NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040417].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 198686 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ping-pong s koncentracijom završio na 40 posto</p>
<p>U četvrtak je Vlada objavila da se u prijedlog zakona o medijima vraća odredba o nedopuštenoj koncentraciji, kojom se ona definira 40-postotnim udjelom na tržištu / Priča o zakonskom reguliranju koncentracije medija cijelo se vrijeme gotovo isključivo svodi na EPH / Čini se da se zakon o medijima usvaja zbog jednog od dvaju razloga - zakonski ograničiti ili ne ograničiti EPH, pri čemu se isprobavaju različite varijante, a autori prijedloga zakona, predlažući dijametralno različita rješenja, gube vjerodostojnost</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Rasprava o zakonu o medijima očigledno ne može proći bez skandala i iznenadnih prevrata. Naime, u četvrtak je Vlada objavila da se u prijedlog zakona o medijima vraća odredba o nedopuštenoj koncentraciji, kojom se ona definira 40-postotnim udjelom na tržištu. Ta izmjena u zadnji čas mnoge je iznenadila. U prethodnoj verziji prijedloga zakona nije se spominjao postotak, odnosno precizirao udjel na tržištu koji bi se smatrao koncentracijom.</p>
<p>Zanimljivo je i to što se zakon mijenja u trenutku kada se očekuje odluka o EPH-ovoj ponudi za kupnju Slobodne Dalmacije. Predsjednik EPH-ove uprave Nino Pavić izjavio je za Slobodnu Dalmaciju da se »pravni okvir mijenja, i to, čini mi se, samo zato da se EPH automatski izbaci iz natječaja« (za kupnju Slobodne, op.a.).</p>
<p>Zakon o medijima, zahvaljujući brojnim šeprtljavim potezima i prošle i ove vlade, stalno dobiva pretjerano veliku pozornost. Prošlog ljeta vođena je oštra javna rasprava, a prozivalo se Ministarstvo kulture da želi ograničiti slobodu medija. Zakon je usvojen prošle jeseni, a člankom 33. regulirano je ograničenje koncentracije tiska.</p>
<p>Nedopuštena je koncentracija kada »nakladnik jednoga ili više općeinformativnih dnevnika ili općeinformativnih tjednika ostvari vladajući položaj na tržištu tako da je broj prodanih primjeraka njegovih dnevnika ili tjednika prešao 40 posto svih prodanih primjeraka općeinformativnih dnevnika ili tjednika na mjerodavnom tržištu«. Stavak drugi istoga članka propisivao je da nakladnik s nedopuštenom koncentracijom ne može biti vlasnik niti stjecati udjele u vlasništvu drugog općeinformativnog tiska.</p>
<p>Takvim zakonskim rješenjem mnogi, posebice EPH, nisu bili zadovoljni smatrajući da se ograničava sloboda poduzetništva i moguća ekspanzija najvećeg novinskog nakladnika u Hrvatskoj. Odvjetnica Vesna Alaburić, specijalistica za medijsko zakonodavstvo, izjavila je u vrijeme javne rasprave da odredbu o 40-postotnom ograničenju smatra neustavnom, jer »teško povređuje poduzetničke slobode i slobodu medija«.</p>
<p>No, taj je zakon o medijima Ustavni sud ukinuo 28. siječnja ove godine jer nije usvojen kvalificiranom većinom. Zakon vrijedi do 30. travnja i do tada se mora usvojiti novi zakon kako bi se izbjegao pravni vakuum. Sastavljen je novi nacrt zakona koji je u članku 33. vrlo slobodno normirao koncentraciju medija i nije se spominjao nikakav postotak.</p>
<p>Mnogi su smatrali da je riječ o ustupku EPH-u, a prije dva tjedna u Novinarskom domu organizirana je tribina o novom nacrtu zakona. Iako je rasprava vođena načelno, gotovo svi govornici upozorili su na nedostatnost predloženog članka 33. Upravo zbog toga što je vođena načelna rasprava, gotovo nitko nije izrijekom spominjao EPH, odnosno ako bi ga tko i spomenuo, bio bi upozoren da je riječ o načelnoj javnoj raspravi.</p>
<p>Na kraju (mogućem) priče o zakonskom normiranju koncentracije medija zasad je Vladin prijedlog od četvrtka. Taj prijedlog je sličan rješenju u ukinutom zakonu o medijima: »Nedopuštena je svaka koncentracija poduzetnika na tržištu naklade općeinformativnih dnevnika odnosno na tržištu općeinformativnih tjednika, kojom tržišni udjel sudionika konkretne koncentracije poduzetnika na tržištu nakon njene provedbe prelazi 40 posto ukupno prodane naklade općeinformativnih dnevnika odnosno tjednika u Republici Hrvatskoj«.</p>
<p>Naime, zakon koji vrijedi do 30. travnja omogućava da jedan tjednik ili dnevnik ima 40 posto udjela na tržištu, pa i više, a tek ako postigne 40 posto, ne smije stjecati udjele ili preuzimati srodne tiskovine. Novi prijedlog pak onemogućava da se preuzme dnevnik ili tjednik kojim bi se postigao (dakle, preuzimač i preuzimani) 40-postotni udjel na tržištu. Drugim riječima, vlasnik dnevnika koji ima 30-postotni udjel na tržištu ne bi smio imati nikakva udjela u dnevniku koji ima 10-postotni udjel na tržištu.</p>
<p>Priča o zakonskom reguliranju koncentracije medija sigurno nije završena. Naime, zasad nije moguće precizno ustvrditi je li neki dnevnik ili tjednik postigao 40-postotni udjel na tržištu jer nema preciznih i pouzdanih podataka o prodaji. U mogućoj budućoj doradi ne bi bilo loše porazmisliti i o norveškom modelu (vidi okvir).</p>
<p>No, priča o zakonskom reguliranju koncentracije medija cijelo se vrijeme gotovo isključivo svodi na EPH. Takvo pojednostavljenje u konačnici može štetiti i zakonu i medijima i EPH-u. Naime, čini se da se zakon o medijima usvaja zbog jednog od dvaju razloga – zakonski ograničiti ili ne ograničiti EPH, pri čemu se isprobavaju različite varijante, a autori prijedloga zakona, predlažući dijametralno različita rješenja, gube vjerodostojnost. U međuvremenu, malo tko primjećuje da se ni još važeći zakon o medijima ne poštuje i ne provodi. Stoga i dalje, primjerice ne znamo vlasničku strukturu medija, ne samo tiskanih.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vujić: Zalagat ću se da SDP podrži novi zakon</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – »Drago mi je da se zakon uglavnom vratio na prvotno stanje u kojem je takva situacija i postojala«, komentirao je SDP-ovac Antun Vujić, bivši ministar kulture, odredbu da udio nakladnika na tržištu ne smije prelaziti 40 posto.</p>
<p>Odredba koju je Vlada za neke nenadano, u posljednji tren uvrstila u prijedlog zakona u medijima znači, prema Vujićevu mišljenju, da se prihvaćaju standardi koji nisu lokalni, nego europski. »Zakon na neki način pooštrava ranije uvjete, jer je najprije 40 posto udjela bilo skinuto ne bi li se tržište potpuno otvorilo kupcima, a sada se zaoštrava više nego što je bilo«, kaže Vujić, uz ogradu da je vidio samo neautorizirani tekst zakona.</p>
<p>To, prema njemu, implicira da se nakladnicima onemogućava prelazak 40 posto udjela, »što je pitanje za raspravu jer se od izbjegavanja svake regulacije došlo na strogu regulaciju tog područja«. »No zakon ide u pozitivnom smjeru i ako čitanje posljednje verzije bude takvo kakvo je najavljeno, zalagat ću se da SDP podrži novi zakon o medijima«, kaže Vujić.</p>
<p>S njim se slaže i HSP-ovac Tonči Tadić, koji kaže da treba dati vrlo jasne ovlasti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. »Najčešće kada je riječ o koncentraciji kapitala Agencija se postavlja kao da nije nadležna. Stoga treba biti jasan kad je riječ o ovlastima Agencije«. U suprotnom, smatra Tadić, nekoliko velikih izdavača će potpuno dominirati medijskim prostorom, što znači urušavanje cijelog hrvatskog medijskog prostora, protiv čega se HSP bori.</p>
<p>»Intencija zakona o medijima morala bi biti što veća decentralizacija medijskog tržišta«, ističe glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković. Stoga, prema njemu, svaka odredba zakona mora ići u tom smjeru, pa i odredba o 40 posto mora korespondirati s demokratizacijom medijskog tržišta. »Zakon mora pratiti apsolutnu slobodu medija, odnosno ni po koju cijenu ne smije insinuirati političku kontrolu medija«. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Biškupić: Ništa nije došlo preko noći</p>
<p>Prije kupnje, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja zbrojit će udjele nakladnika i ako prelazi 40 posto, neće doći do prodaje, kaže ministar kulture Božo Biškupić, dodajući da je Vlada uzela u obzir zakone i sugestije EU-a i OESS-a i da je samo stoga odredba vraćena u prijedlog zakona</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – »Ništa nije došlo preko noći. Vladina je intencija usklađivanje zakona s pravilima i preporukama EU-a«, objašnjava ministar kulture Božo Biškupić, komentirajući tvrdnje da je Vlada preko noći u prijedlog novog zakona o medijima vratila odredbu o nedopuštenoj tržišnoj koncentraciji.</p>
<p>Vlada je, naime, u četvrtak u hitnu saborsku proceduru poslala prijedlog novog zakona o medijima, a prema odredbi o nedopuštenoj tržišnoj koncentraciji, nakladnik na tržištu može imati najviše 40 posto ukupno prodane naklade dnevnika i tjednika.</p>
<p> Iznenađenje je i vijest da će pitanje koncentracije na medijskom tržištu biti regulirano upravo novim zakonom o medijima, a ne Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, kako se očekivalo. </p>
<p>Iako su novinari već u srijedu dobili prijedlog tog novog zakona o medijima, u njemu nije bila navedena ta odredba – ona se pojavila u novoj verziji zakona dan kasnije, na Vladinoj redovnoj sjednici.</p>
<p>Prema toj bi odredbi nakladnici medija bili obvezni podnijeti prijavu svake namjere o koncentraciji, a ta bi se koncentracija ocjenjivala prema zakonu i drugim propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. Nakladnici bi također bili dužni prijaviti svaku koncentraciju, jer se na njih ne bi odnosile odredbe o financijskim granicama koje inače moraju zadovoljiti drugi poduzetnici. Ogluše li se nakladnici o obvezu prijave koncentracije, mogli bi platiti i do milijun kuna kazne!</p>
<p>»Prije kupnje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja zbrojit će udjele nakladnika i ako taj udio prelazi 40 posto, neće doći do prodaje«, ponavlja ministar Biškupić, dodajući da je Vlada uzela u obzir zakone i sugestije EU-a i OESS-a i da je samo stoga odredba vraćena u prijedlog zakona.</p>
<p>Nove zakonske odredbe obvezuju nakladnike da do 30. travnja mjerodavnom ministarstvu dostave izvješće o financijskom poslovanju za prošlu godinu. U tom bi izvješću morali biti i podaci o prihodu i udjelu na tržištu čitatelja, gledatelja ili slušatelja, ali i o prihodu i tržišnom udjelu na tržištu oglašavanja, kao i podaci o oglašivačima ili marketinškim agencijama putem kojih ostvare više od 10 posto godišnjeg marketinškog prihoda.</p>
<p>Novi je prijedlog zakona o medijima hitno upućen u parlamentarnu proceduru jer 30. travnja prestaje vrijediti sadašnji zakon o medijima.</p>
<p>U političkim se kuloarima spekulira da je spomenuta odredba hitno vraćena u zakon da bi Vlada ipak spriječila prodaju Slobodne Dalmacije Ninoslavu Paviću i EPH. Iako se u javnosti govorilo da je Pavić, nudeći 535 milijuna kuna za kupnju Slobodne, Sanaderovoj ekipi uputio ponudu koja se ne može odbiti, u Banskim se dvorima odmah počelo sumnjati da će se Vlada odlučiti na taj korak. </p>
<p>Dapače, jedan od visokih Vladinih dužnosnika nedavno nam je jasno kazao da je vrlo skeptičan što se tiče te prodaje i da javnost ne bi trebala već »na prvu« biti uvjerena kako će Pavić svoje poslovno carstvo proširiti i na dalmatinsku tradiciju, dnevni list Slobodnu Dalmaciju. Početni koraci pokazuju da bi se mogla obistiniti tvrdnje kako je Vlada ipak odustala od prodaje tog lista Paviću. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ljubičić: Zakon vodi »Slobodnu« u krah </p>
<p>Očito je prevladala svijest kako ne treba dopustiti da netko ima monopolistički položaj na tržištu, kaže Ružica Cigler, glavna urednica »Večernjeg lista« </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Komentirajući odredbu u prijedlogu novog zakona u medijima, da udio nakladnika na tržištu ne smije prelaziti 40 posto, glavna urednica Večernjeg lista Ružica Cigler taj potez ocjenjuje vrlo razumnim za ovaj trenutak na našem medijskom prostoru. »Očito je prevladala svijest kako ne treba dopustiti da netko ima monopolistički položaj na tržištu«, ističe Cigler. Vjeruje da je to na tragu inozemne prakse, iako smatra da u nizu zemalja taj problem također nije najsretnije riješen. »Hrvatska još nije najstabilnija država i ovo je rješenje jako dobro«, kaže Cigler. S tim se ne slaže Saša Ljubičić, novinar Slobodne Dalmacije i šef ogranka Hrvatskog novinarskog društva (HND) u tom listu. On tvrdi da se zakon mijenja samo da EPH ne bi kupio Slobodnu. »Ako se zakon zaista primijeni i EPH-u se onemogući da postane vlasnik Slobodne, nama jedino preostaje krah. Bez nove rotacije i velikih ulaganja u restrukturiranje firme, Slobodna je pred zidom«, navodi Ljubičić i pojašnjava da je Pavićeva ponuda bila vrlo izdašna, za neke čak i »svemirska«. Ističe kako je u Slobodnoj zavladala konsternacija i da je zakon suprotan zdravoj logici. </p>
<p>»Sljedećeg tjedan ćemo sazvati Središnji odbor HND-a na kojemu ćemo izraziti nezadovoljstvo takvim zakonom. Jedinom pravom ponuđaču onemogućeno je da kupi Slobodnu, a mi smo pred zidom«, zaključuje Ljubičić, dodavši da je nedopustivo restriktivno mijenjanje uvjeta za vrijeme natječaja.</p>
<p>Kolumnist Jutarnjeg lista Ivan Zvonimir Čičak nije htio komentirati prijedlog novog zakona, kao ni uredništvo tih novina.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Protokol 7 parafiran, problemi ostali </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Nakon četiri kruga razgovora, u petak su hrvatski pregovarači u Bruxellesu parafirali Protokol 7 s Europskom komisijom. Riječ je o sporazumu kojim se regulira bescarinski režim trgovine poljoprivrednim proizvodima s proširenom Europskom unijom.</p>
<p>O uvjetima trgovine s EU-om nakon proširenja na 25 zemalja pregovaralo se u tajnosti, jer su se naši pregovarači držali toga da, sve dok sporazum nije parafiran, ništa nije dogovoreno. Takvo je pregovaranje izazvalo bijes oporbenih saborskih zastupnik, koji su zbog toga, interpelacijom, tražili utvrđivanje Vladine odgovornosti.</p>
<p>No, sudeći prema prvim izjavama, ohrabruje da su dogovorene manje izvozne kvote u Hrvatsku nego što su postojeće. Naime, hrvatski su pregovarači tražili da se izvozne kvote ne povećavaju ako nisu ispunjene dosadašnje kvote sa zemljama koje 1. svibnja ulaze u EU. Da su kvote povećane, postojala bi realna opasnost da ih iskoriste sve članice EU-a.</p>
<p>Naravno, golemo tržište EU-a i dalje je otvoreno hrvatskim izvoznicima osim za tri proizvoda koja su naši tradicionalno jaki izvozni aduti. No, ubrzo ćemo vidjeti je li sadašnja pregovaračka postava, odnosno »tiha« diplomacija, ugovorila veće izvozne kvote za riblje konzerve od bivše vladajuće garniture, jer samo jedna domaća tvornica ribljih konzervi može za nekoliko tjedana proizvesti cjelokupnu godišnju kvotu EU-a. </p>
<p>Parafiranjem Protokla 7, međutim, nije riješeni ni jedan od brojnih problema hrvatske poljoprivrede ili prehrambeno-prerađivačke industrije, ali bi taj sporazum mogao biti važan korak u dobivanju pozitivnog avisa. </p>
<p>Osim toga, i hrvatski bi potrošači mogli kratkoročno profitirati ako se na domaćem tržištu pojavi jeftinija, visokosubvencionirana hrana iz uvoza. No, to je uvijek dvosjekli mač. S tom nam hranom može doći i ona genetički preinačena koju ne želimo na svojim stolovima.</p>
<p>Nadalje, još veći uvoz mogao bi značiti i gašenje radnih mjesta. No poljoprivrednike ionako nitko ništa nije pitao. Brifinzi za njih održani su u pet do 12, neposredno prije parafiranja Protokola 7 kada je već bilo manje-više sve dogovoreno. Tako ni ratifikacija Protokola 7 u Hrvatskom saboru neće moći nešto bitno promijeniti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Početak pravog posla</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Europska komisija će u svojemu mišljenju (avisu), koji će prihvatiti u utorak na sjednici u Strasbourgu, preporučiti Europskom vijeću da s Hrvatskom počne pregovore ako Hrvatska nastavi punu suradnju s Haaškim sudom. </p>
<p>Hrvatska će, dakle, dobiti toliko dugo očekivani, pozitivni avis. Treba se svakako nadati da će sada prestati medijske i političke napetosti zbog Komisijina mišljenja jer najteži posao tek predstoji nakon što Europsko vijeće, nadajmo se, već u lipnju proglasi Hrvatsku kandidatom i odredi joj datum za početak pregovora. </p>
<p>Kad se, to dogodi, počinje nova avantura. Riječ je o svemu onome što će u avisu biti spomenuto kao manjkavo, nedovoljno dobro i slabašno. Riječ je, naravno, o korupciji u državnoj upravi, nesređenom pravosuđu, ali i nedovoljno razvijenoj ekonomiji. Hrvatska politika i dalje pati od nekih starih refleksa, pa se u valovima pojavljuju demagogije o »rasprodaji hrvatskih bogatstava strancima« i prazne priče o opasnostima za nacionalni identitet, priče koje su dosad zamjenjivale sustavnu brigu o ekonomskom rastu i jačanju pozicije zemlje u svim međunarodnim tijelima. </p>
<p>Hrvatska bi se politika, prvo pozitivnim avisom, pa onda i potvrdom kandidatskog statusa, trebala napokon riješiti svih paranoja proizašlih iz desetljetne međunarodne izolacije te iza sebe ostaviti sve teorije urote i traćenja vremena i energija na pronalaženje neprijatelja u svijetu koji ne rade ništa drugo nego gledaju kako će napakostiti Hrvatskoj. </p>
<p>Hrvatski premijer je na neslužbene najave o pozitivnom avisu za Hrvatsku reagirao vrlo zrelo kazavši da se život u Hrvatskoj neće promijeniti preko noći. »Domaće zadaće moramo ispuniti, a to se odnosi na rast standarda, na rast kupovne moći, na brigu za najugroženije«, izjavio je Sanader. Dodao je da će se kandidatski status Hrvatske odraziti i na strane investicije. Sasvim je, naime, jasno da Hrvatska ne može napredovati bez stranih investicija, odnosno bez ekonomske interakcije u povezanim odnosima. No, da bi se to dogodilo, valja riješiti loše stanje u pravosuđu i ukloniti sve zakonske barijere za strana ulaganja. </p>
<p>Hrvatska približavanjem Uniji priseže i načelima otvorene liberalne ekonomije jedinstvenog tržišta koje vrijedi za sve zemlje EU-a bez obzira na to tko je na vlasti u njima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sanaderova sudbina znat će se u lipnju</p>
<p>Eventualni pozitivni svibanjski avis uspjeh je koji si s punim pravom mogu pripisivati i Račanova i Sanaderova vlada. Status službenoga kandidata popraćen datumom početka pregovora Sanader može sam svojatati i tako dokazati da je HDZ postao ozbiljna europska stranka. Lipanjsko »ne« u pitanje bi dovelo i najavljene promjene u ekonomskoj politici za koje Sanaderu treba ozbiljan konsenzus svih partnera u Saboru i ostalih jakih igrača na društvenoj sceni</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Suradnja s MMF-om i Haaškim sudom bile su za mandata Račanove vlade udarne točke kritike tadašnje oporbe, pa i HDZ-a. Proteklog tjedna i Sanaderova je vlada počela pregovore o novom stand-by aranžmanu uz premijerovu opasku da MMF nije neki zloguki svjetski ucjenjivač, nego dobrodošao stručan partner Vlade u nastojanjima da smanji minus na državnom tekućem računu i zaustavi rast vanjskog duga. S Markova se trga naciji odašilju i poruke da je pozitivno mišljenje Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Europskoj uniji praktično gotova stvar, jer je i Carla del Ponte dala pozitivno mišljenje nakon što je Hrvatska organizirala osam dobrovoljnih odlazaka u Haag, a trudi se izručiti i Antu Gotovinu. </p>
<p>Tako je, eto, i HDZ-ova vlada uredno zakoračila putem kojim je koračala Račanova i tako hrvatskim biračima udijelila veliku lekciju o lakoći oporbenog prigovaranja koja naglo nestaje kada se s uzdama vlasti preuzme i odgovornost. </p>
<p>No, to vjerojatno još nisu sve gorke pilule koje će morati progutati svi oni koji su vjerovali da je državu u svemu moguće voditi na dijametralno suprotan način od onoga koji je odabrala bivša vlada, a da se postignu isti ciljevi. Mnoge bi još gorke pilule mogle uslijediti bude li Sanader imao snage doista provoditi politiku koju je do sada naznačivao uglavnom simboličnim potezima. </p>
<p>To mu sigurno neće biti lako jer je dobar dio njegovih birača prilično šokiran bespogovornom suradnjom s Haagom i poticanjem povratka izbjeglih Srba, pa će tim teže biti provesti planirano kresanje proračunskih izdataka na stavkama poput plaća u javnom sektoru, socijalnim davanjima, braniteljskim pravima, pravima umirovljenika... Jer, upravo o tim skupinama ovisi Sanaderova manjinska vlada. A upozorenja o »životu iznad mogućnosti« ne odnose se samo na velike državne investicije u infrastrukturu, nego i na socijalne stavke proračuna čiji gospodari ni ove godine nisu bili škrte ruke. Dapače. </p>
<p>Tek će negdje krajem svibnja biti jasnije hoće li Sanader ipak smoći snage za nove konkretne političke i ekonomske poteze u skladu s naznačenom novom politikom HDZ-a. Pozitivno mišljenje Europske komisije 20. travnja u tom je sklopu izuzetno važno, jer bi dokazalo da Sanader nije uzalud proveo tolike promjene u ponašanju i politici svoje stranke. </p>
<p>Četiri dana kasnije, u Rijeci ćemo saznati i sastav nove prve postave HDZ-a. Ne treba u njoj očekivati neka velika iznenađenja. Iako je Sanader još uvijek u trijumfalnoj pobjedničkoj fazi, podrška Sanaderu nije toliko monolitna da ne bi bilo važno tko je zasjeo u potpredsjedničke fotelje, a tko je ostao bez nje. Hoće li bez nje ostati Andrija Hebrang ili Vladimir Šeks, glavni reprezentanti kontinuiteta stranke, odnosno starog HDZ-a? Ili možda Ivan Šuker, koji je u javnosti popularniji od »starog dvojca« iako ga je zapala vjerojatno najteža dužnost u Vladi, dužnost čuvara državne blagajne iz koje treba platiti sve obećano, a da država ne završi na bubnju? Ili će Sanader promijeniti statut stranke ne bi li se našlo dovoljno potpredsjedničkih fotelja za sve stranačke struje?</p>
<p>Do kraja svibnja bi također trebao biti pripremljen sporazum o stand-by aranžmanu u kojem će biti jasno rečeno što i kako u ekonomiji želi postići Vlada, kakvu će poreznu politiku voditi, kakvi su joj privatizacijski planovi... A sve su to teme o kojima smo do sada iz Banskih dvora dobivala najblaže rečeno zbunjujuće poruke i signale. Jedan ministar bi danas rekao jedno, drugi bi sutra relativizirao njegovu izjavu, a treći bi dan netko treći sve to nevješto pokušavao pospremiti pod tepih. Nakon što Vlada i Hrvatska narodna banka potpišu pismo namjere MMF-u, takve bi nedoumice trebale nestati s Markova trga.</p>
<p>No, ključan dan za ocjenjivanje pozicije premijera Sanadera i njegove vlade bit će 17. ili 18. lipnja kada bi Europsko vijeće trebalo na temelju mišljenja Europske komisije reći »da« ili »ne« hrvatskoj kandidaturi. Jer, eventualni pozitivni svibanjski avis uspjeh je koji si s punim pravom mogu pripisivati i Račanova i Sanaderova vlada, dok bi lipanjsko zeleno svijetlo EV-a - ali samo ako ga poprati i određen datum početka pregovora - Sanader doista mogao sam svojatati i prezentirati kao ključni dokaz da je HDZ postao ozbiljna europska stranka. To je, inače, vrlo bitno i za utvrđivanje Sanaderove pozicije u stranci u kojoj još ima dosta onih koji vjeruju da je Sanader ipak pretjerao u udaljavanju od HDZ-a kakvog smo poznavali devedesetih godina. Oni danas šute, ali ako nam Europa u lipnju kaže »ne«, postat će i te kako glasni. </p>
<p>Lipanjsko »ne« u pitanje bi, naravno, dovelo i promjene u ekonomskoj politici jer one će za mnoge biti vrlo bolne - treba prestati živjeti iznad mogućnosti državne blagajne - pa za njihov uspjeh Sanaderu treba ozbiljan konsenzus svih partnera koji ga podržavaju u Saboru, ali i ostalih jakih igrača na društvenoj sceni, od poslodavaca preko sindikata do braniteljskih i umirovljeničkih udruga. A jaki podržavaju samo jake.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Smjene ravnatelja: hoće li pacijentima sada biti bolje</p>
<p>Da bi se stanje u zdravstvu popravilo treba barem dvije godine koliko će, najavljuje se, trajati uvođenje inovacija iz programa »Deset mjera za pacijente«. Nažalost, te su mjere dobile mnogo manje publiciteta nego smjene koje su s više političkog »šlifa« mogle biti sasvim marginalne u odnosu na rješavanje stvarnih problema zdravstva</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Nakon Paladina, smijenjen je Martinac. Prema najavama slijedi Mirić u Splitu, a smjena se vrlo vjerojatno sprema i Viragu u Dubravi. Ako je suditi prema uvjeravanju »komesara za smjene« – kako je dio novinara nazvao Milana Kujundžića, pomoćnika ministra Hebranga – svi će ravnatelji s neopravdanim gubicima biti smijenjeni. </p>
<p>Iz iskustva dviju smjena otvorenih javnosti, odnosno novinarima, scenarij se čini jednostavnim: ma kako se ravnatelji opravdavali i ma kakvim se uspjesima i zaslugama kitili, nema toga što bi nagnalo članove upravnih vijeća – koje je delegirao resorni ministar – da glasuju drukčije nego se to »očekuje«.</p>
