto. Usprkos brojnim mišljenjima da to ne bi imalo nikakva učinka na standard građana, prijedlog je prošao u Saboru u prvom čitanju, s time da se počne primjenjivati početkom iduće godine. Prema tome, ima još dosta vremena da se o tome razmisli, pa bih želio i ja iznijeti o tome nekoliko misli.</p>
<p>Mislim da je prijedlog socijalno nepravedan. Izračunano je da bi jedna četveročlana obitelj mjesečno uštedjela nešto manje od 100 kuna. Pa i to nekoj siromašnoj obitelji nešto znači, ali imućnijoj je to zanemarivo. A ako uzmemo u obzir da sigurno neće svi trgovci smanjiti svoje cijene na račun smanjenja PDV-a, onda bi te uštede bile još i manje.</p>
<p>Standard treba povećavati, ali za sada je to moguće samo siromašnim slojevima. Evo kako bi se to moglo učiniti na račun PDV-a. Ne treba ga smanjivati, nego na kraju godine izračunati koliko iznosi tih dva posto. Vele oko 3 do 3,5 milijarde kuna. Taj iznos treba onda izravno upotrijebiti za povećanje standarda najsiromašnijih.</p>
<p> Primjerice, povećati mirovine, ali samo one najniže, manje od, recimo, 1000 ili 1500 kuna. Ni to povećanje ne smije biti razmjerno mirovini, nego što je mirovina niža, tim veće treba biti povećanje. Moglo bi se dati i pomoć pučkim kuhinjama ili otvoriti koju novu. Možda bi ostalo i štogod za demografsku obnovu društva, odnosno populacijsku politiku kroz stimulaciju rodiljama, dječji doplatak...</p>
<p>Mislim da bi taj način upotrebe dvaju posto PDV-a bio socijalno mnogo pravedniji.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>U zapadnoj Hercegovini pronađena vozila ukradena u Hrvatskoj </p>
<p>MOSTAR, 17. veljače </p>
<p> – Na području Zapadnohercegovačke županije policija je pronašla tri vozila koja su prethodno ukradena u Republici Hrvatskoj i dovezena u BiH, potvrdio je u utorak navečer u izjavi za Hinu glasnogovornik MUP-a Zapadnohercegovačke županije Damir Čutura. </p>
<p> On je rekao kako je ustanovljeno da su dva vozila vlasništvo tvrtke »Dajaković« iz Omiša a jedno je vlasništvo tvrtke »Dimi« iz Zagreba. Po glasnogovornikovim riječima ta tri vozila bit će vraćena vlasnicima u Hrvatsku. Na području općine Posušje uhićeno je više osoba za koje se sumnja da su sudjelovali u krađi, kazao je glasnogovornik. Također je rekao da su na području zapadnohercegovačke županije pronađena još dva vozila ukradena u inozemstvu ali se još ne zna pouzdano jesu li ukradena u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Specijalci još traže tijelo utopljenice</p>
<p>»Alfama« je u lociranju mjesta na kojem bi se mogla nalaziti utopljenica, pomagao mladić koji je u ponedjeljak oko 13 sati bio očevidac nesretnog događaja na Mostu slobode</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – MUP-ovi specijalci tragali su i u utorak za tijelom 41-godišnje žene koja je u ponedjeljak oko 13 sati skočila u Savu sa Most slobode. </p>
<p>»Alfama« je u lociranju mjesta gdje bi se mogla nalaziti utopljenica, pomagao mladić koji je bio očevidac nesretnog događaja. Kako nam je rekao, on je trčao Savskim nasipom i ugledao ženu kako s mobitelom u ruci sjedi na ogradi sa zapadne strane mosta. U slijedećem je trenutku skočila u vodu. Mladić se spustio do rijeke i trčao uz tijelo utopljenice koju je struja nosila prema lijevoj obali. »Mirno je ležala na leđima s raširenim rukama, čak gledajući na obalu. Zatim je podigla ruke i potonula«, rekao nam je očevidac, koji zbog šokantnog događaja kojem je prisustvovao, kaže nije mogao spavati. Kako smo čuli od specijalaca, na mjestu utapljanja Sava je najdublja upravo na lijevoj obali. Tu su i strujanja najjača, pa je korito duboko oko 3 do 4 metra, što je dublje nego na sredini korita. Na području na kojem bi se moglo nalaziti tijelo nalaze se kamene gromade, a kako kažu specijalci ima i dosta čeličnih sajli. Tako da je i ronjenje vrlo opasno. Do zaključenja ovog broja potraga još nije dala rezultata.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vozač nije vidio dječaka u retrovizoru? </p>
<p>SISAK, 17. veljače</p>
<p> – Kutinska policija podnijela je kaznenu prijavu protiv 28-godišnjeg vozača teretnog vozila lokalnog komunalnog poduzeća koji je u ponedjeljak oko 15 sati na odlagalištu smeća u Ulici Stjepana Radića u Kutini prouzročio smrt djeteta, priopćila je u utorak Policijska uprava sisačko-moslavačka. Očevidom na mjestu nesreće policija je utvrdila da je vozač kutinskog komunalnog poduzeća, vozeći unatrag radi istovara smeća, zadnjim dijelom vozila udario 11-godišnjeg dječaka iz Kutine, koji je preminuo na putu do kutinskog Doma zdravlja.</p>
<p> Obdukcija će se, po nalogu istražnog suca Županijskog suda, obaviti u Općoj bolnici »Dr. Ivo Pedišić« u Sisku.</p>
<p> Vozača se tereti za počinjenje teškog kažnjivog djela protiv opće sigurnosti te dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Policija otkrila vlasnika uginulih i odbačenih svinja</p>
<p>OSIJEK, 17. veljače</p>
<p> – Policija je otkrila počinitelja koji je sredinom prošloga tjedna u daljskom je ataru zvanom »Šušnjar«, koji je udaljen oko 700 metara sjeverno od Dalja, odbacio više komada uginulih svinja. Prema priopćenju osječko-baranjske policijske uprave, riječ je o tridesetsedmogodišnjem mještaninu Dalja, protiv kojega je, nakon provedene kriminalističke obrade, podnesena kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom. </p>
<p>Podsjetimo, policija je u »Šušnjaru« pronašla 20 komada uginulih prasaca težine između 15 i 25 kilograma. Nakon obavljenog očevida, djelatnici Veterinarske ambulante Dalj i komunalni djelatnici Općine Erdut sanirali su teren, a uzeti su i uzorci uginulih praščića kako bi se utvrdilo od čega su uginuli. Prema prvim pregledima, prasci nisu bili otrovani već su uginuli od »prejake hrane«. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Petrović korektno prenijela što je Marinac (ne)korektno rekao« </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Poduzetnik Hrvoje Petrač povukao je u utorak na Općinskom sudu privatnu tužbu protiv novinarke HTV-a Ivane Petrović nakon što je pogledana videokaseta sa spornim prilogom koji je i predmet tužbe. </p>
<p>Petrač je tužbu podnio zbog navoda u emisiji »Odjeci dana«, prikazanoj 23. ožujka 2001. na HTV-u, u kojoj je komentirala pokušaj ubojstva, Vjeke Sliška, koji je tada još bio živ, te obračune mafijaških klanova u Zagrebu.</p>
<p>U tužbi se isticao dio priloga u kojem se govorilo o remetinečkom suđenju desetljeća tzv. zločinačkoj organizaciji, kada se, kako je istaknuto u prilogu, kroz razne iskaze svjedoka često spominjalo Petračevo ime. </p>
<p>U prilogu je Petrović govorila i o iskazu remetinečkog pokajnika Tomislava Marinca, koji je na suđenju pak pričao o svađi Petrača i Sliška u novozagrebačkom restoranu »Hipodrom«, kada je Sliško navodno optužio Petrača da su ga njegovi »dečki« pokušali ubiti.</p>
<p>Novinarka je tijekom suđenja navodila da je cijeli prilog zasnovan na citatima s remetinečkog suđenja, bez iznošenja bilo kakvog vlastitog stava, te da o Hrvoju Petraču nema nikakav stav, »ni pozitivan ni negativan«. </p>
<p>»Želio sam da pogledamo emisiju jer me se stavilo u kontekst Marinčeve priče, a koji uopće tog dana nije bio u 'Hipodromu'. Ja bi zato odustao od tužbe, jer je Ivana Petrović samo prenijela Marinčeve riječi, dok za montažu nije odgovorna«, izjavio je tužitelj Petrač, na što se nadovezao njegov odvjetnik Marijan Pedišić, rekavši da nije sporno da je emisija nanijela veliku štetu, no, »Petrović je korektno prenijela ono što je Marinac nekorektno rekao«.</p>
<p>Branitelj novinarke Ivane Petrović, Veljko Miljević, pak je izjavio da mu je žao da su Petrač i Pedišić s »druge strane«, jer ih obojicu cijeni, te da novinarka nije ništa konstruirala, što je Petrač »ljudski« i primijetio. Kao svoj prilog mirnom rješenju Miljević se odrekao sudskih troškova. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Deficit opće države neće premašiti 4,6 posto BDP-a</p>
<p>Ove godine predviđa se nastavak privatizacije poduzeća iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatskog telekoma / Privatizaciju HEP-a ne treba očekivati u 2004. / Očekuje se povećanje tekućih prihoda proračuna od 3,7 milijardi kuna u odnosu na 2003. godinu, predviđeni prihodi od poreza na dobit bit će deset posto veći, dok će prihodi od PDV-a i trošarina porasti oko pet posto u odnosu na prošlu godinu / Planirano je smanjenje prihoda od poreza na dohodak i carina</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> - Prihodi od privatizacije u ovoj godini najvjerojatnije neće premašiti milijardu kuna, doznajemo neslužbeno u Ministarstvu financija, čiji stručnjaci završavaju rad na državnom proračunu za 2004.</p>
