NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040317].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 206627 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Je li Franjo Turek prisluškivao i pratio šestoricu hrvatskih novinara</p>
<p>Novinarskim kuloarima kruži priča o dosjeima šestorice novinara (»Jutarnjeg lista«, »Globusa«, »Novog lista«, »Feral Tribunea« i »Vjesnika«) koje je donedavni šef POA optužio da su strani špijuni / Hoće li nakon uhidbenog naloga za Hrvoja Petrača ostavku na mjesto šefa Obavještajne agencije ponuditi Damir Lončarić</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Iako je saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost brzo i većinom glasova dao pozitivno mišljenje o imenovanju Joška Podbevšeka za ravnatelja, POA-e umjesto Franje Tureka koji je podnio ostavku, kriza u obavještajnoj zajednici tek sada poprima dramatične razmjere.</p>
<p>Član saborskog Odbora Šime Lučin na zatvorenoj sjednici zatražio je provođenje rasprave o javnim navodima nekih novinara i ministra policije Marijana Mlinarića da su strane obavještajne službe putem hrvatskih novinara širile dezinformacije o hrvatskom prebivalištu odbjegloga generala Ante Gotovine.</p>
<p>Lučin kaže da je to važno jer ako su napisi o tome točni, »onda je opasno što percepciju Hrvatske zapravo kreiraju inozemne tajne službe. Ako nisu točne te tvrdnje, još mogu biti opasne jer mogu poslužiti kao alibi za prisluškivanje novinara«.</p>
<p>Već nekoliko dana novinarskim kuloarima kruži informacija da je donedavni šef POA-e Franjo Turek, želeći zadržati svoj posao, visokim Vladinim dužnosnicima, među ostalim i ministru policije Marijanu Mlinariću, prezentirao navodne dokaze o suradnji šestorice poznatih hrvatskih novinara (dvojice iz Jutarnjeg lista, te po jednog iz Globusa, Novog lista Feral Tribunea i Vjesnika) da su u suradnji sa stranim tajnim službama širili dezinformacije o Gotovini. </p>
<p>Turek je, navodno, državnom vrhu prezentirao fotografije i transkripte razgovora novinara sa stranim tajnim agentima. Vjerojatnost da je to razočarani bivši šef POA-e doista učinio pojačana je i posljednjim napisom vlasnika Nacionala Ive Pukanića koji je stao u njegovu obranu prozivajući predsjednika Mesića, ministra Mlinarića i premijera Sanadera, zato što su – unatoč »dobrom Turekovu radu« – prisilili tog obavještajca da podnese ostavku.</p>
<p>Prema Pukaniću, prezentacije protiv hrvatskih novinara koji su špijunirali za strance obavljene su prošle srijede u Uredu Predsjednika i prošlog četvrtka u Vladi. </p>
<p>Vlasnik Nacionala otkriva i kojim se to novinama Turek zamjerio: »Napadima u Jutarnjem listu, Globusu i Feralu pridružio se i Vjesnik, čijeg je novinara instruiralo obavještajno podzemlje kojem Turek nije dopustio ni da se približi službi«.</p>
<p>Predsjednik Mesić je pristao na Turekovu smjenu, ali je ipak rekao da je on zaslužan za dobar rad hrvatskih obavještajnih službi. Kako će predsjednik Mesić reagirati kad mu stigne zahtjev za smjenom Damira Lončarića, šefa Obavještajne agencije zbog sumnji u povezanost s Hrvojem Petračem, tajkunom za kojim je izdan uhidbeni nalog zbog sumnji u umiješanost u otmicu Tomislava Zagorca?</p>
<p>Kada je prošle godine branio Lončarića kao kandidata za mjesto ravnatelja OA-e, predsjednik Mesić je rekao kako vjeruje Lončariću da nije povezan s Petračem, ali ne vidi razloga što bi tu bilo sporno kad se, koliko on zna, »protiv Hrvoja Petrača ne vodi nikakva istraga«.</p>
<p>Protivnici prošlogodišnjeg imenovanja Franje Tureka i Damira Lončarića za šefove tajnih službi zamjerali su Ločariću činjenicu da njegova kćer radi u Petračevu poduzeću, te da je njegova supruga kumstvom povezana s Petračevima. Sada kad je protiv Petrača izdan uhidbeni nalog, a on se našao u bijegu, zar ne bi bilo logično postaviti pitanje nečije odgovornosti za to što su informacije o istrazi protiv njega, moguće putem tajnih službi, procurile do samog Petrača?</p>
<p>Analitičari koji sada prigovaraju mladost i neiskustvo novom šefu POA-e Jošku Podbevšeku (ima 31 godinu, a četiri godine je radio u obavještajnoj zajednici) zaboravljaju da glavni kriterij za mjesto šefa tajne službe u Hrvatskoj ne trebaju biti starost i godine staža provedene u službi, nego mrlje iz biografije koje kao slabe točke mogu poslužiti za svakovrsne pritiske i ucjene. </p>
<p>Uostalom, ni Damir Lončarić, prije nego je postao šef OA-e, nije radio u obavještajnoj zajednici, nego u policiji. Turekova slaba točka je bila njegova prešućena uloga u zbivanjima oko ratnih zločina u Gospiću 1991., a Lončarićeva je veza s Hrvojem Petračem. </p>
<p>Novog šefa POA-e Joška Podbevšeka već se pokušava diskreditirati kao kuma Luke Bebića, potpredsjednika Sabora, što je on demantirao i nazvao spekulacijom. Prošle jeseni predsjednik Mesić se založio nakon izjava Stipe Gabrića Jamba da »državni mehanizmi« ispitaju navode o »reketu« u koje su, prema Jambu, bili umiješani današnji predsjednik Sabora Vladimir Šeks i potpredsjednik Luka Bebić.</p>
<p>Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić naložio je dubrovačkom Državnom odvjetništvu istragu o Jambovim tvrdnjama. Bude li pokazatelja da se POA miješa u tu istragu, tada će se moći reći da i Podbevšek ima slabu točku. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Neka novinari pošalju predstavke, započet ćemo istragu</p>
<p>Upitan kako gleda na nove zaplete u događajima vezanim uz ostavku Franje Tureka, predsjednik Vijeća za civilni nadzor tajnih službi rekao nam je da je zabrinut.</p>
<p>»Ako je točno ovo što donose mediji da su novinari praćeni i prisluškivani, moglo bi se reći da nismo napravili ništa reorganizacijom obavještajno-sigurnosnog sustava, jer se ponavljaju zloporabe iz prošlosti«, kaže Cvrtila.</p>
<p>On se požalio na saborski Odbor za nacionalnu sigurnost čija je, kaže, zakonska zadaća istražiti razloge odlaska Franje Tureka, te ih raspraviti, a ne »samo brzo prihvatiti odluke premijera i predsjednika o smjeni Tureka i postavljenju Podbevšeka«.</p>
<p>»Prema zakonu, Vijeće u ovom slučaju može djelovati tek nakon predstavke građana da su ugrožena njegova prava. Bilo bi dobro da novinari koji vjeruju da su ih u ovom slučaju tajne službe nadzirale, pošalju predstavke na adresu našeg vijeća i automatski ćemo tražiti očitovanje od POA-e, ali i državnih tijela u kojima su navodno održane prezentacije o suradnji novinara sa stranim obavještajnim službama«, rekao nam je prof. dr. Vlatko Cvrtila.</p>
<p>Kako doznajemo iz novinarskih krugova pogođenih Turekovim prezentacijama, ovih dana na adrese Vijeća za nadzor sigurnosnih službi, Ureda Predsjednika, Vlade, ali i međunarodnih udruga za zaštitu ljudskih prava i medijskih sloboda, bit će poslane pritužbe na postupanje POA-e i Franje Tureka.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesić će pozvati Žužula na razgovor</p>
<p>»Ministar Žužul mora biti svjestan odgovornosti za istupe i izjave koje daje u inozemstvu. Kao odgovorna osoba, mora biti svjestan da istupa u ime Vlade, a svatko za svoje riječi i postupke sam snosi odgovornost«, kaže Predsjednikov savjetnik Ivica Maštruko</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Izjave ministra vanjskih poslova Miomira Žužula za njegova posjeta Izraelu ni na Pantovčaku nisu prošle nezamijećeno. Šef hrvatske diplomacije javno je, smatraju na Pantovčaku, podržao politiku Izraela prema Palestincima. Žužul se, smatraju, za posjeta Jeruzalemu svrstao na stranu Izraela. U Hrvatskoj ta vijest nije dobro odjeknula s obzirom na činjenicu da terorizam bukti na sve strane, a i da se to zbilo ususret ovogodišnjoj turističkoj sezoni od koje se očekuje mnogo.</p>
<p>Žužulovu izraelsku turneju i izjave prokomentirao je za Vjesnik Predsjednikov vanjskopolitički savjetnik Ivica Maštruko. »Ministar Žužul mora biti svjestan odgovornosti za istupe i izjave koje daje u inozemstvu. Kao odgovorna osoba, mora biti svjestan da istupa u ime Vlade, a svatko za svoje riječi i postupke sam snosi odgovornost«, poručuje Maštruko. Prema njegovim riječima, to je stav i predsjednika Mesića na Žužulove izjave. Predsjednik će nakon povratka iz petodnevnog posjeta arapskim zemljama Žužula pozvati na razgovor, najavio je Predsjednikov savjetnik.</p>
<p>Očito je, dakle, da je Žužulovo svrstavanje na stranu Izraelaca u njihovu dugogodišnjem obračunu s Palestincima na Pantovčaku dočekano sa zabrinutošću. Kako neslužbeno doznajemo, Hrvatskoj danas ne treba »na vrat natovariti islamske fundamentaliste«.</p>
<p>Stoga je Zrinjevcu s Pantovčaka neizravno poručeno da toga mora biti svjestan i njihov šef. Na Pantovčaku smatraju da je previše »Žužulovih izleta« na svakom njegovu putovanju nakon kojeg slijedi pojašnjavanje kako »nije mislio to što je rekao i kako su sve to slobodnije interpretacije«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Žužul: Iznio sam jasan stav Hrvatske, koji je identičan sa stavom Europske unije </p>
<p>»Mi mislimo da je obaveza izraelske vlade kao i svake druge vlade na svijetu osigurati sigurnost svojim građanima, a ja u svojim ocjenama i izjavama nisam išao dalje od toga«, rekao je šef hrvatske diplomacije i dodao da je drugo pitanje kako netko te izjave interpretira/ Između MVP-a i Ureda Predsjednika postoji korektna suradnja, ističe Žužul </p>
<p>JERUZALEM, 16. ožujka </p>
<p> – Između Ministarstva vanjskih poslova i Ureda Predsjednika Republike postoji korektna suradnja i nitko u hrvatskoj diplomatskoj službi nije dobio instrukciju da nešto ne pošalje predsjedniku Stjepanu Mesiću, kazao je u utorak u Jeruzalemu hrvatski šef diplomacije Miomir Žužul komentirajući neke napise u hrvatskom tisku.</p>
<p> »Moj je dojam da postoji korektna suradnja između Ministarstva vanjskih poslova i Ureda Predsjednika«, rekao je uz ostalo Žužul dodajući da , prema Ustavu, Ministarstvo vanjskih poslova »prvenstveno odgovara Vladi, odnosno premijeru, a Predsjednik sukreira vanjsku politiku«. Ocijenio je da ima dobru suradnju s predsjednikom Mesićem, s kojim se, rekao je, često nalazi i savjetuje.</p>
<p> »Nitko nikada u hrvatskoj diplomatskoj mreži nije dobio instrukciju da nešto ne pošalje predsjedniku države, upravo obrnuto na sva putovanja na koja ide predsjednik, organizaciju mu radi diplomatska služba i na svim njegovim dosadašnjim susretima sudjelovao sam ili ja osobno ili državni tajnik Hido Bišćević«, izjavio je Žužul dodajući kako ne zna »kome i čemu služi podgrijavanje tih nekih nepostojećih sukoba«.</p>
<p>Upitan da komentira neke negativne reakcije iz Hrvatske nakon njegovih izjava u Jeruzalemu o izraelsko-palestinskim odnosima, Žužul je kazao kako je samo iskazao jasan stav Hrvatske o tome. </p>
<p> »Mi smo iskazali jasan stav Hrvatske koji je uostalom identičan sa stavom Europske unije. Mi podržavamo provedbu mirovnih smjernica i nastavak pregovora, međutim činjenica je da su u ovom trenutku pregovori zastali«, rekao je Žužul.</p>
<p> »Mi mislimo da je obaveza izraelska vlade kao i svake druge vlade na svijetu osigurati sigurnost svojim građanima, a ja u svojim ocjenama i izjavama nisam išao dalje od toga«, zaključio je Žužul te dodao da je drugo pitanje kako netko te izjave interpretira.</p>
<p> Žužul je u ponedjeljak, nakon razgovora s izraelskim kolegom Shalomom, uz ostalo izjavio: »Htio bih istaknuti naše razumijevanje izraelskog stajališta - mi u potpunosti podržavamo spremnost Izraela da nastavi s provođenjem mirovnih smjernica, ali razumijemo da postoji obveza izraelske vlade da zaštiti svoje građane i spriječi daljnje terorističke napade.« Dodao je kako se nada »da će Palestinci uspjeti pronaći vodstvo koje će moći pregovarati i postići mir«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Petračev poslovni uspjeh započeo propašću Jugoslavije</p>
<p>Već 1990/91. godine sudjeluje u akciji zamjene tada već gotovo bezvrijednih »jugodinara« za njemačke marke / Ubrzo nakon osamostaljenja Hrvatske, Petrač postaje u »Kaptol banci« ortak Dejana Košutića, unuka pokojnog predsjednika Franje Tuđmana</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Uspon Hrvoja Petrača kao poslovnog čovjeka poklopio se s početkom demokratskih promjena u Hrvatskoj. Karijeru je započeo osamdesetih godina kao šef skladišta poduzeća »Plamen« u Oroslavlju. Već 1990/91. godine sudjeluje u akciji zamjene tada već gotovo bezvrijednih »jugodinara« za njemačke marke. Dinari su šleperima odvoženi u druge republike tada još postojeće Jugoslavije gdje su mijenjani za »čvrstu valutu«. »Spašavali smo Hrvatsku od ekonomske katastrofe koju je pripremala Srbija«, rekao je Petrač, koji je jedini od svih sudionika priznao sudjelovanje u toj akciji.</p>
<p>Ubrzo nakon osamostaljenja Hrvatske, Petrač postaje u »Kaptol banci« ortak Dejana Košutića, unuka pokojnog predsjednika Franje Tuđmana. </p>
<p>Petrač je 1994. preko svojih poduzeća glavni organizator prikupljanja novca za pripremu dočeka Svetog Oca. Navodno je na taj način skupljeno 900 tisuća njemačkih maraka. </p>
<p>Petrač je u to vrijeme postao i zastupnik poznatih automobilskih tvrtki i uvoznik kave. Otvorio je i nekoliko kafića i restorana.</p>
<p>Krajem 1999., nakon uhićenja »zločinačke organizacije«, u javnost izlaze podaci kako policija i pravosuđe pokazuju veliko zanimanje i za poslovanje Hrvoja Petrača. Dio svjedoka u »remetinečkom suđenju« proglašavao je Petrača šefom zagrebačke mafije, međutim protiv njega nikad nije podnesena nijedna kaznena prijava s tim u vezi.</p>
<p>Nakon ubojstva Vjeke Sliška u ožujku 2001., Petrač odlazi na »službeni put«, na kojem je bio dulje od godinu dana. Po povratku je bio u policiji na obavijesnom razgovoru, nakon kojeg je održao konferenciju za novinare i izjavio kako nema nikakve veze ni s kriminalom niti sa Sliškovim ubojstvom.</p>
<p>Zanimljivo je da je nekoliko tjedana prije Sliškove likvidacije Petrač legitimiran u automobilu, zajedno s Markom Nikolićem, bivšim djelatnikom tajnih službi, koji je na zagrebačkom Županijskom sudu, kao organizator likvidacije u odsutnosti, nepravomoćno osuđen na 30 godina zatvora (presuda je u međuvremenu ukinuta i vraćena na ponovno suđenje).</p>
<p>U to vrijeme je beogradski Nedeljni telegraf objavio transkripte snimanih razgovora Hrvoja Petrača koji ga stavljaju u kontekst šverca cigaretama i oružjem. Sam Petrač je u jednoj izjavi optužio suvlasnika EPH Ninoslava Pavića da je spomenute transkripte, koje je dobio od tadašnjeg državnog odvjetnika, prodao beogradskom listu za 500 tisuća eura. Nekoliko mjeseci kasnije eksplozija podmetnute bombe digla je u zrak Pavićev »mercedes«, a upućeni tvrde da su ta dva događaja izravno povezana.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Mateković kao pokajnik optužuje Petrača kao organizatora? </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – »Iskazi nekih osumnjičenika te nove informacije koje smo dobili o ispisima telefonskih poziva s mobitela kojim su se koristili Ivan Ico Mateković i Hrvoje Petrač, mogle bi zatvoriti krug indicija te dovesti do procesuiranja Hrvoja Petrača«, izjavio je Vjesniku izvor iz vrha hrvatskog pravosuđa. </p>
<p>Isti izvor nam je također potvrdio da se sprema proširenje istrage kojim bi trebao biti obuhvaćen i Hrvoje Petrač. U proširenju bi se trebala zatražiti i izmjena činjeničnoga opisa strukture »zločinačke organizacije«, te bi sada kao organizatori trebali biti navedeni Hrvoje i Novica Petrač, dok bi dosadašnji navodni organizator Ivan Ico Mateković, koji je još u bijegu, postao »samo« član organizacije. </p>
<p>Takva izmjena nije bezazlena, te bi otvorila zakonske mogućnosti za eventualno Matekovićevo pokajništvo u tom postupku.</p>
<p>Naime, dok se Matekovića u istražnome zahtjevu tretiralo kao organizatora, on nije mogao dobiti taj status. Kako se u određenim medijima već neko vrijeme pojavljuju napisi koji insinuiraju moguće Matekovićevo pokajništvo i navodne kontakte koje Uskok pokušava s njim ostvariti, ove najnovije vijesti o proširenju istrage poklapaju se s tim konstrukcijama. No, naš izvor nam je uporno odbijao potvrditi da je s odbjeglim Matekovićem uspostavljen kontakt, ali je na naše inzistiranje ipak ostavio tu mogućnost otvorenom. </p>
<p>Zanimljivo je, podsjetimo, da je nakon uhićenja svoga sina Hrvoje Petrač demantirao bilo kakvu vezu sina s otmicom, pa je začuđujuće da je tijekom čitavoga događaja bio u vezi s Matekovićem.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tomčić: Sabor ne može prešutjeti beskrupulozne optužbe Carle del Ponte </p>
<p>U najnovijim se optužnicama, preko predsjednika Tuđmana i trojice generala, optužuje hrvatska politika iz vremena »Oluje« za udruživanje radi zločinačkog pothvata. To je uistinu preteška politička kvalifikacija glavne haaške tužiteljice, a da bi Sabor – koji je donio Deklaraciju o Domovinskom ratu sa sasvim suprotnim kvalifikacijama – to mogao prešutjeti / Ono što HDZ ističe kao formalni razlog je bojazan da se naruše odnosi s Haagom. Taj razlog naoko izgleda vrlo utemeljen. Međutim, mislim da se oni zapravo boje otvaranja rasprave o nekim postupcima vlasti iz toga vremena</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Političke kvalifikacije iz optužnice protiv generala Čermaka i Markača te promijenjene optužnice protiv generala Gotovine neprihvatljivima su ocijenile gotovo sve hrvatske stranke. Ono, međutim, što je podijelilo vladajuće i oporbu, ali i oporbu međusobno, zahtjev je da se i Hrvatski sabor, i to na plenarnoj sjednici, odredi prema inkriminacijama iz optužnica. </p>
<p>U tom zahtjevu najuporniji su HSS i HSP, dok su ostale oporbene stranke, čini se, zasad zadovoljne »ustupkom« vladajućeg HDZ-a da se o haaškim optužnicama raspravlja na saborskom Odboru za vanjsku politiku. Je li i on time zadovoljan, pitali smo Zlatka Tomčića, predsjednika HSS-a.</p>
<p>– Pozdravljam činjenicu da će se negdje u Saboru o tome raspravljati, ali i dalje inzistiram na plenarnoj raspravi. Uostalom, na Predsjedništvu Sabora vrlo je jasno dogovoreno da će se prva rasprava obaviti na Odboru za vanjsku politiku, a da će se nakon toga utvrditi i moguća potreba za plenarnom sjednicom. Dakle, ne smatram da je to kraj priče, nego je to tek početak uključivanja Sabora u ocjenjivanje političkih inkriminacija iz optužnica haaškoga tužiteljstva. </p>
<p>• Zašto HSS inzistira upravo na plenarnoj saborskoj raspravi?</p>
<p>– Zato što dosad ni u jednoj haaškoj optužnici koja je podignuta protiv bilo koga iz Hrvatske nisu upotrijebljene tako teške kvalifikacije inkriminirajućih djela. U najnovijim se optužnicama, preko predsjednika Tuđmana i trojice generala, optužuje hrvatska politika iz vremena »Oluje« za udruživanje radi zločinačkog pothvata. To je uistinu preteška politička kvalifikacija glavne haaške tužiteljice, a da bi Sabor – koji je donio Deklaraciju o Domovinskom ratu sa sasvim suprotnim kvalifikacijama – to mogao prešutjeti. </p>
<p>Riječ je, jednostavno, o izazovu pred kojim je naš parlament: ili će prešutjeti takve optužbe ili će stati u obranu svoje Deklaracije o Domovinskom ratu. Shvaćam moguću opasnost da se u otvorenoj saborskoj raspravi naruše odnosi Hrvatske s Haagom. Međutim, to se može izbjeći odgovornom i visokomotiviranom raspravom, koja će se usredotočiti isključivo na najteži dio optužnica. Takva rasprava ne znači miješanje u posao Vlade, ali znači ustajanje u obranu digniteta Domovinskog rata i Hrvatske od tako beskrupuloznih optužbi. </p>
<p>l Jeste li zadovoljni informacijama koje ste u ponedjeljak na Predsjedništvu Sabora dobili od premijera Sanadera?</p>
<p>– U jednom sam dijelu zadovoljan. Vlada intenzivno radi na iznalaženju mogućih varijanti svoga nastupa prema Haaškom sudu. O detaljima koji su nam predočeni, naravno, ne mogu vam govoriti. Međutim, mislim da spomenute varijante daju dovoljno manevarskog prostora Vladi da iskoristi najbolja pravna rješenja za uključivanje u cijeli slučaj i u obranu generala Čermaka i Markača.</p>
<p>• Zašto HDZ izbjegava plenarnu raspravu o političkim kvalifikacijama iz optužnica?</p>
<p>– Za to može biti više razloga, ali ne bih htio gatati. To je, zapravo, pravo pitanje za HDZ, jer se najveći dio oporbe ipak ne protivi i plenarnoj raspravi. Ono što HDZ ističe kao formalni razlog jest bojazan da će se narušiti odnosi s Haagom. Taj razlog naoko izgleda vrlo utemeljen. Međutim, mislim da se oni, zapravo, boje otvaranja rasprave o nekim postupcima vlasti iz toga vremena. </p>
<p>U ovome trenutku možemo samo pretpostaviti da haaško tužiteljstvo ima neke argumente za tako grubu optužbu. Upravo zato se, međutim, čudim HDZ-u što nije za otvorenu plenarnu raspravu, jer bi se time razbilo uvriježeno mišljenje da možda postoji nešto što se Hrvatskoj može nakalemiti. U tome se i krije najveća opasnost saborske šutnje o tome. </p>
<p>• Kako komentirate optužbe pojedinih oporbenih čelnika da Vi i HSS želite doći do jeftinih političkih bodova inzistiranjem na plenarnoj sjednici? </p>
<p>– Uistinu me čude takve optužbe. Najvažnije je da smo svi svjesni kako prešućivanje tako teških kvalifikacija iz optužnica dovodi Hrvatsku u vrlo nezavidan položaj. Ako se te optužbe na bilo koji način ne ospore, pa i nekim dokumentom Hrvatskog sabora, ostat će mišljenje u domaćoj i međunarodnoj javnosti, pa i u haaškome tužiteljstvu, da se Hrvatska zapravo pomirila s tako teškim optužbama. Hrvatska vlada to sigurno ne može raditi, jer ona mora pravno i tehnički surađivati s Haagom. </p>
<p>Ali, Sabor – koji je vrhovno predstavničko tijelo, koji je narodno predstavništvo – mora upravo u ime naroda reći svoje mišljenje, mora se izjasniti o utemeljenosti takvih političkih optužbi haaškoga tužiteljstva. Donekle mogu razumjeti bojazan da bi se otvorena plenarna rasprava mogla izroditi u međusobno optuživanje i nadmudrivanje. Odgovorni političari, međutim, a upravo i računam na tu odgovornost, neće upasti u takvu zamku. Stoga su smiješna podmetanja na račun HSS-a da želimo jeftine političke bodove. Nikome od nas nije do politiziranja, jer smo svjesni da je riječ o iznimno važnom pitanju kao što je zaštita dostojanstva i Domovinskog rata i Hrvatske kao države.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="8">
<p>Glavu u pijesak</p>
<p>Filozofija hrvatskog približavanja ključnim integracijama ne smije se svoditi na raspravu o sadržaju 'avisa' i krajne opasnu tvrdnju predsjednika Sabora Vladimira Šeksa da bi, »kada ne bi bilo 'slučaja Gotovine', EU već izmislio nešto drugo«. Napokon, u EU se ne ulazi da bi se odmah preko noći</p>
<p> postalo uspješnim i bogatim</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>U proteklih tjedan dana u međunarodnoj se politici dogodilo nekoliko važnih stvari koje govore Hrvatskoj kako da najučinkovitije ostvari svoje ključne ciljeve. </p>
<p>Kada je riječ o Europskoj uniji, jako je važno da se cijela rasprava ovog proljeća ne svede na ekspertize o famoznom avisu. O tom se tehničkom dokumentu - koji Europska komisija objavljuje, a u kojem piše je li neka zemlja sposobna za pregovore o punopravnom članstvu ili nije - u Hrvatskoj već mjesecima piše i govori. Političari, a onda i mediji svaki tjedan donose neke nove obrate pa stalno imamo nove detalje; da će avis biti pozitivan, ali uvjetovan, pa onda da neće, nego da je ta uvjetovanost djelomična... U sveopćoj opsjednutosti avisom i »slučajem Gotovina« izgubila se »šira slika«: kada to i zašto zemlja postajem dijelom kluba sa zajedničkim pravilima?</p>
<p>Nema nikakve sumnje da je suradnja s Haaškim sudom ključna, no prošli je tjedan hrvatska vlast sasvim ispravno izvijestila Europsku komisiju o napretku u ispunjavanju svih političkih kriterija: što je učinjeno i što se planira u reformi pravosuđa, povratku izbjeglica i njihove imovine te suradnji sa susjednim zemljama. Europski uspjeh Hrvatske mjeri se i mjerit će se po sveukupnosti prihvaćanja i provedbe određenih standarda ponašanja u svim sferama života. Uspije li Sanaderova vlada nametnuti takav pristup rješavanju problema, svima će biti lakše, a moći ćemo se riješiti mnogih zabluda i nepotrebnih demagogija. Poput one o rasprodaji hrvatskoga bogatstva strancima. O tom pitanju najbolje je pitati hrvatske gospodarstvenike. </p>
<p>U Privrednom vjesniku dobar je odgovor ponudio uspješan poslovni čovjek Emil Tedeschi, šef Atlantic grupe, podsjetivši da danas u globalnom svijetu kapital nema nacionalnu zastavu. Bilo kakvo administrativno zatvaranje ili bilo kakva ksenofobija prema stranom kapitalu ili prema stranim kompanijama, pogrešna je, rekao je Tedeschi. Uostalom, nije on izmislio toplu vodu. </p>
<p>Europska unija, čiji dio želimo postati, na to je već dala odgovor kroz načelo slobodnog zajedničkog tržišta. S druge strane, ono što država ne želi prodati jer to smatra nacionalnim bogatstvom, ne mora. U Hrvatskom će slučaju to najvjerojatnije biti šume, obala i otoci. Francuzi su, na primjer, izabrali vinograde. Njih ne daju na prodaju jer pravi šampanjac jednostavno ne može biti njemački ili britanski. </p>
<p>Ostvarenje Sanaderovih najava da će se uskoro promijeniti paket zakona koji administrativno koče dolazak stranih investicija u Hrvatsku bit će velik doprinos ulasku Hrvatske u EU i dobar znak da se više ne može dogoditi afera »Sunčani Hvar«, kada je politika rekla da su javni natječaji irelevantni. </p>
<p>Približavanje NATO-u trebalo bi također poslužiti polaganom nestajanju jeftinih demagogija u politici, duha nesvrstanih. No ni tu nismo uvijek dosljedni. Kada mislimo da nas se neke stvari ne tiču, jer treba pokazati angažman, onda glumimo nepristrane. No, kada nam je potrebna pomoć drugih, onda smo u stanju kukati da nam nitko ne želi pomoći i da su svi protiv nas. </p>