<p>Čuvši za Martinčevu smjenu, jedna je medicinska sestra u Merkuru rekla da joj je svejedno, iako ravnatelj nije bio loš. Njih ionako nitko ništa ne pita i nemaju nikakvog utjecaja. Pacijente se pita još manje. O smjeni će možda nešto doznati iz medija, ali to ništa ne mijenja kad je riječ o pružanju zdravstvene usluge.</p>
<p>Da ih se na dan smjene pitalo što bi taj čas mijenjali u bolnici, možda bi to bila namrgođena lica bolničkog osoblja koje ne razmišlja o terapeutskom učinku osmijeha. Time daju za pravo Hebrangu koji je pokrenuo akciju »Ljubaznost po bolnicama«, ali nije jasno kako će ih prisiliti da se smiju: dekretom ili plakatom s vedrim likom mladih liječnica...</p>
<p>Ministar je, najavljujući nešto veće limite, priznao da je poslovati s dosadašnjima bez gubitka bilo nemoguće a da se ne našteti pacijentima, odnosno da se još više ne produže liste čekanja, da se ne stvaraju još veće gužve u čekaonicama, da se ne našteti i opskrbi lijekovima ili odustane od nužnih investicija.</p>
<p>Jamačno, da bi se stanje popravilo treba barem dvije godine koliko će, prema najavi, trajati uvođenje inovacija iz programa »Deset mjera za pacijente«. Program predviđa zanavljanje uređaja, sanitarnih čvorova, smiješak, otvorene liste čekanja, besplatne preventivne preglede... Nažalost, te su mjere dobile mnogo manje publiciteta nego smjene koje su s više političkog »šlifa« mogle biti sasvim marginalne u odnosu na rješavanje stvarnih problema zdravstva. </p>
<p>Ispada da su jedini pravi problemi u zdravstvenom resoru – ravnatelji, pa se prema toj logici boljitak može očekivati kad se smijene svi »nepodobni«. Ali vjerovati u to bilo bi naivno. Nema tog (novog) šefa bolnice koji će prekinuti s liječenjem jer su limiti potrošeni, a još manje onog koji će u stilu dobrog menadžera smisliti kako raditi da vuk bude sit, a koze na broju.</p>
<p>Budući da se na čelna mjesta opet stavljaju liječnici, više-manje sličnog kalibra kao i dosadašnji, teško je od njih očekivati više pameti od bivših. Zasad je jedino sigurno da ih krasi pripadnost određenoj stranci ili opciji. Političari će u tome nalaziti samo potvrdu o revanšizmu koristeći je za svoje ciljeve, ali je i to u konačnici, iz perspektive laika u zdravstvenom mlinu, sporedno. Mogu samo zaključiti da će se s nekom budućom smjenom vlasti opet stranački mijenjati stolci jer, eto, takvi smo.</p>
<p>Napokon, najvažnije: gdje štedjeti u zdravstvu, što nalaže nova zdravstvena politika (ako je to ono što je ministar Hebrang izložio na nedavnom skupu ravnatelja na Zagrebačkom velesajmu), a da to ne osjete bolesnici? Neće se zaustaviti rekonstrukcija Rebra jer to bi značilo grcati u starim zgradama pretrpanim bolesnicima, ne smije se odustati od obnove uređaja jer to je opasno za bolesnike, ne smije se otpuštati »višak« zaposlenih jer se onda ima posla sa sindikatima, ne smiju se uskraćivati ni skupi lijekovi, jer kakva smo mi to onda socijalna država...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Snažan skulptor za snažnu viziju Tuđmanove osobnosti</p>
<p>Ilica, bez obzira na vezanost građana Zagreba, pa i osobnu sentimentalnost prema toj zagrebačkoj ulici, ne bi trebala biti naročito traumatizirajućim »gubitkom«. Napokon, riječ Ilica je turcizam arapskog podrijetla, a znači toplice. Fakat je da Ilica već dugo »traje« u Zagrebu, no u sekvencama i prirodi života jednoga grada dolazi do stanja da se imena trgova i ulica mijenjaju, ovisno o novim, primjerenijim vrijednostima i signifikaciji, pa i duhom vremena / Napokon, da se respektabilno obilježje nađe u glavnom hrvatskom gradu uz potporu i Hrvata iz domovine kao i onu iz dijaspore. Bilo bi to zajedništvo koje je Franjo Tuđman zagovarao u svim prilikama, a uz ostalo i odgovor na nemar zagrebačkih gradskih političara te odgovor hrvatskog naroda na neprihvatljive insinuacije haaških krivotužilaca sjećanja na predsjednika Franju Tuđmana i tekovine Domovinskog rata</p>
<p>ANTE GLIBOTA </p>
<p>U slučaju da ideja sa skulpturama ne bi vizualno funkcionirala, što bi trebalo provjeriti s maketama realnih dimenzija, radi eventualne kolizije s Meštrovićevim zdanjem, onda bi se kao upotpunjavajuće rješenje moglo uzeti u obzir da ulica predsjednika Tuđmana ostane od Trga hrvatskih velikana do Črnomerca s tim da bi se na Britanskom trgu postavila skulptura predsjednika Tuđmana u prirodnoj veličini. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.)</p>
<p> Skulptura bi bila postavljena bez ikakva postolja na granitne makadam-kocke, dok bi se kiosci i tržnica pomaknuli od tramvajskih tračnica prema raskršću iznad prometnog protoka Nazorove ulice i Pantovčaka, prema prostoru između Kukuljevićeve i Radničkog dola. </p>
<p>Prostor južno od ovog protoka i tramvajske pruge mogao bi se primjereno urediti kao ugodan intimni urbani trg, odmaralište s klupama i lampionima po ugledu na gornjogradsku rasvjetu i ambijent, sa stablima, elegantnom i ne prevelikom fontanom kojom bi se prostor mogao vizualno odvojiti od prostora namijenjenog tržnici i dati primjeran ambijent spomeniku predsjednika Tuđmana u središnjoj jezgri grada, bliskoga građanima. </p>
<p>Ovakvo spomeničko označje zadobilo bi još više na intimitetu, jer je smješteno petsto metara daleko do njegova bivšeg prebivališta u Nazorovoj ulici i otprilike isto tako daleko od Predsjedničkih dvora, gdje je osmišljavao i vodio hrvatsku državu. Na kraju, to je i prostor kojim je gotovo svakodnevno prolazio za više od 40 godina njegova života u Zagrebu, a kojem bi, dakako, trebalo dati naziv Trg predsjednika Franje Tuđmana. </p>
<p>Alternativa prethodnoj soluciji može biti spomen-obilježje nešto kompleksnijeg sadržaja u parku Ribnjaku. Ulica i park Ribnjak nazvali bi se imenom predsjednika Tuđmana produživši tijek sa Šoštarićevom ulicom, gornjim dijelom Draškovićeve i Račkoga, s ishodištem na Trgu hrvatskih velikana, koji se nalaze u relativnoj gradskoj ravnini, što može također biti zanimljivo kao ideja. </p>
<p>Unatoč ovom dobrom alternativnom rješenju, koncept Ilica i Britanski trg izgledaju mi intimno po njihovu simbolizmu najbliže ideji dobrog mogućeg rješenja, kao i odgovor stvarnog duha oduživanja građana Zagrebu njihovu prvom predsjedniku. </p>
<p>Ilica, bez obzira na vezanost građana Zagreba, pa i osobnu sentimentalnost prema toj zagrebačkoj ulici, ne bi trebala biti naročito traumatizirajućim »gubitkom«. Napokon, riječ Ilica je turcizam arapskog podrijetla, a znači toplice. Fakat je da Ilica već dugo »traje« u Zagrebu, no u sekvencama i prirodi života jednoga grada dolazi do stanja da se imena trgova i ulica mijenjaju, ovisno o novim, primjerenijim vrijednostima i signifikaciji, pa i duhom vremena koji građani i gradske uprave usađuju i pridodaju kao označje kolektivne memorije u povijesnim procesima urbane sredine. </p>
<p>Glede same izvedbe spomenika, idejno rješenje može biti izabrano na javnom natječaju ili manjim brojem pozivnih natjecatelja. Čini mi se da izbor, primjerice, Branka Siladina, kao arhitekta, i Ivana Kožarića, kao skulptora, može biti izvrsno, optimalno rješenje! </p>
<p>Svojedobno (11. studenoga 1996.) mi je Franjo Tuđman, kada sam mu pokazao njegovu glavu koju je u bronci napravio Kožarić, kazao: »Mogu ti reći da me dobro pogodio. To ima dušu i snagu, premda će to izazvati komentare...«</p>
<p> Zbog toga mislim da jedan tako snažan skulptor kao što je Ivan Kožarić u stanju realizirati snažnu i ekspresivnu viziju osobnosti Franje Tuđmana, a ne neku akademsku viziju bez signifikacije, kojima vrve gradski prostori i perivoji.</p>
<p>Najbolje mišljenje Tuđman je imao i o Branku Silađinu i njegovim intervencijama u gradskoj jezgri Zagreba, Hrvatskom paviljonu u Lisabonu... To bi više odgovaralo i onom s čime se Franjo Tuđman intimno poistovjećivao u poetskom i civilizacijskom sadržaju. Posvjedočit ću i još jednom anegdotom, koja zorno kaže kako je Tuđman i poetski doživljavano Zagreb. </p>
<p>Prigodom jednog mog dolaska u Zagreb i posjeta Tuđmanu, on me konzultirao u svezi medvedgradskog spomen-obilježja, pa me zamolio da sutradan, 8. veljače 1992., posjetimo zajedno medvedgradske ruševine razmatrajući kako osmisliti budući državni spomenik. </p>
<p>Na odlasku od Medvedgrada prema vrhu Sljemena, zaustavili smo se na vidicima s kojih se pruža predivan pogled prema osunčanom Zagrebu i sumaglici na horizontima, gdje sam ga fotografirao među stablima, dok mi se on obraćao okrenut i nasmijan prema sljemenskim padinama i Zagrebu: »Vidi Ante, kakva je to ljepota naš Zagreb«.</p>
<p> Počeo je sa zanosom recitirati stihove A. G. Matoša, očito i još pod utjecajem nepredviđenog i srdačnog susreta s velikim hrvatskim pjesnikom Jojom Ricovim, kojeg smo sreli kojih stotinjak metara niže planinareći Medvedgradom: </p>
<p>Ja vučem čemer magle tvojih gorah,/ očajnost zvijezdah, što nad tobom niču,/ u meni jeca sjena tvojih dvorah,/ moj otrcani, kraljevski, banski Griču!</p>
<p>Za ručka na Sljemenu, gdje su bili i Marina Matulović Dropulić i Mladen Vedriš, nisu željeli slušati moje prijedloge koje sam iznosio o medvedgradskom spomeniku tražeći da se spomenik smjesti izvan medvedgradskih zidina sa zapadne strane - po principu zaštitimo stare spomenike, gradimo nove - te da se napravi i pozivni internacionalni natječaj. </p>
<p>Sve se, dakako, pretvorilo u nešto u čemu nisam više sudjelovao. Doduše, više me nitko nije ni pozivao, premda je Tuđman tražio za vrijeme ručka od svih nazočnih službenika da me se informira i konzultira u svim fazama budućeg projekta. </p>
<p>Od te anegdote ostale su mi neke drage fotografije Tuđmana te njegova zaista sjajna i neočekivana evokacija poezije A. G. Matoša kroz koju je nedvojbeno posvjedočio u kojoj je mjeri prvi hrvatski predsjednik nosio u duši ovaj grad kao i poeziju o gradu Zagrebu. Čini mi se, dakle, kako je krajnje vrijeme da mu Zagrepčani uzvrate snažnom gestom za ljubav koju je pokazivao prema Zagrebu, a i za njegovu povijesnu ulogu u stvaranju hrvatske države. </p>
<p>Ako to gradski oci ne žele, predložit ću i mojim prijateljima iz »Udruge 11. siječanj 1972.« - koji smo skupa s Tuđmanom dijelili i prijateljstvo, i komunističke progone i zatvore, za iste ideale - da se obratimo i građanima grada Zagreba i hrvatskoj javnosti da nas podrže u tom činu kako bismo našem supatniku posvjedočili i prijateljstvo i priznanje za njegov nadahnuti napor u stvaranju moderne hrvatske države. </p>
<p>Napokon, da se respektabilno obilježje nađe u glavnom hrvatskom gradu uz potporu i Hrvata iz domovine kao i onu iz dijaspore. Bilo bi to zajedništvo koje je Franjo Tuđman zagovarao u svim prilikama, a uz ostalo i odgovor na nemar zagrebačkih gradskih političara te odgovor hrvatskog naroda na neprihvatljive insinuacije haaških krivotužilaca sjećanja na predsjednika Franju Tuđmana i tekovine Domovinskog rata. </p>
<p>Autor je član Europske akademije znanosti, umjetnosti i literature u Parizu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Spomenik prvom predsjedniku i moguća politička šteta</p>
<p>Politički sukobi na razini simbola, za simbole, a protiv nekih drugih simbola bili su cijelo desetljeće središnja arena hrvatske političke borbe: hoće li grad Split, recimo, imati ulicu Mile Budaka, bilo je u jednom trenutku valjda važnije nego hoće li Dioklecijanova palača ostati u Unescovu spomeniku svjetske baštine, a slične političke »bitke« vodile su se na svim lokalnim razinama diljem Lijepe naše</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Tko vlada Zagrebom, vlada Hrvatskom, tko vlada Hrvatskom, a ne vlada Zagrebom zapravo vlada s pola Hrvatske, a onda više, računaju naši političari, to nije to. Da bi se shvatilo kako je obnašanje lokalne vlasti u gradu Zagrebu pitanje par excellence nacionalne hrvatske političke scene, treba se samo prisjetiti kakva se rovovska bitka zbog izbora, pa zatim imenovanja zagrebačkoga gradonačelnika, vodila sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada pokojni prvi hrvatski predsjednik nije želio imenovati cijelu ekipu oporbenih kandidata za mjesto gradonačelnika u najvećem i glavnom gradu Hrvatske.</p>
<p>Lokalni izbori u gradu Zagrebu nisu, dakle, nikakva lokalna, nego nacionalna i politička stvar od prvorazredne važnosti, a razloga je toliko da ih i nije potrebno posebno eksplicirati. </p>
<p>Pred svake lokalne izbore u gradu Zagrebu odabere se neka tema zbog koje će koplja ukrštati vlast i oporba, a najčešće su to takozvana politička pitanja, što više svjedoči o nedostatku razvojnih, programskih i gospodarskih vizija i koncepata hrvatskih političkih stranaka, a mnogo manje o nekakvoj njihovoj posebno visokoj političkoj razini, mudrosti i dubini.</p>
<p>Pred posljednje lokalne izbore 2001. godine tako se silna energija utrošila na to kako će se zvati jedan zagrebački trg; hoće li imati »staro novo ime« Trg hrvatskih velikana, ili »novo staro ime« Trg žrtava fašizma. Oni koji su osvojili izbore odmah su uklonili stare ploče i vratili mu staro ime, oni koji su izgubili izbore odmah su najavili da će, čim ih opet dobiju, obnoviti novo ime. Rezultat te »divovske političke borbe« bio je promjena nekoliko stotina osobnih iskaznica stanara na Trgu kojemu su treći put u šezdesetak godina mijenjali ime, jer pamti ta urbana gradska destinacija i ono doba kada su joj bili nadjenuli ime Trg Kulina Bana?!</p>
<p>Politički sukobi na razini simbola, za simbole, a protiv nekih drugih simbola bili su cijelo desetljeće središnja arena hrvatske političke borbe: hoće li grad Split, recimo, imati ulicu Mile Budaka, bilo je u jednom trenutku valjda važnije nego hoće li Dioklecijanova palača ostati u Unescovu spomeniku svjetske baštine, a slične političke »bitke« vodile su se na svim lokalnim razinama diljem Lijepe naše.</p>
<p>Iz tog desetljeća bespoštednog rata za simbole Hrvati, čini se, baš i nisu izvukli neke pretjerano velike pouke. Kako se, naime, bliži vrijeme novih lokalnih izbora, a time i doba nacionalne bitke za lokalnu vlast u gradu Zagrebu, tako se otvaraju nove političke bojišnice. Opet ponajprije na simboličkoj razini, a jedna od središnjih mogla bi, kako se sada čini, postati ona o podizanju spomenika u gradu Zagrebu prvom hrvatskom predsjedniku.</p>
<p>Prava utrka tko će to učiniti prije druge strane upravo je počela. Što je jedino neupitno u toj priči? Jedino je neupitno to da će Franjo Tuđman dobiti spomenik i da ga je zavrijedio! Jer, u gradu u kojemu postoje spomenici i spomen-ploče za nekoliko stotina znamenitih Hrvata, morat će i te kako biti mjesta i za spomenik prvom hrvatskom predsjedniku. Je li taj spomenik ujedno i »prvi hrvatski spomenik« ili »samo« jedan od najvažnijih, o tome prava nacionalna rasprava tek slijedi.</p>
<p>Podizanje spomenika nije, međutim, zidanje neke trokatnice ili izgradnja javne garaže; podizanje spomenika nije nikakvo građevinsko ili komunalno pitanje, nego je to onaj čin u kojemu se na suptilan i visoko kreativan način moraju spretno i sretno spojiti i umjetnički oblikovati povijesna osoba, povijesno razdoblje koje je obilježila, prostor koji na simboličkoj razini obilježava to razdoblje i samo rješenje spomenika koje će biti pravi pečat vremena i vjerodostojan simbol, spomen-obilježje u urbanom gradskom prostoru.</p>
<p>Spomenici najčešće mnogo više svjedoče o onima koji su ih podizali, nego o onome kome su podignuti. Ni lokacija, što je kod Hrvata inače često slučaj, čak ni sama lokacija spomenika prvom hrvatskom predsjedniku ovaj put srećom nije problem... Je li, međutim, odabran pravi trenutak, je li baš sada optimalni timing za to, tko za to mari, koga za to briga u zemlji koja je i prečesto znala prave stvari raditi u krivo vrijeme ili krive stvari u pravo vrijeme, a tako je rijetko činila prave stvari u pravo vrijeme.</p>
<p>I najnovije inicijative za podizanje spomenika prvom hrvatskom predsjedniku tako se pokazuju kao prava stvar u krivo vrijeme, odnosno još jednom samo potvrđuju već notornu činjenicu da su hrvatski političari s timingom i dalje na vi. U danima i mjesecima kada se preko avisa i sada otvorenog izraza britanske nesklonosti prema Hrvatskoj i Hrvatima kao civiliziranom europskom narodu prelama sudbina i perspektiva države i nacije za sljedećih nekoliko desetljeća, u tim danima kada se u haaškim optužnicama o ključnim sudionicima hrvatske državne politike u prethodnom desetljeću govori kao o »pripadnicima zločinačke organizacije«, otvoriti pitanje podizanja spomenika najblaže rečeno nije mudro.</p>
<p> Svakako znači dolijevanje nacionalnog ulja na europsku integracijsku vatru i davanje i te kakvog novog materijala onim snagama koje su sve vrijeme toliko protiv izdvajanja Hrvatske sa zapadnog Balkana, a koje posljednjih mjeseci i tjedana također pokazuju vidnu nervozu pa i elemente straha da bi se Hrvatska, baš kao u epizodi međunarodnog priznanja 1991./1992., njihovom dioptrijom gledano »još jednom mogla provući«.</p>
<p>Ili se možda baš to i želi, jer je i dalje evidentno da u Hrvatskoj postoji vrlo snažan antieuropski politički lobi koji je spreman učiniti doslovce sve samo kako bi spriječio da i u Lijepoj našoj zažive europska pravila igre, a to znači pravna država i antikorupcijski vrijednosni sustav. </p>
<p>Od te bi inicijative u ovom trenutku iz više razloga trebalo odustati: ne zbog hrvatskog podaništva prema ikome, ne zbog straha ili nedostatka nacionalnog digniteta ili ponosa, nego iz jednostavnog razloga što time, osim nekoliko doista najobičnijih predizbornih bodova pred lokalne izbore, ne dobiva ništa drugo. A izgubiti se može puno, može se pretrpjeti velika politička šteta.</p>
<p>Podići, naime, spomenik istoj osobi u Škabrnji, Širokom ili u središtu Zagreba, uopće nije ista stvar! I nije teško zamisliti kakvu bi poruku zapadnoj javnosti prenijele televizijske mreže, novinske agencije i ostala središta kreiranja javnog mnijenja u tom slučaju. Ne treba dvojiti da bi Hrvatska opet bila top-tema udarnih vijesti, a siže svih tih poruka bio bi isti i glasio bi: »Evo novog velikog dokaza hrvatske političke zaslijepljenosti, nepopustljivosti i nedostatka minimalne kooperativnosti u vrijeme dok još nije istražena uloga hrvatske državne politike u ratu u Bosni i Hercegovini, oni već podižu Spomenik Tuđmanu«.</p>
<p>Zagreb nikud ne uzmiče od svoje moralne i povijesne obveze, pamćenje hrvatskog naroda neće izblijedjeti, ali spomenik doista, ako je »čekao« pet godina, može pričekati još nekoliko. Hrvatsko nacionalno i državno pozicioniranje u Europskoj uniji je ispred svih pitanja i ispred svih spomenika. Ako ne prije, onda svakako 2009., o desetoj obljetnici Tuđmanove smrti, spomenik se može podići, i to sigurno neće biti prekasno.</p>
<p>Deset godina čini se kao uistinu pristojan povijesni odmak, ni prekratak, ali ni predug. I ne bi to nikome trebalo pasti teško, ni njegovoj obitelji ni svim njegovim brojnim sljedbenicima, poštovateljima i zagovornicima; jer iako je za života predsjednik bio iznad svih, valjda je ipak na kraju Hrvatska iznad svega...</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bez ikakve suvisle strategije o tome što i kako raditi u turizmu: Škegrin gambit u igri sa Sunčanim Hvarom</p>
<p>Istražujući povijest i pozadinu velikih ekonomskih pljački, John Kenneth Galbraith nastojao je dokazati da se pljačke javljaju ciklički, a ciklusi u kojima ih nema traju od jednog do drugog »narodnog zaborava«. Kada bi Galbraith istraživao te cikluse u tzv. tranzicijskim zemljama, lako bi opazio da se ne samo skraćuju nego nestaju jer se promjene prebrzo događaju, od jedne do druge afere s obilježjima pljačke nema protoka vremena, nego jedna afera smjenjuje drugu. U toj vrtnji marginaliziraju se i oni rijetki slučajevi koji nisu motivirani pljačkom... Cijeli se proces privatizacije u narodu percipira kao pljačka / Naslušali smo se proteklih godina svakojakih stranih recepata za spas hrvatskog hotelijerstva. Neumorno se tražio »strateški partner« koji će riješiti probleme ove ili one hotelske tvrtke. Svatko tko ponudi dobru proviziju trgovcima narodnom imovinom prepoznat je kao strateški partner, jer Hrvatska nije imala suvisle strategije o tome što i kako raditi u sektoru turizma / Sjećam se Škegre kako je s ministarske pozicije kritizirao hotelijere da jeftino prodaju usluge. Nije mu zamjerit, jer to što čovjek ponekad boravi u hotelima, ne znači da poznaje kako ta industrija funkcionira. Kad danas razmatra mogućnost ulaganja privatnog kapitala u hrvatsko hotelijerstvo, Škegro je zacijelo bolje upoznat s mogućnostima oplodnje takvih uloga. To se može lako zaključiti prema »receptu« koji predlaže Vladi za privatizaciju Sunčanog Hvara</p>
<p>ANTE DULČIĆ</p>
<p>Mnogo prije nego što je riječ »tranzicija« ušla u ekonomski rječnik, glasoviti američki profesor politekonomije John Kenneth Galbraith, u svojoj studiji znakovitog naslova »Novac«, istraživao je povijest i pozadinu velikih ekonomskih pljački.</p>
<p>Jedva je potrebno napomenuti da uvaženog profesora nisu zanimale pljačke koje su počinili sitni lopovi mimo zakona a kojima se bavi policija, nego one koje su počinili, u sklopu legalnog sustava, državni dužnosnici i s njima povezani poduzetnici.</p>
<p>Ono što je posebno zanimljivo u tom istraživanju profesora Galbraitha jest njegovo nastojanje da dokaže kako se te pljačke javljaju ciklički, a ciklusi u kojima nema velikih pljački traju od jednog do drugog »narodnog zaborava«.</p>
<p>Kada bi danas profesor Galbraith istraživao te cikluse u tzv. tranzicijskim zemljama, lako bi opazio da se ne samo skraćuju nego nestaju. Razlog tome je zacijelo to što se promjene prebrzo događaju, što zapravo od jedne do druge afere s obilježjima pljačke nema protoka vremena, nego jedna afera smjenjuje drugu i potiskuje je u »narodni zaborav«. U toj vrtnji marginaliziraju se i oni rijetki slučajevi koji nisu motivirani pljačkom, a njih je prema nalazu Državne revizije ipak bilo, istina malo, pa se cijeli proces privatizacije u narodu percipira kao pljačka.</p>
<p>U takvoj atmosferi, neki se nadaju da će umirujuće djelovati spominjanje i uloga tzv. domaćeg kapitala, poput fonda Quaestus, a ranije brojnih fondova domoljubnoga naziva koji su pokupili braniteljske dionice. Samo naivni i oni koji o ekonomiji ništa ne znaju mogu vjerovati da kapital određuje porijeklo. Pa nisu valjda hrvatske banke i poduzeća opljačkali stranci, nego tzv. domaći kapital. </p>
<p>U ekonomiji svake zemlje, pa tako i Hrvatske, dva su resursa koja privlače kapital, bez obzira na porijeklo. To su prirodni resursi i rad. S obzirom na to da je dostignuti stupanj socijalnih prava u Hrvatskoj iznad razine produktivnosti rada, kapital ne pokazuje osobiti interes da u Hrvatskoj eksploatira radne resurse. </p>
<p>Ostaju prirodni resursi, a njih Hrvatska nema mnogo. Od prirodnih resursa zacijelo su najvredniji: turističko i poljoprivredno zemljište, kamen, nešto ruda, šume, voda, resursi u moru itd. Svaki od ovih kao i drugih prirodnih resursa predmet su posebnog interesa kapitala, pa je to zapravo uzrok koji u sprezi s državom generira afere.</p>
<p>Valja reći da kapital prema definiciji teži eksploataciji javnog prirodnog resursa po kriterijima privatnog interesa pa to narod, u uvjetima kada država nema ili ne želi upotrijebiti instrumente zaštite javnog interesa, osjećajem prirodnog prava doživljava kao pljačku. Turistički prostor, a njega je najviše u primorju i na otocima, zacijelo je jedan od najvrednijih prirodnih resursa Hrvatske. Resursna vrijednost turističkog prostora ne mjeri se samo kvadratima građevinskog zemljišta, nego cjelokupnom materijalnom i duhovnom kulturom kojom je natopljen taj kvadrat zemlje, te pejzažnim, biološkim, klimatskim i inim vrijednostima u kojima je smješten.</p>
<p>Da bi se to uočilo ne treba biti vrstan ekonomista poput mr. Škegre. Dovoljno je uočiti pravce nasrtaja kapitala, njegove sprege s politikom i perfidnost metoda koje koristi da bi tim resursom ovladao. Naivno je vjerovati da netko kupuje Sunčani Hvar, Primošten itd. zbog nekoliko stotina amortiziranih hotelskih soba koje jedva mogu generirati prihod dostatan za plaće radnika.</p>
<p>Naslušali smo se proteklih godina svakojakih stranih recepata za spas hrvatskog hotelijerstva. Neumorno se tražio »strateški partner« koji će riješiti probleme ove ili one hotelske tvrtke. Svatko tko ponudi dobru proviziju trgovcima narodnom imovinom prepoznat je kao strateški partner, jer Hrvatska nije imala nikakve suvisle strategije o tome što i kako raditi u sektoru turizma, a naročito u hotelijerstvu. </p>