<p>Naime, proračunska konstrukcija za ovu godinu, koja bi se u srijedu trebala naći pred Vladom, a do kraja veljače i pred Hrvatskim saborom, kako saznajemo, kapitalne prihode postavlja na najviše milijardu kuna. Radi se o znatno nižim planiranim prihodima od privatizacije od onih uprihođenih prošle godine, koju je obilježio početak privatizacije Ine.</p>
<p>U Ministarstvu financija još ne znaju koja bi se točno državna poduzeća ove godine mogla privatizirati, pa i na planiranih milijardu privatizacijskih kuna treba gledati sa zadrškom. Zasad kao jedine sigurne privatizacijske prihode označuju one od nastavka privatizacije tvrtki iz portfelja HFP-a, a planiraju i nastavak privatizacije Hrvatskog telekoma.</p>
<p>S druge strane, čini se da je upitan početak privatizacije Hrvatske elektroprivrede u ovoj godini.</p>
<p>Osim tvrdnje da deficit opće države - u koju, osim središnjeg državnog proračuna, ulaze još i razni državni fondovi i agencije - ove godine ne bi trebao prijeći razinu od 4,5 ili 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda, u Ministarstvu financija nije bilo moguće dobiti podrobnije informacije o tome kako će izgledati proračun u ovoj godini. Usprkos tome, doznajemo kako se očekuje povećanje tekućih proračunskih prihoda za oko 3,7 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu, što znači da bi se prihodna strana proračuna ove godine trebala kretati oko 80 milijardi kuna, uključujući tu i prihode od privatizacije.</p>
<p>Prošle je godine prihodna strana proračuna vrijedila 78,5 milijardi kuna, od čega je na tekuće prihode otpadalo nešto više od 75 milijardi kuna, a na kapitalne prihode oko 3,5 milijardi kuna. Radi se, dakle, o malom povećanju proračunskih prihoda u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p>Najveći rast, nešto manje od 10 posto, trebali bi zabilježiti prihodi od poreza na dobit, kako saznajemo, zbog dobrih poslovnih rezultata u prošloj godini. Upola manje trebali bi porasti prihodi od PDV-a i trošarina, a još manji rast očekuje prihode od doprinosa.</p>
<p>Očekuje se zamjetan pad prihoda od poreza na dohodak, što u Ministarstvu financija opravdavaju povećanjem poreznih olakšica. Proračun će ove godine slabije puniti i carine, što je izravna posljedica liberalizacije trgovine Hrvatske s drugim zemljama.</p>
<p>O rashodnoj strani ovogodišnjeg proračuna u Ministarstvu financija nitko nije želio govoriti. Na podsjećanje da su mediji objavili kako je razlika između zahtjeva korisnika proračuna i realnih mogućnosti oko 13 milijardi kuna, saznajemo da navedena razlika više nije tako velika.</p>
<p>Inače, u prošlogodišnjem su proračunu ukupni rashodi, umanjeni za otplate, bili postavljeni na oko 79,8 milijardi kuna, od čega je na tekuće rashode otpadalo 73,5 milijardi kuna. U Banskim su dvorima već najavili da će se ove godine nastaviti smanjivanje subvencija, na čemu inzistiraju Europska unija i Međunarodni monetarni fond.</p>
<p>Kada je riječ o planiranom zaduživanju države u ovoj godini, država je već emitirala obveznice za domaće tržište u iznosu od 200 milijuna eura. Tijekom drugog tromjesečja u Ministarstvu financija planiraju i novu emisiju euro obveznica, u iznosu od 500 milijuna eura, a do kraja godine moguća je i nova emisija samuraj obveznica. Prihodi od emisije obveznica uglavnom su namijenjeni refinanciranju dugova. Podsjetimo, državi ove godine na naplatu stiže oko devet milijardi kuna domaćih i oko pet milijardi kuna stranih dugova.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Međunarodne pričuve dosegnule 8,26 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke tijekom prošle godine ukupno su povećane za 2,3 milijarde dolara, odnosno za 39,2 posto. Prema posljednjim podacima, 6. veljače međunarodne su pričuve dosegnule 8,26 milijardi dolara. Pričuve su ukupno od početka 2004. porasle za neznatnih 69,1 milijun dolara, odnosno za oko 0,8 posto.</p>
<p>Među zemljama srednje i istočne Europe, kako navode analitičari Raiffeisen banke, Hrvatska i Slovenija (8,29 milijardi dolara) imaju najniže međunarodne pričuve, s izuzetkom Bugarske gdje one iznose 6,7 milijardi dolara.</p>
<p>S obzirom da pričuve služe kao rezerva likvidnosti zemlje, da bi se dobila jasnija slika, potrebno ih je staviti u omjer s vanjskim dugom.</p>
<p>U Hrvatskoj je taj omjer jedan od najnižih među zemljama srednje i istočne Europe. Međunarodne pričuve su krajem prošle godine činile samo 36 posto inozemnog duga, a niži omjer od hrvatskoga imaju još jedino Mađarska (26 posto) i Poljska (35 posto), dok je taj pokazatelj najbolji u Češkoj, čije međunarodne pričuve čine 94 posto duga. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dekodiranje mobitela u VIPnetu stoji 488 kuna, a na crno samo 50 kuna</p>
<p>HTmobile ne nudi uslugu dekodiranja mobilnih uređaja, a pojedini uređaji prodaju se kodirani, iako njihova cijena nije niža od cijena u pojedinim trgovinama</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače </p>
<p> - Mobilni uređaji koje u Hrvatskoj prodaju HTmobile ili VIPnet uglavnom su kodirani na mrežu operatera kod kojega su kupljeni. VIPnet nudi dekodiranje za 488 kuna, uključujući porez na dodanu vrijednost, dok HTmobile ne nudi takvu uslugu svojim korisnicima koji žele dekodirati uređaj s njihove mreže.</p>
<p>U VIPnetu i HT-u kažu kako u ponudi imaju i mobitele koji nisu kodirani na njihovu mrežu, no naglašavaju kako je kodiranje mobitela uobičajena praksa svih mobilnih operatera u svijetu.</p>
<p>Kodiranjem mobilnih telefona, ističu u VIPnetu, štiti se isplativost subvencioniranja uređaja koji se po nižoj cijeni kupuje prilikom zasnivanja pretplatničkog odnosa na godinu dana ili u paketima koji uključuju prepaid karticu i mobitel. Neovlašteno dekodiranje mobitela, kažu u VIPnetu, za posljedicu može imati gubitak jamstva, a moguća je i smanjena funkcionalnost mobitela ili njegovo kvarenje.</p>
<p>Unatoč upozorenjima o mogućim štetnim posljedicama ako se mobitel dekodira na crnom tržištu, u oglasima u tisku nudi se dekodiranje mobitela s domaćih ili stranih mreža za pedesetak kuna. Tako se na Internetu može pronaći stranica na kojoj se za sedamdesetak kuna preko e-mail adrese može naručiti katalog sa svim savjetima i uputama za dekodiranje svih modela mobitela, a tu su i savjeti za uklanjanje grješaka nastalih nestručnim dekodiranjem.</p>
<p>U HTmobileu kodiraju također samo neke vrste mobitela, a razlog kodiranja su, ističu, visoke subvencije na cijenu uređaja.</p>
<p>Međutim, nakon što kupac kod HTmobilea kupi mobitel po subvencioniranoj cijeni, te ga praktički otplaćuje obveznom godišnjom pretplatom, istekom plaćanja pretplate uređaj ostaje kodiran na HTmobile mrežu, jer HTmobile ne nudi uslugu dekodiranja svojih uređaja.</p>
<p>Upravo zbog visoke cijene dekodiranja mobitela kojeg nudi VIPnet i nemogućnosti dekodiranja mobitela kod HTmobilea, u Hrvatskoj se razvija crno tržište na kojem se mobilni uređaji mogu dekodirati za pedesetak kuna.</p>
<p>Sudski vještak za telekomunikacije i savjetnik društva Potrošač Želimir Manenica, rekao je kako se do sada nije postavilo pitanje vezano uz ograničavanje izbora kupaca kodiranjem mobitela, te je dodao kako to na tržištu nije uređeno nikakvim pravilnikom.</p>
<p>Primjerice, cijena samog mobilnog uređaja Alcatel OT 525 koji je kupljen kod HTmobilea i koji je kodiran na istu mrežu iznosi 998 kuna, a isti uređaj kupljen, primjerice, u trgovini Elektromagic, ali nekodiran, stoji 999 kuna.</p>
<p>Potencijalnom kupcu se nameće pitanje zbog čega je mobitel kupljen kod HTmobilea kodiran na njihovu mrežu kad uređaj nije subvencioniran, budući da je kod drugog distributera, u ovom slučaju Elektromagica, samo kunu skuplji, a uz to nije kodiran.</p>
<p>Primjer subvencioniranja mobitela, kojim se mobitel kod operatera može kupiti po jeftinijoj cijeni, vidljiv je u ponudi mobitela Alcatel OT 525 koji se uz obveznu pretplatu na godinu dana kod HT mobilea nudi po cijeni od 498 kuna za plaćanje u gotovini.</p>
<p>Izabere li kupac najjeftiniji tarifni model pretplate koji iznosi 68,32 kune mjesečno, nakon obveznih godinu dana pretplate, pretplatnik subvencionirani mobitel plaća u konačnici 1317 kuna, no mobitel mu i dalje ostaje kodiran na HTmobile mrežu, a cijena HT-ova subvencioniranja kupnje mobitela iznosila bi oko 320 kuna, koliko iznosi razlika između cijene samog uređaja kupljenog kod HTmobilea i istog uređaja kupljenog uz obveznu pretplatu na godinu dana.</p>
<p>Sve veći broj malih oglasa u novinama u kojima se nudi dekodiranje mobitela na crno ukazuje pak da posao dekodiranja mobitela postaje sve isplativiji, a nemogućnost ili visoka cijena dekodiranja kod hrvatskih operatera nedvojbeno pridonosi razvoju crnog tržišta.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Carinski sindikat najavio podizanje novih kaznenih prijava protiv Crkvenca</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> - Carinski sindikat Hrvatske u utorak je ponovio optužbe protiv bivšeg ministra financija Mate Crkvenca i bivše tajnice toga ministarstva Gorenke Bulj za zloporabu položaja i ovlasti. Predsjednik Carinskog sindikata Željko Popović najavio je i podizanje novih kaznenih prijava protiv njih dvoje.</p>
