NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041216].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 179934 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.12.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Odnosi sa SAD-om idu na popravni </p>
<p>Sasvim je izvjesno da bi odgađanje datuma za Hrvatsku značilo kašnjenje u integracijskom ritmu od godinu dana. Pitanje je jesu li zagovornici teze o odogodi određivanja datuma računali na negativne efekte gubljenja EU integracijskog ritma u samoj Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Američki non- paper treba shvatiti kao ozbiljan podsjetnik - bilateralni odnosi Hrvatske i SAD-a trebali bi ići na hitni popravni ispit. Kada je pak riječ o EU, određivanje uvjetovanog datuma za početak pregovora, sasvim će se sigurno pretvoriti u nove odgode ako u međuvremenu ne dođe do rješenja slučaja Gotovina. </p>
<p>Američka diplomatska inicijativa o uskraćivanju datuma za početak pregovora unutar EU-a pokrenuta je diplomatskim kanalima i upućivanjem non papera (pisma se u diplomatskoj praksi pišu vrlo rijetko i s najviših razina ) i zapravo je samo posljednji dokaz da u odnosima dviju zemalja neke stvari »ne štimaju« i da na njima tek treba poraditi na nekoliko točaka. </p>
<p>Hrvatska nije spremna, barem zasad potpisati sa SAD-om bilateralni sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu. Partnerske odnose sa SAD-om, koji su joj važni, morat će očigledno temeljiti na drugim za obje zemlje važnim pitanjima.</p>
<p>Istina je da je Bushevoj administraciji iznimno stalo do potpisivanja sporazuma o neizručenju sa što više zemalja. Američki je argument da nad radom Međunarodnog kaznenog suda ne postoji odgovarajuća demokratska kontrola pa bi u tom slučaju američki vojnici mogli potpasti pod različite manipulacije. Osim toga, SAD, kao objektivno svjetski policajac, bilo da to radi u ime UN-a ili bez njega, ima specifičan položaj u svijetu pa ne može dopustiti da pitanje jurisdikcije tog suda postane temelj za politička razračunavanja na samom sudu.</p>
<p>Hrvatska posljednjih pet godina ima velikih problema s artikuliranjem odnosa sa SAD-om. U isto vrijeme želi »strateško partnerstvo« s Amerikom, a s druge strane to partnerstvo nije spremna potvrditi konkretnom bilateralnom suradnjom. Kako se sada čini, teško je očekivati da će se Hrvatska i SAD dogovororiti o neizručenju američkih građana. Bivša Račanova vlada imala je istu argumentaciju kao i aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Prema toj tezi Hrvatska teško može svojim građanima objasniti po kojem to načelu treba izuzeti američke građane iz jurisdikcije jednog suda, a u isto vrijeme potpuno surađivati s drugim međunarodnim sudom, Haaškim, za procesuiranje zločina na području bivše Jugoslavije.</p>
<p>Pred kraj mandata Račanove vlade hrvatska je diplomacija razrađivala koncept po kojem bi se izašlo u susret američkim zahtjevima putem nekih drugih bilateralnih sporazuma da bi se izbjeglo izravno potpisivanje zasebnog sporazuma s Amerikancima. No, u vezi s tim se trenutačno ne radi ništa.</p>
<p>Američka diplomacija ne krije da bi bila zadovoljna ako bi Hrvatska potpisala takav sporazum, no teško je očekivati i od Sanaderove administracije da povuče potez na koji se ne bi blagonaklono gledalo u Bruxellesu. Europska unija je, naime, preporučila svim europskim zemljama da takav sporazum ne potpisuju. </p>
<p>Američka je strana naglasila hrvatskoj da u vezi s angažmanom u Iraku neće biti tvrdoglava, nego da je bilo kakav oblik pomoći, odnosno međunarodni angažman, Hrvatske i tekako dobro došao. To znači da bi se odnosi između SAD a i Hrvatske mogli bitno popraviti u vjerodostojnom dijalogu o Iraku, čak i bez potrebe odlaska hrvatskih vojnika u tu zemlju. </p>
<p>Hrvatska vanjska politika prema SAD -u, a napokon i prema Europskoj uniji, najčešće je patila od nedostatka vjerodostojnosti jer je prvo obećavala da će nešto ispuniti, a onda se pokušala izvlačiti. </p>
<p>SAD ne može i ne želi, preko Hrvatske, kako se to ponekad naznačuje, oslabiti poziciju EU na globalnom planu. Hrvatska je, zajedno s ostalim balkanskim zemljama u regiji premalo važna da bi se oko nje lomila koplja velikih. Hrvatska se na njezinu nesreću nalazi na području koje je izvan fokusa ključnih svjetskih sila, a pozornost je pomaknuta na neka druga područja, puno istočnije. U ključnim svjetskim centrima moći Hrvatskom se, a napokon i ostatkom regije bave niže rangirani dužnosnici, pa su zbog toga i vjerojatnije dvojbe o tome hoće li hrvatski uspjeh pomoći ili odmoći » višim ciljevima «. Sasvim je izvjesno da bi odgađanje datuma za Hrvatsku značilo kašnjenje u integracijskom ritmu od godinu dana. Pitanje je jesu li zagovornici teze o odogodi određivanja datuma računali na negativne efekte gubljenja EU integracijskog ritma u samoj Hrvatskoj, ali i u ostalim državama zapadnoga Balkana.</p>
<p>Hrvatska mora, ako se ne potvrdi najava o određivanju uvjetovanog datuma dodatno potruditi kako bi dokazala da čini sve u hvatanju Gotovine. Signali da se Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj, i da se ne zna gdje je, ali da bi se ako se uspije organizirati njegovo ispitivanje u Hrvatskoj možda mogli naći kanali do njega, mogu samo dodatno odmoći. Stanje unutar Europske unije nije nimalo dobro jer su se članice podijelile. Ako na proljeće rezultata ne bude ni tradicionalni zagovornici hrvatskog brzog puta prema EU više neće imati argumenata. I na ovotjednom sastanku Vijeća ministara Velika Britanija u svojem stavu nije bila usamljena. Jedna od posljednjih prijateljskih poruka je glasila - pomozite nam da bismo vam pomogli.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatske postaje na putu prema EU</p>
<p>1992.: Hrvatska je međunarodno priznata i izražava želju da uđe u Europsku zajednicu i NATO.</p>
<p>1995.: U završnoj fazi sporazuma o trgovini i suradnji, službeni Bruxelles prekida pregovore zbog vojnih aktivnosti u zemlji.</p>
<p>1996.: Europska unija radi na tzv. regionalnom pristupu kojim će tretirati sve zemlje zapadnoga Balkana.</p>
<p>2000., lipanj: Na summitu u Feiri EU prvi put u službenom dokumentu otvara svim zemljama u regiji perspektivu članstva. </p>
<p>2000., studeni: Zagrebački summit; Europska unija otvara proces Stabilizacije i pridruživanja i zemlje zapadnoga Balkana naziva potencijalnim kandidatima.</p>
<p>2003., veljača: Hrvatska podnosi službeni zahtjev za punopravno članstvo.</p>
<p>2004., travanj: Europska komisija donosi pozitivno mišljenje o početku pregovora s Hrvatskom.</p>
<p>2004., lipanj: Europsko vijeće potvrđuje odluku Komisije i određuju početak pregovora s Hrvatskom za »početak sljedeće godine«.</p>
<p>2004., prosinac: Vijeće ministara EU-a preporučuje šefovima država i vlada da odrede datum pregovora za travanj pod uvjetom da Hrvatska prije početka pregovora riješi »slučaj Gotovina«.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nizozemsko predsjedništvo: pregovori s Hrvatskom u travnju</p>
<p>Mali su izgledi da će Europsko vijeće na summitu u četvrtak i petak u Bruxellesu donijeti odluku o neuvjetovanom datumu za početak pristupnih pregovora s Hrvatskom, doznaje se iz izvora nizozemskog predsjedništva EU-a.</p>
<p>»Želio bih vas podsjetiti da je načelno postignut dogovor na Vijeću ministara u ponedjeljak. To je privremeni dogovor, koji još mora potvrditi Europsko vijeće, a prema njemu će pregovori s Hrvatskom početi vjerojatno u travnju, pod uvjetom da je uspostavljena puna suradnja s Haškim sudom. Još se mora utvrditi točan datum, što je povezano s rješavanjem nekih tehničkih pitanja«, rekao je izvor iz nizozemskog predsjedništva EU-a.</p>
<p> Upitan da komentira izjavu hrvatskog premijera Ive Sanadera da prijedlog Vijeća ministara nije konačan, izvor je odgovorio kako mu nije poznato što je rekao hrvatski premijer, ali »ako postoji puna suradnja s Haškim sudom, onda nema problema za početak pregovora«.</p>
<p> Isti izvor je rekao da će u procjeni hrvatske suradnje s ICTY-jem »važnu ulogu imati izvješće (glavne haške tužiteljice) Carle del Ponte«, ali da postoji i procjena europskih ministara, »koji na raspolaganju imaju mnogo informacija, uključujući i njihova veleposlanstva u Zagrebu«.</p>
<p>Čelnici 25 zemalja članica EU okupit će se u četvrtak i petak na sastanku na vrhu u Bruxellesu, na kojem bi trebali donijeti odluke o početku pristupnih pregovora s Hrvatskom i Turskom. Pitanje daljeg širenja Europske unije naći će se na rasporedu odmah na početku skupa, u četvrtak navečer, kad se očekuje dogovor o datumu početka pregovora za Hrvatsku i odluka o tome hoće li, kada i pod kojim uvjetima početi pregovore s Turskom, doznaje se iz Bruxellesa. </p>
<p>U tekstu nacrta zaključaka moglo bi, prema svemu sudeći, stajati kako Europsko vijeće »sa zadovoljstvom bilježi napredak koji je Hrvatska učinila u pripremama za otvaranje pristupnih pregovora«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nećemo dopustiti da se proces pristupa prelomi preko leđa građana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Početak pregovora o pristupu EU početak je krojenja sudbine hrvatskih građana. Sindikati neće dopustiti da se proces pristupa prelomi preko leđa građana i bez dogovora socijalnih partnera«, istaknula je u srijedu Vesna Dejanović, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske na konferenciji za novinare. Iskustva poljskih, čeških i slovenskih sindikata, čije su države prošle proces ulaska u EU, pokazuju da ni hrvatskih sindikatima neće biti lako ako se ne nametnu Vladi u tijeku pregovora s europskih institucijama. Andrzej Matla iz poljskog Nezavisnog sindikata Solidarnost priznaje da su sindikati bili slabi i nepripremljeni, te kaže da im je Vlada ograničavala informacije. Češki sindikati, rekla je Hana Malkova, inzistirali su na socijalno prihvatljivom procesu ulaska, ali je i njima vlada davala informacije na kapaljke. Tek se dva mjeseca prije ulaska raspravljalo što Češka time dobiva. </p>
