NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041217].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 182896 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.12.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska može pomoći u stabilizaciji regije</p>
<p>»Hrvatska neće voditi nikakvu solo-politiku prema regiji, nego ćemo biti dio zajedničke europske politike. Hrvatska može pomoći znanjem. Mi znamo ovaj prostor, povijest ovog prostora, mentalitet«/ »Svatko tko pretpostavlja da je general Gotovina u Hrvatskoj, mora s nama podijeliti informacije koje ima. U suprotnome, to nije korektan odnos prema Hrvatskoj. Tražit ću od kolega premijera da nam sve zemlje koje tvrde suprotno, pomognu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč tome što mu je radni dan pretrpan silnim obvezama, i to praktički sedam dana u tjednu, a nerijetko u nekoliko dana boravi i u nekoliko europskih država, premijer Ivo Sanader rado se odazvao pozivu na razgovor za Vjesnik. Razgovarali smo s njim u srijedu u Banskim dvorima, dva dana uoči povijesne odluke Europske unije o određivanju datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu, koja se očekuje u petak u Bruxellesu.</p>
<p> • Gospodine premijeru, određivanje datuma Hrvatskoj veliki je uspjeh naše države. Kakvu odluku očekujete u petak?</p>
<p>- Postignut je velik uspjeh već činjenicom da ćemo dobiti datum za početak pregovora. Hoće li biti dodatno uvjetovan početak, vidjet ćemo u petak. Nama ostaje obveza pune suradnje s Haagom i riješiti »slučaj Gotovina«. On je optuženi i mora se pojaviti pred Haagom i očitovati o optužnici i tu nema alternative. Osobno bih htio da se riješi »slučaj Gotovina« prije početka pregovora, jer taj slučaj sigurno šteti Hrvatskoj, a šteti i njemu. Pogoršava mu položaj i sada je trenutak da se to riješi. Mislim da general Gotovina nema alternative i da jednostavno treba otići u Haag, te rasvijetliti svoju ulogu u Domovinskom ratu. Budući da postoje političke implikacije u optužnici, Hrvatska će se pojaviti - i na tome radimo - u svojstvu »prijatelja suda«. </p>
<p> • Među zemljama koje traže uvjetovani početak pregovora su Velika Britanija i, što je iznenađenje, Italija. Kako to da je među zemljama koje na neki način kompliciraju hrvatsko približavanje Europi uvijek Britanija?</p>
<p>- Velika Britanija ima jako principijelan stav da se ne može ići dalje dok se ne riješi svaki slučaj suradnje s Haagom. Poštujem taj principijelan stav, ali Europska unija ima u svakom trenutku mogućnost suspendirati daljnje pregovore ako ocijeni da ne surađujemo s Haagom. Hrvatska je dosad učinila velik napredak na svim poljima, i to je u mnogim dokumentima potvrđeno. Hrvatska je lider u ovom dijelu Europe i ima taj jedan otvoreni slučaj koji moramo riješiti. Kada je riječ o Italiji, mislim da je došlo do nesporazuma. Premijer Berlusconi mi je u Milanu rekao da će Italija tražiti bezuvjetan datum za početak pregovora. Očigledno se dogodio neki šum u komunikaciji. Vidjet ćemo u petak.</p>
<p> • Postoje argumenti da hrvatska vlada ne može riješiti »slučaj Gotovina« kad on jednostavno nije u Hrvatskoj. Zašto smo onda talac generala Gotovine i zašto se u rješavanje ovog slučaja ne uključe i druge države u kojima bi se general mogao nalaziti?</p>
<p>- Zastupao sam stajalište da svatko tko pretpostavlja da je general Gotovina u Hrvatskoj, mora s nama podijeliti informacije koje ima. U suprotnome, to nije korektan odnos prema Hrvatskoj. Ne može se Hrvatsku prozivati da je general Gotovina tu i da Hrvatska ne čini ništa, a istodobno nam ne dati informacije na osnovu kojih se tvrdi da je kod nas. Tražit ću od kolega premijera da nam sve zemlje koje tvrde suprotno, pomognu, a ne da se Hrvatsku ucjenjuje, a istodobno se s nama ne dijele informacije.</p>
<p> • Slovenija je u potpunosti podržala Hrvatsku. Hoće li to stvoriti povoljniju klimu i za rješavanje problema između dviju zemalja?</p>
<p>- Prije svega želim izraziti zadovoljstvo što je nova slovenska vlada s premijerom Janezom Janšom na čelu jasno rekla da podržava Hrvatsku bez ikakvih ograda na njezinu putu prema Uniji. To je percipirano u Bruxellesu i to je sigurno velik znak našeg prijateljstva i suradnje. S druge strane, siguran sam da su Slovenija i Hrvatska dvije prijateljske zemlje i da naše dobre susjedske odnose treba dalje razvijati. To što nas zajednički veže mnogo je važnije od ovih nekoliko otvorenih pitanja. Janša i ja smo se dogovorili da ćemo pokušati još jedanput u bilateralnim odnosima riješiti tih nekoliko otvorenih pitanja. Ako ne bude išlo, obratit ćemo se, naravno, i međunarodnoj arbitraži. Hrvatska i Slovenija će u duhu europskih vrijednosti sutra zajedno u Europskoj uniji rješavati svoja otvorena pitanja. To je nova kvaliteta u našim odnosima.</p>
<p> • Znači li hrvatsko približavanje Uniji odlazak iz regije ili će Hrvatska istodobno voditi dva procesa - ulazak u Uniju i ulogu stabilizatora u regiji?</p>
<p>- Hrvatska će voditi paralelno dva procesa i mi to već činimo. Ambiciozno se približavamo Uniji, ali isto tako možemo pridonijeti u stabiliziranju prilika na jugoistoku Europe. Hrvatska neće voditi nikakvu solo-politiku prema regiji, nego ćemo biti dio zajedničke europske politike. U traženju trajne političke stabilizacije regije Hrvatska može pomoći i znanjem. Mi znamo ovaj prostor, znamo povijest ovog prostora, mentalitet, jezike... Znamo i povijesne kontekste iz kojih su nastajali i sukobi. Još važnije je da će putem kojim je krenula Hrvatska - putem reformi, tolerancije u društvu, poštivanja ljudskih i manjinskih prava, pune privrženosti demokraciji - morati krenuti i druge države u regiji. Europa razmišlja o Hrvatskoj, a volio bih i da razmišlja na način da naš primjer može dobro djelovati i na naše susjede. U svim susjednim zemljama primijetio sam veliki optimizam što je Hrvatska dobila status kandidata, jer su mi premijeri susjednih zemalja rekli - ako može Hrvatska, možemo i mi, moramo ići tim putem. Zato je uloga Hrvatske i uloga mosta između zapadne i jugoistočne Europe. Mi smo spremni tu ulogu igrati, jer je riječ o našem susjedstvu, o našoj koži. I mi želimo tu trajnu političku stabilnost jer smo onda i mi sigurni.</p>
<p> • U jednoj rečenici moglo bi se reći ne samo da smo bili pobjednici u Domovinskom ratu nego smo i predvodnici u regiji.</p>
<p>- Da, mislim da se može tako reći.</p>
<p> • Koliko će dugo, realno, trajati pregovori i kad se može očekivati da će Hrvatska postati punopravni član Unije?</p>
<p>- Ako pregovori počnu u proljeće, u ožujku ili travnju, mislim da će ići relativno brzo. Od početka sam pokazivao spremnost Vlade da te pregovore završimo za dvije godine, tijekom 2007. Naš plan bio bi da pregovori završe tada i nakon potpisivanja Sporazuma trebaju ga ratificirati sve zemlje. To može biti isto tako brzo i Unija će onda odlučiti. Na nama u Hrvatskoj, i na meni, nije da o datumu spekuliramo, na nama je da odradimo naš dio posla. Svjestan sam da ćemo morati ići i u neke kompromise jer Unija ima 25 članova i svi imaju svoje poglede. Negdje će očito ići brže, negdje sporije, negdje ćemo o nekim poglavljima i dulje raspravljati. </p>
<p> • Koliko je ovo uspjeh sadašnje vlade, a koliko uspjeh svih građana Hrvatske?</p>
<p>- To je sigurno uspjeh svih nas u Hrvatskoj, svih onih koji su željeli samostalnu Hrvatsku, ali i europsku Hrvatsku. Siguran sam da će u petak to biti uspjeh svih nas i ja ga želim podijeliti sa svima. Mogu izraziti zadovoljstvo što o tome postoji široki politički konsenzus. U našem veselju u petak mislim da trebaju sudjelovati svi, jer je to uspjeh svih, a ne samo ove vlade. </p>
<p> • Skeptici su uvijek likovali kada je bio neki »ali« u odnosima Hrvatske i Europe, kada se odlučivalo o avisu, pa i sada. Što možete preporučiti tim skepticima?</p>
<p>- U svakom društvu ima skeptika, ima dežurnih skeptika, ima i đavoljih odvjetnika. Možda je i dobro da ih ima, jer upozoravaju »pazi ovo, pazi ono«. Oni služe onima koji su optimisti ili realisti da se još više zauzmu da dođu do cilja. Glede toga sam vrlo tolerantan, mislim da to ništa ne smeta. Bilo je i onih koji su govorili da će Hrvatska, ako HDZ pobijedi na izborima, otići u izolaciju, pa se to nije dogodilo. Mislim da smo svi zajedno na hrvatskoj političkoj sceni puno zreliji. </p>
<p> • Bojite li se eurokeptika?</p>
<p>- Ne bojim se euroskeptika. Normalno je da ih u svakoj zemlji ima. Nema stranke u zemljama članicama EU-a u kojima nema i euroentuzijasta i euroskeptika. Tvrdim da će u Hrvatskoj u konačnici prevladati postotak euroentuzijasta ili kako ja volim reći - eurorealista. Na kraju ćemo sigurno procijeniti da plusovi daleko pretežu prema nekim minusima.</p>
<p> • Koliko će hrvatski građani imati snage da ovaj posao dovedu do kraja?</p>
<p>- Postići ćemo zajednički cilj. To smo već pokazali u devedesetima kad smo stvarali samostalnu državu i borili se za njezino priznanje te kad smo stvarali oružanu silu kao pretpostavku za oslobađanje teritorija. Tih prvih četiri, pet godina do oslobađanja zemlje pokazali smo zrelost kao narod, snagu i stvorili smo novu paradigmu hrvatstva koja nije bila podjela na lijeve i desne, u kojoj nije bilo važno tko je čiji sin, tko je koje vjere ili je ateist ili bilo što drugo. Imali smo cilj i svi smo željeli taj cilj ostvariti. To je bila neka vrsta nacionalnog preporoda. Držim da će projekt ulaska Hrvatske u Uniju zaokružiti taj početak političke afirmacije Hrvatske i siguran sam da ćemo oko konsenzusa za ulazak u Uniju okupiti najveći broj hrvatskih građana.</p>
<p> • Na domaćem planu veliku je pozornost posljednjih dana dobio »slučaj Podbevšek«. Kako ocjenjujete imenovanje Tomislava Karamarka za čelnog čovjeka Protuobavještajne agencije?</p>
<p>- Svako je rješenje kompromis. Čim se dvojica moraju usuglasiti, a to smo trebali predsjednik Mesić i ja, nikako ne može biti kako samo jedan kaže. Mislim da je Karamarko u ovom trenutku najbolje rješenje, jer je čovjek koji ima iskustva u radu tajnih službi, koji ima iskustva i u politici.</p>
<p> I meni i predsjedniku Republike rekao je da teži punoj depolitizaciji službe, punoj profesionalizaciji i domoljublju. Naš se zakon o sigurnosnim službama pokazao nesavršenim, nije do kraja dobar. Postoji velika potreba ili da se izmijeni ili da donesemo potpuno novi zakon. Već i sam njegov naziv nije dostatan. Naime, nije riječ samo o sigurnosnim službama, nego je riječ i o obavještajnim službama. Na kraju krajeva, i zovu se Obavještajna i Protuobavještajna agencija. Vijeće Ureda za nacionalnu sigurnost u ovom trenutku nema ovlasti koje bi trebalo imati. Mora se ojačati nadzorna uloga tog jednog tijela što je prije bio UNS. Nismo za vraćanje UNS-a, ali smo za jačanje krovne organizacije koja će kontrolirati rad triju službi. A pitanje je trebaju li nam i sve tri službe, jer ima mnogo zemalja koje imaju jednu civilnu i jednu vojnu službu. </p>
<p> • Vaši politički protivnici kažu da ste ovu bitku, nazovimo je tako, s predsjednikom Mesićem izgubili, jer niste od početka inzistirali na Podbevšekovoj ostavci.</p>
<p>- Nisam inzistirao na ostanku, nego sam odbio supotpisati razrješenje. Do tada sam s Mesićem u četiri slučaja vrlo dobro surađivao, kod dva razrješenja i dva imenovanja. Uvijek smo sve dogovorili i rješenja su bila zajednička. Očekivao sam da će tako biti i ovaj put i zato sam tako reagirao, čuvajući ustavnu ulogu predsjednika Vlade, kao što bih čuvao i ustavnu ulogu predsjednika Republike. Sada se to može komentirati i ovako i onako, ali to je bila reakcija zbog čuvanja ustavne pozicije. Sada smo stavili točku na i. Kako će tko komentirati, neka komentira. Slučaj je zaključen i mislim da se ne može govoriti o pobjedniku ili poraženome.</p>
<p> • Je li možda proradio i Vaš dalmatinski dišpet, pa ste tako reagirali ne dopustivši da predsjednik Mesić riješi slučaj mimo Vas? </p>
<p>- Nije dalmatinski dišpet, u politici si to ne dopuštam, naravno. Ne bježim od toga da sam Dalmatinac, Splićanin koji ne bježi od svog mentaliteta, ali u politici taj mentalitet ne može prevladavati. Ovdje je riječ o tome da sukladno Ustavu predsjednik Republike i Vlade moraju zajednički surađivati.</p>
<p> • Je li razlog pomicanju datuma lokalnih izbora turistička sezona ili želja da oni budu neposredno nakon početka pregovora s EU-om?</p>
<p>- Nije inicijativa da lokalni izbori budu ranije došla od Vlade. Imali smo sjednicu sa svim županima i gradonačelnicima i upozoreni smo da su na Jadranu veliki problemi u konstituiranju vijeća i skupština, jer se sve zna produljiti i do turističke sezone. </p>
<p> • Jeste li sigurni u pobjedu Jadranke Kosor na izborima?</p>
<p>- Uvjeren sam u pobjedu Jadranke Kosor, jer inače ne bismo ni izlazili na izbore da ne vjerujemo u pobjedu. I ankete pokazuju da je njezin rejting danas oko 30 posto, što je izuzetno dobro i siguran sam da će se taj rejting još povećati.</p>
<p> • Imali ste napornu godinu, jeste li i osobno zadovoljni postignutim?</p>
<p>- Zadovoljan sam, ali stara mudrost kaže da nikad ne treba biti zadovoljan postignutim. Možda se moglo i više. U realnim okvirima možemo biti zadovoljni.</p>
<p>Jurica Körbler, Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="2">
<p>Potez Jadranke Kosor</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Jadranka Kosor, predsjednička kandidatkinja HDZ-a, povukla je prvi jaki potez predizborne kampanje. Dan prije njezina službenog početka Jadranka Kosor je najavila da će, postane li predsjednica, raskinuti ugovor s Družbom Adrijom. To je odmah postala glavna tema predizbornih rasprava. </p>
<p>Projekt Družba Adria, koji predviđa transport ruske nafte Jadranskim naftovodom do Omišlja na Krku te potom kroz cijeli Jadran do Sjeverne Amerike, najspornija je odluka bivše Račanove vlade i samog predsjednika Mesića. Naime, ekološki rizik zagađenja mora nije beznačajan. Moguće su velike štete za cjelokupni turizam što već dulje naglašavaju turistički radnici, ekolozi i Katolička crkva. Mesić, iz ne posve jasnih razloga, snažno zagovara taj projekt i slovi kao njegov politički sponzor. </p>
<p>Predizborni potez HDZ-ove kandidatkinje poklopio se sa zahtjevima i akcijama ekoloških udruga i Kaptola da se od odustane od Družbe Adrije. I sam je kardinal Josip Bozanić govorio protiv tog projekta, što bi u predizborju moglo donijeti glasove onima koji podržavaju njegov zahtjev. Protiv projekta su i desne političke stranke, posebice HSP, ali je Jadranka Kosor preuzela politički primat njegovu kandidatu Slavenu Letici o tom pitanju. </p>
<p>Odluka Jadranke Kosor da najavi odustajanje od projekta priličan je udarac Mesićevu rejtingu i njegovoj međunarodnoj poziciji. Naime, njegove »ruske veze« znatno će oslabjeti propadne li potpisani ugovor za koji je zainteresiran i ruski predsjednik Vladimir Putin. Pozicija HDZ-ove vlade dosta je neobična u ovom slučaju. Banski dvori su prvo izjavili da stoje iza najave svoje kandidatkinje. Potom je premijer ipak naglasio da će ona, poslije pobjede, izaći iz stranke te da poštuju njezino mišljenje o važnim temama.</p>
<p>Vlada je, što se tiče tako krupne stvari kao što je raskid međunarodnog ugovora teškog milijarde dolara, na oprezu pa premijerove riječi treba tako sagledati. Pobjedi li Mesić ugovor se, možda, neće raskidati. Ali, obećanje koje je dala može Jadranki Kosor donijeti važne glasove, od lijevih zelenih ekoudruga do katoličkih organizacija i desnice, koji čine ujedinjenu frontu protiv globalne akcije ugrožavanja Jadrana.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Todorić postaje broj jedan</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Prodajom Belja i PIK-a Vrbovec Agrokoru Ivice Todorića država bi, napokon, mogla uspješno završiti priču o privatizaciji barem dijela poljoprivredno-industrijskih kombinata.</p>
<p>Nijedna hrvatska vlada dosad, unatoč najavama, nije uspješno riješila pitanje PIK-ova. Privatizacija je stoga nedvojbeno najbolje rješenje jer bi trebala prestati proračunska potpora tim tvrtkama i, što je mnogo važnije, Agrokor kao trenutačno jedini kandidat za njihovu kupnju osigurava zadržavanje postojećih radnika i nudi tržište za njihove proizvode. </p>
<p>Todorićev Agrokor, koji je i dosad bio zainteresiran za kupnju pojedinih PIK-ova, sada je jedini dostavio ponude Hrvatskom fondu za privatizaciju za kupnju Belja i PIK-a Vrbovec. Za PIK Vrbovec nudi milijun kuna i dodatna ulaganja od 60 milijuna kuna, a za Belje nudi traženu jednu kunu i dodatna ulaganja od 425 milijuna kuna u petogodišnjem razdoblju. </p>
<p>Iako se odluka o prodaji Belja i PIK-a Vrbovec ne treba očekivati prije siječnja, čini se da bi sve osim prihvaćanja Agrokorovih ponuda bilo nelogično. Štoviše, ne osigura li novi vlasnik sredstva za nastavak proizvodnje, podmirenje dijela dugova i plaća radnicima, tada će to morati učiniti država. Odbije li se dakle Agrokorova ponuda, iako traži otpis znatnog dijela dugova, nastavit će se s rasipanjem proračunskog novca. Agrokorove ranije pokušaje ulaska u te tvrtke spriječili su ili previsoka očekivanja vlasti, sindikalisti ili pak lokalni moćnici koji su priželjkivali neke druge kupce. Sada se napokon pruža prilika da HFP uspješno privatizira dvije velike tvrtke i to tako da će gotovo svi s ovakvim kupcem biti zadovoljni. </p>
<p>Agrokor svakako, kao vlasnik Konzuma, vodećeg trgovačkog lanca u zemlji, ima dovoljno mogućnosti da na tržište plasira sve proizvode Belja i PIK-a Vrbovec, te da zbog vlastitih potreba poveća i njihovu proizvodnju. Todorić, pak, ovakvim okrupnjavanjem postaje najveći privatni poduzetnik u Hrvatskoj i samo na taj način može relativno smireno čekati nastavak borbe s inozemnim trgovačkim kućama, posebice za 2005. najavljeni dolazak njemačkog Lidla. Širenjem u zemlji, ali i ranije u regiji Todorić se potvrdio kao jedan od rijetkih »dobrih tajkuna« koji su preživjeli na gospodarskoj sceni.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Život pod dodatnim uvjetom</p>
<p>Neko vrijeme je dodatni hrvatski uvjet za priključenje EU bio, kako se govorilo, eliminiranje Tuđmanova režima. Nakon smjene vlasti, od Račana se tražio general Bobetko. Kad je on umro, to je postao general Gotovina. Kad bi se on i pojavio u Haagu, sigurno bi se našlo nešto drugo. Uostalom, u prigodnom izvješću Amnesty Internationala stoji dovoljno nekorektnih teza kojima se može dodatno uvjetovati Hrvatsku sve do trenutka dok i Srbija ne bude spremna za EU</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>marko.barisic@vjesnik.hr</p>
<p>Smjenjuju se vlade, premijeri, saborske postave, bila su i dva predsjednika, ali jedno ostaje isto od početka stvaranja hrvatske samostalnosti 1990. godine pa do danas. Uvijek stiže isti odgovor na hrvatska nastojanja najprije za slobodom, potom za cjelovitom državom, sada i na pokušaje za priključenjem europskim integracijama. Da, može i Hrvatska, ali uvijek pod dodatnim uvjetom.</p>
<p>Najnoviji slučaj tog uvjetovanja upravo se događa u Bruxellesu. Hrvatska će, kako se najavljuje, dobiti datum za početak pregovora, ali će taj datum, ipak, biti dodatno uvjetovan nekom novom potvrdom hrvatske suradnje s Haaškim sudom. Ta dodatna procedura se nameće unatoč činjenici da Europska komisija ima već ugrađeni mehanizam suspenzije pregovora kada god ocijeni da nešto s državom kandidatom nije u redu.</p>
<p>Cijela ta zavrzlama o hrvatskom datumu pregovora među Hrvatima sviklima da im se svaki novi korak usmjeren prema afirmaciji zemlje dodatno otežava, gotovo da i nema većeg odjeka. S izuzetkom političkih krugova, većina nacije je pomalo umorna od tog postavljanja, uvijek novih, prepreka. Tim više jer je postalo predvidljivo kako će se koja zemlja u vezi s Hrvatskom postaviti. </p>
<p>Dovoljno je samo prolistati novine iz studenoga i prosinca 1991., kada se u europskim i svjetskim političkim krugovima vodila prepirka o tome treba li ili ne Hrvatskoj priznati pravo na samostalnost i vlastitu državu, pa da se vidi kako se od tada do danas malo toga promijenilo. Hrvatsku su prvi priznali Vatikan i Njemačka, zatim neke novonastale države da bi tek 15. siječnja 1992. i to kroz zajedničku izjavu, ali nakon burnih svađa, učinila i Europska zajednica. SAD s tadašnjim predsjednikom Bushem to je učinio tek u travnju. </p>
<p>No i to međunarodno priznanje stiglo je tek pod uvjetom da Hrvatska na svom teritoriju prihvati mirovne snage UN-a za koje je srbijanski vožd Milošević tvrdio da će mu zapravo zaštititi dotad okupirana područja. Za razliku od Hrvatske, Slovenija primjerice (ali i baltičke zemlje, Slovačka, Ukrajina, Makedonija...) nikome nije bila sporna. Čak su nakon priznanja važnije europske zemlje odmah u Ljubljanu poslale svoje veleposlanike dok se s Hrvatskom oklijevalo. I nakon toga, vodile su se raspre da je Hrvatska »prerano priznata«.</p>
<p>Važan detalj vezan uz hrvatsko osporavanje je i činjenica da je do »Oluje« Hrvatska s predsjednikom Tuđmanom bila dobar partner Europske unije. Pregovori o Sporazumu o suradnji (današnji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) bili su pred dovršetkom u ljeto 1995. (usporedbe radi, Slovenija je taj sporazum potpisala tek 1997.).</p>
<p>Međutim, već prvog dana »Oluje« Europska unija je, na prijedlog Velike Britanije i Francuske, suspendirala sve odnose s Hrvatskom tražeći obustavu te akcije. Hrvati bi se vjerojatno, unatoč briljantno izvedenoj vojnoj operaciji, morali možda i vratiti da ta akcija nije bila i u američkom interesu.</p>
<p>Od tada počinje pritisak na Hrvatsku preko Haaškog suda. Najprije su u nizozemsku prijestolnicu išli Hrvati iz BiH, a potom su optužnice o »zločinačkom pothvatu« počele stizati i na ovdašnje adrese. Kada je Tuđman u Ratnoj školi u Zagrebu kazao da neki hoće i njega i druge visoke generale poslati u Haag, većina tadašnjih medija i oporbenih stranaka to je proglasila posljedicom njegove paranoje. Nažalost, pokazalo se da je bio u pravu. Od tada samo se mijenjaju imena. </p>
<p>Neko vrijeme je dodatni hrvatski uvjet za priključenje EU bio, kako se govorilo, eliminiranje Tuđmanova režima. Kad se dogodila smjena vlasti, od Račana se tražio general Bobetko. Kad je on umro, to je postao general Gotovina. Kad bi se on i pojavio u Haagu, sigurno bi se našlo nešto drugo. Uostalom, u prigodnom izvješću Amnesty Internationala stoji dovoljno nekorektno postavljenih teza kojima se može dodatno uvjetovati Hrvatsku sve do trenutka dok i Srbija ne bude spremna za EU.</p>
<p>Da bi udobrovoljile Veliku Britaniju, najupornijeg hrvatskog kritičara, hrvatske su vlasti poduzimale i neke protuzakonite radnje. U javnosti se tako spekuliralo da su i transkripti pokojnog predsjednika najprije dospjeli u ruke Britancima, Račanova vlada je dopustila britanskom MI6 slobodno djelovanje na području Hrvatske da bi pronašao generala Gotovinu, a i britanski obavještajci, kako se ispostavilo, namjerno su širili dezinformacije u vezi s Gotovininim boravištima. </p>