<p>Prema procjenama Carinskog sindikata, više od 100 carinika s visokom i višom stručnom spremom nije raspoređeno na odgovarajuća radna mjesta prema svojoj stručnosti, te tvrde da je bivši ministar financija svoje kadrove postavio za šefove preko noći, iako nisu položili državni stručni ispit, niti su uopće prije toga radili u carinskoj službi.</p>
<p>Carinski sindikat očekuje da se dugogodišnji zaposlenici carinske službe rasporede na radna mjesta u skladu s njihovom stručnom spremom i radnim iskustvom, jer natječaj o zapošljavanju novih djelatnika raspisan 2001. godine nije u skladu s pravilima carinske struke. Sindikalisti tvrde da su novi zaposlenici nakon natječaja 2001. u Carini zapošljavani po političkoj podobnosti, te kako je djelatnicima koji godinama rade u carinskoj službi bilo onemogućeno napredovanje.</p>
<p>Sindikalisti se također pitaju kako je moguće zaposliti recepcionere ili poslovođe u trgovinama na vodeća mjesta u Carini, a istodobno onemogućavati napredovanja u poslu djelatnika koji niz godina rade u toj službi.</p>
<p>U Sindikatu također tvrde kako kandidati koji su se prijavili na natječaj za posao u carinskoj službi 2001. nisu išli ni na kakav stručni ispit, već je bila angažirana privatna tvrtka za testiranje kandidata putem psihotesta, a rezultati toga testa i dalje su nedostupni Sindikatu.</p>
<p>Predstavnici Carinskog sindikata podsjećaju da je u carinskoj službi prije raspisivanja natječaja 2001. godine 650 zaposlenika imalo visoku, a 750 višu stručnu spremu. Stoga, kaže Popović, tvrdnje ministra Crkvenca o nužnosti zapošljavanja novih kadrova s višom stručnom spremom nisu točne, jer je i unutar Carine bilo dovoljno djelatnika s odgovarajućom stručnom spremom.</p>
<p>Zapošljavanje novih djelatnika koji nisu iz carinske struke nemoralno je i protivno je načelima Svjetske carinske deklaracije, rekao je Popović, te se založio za odvajanje politike od carine.</p>
<p>Carinski sindikat je od Upravne inspekcije Ministarstva pravosuđa zatražio nadzor nad rješenjima kojima su zaposleni novi djelatnici u carinskoj službi bez zadovoljavajućih uvjeta. Upravna inspekcija ukinula je sporna rješenja, te je tim djelatnicima služba prestala, no oni i dalje rade.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U inozemne trgovačke lance odlazi samo tri posto kućanstava </p>
<p>Oko 95 posto kućanstava dnevno troši manje od 100 kuna, a polovica kućanstava troši manje od 40 kuna </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> - Velike kupnje u inozemstvu obavlja nešto manje od tri posto hrvatskih kućanstava, dok je taj postotak 2000. iznosio 33 posto, pokazalo je istraživanje promjena u sektoru maloprodaje za 2003. koje je proveo institut za istraživanja GfK Hrvatska, koji te promjene prati u redovitim godišnjim istraživanjima od 2000.</p>
<p>Takozvanu malu nabavku robe široke potrošnje svakodnevno obavlja oko 40 posto hrvatskih kućanstava, od kojih više od 70 posto male kupnje obavlja u malim dućanima, veličine do 100 četvornih metara i to u blizini mjesta stanovanja. Pritom ih polovica na svakodnevnu kupnju troši manje od 40 kuna, a 95 posto manje od 100 kuna.</p>
<p>Velike kupnje ne obavlja četvrtina kućanstava, točnije 25,4 posto, dok nešto više od 40 posto kućanstava u velike nabavke ide jednom mjesečno. Glavno mjesto za obavljanje velikih kupnji, i to za 60 posto kućanstava, su supermarketi, a na drugom su mjestu tzv. cash trgovine.</p>
<p>U supermarketima se ostvari oko 42 posto ukupne vrijednosti kupnje. U cash centrima troši se oko 11 posto novca, u hipermarketima oko dva posto, dok udio malih trgovaca iznosi oko 40 posto. Vodeći je domaći trgovački lanac Konzum, s oko 15-postotnim udjelom u potrošenom novcu, a slijede Getro (osam posto) i Billa (pet posto).</p>
<p>U velikim nabavkama većina kućanstava plaća gotovinom, oko 70 posto, a oko četvrtine ih se služi kreditnim karticama, dok se čekovi koriste sve manje. Većina ispitanika, 60 posto, u velikim nabavkama troši između 200 i 600 kuna. Za razliku od navika pri malim kupnjama, kada je odlučujući kriterij blizina trgovine, pri velikim nabavkama osnovni razlozi za odabir su povoljna cijena i širina ponuđenog asortimana proizvoda, odgovorilo je 60 posto ispitanih kućanstava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Bosna i Hercegovina tri puta više uvozi nego što izvozi</p>
<p>MOSTAR, 17. veljače</p>
<p> - Bosna i Hercegovina je tijekom prošle godine uvezla roba u vrijednosti tri puta većoj nego što je izvezla svojih proizvoda, objavila je u utorak Gospodarska komora Federacije BiH.</p>
<p>Po podacima Federalnog zavoda za statistiku, Federacija BIH u 2003. godini ostvarila je izvoz nešto veći od milijarde dolara, dok je istodobno vrijednost uvoza iznosila 3,3 milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom je tek 31,4 posto.</p>
<p>Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić izjavio je kako je glavni razlog tako nepovoljne trgovinske bilance taj što je BiH jedina država u Europi koja nema niti jednu svoju ustanovu koja bi se na kvalificiran način bavila plasmanom bosanskohercegovačkih proizvoda na inozemna tržišta.</p>
<p>Lasić je pojasnio kako BiH pretežito uvozi finalne proizvode, hranu, mlijeko, voće i žitarice, a istodobno izvozi uglavnom sirovine, drvo i aluminij. Također je upozorio kako se u BiH za poticaj poljoprivredne proizvodnje izdvaja samo jedan posto proračunskih sredstava, dok su u zapadnoeuropskim zemljama proračunske subvencije poljoprivredi višestruko veće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>AT odbio Vodafoneovu ponudu vrijednu 38 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak rasli potaknuti, među ostalim, i događajima oko dva velika pokušaja preuzimanja. Britanski Vodafone, najveća svjetska grupacija za mobilnu telefoniju, skočio je 4,9 posto nakon što je najveći američki mobilni operater AT Wireless odbio njegovu ponudu za preuzimanje. Naime, konkurentski ponuđač Comcast, inače drugi po veličini američki operater, ponudio je 41 milijardu dolara za AT, u usporedbi sa 38 milijardi koliko je ponudio Vodafone. S druge strane, neuspjeh Vodafonea u SAD-u je ponovno potaknuo špekulacije kako bi sljedeća meta Vodafonea mogao biti francuski Vivendi Universal, čije su dionice skočile 5,5 posto.</p>
<p>U utorak je službeno stupila na snagu i 46 milijardi eura vrijedna ponuda francuske farmaceutske grupacije Sanofi-Synthelabo za većeg konkurenta Aventis. Sanofi-Synthelabo je porastao 0,5, a Aventis pao 0,4 posto.</p>
<p>Swiss Life je pao jedan posto nakon što je objavio kako je zbog nesuglasica oko cijene prekinuo pregovore o prodaji podružnice Banca del Gottardo konzorciju na čelu s Unicreditom, čije su dionice porasle 0,7 posto.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 1,1 posto, na 4456,2, a frankfurtski Dax 0,33 posto na 4083,9 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,5 posto, na 3696,3, slično kao i milanski MIB 30 koji je dosegao 27.816 bodova. DJ Stoxx 50 je dobio 0,82 posto, dosegavši 2740,7 bodova.</p>
<p>Na kretanje europskih indeksa utjecao je i rast američkih dionica neposredno nakon otvaranja. U prvih sat vremena trgovanja Dow Jones Industrial Average je porastao 0,5 posto, na 10.683,3, a tehnološki Nasdaq Composite 0,9 posto, na 2071,7 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak porastao 1,44 posto, na 10.701,13 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Solana: Hrvatska će sigurno stići u EU, a o suradnji s Haagom ne treba pričati nego raditi na tome </p>
<p>»Bitno je nastaviti reforme, provesti pravosudnu reformu, surađivati s Haaškim sudom i riješiti pitanje povratka izbjeglica. Ta su pitanja jako važna da bi zemlja išla naprijed«, izjavio je visoki predstavnik EU Javier Solana/ »Projekt ujedinjene Europe ne može biti završen bez Hrvatske«, rekao je premijer Sanader / Hrvatski ministar vanjskih poslova Žužul ocijenio Solanin posjet činom ohrabrenja i jasnim znakom odnosa Unije prema Hrvatskoj / Teško da će mišljenje Komisije biti pozitivno ako odnosi Hrvatske i Tribunala ne budu apsolutno jasni i transparentni, naglasio je Solana u Saboru </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – »Pred Hrvatskom je važan put u Europsku uniju, tamo će sigurno stići, ali ne mogu reći hoće li to biti sutra ili prekosutra«, istaknuo je nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u utorak u Banskim dvorima Javier Solana, visoki povjerenik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. </p>
<p> Solana je izrazio zadovoljstvo razgovorima sa Sanaderom i članovima njegova tima, te premijerovim pristupom i vizijom. Ipak, priznao je da je u razgovoru bilo nekih »poteškoća«, dodajući međutim kako je »siguran« da će ih i Hrvatska i Europska komisija nadvladati.</p>