<p>Tragedija u Madridu samo pojačava uvjerenje kako je krajnje vrijeme da se Hrvatska istinski integrira u međunarodnu zajednicu jer se jedino tako može učinkovito zaštititi od suvremenih opasnosti. Zato je važno da se državni vrh napokon odlučio na promjenu dosadašnjeg ustroja Hrvatske vojske po modelu JNA koji se koncentrira na obranu od napada susjednih zemalja. NATO stalno tjera Hrvatsku na neke reforme koje će stajati mnogo novca, kako to navode kritičari hrvatskog ulaska u NATO. No, naravno, odgovora na pitanje koliko se novca troši na dotrajalu tehniku i opremu - nema. Kao ni na pitanja koliko se troši na stare tenkove koji se praktički ne mogu pomaknuti, a koliko na održavanje brodova koji plove na specijalno gorivo iz bivšeg SSSR-a, pa su praktički neupotrebljivi. </p>
<p>To što imamo veliku, dugačku i lijepu obalu načelno je dobra vijest. Sa sigurnosnog aspekta to je izuzetno loša vijest jer tu obalu trenutačno nismo u stanju kontrolirati. Prošle je godine, međutim, za domaću politiku bilo najvažnije administrativno proširiti jurisdikciju na Jadranu. O ostalim se implikacijama naravno nije razmišljalo. </p>
<p>Prošli su tjedan veleposlanici novih sedam zemalja koje će za mjesec dana biti punopravne članice NATO-a, a neke i EU-a, prvi put pozvani na radni doručak s predstavnicima stalnih članica. Bila je to prva velika demonstracija da su ravnopravni za zajedničkim stolom. Nakon toliko dugo vremena izolacije i, napokon, nacionalnog ponižavanja, te zemlje mogu svoj suverenitet potvrditi u dvije ključne integracije, u jezgri koja suodlučuje o sudbini svijeta. Uistinu velik dan za njih.</p>
<p>Hrvatski stoga može birati: ili će se priključiti toj jezgri ili će ostati »vani na hladnom« i iznova tvrditi da je svijet nepravedan baš prema njoj. Zabijanje glave u pijesak i stalno ponavljanje kako ne damo da naši dečki ginu u Iraku neće smanjiti opasnost od terorizma.</p>
<p>Filozofija hrvatskog približavanja ključnim integracijama stoga se ne smije svoditi na raspravu o sadržaju avisa i krajne opasnu tvrdnju predsjednika Sabora Vladimira Šeksa da bi, »kada ne bi bilo 'slučaja Gotovine', EU već izmislio nešto drugo«. Napokon, u EU se ne ulazi da bi se odmah preko noći postalo uspješnim i bogatim. U EU se ulazi onda kada se ocjeni da su pretpostavke za to već napravljene u samoj zemlji. U dosadnom političkom žargonu to se zove »proces približavanja EU i ispunjavanje potrebnih ekonomskih i političkih kriterija«. Zato ovo proljeće nije najvažniji samo sadržaj jednog avisa.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Strah od rasprave</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Umjesto glasnih uličnih prosvjeda i maratonske rasprave o optužnicama protiv hrvatskih generala, kojima smo svjedočili u prošlome mandatu, ovih smo tjedana svjedoci saborske trakavice s temom: »treba li uopće Sabor raspravljati o neprihvatljivim kvalifikacijama u optužnicama protiv generala Čermaka, Gotovine i Markača«. Argumenti protivnika rasprave svode se uglavnom na bojazan da bi saborska rasprava mogla naštetiti interesima optuženika koji su već u Haagu, ali i suziti Vladin manevarski prostor u komunikaciji s Haaškim sudom. </p>
<p>To je vrlo zanimljiv stav o političkoj, društvenoj pa čak i osobnoj ljudskoj zrelosti saborskih zastupnika. Vodstva vladajućih stranaka, izgleda, vjeruju da bi saborski zastupnici mogli ugroziti nacionalni interes i interese ljudi koje nitko od njih ne smatra krivima za ono za što su optuženi! </p>
<p>Još je zanimljivije to što vladajući HDZ oklijeva sa sazivanjem rasprave iako je jasno da će većina stranaka, odnosno zastupnika, podržati odlazak Čermaka i Markača u Haag i sve što je s tim u vezi učinila Sanaderova vlada. Jer, uz vladajući HDZ, to će sasvim sigurno podržati i stranke bivše vladajuće koalicije koje su i u protekle četiri godine tvrdile da Hrvatska nema drugog izlaza, bez obzira koliko optužnice neprihvatljive bile, ako se želi uključiti u EU i NATO.</p>
<p>No, iza odbijanja odnosno odugovlačenja sazivanja rasprave krije se i, to je prilično jasno, bojazan vladajućih stranaka, prije svega HDZ-a, da bi ih oporba mogla podsjetiti na ono što su njihovi čelnici govorili u raspravama o optužnicama u prošlome mandatu. A u tom se razdoblju, podsjećamo samo na ono najvažnije, iz HDZ-ovih klupa tvrdilo da generalu Ademiju nije smjela biti uručena optužnica, odnosno da se nije smjelo izdati uhidbeni nalog za generala Gotovinu jer je, zbog neprihvatljivih navoda u njihovim optužnicama, na taj način pred sud doveden i Domovinski rat kao temelj hrvatske države. Stoga se čak tvrdilo da je Hrvatska, prije nego što itko s takvom optužnicom stane pred Haaški sud, trebala tražiti da se o neprihvatljivim političkim konotacijama u njoj raspravlja pred Vijećem sigurnosti UN-a ili Vijećem Europe. </p>
<p>HDZ sada na sve to gleda iz drugoga kuta, iz kuta stranke koja obnaša vlast i odgovorna je za vrlo široku paletu posljedica svakog svog poteza, ali i riječi koje zastupnici, pogotovo vladajućih stranaka, izgovore u Saboru. Stoga se već mogu čuti i komentari da se HDZ ne boji samo podbadanja bivše vlasti, nego i istupa nekih svojih zastupnika.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Govor kontinuiteta</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu simboličke geste u politici (koje nikad ne treba podcjenjivati) očito su dobra strana. Potvrdio je to i njegov posjet Spomen-području »Jasenovac« u povodu otvaranja obnovljenog spomenika »Kameni cvijet«. Istina, svoje su u Jasenovcu prije njega rekli bivši predsjednik Vlade Ivica Račan prije dvije godine i, posebno, predsjednik Stjepan Mesić lani. </p>
<p>Sanaderov govor je, dakle, govor kontinuiteta. No, i on ima određenu važnost zato što ga je izgovorio ne samo predsjednik Vlade, nego i predsjednik HDZ-a. Naime, na višedesetljetne manipulacije i suluda povećavanja broja žrtava logora za vrijeme socijalizma, devedesetih se godina nakalemio - čemu je tada pripomogao HDZ (posebno saborska komisija u javnosti poznata kao Vukojevićeva komisija) - novi krimen vezan uz jasenovački logor: minimiziranje broja žrtava. Sanader je kazao da su i preuveličavanje i minimiziranje štetni. Jasno je kazao i da se zločini počinjeni za vrijeme ustaškog režima u NDH (ne samo u Jasenovcu) ne smiju zaboraviti. Jasno se opredijelio za antifašizam kao vrijednost moderne Europe i Hrvatske, te odijelio antifašizam od komunizma, čime je zapravo odrekao pravo monopola komunistima na antifašizam. </p>
<p>Jasenovački se mitovi i u politici nakon 2000. godine dekonstruiraju. Za to je bilo potrebno gotovo 60 godina. Mitove su konstruirali političari i kvazipovjesničari. Zatim su ih povjesničari počeli dekonstruirati, a to što u tome danas imaju potporu i političara više valjda nikoga ne čudi. Takve promjene, koliko god bile spore i koliko god su se mogle zbiti i ranije, važne su za društvo. One smanjuju (bespotrebne) društvene napetosti. </p>
<p>Potraga za istinom danas je zajednički cilj i povjesničara i političara, pri čemu nije nevažno to što političari više nemaju aspiracija da budu oni koji će povijesnu istinu istraživati, utvrđivati, interpretirati i po potrebi zloupotrebljavati. Pijetet prema žrtvama postaje, nadajmo se, opći.</p>
<p>Sva ta govornička zbivanja u Jasenovcu, simboličke geste, obnova cijelog Spomen-područja i povijesna, a ne kvazipovijesna istraživanja, postavili su određene civilizacijske standarde ispod kojih se valjda više nikad neće ići.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Skandali i katastrofalne diplomatske pogreške </p>
<p>Da bračni parovi rade u Ministarstvu vanjskih poslova nije nikakva novost, što se također kosi s Bečkom konvencijom, kao što nije ni novost da ambiciozne supruge svojih muževa s diplomatskim statusom pokušavaju dobiti unapređenje za svoje bračne drugove / Klan Mate Granića je bez obzira na političke promjene ostao i dalje jednim od najutjecajnijih stožera koji utječu na personalnu, bolje rečeno, kadrovsku politiku Ministarstva vanjskih poslova. On ga je učvrstio za vrijeme predsjedničke kampanje na izborima 2000. godine na kojima je Mate Granić kao predsjednički kandidat propao, ali nisu njegovi ljudi na Zrinjevcu / Pod Matom Granićem kao »ministrom vanjskih poslova predsjednika Tuđmana« i pod »teklićem premijera Račana« Toninom Piculom zadržavanjem istog modela, pa čak i istih struktura, počinjene su katastrofalne vanjskopolitičke političke i diplomatske pogreške (bivša Jugoslavija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, euroatlantske integracije) koje će trebati dugo ispravljati</p>
<p>VJEKOSLAV KRSNIK</p>
<p>Slučaj službenika Ministarstva vanjskih poslova Božidara Lončareka koji je uhićen u Nizozemskoj na privatnom putovanju s lažnom diplomatskom poštom koja je zapravo bila pokriće za krijumčarenje kokaina samo je jedan u nizu primjera iz Ministarstva vanjskih poslova koji upozoravaju da je ono u velikoj mjeri opterećeno neugodnim i ozbiljnim skandalima i aferama. </p>
<p>Takvim stanjem i unutarnjim organizacijskim neredom stavlja se znak pitanja nad integritet i poslovnu sposobnost vrlo važnog ministarstva koje bi trebalo graditi ugled Hrvatske u svijetu. </p>
<p>Od samog početka takvim se aferama koje se protežu do naših dana, međutim, srozava ugled naše države u međunarodnim odnosima, što općenito slabi njezinu unutarnju i vanjskopolitičku vjerodostojnost. </p>
<p>Taj problem nije od jučer, on je naslijeđen iz doba gotovo desetogodišnje vladavine predsjednika Tuđmana, kad je najveći dio tog razdoblja na čelu Ministarstva vanjskih poslova bio Mate Granić, ministar koji se čak često nije ni predstavljao kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, nego ulizivački, kao ministar vanjskih poslova Predsjednika Republike. </p>
<p>Ništa se važnije nije promijenilo smjenom vlasti početkom 2000. godine, jer je Matu Granića naslijedio teklič Ivice Račana Tonino Picula. </p>
<p>Štoviše, premijer Račan koji je bio stvarni ministar vanjskih poslova, te predsjednik Mesić koji se odlaskom u posjet Chiracu u Pariz odmah svrstao kao francuski čovjek, što je Hrvatsku dovelo u protuustavni koncept »zapadnog Balkana«, nastavili su s istom politikom. </p>
<p>Prije svega, u na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sklepanoj hrvatskoj diplomaciji očistili su prema čistom revanšističkom modelu, sve diplomate za koje su smatrali da su postavljeni po liniji HDZ-a, bez obzira na to je li riječ o onima koji su se potvrdili kao primjereni profesionalci, ili o onima koji su bili diplomati turističkoga i gotovanskog usmjerenja. </p>
<p>Na njihova mjesta dovedeni su SDP-ovi »kadrovi«, većinom bivši komunistički prijatelji Ivice Račana, a među njima mnogo novinara jugonostalgičarske provenijencije. </p>
<p>Takvi zastupaju hrvatske interese i koštaju hrvatske porezne obveznike stotine tisuće dolara na mjesec, počevši od Tokija, preko Stockholma do Skopja. </p>
<p>Eliminirani su diplomati, poput akademika Davorina Rudolfa, kojemu je čak samo dvadesetak dana uoči umirovljenja ukinut veleposlanički status. Tada nije bilo dreke tzv. slobodnih novinara o revanšizmu, kao što se to danas upozorava putem pretežito ljevičarskih stranica, posebice izdanja novinskog tajkuna Ninoslava Pavića.</p>
<p>Nedavno je jedan od onih koji smatraju da su dobro obavljali svoje poslove bivši veleposlanik Miro Međimorec napisao kako su posljednji izbori kaznili odgovorne za mnoga nedjela u Ministarstvu vanjskih poslova, od nezakonitih rješenja, preko kriminala, rastrošnosti, nepotizma, samovolje, nepridržavanja zakona, pravilnika i slično. </p>
<p>To, međutim, nikako nije bilo svojstveno samo prošloj vlasti toga je bilo i te kako i prije toga za vrijeme vladavine Mate Granića. </p>
<p>Zapravo, za Granićeve vladavine u MVP-u uspostavljena je organizacija i hijerarhija kojoj je najvažniji cilj bio da služi njegovim interesima.</p>
<p>Kao novinar u New Yorku imao sam prigodu biti svjedokom intriga koje su se događale u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Americi. Kad je kao nagradu za dobro obavljen posao pregovarača s Beogradom o sramotnom Sporazumu o normalizaciji odnosa s tadašnjom SR Jugoslavijom u komu se Hrvatska, među ostalim, međunarodnopravno odrekla statusa žrtve velikosrpske agresije, što znači i prava na ratnu odštetu, Ivan Šimonović postavljen za šefa hrvatske misije pri Ujedinjenim narodima, postavio je uvjet predsjedniku Tuđmanu da se nađe adekvatno mjesto i za njegovu gospođu Dubravku, djelatnicu Ministarstva vanjskih poslova i bivšu pravnicu Mate Granića u institutu za dijabetes »Vuk Vrhovec«.</p>
<p>U Generalnom konzulatu u New Yorku ona je postavljena na mjesto zamjenice generalnog konzula, što se protivi duhu Bečke konvencije. Naravno da gospođa zamjenica generalnog konzula nije ništa radila i za to su hrvatski porezni obveznici plaćali mjesečno oko pet tisuća dolara. </p>
<p>Kad je došao novi generalni konzul, on ju je pokušao zaposliti na određenim poslovima, što je gospođa šefa hrvatske misije pri Ujedinjenim narodima shvatila kao uvredu, pa ju je suprug povukao na rad u misiju. </p>
<p>Da bračni parovi rade u Ministarstvu vanjskih poslova nije nikakva novost, što se također kosi s Bečkom konvencijom, kao što nije ni novost da ambiciozne supruge svojih muževa s diplomatskim statusom pokušavaju dobiti unapređenje za svoje bračne drugove. Takav je primjer bio s nedavnim generalnim konzulom u New Yorku Domagojem Kerom, čija je supruga Jadranka Jureško Kero bila povremena novinarka Večernjeg lista (nije li to klasičan sukob interesa?), ali, što je još važnije, bliska suradnica Fonda za djecu koji je vodila Ankica Tuđman. </p>
<p>Kad se uz veliku pompu, pripremanu za dolazak predsjednika Tuđmana u službeni posjet predsjedniku Clintonu, što se nikad nije ostvarilo, otvarao generalni konzulat u Chicagu, gospođa Kero uprla je sve snage da se njezin većinom nesposoban suprug s dužnosti konzula za gospodarske odnose u generalnom konzulatu u New Yorku ustoliči na višu, naravno i financijski bolju, poziciju u Chicagu. </p>
<p>To, međutim, nije dolazilo u obzir, jer je pobijedio kandidat tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška Domagoj Šola, kojeg je Šušak prije toga doveo iz Kanade za konzula u Cleveland. </p>
<p>Uporna gospođa konzulica u New Yorku nije međutim odustala od namjere da postane gđa generalna konzulica, pa je spletkom prije završetka mandata u New Yorku smijenjen generalni konzul Vjekoslav Karlovčan, sveučilišni profesor engleskog jezika. On je želio uvesti nešto reda u Generalni konzulat, pa je zato besposlenu Dubravku Šimonović poslao na šalter sa strankama. </p>
<p>Svoju savjesnost Vjekoslav Karlovčan platio je smjenom, i tako je Domagoj Kero postao generalni konzul. Štoviše predsjednik Mesić mu je za jednog posjeta u Ujedinjenim narodima kao »točku na i« čak udijelio neko odlikovanje bez ikakvoga praktičnog pokrića, iako je Domagoj Kero pri prvom boravku predsjednika Mesića u Ujedinjenim narodima pod utjecajem fratara s Manhattana pokušao sabotirati susret newyorških Hrvata s novim predsjednikom Republike.</p>
<p>Klan Mate Granića je bez obzira na političke promjene ostao i dalje jednim od najutjecajnijih stožera koji utječu na personalnu, bolje rečeno, kadrovsku politiku Ministarstva vanjskih poslova. On ga je učvrstio za vrijeme predsjedničke kampanje na izborima 2000. godine na kojima je Mate Granić kao predsjednički kandidat propao, ali nisu njegovi ljudi na Zrinjevcu. </p>
<p>Suprug njegove tajnice vlasnik je poduzeća koje je dobilo višemilijunske poslove adaptacije zgrade na Zrinjevcu, ali i još nekoliko veleposlanstava u svijetu. Njegov dugogodišnji šef kabineta bivši novinar Vjesnika Zoran Bošnjak iako nema fakultetsku diplomu imao je, protivno pravilniku, status veleposlanika, pa je čak nakon smjene vlasti napredovao sve do vršitelja dužnosti šefa misije Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima. </p>
<p>Sadašnji veleposlanik u Londonu Joško Paro koji je karijeru počeo kao turistički vodič nagrađen je veleposlaničkim statusom nakon parafiranja sramotnog ugovora o Prevlaci, a sudjelovao je i u pripremi kapitulantskog sporazuma o Savudrijskoj vali. </p>
<p>Njegova supruga Jasna Paro je kao dopisnica HRT-a u Londonu u izravnom sukobu interesa, jer to prema pravilima MVP-a ne bi smjela biti. Svojim ljudima Mate Granić je osiguravao i ono na što nisu imali pravo, pa su tako hrvatski porezni obveznici platili školovanje u New Yorku u visini od nekoliko desetaka tisuća dolara sinu sadašnjeg šefa misije u UN-u Vladimiru Drobnjaku dok je bio na službi u Zagrebu, kao pomoćnik ministra vanjskih poslova. </p>
<p>Dok se Mate Granić s jedne strane tako razbacivao novcem poreznih obveznika, s druge strane je zakidao na uplatama za mirovinsko osiguranje, plaćajući nekim veleposlanicima minimalan iznos Mirovinskom osiguranju. </p>
<p>Sadašnji veleposlanik u Irskoj Nenad Prelog koji je, jer je po struci informatičar, bez prethodnog predznanja postavljen za suradnju s iseljenicima postao je rekorder po svjetskim putovanjima, s navodnim ciljem da posjećuje hrvatsko iseljeništvo, od čega nije bilo nikakva učinka. Tako je tobože radi posjeta tamošnjim iseljenicima prošle godine putovao u Novi Zeland da bi o trošku poreznih obveznika mogao pratiti jedriličarski »Cup America«. </p>
<p>Zanimljiv je i slučaj nekadašnjeg Mesićeva savjetnika za vanjsku politiku Stanka Nicka koji je za vrijeme najžešće velikosrpske agresije na Hrvatsku 1992. još sjedio u Beogradu u Ministarstvu inostranih poslova, odakle je bez problema preko, u Zagrebu još utjecajnoga bivšega jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Budimira Lončara, dobio mjesto u hrvatskom MVP-u. </p>
<p>Kad je zbog jedne afere radi nesposobnosti trebao biti otpušten, kod Mate Granića upotrijebio je svoj posljednji adut »Je li to vi mene otpuštate jer...«, spomenuvši vlastitu etničku pripadnost. Istog trenutka Mate Granić je poderao rješenje o otkazu, pa je danas Stanko Nick hrvatski veleposlanik u Budimpešti. </p>
<p>Takvi dužnosnici s biografijom iz bivšeg jugoslavenskog SIP-a bili su rado primani u hrvatski MVP, kako za vrijeme Granića, tako i za vrijeme Picule. Ante Barbir bivši hrvatski generalni konzul u Milanu, koji je sad u sporu s MVP-om, bio je svojedobno u jugoslavenskom generalnom konzulatu u Sydneyju zadužen za praćenje tzv. hrvatske neprijateljske emigracije, dok je u Generalnom konzulatu u Frankfurtu u komu generalni konzul Pero Uzoriniac ne zna njemački, savjetnik toga generalnog konzula Siniša Pervan bivši pripadnik hrvatske Udbe, koji je u doba Jugoslavije bio raspoređen za praćenje »neprijateljske emigracije«, što je uredno naznačio u svojoj biografiji. </p>
<p>Posebna priča je sastav hrvatskog veleposlanstva u Beogradu, gdje pola zaposlenih ima državljanstvo Srbije i Crne Gore, pa više rangirani službenici ne mogu imati diplomatski imunitet, jer im ga zemlja primateljica po Bečkoj koncenciji ne smije priznati (!?). </p>
<p>Šef izbornog stožera Mate Granića iz predsjedničke kampanje 2000. godine Andrej Plenković, iako relativno mlad bez potrebnog iskustva za to mjesto, bio je savjetnik ministra za odnose s Europskom unijom, a nakon odlaska Granića postao je drugi čovjek u hrvatskoj misiji pri Europskoj uniji u Bruxellesu. </p>
<p>Takvi biseri mogli bi se redati u nedogled. Međutim, nisu u vođenju kadrovske politike upitni samo Mate Granić i Tonino Picula, nego isto tako i predsjednici Republike, bivši i sadašnji. Bez potpisa Stipe Mesića, kao suodgovornog za vođenje vanjske politike zemlje ne može biti imenovan ni jedan veleposlanik, a on sam osobito cijeni kadrove s jugoslavenskom prošlošću, počevši od Stanka Nicka, preko novinara HTV-a Tomislava Jakića do sadašnjeg savjetnika Ivice Maštruka.</p>
<p>To su samo neki primjeri kako funkcionira hrvatska diplomacija ustanovljena, bez obzira na stranku na vlasti, više po klijentelističkom načelu političke podobnosti i lojalnosti, nego na načelima sposobnosti, znanja i stručnosti.</p>
<p> Zato su, kako pod Matom Granićem kao »ministrom vanjskih poslova predsjednika Tuđmana«, tako i pod »teklićem premijera Račana« Toninom Piculom zadržavanjem istog modela, pa čak i istih struktura, počinjene katastrofalne vanjskopolitičke političke i diplomatske pogreške (bivša Jugoslavija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, euroatlantske integracije) koje će trebati dugo ispravljati. </p>
<p>Svojedobno, na samom početku stvaranja hrvatske države jedan visoki dužnosnik američkog State departmenta nakon boravka u Zagrebu, gdje se sreo s hrvatskim diplomatima, po povratku u Washington rekao je kako takve amatere nije sreo nigdje u svijetu. </p>
<p>Kao što se vidi iz priloženog, amateri su ostali i dalje amateri, ali su u međuvremenu u trošenju novca poreznih obveznika postali pravi profesionalci. Novom ministru vanjskih poslova pored uspostavljanja boljih odnosa s cijelim svijetom, ne favorizirajući ni jedan centar moći svjetske politike, ostaje još važnija zadaća da sredi stvari u vlastitoj kući, koja bi trebala servisirati taj novi smjer.</p>
<p>Autor je neovisan novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U našem se školskom sustavu kažnjava svaka kreativnost</p>
<p>Birokratiziranost i autoritarnost se naročito eksplicira u činjenici da sve mora biti pod nadzorom određenih krugova institucionalne, ili čak neinstitucionalne, društveno-političke moći koji putem stranačkih ili privatnih interesa ostvaruju svoj utjecaj u postojećim školskim institucijama / Najčešći oblici vrijednosne dezorijentacije učenika jesu ksenofobija i netolerantnost prema različitosti: to je sve prisutnija i vrlo zabrinjavajuća pojava među učenicima. Nažalost, u većini slučajeva profesori te pojave pasivno promatraju</p>
<p>RANKA VRDOLJAK RADIĆ </p>
<p>Upozoravajući glasovi o jako lošem stanju u školstvu sve su prisutniji u našoj javnosti, ali, nažalost, još se ne naziru moguća rješenja. Cjelokupna rasprava o toj iznimno važnoj problematici se najčešće svodi na javljanje nekolicine osoba u javnosti, a u svemu tome najviše zabrinjava da profesori koji su najupućeniji u sve teškoće i probleme vezane uz obrazovanje većinom šute. Dosad nitko nije u javnosti postavio pitanje zašto je tako, a važno je istaknuti da bez učitelja i profesora do promjena u školstvu ne može doći. Profesorica sam u srednjoj školi i s dvadeset šest godina radnog iskustva imam uvid u velik dio problema, ali, nažalost, postojeći školski sustav onemogućava profesoru da bilo što promijeni. Nadam se da će iz ove kratke analize današnjeg stanja u hrvatskom školstvu čitatelju biti jasno i zašto je to tako. </p>
<p>Kada razmišljamo o bilo kakvim promjenama u obrazovnom sustavu moramo polaziti od postojećeg stanja u školi i zato ću dati njegov kratak i koliko je to moguće, analitički pregled. </p>
<p>Uvid u današnje stanje pokazuje rigidan školski sustav koji je ustrojen na birokratski način i tome sukladno funkcionira na autoritarnim odnosima. </p>
<p>Takvo autoritarno upravljanje otežava bilo kakve promjene u školi. Ti se fenomeni očituju u čitavom lancu obrazovanja od škole do Ministarstva prosvjete i športa. Birokratiziranost i autoritarnost se naročito eksplicira u činjenici da sve mora biti pod kontrolom i nadzorom određenih krugova institucionalne, ili čak neinstitucionalne, društveno-političke moći koji putem stranačkih ili privatnih interesa ostvaruju svoj utjecaj u postojećim školskim institucijama. Nažalost, iz uvida u prezentnu situaciju taj se utjecaj najčešće svodi na međusobnu borbu suprotstavljenih interesnih grupa u cilju očuvanja svojih često čak i najprizemnijih interesa, ali uvijek pod egidom »nacionalnog interesa«. </p>
<p>U vezi s naprijed rečenim problemom, na prvom mjestu bih istaknula ulogu i položaj ravnatelja. Ravnatelji su poglavito izabrani na funkciju uz pomoć stranačkih, rođačkih, zavičajnih i »zemljačkih« (rodovsko-plemenskih) »veza«, te »klanovsko-političkih« lobija, pa su onda, prema tome, podložni utjecaju tih društvenih skupina. Takav način funkcioniranja školskog sustava, unutar postojećih državnih institucija, među ostalim je i razlog, i to vjerojatno glavni, galopirajuće negativne selekcije u izboru i postavljanju ljudi na mjesta bitna za uspješno djelovanje istoga. </p>
<p>Unutar tako postavljenih odnosa dovodi se u pitanje kvaliteta obrazovanja i u tome najviše stradaju učenici.</p>
<p>Budući da škola nije pod stručnim nadzorom ne možemo imati pravu sliku njena postojećeg stanja. Kada govorim o stručnom nadzoru želim posebno istaknuti da nisu primjenjivani objektivni parametri putem kojih bi mogli imati uvid u postojeće stanje. </p>
<p>Na primjer, stručno izrađeni testovi koji bi se mogli primjenjivati u svim školama i koji bi omogućavali objektivan uvid u rezultate obrazovanja određene škole ili izrada različitih anketa kojim bi stekli objektivniji uvid u širim aspektima obrazovanja. Posebno bih istaknula potrebu implementacije različitih pilot projekata u školama koji bi uključivali profesore i šire stručne suradnike. </p>
<p>Važno je istaknuti da bi na mjesto savjetnika trebali doći profesori birani na ograničeno vremensko razdoblje (četiri godine), i to iz redova u praksi potvrđenih dobrih nastavnika. Iz gore navedenih primjera jasno je da u razmišljanju o promjenama u školstvu moramo polaziti od konkretnih u praksi rada s učenicima provjerenih parametara. Ako imamo jasnu sliku problema i teškoća u procesu obrazovanja, možemo primjenjivati adekvatne odgovore. </p>