<p>Dovoljno je prisjetiti se cjelodnevne saborske rasprave o prodaji Sunčanog Hvara, gdje su iznesene potpuno suprotne ocijene ministrice i predsjednika sabora o istoj temi, da bi rasprava završila bez zaključka, jer Sabor nije htio imati kriterije prema kojima će prosuditi što je tu nacionalni interes i diskvalificirati onog državnog dužnosnika koji radi protivno interesima Hrvatske.</p>
<p>Državni tajnik za turizam te do jučer »strateške partnere« danas naziva »neodgovornim vlasnicima« i javno se žali da s njima ne može uspostaviti kontakt. Bilo bi naivno vjerovati da državni tajnik ne razumije tehnologiju privatnovlasničkih odnosa i ulogu državne administracije u njima. Vlasnici disponiraju »svojim« vlasništvom prema svojim, a ne državnim interesima.</p>
<p>Državnu je ulogu u tržišnim društvima još prije više od dvjesto godina definirao klasik ekonomske misli Adam Smith, preporučivši joj da donese takve propise koji će omogućiti vlasniku da promičući svoje interese promiče i javne. Mnogi tu lekciju još nisu naučili, a neki nisu ni imali prilike pa je nužno dopunsko obrazovanja za poslove koje obavljaju.</p>
<p>Valja pogledati neke ugovore tih strateških partnera s Fondom za privatizaciju, o kupnji nekih hotelskih tvrtki pa će svakom tko je imalo ekonomski pismen biti jasno da su ti »dečki« (možda su i s Knežije) potpisali te ugovore iz dva jedino moguća razloga. Da »operu« novac ili znaju rješenje kako zaobići ugovorene obveze, odnosno očekuju obećane promjene.</p>
<p>Privatizacija hrvatskog hotelskog sektora traje godinama. Potrošeni su milijuni za strane savjetnike. Bivše Ministarstvo turizma, HTZ i Fond za privatizaciju potrošili su stotine milijuna eura plaćajući stranu pamet, s jednim jedinim ciljem – da prikažu svoj rad boljim od realnog.</p>
<p>Ista se praksa nastavlja jer je interesna i mentalna matrica ostala nepromijenjena. I pored činjenice da je privatizacija, naročito u turističkom sektoru, potpuno promašila ciljeve zbog kojih se provodi i da je javno mišljenje doživljava kao pljačku, o tim iskustvima, efektima i politici te uzrocima, Vlada do danas nije pokrenula ni jedno ozbiljno znanstveno istraživanje koje je dostupno stručnoj javnosti.</p>
<p> Zašto? Zato da bi kapital ovladao prirodnim turističkim resursom mimo kriterija kojima se i u samoj Europskoj uniji štite javni interesi.</p>
<p>U prilog tezi da kapital ne zanima hotelska industrija nego turistički prostorni resursi govori i činjenica da se već godinama događa prava nacionalna drama u hotelskom sektoru Hrvatske. Tu je uoči Domovinskog rata radilo oko 45 tisuća radnika, a danas jedva 15 tisuća. Usto, realna plaća se već godinama smanjuje, a rast fizičkog i realno financijskog prometa stagnira. Naivno je vjerovati da netko želi ulagati u djelatnost koja bilježi takve rezultate.</p>
<p>U oslikanom okružju već dugo se sugerira jedna domaća inicijativa za posebne slučajeve, da bi Slobodna Dalmacija od 26. ožujka 2004. konačno objavila »Recept za Sunačani Hvar« Borislava Škegre.</p>
<p>Sjećam se Škegre kako je s ministarske pozicije kritizirao hotelijere da jeftino prodaju usluge. Nije mu zamjerit, jer to što čovjek ponekad boravi u hotelima, ne znači i da poznaje kako ta industrija funkcionira na Sredozemlju i hrvatskoj obali.</p>
<p>Kad danas razmatra mogućnost ulaganja privatnog kapitala u hrvatsko hotelijerstvo, Škegro je zacijelo bolje upoznat s mogućnostima oplodnje takvih uloga. To se može lako zaključiti prema »receptu« koji predlaže Vladi za privatizaciju Sunčanog Hvara. I ovdje se računa s kratkoćom »narodnog pamćenja«.</p>
<p>Zapravo, Škegrin gambit nimalo se ne razlikuje od onih što su ih primjenjivali »strateški partneri« koje danas državni tajnik zove »neodgovornim vlasnicima«.</p>
<p>Premda je svako stručno mišljenje manjkavo ako se oslanja samo na izvore iz tiska i nema uvid u izvorne ponude, što je također jedan od specifikuma hrvatske privatizacije, izložit ću nekoliko relacija koje mogu, ako slučajno nekog u Vladi zanima odlučivanje o ovom slučaju po kriterijima nacionalnih interesa, koristiti kod donošenja odluka.</p>
<p>Quaestus u moderaciji mr. Škegre nudi Vladi, Sunčanom Hvaru, djelatnicima i građanima Hvara sljedeće: 40 milijuna kuna dokapitalizacije, što će iznositi 11 posto temeljnog kapitala i 185 milijuna kuna investicija u razdoblju od 2004. do 2009. godine. Zatim obećava dio dionica tvrtke općini, Biskupiji, građanima djelatnicima i dakako Vladi koja će prodajom svojih dionica 2009. godine zaraditi 90 milijuna kuna. </p>
<p>U međuvremenu će Quaestus upravljati tvrtkom (na temelju 11 posto dokapitaliziranih dionica i 39 posto Vladinih, odnosno Fondovih dionica), utrostručiti prihod od kojeg će čak 30 posto iznositi dobit, te povećati kapacitete za 60 posto (izvor Slobodna Dalmacija od 26. ožujka i 10. travnja). Recept je zanimljiv, a pouzdano znam da u Hrvatskoj ima mnogo stručnjaka koji bi po tom receptu »kuhali« bolje rezultate od Škegre. Lako je pokazati da oni koji su konstruirali očekivani rezultat ne raspolažu elementarnim znanjima iz područja analize ili ih ne žele upotrijebiti. Međutim, tisak je možda previdio pretpostavke na kojima je izveden prijedlog, pa ću tu analizu ostaviti za drugu priliku. Ipak na kraju valja istaći neke elementarne činjenice. Na natječaju za prodaju Sunčanog Hvara, 2002. godine, prema riječima direktora Termi Čatež, za 62,3 posto dionica ponuđeno je 74,5 milijuna kuna odmah i 70 milijuna eura investicija (ili 525 milijuna kuna naprama 185 koje nudi Quaestus, izvor Slobodna Dalmacija od 1. prosinca 2002). Ta ponuda je, kao što je poznato, odbijena, iako je očigledno da je višestruko povoljnija od današnje ponude Quaestusa.</p>
<p>To može imati samo dva značenja. Prvo da vrijednost tvrtki u hotelskom sektoru realno pada, ili da je na djelu već viđeni scenarij netransparentnog preuzimanja, što je blaži izraz za pljačku narodne imovine. Ipak nekoliko napomena na kraju. Čatež je odmah u proračunu plaćao 74,5 milijuna kuna, za 62,3 posto dionica. Quaestus obećava da će 2009. godine, ako Vlada proda dionice, zaraditi 90 milijuna i to za 25 posto. Zanimljivo.</p>
<p>Kada bi se to zaista i ostvarilo, a što je potpuno nerealno, svakome je jasno da 90 milijuna 2009. godine vrijedi danas možda 50, ovisno o diskontnoj stopi, a još manje prije dvije godine.</p>
<p>Nadalje, obećanje djelatnicima, općini itd. tuđih dionica, ako je točno, djeluje zaprepašćujuće. Pa tko je taj Quaestus koji narodu obećava tuđe na temelju promjene zakona koji će ići njima u prilog i osigurati im dionice? Što će reći ostali građani Hrvatske?</p>
<p>Konačno, taj recept temelji se na očekivanom (možda dogovorenom) angažmanu države u infrastrukturnim zahvatima. Zanimljivo je da recept nudi i »garanciju kvalitete« u visini početnog uloga. Tu zaista ne treba biti vidovit da se izračuna kako će investitori na tom tržištu, dok igra traje, zaraditi barem dvostruku, pa će lako, velikodušno državi vratiti svojih 11 posto.</p>
<p>Taj i mnogi drugi primjeri evidentno upozoravaju na dramatiku naše situacije i vapaj Hrvatske za transparentnim pravilima igre u svim područjima života, jer to je conditio sine qua non svih rješenja.</p>
<p>Autor je doktor ekonomskih znanosti, redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Veliki projekti POS-a apsolutno su pod upitnikom, tvrdi gradonačelnica</p>
<p>Gradnja 2739 POS-ovih stanova na prostoru bivše svinjogojske farme u Sesvetama potpuno je neizvjesna, nakon što su i Vlada i Grad Zagreb objavili da ne žele na sebe preuzeti troškove izgradnje pratećih sadržaja u tom naselju – škola, vrtića crkve i sličnoga – vrijednih oko 330 milijuna kuna.</p>
<p>Grad je 1. travnja na sjednici Poglavarstva, naime, pozivajući se na Zakon o POS-u, donio odluku da će za novo naselje u Sesvetama osigurati samo zemljište opremljeno komunalnom infrastrukturom, dok je Vlada na sjednici prije dva dana odlučila gotovo isto. Ona će, naime, financirati samo izgradnju jedne osnovne škole sa sportskom dvoranom, jer se na to obvezalo bivše Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva, na sjednici 23. svibnja 2003.</p>
<p>Odluku resornog ministarstva i Vlade u petak su komentirali vodeći ljudi Grada Zagreba. Gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je, da će se slični problemi javljati i kod svih drugih toliko velikih lokacija za POS, primjerice na Podbrežju, pa će zato veliki projekti apsolutno doći pod upitnik. </p>
<p>»O ovakvim ćemo projektima morati s Ministarstvom zauzeti zajednički stav. Vladi je vjerojatno bilo jednostavnije reći da nešto neće financirati«, komentirala je Vlasta Pavić. Na novinarsko je pitanje odgovorila, da ne smatra da Vlada ovim zaključkom opstruira POS, nego da možda jednostavno ne može prihvatiti određene projekte.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić rekao je da se Grad očitovao već prije dva tjedna. »Pozvali smo se na zakon i za infrastrukturu ćemo u sljedeće tri godine osigurati 243 milijuna kuna. Ovo je Vladin projekt, kojemu lokalna samouprava samo daje podršku«, ustvrdio je Tojčić.</p>
<p>Na pitanje, tko će onda graditi sadržaje za nekoliko tisuća stanova čiju je izgradnju na Podbrežju više puta najavio njegov kolega Milan Bandić, Tojčić je rekao da se taj projekt neće nikad ostvariti te da se radi »samo o još jednom Bandićevu predizbornom triku«.</p>
<p>Sâm Bandić je u petak rekao da POS ide dalje, ali ne nužno baš na spornoj lokaciji u Sesvetama. Složio se s Tojčićem i gradonačelnicom, da je Grad svoje napravio. Ponovio je, da se zona u Podbrežju GUP-om mijenja iz poslovne u djelomično stambenu zonu, te da će se tamo graditi 1500 stanova. Dugo najavljivani SDP-ov projekt zagrebačkog modela stanogradnje javnosti bi, pak, trebao biti obznanjen, rekao je Bandić, početkom svibnja.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Koalicija u stanju mirovanja, SDP odlučuje o sudbini gradskoga HNS-a </p>
<p>Zagrebačka koalicija SDP-a i HNS-a trenutno je u stanju mirovanja. Međusobnih prepirki i trzavica za sada u javnosti nema, iako se napetost nazire. </p>
<p>Glavnu riječ u gradu i dalje vodi čelni zagrebački SDP-ovac Milan Bandić, a to i sâm potkrepljuje izjavom: »U Zagrebu se skoro sve veže uz moje ime«. Gradonačelnica Vlasta Pavić pak u Novom listu izjavljuje kako »pod ovakvim uvjetima nikad ne bi ponovno prihvatila gradonačelničku fotelju«. Potvrđuje također da je neki u Poglavarstvu ne doživljavaju kao – gradonačelnicu. Usprkos tome, esdepeovci, za razliku od svojih koalicijskih partnera, djeluju kompaktno. Predizbornu kampanju već su počeli, dok se HNS-ovci trude (re)formirati gradsku organizaciju. Uz tu brigu, haenesovci muku muče i s koalicijskim partnerom. Razloga za zabrinutost u HNS-u ima, jer zagrebački SDP poručuje, zapravo prijeti, kako nitko neće prljati obraz »te stranke i ove gradske vlasti«. Pritom se misli na one koje je prozvao odbjegli haenesovac Mislav Žagar, a koji su se, kako tvrdi Žagar, obogatili na račun stranke. Konkretnije, u ovom slučaju esdepeovci, kao i odbjegli haenesovci, misle na Srećka Ferenčaka, člana Poglavarstva zaduženog za upravljanje gradskom imovinom. </p>
<p>Uz to, zahtjevi za smjenama odbjeglih članova HNS-a svakodnevno kapaju u Gradsko poglavarstvo i Skupštinu grada Zagreba jedan po jedan. To u HNS-u stvara dodatnu nervozu, jer se ne zna kako će se s tim u vezi ponijeti i kako će glasati esdepeovci. No čini se da se »bandićevci« neće baš složiti sa smjenama svih bivših haenesovaca. Tako će gradskim haenesovcima biti ispunjen zahtjev za smjenu Žagara iz Poglavarstva. Opravdanje će SDP najvjerojatnije naći u činjenici da u Poglavarstvu ne može sjediti netko iz neke treće stranke, kad je koalicijski sporazum sklopljen između SDP-a i HNS-a. Uz to, »jači« koalicijski partner priklonit će se HNS-ovu zahtjevu za smjenu odbjeglih koji se nalaze u povjerenstvima u koja su izabrani na četiri godine, no neće biti maknuti baš svi »disidenti«. </p>
<p>Postoje, naime, naznake kako odbjegli Krešimir Franjić pa ni Žagar neće biti smijenjeni iz Skupštine trgovačkih društava, jer su na to mjesto došli preko Gradske skupštine, a ne preko Poglavarstva. A to bi sve moglo dodatno zakomplicirati stanje u ionako rasklimanoj koaliciji. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pavić i Bandić: Nema ni govora o rušenju stadiona u Kranjčevićevoj</p>
<p>»Ni u kom slučaju neću podržati da se dovede u pitanje opstanak stadiona NK Zagreba u Kranjčevićevoj, jer on ima u gradu Zagrebu svoju povijest i tradiciju. To govorim i kao Zagrepčanka i kao gradonačelnica. Podržat ću svaku kvalitetnu komercijalnu varijantu koja ne isključuje postojanje stadiona«, komentirala je u petak za Vjesnik gradonačelnica Vlasta Pavić neke nedavne medijske napise u kojima se spominje rušenje stadiona u Kranjčevićevoj.</p>
<p>Posljednji je put misteriozna »odluka o rušenju«, koje zapravo nema, osvanula na naslovnici jednog dnevnog lista od četvrtka, uz najavu da je Milan Bandić nakon teksta tog lista u broju od prethodnog dana, »promijenio odluku o rušenju stadiona«.</p>
<p>Sâm je Bandić u petak, gostujući na Radiju 101, ponovio da nikad nije rekao ni jednu riječ o preseljenju stadiona iz Kranjčevićeve. Zagrebašima je poručio da mirno spavaju, jer da će se stadion obnoviti, a ne maknuti.</p>
<p>Gradonačelnica Pavić je, pak, komentirala, da taj dnevni list »vjerojatno sudjeluje u donošenju nekih odluka u Poglavarstvu, za koje oni, koji tamo sjede, ne znaju«. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Silvije Novak: Nastavljamo s prvim toplijim danima </p>
<p>»Dok god traje kišno i nestabilno vrijeme, ne možemo nastaviti arheološka iskapanja na Vranicanijevoj poljani, no čim se vrijeme stabilizira, počinjemo s radovima«, rekao je Vjesniku u petak Silvije Novak, pročelnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, koji u suradnji s Muzejom grada Zagreba organizira iskapanja.</p>
<p> S radovima se stalo prošle zime, a od lipnja kada je sve počelo, uspjelo se istražiti sve što je bilo planirano za to razdoblje.</p>
<p> Iskopani su dijelovi kapucinskog samostana iz 18. stoljeća, kao i dijelovi Fernbachove palače, izgrađene u isto vrijeme.</p>
<p>Novak je rekao kako će se uz radove na ovom terenu nastaviti i s radovima u parku Grič. Novac je osiguran »jer to je za nas strateški važan prostor«.</p>
<p>Iskapanja su počela nakon što je počela obnova srednjovjekovnog zida iz 13. stoljeća, uz samo Strossmayerovo šetalište.</p>
<p> »Taj zid se urušava već godinama i ne možemo ga obnoviti bez otklanjanja uzroka s nutarnje strane zida, odnosno na Vranicanijevoj poljani«, objasnili su nam tada. </p>
<p>Do sada su na nalazištu pronađeni građevinski sloj iz 17. stoljeća, klasična talijanska majolika – keramičko posuđe, jedno odlikovanje iz Drugog svjetskog rata, dijelovi kaljeve peći, kao i zidovi stariji od čitave strukture za koju su znali da će je tu pronaći. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Općinama i gradovima iz proračuna 3,8 milijuna</p>
<p>Poglavarstvo Zagrebačke županije odlučilo je u petak da izgradnju komunalne infrastrukture u 13 općina i Gradu Vrbovcu pomogne sa 3,8 milijuna kuna. </p>
<p>Novac će se uglavnom utrošiti na objekate vodoopskrbe i odvodnje, prometne infrastrukture, za poboljšanje javne rasvjete te sanaciju divljih i drugih odlagališta otpada.</p>
<p>Srećku Luciću iz Dugog Sela dana je suglasnost za izgradnju doma za starije i nemoćne osobe. U domu će, nakon adaptacije prostora od oko 240 četvornih metara, biti smješteno dvadesetak nepokretnih i teško pokretnih osoba. </p>
<p>Županija je odlučila pomoći socijalno ugrožene obitelji, pa će 11 obitelji koji imaju devetero i više djece, dobiti jednokratnu pomoć od po 10 tisuća kuna. </p>
<p>Usvojen je i Pravilnik prema kojemu socijalno ugrožene obitelji imaju pravo na pomoć za podmirenje troškova stanovanja. Pomoć će se isplaćivati preko općina i gradova, odnosno njihovih centara za socijalnu skrb. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Za obnovu kotorske crkvice sv. Dujma prikupljeno 223 tisuće kuna</p>
<p>SPLIT, 16. ožujka</p>
<p> – Na donatorskoj gala večeri održanoj u četvrtak navečer u splitskoj Vili Dalmacija, nekadašnjoj luksuznoj Titovoj rezidenciji, prikupljeno je 223 tisuće kuna namijenjenih obnavljanju crkvice Sv. Dujma u Škaljarima pokraj Kotora. Novac su prikupili donatori koji su ulaznicu za večeru plaćali po tisuću eura. </p>
<p>U vili se okupio veliki broj uzvanika, ali dogradonačelnik Splita Ljubomir Urlić nije htio pojedinačno izdvajati sponzore, odnosno donatore. Ipak, zamijetili smo građevinare, bankare, te druge privrednike koji su izdvojili vrtoglavu cifru za večeru. Prepoznali smo predstavnike tvrtke Dalmacijacement, Raiffeisen banke, Privredne banke…. </p>
<p>Ugledne goste u glamuroznoj večeri zabavljali su Oliver Dragojević, Nina Badrić, Tedi Spalato, Jelena Radan, klapa Kumpanji, te bendovi Dupini i Marinero. Sudionike večere pozdravio je dogradonačelnik Urlić istaknuvši kako bi bilo lijepo da se isti gosti u isto vrijeme iduće godine sastanu u obnovljenoj Dujmovoj crkvi u Boki Kotorskoj. Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uputio je pozdrave i prigodne riječi dobrodošlice gostima iz Boke, kotorskog biskupa monsinjora Iliju Janjića i don Branka Zbutegu. </p>
<p>»Što je povijest razdvajala, Sveti Duje spaja«, kazao je monsinjor Janjić napominjući kako će se crkvica obnoviti nakon stoljeća propadanja. </p>
<p>Valja istaknuti kako za novinare mjesta u dvorani nije bilo, pa nam je ostao nepoznat i jelovnik. Komentirajući ovu večer, Nina Badrić je kazala kako se čar njezina posla krije u tome što svojim imenom može skrenuti pozornost na nešto što je važno i značajno. I ona je donirala svoj nastup, a osim toga, u Split je iz Zagreba stigla plativši sama sebi putnu kartu.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prihod od koncerta namijenjen studentima invalidima</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Jedna od posljednjih živućih legendi afro-kubanske glazbe Ibrahim Ferrer stiže u Zagreb na svoj prvi hrvatski nastup 18. travnja u Velikoj dvorani Doma sportova, a na koncertnoj promociji albuma »Buenos Hermanos« pratit će ga sastav sačinjen od najznačajnijih kubanskih glazbenika. Tako će se na istoj sceni zajedno naći dva ovogodišnja dobitnika Grammyja – Ferrer i Manuel Galban. </p>
<p>Uz Galbana na električnoj gitari i klavijaturama nastupit će Orlando Cachaito Lopez na kontrabasu, Guajiro Mirabala na trubi, Jesus Ramosa na trombonu i Roberto Fonseca na klaviru. Ferrer je za album koji će predstaviti na zagrebačkom koncertu dobio nagrade Grammy i Latin Grammy, nagradu BBC-a, te britansku MOBO nagradu dok je Galban dobitnik Grammyja za album »Mambo Sinuendo«. </p>
<p>Zanimljivo je da će se iz prihoda od koncerta izdvojiti 175.000 kuna za nabavu namjenskog vozila za prijevoz studenata s invaliditetom, što su objavili organizatori na konferenciji za novinare održanoj u petak. </p>
<p> Predsjednik udruge »Korak« Denis Marijon istaknuo je da su članovi udruge ugodno iznenađeni akcijom SC-a, pogotovo jer već godinu i pol dana nastoje riješiti problem prijevoza studenata invalida, no dosad je Grad Zagreb pokazao malo sluha za njihove zahtjeve.</p>
<p>Ibrahim Ferrer će u Zagreb doputovati u nedjelju u prijepodnevnim satima, a organizatori, SC Agencija i Multikultura, očekuju lijepo popunjenu dvoranu, budući da je dobar dio od 5000 sjedećih mjesta već prodan. Ulaznice za tribine se u pretprodaji mogu nabaviti za 200 kuna, dok su za parter 240 kuna, a na dan koncerta 20 kuna skuplje. </p>
<p>Opisujući svoj koncert u Münchenu sam je Ferrer rekao kako je 28.000 ljudi plesalo na kiši, kako su žene vrištale te mu je jedna čak dala zaručnički prsten, a to najbolje dočarava atmosferu koja vlada na koncertima kubanske glazbene legende. </p>
<p>Ferrer je, uz lani preminulog Compaya Segunda, postao zaštitnim znakom bogate kubanske glazbene baštine, a njegovi koncerti izazivaju oduševljenje diljem svijeta, bez obzira na jezične i kulturne razlike. Rođen je 1927. godine u Santiagu na Kubi, a glazbom se bavi od godine 1941. Sredinom 90-tih godina Ferrera su pozvali na snimanje albuma »Buena Vista Social Club«, američkog glazbenika i producenta Ry Coodera na kojem su nastupili i drugi legendarni kubanski glazbenici Compay Segundo, Ruben Gonzales, Omara Portuondo i drugi. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sve više sudskih problema za Courtney Love </p>
<p>BEVERLY HILLS, 16. travnja</p>
<p> – Sudac Beverly Hillsa naredio je u četvrtak da se rockerica Courtney Love, udovica Curta Cobaina, zbog posjedovanja droge mora pojaviti na sudu iako su njezini odvjetnici tvrdili da je ona za posjedovane tablete imala propisani recept. Policija je, naime, zabranjene sedative našla još u listopadu prošle godine u Courtneyeinoj spavaćoj sobi.</p>
<p>Viši sudac lokalnog suda Elden Fox smatra da je 39-godišnju Love ovoga petka opravdano doveo pred sud, nakon što je čuo svjedočenje policijskog službenika koji je bio pozvan u Courtneyeinu kuću prošlog listopada, i to poslije telefonskog poziva da se radi o medicinskom hitnom slučaju. Policajac s Beverly Hillsa Douglas Trerise rekao je da je u Loveinu kuću došao oko 5,30 ujutro, te ga je vlasnica pozvala u spavaću sobu, gdje se na metar od kreveta nalazila vrećica sa zabranjenim tabletama. Nakon analize utvrđeno je da su pilule bile sedativi koji sadrže oxikodon i hidrokodon. </p>
<p>Nakon što je policija otkrila navedenu drogu, Courtney je prebačena u bolnicu kao hitni slučaj. Nekoliko sati kasnije uhićena je pred kućom svog sadašnjeg ljubavnika, zbog sumnje da se nalazi pod utjecajem droga, te zbog narušavanja javnog reda i mira, budući da je razbijala prozore na njegovoj kući. Zbog toga se protiv nje u Los Angelesu vodi odvojeni slučaj čija se glavna rasprava održala u petak.</p>
<p>Courtneyein odvjetnik Michael Rosenstein nije imao nikakav odgovor na svjedočenje policajca, ali je rekao kako vjeruje da će moći predočiti sudu liječničke recepte koji su dokaz da je Love imala pravo posjedovati navedene zabranjene lijekove. Rosenstein je također dodao da je cijeli slučaj baziran na činjenici da se radi o poznatoj osobi, i da tužitelji također traže pet minuta slave samo za sebe. Love se na sudu pojavila odjevena u crno, noseći pod rukom knjigu »48 zakona moći« autora Roberta Greena.</p>
<p>Nakon suda, uputila se u tv-studio, gdje je gostovala u showu Jaya Lenoa. Iskoristila je tu priliku i za promociju svog debitantskog solo albuma »America's Sweetheart«, koji je objavljen nakon šest godina njezine glazbene šutnje.</p>
<p>Problemi Courtney Love u posljednjih su se nekoliko mjeseci udvostručili - uz dva postupke koja se protiv nje vode na sudu u Los Angelesu, i u New Yorku je očekuje suđenje zbog lošeg ponašanja u jednom noćnom klubu. </p>
<p>Pjevačica je nedavno izgubila roditeljstvo nad svojom kćerkom, 11-godišnjom Franes Bean, koju je imala iz veze sa Cobainom. Kako je nedavno izjavila magazinu Blender, na prosjačkom je štapu. Ako je suditi po njenom trenutačnom ponašanju, ne može se reći da je očekuju bolji dani... </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Beckham Victoriji kupio rođendanski dar vrijedan milijun funti</p>
<p>MADRID, 16. travnja</p>
<p> – Ako su dijamanti ženama najbolji prijatelji, Victoria Beckham dobit će mnogo novih prijatelja za svoj 30. rođendan, zahvaljujući njezinu suprugu Davidu. Beckham je, naime, svojoj supruzi kupio desetkaratni lila dijamant, kao i naušnice koje uz njega pristaju, a na dar je potrošio milijun funti. »Želio je najbolje dijamante na svijetu i to je dobio«, kazao je prodavač u draguljarni. Beckhama je u kupnji dijamanata navodno savjetovao Elton John, koji i sam posjeduje nekoliko dragih kamena lila boje. Spomenutim darovima David je pridružio i 200.000 funti vrijedan prsten koji je ručno radio jedan čuveni španjolski draguljar. Na prstenu je upisano: »voljet ću te uvijek«, a i na njemu se nalazi pet golemih dijamanata. Pitanje je samo kupuje li Beckham takve darove jer je darežljiv, ili tako nastoji smanjiti osjećaj krivice...</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Princ Albert od Monaka zaigrao nogomet u humanitarne svrhe</p>
<p>LAUSANNE, 16. travnja</p>
<p> – Monegaški princ Albert, u četvrtak je istrčao na nogometni teren u Švicarskoj zaigravši na utakmici od koje je prihod namijenjen za zakladu za djecu. Odjeven u bijelo-crveni dres, vječni neženja zaigrao je za tim Monaco Star, koji je igrao protiv švicarskog Tessina. Ovaj nogometni spektakl nije jedini dokaz o zaljubljenosti princa Alberta u sportove. On je, naime, nastupio na Olimpijskim igrama kao bob reprezentativac, a nedavno je, u povodu ovogodišnjih Olimpijskih igara, trčao s olimpijskim plamenom u Ateni. »Olimpijski plamen ima nevjerojatno značenje i spaja ljude na način na koji to trenutačno ne može učiniti ništa drugo«, kazao je princ Albert.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Previše sna jednako je štetno kao i premalo </p>