<p>Na upit odnose li se te »poteškoće« na slučaj Gotovina, visoki povjerenik nije želio precizno odgovoriti, već je samo kazao da su Sanader i on i o tome razgovarali te razmijenili međusobne informacije, no ništa podrobnije nije želio reći. </p>
<p> U svakom slučaju, ovaj se put u Hrvatsku doista isplatio, dodao je Solana i podsjetio da je vodio uspješne razgovore s predsjednikom Stjepanom Mesićem te s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom. Napomenuo je i da je za vrijeme posjeta, ali i u razgovorima vidio napredak u Hrvatskoj nakon promjene vlasti.</p>
<p>Odgovarajući na komentar jesu li njegovi stavovi optimističniji negoli oni koje prema Hrvatskoj ima glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, Solana je naglasio da cijeni njezin rad, ali i podsjetio da Haaški sud nije član Europske unije.</p>
<p>»Mišljenje Carle del Ponte je važno, ali vi dobro znate da ona neće biti u tijelu koje će donositi odluku o budućnosti Hrvatske«, rekao je Solana no naglasio je da će EU nastaviti inzistirati na suradnji Hrvatske s Haagom.</p>
<p>Najviše se razgovaralo o razdoblju od nekoliko sljedećih mjeseci kad Hrvatska treba dobiti mišljenje o svojoj kandidaturi. </p>
<p> Hrvatska očekuje da će dobiti avis u proljeće u predviđenim rokovima, izjavio je premijer Sanader. Istaknuo je da će Vlada učiniti sve da omogući dobivanje pozitivnog mišljenja za ulazak Hrvatske u EU, a posebno će raditi na ispunjavanju političkih kriterija. </p>
<p> »Projekt ujedinjene Europe ne može biti završen bez Hrvatske. Pozitivna odluka o statusu Hrvatske kao zemlje kandidata za EU bit će poticaj i za ostale zemlje u susjedstvu da se može biti dio ujedinjene Europe«, kazao je Sanader i dodao da je Vlada zainteresirana za proeuropsku budućnost država u hrvatskom okruženju i za stabilizaciju odnosa. </p>
<p>Na upit o tome očekuje li se od Hrvatske da potpiše sporazum o neizručenju američkih državljana ICC-u, Solana je rekao da od ove vlade nije čuo ništa drukčiji stav nego što ga je imala prethodna. </p>
<p>Zadovoljan sam radom Vlade, a tako treba nastaviti </p>
<p>Na pitanje je li Sanaderova vlada bliža američkoj nego europskoj politici, visoki povjerenik je odgovorio da su Amerika i Hrvatska i prije bile prijatelji.</p>
<p>Nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom, Solana je kazao: »Zadovoljan sam kako je Vlada započela s radom, no nije važan samo početak nego i nastavak toga dobrog rada. Bitno je nastaviti reforme, provesti pravosudnu reformu, surađivati s Haaškim sudom i riješiti pitanje povratka izbjeglica. Ta su pitanja jako važna da bi zemlja išla naprijed«. </p>
<p>»Ovaj je posjet važan za EU, ali i za Hrvatsku i nadam se da će pridonijeti jačanju odnosa između Unije i Hrvatske«, istaknuo je Solana. Ustvrdio je da o suradnji s Haaškim sudom ne treba mnogo govoriti, nego je važno djelovati. </p>
<p>»Vjerujem da će hrvatska vlada kad je riječ o suradnji s Haaškim sudom i slučaju Gotovina učiniti sve što je u njezinoj moći. Jasan odnos s Haaškim sudom temelj je da se uopće može dalje razgovarati. No, imam osjećaj da će suradnja s Haaškim sudom biti dobra«, dodao je. </p>
<p>Žužul je ocijenio da je Solanin dolazak u Zagreb »za nas čin ohrabrenja i jasan znak odnosa EU prema Hrvatskoj«. »Obavijestio sam ga o odlučnosti Vlade da ispuni sve potrebne političke kriterije, ali i o želji da se Hrvatska nađe u predviđenom kalendaru EU«, naglasio je. Žužul je dodao da su Unijine i hrvatske procjene stanja u regiji identične.</p>
<p>Hrvatska može biti primjer u regiji </p>
<p> »Ispunjenjem svih kriterija Hrvatska može biti primjer i model u regiji«, rekao je Žužul.</p>
<p>Solana je istaknuo kako ima osjećaj da će suradnja Hrvatske s Haagom biti dobra, te da je to njegova želja, ali i želja svih članica EU. </p>
<p>O odnosima Hrvatske i Haaga Solana je govorio i članovima saborskih odbora za vanjsku politiku, europske integracije te unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a bili su nazočni i čelnici parlamentarnih stranaka. </p>
<p>»Vidim velike poteškoće ako Hrvatska ne uspostavi jasan odnos s Haaškim sudom prije nego što Europska komisija objavi svoje mišljenje o hrvatskoj kandidaturi. Teško da će to mišljenje biti pozitivno ako odnosi Hrvatske i Tribunala ne budu apsolutno jasni i transparentni. Problem je i što neke zemlje još nisu ratificirale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju«, naglasio je Solana. </p>
<p>Situaciju u Hrvatskoj ocijenio je »zadovoljavajućom«, ističući da parlament »treba imati važnu ulogu u razvoju tolerancije i poštivanja prava manjina«.</p>
<p> Upozorivši da EU nije samo ekonomska zajednica, visoki je povjerenik kao strateške europske ciljeve naglasio borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala. Poručio je da je Europa »politički entitet koji ima svoju volju, koji se ne brine samo za građane Europe, nego za cijeli svijet«. </p>
<p> Predsjednik Sabora Vladimir Šeks izjavio je da je visoki povjerenik »otvoreno i iskreno iznio što Unija očekuje od Hrvatske, a Hrvatska će se truditi to ispuniti«.</p>
<p>Andrea Latinović, Bruno Lopandić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Optuženi ih tjerao da se isele</p>
<p>OSIJEK, 17. veljače</p>
<p> – Saslušanjem novih svjedoka, na osječkom je Županijskom sudu u utorak nastavljeno suđenje Baranjcu Miodragu Balintu zvanom Zolika kojega se tereti da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva. </p>
<p>Optužnica Balinta, koji je mađarske nacionalnosti, tereti da je od 22. do 31. kolovoza 1991. nakon okupacije Baranje kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi u Dardi zlostavljao i protjerivao civilno stanovništvo. Prema navodima iz optužnice, on je u nekoliko navrata bezobzirno tukao civile rukama, nogama te kundakom automatskog oružja koje je imao. </p>
<p>Svjedokinja Marija Kalamari sudskom je vijeću kazala kako se optuženi Balint prema njoj i suprugu nije posebno loše ophodio. Međutim, ona je kazala kako im je Balint 1995. rekao da moraju iseliti iz svoje kuće u Dardi jer će se u nju useliti obitelj srpske nacionalnosti, 'izbjeglice' iz Okučana. »Kasnije sam saznala da se zapravo radilo o rodbini žene s kojom je Balint živio i imao dijete. Nismo se htjeli iseliti sve dok ne dođe ta obitelj iz Okučana, pa nam je netko 31. kolovoza 1995. oko 21.30 sati bacio bombu u dvorište. Srećom, u eksploziji nitko od nas nije nastradao«, ispričala je svjedokinja. Po njezinim riječima, sljedećeg im je dana u kuću došlo 11 osoba, od kojih su tri bile naoružane te su ih još jednom upozorili da moraju napustiti svoju kuću i Baranju. »Kada smo dobili dozvolu za izlazak iz Baranje, Balint je došao do nas i ponudio nam da nas on odveze do granice. No nismo to prihvatili već smo se sami snašli za prijevoz. Otišli smo s jednom putnom torbom«, kazala je Marija Kalamari. </p>
<p>Objasnivši da su se u Dardu vratili nakon mirne reintegracije toga područja, svjedokinja je istaknula kako su svoju kuću po povratku zatekli potpuno opljačkanu. </p>
<p>Saslušan je i svjedok Milan Čubra, koji je u vrijeme okupacije Baranje obavljao dužnost dežurnog u stanici milicije u Dardi. Po njegovim riječima, tada je zapovjednik milicije bio danas pokojni Radoslav Kostić, dok je optuženi Balint bio zapovjednik izviđačke jedinice. »Nosio je automatsku pušku, pištolj i imao je na sebi maskirnu uniformu. No nemam saznanja da je Balint sudjelovao u zatvaranju osoba, njihovom ispitivanju ili da ih je tukao«, zaključio je svjedok. Suđenje se nastavlja. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>U odsutnosti osuđeni za ratni zločin </p>
<p>ZADAR, 17. veljače</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Zadru u utorak su dvojica pripadnika srpskih paravojnih postrojba Dragor Opačić (38) i Milan Opačić (33), iz Murvice pokraj Zadra, u odsutnosti proglašeni krivima za ratni zločin nad civilnim pučanstvom, te su osuđeni na zatvorske kazne Dragor od šest, a Milan od 5,5 godina. Određen im je pritvor, kada budu dostupni hrvatskim vlastima. Za njima je raspisana međunarodna tjeralica. </p>
<p>Sud je u cijelosti prihvatio optužnicu Županijskog državnog odvjetništva protiv njih dvojice u kojoj se navodi da su Dragor i Milan Opačić 17. listopada 1991. u Murvici Donjoj, kao pripadnici paravojnih srpskih postrojba, istjerali zaposlenike tvrtke »Folijaplast«, zastrašivali ih i pucali im iz vatrenog oružja pred noge. Zatim su jednog od zaposlenika, Denisa Suraća, koji je radio na demontaži strojeva, izdvojili iz skupine zaposlenika, tukli ga, te ozlijedili britvicom po vratu, prijeteći istodobno ostalima da će ih poubijati. Nakon toga su Denisa Suraća kombijem odvezli u Benkovac, a za vrijeme vožnje držali su mu pušku uperenu u sljepoočnicu.</p>