<p>U današnjem školskom sustavu se ne podnosi bilo kakav oblik autonomnosti profesora te se, shodno tome, strogo kažnjava bilo kakav oblik kreativnosti...</p>
<p>Na primjer, zadatak je profesora da slijepo slijedi zadani program, koji se u praksi ne provjerava, dok je ravnatelju najvažnije »da su papiri čisti i bez greške«, odnosno važno mu je da nema nijednoga vidljiva propusta u slučaju eventualne inspekcije. </p>
<p>Normalno »bezgrešnost« u papirima omogućava samovolju i krajnji primitivizam u praksi. Profesor je sveden na činovnika i podanika ravnatelja i sustava te se ne usuđuje ništa mijenjati u nastavnoj praksi tako htio-ne-htio, postaje prirodnim neprijateljem učeniku. S druge strane učenik školu doživljava kao prisilu u kojoj ne potvrđuje svoje sposobnosti. Tako se na primjer već u začetku guši svaki oblik njegova spontaniteta i kreativnosti. Preopširni programi u kojima se najčešće ne razlikuje bitno od nebitnoga svode profesorovo poučavanje na puko nabrajanje činjenica, a učenika na pasivnog recipijenta i reproduktora.</p>
<p>Uz gore navedene probleme navela bih jedan od gorućih problema koji se u medijima samo u incidentnim situacijama spominju, a to su stavovi, vrijednosna stajališta i nasilno ponašanje učenika.</p>
<p>Aktualna konfuzija u hrvatskom društvu, koju ni grupni niti pojedinačni društveni akteri većinom ne znaju ili ne žele racionalizirati, odražava se i na školu tako da se vrijednosnim stajalištima učenika najčešće eksplicira nedostatak činjenično-racionalne orijentacije. </p>
<p>Najčešći oblici vrijednosne dezorijentacije učenika jesu ksenofobija i netolerantnost prema bilo kojem obliku različitosti: to je, prema mojem mišljenju, sve prisutnija i vrlo zabrinjavajuća pojava među učenicima. Nažalost, u većini slučajeva profesori te pojave pasivno promatraju: neki ih, kako mi se čini, toleriraju logikom nezamjeranja, na žalost, čini mi se, većinskom društvenom mnijenju.</p>
<p>S obzirom na postojeće stanje smatram da je potrebno posvetiti posebnu pozornost uvođenju predmeta građanski odgoj, a cjelokupno obrazovanje od prvog razreda osnovne škole bi trebalo počivati na uvažavanju vrijednosti ljudskih i građanskih prava. </p>
<p>U nižoj osnovnoj školi pod naslovom »Različitost nas obogaćuje« trebalo bi se likovnim, glazbenim i književnim sadržajima na učenikovoj dobi primjeren način obrađivati teme kojima bi se poučavalo toleranciji i solidarnosti. Naročito bih istaknula da škola treba imati obvezu i drugim nastavnim sadržajima odgajati mlade ljude u duhu poštivanja manjinskih prava. S obzirom na sadašnje stanje u školstvu trebalo bi profesore educirati za tu zadaću. </p>
<p>Iz ovoga kratkoga prikaza postojećeg stanja u školstvu, nastojala sam, koliko je to u ovom slučaju moguće, detektirati neke neuralgične točke u školstvu iz kojih mislim da se daju naslutiti rješenja koja, međutim, nisu jednostavna i brza. </p>
<p>Smatram da bi se pri promišljanju reforme školstva moralo jasno definirati svrha obrazovanja i društveni prioriteti, odnosno kakvo to društvo hoćemo, te kako ga i na koji način ekonomsko- politički razvijati. </p>
<p>Ako se želi liberalna demokracija, tržišna privreda i uključivanje u svjetske ekonomske-političke trendove, mislim da bi se na prvom mjestu trebalo omogućiti učeniku da obrazovanjem bude osposobljen za permanentno učenje kako bi se mogao nositi u modernoj tržišnoj utakmici, a kao građanin samostalno oblikovati svoju egzistenciju.</p>
<p>Autorica je srednjoškolska profesorica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Povećanje osnovice plaća od 5,77 posto, ali ne na štetu kapitalnih investicija</p>
<p>Milan Bandić: Pregovarali smo nekoliko mjeseci, otkad me gradonačelnica za to ovlastila. Ne vidim zašto bi baš svaka informacija o pregovorima trebala završiti u novinama / Ivica Ihas: Jednostavno nismo htjeli sve davati na velika zvona. Pregovori, osim javno i bombastično, mogu se voditi i mirno / Slavko Kojić: Riječ je samo o djelomičnom ispunjenju obveza iz Kolektivnog ugovora iz 1998. godine </p>
<p>Dok je sva pažnja zagrebačke javnosti proteklih tjedan dana bila usmjerena na štrajk u 12 gradskih trgovačkih društava, sindikati gradske uprave krajem prošlog tjedna s Gradom Zagrebom dogovorili su povećanje osnovice svojih plaća za 5,77 posto, a da se o tome ništa nije čulo u javnosti. Osnovica za oko 5500 zaposlenika gradske uprave, uključujući zaposlene u gradskim vrtićima i kulturnim ustanovama, nakon pet godina povećana je, i to za 5,77 posto, odnosno sa 2600 na 2750 kuna.</p>
<p>Vijest da su plaće u gradskoj upravi povećane tajno, u utorak je objavljena samo u jednom dnevnom listu. Povećanje nam je potvrdio zamjenik zagrebačke gradonačelnice Milan Bandić, koji je, kaže, posljednja tri mjeseca vodio tim koji je pregovarao sa sindikatima uprave. Bandić tvrdi, međutim, da nije riječ ni o kakvim tajnim dogovorima. </p>
<p>»Pregovarali smo nekoliko mjeseci, otkad me gradonačelnica za to ovlastila. Ne vidim zašto bi baš svaka informacija o pregovorima trebala završiti u novinama«, kazao je Bandić.</p>
<p>Na pitanje, zašto nije sazvana konferencija za novinare na kojoj bi se objavio konačni dogovor i samo povećanje, zamjenik gradonačelnice ustvrdio je da je objava bila planirana za ovaj tjedan. </p>
<p>I predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Ivica Ihas, tvrdi da nema riječi o tajnosti. »Dugo smo pregovarali, bilo je i mirenja. Jednostavno nismo htjeli sve davati na velika zvona«, kaže Ihas i dodaje da se »pregovori, osim javno i bombastično, mogu voditi i mirno«.</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za financije, Slavko Kojić, tvrdi, pak, da se ovdje radi »samo o djelomičnom ispunjenju obveza iz Kolektivnog ugovora iz 1998. godine«. Prema tom ugovoru bi, objašnjava Kojić, to povećanje trebalo biti čak 35 posto, s obzirom na odredbu koja kaže da bi osnovnica za obračun plaće u gradskoj upravi trebala biti veća od 55 posto prosječne plaće u zagrebačkom gospodarstvu.</p>
<p>Iako kaže da bi svaki zaposlenik sudskim putem mogao tražiti naplatu tih zaostataka, i to s kamatama, Kojić sumnja da će do toga doći, s obzirom na opću situaciju u državi. Kolektivni će se ugovor, najavljuje, stoga u tom dijelu mijenjati, a dinamika povećanja plaća vezat će se za inflaciju, BDP ili nešto treće.</p>
<p>Kojić tvrdi kako nije točna ni medijska konstatacija, da će se povećana sredstva za plaće osiguravati na štetu kapitalnih investicija. Kaže da u proračunu postoji za to posebna stavka koja se nije iskorištavala pet godina, pa su se sredstva od plaća zapravo trošila na investicije, a sad se samo vraćaju prvotnoj namjeni.</p>
<p> Prema našoj računici, Grad će godišnje za ovo povećanje izdvajati oko deset milijuna kuna više no dosad. </p>
<p>Povišice od 200 do 800 kuna</p>
<p>Prema našim izračunima, plaća gradonačelnice, koja sad iznosi 14.000 kuna, povećat će se za oko 800 kuna, dok će njezini zamjenici dostići sadašnju plaću gradonačelnika od oko 13.700 kuna. Pročelnici 15 gradskih ureda i zavoda odsad će primati oko 700 kuna više, točnije oko 13.000 kuna, dok će načelnici pojedinih odjela u uredima primati oko 8000 kuna, odnosno 500 kuna više no dosad. Plaće savjetnika za tristotinjak će kuna premašiti dosadašnjih 6000 kuna, dok će referenti najmanje osjetiti povišicu – dobit će samo oko 200 kuna više. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Neki će štedjeti na ulaganjima, neki na radnoj snazi, ali će sačuvati fotelje</p>
<p>Većina direktora trgovačkih društava u vlasništvu grada uvjerena je kako će iz budžeta svojih tvrtki uspjeti radnicima isplatiti plaće povećane za 8,5 posto. Da bi direktori uspjeli u tome, gradska će poduzeća morati racionalizirati svoje poslovanje, a ne uspije li im racionalizacija, gube – fotelju. Tako im se, naime, zaprijetio glavni zagrebački SDP-ovac i zamjenik gradonačelnice Milan Bandić, a svi oni znaju da bi Bandić to bio u stanju napraviti, iako ih je upravo on postavio na ta mjesta. </p>
<p>Najupitnija racionalizacija troškova mogla bi biti ona velikih gradskih poduzeća. Direktor ZET-a, Julius Pevalek, još uvijek ne zna kako će točno racionalizirati poslovanje, s obzirom na to da odobreni sindikalni zahtjevi koštaju ZET oko 40 milijuna kuna. </p>
<p>Najoptimističniji je direktor Robnih terminala Slobodan Ljubičić, koji je uvjeren da će uspjeti u racionalizaciji. Terminali su prošlu godinu poslovali s dobitkom, a 2004. godinu planiraju završiti s još većim dobitkom. »Moraju se pritiskati oni koji su odgovorni za rezultat tvrtke«, opravdava Ljubičić Bandićev zahtjev. </p>
<p>Većina će direktora, međutim, racionalizaciju provesti tako da neće započeti s nekim projektima koje su planirali za 2004. godinu. Tako će Aleksa Kocijan, direktor Rekreativno športskog centra Jarun, »izbjeći neka ulaganja«. </p>
<p>»No ona nisu toliko bitna za poslovanje RŠC-a Jarun, a povećanje osnovice neće ići na štetu usluge«, uvjerava Kocijan. Tvrtke će provesti racionalizaciju i »uvođenjem raznih elemenata drugačijeg poslovanja, nove organizacije i kontrole rada te uvođenjem drugačijeg sustava kvalitete u svakodnevnom poslovanju«. </p>
<p>Tako planira racionalizirati svoje poslovanje Gradska plinara. Slično tome planiraju i Gradska groblja. U racionalizaciji poslovanja uspjet će i ZGOS, vjeruje Zdravko Vac koji je na njegovu čelu. »Uspjet ćemo, jer smo relativno malo poduzeće«, mišljenja je Vac, tim više što se očekuje povećanje dovoza smeća. Povećanje osnovice plaća ZGOS će moći namiriti godišnjim povećanjem dovoza smeća od 30 tona. </p>
<p>Povećanje osnovice koštat će Zrinjevac oko šest milijuna kuna. »Neće biti lako, no vjerujem da ćemo uspjeti«, kazao je Igor Toljan, direktor Zrinjevca. Ta će tvrtka, koja zapošljava 800 do 900 djelatnika, uštedjeti na sezonskim radnicima. »Imat ćemo redukcije radne snage u sezonsko vrijeme«, zaključio je Toljan.</p>
<p> Puto, tvrtka koja ne radi već godinu i pol dana, svojim je radnicima već prije smanjila primanja. »Čim Grad donese stratešku odluku o djelovanju Puta, znat ćemo što i kako dalje«, rekao je Milivoj Mucko, direktor Puta, dodajući kako se aneks temeljnog kolektivnog ugovora za njihovu tvrtku neće primjenjivati. </p>
<p>U Zagrebačkim cestama nisu željeli konkretno govoriti o tome hoće li uspjeti racionalizirati poslovanje. Rečeno nam je da čekaju Skupštinu trgovačkih društava, jer će se na njoj donijeti odluka kako će se provoditi racionalizacija. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Borac: »Čarobnjaka uvijek ima!«</p>
<p>S Filipom Borcem, direktorom Tržnica Zagreb, razgovarali smo za vrijeme sastanka na kojem se upravo raspravljalo o racionalizaciji troškova u Društvu. »S povećanjem od 8,5 posto plaće će kod nas činiti 57 posto ukupnih troškova, što je za jednu ozbiljnu tvrtku katastrofa.«</p>
<p>Tržnicama Zagreb povećanje osnovice od 8,5 posto za 2004. godinu, znači oko 2,3 milijuna kuna troškova više. »Budući da godišnje privređujemo 58 milijuna kuna, tih 2,3 milijuna kuna za nas je veliki trošak, pa tako razmišljamo o potpunoj zabrani telefoniranja izvan tvrtke, kao i o tome da ukinemo mogućnost pozivanja mobitela«, rekao je Borac. Promijenit će i sve slavine kako bi uštedjeli na vodi, štedjet će se i na amortizaciji koja godišnje odnese i do pet milijuna kuna. To bi značilo, objašnjava Borac, da se neće investirati u održavanje objekata. Neke zaposlenike poslat će se u prijevremenu mirovinu. Smanjit će se investicije. A o povećanju cijena usluga ne razmišljaju, »jer je to Milan Bandić, pomoćnik gradonačelnice, izrijekom zabranio«.</p>
<p>»Ako ne ostvarimo povećanje plaća od 8,5 posto, smijenit će nas. Neka to slobodno i učini, na to, uostalom, imaju i zakonsko pravo. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći, a ako ne uspijemo, oni će pronaći one koji to navodno mogu učiniti. A takvih raznoraznih čarobnjaka uvijek ima«, zaključio je Borac. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>ZET-ov referendum u četvrtak i petak, odluka o štrajku u subotu </p>
<p>Sindikalisti i dalje tvrde da im je bilo ponuđeno povećanje osnovice za 10 posto uz uvjet da vozna karta poskupi za pet posto / Poručuju da, »što se Bandića tiče, ZET-ovci bi odmah išli u štrajk«, ali da su od njega zasad odustali zbog - građana</p>
<p> Približno 4200 zaposlenika, članova ZET-ovih sindikata, u četvrtak i petak izjasnit će se referendumom i hoće li ići u štrajk ili će od njega odustati, a konačna odluka znat će se u subotu.</p>
<p> Podsjetimo, ZET-ovci nisu zadovoljno što im je Grad ponudio 8,5 postotno, a ne 10 postotno povećanje osnovice plaće, koliko su tražili, pa su zaprijetili obustavom javnog gradskog prijevoza od ponedjeljka pa sve do rješenja njihova problema.</p>
<p>Dopredsjednik ZET-ova većinskog sindikata, Sindikata vozača i prometnih radnika Anto Jelić, rekao nam je u utorak da ipak ne stoje tvrdnje zamjenika gradonačelnice i zamjenika predsjednika gradskih pregovarača Milana Bandića prema kojima ZET-ovcima nije ponuđeno povećanje osnovice za 10 posto uz uvjet da cijena vozne karte poskupi za pet posto. </p>
<p>»Gradonačelnica Vlasta Pavić i predsjednik pregovaračkog odbora Poglavarstva Ladislav Prežigalo dali su i u medijima takve izjave. Nismo mi krivi što ima sukoba u pregovaračkom timu zbog čega njegovi članovi međusobno ne razgovaraju, pa se u javnost daju različite informacije«, kaže Jelić. </p>
<p>Poručio je da bi, »što se Bandića tiče, ZET-ovci odmah išli u štrajk«, ali da su od njega odustali (iako samo privremeno) zbog – građana.</p>
<p> »Bandić ionako ima mogućnost ići na posao i bez tramvaja«, zaključio je Jelić, koji se požalio da su se mediji nepravedno okrenuli protiv ZET-ovih sindikalista. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Oporba traži izvješće o bazenu u Utrini</p>
<p>Odbor Gradske skupštine za obrazovanje i šport prihvatio je u utorak prijedlog koji je u ime zastupnika Hrvatskog bloka predao Tomislav Jelić. U njemu se od Poglavarstva traži da do sjednice Skupštine, u travnju, pripremi kompletno izvješće o radovima na bazenu u naselju Utrina. Ministarstvo zaštite okoliša, naime, u prosincu prošle godine izdalo je rješenje o prekidu radova na tom objektu zbog nepotpune dokumentacije koja, kako se pokazalo, nije bila u skladu s izvornim projektom.</p>
<p>»Tražimo raspravu jer dosad ni jedan zastupnik na ovo pitanje nije dobio konkretan i potpun odgovor, a želimo spriječiti novi slučaj Sveučilišne bolnice ili sanacije Jakuševca, kada je Grad zbog loših ugovora morao poduzeću Produkt isplatiti odštetu od 20 milijuna kuna. Bazen u Utrini, prema nekim informacijama, dosad je stajao 80 umjesto 50 milijuna kuna koliko je bilo ugovoreno na početku«, rekao je Jelić. Članovi Odbora za obrazovanje i šport prihvatili su izvješće o provedbi mjera za osobe s invaliditetom, koje se odnose na 2003. godinu a dio su gradske i državne strategije što će se provoditi i u naredne tri godine.</p>
<p> Izvješće se bavi svim aspektima života invalidnih i osoba s poteškoćama u razvoju – od mogućnosti njihove rekreacije do uklanjanja fizičkih barijera, od njihova školovanja do zapošljavanja. S obzirom na to da je od donošenja programa mjera protekla tek godina dana, u raspravi nije bilo većih zamjerki njegovu provođenju.</p>
<p> Samo je Radoslav Dumančić (HB) rekao kako bi za tako ambiciozan projekt trebalo naći više novca prilikom donošenja gradskog proračuna. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vijeće potrošača: Za otpadnu vodu 1,734 kune (plus PDV) </p>
<p>Vijeće za zaštitu potrošača Grada Zagreba dalo je pozitivno mišljenje na cijenu nove usluge za pročišćavanje otpadnih voda. Hoće li i od kada Zagrepčani plaćati tu uslugu, odlučit će gradske vlasti. Komunalna usluga pročišćavanja otpadnih voda koštala bi kućanstva po kubiku vode iz vodoopskrbnog sustava, 1,734 kune (bez PDV-a), a za ostale korisnike 7,026 kuna. Korisnici industrijskih zdenaca plaćali bi također 7,026 kuna. Vijeće navodi, da će pročišćavanja otpadnih voda od 1. travnja do 31. prosinca koštati oko 28 milijuna eura. Kako Zagreb ne može provesti potrebnu zaštitu voda i vodocrpilišta zbog blizine kanalizacijskog sustava, bila je nužna izgradnja infrastrukturalnih objekata sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaj je izuzetno važan i za očuvanje vodocrpilišta Zagreba i čitavog područja uz Savu nizvodno od Zagreba. Prva faza rada pročišćivača – mehaničko pročišćavanje otpadnih voda – bit će u funkciji od 1. travnja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Nuštarka Marijana Rupčić putuje u Ekvador</p>
<p>OPATIJA, 16. ožujka</p>
<p> – Titulu Miss Universe Hrvatske za 2004. godinu ponijela je osamnaestogodišnja Nuštarka Marijana Rupčić koja će našu zemlju predstavljati na natjecanju za Miss Universe svijeta, što se 1. lipnja održava u ekvadorskom gradu Quitu. Prva pratilja je Dijana Kantarević, a druga Vesna Mladin. Tako je, naime, u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner odlučio dvanaesteročlani žiri u čijem su sastavu, uz vlasnika licence i predsjedavajućeg Vladimira Kraljevića, između ostalih bili i talijanski kreator Gimmi Baldinini te manekenka i tv-voditeljica Nina Morić. Novu Miss okrunila je njena prethodnica Ivana Delač. </p>
<p>Marijana Rupčić maturantica je Ekonomske škole »Ivan Domac« u Vinkovcima, a velika joj je želja upisati psihologiju ili manadžment. U slobodno vrijeme, ističe, čita, pleše i bavi se sportom. </p>
<p>Stručni žiri u Opatiji nedvojbeno je imao pune ruke posla, no većina gledatelja složila se kako je izbor pun pogodak, jer se osim ljepote, kod 20 natjecateljica tražila inteligencija, šarm i »ono nešto« što će privući pogled svakoga muškarca. Mladoj Nuštarki direktor Toyote Croatia Goran Krizmanić u trajno je vlasništvo, što dosad nije bio slučaj, uručio je ključeve toyote yaris, dok je direktorica Sportskog tjednika Ružica Jandrić novu Miss darovala čekom od 10.000,00 kuna. Novinari magazina Gloria titulu miss stila dodijelili su Dijani Kantarević. Po izboru gledatelja miss fotogeničnosti je Lana Tišma, dok je miss simpatičnosti Tihana Noretić. </p>
<p>Kako su djevojke u završnici izbora izvlačile koverte s pitanjima članova žirija, Marijana Rupčić izvukla je pitanje posebne gošće svečanosti Nine Morić. Na upit poznate manekenke koji joj je cilj u životu, Marijana Rupčić je odgovorila kako želi upisati fakultet, završiti ga, ostvariti karijeru, a potom zasnovati obitelj. </p>
<p>U zabavnom dijelu programa koji su vodili Tanja Tušek i Mario Sedmak, uz plesnu skupinu eminentne slovenske koreografkinje Mojce Horvat, sudjelovali su Ivan Mikulić, Goran Karan i Colonia.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Gibonni i Mate Bulić otkazali nastupe na Zlatnoj ploči</p>
<p>U sklopu višednevnih događanja što ih je u Opatiji i Rijeci organizirala Hrvatska radiotelevizija u srijedu će se održati i priredba Zlatna ploča, koja će se odigrati u riječkoj Dvorani Mladosti. Međutim, dan uoči priredbe došlo je do određenih promjena pa tako neće doći do predviđenih nastupa Mate Bulića, dobitnika Zlatne ploče, te Gibonnija, dobitnika Dijamantne ploče. </p>
<p>Kao razlog otkazivanja nastupa Mate Bulića organizator navodi bolest u najbližoj obitelji, dok je Gibonni, po riječima glavnog tajnika Porina Hrvoja Markulja, hospitaliziran zbog zdravstvenih problema. »Gibbo već neko vrijeme ima problema s vidom, a prije mjesec dana je obavio velike preglede u Zagrebu i Splitu nakon čega su mu propisali terapiju. No, nakon ponovnog pregleda u ponedjeljak pokazalo se da se stanje pogoršalo, a liječnici su mu jednoglasno preporučili mirovanje i izbjegavanje zadimljenih prostora«, rekao nam je Gibonnijev menadžer Ozren Kanceljak. Mate Bulić je svoj nastup otkazao zbog smrtnog slučaja u obitelji, zbog čega jednostavno ne može pjevati, potvrdili su nam u njegovoj izdavačkoj kući Croatia Records. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Priče iz davnine« u Oxfordu </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Helena i Zvonimir Bulaja, urednici i producenti međunarodnog multimedijskog projekta »Priče iz davnine« (»Croatian Tales of Long Ago«), pozvani su da predstave taj projekt na konferenciji o digitalnim medijima Dust or Magic, koja se od 25. do 27. ožujka održava na engleskom Sveučilištu Brookes u Oxfordu.</p>
<p>Predstavljanje »Priča iz davnine« bit će 25. ožujka u 15 sati na Wadham College-u.</p>
<p>Direktor konferencije Bob Hughes u svojem pozivnom pismu navodi da je projekt »Priče iz davnine« oduševio izbornike konferencije i da je interesantan upravo zbog toga što, za razliku od gotovo svih ostalih projekata koji će se na konferenciji predstaviti, dolazi iz male zemlje izvan engleskog govornog područja.</p>
<p>Projekt je jedinstven i po načinu kako je realiziran, te po svojoj multikulturalnoj i estetskoj dimenziji. Ako postoji kreativni projekt u doba interneta, onda je to ovaj, istaknuo je u najavi Hughes.</p>
<p>Konferencija Dust or Magic održava se jednom godišnje u SAD-u i u Velikoj Britaniji, a svake godine organizira i posebni jednodnevni program posvećen novim medijima na Sajmu dječje knjige u Bologni. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uskoro i mjuzikl »Gospodar prstenova«</p>
<p>LONDON, 16. ožujka</p>
<p> – Fantastični ep »Gospodar prstenova« adaptirat će se u raskošni mjuzikl na londonskom West Endu, javlja BBC u utorak. Produkcija od osam milijuna funti bit će najskuplji mjuzikl do sada, a predstava bi trebala trajati tri i pol sata.</p>
<p>»Vjerujem da mjuziklom možemo prikazati cjelovitu radnju Međuzemlja«, izjavio je koproducent Kevin Wallace, dodajući da nakon 25 godina u kazalištu poznaje »snagu teatra pri pričanju ovakvih priča«.</p>
<p>Za potrebe mjuzikla bit će angažirano više desetaka glumaca u ulogama hobita, vilenjaka, orka i drugih likova, a predstava će sadržavat epske prizore bitki. Mjuzikl se priprema nakon ogromnog zanimanja za Tolkienova djela, otkad je Peter Jackson snimio prvi dio trilogije »Prstenova družina« 2001. godine.</p>
<p>»Povratak kralja«, posljednji dio trilogije »Gospodara prstenova«, osvojio je 11 Oscara ove godine, što ga uz »Ben Hura« i »Titanic« čini apsolutnim rekorderom u povijesti dodjele ovih nagrada. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Whitney Houston na liječenju od ovisnosti</p>
<p>LOS ANGELES, 16. ožujka</p>
<p> – Poznata pjevačica i osvajačica Grammyja Whitney Houston otišla je u kliniku za liječenje od ovisnosti o drogama, objavila je njena glasnogovornica. </p>
<p>Houston zahvaljuje svima koji su za nju molili i dali joj podršku u teškim trenucima kroz koje je prolazila i prolazi, objavila je u ponedjeljak Nancy Seltzer i odbila dati bilo kakve daljnje potankosti o liječenju poznate pjevačice. </p>
<p>Whitney Houston je priznala u jednom talk-showu kuće ABC u prosincu prošle godine da je u prošlosti zloupotrebljavala droge, ali »da je to vrijeme, zahvaljujući molitvi i podršci, sada iza nje«. </p>
<p>Bobby Brown, suprug slavne pjevačice, i sam pjevač, osuđen je krajem veljače na 60 dana zatvora zbog kršenja uvjetne kazne. Jedan od počinjenih prekršaja navodno je i taj što je krajem prosinca udario svoju suprugu, i ostavio joj posjetnicu u obliku masnice na desnom obrazu te razrezane donje usnice. </p>
<p>Podsjetimo, u siječnju 2000. godine Houston je uhvaćena u zračnoj luci na Hawaima s torbom u kojoj se nalazilo oko jedan gram marihuane te tri opuška od »jointova«. Iste je godine optužba protiv Whitney Houston zbog tog događaja odbačena, jer je stručni sudski savjetnik rekao da Whitney nije potrebna rehabilitacija ili liječenje od ovisnosti.</p>
<p>Bobby Brown i Whitney Houston, par koji nikako da siđe sa stranica crnih kronika, u braku su od 1992. te u njemu imaju 10-godišnju kći Bobbi Kristinu. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Je li djelo naslikala Bukovčeva kći </p>
<p>Sporno djelo moguće je dovesti u vezu sa slikama cvijeća u Bukovčevoj rodnoj kući u Cavtatu po motivu, načinu rada i koloritu – Nikola Albaneže / Bukovčeve dvije kćeri bile su slikarice, završile akademiju u Pragu te se također potpisivale s Bukovac, što im je omogućavalo umjetnički probitak i veću tržišnu vrijednost slika – Igor Zidić</p>
<p>Nije sigurno hoće li se slika »Buket cvijeća« koju neki pripisuju Bukovcu, dok drugi to odbacuju, nuditi na Proljetnoj aukciji »Konture« do samog njezina početka u srijedu u 18 sati u Muzeju Mimara u Zagrebu. I nakon sučeljavanja pobornika izvornosti s protivnicima, održanoga u utorak pred novinarima u Muzeju, ta dvojba ostala je visjeti u zraku. Naime, Zdravko Mihočinec, direktor »Konture«, na jasne upite novinara o tome dao je niz višeznačnih odgovora.</p>
<p>U prilog izvornosti dr. Željko Sabol, sudski vještak za rukopise, rekao je da je usporedio potpis na spornoj slici s onima na djelima iz Bukovčeve monografije, ali da nije znao da je likovna vjerodostojnost toga rada upitna. Restaurator Denis Vokić siguran je da je djelo staro od 100 do 80 godina, da je potpisano u vrijeme kada je naslikano, te da je potpis bio uvećan 40 do 80 puta da bi se potvrdila ta teza. </p>
<p>O ta dva mišljenja postoje pisana svjedočanstva, što su Zdravku Mihočincu, kako kaže, dovoljni argumenti da djelo ponudi na aukciji. Nikola Albaneže, procjenitelj umjetnina u »Konturi«, kaže da je sporno djelo moguće dovesti u vezu sa slikama cvijeća u Bukovčevoj rodnoj kući u Cavtatu po motivu, načinu rada i koloritu.</p>