<p>No, unatoč tome, kao i 1991. kada je bila riječ o međunarodnom priznanju, ili 1995. kada je pokrenuta »Oluja«, tako i 2004. kada se odlučuje o datumu početka pregovora, Hrvatska je nekim europskim državama i nadalje, na određeni način, sporna, te joj budućnost žele otežati nametanjem dodatnih uvjeta.</p>
<p>Jedno je inzistiranje na poštivanju Kopenhagenskih kriterija, kako političkih tako i gospodarskih, u čemu nijedna europska zemlja, s pravom, nije spremna činiti ustupke Hrvatskoj. No, nešto je posve drugo uvijek iz šešira izvlačiti dodatne uvjete da bi se našu zemlju vezalo uz neke regionalne okvire. No, čini se da su takvi pokušaji dugoročno osuđeni na neuspjeh.</p>
<p>Ključan trenutak dogodio se kada je Francuska definitivno odbacila neke stare predrasude i prihvatila Hrvatsku kao pouzdanog partnera s kojim je razvila dobre odnose i od tada joj uvijek daje potporu kada je riječ o važnim odlukama. Velika Britanija, prema svemu sudeći, još robuje nekim starim geopolitičkim shemama, no takav politički model, čini se, nema budućnosti s obzirom na to da je većina važnijih europskih zemalja u tome ne podupire.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Jednoglasna ocjena podijeljenih sudaca</p>
<p>Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu proglasio se nenadležnim za tužbu bivše SRJ protiv osam zemalja - Belgije, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Kanade, Nizozemske i Portugala s obrazloženjem da ta država tada nije bila članica Ujedinjenih naroda ni stranka Statuta Suda te stoga nije imala pravo na pristup ICJ-u. U Srbiji je vijest dočekana s oduševljenjem</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>U travnju 1999., nedugo nakon što je započela intervencija NATO-a u Jugoslaviji zbog njezine politike na Kosovu, Beograd je podnio tužbu protiv zemalja članica Saveza zbog genocida i nelegalne uporabe sile tijekom tog bombardiranja. Ovih dana, pet i pol godina kasnije, sudište kojemu je tužba podnesena, Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, proglasio se nenadležnim za tužbu bivše SRJ protiv osam zemalja - Belgije, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Kanade, Nizozemske i Portugala s obrazloženjem da ta država tada nije bila članica Ujedinjenih naroda ni stranka Statuta Suda te stoga nije imala pravo na pristup ICJ-u. Inače, u tužbi su 1999. bili i SAD i Španjolska, no Sud se za njih odmah proglasio nenadležnim jer je uvjet za nadležnost bila suglasnost tih dviju zemlja koja nije dobivena.</p>
<p>U Srbiji je vijest dočekana s oduševljenjem. Pravni zastupnici Srbije i Crne Gore Tibor Varadi i Radoslav Stojanović izjavili su da je odluka Suda »najpovoljnija kojoj se moglo nadati«, »procesni proboj« ali i logički dosljedna. O povoljnosti nema dvojbe: nadali su se potvrdi činjenice koju su i sami neprekidno forsirali, a to je da zemlja nije bila članica UN-a. Ne treba zaboraviti da je tužba podnesena dok je još na vlasti bio režim Slobodana Miloševića. Znalo se i tada da država nije članica UN-a, ali se značenje toga ignorirao baš kao i mnogi drugi međunarodni fakti. Navodno su se nadali da će prije ili kasnije Miloševićeva skraćena Jugoslavija biti pravna nasljednica svih prethodnih Jugoslavija, na štetu novopriznatih država. Osim toga, ICJ-u mogu pristupiti i nečlanice ako proces temelje na nekom međunarodnom ugovoru. Postmiloševićevska vlast je 2001. nagrađena primanjem zemlje u UN, ukinute su presude na višegodišnje kazne zatvora liderima zemalja članica NATO-a kojima je zbog »zločina protiv humanosti« još 1999. suđeno u Beogradu, ali zemlja nije povukla tužbu pred ICJ-em. Zašto?</p>
<p>Taktiziranje (odnosno »logična dosljednost«) u ovom se slučaju veže za tužbe Bosne i Hercegovine te Hrvatske pred ICJ-em za koje se Sud ranije proglasio nadležnim. SCG u tim tužbama osporava nadležnost Suda na isti način kako to sada čine članice NATO-a. Premda je najnovija presuda donesena jednoglasno, njezino je obrazloženje izazvalo podjele između 15 sudaca. Potpredsjednik Suda Raymond Ranjeva i još šestorica sudaca presudi su dodali zajedničku deklaraciju u kojoj izražavaju »duboko neslaganje« s njezinim obrazloženjem, sudac Abdul Koroma dodao je svoju posebnu deklaraciju, a još četiri suca izdvojena mišljenja. U deklaraciji se ocjenjuje da su rješenja presude u suprotnosti s onima od 3. veljače 2003. u predmetu BiH protiv SRJ kad je utvrđeno da se SRJ mogla pojaviti pred sudom 1992. i 2000. te da se ta pozicija nije promijenila ulaskom u UN. </p>
<p>Tako se, ne baš u slavu i čast Međunarodnog suda pravde, ali očito u duhu anglosaksonskog prava, dogodila »jednoglasna presuda« uz masu u deklaracije izdvojenih mišljenja koja ostaju pravno irelevantna. </p>
<p>Sada je neskriveni cilj službenog Beograda da se logika (ne)nadležnosti prenese na tužbe BiH i Hrvatske. Jedino je ministar vanjskih poslova SCG-a Vuk Drašković upozorio da odluku treba uzeti s rezervom i podsjetio da bi postojale vrlo realne mogućnosti da BiH i Hrvatska povuku tužbe protiv SCG-a da su vlasti u Beogradu pravodobno povukle tužbu protiv NATO-a.</p>
<p>Politika SCG-a od 2000. do danas po pitanju tužbi pred međunarodnim sudom nije se promijenila. Oni žele da se sve riješe izvan suda i smatraju ih naslijeđem »ružne prošlosti«. Svjesni su i da bi s integracijskim procesima, prije svega članstvom u Partnerstvu za mir, sve išlo brže kad ne bi bilo njihove tužbe protiv NATO-a. Ali, ostajali su pri logici vezanosti slučajeva i to im se u najnovijoj presudi ICJ-a ipak isplatilo. Međutim, tek će se vidjeti kakve će posljedice na tužbu BiH protiv SCG-a za genocid imati presuda generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću koji je proglašen krivim za genocid u Srebrenici i osuđen na 46 godina zatvora. </p>
<p>Za javnost je ostalo nepoznato je li prigodom nedavnog susreta hrvatskog premijera Ive Sanadera s predsjednikom SCG-a Svetozarom Marovićem i premijerom Vojislavom Koštunicom bilo riječi o mogućem povlačenju hrvatske tužbe pred ICJ-em odnosno je li točno da se Hrvatska, kako pišu srbijanski mediji, o tome mora očitovati do travnja 2005. S političke točke gledišta dvojbeno je i boji li se SCG više zahtjeva za ratnom odštetom od stotina milijardi dolara ili psihološkog efekta krivice za rat. Za te odgovore, kao i za bavljenje s naslijeđenih 12 sporova pred UN-ovim sudom pravde, Beograd je sada dobio novi vjetar u leđa.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Zbrka u jezikoslovnim glavama i u ministarstvima</p>
<p>Nasrtaj gospođe Dunje Brozović Rončević i dr. na akciju Novoga Libera žalostan je dokaz da je najmanje riječ o zaštiti hrvatskog jezika od jezičnih dvojbi i »nečistoća«. Po srijedi je strah od gubitka samoproglašenog prava na arbitražu o svemu što tvori hrvatski </p>
<p>jezik, od gubitka »isključive koncesije« za ulazak u obrazovanje, knjižare i dnevnu jezičnu upotrebu </p>
<p>LJILJANA JOJIĆ</p>
<p>Ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. Dunja Brozović Rončević, s kojom sam inače nekoliko godina surađivala, dala je izjavu, koju je Vjesnik objavio, u vezi s akcijom Novog Libera »Hrvatski rječnik u školska računala« u kojoj je niz netočnosti, čak i obmanjivanja javnosti pa sam dužna na njih odgovoriti, zbog objektivnog informiranja javnosti.</p>
<p>U izjavi: »Ako uz Anićev rječnik hrvatskoga jezika bude svakom učeniku darovan Pravopisni priručnik u izdanju istoga izdavača Novog libera, posljedice za hrvatski jezik mogu biti pogubne... Taj priručnik, za koji na omotnici u naslovu ne piše ni kojega je jezika, nije službeno potvrđen te stoga i nema potrebno odobrenje za uporabu u školama«, kriju se dvije netočnosti.</p>
<p>Prvo. Akcija Novog Libera »Hrvatski rječnik u školska računala« tiče se Anićeva Velikog rječnika hrvatskoga jezika, a ne Pravopisnog priručnika. Drugo. Osobno sam prije godinu dana, pri promociji četvrtog izdanja Anićeva rječnika, darovala gđi Dunji Brozović Rončević primjerak Rječnika na CD-u i uz njega tiskani Pravopisni priručnik. Na njegovoj naslovnici piše: dodatak Velikom rječniku hrvatskoga jezika, iz čega je svakom pismenom čitatelju vidljivo na koji se jezik Pravopisni priručnik odnosi.</p>
<p>»U školama je odlukom mjerodavnoga ministarstva propisana uporaba 4. izdanja Babić-Finka-Moguševa Hrvatskoga pravopisa u izdanju Školske knjige.« </p>
<p>Ostaje nejasnim zašto ga za kupnju već odavno nema u knjižarama Školske knjige!? Umjesto njega može se kupiti samo njegovo sedmo izmijenjeno izdanje koje u svom uvodu citira u međuvremenu unesene izmjene. Upravo su te sporne izmjene dovele do sadašnjeg stanja u našem pravopisanju, a to znači do dvojne prakse koja još ni danas nema službeno odobrenje Ministarstva!</p>
<p>Prema toj praksi neću valja pisati ne ću, iza tzv. pokrivenoga r – strelica, pogreška, sprečavati, krepak, valja pisati – strjelica, pogrješka, sprječavati, krjepak, a ispred slova c zadržati slova d i t, pa tako umjesto zadaci, dobici, počeci, razgoci treba pisati zadatci, dobitci, početci, razgodci. Uz to sport treba pisati šport (začudo, ne traži se šprint umjesto sprint!) te nekoliko razilaženja s ustaljenom praksom u zoni interpunkcije, osobito u vezi s točkom. Kako onda nakon svega toga, kraj tako prokrijumčarene i političkim sredstvima uspostavljene dvojne prakse, opismeniti ne samo naše nove naraštaje, nego i sramotan broj polupismenih Hrvata?</p>
<p>Mistificiranje razlikovanja, i uopće čitave pravopisne problematike, bilo je i glavnim razlogom zašto je nakladnik Novi Liber u svom Pravopisnom priručniku pokušao izložiti tu problematiku na svakome razvidan način, informirati o dvojnostima u praksi i na jednome mjestu ponuditi mogućnost pojedinačnih izbora u nadi da će takvom praksom, a ne političkim pritiskom, doći do usklađivanja stavova.</p>
<p>Nasrtaj gospođe Dunje Brozović Rončević i dr. na akciju Novoga Libera žalostan je dokaz da je najmanje riječ o zaštiti hrvatskog jezika od jezičnih dvojbi i »nečistoća«. Po srijedi je strah od gubitka samoproglašenog prava na arbitražu o svemu što tvori hrvatski jezik, od gubitka »isključive koncesije« za ulazak u obrazovanje, knjižare i dnevnu jezičnu upotrebu (ili zar bi trebalo reći »upotrijebu«?), a do čega je moglo doći samo zahvaljujući zbrci koja vlada ne samo u jezikoslovnim glavama, nego i u našim ministarstvima.</p>
<p>Zbog nje bi danas, u vrijeme kibernetike i kompjutora, još donedavno uspostavljena stručna suradnja trebala uzmaknuti pred isključivošću i jezičnim standardima devetnaestog stoljeća. A sve to samo zato jer su se Novi Liber i njegovi stručni suradnici drznuli osuvremeniti našu leksikografiju, ponudivši školama na CD-ROM-u Anićev Veliki rječnik hrvatskoga jezika, što je neoprostiv grijeh i bahatost kad znamo da je samo nekima, pa makar i metodama koje ne slijede naše vrijeme, udijeljen primat na hrvatski jezik.</p>
<p>Na kraju navela bih riječi koje je prof. dr. Ivo Pranjković izgovorio na promociji naše akcije »Hrvatski rječnik u školska računala«: »Pokretačima akcije i svima koji u njoj sudjeluju želim, uime katedre za hrvatski standardni jezik diljem Hrvatske i uime cijele kroatističke struke, mnogo uspjeha u provedbi akcije, a onima kojima je Rječnik namijenjen želim mnogo koristi i zadovoljstva u radu.«</p>
<p>Autorica je magistar znanosti, priređivač 4. izdanja Anićeva »Velikog rječnika hrvatskoga jezika« i »Pravopisnog priručnika« koji je tiskan kao njegov dodatak.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Demokratsko prikrivanje »organiziranog zaborava«</p>
<p>Bilo bi dobro kada bi g. Jarnjak barem naknadno postao svjestan koliko je društveno opasno kada je pojedincima na najvišim državnim dužnostima, poput njegove, temeljna radna i životna deviza – »Ne bi se štel(i) mešat«. Bez obzira na njihove osobne razloge i/ili izlike</p>
<p>DAMIR JUKICA</p>
<p>U broju od 9. prosinca Vjesnik je objavio članak novinarke Dade Zečić »Pod prisilom sam potpisao da sam pomagao Gotovininim pomagačima«, u kojem je predsjednik saborskoga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, gospodin Ivan Jarnjak, iznio jednu bitnu neistinu, a zatim i svoje frapantno viđenje djelokruga toga saborskoga odbora.</p>
<p>Gospodin Jarnjak je, naime, »istaknuo« da je ljetos sa mnom razgovarao o slučaju moje smjene s mjesta pomoćnika ravnatelja POA-e za analitičke poslove i potom prisiljavanja na davanje lažnog iskaza, što ne odgovara istini.</p>
<p>On se oglušio na sva tri moja pisana obraćanja: prvo od 23. lipnja, drugo od 9. kolovoza i posljednje od 23. studenoga, dok mi je 14. srpnja, dan nakon što sam osobno došao zatražiti prijam u Hrvatskom saboru, njegova tajnica telefonski ljubazno prenijela poruku kako će me g. Jarnjak primiti »ali ne zna kad«.</p>
<p>Moram, doduše, priznati da me je g. Jarnjak još 15. lipnja preko našega zajedničkog prijatelja pozdravio i poslao mi poruku kako sa mnom nikad nije bilo problema, tj. kako o meni ima vrlo visoko mišljenje, ali kako mu nad glavom visi Haaški sud, što je prevedeno značilo kako misli da bi svako njegovo, pa i najopravdanije sučeljavanje s dojučerašnjim ravnateljem POA-e, g. Joškom Podbevšekom – a time automatski i s premijerom Ivom Sanaderom – za nj moglo biti »fatalno«.</p>
<p>Međutim, situacija u kojoj sam se našao, a i činjenica da je »moj slučaj« bio i jest najmanje moj a najviše zajednički, općedruštveni i doslovce državni, nije mi dopuštala da sjedim skrštenih ruku.</p>
<p>Dovoljno je znati da me je moja dosljedna (»suluda«) profesionalna borba za pametnu poštenu i demokratsku Hrvatsku dovela do toga da ostanem bez ikakvih prihoda, dok je, s druge strane, bilo samo pitanje dana ili, ako g. Jarnjak hoće, mjeseci kada će se dogoditi repriza mog slučaja – u obliku ucjenjivanja gospođice Helene Puljiz, ili u nekom još drastičnijem – da ne kažem zvjerskijem slučaju.</p>
<p>Na posljetku, zbog svega što znam bio sam izvrgnut i prijetnjama ubojstvom, konkretiziranima u rujnu. Ne znam zašto g. Jarnjak i to prešućuje kada mi je stjecajem okolnosti život spasio upravo njegov blizak prijatelj. Ne bi me čudilo da g. Jarnjak sada izjavi kako ni za ovo ne zna, budući da je nekoliko dana nakon što mi je uputio spomenuti pozdrav i poruku, za Novi list vjerojatno netremice izjavio kako se »ne sjeća ni mojeg pisma ni mojeg prezimena«. Toliko o »našem ljetošnjem razgovoru«.</p>
<p>Gospodin Jarnjak je nadalje novinarki Dadi Zečić iznio i svoju ocjenu kako za »moj slučaj« Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije mjerodavan jer je riječ o sporu između poslodavca i zaposlenika.</p>
<p>Ako dakle g. Jarnjak smatra da moje najprije interno, a nakon što je mjesec i pol dana na nj odbijao reagirati, i javno upozorenje u tjedniku Nacional od 27. srpnja da se u POA-i događaju velike nezakonitosti u kojima se, u najboljoj rankovićevskoj maniri, krše ljudska i profesionalna prava čak i pomoćniku ravnatelja (već tada se svatko realan u Hrvatskoj mogao i morao zapitati – što tek mogu očekivati obični građani), a kao što smo mogli vidjeti, nedirnut (opet) nije ostao niti predsjednik Republike.</p>
<p>Dakle, ako takve pojave i, štoviše, stanje nisu u djelokrugu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, onda bi zaista bilo jako zanimljivo da g. Jarnjak javno objasni čime bi se taj odbor prema njegovu mišljenju uopće trebao baviti i bi li uopće trebao postojati.</p>
<p>Ili bi – kao što njegov samokritični član, gospodin Zoran Grgić, smatra za Vijeće za građanski nadzor sigurnosnih službi – i njega trebalo rasformirati da ne budu tek demokratska fatamorgana i »kazalište sjena«, održavanje čijih tragikomičnih predstava služi prikrivanju političkoga i gospodarskog organiziranog kriminala i, uopće, bezakonja, nemorala ali i, kao što bi Kundera dodao, »organiziranog zaborava«.</p>
<p>Bilo bi dobro kada bi g. Jarnjak barem naknadno postao svjestan koliko je društveno opasno kada je pojedincima na najvišim državnim dužnostima, poput njegove, temeljna radna i životna deviza – »Ne bi se štel(i) mešat«. Bez obzira na njihove osobne razloge i/ili izlike.</p>
<p>Autor je bivši pomoćnik za analitiku ravnatelja POA-e.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Svojim neradom zemlju sve više pretvaraju u pustinju </p>
<p>Zahtjev da se izravno biraju gradonačelnik ili župan govori o slabostima demokracije i narodni zastupnici u parlamentima postaju pioniri stranačkog vođe koji ništa i ne znaju nego pjevati pjesmice stranci i podići ruke kad vođa naredi. Tako se demokracija kao zbir pameti određene stranke vraća vođi, što je relikt prošlosti</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Predizborna kampanja za izbor hrvatskog predsjednika svojevrsna je slika hrvatske privrede. Kad se pogledaju ovlasti predsjednika onda biva jasnim da novac uložen u izbor predsjednika, uključujući zastoj i u političkom životu, daleko, nadilazi korist koju se od uloženog novca može očekivati. Ako već ne biraju predsjednika tajno saborski zastupnici i županijski predstavnici, kako bi bilo primjereno toj službi, a prakticira se u većini parlamentarnih država, onda bi se makar dan izbora predsjednika trebao spojiti radi manjeg troška s nekim drugim regionalnim izborima. </p>
<p>Uopće, zahtjev da se izravno biraju gradonačelnik, župan ... govori o slabostima demokracije ne samo u nas kada narodni zastupnici u parlamentima postaju pioniri stranačkog vođe koji ništa i ne znaju nego pjevati pjesmice stranci i podići ruke kad vođa naredi. Tako se demokracija kao zbir pameti određene stranke vraća vođi što je relikt prošlosti. </p>
<p>Kad se vidi tko se sve upustio u kampanju za predsjednika onda postane jasnim da su izravni izbori za izvršnu vlast više komedija nego drama. Prije nekoliko dana Budiša je kazao o određenim ljudima iz vrha politike u nas da su »ljenčine i nemaju pojma ni o čemu«. Ako to kaže netko tko je i sam bio u vrhu politike onda je jasno da toliki članci o nesposobnosti naših političara nisu ogovaranje, nego da su oni uistinu zabavljeni sobom ili da ne znaju ili su zaboravili čemu služi politika.</p>
<p>Zato je Hrvatska danas razapeta velikim dugovima, izumiranjem, nezaposlenošću i iseljavanjem. Oni koji »nemaju pojma ni o čemu, a k tome su i ljenčine« i dalje su najbrži i najmarljiviji kad je u pitanju stjecanje vlasti, iako su podrškom pogrešnoj politici pridonijeli općem siromaštvu. Trebalo bi prije svega nad takvima provesti lustraciju da više nikada ne mogu zauzimati glavne položaje u vlasti. Mi Hrvati imamo u našoj tradiciji staru demokraciju u Dubrovniku koja je knezu dala kratak rok vladanja, a bio je upozoravan natpisom na ulazu u Knežev dvor da treba »zaboraviti privatno i posvetiti se općem«. </p>
<p>To je u samom početku ove države nekoliko puta istaknuto, ali se brzo zaboravila dubrovačka demokracija i počeli su se ponašati prema načelu da vlast kratko traje te je treba iskoristiti. Zato bi trebalo sve kandidate poredati na televiziji nekoliko puta da kažu za što bi se zauzimali kad sami ne mogu ništa postići, makar kad je u pitanju predsjednička vlast, pa neka ih narod bira. Ne zaslužuju ni kunu državnog novca za hodanje uokolo i uznemirivanje ljudi. Kako netko može uzeti novac od usta naroda da bi narod još za njega glasovao? </p>
<p>Danas, makar televizijskim putem, svatko može doći u svačiju kuću i nema nikakve potrebe plaćati putovanja i organizirati mitinge. Poslije tolikih izbora, lijepih riječi iza kojih ničega nije bilo, hrvatski političari, makar oni koji su dosad imali prigodu biti na vlasti, definitivno nisu zaslužili oduzimati ljudima vrijeme. </p>
<p>Svi oni, osim novih lica, spadaju u koš velikih razočaranja. Napokon i narod treba biti mudriji nakon tolikih razočaranja. Zato je suvišna kuknjava mnogih ljudi na ovim stranicama zbog sljepila naših političara. Oni za to ne mare baš kao što nije bilo stalo feudalcima do nevolja kmetova. Oni su kao i ovi bili svakako osigurani do smrti. Ipak je dobro da su uočili nužnost da nas Europa preuzme i nauči pameti koje oni nemaju. Kako tuđa majka uči osjetit ćemo iako tog iskustva ima obilno i u našoj povijesti.</p>
<p> Normalno je da se stalno događaju afere koje im dobro dođu da se udalji pogled naroda od neplodne politike. Baš kao što i loše novine ističu velikim slovima kriminalne događaje da bi skrile siromaštvo sadržaja.</p>
<p> Što je prvi i najvažniji politički posao? Ono što je moralno neispravno ne može biti ni prava politika. Politika mora imati dva glavna cilja : Osigurati sigurnost građanima i omogućiti da ljudi rade. Političari ne rade za sebe nego za narod, a za taj posao primaju sigurnu i dovoljnu nagradu da se mogu posve posvetiti svom poslu. Jedva da ima većeg poniženje od čovjeka bez posla ili da ne primi dovoljnu nagradu. Takav, zapravo, nema više domovinu, jer ne može živjeti u svom domu.</p>
<p> Nema boljeg pokazatelja uspješne ili neuspješne politike od broja nezaposlenih i veličine državnog duga. Uspješna vlast se mjeri po tome koliko jedan narod sposoban da stvara nove proizvode, a ne samo da poslužuje bogataše sa Zapada. Bez proizvodnje su uzaludne visoke škole, ali i vlast.</p>
<p>Čovjek se naježi kad političari govore kako naša zemlja bogata i lijepa, odabrani kutak na zemlji, a s druge strane mnoštvo Hrvata nema posla i napušta zemlju. Tu netko ne govori istinu. Ili je Hrvatska siromašna zemlja koja ima previše ljudi pa se moraju iseljavati ili su političari nesposobni te nisu poduzeli ono što treba da ljudi dođu do posla. </p>
<p>Smatram da Hrvatska nije bogata zemlja, ali da može hraniti ovo malo ljudi. Naši političari svojim neradom dosad ovu zemlju sve više pretvaraju u pustinju u kojoj se natječe država s građanima tko će biti više dužan. Normalno je tada da se, primjerice, u Kaštelima rodi danas jednako djece kao prije trideset godina, iako su se mjesta više nego udvostručila. I to u županiji koja jedina još nije premazana crnom demografskom bojom. Isplati li se još išta pisati o našim političarima?</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Još jedan Božić bez struje i vode </p>
<p>Jedino što imamo su ove barake, teška smo sirotinja, a gradili smo Zagreb, kaže bračni par par Mušanović / Ovdje dolaze socijalni radnici, ljudi iz Poglavarstva, iz Općine, svi nam obećavaju pomoći, ali nitko ne čini ništa. Pa i mi smo hrvatski državljani, ali se prema nama tako nitko ne ponaša, jadaju se stanari </p>
<p>Na Jarunu žive ljudi bez struje, vode i grijanja, a oko njih je razbacan otpad i olupine automobila. Barakaši s Jaruna, kako ih se popularno zove, već godinama čekaju red za socijalne stanove jer ne zadovoljavaju uvjete koje postavlja Grad. </p>