<p>Slovenska iskustva su nešto bolja, rekao je Pavle Vrhovec, Savez slobodnih sindikata Slovenije, istaknuvši kako su se sindikati uspjeli nametnuti vladi. Slovenski sindikati bitno su utjecali na izmjene zakona o radu, te socijalnu politiku.</p>
<p>Predstavnik Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Enrique Aguado Asenjo obećao je pomoć u uspostavi socijalnog dijaloga o pristupu EU. Pomoć i savjete obećava i Europska konfederacija sindikata, istaknula je savjetnica Juliane Bir, uputivši hrvatske sindikate da se uključe u rad 30 odbora za socijalni dijalog Europske komisije.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Terminator pao na kućnoj pomoćnici</p>
<p>Bernarda Kerika su najbolje upoznali stanovnici Bagdada, a najviše ga voli američki predsjednik George Bush. Njemu taj gotovo pedesetogodišnjak iznimno imponira. Smatra ga »čovjekom čvrste građe« i osobom koju u teškim vremenima krasi prije svega »hrabrost, a ne ljubaznost«. Svoju naklonost Keriku Bush mlađi želio je potvrditi i konkretnim činom: početkom prosinca imenovao je tog bivšeg šefa policije u New Yorku ministrom domovinske sigurnosti</p>
<p>Kod vas u Hrvatskoj na području sigurnosti vodite lošu kadrovsku politiku: u drugim tranzicijskim zemljama svaki je peti policajac nepošten i korumpiran, a u Hrvatskoj tek je svaki sedmi policajac pošten...«</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>fran.visnar@vjesnik.hr</p>
<p>Takve primjedbe nekadašnjeg prijatelja iz Amerike, koji se iznenada opet pojavio u Hrvatskoj i sada vam (iako ste ga pristojno ugostili u svom domu i dobro nahranili) pametuje i dijeli savjete, neutralizirat ćete spominjanjem samo jednog imena: Bernard Kerik. Vjerujte, isplatilo se slušati sat kritike da bi se potom neopisivo uživalo u grimasi koju na Amerikančevu licu izaziva tzv. Kerikov učinak.</p>
<p>Tko je taj Bernard Kerik? Njega su najbolje upoznali stanovnici Bagdada, a najviše ga voli američki predsjednik George Bush. Njemu taj gotovo pedesetogodišnjak iznimno imponira. Smatra ga »čovjekom čvrste građe« i osobom koju u teškim vremenima krasi prije svega »hrabrost, a ne ljubaznost«. Svoju naklonost prema Keriku Bush mlađi želio je potvrditi i konkretnim činom: početkom prosinca imenovao je tog bivšeg šefa policije u New Yorku ministrom domovinske sigurnosti.</p>
<p>Bernard Kerik doista je »iskušnjara« – policajac koji je pekao zanat od samog dna policijske hijerarhije. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća služio je vojni rok u Južnoj Koreji gdje je svladao osnove vojne sigurnosti, špijunirao kolege i satima buljio dalekozorom promatrajući sjevernokorejski »komunistički ološ« (njegov omiljeni izraz). Otpušten je iz vojske časno. U njegovom vojnom dosjeu pisalo je: »Kerikova lojalnost pretpostavljenima nadmašuje sve njegove nedostatke«, pa mu je to utrlo put za stvaranje karijere u policiji New Yorka.</p>
<p>U policijskoj službi Kerik se nije probijao nekom osobitom sposobnošću, nego apsolutnom poslušnošću, bespogovornim ispunjavanjem svih radnih zadataka (pa i najprljavijih) i obvezatnim ulizivanjem šefovima. A to mu je doista išlo od ruke. Odrastao u svijetu makroa i probisvijeta (majka mu je bila prostitutka), Kerik je od najranije mladosti naučio lekciju da »u životu bolje prolaziš ako se razumiješ sa šefom«. Dobri odnosi s pretpostavljenima, budnost od jutra do sutra i nezaustavljiva logika policijske birokracije učinili su svoje. Sposobni, kreativni, pošteni i školovani policajci tapkali su u mjestu ili padali niže, a Kerik se uspinjao stubu po stubu. Bio je uporan i nemilosrdan prema kolegama »slabog karaktera«. Mnogima je podmetnuo nogu, neke je pridobio laskanjem, druge opasne konkurente izigrao serijom uredskih smicalica i širenjem glasina o njihovim privatnim životima i spolnoj orijentaciji. Njegova »buldog-strategija« napokon se isplatila: zasjeo je na mjesto policijskog komesara New Yorka i dobio priliku da »Veliku jabuku« očisti od »kriminalnog ološa«.</p>
<p>No, Kerikovih životnih »pet minuta« došlo je tek nakon 11. rujna 2001. godine. Bio je užasnut načinom na koji su poginuli njegovi policajci i vatrogasci (bili su zdrobljeni u ruševinama nebodera WTC-a). Bernard Kerik odmah se pridružio globalnoj antiterorističkoj borbi. Stavio se na raspolaganje vojsci agitirajući iz sveg glasa: »Teroristi su nas napali i sada moraju osjetiti našu snagu«.</p>
<p>Afganistan i čišćenje talibana je propustio, pripremajući se za krupniji cilj – Irak. Kada je Paul Bremer postao upravitelj te zauzete zemlje iz Washingtona su na mjesto prvog policajca Bagdada postavili Bernarda Kerika. On je s prijetnji odmah prešao na djela. Kako misli čuvati Bagdad i Irak jasno je definirao: »Irak je zaprijetio slobodi SAD-a i mora platiti cijenu. Žrtve New Yorka osvećujemo u Bagdadu. Pobunu gušimo na dva načina: uhićivanjem ili ubijanjem. Trećeg puta nema!«</p>
<p>Bernard Kerik je ostavio trajni trag u Bagdadu. Bio je namjerno nepotrebno grub, bez imalo poštivanja iračke civilizacije i vjere. Lokalni običaji za njega nisu postojali. U obavljanju svoje »plemenite zadaće« toliko je bio temeljit da su Iračani njegov policijski ured (u stožeru Paula Bremera) nazvali »ubojičinim vratima«. Svatko tko je optužen da je terorist nije bio miran čak ni u slučaju težeg ranjavanja. Kerik je imao jednostavne tehnike ispitivanja. Došao bi do bolničkog kreveta i čovjeku koji je bio priključen na transfuzije i infuzije rekao: »Čujem da pripremaš napad na Amerikance. To potvrđuje mojih deset izvora. Gotov si. Vodite ga«. Čak je i Bijela kuća shvatila da je »Bernard malo pretjerao«. Vraćen je kući, ali ostavljen u aktivnoj pričuvi. Tko zna kada će zatrebati čovjek koji tako lijepo opisuje američku doktrinu: »Onome tko te prljavo napada uzvraćaš prljavim metodama«.</p>
<p>Mjesto ministra domovinske sigurnosti trebalo je biti kruna u životu neslomljivog policajca. Ali Kerik nije imao sreće: zapeo je na popunjavanju formulara za najviše državne dužnosnike. Svaka nova rubrika bila je za njega prijetnja: detaljni podaci o roditeljima, porezima i taksama (ne plaća doprinose za dadilju i spremačicu koja ilegalno živi u SAD-u, što je najgori prekršaj), sukobu interesa (sjedi u upravnom odboru tvrtke koja policijske električne paralizatore uz proviziju prodaje policiji) te još dvadesetak neugodnih upita. Kerik je promislio i pošteno priznao Georgeu Bushu: »Šefe, ministarstvo je prekrupan zalogaj za mene«. Bagdadskog terminatora (kako su Kerika nazvali stanovnici iračkog glavnog grada) zaustavila je sitna kućna pomoćnica.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pantovčak i Družba Adria</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Ako smo prošlu predsjedničku kampanju pamtili po natjecanju kandidata u obećanjima kako će im, kada pobijede, prvi potez biti iseljavanje s Pantovčaka, ovu će možda obilježiti sporenje kandidata oko Projekta Dužba Adria, transporta ruske nafte do Omišlja na otoku Krku.</p>
<p>Izvorna ideja izlaska Hrvatske iz tog projekta pripada HSP-u. Njihov predstavnik Tonči Tadić ostao je, međutim, nedavno u Saboru usamljen u pokušaju da to i ozakoni. Potporu mu nije dao nitko ni od vladajućih niti od oporbenih stranaka. Logično je bilo da s tom idejom u svoju predsjedničku kampanju ide Slaven Letica, jer ga podupire HSP. Od srijede je, međutim, i kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor odlučila igrati na tu kartu ustvrdivši da će, kad postane predsjednica, tražiti istupanje naše zemlje iz tog projekta.</p>
<p>Predsjednik Mesić odbio je komentirati tu njezinu izjavu dok se premijer Sanader, na određeni način, ogradio kazavši da Jadranka Kosor ima pravo na »svoju ocjenu« o Družbi Adriji. U međuvremenu, kao da se u zemlji uspostavlja cijeli jedan pokret protiv tog projekta. Osim zelenih, najaktivnije su u tome brojne katoličke udruge, a posebice franjevci. S nedavnog skupa u Splitu uputili su otvoreno pismo hrvatskim vlastima, u srijedu su u Rijeci prosvjed organizirali predstavnici franjevačkog sekularnog reda, a slične aktivnosti najavljene su u Zagrebu.</p>
<p>U vezi s tim treba kazati da osim o Družbi Adriji Hrvatska mora donijeti odluku i u vezi s transportom kaspijske nafte na Zapad (CPOT) od rumunjske Constanze do Omišlja odnosno Trsta, što je projekt Europske unije. Bugarska, Rusija i Grčka su pred potpisivanjem sporazuma o gradnji naftovoda kojim bi se zaobišao Bospor. SAD gradi naftovod preko Turske za transport kaspijske nafte.</p>
<p>O svom (ne)sudjelovanju u tim projektima Hrvatska će morati sama odlučiti. Iskustvo nas, međutim, uči da predizborna kampanja nije najbolje vrijeme za donošenje smirenih odluka o tako važnim pitanjima. Također, ni obećanja dana u tom vremenu ne treba uzimati zdravo za gotovo, o čemu dovoljno svjedoči i činjenica da naši predsjednici i nadalje stoluju na Pantovčaku.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zlato, srebro i bronca za rat </p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>George W. Bush odlikovao je trojicu arhitekata i izvršitelja rata u Iraku najvišim civilnim odličjem - Predsjedničkom medaljom slobode. Dodijeliti zlato, srebro i broncu (premda ta odličja u ovom slučaju nisu rangirana) u kontroverznoj disciplini koja se zove rat u Iraku znači proglasiti uspjehom ono što je još potpuno neizvjesno, pa je Bushev potez dočekan i u SAD-u s priličnim čuđenjem.</p>