<p>»Bukovac je ta djela naslikao prije odlaska u Ameriku kada još nije bio školovani slikar« – izričito će Igor Zidić, protivnik izvornosti »Buketa cvijeća«. Sliku ne bi potpisao s »Bukovac« jer se tada prezivao Faggioni, nastavio je Zidić. Otkrio je da su i Bukovčeve dvije kćeri bile slikarice, završile akademiju u Pragu, te se također potpisivale s Bukovac, što im je omogućavalo umjetnički probitak i veću tržišnu vrijednost slika. </p>
<p>Zidić ne može sa sigurnošću reći je li to djelo neke od njih, kao ni radi li se o tipično ženskom pismu jer se time nije bavio. Kada utvrđuje izvornost djela, prednost daje usporedbi likovnih načela pred potpisom, a u tom slučaju nije vjerodostojno ni jedno ni drugo. Naglasio je da je vidio 1500 Bukovčevih radova, te mu je bila dostupna slikareva bogata korespondencija. Smatra da su Sabol i Vokić odradili stručno svoj posao, ali je njihovu sudu trebao prethoditi onaj povjesničara umjetnosti. </p>
<p>»Motiva takvog cvijeća u Bukovčevu opusu nema!« – izričito će Zidić. Bukovac je za svoja djela radio predradnje manjeg formata, a da je riječ o skici, motiv bi bio zastupljen na nekome od radova. Po Zidiću sporni rad je amaterski u odnosu na ona velikoga majstora kakav je bio Bukovac. »Kakav je to motiv koji visi u zraku?« – zapitao se pred nazočnima Zidić. Prema njemu taj rad opisuje prostorna neodređenost, nedosljednost kolorita, nevladanje tehnikom i neznalački prikaz motiva. Potpis Vlahe Bukovca tijekom godina nije se bitno mijenjao, pa sa sigurnošću izjavljuje da to nije ni njegov autograf.</p>
<p>Čulo se da je vlasnik ulja »Buket cvijeća« Branko Lesinger, te da je jednu novinarku pozvao u kuću da vidi njegovu zbirku u kojoj ima djela Pollocka, Renoira i Picassa, pa se prema njezinu mišljenju može zaključiti o kakvoj je osobi riječ. Također se govorka da je potpis akvarela Slave Raškaj neizvoran. Kako se radi o dva najskuplja rada na aukciji, nije jasno tko će za takve izdvojiti pozamašnu svotu novaca, bez obzira na to što se »Kontura« zakonskim aktom obvezala da se u slučaju utvrđenog plagijata on može vratiti.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Tuškanac« poziva filmofile </p>
<p>Nakon deset godina Zagreb dobiva mjesto na kojem će se moći pogledati hrvatski i svjetski, klasični i suvremeni, ali i nerepertoarni filmovi / Projekcije filmova u »Filmskim programima« su besplatne / Kino »Tuškanac« podijeljeno – tri dana u tjednu »Filmskim programima«, a tri dana Zagreb filmu </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Projektom »Filmski programi« i otvorenjem kina »Tuškanac« Zagreb će ponovno nakon deset godina dobiti mjesto na kojem će se moći pogledati hrvatski i svjetski, klasični i suvremeni, ali i nerepertoarni filmovi. To se čulo u utorak na konferenciji za novinare u Novinarskome domu uoči ponovnog otvorenja kina »Tuškanac« </p>
<p> Hrvatski filmski savez (HFS) i Hrvatska kinoteka osmislili su projekt »Filmski programi« sa zadaćom da na jednom mjestu objedine različite vidove filmske kulture kao što su prikazivanje, posudba, distribucija ili promocija filmova s organizacijom predavanja, radionica i izložbi o temi filma. No, zasad sve ostaje na projekcijama filmova, koje će zainteresirani moći pogledati isprva besplatno, a potom na temelju godišnje članske iskaznice. Projekcije će se održavati svakodnevno, a potom tri dana u tjednu. </p>
<p> Voditeljica Filmskih programa, Agar Pata, rekla je kako je nakon dugo vremena »Tuškanac« dan na korištenje Hrvatskomu filmskom savezu i Zagreb filmu, koji će svoj program davati također tri dana u tjednu. Zagreb film kao ravnopravni sustanar za nekoliko će tjedana u »Tuškancu« obilježiti 50-u godišnjicu postojanja.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga filmskog saveza, Hrvoje Turković, podsjetio je na ulogu Saveza kao samostalne ustanove koja objedinjuje 30 klubova i veliku mrežu mladih filmskih družina, te istaknuo kako je »operativa HFS-a tiha, ali djelotvorna«. Turković je također podsjetio i na novopostavljenu internetsku stranicu www.film.hr, predstavljenu na 13. danima hrvatskog filma.</p>
<p>»Filmski programi« su projekt s naglašenom odgojno-obrazovnom funkcijom, a glavni im je cilj edukacija mladih filmofila, budućih filmskih stručnjaka ili stvaralaca. Ante Peterlić povukao je paralelu između književnosti, likovnog i glazbenog, te filmskog odgoja, istaknuvši kako je film na posljednjem mjestu, te da se osim na Akademiji dramskih umjetnosti, Likovnoj i Pedagoškoj akademiji te Filozofskom fakultetu o filmovima uopće ne uči. Stoga, kaže Peterlić, važnost takve prikazivačke institucije veoma je velika.</p>
<p>I Ivan Ladislav Galeta istaknuo je važnost filmske edukacije, jer kaže »na ekranu je samo 20 posto informacija, dok 80 posto dolazi kroz pripremu za ono što se vidi«.</p>
<p>Od samog početka projekt aktivno potpomažu Ministarsvo kulture RH, Zagrebačka županija i Gradski ured za kulturu. Vladimir Stojsavljević, pročelnik Gradskog ureda za kulturu, rekao je kako ove godine ulaganja u obnovu »Tuškanca« neće biti, no da će se dogodine urediti. »Postignuto je ono najbitnije – da počnu projekcije i da Zagreb dobije filmsko središte. Ambicija Grada je stabiliziranje filmske djelatnosti«, rekao je Stojsavljević.</p>
<p>Vinko Brešan istaknuo je kako je ovo dobar dan za film, te otvorio obnovljenu rubriku Kultura na portalu HTnet-a, generalnog pokrovitelja projekta Filmski programi.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U znaku hrvatskih skladatelja </p>
<p>Izvedba Trećega klasičnog koncerta za gudače u F-duru Stjepana Šuleka, koji je splitska publika prvi put čula, izazvala je salve oduševljenja</p>
<p>U ciklusu Glazbeni ponedjeljak Splitski komorni orkestar predstavio se s Večeri hrvatskih skladatelja. Već odavno nije pred splitskom publikom u predvorju HNK održan koncert koji u svakom pogledu zaslužuje tako dobru ocjenu u sadržajnom i izvodilačkom smislu.</p>
<p>Bergamovu skladbu »Archo per archi« u verziji za gudački orkestar u izvedbi splitskih glazbenika još jednom naglasila čist i estetski koherentan glazbeni slog koji u ekstazi passcaglie postiže silnu gradaciju i napetost koja se lomi i brzo ruši. Virtuozan Bergamov luk koji se snažno zateže pronašao u interpretaciji Splitskog komornog orkestra plemenite i požrtvovne umjetnike, ma koliko da bismo poželjeli još višu skalu intenziteta i življe naglašenih kontrapunkta.</p>
<p>Koncert za kontrabas i gudače Borisa Papandopula sa zanosnom razigranosti prvog i trećeg stavka, koji okružuju proživljenju meditaciju gotovo raspjevane kantilene u sredini, kao da vraća slušaoce u zaboravljenu i šaljivu igru mladosti. Cijeli orkestar i solist Oleg Goursky slijedili su skladateljevu zamisao, ali su često pregnantne kombinacije i bujnost ritma upućivali ne nužnost daljnje dorade.</p>
<p>Poslije stanke čuli smo Četiri dramatska epigrama za glasovir i gudaće Rubena Radice, skladbu koja osebujnim tonalnim odnosima i originalnom strukturalističkom koncepcijom vjerno potvrđuje raskošan glazbeni kolorit umjetnika. Zaneseni i agresivni udari prvoga stavka nestaju u rapsodičnim sjećanjima i kontemplaciji s odbljescima mediteranske užarenosti, te ponovno nepogrešivom virtuoznošću završavaju u dramatičnoj liniji dovršetka partiture. Uz neke manje tonske nepreciznosti i ponekad sirovu emisiju tona tutia, ali vrlo dobru solisticu na glasoviru Ivanu Dragičević, ostvarena je solidna kakvoća zvučne slike.</p>
<p>Izvedba Trećega klasičnog koncerta za gudače u F-duru Stjepana Šuleka, koji je splitska publika prvi put čula, izazvala je salve oduševljenja. Divni preljevi i ravnoteža gudačkih skupina, od lirskog šapata do uzavrele dramatike, redali su se u efektnom kontrastu evocirajući različite sadržaje. S kakvim li je tek majstorstvom djelu poput tonske poeme prišao dirigent Pavle Dešpalj, iskazujući se kao uzoran i vjeran tumač često zanemarivane ostavštine velikog skladatelja.</p>
<p> Bila je to nesumnjivo tonski iscizelirana i poetski nadahnuta završnica jednoga koncerta, koji je izmamio veliko odobravanje publike i dodatak iz mladenačke kajdanke Pavla Dešpalja pod nazivom »Čežnja«, koja se tako sretno skrila pod topli Šulekov ogrtač.</p>
<p>Ukratko, večer koju ćemo pamtiti po zanosu i trudu mladih umjetnika, srčanom posegu inače ležernog Pavla Dešpalja, koji je složene notne simbole pretvarao u živi zvuk insistirajući više na cjelovitim plohama pa i a fresco dodirima nego li detaljima, ostvarujući unutrašnji intenzitet koji je nailazio na živ odjek u publici.</p>
<p>Tonći Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dijalog teologije i znanosti </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Tematski blok novoga broja časopisa Filozofska istraživanja (br.91), »Religija i znanost«, nastao suradnjom časopisa Filozofska istraživanja i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, predstavljen je u utorak u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu. Tematska cjelina čiji je razlog nastanka, prema predgovoru urednika bloka dr. Tončija Matulića, potreba za »partnerskim dijalogom između religije/teologije i prirodnih znanosti« na način »razgovora čovjeka s čovjekom o bitnim interesima čovjeka radi njega samog«, bila je stoga povodom i za ovu, za časopis Filozofska istraživanja jedinstvenu suradnju.</p>
<p>Izlagači na predstavljanju časopisa bili su dr. Josip Balabanić, akademik Mislav Ježić, dr. Janez Juhant, dr. Luka Štilinović i dr. Tonči Matulić. Govoreći o povijesnom suprotstavljanju znanstvenih i teoloških istina, dr. Balabanić se zaustavio na mišljenju o odsutnosti načelnog sukoba znanosti i religije danas, te na tome da danas, usprkos konfliktima pojedinačnih teorija i doktrina, možemo govoriti o svijesti o komplementarnosti religije i znanosti. Svi izlagači načelno su se složili o potrebi otvorenosti i dijaloga religije/teologije i prirodnih znanosti, čiji je pravi početak možda upravo u obostranoj samokritičnosti.</p>
<p>Maja Profaca</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>I muškarci imaju djecu</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Putujuća izložba fotografija »Voljena djeca« švedske fotografkinje Ulle Lemberg, što je u utorak na večer otvorena u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, posvećena je samo jednom vidu ravnopravnosti – očevima koji ravnopravno sudjeluju u odgoju svoje djece. </p>
<p>Temu ravnopravnosti spolova, problematiku izravno vezanu uz obiteljsku politiku u Švedskoj, Ulle Lemberg promišlja i izražava već dva desetljeća. Posljednje tri godine Lembergova je fotografirala očeve sa svojom biološkom i posvojenom djecom. Humanu poruku četrdesetak izloženih fotografija na kojima se ravnopravno susreću rođeni Šveđani i doseljenici.</p>
<p>Da tate u Švedskoj s majkama dijele odgovornost za obitelj, ne znači da oni više vole svoju djecu, već im to omogućuje švedski socijalni sustav u kojemu se očeve i potiče da uzmu mjesec dana porodnoga dopusta kako bi bili uz dječicu u najmlađim danima, kaže autorica, nazivajući ih sinovima švedskog ženskog pokreta.</p>
<p> Da se skrb o djeci u Švedskoj uistinu ozbiljno shvaća, pokazuje i iscrpni popratni katalog u kojem su kroz tekstove predsjednika Švedskog instituta Bengta Westerberga, nekoliko psihologa i predsjednice Zaklade ženskog foruma AnnBritt Grünewald opisani društveni mehanizmi obiteljske politike u Švedskoj.</p>
<p>Izložba Ulle Lemberg od 2001. putuje s uspjehom Europom. Zagreb je već trideseti grad u kojem gostuje. U svakom gradu prate ju konferencije i okrugli stolovi o temi obitelji i ravnopravnosti spolova, a u Zagrebu je seminar o temu »Uloga oca u obiteljskom životu« održan već u utorak. </p>
<p>Kako izgleda otkako su u Švedskoj očevi postali ravnopravni s majkama – može se razgledati do 28. ožujka.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Radičin »Prazor« u »Lisinskom« </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – U srijedu u 19 sati, u redovitom ciklusu Videokluba »Lisinski«, u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog na programu je snimka predstave Zagrebačke opere – misterija za glazbenu pozornicu »Prazor« istaknuta hrvatskog skladatelja Rubena Radice. Premijerno izvedena 1991. na Muzičkom biennalu Zagreb, ta predstava bila je svojevrsna senzacija, i kao novo djelo i po realizaciji.</p>
<p> »Prazor«, skladan na tekst istoimena dramskog spjeva Jure Kaštelana, jedan je od vrhunskih dometa svekolike hrvatske glazbene scene. Predstavu je u HNK izvanredno režirao Petar Selem, u sasvim iznimno zamišljenom dekoru poznatog slikara i scenografa Zlatka Kauzlarića Atača, u glavnim ulogama s tadašnjim prvacima Zagrebačke opere: Hridom Matićem, Josipom Lešajom, Dijanom Hilje i Ivom Hraste Sočo. Na projekciju u videoklub Nenad Turkalj pozvao je skladatelja Radicu, kojemu gledatelji mogu postavljati pitanja. </p>
<p>V. K.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pisci o pubertetu</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Novi broj edukativno-zabavne revije za mlade »Oskar«, uz koji je izdavač »Mozaik knjiga« iz Zagreba priložio i knjigu »Kako smo popubertetili«, predstavljen je u utorak u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. »Oskar«, koji je počeo izlaziti u svibnju prošle godine, namijenjen je učenicima od petoga do osmoga razreda osnovne škole, a obrađuje različita područja. U ovome broju, osim nezaobilaznih školskih tema poput markiranja i šalabahtera, mogu se pročitati i prilozi o 35. obljetnici Woodstocka, razgovor s J. K. Rowling te članak o kokainu. </p>
<p> Knjiga »Kako smo popubertetili« okuplja deset priča o odrastanju suvremenih hrvatskih pisaca za mlade R. Bjelčića, M. Brajko-Livaković, Ž. Hercigonje, H. Kovačevića, D. Macana, S. Pilić, S. Polak, S. Šesto i T. Zagode.</p>
<p> »To je prvi put da je objavljen jedan izbor pisaca koji pišu za mlade, koji je, nadam se, ujedno uvod u antologiju hrvatske omladinske priče«, istaknuo je urednik Davor Uskoković.</p>
<p> Među pričama se našla i ona »velikoga staroga pokvarenjaka i erotskoga pisca« Predraga Raosa, kako je sam sebe nazvao na predstavljanju, koji je od svih autora napisao »najčedniju priču«. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>»Suci su režirali sva dosadašnja prvenstva«</p>
<p>»Ove godine suci pomažu Hajduku kako bi osvojio naslov prvaka, </p>
<p>prošle su sezone pomogli Dinamu, iako smo tada ionako imali najbolju</p>
<p> momčad. Sezonu ranije pomogli su Zagrebu. Ma, ne želimo da hrvatski </p>
<p>nogomet bude privatna prćija slavonskog lobija - Djedovića, Vučemilovića,</p>
<p> Širića i Petrovića«, kaže Mamić </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Hoće li Zdravko Mamić uskoro ponovno morati napustiti »ring«, hoće li ga netko opet morati šest (ili više) mjeseci hladiti mlatarajući mu kakvim ručnikom pred očima? Dinamov je dopredsjednik, naime, u trenutku slabosti ponovio retoriku zbog koje mu je Disciplinska komisija Hrvatskoga nogometnog saveza svojedobno »odrezala« šest mjeseci zabrane obavljanja bilo kakvih dužnosti u hrvatskom nogometu. Uzgred, ova kazna nikad nije stupila na djelo... </p>
<p>ema su, dakako - suci. Dinamo je, naime, ovih dana na adresu HNS-a poslao zahtjev za hitnom tematskom sjednicom vezanom uz sudačku problematiku. Dakako, u ovom detalju nema ničega spornog. Ali, zato ima u Mamićevu verbalnom nadahnuću. </p>
<p> – Suci su režirali sva dosadašnja prvenstva!</p>
<p> Ovakvu je, prilično intrigantnu rečenicu Mamić izgovorio već drugi put. Prije nešto više od godinu dana također je nizao vrlo oštre epitete: »Hrvatski su nogometni suci potkupljiva mafija..., a ništa nije bolje niti s hrvatskom nogometnom organizacijom, poglavito njezinim čelnim ljudima...« Mnogi pak tvrde da je Mamić ovakvim izjavama neke pojave samo nazvao pravim imenom, pritom ne štedeći niti sebe. Naposljetku, tad je napomenuo kako dobro zna da su suci potkupljivi, jer je i sam to činio. </p>
<p>Dakako, postoji i drukčiji kut gledanja na ovakav val »iskrenosti«. Kako je, naime, moguće da netko tko je to i sâm činio i dalje bude ikakav faktor u hrvatskom nogometu? Dakle, treba li Mamiću skinuti kapu na »pokajništvu« i razgolićavanju naše (ne)poštene nogometno-menadžerske družbe ili ga pak treba osuđivati, jer je i sam bio »mutikaša« i »smutljivac«...</p>
<p> – U redu, niti ja nisam janje, ali Dinamo doista više ne radi sa sucima, nastavlja Mamić u svojoj posljednjoj »pokori«. – Uostalom, da mi radimo sa sucima, onda bi oni sudili Đolongino igranje rukom u Osijeku, kasnije bi također sudili jedanaesterac za Osijek na istoj utakmici protiv Hajduka, ne bi svirali kazneni udarac za Zagreb protiv nas u Maksimiru... Ma, suci su režirali sva dosadašnja prvenstva! Sva! Ove godine pomažu Hajduku kako bi osvojio naslov prvaka, prošle su sezone pomogli Dinamu, iako smo tada ionako imali najbolju momčad. Sezonu ranije pomogli su Zagrebu. Jednostavno, ne želimo da hrvatski nogomet bude privatna prćija slavonskog lobija - Djedovića, Vučemilovića, Širića i Petrovića. Pa, suci dobivaju stotine tisuća maraka, što vam je!? </p>
<p> Mamić je širom otvorio slavinu, a u šikljajućem mlazu žestokih glagola najviše je vremena potrošio upravo na suce. Dakako, nije zaobišao niti temu organizacijske strukture kluba. Uporno ponavlja da je Dinamo organizacijski posve sređen klub, što, kako kaže, mnoge smeta. Nije imenovao »dežurne nezadovoljnike«, već je samo dodao: </p>
<p> – Znate li zašto im smetam, zašto me ne podnose? Pa, zato što sam presjekao pipke svim interesnim lobijima. Svi su muzli taj Dinamo. E, sad to više neće moći činiti. Moj interes!? Da, gospodo, imam i ja interes ovdje, a osnovni je taj da me ovdje prepoznaju po djelima. Mi ovdje u Maksimiru nešto stvaramo.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Carevo novo ruho </p>
<p>»Carević je igrač golemog potencijala, ali nije do kraja razrađen. Mora igrati na određenom položaju, ne smije mu se dopustiti lutanje na travnjaku. Moćan je igrač koji dolazi iz drugog reda«, rekao je o igraču Hajduka nogometni stručnjak Stanko Poklepović </p>
<p>SPLIT, 16. ožujka</p>
<p> – Mario Carević prvi je od generacije mladih reprezentativaca izletio na veliku prvoligašku scenu. Još ujesen 2000. godine kada je ostao u Hajduku, unatoč ponudi Eintrachta iz Frankfurta, u doba trenera Zorana Vulića pokazao je svoje nesvakidašnje okomite prodore kroz sredinu terena. Moćan s loptom, nepredvidljivog driblinga i jakog udarca zadivio je stručnjake. Međutim, te šampionske sezone ulazio je kao alternacija Ivanu Leki u sredini ili Krunoslavu Renduliću na boku. I ta dvojba je li igrač za središnju ulogu ili za bok pratila ga je dugo, sve do ovog proljeća. </p>
<p>Najbolje partije prezentirao je ujesen 2001. godine, kad mu je tadašnji trener Nenad Gračan povjerio ulogu središnjega veznog u paru sa Srđanom Andrićem. U tom je razdoblju bio i najbolji igrač u hrvatskom prvenstvu, nosio je Hajduk i tepalo mu se da je nogometni car. Kasnije ga se stavljalo na lijevi bok, a on nije pružao dojmljive partije poput onih iz Gračanove ere.</p>
<p>– U mom je razdoblju bio najbolji igrač hrvatskog prvenstva. Igrao je središnjega veznog, a njegove predispozicije su fantastične. Iako mu se prigovara da vuče loptu, mislim da ga baš to čini posebnim. Jaka je ličnost, spreman je preuzeti odgovornost i ima sve karakteristike klasnog igrača. Uvjeren sam, s obzirom na to da ga dobro poznajem, da će ubrzo na površinu izaći sve njegove nogometne vrijednosti, kazao je Nenad Gračan, trener Kamena Ingrada. </p>
<p>Neko je vrijeme Carević teško obuzdavao svoj mladenački žestoki temperament, kao i lakat koji kao da je kopirao od Aljoše Asanovića. Zarađivao je, katkad i neopravdano samo zbog glasa o njegovoj sklonosti »padanju« u kaznenom prostoru, kartone, a i ozljede ga nisu mazile. Potom je došao neprikosnoveni Rapaić, pa je Car bio prinuđen abdicirati. Nadovezao se labuđi pjev Računice te se ove zime klub zamislio: </p>
<p>– Propada nam blago!? </p>
<p>Odlazak Računice na neki je način dobro došao Hajduku da u ovoj godini prikaže Carevo novo ruho. </p>
<p>Carević zapravo prvi put nakon dvije i pol godine uživa maksimalno povjerenje i središnju poziciju na igralištu. Po prvim proljetnim igrama najavljuje svoje sazrijevanje i potvrdu da je najvrjedniji eksponat u Hajdukovu izlogu. Jedan od najeminentnijih hrvatskih nogometnih znalaca Stanko Poklepović je o Careviću rekao:</p>
<p>– Carević je igrač golemog potencijala, ali nije do kraja razrađen. Treba igrati na određenom položaju, ne smije mu se dopustiti lutanje na travnjaku. To ga dovodi u neprilike. Ima izniman dribling, sposobnost ulaženja u dubinu suparničke obrane, jak udarac i solidan centaršut. Moćan je igrač koji dolazi iz drugog reda, brz je, njegove su sposobnosti fascinantne te zaslužuje veliku pozornost. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Na »listu za odstrel« i Robert Prosinečki </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Senzacionalna smjena na trenerskom kormilu Zagreba i imenovanje Vinkovčana Milana Petkovića umjesto šestodnevnog trenera Milivoja Bračuna neće baš proći tako benigno kao što si naivno i prostodušno umišljaju novi vladari Kranjčevićeve nakon što je Ina podvila rep.</p>
<p>Dapače, iz nekih okolnosti koje prate krajnje netaktičku smjenu Bračuna te najavljenu opravdanu smjenu dosadašnjeg direktora Stjepana Budinskog, zakotrljalo se već takvo ozračje oko kluba zbog kojeg će novi trener možda požaliti dan kad se prihvatio uloge Zagrebova spasitelja. Bez obzira na to što je najavljen kao dugoročno rješenje za Zagreb, koji na temelju jednoglasne odluke novog UO kluba ubuduće mora biti okrenut isključivo vlastitim, mladim snagama, proizvedenim u Zagrebovu dvorištu. </p>
<p>Upravo ta maksima, koju glasno ističe novi predsjednik kluba Dražen Medić, kako Zagreb mora što prije, već u subotu u Koprivnici, početi koristiti svoje mlade nepravedno zanemarene brojne igračke potencijale, nosi u sebi najavu nove velike opasnosti, osim one koju je ponudila netaktična smjena Bračuna. Tim prije jer je do igrača od kojih smo i doznali spomenutu informaciju pristigla neugodna lista koja je s razlogom uznemirila duhove i potaknula ih na pitanje svrsishodnosti njihova uvrštenja u sastav već u subotu protiv Slaven Belupa.</p>
<p>Radi se o tomu da su sedmorici ili osmorici igrača u Kranjčevićevoj dani odbrojani. Na tom su popisu uglavnom stariji igrači kao što su V. Petrović, Perković, Pilipović, Žilić, Smoje, Hucika, Stojkić, dakako i Prosinečki, koji je ionako završetkom prvenstva najavio odlazak s travnjaka. Prosinečki se trenutkom smjene na klupskom vrhu odmah pomirio s činjenicom da za njega u Zagrebu više nema ni kruha na najavljivanoj budućoj funkciji sportskog direktora. Kako sam kazuje, nešto mu je takvo indirektno već priopćeno, jer novi klupski vlastodršci i stratezi u svojoj viziji imaju sasvim druge, za Zagreb spasonosnije kombinacije. Ime kao što je Prosinečki očigledno bi dodatno moglo naškoditi Zagrebovu imidžu, a da ga se ima svrhe privoljeti u svoje jato.</p>
<p> Čujemo da je bilo vrlo zanimljivo uoči prijepodnevnog treninga u utorak u Veslačkoj. Igrači su se vrlo srdačno, uz mnogo obostranoga crnog humora na račun također crnih dana koji su im na vidiku, oprostili od Bračuna. Bilo je iskrenih stisaka ruku, zagrljaja i uzajamnih riječi potpore, kao i sumnjičavoga kimanja glavom. Na treningu koji je ubrzo potom poveo novi trener Mile Petković, pričaju igrači, sve je prožimao čudan osjećaj besmisla i beznađa, što je osjetio i novi trener. Stoga im je za početno upoznavanje namijenio samo lagano rastrčavanje i igranje. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Vulić: »Samo da izbjegnemo poraz« </p>
<p>Momčad koja je pobijedila Marsoniju u prvoj proljetnoj utakmicu u Brodu pokušat će izvući barem remi. Naime, u Vinkovce nisu otputovali Miladin, Krpan, Carević, Turković, Rukavina, Andrić i rezervni vratar Sunara </p>
<p>SPLIT, 16. ožujka</p>
<p> – Nogometaši Hajduka u srijedu u 14.30 sati u Vinkovcima igraju protiv Cibalije četvrtfinalnu utakmicu Hrvatskoga kupa. S obzirom na to da je uzvrat za sedam dana na Poljudu, splitskim »bijelima« cilj je ne doživjeti poraz na Bosutu. </p>
<p>No, momčad koja je pobijedila Marsoniju u prvoj proljetnoj utakmicu u Brodu pokušat će izvući barem remi. Naime, u Vinkovce nisu otputovali Miladin, Krpan, Carević, Turković, Rukavina, Andrić i rezervni vratar Sunara. Tako će Vulić vjerojatno protiv Cibalije započeti dvoboj sa sljedećim igračima: Balić, Hrvoje Vuković, Vejić, Neretljak, Matos, Pralija, Ćaćić, Fileković, Bule, Rački, Blatnjak. </p>
<p>Pred put u Vinkovce Vulić je, pak, rekao:</p>
<p>– Započinjemo i s drugim natjecanjem ove sezone, a cilj je nastojati obraniti lanjski naslov u kupu. Nama je vrlo važna ova utakmica i pokušat ćemo se vratiti naporaženi iz Vinovaca, da za sedam dana na Poljudu ne bismo morali juriti rezultat.</p>
<p>S »bijelima« na put nakon skoro šest mjeseci putuje i Zvonimir Deranja. Oporavio se od operacije križnih ligamenata koljena, a ovisno o rezultatu i tijeku utakmice mogao bi dobiti priliku osjetiti natjecateljski nogomet. </p>
<p>– Deranja ide s nama osjetiti ozračje, kaže Vulić, koji ističe da cilj nije osvajanje dvostruke krune, prvenstva i kupa, već da momčad i on razmišljaju samo o idućoj utakmici, a ponovio je nekoliko puta da je u Vinkovcima protiv Cibalije najvažnije ne doživjeti poraz. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibona lovi prvu pobjedu </p>