<p>Dok većina Zagrepčana troši novac i vrijeme na božićnu kupovinu, tridesetak ljudi na početku jednog od atraktivnijiih novijih naselja u Zagrebu nema najosnovnije uvjete za život. Domovi su im trošne barake, vodu crpe iz pumpi, griju se na drva, a skromne domove im osvjetljavaju svijeće. »Jedino što imamo su ove barake, teška smo sirotinja, a gradili smo Zagreb«, priča bračni par Mušanović. </p>
<p>Područje na kojem su barake nekad je bilo veliko građevinarsko naselje triju poduzeća - Tehnograda, Bosne i Poleta - koja su gradila naselja Jarun, Staglišće, Gradice i Horvate. »Nakon završetka radova, neki ljudi su dobili stanove, a nekima su ponuđene barake. Kad je rat u Bosni počeo, obitelji građevinara koje su živjele u barakama skrasile su se u naselju«, priča Ljubica Vuković, umirovljenica koja je dvadeset godina radila za poduzeće Bosna. »Prvi zahtjev za stan smo podnijeli 1993., ali nismo bili posebno razočarani jer je bio rat, a stanje u barakama nije bilo tako grozno, ali sada smatramo da ispunjavamo sve uvjete«, žali se Milena Todorić. U međuvremenu su sva tri poduzeća propala, a radnici otpušteni. Budući da su stvoreni ogromni računi za vodu i struju, Elektra 1997. godine iskapča struju, a Vodovod 1999. godine uskraćuje vodu obiteljima s malom djecom. »Svoje smo račune uredno plaćali, ali nitko nije plaćao račune za izbjeglice, kojih je ovdje bilo oko 1000«, kazala je Ljubica Vuković. </p>
<p>Tako je došla još jedna zima ljudima koji se griju na drva. »Sva sreća što drveća ima svuda okolo, samo treba uzeti sjekiru i nasjeći«, pričaju. Ne smeta im što je ovaj dio Jaruna postao smetlište u koje ljudi iz okolnih zgrada ostavljaju neupotrebljiv otpad, jer se drvo, lim i plastika mogu korisno upotrijebiti u velikoj neimaštini. </p>
<p>Njihova tužna i neizvjesna sudbina će se pogoršati kad se prema prostornom planu počne graditi cesta, koja bi trebala prolazi i tim zemlištem. A onda »kud koji mili moji« odgovaraju ljudi koji svojim veselim duhom otkrivaju otpornost na ovakve probleme. Njih se ionako ništa ne pita. »Ovdje dolaze socijalni radnici, ljudi iz Poglavarstva, iz Općine, svi nam obećavaju pomoći, ali nitko ne čini ništa. Pa i mi smo hrvatski državljani, ali se prema nama tako nitko ne ponaša«, jada se gospođa Mušanović. </p>
<p>Južno od Srednjaka, na početku Jaruna, pokraj ceste kojom Zagrepčani izlaze u napoznatije jarunske diskoteke i odlaze u velike božićne kupovine, žive ljudi kojima bi jedna žarulja značila više nego nekima novi stan ili automobil.</p>
<p>Grad ne može pomoći</p>
<p>Žele li poboljšati svoj stanarski status, ovi ljudi moraju čekati u redu na socijalne stanove i prikupiti potreban broj bodova, rekao je za Vjesnik Josip Krajina, šef gradske službe za informiranje i odnose s građanima. U gradu su svjesni težine situacije, ali ističu da postoji mnogo sličnih slučajeva. Struja i voda nisu u nadležnosti grada jer se radi o neplaćenim troškovima koje su napravile građevinske tvrtke. </p>
<p>Grad ne može poboljšati postojeći smještaj i ne može se brinuti o nagomilanom otpadu jer je to u nadležnosti vlasnika, čime se opovrgava tvrdnja stanara da je riječ o gradskom zemljištu. </p>
<p>Zvonimir Fabić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Benetton slijep za patnje životinja</p>
<p>U crvenim kombinezonima, s crnim povezima preko očiju i transparentima s natpisom »Benetton: slijep za patnje životinja« aktivisti udruge Prijatelji životinja okupili su se u četvrtak ispred Benettonovog dućana u Bogovićevoj 9. </p>
<p>Koordinator europskih kampanja Udruge za zaštitu životinja PETA-e Andrew Butler nosio je TV uređaj na kojem se prikazivao šokantan kratki film pod nazivom »Tajna sramota Australije«, a aktivisti Prijatelja životinja dijelili su građanima letke kojima upozoravaju na »stravične postupke prema ovcama u australskoj industriji vune«.</p>
<p>»Benetton koristi vunu iz Australije gdje ovce prolaze kroz postupak nazvan 'mulesing', tijekom kojeg farmeri sputaju janjad i ovce pomoću metalnih šipki te im škarama izrezuju kožu sa stražnjica. Farmeri tvrde da to rade da spriječe zarazu crvima u ovčjoj naboranoj koži. Rezanjem kože sa stražnjica muhe se mame na to živo meso, a ne u vunu«, objasnio je glasnogovornik Prijatelja životinja Bernard Vjeran Franolić. Kad kvaliteta vune više ne zadovoljava, dodao je Franolić, milijuni ovaca šalju se brodovima, na suncu, kiši i vjetru s minimum hrane i vode, na Srednji Istok. </p>
<p>»Vlasnici Benettona znaju što se događa s ovcama. Pokazali smo im videosnimke i zamolili ih da prestanu koristiti australsku vunu sve dok se mutilacija ovaca ne zaustavi. No, u Benettonu nisu učinili ništa«, rekao je Andrew Butler, dodajući da je zagrebački prosvjed dio međunarodne kampanje PETA-e koja taj lanac, od oko 5000 dućana po čitavom svijetu, treba navesti da prestane prodavati odjevne predmete proizvedene od australske vune sve dok se okrutni postupci prema ovcama ne zaustave. Film »Tajna sramota Australije« može se pogledati na web stranici www.prijatelji-zivotinja.hr.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zvrk zaludio djecu i izludio roditelje </p>
<p>Ono što roditeljima zadaje glavobolje jest cijena zvrka i dodatne opreme. Najjeftiniji košta 80 kuna, a uz razne pištolje koji pospješuju vrtnju cijena se penje do 300 kuna. Na tržištu su se već pojavile i kopije proizvoda koje koštaju oko 30 kuna, ali njima se nije dozvoljeno služiti na turniru</p>
<p>Beyblade je ime nove igre za kojom već mjesec dana »luduju« dječaci i djevojčice od 5 do 15 godina. Igra je potekla od istoimenog crtića, po uzoru na donedavno popularne Pokemone, a Turbolimač u Nami na Trešnjevci svakodnevno organizira turnire.</p>
<p>Osnova igre je zvrk koji se uz pomoć posebne naprave vrti u posudi nazvanoj Arena. Cilj je izgurati suparnički zvrk iz posude. Ako oba zvrka ostanu u Areni, pobjednik je onaj čiji se zvrk duže vrtio. Jedan od pobjednika te večeri bio je dvanaestogodišnji Tin. Objasnio je da se kombiniranjem različitih dijelova zvrka može se postići bolji rezultat. »Najvažnije je biti brz i imati 'jaku' ruku«, rekao je Tin pokazavši svoje mišiće na ruci. Snaga je potrebna jer se zvrk zavrti pomoću posebne nazubljene trake i zupčanika koji se mora snažno potegnuti.</p>
<p>Iako su dječaci mnogobrojniji, na turniru je sudjelovalo i nekoliko djevojaka u borbi za nagrade. Na pitanje tko je bolji djevojčica Lea kaže: »Pa mi cure, naravno!« Ono što roditeljima zadaje glavobolje jest cijena zvrka i dodatne opreme. Najjeftiniji košta 80 kuna, a uz razne pištolje koji pospješuju vrtnju cijena se penje do 300 kuna. Na tržištu su se već pojavile i kopije proizvoda koje koštaju oko 30 kuna, ali njima se nije dozvoljeno služiti na turniru. Roditeljima to nije jedini problem - zvrkove je prilično teško složiti, pa im ne preostaje ništa drugo već potrošiti i do pola sata za slaganje jednog zvrka. </p>
<p>Nastavlja se još jedna u nizu »manija« za klince, marketinški stručnjaci svake ih godine uspijevaju zaluditi ponekom novom igrom.</p>
<p>Beyblade (blade - oštrica) je kombinacija igre, brzine, strategije i natjecanja koja je u kratkom roku osvojila Europu, Aziju i Australiju, pa tako i naše klince. Bazira se na priči o tinejdžeru Taysonu, koji usavršava vještinu svojih predaka. Ključ za uspjeh čini se da je kombinacija crtanog filma, koji najbolje oglašava prilično skupe originalne igračke. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Najavljeno poskupljenje komunalnih naknada </p>
<p>Poglavarstvo se zadužuje da sredi situaciju s oglašavanjem na stupovima javne rasvjete / Pročelnik Gradskog ureda Nenad Crnić rekao je da planiranih 280 milijuna kuna dohotka od naplate komunalne naknade nije dovoljno ni za osnovno održavanje komunalija</p>
<p>Odbor za komunalno gospodarstvo Gradske skupštine zaključio je na sjednici u četvrtak da će kao matični odbor predložiti Skupštini da prilikom rasprave o prijedlogu programa održavanja komunalne infrastrukture u 2005. usvoji zaključak o usklađivanju tzv. malih komunalnih akcija s poslovima nadležnih gradskih ureda. Na taj način pokušat će se izbjeći »dupliranje« poslova, budući da se ustanovilo kako pojedine radove predviđaju i Vijeća gradskih četvrti i primjerice Gradski ured za izgradnju.</p>
<p>Poglavarstvo se, pak, zadužuje da sredi situaciju s oglašavanjem na stupovima javne rasvjete. Kako je u svom izlaganju rekao pročelnik Gradskog ureda Nenad Crnić, planiranih 280 milijuna kuna dohotka od naplate komunalne naknade nije dovoljno ni za osnovno održavanje komunalija. Zbog toga se za još 245,5 milijuna kuna posegnulo u gradski proračun. Crnić je najavio da bi zbog troškova održavanja komunalija u 2005. trebalo postupno povećati i iznose komunalnih naknada. </p>
<p>Gradski zastupnik Radoslav Dumančić (Hrvatski blok) podsjetio je da mnogi Zagrepčani uopće nemaju pitku vodu, dok iz postojeće vodovodne mreže iscuri skoro 50 posto vode. Njegov prijedlog da se posebnom odlukom definiraju uvjeti lijepljenja plakata na stupovima javne rasvjete, kojom bi se to naplaćivalo i zatim koristilo za održavanje stupova dobro je prihvaćen. Prijedlog održavanja i gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prihvatio je i Odbor za poljodjelstvo, šumarstvo i vodoprivredu. Njegov predsjednik Krešimir Franjić (Hrvatski narodnjaci) misli da se i mirogojske arkade kao spomenik nulte kategorije moraju svakako uvrstiti u plan održavanja. </p>
<p>Jednoglasno je podržan prijedlog da se iz neraspoređenih sredstava pronađe novac za uređenje parka šume Bundek, pa će se tako predložiti i Skupštini. Franjić je primijetio da je proračunska stavka od šest milijuna kuna koliko je predviđeno za troškove vode u fontanama, gdje »ionako cirkulira uvijek ista voda«, vrlo »nategnuta«. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tjedan ljubavi za beskućnike</p>
<p>U sklopu »Tjedna ljubavi za beskućnike« Društvo studenata socijalnog rada u četvrtak je na Jelačićevom trgu prikupljalo humanitarne priloge za pomoć beskućnicima, a tijekom tjedna Hrvatski Caritas i Društvo organizirali su humanitarna događanja i tribine na temu beskućnika, te volontiranje studenata u pučkim kuhinjama.</p>
<p>»Večeru ljubavi« u petak će pripremiti studenti i kuhar iz HRT-ove emisije »Kruške i jabuke« u prostorijama Crvenoga križa. Tom prilikom, uz toplu okrepu, ljudi bez doma dobit će i prigodne darove, a studenti dramske grupe izvest će i igrokaz. Ove godine »Tjedan ljubavi« za beskućnike financira Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, a održavat će se od 16. do 19. prosinca.</p>
<p>Cilj »Večere« je ne samo nahraniti beskućnike, već im pokazati da netko misli na njih, te na taj način potaknuti mlade ljude na volonterski rad i ukazati na potrebu beskućnika za pravnom i zdravstvenom zaštitom i savjetovanjem.</p>
<p>S.S./A.G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Dobitnici baletnog Oscara postaju - besmrtni</p>
<p>MONACO</p>
<p> – Kneževina Monako ovih je dana u znaku plesa. Pod okriljem Chanela održava se Treći međunarodni Monaco Dance Forum, velika manifestacija posvećena plesu i svemu što je uz njega vezano.</p>
<p>Veliko zdanje Grimaldijeva foruma s nekoliko velikih kazališnih dvorana i desetak manjih za konferencije i projekcije vrvi posjetiteljima iz cijeloga svijeta. Netko je došao predstaviti nove tehnologije što povezuju živi ples i pokret s njihovim predstavljanjem na videozaslonu, netko predstaviti svoje kazalište ili plesnu trupu, netko svoju novu koreografiju.</p>
<p>Mladi su došli potražiti sreću na audicijama za prvi angažman. Cijeli dan izmjenjuju se posjetitelji i profesionalci različitih profila: plesači, koreografi, producenti, novinari, studenti, multimedijalni i audio-vizualni umjetnici – svi u potrazi za plesom.</p>
<p>Predsjednica Monaco Dance Foruma (MDF) je princeza Karolina od Hannovera, koja uglavnom posjećuje sve predstave i događanja, ili barem ona najvažnija. Najčešće je u društvu koreografa i direktora Baleta Monte Carla te jednoga od osnivača MDF-a, Jeana-Christophea Maillota. Njezina nazočnost ničim ne privlači posebnu pozornost. Diskretno osiguranje i mnogobrojni ulazi, izlazi, prolazi, hodnici i pokretne stube Grimaldijeva foruma omogućavaju joj da se neprimjetno pojavi i nestane.</p>
<p>Princezina je želja da MDF istakne kvalitetu, vitalnost i bogatstvo koreografsko-plesne umjetnosti diljem svijeta, bez namjere za natjecanjem ili suparništvom. Na prethodnom festivalu – MDF 2002., željelo se demokratizirati ples i dati šansu da pleše svakome tko želi. Sada se želi poduprijeti kreativan duh, prepoznati nadarenost i pomoći joj da se razvije, a umjetnicima da se što bolje afirmiraju. Zato je priređen cijeli niz predstava, predavanja, izložaba, instalacija, radionica, filmskih i videoprojekcija, predstavljanja, susreta, profesionalni sajam, audicije za prvi angažman mladih plesača klasičnog baleta i suvremenog plesa.</p>
<p>Princeza Karolina na predstave vodi i supruga Ernesta od Hannovera koji uživa u plesu i nerijetko se dobro zabavlja. Njezina mlađa sestra, princeza Stephanie, nema tako razvijenu umjetničku crtu za balet i ples koji su uhvatili čvrste korijene u Monaku. Balet Monte Carla međunarodno je afirmirana trupa. Plesnu umjetnost naročito je poticala princeza Grace, a sada to čini princeza Karolina. Princezi Stephanie draže su akrobatske vještine i festivali cirkusa. Nakon netom dokončane rastave od cirkuskog akrobata Adansa Lopeza Peresa i nove veze s krupjeom Franckom Brasseurom, mediji upravo izvještavaju kako je odlučila okrenuti novu stranicu i započeti nov život, što god to značilo.</p>
<p>Zdravlje monegaškog suverena, princa Rainiera III., ne dopušta mu mnogo pojavljivanja u javnosti. Još nije potvrđeno hoće li knez nazočiti završnoj svečanosti MDF-a, dodjeli svjetske nagrade za ples »Nijinsky« u subotu, koja će se dodijeliti najboljim svjetskim plesačima i koreografima.</p>
<p>Dok uzbuđenje uoči tog iznimnog događaja raste, posjetitelji mogu razgledati izložbu fotografija Karla Lagerfelda u predvorju Grimaldijeva foruma. Riječ je o nizu portreta što ih je čuveni modni kreator snimio na prošlom MDF-u s tadašnjim dobitnicima nagrada »Nijinsky« i drugim uglednicima, među ostalima s Jeanne Moreau, koja je vodila priredbu. Ovaj put voditeljica je Charlotte Rampling. Lagerfeld se na svakom MDF-u pojavljuje kao redatelj završne svečanosti što je prenose brojne televizijske postaje.</p>
<p>Nagrade u pojedinim kategorijama dodjeljuju princ Albert i princeza Karolina, koja se opuštenim javnim nastupima potvrđuje kao vladarica javnih priredaba, medijskih događanja i mondenih okupljanja.</p>
<p>Tu su još nagrade za najbolju plesnu predstavu u protekle dvije godine te nagrada »Nijinsky« jednom svjetskom koreografu za svekoliki umjetnički rad. Svaki od dobitnika nagrade i kipića »Nijinskog«, tog baletnog Oscara, postaje besmrtan, stoga će oči cijelog baletnog i plesnog svijeta u subotu biti uprte u Grimaldijev forum u Monaku.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Međunarodni riječki karneval najkraći u povijesti te manifestacije</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Predstojeći 22. međunarodni riječki karneval bit će najkraći u povijesti te manifestacije – održavat će se od 21. siječnja do 6. veljače 2005. Središnjim riječkim ulicama proći će međunarodna karnevalska povorka, u kojoj već nekoliko godina sudjeluje više od 10.000 sudionika iz zemlje i inozemstva. Potvrdili su to u četvrtak na prvoj karnevalskoj konferenciji za novinare čelni ljudi Grada i Turističke zajednice, mr. Vojko Obersnel i Petar Škarpa.</p>
<p>Prvi put neće biti zabave u karnevalskom šatoru, koji je prošle godine bio postavljen na Delti, nego će biti samo u funkciji okupljanja djece uoči održavanja dječje karnevalske povorke 29. siječnja. I dalje je upitna organizacija Karnevalskog partyja (Carnieval party), o čemu se zasad pregovara. </p>
<p>Jedna od novosti je ta da će Diplomatski bal, čiji su sudionici veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj i koji se tradicionalno održava u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja – ovaj put 5. veljače – biti humanitarnog karaktera. Prikupljeni novac donirat će se Dječjem vrtiću i knjižnici Dječje bolnice »Kantrida«.</p>
<p>Kao i na ovogodišnjem karnevalu, svi će se ugostiteljski objekti u užem središtu grada u te dane prilagoditi maškaranom ludilu posebno pristupačnim cijenama, a goste će posluživati maškarani konobari. Dizanje zastave Riječkog karnevala predviđeno je za 17. siječnja 2005. na igralištu Sportskog društva »Zamet«, a Izbor kraljice i primopredaja ključa grada meštru Toniju obavit će se u Dvorani mladosti 21. siječnja.</p>
<p>Krimejska Smotra zvončara i feštara na Trsatu bit će 23. siječnja, a istoga će dana brojni mališani u Dvorani mladosti moći uživati u Dječjim karnevalskim igrama. Dan prije održat će se Karnevalske sportske igre. Organizatori su se i ove godine pobrinuli da Riječanima i njihovim gostima u te dane osiguraju dovoljne količine smijeha, stoga će se nastaviti prikazivati komične predstave u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku.</p>
<p>Maškarani automobilski reli »Pariz – Bakar« (riječka četvrt Pariz – Korzo – Kostrena – Bakar) raritetnih automobila Rijekom će proći 29. siječnja. Uza sve to, posjetitelji jednog od najvećih karnevala svijeta moći će uživati i u brojnim popratnim priredbama, izložbama i igrama u kojima, nedvojbeno, smijeha neće nedostajati.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nastavljeno snimanje Šorkovih »Dvaju igrača s klupe«</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U Konjevratima nedaleko Šibenika nastavljeno je u četvrtak snimanje filma »Dva igrača s klupe« u režiji Dejana Šorka u kojem naslovne uloge igraju Tarik Filipović, Goran Navojec i Borko Perić. Nakon zagrebačkih kadrova, ekipa će u Konjevratima provesti dva dana gdje će ispred lokalne krčme biti snimljen početak filma, u kojem će se u ulozi prostitutke pojaviti Dora Lipovčan. </p>
<p>Komedija »teška« 3,2 milijuna kuna koju je sufinanciralo Ministarstvo kulture, bavi se uvijek zanimljivom i za ovo područje intrigantnom temom, Haaškim sudom i njegovim osumnjičenicima. U produkciji Interfilma snimanje je počelo 22. studenoga, svršetak se očekuje sredinom siječnja, a premijerno prikazivanje rezervirano je za posjetitelje Pulskog festivala. Nakon Zagreba i Konjevrata, vesela ekipa krenut će, doznajemo, u Rijeku. </p>
<p>I dok se Filipović odlično snašao u ulozi tajnog agenta Antiše, a sa snimanja će otići bogatiji i za umijeće pjevanja gange, Navojec i Perić igraju Antu i Katrana, dvojicu niskorangiranih hrvatskih vojnika, žrtvenu janjad koji za određenu svotu novca pristaju krenuti put Haaga, umjesto odbjeglog generala Skoke koji se ne pojavljuje u filmu. Redatelj pak ističe da je svaka sličnost sa stvarnim osobama i događajima slučajna. </p>
<p>Za potrebe snimanja u Konjevratima angažirani su članovi KUD-a Zvona Zagore iz Mirlović Zagore, te desetak statista, a ekipi će se na snimanju najvjerojatnije pridružiti i Goran Višnjić. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hrvati na stranice Partizana postavili Janičinu sliku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na »mreži nad mrežama« nema mira – hakerski rat između hrvatskih i srpskih hakera nesmiljenom se žestinom nastavio i u noći na četvrtak. Očito uzvraćajući na dva uzastopna srpska napada – u ponedjeljak kada su srpski hakeri srušili stranice Janice Kostelić i na njih postavili slike četničkog vođe Draže Mihailovića i pobornika mu košarkaša Gurovića, te u utorak rušenjem stranica Mladeži HDZ-a – hrvatski hakeri koji se predstavljaju kao Exoduks, Re00t, DelphiFreak i Chester, upali su na internetske stranice beogradskog KK »Partizan«.</p>
<p>No, njihov odgovor na provokacije sa zločincem Mihailovićem – sjetimo se samo studenta Vraneševića na Trgu bana Jelačića – mnogo je profinjeniji. Partizanova je stranica, naime, okićena fotografijom Janice Kostelić sa zlatom oko vrata, koju prati i poruka s naslovom »Janica, hrvatski hakeri su uz tebe«.</p>
<p>A u poruci piše: »Draga srpska braćo! Ovo je osveta, ne samo što ste oskvrnuli sajt jedne od naših najboljih sportašica nego i za bilo koju hrvatsku stranicu, čemu ovo vodi??!!. Znate kako stvari stoje, civilizirani svijet ne voli gledati u prošlost, ne zato jer je se srami, nego zato jer želi ići dalje, želi saznati i iskusiti nešto novo. Mi pokušavamo biti civilizirani. Ali neke stvari su nepremostive.</p>
<p>Iz naše podsvijesti i prošlosti ne može biti izbrisano to da su prije desetak godina vaša braća, stričevi, očevi klali bez milosti našu braću, stričeve i očeve, bilo nevine ili na dužnosti. Taj rat nije bio od velike koristi nikome. Našu državu je u startu potjerao u bananu, a vaša je zapala u vukojebinu iz koje će se izvlačiti još dugo, dok ćete vi trunuti pod zemljom.</p>
<p>Ali kada ćete vi postati civilizirani? Slikom Draže Mihajlovića izazivate samo podsmijeh među našim obrazovanim stanovništvom. Zaboga, taj srpski vođa najvećih gerilskih kukavica na ovim prostorima je bio poražen od same vaše braće kod Neretve. Naravno, to se od vas ne očekuje da znate. Vi radije to zaniječite i krojite svoju povijest, srušite koji forum, podmitite kojeg suca ili bacite koju petardu ili limenku na naše košarkaše. Dokažite još jednom da ste jaki dok god vas je više.</p>
<p>Zato imamo par poruka za vas: Po svojoj državi lijepite plakatiće sa slikom Draže. Imajte po kućama slike istog. Ali molimo vas, nemojte izazivati kaos i sramotiti se u drugim civiliziranim državama noseći sliku i obilježja istog. Pokušajte i vi od danas gledati naprijed. Gledajte da napredujete u nekim segmentima. Gledajte da svojoj državi osvijetlite obraz sada kada joj je najteže«.</p>
<p>Na odgovor sa srpske strane nije trebalo dugo čekati. Kako se tvrdi na web portalu Index.hr, hakeri koji su napali Osječane, a onda i stranicu www.crnalegija.com, vjerojatno su isti oni koji su srušili i Janičinu stranicu. Jasno, i taj je napad praćen porukom kojom se objašnjava da je riječ o – osveti.</p>
<p>U njoj se, nadalje, tvrdi da je Ante Gotovina ratni zločinac te da »njega treba u Hag slati, a ne srpske i muslimanske ljude«. »Kad ste izmenili stranice partizan.net-a tamo navodite da smo mi klali i ubijali... A šta ste vi jadni radili? Gledali? Ko je klao srpsku decu i muslimansku? Ko je ubijao?? Ostali ste najveći nacionalisti na Balkanu i bićete ZAUVEK!!!«, poručili su »ustašama« srpski hakeri. </p>