<p>NEW YORK, 16. travnja</p>
<p> - Previše sna jednako je štetno kao i premalo, pokazalo je novo istraživanje. Istraživači sa sveučilišta California u San Diegu otkrili su da osobe koje spavaju devet do deset sati, teže zaspu i češće se noću bude od osoba koje spavaju osam sati.</p>
<p> Osobe koje spavaju samo sedam sati imaju iste probleme kao i osobe koje spavaju dugo i osjećaju se lošije od onih koje spavaju osam sati. Prema tome, ako se želite dobro odmoriti, osam sati sna bit će vam dovoljno, zaključio je autor studije dr. Daniel Kripke.</p>
<p> Prijašnje su studije upozorile na probleme koji se javljaju zbog kroničnoga nedostatka sna, a jedno je istraživanje čak pokazalo da osobama koje spavaju manje od sedam sati svake noći prijeti veća opasnost od preuranjene smrti.</p>
<p> Osobe koje dugo spavaju, kaže Kripke, možda pate od poremećaja spavanja jednostavno zato što previše vremena provode u krevetu. Osobama koje muči nesanica preporučio je da u krevetu provode što manje vremena. Osim toga, Kripke je upozorio na moguću povezanost dugog spavanja i depresije jer se osobe koje pate od depresije često osjećaju bolje nakon probdjevene noći. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>McDonald's će nuditi zdraviju hranu </p>
<p>WASHINGTON, 16. travnja </p>
<p> - Zabrinut sve žešćim optužbama da je uvelike odgovoran za epidemiju debljine u Americi, najveći lanac brze hrane na svijetu McDonald's najavio je da će uskoro početi nuditi zdraviju hranu u svojim restoranima i poticati zdraviji život.</p>
<p> Američki hamburgerski gigant nudit će od 6. svibnja u svojih 13.500 restorana ručak za odrasle pod nazivom »Budi aktivan« sa salatama, vodom i brošurama u kojima će pozivati svoje goste da više hodaju.</p>
<p> Tvrtka će u lipnju djeci ponuditi kriške jabuke kao zdravu alternativu prženim krumpirićima i sok umjesto uobičajene coca-cole i sličnih napitaka. Meni će izmijeniti i nudeći više salata, novi manje masni preljev za salate te informacije o tom što sve sadrži poslužena hrana. McDonald's je u Americi meta kritičara koji tvrde da je svojom masnom, prženom hranom punom ugljikohidrata uvelike odgovoran što je više od 30 posto Amerikanaca predebelo i izloženo riziku od srčanih bolesti. Tvrtka je već dva puta bila tužena da je odgovorna za pretilost, ali je američki savezni sud odbacio tužbe. </p>
<p> Kritičari, međutim, kažu da su najnoviji potezi McDonald'sa nedovoljni. Ako tvrtka stvarno želi poboljšati zdravlje ljudi, rekao je Michael Jacobson, direktor Centra za znanost i javni interes, treba prestati upotrebljavati ulje za prženje krumpirića koji potiče srčana oboljenja, smanjiti masnoću u hamburgerima, nuditi manje masan sir i više pečene umjesto pržene hrane. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Tradicionalna posveta glumcu</p>
<p>Na 11. festival glumca pristigle su 44 prijave, a odabrano je 18 predstava i jedna po odabiru glumice Doris Šarić-Kukuljica, koja je ovogodišnja izbornica festivala / Medijski pokrovitelj je Vjesnik </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Tradicionalni 11. festival glumca koji se i ove godine održava u gradovima Vinkovcima, Vukovaru, Županji i Iloku, svečano će biti otvoren 15. svibnja u vinkovačkom Gradskom kazalištu »Joza Ivakić« predstavom »Motel Mrak« Dore Delbianco u režiji Marice Grgurinović i izvedbi zagrebačkog kazališta »Komedija«, a trajat će do 24. svibnja. Pokrovitelj festivala je župan Vukovarsko-srijemske županije Nikola Šafer, grad domaćin su Vinkovci a organizator festivala su Hrvatsko društvo dramskih umjetnika i Koncertno-kazališna agencija Asser Savus iz Vinkovaca. Medijski pokrovitelj je Vjesnik. </p>
<p>Kako je rečeno na konferenciji za novinare u petak u Hrvatskom društvu dramskih umjetnika, na 11. festival glumca pristigle su 44 prijave, a odabrano je 18 predstava i jedna po odabiru glumice Doris Šarić-Kukuljica, koja je ovogodišnja izbornica festivala. </p>
<p>Na 11. festivalu glumca bit će izvedene predstave: »Balkanski špijun« Satiričkog kazališta »Kerempuh«, »Clown i Scaramoucse pl. Jones« autorski projekt Zorana Pokupca, »Dvije« Tene Štivičić u izvedbi HNK u Zagrebu, »Galeb Jonathan Livingston« kazališta »Merlin« iz Zagreba, »Groznica« ADU u Zagrebu, »Kokoš« HNK u Varaždinu, »Komšiluk naglavačke« HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, »Naš grad« ZKM-a, »Norveške šume« Teatra ITD, »Robinzon« Kazališta lutaka iz Zadra, »Rođenje ili kako sam došao na ovaj svijet« Udruge umjetnika iz Zagreba, »Svinje« Gradskog kazališta »Joza Ivakić« iz Vinkovaca, »Štorija o kapetanu« Šibenskog kazališta, »U noći« Kazališna družina Kufer, Zagreb, »U očekivanju Godota« »Zorin-doma« iz Karlovca, »Ženidba« Kazališta Virovitica, »Život je san« Kazališta Marina Držića, »Cyrano« Male scene iz Zagreba. </p>
<p>»Zanimala su me glumačka ostvarenja u predstavama, a u izboru komada pozornost sam obraćala i na odnos glumca prema dramskom predlošku. Posebno me raduje dojmljiva nazočnost mladih glumaca te razvoj ansambala čiji se članovi nisu educirali na kazališnoj akademiji«, kazala je izbornica Doris Šarić-Kukuljica.</p>
<p> »Festival glumaca je nadrastao prvobitnu namjeru i od festivala monodrame i komorne scene pretvorio se u važnu manifestaciju. Raduje me da se u Vinkovcima intenzivno uređuje dvorana 'Joza Ivakić', te da će do sljedećeg festivala biti potpuno dovršena. Ministarstvo kulture će u svojim investicijskim programima poduprijeti uređenje dvorana u Županji, Vukovaru i Iloku«, rekao je Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture, te dodao kako ne smatra da je suviše festivala u Hrvatskoj »jer gdje god ima publike, festivala nije viška«. </p>
<p>Rad Festivala glumca prati ocjenjivački sud u sastavu Mirela Brekalo-Popović, Ivo Gregurević i Ana Stanojević. Domaćica 11. festivala glumca je dramska umjetnica Neva Rošić. Predsjednik Festivalskog odbora Goran Grgić je najavio da će u sklopu popratnih programa biti predstavljena monografija »Festival glumca« dr. Antonije Bogner-Šaban. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Grafički slikopis u boji </p>
<p>Hrvatsko-španjolski slikar prvi put izlaže u Zagrebu / Recentni opus od tridesetak grafika i crteža predstavlja sintezu kolorističkog bogatstva, kompozicijske razigranosti i rukopisne minucioznosti</p>
<p> ></p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Oblikovanje slikarske poetike umjetnika koji je najranija slikarska iskustva stekao u domaćoj sredini, a potom nastavio stvarati u europskom likovnom miljeu, pokazuje prva izložba akademskog slikara Pedra Marune (1938.) u Hrvatskoj. Prigodom otvorenja izložbe u četvrtak na večer u Galeriji Forum nazočnima su se obratili Milan Bešlić, autor likovnog postava izložbe, i Domagoj Ante Petrić, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, koja je suorganizator izložbe.</p>
<p> Pedro Maruna je kao mladić emigrirao u Italiju, a potom u Argentinu gdje je završio Akademiju likovne umjetnosti i surađivao s Ernestom Farinom, argentinskim profesorom talijanskoga podrijetla. Naklonost prema španjolskoj kulturi te slikarima Velasquezu i Goyi utjecali su na životno i umjetničko odredište Pedra Marune koji je 1964. godine stigao u Madrid i upisao se na Visoku školu lijepe umjetnosti San Fernando. Od tada je tridesetak puta samostalno izlagao u Argentini, Španjolskoj i Švicarskoj, a sudjelovao je na skupnim izložbama u brojnim zemljama. U Zagrebu, gradu u kojemu je proveo ranu mladost, slikar izlaže prvi put u četrdeset godina koliko traje njegovo stvaralaštvo.</p>
<p> U Galeriji Forum predstavljen je opus od tridesetak recentnih grafika i crteža. Dok su potonji nastali tijekom ove godine i u svome crno-bijelom duktusu sublimiraju propitivanje (bes)konačnosti prostora, grafike u kombiniranoj tehnici akvatinte, bakroreza i perforacije predstavljaju slikarevu fazu iz posljednjih dvaju desetljeća prošloga stoljeća.</p>
<p> Kao i u crtežu, prostor na grafikama je također definiran promišljanjem (kvadratnog) središta te labirintskom ili nekom drugom maštovitom putanjom. No, vizualnost grafičkog medija Pedro Maruna oplemenjuje tekstualnim simbolima, odnosno slovima što emaniraju koegzistenciju riječi i slike, a odjeci su slikarevih ranih radova za grafičke i marketinške agencije.</p>
<p> U Maruninoj verbalno-vizualnoj simbiozi forme dvaju članova izmjenjuju se poput odnosa negativa i pozitiva, pa su tako monumentalna slova ispisana grafičkim rukopisom, a inkorporirani slikarski dio sintetizira kolorističko bogatstvo, kompozicijsku razigranost i rukopisnu minucioznost. U obrnutom slučaju, kada su slova izdvojeno perceptivno središte, prostor je bjelina koja je mozaičku varijaciju kolorita prepustila slovu i performacijama njegove teksture.</p>
<p> Izložba ostaje otvorena do 5. svibnja.</p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Salon iznenađenja </p>
<p>Prvi put su se predstavili kao duo violinist Karlo S. Fio i orguljašica Ljerka Očić otkrivši slušateljima ljepotu biranih baroknih skladba</p>
<p>Zbog bolesti članice Komornog sastava obitelji Pustički, koji je trebao u četvrtak nastupiti na šestom kućnom koncertu »Iz Salona Očić« Društva za promicanje orguljske glazbene umjetnosti »Franjo Dugan«, u relativno kratkom vremenu pripremljen je novi program u kojem su se prvi put predstavili kao duo violinist Karlo S. Fio i orguljašica Ljerka Očić. To dvoje uglednih umjetnika udružilo je nedavno svoje umijeće, muzikalnost i iskustvo komornog muziciranja otkrivši publici i slušateljima izravnog prijenosa na Trećem programu Hrvatskoga radija, koji je vodio urednik Branko Magdić, ljepotu biranih baroknih skladbi u specifičnom zvučnom sklopu violine i orgulja, ali i sposobnost da se u posljednjem trenutku »uskoči« bez većih problema i spasi koncert. </p>
<p>Karlo S. Fio guslač je odlične tehnike čije osnove počinju u Zagrebačkoj školi, a usavršavaju se u inozemstvu gdje Fio djeluje niz godina pretežno kao komorni glazbenik i solist. Povratak u Zagreb počeo je angažmanom u Zagrebačkim solistima čiji je kraće vrijeme bio umjetnički voditelj, a nastavlja se, eto, suradnjom s Ljerkom Očić i daljnjim planovima komornog muziciranja s vrsnim domaćim i stranim umjetnicima. </p>
<p>Odabravši tri karakteristične barokne sonate Arcangela Corellija (e-mol), Giuseppea Tartinija (»Napuštena Didona«, g-mol) i Antonija Vivaldija (a-mol), Fio je osvojio puninom svoga tona, ljepotom fraze, te toplinom i osjećajnošću kojom je odsvirao polagane stavke, lakoćom i žestinom virtuoznih dijelova, ali i smjelošću da promijeni redoslijed stavaka u Vivaldiju i da u dodatku duhovito ponovi Tartinijev Presto djelomice zamijenivši svoju dionicu s pratnjom. </p>
<p>Diskretna i pouzdana suradnja Ljerke Očić za orguljama bila je u potpunom skladu s Fiom, a svoje solističko umijeće ona je pokazala i u kraćem intermezzu s četiri dojmljiva kontrastna stavka Domenica Zipolia (Versi in F, Sonata al post comunio, All' ellevazione, All' offertorio). Taj prvi nastup dua Fio-Očić brojna je publika ispratila ovacijama. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Čini li odijelo društveni status</p>
<p>Akcija će potrajati od 18. travnja do 18. svibnja, kada će se obilježiti Međunarodni dan muzeja, a u projektu će sudjelovati 30-ak muzeja iz Hrvatske / Program je namijenjen učenicima, a činit će ga izložbe, radionice, igraonice, predavanja i modne revije </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Muzejsko-edukativna i nagradna igra kojom se od 1996. obilježava Međunarodni dan muzeja ove će se godine odvijati pod naslovom »Odijelo«. Akcija o temi odjeće i odijevanja potrajat će od 18. travnja do 18. svibnja te će u njoj sudjelovati 30-ak muzeja iz Hrvatske. Program je namijenjen školskoj populaciji, a činit će ga izložbe, radionice, igraonice, predavanja i modne revije – rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u petak u Hrvatskome školskome muzeju. Organizator igre je Sekcija za muzejsku pedagogiju Hrvatskoga muzejskog društva. Muzej-voditelj igre »Odijelo« je Muzej Turopolje u Velikoj Gorici, a projekt će poduprijeti Ured za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstvo kulture. </p>
<p>Kroz igru muzeji tim projektom nastoje učenicima i javnosti približiti svoju ulogu i značenje te im otkriti mnogobrojne mogućnosti njihova upoznavanja, rekla je Margareta Biškupić, ravnateljica Muzeja Turopolje i voditeljica akcije. Naglasila je da se aktivnostima želi ostvariti izvanškolski program te potaknuti samostalni dolazak djece u muzeje u svrhu razvijanja navika budućih stalnih korisnika muzeja sa željom da ono bude mjesto ugodnog učenja, zanimljivih otkrića, susreta i razgovora s prijateljima. </p>
<p>Prema njezinim riječima sudionici akcije upoznat će različite muzeje i njihove programe te će saznati što su sve muzealci pripremili o temi odijevanja. Objavila je i nagradnu igru za sve koji kupe knjižicu po cijeni od 10 kuna, a njome će im biti omogućen besplatan ulaz u sve muzeje uključene u akciju. Završna svečanost dodjele nagrada uz prigodan program održat će se 18. svibnja na Međunarodni dan Muzeja. </p>
<p>Branka Ujaković, voditzeljica Sekcije za muzejsku pedagogiju HMD, rekla je da će projekt obuhvatiti 30-ak muzeja što je najveći broj do sada uključenih u akciju. To su muzeji iz Zagreba, Velike Gorice, Siska i Pazina te one iz Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Splitsko-dalmatinske županije. Izaslanici ustanova ukratko su predstavili svoje naslove pa će se u Arheološkome muzeju u Zagrebu održavati program »Fabula o fibuli«, u Hrvatskom državom arhivu »Odjeni knjigu«, u Poštanskom i telekomunikacijskome muzeju »Odore nekada i danas«, u MUO »Odijelo ne čini čovjeka, ali čini stil«, u Muzeju grada Zagreba »Odijelo – društveni status?«, u Muzeju »Staro selo« Kumrovec »Lomar mojega dedeka i bake« i brojni drugi.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Marulićev trag u srednjoj Europi </p>
<p>Stručnjaci iz nekoliko europskih zemalja raspravljat će na skupu o Marulićevu djelu u središnjoj Europi u 17. stoljeću / 50 godina od objavljivanja prvoga izdanja Davidiade, krune Marulićeva latinskog stvaralaštva </p>
<p>SPLIT, 16. travnja</p>
<p> – Dvodnevni međunarodni znanstveni skup o Marku Maruliću, ocu hrvatske književne riječi, bit će središnji dio znanstvenog, književnog i izdavačkog programa 14. Marulićevih dana, koji će se u splitskome Zavodu HAZU održati od 22. do 24. travnja. Simpozij će okupiti 14 stručnjaka iz Hrvatske i nekoliko europskih zemalja, a raspravljat će o Marulićevu djelu u središnjoj Europi u 17. stoljeću, njegovu jeziku i stilu te brojnim autorovim djelima i njegovoj europskoj recepciji. </p>
<p>Bratislav Lučin, voditelj splitskoga Centra Marulianum, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare kako će poseban prilog znanstvenom skupu dati Malgorzata Kryska sa Slavističkog instituta Sveučilišta u Varšavi koja donosi novosti o recepciji Marulićevih djela na jednom do sada nepokrivenom području, a to je prisutnost autorovih knjiga u poljskim knjižnicama. </p>
<p> Ove godine splitski Marulianum obilježava i dvije obljetnice, 480. godišnjicu Marulićeve smrti i 50 godina od objavljivanja prvog izdanja Davidiade, krune Marulićeva latinskog stvaralaštva, humanističkog epa zasnovanog na visokim zahtjevima te književne vrste. U ozračju te obljetnice utemeljen je i ovogodišnji znanstveni skup čiji je tematski dio posvećen upravo Davidiadi, djelu o kojem su već objavljene dvije monografije, ali koje, prema Lučinovim riječima, u brojnim područjima još uvijek nije dovoljno istraženo. </p>
<p> U sklopu izdavačkog programa Marulićevih dana bit će predstavljeno nekoliko vrijednih izdanja kao što je »Bibliografija Marka Marulića III – radovi o Maruliću od 1565 do 2000.« Nedjeljka Para i »Speculum virtutis – Marko Marulić i njegova teološko-duhovna misao« autora Mladena Parlova. Tradicionalna književna večer posvećena Maruliću održat će se u biblijskom vrtu Stomorija u Kaštelima. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Marulićevi dani bez dviju predstava </p>
<p>SPLIT, 16. travnja</p>
<p> – Praizvedba drame »Hajdemo skakati po tim oblacima« splitskog glumca i pisca Elvisa Bošnjaka u režiji Nenni Delmestre održat će se u utorak, 20. travnja, na »Sceni 55« splitskoga kazališta. Najavljeno je to u petak na konferenciji za novinare u splitskom HNK. U toj drami Bošnjak propituje temu ljubavi, smještajući dva glavna lika u niz životnih situacija. Redateljica Delmestre je istaknula kako je tekst univerzalan, kao što je i sama tema ljubavi. Na konferenciji je rečeno da će u predstavi »Oluja« Williama Shakespearea l8. travnja umjesto glumice Edite Majić nastupiti glumica Ksenija Prohaska. U programu festivala l4. Marulićevih dana dvije predstave u konkurenciji neće se izvesti iz objektivnih razloga. Otkazana je predstava kazališta Gavella »Latinovicz« Miroslava Krleže i predstava Bobe Jelčića i Nataše Rajković »Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje«. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Marković: Nema vremena za suce iz inozemstva </p>
<p>»Znate li koji je glavni razlog što će Eintracht iz Frankfurta najvjerojatnije ispasti iz prve njemačke lige? Njihov je trener ušao u teren, samo potapšao suca po ramenu da mu nešto prigovori i već je idući dan bio kažnjen sa sedam utakmica zabrane rada i 25.000 eura«, pokušava Vlatko Marković krivicu za stanje u našem nogometu svaliti na trenere </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Kao što smo i najavili, redovita konferencije za novinare s predstavnicima Hrvatskoga nogometnog saveza, zbog više sile ovaj se puta »odigravala« u središtu Privredne banke Zagreb. Ugođaj je bio na visokoj razini, što i dolikuje prezentaciji i obostranom prihvaćanju Master Card kartice kao službenog sredstva plaćanja za vrijeme EP-a u Portugalu. Pritom je Božo Prka, generalni direktor Privredne banke Zagreb, pohvalio Hrvatski nogometni savez kao rijetko primjerenog i redovitog komintenta, ne zaboravivši usput naglasiti kako će on kao i u Japanu, podržavati na mjestu događaja naše nogometaša i u Portugalu. </p>
<p>Sva je ta parada ubrzana isprikom Zorislava Srebrića, glavnog tajnika HNS-a, da on i predsjednik Saveza Vlatko Marković moraju do podneva stići u Osijek, gdje ih čekaju važni razgovori o igralištu Metalca. Jedino je izbornik Otto Barić na trenutak podsjetio iznimno brojne novinare i snimatelje kako je ovo i službena konferencija za novinare Saveza, pa neka pitaju i o ostalim aktivnostima. No, od sto glasova, glasa čuti bilo nije, jer su se, među ostalim, novinari pitali zašto domaćina opterećivati temama kako što su tko je koga u našem nogometu udario, tko je koga nazvao mafijašem, tko je koga prevario... Trenutak začinjen čarobnim zvukom novca bio je preuzvišen da bi ga valjalo pokvariti takvim banalnostima. </p>
<p>Na tome bi završilo da nismo otrčali za Markovićem i priupitali ga pri izlasku iz zgrade dokle će sila, drskost, bahatost i prostakluk određivati parametre ponašanja u hrvatskom nogometu i hoće li konačno netko i službeno nešto poduzeti. </p>
<p>Začudo, Marković nam ovog puta nije rekao da smo sa spomenutim pitanjima promašili adresu te da postoje organi i tijela Saveza koja o tome brinu, a iz prakse se dobro iščitava – kako. </p>
<p>– Znate li koji je glavni razlog što će Eintracht iz Frankfurta najvjerojatnije ispasti iz prve njemačke lige? Njihov je trener ušao u teren, samo potapšao suca po ramenu da mu nešto prigovori i već je idući dan bio kažnjen sa sedam utakmica zabrane rada i 25.000 eura, pokušao je Marković krivicu za stanje u našem nogometu svaliti na trenere. </p>
<p>Drugim riječima, nešto se slično i u Hrvatskoj očigledno mora početi događati, uzvratili smo. </p>
<p>– Tako je, u ubrzanom smo postupku donošenja takvoga kodeksa ponašanja kojim će se konačno znati tko za što odgovara te da ubuduće ni prema kome, bez obzira na to kako se zvao i odakle bio, neće biti popusta. </p>
<p>Znači li to da je ekspresno okupljanje Disciplinske komisije u povodu »slučaja Štimac« dio nove orijentacije Saveza prema redu i poretku, upitali smo ga: </p>
<p>– Ne želimo da se išta odugovlači, a razlog je tome nastojanje da se postigne željeni mir u kakvom bi onda prvenstvo bilo okončano na drukčiji način nego na koji sadašnje naznake upućuju. </p>
<p>O stranim sucima od Markovića toliko da na takvu ideju gleda kao potrebu, ali da je trenutačno premalo vremena da bi se ona mogla realizirati u idućih mjesec dana, kad se raspliće klupko našeg prvenstva. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Medveščak u Metkoviću </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – U subotu će se odigrati 12. kolo rukometne Lige za prvaka, a parovi su sljedeći: Elektromodul Osijek – Zamet (dvorana Zrinjevac, 20 sati), Metković – Medveščak-Infosistem (gradska dvorana, 19 sati), Zagreb – Perutnina PIPO IPC (Kutija šibica, 18 sati).</p>
<p>U utakmicama 10. kola Lige za ostanak, također u subotu, ogledat će se: Karlovac – Crikvenica (gradska dvorana, 20 sati), Moslavina – Split (gradska dvorana, 19 sati), Umag – Dubrava (Stella Maris, 19.30), EKOL Ivančica – Đakovo (gradska dvorana, 20 sati), Varteks-Di Caprio – Bjelovar (dvorana Graberje, 20 sati). </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Štimcu za početak - suspenzija, Katalinić prijavljen zbog uvreda</p>
<p>Hajdukov sportski direktor na subotnjoj utakmici ne smije sjediti na Hajdukovoj klupi, a hoće li ga i kakva kazna snaći zbog »riječkog tunela« znat će se kad se saslušaju svi sudionici i svjedoci nedavne predstave u tunelu na Kantridi </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Igor Štimac u subotu neće moći sjediti na Hajdukovoj klupi, jer je suspendiran. To je odluka disciplinske komisije HNS-a na čelu s Antunom Tomašom, a donesena temeljem prispjelih službenih izvješća s prošlosubotnje utakmice Rijeka – Hajduk. </p>
<p>Na ovu odluku nema žalbe. No, to ne znači da žalbe neće biti nakon novog sastanka disciplinske komisije 20. travnja. Tada se, naime, očekuje dolazak svih aktera i svjedoka koji mogu nešto reći o tome je li Štimac stvarno fizički napao pomoćnog suca Jedvaja, ili je bila riječ samo o pantomimi. Ovom prigodom se disciplinska komisija samo bavila dostupnom papirologijom, kao i paragrafima.</p>
<p>Uzgred, šef »disciplinaca« Tomaš je pred novinarima vješto izbjegavao sva nagađanja o mogućoj Štimčevoj kazni, ako se kojim slučajem utvrdi da je bilo fizičkog nastraja. To tim prije jer za Štimca, kao člana Izvršnog odbora HNS, vrijede neka druga pravila, bez obzira što se već susretao s određenim sankcijama. </p>
<p>No, zato je po repu bez suvišnih zašto kažnjen sudac Hrvoje Kurtović. Njemu je izrečena dvomjesečna kazna zabrane obavljanja svih funkcija u nogometu. Kazna je donesena na prijavu Karla Poljaka i Stjepana Djedovića, čelnika zbora nogometnih sudaca, koji su se osjetili pogođeni nekim Kurtovićevim riječima. </p>
<p>Upravo zbog Kurtovićevog primjera neke je novinare zanimalo postoji li slična prijava protiv jednog visokopozicioniranog klupskog čelnika, ujedno i člana Izvršnog odbora HNS, koji je nedavno opetovano nazvao sve suce mafiozama, na čelu s predsjednikom nogometne organizacije. Dakako, riječ je o Zdravku Mamiću.</p>
<p>Predsjednik disciplinske komisije jednostavno je pojasnio da oni djeluju samo temeljem nečije prijave, a budući da se unatoč svih izrečenih objeda nitko nije osjetio pogođenim, onda nema ni spornog »predmeta«, ni rasprava ni sankcija. Za razliku od vehementnog trenera Rijeka Ivana Katalinića protiv kojeg će biti postupka, jer su ga službene osobe prijavile zbog »neutemeljenih izjava« na račun sudaca nakon prve utakmice polufinala hrvatskoga kupa između Dinama i Rijeke. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Blažević poklonio kapu francuskog policajca </p>
<p>VARAŽDIN, 16. travnja</p>
<p> – Miroslav Blažević, trener Varteksa, poklonio je poznatu kapu francuskog policajca koju je kao svojevrsnu relikviju donio sa Svjetskog nogometnog prvenstva na kojem je s hrvatskom reprezentacijom osvojio treće mjesto. Kapa će se zajedno s desetak raznih sportskih rekvizita i dresova poznatih hrvatskih sportaša Ivice i Janice Kostelić, Perice Bukić, Tamare Boroš, braće Skelin, Miljenka Mumleka, nogometne reprezentacije i drugih, naći na aukciji koju će organizirati varaždinski Rotary klub Varaždin 1181 zajedno s Gradom Varaždinom. Plan je organizatora ove humanitarne akcije prikupiti dovoljno novaca za kupnju skalamobila, uređaja kojim će invalidi u kolicima, članovi varaždinskog Društva distrofičara invalida cerebralne paralize moći savladati stepenice. Uz članove Rotary kluba, akciju su zajedno najavili Miroslav Blažević i dr. Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Šprem će ipak igrati!« </p>