<p> Jedan od svjedoka na ovom suđenju u odsutnosti bio je i zlostavljani Denis Surać, koji je posvjedočio da je odveden u Benkovac gdje su ga, kako je rekao, pripadnici srpskih paravojnih postrojba dva puta vodili na strijeljanje i uvijek odgađali, dok naposljetku nije razmijenjen. Surać je rekao pred sudom kako je čuo da su dvojica Opačića danas u Australiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Opljačkano se ne može vratiti, nego platiti ili nadoknaditi«</p>
<p>Za okupacije općine Konavle i dubrovačkog područja - uz 300 poginulih i 500 ranjenih civila i branitelja te gotovo 40.000 prognanih - ondašnja su JNA i rezervisti iz Crne Gore uz paravojne formacije, paleći, rušeći i pljačkajući krajnji jug nanijeli Hrvatskoj izravnu materijalnu štetu procijenjenu na oko 326 milijuna eura, a ukupna je šteta dosegla gotovo dvije milijarde eura</p>
<p>DUBROVNIK, 17. veljače</p>
<p> – Odštetni zahtjevi Republike Hrvatske upućeni Crnoj Gori prije osam godina, za naknadu materijalne štete te povrat ukradenih pokretnina i nekretnina tijekom agresije na dubrovačko područje 1991. godine, još leže u ladicama crnogorske vlade. Naime, za okupacije općine Konavle i dubrovačkog područja - uz 300 poginulih i 500 ranjenih civila i branitelja te gotovo 40.000 prognanih - ondašnja su JNA i rezervisti iz Crne Gore uz paravojne formacije, paleći, rušeći i pljačkajući krajnji jug nanijeli Hrvatskoj izravnu materijalnu štetu procijenjenu na oko 326 milijuna eura, a ukupna je šteta dosegla gotovo dvije milijarde eura. </p>
<p>Zračna je luka Dubrovnik za okupacije oštećena za više od 20 milijuna eura. Nakon povlačenja okupacijskih snaga iz Konavala u listopadu 1992. godine doslovce je ostala ogoljena do zidova iz kojih je izvučena čak i instalacija. Odneseni su uređaji kontrole letenja, rentgeni, svjetla s pisti, radiofarovi, agregati, vatrogasna vozila... što su se prošlih godina koristili u zračnim lukama Tivta, Podgorice, Beograda, Niša, Banje Luke pa čak i Udbine. Direktor Zračne luke Dubrovnik Tonći Peović ističe da povrat te opreme dubrovačkom aerodromu ne bi značio ništa jer je ona već zastarjela.</p>
<p>U Crnu je Goru odnesen i cijeli pogon tiskare »Ivo Čumbelić« iz Župe dubrovačke. Opljačkana je oprema i pogoni vinarije u Konavlima, kao i cjelokupan stočni fond farme krava i konavoske mljekare. Opljačkanoj imovini treba dodati i brojne jahte te manja plovila iz marine »Miho Pracat« od kojih su mnogi pripadali stranim državljanima, te opremu hotela koji su se našli na okupiranom području. Vrijednost ukradene osobne imovine prognanih, poput pokućstva, bijele tehnike ili automobila teško se može ustanoviti.</p>
<p>Kako su pripadnici agresorske vojske pljačkali na dubrovačkom području govori i primjer jednog rezervista koji je iz stana u Mokošici, okupiranom gradskom dijelu Dubrovnika, uzeo daljinski upravljač videorekordera i pohvalio se da će sada i on gledati videokasete.</p>
<p>»Sve ratne štete na stambenim i gospodarskim objektima komisijski su evidentirane. No za ono što je bilo u kućama, a što je zapaljeno i opljačkano, nikad se neće ustanoviti vrijednost. Toga je bilo strašno mnogo. Ono što je opljačkano i odneseno u Crnu Goru vratiti se ne može, nego se mora platiti ili na neki drugi način nadoknaditi, primjerice dogovorom o našem ulasku u vlasništvo u nekim nekretninama ili tvrtkama na području Crne Gore. Mislim da je vrijeme da se o tome razgovara i da se taj problem regulira«, kaže načelnik općine Konavle Luka Korda.</p>
<p>Vrlo je neumjesno, smatra, od Hrvatske tražiti povratak vlasništva, a mi još od njih nismo dobili odštetu. »Riječ je o golemom novcu s obzirom na to da je, primjerice, obnova kuća koštala više od 20 milijuna eura, kolika je i šteta nanesena Zračnoj luci Dubrovnik. Hrvatska bi vlada trebala pokrenuti to pitanje što prije, da se ono riješi pregovorima između dviju država«, naglasio je Korda.</p>
<p>Uz stambene i gospodarske objekte, oštećeni su i kulturni spomenici dubrovačkog kraja. U dubrovačkom Konzervatorskom uredu Ministarstva kulture doznajemo da je najveća šteta nanesena dvama franjevačkim samostanima, onom u Pridvorju u Konavlima i u Slanome na području općine Dubrovačko primorje. </p>
<p>Iz Franjevačkog samostana u Pridvorju ipak su spašene dvije najvažnije umjetnine – Pridvorsko raspelo Jurja Petrovića koje je prije početka agresije preneseno na sigurno mjesto te slika Celestina Medovića na glavnom oltaru koja je nakon rata restaurirana i spašena. Ona je, naime, ostala u samostanu na svom mjestu pa su je pripadnici JNA, paravojnih formacija i crnogorski rezervisti isparali noževima. Djelo Celestina Medovića je nakon oslobađanja restaurirano i spašeno od uništenja. Sve su ostale umjetnine iz samostana bile skinute i spremljene za evakuaciju, no kako su agresori prije napali i okupirali Pridvorje, zapalili su samostan u kojem su izgorjele i sve te umjetnine.</p>
<p>I u Slanome su neke umjetnine bile sklonjene, no tri slike iz sakristije su ukradene pa je za njima potragu pokrenuo Interpol. Kako doznajemo, riječ je o vrijednim slikama nepoznatih autora, od koji je jedna iz 16. stoljeća bila na izložbi »Zlatno doba Dubrovnika«. Za detaljnije informacije o ukradenoj i uništenoj pokretnoj i nepokretnoj baštini u područnom su nas konzervatorskom odjelu uputili na Ministarstvo kulture, koje je jedino mjerodavno za davanje takvih informacija. No kako su nadležni za ta pitanja bili na terenu, nismo uspjeli doznati pojedinosti s popisa štete na kulturno-povijesnim spomenicima. </p>
<p>Kada će se isplatiti nanesena šteta i kako će se nadoknaditi vrijednost, primjerice, aerodromske opreme, koja je danas potpuno zastarjela, još se ne zna, jer crnogorska strana priznaje da za to nema novca. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HDZ još jednom spasio pulsku gradsku vlast</p>
<p>PULA, 17. veljače</p>
<p> – Još jednom je vijećnik HDZ-a u pulskome Gradskome vijeću osigurao kvorum vladajućoj Listi za Pulu, odnosno gradonačelniku Lucianu Delbiancu. </p>
<p>Na sjednici Gradskoga vijeća sazvanoj za utorak kako, po tvrdnjama IDS-a, na njoj ne bi mogao sudjelovati IDS-ov novoizabrani (srpski) vijećnik, nisu se pojavili opozicijski vijećnici iz IDS-a, SDP-a i nezavisne liste Loredane Štok. Po njihovoj procjeni, </p>
<p>Gradsko vijeće nije moglo početi redovitu sjednicu, jer nije imalo natpolovičnu većinu od 25 vijećnika, s obzirom da zamjenik Mirjane Ferjančić, koja je imenovana za dogradonačelnicu, nije bio verificiran. No predsjednik Vijeća Livio Bolković neverificiranog je vijećnika računao u kvorum od početka sjednice, kao što je to svojedobno učinio i s novim, zamjenskim, HDZ-ovim vijećnikom. IDS se, doduše, žalio Ministarstvu pravosuđa, ali odgovor još nije dobio. </p>
<p>Kako je Lista za Pulu proglasila kvorum, i dvije vijećnice Nezavisne liste naknadno su se pridružile zasjedanju Vijeća. </p>
<p>Što će se dogoditi na idućoj sjednici Gradskoga vijeća, kada oporba bude u punom sastavu, a HDZ sve neskloniji pulskoj vlasti, teško je prognozirati, pogotovo, ako se iz Indije ne vrati vijećnik Boris Šuran, koji je predvodio Listu za Pulu, a sada je prvi sekretar tamošnjeg hrvatskog veleposlanstva. Druga labava mogućnost je da gradska vlast privoli Radovana Cveka, direktora Gradskog komunalnog poduzeća da se vrati među vijećnike i tako IDS-u oduzme jedno mjesto, ali to je teško očekivati. </p>
<p>U svakom slučaju nad Pulom vise prijevremeni izbori, koje IDS želi na sve načine postići, uvjeren da će građani njima iskazati povjerenje, a ne Delbiancu. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Đuro Gavrilović odustao od preuzimanja PIK-a Vrbovec</p>
<p>Pankretić: Gavrilović nije odustao od PIK-a Vrbovec zbog političkih pritisaka, već zbog socijalne klauzule / Gavrilović u pismu HFP-u navodi da se u usuglašavanju ugovornih klauzula nisu mogli sporazumjeti o broju zaposlenih, koji je, po njihovoj ocjeni, »čak dvostruko veći od ekonomski prihvatljivog« te da PIK nije odgovarajuće pripremljen za prodaju, jer nisu izdvojene djelatnosti</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Petrinjska tvrtka Gavrilović pismom je izvijestila Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) da odustaje od preuzimanja PIK-a Vrbovec zbog neprihvaćanja njihovih uvijeta, koji se odnose na socijalnu klauzulu ugovora. U pismu se navodi da dio političke javnosti smatra da se PIK Vrbovec »daruje Gavriloviću«. Neovisno o tome, Đuro Gavrilović se u pismu žali da kao kupac nikad nije dobio izvješće ovlaštenog revizora o stanju i poslovanju PIK-a Vrbovec, koji je i dalje da »rubu stečaja«.</p>