<p>I svako od tri odličja kontroverzno je za sebe. George Tenet, bivši direktor CIA-e odlikovan je za zasluge u ratu protiv Iraka premda je njegova CIA potpuno krivo procijenila Saddamov stupanj opremljenosti oružjem za masovno uništavanje. Ali, na temelju takvih procjena Bush je dobio ono što je tražio: povod za rat. Uza to, Tenetova CIA je, navodno, prije 11. rujna 2001. upozoravala na mogućnost terorističkog udara na SAD, ali zbog nekoordiniranosti obavještajnih službi ta se upozorenja nisu shvaćala ozbiljno. »Zlato« za Teneta. General Tommy Franks dobio je (ako bismo ih dalje rangirali) »srebro« premda je, dobro planiravši invaziju na Irak, propustio planirati i okupaciju te se, uz previše ljudskih žrtava s obiju strana, dobro planirana i brzo izvedena invazija pretvorila u irački kaos iz kojeg se ne vidi izlaz. »Bronca« za Paula Bremera, civilnog upravitelja Iraka nakon završenog osvajanja i čovjeka koji je nakon hvatanja Saddama Husseina izgovorio »povijesnu« rečenicu: »Imamo ga!« O njegovim potezima još se burno raspravlja a sve, nekako, preteže na stranu katastrofalnih promašaja s kojima je Bremer dao svoj prilog općem iračkom kaosu: razvojačenje poražene iračke armije (što je mnoge bivše vojnike preselilo u redove terorista) i isključivanje članova bivše vladajuće stranke Baas iz novoformirane vlasti. Bush, dakako, nije prvi američki predsjednik koji dijeli najviša civilna odličja za postignuća u ratu, pogotovu ne za dubiozna postignuća. Johnson je na kraju mandata podijelio 20 takvih medalja za uspjehe u Vijetnamu, ali povijest još ni danas nije načistu kad je riječ o ulozi odlikovanih Bundyja primjerice, ili Rostowa. George Bush otac odlikovao je na kraju Zaljevskog rata kompletno svoje ratno vijeće najvišim civilnim odličjem. Što se tiče najnovijih triju odličja, povijest jedva da će doći do riječi od svega što o njima ima reći sadašnjost.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Zaštita ljudskih prava i cinično Račanovo prozivanje</p>
<p>Nikakvo čudo da se pod Račanovom vlašću nije otkrio niti jedan podmetač eksplozivnih naprava na Mirogoju ili pred Poglavarstvom grada Zagreba. Zatim, da nije procesuiran nitko od, živućih u Zagrebu, počinitelja masovnih pokolja nakon završetka Drugog svjetskog rata, a da je na sudu i na cesti završila Vesna Balenović, nakon razotkrivanja pljačke u Ini </p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Ivica Račan, bivši premijer i predsjednik SDP-a, prvi se put na Međunarodni dan ljudskih prava, koja je i sam ne tako davno najbrutalnije gazio, javio za riječ, izražavajući u otvorenom pismu ministru unutarnjih poslova Marijanu Mlinariću »zabrinutost« zbog navodnog policijskog kršenja temeljnih ljudskih prava i zlorabe policijskih ovlasti prema osumnjičenicima i nedužnima. </p>
<p>Svatko razuman i pravdoljubiv složit će se da se s mogućim zloporabama u policijskim i sigurnosnim strukturama valja ozbiljno pozabaviti, provesti istragu i počinitelje kazniti, ali nitko, tko imalo pamti, neće ostati ravnodušan nad činjenicom da to zahtijeva baš Ivica Račan i to na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca, kada se u Oslu već desetljećima dodjeljuje Nobelova nagrada za mir.</p>
<p>Ivica Račan bio je do 1990. u vrhu komunističke vlasti u Republici Hrvatskoj, koja je brutalno i neprihvatljivo gazila sva ljudska, građanska i politička prava svojih građana, a protivnike ne samo ušutkivala, nego im sudila, zatvarala i ubijala, čak i bez prava na provođenje istraga o njihovim likvidacijama, tijekom olovnih osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. </p>
<p>Provodeći masovnu represiju uz pomoć lažiranih političkih suđenja, zlorabeći okrutno političku policiju i tajne službe, Ivica Račan, nespremno je i neočekivano doživio nezasluženi povratak na vlast 2000. godine a da nikad nije politički, moralno, materijalno, a kamoli kazneno odgovarao za komunističku strahovladu i teške progone u kojima je u Hrvatskoj bio pri vrhu partijske piramide vlasti.</p>
<p>Zato su, razumljivo, iznevjerena sva očekivanja dobronamjernih ljudi i glasača, zaboravljivih i sklonih olakom opraštanju, nakon instalacije Račana za premijera. Nije nikakvo čudo da su se pod njegovom vlašću ubijali haaški svjedoci (slučaj Milan Levar i dr.), koje je upravo njegova vlada bila dužna zaštititi, kada to već nije željela prethodna, da su se najveći narkobosovi slobodno šetali, dogovarali, obračunavali ubojstvima ili izlazili iz zatvora u najstrožem središtu Zagreba, a potom legalno napuštali Hrvatsku u nepoznatom smjeru.</p>
<p>Nikakvo čudo da se pod Račanovom vlašću nije otkrio niti jedan podmetač eksplozivnih naprava na Mirogoju ili pred Poglavarstvom grada Zagreba. Zatim, da nije procesuiran nitko od, živućih u Zagrebu, počinitelja masovnih pokolja nakon završetka Drugog svjetskog rata, a da je na sudu i na cesti završila Vesna Balenović, nakon razotkrivanja pljačke u Ini. </p>
<p>Račanova vlada nije provela dubinsku reformu državne uprave i državnih tijela, nije ispravila nijednu nepravdu bivše vlasti, nije kaznila one koji su opljačkali društvenu imovinu niti im je oduzela tako stečena bogatstva kod kuće i u inozemstvu, omogućila zloporabu i kaos u radu sigurnosno-obavještajnih službi, prouzročila je enorman rast vanjskog i unutarnjeg duga i dovela zemlju do latinoameričke prezaduženosti, grubo je pogazila Ustav (Piranski zaljev), povećala je korupciju, nepotizam, siromaštvo i bijedu nezaposlenih, umirovljenika, brojnih obitelji.</p>
<p>Nije promijenila stare komunističke kadrove nego je reaktivirala najgore umirovljene nositelje policijske represije, niti je osposobila pravosuđe za progon organiziranoga političkoga i gospodarskog kriminala.</p>
<p>Čak je povukla tužbe za poništenje pretvorbe u slučaju tvrtke »Gavrilović«, zbog čega su izostale inozemne investicije u domaću privredu, dopustila je daljnju tehnološku zaostalost znanosti i privrede, rasprodavala je strateške privredne grane, prouzročila stečajeve velikih tvrtki i golem deficit vanjskotrgovinske bilance, izigrala reviziju pretvorbe i privatizacije, dovela naciju do demografskog sloma, smanjila drastično prava rodilja, nije zaustavila opasan trend iseljavanja mladih i visokostručnih kadrova iz Hrvatske, neadekvatno surađivala s Haaškim sudom, onemogućila kao rezultat svega proklamirani ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju do 2007. godine, itd.</p>
<p>Stoga zvuči vrlo cinično i neprincipijelno a nimalo opravdano, »staloženo i pošteno«, Račanovo prozivanje ministra Mlinarića za navodne zloporabe policijskih ovlasti. Hrvatski bi birači na sljedećim predsjedničkim izborima 2. siječnja 2005. trebali dobro razmisliti za kojeg se je predsjedničkog kandidata Račan opredijelio i zaslužuje li taj kandidat, i zbog Račanove potpore, povjerenje svih onih koji žele i očekuju korak naprijed za sebe, za svoju djecu i za Hrvatsku!</p>
<p>Autor je predsjednik HSP 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Predsjednički izbori nešto moraju promijeniti</p>
<p>Nepristrano i logično gledajući, predsjednika bi trebalo tražiti među prvih pet posto kandidata, ali su prošli izbori pokazali da otpisanih nema. Najveći izgledi daju se »građaninu-predsjedniku«, ali – hoće li se on, kao i nakon prošlih izbora, skloniti u hladovinu, a ti se narode gombaj s vladom, i ima li on snage uzjašiti nemirna konja s kojeg se može tresnuti na zemlju</p>
<p>DINKO PENSA</p>
<p>Prije nekoliko dana vidjeli smo u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića izložbu nekih komičnih eksponata koji kreću prema predsjedničkom tronu. Zapravo, lakrdija se preselila iz Hrvatskoga sabora na Trg. Ali život nije samo lakrdija i smijeh, on ima i svoju ozbiljniju i odgovorniju stranu.</p>
<p>To je treće biranje predsjednika Republike. Prvi hrvatski predsjednik, uz dužno poštovanje za zasluge, napravio je tragičnu pogrešku, provodeći do kraja nepravednu privatizaciju, stvorivši dvije stotine povlaštenih obitelji i mnogo povlaštenih pojedinaca, kojima je gotovo darovano sve zlato i srebro što ga je hrvatski narod desetljećima stvarao. </p>
<p>Sada se za to mjesto na stazi posložilo oko trinaest kandidata, što ozbiljnih, što komedijaša. Scena je smiješna, ali i zabrinjavajuća, jer toliko njih može ipak malo zakomplicirati izbore. Nije nevažno nakon priloženih potpisa dobiti pet stotina tisuća kuna, ali nije daleko od istine sumnja da je neka stranka organizirala tako mnogo kandidata da bi se omalovažila osoba predsjednika, jer, eto, i komedijaš može do toga stolca.</p>
<p>Predsjednik je vrhovna državna figura prema kojoj, među ostalim, svijet ocjenjuje narod, jer prave vrijednosti, poglavito malih naroda, dugo ostaju skrivene. Problemi su veliki, a netko će reći da su ovlasti predsjednika male. Nije baš tako, ako je predsjednik riješen djelovati ulazeći u muke i probleme naroda.</p>
<p>Vladanje vlada ispunjeno je aferama, svađama i prepirkama. Planira se daljnja privatizacija, nastavak onoga što je davno počelo, ali s mnogo više žurbe i odlučnosti nego što je to radila prošla, a ona je u tomu bila jako ažurna. Sada dolaze na red ceste i šume. Nedavno je u slovenskom tisku napisano da Talijani dobivaju koncesiju za more. To je rub nad provalijom, a najava daljnje Inine privatizacije još je jedna omča oko vrata.</p>
<p>Zato očekujemo mnogo od predsjedničkih izbora. Ako za Vladu nije poučno što ne može dobiti od većinskog vlasnika »Telekoma« niti dividendu za svoj dio, a da ga nije prodala imala bi ne dvije nego šest milijardi kuna u proračunu, onda joj netko mora uputiti oštru zamjerku, a to može jedino predsjednik Republike, jer se ona ubrzano lišava zdravog novca, a za punjenje proračuna ostaje samo grbača poreznih obveznika.</p>
<p>Predsjednički izbori nešto moraju promijeniti u zemlji gdje se narod boji suda, jer se, kažu, tamo ne dijeli pravda, kada sud može dosuditi zemlju doseljeniku s Marsa, a stoljetni vlasnik završi od jada u bolnici, koje se građani boje, jer ne znaju što ih tamo čeka, a sedam stotina tisuća sirotana živi od kruha i mlijeka. </p>