<p>No, svojim su zadnjim pozdravom nesvjesno, čini se, ipak dokazali tko je i zašto klao i ubijao. Pozdrav glasi: »Živela Velika Srbija«!</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Predstavljen najveći ravni ekran na svijetu</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Južnokorejska tvrtka »Samsung SDI« predstavila je u četvrtak najveći ravni tv-ekran na svijetu. Taj tv-gorostas dug je zapanjujućih 2,6 metara! U Samsungu navode da će im ovaj proizvod omogućiti promociju difuzije superekrana i »dominaciju na svjetskom tržištu«. Ekran je, kažu, prilagođen trgovačkim centrima, zračnim lukama i malim kino-dvoranama, a njegova će proizvodnja započeti u prvoj polovici iduće godine. Živi bili pa gledali.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>I Južna Koreja proizvela vlak koji juri 350 kilometara na sat</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Južnokorejski vlak postigao je u četvrtak <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 350 km na sat, čime je ta zemlja ušla u »klub« država koje proizvode super-brze vlakove. Vlak je napravljen na tehnologiji francuske tvrtke »Alstom«, izradili su ga južnokorejski »Rotem« i »Hyundai Heavy Industries«, a na probnoj je vožnji postigao brzinu od 352,4 km na sat.</p>
<p>Nakon Francuske, Njemačke i Japana, Južna je Koreja time postala četvrta zemlja svijeta koja gradi vlak koji može voziti 350 km na sat i brže. Projekt je trajao osam godina i koštao 200 milijuna dolara. Zahvaljujući transferu tehnologije, južnokorejske su željeznice usavršile vlastiti model G7, a nadaju se da će ga nakon 2007. godine i izvoziti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Njemačka štiti njemačku glazbu</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Zastupnici njemačkog parlamenta u petak će glasovati o prijedlogu kojim se njemačkim radijskim postajama nalaže da u programima češće puštaju – njemačku pop glazbu. Točnije, najmanje 35 posto od ukupne količine glazbe. Cilj je takova zakona, kakav bi u Hrvatskoj vjerojatno naišao na omalovažavanje te bio prozvan zadrtim, podržati domaću glazbenu industriju. Da stvar bude neobičnija, prijedlog je to socijaldemokrata i Stranke zelenih, što je u nas gotovo – nemoguće. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Za vikend samo kraće poboljšanje sna i koncentracije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Biometeorološke će prilike idućih dana biti uglavnom nepovoljne, uz kraće povoljno razdoblje tijekom vikenda, izvješćuju u DHMZ-u. U petak će zbog ciklone prilike biti nepovoljne, meteoropati bi se mogli žaliti na glavobolju i imati teškoća sa snom i koncentracijom. Tegobe su vjerojatne i kod kroničnih srčanih, plućnih i reumatoloških bolesnika.</p>
<p>U subotu će ujutro još prevladavati razmjerno nepovoljan utjecaj, ali će odmicanje ciklone na istok popodne donijeti poboljšanje. U nedjelju, nakon povoljnih prilika ujutro, približavanje nove ciklone opet će izazvati pogoršanje pa su kod meteoropata mogući glavobolja i nesanica, kod reumatičara bolovi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Spektakl suvremene umjetnosti </p>
<p>Izložbom »Enigma objekta – izbor iz kolekcije pariškog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Centra Georges Pompidou« nastavlja se sjajan izložbeni niz koji je ove godine obilježio hrvatsku likovnu scenu</p>
<p>Najveći spektakl među izložbama ove godine u Zagrebu</p>
<p> – izbor iz kolekcije francuskog Nacionalnog muzeja moderne umjetnost Centra Pompidou od subote je za javnost otvoren u Galeriji Klovićevi dvori. Ovom izložbom nastavlja se sjajan izložbeni niz koji je ove godine obilježio hrvatsku likovnu scenu. Nakon uspjeha izložaba »Dora Maar i Picasso«, »7000 godina perzijske umjetnosti« i »Zbirka Lenz Schönberg«, koje su privukle na tisuće posjetitelja ne samo iz Hrvatske već i šire, novim projektom Muzeja za suvremenu umjetnost u suradnji s Centrom Georges Pompidou Zagreb i Hrvatska mogu se ravnopravno staviti uz bok s velikim umjetničkim središtima poput Berlina, Pariza i Londona. </p>
<p> Znameniti Centar Pompidou u Parizu izgrađen je 1977. prema projektu Renza Piana, Richarda Rogersa i Gianfranca Franchinija i već kao arhitektonsko djelo prepoznat je kao jedno od najzanimljivijih građevina dvadesetoga stoljeća. Izgled koji podsjeća na naftnu rafineriju duguje ideji »izokrenute zgrade«, odnosno premještanja svih instalacijskih vodova iz njene unutrašnjosti na njenu vanjštinu. </p>
<p>Autor izložbe Želimira Koščevića u suradnji s francuskom kustosicom Catherine Grenier odabrao je 67 autora koji su predstavljeni s ukupno 107 djela. </p>
<p>Koncepcija izložbe temelji se na djelima koja svojom enigmatičnošću postavljaju ključna pitanja u umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Novi realizam, slikarstvo pop-arta, konceptualna umjetnost i odjeci koje je izazvala, minimalistička umjetnost i pokret Support-surface, fotografija i recentno stvaralaštvo međusobno su povezane etape koje izražavaju razvoj umjetničkog stvaralaštva. </p>
<p>Naglasak izložbe je na jedinstvenosti stilskog izraza umjetnika kao što su, primjerice, François Morellet, Yves Klein, Robert Filliou, Nam June Paik, Braco Dimitrijević ili Christian Boltanski.</p>
<p>Postav izložbe započinje djelima i umjetnicima formiranim oko pariške Galerije Denise René te s kinetičkom i geometrijskom apstrakcijom pedesetih godina. Umjetnici okupljeni oko te galerije na novi su način upotrebljavali pokret i svjetlo, te je taj pokret rekonfiguracije umjetnosti bio polazište za razvoj modernizma. Na izložbi se tako mogu vidjeti neki od umjetnika koji su izlagali na velikoj izložbi 1955. godine upravo u galeriji Denise René: Agam, Victor Vasarely i Soto Jesus Rafael.</p>
<p>Istodobno sa skupinom oko galerije Denise René na sceni su prisutni umjetnici okupljeni pod vodstvom Pierrea Restanyja u skupini Novih realista koji donose nove ideje shvaćanja umjetničkog objekta. Novi realizam začetnika je imao u Yvesu Klainu, koji je bio jedan od najsjajnijih talenata poslijeratnog razdoblja. Osim Kleina na izložbi su prisutni radovi umjetnika koji su bili dio toga pokreta i koji su izlagali na izložbi grupe Novih realista u Galeriji J. u Parizu 1960. godine, primjerice radovi Martiala Rayssea, Daniela Spoerrija i Jacquesa de la Villegléa.</p>
<p>Nakon Novog realizma javlja se avangardni izraz, odnosno odstupanje od prakse ponovne upotrebe objekta i slike, što će u isto vrijeme, šezdesetih i sedamdesetih godina, ali na različite načine pokazati pop-art i Fluxus. Roy Lichtenstein i Andy Warhol definiraju osnovne premise pop-arta i jedni su od umjetnika čiji su radovi prisutni na izložbi. Warholova »Električna stolica« svakako je jedno od značajnijih djela zbirke Centra Georges Pompidou. </p>
<p>Fluxus se pojavio na američkoj i europskoj sceni početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, imao je i još uvijek ima velik utjecaj na suvremenu umjetnost. Umjetnici Fluxusa, koji su prisutni i na zagrebačkoj izložbi, poput Bena, Georgea Brechta, Jeana Dupuyja, Roberta Fillioua i Daniela Spoerrija, umanjili su, prema Koščevićevim riječima, enigmatičnost suvremene umjetnosti ugradnjom u njenu proturječnu i katkad paradoksalnu razvojnu liniju, pa su svojevrstan putokaz prema njenoj demistifikaciji.</p>
<p>Konceptualna umjetnost šezdesetih i sedamdesetih godina uvodi, kako je to napomenula u tekstu kataloga Catherine Grenier, kritičku distancu i auto refleksiju, te je upravo taj pravac u umjetnosti nastavak uvijek prisutne potrebe za redefiniranjem i preispitivanjem umjetničke problematike.</p>
<p>Ta kretanja duboka su označila umjetničku scenu i njezini su tragovi vidljivi i danas. Instalacija Josepha Kosutha »Jedan i tri stolca« kapitalno je djelo konceptualne umjetnosti.</p>
<p>Pokret i slučajnost koji su umjetnici pedesetih godina istraživali u svojim kinetičkim slikama nastavlja se performansima, koji su na izložbi zastupljeni video dokumentacijom. Umjetnik je u performansu stavio sebe u funkciju medija. Premda su znali biti okruženi predmetima »zagonetna« podrijetla, vosak ili mast u slučaju Josepha Beuysa ili enigmatične simbolike kao što je slučaj zmije kod Marine Abramović, umjetnik je estetsko polazište zamijenio etičkim. Upravo kroz takvo polazište umjetnici su progovorili o sebi, o svom muškom ili ženskom identitetu, o socijalnoj ili etničkoj pripadnosti. </p>
<p>Pregled umjetnosti zadnjih pedesetih godina 20. stoljeća završava s djelima umjetnika nastalih u devetom desetljeću 20. stoljeća, između ostalih radova izložen je »Meandar« nedavno preminulog hrvatskoga umjetnika Julija Knifera, koji je prošlih petnaest godina živio i radio u Parizu. Galerija Miroslav Kraljević će u siječnju ugostiti selekciju opsežne kolekciju novih medija Centra Georges Pompidou, koja sadrži 1150 video traka i tonskih zapisa, CD-romova i oko šezdesetak multimedijalnih instalacija. Zagreb će tako imati priliku vidjeti između ostalih antologijska djela Nam June Paika, Vita Acconcija, Marine Abramović, Yvesa Kleina, Yoko Ono i mnogih drugih. U Kinu »Tuškanac« početkom veljače prvi put će u Hrvatskoj biti prikazivan osmosatni film Jean-Luca Godarda »Filmske priče«. Osim popratnog programa, u povodu izložbe ozbiljno će se raspravljati o ulozi budućeg Muzeja suvremene umjetnosti, i to na svojevrsnoj francusko-hrvatskoj konferenciji na kojoj se očekuje i sudjelovanje direktora Centra Georges Pompidou Alfreda Pacquementa.</p>
<p>Ostvarujući taj zahtjevni i izvanredno važan projekt, Muzej za suvremenu umjetnost je položio ispit spremnosti za nove velike projekte koji ga očekuju u novoj zgradi muzeja.</p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Radić će i dalje biti inspiracija </p>
<p>Drugi u nizu malih biografskih leksikona što ih namjerava pokrenuti Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« prvi će put leksikografski raščlaniti djelovanje Stjepana Radića i Hrvatske seljačke stranke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Leksikon posvećen životu i djelovanju čovjeka koji je (s bratom Antunom) utemeljio Hrvatsku seljačku stranku i političara koji je trajno obilježio suvremenu hrvatsku povijest Stjepanu Radiću novi je projekt Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža« u Zagrebu, koji će prvi put leksikografski raščlaniti djelovanje Stjepana Radića i njegove stranke u ukupnosti hrvatskoga političkog života u 20. stoljeću. O drugome u nizu malih biografskih leksikona što ih ta institucija namjerava pokrenuti bilo je riječi na predstavljanju priređenome u povodu obilježavanja 100. obljetnice HSS-a, u četvrtak u Leksikografskome zavodu.</p>
<p>Prema najavama dr. Stjepana Matkovića, glavnoga urednika leksikona, knjiga će donijeti sustavan pregled političkih, gospodarskih i kulturnih gibanja od kraja 19. stoljeća, kada se braća Radići na političkoj sceni pojavljuju kao autsajderi do prvih desetljeća 20. stoljeća, kada prerastaju u simbol nacionalnih težnja, a njihova stranka u nacionalni pokret koji je stekao golemu popularnost.</p>
<p> Uz to, leksikon će obraditi i ključne procese u razvoju Hrvatske seljačke stranke do izbijanja Drugoga svjetskog rata, za Nezavisne Države Hrvatske, njezinu sudbinu pod komunističkom vladavinom i u emigraciji, završavajući s obnovom u domovini i razvojem u 90-ima. U leksikonu će također, dodao je Matković, biti iznesena i kritička gledišta, a u njegovu će stvaranju sudjelovati brojni ugledni stručnjaci starijeg i mlađeg naraštaja.</p>
<p>»Vjerujem da nema mnogo stranaka u svijetu koje se mogu pohvaliti da imaju stranku koja već 100 godina ima svoj autentični nacionalni program. Stjepan Radić bio je borac za nacionalna i socijalna prava koji je cijeli život živio za narod, a neizmjernu pomoć imao je u svojoj životnoj družici«, rekao je unuk Stjepana Radića, hrvatski pijanist i političar te počasni predsjednik HSS-a Stjepan Radić, naglasivši i to da postoji velik dug prema njegovu djedu.</p>
<p>O povijesnome putu HSS-a izlagala je povjesničarka dr. Branka Boban, rekavši da se ta stranka, među inim, zauzimala i za radnička i građanska prava, slobodu govora i pisanja, nezavisnost sudstva te ravnopravnost žena. »Cilj mu je bio stvaranje hrvatske države, čemu je pridavao veliku važnost, a još važnije mu je bilo kakva će ta država biti«, rekla je Boban.</p>
<p>»Nama u današnjem HSS-u ne pada na pamet komparirati Radića s nekim drugim političarom. Stjepan Radić i HSS su jedna originalna ličnost, politika i politička ideja koja egzistira već 100 godina, pa mi je zadovoljstvo da institucije poput Leksikografskoga zavoda i Hrvatskoga novčarskog zavoda prepoznaju tu univerzalnost Radićeve politike i njezinu pripadnost cijelomu hrvatskomu narodu«, kazao je Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a. Pritom je naglasio da je Radićeva politika, koja se može svesti na tri ključne riječi – sloboda, čovječnost i pravica, i danas i te kako aktualna, a da će Radić i dalje biti inspiracija i provokacija.</p>
<p>Tom prigodom predstavljen je i zlatnik i srebrnjak s likom Stjepana Radića, rad akademskoga slikara Stjepana Divkovića, a koji je izdao Hrvatski novčarski zavod.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>2005. Kranjčevićeva i Tadijina godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska kulturna zaklada (HKZ) iz Zagreba donijela je odluku o proglašenju 2005. jubilarnom godinom Silvija Strahimira Kranjčevića (1865.-1908.) i Dragutina Tadijanovića (1905.). Zaklada poziva sve hrvatske kulturne, prosvjetne, vjerske i ine ustanove, i medije da se priključe obilježavanju dvaju velikana hrvatske kulture. Hrvatska kulturna zaklada 31. prosinca zaključuje godinu Andrije Kačića Miošića i Ivane Brlić Mažuranić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Otvara se SlavonskI biennale</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Otvorenje izložbe i dodjela nagrada na 19. slavonskom biennalu održat će se u subotu u Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku. Riječ je o tradicionalnoj likovnoj manifestaciji na kojoj je zastupljeno slikarstvo, kiparstvo, grafika, multimedija, video i primijenjena umjetnost. Velika nagrada ovogodišnjeg biennala dodijelit će se slikaru Kruni Stipeševiću, dok su ex aequo nagrađeni slikar i kipar Brano Crlenjak i slikari Mario Čaušić i Domagoj Sušac. Priznanje 19. slavonskih biennala dobit će grafičarka Sabina Ostojić. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Alex Katz u Albertini</p>
<p>BEČ</p>
<p> – »Crteži i ulja na platnu« naziv je izložbe suvremenoga američkog slikara Alexa Katza otvorene u bečkom muzeju Albertina. Izloženo je 50-ak djela tog njujorškog slikara koji je rođen 1927. u Brooklynu i ubraja se u najznačajnije američke suvremene umjetnike, pripadnike tzv. cool painting. Alex Katz na jedinstven način povezuje distancirano i suptilno jednostavno s nježnom melankolijom i elegantnom ljepotom, naglasio je u četvrtak na konferenciji za novinstvo direktor Albertine Klaus Albrecht Schröder. Dodao je kako su Katzova djela jedinstvena po tome što odišu ekspresivnom glazbom jednostavnosti i hladnoćom u pokretu. Izložba ostaje otvorena do 20. veljače. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Novac za obnovu Katedrale u Zagrebu</p>
<p>GORNJA STUBICA</p>
<p> – Iz sredstava namaknutih spomeničkom rentom Ministarstvo kulture izdvojit će 3,5 milijuna kuna za obnovu zagrebačke Katedrale te milijun i 350 tisuća kuna za obnovu Crkve svetoga Marka, izjavio je ministar kulture Božo Biškupić na susretu s novinarima u srijedu, govoreći o svoti koja je dosad prikupljena od spomeničke rente. Predsjednik Odbora za obnovu zagrebačke Katedrale kanonik Josip Klarić izjavio je Hini da obnova Katedrale traje od početka devedesetih godina. Zahvalio je ministru kulture na novcu koji će biti izdvojen za obnovu Katedrale. Po njegovim riječima dosad je obnovljena prva galerija, timpan te zapadno pročelje, osim sjevernoga zvonika i portala Katedrale, što je vrlo zahtjevan posao. Na upit koliko se godišnje prikupi sredstava za obnovu Katedrale, rekao je da je to otprilike pola milijuna eura, i to većinom sponzorskih priloga, te da dio sredstava za obnovu godišnje dodjeljuje i Grad Zagreb. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Stuttgart je zijevajući otpuhnuo maksimirskog patuljka </p>
<p>Nedovoljna taktička pripremljenost, skromni trkački element, pomanjkanje fizičke izdržljivosti, agresivnosti i pozitivne drskosti, a ponajprije plahost u izravnim klinčevima sa suparničkim igračima... Kad smjesi svih ovih Dinamovih minusa pridodamo i vidljivi strah i impresioniranost velikim suparnikom, tada je jasno zbog čega maksimirski klub ne može dohvatiti toliko željeni zimski san u Europi </p>
<p>STUTTGART (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Kriva upravljačka struktura, slabašna hrvatska liga, nedostatak sponzora i gledatelja, huligani na tribinama, propusti u školi nogometa iz koje »plavi regruti« najčešće dolaze bez naučenih osnovnih elemenata nogometne igre... Mnogi od ovih elemenata opisuju i Dinamovu stvarnost, mnogi su od tih elemenata zapravo u uzročno-posljedično vezi, naslanjaju se jedan na drugog i poput domino efekta ruše ugled nekad ipak priznatog europskoga kluba. Vidljivo je, dakle, da »plavi« sve više postaju »modri«. Čim provire na europsku scenu i čim se namjere na kakvog ozbiljnijeg suparnika, redovito ostanu ležati u modricama. </p>
<p>Vrlo su dobro, uostalom, maksimirsku momčad detektirali portugalski novinari nakon što ju je nedavno razmontirala Benfica u Lisabonu. Prepoznali su »plave« kao momčad koja pripada trećem razredu europskoga nogometa, a identičnu opasku sada mogu rabiti i njihovi njemački kolege. Stuttgart je, dakle, gotovo zijevajući od umora nakon napornog okršaja u gostima protiv Bayerna, laganim pokretom palca i kažiprsta podignuo maksimirskog patuljka i lijeno ga maknuo sa staze koja vodi do šesnaestine finala Kupa Uefe. Istina, Dinamov je poraz u tom, posljednjem kolu Uefine lige ipak »pristojan«, Nijemci su pobijedili tek sa 2-1, a zagrebački su nogometaši nakratko čak ulovili i izjednačenje počevši tako snivati i o - senzaciji. No, većim su dijelom utakmice doista i igrali kao da su upravo utonuli u suviše tvrdi san i onako inertni nisu mogli predstavljati ravnopravnog suparnika trećeplasirane momčadi njemačkog prvenstva. Dakako, nitko realan nije očekivao Dinamovu pobjedu u Stuttgartu niti je ta utakmica, s obzirom na snagu protivnika, trebala poslužiti kao indikator stvarne kvalitete maksimirske momčadi. No, mnogi su se nadali da »plavi lavovi« ipak u Njemačkoj neće zaigrati sa - zečjim genima. </p>
<p>Nedovoljna taktička pripremljenost, skromni trkački element, pomanjkanje fizičke izdržljivosti, agresivnosti i pozitivne drskosti, a ponajprije plahost u izravnim klinčevima sa suparničkim igračima... Kad smjesi svih ovih Dinamovih minusa pridodamo i vidljivi strah i impresioniranost velikim suparnikom, tada je jasno zbog čega maksimirski klub ne može dohvatiti toliko željeni zimski san u Europi. </p>
<p>Nakon što je Dinamo, na vlastito iznenađenje uspio nekako izjednačiti »zalutalim metkom«, očito preplašeni Pranjić propustio je vrlo dobru priliku za vodstvo zagrebačke momčadi. Eduardo je teškom mukom prešao suparničkog braniča, a u nastavku akcije povratna se lopta Pranjiću naprosto namjestila na čist otvoren šut s desetak metara. On ju je, međutim, promašio. Tek ju je uspio traljavo okrznuti te tako potvrditi da nadimak »plavi lavovi« polako poprima ironičnu konotaciju. </p>
<p>Dinamu sada slijedi, kako je uostalom najavio i predsjednik Mirko Barišić, žestoka borba u Ligi za ostanak. »Lavovi« su trenutačno sedmi na prvenstvenoj ljestvici. Ostanu li na tom mjestu i u ožujku, uoči doigravanja, to će značiti da će u Ligu za ostanak zakoračiti s ugodnoga prvog mjesta. Veliki je apsurd u tome što ova generacija maksimirskih nogometaša ima doista velike, ali skrivene potencijale. Uz malo više samouvjerenosti, psihološke čvrstine i, dakako, ozbiljnijega rada ova bi Dinamova momčad, uz dodatne korekcije, ipak mogla postati kakav primjetan subjekt na europskom radaru. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nove pobjede Danske i Norveške </p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Rezultati utakmica 2. kola drugoga kruga Europskog prvenstva za rukometašice, koje se igra u Mađarskoj: Skupina 1: Ukrajina – Rusija 24-28, Španjolska – Slovenija 30-28, Norveška – SCG 39-24; redoslijed: Norveška 8 bodova, Rusija, Slovenija, Španjolska i Ukrajina po 4, SCG 0. Skupina 2: Njemačka – Austrija 29-23, Rumunjska – Mađarska 25-31, Danska - Francuska 22-20; redoslijed: Mađarska 8, Danska 6, Njemačka i Rumunjska po 4, Austrija 2, Francuska 0. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prvo neka Splićani operu prljavo rublje </p>
<p>Ništa od odlaska u Split tročlane delegacije Hrvatskog nogometnog saveza, koja je imala za cilj utvrditi razloge i legalitet osnivanja usporedne Skupštine Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Do daljnjega nema ništa od najavljenog »puta istine, mirenja i arbitriranja« na koji se za petak najavila tročlana delegacija iz Kuće nogometa, u sastavu Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, Nevenko Herjavec, član IO HNS-a, i Vlado Iveta, pravnik saveza. Razlog izostanka inspekcijskog odlaska za Split leži u manjku kvalitetnih informacija vezanih uz u subotu održanu Skupštinu Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije, kao i formiranja samozvane usporedne Skupštine koju je inicirao Hajduk. Naime, obje su skupštine proglašene - zakonitima. </p>
<p>Doduše, prijepora ne bi trebalo biti slijedi li se logika činjenice da je jedan skup sazvao zakoniti predsjednik županijskog NS-a, kojeg su navodno ponovno poduprli zakoniti članovi skupštine. No, kako je u cijeloj igri angažiran i Hajduk, slučaj i nije tako jednostavan kako se čini, jer bi formiranjem drugog sastava Skupštine trebali prevladati Hajdukovi kandidati, koji bi time stekli mjesta u IO HNS-u, i to »kako bi lakše rušili predsjednika Markovića«. </p>
<p> Slučaj je još opipljiviji jer se zna tko je i što na tom području Hajduk, koji se time automatski deklarira kao otvoreni podupiratelj prodrmavanja postojećeg stanja u Kući hrvatskog nogometa, što sigurno nije u skladu s raspoloženjem u gradu podno Marijana. Da jest, onda se ne bi održale dvije županijske skupštine, bila dva predsjednika, dvije suprotstavljene politike prema Rusanovoj... </p>
<p>Upravo su zbog svega toga u Split trebali krenuti Srebrić, Herjavec i Iveta, da na licu mjesta utvrde stvarno stanje stvari, kako bi se izbjegle raznolike interpretacije, ali i nagađanja, od kojih nitko nema koristi. No, upozoreni su baš prije polaska na put da se strpe, jer prvo pravorijek o pravom stanju treba utvrditi mjerodavni županijski organ, jer je u opticaju nekoliko »istina« o tom događaju pa bi neupućeni gosti mogli utvrditi još više prljavog rublja nego što im se želi pokazati. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Japan - Njemačka 0-3 </p>
<p>YOKOHAMA</p>
<p> – U prijateljskoj nogometnoj utakmici Njemačka je u Yokohami pobijedila Japan sa 3-0. Pogotke su postigli Miroslav Klose i Michael Ballack. Dvoboj protiv Japana bila je prva utakmica Njemačke na azijskoj turneji. </p>