<p>U pismu se kaže da bi to izvješeće bilo osnova za »odricanje svih skrivenosti u bilancama poduzeća«, odnosno da su u poslovanju PIK-a Vrbovec 2003. godine napravljeni gubici koji padaju na teret kupca i uvećavaju cijenu iznad ekonomski prihvatljive. Bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, sad predsjednik saborskog Odbora za selo i poljoprivredu, rekao je Vjesniku da nije dobro što se iz privatitacije PIK-a Vrbovec, nakon što su to prije više godina učinili Ivica Todorić i Enver Moralić, sad povlači i Đuro Gavrilović. Dodao je da Gavrilović ne odustaje od preuzimnja PIK-a zbog političkih pritisaka, sadašnje ili bivše vlasti, već zbog sporne socijalne klauzule u odnosu na mogući višak radnika u PIK-u.</p>
<p>Pankretić napominje da je PIK Vrbovec bio spreman za privatizaciju, ali se Gavrilović izgleda »prepao preuzimanja veće tvrtke od Gavrilovića iz Petrinje«. Prema Pankretićevim riječima, Ministarstvo poljoprivrede financijski je i poslovno konsolidiralo PIK Vrbovec. On se osobno ne osjeća odgovorenim za propalu privatizaciju PIK-a, ali je spreman pomoći da se problem privatizacije PIK-a riješi, iako će ju sad voditi netko drugi. On smatra rješenjem ponavljanje modela privatizacije PIK-a Kutjevo. Naime, bivša vlada je lani, 13. studenoga, donijela odluku o prodaji 99,73 posto dionica PIK-a Vrbovec Gavriloviću za 120.000 kuna, uz preuzimanje financijskih obveza i zbrinjavanje eventualnog viška zaposlenih. Gavrilović je bio jedina tvrtka, koja se javila na natječaj za kupnju tog PIK-a.</p>
<p>Gavrilović u pismu HFP-u, od 11. veljače, navodi da se u usuglašavanju ugovornih klauzula nisu mogli sporazumjeti o broju zaposlenih, koji je, po njihovoj ocjeni, »čak dvostruko veći od ekonomski prihvatljivog«, da PIK nije odgovarajuće pripremljen za prodaju, jer nisu izdvojene djelatnosti.</p>
<p>Navode da su u daljnjim pregovorima povećali sredstva (sa 20 na 30 milijuna kuna) za zbrinjavanje viška radnika i osigurali otpremnine veće od zakonom propisanih, ali da se javnost »senzibilizirala retorikom o asocijalnom ponašanju Gavrilovića kod preuzimanja i upošljavanja radnika«.</p>
<p>Od ukupno 1383 radnika, rad u PIK-u Vrbovec moglo je nastaviti oko 600-650 radnika, a Gavrilović je ponudio otpremnine od 3000 kuna za godinu staža, objavili su tada sindikati. Sindikati su tražili 6000 kuna za godinu, uz prijedlog da razliku može namiriti i Vlada, jer su se radnici za konsolidacije PIK-a odrekli dijela materijalnih prava.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kovačević: »Puls« je ukinut zbog pritiska klera</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – »Mjesečnik Puls nije ukinut zbog male tiraže, nego zbog pritiska klera«, rekao je u utorak Vjesniku Leonardo Kovačević, zamjenik glavnog urednika ugašenog magazina Glasa Koncila za kulturu društvenosti. Već nakon drugog broja bili su napadnuti, tvrdi Kovačević, gotovo da nije bilo stranice koja nije bila kritizirana, no najviše instance - biskupi, kritizirali su najviše Nedjeljka Pintarića, direktora Pulsa. Primjerice, kardinal Josip Bozanić, kaže Kovačević, prigovorio mu je zbog članka o neradnim nedjeljama u kojem je autor bio »blago kritičan prema novom zakonu«. Kritika je stigla i od Caritasa. Očekivali su, jer smo bili list Glasa Koncila, kaže Kovačević, da ćemo pisati samo afirmativno o kaptolskoj taktici i utjecaju na društvo i državu. </p>
<p>»Doživjeli smo i veliki napad nakon što smo objavili pismo čitatelja u kojem je iznesen nekonvencionalan pogled na Ivana Pavla II. Prikazan je kao konzervativni papa. Mi smo se branili da to jednostavno nije naš stav, ali da nemamo pravo objavljivati samo pisma koja nam se sviđaju. Javnost treba znati da neki ljudi Papu drukčije doživljavaju, pa i oni iz redova vjernika«, kaže Kovačević. Bilo je i telefonskih poziva nekih svećenika koji su govorili da su protuhrvatski časopis, a dobivali su i e-poštu s optužbama da rashrvaćuju Hrvatsku. Kovačević kaže da Pintarić nije bio dovoljno odvažan boriti se protiv pritisaka, a i očito je na početku s njima i kalkulirao, jer izlaženju časopisa nije prethodila nikakva kampanja.</p>
<p>Puls je bio pred potpisivanjem ugovora s marketinškom agencijom Millenium, koja bi mu godišnje od reklamiranja osigurala pola milijuna kuna, a uz reklamu bi porastao i broj pretplatnika, rezolutan je naš sugovornik. Ta im je agencija uoči zadnjeg, trećeg broja, dogovorila i javnu promociju na Markuševcu zbog velike teme o ekologiji. Bila je u planu i konferencija za novinare i gostovanje Milana Bandića, zagrebačkog dogradonačelnika, ali dan uoči te subote Pintarić im je javio da to neće ići.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Bježeći od policije ukradenim autom sletio u kanal</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 17. veljače</p>
<p> – Dvadesetjednogodišnji M.M. iz Slavonskog Broda lakše je ozlijeđen nakon što je, bježeći u ukradenom automobilu od policije, sletio s ceste u kanal. </p>
<p>Kako je priopćila policija, u utorak oko dva sata iza ponoći, tada još nepoznati počinitelj, iz otvorenog je dvorišta obiteljske kuće u Dravskoj ulici u Slavonskom Brodu, vlasništvo Željka Karačića, ukrao osobni automobil »vw golf«, u kojem su se nalazili ključevi.</p>
<p>Buka motora probudila je vlasnika kuće koji je, vidjevši da mu je ukraden automobil, odmah o svemu obavijestio policiju. Nedugo potom, policijska je ophodnja primijetila auto koji je odgovarao opisanom ukradenom »golfu« na cesti prema Slobodnici. </p>
<p>Odmah su krenuli za njim sa upaljenim rotacionim svjetlima, no vozač nije obraćao pažnju na to već je nastavio sa vožnjom. </p>
<p>U Slobodnici je, vozač ukradenoga golfa, obišao naplatne kućice te izašao na auto-cestu Zagreb-Lipovac nastavivši se kretati prema Novoj Gradiški. </p>
<p>U potjeru se uključila još jedna auto ophodnja, no vozač ukradenog golfa nije htio stati, već je kod mjesta Baćin Dol sišao s auto-ceste, ponovno obišavši naplatne kućice. </p>
<p>Međutim, ubrzo je, ušavši u Baćin Dol, zbog neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad upravljačem i sletio u kanal, prevrnuvši se na krov. Kradljivca su iz razbijenog automobila izvukli djelatnici policijskih ophodnji. Utvrđeno je da je riječ o M.M. (21) iz Slavonskog Broda. </p>
<p>Ozlijeđeni mladić prevezen je u novogradišku bolnicu odakle će, nakon pružene liječničke pomoći, biti priveden u policijsku postaju i protiv njega će biti podnesena kaznena prijava. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Tantrinu« redaru uvjetna presuda za napad na fotoreportera</p>
<p>Optužnim se aktom Majića teretilo da je 2. ožujka prošle godine na ulazu u lokal »Tantra«, na Trgu bana Jelačića, šakom u glavu udario Vajdića</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u utorak je Ivica Majić, redar u lokalu »Tantra« osuđen na šest mjeseci uvjetno zbog napada na fotoreportera Alana Vajdića.</p>
<p> Sudac Marijan Bertalanić je napomenuo da se kazna zatvora neće provesti ukoliko Majić u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. </p>
<p>Optužnim se aktom Majića teretilo da je 2. ožujka 2003. godine na ulazu u lokal »Tantra«, na Trgu bana Jelačića, šakom u glavu udario Vajdića, nakon što je on s prijateljima pokušao ući. No, na samom ulazu Majić se posvađao s Vajdićem, udario ga u glavu, nakon čega je Vajdić pao na tlo i zadobio potres mozga i nagnječenje lubanje. </p>
<p>Majić, koji je izjavio da se ne osjeća krivim za kazneno djelo, tijekom dokaznog postupka branio se šutnjom. Sudac Betrlanić je pri izricanju presude uvažio iskaz oštećenog Vajdića i njegovih prijatelja. Također je uzeta u obzir medicinska dokumentacija iz koje se vidi da je Vajdić zadobio teške tjelesne ozljede. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Mercedes« nije izgorio zbog kvara na instalacijama</p>
<p>Vještačenjem u radionici MUP-a isključena je mogućnost (samo)zapaljenja zbog kvara na instalacijama</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Policija je isključila kvar kao mogući uzrok požara u kojem su u ponedjeljak ujutro izgorjela tri automobila obitelji Širanović u Samoboru.</p>
<p> Vatra je izbila na »meredesu CLK 240« koji je potpuno izgorio, a vatra je zahvatila i »mercedes coupe 200 SLK« i »mini couper« koji su djelomično nagorjeli. Šteta je procijnjena na oko 350 tisuća kuna. »Mercedes« koji je prvi planuo nalazi se u MUP-ovoj radionici gdje se provode daljnja vještačenja. </p>
<p>Vlasnik automobila, samoborski poduzetnik Stjepan Širanović (52), nakon događaja je tvrdio kako nema neprijatelja, te da je siguran da su požar prouzročile instalacije na vozilu s kojima je kaže već imao problema. Policija ga je međutim, demantirala.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Europska unija vrlo je zadovoljna razvojem događaja u Hrvatskoj« </p>
<p>»Drago mi je što mogu izjaviti da se Hrvatska kreće u pravom smjeru, s čime smo vrlo zadovoljni. Postoje još neka neriješena pitanja, no Europska unija je vrlo zadovoljna razvojem događaja«, istaknuo je Javier Solana nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. </p>