<p>Slika je još tužnija jer ni jedan kandidat ne obećava zauzimanje za gradnju tvornica. Nepristrano i logično gledajući, predsjednika bi trebalo tražiti među prvih pet posto kandidata, ali su prošli izbori pokazali da otpisanih nema. Najveći izgledi daju se »građaninu-predsjedniku«, ali – hoće se on, kao i nakon prošlih izbora, skloniti u hladovinu, a ti se narode gombaj s vladom, i imali on snage uzjašiti nemirna konja s kojeg se može tresnuti na zemlju? Ako na to sedlo uskoči vladajuća stranka tada će cijela vlast biti u rukama predsjednika Vlade (isprika kandidatkinji), što bi bilo opasno glede iskustva iz prošlosti. </p>
<p>Nezavisni predsjednički kandidat Hrvat iz Amerike ima kvaliteta poduzetnika, ali ovo nije Amerika, pa dok se snađe u našoj politici, mogu otići i »tava i jaja«. Drugi nezavisni kandidat, koji dobro jaše konja, dobar je poznavatelj naših uvjeta, ali postoji osjećaj da govori ne iz uvjerenja nego kako bi se dopao slušateljima. Tko zna, možda u nekom anonimusu koji nema nikakve promidžbe čuči mudrost koja je potrebna Hrvatskoj. </p>
<p>Kada listići budu u kutijama, priča je završena za sljedećih pet godina, pa shvatimo važnost kojoj kutiji dati glas. </p>
<p>Autor je umirovljeni inženjer iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Ne tražimo zgrade i nebodere, nego tek krov nad glavom, kažu Romi</p>
<p>Obećali su nam da će naš problem biti riješen i da će nam pronaći zamjenski smještaj. No, sve je izglednije da ćemo završiti na ulici, rekla je Fahima Musić, Romkinja koja s petero djece i suprugom živi u jednoj od baraka u Plinarskom naselju</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor u utorak je, 14. prosinca, uputila otvoreno pismo zagrebačkoj gradonačelnici Vlasti Pavić u kojem traži hitno rješavanje pitanja iseljenja tristotinjak Roma iz Plinarskog naselja. Pavić je u srijedu izjavila da se tim pitanjem bave gradski Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb i Ured za upravljanje imovinom grada, te da vrlo dobro zna tko živi u Zagrebu i to bolje od nekih drugih.</p>
<p>Romi u Plinarskom naselju dobili su prije dvije godine zahtjev za iseljenje iz baraka. Tristotinjak Roma većinom su djeca.</p>
<p>»Obećali su nam da će naš problem biti riješen i da će nam pronaći zamjenski smještaj. No, sve je izglednije da ćemo završiti na ulici«, rekla je Fahima Mustić, Romkinja koja s petero djece i suprugom živi u jednoj od baraka u Plinarskom naselju. Iako skromna baraka, bez vode i kupaonice, to je ipak jedini dom kojeg imaju.</p>
<p>Musić se udala u Vukovaru, a početkom rata izbjegla je u svoj rodni kraj - u Zagreb. Tu je već petnaestak godina, a kad je saznala da će barake biti srušene, preselila se neko vrijeme u barake u Sopot. »Tamo su uvjeti bili toliko loši da sam se bojala da mi djeca ne obole od mišje groznice. Počeli su se pojavljivati divovski štakori, pa sam se morala vratiti u Plinarsko naselje«, kaže Mustić. Kao prognanička obitelj, dobili su zamjensku kuću u Bosanskoj Kostajnici, ali ona je već bila useljena. </p>
<p>Fehima i suprug Robert ne rade. Ona je teško bolesna - ima kroničnu astmu, problema sa srcem i bubrezima. Primaju tek socijalnu pomoć od 1700 kuna i 1200 kuna dječjeg doplatka. Do bilo kakve druge pomoći teško dolaze. »Iz Caritasa nas tjeraju jer misle da ćemo robu preprodati na placu«. Mustić je ljuta jer Romi doseljeni poslije rata to uistinu i rade. »Žao mi što javnost misli da smo svi Romi isti. Moja djeca nikad nisu prosila, a ja ne skupljam robu po kontejnerima. Zarađujem skupljanjem starog željeza, a da mogu, radila bih nešto drugo«. Mustić kaže da je mnogo puta bila u medijima, a sa sinom je gostovala i u HRT-ovoj emisiji Latinica. Tada su počele noćne more za njega. »U školi su ga vrijeđali da je Cigan, prljav, Srbin i četnik«. Kap koja je prelila čašu bila je kad ga je jedan roditelj pretukao, a pedagoginja to nije javila roditeljima. »Nije htjela odati tko je pretukao moje dijete, nego je tek policija to saznala«, kaže Mustić na rubu suza. To se dogodilo u Osnovnoj školi Marina Držića. Sina je preselila u novu školu, OŠ Grigora Viteza, i kaže da više nema problema. </p>
<p>Na dnu socijalne ljestvice, Romi svakodnevno prolaze kroz mnoge neugodnosti i to samo zato što su - Romi. »Nedavno sam išla po unuka u Suvag jer ima problema sa sluhom. Zaustavio me policajac te počeo ispitivati i maltretirati sve dok nije naišao jedan roditelj koji također ima sina u Suvagu i zamolio policajca da me pusti jer idem po unuka. A sve to samo zato što sam Romkinja«, kaže Fehimina majka Šaha Mustić. </p>
<p>No, sada to nije njihov najveći problem. Krov nad glavom im je jedino važan. »Ne tražimo zgrade i nebodere, nego tek krov da ne budemo na ulici«, kaže Šaha Mustić, moleći sa svojom obitelji za zamjenski smještaj.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zablistala Penkalina bista</p>
<p>Sve što je moj otac napravio bilo je s namjerom da drugima poboljša kvalitetu života, rekao je Penkalin sin Krunoslav </p>
<p>U srijedu je u Tehničkom muzeju otkrivena bista Eduarda Slavoljuba Penkale, kemijskog inženjera i izumitelja. Otkrio ju je Krunoslav Penkala, devedesetogodišnji sin Slavoljuba Penkale. Bistu je izradila akademska kiparica Linda Milić-Kršnjavi.</p>
<p>»Sve što je moj otac činio i napravio radio je da drugim ljudima poboljša kvalitetu života. Njegov broj patenata i izuma je toliki da su svuda prihvaćeni i priznati te smatram da je zaslužan za razvoj i progres civilizacije u cijelom svijetu«, rekao je Krunoslav Penkala.</p>
<p>Od osamdesetak patentiranih izuma, neki od najpoznatijih su mehanička olovka, nalivpero i držač nalivpera, anodna baterija, prašak za rublje, rotacijska četkica za zube, radioaktivni lijek protiv reumatizma, kočnice za željezničke avione, usavršio je mikrofon... Vrhunac njegova rada bila je izrada prvog aviona u Hrvatskoj - 1910. godine.</p>
<p>»Penkala je odgovoran za mnoge izume koje danas koristimo, a da mnogi ljudi ne znaju njihovo porijeklo«, izjavio je Miljenko Paunović u ime Tehničkog muzeja.</p>
<p>Na pitanje zašto se skoro 100 godina čekalo za priznavanje Penkalinog djela, Paunović je rekao da je vjerojatno zbog toga što se u bivšim enciklopedijama njegovi izumi nisu dovoljno vrednovali. »Upravo bismo zato trebali zahvaliti autorima knjiga o Penkalinim djelima, koji su ga uspjeli izvući iz zaborava i pokušali nam približiti svu njegovu veličinu. Zasluženo je dobio svoje mjesto, a to je najvažnije«, završio je Paunović</p>
<p>Božica Škulj, ravnateljica Tehničkog muzeja, izjavila je da postavljanjem biste završava projekt Velikani hrvatskog prirodoslovlja i tehnike, u koji se krenulo 1993. godine, a kroz njega je do sada postavljeno osam bista.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Kresanje« stadionu pogodovalo ostalim sportovima</p>
<p>Usvajanjem izmjena i dopuna Prijedloga proračuna za 2005. godinu, na maksimirski stadion će se umjesto 66 utrošiti »samo« 50 milijuna kuna. Poglavarstvo je u ponedjeljak odlučilo da će tih stadionu »oduzetih« 16 milijuna kuna raspodijeliti na gradnju tri nova sportska objekta koji u prethodnom Prijedlogu programa gradnje kapitalnih sportskih objekata nisu bili predviđeni. Osim u nogomet, Grad je time, doduše pod pritiskom javnosti, odlučio napokon više uložiti i u razvoj drugih sportova. </p>
<p>U program je uvršteno projektiranje i gradnja Doma rukometa - SRC Svetice, radi Svjetskoga rukometnog prvenstva 2009. godine, što će koštati okruglo 10 milijuna kuna. Tu je još i stolnoteniska dvorana Kninski trg, vrijedna dva milijuna kuna, koja će se graditi za potrebe Svjetskoga stolnoteniskog prvenstva 2007. Na Vrapčanskom potoku izniknut će pak nova streljačka dvorana, »teška« četiri milijuna kuna, gdje će se održati Svjetsko prvenstvo 2007. godine.</p>
<p>Pročelnik Ureda za izgradnju Nenad Crnić je objasnio da se ukupni planirani iznos za realizaciju programa od 159 milijuna kuna nije promijenio već je samo napravljena preraspodjela novca po stavkama. Zamjerio je, međutim, što su »neke« investicije, ne precizirajući koje, smanjene, pa se javlja opasnost da bi izvođači mogli tužiti Grad. Budući da su materijali za sjednicu sastavljeni u posljednji čas, 10 dana prije sjednice Skupštine, članove Poglavarstva materijali za sjednicu su dočekali na stolu. Crnić se tako iznenadio da su u Program ubačene tri nove sportske dvorane, što mu je, kako je rekao, prva informacija da će se one graditi, »a nije mu poznato ni gdje«(!?).</p>
<p>Kada je, pak riječ o gradnji negospodarstvenih objekata - škola i vrtića, upozorio je da OŠ Sesvetska Sela možda neće biti realizirana u 2005. zbog problematičnih imovinsko-pravnih odnosa. No, taj bi problem trebalo riješiti novo, još neosnovano tijelo, koje će nastojati ubrzati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i koordinirati radom nadležnih gradskih ureda. Na njegovom čelu bit će, naravno, SDP-ovac Milan Bandić.</p>
<p>Prijedlog proračuna za 2005. pretrpio je kritike zbog nedovoljno predviđenih ulaganja u gradnju novih škola i vrtića. No, šef Ureda za obrazovanje i sport Ivo Lazanja zadovoljno ističe da je Poglavarstvo prihvatilo sve prijedloge u smislu povećanja broja takvih objekata. Prema Bandićevim najavama, u Zagrebu će se sljedeće godine sagraditi pet novih škola i vrtića ukupne vrijednosti 25 milijuna kuna. Sagradit će se dječji vrtići: Malešnica, Jarun, Markuševec, Selčina (Sesvete) i Remetinec (Lanište). U programu gradnje su osnovne škole: Borovje, Sesvetska Sela, Brezovica, Čulinec i Špansko-Oranice, za potrebe novog naselja. U škole će se investirati 17,5 milijuna kuna. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zlatne plakete najuspješnijim tvrtkama </p>
<p>Gospodarsko vijeće Hrvatske gospodarske komore</p>
<p> - Komore Zagreb dodijelilo je najuspješnijim tvrtkama Zlatne plakete za 2003. godinu.</p>
<p>Zlatna plaketa dodjeljuje se u kategorijama velikih, srednjih i malih trgovačkih društava s područja Zagreba i Zagrebačke županije, te za inovacije, a dodjeljuju se i posebna priznanja u povodu značajnih obljetnica. Kriteriji za dobivanje plakete su ostvareni ukupni prihodi i dobit, kao i ulaganje tvrtke u tehnologiju i inovacije.</p>