<p>JAPAN: Seigo Narazaki, Akira Kaji, Makoto Tanaka, Takayuki Chano, Alex (od 83. Norihiro Nishi), Takashi Fukunishi, Junichi Inamoto (od 69. Yasuhito Endo), Mitsuo Ogasawara, Toshiya Fujita (od 69. Atsuhiro Miura), Naohiro Takahara (od 69. Yoshito Okubo), Takayuki Suzuki (Keiji Tamada 46)</p>
<p>NJEMAČKA: Oliver Kahn, Christian Woerns, Patrick Owomoyela, Per Mertesacker, Bernd Schneider (od 73. Tim Borowski), Michael Ballack, Christian Schultz, Fabian Ernst (od 77. Marco Engelhardt), Gerald Asamoah, Miroslav Klose, Lukas Podolski (od 62. Schweinsteiger)</p>
<p>SUDAC: Shield (Aus). GLEDATELJA: 61.805. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Australiji više neće biti soccera </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Nogometni savez Australije od 1. siječnja 2005. promijenit će ime. Naime, riječ soccer zamijenit će imenica football. Tako će se od 1. siječnja Nogometni savez zvati Football Federation Australia, dok će dosadašnji naziv Australian Soccer Association otići u povijest. »Svjestan sam da će ljudima trebati vremena da prihvate naziv football. No, smatramo da je ova simbolična promjena vrlo važna kako bi se izjednačili s ostatkom nogometnog svijeta«, istaknuo je predsjednik Nogometnog saveza Frank Lowy, jedan od najbogatijih ljudi Australije. Njegov je cilj da nogomet postane jedanko popularan kao i ragbi te australski nogomet. Ovom će promjenom najviše izgubiti nacionalna reprezentacija, koju u Australiji popularno zovu Socceroos. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Janica sedma na drugom treningu spusta </p>
<p>VAL D'ISERE</p>
<p> – Trostruka olimpijska pobjednica Janica Kostelić na drugom treningu spusta u Val d'Isereu ostvarila je sedmo vrijeme, zaostavši za vodećom Amerikankom Brynom McCarty 49 stotinki. Janica je bila zadovoljna svojom vožnjom, a posebno činjenicom što je imala najbolje vrijeme na gornjem i donjem dijelu staze. U središnjem je dijelu preizravno išla na jedna vrata i da nije bilo te male pogreške imala bi još bolji rezultat. </p>
<p>Na prvom je treningu Janica bila 16. Ovi rezultati nagovješćuju da Janica može ponovno računati na dobar plasman na spustovima Svjetskoga kupa, koji se u subotu i nedjelju voze u Val d'Isereu. Na dosadašnja dva ovosezonska spusta, održana u kanadskom Lake Louiseu, najbolja je hrvatska skijašica bila 10. i 13., a najbolji spustaški rezultat u karijeri ostvarila je prije dvije godine u švicarskom Lenzerheideu, kad je bila šesta. </p>
<p>Drugi rezultat na treningu postigla je Kanađanka Emily Brydon (+0,21), a treće mjesto dijele Austrijanka Alexandra Meissnitzer i Amerikanka Lindsey Kildow (+0,28). Michaela Dorfmeister, najbrža na prvom treningu, bila je tek 22. (+1.86). </p>
<p> • Rezultati drugog treninga: 1. Bryna McCarty (SAD) 1:43,18, 2. Emily Brydon (Kan) +0,21, 3. Alexandra Meissnitzer (Aut) +0,28, 3. Lindsey Kildow (SAD) +0,28, 5. Carole Montillet-Carles (Fra) +0,31, 6. Hilde Gerg (Njem) +0,47, 7. JANICA KOSTELIĆ +0,49... 18. Renate Götschl (Aut) +1,72... 22. Michaela Dorfmeister (Aut) +1,86... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Novi poraz Utaha, slab učinak Giričeka </p>
<p>Najefikasniji kod domaćina, kojima je ovo šesta pobjeda zaredom, bio je Joe Johnson sa 30 poena, a Amare Stoudemire dodao je 19. Carlos Boozer sa 19 koševa i 11 skokova bio je najbolji kod Utaha. Giriček je na terenu proveo 20 minuta, postigavši četiri koša, tri skoka i dvije asistencije</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Košarkaši Utah Jazza, za koje igra hrvatski reprezentativac Gordan Giriček, samo su u prvoj četvrtini Phoenix Sunse uspjeli »držati na uzdi«. No, već su u drugoj dionici Sunsi, koji imaju najbolji kontranapad u ligi, nagovijestili potop »jazzera«. Drugu su četvrtinu domaćini dobili sa 41-23, a do kraja se prednost Sunsa samo povećavala do konačnih 108-86. Najefikasniji kod domaćina, kojima je ovo šesta pobjeda zaredom, bio je Joe Johnson sa 30 poena, a Amare Stoudemire dodao je 19. Carlos Boozer sa 19 koševa i 11 skokova bio je najbolji kod Utaha. Giriček je na terenu proveo 20 minuta, postigavši četiri koša, tri skoka i dvije asistencije. </p>
<p>U New Yorku su prvaci Detroit Pistonsi gotovo čitavu utakmicu bili u zaostatku. Na poluvremenu su im Knicksi bježali 16 poena, no na kraju su se ipak veselili gosti. Slobodnim bacanjima 2,6 sekundi prije kraja Chauncey Billups donio je pobjedu Detroitu sa 94-93. Richard Hamilton (29) predvodio je prvake. Rasheed Wallace postigao je 18, a Chauncey Billups 15 koševa. Kod Knicksa, za koje nije igrao Šundov, najraspoloženiji je bio Jamal Crawford sa 25 poena. </p>
<p>Orlando Magic nakon tri je četvrtine bio na najboljem putu da ubilježi pobjedu u gostima kod favoriziranih San Antonio Spursa. U posljednju je dionicu ušao sa deset poena prednosti (76-66), no tada je proigrao branič Spursa Manu Ginobili. Argentinac je 11 od svojih 17 koševa ubacio u posljednjih 12 minuta i na kraju su slavili Spursi sa 94-91. Tim Duncan dodao je 24 koša i 14 skokova. Mario Kasun odigrao je samo četiri minute za Orlando, ubilježivši 1 skok, a najbolji igrač Magica bio je Cuttino Mobley sa 21 poenom i sedam skokova. </p>
<p>Boston Celticsi u uzbudljivoj su završnici izgubili od Denvera sa 99-100. Pobjednički koš ubacio je Carmelo Anthony 3,6 sekundi prije završetka. Ujedno, sa 25 je poena i 10 skokova bio najbolji pojedinac Denvera, dok je kod Celticsa iskočio Paul Pierce sa 31 košem. </p>
<p>Toronto je prekinuo crni niz od sedam uzastopnih poraza, pobijedivši kod kuće Minnesotu sa 96-90. Najzaslužniji je za trijumf Raptorsa Chris Bosh, koji je sa 24 koša i 14 uhvaćenih lopti došao do učinka sezone. Minnesotu je predvodio Kevin Garnett sa 23 poena i 15 skokova, ali uz slab šut 9-27. </p>
<p> • Rezultati: Boston – Denver 99-100, Washington – Miami 93-98, New York – Detroit 93-94 (Šundov nije igrao), New Orleans – Golden State 98-89, San Antonio – Orlando 94-91 (Kasun - 4 minute, 1 skok), Toronto – Minnesota 96-90, Cleveland – Portland 112-88, Memphis – Chicago 88-96, Phoenix – Utah 108-86 (Giriček - 20 minuta, 4 koša, 3 skoka, 2 asistencije), Houston – Atlanta 92-69. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Split CO - Zagorje Tehnobeton 95-90 </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Košarkaši Splita CO na Gripama su pobijedili Zagorje Tehnobeton rezultatom 95-90 (21-16, 24-21, 25-14, 25-39). Domaće je predvodio Rančić (26 poena), dok je Starčević postigao jednak broj koševa za poraženu momčad. Splićanima je to šesta pobjeda u Hrvatskom prvenstvu, a tri su puta poraženi. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jugaši nadigrali »žapce« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vaterpolisti zagrebačke Mladosti ubilježili su i peti poraz u nizu. Jug je nakon nedavne pobjede u Hrvatskom kupu slavio i u šestom kolu domaćeg prvenstva rezultatom 13-8. Gostujući su centri bili superiorni u dvobojima s braničima Mladosti. Lagano su se izborili za pozicije u kojima su im suigrači dodavali loptu, a oni su bez problema zabijali pogotke ili izborili isključenja protivničkih vaterpolista koja su uz veliki postotak realizirali. Dvostruko više isključenih domaćih igrača govori o njihovoj nemoći. Jug je u ovom trenutku kvalitetniji suparnik i »žapci« su im priznali nadmoć:</p>
<p>– Dali smo sve od sebe, možemo u svlačionici pogledati jedni drugima u oči. Jug je u ovom trenutku kvalitetnija momčad. Ovaj dio sezone trebamo što prije zaboraviti i iskoristiti zimsku pauzu i dobro se pripremiti za nastavak sezone, rekao je Vedran Jerković, centar Mladosti. </p>
<p> • Plivalište na Savi </p>
<p> MLADOST – JUG 8-13 (1-4, 3-2, 1-4, 3-3)</p>
<p> MLADOST : Kačić, Vranješ, Đogaš 2 Jelaća 3, Koljanin 1, Oreb, Vrbičić, Milaković, Primorac, Jerković 1, Vegar, Rogin 1, Kobešćak 1, Perčinić.</p>
<p>JUG : Volarević, Komadina 1, Bošković 1, Računica 1, Kržić 1, Smodlaka 3, Malković 1, Bušlje, Sutić, Dobud 3, Drobac , Fatović 3, Karač , Balić. </p>
<p>SUCI: Prvan (Split) i Brala (Rijeka). GLEDATELJA: 300</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 3 (8), Jug 9 (16)</p>
<p>ČETVERCI: Mladost -, Jug -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Elvis FATOVIĆ </p>
<p> • Rezultati, 6. kolo: Mladost – Jug 8-13, Primorje EB – Medveščak 12-9, Jadran – Šibenik 9-6; redoslijed: Jug i Primorje EB 12 bodova, Jadran 8, Mladost 6...</p>
<p>D. J.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagrebaši sigurno do pobjede </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometaši Zagreba u dvoboju 13. kola nacionalnog prvenstva nisu imali problema protiv Osijek-Elektromodula, svladavši ga sa 35-28 (17-15). </p>
<p>Gosti su uspjeli pružiti značajniji otpor u prvom dijelu susreta, ponajprije zaslugom Damira Bičanića, čijim su pogocima održavali rezultatski priključak. Početkom nastavka zagrebaši su zaigrali odlučnije. Igrač utakmice Igor Vori svojim je pogocima i zarađenim isključenjima suparnika odveo Zagreb na, za goste, nedostižnih pet pogodaka prednosti. U nastavku se razbranio i vratar domaćih Nikola Blažičko, skupivši ukupno 18 obrana, a Pongračićevim i Horvatovim pogocima Zagreb je povećao prednost na konačnih sedam. </p>
<p> • Kutija šibica</p>
<p> ZAGREB – OSIJEK-ELEKTROMODUL 35-28 (17-15)</p>
<p>ZAGREB: Blažičko (18), Kozar (0), Koloper, Pongračić 7 (4), Goluža 4 (2), Vuković 3, Batinić, Kaleb 2, Vori 7, Bilić, Valčić 3, Štritof 1, Horvat 8, Knez</p>
<p>OSIJEK: Rajković (2), Somić (5+1), Đurin, Bojić, Bičanić 9, Jurić, Abramović 6, Kovačević 2, Privšek 4 (4), Opančar, Kuže 2, Bičvić, Ćurak</p>
<p>SUCI: Kasunić i Marovina (obojica iz Karlovca). GLEDATELJA: 100</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 8 (6), Osijek 4 (4)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 4 minute (Vuković, Štritof), Osijek 4 minute (Abramović, Kovačević ) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor VORI</p>
<p> • Ostali rezultati 13. kola: Gorica – Perutnina PIPO IPC 31-27; poredak: Zagreb 25 bodova, Metković 20, Medveščak 18, Moslavina 16, Zamet i Gorica po 15, Osijek 14, Perutnina (-1) i Crikvenica po 13, Split i EKOL (-1) po 11, Karlovac i Varteks po 10, Đakovo 8, Dubrava 5, Zadar 2. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Početak pregovora s Turskom bez jamstava </p>
<p>Europa od svojih lidera traži hrabrost, i u petak će pasti odluke koje će pokazati i dokazati političku zrelost velike obitelji, ali i sposobnost za donošenje odluka koje idu u red onih najspornijih i najtežih / Neke europske države skeptične u odnosu na Tursku, boje se dolaska novog vala radnika koji će preuzeti poslove u njihovim zemljama, što već sada predstavlja ozbiljan problem za Francusku, Njemačku, a sve više i za Britaniju</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovih posebnih izvjestitelja)</p>
<p> - Posljednji ovogodišnji summit Europske unije po mnogočemu će biti povijesni. U prvom redu po tome što će otvoriti vrata Hrvatskoj, drugoj državi iz bivše Jugoslavije, koja bi trebala postati i predvodnica i primjer zemljama jugoistoka Europe. S druge strane, čelnici Unije donijet će odluku i o Turskoj i time dugoročno otvoriti proces koji će u budućnosti promijeniti sliku Europe i Europske unije. </p>
<p>Nikad do sada vodeći ljudi Unije nisu bili u takvoj dvojbi. Prepuste li Tursku nekim drugim asocijacijama, bila bi to kobna greška za Europu, a ako širom otvore vrata Turskoj takvoj kakva je sada, postavit će se pitanje kriterija, jer je očito da demokratski standardi u Turskoj još uvijek nisu na razini zemalja Unije.</p>
<p>Europa od svojih lidera traži hrabrost, i u petak će pasti odluke koje će pokazati i dokazati političku zrelost velike obitelji, ali i sposobnost za donošenje odluka koje idu u red onih najspornijih i najtežih. Ne toliko zbog Hrvatske, već zbog Turske gdje se sukobljavaju dva svijeta i gdje je izuzetno bitno da europski duh zaživi i pobijedi sve ono što toliko odudara od europskih vrijednosti.</p>
<p>Europa ulazi u pregovore s Turskom bez jasnog jamstva da će oni i uspjeti. José Manuel Barroso, novi prvi čovjek Europske komisije jasan je u traženju da Turska dobije konkretan datum početka pregovora, ali nikako ne govori kad bi pregovori mogli biti gotovi. Desetak godina je minimalni rok, i to znaju i turski političari i prvi ljudi Europe. Jamstava za Tursku nema, pregovori mogu uspjeti, ali i ne moraju.</p>
<p>Kad čelnici Europske unije nabrajaju turske »grijehe«, u prvom redu nedostatak demokratskih standarda na mnogim poljima, uzima se to i kao alibi da pregovori mogu zaći i u slijepu ulicu. Šansa je Turskoj tu, ali ne i sigurna legitimacija da će ući u Uniju. Uostalom, to načelo vrijedi i za Hrvatsku i za sve zemlje jugoistoka Europe. Za Tursku ostaje i gorući problem Cipra, i ako se ne postigne kompromis, sigurno je da Unija neće otvoriti Turskoj do kraja vrata. Turci već sada kažu da neće priznati Cipar ako ne dođe do novog usaglašavanja, i sve se ostavlja očito za druga vremena kad će se turska kandidatura i ozbiljnije rješavati.</p>
<p>Ovako, u Bruxellesu se donosi odluka koja pokazuje da Europa ima hrabrosti, ali da još uvijek nije vrijeme i za konačne odluke. Prilika je dana, a na Turskoj je da je i prihvati i ostvari. Tursku čekaju i značajne reforme kad je u pitanju zaštita ljudskih prava. Europi se i dalje ne sviđa kako Turska postupa sa zatvorenicima. Ni zaštita manjina nije primjerena, a ni rad političkih stranaka nije do kraja slobodan. Ipak, Europa je prepoznala turska nastojanja za političkim reformama i to će na ovom summitu očito biti nagrađeno.</p>
<p>Božićni darovi Turskoj dolaze u pravo vrijeme i oni će biti poticaj da se tako nastavi. To što uz svaki kompliment zbog turskog napretka ide i jedan »ali« samo pokazuje da više nikako nije lagano doći do punopravnog članstva i da nakon velikog proširenja svaka nova država, u ovom slučaju i Hrvatska i Turska, moraju zadovoljiti i neke kriterije koji su drugima možda i progledani kroz prste.</p>
<p>Odluka o Turskoj imala je dugu pretpovijest jer su neke europske države skeptične u odnosu na Tursku, boje se dolaska novog vala radnika koji će preuzeti poslove u njihovim zemljama, što već sada predstavlja ozbiljan problem za Francusku, Njemačku, a sve više i za Britaniju. Dok su Francuzi imali dileme, Nijemci su odluku donijeli brzo, i to je velikim dijelom otvorilo Turskoj vrata prema EU.</p>
<p>Posljednji summit u 2004. godini pokazuje još nešto izuzetno važno za sve one koji još nisu došli ni do europske čekaonice. Europa razmišlja o proširenju, uz sav strah da bi ulazak novih država stvorio i dodatne probleme. Međutim, bez jugoistoka Europe, ali i Turske, proces zaokruživanja Europske unije ne bi bio kompletan.</p>
<p>Hoće li se i kada Unija širiti i prema Ukrajini, a možda i Rusiji, pitanje je za dalju budućnost. Europski lideri ni na summitu koji će trajati do petka ne daju odgovore o datumima proširenja, i zna se samo da će najvjerojatnije 2007. u Uniju ući Rumunjska i Bugarska.</p>
<p>U Bruxellesu su svi zadovoljni napredovanjem tih dviju država, pogotovo Rumunjske koja je u posljednji trenutak zadovoljila kriterije. Iako problema još uvijek ima, bruxelleska administracija procjenjuje da se oni mogu rješavati u hodu.</p>
<p>Na summitu je ponovo istaknut značaj lisabonske strategije koja bi trebala dinamizirati gospodarstvo Europe i učiniti ga najefikasnijim na svijetu. Nakon Nizozemske, Europskom unijom će predsjedati Luksemburg, i to je dokaz da i male države imaju svoju važnu ulogu u Uniji i da u mnogim pitanjima više nema one klasične podjele na velike i male.</p>
<p>Jurica Körbler, Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Iračka predizborna kampanja uz zvukove eksplozija </p>
<p>Napad na vrlo utjecajnog šijitskog vjerskog vođu Karabalayeea na dan kada je širom Iraka počela izborna kampanja</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački pobunjenici ubili su u četvrtak u Bagdadu petoro ljudi, među kojima su trojica policajca i jedan dužnosnik prijelazne iračke vlade Iyada Alawija. </p>
<p>Dan ranije, snažna eksplozija odjeknula je ispred jedne od najvećih šijitskih vjerskih objekata, džamije imama Husseina u Kerbali, na jugoistoku zemlje, a poginulo je najmanje desetero ljudi. Četrdesetak osoba je ranjeno. Među ozlijeđenima je i šeik Abdul Mehdi Karabalayee, lokalni predstavnik najutjecajnijeg šijitskog vjerskog čelnika velikog ajatolaha Alija al Sistanija. Međutim, zahvaljujući sretnoj okolnosti Karabalayee, koji je očito bio meta napada, preživio je napad zadobivši samo manje ozljede. Među ranjenima je i nekoliko šeikovih tjelesnih čuvara. </p>
<p>Napad na vrlo utjecajnog Karabalayeea, očito dobro isplaniran, izvršen je istoga dana kad je širom Iraka započela izborna kampanja. To je prva takva akcija izvedena u posljednjih sedam mjeseci. U Kerbali je u ožujku, u čitavoj seriji koordiniranih eksplozija, poginulo 85, a ranjeno 230 ljudi. Prema nekim tumačenjima, bio je to pokušaj da se obezglavi šijitski politički pokret koji se protivi nazočnosti stranih postrojbi na iračkom tlu. </p>
<p>Američko veleposlanstvo u Iraku koje zapošljava nekoliko tisuća diplomata priopćilo je da eksplozija u Kerbali organizirana kako bi pokrenula sukobe između vjerskih zajednica. Time se na pobunu želi potaknuti i relativno mirno većinsko šijitsko pučanstvo koje čini oko 55 posto iračkog stanovništva. Američki predsjednik George W. Bush upozorio je Iran i Siriju da se ne miješaju u započeti irački predizborni proces. On je rekao da od svih iračkih susjeda očekuje da prestanu s prebacivanjem ljudi i novca u Irak, čime se, kako je rekao, pomaže djelovanje terorista. Nešto ranije, slične optužbe su izrekli i najviši dužnosnici prijelaznih iračkih vlasti. </p>
<p>Zamjetni su napori privremene vlade da se pažnja sa gotovo kaotičnog stanja u zemlji, prebaci na najavu suđenja glavnim akterima strahovlade bivšeg režima Saddama Husseina. Pored bivšeg diktatora, sudski proces očekuje jedanaest njegovih najbližih suradnika. Njihov izlazak pred lice pravde mogao bi početi već sljedećeg tjedna. </p>
<p>Na sudu će se među prvima pojaviti Saddamov bliski suradnik i rođak Ali Hassan al Majid, poznatiji po nadimku »kemijski Ali«. Optužnica ga tereti da snosi odgovornost za kemijsko uništenje Halabje.</p>
<p>On je osobno rukovodio pripremama da se na taj poglavito kurdski gradić na granici s Iranom bace bombe s otrovnim plinom. Tom prilikom poginulo nekoliko tisuća ljudi. Bit će suđeno i Tariqu Azizu, kršćaninu iz Mosula koji je obnašao mnoge dužnosti u Saddamovom režimu, uključujući i mjesto potpredsjednika vlade. U svakom slučaju, bit će lako dokazati krivnju »kemijskog Alija«. O tome postoje brojni pismeni dokazi, ali i video i drugi zapisi u kojima on brani uporabu nasilja, pa i kemijskog oružja.</p>
<p>Sporno je, međutim, imaju li irački sudovi legitimitet pred unutarnjom i svjetskom javnošću. Ti sudovi, kao i privremena vlada, nastali su nakon okupacije Iraka koja, budući da se ne temelji na međunarodnom pravu, nije dobila uporište šire međunarodne zajednice i javnosti. Bilo bi također pogrešno, prema nekim upozorenjima, da se sadašnje iračke vlasti ponašaju kao i Saddamove. Istodobno, odvjetnicima optuženih trebalo bi dati više vremena da pripreme obranu svojih klijenata.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bin Laden najavio svrgavanje saudijskog režima </p>
<p>Bin Laden optužio saudijsku kraljevsku obitelj da, među ostalim, rasipa javni novac dok »milijuni ljudi trpe siromaštvo i oskudicu« </p>
<p>DUBAI</p>
<p> - Šef terorističke mreže Al Qaide Osama bin Laden je u audiosnimci koja se pojavila na saudijskoj internetskoj stranici optužio režim u Saudijskoj Arabiji da je odgovoran za nasilje.</p>
<p>»Odgovornost za trenutačno stanje u Saudijskoj Arabiji je na režimu«, kaže se u poruci. Autentičnost poruke nije odmah utvrđena, ali glas sliči glasu utemeljitelja Al Qaide. </p>
<p>»U Saudijskoj Arabiji potpuni suverenitet i poslušnost uživa kralj, a ne Alah«, optužuje Bin Laden. »Grijesi koje je počinio saudijski režim su veliki ... on čini nepravdu ljudima, krši njihova prava, ponižava njihov ponos«, navodi se u poruci. Optužio je saudijsku kraljevsku obitelj da rasipa javni novac dok »milijuni ljudi trpe od siromaštva i oskudice« »Savjetovao sam prije dva desetljeća vladi da popravi stanje, ali ništa se nije promijenilo«, tvrdi Bin Laden, i sam saudijskog porijekla, u toj dugoj poruci posvećenoj Saudijskoj Arabiji u kojoj kritizira princa nasljednika Abdulaha, koji de facto upravlja kraljevstvom. </p>
<p>Bin Laden se osvrnuo na obećanja o lokalnim izborima i nacionalnom dijalogu što su saudijski vlastodršci nedavno pokrenuli. »Time se nije promijenilo ništa ... najviše što mogu učiniti jest da će odigrati izbornu igru poput onih u Jemenu, Jordanu ili Egiptu i vrtjeti se u začaranom krugu desetljećima, bez obzira na činjenicu da je zabranjeno ulaziti u nevjernička zakonodavna vijeća«, stoji u poruci. </p>
<p>»Jedini način da se provede reforma je svrgavanje režima oružanom borbom. Ili će vlastodršci dopustiti Saudijcima da sami biraju svoje vladare ili će se suočiti sa svrgnućem«, stoji u poruci. Glavnoj izjavi prethodili su stihovi iz Kurana, retorička metoda kojom se obično služi Osama bin Laden. </p>
<p>Saudijska Arabija okomila se na islamske ekstremiste nakon bombaškog napada na tri rezidencijalna objekta u Riyadhu 2003., ali nije uspjela zaustaviti nasilje. Bin Laden je u poruci »blagoslovio« skupinu saudijskih militanata koji su prije desetak dana napali američki konzulat u Jeddahu, usmrtivši pritom petoro neameričkih dužnosnika. (AFP/Hina/mb)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pavković odbija ići u Haag, optužuje Marovića i Draškovića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković, jedan od četvorice vojnih i policijskih generala protiv kojih je Haag podignuo optužnicu za zločine na Kosovu 1999., izjavio je da se neće predati Haaškom sudu.</p>
<p>»Spreman sam otići u Haag kad mi država predoči samo jedan dokaz da sam zapovjedio izvršenje zločina, da sam znao, a ništa nisam poduzeo da se zločin spriječi ili da se zločinci privedu pravdi«, navodi se u Pavkovićevom pismu pročitanom na konferenciji za novinare njegove stranke u četvrtak, prenosi B92. Pavković tvrdi da »takvih dokaza nema« i da posjeduje dokumentaciju koja »dokazuje suprotno«, a državu je pozvao da tu dokumentaciju što prije ustupi Haaškom tužiteljstvu. </p>
<p>Bivši zapovjednik Treće armije Vojske Jugoslavije, a sada lider stranke Narodni blok bio je u proljeće i predsjednički kandidat. Po njegovom mišljenju, prije njega bi se pred sudom trebali pojaviti predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović i ministar vanjskih poslova Vuk Drašković. »Marović je obilazio dubrovačko ratište i poznatom ratnohuškačkom parolom 'Idemo u rat za mir' pozivao i slao srpske i crnogorske vojnike u rat, a Drašković je formirao i upućivao na frontu partijsku paravojnu postrojbu'. tvrdi Pavković.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sarajevo ipak potpisuje ugovor sa Svetom Stolicom </p>