<p>Kako je novinarima prenio Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Ivica Maštruko, tema razgovora bila je hrvatsko priključenje Europskoj uniji i provedba reformi, posebno u pravosuđu. Bilo je riječi i o odnosima sa susjedima i o stanju u jugoistočnoj Europi. Predsjednik Republike i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku dotaknuli su se i pitanja odnosa Hrvatske s Haagom, ali ne i slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine, prenio je Maštruko. Ni priključenje NATO-u niti slanje hrvatskih vojnika u Irak nisu bile teme susreta Mesića i Solane. </p>
<p>Visoki predstavnik EU ocijenio je razgovore korisnima i konstruktivnima, izražavajući nadu da će se »svi snovi ove zemlje ostvariti u budućnosti«. Solana se prije sastanka s premijerom Ivom Sanaderom zadržao na ručku s predsjednikom Mesićem. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hebrang: Zbog socijalne situacije neće biti skidanja lijekova s HZZO-ove liste</p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – U povodu prijedloga koji je iznio direktor Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje Većeslav Bergman da se lijekovi jeftiniji od 20 kuna skinu s liste, ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang priopćio je u utorak da se taj model, zbog socijalne situacije u Hrvatskoj, neće primijeniti.</p>
<p> »Ta je opcija samo jedan od analiziranih europskih modela, no budući da je socijalna situacija u Hrvatskoj drukčija, iako je taj model, prema izjavi direktora HZZO-a u raspravi, on se u našoj zemlji neće primjenjivati«, navodi se u Hebrangovu priopćenju i dodaje kako nema nikakve bojazni od skidanja lijekova s HZZO-ove liste besplatnih lijekova. </p>
<p> Hebrang ističe da odluka o skidanju bilo kojeg lijeka s liste mora proći prethodnu raspravu u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi te u Upravnom vijeću HZZO-a.</p>
<p> Hebrang također navodi da se razmatraju modeli dopunskog zdravstvenog osiguranja koji bi bili u skladu sa Zakonom, a svako novo rješenje zadržat će i sadašnje beneficije.</p>
<p> »Novi će model stupiti na snagu sljedeće godine, što znači da do kraja 2004. nema promjena, a o promjenama će javnost biti na vrijeme obaviještena«, dodaje se u priopćenju ministra Hebranga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Sanader i Račan složni: Glavni adut ulaska Hrvatske u EU politička i ekonomska stabilnost </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> - Glavni je adut Hrvatske u ishođenju statusa službenog kandidata za Europsku uniju njezina politička i ekonomska stabilnost, suglasili su se u utorak premijer Ivo Sanader i njegov prethodnik Ivica Račan, nakon sastanka na kojem je Sanader upoznao čelnike oporbenih stranaka s vanjskopolitičkim potezima Vlade u posljednjih nekoliko tjedana. </p>
<p>»Hrvatska može biti sidro stabilnosti u ovom dijelu Europe, dobar model i primjer ostalim zemljama regije u približavanju euroatlantskim asocijacijama«, rekao je Sanader, a Račan dodao da »dobar primjer ne smije biti kažnjen, on mora biti stimulans za druge zemlje istočne i jugoistočne Europe«. Aktualni i bivši premijer složili su se i u optimističkom očekivanju da će status kandidata Hrvatskoj biti odobren prije nego što u svibnju deset novih članica uđe u Europsku uniju.</p>
<p>Nešto manje sloge bilo je u ocjeni vanjskopolitičkih aktivnosti Sanaderove vlade. Račan je upozorio da se ne smije s prevelikim optimizmom tumačiti neke izjave koje dolaze iz Europe jer one mogu biti kurtoazne i lišene sadržaja, a Sanader smatra kako je »dobro što dolaze takve izjave jer one stvaraju dobru atmosferu u Europi«. </p>
<p>Račan je ustvrdio i da su u vanjskoj politici počinjene »neke sitnije greškice koje nije trebalo napraviti«, ali nije naveo koje. </p>
<p>Sanader je, pak, ustvrdio da je vanjska politika njegove vlade »vrlo uspješna, a to se vidi po tome što se u vrlo kratkom roku izbjeglo da, kao što je uobičajeno nakon smjene vlade, Hrvatska završi nekoliko mjeseci na promatranju, što zapravo znači na ledu«. Račan se s time složio: »Nova vlada došla je na razinu odnosa s Europskom unijom koju je imala i moja vlada«, ali nije propustio dodati da »sada valja napraviti nove korake«.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Novinari su me uhvatili u mojoj naivnosti zbog koje nisam spavao cijelu noć« </p>
<p>Bergman je objasnio da je skidanje jeftinijih lijekova s liste bio samo jedan od modela o kojem se raspravlja, te da je jasno da takve odluke ne može donijeti on nego »struka i politika« / U Ministarstvu zdravstva i HZZO-u bit će osnovana povjerenstva koja bi trebala osmisliti pravilniju raspodjelu lijekova / Predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Bačić očekuje da će zdravstvo dobiti 14 milijardi kuna / Liječnici će dobiti 4,3 posto više plaće / Đukanović uzela otpremninu jer nije vraćena na prijašnje mjesto pomoćnice direktora HZZO-a </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Demanti ministra zdravstva Andrije Hebranga vezan uz najavu da će s liste lijekova biti skinuti oni jeftiniji od 20 kuna, komentirao je u utorak direktor Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje Većeslav Bergman, koji je dan prije govorio o takvom potezu. </p>
<p> Bergman je istaknuo da su ga novinari uhvatili na »skliskom terenu« jer je to bio samo jedan od modela o kojem se raspravlja da bi se smanjili izdaci za lijekove. </p>
<p> »Uhvatili ste me u mojoj naivnosti zbog koje nisam spavao cijelu noć, jer je jasno da takve odluke ne mogu donijeti ja već struka i politika«, rekao je Bergman u utorak nakon prve radne sjednice Upravnog vijeća HZZO-a.</p>
<p>Objasnio je da će u Ministarstvu zdravstva i HZZO-u biti osnovana povjerenstva koja bi trebala osmisliti pravilniju raspodjelu lijekova kako bi se pojačala kontrola nad potrošnjom, a da ne bude restrikcija.</p>
<p> Proračun HZZO-a za ovu godinu, rekao je Bergman, trebao bi iznositi oko 14 milijardi kuna. To će biti dovoljno za normalno poslovanje, budući da su zajmovi od 1,6 milijardi i 820 milijuna kuna pretvoreni u javni dug i vraćat će ih Ministarstvo financija. </p>
<p>Budući da je HZZO do donošenja novog proračuna na privremenom financiranju, za zdravstvene ustanove u prvom tromjesečju nedostaje oko 630 mlijuna kuna. Prema riječima predsjednika Upravnoga vijeća HZZO-a Stjepana Bačića, Račanova vlada u privremenom je proračunu odobrila HZZO-u samo 2,7 umjesto traženih 3,2 milijarde kuna. </p>
<p>Istaknuo je da se stoga moraju snalaziti u tim okvirima i dodao da se odustalo od pozajmica kako ne bi bile ugrožene plaće ako se kasni s donošenjem proračuna. </p>
<p> Na upit kako će bolnice izdržati kad im je, osim punog iznosa za plaće, za sve ostale troškove isplaćeno 84 milijuna kuna manje u siječnju i 76 milijuna manje u veljači, a novi dugovi nastaju svaki dan, Bačić je rekao da će se to riješiti konačnim proračunom koji bi trebao biti barem na razini prošlogodišnjeg, uz dodatna sredstva za povećanje plaća liječnicima od 4,3 posto. Unatoč manjku novca, plaće i namirivanje računa dobavljačima lijekova nisu u pitanju, dodao je Bačić. </p>
<p>Dosadašnja direktorica HZZO-a Ljubica Đukanović, rekao je Bergman, u privatnom razgovoru s njim izrazila je želju da se vrati na svoje staro radno mjesto pomoćnice direktora za pravne poslove. Budući da sumnja da će joj se to mjesto ponuditi, odlučila je uzeti otpremninu - svojih šest plaća, i otići iz HZZO-a. Bergman je dodao da se Đukanović još službeno može odlučiti za ostanak u toj ustanovi, ali može uzeti i dužnosničku plaću na godinu dana.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Poskupljenje kruha najviše utjecalo na povišenje cijena u siječnju </p>
<p>ZAGREB, 17. veljače</p>
<p> – Cijene dobara i usluga koje se upotrebljavaju za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju ove godine. u odnosu na prosinac 2003., više su za jedan posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na lanjski siječanj više su 2,1 posto, rekla je u utorak Mila Butigan, pomoćnica ravnatelja Državnoga zavoda za statistiku, na konferenciji za novinare.</p>
<p> Zavod je prvi put iznio podatke o indeksu potrošačkih cijena, koji služi kao opća mjera inflacije i pokazatelj stabilnosti cijena, a time je prestao objavljivati podatke o indeksima cijena na malo, troškova života i ugostiteljskih usluga. </p>
<p> U sklopu indeksa potrošačkih cijena statistika daje podatke po 12 glavnih grupa proizvoda prema namjeni potrošnje, te sedam podindeksa. </p>
<p> Prema riječima Mile Butigan, svi ti podaci upućuju na to da je na porast potrošačkih cijena od jedan posto u siječnju u odnosu na prosinac, najviše utjecalo povećanje cijena prehrane (33 posto), ponajprije kruha i drugih pekarskih prizvoda te brašna, zatim stanovanja, vode i energije (14,3 posto) te prometa (11,3 posto). </p>