<p>U kategoriji velikih trgovačkih društava nagradu su dobili Konzum iz Zagreba i Masser Croatia plin iz Zaprešića. U kategoriji srednjih trgovačkih društava Zlatne plakete su dobili ZM - Inženjering i Montkemija iz Zaprešića, a u kategoriji malih tvrtka Biognosti i Naklada Slap iz Jastrebarskog. Na području inovacija Zlatna plaketa dodijeljena je Martini Podbršček, autorici inovacije »Cromoden Aqua« - vodenog laka za parkete. U povodu značajnih obljetnica, a zbog uspješnoga dugogodišnjeg rada, predsjednik HGK - Komore Zagreb Zlatan Frölich dodijelio je Zlatnu plaketu tvrtki Čistoća Zagreb za 80 godina i Inkeru za 50 godina poslovanja. Frölich je naglasio da je svake godine sve više uspješnih poduzeća, čime jača konkurencija.</p>
<p>Od projekata koje Komora Zagreb planira Frölich je istaknuo projekt »Partners« za podizanje razine spremnosti i konkurentnosti gospodarstva u procesu ulaska u EU, nastavak akcije »Kupujmo hrvatsko« te označavanje kvalitetnih proizvoda znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Uklonjena bespravna nadogradnja s krova šesterokatnice</p>
<p>U Zagrebačkom naselju Trnje, na adresi Rugvička 5, u srijedu je uklonjen bespravno sagrađeni objekt.Investitor Vladimir Sovilj počeo je uklanjati objekt još 10. prosinca, a posao je nadgledala građevinska inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Objekt nastao na krovu šesterokatnice sablaznio je stanare. »Nevjerojatno. Ovakvo što je moguće samo kod nas. Skupo sam platio za ovaj stan, a čovjek na vrhu zgrade napravi ugostiteljski objekt. Ovo je ipak stambena, a ne poslovna zgrada«, rekao je jedan od stanara koji je želio ostati anoniman.Građevinska inspekcija donijela je još 23. travnja rješenje o uklanjanju u kojem je investitoru dala rok da sam ukloni svoju bespravnu gradnju. Budući da investitor nije postupio po rješenju, građevinska inspekcija ga je dokumentom obavijestila da će objekt ukloniti ovlaštena tvrtka. Nakon što mu je najavljen dolazak tvrtke za uklanjanje, investitor je zatražio mogućnost da ipak sam ukloni svoj objekt, što mu je inspekcija i dopustila.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dvije godine učenja za bolje upravljanje Zagrebom </p>
<p>U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u srijedu je predstavljen novi specijalistički poslijediplomski studij »Upravljanje gradom«, namijenjen usavršavanju zaposlenih u gradskoj upravi. Studij organiziran u tri grupe kolegija, odnosno modula - ekonomsko-pravni, socijalni i biotehnički-tehnički - za krajnji cilj ima postizanje uspješnijega gospodarenja i upravljanja gradom. </p>
<p>Dvogodišnji poslijediplomski studij »Upravljanje gradom« rezultat je ugovora o suradnji potpisanog između Grada i zagrebačkog Sveučilišta. »Mi smo od Grada dobili lijepu sumu novca za razvoj nekih projekata, čiji bi rezultati bili na obostranu korist. Ovaj studij jedan je od njih«, istaknula je rektorica zagrebačkog Sveučilišta dr. Helena Jasna Mencer, dodajući kako se nada da će sljedeće godine Sveučilište dobiti još veći iznos. </p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić je potvrdila da će Grad i dalje sudjelovati u akcijama od zajedničkog interesa, te da taj iznos sigurno neće biti manji od ovogodišnjeg. »Ulaganje u ljude naša je trajna obaveza«, napomenula je. </p>
<p>Prorektor za znanost dr. Aleksa Bjeliša najavio je da će program studija proći postupak vrednovanja, pa bi se nakon njegovog prihvaćanja prvi studenti počeli upisivati s početkom akademske godine 2005/2006. </p>
<p>U raspravi o studiju u kojoj su sudjelovali, profesori više zagrebačkih fakulteta upozorili su na neke nedostatke. Studij se, prema njihovom mišljenju, premalo bavi informatizacijom uprave, urbanizmom i etikom. Opseg predavanja je prevelik, a nedostaje praktičnog rada itd. Neke od primjedbi su uvažene, pa će se u tom smislu studij pokušati još poboljšati. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Ostao je okus jednokratne posebnosti</p>
<p>Ako je Prljavo kazalište suradnjom sa Škorom dobilo nešto starije publike koja inače nema navike ići na koncerte poznate po bengalkama, onda je i Škoro takvim »joint-venture« nastupom ukrao malo urbane pop senzibilnosti, pri kojem je bilo pomalo nadrealno vidjeti Bad Blue Boyse s Dinamovim suvenirima u Škorinu dijelu koncerta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neki su se već pobojali da domaći glazbenici ne mogu napuniti Veliku dvoranu Doma sportova, no vjerojatnije je da su se predstavnici domaće estradne klike zabrinuli zbog konkurencije koja im sve češće dolazi iz Sarajeva i Beograda. Gledajući hladne glave, nije bilo razloga za brige. Edo Maajka i Parni valjak ove jeseni nastupili su u punoj Velikoj dvorani, a proljetos je za Hladno pivo u malom Domu sportova ispred vrata ostalo toliko publike da su organizatori požalili što nisu odradili susjednu dvoranu.</p>
<p>Doduše, Dino Merlin i mlada beogradska tinejdžerska zvijezda Željko Joksimović – koji je ipak bio iznenađenje i za najgore optimiste – nastavili su, prije Bajage (ipak u Maloj dvorani) i skorašnjeg nastupa Zdravka Čolića, vaditi mast domaćim muzikantima s manjkom darovitosti i sigurnosti u svoju estradnu misiju.</p>
<p>Zajednički nastup Prljavog kazališta i Miroslava Škore, na kraju turneje od petnaestak gradova, bio je siguran pogodak, vidljiv još šest dana prije koncerta kada su rasprodane ulaznica. Ništa neobično: Škoro je sam lani napunio Veliku dvoranu, dok Kazalište ima dovoljno iskustva u okupljanju više desetaka tisuća Zagrepčana na otvorenome, u zimskom ugođaju ispod nule. No ovaj puta svi su ipak morali platili ulaznice i ući u nešto topliju ledenu dvoranu na miting kojim su povezani folk i rock interesi, spojeni u dobitnu kombinaciju visokotiražnih imena. Nije nikakva tajna da mlada urbana publika obožava i narodnjake, pri čemu je Škoro ipak bolji izbor od besprizornog turbo folka po zagrebačkim birtijama.</p>
<p>Stoga većina posjetitelja nije čekala nastup Houre i društva za šankovima u Domu sportova, nego su s gorljivom pozornošću malih dioničara Škorina kulta promotrili nastup predsjednika uprave Croatia Recordsa. Škoro im je uz pomoć usviranog pratećeg sastava lansirao priče i pjesme kakve inače nudi samo Balašević, s neizbježnim klasikom »Ne dirajte mi ravnicu« – sigurno njegovom najboljom pjesmom – odsviranim uz »Sude mi«, »Milo moje« i ostale gorke molske tužbalice.</p>
<p>Ovaj puta bez Thompsona i Mate Bulića, koji su mu gostovali lani, Škorin nastup bio je sasvim civilni, visokoprofesionalan koncert malo desnog pop-centra. No kao i nastup Kazališta, prvaka srednje rock struje, nije bio bez blaga političkog prizvuka koji na domaćem terenu ide ruku pod ruku s masovno prihvaćenim izvođačima. Naime, Prljavo kazalište na zadnjim parlamentarnim izborima sviralo je za HDZ, prije pet godina podržalo je na središnjem zagrebačkom predizbornom skupu kandidaturu Stipe Mesića, dok će Škoro na predstojećim izborima nastupati za Jadranku Kosor.</p>
<p>Ako je Prljavo kazalište nastupima sa Škorom dobilo nešto starije publike koja inače nema navike ići na koncerte poznate po bengalkama, onda je i Škoro takvim joint-venture nastupom ukrao malo urbanog pop senzibiliteta, pri čemu je bilo gotovo nadrealno iskustvo gledati Bad Blue Boyse s Dinamovim suvenirima u Škorinu dijelu koncerta.</p>
<p>Nakon devedeset Škorinih minuta i kratke stanke, Mladen Bodalec je u ring Doma sportova uveo svoju ekipu, otprašivši u sat i pol zgusnutu seriju favorita iz skladateljskog portfelja Jasenka Houre. Garniran pjesmama sa zadnjeg albuma »Radio Dubrava«, nastup Prljavog kazališta nije »dotukao« tvrdoglavu publiku izmorenu prethodnim stajanjem, nego joj dodao još malo goriva. Recipročno Škorinu nastupu, i Prljavom kazalištu publika je brojala »koliko suza ima u pivu« u natrpanoj dvorani, a ne u okolnim hodnicima.</p>
<p>Momčad iz Dubrave dočekana je i ispraćena ovacijama kakve dolikuju domaćem terenu. Nastup Kazališta bio je primjer visokoenergičnog izgaranja s kratkim predahom u setu balada, među kojima je dominirao »Heroj ulice« u verziji s usnom harmonikom i publikom koja ga je otpjevala od početka do kraja. Već legendarni »suživot« Kazališta s publikom i ovaj je put demonstriran stalnom komunikacijom Bodaleca i Houre s parketom dvorane.</p>
<p>Sudeći prema zanimanju, mogao se odraditi još jedan koncert iduće večeri, ali ovako je ostao okus jednokratne posebnosti. Za ulaznicu od 60 kuna i »dnevnicu« potrošenu na sponzorirano pivo, posjetitelji su dobili više od tri sata zabave. A ona je pak pokazala da glazbena sintagma »za svakoga ponešto« kod domaće publike ne vrijedi. Svi, naime, slušaju sve, i ne bi bilo čudno da se barem koja tisuća s tog koncerta »prelije« i na skorašnji koncert »Fiju-Briju«.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Našu malu kliniku« prati 650 tisuća gledatelja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako su prve kritike i reakcije gledatelja na seriju »Naša mala klinika« sasvim opravdano bile prilično negativne Nova TV je izvijestila kako tu seriju na njihovu programu prati više od 650.000 gledatelja. Štoviše, s Nove TV je stigla informacija kako se uvođenjem nove programske sheme 15. studenoga i puštanjem u pogon 12 novih odašiljača za manje od mjesec dana povećala prosječna gledanost njihova programa, a početkom sljedeće godine postavit će se novi odašiljači što će im povećati gledanost za dodatnih 28 do 30 posto. Apsolutni rekorder na Novoj TV je neduhovita i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sklepana serija »Naša mala klinika«. Iako je iz svake epizode itekako primjetno da je riječ o na silu stvorenom projektu iritantne glume i potpuno promašena scenarija, serija je ipak postigla prosječnu gledanost od 650 tisuća gledatelja po epizodi što je svrstava među deset najgledanijih emisija svih televizija.</p>