<p>Što se tiče zagrebačkog sastava, Cibona će u srijedu biti jača za Andriju Žižića i Slavena Rimca, dok je Josip Sesar i dalje na popisu ozlijeđenih/ Bez obzira na naš trenutačni omjer 0-2, želimo Euroligu do kraja odigrati maksimalno, rekao je trener Cibone VIP Dražen Anzulović </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP u srijedu (20.10 sati) protiv Olympiakosa imaju prigodu doći do prve pobjede u drugom krugu Eurolige. U dvobojima protiv Tau Ceramice i CSKA cibosi su ostali »kratki« za nekoliko poena koji su ih ostavili bez izgleda za plasman na završni turnir. U »tornju« se nadaju da bi protiv Olympiakosa mogli do prve pobjedu u drugom krugu Eurolige, a omjer 7-1 na domaćem terenu ide u prilog željama cibosa. </p>
<p>– Bez obzira na naš trenutačni omjer 0-2, želimo Euroligu do kraja odigrati maksimalno. Olympiakos je momčad za respekt, nakon lošeg starta Grci su se progurali u drugi krug Eurolige sa šest pobjeda u posljednjih osam utakmica, pojasnio je trener Cibone VIP Dražen Anzulović. </p>
<p>Momčadi se dobro poznaju, trener Olympiakosa Dragan Šakota vodio je AEK prošle godine u Zagrebu, a prije gotovo 15 godina sjedio je na klupi Cibone treniravši baš Anzulovića koji je tada bio branič »vukova«. U Zagrebu će nakon četiri godine ponovno zaigrati Dalibor Bagarić koji je košarkaški put započeo baš u Ciboni. Centar hrvatske reprezentacije, nakon tri sezone u NBA ligi, odlučio se za povratak europskoj košarci. U Olympiakosu je dobio 21 minutu u prosjeku i ostvario učinak od sedam poena, pet skokova i blokade po utakmici. Uoči gostovanja u Zagrebu, Bagarić je kazao: </p>
<p>– Nismo opterećeni, u Euroligi smo ispunili cilj ulaskom u drugi krug. Trenutačno nam je važnije grčko prvenstvo, gdje se borimo za doigravanje. Drago mi je ponovno igrati u Draženovu domu, u Ciboni sam košarkaški odrastao. </p>
<p>Trener Anzulović o igri Olympiakosa je kazao: </p>
<p>– Šakota rotira osam igrača, od iskusnog Tomića, braniča Charissisa i najboljeg strijelca Liadelisa, do Bagarića i Wolkowyskyja na centarskim pozicijama. Jako mi se sviđa Gorenc koji je vrlo dobar u obrani. </p>
<p>Što se tiče zagrebačkog sastava, Cibona će u srijedu biti jača za Andriju Žižića i Slavena Rimca, koji su propustili posljednju utakmicu protiv Lovćena, dok je Josip Sesar i dalje na popisu ozlijeđenih, zbog fizičke iscrpljenosti nakon bronhitisa. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bryant spasio Lakerse </p>
<p>Golden State Warriorsi priredili su iznenađenje, svladavši aktualne prvake San Antonio Spurse sa 97-80 </p>
<p>LOS ANGELES, 16. ožujka</p>
<p> – Zahvaljujući fantastičnoj igri Kobea Bryanta u drugom poluvremenu i produžetku, LA Lakersi izbjegli su poraz protiv Orlando Magica na svom terenu te stigli do pobjede rezultatojm 113-110. </p>
<p>Bryant je ubacio 37 od svojih 38 koševa nakon poluvremena, a čak 24 u četvrtoj četvrtini, u kojoj su Lakersi nadoknadili zaostatak od 15 pogodaka (73-88). Bryant je u posljednjih 100 sekundi postigao svih sedam poena na utakmici kojima je izjednačio utakmicu na 102-102 i izborio produžetak. Odlučujući koš u dodatnih pet minuta, tricu za konačnih 113-110, ubacio je Gary Payton na asistenciju Bryanta. Druga zvijezda Lakersa Shaquille O'Neal ubacio je 27 poena uz 23 skoka. Orlando je predvodio Tracy McGrady, koji je ubacio 37 koševa uz 10 asistencija, a Juwan Howard dodao je 16 koševa. </p>
<p>Produžetak se igrao i u Houstonu, gdje su Phoenix Sunsi sa 99-97 svladali domaće Rocketse. Pobjednički koš postigao je Joe Johnson sekundu i pol prije kraja. Najbolji strijelac Sunsa bio je Shawn Marion sa 29 ubačaja, uključujući i tricu kojom je izborio produžetak, dok je Amare Stoudemire postigao 24 koša uz 15 skokova. Yao Ming imao je priliku na isteku produžetka izjednačiti za Houston, ali je bio neprecizan i tako ostao na učinku od 29 pogodaka i 19 skokova, a Jim Jackson je ubacio 23 za Rocketse.</p>
<p>Golden State Warriorsi priredili su iznenađenje, svladavši aktualne prvake San Antonio Spurse sa 97-80. Domaći su vodili od prve do posljednje minute dvoboja, a najučinkovitiji u redovima Warriorsa bili su Jason Richardson sa 22 koša i Mike Dunleavy sa 19, dok su najbolji Spursi bili Tony Parker sa 29 i Emanuel Ginobili sa 16 pogodaka.</p>
<p>• Rezultati: Houston – Phoenix 97-99 (produžetak), Golden State – San Antonio 97-80, LA Lakers – Orlando 113-110 (produžetak). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Chela pobijedio i Haasa, Roddick uzvratio Safinu</p>
<p>INDIAN WELLS, 16. ožujka</p>
<p> – Amerikanac Andy Roddick na svom je terenu dočekao Rusa Marata Safina i uzvratio mu za poraz u četvrtfinalu Australian Opena. Treći je nositelj 2,7 milijuna američkih dolara vrijednog ATP turnira u Indian Wellsu rezultatom 7-6 (6), 6-2 nadigrao drugog tenisača u ATP utrci za prvaka. Argentinac Juan Ignacio Chela zaustavio je niz od 13 uzastopnih pobjeda Australca Lleytona Hewitta na Pacific Life Openu, Argetinac je sa 6-3, 4-6, 6-1 nadigrao dvostrukog pobjednika ovog turnira. A do četvrtfinala je stigao 6-4, 6-2 pobjedom protiv povratnika na teniske terene Nijemca Tommyja Haasa.</p>
<p>Najbolji tjedan u karijeri 14-godišnje Sesil Karatančeve okončala je dvije godine starija Ruskinja Marija Šarapova. A Austrijanka Barbara Schett nastavila je pobjedonosni niz na 2,1 milijun američkih dolara vrijednom WTA turniru protiv osme nositeljice Argentinke Paule Suarez.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, osmina finala: Chela – Haas 6-4, 6-2; 3. kolo: Labadze – Arazi 6-3, 6-4, Federer (1) – Gonzalez (25) 6-3, 6-2, Roddick (3) – Safin (30) 7-6 (6), 6-2, Agassi (5) – Hrbaty (31) 6-2, 6-4, Dent – N. Lapentti 6-3, 6-2, Arthurs – Björkman (28) 4-6, 6-2, 6-3, Escude – Spadea (21) 3-6, 6-4, 7-6 (5), Henman (9) – Corretja 6-4, 6-4, Grosjean (13) – Sluiter 6-7 (4), 6-4, 6-4, Južnji – Horna 7-6 (12), 6-2, Coria (4) – Mirnji (27) 6-4, 7-5, Calleri (22) – Nadal 6-4, 3-6, 7-6 (10), Blake – Gaudio (33) 3-6, 6-2, 6-3, Chela (32) – Hewitt (8) 6-3, 4-6, 6-1, Haas – A. Costa (23) 7-6 (4), 3-6, 6-3, Fish (18) – Novak (16) 6-3, 6-4;</p>
<p>tenisačice: Henin-Hardenne (1) – Marrero 6-1, 6-2, Miškina (4) – Vento-Kabchi 2-6, 6-4, 6-3, C. Martinez (11) – Raymond (18) 6-4, 7-5, Kuznjecova (12) – Molik (22) 3-6, 7-6 (6), 6-2, Schett – Suarez (8) 6-3, 6-4, Šarapova (16) – Karatančeva 3-6, 6-3, 6-2, Frazier (33) – Sucha 6-2, 6-1, Strycova – Benešova 6-1, 2-1 predaj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta preporučuje: Otvorite pregovore s Hrvatskom </p>
<p>BRUXELLES, 16. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Hrvatska je ispunila kopenhagenske kriterije i mi ćemo preporučiti Europskom vijeću da s Hrvatskom što prije otpočne pregovore o ulasku u Europsku uniju. To je uoči istupa pred vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta izjavio Alexandros Baltas, izvjestitelj o hrvatskoj sposobnosti da dobije kandidatski status. Da je Hrvatska spremna za pregovore, ističe se u prvoj rečenici izvještaja. Baltas smatra da je Hrvatska ispunila kopenhagenske kriterije, iako su neka pitanja otvorena, primjerice Haag. No, suradnja Zagreba s Tribuinalom mnogo se povoljnije ocjenjuje nakon što su se generali Ivan Čermak i Mladen Markač dobrovoljno predali Sudu. Ali, bez obzira na sve to, »vrijeme je za pregovore«, snažno zagovara izvjestitelj. </p>
<p>Mišljenje parlamentaraca, naravno, nije neutemeljeno, ono se bazira na očitavanju raspoloženja u državama članicama pa se u svom duhu i glavnoj poruci izvještaj zasigurno neće razlikovati od tona Komisijina mišljenja (avis).</p>
<p> Uzgred, Komisijin avis pozivat će se i na parlamentarnu ocjenu kao na jedan od izvora relevantnih podataka i stavova pa je teško vjerovati da bi se Komisija i zatim države članice putem Ministarskog vijeća mogle razići u mišljenju s parlamentom. </p>
<p>Kakve će reakcije na parlamentarnu decidiranu preporuku stići od 15, odnosno uskoro 25 država, Baltas ne zna, no nada se najboljem - opet u tradiciji Unijine prakse u kojoj Europski parlament u pravilu otvara određeni proces. </p>
<p> Baltas vjeruje da će čelnici Unije prihvatiti mišljenje Europskog parlamenta i »uzeti u obzir što je sve učinjeno u Hrvatskoj«. Izvjestitelj misli da će preporuke Europskog parlamenta i proces koji slijedi biti ohrabrenje Zagrebu da nastavi i ubrza reforme.</p>
<p> Parlamentarci, kao svojevrsni ledolomci trendova u Uniji, traže od članica EU koje nisu ratificirale hrvatski Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – Nizozemske i Velike Britanije – da »shvate da je Hrvatska ispunila glavninu kriterija«.</p>
<p> »Nema razloga zaustavljati postupak ratifikacije; nije baš pravedno kao argument spominjati slučaj samo jednog generala koga se ne može pronaći. Prošli tjedan, uvjerili smo se da su dvojica generala dobrovoljno otišla u Haag, suradnja Hrvatske sa Sudom je dobra i nadam se da će to shvatiti i političari u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj«, istaknula je dugogodišnja predsjednica izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu Doris Pack. Istaknula je kako je vrijeme da Unija uvidi sve što je učinjeno u Hrvatskoj. </p>
<p>Parlament preporučuje da se postupno otvore programi predpristupne pomoći Hrvatskoj, a parlamentarci će posvetiti pažnju preostalim neriješenim pitanjima – povratku izbjeglica, rješavanju pitanja imovine, nastavku suradnje s Tribunalom i razrješavanju sporova sa Slovenijom i Italijom zbog zaštićene ribolovno-ekološke zone. </p>
<p>U preporukama se navode i zahtjevi da se zakoni o medijima usklade s europskom praksom i standardima, a posebno se spominje Hrvatska radiotelevizija. Hoće li sve to dobiti zeleno svjetlo ili će neki amandmani biti odbijeni, pokazat će glasovanje u srijedu.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Američko veleposlantvo u Sarajevu na prostoru bivše vojarne »Maršal Tito«</p>
<p>Zbog straha od mogućih terorističkih napada Amerikanci traže novu lokaciju za svoje veleposlanstvo u glavnom gradu BiH, no tim planovima protive se na Sveučilištu u Sarajevu, jer bi izgradnja nove zgrade onemogućila i stvaranje modernog sveučilišnog »campusa«</p>
<p>SARAJEVO, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u BiH zatražilo je od Županijske vlade u Sarajevu dopuštenje da na prostoru bivše vojarne »Maršal Tito« sagradi novi objekt u kojem bi bilo smješteno ovo diplomatsko-konzularno predstavništvo.</p>
<p>Zahtjev je obrazložen time da sadašnja zgrada koju koristi veleposlanstvo, u jednoj od središnjih sarajevskih ulica, ne odgovara potrebama misije, a najvjerojatnije su posrijedi sigurnosni razlozi. Naime, zgrada u Alipašinoj ulici, usprkos golemom betonskom zidu koji ju okružuje i ostalim sigurnosnim sustavima, ipak se nalazi u urbanoj gradskoj zoni, što otežava njezinu zaštitu. Budući da se strahuje od mogućih terorističkih napada, uostalom, često se govori o postojanju islamskih ekstremista u BiH, vrlo je vjerojatno kako je zahtjev veleposlanstva SAD motiviran (i) razlozima sigurnosti. Zbog prijetnji napadom, svojedobno je čak nakratko i zatvoreno to diplomatsko predstavništvo.</p>
<p>Planirani novi objekt nalazio bi se na neusporedivo sigurnijoj lokaciji. Bivša vojarna »Maršal Tito« nalazi se na rubu središnjega dijela grada, zapravo na području koje nije tako gusto naseljeno, niti okruženo brojnim stambenim zgradama.</p>
<p>No, problem je u tome što je ranijim odlukama bivši vojni kompleks koji je početkom rata u BiH napustila JNA dodijeljen Sveučilištu u Sarajevu za sveučilišni »campus«. U proteklim godinama obnovljene su neke u ratu gotovo sasvim uništene zgrade, pa se sada tu nalaze zgrade četiri fakulteta - Poljoprivrednog, Elektrotehničkog, Kriminalističkog i Fakulteta za promet i komunikacije. Osim toga, dio objekata unutar bivše vojarne koristi i Orijentalni institut, te Stabilizacijske snage (SFOR).</p>
<p>Ukoliko bude građena nova zgrada za američko veleposlanstvo, postojeći objekti bit će srušeni i to je ono oko čega je ovih dana započela polemika. Prvi su se oglasili Mladi liberali BiH koji su u svom priopćenju naveli da se protive planovima za izgradnju objekata veleposlanstva SAD na prostoru bivše vojarne »Maršal Tito« jer smatraju da bi premještanje sveučilišnih ustanova s ove lokacije imalo višestruko štetne posljedice za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. </p>
<p>»Realizacija ovih planova onemogućila bi stvaranje modernog sveučilišnog »campusa«, što je jedan od najznačajnijih razvojnih projekata Sveučilišta u Sarajevu, a premještanje fakulteta iz zgrada bivše vojarne i izgradnja novih objekata prouzročila bi ogromne troškove«, tvrde Mladi liberali. Oni su pozvali sve nadležne institucije na svim razinama vlasti u BiH, Sveučilište u Sarajevu i studentske organizacije da se oglase u povodu ovog problema. Zabrinutost zbog (pre)velikih troškova povećana je nakon proračuna koliko će stajati rušenje samo jedne zgrade, one u kojoj je sada Poljoprivredni fakultet, što je planirano zbog proširenja tzv. Puta života, ceste koju su Sarajlije koristile u ratu jer je bile djelomično zaštićena od srpskih snajperskih napada.</p>
<p>I čelni ljudi fakulteta koji se nalaze unutar »campusa« iskazali su rezerve spram planova o izgradnji američkog veleposlanstva na ovom mjestu, tvrdeći da bi u tom slučaju trebali biti pronađeni odgovarajući novi objekti za fakultete, te kompenzirana sredstva uložena u obnovu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U eksploziji u stambenoj zgradi poginula 21 osoba</p>
<p>MOSKVA, 16. ožujka</p>
<p> - Broj poginulih u eksploziji u stambenoj zgradi u ruskom gradu Arhangelsku popeo se na 21, među kojima je i dvoje djece, dok bi se deseci stanara još mogli nalaziti pod ruševinama, objavilo je u utorak rusko ministarstvo za izvanredna stanja.</p>
<p>Kao najvjerojatniji uzrok eksplozije vlasti smatraju istjecanje plina, rekao je gradonačelnik Arhangelska Oleg Nilov.</p>
<p>Policija traga za dvojicom muškaraca koji su viđeni kako ulaze u zgradu prije eksplozije. Moglo bi se raditi o beskućnicima koji su možda ukrali plinske ventile kako bi ih prodali u staro željezo, doznaje se iz policijskih izvora. Općinska plinska služba potvrdila je da ventili nedostaju. Slične krađe počinjene su i u susjednim zgradama, no istjecanje plina u njima je na vrijeme zaustavljeno.</p>
<p>Iz zgrade su evakuirane 24 preživjele osobe. U bolnicu je smješteno 16 ozlijeđenih, od čega sedmero u teškom stanju. Vjeruje se da se u uništenom dijelu zgrade u trenutku eksplozije nalazilo između 70 i 80 osoba.Rad spasilačkim ekipama otežava požar koji bukti u ruševinama.</p>
<p>Glasnogovornik unutarnje službe sigurnosti FSB-a rekao je da dosad nisu pronađeni mogući tragovi eksploziva. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ratifikaciju SSP u talijanskom parlamentu zaustavio Fini </p>
<p>BRUXELLES, 16. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Zašto je ratifikacija Sporazuma o stablizaciji i pridruživanju EU i Hrvatske ovih dana tajnovito »nestala« s dnevnog reda donjeg doma talijanskog parlamenta, posredno je riješeno. Kako se saznaje, ratifikaciju je zaustavio potpredsjednik talijanske vlade Gianfranco Fini. </p>
<p> Naime, ratifikacija Sporazuma bila je na dnevnom redu, a zatim je maknuta. Prvo je izostanak te točke opravdan preopterećenim dnevnim redom, u sklopu kojega je i osjetljiva rasprava o sudjelovanje talijanskih vojnika u Iraku, a onda je i ta isprika zaboravljena. </p>
<p>Već se počelo i javno govoriti o tome da je za »nestanak« ratifikacije hrvatskog sporazuma s dnevnog reda talijanskog parlamenta zaslužan Fini. Tršćanski list Il Piccolo pritom se poziva na izjavu Roberta Menie, zastupnika iz Trsta. </p>
<p>Razlog je, ističe list, u odluci Hrvatskog sabora da se iz državnog proračuna izdvoje sredstva za naknadu Talijanima optantima. Iznosi su odavno regulirani, no Talijani se boje da će stavljanje pred gotov čin zapravo zainteresiranima zanijekati mogućnost materijalne restitucije. </p>
<p>Zanimljivo je da se talijansko zaustavljanje ratifikacije - za razliku od nizozemske notifikacije ili britanske kompletne ratifikacije - uopće ne spominje ni u izvještaju niti u amandmanima na izvještaj Europskog parlamenta o tome može li se s Hrvatskom otvoriti pregovori o ulasku u EU. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prosper: SAD pozdravlja predaju Čermaka i Markača, ostaje Gotovina</p>
<p>Hoće li Haaški sud prestati s radom 2010. ovisit će o tome hoće li se do tada na Sudu naći Karadžić, Mladić i Gotovina, rekao je američki veleposlanik za ratne zločine </p>
<p>WASHINGTON, 16. ožujka </p>
<p> – Američki veleposlanik za ratne zločine Pierre-Richard Prosper izrazio je u ponedjeljak zadovoljstvo što su se hrvatski generali Mladen Markač i Ivan Čermak dobrovoljno predali Haaškom sudu, ali i rekao da Hrvatska još treba riješiti pitanje odbjeglog optuženika Ante Gotovine. Na upit je li Gotovinino izručenje preduvjet za ulazak Hrvatske u EU i NATO, Prosper je odgovorio: »Kad dođe vrijeme da se donese odluka o ulasku Hrvatske u Europu i NATO, jedno od pitanja bit će i što je s generalom Gotovinom«.</p>
<p> Govoreći o izlaznoj strategiji Haaškog suda koji bi do 2008. trebao završiti sva prvostupanjska suđenja i nakon žalbenih procesa prestati s radom 2010. godine, američki je veleposlanik izjavio da će završetak rada Suda ovisiti o tome hoće li se do tada na tom sudu naći Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina. »Osobe poput Karadžića, Mladića i Gotovine moraju shvatiti da će se, ako ostanu na slobodi, morati donijeti odluka da se datum pomakne naprijed«, rekao je Prosper. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Važno je sjećati se i učiti o užasima povijesti jer tako možemo spriječiti ponavljanje tragedija«</p>
<p>JERUZALEM, 16. ožujka </p>
<p> – »Važno je sjećati se i učiti o užasima povijesti jer jedino tako možemo spriječiti da se tragedije iznova ne ponavljaju«, rekao je u utorak u Yad Vashemu u Jeruzalemu hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo u utorak je bilo u Memorijalnom centru holokausta Yad Vashemu i u Dvorani sjećanja položilo vijenac, a Žužul se upisao u knjigu dojmova. »Danas, u vrijeme kad terorizam ponovo predstavlja opasnost cijelom svijetu, dobro je prisjećati se jer jedino prisjećanjem i sjećanjem možemo naučiti, a jedino učeći možemo spriječiti da se tragedije ne ponavljaju«, rekao je Žužul.</p>
<p> U svoje ime i u ime hrvatskog izaslanstva govorio je i o »dubini osjećaja« koji se bude u Yad Vashemu ističući da je »fašizam bio najveće zlo ljudske civilizacije«. »Mi Hrvati posebno smo ponosni na one predstavnike našega naroda koji su i sami pomogli da netko preživi u tim strašnim vremenima«, naglasio je, podsjećajući na izreku koja kaže da »onaj tko spasi jedan život, kao da je spasio čovječanstvo«. Yad Vashem dodjeljuje medalje Pravednika među narodima nežidovima koji su riskirajući svoj život spašavali Židove. Dosad je više od sto Hrvata proglašeno Pravednicima među narodima. </p>
<p> Razgovor s predsjednikom Mosheom Katsavom još je jednom potvrdio obostranu želju Hrvatske i Izraela za jačanjem sveukupnih odnosa između dvije zemlje, rekao je u utorak popodne u Jeruzalemu ministar Miomir Žužul nakon razgovora s izraelskim predsjednikom u njegovoj rezidenciji u Jeruzalemu. Hrvatski je šef diplomacije kazao da je s Katsavom razgovarao i o konkretnim investicijama pogotovo u području poljoprivrede, a tijekom razgovora, kako je kazao, zaokruženo je sve o čemu je hrvatsko izaslanstvo razgovaralo s visokim izraelskim dužnosnicima. »Dobili smo čvrsto uvjerenje da je Izrael spreman za novu fazu odnosa s Hrvatskom, a to je i naš stav«, zaključio je Žužul. </p>
<p>Ministar poljoprivrede Petar Čobanković sa svojim je kolegom Israelom Katzom razgovorao o budućoj suradnji Hrvatske i Izraela u području poljoprivrede, posebno u natapanju i proizvodnji mlijeka, a dogovoreno je i formiranje stručne radne skupine. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac razgovarao je s izraelskim ministrom znanosti i tehnologije Eliezerom Sandbergom i ministricom obrazovanja Limor Livnat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Aznar osobno zvao urednike i nagovarao ih da za madridski pokolj optuže ETA-u</p>
<p>José María Aznar u razgovoru je Antoniju Francu, glavnom uredniku lista »El Periódico« doslovce rekao: »To je ETA, nemoj uopće u to sumnjati«.</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - »Crnoga četvrtka« 11. ožujka, na dan madridskih krvavih atentata u kojima je život izgubila 201 osoba, a oko 1500 ih je ranjeno, premijer José María Aznar, osobno je nazivao urednike nekih novina kako bi ih uvjerio da krvavi bombaški napad pripišu »bez ikakve sumnje« baskijskoj separatističkoj organizaciji ETA-i. </p>
<p>To u utorak piše Antonio Franco, glavni urednik lista El Periódico iz Barcelone, nastojeći objasniti svojim čitateljima i španjolskoj javnosti zašto je na naslovnoj stranici posebnoga izdanja okrivio ETA-u bez ikakve rezerve.</p>
<p>»Prvi poziv bio je oko podne, u trenucima najviše napetosti. Iz trenutka u trenutak stizale su nove brojke o žrtvama, dok je El Periódico pripremao izvanredno izdanje koje je izišlo u četvrtak poslijepodne«, piše Franco jer drži da »čitatelji imaju pravo znati« zašto je okrivio ETA-u. »To se dogodilo zato što mi je José María Aznar, predsjednik vlade, u razgovoru toga jutra, doslovce rekao: 'To je ETA, nemoj uopće u to sumnjati'«. Franco tvrdi da je prvi poziv iz palače predsjednika vlade Moncloe uslijedio malo »nakon što sam u jednoj emisiji na postaji Radio Nacional rekao da naš list ima dvojbe o tomu radi li se o teroristima ETA-e ili Al Qaide. </p>
<p>Franco niže kronologiju toga kobnog jutra: S te radijske postaje su me zvali pitajući koji će biti glavni naslov našeg posebnog izdanja Kad sam rekao da još dvojimo o počinitelju, ostali sudionici tog programa iznenadili su se, pitajući me zar ne znam da je krivac ETA te govoreći kako je potpuno odbačena mogućnost da se teroristi islamistički ekstremisti.</p>
<p>»Ponavljam: malo nakon što sam to izgovorio u eter, nazvao me Aznar«, piše Franco, nastojeći objasniti čitateljima zašto je dopustio da bude zaveden: »Tada sam se, s uvjerenjem da predsjednik moje vlade ne bi bio kadar dati mi jamstva za nešto u što nije bio potpuno siguran, odlučio da glavni naslov posebnoga izdanja bude »El 11-M de ETA« (»ETA-in 11. ožujka«).</p>
<p>No, tvrdi on, El Periódico je u svakom slučaju ispunio svoju profesionalnu dužnost, objavljujući sve podatke koji su mu bili na raspolaganju. Na unutarnjim stranicama, naglašava Franco, glavni je naslov bio »Vlada optužuje ETA-u«, a svi ostali elementi upućivali su na veliku mogućnost da su počinitelji atentata islamistički teroristi. </p>
<p>»Drugi Aznarov poziv uslijedio je navečer, nakon što je ministar unutarnjih poslova Angel Acebes vrlo nervozno na konferenciji za novinare ustrajao na tezi o baskijskoj separatističkoj skupini. »Aznar mi se tada ispričao zato što me nije uspio prije obavijestiti o 'drugoj liniji istrage'. Također me je srdačno zamolio i ponovo ustvrdio da je ETA počinitelj pokolja«, objašnjava Franco. </p>
<p>S novim je podacima, uredništvo za naslovnu stranicu u petak, dan nakon atentata, već dalo prednost podatku da je Al Qaida preuzela odgovornost za atentat. No, Franco priznaje da je i dalje mislio kako se »jedan predsjednik vlade ne bi sebe doveo u opasnost pogrešno obavještavajući jednog glavnog urednika«. </p>
<p>Svjestan da su u to vrijeme praktički svi strani mediji smatrali Al Qaidu krivcem, Franco piše kako je to bilo jasno i zato što su mnoge zemlje podigle stupanj sigurnosti, »što se ne bi dogodilo da su vjerovale kako je počinitelj ETA.« </p>
<p>Svoju ispovijed sročenu kao objašnjenje na koje čitatelji imaju pravo, Franco završava: »Španjolski građani tada su već počeli smatrati sumnjivim stav vlade Narodne stranke i premijera o toj temi. Činilo se da u cijelom svijetu samo Aznar i Acebes tvrde kako nema nikakve dvojbe o onome za što sada svi znamo da nije bila istina.« </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Washington, London i NATO konsternirani porukama koje dolaze iz Madrida </p>
<p>Ako je Al Qaida doista odgovorna za madridsko krvoproliće, Španjolska postaje prvom zemljom »čiji premijer svoj položaj duguje Bin Ladenu«, drži britanski stručnjak Jonathan Eyal</p>
<p>LONDON, 16. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanija i Amerika bore se da na okupu sačuvaju iračku ratnu koaliciju, nakon najave budućeg premijera Španjolske da bi već do kraja lipnja mogao povući nacionalne trupe iz Iraka. José Luis Rodríguez Zapatero spreman je popustiti jedino ako UN odredi mandat za međunarodne snage u Iraku – umjesto sadašnjih okupacijskih trupa pod američkim vodstvom. </p>
<p>Odnosi nove političke garniture koja uskoro preuzima vlast u Madridu, s Washingtonom i Londonom nisu počeli dobro. Laburistički premijer Britanije, Tony Blair, pozicioniran je, doduše, lijevo od centra, baš kao i socijalisti koji su upravo pobijedili u Španjolskoj. No, dok je Blair za irački rat, španjolski socijalisti su protiv. Zbog toga je još u siječnju jedan od socijalističkih prvaka Španjolske, Jose Bono, u jednom tv-intervjuu nazvao Blaira »potpunim blesanom« i »imbecilom«. Nakon nedavne izborne pobjede socijalist Zapatero praktički je optužio Tonyja Blaira i Georgea Busha da su lagali o Iraku, rekavši da se »rat ne može organizirati pomoću laži«. </p>