<p> U odnosu na prosinac, u siječnju su cijene prehrane i bezalkoholnih pića povećane tri posto, cijene prometa 1,5 posto, ugostiteljskih usluga 0,7 posto, a cijene stanovanja, vode, energije i plina za 0,6 posto. </p>
<p> Iako priznaju da je mjesečni porast indeksa potrošačkih cijena od jedan posto bitan jer je takav mjesečni porast zadnji put zabilježen u siječnju 2002., statističari ističu kako treba proći više mjeseci da bi se mogli donositi zaključci. </p>
<p>Zdenko Milonja, zamjenik ravnatelja Zavoda, napomenuo je da je skok indikativan, ali je metodologija promijenjena pa treba proći određeno vrijeme, a ne zaključivati na brzinu. </p>
<p> Statističari su iznijeli i podatke o stopi inflacije za prošlu godinu i usporedbi sa zemljama EU. Stopa inflacije u Hrvatskoj bila je 1,7 posto i u okvirima je Unije gdje je na godišnjoj razini iznosila 1,8 posto.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Zbog nerada trgovina nedjeljom novinski izdavači izgubit će 130 milijuna kuna</p>
<p>Zakon o trgovini pretvorio se u zakon o zabrani rada nedjeljom, istaknuto na konferenciji za novinare Udruge novinskih izdavača / Rkman: Zakon je bio nečiji predizborni trik koji nije upalio, a novinski izdavači sada su taoci 40 tisuća zaposlenih u trgovini koji se nisu izborili za plaćeni rad nedjeljom </p>
<p>RIJEKA, 17. veljače</p>
<p> – »Zbog zabrane rada trgovina nedjeljom prepolovljen je broj prodajnih mjesta za novine sa 6000 na 3000. To je i razlog da nedjeljnim novinskim izdanjima prijeti ukidanje, što bi značilo smanjenje godišnjeg prihoda izdavača za 130 milijuna kuna, od čega je 23 milijuna kuna PDV-a i 19 milijuna kuna dobiti trgovaca«, upozorio je Josip Buršić iz Novog lista, član Izvršnog odbora Udruge novinskih izdavača, u utorak u Rijeci.</p>
<p> »Izdavači sada traže način da izbjegnu otpuštanje novinara koji rade samo nedjeljna izdanja, a istodobno je glavni državni inspektor Branko Jordanić uputio četu svojih inspektora u izdavačke kuće što je prava odmazda«, istaknuo je Buršić na konferenciji za novinare Udruge novinskih izdavača. Bili su nazočni i Ilija Rkman, predsjednik udruge »Potrošač«, Branko Stošić, direktor regionalnog centra Tisak d.d., i Zvonimir Vrebac, pročelnik Odjela za poduzetništvo grada Rijeke. </p>
<p> Budući da je tisak najkvarljivija roba jer traje samo jedan dan, novinski izdavači čekaju skori sastanak s ministrima da bi se osjetno izmijenile sporne odredbe Zakona o trgovini, koji se, kako je istaknuto, pretvorio u zakon o zabrani rada nedjeljom.</p>
<p> Izdavači su iznijeli tri zahtjeva: nedjeljom omogućiti prodaju novina u čvrstim objektima; smanjiti cenzus o prodaji na području mjesta od pet tisuća na dvije i pol tisuće stanovnika, te, da jedna trgovina radi četiri nedjelje za redom. Rkman je rekao da je Zakon o trgovini donesen na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, da nije jasno kome je namijenjen, ali je vrlo jasno protiv koga jest, te da nije utemeljen na analizama tržišta.</p>
<p> »Taj zakon nije predložilo Ministarstvo gospodarstva, već je to bio nečiji predizborni trik koji nije upalio pa su sada novinski izdavači taoci 40 tisuća zaposlenih u trgovini koji se nisu uspjeli izboriti da im se plati rad nedjeljom«, napomenuo je Rkman. Dodao je i da se izdavačima smanjio promet, a istodobno su njihove obveze prema državi ostale iste.</p>
<p> Direktor riječke poslovnice Tiska Branko Stošić rekao je da zbog nerada trgovina nedjeljom samo u Rijeci Tisak mjesečno gubi 400 tisuća kuna, ili pet milijuna godišnje. Grad Rijeka trenutačno radi na tome da proglasi cjelogodišnju turističku sezonu što su već učinili neki nimalo turistički gradovi u kontinentalnom dijelu Hrvatske. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HSP predlaže podmirivanje duga prema Italiji</p>
<p>ŠIBENIK, 17. veljače</p>
<p> – »HSP će već ovoga tjedna uputiti u saborsku proceduru prijedlog da se podmiri dug prema Italiji u visini od oko 35 milijuna dolara i to tako kako je takav dug podmirila Slovenija - da se novac uplati na račun jedne banke u Europskoj uniji. Time bi Italija konačno prestalo s uvjetovanjem i zahtjevima koji koče ulazak Hrvatske u EU i ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju«, rekao je u utorak u Šibeniku Tonči Tadić, saborski zastupnik HSP-a.</p>
<p>Pojasnio je da spomenuti dug proizlazi iz Osimskih sporazuma po kojima je Hrvatska dužna Talijanima isplatiti naknadu za kuće koje su im ostale u Zadru. </p>
<p>»Pristane li Hrvatska isplatiti naknadu i za dvije kuće, otvorit će Pandorinu kutiju i priči neće biti kraja. Sutra će autonomaši tražiti pola Zadra, Rijeke, Istre... Zato predlažemo da Hrvatska postupi kao i Slovenija. U suprotnom, Italija će u svakoj iole kriznoj situaciji povlačiti pitanje duga, odnosno nacionalizirane imovine. Talijanski veleposlanik već je izjavio kako od Hrvatske očekuje konkretne poteze, među njima i onaj da se Italiji simbolički vrati nekoliko kuća. Zaboravlja se da je Osimskim sporazumima regulirano i pitanje ratne štete koju su na ovom području počinili talijanski vojnici«, naglasio je Tadić. Najavio je da će sljedeći tjedan u Šibeniku predstaviti HSP-ov program kulturne politike.</p>
<p>»Za dva mjeseca Šibenik očekuju prijevremeni izbori za koje se HSP već priprema i očekuje solidan rezultat«, rekao je Ante Tanfara. predsjednik šibensko-kninskog HSP-a. On je spomenuo megalomanske zahtjeve pojedinih stranaka i nezavisnih listi koji su neuspješno pregovarale o uspostavi nove-stare koalicije. Izvijestio je tako da je nezavisni Ante Gašperov Čaće tražio 700.000 kuna za organizaciju raznih zabavnih manifestacija i mjesto dogradonačelnika. </p>
<p>»Svi su se oni borili za fotelje, a demagoški su govorili da su novi izbori nepovoljni, jer koštaju«, ustvrdio je Tanfara.</p>
<p>Tadić: Šteta nenadoknadiva </p>
<p>»Trebalo je ranije, pri potpisivanju Sporazuma o vojnoj suradnji sa SAD-om, misliti na ovakve i slične posljedice i štetu koja je nenadoknadiva. Taj sporazum prošao je u Saboru u prošlome mandatu bez protivljenja, osim HSP-ova. Smiješna je brojka da Hrvatsku ova vojna vježba u Slunju stoji 9,5 milijuna kuna. Važno je za ovakvu ili sličnu štetu, ako je posljedica vojne vježbe, što u ovom trenutku ne mogu reći, to što u Sporazumu nema odredbe o tome da se ona eventualno i naplati«, kaže saborski zastupnik HSP-a Tonči Tadić. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Domaću proizvodnju više ne možemo štititi carinama i zatvaranjem granica</p>
<p>OPATIJA, 17. veljače</p>
<p> – »Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je i do sada bilo izravno uključeno u programe primijenjenih istraživanja u poljoprivredi i ribarstvu putem Vijeća za istraživanja u poljoprivredi. Ona stvaraju nove tehnologije, povećavajući tako konkurentnost poljoprivrednog sektora na domaćem i svjetskom tržištu podizanjem kvalitete poljoprivrednih proizvoda«, rekao je ministar Petar Čobanković otvarajući 39. znanstveni skup hrvatskih agronoma koji se u opatijskom hotelu »Adriatic« održava od 17. do 20. veljače. Organizatori su zagrebački i osječki agronomski fakultet te ministarstva znanosti i poljoprivrede. </p>
<p>Čobanković je naglasio da su kroz Vijeće za istraživanje u poljoprivredi do sada financirana 184 istraživačka projekta koja su završena ili su u tijeku, ukupne vrijednosti oko 45 milijuna kuna. Dodao je da će se ove godine nastojati dodatno pojačati aktivnosti Vijeća i to putem dodatnog nagrađivanja za prijedloge projekata iza kojih će stajati proizvođači i proizvođačke udruge s iskazanom spremnošću da i same budu sufinancijeri kao što je često praksa u razvijenim zemljama. </p>
<p>Čobanković je potom naveo važne projekte svog ministarstva koje misli provesti sadašnja vlada. Jedan od prioritetnih je navodnjavanje, za što su inicijalna proračunska sredstva već osigurana. Pilot-projekt počet će vrlo brzo, vjerojatno na širem osječkom području. Prošlogodišnja nezapamćena suša s teškim posljedicama dodatno je upozorila na zabrinjavajući podatak da je Hrvatska s manje od jedan posto navodnjavanih površina na dnu europske ljestvice. </p>
<p>Ministar je najavio i program podizanja novih nasada vinograda, voćnjaka i maslinika, »što je nužno prije ulaska Hrvatske u EU jer će u trenutku ulaska to biti znatno ograničeno ili potpuno onemogućeno«. Smanjenje uvoza i povećanje izvoza dugoročni je zadatak sadašnje vlade, poručio je Čobanković. »Domaću proizvodnje, pak, više ne možemo štititi carinama i zatvaranjem granica. Moramo stvarati uvjete kako bismo postali konkurentni. Vremena nema puno«, naglasio je. »Stjecanjem novih znanja bit će puno lakše uključiti se u međunarodnu utakmicu koja u poljoprivredi često nije ravnopravna«, zaključio je Čobanković. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040218].
|