<p>Solidnu gledanost postiže i talk show »U sridu« koji je druga najgledanija emisija Nove TV, a prati je ukupno 23,60 posto gledatelja iz ciljne skupine od 18 do 49 godina. Za svoje druge projekte Nova TV nije otkrila kolika je gledanost što bi moglo značiti da baš i nije velika. </p>
<p>Paralelno s Novom TV i njihova konkurencija RTL je objavila kako raste gledanost njihove sapunice »Zabranjena ljubav« koju je u petak 10. prosinca pratilo 41,3 posto gledatelja u ciljnoj skupini od 18 do 49 godina. </p>
<p>Prema iskustvima ostalih zemalja u kojima se prikazuju »dnevne sapunice«, Uprava RTL Televizije temelji svoj optimizam te očekuje daljnji rast gledanosti te profiliranje »Zabranjene ljubavi« među vodeće televizijske emisije. No ono što na RTL Televiziji uporno zaboravljaju odsutnost je bilo kakve marketinške potpore seriji koju prikazuju i dok su zvijezde »Ville Marije« gosti u svim mogućim HTV-ovim emisijama, RTL ignorira junake svoje sapunice. Naime, serija nastaje u vanjskoj produkciji dok je za njenu promidžbu zadužen RTL, koji pak svoj dio posla polovično odrađuje. RTL ne promovira zvijezde svoje sapunice iako bi trebao, prikazivanje je počelo bez službenog domjenka za razliku od glamuroznoga za »Villu Mariju«. Sve u svemu, nejasno je na čemu to RTL temelji svoj optimizam, kad su podaci o stvarnoj gledanosti znatno lošiji od onih što ih iznose javnosti. Na kraju se kao logičan zaključak nameće da se RTL svojom sapunicom služi samo da bi zakrpao zakonom naloženi postotak domaćeg programa koji svaka televizija mora imati, pa je onda njihov hladan odnos prema sapunici posve razumljiv. </p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Američka reality potraga za biološkim roditeljima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kineska je televizija, samo dva tjedna uoči početka prikazivanja, ipak odustala od prikazivanja emisije »Maske«, u kojoj bi se u kasnim noćnim satima razgovaralo samo o seksu, a njezini bi sudionici na licima trebali imati maske kako bi mogli razgovarati bez straha od javnosti i bez predrasuda. Trebala je to biti prva emisija uživo o seksu u prilično zastarjeloj Kini. </p>
<p>Za pravo prijenosa prijavilo se više od 50 radijskih i televizijskih postaja. Istovremeno, u Americi je u tijeku priprema reality showa u kojemu će usvojena djeca tražiti svoje biološke roditelje. I dok s jedne strane Kinezi muku muče zbog svog natražnjaštva i konzervativnosti, ili političke nepodobnosti emisija, u drugom se dijelu svijeta producenti natječu u što zanimljivijim inačicama reality showa. Tako je mlada žena koju je majka još kao dijete dala na posvojenje dobila zadatak da za nagradu od 100.000 dolara pokuša prepoznati svojeg davno izgubljenog oca, i to u emisiji »Tko je tvoj tata?«, koju će prikazivati jedna od najjačih američkih postaja – Fox. </p>
<p>Dosad je snimljeno šest epizoda sa šest različitih sretnih završetaka – pronalazaka bioloških očeva, no prikazat će se samo jedna kako bi se vidjela reakcija javnosti prije nastavka prikazivanja ostalih epizoda.</p>
<p>U prvoj se emisiji pojavljuje žena koja je predstavljena osmorici muškaraca, među kojima se krije njezin, njoj nepoznati otac. Eliminacijom s pomoću pitanja koja djevojka postavlja, sedam »lažnih očeva« daju sve od sebe kako bi zavarali natjecateljicu. Ne otkrije li djevojka tko joj je biološki otac, novčanu nagradu dobiva – lažni otac, odnosno kojeg je izabrala misleći da je njezin biološki otac.</p>
<p>Kad je o Hrvatskoj riječ, bilo bi zanimljivo znati kako bi javnost reagirala na razgovor o seksu pod maskama... I bi li se ta emisija smjela prikazivati prije 23 sata, ili bi se i nju tretiralo kao pornografski sadržaj namijenjen samo odraslima.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ana Kurnjikova udala se za Iglesiasa</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Teniska zvijezda Ana Kurnjikova tajno se vjenčala za svog ljubavnika, popularnog pjevača Enriquea Iglesiasa, poznatog kao velikog miljenika srednjoškolki, ali i njihovih majki, objavio je US Weekly. Prema pisanju tog lista, 23-godišnja tenisačica nedavno je na teniskom turniru na Floridi imala vjenčani prsten na ruci, a navodno je svojim prijateljima izjavila da je Enrique jednostavno fantastičan i da su se vjenčali bez previše pompe. Ljubav je između dvoje popularnih zvijezda počela na snimanju spota Iglesiasa za pjesmu Escape, kad je Kurnjikova glumila njegovu djevojku, što je i postala godine 2002. Par je odbio komentirati vijesti o svojem vjenčanju, no svjedoci tvrde da su sklopili brak u meksičkom odmaralištu Puerta Vallarti prije nekoliko tjedana. Glasnogovornik tenisačice rekao je da nikad ne daje izjave o privatnom životu svoje klijentice, pa se vijesti oslanjaju na neslužbene ali pouzdane izvore, koji tvrde da je to bila mala i tajna svadba na kojoj je bilo samo nekoliko najbližih prijatelja. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slovenija: Unatoč ograničenjima potrošnja alkohola – raste</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Potrošnja alkohola u Sloveniji raste unatoč zakonu kojim je lani ograničena njegova prodaja, pokazuju istraživanje čije rezultate objavljuje u srijedu slovenski tisak.</p>
<p>Prema europskom istraživanju ESPAD provedenom u 35 država, prosječna potrošnja alkohola po glavi stanovnika u Sloveniji, među populacijom starijom od 15 godina, iznosi 12,3 litre čistog alkohola, 5 decilitara više nego godinu dana ranije. Alkohol je probala četvrtina adolescenata starih 15 i 16 godina, a devet ga posto konzumira redovito. Riječ je o podacima istraživanja provedenog lani kad je na snazi već bio zakon kojim je serviranje alkohola u lokalima zabranjeno u ranim jutarnjim satima, kao i njegova prodaja u trgovinama otvorenima noću.</p>
<p>Slovenski mediji navode da je povećana statistička potrošnja rezultat više nego udvostručene konzumacije među mladima! </p>
<p>U Sloveniji godišnje od posljedica koje se pripisuju alkoholu umre 500 do 600 ljudi, a zabilježi se oko 4000 hospitalizacija s prosječnim trajanjem od 27 dana. Kod desetine sudionika prometnih nesreća sa smrtnim ishodom sudionici su u alkoholiziranom stanju. »Sve dok zastupnici u parlamentu ne pristanu na sniženje dopuštene količine alkohola u krvi vozača, ne možemo se nadati da će se politika prema alkoholu pomaknuti u željenom pravcu«, tvrdi dr. Zdenka Čebašek Travnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Talijanima će magarci pasti travu uz prometnice</p>
<p>RIM</p>
<p> – Za razliku od dalmatinskih tovara koji izumiru jer navodno više nisu korisni kao nekad, oni talijanski dobili su novu zadaću – zarađivat će »za život« pasući visoku travu uz tamošnje prometnice. Na taj će način, smatraju vlasti gradića Trevisa kod Venecije, gradu uštedjeti novac, ali i smanjiti zagađenje okoliša.</p>
<p>Vlastima je dozlogrdilo godišnje plaćati 100.000 eura za košenje trave uz prometnice na prilazima gradu, pa su ovih dana za 2000 eura kupili šest magaraca koji će zamijeniti bučne traktore. </p>
<p>Pritom, razumije se, ni na koji način neće ugrožavati sigurnost prometa jer će im »radna mjesta« biti samo trava uz prometnice s ogradom. (akb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>U potrazi za izgubljenim gledateljem</p>
<p>Od sadašnje filmske produkcije najveće zanimanje publike pobudila je »Duga mračna noć« Antuna Vrdoljaka, koja se samo u Zagrebu neprekidno prikazivala čak šest mjeseci – u Cinestaru ju je vidjelo 30 tisuća gledatelja, a u cijeloj Hrvatskoj i dvostruko više / Za »Slučajnu suputnicu« Srećka Jurdane prodano je u Zagrebu 119 ulaznica, a namjeru iz naslova ostvario je »Onaj koji će ostati neprimijećen« Zvonimira Jurića s 108 gledatelja</p>
<p>Može li se oživiti interes kino-publike za hrvatski film? Istini za volju, od proglašenja hrvatske neovisnosti malen je broj hrvatskih filmova izazvao iznimno zanimanje kino-gledatelja, ali činjenica da među 70 najgledanijih filmova u 2003. nema nijednog hrvatskog filma (70. film na listi gledanosti koju je sastavio časopis »Hollywood« ima 6420 gledatelja) ne djeluje osobito ohrabrujuće, a najnoviji podatci o gledanosti nekih hrvatskih filmova nude još manje razloga za optimizam. No, jesu li stvari doista tako crne?</p>
<p>Od recentne filmske produkcije najveći interes publike pobudio je film »Duga mračna noć« Antuna Vrdoljaka, koji se samo u Zagrebu neprekidno prikazivao čak šest mjeseci – u Cinestaru ga je vidjelo 30 tisuća gledatelja, a u cijeloj Hrvatskoj i dvostruko više. Ta povijesno-ratna drama iskusnog veterana hrvatske kinematografije, koja je ovog ljeta napunila i pulsku Arenu do zadnjega mjesta do točke da je zatvoren ulaz u gledalište, ipak nudi nadu u komunikaciju nacionalnog filma i njegove publike.</p>
<p>Istodobno, taj je film pokazao i pozitivan učinak multipleksa i za hrvatski film, jer se u prijašnjem sustavu kina ni iznimno zanimljiv film nije mogao održati dulje na zagrebačkom repertoaru, što je Vrdoljak najbolje osjetio na »Glembajevima«. </p>
<p>U Hrvatskoj danas ipak ni najveći hit-makeri devedesetih ne mogu svojim distributerima jamčiti visoku posjećenost. Vinko Brešan bez sumnje je najpopularniji redatelj u neovisnoj Hrvatskoj, jedini koji je u devedesetima vratio već zaboravljene redove pred kino-dvoranama. Njegov posljednji, najnagrađivaniji film »Svjedoci« vidjelo je samo deset tisuća ljudi, što je posljedica njegove svjesne odluke da prekine snimati popularne komedije i režira angažirani, mračni ratni art-film.</p>