<p>Novi tonovi koji dopiru iz Madirda izazvali su pravu konsternaciju u nekim svjetskim prijestolnicama, ali i u NATO-u. Diplomati u tom vojnom savezu drže da španjolski stav ugrožava planove prema kojima bi NATO trebao preuzeti veću vojnu ulogu u Iraku. Također se smatra da će biti praktički nemoguće zamijeniti sadašnjih 1300 španjolskih vojnika u toj zemlji nekim novim snagama. Glavni tajnik NATO-a, Jaap de Hoop Scheffer, kani stoga od nove vlade u Madridu zatražiti da ponovo razmotri svoju odluku. </p>
<p>Pod dosadašnjim vodstvom Španjolska je bila jedan od najčvršćih saveznika Britanije i Amerike u borbi protiv terorizma. Stoga bi povlačenje njenih vojnika iz Iraka posebno pogodilo Georgea Busha i Tonyja Blaira. Vođe Amerike i Britanije također se vjerojatno nadaju da se njihovi birači neće ugledati na španjolske. Američki izbori održavaju se već krajem ove godine, a britanski najkasnije do svibnja 2005.</p>
<p>José Luis Rodríguez Zapatero tvrdi kako je dobio »mandat od naroda« da iz Iraka povuče španjolske trupe »ako ne dođe do promjene i UN ne preuzme kontrolu nad situacijom«. No, on je sebi ostavio određeni manevarski prostor, tvrdeći da nikakve odluke neće donositi najmanje još mjesec dana, dakle sve dok ne preuzme svoju novu dužnost. Također je dao na znanje da je spreman na »konzultacije«, a London i Washington u međuvremenu traže dodatna »pojašnjenja«.</p>
<p>Tony Blair bio je vrlo blizak s dosadašnjim konzervativnim španjolskim premijerom, Joséom Mariom Aznarom. No, obavio je navodno »topao i prijateljski« 15-minutni telefonski razgovor s njegovim nasljednikom. Zapateru je na pobjedi čestitao i George Bush, ali u njihovom kratkom razgovoru nije bilo riječi o trupama za Irak. Američki predsjednik nastojao je govoriti o stvarima koje povezuju Madrid i Washington, a ne onome što ih razdvaja, tvrde američki dužnosnici. </p>
<p>Jedina utjeha Bushu i Blairu je činjenica da druge saveznice u Iraku, uključujući Poljsku, Češku, Bugarsku, Italiju i Japan, ne namjeravaju mijenjati kurs. I sam Irak već je apelirao na Španjolsku da ne povlači svoje snage, koje su angažrirane u »časnoj misiji«. Irački ministar vanjskih poslova Hoshyar Zebari izjavio je za londonski Times da se zemlja nalazi u »kritičnom trenutku tranzicije«, te da joj je potreban »veći, a ne smanjeni međunarodni angažman«.</p>
<p>Postoji bojazan da bi povlačenje španjolskih trupa iz nemirnog sektora južno od Bagdada, moglo oslabiti cijelu višenacionalnu diviziju, u kojoj su one angažirane. Vodstvo te divizije trenutačno je povjereno Poljskoj, ali je 1. srpnja trebalo prijeći u španjolske ruke. Poljaci kažu da su spremi dalje nastaviti tu dužnost, ako Španjolska ne bude mogla ispuniti preuzete obaveze. </p>
<p>Poljski premijer Leszek Miller tvrdi kako je da Poljska sada još odlučnija da ostane u Iraku. »Revidirati našu poziciju... nakon terorističkih napada značilo bi priznati da su teroristi jači i da su u pravu«, rekao je on. </p>
<p>Nedjelja će biti zapamćena kao »dan kada se vidjelo da islamski fundamentalizam diktira ishod jednih europskih izbora«, izjavio je Wilfried Martens, voditelj udruženja europskih kon-zervativnih stranaka. Friedbert Pflüger, demokršćanski glasnogovornik za vanjsku politiku u njemačkom Bundestagu, drži kako bi jednostrano napuštanje Iraka bilo »strašan znak«, jer bi »poruka Bin Ladenu glasila da se bombardiranje i ubijanje isplati«. </p>
<p>Pobjeda španjolskih socijalista pozdravljena je međutim u Parizu – tim više što je Zapatero već najavio da posebno kani jačati veze s Francuskom i Njemačkom, inače protivnicama iračkog rata. Politički analitčar André Glucksmann, jedan od malobrojnih francuskih intelektualaca koji su se zalagali za rušenje Saddama Husseina, primjećuje međutim da je Aznarova stranka vodila u predizbornim anketama u Španjolskoj, usprkos tome što je podržala Ameriku oko Iraka.</p>
<p>»U tri dana«, tvrdi Glucksmann, »ubojice su preokrenule javno mišljenje«. Kako da onda »ne dođu do zaključka da su oni ti koji odlučuju, te da terorizam nije jači od demokracije?« Jonathan Eyal, direktor istraživanja u Kraljevskom vojnom institutu u Londonu, smatra pak da je (ako je Al Qaida doista odgovorna za madridsko krvoproliće), Španjolska postala prvom zemljom »čiji premijer svoj položaj duguje Bin Ladenu«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ciljana ubojstva u Iraku, ubijeni američki humanitarci </p>
<p>Najnovije žrtve iračke gerile su četiri američka humanitarna radnika koji su radili na podjeli pomoći iračkom stanovništvu / Teheran strahuje da bi Izraelci uz američki »blagoslov« mogli napasti njihova nuklearna postrojenja</p>
<p>ANKARA, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iračke okupacijske vlasti suočile su se sa dva nova izazova - ciljanim ubojstvima i oružanim sukobima na granici s Iranom. Žrtve ubojstava su američki i drugi strani civili koji su došli na rad u Irak, a granične oružane incidente izazvala je odluka američkog civilnog upravitelja Irakom Paula Bremera da od 19 pograničnih prijelaza prema Iranu ostavi otvorena samo tri. </p>
<p>Najnovije žrtve iračke gerile, bila su četiri američka humanitarna radnika koji su radili na podjeli pomoći iračkom stanovništvu. Za njih je kasnije rečeno da su bili baptistički misionari. </p>
<p>Ubijeni su u okolici Mosula, najvećeg grada na sjeveru Iraka, kad je na njihovo vozilo otvorena snažna vatra. Peti Amerikanac je teško ranjen i liječnici se bore za njegov život. Kaže se da su Amerikanci putovali bez vojne pratnje.</p>
<p>Do napada na američke civile došlo je nepuni tjedan dana nakon ubojstva dvojice američkih državljana kod grada Hilla, južno od Bagdada. Tom prilikom ubijen je, iz zasjede, i jedan irački prevoditelj. Američke snage su za to ubojstvo optužile šestoricu Iračana, među kojima su, što je naročito znakovito, bila čak četvorica policajaca. </p>
<p>To bi, kao i raniji napadi na korejske radnike i predstavništvo UN-a, moglo upućivati na zaključak da nenaoružane žrtve nisu slučajno odabrane. Akcije su očito imale za cilj stvaranje psihoze potpune nesigurnosti i anarhije. Na taj način, došlo bi do otkazivanja mnogih već ugovorenih poslova, ali i zahtjeva već nazočnih stranih radnika da se vrate kućama. Inače, već je zabilježeno više slučajeva da su već primljeni radnici otkazali odlazak u Irak.</p>
<p>Ako bi do takvih otkazivanja došlo u većem opsegu, bio bi to težak udarac okupacijskim snagama na čelu sa Amerikancima. Izravne posljedice ubojstva stranih civila mnogo su teže od pogibije vojnika od kojih mnogi čekaju američko državljanstvo. To ugrožava američke napore na obnovi poratnog iračkog gospodarstva, naročito njegove žile kucavice - naftne industrije.</p>
<p>Amerikanci bi umjesto očekivane dobiti morali, uostalom kao i dosad, iz vlastitog proračuna izdvajati golema sredstva za izdržavanje oko 130.000 vojnika. U tom sklopu je i plaćanje svih životnih i drugih potreba 25 milijunskog iračkog pučanstva (hrana, zdravstvo, infrastruktura itd.). </p>
<p>Ništa manje zabrinjavajuće informacije stigle su s iračko-iranske granice. Glasnogovornik američkih oružanih snaga general Mark Kimmitt priopćio je da je na sjeveroistočnoj iračkoj granici s Iranom došlo do ozbiljne razmjene vatre između američkih vojnika i iranskih gardista. Tvrdi se da je do sukoba došlo u nedjelju, nešto prije ponoći, kada je na jednu američku pograničnu patrolu otvorena vatra s iranske strane. Amerikanci su uzvratili na vatru. Pritom se ne kaže je li bilo ljudskih žrtava i materijalne štete. </p>
<p>Zanimljivo je da su u iranskom ministarstvu unutarnjih poslova opovrgnuli da je došlo do bilo kakvog pograničnog incidenta. To bi moglo upućivati na zaključak da su u sukobu sa američkim vojnicima sudjelovali emigranti ili šverceri koji su se željeli prebaciti u Irak. Sukob na iračko-iranskoj granici mogao bi upućivati na dalekosežne posljedice. Najozbiljnija je da bi se moglo raditi o otvaranju nove pogibeljne fronte u iračkom susjedstvu. Službeni Teheran strahuje da bi čarke na granici mogle poslužiti Amerikancima kao opravdanje za pokušaj destabiliziranja političke situacije u Iranu. </p>
<p>Iranski politički i vjerski vođe vjeruju da bi političkom promjenom na kormilu Španjolske već uzdrmani američki predsjednik George W. Bush mogao posegnuti za nekim novim vanjskim »snažnim potezom« kako bi ojačao svoje izglede za očuvanje drugog mandata u Bijeloj kući. Pritom se ne isključuje ni mogućnost zračnih udara, možda u izraelskoj izvedbi, na iranska nuklearna postrojenja u izgradnji. </p>
<p>Glavni stožer iranskih oružanih snaga već je i službeno zaprijetio da bi u slučaju takve »američko-izraelske avanture« pronašao vrlo učinkovit odgovor. To bi moglo značiti ispaljivanje dalekometnih iranskih projektila »shahab-3« na izraelske, a najvjerojatnije i američke ciljeve u Zaljevu, naročito u Kataru i Bahrainu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sudetski Nijemci preko suda u Strasbourgu traže povratak konfiscirane imovine</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Sedamdeset i sedam Nijemaca i Austrijanaca podnijelo je tužbu protiv češke države Međunarodnom sudu za ljudska prava u Starsbourgu i traže povratak konfiscirane imovine ili financijsku odštetu od države. Riječ je o sudetskim Nijemcima, koji su nakon Drugog svjetskog rata, na temelju tzv. Benešovih dekreta, bili protjerani iz tadašnje Čehoslovačke, a sva nepokretna imovina bila im je konfiscirana.</p>
<p> Pošto je nekoliko sudskih procesa s tom problematikom na češkim sudovima doživjelo neuspjeh, sudetski Nijemci se sada, uoči ulaska Češke u Europsku uniju, obraćaju sudu u Strasbourgu. Glavni cilj im nije, kao u prijašnjim slučajevima, ostvariti poništenje tzv. Benešovih dekreta već traže ispravak imovinske nepravde koja im je tim dekretima učinjena. </p>
<p>Odvjetnik 77 sudetskih Nijemaca, od kojih dvoje sada živi u Austriji, poznati je austrijski odvjetnik Thomas Gertner koji smatra da njihova žalba ima velike šanse na uspjeh nakon što Češka uđe u Europsku uniju. On smatra da je češki pravni poredak koji do danas legalizira oduzimanje imovine poslijeratnih iseljenika, u sukobu s Europskim ugovorom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.</p>
<p> Gertner kaže kako njegovi klijenti tuže zbog narušavanja vlasničkih prava iz članka 1 prvog aneksa tog ugovora i članka 14. Češki povjerenik za Europski sud Vit Schrom nije se želio izjašnjavati o tužbi.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bela Bugar odbio mađarsko odlikovanje</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Predsjednik slovačke Stranke mađarske koalicije (SMK) Bela Bugar odbio je preuzeti visoko mađarsko odlikovanje koje mu je dodijeljeno u prigodi mađarskog državnog praznika. »Poštujem svako odlikovanje, ali moje odbijanje je poruka mađarskoj vladi koja prakticira odlučivati o nama, ali bez nas«, izjavio je Bugar objašnjavajući svoju odluku. </p>
<p>Bugar je, naime, kritizirao mađarsku vladu jer je uskratila novac namijenjen Mađarima u inozemstvu. »Nismo protiv toga da mađarska vlada štedi, ali smo protiv toga da takve odluke donosi bez našeg znanja i suglasnosti«, dodao je Bugar.</p>
<p>Nedavno je, na poziv Bele Bugara, Slovačku posjetio vođa opozicijskog mađarskog Fidesza i bivši premijer Viktor Orban i tom su prilikom zajedno kritizirali sadašnju vladu Petera Medgyessyja zato što je smanjila mađarskom sveučilištu u pograničnom slovačkom gradu Komarnu dotaciju za 100 milijuna forinti. Orban je tada izjavio da takvo što »narodna i građanska vlada nikad ne bi napravila«, a Bugar je dodao da Mađari u Slovačkoj »ne trebaju odlikovanja, već pomoć"«. </p>
<p>Budući da je Bela Bugar već prije izjavio kako neće preuzeti mađarsko odlikovanje, mađarski predsjednik je elegantno riješio spor: pri dodjeli odlikovanja, jednostavno je preskočio pročitati Bugarovo ime. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>»Nijemi krik« jedna je od postaja Križnog puta</p>
<p>U posljednje vrijeme priča se da je 4. ožujka iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, po srednjim školama poslan dopis s preporukom da se pod redovnom nastavom ne prikazuje film »Nijemi krik«.</p>
<p>I ja sam svjestan nedostataka toga filma, osobito zbog toga što ne govori detaljnije protiv svih vrsta ubojstava nerođene djece, nego se uglavnom zadržava tek na »kirurškom« pobačaju. Većina ubojstava nerođene djece u Hrvatskoj se provodi lažno prozvanim »kontracepcijskim« sredstvima, uz koja često dođe do začeća, ali koja onda ubijaju dijete u prvim danima nakon začeća, sprečavanjem njegova usađivanja u maternicu. Riječ je o svim vrstama antibaby pilula i o svim vrstama spirala, a također i o raznim drugim sredstvima koja ubojice u Hrvatskoj prepisuju, izdaju u apotekama ili primjenjuju. U Hrvatskoj vjerojatno već ubiju više djece koju su začeli u epruveti, nego što iznosi broj »kirurških« pobačaja.</p>
<p>Film koji govori protiv ubijanja nerođene djece, trebao bi govoriti protiv svih vrsta ubijanja, a također i protiv one kontracepcije koja nema abortivni učinak, protiv sterilizacije i protiv umjetnih oplodnji, te dati katolički stav u vezi tzv. planiranja obitelji.</p>
<p>Međutim, unatoč nedostacima filma »Nijemi krik«, mislim da bi njegovim povlačenjem iz vjeronaučne nastave, došlo do brojnih štetnih posljedica.</p>
<p>Sile zla se još uvijek nisu odrekle svog protuživotnog djelovanja kroz školski sistem. Po školskim udžbenicima i nastavnim programima već od osnovne škole, pa nadalje, u Hrvatskoj se desetljećima sustavno provodila protuvjerska djelatnost reklamom sredstava za izvođenje grijeha. Poznato mi je da su voditelji »prakse« od učenika jedne škole za medicinske sestre, zahtijevali da sudjeluju u pobačajima uvođenjem žena na odjel gdje se pobačaji izvode, pomaganjem pri njihovom presvlačenju i pripremom sredstava koja se upotrebljavaju prilikom ubijanja nerođene djece. Na to mise požalila jedna učenica koja zbog toga trpi teške duševne posljedice.</p>
<p>Prošle godine sam susreo nekoliko maturantica jedne druge medicinske škole koje imaju vrlo negativne stavove prema onim djevojčicama i dječacima koji su još tako nježni i maleni da se nisu rodili. Strašno je do čega ih je dovelo ovo »školstvo« koje plaćaju uglavnom vjernici – katolici! One nisu vidjele film »Nijemi krik«, a da su ga vidjele, sigurno ne bi imale ovakve stavove.</p>
<p>Pitam se, jesu li gospodin ministar, članovi njegovog »povjerenstva«, SDP i ostali koji su se usprotivili prikazivanju filma »Nijemi krik«, dovoljno zamislili nad mukom koju proživljava nerođeno dijete dok ga ubijaju, kao i nad onim stresovima i grozotama koje su proživljavale i još uvijek proživljavaju u post-abortus sindromu, učenice koje su učinile abortus i oni učenici – mladići koji su na abortus nekoga nagovarali. </p>
<p>Da su svi oni vidjeli »Nijemi krik«, spasili bi se životi mnoge djece, a bivši i sadašnji učenici bi bili pošteđeni brojnih posljedica pobačaja.</p>
<p>Bojim se da će nakon borbe protiv filma koji pokazuje ubojstvo nerođenog djeteta, netko možda pokušati formirati još i novo »povjerenstvo« koje će se zauzimati i protiv upotrebe na vjeronauku onih filmova koji prikazuju Isusovu muku i Njegovo ubijanje.</p>
<p> Već i postaje samoga Križnoga puta prikazuju na direktan način ubijanje Isusa. </p>
<p>Katolički vjeronauk i Katolička Crkva ne ovise o jednom filmu niti o mnogo filmova, a Veliki petak nije bio konac kršćanskog djelovanja. Uslijedio je Uskrs, uslijedilo je Isusovo uzašaće na Nebo, uslijedio je silazak Duha Svetoga, i procvat kršćanstva unatoč strahovitim progonima. Nadam se da će i školstvo u Hrvatskoj izići iz krize, pa i naša domovina u širem smislu, da će se ovaj narod ipak odreći ubijanja i brojnih ostalih grijeha.</p>
<p>ANTUN LISEC dr. med., Vetovo</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Suđenje za Ovčaru i čudna mjerila pravednosti</p>
<p>U Vjesniku od 13. ožujka objavljen je tekst o suđenju u Beogradu počiniteljima strašnih ratnih zločina u Vukovaru 1991. godine, pod naslovom »Ako su svi bili vodiči, kuhari i frizeri, tko je srušio Vukovar i ubio nekoliko tisuća ljudi«.</p>
<p>Dva dana nakon toga, odnosno 15. ožujka objavljen je tekst pod naslovom »Nismo mi psi rata«, u kojemu je riječ o tristotinjak branitelja koji su dobili rješenja za iseljenje iz »srpskih kuća«, napuštenih nakon »Bljeska« i »Oluje«. </p>
<p>I sve to prema hrvatskim zakonima, koji su doneseni pod pritiskom »međunarodne zajednice«. </p>
<p> Na temelju ta dva članka, mogu se postaviti mnoga pitanja u pogledu pravde i poštivanja ljudskih prava.</p>
<p>Ne može se i ne smije zaboraviti da su u Hrvatskoj, nakon strašnih ratnih razaranja, uslijedile pljačka neviđenih razmjera, u kojima nisu sudjelovali samo razulareni četnici, nego i »komšije«. U vrijeme »mirne integracije hrvatskog Podunavlja, kolone vozila natovarena plijenom kretala su se prema Srbiji, a štitile su ih snage Ujedinjenih naroda. </p>
<p> Međutim, svi Srbi, koji žele, mogu se vratiti na svoja nekadašnja ognjišta i mora im se vratiti sva napuštena imovina. Neki će od njih, kao što je izjavio zagrebački dragovoljac Domovinskoga rata, koji se na temelju pravovaljanog rješenja uselio u napuštenu vikendicu jednoga takvog Srbina u Posedarju, vratiti u uređeniju kuću nego što ju je ostavio. </p>
<p>Uz izdašnu podršku »međunarodne zajednice« dobili su »ovce i novce«, a Hrvati razorenu i opustošenu zemlju, s mnoštvom socijalnih i gospodarskih problema, a sad još moraju izbjeglim Srbima plaćati ratnu odštetu. Iako je poznato da su mnogi Srbi, prije no što su ih njihovi voždovi, neposredno prije »Oluje«, pokrenuli da napuste Hrvatsku, sami palili svoje kuće, da se »ustaše« ne bi okoristile. </p>
<p> Vrijede li za Hrvatsku neka druga pravila, koja su joj nametnule »prave demokracije«, koja može i ne mora prihvatiti, ali za odluke snosi posljedice. Nije li to prevelika cijena toliko žuđenog ulaska Hrvatske u euroatlantske integracije?</p>
<p>MIROSLAVA CAVOR Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska televizija nas sramoti pred svijetom</p>
<p>U ponedjeljak 15. ožujka zgrozio sam se nad programom kojeg je emitirala Hrvatska televizija. Naime, u ponedjeljak, 15. ožujka uredbom državnih organa iz solidarnosti prema postradalom španjolskom narodu bila je proglašena trominutna šutnja u počast žrtvama terorističkog zločina u Madridu.</p>
<p> U to vrijeme sam uspio pregledati i šest programa drugih televizija: RAI 1, RAI 2, RAI 3, Reteguattro, Canale 5, Italia 1. Posljednja tri programa, inače u privatnom vlasništvu, također su bili solidarni s nevinim ljudima koji su izginuli u terorističkom napadu u Španjolskoj.</p>
<p>Hrvatska se televizija nije udostojila čak niti tri minute prekinuti svoj program, odnosno podesiti ga u te tri minute kako je priličilo u ovakvim okolnostima, iako je bilo tako odlučeno na državnoj razini.</p>
<p>Ista državna televizija (HTV) je u 12,00 emitirala na 1. programu Vijesti, na 2. programu nogometnu utakmicu, dok je na 3. programu bilo slike, ali zahvaljujući Hrvatskom radiju 3. program se izvukao. Izgleda da se jedino ozbiljno i ljudski shvatilo na Hrvatskom radiju te su u podlozi na HTV 3 puštali ozbiljnu glazbu i hvala im na tome što su tako postupili.</p>
<p>Ostalo je sve sramota za sve nas Hrvate koje nas je na ovakav način medijski predstavila HTV.</p>
<p>ŽELJKO BREŠKI Krapinske Toplice</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Za dvostruko ubojstvo Kovačević osuđen na 20 godina zatvora</p>
<p>Kovačevića je optužnica teretila da je 13. listopada prošle godine iz automatske puške sa četiri metka pogodio svog šogora Dražena Kauzlarića, koji je na mjestu preminuo/ Jedan od ispaljenih metaka pogodio je u glavu i dvanaestogodišnjeg Marka Svrtana koji se vozio na biciklu prema svojoj kući</p>
<p>OSIJEK, 16. ožujka</p>
<p> – Tridesetdvogodišnji Srećko Kovačević, dvostruki ubojica sa osječkog Zelenog polja, nepravomoćnom je presudom Županijskog suda u Osijeku osuđen u utorak na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. </p>
<p>Podsjetimo, optužnica ga je teretila da je 13. listopada prošle godine oko 17,45 sati u Vukovarskoj ulici, ispred svoje kuće, nakon svađe sa bivšom suprugom Sanjom Kovačević (25) i njezinim bratom Draženom Kauzlarićem (21) uzeo automatsku pušku iz koje je ispalio rafal prema Draženu. Dok se Sanja sa šestogodišnjom kćerkom Matejom uspjela skriti u automobilu i ostati neozlijeđena, Dražen je zadobio četiri prostrijelne rane od kojih je na mjestu preminuo. </p>
<p>Jedan od ispaljenih metaka pogodio je u glavu i dvanaestogodišnjeg Marka Svrtana koji se, stotinjak metara od mjesta događaja, vozio na biciklu prema svojoj kući. Teško ozlijeđeni dječak preminuo je nekoliko sati kasnije u osječkoj Kliničkoj bolnici podlegavši teškoj ozljedi mozga.</p>
<p>U obrazloženju presude, sudac Drago Grubeša je istaknuo kako smatra da će se izrečenom kaznom zatvora postići svrha kažnjavanja. On je ustvrdio da se u posljednje vrijeme u Osijeku često događaju kaznena djela teških ubojstava te da bi kazne dugotrajnog zatvora, kao u ovom primjeru, trebale služiti kao specijalna i generalna prevencija. </p>
<p>Optužnica je Kovačevića teretila za tri kaznena djela – teško ubojstvo Dražena Kuzlarića, dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom što je za posljedicu imalo smrt Marka Svrtana te nedozvoljeno držanja oružja i eksplozivnih tvari. </p>
<p>Po riječima suca Grubeše, za teško ubojstvo predviđena je kazna zatvora u trajanju od 5 do 15 godina, a Kovačeviću je za to kazneno djelo određena kazna od 13 godina. Kazneno djelo dovođenja u opasnost kažnjava se zatvorskom kaznom od 3 do 12 godina, dok je Kovačeviću za to djelo, koje je za posljedicu imalo smrt dvanaestogodišnjeg nevinog dječaka, određeno 10 i pol godina zatvora. Sud je ocijenio kako Kovačević nije imao svjesnu namjeru usmrtiti Marka Svrtana, ali je znao da se u to vrijeme na ulici mogu zateći djeca i prolaznici. </p>
<p>Na koncu, za nedozvoljeno držanje oružja određena mu je kazna od godinu dana. </p>
<p>Stoga je veliko vijeće osječkog Županijskog suda Kovačevića odlučilo kazniti jedinstvenom kaznom zatvora od 20 godina. S obzirom da se radi o kazni dugotrajnog zatvora, pritvor mu je produljen do pravomoćnosti presude. </p>
<p>Pri odmjeravanju kazne, sudsko je vijeće, kao olakotne okolnosti, uzelo u obzir Kovačevićevo priznanje kaznenog djela i kajanje, te to što je u vrijeme Domovinskog rata bio pripadnik Hrvatske vojske. </p>
<p>Otegotna, pak, okolnost bila je činjenica da se u automobilu prema kojem je pucao nalazila i njegova šestogodišnja kći Mateja, ali i činjenica da je, nakon što je ispalio rafal, prišao Draženu koji je pao na tlo te ga još snažno šutnuo nogom. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Automatskom puškom usmrtio majku</p>
<p>Bernarda Morović bila je rastavljena i sa sinom je živjela kod svojih roditelja Steve i Ljubice/ Dejan, strojobravar po zanimanju, za nekoliko je dana trebao početi raditi u Industrogradnji</p>
<p>VIROVITICA, 16. ožujka</p>
<p> – Ne vjerujem da je to samo alkohol, morao je popiti još nešto da tako podivlja, još uvijek u nevjerici, suznih očiju, govori nam Stevo Ivoš iz Špišić Bukovice u čijoj se kući u ponedjeljak oko ponoći dogodilo ubojstvo kada je njegov unuk Dejan Morović (26) automatskom puškom ubio svoju majku Bernardu (49). »Ja sam već legao kada se Dejan, pijan, vratio kući. Čuo sam da ga baka i mama nagovaraju da ide u krevet. Umjesto toga izašao je iz kuće i ispucao prvi rafal iz automatske puške. Zatim se vratio, ušao u kuhinju i pucao u svoju majku Bernardu, koja je u tome trenutku bila u hodniku. Ustao sam iz kreveta. Jedva sam uspio navući cipele. Kada sam izašao iz sobe ona je pala tu kod kupaonice, oblivena krvlju«, ispričao nam je Stevo Ivoš i pokazao tragove krvi koji su još ostali na zidu na mjestu ubojstva. </p>
<p>Zajedno s bakom, Dejan je majku, koja je još nekoliko minuta disala, prenio u kuhinju, a zatim je sam pozvao hitnu i policiju. </p>
<p>»Nije rekao zašto je to učinio, niti da mu je žao«, očajan je Stevo Ivoš. Još uvijek ne može shvatiti što bi mogao biti motiv ubojstva jer, kaže, njegova kćer i unuk nisu se nikada svađali. </p>
<p>»Istina, znala mu je reći, kada je dolazio pijan, da ne pije, da je mlad, da je to sramota i da nitko u obitelji nije pio«, prisjeća se. </p>
<p>Bernarda Morović bila je rastavljena i sa sinom je živjela kod svojih roditelja Steve i Ljubice, pomažući im u polju. Dejan, strojobravar po zanimanju, za nekoliko je dana trebao početi raditi u Industrogradnji. </p>
<p>»A sada je sve gotovo. Nas dvoje staraca ostali smo sami, jer Bernarda nam je bila jedino dijete«, tuguje Stevo Ivoš, pokazujući nam novu kuću koju je novcem zarađenim iz duhana sagradio unuku kako ne bi s njima morao živjeti u staroj. »Sad će mu ona ostati kao uspomena«, kaže tihim glasom. </p>
<p>Slavica Bakić-Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Lepoglavski osuđenik umro u kaznionici</p>
<p>LEPOGLAVA, 16. ožujka</p>
<p> - Šezdesetčetverogodišnji Husein Ajkić umro je u ponedjeljak ujutro u lepoglavskoj Kaznionici, gdje je izdržavao petogodišnju kaznu zbog kaznenog djela spolnog odnošaja s djetetom.</p>
<p> Prema priopćenju Ministarstva pravosuđa, Ajkić je bio srčani bolesnik i bio je smješten u stacionaru Kaznionice. U ponedjeljak ujutro mu je pozlilo, zatvorski liječnik uputio ga je u bolnicu, pokušao ga je i reanimirati na hodniku kaznionice, no bez uspjeha. Pretpostavlja se da je Ajkić umro zbog srčanih smetnji, a njegovo je tijelo poslano na obdukciju. On se inače našao u zatvoru zbog višegodišnjeg silovanja svoje pastorke, danas šesnaestogodišnjakinje. Seksualno ju je zlostavljao od njezine osme godine, pa do dana uhićenja u studenom 2001. Zatvorska kazna istjecala mu je 14. studenoga 2006. godine. </p>