<p>Rješavanje položaja Katoličke crkve jedan je od bitnih uvjeta za obnovu rada </p>
<p>Međureligijskog vijeća BiH, tijela koje okuplja poglavare katoličke, pravoslavne, židovske i islamske zajednice u BiH </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Potrebno je ispuniti uvjete za potpisivanje državnoga ugovora između BiH i Vatikana, te taj ugovor uskladiti s zakonodavstvom BiH, zaključeno je na sastanku Predsjedništva BiH s vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem.</p>
<p>Ovime bi status Katoličke crkve u BiH napokon bio reguliran, i čini se da na ovaj način iskazana volja za rješavanje problema daje nadu da će napokon doći do potpisivanja Konkordata. Nacrt tog dokumenta pripremljen je još prije nekoliko godina, no zbog primjedaba određenih krugova u BiH, do danas je u formi nacrta u Ministarstvu vanjskih poslova.</p>
<p>Rješavanje položaja Katoličke crkve jedan je od bitnih uvjeta za obnovu rada Međureligijskog vijeća BiH, tijela koje okuplja poglavare katoličke, pravoslavne, židovske i islamske zajednice u ovoj zemlji. Članovi Predsjedništva BiH pokušavaju uvjeriti vjerske poglavare da obnove aktivan rad Međureligijskog vijeća, tijela čiji je koncept ušao u krizu nakon što je prije godinu i pol članstvo u Vijeću zamrznuo vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, nezadovoljan odnosom države i drugih vjerskih poglavara spram problema s kojima se suočava Katolička crkva u BiH. Nešto kasnije povukao se i pravoslavni vjerski poglavar, mitropolit dabrobosanski Nikolaj.</p>
<p>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Borislav Paravac i druga dva člana kolektivnog šefa države, Dragan Čović i Sulejman Tihić, kroz ovotjedne posjete vjerskim liderima nastoje ih uvjeriti da je država spremna rješavati probleme vjerskih zajednica, a najveći se, dakako, odnose na povrat nacionalizirane imovine te reguliranje pravnog okvira djelovanja vjerskih zajednica.</p>
<p>Paravac, Tihić i Čović imaju zajednički stav da suradnja vjerskih zajednica može biti važan čimbenik u uspostavi povjerenja među narodima u BiH i izgradnje ove države na načelima ravnopravnosti i tolerancije. </p>
<p>Predstavnik pravoslavne crkve u Međureligijskom vijeću, mitropolit dabrobosanski Nikolaj ostavio je otvorenom mogućnost ponovnog aktiviranja Vijeća, tijela o kojem je, kako je rekao, stvorena pozitivna slika u BiH, ali i inozemstvu. Slično tvrdi i poglavar Islamske zajednice u BiH, reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić koji smatra da Međureligijsko vijeće može nastaviti misiju doprinosa pomirenja i stvaranja vjerske tolerancije u BiH.</p>
<p>U proteklom razdoblju, Vijeće je uglavnom djelovalo na razini radnih skupina, no želja je da sastanci ponovno budu održavani na najvišoj razini. Ipak, čini se da je ključno stajalište Katoličke crkve koja smatra da se njezin položaj i status u BiH može konačno urediti samo temeljem državnog ugovora s Vatikanom te da je Zakon o vjerskim slobodama i položaju vjerskih zajednica tek neka vrsta prijelaznoga rješenja.</p>
<p>Uostalom, i spor unutar Međureligijskog vijeća nastao je dobrim dijelom stoga što se Cerić usprotivio potpisivanju Konkordata kojim bi se, po njegovom mišljenju, Katolička crkva našla u privilegiranom položaju u odnosu na druge vjerske zajednice. Naravno, za Katoličku crkvu bio je neprihvatljiv i koncept Međureligijskog vijeća koje bi se umjesto tijela za promicanje dijaloga pretvorilo u nešto što bi vjerskim zajednicama nametalo stvari koje trebaju raditi.</p>
<p>U svakom slučaju, (i) s obzirom na rezultate nedavnog istraživanja po kojem četiri petine građana BiH smatra religiju bitnom u životu, važno je otopljavanje odnosa među vjerskim poglavarima. Ta je suradnja u novije vrijeme često bila jedva i ceremonijalna. No, naznake tog otopljavanje pojavile su se već početkom jeseni, nakon sastanka kardinala Puljića i efendije Cerića.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Sponzoriranje kandidata izravna je korupcija budućega predsjednika</p>
<p>U vezi sa skorim predsjedničkim izborima najveću realnu prijetnju hrvatskoj demokraciji predstavlja to što, očito, samo bogatuni ili njihovi štićenici-poslušnici mogu nastupiti kao predsjednički kandidati, jer normalni ljudi ne mogu sebi platiti milijunsku promidžbu, pa se tako ne mogu ravnopravno predstaviti biračkom tijelu i tako pobijediti na izborima. Sadašnji profil kandidata bit će i jest u izravnom sukobu interesa između naroda i svojih financijera tj. interesnih grupa, koje kupuju »naklonost« kandidata plaćajući im predizbornu promidžbu.</p>
<p> Svaka interesna grupa financiranje predizborne promidžbe gleda isključivo kao financijski inženjering, tj. kapitalnu investiciju. Oni za uloženi novac očekuju protuusluge predsjednika za potrebe svojih poslova i interesa, jer su ih de facto i platili, a u tom slučaju predsjednik ne može štititi interese naroda, premda mu je to ustavna obaveza. Sponzoriranje predsjedničkih kandidata stoga je izravna korupcija budućeg državnog službenika. Razaranje demokracije tako je pretprogramirano i neizbježno, a posljedice su vidljive u svakodnevnom životu: sve je veća socijalna razlika između siromaštva većine i ekspresnoga bogaćenja maloga broja moćnika. </p>
<p>Vjerodostojni bi kandidati morali, pa i po postojećim zakonima o sprječavanju pranja novca, dokazati porijeklo novca uloženog u promidžbu. Uostalom, razbacivanje tolikoga novca na reklame izaziva bijes u narodu, koji se svakodnevno hrva sa siromaštvom i nezaposlenošću.</p>
<p> Stoga je odmah potrebno, u interesu zaštite temeljne demokracije tj. jednakoga starta i iste prilike za sve sudionike, zakonom strogo zabraniti trošenje svote veće od simbolične, tj. točno određene jednake svote po svakom kandidatu, onog iznosa, koji se može realno i legalno zaraditi. Aktualni izborni zakoni dopuštaju rušenje osnovnih načela jednakosti i demokracije, te time demontiraju ustavnu i pravnu državu. </p>
<p>RADOVAN LEROTIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Družba Adrija, projekt koji je ruski interes, dok je rizik hrvatski</p>
<p>Mediji su prenijeli šturu agencijsku vijest da je u Zagrebu boravio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Primili su ga predsjednik Republike Hrvatske Mesić, premijer Sanader, predsjednik Sabora Šeks i ministar Žužul (s potonjim je, svojim kolegom, najduže razgovarao). </p>
<p>Povod je dolaska, prema izjavi ministra Lavrova, projekt Družba Adrija. Nadalje, prema izjavi Lavrova, »zadovoljan je odgovorima koje je dobio«, osobito »uvjeravanjima da Zagreb ne odugovlači s donošenjem odluke i da će odgovor uskoro uslijediti«.</p>
<p>Ministar Žužul je, također prema novinskim izvješćima, izrazio veliko zadovoljstvo.</p>
<p>Zadovoljstvo čime? Zar time što je vodstvo Hrvatske »potvrdilo interes za realizaciju projekta Družba Adrija«, ali iz usta Sergeja Lavrova? Zar je moguće da će vrhunski nacionalni interes (očuvanje Jadrana) biti žrtvovan interesima ruskoga kapitala?</p>
<p>Projekt izvoza sibirske nafte preko Omišlja na otoku Krku nazvan Družba Adrija, podsjetimo se, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je bez znanja javnosti i bez prethodne izrade studije utjecaja tog projekta na okoliš, i čak bez tzv. cost/benefit studije, pod izgovorom da ako nećemo mi u Republici Hrvatskoj, hoće Talijani u Trstu ili Slovenci u Kopru. To proturječi činjenici da ni tršćanska luka niti luka u Kopru ne mogu primati velike brodove zbog svoje plitkosti.</p>
<p>Megatankeri (nosivosti veće od 400.000 brt) do sada nikada nisu ni plovili Jadranom. Jadran, relativno plitko i usko more, u ovom je trenutku po službenim podacima najčišće more na Mediteranu i jedno od najčišćih na svijetu. Ta činjenica očito nije zanimljiva autorima ideje o izvozu sibirske nafte preko Omišlja. Oni brinu o svom interesu, koji glasi: izvoziti naftu i na tome profitirati. Propadne li Jadran – što ih briga, zašto ga nisu bolje čuvali? Bolje ni ne zaslužuju.</p>
<p>I u pravu su. Ako mi koji ovdje živimo ne štitimo svoje interese, u što spada i zaštita Jadrana, onda to neće učiniti nitko drugi. Osobito ne Yukos, ruska naftna kompanija.</p>
<p>Doista, zaslužujemo li mi uopće čisti Jadran? Vidi li se to po tome što oni koji nas predstavljaju izražavaju zadovoljstvo i najavljuju skori pristanak za projekt Družba Adrija? Projekt koji jest ruski interes, dok je rizik hrvatski.</p>
<p>DAVORIN ZORKOZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Želimo da se napokon izvrši revizija u dodatno izgrađenim kvadratima</p>
<p>Ako se u zagrebačkom naselju Trnje uklanja bespravno dograđen objekt na stambenoj zgradi, postavljamo pitanje zašto ministrica Dropulić ne pošalje građevinsku inspekciju na Pantovčak, na teren Muzičke naklade, gdje su sagrađene »urbane vile«, koje umjesto podruma, dva kata i potkrovlja imaju podrum u visini prvog kata i koje su volumenom gotovo dvostruko premašile lokacijsku dozvolu?</p>
<p>Već je bilo napisa da je u tom projektu sudjelovao suprug gospođe Dropulić, što je ministrica po medijima negirala. </p>
<p>Je li je gospodin Dropulić sudjelovao u projektiranju spomenutih vila uopće ne bi bilo važno niti sporno kada građevinska inspekcije ne bi uporno zaobilazila tu atraktivnu lokaciju iznad Zelengaja u kojoj su nikle »male Dugave«, totalno neprimjerene zelenoj zaštićenoj zoni u sjevernom dijelu Zagreba. </p>
<p>Ponavljamo da su građevinski inspektor i izdavatelj građevinske dozvole, koja nije usklađena s lokacijskom dozvolom, već bili predmetom istražnih radnji policije i da je cijeli slučaj bio predan Odvjetništvu, koje je odgovorilo da će šest četverokatnica bez imalo zelenila upravo povećati cijenu imovine starosjedilaca. Napominjemo da su u podrumima bespravno izgrađeni stambeni prostori koji se sada otvaraju pa možda i mi dobijemo u budućnosti šest kafića!?</p>
<p>Očito je da investitor bez straha gradi što je naumio a mi želimo da gospođa Dropulić kao ministrica svih građana Hrvatske napokon izvrši reviziju svih prekoračenja u dodatno izgrađenim kvadratima, koji se broje u stotinama. Također želimo da se trafostanica izgrađena zbog »malih Dugava«, a bez pristanka susjeda, makne ispod naših prozora i smjesti između novoizgrađenih stambenjaka, ako za nju uopće od silnog betona i gužve tu ima mjesta!</p>
<p>J. M. MITROVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ima i Slovenija »mrkvu« za Hrvatsku </p>
<p>Slovenija i s novom vladom ostaje na starim pozicijama u odnosima s Hrvatskom. Dug Ljubljanske banke tumači se i dalje dugom koji treba biti naplaćen iz sukcesije bivše države, Jugoslavije, odnosno njenog najnovijeg sljednika »konfederacije« Srbije i Crne Gore. O nuklearki Krško više nitko ništa i ne govori, dug je pometen pod tepih zaborava... Do do konačnog rješenja, četiri pogranična zaseoka i cijelu Savudrijsku valu, nova slovenska vlada smatra slovenskim teritorijem... </p>
<p> Ima i Slovenija svoju »mrkvu« po uhodanoj praksi Europske unije i Carle del Ponte, koju nudi Hrvatskoj a to je višekratno i farizejski isticana apsolutna podrška u pristupu EU!</p>
<p>Kada bi to bila iskrena podrška, mogli bismo postaviti vrlo jednostavno pitanje: zašto Slovenija kao članica EU od svibnja o.g. već dugo namjerno izbjegava gradnju europskih prometnih pravaca koji su neobično bitni za Hrvatsku? Ali, nažalost, očito je da Slovenija ne želi Hrvatsku tako skoro vidjeti u Europskoj uniji.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆSamobor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ubojstvo trudnice prvi put okvalificirano kao dvostruko </p>
<p>Davoru Celčiću sudi se po članku 91. točka 1. i 2. KZ-a, odnosno zbog ubojstva djeteta (nerođenog), i trudnice / Optuženi je promijenio iskaz iz istrage i sada tvrdi da nije znao da je Lucija Topalović bila trudna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ovo je sasvim novo kazneno djelo kakvo dosad nismo imali u sudskoj praksi«, rekao je u četvrtak na suđenju Davoru Celčiću (23), optuženom za ubojstvo trudnice, njegov odvjetnik Silvije Degen, tražeći razumijevanje suda za niz dokaznih prijedloga koje je iznio. Odvjetnik tvrdi da je priznanje koje je njegov branjenik dao na policiji dobijeno nezakonito, te da je u sklopu predistražnih radnji počinjen niz propusta. </p>
<p>Sutkinja Tanja Katušić Jergović odbila je, međutim, Degenov zahtjev da se na sudu saslušaju policijski inspektor koji je Celića ispitivao i odvjetnik po službenoj dužnosti u čijoj je prisutnosti potpisao priznanje. </p>
<p>Prihvaćeno je saslušanje vještaka dr. Milovana Kubata, vezano za DNK-a analizu fetusa pronađenog u tijelu žrtve.</p>
<p>Davor Celčić optužen je da je 17. prosinca prošle godine u okolici Velike Gorice zadavio trudnu Luciju Topalović, studenticu Policijske akademije, s kojom je četiri mjeseca ranije imao spolne odnose, te je tijelo kasnije zakopao u šumi kod mjesta Orle. Sve se navodno dogodilo za vrijeme susreta koji je dogovorila pokojna Lucija, kako bi Celčića pokušala nagovoriti da prihvati svoje dijete. </p>
<p>Celčić je uhićen dva mjeseca nakon ubojstva, nakon što je pronađeno Lucijino tijelo. U policijskoj postaji je u prisutnosti odvjetnika po službenoj dužnosti priznao da je nakon svađe u automobilu, znajući da je trudna, Luciju davio najprije rukama a potom još i plastičnim konopcem. Istu je izjavu Celčić dvaput ponovio kod istražnog suca, međutim kasnije je promijenio iskaz, tvrdeći da nije znao da je Lucija bila trudna, te da je zločin počinio iznerviran njenim napadima i ljubomorom. Okrivljeni je sudu priložio pisanu izjavu u kojoj tvrdi da su ga u policiji maltretirali te da je potpisao sporno priznanje, koje je već bilo napisano, nakon što mu je to savjetovao odvjetnik po službenoj dužnosti, kojeg je pozvala sama policija.</p>
<p>Na raspravi održanoj u četvrtak, iskaz je dao i medicinski vještak dr. Davor Strinović, koji je opisao ozljede otkrivene na tijelu ubijene djevojke. Inače iskaz vještaka, plačući su slušali i roditelji pokojne Lucije, koji su dovršili iskaz dat još na prošloj raspravi. Vještak je naveo da je obdukcija bila komplicirana budući da su na tijelu već nastupile truležne promjene. </p>
<p>Ipak zaključak je »s najvećom mogućom vjerojatnošću da je smrt nastupila zbog gušenja«. Strinović je naveo i da je špaga kojom je nesretne djevojka udavljena bila trostruko omotana oko vrata. Osim toga, već mrtvo tijelo Celčić je izudarao sjekirom po glavi i odrezao prste na obje šake. Po priznanju samog Celčića, on je nakon ubojstva mrtvo tijelo djevojke automobilom odvezao do svoje kuće gdje je uzeo sjekiru, lopatu i štihaču. </p>
<p>Na suđenju su svjedočili i Celčićevi kolege s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, on je student četvrte godine, a bio je odličan učenik, koji su izjavili da su u vrijeme Lucijinog nestanka vidjeli na njegovim rukama ogrebotine. Vještak je na pitanje zastupnice obitelji Topalović, Jadranke Sloković naveo i da su tako opisane paralelne ogrebotine s gornje strane šaka, najvjerojatnije nastale u trenutku kada se žrtva branila od davljenja. </p>
<p>U nalazu DNK-a analize koju je sud dobio tvrdi se da je utvrđeno da je okrivljeni otac nerođenog djeteta, a vještak Milovan Kubat obrazložit će svoj nalaz na raspravi koja će se održati 3. siječnja. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pritvor osumnjičenom za ubojstvo </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – Istražna sutkinja vukovarskog Županijskog suda, Jadranka Kurbel, saslušala je u srijedu navečer Ivana Kisegija (25) iz Starih Jankovaca, osumnjičenog za ubojstvo Zvonka Hlatkog (55) iz Petrovaca. </p>
<p>Nakon toga odredila mu je mjeru zadržavanja u pritvoru u od 48 sati. U tom se roku očekuje podnošenje istražnog zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva, nakon čega će se odlučiti i o Kisegijevu zadržavanju u pritvoru. </p>
<p>Njega se, podsjetimo, sumnjiči da je u utorak oko 22 sata, hicima iz automatskog oružja, na odlagalištu otpada između Petrovaca i Vukovara, ubio bivšeg punca Zvonka Hlatkog, čuvara tog smetlišta i zaposlenika vukovarskog Komunalca d.o.o., nakon čega se sam predao policiji. </p>
<p>Navodno je Kisegi znao da njegov bivši punac tog dana radi u drugoj smjeni koja mu završava u 23 sata te je nešto prije 22 sata došao do čuvareve kućice naoružan automatskom puškom. Nakon toga je između njih dvojice došlo do svađe koju je Kisegi završio nekontroliranom rafalnom paljbom iz automatskog oružja. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je Hlatki preminuo odmah nakon što je pogođen, navodno s četiri hica iz automatske puške u predjelu prsiju. </p>
<p>Pretpostavlja se da su motivi tog ubojstva neraščišćenim obiteljskim odnosima s obzirom da je neko vrijeme Kisegi bio zet ubijenog Zvonka. </p>
<p>Naime, on je sa Zvonkovom kćeri Danijelom živio u izvanbračnoj zajednici, a imaju i četverogodišnjeg sina Mateja. No, Danijela je nedavno ostavila Ivana i vratila se svome ocu. Ostavljeni mladić to nije mogao preboljeti, a za takvu Danijelinu odluku najviše je krivio njezina oca Zvonka. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hidraulični čekić težak 3,3 tone kod Vodica »dobio krila«</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U nepuna dva tjedna s različitih su gradilišta u Šibensko-kninskoj županiji nestala dva hidraulična čekića ukupne vrijednosti 790.000 kuna, pa se nameće zaključak da je zbog opsega radova za kradljivce građevinskih strojeva ovo područje – prava meka. Osim što se grade tri dionice buduće autoceste Zagreb-Split dužine 34 kilometra, u tijeku je gradnja popratnih objekata, prilaznih cesti, nadvožnjaka...</p>
<p>Posljednja krađa, doznajemo iz izvješća PU šibensko-kninske, dogodila se u noći na srijedu kada je s ograđenog parkirališta nasuprot kluba »Hacienda« u Vodicama, otuđen hidraulični čekić vrijedan 420.000 kuna. Dio bagera težak 3,3 tone bio je u vlasništvu poduzeća »Segras plus« iz Zagreba. Početkom prosinca, pak, prijavljena je krađa još jesnog hidrauličnog čekića, ali na gradilištu Draga u Bilicama. Tada je nestao dio stroja splitskog poduzeća »Konstruktor« vrijedan 370.000 kuna.</p>
<p>Iako krađe na gradilištima nisu rijetkost jer se gotovo svakodnevno krade materijal manje vrijednosti, posljednji događaji zanimljivi su jer je riječ o vrlo teškim i skupim strojevima koje nije moguće s gradilišta iznijeti tek tako. </p>
<p>»Čekić je velik, no ako ga pokušate s gradilišta iznijeti kamionom s dizalicom, to će trajati tek dvije, tri minute. Čekić sigurno nije iznesen ručno«, kaže nam Zlatko Drlja iz »Segras plus«.</p>
<p>Očito je, kaže, riječ o dobro uigranoj ekipi koja nakon snimanja terena posao obavlja vrlo spretno. Takav se stroj, dodaje, ne krade ako ne znate kamo s njim. »On je sigurno već prešao granicu, jer u Hrvatskoj je takav stroj teško sakriti. Građevinari se međusobno poznaju, gradilišta se obilaze i ukradeni bi se dio kad-tad pronašao«, zaključuje Drlja.</p>
<p>Kako se tvrtka bavi prodajom strojeva ova krađa neće biti kobna, no u slučaju manjih građevinskih tvrtki može se dogoditi da zbog nedostatka stroja moraju otkazati posao. Sreća je u nesreći, dodaje, da je većina strojeva osigurana.</p>
<p>Glasnogovornica PU šibensko-kninske Rosanda Truta tvrdi da u interesu istrage ne može govoriti o konkretnim slučajevima, no da postoje indicije na temelju kojih se može sumnjati da su krađe povezane. »Nije čudno što se događaju takva kaznena djela jer su gradilišta uglavnom neograđena, pa je pristup omogućen svima«, kaže Truta. No, tako nije i s »Hidroelektrom«. </p>
<p>Od Ivana Petrovića, voditelja gradilišta Vidici kod Šibenika, doznajemo da kod njih krađa nema jer na gradilišta rade tri čuvara. »Strogo kontroliramo ulazak i izlazak s gradilište«, objasnio nam je Petrović tu »poslovnu tajnu«.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zagorec treći put dao iskaz </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iskazivanjem umirovljenog generala Vladimira Zagorca, trećim po redu od početka trajanja postupka, u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje desetorici optuženih zbog otmice njegova sina u veljači ove godine.</p>
<p> Zagorec je jednom ispitan u sklopu istražnog postupka, te jednom na glavnoj raspravi, a u četvrtak je ponovno pozvan da bi razjasnio neke nejasnoće i razlike u dva svoja iskaza, te iskaza drugih svjedoka oko njegovog poznanstva s prvookrivljenim Icom Matekovićem. </p>
<p>Naime, sporno je bilo jesu li on i Mateković imali kakve poslovne odnose. »Postojali su kontakti između mene i Matekovića, kako je to rekao Mario Plejić, no nije istina da sam ja bio suvlasnik »Mambo Manga«, kako su to rekli Andrej Maksimović i Snježana Šiprak. Ja se ne sjećam jesam li s Matekovićem kontaktirao pet ili 20 puta«, rekao je Zagorec, dodavši: »Nakon otvaranja lokala ja sam možda jednom ili dvaput bio u njemu. Otkad je Plejić prekinuo poslovni odnos s Matekovićem, ja se s Matekovićem nisam vidio do trenutka kada mi ga je Hrvoje Petrač doveo u bolnicu, nakon što su me pretukli u garaži«.</p>
<p>Svjedok je također ustvrdio da ga je Plejić jednom zatražio da nazove Hrvoja Petrača te da ga pita je li Ico Mateković ozbiljan partner za posao s lokalom. »Petrač mi je rekao da je Ico apsolutno pouzdan partner, da je korektan i da on osobno radi s njim«, rekao je Zagorec te na pitanje predsjednika vijeća pojasnio da ime tvrtke »PZ ulaganje«, koja mu je dala kredit za otkupninu, znači Palfinger - Zagorec, te da je Palfinger njegov poslovni partner iz Austrije.</p>
<p>Odvjetnik Veljko Miljević, koji je bio pozvan zbog utvrđivanja vjerodostojnosti iskaza njegova vježbenika Davora Cahuna, potvrdio je da je Cahuna »poslao« na raspravu na kojoj je sreo Frana Olujića. Podsjetimo Olujić je pak svojim iskazom dao alibi Novici Petraču, ustvrdivši da ga je vidio u vrijeme kada je prema optužnici trebao biti na drugom mjestu i pokazivati otmičarima koga trebaju oteti. Odvjetnica Marijana Tomić također je rekla da je bila na 3-4 istražna ročišta, a kada ne bi stigla na njih bi išao najčešće Fran Olujić. Svjedokinja je također rekla da je Olujić donio zapisnike sa spornog ročišta, no nije mogla objasniti kako to da je njezino ime uneseno u zapisnik s istrage, premda ona nije bila tamo. Nakon kratkog preslušavanja audio zapisa telefonskih razgovora Vladimira Zagorca, vijeće je odlučilo da će zbog više nejasnoća zatražiti detaljan prijepis razgovora kako bi stranke mogle lakše pratiti sadržaj snimljenih razgovora, koji je, kako se u četvrtak čulo u sudnici, često bio nerazgovijetan. Nastavak suđenja je zakazan za 7 veljače, a zanimljivo je da se u u četvrtak u sudnici pojavio i Goran Sablić, bivši nogometaš Hajduka, a sada član Dinama iz Kijeva, čiji je Novica Petrač prijatelj.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Skinheadsi pretukli Kineze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novozagrebački su policajci u srijedu u suradnji s policajcima iz Sektora kriminalističke policije te Odjela općeg i Odjela organiziranog kriminaliteta dovršili kriminalističku obradu nad 16-godišnjim i dvojicom 17-godišnjih skinheadsa koje se sumnjiči da su 20. studenoga ove godine pretukli dvoje kineskih državljana.</p>