<p> Podsjetimo se da je njegov dugometražni prvijenac »Kako je počeo rat na mom otoku«, snimljen za samo 250 tisuća dolara, u kinima vidjelo nedostižnih 350 tisuća gledatelja (drugi na listi najgledanijih filmova u neovisnoj Hrvatskoj uopće, iza »Titanica« s 488 tisuća gledatelja). Brešanov drugi film »Maršal« je privukao gotovo sto tisuća gledatelja, što je treći rezultat iza animiranih »Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića« s 210 tisuća gledatelja. No, bez obzira što nam se s obzirom na popularnost njegovih ranijih ostvarenja brojka od deset tisuća gledatelja čini malom, za hrvatske uvjete riječ je o uspjehu. </p>
<p>Novi film Dalibora Matanića »100 minuta Slave« nije još došao u redovitu kino-distribuciju, ali je nedvojbeno riječ o visoko estetiziranoj i rafiniranoj art-drami kojoj su umjetničke pretenzije ispred želje za zadovoljavanjem interesa šire publike. Matanićev prvijenac »Blagajnica hoće ići na more«, vještu kombinaciju komedije, socijalne drame i melodrame, svojedobno je vidjelo 57 tisuća gledatelja, dok su ih znatno nagrađivanije »Fine mrtve djevojke« imale 13 tisuća.</p>
<p>Zanimljivo je spomenuti da se među popularne hrvatske redatelje posve neočekivano ubrojio i jedan dokumentarist – Igor Mirković. Film o predsjedničkim izborima »Novo, novo vrijeme« vidjelo je, za hrvatski dokumentarni film impresivnih, 27 tisuća ljudi, dok je film o Novom valu »Sretno dijete« vidjelo 23 tisuće gledatelja, čime su definitivno razbijene sve predrasude prema dokumentarcu. </p>
<p>No, treba spomenuti i filmove koji je publika prilično slabo prihvatila. Primjerice, film Dejana Aćimovića »Je li jasno prijatelju« u hrvatskim kinima gledala su u 2001. godini 424 gledatelja, a »Polaganu predaju« Brune Gamulina 632. Ako je netko pomislio da je riječ o lošim rezultatima, nemilo iznenađenje činit će mu broj posjetitelja za neke ovogodišnje filmove: za »Slučajnu suputnicu« Srećka Jurdane prodano je u Zagrebu ukupno 119 ulaznica, a namjeru iz naslova ostvario je »Onaj koji će ostati neprimijećen« Zvonimira Jurića s 108 gledatelja. </p>
<p>No, ima filmova koji su prikazani na pretprošloj Puli, a da uopće nisu ni došli do kina. To se odnosi na »Infekciju« Krste Papića, koju je redatelj naknadno dorađivao, i »Svjetsko čudovište« Gorana Rušinovića, dok koprodukcija »Josephine« Rajka Grlića zbog vlasničkih prava nije došla dalje od jedne projekcije u Motovunu.</p>
<p>U navedene brojke gledatelja nisu ubrojeni festivalski gledatelji u Puli, a upravo pulska publika pokazuje veće zanimanje za hrvatske filmove nego bilo koja druga. Popunjenost Arene tijekom projekcija hrvatskih filmova je posljednjih godina od polovične do pune, a ako uzmemo u obzir da puna Arena ima osam tisuća gledatelja, a poluprazna četiri tisuće, možemo doći do zaključka da velik broj hrvatskih filmova u Puli vidi više gledatelja nego u cjelokupnoj nacionalnoj kino-distribuciji.</p>
<p>Konačno, treba reći da gledanost filmova sigurno nije najvažnije mjerilo njihova uspjeha, i da je njihova umjetnička kvaliteta, osobito u kontekstu europske kinematografije, ipak na prvom mjestu, no porazno je ako film razočara i publiku i kritiku. Nitko ne očekuje od hrvatskih filmova da budu blockbusteri i da konkuriraju američkim visokobudžetnim hitovima, ali se za film za koji je država platila golem novac poreznih obveznika za snimanje ili prebacivanje na 35mm vrpcu barem može nadati da će mu broj prodanih ulaznica biti veći od broja uzvanika na svečanoj kino-projekciji.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Iznimna kolekcija napokon u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložba »Enigma objekta – kolekcija Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Centra Georges Pompidou« je najveća izložba suvremene umjetnosti ikada održane u Zagrebu, izjavila je ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić na konferenciji za novinare održane u srijedu u Klovićevim dvorima, u povodu otvorenja izložbe 17. prosinca u toj galeriji. </p>
<p>»Projekt je izuzetan, ne samo zbog svoga opsega i značenja već po načinu na koji je nastao i po tome što pokazuje u kojem pravcu se ovakvi projekti u Zagrebu i Hrvatskoj mogu dalje razvijati«, rekla je Andrea Zlatar, članica Poglavarstva grada Zagreba, te je podsjetila da su konkretni dogovori za ovaj projekt počeli 2001. godine, na inicijativu višeg kustosa Muzeja suvremene umjetnosti Želimira Koščevića, kada su se prvi put službeno susreli s ravnateljom Centra Georges Pompidou Alfredom Pacquementom i kustosicom Catherine Grenier, koja je od tog trenutka imenovana kustosom s francuske strane za ovu izložbu.</p>
<p> Način rada u Hrvatskoj je takav da se izložbe planiraju programski i financijski godinu dana unaprijed, pa je bilo hrabro 2001. godine govoriti o projektu koji će biti ostvaren 2004./2005., dodala je Zlatar, te je naglasila da je ova izložba produkt trogodišnjeg velikog truda svih onih koji su sudjelovali u realizaciji. </p>
<p>Vesna Kusin, ravnateljica Galerije Klovićevi dvori, izrazila je zadovoljstvo što je upravo ta galerija partner Muzeju suvremene umjetnosti na ovom važnom projektu, i to u godini kad se obilježava 50. obljetnica MSU. </p>
<p> Želimir Koščević, autor izložbe, rekao je da su 2001. godine krenuli u Pariz na pregovore znajući da Zagrebu predstoji izgradnja nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti i da bi trebalo krenuti s velikim i ambicioznim izložbenim projektima koji bi na svoj način upoznali javnost s velikim europskim zbirkama, da pokaže što znači jedna kulturna politika, te što znači sistematsko skupljanje umjetničkih djela i napokon da se zagrebačka i šira publika upozna s autentičnim djelima koja su nastala u posljednjih 50 godina. </p>
<p> Catherine Grenier, autorica izložbe, izrazila je zadovoljstvo suradnjom i interesom za zbirku Georges Pompidou, jer se prvi put dogodilo da je prisutno tako veliko zanimanje za djela suvremene umjetnosti u toj zbirci.</p>
<p>Na konferenciji su Agar Pata i Antonija Manjača predstavile dodatni program uz izložbu u kinu »Tuškanac« i Galeriji Miroslav Kraljević.</p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Slaven Tolj novi izbornik Venecijanskog biennala</p>
<p>Ministarstvo kulture u ovoj je godini na području međunarodne suradnje ostvarilo čak 376 programa / U sljedećoj godini nastavak radova na kapitalnim objektima hrvatske kulture poput Muzeja suvremene umjetnosti te početak gradnje knjižnica u Puli, Rijeci i Splitu / Novi proračun koji je 4, 7 posto veći od ovogodišnjega, donesen na vrijeme </p>
<p>GORNJA STUBICA</p>
<p> – Kraj godine prilika je da se rekapitulira učinjeno i u neformalnom druženju prodiskutira o aktualnim problemima, ali i da se predstave planovi za iduću godinu. Ministar kulture mr. Božo Boškupić tu je priliku iskoristio pozvavši u srijedu novinare u Gornju Stubicu, gdje je u okrilju dojmljivo obnovljena Muzeja seljačkih buna zajedno sa svojim užim kabinetom detaljno predstavio sve programe koji su karakterizirali godinu na izmaku. Naglasak je stavio na intenzivnu i vrlo dinamičnu međunarodnu suradnju u okviru koje je ostvareno 376 programa, od kojih je 64 posto realizirano sa zemljama Europske unije, 11 posto s ostalim europskim zemljama, a 7,7 posto odnosi se na suradnju sa susjedima. </p>
<p> Najveći dio programa, čak 31 posto zauzima likovna djelatnost, o čemu svjedoče mnoge velike izložbe što su jesenas ugošćene u Zagrebu a plod su međunarodne suradnje, baš kao i bogata glazbena (18 posto), ali i filmska djelatnost. </p>
<p>Najveći dio svoga izlaganja ministar je posvetio kapitalnim objektima hrvatske kulture kakvi su Muzej suvremene umjetnosti, na koji je Zagreb čekao punih 30 godina, a koji je sada u punom građevinskom zamahu i za koji su osigurana proračunska sredstva. Ništa manje značajni nisu ni Muzej krapinskoga pračovjeka i Muzej Narona, na kojem su radovi pomalo zastali zbog tehničkih problema, no do kraja iduće godine trebala bi biti gotova njegova robau izvedba, a 2007. očekuje se potpuno dovršenje. Kreće se i u uređenje Arheološkoga parka Vučedol, za koju su investiciju već namaknuta inicijalna sredstva od 260 milijuna kuna, od čega će s polovinom iznosa sudjelovati međunarodna zajednica. Kreće se i u gradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Rijeci, a nove knjižničke prostore dobit će Rijeka, Split, Šibenik, Pula i mnogi manji centri. </p>
<p>Sustavno se radi i na usuglašavanju s europskim zakonodavstvom, na kojem je području sedam zakona i 11 podzakonskih akata prilagođeno europskim propisima. Nastavlja se i s povratom kulturnih dobara, pa će do 24. prosinca napokon u Ernestinovo i Bobotu stići dugoočekivane umjetnine, kako je kazao ministar.</p>
<p> U nizu aktivnosti, koje su ovom zgodom probrojene, nije zaboravljena ni skrb o knjizi i rad na novoj knjižnoj strategiji, pa se ovih dana sastala radna skupina koja će se pozabaviti novim odrednicama koje se tiču otkupa i potpore knjizi, a u međuvremenu su i namireni dugovi što ih je bivše Ministarstvo ostavilo u naslijeđe novomu Vijeću za knjigu. </p>
<p>Važno je napomenuti da je otpočeo i velik posao inventarizacije pokretnih i nepokretnih spomenika, koja će se građa, kada bude popisana, i publicirati. Projekt što ga je Ministarstvo kulture pokrenulo zajedno s »Večernjim listom«, a odnosi se na prijevod 10 hrvatskih romana na njemački jezik, ovih se dana privodi kraju, pa se uskoro treba pojaviti na austrijskom tržištu. </p>
<p>Na ministarskom sastanku u Wroclavu ministar Biškupić založio se za isti princip financiranja knjige kakav je u okviru Euroimagea prihvaćen za film, tj. za zemlje koje još nisu članice EU.</p>
<p>Osnovan je nadalje Dokumentacijski centar Domovinskoga rata, koji će skupiti mnoštvo rasute građe a koju će potom usustaviti i znanstveno obrađivati povjesničarska struka.</p>
<p>Velik uspjeh hrvatskoga filma koji je ove godine osvojio brojne nagrade u inozemstvu, hrvatsku je kulturu proslavio u svijetu, a na području zaštite kulturne baštine Ministarstvo je sufinanciralo 730 programa.</p>