<p>Ministarstvo je priopćilo i da je proteklog vikenda u lepoglavskoj Kaznionici srčani udar doživio i pedesettrogodišnji zatvorenik, koji je smješten na liječenje u varaždinsku bolnicu. Riječ je o zatvoreniku koji izdržava dvadesetogodišnju kaznu zbog ubojstva, silovanja i spolnog odnošaja s djetetom. Kazna mu istječe 2011. godine. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Svjedokinje negirale da im je Blažo Petrović prijetio</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Na Općinskom je sudu u utorak nastavljeno suđenje Blažu Petroviću, kojom prilikom su majka i supruga oštećenog Darija Venturinija izjavile da Petrović nikad nije prijetio njima, a koliko znaju ni Venturiniju. </p>
<p>Optužnim se prijedlogom Petrovića tereti da je 18. prosinca 1997. godine od Venturinija tražio 8.000 DEM za navodni dug za šunku koju je Petrović nabavljao Venturiniju. </p>
<p>U jednom je trenutku, kako se navodi u optužnom prijedlogu došlo do naguravanja između njih, nakon čega su izašli iz Venturinijeve picerije »Top Baloon«, a Petrović je izvukao pištolj i opalio lijevo od Venturinija.</p>
<p>Na slijedeću raspravu bit će priveden Željko Vinkešević koji je navodno svjedočio Petrovićevom i Venturinijevom sukobu. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U rastrojstvu zapalio kuću i završio u Vrapču</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Zatvorivši se u svojoj obiteljskoj kući na Prvom Kanalskom putu, M. S. (47) je u ponedjeljak oko 17 sati polio benzin po sobi, izašao na balkon sa zapaljenim komadom krpe te prijetio zapaljenjem kuće.</p>
<p>Nakon što je odbacio zapaljenu krpu, ušao je u sobu te je zapalio zavjese, nakon čega je požar zahvatio sobu i hodnik. Požar su, nasilno otvorivši vrata, ugasili vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba, dok je M. S, zbog psihofizičkog stanja vozilom hitne pomoći oko 23 sata prevezen u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče, gdje je zadržan na liječenju. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Gnijezdo stršljena začepilo dimnjak, žena umrla od trovanja </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – U ponedjeljak oko 10 sati u kući u Gradecu kod Vrbovca I. M. je pronašao mrtvo tijelo svoje sestre Marije Jelić (63), koja je u subotu došla na odmor iz Austrije, gdje živi i radi.</p>
<p>Obavljenim očevidom i pregledom dimnjaka utvrđeno je da je dimnjak začepilo gnijezdo stršljena, zbog čega nije normalno funkcionirao. Budući da je Marija Jelić u nedjelju naložila kamin i otišla spavati, postoji sumnja kako je došlo do ispuštanja plinova u prostorijama kuće, odnosno do trovanja ugljičnim monoksidom. Tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati, gdje će se obdukcijom utvrditi točan uzrok smrti. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Raiffeisen stambena štedionica lani odobrila 8,95 milijuna eura kredita</p>
<p>U RSŠ dosad sklopljeno 186.000 ugovora o stambenoj štednji i uplaćeno 1,36 milijardi kuna depozita / U pet godina rada raskinuto 14.626 ugovora o stambenoj štednji ili 7,86 posto</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) je zaključno sa 29. veljače ove godine imala ukupno 186.000 sklopljenih ugovora o stambenoj štednji i 1,36 milijarde kuna uplaćenih depozita, na ugovoreni iznos veći od 1,5 milijardi eura, izvijestio je u utorak novi predsjednik Uprave RSŠ Hans Christian Vallant. Od četiri stambene štedionice u Hrvatskoj, RSŠ je, kako je rečeno, osvojila 30 posto tržišta prema broju sklopljenih ugovora, te oko 40 posto prema iznosu uplaćenih depozita.</p>
<p> Tijekom 2003. godine potpisano je ukupno 41.586 novih ugovora o stambenoj štednji (najviše u središnjoj Hrvatskoj, 13.180), što je nešto više od plana, dok je godinu ranije potpisano 40.729 ugovora. Stanje depozita prošle je godine povećano za više od 50 posto, sa 854 na 1,32 milijarde kuna, dok je ugovoreni iznos u godinu dana povećan za više od 360 milijuna eura.</p>
<p>Kako je kazao Vallant, samo u prva dva mjeseca ove godine sklopljeno je 5732 novih ugovora na ugovoreni iznos od 48,47 milijuna eura, što je 40 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.</p>
<p>Od početka poslovanja RSŠ je odobrila ukupno 2393 stambena kredita u ukupnom iznosu od 15,86 milijuna eura. Prošle godine odobrena su 1452 stambena kredita u vrijednosti od 8,95 milijuna eura, dok je u 2002. godini odobren 941 kredit u iznosu od 6,9 milijuna eura. Povećanju kreditiranja pridonijelo je i omogućavanje odobrenja stambenog kredita sa 30 posto ušteđenog ugovornog iznosa od lipnja prošle godine.</p>
<p>RSŠ u ovoj godini planira sklopiti najmanje 45.000 ugovora o stambenoj štednji, a pravo na kredit ostvarit će još 5000 stambenih štediša. Iznos depozita trebao bi, kako je rečeno, porasti za još 500 milijuna kuna, a planirani iznos odobrenih kredita je najmanje 100 milijuna kuna.</p>
<p>Član Uprave Franjo Franjić najavio je za drugo ovogodišnje tromjesečje novosti u poslovanju, među kojima su kartica stambene štednje (za uplate štednje u poslovnicama RBA bez korištenja uplatnice), pristup računu stambene štednje putem Interneta, objedinjavanje računa stambene štednje unutar obitelji u jedan zajednički račun, te plaćanje putem SMS poruka. Uz to, potpisivanjem ugovora s Finom klijentima će se omogućiti da štednju uplaćuju u poslovnicama Financijske agencije bez naknade. Time u ovoj štedionici žele nadomjestiti nedostatak poslovnica.</p>
<p> Prema Franjićevim riječima, tržište stambene štednje potencijalno je vrlo veliko, jer danas tek oko 11 posto građana ima ugovore o stambenoj štednji. Kratkoročno gledano, taj potencijal je 30 posto, a dugoročno i do 50 posto, što je primjerice slučaj u Češkoj i Slovačkoj. U Austriji pak oko 57 posto stanovnika štedi u stambenim štedionicama.</p>
<p>U RSŠ se nadaju da će se ove godine izmjenama zakona dati štedionicama mogućnost da samostalno, bez banaka odobravaju kredite za međufinanciranje, što bi dalo dodatni poticaj kreditnom poslovanju.</p>
<p> Odgovarajući na pitanje o broju raskinutih ugovora, Franjić je kazao da je u pet godina rada štedionice (od svibnja 1999.) otkazano 14.626 ugovora o stambenoj štednji ili 7,86 posto sklopljenih ugovora, a štedišama je isplaćeno 11,5 milijuna eura (ukupno 11.379 ugovora bilo je sa štednjom). Od toga je lani otkazano 5379 ugovora i isplaćeno 5,2 milijuna eura.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ljubljanska banka od hrvatskih poduzeća potražuje 2,7 milijardi kuna</p>
<p>Predsjednik Uprave Ljubljanske banke Borut Ožura tvrdi da 50 hrvatskih tvrtki LB-u duguje 357 milijuna eura / Parlamentarna skupština Vijeća Europe u travnju ili lipnju raspravljat će o prijedlogu osnivanja posebnog fonda iz čijih bi se sredstava obeštetile štediše bivše Ljubljanske banke, koje u Hrvatskoj i BiH potražuju više od 300 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Zasad je jedino Slovenija podržala inicijativu za osnivanje posebnog fonda iz kojeg bi se obeštetile štediše bivše Ljubljanske banke u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. </p>
<p>Odbor za pravne poslove i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe prihvatio je, naime, inicijativu jednog od članova Odbora, Erika Jurgensa, kojom se podržava slovenska ideja da države bivše Jugoslavije (osim Srbije i Crne Gore gdje LB nije poslovala) osnuju takav fond. Pored Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije sredstva fonda osigurali bi, naravno u manjoj mjeri, Europska unija te Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe.</p>
<p>Parlamentarna skupština Vijeća Europe raspravljat će o osnivanju fonda u travnju ili lipnju ove godine, a zasad je najveći protivnik njegova osnivanja Hrvatska. Predstavnici BiH također su se usprotivili osnivanju takvog fonda, dok se predstavnici Makedonije nisu još posebno izjasnili o inicijativi. </p>
<p>Predstavnici Srbije i Crne Gore, iako ih se spomenuti problem ne tiče, podupiru osnivanje fonda i podržavaju slovensku ideju da sve zemlje zajednički, bez njih naravno, obeštete štediše bivše Ljubljanske banke, kojih je više od 100.000, i to najviše u Hrvatskoj i BiH, i koji potražuju nekoliko stotina milijuna eura od LB, odnosno banke sljednice Nove ljubljanske banke. Samo hrvatske štediše od Ljubljanske banke potražuju, inače, oko 170 milijuna eura, dok štediše iz BiH potražuju oko 135 milijuna eura.</p>
<p>Borut Ožura, predsjednik Uprave Ljubljanske banke, u razgovoru za slovenski poslovni dnevnik Finance, ističe kako je krajem ljeta 2003. godine u Hrvatskoj oko 132.000 štediša od Ljubljanske banke potraživalo 168 milijuna eura. On navodi kako dvije trećine hrvatskih štediša potražuje iznose manje od 100 eura.</p>
<p>Prema njegovim riječima, protiv LB-a u Hrvatskoj su štediše podnijele oko 400 tužbi. Istodobno, kaže Ožura, u Hrvatskoj 50 tvrtki duguje Ljubljanskoj banci 357 milijuna eura (2,7 milijardi kuna) zajedno s kamatama.</p>
<p>»Na spomenuti dug stalno obračunavamo kamate, pa je ukupni iznos svakog dana drukčiji«, kaže Ožura, te ističe da ne vjeruje kako će uspjeti naplatiti sva potraživanja od hrvatskih tvrtki, jer su sudski postupci dugotrajni, a ni neke tvrtke koje su platno nesposobne nisu uopće zainteresirane da se ti postupci završe. Isto tako, kaže Ožura, neki dužnici završili su i u stečaju.</p>
<p>Ožura priznaje i da su nedavno uspjeli naplatiti u Hrvatskoj manji dio svojih potraživanja, što je iskorišteno za podmirenje pravomoćnih presuda dvaju hrvatskih štediša. </p>
<p>Predsjednik Uprave Ljubljanske banke tvrdi da će sva sredstva koja LB naplati sudskim putem od hrvatskih tvrtki biti iskorištena za plaćanje obveza prema hrvatskim štedišama.</p>
<p>IPK Osijek, tvrdi Ožura, najveći je dužnik Ljubljanske banke u Hrvatskoj. On pojašnjava kako su 1994. godine zbog rata u Hrvatskoj odgodili sudsku naplatu spomenutog duga, te pojašnjava kako je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u ožujku 2001. godine preuzela 72 milijuna kuna duga IPK Osijek, iako su potraživanja LB bitno veća. No nikakvih pomaka, kaže Ožura, dalje nije bilo.</p>
<p>On, među ostalim, tvrdi i da su hrvatski sudovi u sporu sa osječkim IPK-om nakon intervencija političara odgađali naplatu potraživanja LB-a, te da je prije desetak dana Visoki trgovački sud u Zagrebu otklonio sve prepreke provođenju ovrhe protiv IPK Osijek.</p>
<p>Što se tiče potraživanja Nove ljubljanske banke od Istraturista, Ožura pojašnjava da se ta tvrtka svojedobno zadužila u Ljubljani, a ne u podružnici u Zagrebu, te da tu priču treba promatrati u drukčijem kontekstu.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ina će do 2008. u modernizaciju rafinerija uložiti 667 milijuna dolara </p>
<p>Ina lani ostvarila dobit od 135 milijuna dolara / Broj zaposlenih u sisačkoj rafineriji planira se postupno smanjiti sa postojećih 850 na 650, najavio je član Inine Uprave Boris Čavrak / Dopredsjednik Uprave Laszlo Geszti tvrdi da Mol prije ulaska u vlasničku strukturu Ine, tijekom pregledavanja njezina poslovanja, nije utvrdio nepravilnosti u nabavkama nafte</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Prema revidiranim rezultatima poslovanja, Ina je u 2003. ostvarila dobit od 135 milijuna dolara, što je deset milijuna dolara više nego u 2002., izjavio je u utorak dopredsjednik Inine Uprave Laszlo Geszti.</p>
<p>Prema njegovim riječima, lani su investirali više od 200 milijuna dolara, a velika ulaganja planiraju i idućih godina. </p>
<p>Samo u rafinerije ćemo, po planu razvoja od 2004. do 2008., uložiti 667 milijuna dolara (364 u riječku, a 303 u sisačku) što će omogućiti da proizvode samo goriva koja zadovoljavaju europske standarde, kazao je član Uprave Boris Čavrak.</p>
<p>Lani smo, dodao je, u sisačku rafineriju uložili 33 milijuna dolara, zahvaljujući čemu ona već može mjesečno proizvoditi od 15.000 do 20.000 tona benzina (oko 30 posto ukupne količine) koji zadovoljava Euro III standard. Do kraja 2005. svi benzini iz te rafinerije zadovoljavat će Euro IV standard, kazao je Čavrak. Pritom je najavio da će Ina Gradu Sisku prepustiti stari, sjeverni dio rafinerije, koji im više ne treba, za slobodnu zonu ili neku drugu namjenu.</p>
<p>Modernizacija rafinerija povećat će njihov preradbeni kapacitet na 7 do 8 milijuna tona nafte godišnje. Istodobno će se smanjivati potreban broj zaposlenih, ali sljedeće tri godine neće biti otpuštanja.</p>
<p> Prije rata je u sisačkoj rafineriji radilo 3500 ljudi, 2000. godine 1350, a sada 850, iako nitko nije dobio otkaz, naveo je Čavrak. Ina planira taj broj smanjiti na 650 pomoću stimulativnih otpremnina, premještanjem unutar Ine i na druge načine.</p>
<p>Ina je najavila da će krajem ožujka ili početkom travnja na 132 benzinske postaje početi prodavati novo gorivo eurosuper 95 koje će imati istu cijenu, ali bolja ekološka svojstva od postojećeg eurosupera 95. Govoreći o sinergijskim efektima suradnje Ine i Mola, Geszti je istaknuo da će Ina godišnje zahvaljujući nabavci ruske nafte preko Mola uštedjeti 15 milijuna dolara. Koristi od suradnje će se, kazao je, osjetiti i u proizvodnji i u prodaji, a posebno na tržištima Hrvatske, BiH i Slovenije.</p>
<p>Na novinarsko pitanje je li Mol tijekom pregledavanja poslovanja Ine prije davanja konačne ponude našao nepravilnosti u nabavkama nafte, Geszti je odgovorio da nisu, iako one postoje u svakom poslu. To je uglavnom bio uobičajeni postupak nabave, a ponekad je zbog ratnih problema i diverzifikacije izvora rađeno na nestandardni način, rekao je dopredsjednik Uprave.</p>
<p>Govoreći o stalnim, često i nenajavljenim kontrolama kvalitete goriva, Čavrak je kazao da je Državni inspektorat nedavno u Dugom Selu otkrio radionicu u kojoj se uklanjala boja iz ekstralakog loživog ulja kako bi se moglo koristiti umjesto dizela. Zbog ostataka kiseline takvo je gorivo opasno za motore, a policija će utvrditi krivce. Kad se otkriju greške u našem sustavu, kaznimo krivce, pa smo tako u Rogotinu zatvorili skladište i sve zaposlene poslali na čekanje, a kupci su dobili odštetu, rekao je Čavrak.</p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sindikati upozoravaju na posljedice usporenog ulaganja u željeznice</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Predstavnici Sindikata željezničara i Sindikata strojovođa Hrvatske u utorak su, nakon sastanka s predstavnicima sindikata zemalja kroz koje prolazi X. prometni koridor, istaknuli važnost ulaganja u Hrvatske željeznice, poglavito u modernizaciju infrastrukture i prijevoznih kapaciteta. Usporavanje ulaganja na tom području, smatraju sindikati, onemogućilo bi ravnopravno uključivanje Hrvatske na europsko prometno tržište.</p>
<p>Predsjednik Nacionalnog koordinacijskog odbora hrvatskih prijevoznika Vladimir Svalina najavio je održavanje konferencije Europske federacije transportnih radnika u Beču od 17. do 19. svibnja, što će biti, naglašava Svalina, vrhunac dvogodišnjeg rada na paneuropskom projektu.</p>
<p>Predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske Nenad Mrgan drži kako modernizacija željeznice nije samo ulaganje u nagibne vlakove, već u cjelokupnu infrastrukturu, a odgađanje ulaganja u obnovu željezničke infrastrukture može se odraziti i na gospodarski razvoj Hrvatske.</p>
<p>Dodaje kako se očekuje imenovanje Nadzornog odbora HŽ-a te imenovanje nove uprave, nakon čega će se vidjeti hoće li biti prihvaćen plan poslovanja donesen za ovu godinu.</p>
<p>Vlada i Uprava HŽ-a, smatraju sindikalisti, trebali bi pronaći rješenja za nastavak ulaganja u koridore, te olakšati uvjete za brže odvijanje međunarodnog prometa. </p>
<p>Prvaci sindikata željezničara, strojovođa, pomoraca i lučkih radnika upozoravaju i na problem predugog zadržavanja prometa na granici, a kao primjer navode prijevoz robe od srednjoeuropskih zemalja do grčkih luka, za kojeg zadržavanja na granicama znaju potrajati i do devet sati.</p>
<p>Predstavnici Sindikata lučkih radnika istaknuli su kako bi se modernizacija riječke luke trebala odvijati usporedno s modernizacijom i ulaganjima u HŽ, budući da su luke i željeznički promet usko povezani. </p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rezultati Lehman Brothersa potaknuli rast europskih banaka</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Europski su se indeksi do utorka poslijepodne oporavili nakon jutarnjeg pada, potaknuti, među ostalim, i znatnim rastom newyorških indeksa nakon otvaranja burzi. Među dobitnicima su zahvaljujući dobrim rezultatima Lehman Brothersa objavljenim dan ranije bile prije svega banke s većim odsjecima za investicijsko bankarstvo.</p>
<p>Najizraženiji porast ostvario je španjolski indeks IBEX35 - nakon znatnih gubitaka proteklih dana zbog terorističkog napada i reakcije na rezultate izbora, indeks je u utorak porastao 1,5 posto, na 7813 bodova. Londonski FTSE 100 je porastao 0,3 posto, na 4427,3, a frankfurtski Dax 0,54 posto, na 3831,4 boda. Pariški CAC 40 je dobio 0,24 posto dosegavši 3582,4 boda, a milanski MIB30 je sa 27.047 bodova bio 38 posto niži nego dan ranije. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je porastao 0,47 posto, na 2661,5 bodova.</p>
<p>U New Yorku je Dow Jones Industrial Average u prvih pola sata trgovanja porastao 0,8 posto, na 10.186,15, a tehnološki Nasdaq Composite jedan posto, na 1958 bodova. Tokyjski Nikkei 225 u utorak je, pak, pao 0,67 posto, na 11.242,29 bodova.</p>
<p>U financijskom sektoru, Credit Suisse dobio je 2,9, a Deutsche Bank 1,6 posto. UBS je dobio 2,1, a Royal Bank of Scotland 1,9 posto. Francuska banka BNP Paribas je porasla 3,6 posto nakon što je najavila novu akviziciju u SAD-u. Španjolske banke BBVA i BSCH dobile su oko 1,8 posto. Njemački HVB je, pak, izgubio 1,2 posto nakon što je Morgan Stanley objavio nepovoljan izvještaj o njemačkom bankarskom sektoru - a neki od problema su posebno očiti upravo u HVB-u. Među osiguravateljima, Allianz je porastao 2,9, a britanska Aviva 1,1 posto. Nizozemski Aegon je izgubio 0,2 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Sanader: Nema tog cilja koji može opravdati zločin</p>
<p>Predsjednik Vlade odbacio je svaki ekstremizam, radikalizam, rasnu, nacionalnu i vjersku mržnju te izrazio najdublji pijetet žrtvama povijesnog bezumlja / Laži o 700.000 ubijenih u logoru s »implicitnom tezom o genocidnosti Hrvata« služile su velikosrpskoj agresivnoj politici kojoj se suprotstavio i autor spomenika Bogdan Bogdanović / »'Mala Floramy' bila je u Jasenovcu koncert smrti, a ne splitskog veselja«, istaknuo je Slavko Goldstein</p>
<p>JASENOVAC, 16. ožujka</p>
<p> – »Osuđujemo i odbacujemo svaki ekstremizam, radikalizam, rasnu, nacionalnu i vjersku mržnju i netoleranciju ma s koje strane dolazile«, rekao je predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader odajući počast žrtvama koncentracijskog logora u Jasenovcu. Premijer je u utorak posjetio Spomen-područje Jasenovac u povodu završetka radova na obnovi spomenika Bogdana Bogdanovića »Kameni cvijet«. </p>
<p>Sanader je istaknuo da se u ime Vlade i vrijednosti koje »danas baštinimo i na kojima je nastala samostalna moderna Hrvatska došao pokloniti i izraziti najdublji pijetet žrtvama povijesnog bezumlja« koje je u Jasenovcu pokazalo »svoje najstrašnije lice«. Istina se ne smije sakriti i zaboraviti kako se zločin ne bi više nikad ponovio, a nema tog cilja koji može opravdati zločin, kazao je premijer. Na toj istini izrasla je moderna građanska Europa koje je i Hrvatska dio i »prema čijoj se integraciji zaputila«, rekao je Sanader.</p>
<p>Jasenovac je jedno od najstrašnijih stratišta u hrvatskoj povijesti i »zato nećemo niti smijemo šutjeti, kao što ne smijemo dopustiti da se zločini počinjeni u Jasenovcu i drugdje za vrijeme ustaškog režima u NDH zaborave«, naglasio je predsjednik Vlade. Sanader je podržao napore povjesničara da se istraži točan broj žrtava jasenovačkog logora, a »preuveličavanje i minimiziranje zastiru pogled u istinu i štetni su«. Potrebna je puna istina o broju žrtava – Srba, Židova, Roma, Hrvata i drugih, a laži o 700.000 ubijenih u logoru s »implicitnom tezom o genocidnosti Hrvata« služile su velikosrpskoj agresivnoj politici kojoj se suprotstavio autor spomenika, nekadašnji beogradski gradonačelnik i arhitekt Bogdan Bogdanović.</p>
<p>Hrvatska nastala u Domovinskom ratu ne zaboravlja prošlost, ali je okrenuta budućnosti, a pobjeda antifašizma nad nacizmom i fašizmom »pobjeda je vrijednosti koje su utkane i u modernu Hrvatsku«, rekao je Sanader. Zaključio je da je Hrvatska osudila i komunizam, drugi totalitarizam 20. stoljeća, koji se ne smije poistovjećivati s antifašizmom. »Antifašizam da, komunizam ne«, poručio je Sanader koji je podržao rad Javne ustanove Spomen područja Jasenovac </p>
<p>Predsjednik Savjeta Javne ustanove Slavko Goldstein naveo je da je Jasenovac mjesto dviju tragedija. Ona od 1941. do 1945. bila je tragedija patnje i smrti, a druga je bila politizacija, manipulacija i licitacija brojem žrtava i poviješću.</p>
<p>Manipulacije brojem žrtava kretale su se od 700.000 čime se htjelo povećati ratnu odštetu, ali i implicirati genocidnost Hrvata, a suprotno tome »jedna saborska komisija« minimaliizirala je broj žrtava svodeći ga na 2386. </p>
<p>Goldstein je rekao da se približavamo uspostavi istine u vezi s brojem žrtava kojih je zasad poimenice popisano 59.188. Njihov je broj oko 80.000 što je podatak koji je danas prihvaćen i u Muzeju holokausta u Washingtonu i u Centru Simon Wiesenthal. Govoreći o manipulacijama, Goldstein je kazao da je »Mala Floramy« u Jasenovcu bila koncert smrti, a ne splitskog veselja. U sanaciju Spomen područja uloženo je od 1995. godine 15 milijuna kuna, a na sanaciji spomenika počelo se raditi 2002. Na svečanosti su bili autor spomenika Bogdan Bogdanović, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Andrija Hebrang, ministar kulture Božo Biškupić, potpredsjednica Sabora dr. Vesna Pusić, savjetnik predsjednika Republike Petar Stipetić, predsjednik Židovske općine Zagreb dr. Ognjen Kraus, predstavnici diplomatskog zbora te mnogi drugi uglednici.</p>
<p>Nakon obilaska Spomen područja, premijer Sanader razgovarao je s načelnicom jasenovačke općine Marijom Mačković o gospodarskim i prometnim problemima. »Upoznati smo s poteškoćama koje imaju u općini Jasenovac, a učinit ćemo sve da se sljedećih mjeseci općini pomogne da ih otkloni. Prvo moramo vidjeti što je s gradnjom mosta i hoće li izgradnja kraka preko rijeke Save započeti kako je i planirano ovoga proljeća. Zauzet ću se i za to da se uprava Šumarije vrati u Jasenovac«, izjavio je Sanader.</p>
<p>Hebrang: Nema opravdanja za nekažnjene zločine</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang rekao je da Vlada namjerava uspostaviti skupinu odvjetnika, »prijatelja suda«, koja će dobiti sve podatake. »Tvrdnja o zločinačkom pothvatu srušit će se time što ne postoji nijedan dokaz za nju, a mi imamo niz dokaza da nije bilo nikakvih planskih akcija za sprečavanje povratka Srba«, kazao je. »Nema opravdanja za zločine koji su počinjeni, a nisu kažnjeni, ali su ti zločini pojedinačni zločini, i to je razlika između naše istine i istine koja se pokušava nametnuti. Svaki počinjeni zločin mora biti istražen i kažnjen, što je djelomično učinjeno«, rekao je Hebrang. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U kobnom zaduživanju kao da se natječu država i udruge, pojedinci i obitelji</p>
<p>Ako je financijska logika divljeg kapitalizma živjeti na dugovima, ne znači li to živjeti u nesigurnosti, ucjenjivati čovjeka, učiniti ga posvema ovisnim o milosti i nemilosti određenih transakcija...</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić ove korizme poziva da zajedno razmišljamo o kreposti umjerenosti jer je ona važna u svakodnevnom životu, čini ga smirenim i omogućuje nam da u životu osjetimo pravu radost. U korizmenoj poruci, koju je u utorak objavio Ured zagrebačkog nadbiskupa za odnose s javnošću, kardinal Bozanić ističe da nas umjerenost uči da znamo vladati sobom, a to je izvor užitaka u malim radostima i zadovoljstvima života, dok su nestrpljivost, neumjerenost, želja da sve vidimo i sve znamo izvor nezadovoljstva i napetosti.</p>
<p> Po njegovim riječima govoriti o umjerenosti s kršćanskog gledišta znači govoriti o hodu čovjeka koji se, pobjeđujući samoga sebe, usmjerio nasljedovati Krista u težnji da postane sličan Bogu.</p>
<p> »U našim bismo danima krepost umjerenosti mogli pronaći u jelu i piću; u čistoći, njegovanjem osjećaja čistog pogleda, mašte i djela suprotstavljajući se spolnom neredu koji seže sve do izopačenosti uzrokujući mnoga zla; u skromnosti, kao umjerenosti u uporabi materijalnih dobara, osobito novca; u zdravoj osobnoj i društvenoj afirmaciji, kao umjerenosti u ispravnoj težnji za uspjehom i čašću kojoj je oprečna bahatost i pretjerana želja za vlašću; umjerenosti u strasti za pobjedom te izbjegavanju radoznalosti, u razumnom korištenju vremena«, napominje kardinal. </p>
<p> Dodaje da nas umjerenost »uči kako obuzdati nervozu, razdražljivost, ispade bijesa, male i velike želje za osvetom, ponekad i u krugu obitelji ili među prijateljima«.</p>
<p> »Umjerenost je krepost koja osobi daje snažan osjećaj ravnoteže po kojoj se dobro nosi u teškim prilikama, ispravno kori i pravedno kažnjava ako je potrebno«, navodi te dodaje ako »ne znamo obuzdavati gnjev u obitelji ili u sredini u kojoj živimo, postoji opasnost da stalno dolazi do prepiraka, svađa, prkosa«.</p>