<p>Kako je priopćila policija, skinheadsi su 20. studenoga oko 17.30 sati zbog osobne netrpeljivosti, predrasuda i mržnje prema pripadnicima druge rase došli do kineske trgovine na Remetinečkoj cesti u kojoj su bili kineski državljani C.Y. (29.) i C.H.P. (31), inače vlasnica trgovine i njezin rođak.</p>
<p>Maskirani skinheadsi su ušli u trgovinu i nasrnuli na Kineze udarajući ih rukama i nogama po glavi i tijelu. Rođak vlasnice, C.H.P. je, u namjeri da se zaštiti, uzeo drvenu letvu koja se nalazila u trgovini, ali mu ju je jedan od osumnjičenih oteo, te ga udario po leđima. Tad su napadači trčeći pobjegli iz trgovine u smjeru okretišta tramvaja na Savskom mostu.</p>
<p>Oštećena C.Y. je zatražila liječničku pomoć u Klinici za traumatologiju u Zagrebu, gdje su ozljede okvalificirane kao lakše. Nakon dovršene kriminalističke obrade osumnjičeni su dovedeni istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu, a sva trojica su se deklarirala kao simpatizeri skeanheads pokreta.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Banke reprogramirale Varteksove dugove na deset godina</p>
<p>Dogovoreno izdavanje državnog jamstva Varteksu uz tržišne uvjete za novi kredit od 50 milijuna kuna / HBOR će Varteksu odobriti kredit od 90 milijuna kuna na deset godina, uz poček od dvije godine / U roku od mjesec dana predstavnici Vlade ulaze u Varteksov Nadzorni odbor </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Ministar financija Ivan Šuker održao je u četvrtak, na inicijativu premijera Ive Sanadera, u Ministarstvu sastanak s čelnicima i vlasnicima Varteksa te predstavnicima poslovnih banaka (Zagrebačke, Privredne i Raiffeisen banke) kako bi riješili probleme te najveće hrvatske tekstilne kompanije. Sastanku je prisustvovao i ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić. </p>
<p>Poslovne banke predložile su reprogramiranje Varteksovih kratkoročnih, uglavnom nepovoljnih kredita na rok od deset godina, a unutar tog roka odobreno je i vrijeme počeka od dvije godine. Vlada će Varteksu ipak dati državna jamstva, pa će poslovne banke pratiti tekuće poslovanje Varteksa s kreditom od 50 milijuna kuna. </p>
<p>Uz državna jamstva, i Hrvatska banka za obnovu i razvitak će Varteksu dati kredit od 90 milijuna kuna od čega je 40 milijuna kuna namijenjeno reprogramiranju kredita poslovnih banaka, a ostatak za plaćanje obaveza prema dobavljačima i troškove restrukturiranja. I taj se kredit daje na rok od deset godina, uz dvogodišnji poček i kamatnu stopu od četiri posto. </p>
<p>Zadržavši stav da vlasnici i menadžment Varteksa, a ne samo radnici, trebaju snositi teret restrukturiranja tvrtke, Vlada je jamstva dala pod tržišnim uvjetima, što znači da će se osigurati nekretninama i dionicama. </p>
<p>U Varteksu bi, pak, u idućih mjesec dana trebali sazvati izvanrednu skupštinu zbog imenovanja predstavnika Vlade u Nadzorni odbor. Po riječima HDZ-ovog saborskog zastupnika Vladimira Kurečića, koji je zaključke sastanka predstavio varaždinskim novinarima, na taj je način dugoročno riješen problem Varteksa.</p>
<p>»Ne bi trebalo više biti većih lomova i postoji mogućnost da Varteks putem restrukturiranja postane tvrtka koja će se kroz razvoj modnih marki moći nametnuti i na europskom tržištu«, rekao je Kurečić. </p>
<p>On, međutim, kao ni uprava Varteksa ranije, nije rekao ništa o programu restrukturiranja varaždinske tvrtke. Kurečić je istaknuo i da neće velik broj radnika ostati bez posla. </p>
<p>»Ne može se cijela priča lomiti na leđima radnika, koji ionako imaju preniske plaće, pa je Vlada pronašla model gdje i vlasnici trebaju podmetnuti leđa. S tim modelom vrlo mali broj radnika ostat će bez posla, no oni bi trebali biti socijalno zbrinuti. Racionalizirat će se samo ono što se treba racionalizirati«, rekao je Kurečić.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Radnici City Expressa prosvjedovali protiv monopola Hrvatske pošte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nekoliko stotina radnika kurirskog poduzeća City Express prosvjedovalo je u četvrtak na Markovu trgu protiv prijedloga Zakona o pošti, kojim se Hrvatskoj pošti osigurava monopol na pošiljke do 100 grama težine.</p>
<p>Predsjednik Uprave City Expressa Boris Vidić istaknuo je da se njegova tvrtka, koja zapošljava 650 ljudi, ne smije na takav način isključiti s tržišta, te da je zakonski prijedlog protivan preporukama Europske komisije.</p>
<p> Njegova se tvrtka najviše bavi isporukom raznih dokumenata poslovnih subjekata, što je dozvoljeno po postojećem zakonu, a sada se i takav oblik dostave želi staviti pod monopol HP-a, ustvrdio je Vidić. Ako prosvjed ne donese rezultata, pomoć će, kažu, potražiti 18. siječnja u sjedištu Europske komisije. </p>
<p>Predlagači zakona pozivaju se na slična rješenja u Belgiji, Njemačkoj i Finskoj, ali u tim zemljama niti jedan zakon ne opisuje kurirsku uslugu kao poštansku uslugu, naglasio je Vidić.</p>
<p> Nakon nekog vremena Vidića su primili predstavnici Vlade te mu obećali da će se sporna odredba, o definiranju kurirske usluge kao poštanske, još jednom razmotriti prije siječanjskog izglasavanja u Hrvatskom saboru.</p>
<p> Prije tjedan dana na Markovu trgu prosvjedovali su inače članovi Hrvatskog sindikata pošte protiv kršenja Zakona o pošti, za što su optužili upravo City Express.</p>
<p> Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang sindikalistima je tada obećao da će Vlada predložiti izmjene Zakona o pošti u kojima ostaje pravo HP-a na monopol na pošiljke do sto grama. O izmjenama zakona u siječnju će raspravljati Hrvatski sabor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vegeta najpriznatija robna marka u jugoistočnoj Europi</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Vegeta je najzastupljenija i najprepoznatljivija hrvatska robna marka na tržištima zemalja bivše Jugoslavije, pokazalo je istraživanje što ga je provela slovenska agencija CATI Grupa. Zajedničko za tržišta Slovenije, Hrvatske i Srbije je to što kupci u tim zemljama uglavnom podupiru domaće proizvode, dok u slučaju BiH prevladava uvozna roba. </p>
<p>Potrošači u Hrvatskoj najprepoznatljivijim brandom drže Vegetu. Taj je proizvod na drugom mjestu popularnosti robnih marki u BiH, a u Sloveniji na četvrtom. Vegete međutim nema među prvih dvadeset brandova u Srbiji gdje je njeno mjesto preuzeo domaći Začin C. Drugi na popisu brandova u Hrvatskoj je onaj Zvijezdin, kojega međutim uopće nema među prvih dvadeset u tri susjedne zemlje. Potrošači u BiH tako primjerice najprepoznatljivijim brandom drže onaj pod čijim nazivom se prodaje ulje Floriol uvezeno iz Mađarske.</p>
<p>Od hrvatskih brandova među potrošačima u BiH popularni su još Margo koji se nalazi na 10. mjestu, riblje konzerve Eva su na 14. te Kraševe Domaćice koje su na 19. mjestu. </p>
<p>Na popisu prvih dvadeset brandova u Sloveniji i Srbiji nema niti jednog iz Hrvatske.</p>
<p>Hrvatski su kupci među svojih prvih dvadeset robnih marki uvrstili slovensku Palomu koja je na petom mjestu. Sva četiri tržišta ujedinili su proizvodi Nivee, Aquafresha i Orbita.</p>
<p>Istraživanje popularnosti brandova pokazuje također kako su neke do jučer nezaobilazne robne marke značajno smanjile svoj tržišni udio a nekima prijeti i potpuni nestanak. To se posebice odnosi na slovenski Fructal i Radensku.</p>
<p>Slovenski su proizvođači međutim uspjeli plasirati nove uspješne proizvode poput paštete Argete koja je najpopularnija na tržištu u BiH, istisnuvši u cijelosti petrinjski Gavrilović s prvih dvadeset pozicija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Treće izdanje Javnih dioničkih društava obuhvatilo profile 244 tvrtke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U izdanju brokerske kuće To One objavljeno je treće izdanje Javnih dioničkih društava, publikacije koja je ove godine, uz niz analiza, obuhvatila profile ukupno 244 javna dionička društva, uz prikaz osnovnih pokazatelja poslovanja. </p>
<p>Josip Galinec, direktor tvrtke To One, istaknuo je u četvrtak važnost koju je stekla knjigovodstvena vrijednost kao mjera za procjenu vrijednosti neke dionice, dodavši kako je zamjena donedavno nezaobilazne nominalne vrijednosti knjigovodstvenom označila i početak šire primjene vrijednosti financijske analize u Hrvatskoj. </p>
<p>Prihvaćanje knjigovodstvene vrijednosti također je jedan od razloga rasta cijena gotovo svih domaćih dionica u posljednjih nekoliko mjeseci, kazao je Galinec, te danas cijena gotovo svake druge među pedeset najlikvidnijih dionica odgovara knjigovodstvenoj vrijednosti ili je veća.</p>
<p>Dragan Kovačević, ravnatelj Hagene, istaknuo je kako će razvoju tržišta kapitala pridonijeti i skora dozvola mirovinskim fondovima za ograničena ulaganja u JDD kotacije. Prema njegovim riječima, izrada pravilnika je u završnoj fazi, a za sada još nije donesena odluka o tome hoće li se ograničenje odnositi na udjel portfelja koji će mirovinski fondovi moći ulagati u JDD ili na pojedine dionice. </p>
<p>Roberto Motušić, član Uprave Erste vrijednosnica, upozorio je na opasnost od nedostatka ponude dionica velikih kompanija u budućnosti, pozvavši na nastavak privatizacije. U suprotnom, istaknuo je Motušić, strani ulagači bi mogli napustiti hrvatsko tržište kapitala.</p>
<p>O važnosti poticanja ponude na tržištu kapitala kroz privatizaciju na predstavljanju Javnih dioničkih društava je govorio Fred Faiz, jedan od savjetnika kod privatizacije, primjerice, British Gasa u Velikoj Britaniji, a devedesetih i savjetnik mađarske vlade za privatizaciju. </p>
<p>Inače, tržišna kapitalizacija Budimpeštanske burze vrijednosnih papira je 1994., nakon prvog velikog vala privatizacije, premašila milijardu dolara, da bi do kraja 1997. dosegla 14 milijardi dolara. Danas se tržišna kapitalizacija mađarske burze kreće oko 30 milijardi dolara. ></p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Cijena sirove nafte pala nakon nekoliko dana rasta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz pad cijene sirove nafte nakon rasta u posljednjih nekoliko dana, europski su indeksi u četvrtak porasli, potaknuti, među ostalim, dionicama farmaceutskog sektora. Londonski FTSE 100 je tako dobio 0,1 posto, dosegavši 4734, dok je frankfurtski Dax porastao 0,3 posto, na 4225 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,2 posto, na 3810,8, a indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 0,4 posto, na 2788,5 bodova. </p>
<p>Cijena IPE Brent sirove nafte u Londonu je do poslijepodneva pala 62 centa, na 41,60 dolara, dok je Nymex Light u New Yorku ujutro pao 32 centa, na 43,87 bodova. Cijene naftnih kompanija su pale: BP je izgubio 0,5 posto, Total 0,3, a Royal Dutch/Shell 0,3 odnosno 0,9 posto. Norveški Statoil je, pak, skočio tri posto nakon što je uprava povećala svoje prognoze proizvodnje nafte i plina te dobiti do 2007. </p>
<p>Među farmaceutskim kompanijama, GlaxoSmithKline je porastao 1,6 posto nakon što je Smith Barney povećao ocjenu dionice. AstraZeneca je porasla 1,1, a Sanofi-Aventis 1,8 posto. Nakon povećanja ocjene dionica oko dva posto su dobili i proizvođači piva InBev i Heineken. </p>
<p>Među znatnijim dobitnicima bila je i nizozemska bankarska grupacija ABN Amro, čija je dionica porasla 2,8 posto nakon što je najavila gotovo 3000 otkaza. Uprava je najavila kako će troškovi smanjenja broja radnih mjesta dosegnuti oko 790 milijuna eura, ali ipak nije smanjila prognoze dobiti za sljedeću godinu. Inače, ABN Amro je u posljednjih četiri godine otpustila već oko 10.000 ljudi.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku Dow Jones Industrial Average je pao neznatnih 4,6 bodova, na 10.686,9, a tehnološki Nasdaq Composite 0,15 posto, na 2159 bodova. Tokyjski Nikkei 225 u četvrtak je pao 0,29 posto, na 10.924,4 boda. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Deset premijera EU-a za pregovore bez uvjeta</p>
<p>Ovu odluku podržao je i talijanski premijer Silvio Berlusconi i nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, čija zemlja predsjeda Europskom unijom</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovih posebnih izvjestitelja)</p>
<p> - Nekoliko sati pred početak summita Europske unije sastali su se čelnici europskih pučkih stranaka i podržali stav da se Hrvatskoj odredi datum za početak pregovora bez ikakvih posebnih uvjeta. Na skupu lidera europskih pučkih stranaka u dvoru Meise kraj Bruxellesa, među kojima je bilo i 10 premijera država Europske unije, zaključeno je da se Hrvatskoj otvore vrata bez posebnog uvjetovanja suradnje s Haaškim sudom. Ovu odluku podržao je i talijanski premijer Silvio Berlusconi i nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, čija zemlja predsjeda Europskom unijom. </p>
<p>Do prije nekoliko dana ova dvojica premijera zauzimala su se da Hrvatskoj budu određeni i posebni uvjeti uz početak pregovora. Skupu europskih pučkih stranaka bio je nazočan i prvi čovjek Europske komisije Jose Manuel Barroso.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader je u petnaestominutnom obraćanju premijerima iznio hrvatski stav da ostaje obveza suradnje s Haagom, a Europska unija ionako može u svakom trenutku prekinuti pregovore ocijeni li da ta suradnja nije zadovoljavajuća. </p>
<p>»Izražavam zadovoljstvo što su premijeri koji će u petak sudjelovati na summitu u Bruxellesu prihvatili činjenicu da Hrvatska zaslužuje početak pregovora bez ikakvih dodatnih uvjeta. Obveze nam ostaju i mi to ionako znamo. Među tim obavezama je i rješavanje 'slučaja Gotovine'. Veseli me da su premijeri i lideri europskih pučkih stranaka prepoznali sve što je Hrvatska napravila u ovih godinu dana i da su se suglasili s našim stavovima«, rekao je Sanader poslije donošenja zaključaka lidera pučkih stranaka. O datumu se nije izjašnjavalo, ostavljajući formulaciju da pregovori s Hrvatskom počnu početkom sljedeće godine. </p>
<p>Iz Luksemburga, zemlje koja će predsjedati Unijom od početka godine, čuju se prijedlozi da pregovori počnu 26. travnja iako se mnogi premijeri zalažu za početak ožujka. Konačna odluka bit će potvrđena u petak.</p>
<p>Jurica Körbler, Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Eko Kvarner: Vlada je pod velikim pritiskom Ruske Federacije</p>
<p>NJIVICE</p>
<p> – Iako je očito da je danas realizacija sporazuma malo vjerojatna, smatramo da i dalje treba nastaviti sa svim predviđenim aktivnostima sve dok se ne postupi prema točki 10. sporazuma, tj. dok davanjem pisane obavijesti o svojoj namjeri povlačenja iz tog sporazuma depozitaru (a to je Republika Mađarska) Vlada RH završi ovu noćnu moru, navodi se među inim u četvrtak u priopćenju udruge Eko Kvarner iz Njivica.</p>
<p>Budući da je Vlada RH pod velikim pritiskom Ruske Federacije da se ipak realizira taj za RH štetan projekt, smatramo da je najbolje da se stručno i transparentno recenzira studija (za koju možemo ustvrditi da je u ključnim dijelovima katastrofalno loša i manipulativna), da stanovnici Primorsko-goranske županije na dan sljedećih lokalnih izbora glasaju na referendumu o tom projektu te da Hrvatski sabor izglasa odluku o istupanju RH iz sporazuma, čime bi obavezao Vladu na to.</p>
<p>Moramo izraziti nezadovoljstvo, tvrdi se u priopćenju, što se i dalje pokušava manipulirati hrvatskom javnošću nedokazanim tvrdnjama da će projekt preuzeti druge jadranske luke, ako od njega odustane RH. Pogotovo je bizarna i cinična tvrdnja predsjednika Stjepana Mesića da je potrebno da o projektu konačnu odluku daju stručnjaci. Smatramo potrebnim pitati Predsjednika:</p>
<p>– Zašto nisu bili konzultirani stručnjaci kad je predsjednik Mesić u prosincu 2001. išao u Ukrajinu tražiti snižavanje cijene transporta nafte na štetu RH, a u korist Ruske Federacije?</p>
<p>– Zašto nije pitao stručnjake kad je 2003. godine iznosio višestruko veće podatke o prihodu od projekta, nego što to realno jesu (čak i prema studiji, koju je Janaf naručio i platio?)</p>
<p>– Zašto nije tražio da se zakonski obavezna studija utjecaja na okoliš izradi prije potpisa sporazuma, a ne 20 mjeseci nakon potpisa sporazuma? – zaključuje se u priopćenju, koje je potpisao glasnogovornik Eko Kvarnera Nenad Prpić. </p>
<p>V. J.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Letica: Neću biti ni fikus niti pratilja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Hrvatska u idućih pet godina treba predsjednika koji zna, koji može promijeniti stanje u hrvatskom društvu i koji neće voditi računa o interesima drugih zemalja i međunarodnih organizacija nego o interesima vlastitog naroda«, rekao je u četvrtak neovisni predsjednički kandidat s potporom HSP-a Slaven Letica, predstavljajući svoj program i tim suradnika. U izradi programa sudjelovalo je 50 mladih stručnjaka iz zemlje i inozemstva, a temelj za njegovo provođenje je obnašanje funkcije predsjednika Republike u skladu s ustavnim ovlaštenjima.</p>
<p> Pobijedi li na izborima, Letica najavljuje da neće biti ni fikus niti pratilja i neće potpisivati loše i neprovedive zakone. U programu, objavljenom u Predsjedničkom katekizmu, najavljuje se senzibiliziranje javnosti i državnih institucija za probleme pojedinih društvenih skupina, a inzistira se i na naplaćivanju ratne štete od Srbije i Crne Gore. U programu je i desetak HSP-ovih projekata, poput proglašenja gospodarskog pojasa u Jadranu, protivljenja Družbi Adriji, računalnog opismenjavanja, borbe protiv korupcije i sukoba interesa i zabrane davanja izvora vode u vlasništvo ili koncesiju strancima. Letica je promovirao i pivo sa svojim likom na etiketi i najavio da će predložiti zakon o zaštiti domaćih pivovara, kritiziravši Vladu da odredbom o nula promila alkohola u krvi uništava zametke hrvatskog vinogradarstva i pivarstva. </p>
<p>»Ivo Sanader zna ponekad biti infantilan, no za Hrvatsku bi bilo dobro da na Pantovčaku ima najboljeg partnera«, kazao je Letica koji je kritičan bio i prema Stjepanu Mesiću, rekavši da je čovjek kojem se ne može vjerovati. Kao prvi od predsjedničkih kandidata potpisao je pristup Viškoj deklaraciji kojom ekološke i strukovne udruge pozivaju na zaštitu Jadrana i protivljenje Družbi Adriji. Najavio je i da je kao predsjednik spreman raspisati referendum o tom projektu. </p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić kazao je da stranka podržava Leticu jer je dokazao da ima sve kvalitete potrebne šefu države. »On je nama donio intelektualni pristup problemima i međunarodno iskustvo, a mi njemu kredit koji imamo u hrvatskom narodu jer se nismo ogriješili o njega i mijenjali svoje osnovne postulate. Letica ima realne mogućnosti dobiti ove izbore, što će značiti istinsku promjenu hrvatske politike«, rekao je Đapić. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mesić: U novome mandatu zalagat ću se za oživljavanje gospodarstva</p>
<p>VRGORAC</p>
<p> – Promidžbena kampanja predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića počela je u četvrtak posjetom Vrgorcu, gdje je na tribini s građanima izložio smjernice svoje politike koju će, kako je naglasio, provoditi u drugom predsjedničkom mandatu. Istaknuo je tako da će se energično zalagati za oživljavanje posrnuloga gospodarstva.</p>
<p> »Europa i svijet prepoznali su Hrvatsku kao ravnopravnog partnera. No, moramo težiti tome da zaštitimo nacionalne interese, a to će ovisiti i o sastavu pregovaračkog tima koji će predstavljati Hrvatsku«, ustvrdio je Mesić. </p>
<p>Na traženje novinara da komentira izjavu predsjedničke kandidatkinje HDZ-a Jadranke Kosor, koja je rekla da se njegova prednost smanjuje, Mesić je uzvratio kako nema običaj komentirati neozbiljne izjave. Zbog istih razloga nije sudjelovao ni na predstavljanju predsjedničkih kandidata u HTV-ovoj emisiji Otvoreno, ocijenivši da mu ne pada na pamet biti dio političkog cirkusa. Što se, pak, tiče obećanja Jadranke Kosor da će, ako pobijedi, zatražiti smanjenje proračuna Ureda predsjednika, Mesić je ocijenio kako je riječ o »pukoj demagogiji«. »Naravno da će zatražiti reduciranje sredstava za predsjednikov ured kad se njezin ured nalazi uz premijerov«, rekao je Mesić, dodajući da za razliku od drugih kandidata, koji glume siromahe, a razbacuju se novcem, ima samo šesto plakata po cijeloj Hrvatskoj. </p>
<p>Mesić je komentirao i politiku prema Haaškom sudu: »Hrvatska ne smije biti talac jednog čovjeka, a što se tiče tvrdnji da se general Ante Gotovina skriva u Hrvatskoj, mogu jasno poručiti da je Hrvatska zadnja zemlja koja bi bila utočište odbjeglom generalu«. Nakon Vrgorca, Stjepan Mesić, kojeg podupiru SDP, HNS, HSS, LS, Libra, IDS, PGS i SDA Hrvatske, posjetio je Kokoriće, gdje je prešao 70 stuba, koje su mještani toga podbiokovskog mjesta izgradili u čast njegova 70. rođendana. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kosor: Pobijedim li nikada neću skidati ruku sa srca</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu države Jadranka Kosor počela je svoju predizbornu kampanju u četvrtak u rodnom Lipiku. Nakon posjeta tvornici Studenac i lipičkoj Tvornici stakla, Kosor je posjetila i Dom za djecu bez roditeljske skrbi u Lipiku te Pedijatrijski odjel pakračke bolnice. </p>
<p>»Nakon 16. siječnja ponovo ću doći u Lipik i Pakrac da proslavimo pobjedu«, kazala je Kosor. Župan požeško-slavonski Ante Bagarić nazvao je Jadranku Kosor »najboljom kćeri Lipika i Županije«. Kampanja se nastavila dolaskom na glavni gradski trg u Požegi gdje je HDZ-ova kandidatkinja uz obraćanje građanima zajedno s KUD-om Orljava iz Pleternice otplesala tradicionalno slavonsko kolo. »Pobijedim li nikada neću skidati ruku sa srca«, rekla je Kosor, ponovivši da će se boriti protiv svih štetnih sporazuma za RH poput Projekta Družbe Adrije. »Toplina kojom me dočekuju gdje god dođem iz sata u sat otapa prednost Stipe Mesića«, kazala je Jadranka Kosor novinarima. </p>
<p>Na skupu potpore u Novoj Gradiški HDZ-ova kandidatkinja obećala je žestoko zalaganje za hrvatske interese. »Neću zaboraviti tko nas je napao, a posebno ću se zauzimati za dostojanstvo hrvatskih žena s kojima ću zajedno ići do kraja, jer se država vodi glavom«, poručila je Kosor ponovivši da će se protiviti slanju hrvatskih vojnika u Irak. »Ne bih dopustila da u Irak ode moje dijete pa neću dopustiti ni da odu vaša djeca. Previše smo mladih života već izgubili«, rekla je na kraju posjeta Novoj Gradiški. Kandidatkinja HDZ-a je u Slavonskom Brodu posjetila Dom umirovljenika i održala govor na gradskom Korzu. </p>