<p>Naša trenutno najbolje plasirana tenisačica WTA listi (32.) vjerojatno će zaigrati za Hrvatsku u dvoboju protvi Belgije</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Htjeli smo saznati u kolikoj je mjeri Hrvatski teniski savez sudjelovao u financiranju karijere Karoline Šprem. Namjera je bila rasvijetlili (ne)opravdanost njezina otkaza nastupa za reprezentaciju - iscrpljenost ili problemi sa savezom? </p>
<p>Obratili smo se dugogodišnjim djelatnicima HTS-a, koji su od početka pratili napredak 20-godišnje Varaždinke. No, izgleda kako su svi dobili isključivi naputak preusmjeravati svaku službenu izjavu »na dušu« izvršne direktorice Marine Mihelić. A direktoricu smo uhvatili na izlasku iz trgovine, gdje je preuzela službena odijela za teniske reprezentativce, koja nas je iznenadila riječima: </p>
<p>– Nemam pojma koliko je HTS uložio u Šprem, pa ja sam ovdje nešto više od godinu dana. Ali, mogu vam reći kako sam razgovarala s njezinim ocem i postoje izgledi da Karolina ipak igra u Belgiji. </p>
<p>Pitanje o financijama »palo je u vodu«. Sve su činjenice odjednom prestale biti moguća tema rasprave. Mihelić je nastavila: </p>
<p>– Gabro (Karolinin otac, op. a.) rekao mi je kako njezine izjave nisu točno prenesene i kako nemaju nikakvih problema sa savezom. Čak mi je rekao kako su posebno dobri sa mnom. Uglavnom, ponudili smo Karolini neka se odmori nekoliko dana i priključi reprezentaciji u srijedu, a ne u ponedjeljak kad se okupljalju ostale cure. Dakle, Karolina ipak igra. No, kako su još uvijek svježa sjećanja iz slučaja »gluhog telefona« između Ive Majoli i Gorana Prpića, neće biti čudno ako se Šprem ipak odluči odmoriti uoči nastavka sezone, u kojem brani 300 bodova. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ančić i Kostanić u četvrtfinalu</p>
<p>Ivan Ljubičić poražen je u dvoboju osmine finala od Španjolca Fernanda Verdasca sa 4-6, 4-6, inače Ljubičić je bio je bio treći nositelj turnira u Valenciji</p>
<p>VALENCIA </p>
<p> – Mario Ančić nastavlja s pobjedama na početku sezone turnira na zemljanim terenima. Nakon Izraelca Harela Levyja, hrvatski je tenisač u drugom kolu 395.000 eura vrijednog ATP turnira u Valenciji sa 7-5, 6-2 nadigrao domaćeg igrača Rubena Ramireza-Hidalga. Za polufinale će igrati protiv prvog nositelja Španjolca Juana Carlosa Ferrera. </p>
<p>Ivan Ljubičić poražen je u dvoboju osmine finala od Španjolca Fernanda Verdasca sa 4-6, 4-6. Ljubičić je bio je bio treći nositelj turnira. </p>
<p> • Rezultati, 2. kolo: ANČIČ – Ramirez-Hidalgo 7-5, 6-2, Ferrero (1) – Vacek 6-3, 7-5, Verdasco – LJUBIČIĆ (3) 6-4, 6-4, Ferrer (7) – Sluiter 6-2, 6-4. </p>
<p>CHARLESTON – Jelena Kostanić plasirala se u četvrtfinale WTA turnira što se za nagradni fond od 1.3 milijuna dolara igra u američkom Charlestonu.</p>
<p>Jelena je u dvoboju trećeg kola pobijedila Dally Randriantefy s Madagaskara sa 6-3, 6-1. Za mjesto u polufinalu borit će se protiv Mađarice Petre Mandule koja je bila bolja od Amerikanke Jennifer Capriati 7-6 (3), 3-6, 7-5.</p>
<p> • Rezultati, 2. kolo: KOSTANIĆ – Randriantefy 6-3, 6-1, Martinez (16) – S. Williams (2) b. b., Zvonareva (9) – Smashnova-Pistolesi (13) 6-0, 3-6, 6-3, Mandula – Capriati (3) 7-6 (3), 3-6, 7-5. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Blanka ponovno protiv Cloete i Bergqvist </p>
<p>Dvije najbolje svjetske skakačice u vis samo ozljede mogu spriječiti da u društvu Blanke Vlašić ponovno na Mladosti skaču preko 2 metra/ Ove godine miting već 29. lipnja </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Prošlogodišnji zagrebački IAAF Grand Prix miting, popularni Hanžekovićev memorijal, prošle je godine polučio izniman uspjeh i trenutačno je nesumnjivo jedan od ključnih mitinga u Grand Prix seriji Svjetskog atletskog saveza (IAAF). Tako su na uvodnoj konferenciji za novinare Grand Prix mitinga Zagreb 2004 situaciju s »Hanžekom« predočili direktor mitinga Dražen Kroupa i menadžer Harald Edletzberger. </p>
<p>Da je tome uistinu tako najbolje će potvrditi dotacije Zagrebačkoga športskog saveza koje su s prošlogodišnjih 1,6 milijuna kuna ove godine porasle na čak 2,2 milijuna. To znači da bi miting ove godine mogao biti »težak« čak 3,5 milijuna kuna, čime je »Hanžeku« i dalje zajamčeno mjesto među 15 najboljih atletskih mitinga na svijetu.</p>
<p>– Ove će godine miting biti održan nešto ranije, već 29. lipnja. Prije nas su na programu mitinzi u Lilleu i Pragu, a nakon nas je Lausannea. I dalje nam je cilj dovesti vrhunske svjetske atletičare, naročito u disciplinama u kojima mogu povuči hrvatske atletičarke i atletičare do vrhunskih rezultata. Tako već sada s velikom vjerojatnošću možemo reći da će u skoku u vis Blanki Vlašić (lani upravo u Zagrebu preskočila 2 metra) ponovno konkurentice biti dvostruka svjetska prvakinja, Južnoafrikanka Hestrie Cloete, kao i europska prvakinja, Šveđanka Kajsa Bergqvist (oporavi li se od operacije obavljene u veljači), najavio je Edletzberger.</p>
<p>Ono što je prema Edletzbergerovim riječima teško definirati jest nastup najboljih američkih atletičara. Njihovi su »trialsi« (kvalifikacije za Olimpijske igre u Ateni) polovicom srpnja, pa je teško reći tko će od njih u lipnju biti u Europi. Edletzberger je također izrazio zadovoljstvo netom obavljenim razgovorom s direktorom Croatia Airlinesa Ivanom Mišetićem, koji je mitingu obećao maksimalnu podršku u organizaciji dolaska i odlaska atletičara, što je prijašnjih godina bio velik problem. </p>
<p>Ove će godine, inače, na programu mitinga biti sljedeće discipline: utrke na 100, 200, 400, 1500 ili 3000 metara (ovisno o tome hoće li Branko Zorko loviti normu za OI), 110 metara prepone, skok u dalj i bacanje kugle za atletičare, te 100, 200, 800 ili 1500 metara (ovisno o nastupu europske prvakinje Jolande Čeplak), 100 metara prepone, 400 metara prepone, skok u vis, skok u dalj, bacanje diska i bacanje kladiva za atletičarke. S obzirom da će miting ove godine započeti nešto ranije nego prijašnjih godina, čak će dvije »duge« bacačke discipline svakako će prilično rastegnuti satnicu. Izvršni direktor mitinga Željko Grabušić to je pojasnio sljedećim riječima: </p>
<p>– Bacanje kladiva s Ivanom Brkljačić, Sanjom Gavrilović i nizom vrhunskih svjetskih kladivašica započet će već oko 17 sati, a odmah u nastavku programa nastupaju diskašice. Prva će utrka na programu biti u 18.30, a miting bi, prema dogovoru s televizijom, trebao biti završen do 20.55 sati. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sabonis najkorisniji igrač Eurolige</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Legendarni Litvanac Arvidas Sabonis (39) postao je prvi igrač koji je u Euroligi osvojio naslov za najkorisnijeg (MVP) košarkaša u prvom i drugom krugu ovog natjecanja. </p>
<p>Ovaj 220 centimetara visoki centar Žalgirisa u drugom je krugu Eurolige, Top 16 imao prosjek od 18.1 koša i 11.5 skokova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mihelić drži treće mjesto </p>
<p>BRISBANE/ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Hrvatski jedriličar Daniel Mihelić nalazi se na trećem mjestu nakon deset kvalifikacijskih jedrenja na Svjetskom juniorskom prvenstvu klase »laser radial«, koje se do 17. travnja održava u australskom Brisbaneu. Član kostrenskoga Galeba u posljednja je dva plova bio sedmi i treći, pa je nakon odbacivanja dva najlošija rezultata s ukupno 31 negativnim bodom preskočio do danas trećeplasiranog Brazilca Jakobssona. Naš drugi predstavnik Ivan Taritaš iz zagrebačkoga kluba Sveti Nikola kvalifikacije je završio na 20. mjestu te će i on praviti društvo Miheliću u finalnim jedrenjima. Na prvenstvu vodi Francuz Bernaz sa 16 negativnih bodova, a drugi je Australac Outeridge sa 20 negativnih bodova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Karlo Kuret četvrti u klasi »finn« </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Hrvatski jedriličar Karlo Kuret ostao je na četvrtom mjestu ljestvice Međunarodnoga jedriličarskog saveza (ISAF) za olimpijsku klasu »finn«. Splićanin Kuret ima 5201 bod, a prvi na ISAF-ovoj ljestvici Britanac Ben Ainslie 5686 bodova. </p>
<p>U klasi »finn« najperspektivniji sportaš Hrvatske za 2003. Marin Mišura napredovao je za šest mjesta i trenutačno je 12., a Nenad Vialli je na 19. mjestu.</p>
<p> U klasi »laser« olimpijac Mate Arapov zauzima 14. mjesto, a vodi Australac Michael Blackburn. Mladi Luka Radelić u ovoj je olimpijskoj klasi 43. Naša je olimpijska posada u klasi »470« Tomislav Bašić-Petar Cupać na 25. mjestu, a vodeći su Australci Wilmot-Page. </p>
<p>Ljestvicu najboljih jedriličara u olimpijskim klasama ISAF izdaje svaka dva mjeseca. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Primirje u Falluji uz američke zračne udare</p>
<p>Američki vojni izvori priopćili su da će započeti pregovore s braniteljima Falluje / U slučaju pozitivnog ishoda, mogla bi prestati 12-dnevna opsada tog sunitskog grada koji je u očima mnogih Iračana izrastao u simbol otpora okupaciji Iraka od strane stranih trupa</p>
<p>ANKARA, 16. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki borbeni zrakoplovi su u noći između četvrtka i petka raketama gađali »odabrane ciljeve« u Falluji čime je dovedeno u pitanje ionako krhko primirje postignuto između američkih snaga i branitelja grada. Jedan od liječnika gradske bolnice dr. Issam Mohammed tvrdi da su tijekom noći primili 15 mrtvih i 20 ranjenih građana, među kojima ima žena i djece. </p>
<p>Čini se da ni pobunjenici u Falluji nisu sjedili prekriženih ruku. Uzvratili su vatrom iz minobacača. Očevici kažu da je pogođeno jedno američko oklopno vozilo. Pojedinosti o ljudskim žrtvama nema. Američki vojni izvori se nisu još oglasili tako da se pouzdano ne zna zbog čega je došlo do njihovih zračnih udara na grad u kojem živi oko 300.000 stanovnika. </p>
<p>Američki vojni izvori priopćili su petak da će započeti pregovore sa braniteljima Falluje. U slučaju pozitivnog ishoda, mogla bi prestati 12-dnevna opsada tog sunitskog grada koji je u očima mnogih Iračana izrastao u simbol otpora okupaciji Iraka od strane stranih trupa. </p>
<p>Teške i neizvjesne dane proživljava i sveti šijitski grad Najaf. Grad se nalazi u čvrstom okruženju više od 2500 američkih, španjolskih i talijanskih postrojbi. Prema nekim saznanjima, američki vojni zapovjednici nailaze na oštro protivljenje svojih poljskih kolega glede napada na Najaf. Strahuje se da bi ubojstvo ili nasilno protjerivanje radikalnog šijitskog vođe imama Moqtade al Sadra samo dodatno kompliciralo postojeće stanje ni rata i mira. »Ako imam Al Sadr odustane od nasilja, spremni smo pregovarati«, rekao je jedan poljski vojni dužnosnik. </p>
<p>Sam Al Sadr je poručio Amerikancima da ne pokušavaju izvršiti njegovo ubojstvo ili uhićenje. Poručio je da bi u tom slučaju šijitska osveta bila strašna. Al Sadr je dodao da njegovi borci i bez njega imaju jasne upute kako da se suprotstave »američkim agresorima«. Dodao je ipak kako je mir najbolje rješenje za sve. </p>
<p>Amerikanci su očito svjesni da Al Sadrove prijetnje nisu izgovorene u vjetar. Zbog toga je došlo do pregovora dviju strana kako bi se izbjeglo krvoproliće. Jer, ulazak koalicijskih snaga na čelu sa Amerikancima u Najaf predstavljao bi pravu katastrofu. Sigurno je da bi to dovelo do jačanja šijitskog otpora, pa i do pristajanja umjerenih šijitskih vjerskih čelnika na oružanu opciju. </p>
<p>Amerikanci bi u Iraku mogli doživjeti još jedan vrlo težak udarac. Naime, španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero ponovio je da će ispuniti svoje predizborno obećanje i narediti povlačenje trupa iz Iraka ako UN ne preuzme vodeću ulogu u Iraku. </p>
<p>U međuvremenu, širom Iraka događaju se novi oružani incidenti od kojih su neki imali i tragičan ishod. Tako je u središtu Bagdada ubijen jedan iranski diplomat. Počinitelji kao i motivi tog ubojstva nisu poznati. Nepoznati napadač prišao je vozilu u kojem se nalazio nesretni Iranac i ispalio mu nekoliko metaka u glavu. </p>
<p>Da su u strahu velike oči pokazalo je i ubojstvo popularnog kurdskog pjevača Hasana Gariba u Kirkuku. Njega su, kako se saznaje, greškom ubili američki vojnici dok je snimao videospot za svoju najnoviju pjesmu posvećenu prvoj godišnjici iračkog oslobođenja od Saddamovog režima. Američki marinci koji su patrolirali gradom rekli su da im se Garib učinio sumnjivim. </p>
<p>Nešto bolje od Gariba je prošao jedan ruski djelatnik Sergej Brežnjakov. On je zadobio tešku ozljedu od »zalutalog metka«. Tvrdi se da su se njegovoj blizini izvodile američke »akcije čišćenja«. Brežnjakov, čiji život nije u opasnosti, operiran je u bagdadskoj bolnici, a u subotu će biti prebačen na liječenje u Moskvu. </p>
<p>Iz Iraka je u petak stigla i jedna dobra i jedna loša vijest koje su vezane uz otmice stranaca. Prva je da su irački otmičari oslobodili trojicu japanskih državljana, među kojima je i jedan novinar. Oni su prebačeni u Dubai gdje će, prema riječima jednog japanskog diplomata, biti podvrgnuti detaljnom liječničkom ispitivanju. Pušten je na slobodu i jedan Kinez.</p>
<p>Loša vijest je nestanak jednog poslovnog čovjeka iz Danske. Njega su, kako se saznaje, oteli nepoznati napadači. Danska ima manji kontingent vojnih snaga u Iraku.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Razilaženje Blaira i Busha o načinu rješavanja iračke krize</p>
<p>Britanski diplomatski i vojni krugovi kritični su prema oštrom nastupu američke vojske u Iraku jer drže da ona sebi time stvara nove neprijatelje/ Robin Cook je izjavio je da bi Blair bio »lažni prijatelj kada ne bi prilično otvoreno rekao Bushu da u Iraku vodi politiku koja će nas odvesti u sve veće teškoće«</p>
<p>LONDON, 16. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair je izjavio da će tražiti novu rezoluciju UN-a kako bi pogurao proces prijenosa političkog suvereniteta na irački narod. On je to rekao u četvrtak u New Yorku, dan prije susreta s američkim predsjednikom Georgeom Bushem u Washingtonu. Blair je također izjavio kako Britanija i Amerika »imaju zajednički cilj i svrhu« da osiguraju stabilnost Iraka.</p>
<p>Blair smatra kako je potrebno da UN dobije važniju ulogu u prijenosu vlasti nakon 30. lipnja. Zanijekao da se Britanija i Amerika razilaze u tome kako treba rješavati sve dublju iračku krizu. </p>
<p>Uoči susreta Blair - Bush, vođa britanskih Liberalnih demokrata Charles Kennedy izjavio je kako je bitno da premijer Velike Britanije upozori američkog predsjednika kako u svijetu raste uznemirenost zbog taktike američkih snaga u Iraku. »Na mnogo načina to se uspoređuje s taktikom koju izraelske snage koriste protiv Palestinaca«, tvrdi Kennedy. </p>
<p>Bivši britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook izjavio je da bi Blair bio »lažni prijatelj kada ne bi prilično otvoreno rekao predsjedniku Bushu da on u Iraku slijedi politiku koja će nas odvesti u sve veće teškoće«. Britanski diplomatski i vojni krugovi također su privatno kritični prema oštrom nastupu američke vojske u Iraku jer drže da ona sebi time stvara nove neprijatelje. Javno, međutim, Britanija i Amerika drže zajedničku frontu u toj zemlji.</p>
<p>Dodatno polje mogućeg razdora je podrška koju je Amerika dala novom planu Izraela za rješavanje palestinskog pitanja. Prema tom planu što ga je ovih dana u Washingtonu iznio izraelski premijer Ariel Sharon, Izrael bi se povukao samo s dijela teritorija okupiranih u ratu 1967. Tony Blair nije javno kritizirao taj plan, što ne znači da se s njime u potpunosti slaže. </p>
<p>Tony Blair se sastao u četvrtak u New Yorku s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. Na zajedničkoj konferenciji za novinare, obojica su se složili kako okolnosti zahtijevaju novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a prije prijenosa vlasti u Iraku krajem lipnja. Irakom trenutačno upravlja, uz američki patronat, Vijeće za privremenu upravu Irakom, koje su imenovale privremene koalicijske vlasti u toj zemlji. </p>
<p>Busheva administracija je u četvrtak prihvatila nacrt novog UN-ovog plana o raspuštanju tog Vijeća. Prema planu Lakhdara Brahimija, posebnog UN-ovog izaslanika za Irak, 1. srpnja bi Vijeće trebala zamijeniti privremena vlada koja bi vladala do prvih demokratskih izbora.</p>
<p> Američka administracija drži da se Brahimijevi prijedlozi još moraju razraditi, ali ih u principu smatra prihvatljivima. Brahimi želi prijelaznu vladu sastavljenu od istaknutih Iračana. Njene članove imenovao bi UN u dogovoru sa Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Tijekom boravka u SAD-u, Tony Blair se također zalagao da UN rezolucijom podrži nazočnost stranih vojnih trupa u Iraku i nakon prijenosa vlasti. Nova rezolucija značila bi da UN odobrava aranžmane o prijenosu vlasti. Oni će uključivati i zahtjev nove prijelazne iračke vlade da američke i druge strane trupe ostanu u zemlji. Te trupe ne bi međutim nosile plave kacige biti bi to bila UN-ova operacija, već bi njome zapovijedao američki general. Blairu i Bushu bitno je međutim da dobiju podršku UN-a za nastavak svog projekta u Iraku. To je nešto oko čega se dvojica lidera u potpunosti slažu. Drugo je pitanje koliko će teško biti takvu rezoluciju progurati kroz Vijeće sigurnosti. </p>
<p>Dužnosnici su najnoviji susret Blair - Bush najavili kao rutinski sastanak. No da i nije bio zakazan već pred neko vrijeme, vjerojatno bi ga bilo potrebno sazvati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, zbog krize koja se produbljuje u Iraku; s valom otmica, javnih nereda i pobunom protiv strane nazočnosti u toj zemlji. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bush i Kerry uvjeravaju Amerikance u svoju ekonomsku politku </p>
<p>WASHINGTON, 16. travnja</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush u četvrtak je nastojao uvjeriti Amerikance da im njegova ekonomska politika donosi gospodarski napredak, a njegov demokratski izazivač senator John Kerry da je to samo obmana američke javnosti.</p>
<p>Bush je govoreći u Des Moinesu u Iowi rekao da smanjenje poreza donosi snažan rast gospodarstva i ustvrdio da je prošloga mjeseca otvoreno 308.000 novih radnih mjesta, a od kolovoza prošle godine 750.000. Kao pokazatelje rasta spomenuo je i porast proizvodnje te kupovine kuća i stanova.</p>
<p>Američki je predsjednik zatražio da se smanjenja poreza koja postupno istječu učine trajnim, dok Kerry smatra da su lakoumna jer ne uzimaju u obzir rekordan proračunski manjak koji bi za ovu godinu mogao iznositi oko 500 milijardi dolara.</p>
<p>Busheva je administracija posljednjeg dana u kojem Amerikanci moraju prijaviti porez objavila da će 109 milijuna poreznih obveznika ove godine osjetiti prosječno smanjenje poreza za 1544 dolara, a da će rekordan broj njih dobiti povrat poreza od prosječnih 2100 dolara.</p>
<p>Kerry je, braneći se od slike koju o njemu stvara Busheva kampanja da je liberal koji će ako postane predsjednik samo povećavati poreze, rekao studentima na Sveučilištu Howard u Washingtonu da je to samo još jedna Busheva obmana Amerikanaca. Senator iz Massachusettsa je predstavljajući svoj ekonomski plan obećao da će osigurati 225 milijardi dolara smanjenja poreza za srednju klasu, više nego što je »George Bush ikada sanjao«.</p>
<p>Iako američki problemi u Iraku sve više zabrinjavaju Amerikance, istraživanja javnoga mišljenja pokazuju da je gospodarstvo i dalje njihov središnji interes kojem u predizbornoj kampanji i Bush i Kerry posvećuju značajnu pozornost.</p>
<p>Bushevi televizijski spotovi navode da je Kerry kao senator uglavnom glasovao za povećanje, a odbijao smanjenje poreza, dok Kerryjeva predizborna reklama na Internetu kaže da je Bush navukao tamni oblak nad srednju klasu svojom bezobzirnom politikom koja je povećala troškove života. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bakir Alispahić među mogućim novim haaškim optuženicima</p>
<p>SARAJEVO, 16. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Među bivšim visokim bošnjačkim političkim i vojnim liderima koje bi mogao optužiti Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) često se spominje Bakir Alispahić, bivši ministar unutarnjih poslova u ratnoj Izetbegovićevoj administraciji i kasniji prvi direktor bošnjačke tajne službe - Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID).</p>
<p>Prije rata gotovo posve nepoznat, Alispahić se tijekom devedesetih godina munjevito probio gotovo u sam vrh bošnjačkih političkih, policijskih i obavještajnih struktura.</p>
<p>Njegov uspon u formalnoj hijerarhiji prekinut je kad su Amerikanci zatražili njegovu smjenu nakon što su tadašnje Implementacijske snage (IFOR, kasnije ih zamijenio SFOR) 1996. godine otkrile tajni kamp za (protu)terorističku obuku na Pogorelici u kojem su pripadnici AID-a uvježbavani pod nadzorom iranskih instruktora. Zbog Pogorelice je kasnije protiv Alispahića te Irfana Ljevakovića i Envera Mujezinovića pokrenut kontroverzni sudski spor u Sarajevu. Izvjesno vrijeme su proveli i u istražnom pritvoru, a sumnjičilo ih se da su u tom logoru polaznici uvježbavani za likvidacije političkih protivnika i druge terorističke aktivnosti.</p>
<p>Nakon iznuđene smjene, Alispahić se posvetio privatnom biznisu, otvorivši u blizini glavnoga grada BiH tvornicu boja i lakova. No, i ovaj pothvat završio je skandalom i sudskim sporom s poslovnim partnerom, koji Alispahića optužuje da ga je prevario.</p>
<p>Alispahić je usprkos propasti tvornice stekao golem osobni imetak, uključujući razgranate poslove u trgovini automobilima, a tvrdi se da je zadržao i neformalni, ali snažan politički utjecaj unutar vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). I dalje ga se spominje u kontekstu brojnih afera; recimo nedavno vezano za nestanak prislušnog uređaja iz zgrade sarajevske pošte.</p>
<p>U lipnju prošle godine, Izvršnom uredbom američkog predsjednika Georgea Busha Alispahić je stavljen na američku »crnu listu« osoba koje ometaju provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma.</p>
<p>Ipak, vezano za moguće haške optužnice, čini se da bi se Alispahić mogao naći među putnicima za Nizozemsku prije svega zbog svog ratnog angažmana u Sarajevu kad je bio načelnik lokalne policije i kasnije ministar unutarnjih poslova R BiH. U tom smislu, spominje se djelatnost skupine Ševe kojoj je on bio nadređeni, a koja je navodno odgovorna i za likvidacije ratnih zarobljenika u Sarajevu. Također se tvrdi da je imao važnu ulogu u nelegalnom zatvaranju civila srpske nacionalnosti, od kojih su neki, također se tvrdi, zamijenjeni za članove njegove obitelji koji su ostali na teritoriju pod srpskim nadzorom.</p>
<p>Alispahić je u rijetkim istupima za medije demantirao sve optužbe na svoj račun o navodnim ratnim zločinima.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vuk Drašković ministar vanjskih poslova SCG</p>
<p>Skupština Srbije i Crne Gore izabrala u petak nove članove Vijeća ministara</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Zastupnici Skupštine Srbije i Crne Gore izabrali su u petak nove članove Vijeća ministara: ministra obrane Prvoslava Davinića, ministra vanjskih poslova Vuka Draškovića, njegovog zamjenika Predraga Boškovića te ministra za međunarodne ekonomske odnose Predraga Ivanovića za kojeg je mjesto redovnim putem upražnjeno još ranije. </p>
<p>Glasovanje je proteklo na očekivani način, pa su tako vladajuće stranke u obje republike u principu podržale izmjene, a srbijanski oporbeni zastupnici iz Demokratske stranke i Srpske radikalne stranke bili suzdržani. </p>
<p>Najupečatljivija osoba u novom ustroju vlade državne zajednice je Vuk Drašković. Jedan je od najautentičnijih oporbenjaka u Srbiji, poznat po organizaciji demonstracija protiv vlasti zbog čega je nazvan »kraljem ulica i trgova«. Nekadašnji novinar Tanjuga autor je romana »Sudac«, »Nož«, »Molitva«, »Ruski konzul« i »Noć đenerala«. Od 1990. osnivač je i čelnik stranke Srpski pokret obnove. Preživio je dva atentata Miloševićevih tajnih službi. U jednom su poginula četvorica njegovih suradnika. Bio je kandidat za predsjednika Srbije 1990. i 1997., a 1999., tijekom NATO-ve akcije, bio je potpredsjednik federalne vlade. </p>