<p> Bozanić napominje kako je potrebno da čovjek posjeduje stvari, da njima raspolaže, a ne obratno, da bude o njima ovisan, da o stvarima izvan njega ovisi njegovo duševno i duhovno stanje, njegovo zadovoljstvo i njegova sreća.</p>
<p> »Posjedovanje obilja stvari za mnoge je značilo osobnu propast. Čežnja i pohlepa za stvarima i dobrima kadra je zaslijepiti i zasjeniti horizont duhovnih dobara«, ističe Bozanić. Po njegovim riječima, u vremenu krize i neizvjesnosti, pa i oskudice, svakako je presudno ne izgubiti duhovne oči - svjetlo za razlikovanje onoga što je uistinu potrebno i nužno od onoga što bi možda moglo biti dobro. »Živjet ćemo mirno i spokojno, ako sebičnost zamijenimo solidarnošću, ako stilom života učinimo slobodan izbor prema stvarima, umjesto da se prepustimo ovisnosti o svemu i svačemu«, ističe te dodaje da potrošački mentalitet uništava čovjeka ili pretjeranim traženjem ili pretjeranim uskraćivanjem. »Život je dar i obveza, stoga je potrebno čuvati život i bdjeti nad slobodom«, napominje se u poruci.</p>
<p> Podsjećajući na poruke iz Svetoga pisma ?ne upuštaj se u raskošan život, ne miješaj se u takvo društvo; nemoj da osiromašiš gosteći se pozajmljenim novcem kad ništa nemaš u tobolcu svojem«, Bozanić napominje kako li samo suvremeno zvuči to upozorenje dano tisuće godina prije pronalaska modernih tobolaca ? bankovnih kartica.</p>
<p>»Koliko tjeskobe, neizvjesnosti, nemirnih i neprospavanih noći zbog nepotrebnih prekoračenja na račun kartice. U prekoračenju vlastitih mogućnosti i u kobnom zaduživanju kao da se natječu i država i udruge, i pojedinci i obitelji«, ističe kardinal. Dodaje, ako je financijska logika divljeg kapitalizma živjeti na dugovima, ne znači li to živjeti u nesigurnosti, ucjenjivati čovjeka, učiniti ga posvema ovisnim o milosti i nemilosti određenih transakcija i ne/namjernih bankrota, i sve to pod izjedanjem kamata?</p>
<p> Podsjećajući kako je »umjerenost doživotno nastojanje na mnogim područjima«, Bozanić kaže kako su veliki i uspješni sportaši počeli od malih napora, malih koraka, ali upornih, ustrajnih i trajnom vježbom povećavanih«.</p>
<p> »Nema kreposti na trenutak, instant kreposti. Krepost ne trpi nasilje. I krepost umjerenosti postiže se vježbanjem u umjerenosti. Kao što malo kormilo upravlja lađom, tako krepost umjerenosti upravlja našim životom«, napominje Bozanić, dodajući da je umjerenost važna krepost jer »život čini lijepim i skladnim«. </p>
<p> »Koliko bude rasla naša krepost umjerenosti, toliko ćemo biti smireniji i staloženiji, bit ćemo kadri više moliti«, kaže Bozanić, koji smatra kako djeca koja se »nisu naučila odreći nečega, nego im je uvijek sve dopuštano, nikada se neće naučiti vladati sobom«. </p>
<p> »Što ćemo više uvježbavati krepost umjerenosti, to ćemo je više cijeniti i umjereno željeti da ona sve više i dublje prožima naš život. Po kreposti umjerenosti naš će život prelaziti iz puke borbe za preživljavanjem u puninu radosti života: jednako osobnog, kao i obiteljskog i društvenog«, navodi se među inim u korizmenoj poruci zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Jadran će do osnutka obalne straže nadzirati Vladina koordinacija</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Pred hrvatskom Vladom sljedeći će se tjedan naći prijedlog o osnivanju Vladine koordinacije za nadzor i zaštitu Jadranskog mora. Zadatak koordinacije bit će, uz ostalo, nadzor i zaštita ekološko-ribolovnog pojasa koji po odluci Hrvatskog sabora o proširenju jurisdikcije na Jaranu stupa na snagu u listopadu ove godine.</p>
<p>Osim koordinacije, osnovat će se i tajništvo kao stalno stručno-tehničko tijelo u kojem bi bili predstavnici Vlade, odnosno Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, MUP-a, MORH-a, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te ministarstava poljoprivrede i financija. U Ministarstvu mora u utorak je održan posljednji sastanak međuresorne radne skupine koju je Vlada imenovala sredinom veljače kako bi pripremila prijedlog zaštite i nadzora na Jadranskome moru, a kojom je predsjedavao državni tajnik za more Branko Bačić. </p>
<p>Iako je, kako se već moglo čuti, bilo nesuglasica hoće li tijelo za nadzor biti civilno ili vojno, kompromisno je dogovoreno da se predloži osnivanje Vladine koordinacije kojom bi predsjedao predsjednik Vlade, a zamjenjivao bi ga ministar mora, turizma, prometa i razvitka. Time se može naslutiti da će nadzor i zaštitu Jadranskog mora provoditi civilno tijelo koje će se obavezno sastajati u slučaju pomorskih nesreća većeg razmjera te u slučaju onečišćenja mora.</p>
<p>Koordinacija bi trebala biti prijelazna faza do osnivanja obalne straže koja će uz unutarnje morske vode i teritorijalno more brinuti i o zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Istraga zbog otmice Zagorčeva sina proširena i na Hrvoja Petrača </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Istraga protiv navodne zločinačke organizacije koja je otela sina umirovljenoga generala Vladimira Zagorca, te namjeravala oteti sinove Ivice Todorića, Mirka Šelendića i Božidara Denžića, proširena je i na poznatog zagrebačkog poduzetnika Hrvoja Petrača, oca do sada drugoosumnjičenoga Novice Petrača. </p>
<p>Policajci su, na temelju naloga istražnoga suca, u ponedjeljak navečer i utorak ujutro pretražili četiri Petračeva poslovna prostora i kuću u Zagrebu, dok je sam Petrač za sada nedostupan policiji te je za njime raspisana tjeralica. </p>
<p>Podsjetimo, zbog udruživanja u zločinačku organizaciju, Uskok je od Županijskog suda u Zagrebu zatražio provođenje istrage protiv Ivana Ice Matekovića i Novice Petrača, za koje sumnjaju da su bili vođe organizacije, te Siniše Gošuljevića zvanoga Kinez, Darija Jaića, Steve Smrčeka, Siniše Ježovite, Ivana Bastalića, Nikole i Libera Matekovića, za koje se sumnja da su bili članovi organizacije. Osim trojice braće Mateković, svi su pritvoreni, a na osnovi iskaza trojice od njih tada je bio uhićen i Novica Petrač.</p>
<p>Kako je potvrdio Vjesnikov izvor, mogući razlozi proširenja istrage na Hrvoja Petrača su ispisi telefonskih poziva s mobitela koji navodno pokazuju da je Ivan Ico Mateković više puta za vrijeme trajanja otmice kontaktirao s Hrvojem Petračem. Osim toga, već prilikom kriminalističke obrade nekih osumnjičenika u policiji u nekim od njihovih iskaza spominjalo se da je Hrvoje Petrač bio upoznat s otmicom. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Uzročnik epidemije u Centru »Stančić« još nije pronađen</p>
<p>Zasad je jedino sigurno da kuhinja ne zadovoljava higijenske standarde, rekao je Hebrang / Ravnateljica Centra Jasna Lesički stavila mandat na raspolaganje</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka </p>
<p> – Mikrobiološke, kemijske i toksikološke analize još nisu potvrdile uzročnika epidemije u Centru za radnu terapiju i rehabilitaciju »Stančić« zbog koje je prošli tjedan umrlo troje štićenika, a više od njih sto imalo je želučane tegobe. Epidemiološke službe dosad nisu potvrdile postojanje bakterija, virusa ili toksina. Uobičajeni uzročnici poput salmonele isključeni su. Nalazi obdukcije preminulih pokazuju patološke promjene samo na crijevima. </p>
<p>»Zasad je jedino sigurno da kuhinja, u kojoj su prošli utorak spravljena sumnjiva pirjana jetrica, ne zadovoljava higijenske standarde. Stoga bi, ako to potvrdi zaključno mišljenje sanitarne inspekcije, ona mogla biti zatvorena dok se ne izgradi nova, a hrana bi bila dostavljana«, rekao je na konferenciji održanoj u utorak u Centru »Stančić« dr. Andrija Hebrang, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi. Naime, od 13 briseva uzetih u kuhinji, njih 11 sadrži višu razinu mikroorganizama od dopuštene. Utvrđeno je da je mikrobiološka čistoća objekta nezadovoljavajuća, a kliconoštvo nije utvrđeno. </p>
<p>Zbog cijelog slučaja u Centru ravnateljica Jasna Lesički stavila je mandat na raspolaganje.</p>
<p>»Najvjerojatnije je riječ o bakteriji što brzo izlučuje toksine koji se u vrlo kratkom roku neutraliziraju. Stoga su male šanse da se nađe uzročnik iako se nalazi još očekuju. Moguće je da su bakterije bile u hrani, u kuhinji ili da ih je donijelo osoblje«, rekao je Hebrang. Epidemiološka služba dala je, inače, zamjerku da još nije dobila sve uzorke stolice 273 djelatnika. </p>
<p>Prema Hebrangovu mišljenju, moguć je propust da je epidemiološka služba, koja je stigla dan prekasno, mogla biti obaviještena već u srijedu navečer kada se primijetilo da je 112 štićenika dobilo proljev i počelo povraćati. </p>
<p>Ministar je upitao jesu li liječnik iz Centra i ekipa obližnje hitne pomoći u noći na četvrtak štićenicima pružili odgovarajuću zdravstvenu skrb. Jer, štićenici su dobili propisanu dijetu i tekućine, no nisu dobili infuziju pa su stoga mogli dehidrirati, što je Hebrang također naveo kao mogući uzrok smrti. »Istina je da su štićenici Centra osjetljivog zdravlja, no jesu li liječnici trebali uvidjeti da je stanje koje ih je zahvatilo opasno po život«, zapitao je ministar. Hebrang smatra da je trebalo promisliti i o organiziranju kriznog stožera u Centru. </p>
<p>»Ravnateljica Lesički stigla je 'Stančić' u četvrtak u 18 sati jer je dotad bila na službenom putu u Dubrovniku. Tko je bio odgovoran dok nje nije bilo«, zanimalo je ministra. </p>
<p> Lesički je upozorila da su mnogi čimbenici društva, koji su trebali imati više razumijevanja, zakazala u odnosu prema Centru. »Za Centar se izdvaja 29 milijuna kuna što nije dovoljno. U sobama je trenutačno smješteno čak deset štićenika, praonica rublja je derutna, a prvi lift dobili smo prije dvije godine«, naglasila je. Ivo Afrić, pomoćnik ministra zdravstva i socijalne skrbi za poslovne sanitarne inspekcije, izjavio je da je važno provoditi higijenske mjere u takvim ustanovama, ali i kad je sve najurednije, može se očekivati incident. No, da se spriječe takvi slučajevi, izradit će se pravilnik o ponašanju u kuhinjama u ustanovama socijalne skrbi.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Umro Šime Balen, jedan od osnivača Vjesnika</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Nakon kraće bolesti u utorak je u 93. godini u zagrebačkoj bolnici na Jordanovcu umro Šime Balen, veteran hrvatskog novinarstva. </p>
<p> Bio je publicist, prevoditelj, poliglot, jedan od osnivača »Vjesnika« i direktor »Tanjuga«. Bio je predratni komunist, revolucionar, sudionik antifašističke borbe. </p>
<p> Rođen je u Jablancu kod Senja. U Sušaku je maturirao na Trgovačkoj akademiji te upisao Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu. Zbog sudjelovanja studentske omladine u akcijama protiv šestojanuarske diktature, uhićen je i osuđen više puta. Na robiji je primljen u KPJ (Komunističku partiju Jugoslavije) 1935. </p>
<p> U lipnju 1940. postaje član redakcije »Političkog vjesnika«, a 1943. glavni je urednik »Vjesnika« u ratnim uvjetima. Bio je vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Po završetku rata narodni je zastupnik, odnosno poslanik Sabora NR Hrvatske i Privremene Narodne Skupštine Jugoslavije, član delegacije FNRJ u UN-u i na zasjedanju UNESCO-a te predstavnik za štampu u ambasadi FNRJ u Washingtonu. </p>
<p> Nakon povratka iz SAD-a postaje direktor Tanjuga (1947.-1948). Od 1962. direktor je Nakladnog zavoda »Znanje« do umirovljenja 1966. </p>
<p> Nositelj je »Partizanske spomenice 1941.« i drugih visokih odlikovanja te dobitnik dviju zlatnih plaketa »Vjesnika« i Plakete za životno djelo Društva prevoditelja, nagrade HND-a »Milan Grlović« i drugih.</p>
<p> Vrijeme i mjesto pokopa Šime Balena bit će naknadno objavljeno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Za godinu dana počinje gradnja autoceste Zagreb-Sisak</p>
<p>Ministar mora, turizma, prometa i razvitka ocijenio je da će to biti jedna od najjeftinijih cesta u Hrvatskoj jer će prolaziti kroz ravničarski kraj, a na dionici neće biti tunela ni vijadukta/ Prema procjenama, ta bi autocesta stajala 135 milijuna eura / Kalmeta je kazao kako je Povjerenstvo za izgradnju autocesta ocijenilo da su rokovi završetka dionice autoceste Zagreb-Split, osim tunela Mala kapela i dijela od Pirovca do Vrpolja, do 30. lipnja ove godine vrlo, vrlo nategnuti</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - »Povjerenstvo za izgradnju autocesta odlučilo je da se započne sa svim pripremnim radnjama za izgradnju autoceste Zagreb-Sisak. Usvojili smo operativni plan, te će se odmah raspisati javni natječaj za projektiranje dionice«, izvijestio je u utorak ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta nakon sjednice Povjerenstva u Vladi. </p>
<p>Najavio je da bi se, prema operativnom planu, autocesta Zagreb-Sisak dugačka 45 kilometara mogla početi graditi u proljeće 2005. godine s rokom izgradnje od dvije godine. Kalmeta kaže da će to biti jedna od najjeftinijih cesta u Hrvatskoj jer će prolaziti kroz ravničarski kraj, a na dionici neće biti tunela ni vijadukta. Istaknuo je da će se ta autocesta nastavljati kroz BiH te dodao kako će njezinu točnu trasu definirati projekt. Izgradnja prometnice financirat će se zajmovima uz Vladina jamstva po modelu kakav se koristio i za financiranje ostalih autocesta. </p>
<p>»Natječaj će na kraju pokazati kolika će biti cijena jednoga kilometra autoceste. Prema grubim procjenama, kilometar bi mogao stajati oko tri milijuna eura«, procijenio je Kalmeta upozorivši da te procjene ne moraju biti točne. No, prema njima, cijela bi autocesta stajala 135 milijuna eura. </p>
<p>Božidar Kalmeta podsjetio je da Vlada mora do kraja godine pripremiti središnji plan građenja autocesta za sljedeće četverogodišnje razdoblje, u što će, napomenuo je, biti uvrštena i autocesta Zagreb-Sisak. </p>
<p>U plan su još uvršteni završetak autoceste do Dubrovnika, 93 kilometara koridora 5c od mađarske granice do granice s BiH, dionica od Žute Lokve do Rijeke kao dio budućega koridora Jadransko-jonske autoceste, potom dionica Županja-Lipovac, ali i neke državne ceste. »Mi tu imamo nekoliko dionica koje su jednako važne«, naglašava Kalmeta i dodaje da će prioritete na kraju ipak odrediti financijske mogućnosti. Plan bi se trebao sastaviti do jeseni, pa će se onda znati što će se graditi. </p>
<p>»Povjerenstvo je ocijenilo da su rokovi završetka dionice autoceste Zagreb-Split, osim tunela Mala kapela i dijela od Pirovca do Vrpolja, do 30. lipnja ove godine, vrlo, vrlo nategnuti«, rekao je ministar, koji je na kraju ocijenio da se »autoceste ipak moraju graditi, a rokovi poštivati«. </p>
<p>Idući tjedan natječaj za trećeg GSM-operatera</p>
<p>»Pravilnici o telekomunikacijama bit će sastavljeni ovaj ili najkasnije početkom idućeg tjedna, kada ću ih potpisati. To je ujedno preduvjet da se raspiše tender za trećeg GSM-operatera i operatere treće generacije mobilne telefonije (UMMTS)«, najavio je ministar Božidar Kalmeta. Napomenuo je da će se natječaj za novog operatera mobilne telefonije raspisati odmah nakon što potpiše pravilnike. </p>
<p>HAC izvođačima duguje 230 milijuna kuna</p>
<p>Ministar Kalmeta rekao je da Hrvatske autoceste d.o.o. za dosadašnje radove duguju izvođačima oko 230 milijuna kuna. Najavio je, međutim, da će izvođači biti isplaćeni »vrlo brzo«. Kada je, pak, riječ o »sumnjivim ugovorima« HAC-a te o najavama ulaska Uskoka u HAC, Kalmeta je kazao kako su sve što je sporno u poslovanju te tvrtke predali nadležnim službama da to izvide te da je postupak u tijeku.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Šeks ne pušta Markova u Budimpeštu</p>
<p>Formalno objašnjenje zašto Sabor ne želi odobriti službeni put Anti Markovu jest da idući utorak počinje plenarna sjednica te da svi zastupnici moraju biti u Saboru, a ne na službenim putovanjima / Razlog može biti i Šeksova želja za racionalizacijom troškova</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Šef saborskog Odbora za turizam Ante Markov trebao je ovog tjedna otputovati na službeni put u Budimpeštu na turistički sajam, gdje se trebao sastati s kolegom iz odbora za turizam mađarskog parlamenta. No, prema svemu sudeći, Markov na službeni put (koji je trebao trajati od 18. do 21. ožujka) neće ići jer je, kako nam je izjavio, dobio usmenu odbijenicu iz kabineta predsjednika Sabora Vladimira Šeksa.</p>
<p>Markov objašnjava da mu je Ured Hrvatske turističke zajednice poslao pismo o turističkom sajmu u Budimpešti i sastanku s mađarskim kolegom, o čemu je on obavijestio predsjednika Sabora.</p>
<p>Na put bi išao radi uspostavljanja čvrste suradnje s Mađarima, posebno stoga što je to treća zemlja po broju turista koji posjećuju Hrvatsku, a Mađarska uskoro ulazi u EU te bi, prema mišljenju HSS-ova zastupnika, susret s Mađarima trebao biti i prigoda za razmjenu iskustava u približavanju Europskoj uniji, te za ostale zakonodavne teme.</p>
<p>Odbijenica iz Ureda Vladimira Šeksa nagnala ga je da u ponedjeljak napiše predsjedniku Sabora pismo u kojem ističe kako je negativnim odgovorom vrlo iznenađen, te je u pismu ponovo iznio argumente za odobrenje službenog puta. Markov također zahtijeva da se sve barem formalizira, a on će sam platiti troškove.</p>
<p>Tako bi Markov, otputuje li u četvrtak u Budimpeštu, platio prema vlastitu priznanju dva noćenja po 60 eura te dvije dnevnice po 50 eura, što iznosi 220 eura ili oko 1650 kuna, dodajući da je predugo u HSS-u da bi nekomu slao »migove«, misleći pritom na nedavnu izjavu predsjednika Sabora da mu iz HSS-a stižu »migovi«.</p>
<p>Formalno objašnjenje zbog čega Sabor ne želi odobriti službeni put Anti Markovu jest da idući utorak počinje plenarna sjednica te da svi zastupnici moraju biti u Saboru, a ne na službenim putovanjima. Ne može se, međutim, isključiti ni najava Vladimira Šeksa, kada je postao predsjednik Sabora, da će se truditi racionalizirati troškove parlamenta. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vijeće za telekomunikacije tužilo HTmobile i VIPnet</p>
<p>Mobilni operateri, pak, tvrde da nisu dobili službenu obavijest o tužbi, iako su sami odredili rok do kojeg su trebali dostaviti standardnu ponudu za interkonekciju / Kad ju dobiju, kažu u HTmobileu, spremni su postupiti u skladu sa zakonom</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Vijeće za telekomunikacije pokrenulo je prekršajni postupak, koji dalje vodi Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, protiv HTmobila i VIPneta zbog prekršaja Zakona o telekomunikacijama, jer ti mobilni operateri nisu udovoljili zahtjevu da u roku dostave standardnu ponudu za međusobno povezivanje (interkonekciju) s trećim mobilnim operaterom. Mobilni operateri, pak, tvrde da nisu dobili službenu obavijest o tužbi, iako su sami odredili rok do kojeg su trebali dostaviti standardnu ponudu za interkonekciju. Kad ju dobiju, kažu u HTmobileu, spremni su postupiti u skladu sa zakonom.</p>
<p>Vijeće za telekomunikacije, nakon što je nedavno Vlada dala suglasnost, uskoro će raspisati natječaja za više novih koncesija u mobilnoj telefonskoj mreži. No, bez interekonekcije postojećih mobilnih operatera s onim slabije tržišne snage daljnja bi liberalizacija hrvatskog telekomunikacijskog tržišta.mogla postati upitnom, iako bi raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije u pokretnim mrežama druge generacije (DCS 1800 MHz) i treće (UMTS) značilo nov investicijski ciklus u telekomunikacijskom sektoru.</p>
<p>Naime, pripremljena je natječajna dokumentacija za nove koncesije u mobilnim mrežama. Osim toga, Ministarstvo je za idući tjedan najavilo donošenje pravilnika o koncesijama i dozvolama za obavljenje telekomunikacijskih usluga te pravilnika o naknadama. Naime, Vijeće za telekomunikacije još je sredinom prošle godine objavilo međunarodni oglas za skupljanje pisama namjere za sudjelovanje na natječaju za treću GSM mrežu i UMTS. Riječ je o trima koncesijama u sustavu mreže druge genaracije mobitela, za neiskorišteni radiofrekvencijski spektar DCS 1800 MHz i još trima koncesijama za UMTS mrežu.</p>
<p>U Vijeću očekuju uplatu naknade za koncesije u državni proračun u iznosu 516 milijuna kuna. Cijene koncesije su 105 milijuna kuna za DCS 1800, 132 milijuna kuna za UMTS i 172 milijuna kuna za kombinirane koncesije DCS/UMTS jednokratno te pet milijuna kuna za DCS i 12 milijuna kuna za UMTS godišnje. Još lani, tri domaće i tri strane tvrtke iskazale su interes za nove koncesije u domaćoj mobilnoj mreži. Neslužbeno doznajemo da su HTmobile i VIPnet iskazali interes za kombinirane koncesije DSC/UMTS. No, ime trećeg operatera bit će poznato nakon skorog natječaja.Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi, gdje mobilni opertari rade na frekvencijskom području 900 MHz. Osim toga, većina zemalja zapadne i srednje Europe već je dodijelila velik broj UMTS koncesija.</p>
<p>Primjerice, u Sloveniji je raspisana po cijeni od 97 milijuna eura za jednu koncesiju. Slovenija već ima tri GSM operatera i gotovo 90-postotan broj korisnika mobitela. U Češkoj su UMTS koncesije plaćene 121 i 132 milijuna eura, pa je koncsija za UMTS u Hrvatskoj po cijeni od 17,6 milijuna eura jedna od najjeftinijih u Europi.</p>
<p>U Vijeću drže da je potrebno, prije početka rada nove agencije za telekomunikacije, raspisati natječaj za dodjelu koncesija u što kraćem roku kako bi se još moglo privući investitore u treću GSM mrežu, jer postojeći mobilni operateri u Hrvatskoj već imaju blizu 65 posto udjela na tržištu. U okolnostima kad je tržište relativno zasićeno brojem mobilnih korisnika, putem tzv. nacionalnog roaminga, omogućilo bi se početak rada trećem mobilnom operateru. Svako daljenje odlaganje natječaja za nove koncesije u mobilnoj mreži dovodi u pitanje ulazaka trećeg GSM operatera, jer bi rizik goleme investicije mogao postati prevelik. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Favoriti Mirko Galić, Duško Radić i Petar Turković</p>
<p>Vijećnici će svakako nastojati izabrati ravnatelja, jer im stanje privremenosti ne odgovara / Nakon intervjua s kandidatima, slijedi zatvoreni dio sjednice Programskog vijeća na kojem se odlučuje o ravnatelju / Interni je dogovor članova da će izabrati kandidata kojem bude sklono njih šest</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> – Novi čelnik HRT-a bit će poznat u četvrtak, kada će Programsko vijeće, nakon intervjua sa sedam kandidata, donijeti odluku. Od sedam kandidata, kako doznajemo, najveći su favoriti sadašnji privremeni glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić, privremeni direktor programa Hrvatskog radija Duško Radić, te ravnatelj Centra za obrazovanje i rehabilitaciju osoba oštećena vida »Vinko Bek« Petar Turković.</p>
<p> Među vijećnicima postoji interni dogovor prema kojemu će glasovati za kandidata kojemu bude sklono šest članova Vijeća. No tko će to biti, odlučit će tek na zatvorenom dijelu sjednice koji će uslijediti nakon višesatnih intervjua. Naime, novi ravnatelj mora dobiti osam od deset glasova vijećnika. Svaki će kandidat imati deset minuta za predstavljanje svoga programa, nakon čega će im sljedećih dvadesetak minuta članovi Vijeća postavljati pitanja. </p>
<p>Od sedam kandidata svi su zaposleni na HRT-u osim Turkovića. Uz Galića i Radića, za glavnog se ravnatelja natječu privremeni urednik Informativnog programa Nikola Kristić, privremeni urednik Sportskog programa Bruno Kovačević, te još dva kandidata koji nisu obnašali rukovodeće funkcije: vanjsko-politički novinar HTV-a Branimir Ježić te novinar Radio Dubrovnika Mato Tomljanović. Iako se na početku govorilo kako Nikola Kristić ima velike izglede u natjecanju, i to zbog pohvala Informativnom programu, očito je da se zamjerio vijećnicima kada nije htio objaviti demanti članice Vijeća Jadranke Kolarević. Nakon toga je napravio i gaf optuživši ravnateljstvo i pravnu službu za urotu protiv njega uoči utrke za ravnatelja. Unatoč isprici koja je uslijedila, Kristićeve šanse su se sigurno smanjile. </p>
<p>Članovi Vijeća su pod pritiskom još od kada su objavili imena kandidata za glavnog ravnatelja, a u telefonskim pozivima sa svih strana uvjerava ih se za koga bi trebali glasovati. Unatoč činjenici da je jako teško skupiti osam glasova za istu osobu među deset vijećnika (jedanaesti će se tek izabrati, jer je u srijedu zadnji dan prijave na natječaj), vijećnici će, po svemu sudeći, učiniti sve da se to dogodi, jer im je cilj da se natječaj za ravnatelja ne ponavlja. Stanje privremenosti u kojemu nitko ne odgovara ni za što vijećnici žele što prije okončati. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Srijeda zadnji dan prijave na natječaj za 11. člana Programskog vijeća HRT-a</p>
<p>Nakon što je Slobodan Uzelac imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, njegovo mjesto u Programskom vijeću HRT-a ostalo je upražnjeno. U srijedu je zadnji dan za prijave kandidata za jedanaestog člana Vijeća, koji bi trebao popuniti Uzelčevo mjesto. </p>
<p>Natječaj je raspisao saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, a nakon eliminacije kandidata koji ne udovoljavaju uvjetima javnog poziva, lista imena će se usuglasiti u parlamentarnim klubovima. Takvim su postupkom izabrani i ostali članovi Vijeća. Podsjetimo, šest članova sadašnjeg vijeća izabrali su tadašnji vladajući, a pet oporbeni klubovi. Uzelac je bio predstavnik srpske manjine, koja je i onda i sada bila uz saborsku većinu. Konačan broj prijavljenih kandidata znat će se za nekoliko dana. Za člana Vijeća trebao bi biti izabran javni djelatnik koji se istaknuo zalaganjem za poštivanje demokratskih načela, vladavine prava, te razvitak civilnog društva, no ta osoba ne smije biti državni dužnosnik, zaposlenik HRT-a niti osoba iz konkurentskih tvrtki.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040317].
|