<p>Tijekom prvog dana kampanje, Jadranka Kosor posjetit će tri slavonske županije, a na putu je prate ministar poljoprivrede Petar Čobanković i ministar obrane Berislav Rončević, koji je, kako saznajemo, uzeo dva dana godišnjeg odmora. Kampanja se nastavlja posjetom Vinkovcima i velikim skupom u Vukovaru. Drugi dan kampanje Jadranka Kosor i njezin izborni stožer provest će u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. </p>
<p>Nakon što je Kosor u Požegi održala kratki govor, prišla joj je jedna žena, rekavši: »HDZ-u su puna usta Srba, a na Hrvate su potpuno zaboravili«. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Gotovina je jedina prepreka za integracije</p>
<p>Hrvatske vlasti su najpozvanije da pronađu gdje se nalazi Gotovina. One imaju najbolji pristup informacijama i najbolji uvid u to tko mu pruža potporu i kako komunicira. Nijedna zemlja nema takvu odgovornost kao Hrvatska, rekao je Frank</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sjedinjene Američke Države u potpunosti podupiru ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije i to su činile od početka hrvatske neovisnosti. Američka je vlada zbog ostvarenja tog cilja uložila u Hrvatsku 400 milijuna dolara. No, da bi Hrvatska bila vjerodostojan partner, mora ispuniti svoje međunarodne obveze, uključujući i punu suradnju s Haaškim sudom«, izjavio je u četvrtak američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank. Veleposlanik je ustvrdio da je neizručenje generala Ante Gotovine jedina prepreka približavanju Hrvatske euroatlantskim integracijama.</p>
<p>»Stav vlade SAD-a je dosljedan. Smatramo da se general Gotovina mora predati Haagu i ondje iznijeti svoju obranu. Potpuna suradnja s Haagom preduvjet je za priključenje euroatlantskim institucijama«, kazao je Frank i pozvao hrvatske vlasti da ispune taj kriterij.</p>
<p>»Hrvatske vlasti su najpozvanije da pronađu gdje se nalazi Gotovina. One imaju najbolji pristup informacijama i najbolji uvid u to tko mu pruža potporu i kako komunicira. Nijedna zemlja nema takvu odgovornost kao Hrvatska«, rekao je Frank. </p>
<p>Kada do ispunjavanja tog kriterija dođe, dodao je američki veleposlanik, doći će do povjerenja u Hrvatsku na međunarodnom planu, doći će ulaganja i otvarat će se nova radna mjesta, te će doći do napretka.</p>
<p>Američki veleposlanik sazvao je konferenciju za novinare da bi, kako je rekao, ispravio neke pogrešne navode iz naslova hrvatskih medija.</p>
<p>Američki se veleposlanik potužio da je protekli vikend u jednim lokalnim novinama izašao tekst o Memorandumu u kojem se ustvrdilo da će Hrvatska zbog tog dokumenta, koji je potpisala s SAD-om, biti pod udarom osiromašenog urana, a tekst je opremljen slikom mrtve djece. »Memorandum isključuje uporabu bilo kakvog streljiva«, rekao je Frank. </p>
<p>Veleposlanik je istaknuo da je američka vlada zabrinuta zbog naslova u hrvatskim novinama koji tvrde da SAD ne podupire Hrvatsku na njezinu putu prema članstvu u euroatlantskim integracijama. »To nije točno«, rekao je Frank.</p>
<p>»U odnosima dviju zemalja postoje i druga pitanja, poput angažmana u Iraku ili potpisivanja sporazuma o neizručenju američkih građana ICC-ju, no o njima se razgovara. Jedina prepreka približavanju euroatlantskim integracijama je neizručenje generala Gotovine«, naglasio je američki veleposlanik.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić predlaže regionalnu konferenciju o zaštiti Jadrana</p>
<p>Svoj prijedlog predsjednik obrazlaže prijeporima stvorenim u javnosti, ali i različitih tumačenja unutar same Vlade kada je riječ o projektu Družbe Adrije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić poslao je u četvrtak pismo premijeru Ivi Sanaderu u kojem ga upoznaje sa svojom inicijativom za konferenciju na kojoj bi se okupile zemlje koje okružuju Jadransko more da bi se dogovorile o njegovoj zaštiti. »Uvažavajući zabrinutost hrvatskih građana kao i prijepore stvorene u javnosti, ali i različitih tumačenja unutar same hrvatske vlade kada je riječ o projektu Družba Adria, predlažem da se organizira regionalna konferencija o zaštiti Jadrana koja bi osigurala učinkovite mehanizme ekološke zaštite koristeći iskustva EU-a te drugih zemalja s visokim standardima zaštite okoliša«, stoji u pismu.</p>
<p>Mesić je uvjeren da je svim zemljama koje izlaze na Jadran prioritet njegovo očuvanje, a dogovorom koji bi rezultirao međudržavnim sporazumom izbjegle bi se jednostrane odluke koje ne dovode do rješenja. »Jadran je poluotvoreno more te čak i kad bi Hrvatska donijela odluku o potpunoj zaštiti Jadrana, problem još uvijek ne bi bio riješen ako i druge države ne bi prihvatile iste standarde«, navodi se.</p>
<p>Prema Mesićevu viđenju, u rad konferencije moraju biti uključene Hrvatska, Italija, Slovenija, BiH, SCG i Albanija, jer »samo zajedničkim dogovorom možemo doći do rješenja prihvatljivog za sve«. Predsjednik smatra da je zajednička konferencija dobar put za pronalaženje rješenja, a trebala bi se održati već sljedeće godine.</p>
<p>Mesić također podsjeća da je u travnju prošle godine potaknuo tadašnju vladu i Sabor na donošenje odluke o gospodarskom pojasu, primarno radi zaštite Jadrana. »Uvjeren sam da će ova inicijativa pomoći da se sustavno riješi problem zaštite Jadranskog mora, što je naša obveza u sklopu pristupanja EU, ali i prema budućim generacijama, jer ovo je previše ozbiljno pitanje da bi mu se pristupalo kampanjski«, stoji u Mesićevu pismu.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zaštita svakog oblika ljudskog života od začeća do smrti</p>
<p>U ime Boga živih, darovatelja života, u vremenu kada se na razne načine širi »kultura smrti«, želimo biti u službi čovjeka i njegova života, rekao je kardinal Bozanić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Mi, visoki predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj, svjesni da članovi naših zajednica čine više od 90 posto pučanstva naše države, osjećamo odgovornost za napredak i boljitak života svakog vjernika i građanina. U ime Boga živih, darovatelja života, u vremenu kada se na razne načine širi 'kultura smrti', želimo biti u službi čovjeka i njegova života«, rekao je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić u četvrtak u Nadbiskupskom dvoru na Kaptolu, pozdravljajući sudionike tradicionalnog godišnjeg susreta monoteističkih vjerskih zajednica. </p>
<p>Nakon sastanka, objavili su zajedničku izjavu »Ljudski život je Božji dar« u kojoj ističu da je »život neupitna vrijednost« te da s vjerske zajednice zalažu za »zaštitu svakog oblika ljudskog života, od začeća do naravne smrti«.</p>
<p>Ističući da sve njih »povezuje vjera u jednoga Boga u židovsko-kršćansko-islamskoj tradiciji«, kardinal Bozanić pozvao je sve vjernike i građane Hrvatske na zalaganje za mir, pomirenje, pravdu i međusobno poštovanje u našem društvu. </p>
<p>Srpsko-pravoslavni metropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović istaknuo je da sudionici ovim susretom žele potaknuti državne institucije da povuku određene poteze glede zaštite života.</p>
<p>Predsjednik Saveza baptističkih crkava Toma Magda primijetio je d su ovakvi međureligijski susreti »poruka i onima izvan granica Hrvatske, jer je Hrvatska u mnogim elementima dio Zapada, a u nekima već prednjači«. </p>
<p>Predsjednik Evanđeoske (Pentekostne) crkve u Hrvatskoj Damir Špoljarić napomenuo je da ovakvi susreti »žele afirmirati život u civilizaciji u kojoj smo svjedoci beznađa kulture smrti, a mi kao zastupnici kulture života svojim promišljanjima možemo donijeti nadu među ljude s kojima živimo«. </p>
<p>U susretu su sudjelovali predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić, predstavnik Evangeličke crkve u Hrvatskoj Branko Berić, predsjednik Vijeća za ekumenizam Hrvatske biskupske konferencije (HBK) pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić i tajnik Vijeća Jure Zečević, a unatoč pozivu, izostali su biskup Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj Endre Langh, zbog bolesti, i glavni rabin Židovske zajednice u Hrvatskoj Kotel Da-Don.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Rođenju novog člana obitelji istinski se mogu radovati samo bogataši</p>
<p>Potrošačka košarica NHS-a u studenom je iznosila 6073 kune / Prema riječima predsjednice Udruge Roda Renate Jelušić posebice brinu troškovi koji nastaju dolaskom novorođenčeta u kuću jer za to treba izdvojiti 9120 kuna / Umirovljenici i dalje najugroženija kategorija stanovništva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potrošačka košarica za studeni iznosi 6073 kune. Istodobno je prosječna plaća 4132 kune što znači da se njome pokriva 68,04 posto košarice, rečeno je na konferenciji za novinare Nezavisnog hrvatskog sindikata.</p>
<p>Za obračun košarice korištene su najniže cijene proizvoda potrebnih četveročlanoj obitelji u kojoj su djeca školske dobi. Košaricom nisu obuhvaćeni troškovi kupovine školskih knjiga i pribora, njege zdravlja, godišnjeg odmora, sportskih aktivnosti, posjedovanje automobila, a kulturni život čini samo jedan mjesečni odlazak u kino, jedan mjesečni časopis i svakodnevno čitanje jednog dnevnog lista.</p>
<p> No ako se tome dodaju troškovi podstanarstva, izvanškolske aktivnosti i studiranje izvan mjesta prebivališta, računica ispada još poraznija. Plaća u takvim slučajevima pokriva između 52 i 44 posto troškova.</p>
<p>Prema riječima predsjednice Udruge Roda Renate Jelušić posebice brinu troškovi koji nastaju dolaskom novorođenčeta u kuću jer za to treba izdvojiti 9120 kuna. »U taj iznos nisu uključeni troškovi slavlja ni krstitke djeteta, pa tako ispada da se u Hrvatskoj rođenju novog člana obitelji, istinski mogu radovati samo bogataši«, naglasio je predsjednik te sindikalne središnjice Krešimir Sever.</p>
<p>Podsjećajući i na druge probleme koje rodilje imaju s poslodavcima (otkazi) i državom (naknade se isplaćuju samo preko Hrvatske poštanske banke), Jelušić je naglasila da poseban problem imaju samohrane majke jer oko 85 posto očeva ne plaća alimentaciju. Time je oko 150.000 djece zakinuto za bilo kakvu očevu skrb. Uza to, mnogi roditelji ne mogu odmah ostvariti pravo na pomoć koju daju gradovi poput Zagreba (ovisno o broju djece od 100 do 600 kuna), jer dobivanje potrebnih dokumenta traje dugo a majke nemaju kome ostaviti dijete. Kasnije nastaju problemi s nedostatka mjesta u jaslicama i vrtićima i njihovim neodgovarajućim radnim vremenom. .</p>
<p>Sve to, ali i niz drugih manjih problema, uzrok su niske stope nataliteta. Broj rođene djece u prošloj godini bio je prvi puta manji od 40.000. Problem bi se djelomice mogao ublažiti kad bi poslodavci isplaćivali pomoći za rođenje djeteta a država se odrekla poreza na tu pomoć. Za sada tu pomoć, iako plaćaju porez, isplaćuju samo Belupo, Tim-kabel i Fina. Umirovljenici su i dalje najugroženija kategorija stanovništva. </p>
<p>Prosječna mirovina u studenom je iznosila 1804 kuna. Ako taj umirovljenik ili umirovljenica ima bračnog partnera koji prima barem još toliku mirovinu, oni mogu pokriti samo 53 posto svojih minimalnih životnih troškova.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ivana Domić pred razrješenjem u supetarskom sudu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrhovni sud potvrdio je nalaze Ministarstva pravosuđa i Županijskog suda u Splitu o nepravilnostima u radu predsjednice i sutkinje supetarskog općinskog suda Ivane Domić, doznaje u četvrtak Vjesnik iz pouzdanih pravosudnih izvora. To znači da je sada otvoren put ubrzanom razrješenju Ivane Domić s čelnog mjesta u supetarskom sudu, što je posao ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt. </p>
<p>Ivana Domić nije mogla biti opozvana s te dužnosti sve dok se nije provela komplicirana procedura koja je ministricu kočila da je razriješi čim se doznalo za njezino postupanje u supetarskom sudu, zbog kojeg su brojni Bračani ostali bez vrijednih terena. </p>
<p>Ivanu Domić čeka i stegovni postupak koji je na Državnom sudbenom vijeću (DSV) protiv nje pokrenuo Igor Benzon, predsjednik Županijskog suda u Splitu. </p>
<p>Sljedeća sjednica DSV-a održat će se vjerojatno sredinom siječnja, pa je za očekivati da to tijelo neće odugovlačiti s postupkom protiv sutkinje Domić s obzirom na težinu djela koje joj se stavljaju na teret.</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo u Splitu tereti Ivanu Domić za zloporabu položaja i ovlasti, naslanjajući se pritom na nalaz splitskog sudačkog vijeća koje je utvrdilo brojne nepravilnosti u njezinu radu. </p>
<p>Nalazom je utvrđeno da je u razdoblju od 1999. do 2003. godine Ivana Domić svojim postupanjem donijela oko 850 presuda u odsutnosti tuženika, čija su zemljišta prešla u tuđe vlasništvo, a navodno je među »profiterima« bio i bivši šef ACI-ja Ivo Markusović. Ministarstvo pravosuđa također je potvrdilo da je Ivana Domić raspodjeljivala sudske predmete protivno sudskom poslovniku. </p>
<p>Zbog svega toga izbila je velika afera u kojoj je Ivana Domić u javnosti »počašćena« titulom osobe koja je prodala pola Brača. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>U veljači prvi One Stop Shop u Hrvatskoj</p>
<p>Do sada je za registriranje tvrtke poduzetnik morao obići 10 institucija, a od veljače će trebati posjetiti samo javnog bilježnika, Trgovački sud i Finu/ Građanin koji ima osobnu iskaznicu više neće morati pribavljati i domovnicu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prvom tjednu veljače u Zagrebu će se otvoriti prvi One Stop Shop, a u sljedeća dva tjedna će se i u desetak većih hrvatskih gradova na jednome mjestu moći dobiti sve potrebne informacije za osnivanje tvrtki. Bit će to novi korak u uspostavljanju državne uprave kao servisa koji građanima i poduzetnicima pruža brze i jeftinije usluge, najavljeno je u četvrtak u na brifingu koji je u Banskim dvorima vodio Miroslav Kovačić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku.</p>
<p>Prvi projekt obećanog ubrzanog i jednostavnijeg registriranja tvrtki bit će skraćena procedura registriranja društva s ograničenom odgovornošću. Do sada je za registriranje takve tvrtke poduzetnik morao obići 10 institucija, a od veljače će trebati posjetiti samo javnog bilježnika, Trgovački sud i Finu. U sklopu tog projekta ukida se i obveza poduzetnika da pribavi izjavu o solventnosti.</p>
<p>Do kraja 2007. Vlada namjerava uvesti još dvadesetak sličnih promjena u radu državne uprave s građanima, za koje je nužno umreživanje baza podataka državnih institucija. Za te pomake u informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji država će izdvojiti između 700 milijuna i milijardu kuna, a već su pripremljeni projekti koji će omogućiti da se taj novac u sljedećoj godini pribavi i iz Cards i Phare programa Europske unije. </p>
<p>Među najavljenim novostima u radu državne uprave je i olakšani pristup registrima trgovačkih sudova, jer će se podaci iz njih moći pribaviti i kod javnih bilježnika i ti će izvadci imati istu pravnu snagu kao i oni koje danas izdaju suci. Kraća verzija izvadaka bit će besplatna, a opsežnija će se naplaćivati. Skratit će se i procedura izdavanja matičnog broja tvrtke tako što poduzetnik više neće morati ići posebno na Trgovački sud, a posebno u Državni zavod za statistiku, jer će oba broja dobiti na istom papiru u Trgovačkom sudu. Integrirat će se i informatički sustav pravosuđa, pa će se na jednome mjestu moći dobiti podaci iz zemljišnih knjiga i katastra, a cilj projekta je da se zemljišno-knjižni izvadci mogu dobiti preko e-portala. </p>
<p>Polovicom godine trebao bi biti donesen i zakon koji će državna tijela spriječiti da od građana traže da sami pribave potvrde koje već postoje u sustavu državne uprave. To na primjer znači da građanin koji ima osobnu iskaznicu više neće morati pribavljati i domovnicu jer službenik na temelju podataka iz osobne iskaznice sam može provjeriti ima li građanin i taj dokument. </p>
<p>Pojednostavnit će se i ishođenje potvrde o nekažnjavanju (bez koje se, primjerice, ne može sudjelovati na javnim natječajima za poslovanje s državom), jer će svi sudovi biti informatički povezani s Ministarstvom pravosuđa. </p>
<p>Budući da je riječ o velikim promjenama u sustavu, organizirat će se i posebna edukacija državnih službenika u sklopu koje će se dodjeljivati takozvana Europska računalna diploma. Državni službenici podučavat će se i u metodama projektnog menadžmenta. Taj sustav upravljanja projektima SAD je uveo još 1945. i pokazao se vrlo učinkovitim, a nezaobilazan je na primjer prilikom pripreme projekata koji se žele financirati iz fondova Europske unije.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Slovenski ribari kradu mreže hrvatskima?</p>
<p>Davide Bajok je sa svojom ribaricom »Joni« položio mreže u more u srijedu u 16.30 sati na jednu nautičku milju od crte razgraničenja sa Slovenijom u Savudrijskoj vali, međutim kada je u četvrtak ujutro došao po njih, nije ih bilo</p>
<p>SAVUDRIJA</p>
<p> - Ogorčeni savudrijski ribar Davide Bajok javio se u četvrtak Vjesniku ogorčen zbog toga što mu je nestalo 40 mreža listarica, a sumnja da su mu ih ukrali slovenski ribari! </p>
<p>Davide Bajok je sa svojom ribaricom »Joni« položio mreže u more u srijedu u 16.30 sati na jednu nautičku milju od crte razgraničenja sa Slovenijom u Savudrijskoj vali, međutim kada je u četvrtak ujutro došao po njih, nije ih bilo. Doznao je, kaže, u četvrtak ujutro da su na tom području u srijedu predvečer bile dvije slovenske kočarice u pratnji slovenskog policijskog plovila, te smatra da su mu te slovenske kočarice povukle i uzele mreže.</p>
<p>»Bilo je tu 40 mreža listarica, a počinjenu štetu procjenjujem na oko 1000 eura, međutim nenadoknadiva je to šteta, jer je izgubljeno i vrijeme i ulov. Mislim kako nije moguće da mi je mreže otuđio bilo tko drugi, jer su oko pozicije gdje su bile moje mreže, i moji kolege bili postavili svoje. S te strane mogle su to biti jedino slovenske kočarice«, kaže Bajok.</p>
<p>Hrvatska policija napravila je zapisnik o događaju i uslijedit će prijava protiv nepoznatog počinitelja. Iz Policijske uprave istarske nismo dobili potvrdu da su slovenske kočarice i slovensko policijsko plovilo ulazile u srijedu u hrvatske vode, ni ujutro ni popodne, ali su već u četvrtak ujutro u hrvatskim vodama na poziciji 1,4 i 0,8 nautičkih milja od crte razgraničenja bili slovensko policijsko plovilo i slovenska ribarica. </p>
<p>Slovensko policijsko plovilo ušlo je u četvrtak ujutro u 8.10 sati na 1,4 nautičke milje od crte razgraničenja u hrvatske vode, te su kružili oko savudrijskih ribara i izišli oko 12 sati. </p>
<p>Jedna je slovenska ribarica ušla u hrvatske vode na 0,8 nautičkih milja od crte sredine Savudrijske vale u hrvatske vode, no izišla je odmah nakon upozorenja hrvatske policije.</p>
<p>»Savudrijski ribari ovih su dana vrlo nemirni«, kaže nam Davide Bajok i najavljuje kako su se savudrijski ribari sami međusobno dogovorili da nešto valja poduzeti, no nisu nam htjeli otkriti o čemu je riječ. Bajok je jedino ustvrdio kako ne mogu više dopustiti da se takve stvari i dalje događaju.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zagreb: Štetu od transporta nafte Jadranom plaćat ćemo svi</p>
<p>Đapić: HDZ je prije nekoliko dana odbacio naš prijedlog da se u Saboru raspravlja o tom projektu, a sad njegova kandidatkinja na predsjedničkim izborima tvrdi da je protiv Družbe Adrije / Milić: Javnosti nije primjereno objašnjen sadašnji transport nafte Jadranom / Oštrić: Luke Kopar i Trst su preplitke za prihvat tankera s naftom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Oko 150 prosvjednika okupilo se u četvrtak ispred hotela Sheraton u Zagrebu u kojem je prije dvije godine potpisan sporazum o pristupanju Hrvatske projektu Družba Adrija. Transparentima s natpisima »Jadrane, Jadrane moj, bez nafte dobro mi stoj«, »Otkud vam pravo«, »Prekrižite Da, zaokružite Ne, jer hoćemo turizam«, »Nafta na buzaru«, prosvjednici iz Franjevačkog svjetovnog reda, Inicijative Zeleni za Zagreb i raznih zagrebačkih nevladinih udruga tražili su od Vlade da Hrvatska istupi iz projekta transporta ruske nafte Jadranskim naftovodom do luke Omišalj i dalje tankerima po Jadranu.</p>
<p>Prosvjednici su upozoravali na najveći problem tog projekta - balastne vode. »Ako se realizira Družba Adria, iz tankera će se u Jadran godišnje ispuštati milijun tona balastnih voda i u njima mnoge invazivne vrste, bakterije i virusi koji će nepovratno uništiti biljni i životinjski svijet, naše zdravlje, turizam i ribarstvo«, rekao je Zoran Milić iz Franjevačkog svjetovnog reda, dodavši da je tako uništen eko sustav Crnoga mora. Upozorio je i da javnosti nije primjereno objašnjen sadašnji transport nafte Jadranom. »Tankeri sad u Omišlju iskrcavaju naftu i u svoja balastna spremišta pune jadransku vodu. U sklopu projekta Družba Adria, tankeri bi dolazili u Omišalj, ispuštali balastne vode drugih mora i ukrcavali naftu«, rekao je.</p>
<p>Zoran Oštrić iz Inicijative Zeleni za Zagreb naglasio je da se javnost zavarava tvrdnjama da će poslove iz projekta, ako Hrvatska odustane od njega, preuzeti Slovenija ili Italija. »Luke Kopar i Trst su preplitke za prihvat tih tankera, nemaju potrebnu infrastrukturu i njihovi strogi propisi o zaštiti okoliša ne dopuštaju preuzimanje nekvalitetne, visokosumporne ruske nafte«, rekao je. Prosvjednici su upozorili i na to da je moguća godišnja zarada od Družbe Adrije najviše 80 milijuna dolara, a da je zarada od turizma samo na Kvarneru više od 800 milijuna kuna. </p>
<p>Franjevački svjetovni red traži od predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, premijera Ive Sanadera i ministrice zaštite okoliša Marine Matulović-Dropulić da se očituju o otvorenom pismu, koje su im poslale katoličke udruge. Na prosvjed su došli i čelnici HSP–a Anto Đapić i Tonči Tadić te predsjednički kandidat Boris Mikšić. »HDZ se konačno mora odlučiti o svom stavu prema Družbi Adriji. Prije nekoliko dana odbacio je naš prijedlog da se u Saboru raspravlja o tom projektu, a sad njegova kandidatkinja na predsjedničkim izborima tvrdi da je protiv Družbe Adrije«, rekao je Anto Đapić.</p>
<p>Aktivisti Zelene akcije su na Cvjetnom trgu postavili makete tankera, upozoravajući da je projekt Družba Adria štetan za okoliš i cjelokupan gospodarski razvoj Hrvatske, jer ugrožava naš najvredniji prirodni resurs – Jadran. »Štetu od transporta nafte plaćat ćemo svi, a dobit od projekta dijelit će samo pojedinci. Posebno zabrinjava da se o projektu odlučuje mimo građana, pa podržavamo zahtjeve Viške deklaracije u traženju referenduma o Družbi Adriji«, rekla je predsjednica Zelene akcije Jagoda Munić.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041217].
|