<p>Tadić, koji je upravo prestao biti ministrom obrane. Bio je omiljen u zapadnim krugovima, a u anketama uživa drugo mjesto po popularnosti kao kandidat za predsjednika Srbije. Radikal Tomislav Nikolić dobio je 30,2 posto glasova, 22,1 posto Tadić, 13,7 posto Vojislava Koštunicu za kojeg neki još uvijek drže da bi se mogao kandidirati u drugom izbornom krugu budući da prvi neće dati pobjednika, a 9,1 posto dobio je Velimir Ilić koji se u međuvremenu povukao vidjevši da je Koštunica stao iza svog ministra i stranačkog potpredsjednika Dragana Marićanina o kojemu još nema podataka. Socijalist Ivica Dačić dobio je samo 1,5 posto glasova anketiranih. </p>
<p>Prema istraživanja Martin board internationala, 62 posto anketiranih odgovorilo je da će izići na izbore, 31 posto da neće, dok je sedam posto neodlučnih. Na pitanje kako pobijediti radikale 55,6 posto odgovorilo je zajedničkim kandidatom demokratskog bloka, a 11,7 posto zajedničkim kandidatom vladajuće koalicije u Srbiji. Analitičari tvrde da je drugi krug najvjerojatniji i slažu se u tome da blagu prednost ima kandidat radikala Tomislav Nikolić koji ima iskustvo u utrkama za predsjednika i izgrađen autonoman image. Po svim procjenama ostaje problem zašto prvi ljudi iz stranaka vladajuće koalicije koji uživaju kredibilitet Vojislav Koštunica i Miroljub Labus, ne idu na izbore.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tadić i Nikolić predali predsjedničke kandidature </p>
<p>BEOGRAD, 16. travnja</p>
<p> - Dvojica kandidata za srbijanske predsjedničke izbore zakazane za 13. lipnja, zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić i predsjednik Demokratske stranke Boris Tadić predali su u petak svoje predsjedničke kandidature republičkom izbornom povjerenstvu. Za to su oni trebali prikupiti i ovjeriti najmanje 10.000 potpisa građana. </p>
<p>Kandidature su dosad najavili i predsjednik Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić, predsjednik Narodne seljačke stranke Marijan Rističević, predsjednik Stranke srpskog jedinstva Borislav Pelević, kao i još neki lideri izvanparlamentarnih stranaka u Srbiji te nestranački pojedinci. </p>
<p>Stranke vladajuće koalicije - Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice, G17 Plus Miroljuba Labusa, Srpski pokret obnove Vuka Draškovića i Nova Srbija Velimira Ilića - dogovorile su se da njihov zajednički kandidat na predsjedničkim izborima bude Dragan Maršićanin, ministar gospodarstva srbijanskoj vladi. Predizbornu kampanju Nikolić je, odmah nakon što je predao kandidaturu, počeo posjetom beogradskoj Bajrakli džamiji gdje je muftiji Hamdiji Jusufspahiću poklonio dva računala i izrazio žaljenje zbog paljenja džamije 17. ožujka. Analitičari su odmah upozorili kako je to lijepa gesta i da se možda radikali mijenjaju, ali da ne treba zaboraviti kako su se protklih godina odnosili prema drugim nacijama i manjinama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Slažem se s Umbertom Bossijem: EU znači sovjetizaciju zapada</p>
<p>Poneki novinar u našim dnevnim glasilima s čuđenjem komentiraju stav javnosti prema ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Tako je u jednoj od emisija »Latinice«, prema provedenoj anketi, 82 posto gledateljstva bilo protiv ulaska u Europsku uniju.</p>
<p>Možda bi bolji uvid u javno mnijenje na tu temu novinari stekli kada bi obilazili neka javna mjesta i neposredno čuli glas javnosti. Dovoljno bi bilo doći u mali riblji restoran u Jurišićevoj, gdje se uz porciju ribica i čašicu vina, čovjek osjeća kao kod kuće i u razgovoru s gostom za susjednim stolom spontana kaže što doista misli.</p>
<p>Glasnogovornik koji je sve goste ujedinio u jedan debatni klub bio je sredovječan gospodin koji je rasčlanjivao vrlo glasno »pitanje nad pitanjima«:</p>
<p> Kako to da nitko ni sa Zapada ni s Istoka nije za mjerilo »Ujedinjene Europe« uzeo za primjer bivši Sovjetski Savez i bivšu Jugoslaviju – koje su tvorevine bile sklepane po istim načelima po kojima se sada »sklepava« i Europska unija </p>
<p> Obje su se te tvorevine raspale, kao što će se raspasti i »Eurofantasy State«. Ovdje je glasnogovornik citirao jednog američkog ekonomista (nažalost, ne zapamtih mu ime).</p>
<p>U diskusiju se uključio jedan naočit mladić i naglasio: da je najbolju definiciju za Europsku uniju dao Umberto Bossi, koji je kazao: da je Europska unija sovjetizacija zapada.</p>
<p>U razgovor se uključila i jedna dama koja je upravo završila svoju porciju ribica. Postavila je pitanje: kako će se sklepati i ujediniti one države koje imaju kraljevske kuće sa onima koji dolaze iz proleterskih i bivših radničkih država i da li će te države koje imaju kraljevsku vladavinu, privatizirati svoje dvorce i palače i podijeliti ih sa ovim pridošlicama iz proleterskih kućeraka?</p>
<p>Glasnogovornik u ribljem restoranu tek sada je dobio pravi zamah za svoj pravorijek na izabranu temu i ostalim gostima u restoranu objasnio: »Mi se jako varamo kada kažemo i mislimo da je komunizam propao. Nije propao, nego sada tek počinje. Ovo sve do sada bila je samo uvertira, odnosno eksperiment – a pravi komunizam tek dolazi. Zar nismo mi u našim školama kada je uspostavljena komunistička vlast, učili: da jednog dana više neće biti države, sve će biti zajedničko... itd. itd. Po glasnogovorniku iz ribljeg restorana »Ujedinjena Europa« predstavljala bi jedan viši oblik komunističke vladavine. I na kraju je dodao: »Za naše političare i euro-entuzijaste, bilo bi korisnije da umjesto što obilaze razne europske zemlje i dodvoravaju se bezveznim rotirajućim poglavarima, da obilaze naša polja , ona »panonska« i da istražuju gdje bi se mogla pronaći nafta, a nje sigurno ima u panonskoj nizini – pa nam neće trebati ni NATO ni Eeuropska unija.</p>
<p>Rasprava se raspršila u spektar duginih boja, od onih crvenih revolucionarnih do zeleno-plavih punih snova o pronalasku nafte na našim opustjelim poljima, što bi nam donijelo ružičastu budućnost.</p>
<p>Ovo je bio najinteresantniji »Forum građana« u jednom ribljem restoranu, koji je nadmašio sve one koji se prezentiraju na našim malim ekranima. </p>
<p>RUŽICA GABRIELZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Opet niču sumnjive štedno kreditne zadruge s lihvarskim kamatama </p>
<p>Slučajno sam prelistavajući dnevne novine okrenula oglasnu stranicu i uvjerila se da štedno-kreditne zadruge ponovno niču kao gljive poslije kiše.</p>
<p> Zaustavim se na jednoj koja ima najviše oglasa, a zove se P. J. Beta, Palmotićeva 17a.</p>
<p>Ne budi lijena nazovem, no preko telefona samo šture informacije i neljubazan, nervozan ženski glas koji mi ne može preko telefona odgovoriti na pitanje o uvjetima za dobivanje nenamjenskog gotovinskog kredita, nego samo kaže da imaju najbolje uvjete i da se kredit dobije za jedan dan, čim se prikupi sva dokumentacija.</p>
<p>Baš me to zagolicalo i odlazim u Palmotićevu 17a. Nalazim kućerak u dvorištu, bez jasnog naziva tvrtke, unutra prostorija kao čekaonica na Glavnom kolodvoru.</p>
<p>Dočekuje me gospođa Jasmina i odmah nudi tablicu s iznosima kredita. Na moj upit mogu li dobiti kopiju da se mogu posavjetovati sa članovima obitelji, kaže da nemaju kopija koje bi mogli davati klijentima, a nemaju ni fotokopirnog aparata. Pitam imaju li ikakvo rješenje da su registrirani na trgovačkom sudu i tko im je vlasnik. No, ni tu informaciju nisam uspjela dobiti. A sada ono najšokantnije: Primjer kredita od 3000 eura. Obavezno se potpisuje da se kredit uzima na sedam godina, uz 10 posto depozita. Mjesečna rata iznosi 97 eura, a kamata, kako oni kažu, iznosi 0,99 posto mjesečno. Pitam kako je onda rata tolika, a ona odgovara da je u ratu uključena tzv. članarina od 25 eura, svakog mjeseca do otplate kredita, no nisam uspjela doznati kakva je to članarina.</p>
<p>Uz to zajmoprimac mora imati i jamca, solemnizacija ugovora ide, dakako, preko njihova bilježnika i stoji 560 kuna plus 2,5 posto od iznosa kredita za troškove (koje odmah uzimaju od iznosa). Zanima me zna li itko od mjerodavnih za taj lopovluk i kakva smo mi država kada dopuštamo da nas pojedinci ovoliko kradu ili je sve to dio zajedničke muljaže. Nažalost vidjela sam mnogo ljudi za vrijeme koje sam tamo provela. Žalosno! Zanima me imaju li oni pravo na takav rad i dali su stvarno registrirani ili su nečiji miljenici, pa mogu raditi na crno?</p>
<p>MARIJA JAKOVACZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Radno vrijeme Hrvatskih pošta sami si određuju zaposlenici</p>
<p>Od Hrvatske pošte očekujem da ispita tko je i kada donio odluku o skraćivanju radnoga vremena Hrvatskih pošta u subotu, 10. travnja 2004. godine, a da o tome javnost i korisnici poštanskih usluga nisu ni na koji način obaviješteni, tj. o tome nisu izvijestile ni novine, ni radio ni televizija.</p>
<p>Radno vrijeme pošte u Zaprešiću subotom je do 13 sati. Donio sam 40 pismovnih pošiljki Matice hrvatske i tri paketa-tiskanice (sa knjigama) u 11,05 sati, no vrata pošte su bila zatvorena, a na vratima je rukom ispisano stajalo: »Danas radimo do 11.00 sati«.</p>
<p>Do 11,20 sati, koliko sam čekao pred vratima, osim mene došlo je još desetak ljudi i svi su negodovali što je pošta zatvorena. Jedan je čovjek pokazivao potvrdu da treba podići paket do 11,30 sati - a pošta je zatvorena u 11 sati! Netko je htio podići novac, no - zaboravimo sada njihove pojedinačne usluge koje su im uskraćene. (Dva službenika HP bila su unutra).</p>
<p>Svi znamo da je 10. travnja bila Velika subota i svi želimo da toga dana, ako nam je radna subota, radimo kraće, i ja to uvažavam. No to, da će 10. travnja biti Velika subota, znalo se bar tri do pet dana ranije, pa je Uprava HP morala i trebala svoju odluku objaviti u svim sredstvima javnoga priopćavanja i sve korisnike izvijestiti pravovremeno da će tog dana raditi kraće za dva sata. Mislim da bi to javnost uvažila i da nitko ne bi imao razloga za nezadovoljstvo.</p>
<p>Moje je pitanje: tko je i na osnovu kojega članka Zakona o radnom vremenu donio odluku o skraćivanju radnoga vremena 10. travnja? Ako je ta odluka donesena 9. travnja i ako je zakonita, zašto o tome nije pravovremeno obaviještena javnost? Radio, novine i TV to bi objavile besplatno, jer je to od javnoga značenja.</p>
<p>Među pošiljkama koje sam 10. travnja htio poslati bila je i žalba na jedno rješenje Prekršajnoga suda kojoj je rok izlazio 12. travnja 2004., a ja to nisam uspio predati, a 12. travnja je bio praznik, što znači da tek 13. travnja 2004. mogu predati žalbu, kada je rok već prošao. Tko će mi nadoknaditi pričinjenu štetu?</p>
<p>STJEPAN LALJAKpredsjednik Ogranka Matice hrvatske, Zaprešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Zaklao baku zbog tisuću kuna dok je spavala u dnevnoj sobi</p>
<p>Prema priopćenju osječko-baranjske Policijske uprave, ubojstvo se dogodilo u srijedu oko 23 sata, a utvrđeno je kako je Marija Capan »zadobila ubodno-reznu ranu u predjelu vrata od čega je odmah nastupila smrt«/Obavljenim pregledom terena oko kuće pronađene su stvari i nož koje je mladić koristio prilikom počinjenja kaznenog djela. Osim toga, pronađeno je i 1.000 kuna koje je mladi ubojica uzeo od svoje bake</p>
<p>TENJA, 16. travnja</p>
<p> – Provedenom kriminalističkom obradom nad osobama osumnjičenim za ubojstvo šezdesetpetogodišnje Marije Capan iz Tenje, koja je pronađena mrtva u srijedu nešto prije ponoći u svojoj obiteljskoj kući u Ulici Nikole Tesle, osječka policija došla je do šokantnog otkrića - nesretnu je ženu ubio njezin sedamnaestogodišnji unuk Dalibor s kojim je živjela. </p>
<p>Da bi stvar bila gora, mladić je svoju baku usmrtio prerezavši joj vrat, dok je spavala na krevetu u dnevnoj sobi, a sve samo zato da bi joj ukrao 1.000 kuna! </p>
<p>Prema priopćenju osječko-baranjske Policijske uprave, ubojstvo se dogodilo u srijedu oko 23 sata, a utvrđeno je kako je Marija Capan »zadobila ubodno-reznu ranu u predjelu vrata od čega je odmah nastupila smrt«. </p>
<p>Obavljenim pregledom terena oko kuće pronađene su stvari i nož koje je mladić koristio prilikom počinjenja kaznenog djela. Osim toga, pronađeno je i 1.000 kuna koje je mladi ubojica uzeo od svoje bake. </p>
<p>Podsjetimo, ona je posljednjih godina živjela sa sinom Stevom (40) i sedamnaestogodišnjim unukom Daliborom. </p>
<p>Živjeli su na rubu egzistencije, a svi troje volili su popiti, pa su se, kako su nam ispričali njihovi susjedi, često znali tući u dvorištu te nasrtati jedni na druge čak i sjekirama. </p>
<p>Susjedi tvrde da je Dalibor bio dosta problematičan momak, sklon alkoholu. Pohađao je srednju Obrtničku školu za pekara, no zbog loših ocjena i brojnih izostanaka prekinuo je školovanje. Navodno je u posljednje vrijeme čak pio i tablete za živce. </p>
<p>U srijedu, nešto prije ponoći, Dalibor je utrčao u kuću jedne od susjeda te joj rekao: »Zovite hitnu, baba se sama zaklala!«, pa je prestravljena susjeda odmah alarmirala Hitnu pomoć i policiju. </p>
<p>Iako je mladić sve pokušao uvjeriti kako se Marija sama ubila, očevidom na mjestu događaja, te obdukcijom na tijelu pokojnice utvrđeno je da i nije baš tako. Prema neslužbenim informacijama, osim rezne rane na vratu, žena je zadobila i nekoliko reznih i ubodnih rana po licu.</p>
<p>Dalibor i njegov otac Stevo, odmah su potom, odvedeni u policiju na 'obavijesni razgovor' jer su, kao Marijini sustanari, bili prvi osumnjičeni za njezino ubojstvo. </p>
<p>Ubrzo je, nakon kratkog saslušanja, Stevo pušten, dok je nad maloljetnim Daliborom provedena kriminalistička obrada tijekom koje je utvrđeno kako je upravo on ubio svoju baku i to samo zato da bi se domogao 1.000 kuna. </p>
<p>Susjedi šokirani ovim saznanjem tvrde kako je Marija bila vrlo vrijedna žena, sama je održavala cijelu kuću i brinula se za sina i unuka. S obzirom da je Stevo bez posla, svi troje živjeli su od njezine male mirovine. </p>
<p>Kako je izvjestila osječka policija, sedamnaestogodišnji je mladić priveden u Istražni centar osječkog Županijskog suda gdje će mu istražni sudac, nakon saslušanja, odrediti pritvor. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Djevojkama obećali posao konobarica i drogirali ih </p>
<p>Djevojka koja ih je prijavila, na prijevaru je dovedena iz BiH, osam su je dana drogirali heroinom, a nakon toga ju je nepoznati muškarac prevezao u Rim, gdje ju je preuzela nepoznata žena</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Policajci Odjela organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke su u suradnji s policajcima iz Odjela kriminalističke policije PU vukovarsko-srijemske u srijedu dovršili kriminalističku obradu nad troje hrvatskih državljana starih 27, 33 i 35 godina te još uvijek nepoznatom ženom i muškarcem koje se sumnjiči za međunarodnu prostituciju, uspostavu ropstva i prijevoz robova na štetu 20-godišnje hrvatske državljanke.</p>
<p>Prema izjavi koju je 20-godišnjakinja dala policiji, osumnjičeni 27-godišnjak se u svibnju 2003. godine susreo s njom u Bosni i obećao joj posao konobarice te ju automobilom odvezao u Zagreb kod 35-godišnjakinje koja mu je za djevojku platila 100 eura. U toj kući u Zagrebu djevojku je čuvao 33-godišnjak, koji ju je osam dana drogirao heroinom, nakon čega ju je nepoznati muškarac prevezao u Rim, gdje ju je, pak, preuzela nepoznata žena i smjestila je u hotel, a zatim i u jedan apartman u Rimu.</p>
<p>Djevojka je u apartmanu prisilno boravila jer joj je žena oduzela putovnicu i ozbiljnim prijetnjama fizičkim zlostavljanjem je prisiljavala na prostituciju, dok joj je novac od prostitucije oduzimala i slala ga 35-godišnjaku u Zagreb. Naivna 20-godišnjakinja, koja je prostituiranjem dnevno zarađivala od 700 do 1.000 eura, je s osumnjičenom iz Zagreba komunicirala putem mobitela, no i ona joj je putem poruka slala prijetnje.</p>
<p>Zlostavljanoj djevojci se u siječnju ove godine dodatno pogoršalo zdravstveno stanje zbog dijagnosticirane anksiozne depresije, ali je nepoznata Rimljanka nastavila s prijetnjama i prisiljavanjem na prostituciju. Vidjevši da se njezino zdravstveno stanje više ne može držati pod kontrolom, osumnjičena je djevojku odvezla u Veleposlanstvo RH u Rimu gdje je dobila putni list, nakon čega ju je odvela na vlak u Zagreb.</p>
<p>Djevojka se potom u vlaku na putu za Zagreb obratila policajcima koji su je po dolasku u Zagreb preuzeli, obavijestili njezinu majku u Bosni i Hercegovine te je odvezli kući.</p>
<p>Nakon što se malo oporavila od svakodnevnog zlostavljanja, djevojka je u ožujku ove godine u PU vukovarsko-srijemskoj podnijela kaznenu prijavu protiv spomenutih osoba te je zatim započela intenzivna kriminalistička obrada, kojom prilikom su pretraženi i stanovi osumnjičenih. Kod 35-godišnjakinje su pronađena dva pištolja za koje ne posjeduje oružni list, dok je za jedan pištolj naknadno utvrđeno da je ukraden.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade policija je podnijela kaznene prijave zbog međunarodne prostitucije, uspostave ropstva i prijevoza robova protiv osumnjičenih koji su otprije poznati policiji zbog istih kaznenih djela, dok se za dvoje iz Italije intenzivno traga. Inače, za međunarodnu prostituciju zakon predviđa kaznu zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, a za uspostavu ropstva od 5 do 10 godina.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Bivši ministar Čačić traži od Drage Pilsela 60.000 kuna </p>
<p>Na sljedećoj raspravi stranke će ponovno pogledati sporne »Misli 21. stoljeća«, stare skoro 4 godine</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – HTV-ova emisija »Misli 21. stoljeća«, Branimira Bilića, emitirana još 6. studenoga 2000. godine dobit će svoj epilog na sudu. Naime bivši ministar Radimir Čačić, traži od sudionika sporne emisije, novinara Drage Pilsela odštetu od 60 tisuća kuna za »duševne boli«.</p>
<p> Bivši ministar u tužbi navodi da su mu boli nanijele Pilselove izjave u kojima ovaj navodi da ga (Čačića) smatra prevarantom i nemoralnom osobom, te novinarova tvrdnja kako je njemu i nekim drugim novinarima dužan novac. Riječ je naime o potraživanju nekih novinara ugaslog Tjednika, koji smatraju da im upravo Čačić kao vlasnik propalog tjednika treba isplatiti neisplaćene honorare. Bivši ministar tvrdi da je zbog tih navoda doživio brojne neugodnosti u svojoj privatnoj i radnoj sredini. </p>
<p>Čačić je inače bio podnio i kaznenu prijavu protiv Drage Pilsela zbog »prijetnje«. Po Čačićevim riječima Pilsel mu je par dana prije sporne emisije poslao faks poruku kojom traži isplatu 8 tisuća kuna duga prijeteći da će u protivnom protiv njega provesti javnu kampanju. Prijava je u međuvremenu povučena, a Čačić u tužbi za naknadu štete za duševne boli traži i da Drago Pilsel osuđujuću presudu koji bi sud trebao donijeti, o svom trošku objavi na prvom programu HTV-a.</p>
<p>Drago Pilsel rekao je u petak sutkinji zagrebačkog Općinskog suda Sanji Đanović Šimatović da su sporni navodi izvučeni iz konteksta te zatražio da se od HTV-a pribavi cjelovita snimka emisije. Sutkinja je taj prijedlog prihvatila i na sljedećoj raspravi stranke će ponovno pogledati »Misli 21. stoljeća«, stare skoro 4 godine.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ocu deset mjeseci zatvora, majci uvjetna kazna</p>
<p>VARAŽDIN, 16. travnja</p>
<p> – Pravomoćnom presudom varaždinskog Općinskog suda, pedesetdvogodišnji muškarac osuđen je na deset mjeseci zatvora zbog zapuštanja i zlostavljanja djece.</p>
<p>Istom je presudom i zbog istog kaznenog djela njegova supruga osuđena na osam mjeseci uvjetnog zatvora, s rokom kušnje od dvije godine. </p>
<p> Optužnica ih je teretila da su zanemarivali svoje dvije malodobne kćeri, pa je otac tako prekomjerno pio te fizički i psihički zlostavljao i suprugu i kćeri. U više ih je navrata i protjerivao iz kuće, a njegova je supruga takvo ponašanje tolerirala. Nije vodila brigu i higijeni djevojčica, niti o njihovom zdravstvenom stanju, iako je starija kćer zbog poteškoća u razvoju trebala pojačanu zdravstvenu zaštitu. I majka je trošila novac na alkohol, a mlađu je kćer tjerala raditi teške kućne poslove te bi je noću budila i slala u trgovinu po alkohol. Roditelji su povremeno zarađeni novac trošili isključivo za vlastite potrebe, a ne na djecu, pa su kćeri na kraju smještene u udomiteljske obitelji.</p>
<p> Oboje optuženih porekli su djelo, a otac je izrazio i svoju ogorčenost činjenicom da se » u zadnjih 11 godina nije pogledalo od čega i kako žive, kad su ostali bez posla i novca«. Hranili su domaće životinje, pa im djeca nikad nisu bila gladna, sva su išla u školu i svi su bili obučeni. On je nekada »znao nešto popiti«, ali žena nikada. Ni suprugu ni djecu nikad nije tukao, pa ni dok je bio pod utjecajem alkohola. Kazao je i da je mlađa kćer sama tražila smještaj u udomiteljsku obitelj, jer »nije željela biti na selu«, a iz istog je razloga k udomiteljima otišla i njegova kćer iz prvog braka. »Nije mu normalno« što djeca od 9, 10 i 11 godina žele otići od roditelja, ali njih bi, kazao je, trebalo pitati zašto su to učinile. Kazao je i da u stanu nikad nisu imali veće društvo koje je pilo i galamilo, a nije znao zašto je kod njih više puta intervenirala policija.</p>
<p> Njegova je supruga, pak, kazala da njezine kćeri iz prvog braka nisu trpjele optuženoga i nisu s njima živjele. Njihova zajednička starija kćer smještena je k udomiteljima zbog polaska u Centar za odgoj i obrazovanje »Tomislav Špoljar«. Mlađa kćer jednom je prilikom otišla k svojoj polusestri i više se nije vratila, već je u Centru za socijalnu skrb majci rekla da ne želi ići kući »jer tata pije«. </p>
<p>Nakon toga je i ona smještena u udomiteljsku obitelj. Majka je kazala i da nikad nije konzumirala alkohol, dok je njezin suprug to činio »vrlo rijetko«, no ni tada nije bio grub ni prema njoj ni prema djeci. Samo je jednom otišla majci kad je bio pijan, i to zato jer ju je to smetalo, a jednom je, pak, s djecom sjedila ispred zgrade, jer je on »nešto opsovao«, pa su čekale da ode spavati. Alkohol je znao donositi s posla ili bi na njega potrošio zarađeni novac, no kući je uvijek donosio »pune vrećice hrane«. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Na Klub mladeži Roma bačen »molotovljev koktel«</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Zasad nepoznati bombaš u četvrtak je oko 4,30 sati bacio dvije boce sa zapaljivom tekućinom na kuću u Čemerničkoj ulici u vlasništvu 58-godišnjaka, a u kojoj se nalazi Klub mladeži Roma Hrvatske.</p>
<p>Tijekom očevida je utvrđeno kako je bombaš napunio dvije staklene boce lakozapaljivom tekućinom, omotao ih krpom i zapalio otvorenim plamenom. Jednu bocu je bacio na krov, a drugu uz zid kuće prilikom čega se začađila fasada, dio krovišta i prozor kuće, U vrijeme napada »molotovljevim koktelima« u kući su se nalazili vlasnik i još četiri ukućana starih 56, 40, 35 i 24 godine, no nitko od njih nije ozlijeđen. Policija, pak, intenzivno traga za bombašem. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Ante Babić: Za uspješan izvoz nije presudan tečaj već konkurentnost </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - »Dok Irska godišnje ostvaruje oko 80 milijardi eura prihoda od izvoza, inozemni prihod trgovačkih društava u Hrvatskoj je u 2002. godini iznosio oko sedam milijardi eura od čega se na izvoz odnosi 4,8 milijarde, a ostalo su transferi«, kazao je u četvrtak na tribini o hrvatskom izvozu član središnjeg odbora Europskog pokreta Hrvatska Siniša Grgić. Napomenuo je i da u hrvatskom izvozu 58,88 posto otpada na izvoz proizvoda, 5,1 posto na robu, a 36,02 posto na usluge.</p>
<p>»Izvozna slika je šarolika i nema nijedne grane koja je konzistentna u izvozu, no po prvi put izvoz malih i srednjih poduzeća prerasta izvoz velikih«, kazao je Grgić.</p>
<p>Predsjednik Uprave Podravke i Vijeća članica Hrvatske udruge poslodavaca Darko Marinac podsjetio je da je hrvatski izvoz sudbinski vezan za zemlje EU (i one koje će to uskoro biti) na koje otpada 65 posto ukupnog hrvatskog izvoza, te 71,8 posto uvoza.</p>
<p>»Zemlje EU sve više izvoze u Hrvatsku, njihov uvoz ostaje na istoj razini, a debalans je sve veći. To govori da tom tržištu ne nudimo nove proizvode. Hrvatska najviše izvozi rad i prirodne resurse, a to je osobina nerazvijenih zemalja«, kazao je Marinac, te upozorio na potrebu boljeg obrazovanja i nedovoljnu kvalitetu hrvatskih javnih škola, koja je daleko ispod one u Sloveniji i Češke.</p>
<p>»Kad je riječ o istraživanjima i razvoju, situacija u Hrvatskoj je jednako neoptimistična. Država je najveći, 90-postotni investitor u istraživanja i razvoj, a u SAD-u je to primjerice privatni sektor. U Hrvatskoj vlada i nedostatak strateškog planiranja kao preduvjeta kvalitetnog poslovanja, a umjesto toga razmišlja se kratkoročno«, kazao je Marinac, napominjući da se tu promjene ne mogu dogoditi preko noći već da za prilagodbe treba desetak godina.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Podravkin izvoz u zemlje EU iznosi 6,1 posto ukupnog izvoza te kompanije, a nakon 1. svibnja taj će udio biti povećan na 52,13 posto, odnosno oko četvrtine ukupnog izvoza Podravke.</p>
<p>Predsjednik Uprave Končara i predsjednik Inicijativnog odbora Hrvatskih izvoznika Darinko Bago napomenuo je da je problem malih država nemogućnost ekonomski opravdane proizvodnje velikog broja roba i usluga, što onda dovodi do povećanja uvoza.</p>
<p>»No, uvoz se mora platiti proizvodnjom domaćih roba i usluga, a ona mora biti konkurentna. Konkurentan je onaj tko može izvoziti robu i usluge bez povećanja zaduženosti i rasprodaje vlastitih bogatstava uz realni porast osobnih dohodaka«, kazao je Bago. Prema podacima koje je iznio, hrvatski izvoz po stanovniku lani je iznosio 1106 dolara. Istodobno, Irska izveze za 22.119 dolara po stanovniku, Belgija za 18.449 dolara, a Nizozemska za 13.773 dolara, a Kina za oko 200 dolara.</p>
<p>Bago je upozorio na potrebu razvijanja sustava državnih poticaja izvozu, što čine i druge zemlje. </p>
<p>»U SAD-u poticaji iznose od 600 do 700 dolara po stanovniku, a u EU se zahtijeva da se poticaji u sljedećih deset godina smanje sa sadašnjih 500 eura na 200 eura. U Hrvatskoj je iznos poticaja po stanovniku 190 eura. No, poticaji nisu rješenje, već prijelazni period da bi određene grane gospodarstva ojačale na svjetskom tržištu. Jedan od načina državnog poticaja izvozu trebalo bi biti ulaganje u obrazovanje. Među uvjetima koji bi se morali ispuniti da bi se omogućilo stvaranje izvozno orijentiranog gospodarstva su i državni poticaji izvozu poput participacije u ulaznim troškovima izvoznika, troškovima razvoja izvoznih proizvoda, konzultantskih usluga i drugo. Osim poticaja, trebao bi uslijediti i niz reformi sustava, te orijentacija prema kreativnim industrijama poput arhitekture, informatike, obrtništva, ali i uvođenje zaštitnih mjera kod uvoza subvencioniranih proizvoda, kao što je slučaj sa sirom iz EU.</p>
<p>Bago je kazao da je Končar na svjetskom tržištu pronašao određene niše, kao što su unikatni projekti izgradnje hidrocentrala, trafostanica, te proizvodnja lokomotiva. Uz ulaganja u restrukturiranje u iznosu od 130 milijuna, to je rezultiralo porastom prodaje Končara od 52 posto u posljednjih pet godina. Za 2003. Končarev koeficijent pokrića uvoza izvozom je 1,95, a u Hrvatskoj on ukupno iznosi 0,46.</p>
<p>Tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Ante Babić kazao je da tečaj doduše utječe na izvoz, ali nije presudan činitelj. »Presudna je konkurentnost, a uspješan izvoz ovisi o produktivnosti i prodaji«, kazao je Babić.</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Potpisan ugovor o izradi Studije izvedivosti za novo Inino skladište plina</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Ina-Naftaplin i američka tvrtka Schlumberger Technology sklopile su ugovor o izradi Studije izvedivosti za novo podzemno skladište plina u Okolima, pored Popovače. Ugovor su potpisali Ivan Meandžija, direktor Sektora proizvodnje nafte i plina i Joseph H. Frantz iz Schlumbergera.</p>
<p>Izradu studije za novo skladište sa 290.000 dolara financira američka razvojna agencija TDA, a tvrtku Schlumberger je Naftaplin izabrao kao najstručniju na međunarodnom javnom natječaju, izvijestili su iz Ine. Daljnji rast potrošnje plina, struktura potrošnje koja se oslanja na kućanstva i energetske transformacije, pozitivna iskustva i stečeno znanje u dosadašnjem radu skladišta u Okolima te geološki preduvjeti pogoduju perspektivama skladištenja plina.</p>
<p>Od ukupno sedam potencijalnih geoloških ležišta za skladištenje plina trenutačno su samo dva, ona na Okolima, dobila pozitivna mišljenja Naftaplinovih stručnjaka. Ako studija izvedivosti pokaže opravdanost takve investicije, Inin menadžment će donijeti odluku o izgradnji novog skladišta i načinu njegovog financiranja, najavljuju u Ini. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dinova za zbrinjavanje viška radnika izdvaja 20 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - U konzorciju Dinova-Diona dovršen je program reorganizacije u cilju jačanja konkurentnosti kompanije i vraćanja izgubljene pozicije na tržištu, rekao je predsjednik Uprave konzorcija Dinova-Diona Stjepan Ljatifi.</p>
<p>Dodao je da se nakon izlaska iz petogodišnjeg stečaja Dione pristupilo izradi programa restrukturiranja kompanije na tehnološko-tehničkoj organizaciji poslovanja tvrtke i uvođenja novog informacijskog sustava, a u cilju stvaranja pretpostavki za daljnji razvoj kompanije, povećanje njezine produktivnosti i učinkovitije prilagodbe tržišnim promjenama.</p>
<p>Uslijed navedenih promjena u službama prijevoza i skladištenja te ostalim zajedničkim službama neraspoređeni radnici, njih 321, uključeni su u program zbrinjavanja. Njima pripada otpremnina od 1600 kuna po godini radnog staža u kompaniji. Ukupan trošak zbrinjavanja iznosi oko 20 milijuna kuna. U obnovu i rekonstrukciju 20 objekata Dinove na području Zagreba, nakon dva takva završena objekta, konzorcij Dinova planira uložiti daljnjih 35 milijuna kuna, dodao je Ljatifi. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pliva traži kredit od 150 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Prema navodima londonskog EuroWeeka, farmaceutska kompanija Pliva s nekoliko banaka pregovara o kreditu vrijednom 150 milijuna eura. Zasad se četiri-pet banaka natječe za mandat i očekuje veliku maržu. </p>
<p>Na upit Plivi da pojasne objavljenu informaciju i namjenu kredita dobili smo sljedeći odgovor:</p>
<p>»Pliva je globalna kompanija, koja je stalno prisutna i aktivna na tržištima kapitala, te shodno tome kontinuirano ispitujemo mogućnosti financiranja.«</p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zdenka lani poslovala s gubitkom od 99,3 milijuna kuna</p>
<p>VELIKI ZDENCI, 16. travnja</p>
<p> - Prehrambena industrija Zdenka poslovala je u 2003. s neto gubitkom od 99,3 milijuna kuna, dok je gubitak u 2002. iznosio 74,9 milijuna kuna. </p>
<p>Ukupni su prihodi Zdenke iznosili 89,2 milijuna kuna, što je za 16,4 posto manje nego 2002. Rashodi su povećani za 3,77 posto, na 188,6 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Skupština Zagrebačke pivovare 26. svibnja</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Zagrebačka pivovara sazvala je skupštinu dioničara za 26. svibnja, a na dnevnom redu je, među ostalim, raspodjela dobiti i promjena Nadzornog odbora. </p>
<p>Pivovara je prošlu godinu završila sa 227,24 milijuna kuna dobiti, od čega će se gotovo sve (227,08 milijuna kuna) isplatiti u dividendu, koja po dionici iznosi 366 kuna. No, kako je već isplaćen predujam dividende, razlika između ukupne dividende i predujma iznosi 166 kuna po dionici. </p>
<p>Kako su dosadašnji članovi NO pivovare Joško Mrndže i Marjon Visscher podnijeli ostavke na članstvo, za člana NO izabrat će se Bart Vandecruys iz Belgije. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kažimir Vrankić novi predsjednik Nadzornog odbora NE Krško</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Nakon izmjena u Upravi Hrvatske elektroprivrede, koja je jedan od suvlasnika Nuklearne elektrane Krško, promijenjeni su njihovi predstavnici u Nadzornom odboru nuklearke, priopćeno je u petak iz elektrane.</p>
<p>Tako je umjesto dosadašnjeg predsjednika NO Ive Čovića imenovan Kažimir Vrankić, novi član Uprave HEP-a. Drugi novi član Uprave HEP-a Ante Despot imenovan je u NO Krškog umjesto Enza Tirellija, dok je član Uprave HEP-a Darko Belić ostao treći hrvatski član NO nuklearke. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Indija, Kina, Malezija i Češka najpoželjnija odredišta za premještanje proizvodnje </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Prema netom objavljenom popisu zemalja najprivlačnijih za preseljenje proizvodnje u inozemstvo, što ga je objavila konzultantska kuća A. T. Kearney, najatraktivnija europska zemlja je Češka. Ona je zauzela četvrto mjesto, iza Indije, Kine i Malezije, a iza nje slijede Singapur, Filipini, Brazil, Kanada i Čile. Među 25 najatraktivnijih odredišta u svijetu od europskih zemalja na desetom mjestu je Poljska, 11. je Mađarska, 19. Portugal, 22. Španjolska te 23. Irska. Tvrtka A. T. Kearney smatra da za preseljenje poduzeća ili pogona u inozemstvo nisu bitne samo uštede na troškovima te političko i gospodarsko ozračje, već i kvalifikacijska struktura raspoložive radne snage. Trend preseljenja pogona u inozemstvo nastavit će se i idućih godina, drži Florian Haslauer, direktor tvrtke A.T. Kearney, ali upozorava da preseljenje nije univerzalno rješenje za smanjenje troškova. Tako su američki proizvođači računala Dell i pružatelj financijskih usluga Lehman Brothers vratili svoje call centre u SAD, jer nisu bili zadovoljni kvalitetom u inozemstvu. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dobit Citigroupa skočila 30 posto, na 5,3 milijarde dolara</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Europski su indeksi u petak neznatno porasli, nadoknadivši pad dionica tehnološkog sektora zbog razočaravajućeg tromjesečnog izvješća Nokije. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,4 posto, na 4528, a pariški CAC 40 0,23 posto, na 3731,3 boda. Frankfurtski Dax je porastao 0,1 posto, na 4008,4 boda, slično kao i milanski MIB 30 koji je dosegao 28.401 bod. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je također porastao 0,1 posto, na 2749,5 bodova.</p>
<p> New Yorku je u prvih sat vremena trgovanja tehnološki Nasdaq Composite pao 0,7 posto, na 1988, dok su Dow Jones Industrial Average i S 500 neznatno porasli. Tokyjski Nikkei 225 u petak je pao 0,2 posto, na 11.824,56.</p>
<p>Citigroup, najveća svjetska financijska grupacija, u prvom je tromjesečju ostvarila rekordnu neto dobit od 5,27 milijardi dolara, 29 posto više nego u istom razdoblju lani – unatoč tome što su Citigroupovi trgovci obveznicama, kako su priznali predstavnici banke prilikom objave rezultata u četvrtak, prerano predvidjeli pad kamatnih stopa. Dionice Citigroupa su u petak po otvaranju porasle 0,5 posto. Vodeće europske banke bilježile su različita kretanja: UBS je pao 1,6 posto, a IntesaBCI i Credit Agricole 1 posto. Deutsche Bank je, pak, porasla 0,7 posto, a BNP Paribas 0,2 posto.</p>
<p>Među najvećim gubitnicima je bila Nokia čije su dionice pale 9,6 posto – rezultati objavljeni u petak bili su u skladu s očekivanjima, ali je uprava najavila slabije rezultate u tekućem tromjesečju. Neto dobit Nokije pala je 16,5 posto, na 816 milijuna eura, uz pad prihoda od 2,9 posto, na 6,6 milijardi eura. Na rezultate Nokije utjecao je prije svega 15-postotni pad prihoda od prodaje mobilnih uređaja na 4,3 milijarde eura. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Parafiran Protokol 7: Nema opasnosti od povećanog uvoza hrane u Hrvatsku </p>
<p>Postignut je uravnotežen i povoljan aranžman za Hrvatsku, ocijenilo je izaslanstvo / Zadržane su pa i povećane kvote za izvoz hrvatskih proizvoda na tržište proširene Unije, a izbjegnuto povećanje uvoznih kvota / Kvote su u mnogo slučaja, kaže ministrica europskih integracija Grabar-Kitarović, niže od zbrojenih / »Europska komisija razumjela je naše potrebe i interese vezane uz zaštitu domaćih proizvođača«, izjavio je ministar poljoprivrede Čobanković / Problem je što je Hrvatska dosad iskorištavala samo pola izvoznih kvota</p>
<p>BRUXELLES, 16. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Europska komisija i Hrvatska uspjele su postići u petak dogovor o prilagodbi režima trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, tek u četvrtom krugu. Hrvatski predstavnici izjavili su da je u Bruxellesu postignut uravnotežen i povoljan aranžman za Hrvatsku. S tim se suglasila i Europska komisija.</p>
<p> Sporazum je povoljan stoga što su zadržane pa i povećane kvote kojima će se omogućiti izvoz hrvatskih proizvoda na tržište proširene Europske unije i izbjegnuto bilo kakvo povećanje uvoznih kvota. </p>
<p>Drugi je par cipela što je Hrvatska u postojećim okvirima ispunjavala tek polovicu izvoznih kvota, što znači da su mogućnosti povećane, no pred hrvatskom je stranom prilično posla da bi proizvodi postali konkurentniji. Uspjeh je da je dopušten bescarinski izvoz vina udvostručen - ali će svoju vrijednost dogovor pokazati tek realizacijom izvoza u novim okvirima.</p>
<p> EK je priopćio kako je temeljem Prijelaznog sporazuma i nakon ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju »automatski omogućen beneficiran neograničen bescarinski izvoz doslovce svih proizvoda«, uz dodatne kvote nekih zaštićenih proizvoda poput vina ili ribe, koje odražavaju nove okolnosti Unije dvadesetpetorice.</p>
<p>Hrvatsko tržište pak postupno će se otvarati za europske proizvode iz svih država članica u prijelaznom razdoblju od šest godina. </p>
<p>Kako su objasnili ministrica za europske integracije Kolinda Grabar-Kitarović i ministar poljoprivrede Petar Čobanković, riječ je o potpuno bescarinskom izvozu na europsko tržište svih osim triju proizvoda, baby beefa, vina te ribe i nekih ribljih prerađevina.</p>
<p> Hrvatska je strana u zadnjem krugu pregovora uspjela poštedjeti od ograničenja neke udarne proizvode poput suncokretova i maslinova ulje, neke vrste voća i povrća, fermentirane mliječne proizvode i sleđenu govedinu. Ni u jednom slučaju nove dogovorene kvote ne prelaze zbroj postojećih kvota EU od 15 država i šest pristupajućih zemalja s kojima Hrvatska do dana njihova ulaska u Uniju, 1. svibnja, ima sklopljene bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini. Naime, ti ugovori prestat će vrijediti od trenutka kad te zemlje postanu članice Unije. </p>
<p>Kvote su u mnogo slučaja, ističe ministrica Grabar-Kitarović, niže od zbrojenih, negdje i znatno niže. Uz to, Unija je u zadnjem krugu povukla neke svoje, Hrvatskoj neprihvatljive, zahtjeve. Pregovori su zaključeni u duhu obostranih interesa, smatra Čobanković. Hvaleći Komisijin pristup i razumijevanje za poteškoće u Hrvatskoj, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva upozorava da je ušesterostručena kvota izvoza ribe i nekih ribljih prerađevina te udvostručena kvota za vino, što su Hrvatskoj važni proizvodi. </p>
<p>»Preživjela« je kvota slovenskog izvoza od 12 tisuća tona mineralne vode u Hrvatsku, no zauzvrat Hrvatska je dobila neograničen izvoz svojih voda na tržište 25 zemalja EU.</p>
<p> Polovica dodatnih kvota za vino odnose se na kvalitetna i čuvena vina u bocama. O artiklu baby beef nije se pregovaralo stoga što je lani Hrvatska izvezla samo šest tona u zemlje pristupnice. </p>
<p>»Europska komisija razumjela je naše potrebe i interese vezane uz zaštitu domaćih proizvođača. Na domaćem planu nastojimo učiniti pomake da bi naši proizvodi postali konkurentni, no sada je bitno da smo pregovarajući o Protokolu 7 uklopili razmjenu u postojeće aranžmane i pritom se nismo opteretili novim kvotama«, rekao je Čobanković. »Stoga odgovorno tvrdim da ne postoji opasnost od povećanog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na domaće tržište«, istaknuo je. </p>
<p> U priopćenju Komisija je upozorila da se 70 posto trgovinske razmjene Hrvatske realizira s prostorom jednakih pravila, tarifa, seta tehničkih normi i sanitarnih/fitosanitarnih standarda, što ograničava troškove izvoznika pridonoseći dinamici izvoza. Mjere su, tvrdi se, sačuvale asimetričnu narav trgovine kakva se spominje u SSP-u i njegovu Prijelaznom sporazumu koji je još na snazi. </p>
<p>Države pristupnice zasigurno neće biti zadovoljne onim što je Komisija dogovorila u njihovo ime jer su tražile i očekivale više, no gubici će im biti nadoknađeni na drugim stranama.</p>
<p> Protokol 7 parafiran je u petak, a potpisivanje će uslijediti nakon što se prevede na sve službene jezike Europske unije.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Šeks: Lokalni čelnici ubuduće neposrednim izborom</p>
<p>SPLIT, 16. travnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog sabora i član HDZ-ovog Predsjedništva Vladimir Šeks u petak je u Splitu na sastanku sa splitsko-dalmatinskim županom Krunom Peronjom istaknuo da bi novi zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi trebao biti prihvaćen do ljeta, a primjenjivao bi se na lokalnim izborima u svibnju iduće godine. U saborskom postupku već je HNS-ov prijedlog zakona, a Vlada će, kazao je Šeks, u saborski postupak uskoro poslati i svoj prijedlog.</p>
<p>»Sve parlamentarne političke stranke suglasne su da treba ići na neposredne izbore načelnika, gradonačelnika i župana, jer je Hrvatska, osim Srbije, jedina zemlja u Europi koja ima posredan izbor. Po tom modelu iz 1992. godine, građani ne znaju tko će im biti gradonačelnik, načelnik ili župan budući da to određuju političke stranke. Novi zakon će omogućiti neposrednu demokraciju i bit će primjeren lokalnoj samoupravi«, rekao je Šeks, istakavši da će najdelikatnije pitanje biti tko i kako može smjenjivati neposredno izabrane lokalne čelnike.</p>
<p>Postoji više modela. Prema jednom od njih najmanje bi polovina vijećnika mogla predložiti opoziv gadonačelnika, načelnika i župana, a dvotrećinskom većinom bi mogao biti opozvan. Po drugome modelu, opoziv bi se u konačnici trebao potvrditi referendumom. Bez obzira na to koji će se model izabrati, naglasio je Šeks, o svima će se rasprava provesti na razinama gradova i općina. On je opovrgnuo novinarske spekulacije o tome da u splitsko-dalmatinskom ogranku HDZ-a ima problema uoči unutarstranačkih izbora zbog kojih je u Split u četvrtak navečer morao izvanredno doputovati i predsjednik stranke Ivo Sanader.</p>
<p>»Sanader se u svojstvu predsjednika stranke u četvrtak sastao s vodstvom županijskog HDZ-a. Na izborima za Županijski odbor HDZ-a u Splitu neće se dogoditi ništa spektakularno. Oni će se provesti demokratski. Strasti i prirodne ambicije su uobičajeni prigodom svakih izbora«, tvrdi Šeks.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Savjetovanje predstavnika Vlade i romskih udruga</p>
<p>BEGOVO RAZDOLJE, 16. travnja</p>
<p> – Ured za nacionalne manjine i Savjet za nacionalne manjine RH organizirali su u petak u Begovu Razdolju savjetovanje s predstavnicima romskih udruga Hrvatske na kojem je bilo govora o provođenju nacionalnog programa za Rome, o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine te o informaciji o osnivanju foruma Roma pri Vijeću Europe. Milena Klajner, predstojnica Ureda za nacionalne manjine, govoreći o nacionalnom programu za Rome koji je Vlada prihvatila početkom listopada 2003. godine, govorila je o njegovu sadržaju te imenovanju povjerenstva za njegovo provođenje na čijem čelu je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.</p>
<p>Naglasila je kako će sadašnja Vlada provoditi doneseni program, te je nazočne upoznala o izabranim članovima i voditeljima određenih specijalnih skupina koje će pratiti provođenje samog programa. Željko Balog iz Međimurja prigovorio je Uredu i Vladi zbog imenovanja nekih članova u skupine povjerenstva, rekavši da je to učinjeno mimo romskih udruga i zaprijetio, ne promijeni li se to, prosvjedima pred Vladom i Saborom. Ivan Rumbak, u ime romskih udruga, zatražio je da u provedbi nacionalnog programa budu uključene isključivo romske udruge, a ne i nevladine koje »uzmu najveći dio kolača i ne rade za Rome«.</p>
<p> O provođenju ustavnog Zakona o nacionalnim manjinama i suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine govorili su Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine i njegov potpredsjednik prof. dr. Siniša Tatalović. Tatalović je rekao da Ustavni zakon nacionalnim manjinama ne daje samo pravo, nego od njih traži i ispunjavanje obveza.</p>
<p>Podsjetio je kako sadašnja Vlada pokazuje izuzetan sluh za nacionalne manjine, te da su uspostavljeni odlični partnerski odnosi između Vlade i manjina. Zbog sebe i zbog većinskog hrvatskog naroda, rekao je, nacionalne se manjine moraju integrirati u hrvatsko društvo i pridonijeti ulasku Hrvatske u EU. Tolnauer je istaknuo da manjine ne poznaju Ustavni zakon i ne znaju kakva je uloga Savjeta te je prepričao koja prava i obveze proistječu iz Ustavnog zakona. Također je sudionike skupa upoznao i s djelovanjem Savjeta i načinom na koji se raspodjeljuju novčana sredstva koja iz proračuna dobivaju sve nacionalne manjine. U vezi s osnivanjem europskog foruma Roma pri Vijeću Europe razvila se velika polemika. </p>
<p>Prigovarano je najviše uvjetu po kojem Romi iz RH mogu izabrati jednog člana i dva zamjenika u forum, odnosno uvjetu da jedna od triju osoba bude mlađa od 27 godina, a jedna ženskog spola. Predviđeno je da forum Roma bude savjetodavno tijelo, koje bi predstavljalo Rome Europe i koje ne bi bilo zamjena za postojeće asocijacije Roma kao što su Romski nacionalni kongres, Parlamentarna skupština. Romske udruge će kandidate za forum Roma predložiti za desetak dana. itd. Cilj Foruma je promicanje i zaštita ljudskih prava i uključivanje romske populacije u europsku društvo. Očekuje se da će se forum registrirati u svinju, a nakon toga bi se sklopio ugovor o Partnerstvu s Vijećem Europe. O Forumu će odluku donijeti Vijeće ministara, kao i o načinu njegova financiranja. Među kriterije koje Forum propisuje donesen je i onaj koji može osigurati status promatrača nekim međunarodnim organizacijama kao što su Vijeće Europe, OESS, Europska unija, specijalizirane agencije UN, Svjetska banka itd. Službeni jezici foruma bit će romski, engleski i francuski. Za druge jezike kako sada stvari stoje, može se tražiti prijevod, ali na račun delegacija pojedinih zemalja. </p>
<p>O izboru hrvatskog predstavnika za Forum popodne će odlučiti sudionici ovog skupa, a smatrat će se izabranim onaj kandidat koji dobije podršku 75 posto sudionika skupa. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Crnić: Kod nas vlada velika građanska i poslovna nediciplina</p>
<p>SPLIT, 16. travnja</p>
<p> – Ministarstvo pravosuđa u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Gradom Splitom do kraja 2006. godine izgradit će novu zgradu za smještaj Županijskog, Općinskog i Prekršajnog suda te državnih odvjetništava čime će se riješiti prostorni problem splitskog pravosuđa. Kazala je to u petak ministarica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt novinarima nakon radnog sastanka s predsjednikom Vrhovnog suda Ivicom Crnićem, glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem, predsjednikom Županijskog suda u Splitu Igorom Benzonom, predsjednikom Općinskog suda Vladom Madunićem te županom Krunom Peronjom i splitskim dogradonačelnikom Ljubomirom Urlićem.</p>
<p>Do izgradnje nove zgrade, sudovi će ostati u Gundulićevoj ulici i na Mažuranićevom šetalištu. Nakon preseljenja u novi objekat, stare će se zgrade prodati, čime će se namaknuti novac za opremu. U idućih 10 dana Ministarstvo pravosuđa će Gradu i Županiji dostaviti kolike su prostorne potrebe nove zgrade. Potom će Grad i Županija, u roku od mjesec dana pronaći potrebnu lokaciju. Prema županovim riječima, u igri je više lokacija u samome Splitu.</p>
<p>"Ministarstvo je analiziralo i procjenilo da bi za sanaciju postojećih zgrada u kojima su sudovi trebalo 50 milijuna kuna, a prostorni problem ne bi bio riješen. U izgradnju nove zgrade, utrošit će se znatno manje novca", rekla je Ožboltova. </p>
<p>Ministrica je najavila i rješavanje prostornih problema splitskog Trgovačkog suda, jer će se s MORH-om dogovoriti iseljenje Vojno-stegovne zgrade iz prostora Trgovačkgo suda u Sukoišanskoj ulici.»Pred hrvatskim sudovima lani je bilo tri milijuna predmeta, a broj primljenih predmeta prošle je godine bio 6,6 posto veći nego godinu ranije, što upućuje na spoznaju da nešto nije normalo kad se građani toliko obraćaju sudovima. Velik porast ovršnih predmeta govori o tome da u Hrvatskoj vlada velika građanska i poslovna nediciplina. Treba razmisliti koji bi to drugi društveni mehanizmi, osim sudova, mogli riješiti taj problem«, istakno je Ivica Crnić.</p>
<p>Prema njegovim riječima ozbiljna reforma, osim donošenja zakona koji će utjecati na uspostavu reda i morala, podrazumijeva i zapošljavanje većeg broja sudaca, jer sadašnji brojtrenutačni broj sudaca, s ozbirom na borj predmeta, zaostatke koji su se nakupljali godinama, ne može uspješno rješavati. Zato je, istaknuo je predsjednik Vrovnog suda, potrebno zaposliti više pomoćnika sudaca za rješavanje nekih predmeta, a "suce treba angaćirati samo na pravim sporovima". U Dalmaciji, ističe Crnić, poseban su problem nesređene zemljišne knjige, pa je od 140.000 predmeta na Županijskom sudu u Splitu 90.000 zemljišne prirode.</p>
<p>»Bez uspješnog rada sudova ne može se ocjenjivati uspješnost pravosuđa u cjelini«, kazao je Mladen Bajić, istakavši da Državno odvjetništvo nema problema s neriješenim predmetima. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ukida li Ustavni sud u utorak zabranu rada trgovina nedjeljom</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda u utorak, 20. travnja, odluka je kojom se ukida zabrana rada nedjeljom u trgovinama. Većina sudaca Ustavnog suda je za ukidanje odredbi Zakona o trgovini, kojima se trgovinama zabranjuje i ograničava rad nedjeljom.</p>
<p>No, odluka o ukidanju zabrane nedjeljnog rada u trgovinama još mora »proći« na stručnom sastanku u Ustavnom sudu, koji će se održati u ponedjeljak. Budući da ostanak zabrane rada nedjeljom podržava manjina među 13 sudaca Ustavnog suda, očekuje se da će ta zabrana biti ukinuta. No, iznenađenja su uvijek moguća, iako je mala vjerojatnost da bi manjina ustavnih sudaca mogla pridobiti ostale suce, koji su za ukidanje zabrane nedjeljnog rada.</p>
<p>Postoji i mogućnost da se odluka o ukidanju zabrane rada nedjeljom u posljednji trenutak skine s dnevnog reda sjednice Ustavnog suda, ali vrlo je mala izvjesnost da će se to dogoditi.</p>
<p>Ustavni sud jee pod velikim pritiskom Katoličke crkve i sindikata, koji traže da zabrana rada trgovina nedjeljom ostane na snazi. Istodobno, sedam velikih trgovačkih lanaca traži potpunu liberalizaciju rada nedjeljom.</p>
<p>Hrvatski sabor i Vlada nisu se htjeli umiješati u taj slučaj te promijeniti Zakon o trgovini, koji propisuje zabranu, nego čekaju odluku Ustavnog suda. Zakon o trgovini, koji zabranjuje rad nedjeljom svim trgovinama koje se prostiru na više od 200 četvornih metara, dok ostale trgovine mogu raditi nedjeljom u određenim intervalima, primjenjuje se od 1. siječnja 2004. godine.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Bečki institut: Neodrživ trend rasta hrvatskog vanjskog duga </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Trend rasta hrvatskog vanjskog duga neodrživ je. Nastavi li se trend rasta, koji je prosječno sedam do osam posto godišnje, za tri godine vanjski dug mogao bi premašiti iznos BDP-a, istaknuo je u petak Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije predstavljajući najnoviju analizu tog instituta za Hrvatsku.</p>
<p>Čini se da nije problem servisiranje duga jer je likvidnost dobra, već bi, s obzirom na trend rasta i visok ukupan vanjski dug, mogao postojati problem solventnosti, rekao je Gligorov na predstavljanju analize »Izazovi hrvatske ekonomske politike«. </p>
<p>Iznio je dvije mogućnosti kratkoročne ekonomske politike. Prva je, a čini mu se da je to put kojim ide Hrvatska – ograničavanje zaduživanja u biti preko ograničavanja potražnje, restriktivna monetarna politika. To vodi ograničavanju i nižim stopama gospodarskog rasta, ocijenio je Gligorov poručujući da taj put može izazvati ozbiljne probleme, jer Hrvatska, s obzirom na svoj stupanj razvoja, treba više stope rasta.</p>
<p>Drugi je put, ističe Gligorov, više raditi na strani ponude, na održavanju stopa rasta, vidjeti što se može učiniti na povećanju izvoza, produktivnosti i konkurentnosti. To podrazumijeva ili korekcije putem tečaja ili korekcije plaća, dodao je.</p>
<p>Gligorov je posebno upozorio na visok fiskalni deficit i njegovu neodrživost, te na neodrživost visokog vanjskog duga Hrvatske i njegova trenda rasta.Hrvatski vanjski dug krajem dosegnuo je potkraj prošle godine gotovo 24 milijarde dolara i njegov je udio u BDP-u 83,3 posto, a procjenjuje se da će na kraju ove godine iznositi 28 milijardi dolara.</p>
<p>Hrvatska, kaže Gligorov, u odnosu na druge tranzicijske zemlje ima stabilan rast vanjskog duga od 1994. godine. Nastavi li se sadašnji trend, a prosječno je taj pokazatelj rastao po stopi od sedam-osam posto godišnje, za tri godine moglo bi se očekivati da hrvatski vanjski dug bude iznad sto posto BDP-a, istaknuo je. Trend rasta vanjskog duga zamjetan je i u njegovu odnosu s izvozom dobara i usluga, a nastavi li se taj trend, dug bi za oko tri godine iznosio oko 170 posto izvoza.</p>
<p>Hrvatska ima stalni rastući trend i pri pokazateljima tereta servisiranja duga kao udjela u izvozu dobara i usluga. Sada je taj odnos oko 25 posto što je već zabrinjavajuće, a razina viša od 30 posto bila bi znak jake zaduženosti, rekao je Gligorov. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>SSSH traži brzi gospodarski rast i jasnu politiku plaća </p>
<p>Za novu predsjednicu najjače sindikalne središnjice na izvanrednom kongresu izabrana Vesna Dejanović / Upućena oštra kritika Vladi zbog dijeljenja packi sindikatima te poručeno da je samo uz socijalno partnerstvo i konsenzus sa sindikatima moguć gospodarski razvitak države </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Savez samostalnih sindikata Hrvatske u petak je na izvanrednom kongresu izabrao Vesnu Dejanović za novu predsjednicu središnjice. Za Vesnu Dejanović, dosadašnju predsjednicu Sindikata ugostiteljstva i turizma i jedinog kandidata za predsjednika SSSH, glasalo je 241 od 269 zastupnika. Savez je izabrao i tri potpredsjednika – Josipa Pavića za sektor gospodarstva, Anku Car za javni sektor i Anu Knežević za sektor usluga. Ispred Tvornice, gdje je održan kongres, povjerenici podružnice Sindikata trgovine u Konzumu prosvjedovali su su protiv kandidature predsjednice Sindikata trgovine Ane Knežević za potpredsjednicu SSSH zbog kaznene prijave koja je podnesena protiv nje. Optužili su Knežević da im je ovoga tjedna kao kaznu za pobunu sa žiro-računa skinula više stotina tisuća kuna te jedanaest povjerenika isključila iz sindikata.</p>
<p>»Nemojte mi suditi, neka mi sude oni koji su za to nadležni«, rekla je Ana Knežević, za koju je na kongresu glasalo 207 od 269 zastupnika. </p>
<p>»Veliki inozemni trgovački lanci upropastili su 92 hrvatska trgovačka lanca, a nas koji smo se suprotstavili naletu krupnog kapitala gaze i blate po novinama« rekla je, dodavši kako je sindikalisti iz Konzuma već duže vremena ucjenjuju. </p>
<p>Kongres je usvojio izmjene Statuta te donio nove programske smjernice koje su prekretnica u radu te najjače središnjice. SSSH se zalaže za brzi gospodarski rast i jasnu politiku plaća, traži osnivanje radnih sudova te uvođenje pravobranitelja za zdravstvo. Sindikati se moraju suprotstaviti zapošljavanju na određeno vrijeme, jer je više od 85 posto ugovora o radu sklopljeno na određeno, rečeno je na kongresu. Najavljen je rat poslodavcima koji otkazuju kolektivne ugovore te zaključivanje nacionalnog kolektivnog ugovora. </p>
<p>Čelnici triju središnjica – SSSH, HUS-a i Sindikata usluga UNI-CRO potpisali su Sporazum o suradnji i otvaranju pregovora o ujedinjavanju u konfederaciju sindikata. »Čeka nas nalet globalnog kapitala na goloruke radnike i vrijeme je da prestanu sukobi između sindikata i da zajedno nastupimo prema Vladi i poslodavcima«, istaknula je nova predsjednica SSSH.</p>
<p>S izvanrednog kongresa upućena je oštra kritika Vladi zbog dijeljenja packi sindikatima te poručeno da je samo uz socijalno partnerstvo i konsenzus sa sindikatima moguć gospodarski razvitak države. Josip Pavić nazvao je Vladu »šminkerskom« bez pokrića u radu te upozorio da bi mogla izgubiti izbore zbog pomanjkanja razumijevanja za radnike. Anita Car optužila je Vladu da sa sindikatima razgovara s figom u džepu, a Vesna Dejanović najvećim grijehom Vlade smatra nepostojanje vizije gospodarskog razvoja.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Smijenjen i ravnatelj KB-a Merkur Miran Martinac, v.d. ravnatelja Željko Vidas </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Upravno vijeće zagrebačke Kliničke bolnice Merkur na sjednici u petak smijenilo je ravnatelja Mirana Martinca jer nije prihvaćeno njegovo očitovanje o gubicima od 26 milijuna kuna nastalih prošle godine. </p>
<p> Za v.d. ravnatelja do izbora novog putem natječaja imenovan je urolog Željko Vidas, koji je zaposlen u Kliničkoj bolnici Dubrava nakon što je urološki odjel s Merkura, zbog širenja transplantacijskog programa, lani preseljen u Dubravu.</p>
<p> Za Martinčevu smjenu glasovala su trojica članova Vijeća koje je imenovala Vlada - Dragutin Košuta, predsjednik Upravnog vijeća Merkura, pomoćnik ministra zdravstva Milan Kujundžić i HDZ-ov saborski zastupnik Ranko Prgomet, a protiv smjene bili su predstavnici KB-a Srećko Ciglar i Željko Benc.</p>
<p>Pokušaj odgode sjednice jer dva člana Vijeća nisu dobila materijale Kujundžić je nazvao »sitnom, beznačajnom igrom kakvu je iskusio na Rebru«. </p>
<p> Košuta je istaknuo da je Merkur s ukupnim dugom od 79 milijuna kuna jedna od najzaduženijih hrvatskih bolnica.</p>
<p> Prema njegovim riječima, od 26 milijuna kuna lanjskog duga sporno je 16 milijuna.</p>
<p> Martincu je zamjerio i zapošljavanje 20 novih djelatnika, kao i to što nije smanjena potrošnja u odnosu na 2002. godinu. Ravnatelj se, smatra Košuta, trebao suprotstaviti odluci bivšeg Upravnog vijeća koje se odlučilo za tip poslovanja s planiranim gubitkom. </p>
<p>Martinac je govorio o naslijeđenim gubicima. Naime, ravnateljem je postao 2002. zahvaljujući ponuđenom programu. Novozaposleni su specijalizanti i pripravnici koji su zamijenili umirovljene, a gubitak od 26 milijuna je dug dobavljačima od čega je 10 milijuna kuna pokriveno fakturama za obavljeni rad. »Po aktualnoj logici, morat će se smijeniti svi ravnatelji klinika osim jednog u bolnici koja je napravila manje posla negoli je planirano limitom«, rekao je Martinac. </p>
<p>Podsjetio je da su transplantacije kojih je lani bilo 17, više nego u mnogim razvijenim zemljama zajedno, uštedjele državi barem 50 milijuna kuna, a donijele su i ugled.</p>
<p> Ukazao je i na kažnjavanje bolnice snižavanjem limita zbog štrajka, zatim i na to da je Merkur prema Vladinoj odluci otpisivao dugove drugih bolnica, što druge nisu učinile... </p>
<p> Istaknuo je i da je sve odluke donosio po savjesti i u skladu s Upravnim vijećem.</p>
<p>Martinac je zadovoljan što ga se smjenjuje zbog učinjenog medicinskog posla, a ne investicija, obećavši suradnju s nasljednikom. </p>
<p>Dodao je da će se posvetiti abdominalnoj kirurgiji. Istaknuo je i da će Merkurov transplantacijski tim, zbog postignutih uspjeha, dobiti i nagradu Grada Zagreba. </p>
<p>Košuta nije htio odgovoriti na novinarski upit zašto v.d. ravnatelja Vidas dolazi izvan Merkura, pa će zbog toga morati biti primljen u radni odnos.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Gradnja Jadransko-jonske autoceste apsolutni prioritet za Hrvatsku i Crnu Goru</p>
<p>Premijer Sanader obavijestio je crnogorskog predsjednika da Hrvatska u utorak očekuje pozitivno mišljenje Europske komisije, a u lipnju i odluku o dobivanju statusa kandidata za EU / Takav razvoj događaja bit će važan signal susjedstvu da je moguće ostvariti europske ambicije, izjavio je Sanader / Vujanović je pozvao hrvatske tvrtke da sudjeluju u privatizaciji u Crnoj Gori i izrazio zadovoljstvo položajem crnogorske manjine u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Razvoj bilateralnih odnosa Hrvatske i Crne Gore, približavanje dviju zemalja Europskoj uniji, gospodarska suradnja i političke prilike u susjedstvu i široj regiji bile su glavne teme sastanka premijera Ive Sanadera i crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića u petak u Zagrebu. </p>
<p>Sanader je obavijestio svoga gosta da Hrvatska u utorak očekuje pozitivan avis Europske komisije, a u lipnju i odluku o dobivanju statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji. </p>
<p>»Takav razvoj događaja bit će važan signal susjedstvu da je moguće ostvariti europske ambicije. Time će se pokazati da posao i sadašnje i bivše vlade nije bio samo u interesu Hrvatske, nego i susjednih zemalja«, izjavio je premijer novinarima nakon sastanka. Sanader je dodao da je gradnja Jadransko-jonske autoceste apsolutni prioritet za obje zemlje te da će stoga Hrvatska, nakon dovršetka dionice od Zagreba do Splita nastaviti s izgradnjom autoceste do Dubrovnika. </p>
<p>No, premijer je izrazio nezadovoljstvo suficitom koji Hrvatska ostvaruje u trgovinskoj razmjeni s Crnom Gorom.</p>
<p> »Nismo zainteresirani da crnogorsko gospodarstvo kolabira, a osobno ću se zauzeti da trgovinska razmjena dviju zemalja bude više izbalansirana«, rekao je Sanader. Također je izrazio zadovoljstvo što se u pozitivnom smislu promijenio odnos crnogorskih vlasti prema tamošnjim Hrvatima koji bi budućim zakonom o manjinama dobili i svoga zastupnika u Skupštini Crne Gore. </p>
<p>Vujanović je rekao da će približavanje Hrvatske Europskoj uniji biti šansa za cijelu regiju te da će Crna Gora zbog toga nastojati primijeniti hrvatska iskustva. Hrvatske je tvrtke pozvao da sudjeluju u privatizaciji u Crnoj Gori, a izrazio je zadovoljstvo položajem crnogorske manjine u Hrvatskoj. </p>
<p>Na pitanje jesu li razgovarali o mogućnosti da vozač kamiona Mladen Milković, koji je zbog izazivanja teške prometne nesreće u Crnoj Gori osuđen na 15 godina zatvora, služi kaznu u Hrvatskoj, Vujanović je odgovorio da bi taj slučaj trebala riješiti ministarstva pravosuđa dviju zemalja. </p>
<p>»Nismo razgovarali o tome jer čekamo da završi pravna procedura. Tek onda nastupa vrijeme za politiku«, dodao je Sanader. </p>
<p>Upitan da prokomentira ostavku ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Gorana Svilanovića i kandidaturu Vuka Draškovića za to mjesto, Vujanović je odgovorio da je to izbor Srbije u koji se Crna Gora nema pravo miješati. </p>
<p> »Crna Gora je obvezna to podržati ako želimo funkcionirati kao unija dviju ravnopravnih država članica i ako ne postoji neki izričito negativan razlog koji bi onemogućio funkcioniranje unije ili odnos dviju država prema inozemstvu. Očekujemo da će Drašković djelovati u skladu s onim što mu kao ministru propisuje Ustavna povelja državne zajednice Srbije i Crne Gore«, naglasio je predsjednik Vujanović. </p>
<p>Prije razgovora sa Sanaderom, crnogorski predsjednik posjetio je Hrvatski sabor i razgovarao s potpredsjednikom Lukom Bebićem.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mesić: Čim se Čičak javlja, znači da je kampanja počela </p>
<p>Za vrijeme obilaska Zagrebačke pivovare, novinari su pitali predsjednika Mesića kako komentira napise Ivana Zvonimira Čička koji ga u kolumni proziva zbog »afere Gotovina« i povezanosti njegovih »ljudi s kriminalom i tajnim službama«. </p>
<p>Ne bih komentirao Čička, odgovorio je Mesić dodajući: »On sve o sebi sam kaže i ne treba ga komentirati«. Ipak, na pitanje nije li to znak da je krenula predsjednička kampanja u kojoj mu je i Čičak protukandidat, Predsjednik je izjavio: »Čim se Čičak javlja, znači da je kampanja počela«.</p>
<p>Ponovio je da će se kandidirati na izborima na listi građana i tražit će stranačku podršku. No, zasad se ne želi upuštati u procjenu koje će ga stranke podržati jer će »sondiranje terena započeti najesen«.</p>
<p>Mesić nije želio komentirati ni moguće protukandidate rekavši da se svi imaju pravo kandidirati. </p>
<p>Budišin povratak u utrku za Pantovčak dočekao je riječima: »On ima pravo na to, on je ozbiljan političar i ima pravo na povratak«.</p>
<p> A za potpredsjednicu Vlade Jadranku Kosor, čije se ime također spominje u kontekstu kandidata za predsjedničke izbore, uz osmijeh je samo rekao: »Mislim da je zgodna ženska«.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Žužul i Griščenko potpisali ugovor o plovidbi unutarnjim plovnim putovima </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja </p>
<p> – Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i šef ukrajinske diplomacije Kostantin Griščenko potpisali su u petak u Zagrebu, u ime vlada dviju država, ugovor o plovidbi na unutarnjim plovnim putovima.</p>
<p> Taj je ugovor potpisan radi poboljšanja gospodarskih odnosa dviju država u kojima, kako je rekao Žužul u izjavi za novinare, postoji mnogo mogućnosti za produbljivanje suradnje. Tomu će pridonijeti i Gruščenkov dvodnevni posjet Hrvatskoj. </p>
<p> Prije potpisivanja ugovora, dvojica ministara razgovarala su o bilateralnim odnosima, euroatlantskim integracijama, stanju u svijetu i globalnoj borbi protiv terorizma.</p>
<p> Žužul je u izjavi novinarima podsjetio da Ukrajina i Hrvatska grade čvrste prijateljske odnose od samih početaka neovisnosti dviju država na početku devedesetih godina. »Zaključili smo da postoje svi razlozi da te odnose još više učvršćujemo«, istaknuo je hrvatski ministar. </p>
<p> Griščenko je rekao da dvije zemlje dijele iste vrijednosti - europsku sigurnost i postizanje europskih standarda. Za Ukrajinu je također jako važna situacija u regiji, posebice na Kosovu jer je tamo trenutačno 300 ukrajinskih vojnika u sklopu mirovnih snaga. </p>
<p> Ministri su razgovarali i o projektu Družba Adria, koji je interes i Ukrajine i Hrvatske, ali i drugih zemalja koje su njime obuhvaćene. Žužul je kazao da hrvatska vlada ozbiljno pristupa tom projektu, ali mora razmotriti određena ekološka pitanja u svezi s njim. »Ta se pitanja ponajprije odnose na sigurnost i zaštitu Jadranskog mora pa će hrvatska vlada s punom ozbiljnošću, uzimajući u obzir moguće ekološke opasnosti, ali i sva gospodarska očekivanja iz tog projekta, uskoro donijeti odgovarajuće odluke«, naglasio je.</p>
<p> Griščenko je rekao da je i za Ukrajinu projekt Družba Adria, kojim se predviđa transport ruske nafte preko Ukrajine i drugih zemalja do hrvatske luke Omišalj, vrlo važan.</p>
<p> Ministri su se suglasili da je u interesu dviju zemalja liberalizacija viznog režima, a razgovori o tome, održani u Kijevu 5. travnja, bit će nastavljeni.</p>
<p>Ukrajinskog ministra vanjskih poslova primio je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Njih dvojica su se složili kako je bilateralna suradnja dviju zemlja vrlo dobra, ali da treba poboljšati gospodarsku suradnju dviju država. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Državno odvjetništvo odbilo nagodbu s dvoje preživjelih članova obitelji Zec</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> – Državno odvjetništvo nije prihvatilo ponudu za izvansudsku nagodbu s dvoje preživjelih članova zagrebačke obitelji Zec, koji od države traže 2,16 milijuna kuna odštete za smrt roditelja i dvanaestogodišnje sestre koji su 1991. ubijeni u Zagrebu. »Zasad nisu ispunjene sve pretpostavke za nagodbu jer u slučaju ubojstva troje članova obitelji Zec postoje neke sporne činjenice koje, prema našem mišljenju, treba sudski razjasniti i utvrditi«, rekao je Hini u petak zamjenik glavnog državnog odvjetnika Jadranko Jug. Objasnio je da se to ponajprije odnosi na motiv ubojstva i utvrđivanje jesu li Mihajla, Mariju i dvanaestogodišnju Aleksandru Zec ubili pripadnici pričuvnog sastava MUP-a u obavljanju službe ili u svezi sa službom ili su zločin počinili izvan službe kao civili. </p>
<p> Naime, za njihovo ubojstvo bili su osumnjičeni pripadnici pričuvnog sastava MUP-a koji su to u predistrazi i priznali, ali bez prisutnosti branitelja pa, među ostalim, i zbog te proceduralne pogreške protiv njih nije pokrenut kazneni progon i nikad nisu odgovarali za zločin.</p>
<p> Državi je izvansudsku nagodbu ponudio odvjetnik Anto Nobilo, zastupnik dvoje preživjelih iz obitelji Zec, Gordane i Dušana. Oni su pred zagrebačkim Općinskim sudom i tužili državu zbog smrti roditelja i sestre tražeći odštetu od 2,16 milijuna kuna. Prvo ročište održat će se u utorak..</p>
<p> Nasuprot stavu Državnog odvjetništva koje zastupa državu, Nobilo smatra da je izvansudska nagodba moguća te da nema spornih činjenica koje bi trebalo utvrđivati sudskim putem.</p>
<p> »Nesporno je da su članovi obitelji Zec ubijeni oružjem koje je pripadalo pričuvnom sastavu MUP-a, kao i da su majka i kći policijskim vozilom prevezene u planinarski dom Adolfovac na Medvednici uz koji su pronađena njihova tijela«, izjavio je Nobilo, zaključivši kako ima dovoljno elemenata da se dosudi odšteta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Procurio savski nasip između Jasenovca i Košutarice </p>
<p>Hrvatske vode su u petak počele graditi zečje nasipe na 505. kilometru lijevog savskog nasipa, dijela gdje se sjevernoistočno područje Memorijalnog muzeja u Jasenovcu spaja sa cestom za Košutaricu / U petak u 11 sati, vodostaj Save kod Županje bio je 1008 centimetara i svakog sata opada približno jedan centimetar / Grade se zečji nasipi i priprema za novi vodni val</p>
<p>JASENOVAC, 16. travnja</p>
<p> – Vodostaj rijeke Save kod Jasenovca u petak je u 14 sati bio 873 centimetra. Radnici Hrvatskih voda imaju pune ruke posla. U petak u 14.30 sati na dijelu lijevog savskog nasipa između Jasenovca i Košutarice došlo je do procurivanja vode i oštećenja pokosa nasipa u dužini sedam metara. Međutim, radnici Hrvatskih voda odmah su intervenirali te kamionima i bagerima, navezavši kamen i zemlju, dodatno ojačali savski nasip.</p>
<p>Iako Sava kod Jasenovca polako opada, u petak od 11 do 14 sati kod Mlake je porasla 30 centimetra i to, kako nam je rekao voditelj obrane od poplave Ivan Hećimović, zbog velikih zaobalnih voda Mokroga polja, koje u tome dijelu potiskuju savske vode. Zato je dio starog nasipa kod ulaza u Mlaku dodatno ojačan, a podignut je i zečji nasip. Branitelji u jasenovačkoj Posavini imaju problema i sa zaobalnim vodama kod naselja Bukovica i Trebež.</p>
<p>Tamo su zaobalne vode iz Lonjskoga polja prodrle do prvih kuća, a budući da na tom području nema nasipa za obranu, gotovo je nemoguće obraniti ugrožene stambene zgrade. Porast vode zabilježen je i u rijeci Strug u čijem koritu voda iz sata u sat raste jedan centimear, a kod Bročica u 14 sati dostigla je razinu od 603 centimetra. Pomažući braniteljima, u petak su iz Bjelovara i Osijeka na područje jasenovačke Posavine dostavljene pokretne crpke, kojima se crpi zaobalnu vodu kod Bročica i Uštice. U jasenovačkoj Posavini, u obrani od poplave su, osim ljudstva i tehnike Hrvatskih voda, angažirani i vatrogasci. Budući da meteorolozi najavljuju nove kiše, Hrvatske vode su u petak počele graditi zečje nasipe na 505. kilometru lijevog savskog nasipa, dijela gdje se sjevernoistočno područje Memorijalnog muzeja spaja sa cestom za Košutaricu.</p>
<p>»Posao obavljamo da bismo spremnije dočekali ponedjeljak za kad se najavljuju veće oborine i mogućnost dolaska novog vodnog vala«, Vjesniku je rekao Hećimović. Istodobno s tim, u Plesmu se također gradi zečji nasip da bi se spriječilo daljnje izlijevanje vode iz korita Struga u zaobalje, čije će vode intenzivno početi rasti kad u Savi i Uni dođe do znatnijeg pada vodostaja. Pored naselja Tanac, u kojem već dva dana novljanski vatrogasci crpe zaobalnu vodu, s tim se poslom u petak počelo u Uštici, gdje također zaobalne vode prijete obiteljskim kućama.</p>
<p>U petak u 11 sati, vodostaj Save kod Županje bio je 1008 centimetara i svakog sata opada približno jedan centimetar. Iako je stanje ozbiljno, nema velike opasnosti. Očekuje se da će savski nasip izdržati pritisak vode. Zabrinjavaju, međutim, najave novih kiša. Kad je razina vode 850 centimetara, uvode se redovne mjere obrane od poplave, a bude li viša - izvanredne. Vodostaj Une kod Hrvatske Kostajnice opao je u 12 sati na 337 centimetara, pa su ukinute redovite mjere obrane od poplave na Uni, izvijestio je Državni centar za obavješćivanje. U petak su u 2 sata ukinute izvanredne mjere obrane od poplava za unsko porječje, jer je na vodomjeru u Hrvatskoj Kostajnici vodostaj bio 369 centimetara i dalje je padao.</p>
<p> Vodostaj Cetine i akumulacije HE Peruča u postupnom je padu - oko jedan centimetar na sat - pa je stanje u cetinskom slivu u petak bilo stabilnije, nego prošlih dana. To je opća ocjena Centra za obranu od poplave Splitsko-dalmatinske županije, gdje također strahuju od nove kiše i novog vodnog vala. Ta predviđenja meteorologa mogla bi se obistiniti u petak kasno poslije podne ili tijekom noći na subotu, jer se nebo nad Cetinskom krajinom ponovno naoblačilo. Meteorolozi su nove kiše predvidjeli i na obližnjem području BiH odakle (Glamočko, Kupreško i Duvanjsko polje) voda prirodnim podzemnim kanalima dotječe u peručku akumulaciju i rijeku Cetinu.</p>
<p>Radnici Hrvatskih voda, tvrtke Cetina i HEP-a dodatno su učvrstili nasipe u srednjem toku rijeke, od brane do Otoka i Trilja, kako bi se već poplavljene površine u Hrvatačkom i Sinjskom polju, gospodarski objekti i naselja obranili od mogućeg novog vodnog vala.</p>
<p>Još su na snazi izvanredne mjere obrane od poplave, a u srednjem toku Cetine u petak se kroz branu iz peručke akumulacije ispuštalo nešto manje od 200 prostornih metara vode u sekundi. Inače, bujica Ponikva se u Biteliću povukla, pa su prohodne sve lokalne ceste u lijevom zaobalju rijeke Cetine, što se još ne može reći za županijske ceste Rumin-Bajagić i Otok-Sinj preko mosta u Sinjskom polju.</p>
<p>Vjesnikovi dopisnici</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040417].
|