<p>Ministar je još jedanput naglasio kako je novi proračun Ministarstva kulture 4,7 posto veći od ovogodišnjega, s napomenom da u sveukupni iznos nije ubrojena dobit od 55 milijuna kuna, koliko je ove godine ubrano od spomeničke rente, a od čega su Ministarstvu pripala 23 milijuna.</p>
<p>Na kraju je objavljen daa će selektor Venecijanskog biennala sljedeće godine biti umjetnik i voditelj Art radionice Lazareti, Slaven Tolj.</p>
<p> Sve u svemu, rekao je ministar Biškupić zaključujući skup s novinarima, na kojem su govorili i svi njegovi pomoćnici, zadovolji smo s učinjenim, a u idućoj ćemo godini nastojati još više intenzivirati rad, tim prije što je i proračun donesen na vrijeme.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Le Monde Diplomatique« na hrvatskome </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatsko izdanje prvoga broja francuskog mjesečnika »Le Monde Diplomatique«, nakladničke kuće »Masmedia«, predstavljeno je u srijedu u Hrvatskome novinarskom društvu kao 29. nacionalno izdanje tih novina. Predstavivši prvi broj hrvatskoga »Le Monde Diplomatiquea«, direktor nakladničke kuće Masmedia Stjepan Andrašić rekao je da taj list u Francuskoj ima 50-godišnju tradiciju. Prvi broj hrvatskoga »Le Monde Diplomatiquea« tiskan je u nakladi od sedam tisuća primjeraka. List je namijenjen čitateljima srednje dobi koje zanimaju teme iz politike, međunarodnih odnosa i slično. Glavni urednik hrvatskoga »Le Monde Diplomatiquea« Stjepan Ravlić rekao je da list ima velik utjecaj u političkim i intelektualnim krugovima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Stota obljetnica »Madame Butterfly«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu svečanom će izvedbom Puccinijeve »Madame Butterfly« 16. prosinca obilježiti 100. obljetnicu praizvedbe te opere. Naslovnu ulogu Madame Butterfly tumači mlada talijanska sopranistica svjetskoga glasa Amarilli Nizza. Govoreći o razlozima zašto baš praizvedbe Puccinijevih opera, pokrovitelj svečane izvedbe talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Alessandro Grafini ustvrdio je kako je Puccini, za razliku od Verdija, puno moderniji, a time i bliži. On je ujedno izrazio i nadu kako je to tek početak uspješne suradnje Talijanskog instituta, talijanskog Veleposlanstva i Opere HNK. Dirigent svečane izvedbe »Madame Butterfly« bit će ravnatelj Opere HNK Zoran Juranić. Režiju potpisuje Dora Ruždjak Podolski, scenografiju Ivo Knezović, a kostimografiju Barbara Bourek. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Djetinjstvo, snovi i sjećanja</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – Od četvrtka na večer u Muzeju Matije Skurjenog može se pogledati izložba crteža, akvarela i ulja na staklu i platnu Franje Klopotana (1938.), poznatog autora iz kruga »zagorske izvorne umjetnosti«. Slikar se predstavlja s 30-ak novijih radova lokalnog i fantastičnog izvorišta, što je karateristično za njegov rad, a otvorenje je u 19 sati. Tim povodom ravnatelj Muzeja Mario Lenković piše u katalogu izložbe da su početna i završna misao u imaginaciji slikarstva Franje Klopotana djetinjstvo, snovi i sjećanja. Izložba ostaje otvorena do 23. sriječnja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Kraj Dinamove europske epizode</p>
<p>Samo nam se u prvih pet-šest minuta činilo da ovaj put nećemo gledati onako klecavu i plašljivu momčad kakvu smo promatrali na posljednjem Dinamovom gostovanju kad ga je razmontirala Benfica u Lisabonu sa 2-0. Slično je, međutim, bilo i sada u Stuttgartu. Istina, u posljednjih je nekoliko minuta Dinamo ipak pokazao svojevrsne napadačke ambicije. No, kod zagrebačkih su nogometaša vrlo brzo proradili oni »zečji geni«, vidljivi strah od objektivno znatno jačeg suparnika</p>
<p>STUTTGART (od Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> – Nemoć na travnjaku i sramota na tribinama obilježili su posljednji Dinamov nastup na europskoj sceni ove sezone. Za proboj u šesnaestinu finala Kupa UEFA »plavima« je trebala pobjeda protiv Stuttgarta u što je doista bilo teško povjerovati. Uostalom, Stuttgart je u ogledu posljednjeg kola skupine G Uefine lige pobijedio Dinamo sa 2-1.</p>
<p>Zanimljivo, asistenti za oba Stuttgartova pogotka bili su Dinamovi igrači. U oba su slučaja sjajnim loptama proigravali igrače. Nažalost, krive... Prvo je Lučić u 18. minuti poslao loptu u noge Tiffertu, ovaj se probio pokraj Pranjića i pogodio mrežu. Sredinom drugoga dijela Dinamo je uspio nekako doći do zraka, pogodivši Stuttgartova vrata nakon slobodnog udarca. Prethodno je Pranjić srušen nadomak kaznenog prostora, a potom je Lučić izveo slobodan udarac, kojim se donekle iskupio za spomenutu pogrešku. Opalio je loptu po zemlji, a na putu ju je skrenuo Bošnjak pogotkom za 1-1 i tako otvorio Dinamu, kasnije se uspostavilo nerealnu nadu u seznaciju. Zagrepčane je vrlo brzo, deset minuta kasnije primirio Meira iskorivšivši sjajno proigravanje i zakucavši loptu u Vasiljev desni kut. Možda su se Zagrepčani mogli buniti kada je u smiraju utakmive Delbierr u svome kaznenom prostoru srušio Zahoru, a sudac procijenio da to nije bio prekršaj za jedanaesterac. No, mnogi su vjerovali da će Dinamo pokazati ipak nešto više igračke vatre na travnjaku, nego što su to činili njegovi navijači na tribinama... Serijal baklji, kakav je Europa već odavno izbacila iz svog navijačkog repertoara, samo pokazuje da hrvatski navijači još nisu dovoljno evoluirali da bi se uklopili u ambijent modernog zdanja Daimler stadiona.</p>
<p>Samo nam se u prvih pet-šest minuta činilo da ovaj put nećemo gledati onako klecavu i plašljivu momčad kakvu smo promatrali na posljednjem Dinamovom gostovanju kad ga je razmontirala Benfica u Lisabonu sa 2-0. Slično je, međutim, bilo i sada u Stuttgartu. Istina, u posljednjih je nekoliko minuta Dinamo ipak pokazao svojevrsne napadačke ambicije. No, kod zagrebačkih su nogometaša vrlo brzo proradili oni »zečji geni«, vidljivi strah od objektivno znatno jačeg suparnika. Vjerojatno su i Dinamovi igrači ostali impresionirani furioznom akcijom odmah na početku susreta kojom je Stuttgart dogrmio do Vasilja. Mreža je ostala pošteđena samo zahvaljujući tome što ju je i ovaj put gađao Kevin Kuranyi napadač kod kojeg su silni promašaji postali prepoznatljiva karakteristika. Akciju je pokrenuo Bjelorus Aleksandr Gleb prigrabivši loptu sjajnom piruetom i odmah ju lansiravši Meiri, da bi ovaj u hipu petom proigrao Cacaua. No, Cacau je pogriješio kad je završnicu akcije propustio Kuranyu. </p>
<p>Već tada je bilo jasno da će Stuttgart lakoćom lomiti ionako krhku strukturu Dinamove igre, koja je u Stuttgartu, k tome, bila i eksperimentalnog karaktera. Trener Ilija Lončarević je, naime, ustrajao na ideji »redizajniranja« formacije, pa je Nijemcima suprotstavio sustav sa četvoricom obrambenih igrača. Istina, bila je to pomalo rastezljiva varijanta u kojoj je Pranjić na lijevom boku imao zeleno svjetlo za češće ofenzivne izlete. Kako god bilo, Stuttgartove su osice nesmetano frcale u Dinamovom kaznenom prostoru, a domaćini su u izravnim dvobojima sa svojim suparnicima bili toliko dominantni da se činilo kako »plavima« ne bi pomogla niti kompletna defanzivna postava novozelandske ragbijaške selekcije. Dinamove je, ionako skromne i plašljive pokušaje stvaranja nekakvih akcija najčešće »gušio« Eduardo da Silva. Maksimirski je Brazilac neprestano zapinjao u zaleđu Stuttgartove obrane. No, upravo je on kreirao jedinu ozbiljniju Dinamovu priliku, kada je u 20-oj minuti volejem sa 17 metara pokušao lobati njemačkog vratara, no lopta je prohujala tek koji centimetar iznad vratnice.</p>
<p>Na kraju su se za Dinamo pokazali kobni pogoci Heerenveena u zadnjih deset minuta utakmice u Maksimiru. Jer, preko Benfice i Stuttgarta se nije mogao tražiti put u nastavak natjecanja Uefine lige.</p>
<p>• Stadion Gottlieb Daimler </p>
<p>STUTTGART – DINAMO 2-1 (1-0)</p>
<p>STUTTGART: Hildebrand 6 – Hinkel 7, Stranzl 7, Babbel 6,5 (od 75. Delbierre -), Lahm 7 – Meissner 7; Tiffert 7, Gleb 7,5, Meira 7,5 (od 88. Vranješ -) – Kuranyi 6,5 (od 83. Streller -), Cacau 7,5.</p>
<p>DINAMO: Vasilj 7 – Lučić 5,5, Poldrugač 6, Mijatović 6, Pranjić 6 – Bošnjak 6,5, Tomić 5,5 (od 83. Šarić -), Buljat 6, Mujčin 7 (od 78. Hrman -) – Eduardo 6, Karić 6 (od 83. Zahora -). </p>
<p>SUDAC: Iturralde Gonzales (Španjolska) 6,5</p>
<p>GLEDATELJA: 41.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Tiffert (15.), 1-1 Bošnjak (66.), 2-1 Meira (75.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mujčin, Poldrugać, Bošnjak, Tomić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Fernando MEIRA</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Još jedna propala hrvatska kandidatura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako su se delegacije mađarskog i hrvatskoga nogometnog saveza prije 20-ak dana u Zagrebu načelno dogovorile kako odlučno kreću u zajedničku kandidaturu za organizaciju nogometnog EP-a 2012. godine, možda na tom putu zastanu već nakon ovog četvrtka. Tog se dana, naime, u Uefinu sjedištu objavljuju strogi, svaki put sve zahtjevniji uvjeti za dobivanje ovoga višestruko masnog zalogaja, pa se nakon toga postavlja pitanje objektivne moći i volje obje zainteresirane strane da te uvjete ispune. </p>
<p>Kako čujemo od Zorislava Srebrića, glavnog tajnika HNS-a, nisu samo složeniji uvjeti organizacije prvenstva jedina novost na putu prema realizaciji zajedničke kandidature Mađarske i Hrvatske. Važnu ulogu ima postupak odlučivanja, ovog puta znatno ubrzaniji, što je u načelu humano, a sigurno će biti i onih kojima se upravo zbog skraćenog i strožeg postupka to nikako neće sviđati, jer će se moći manje fotografirati, putovati, itd. </p>
<p>Naime, stajalište je Uefinih mudraca zaduženih za to pitanje da nikako nije u redu predugo, čak skoro godinu i pol dana, kada se tek donosi konačna odluka, držati u uvjerenju lažnih nada i usputnog prosipanja novca i one kandidate za koje je odmah uočljivo da nemaju izgleda za prolaz. Stoga bi se već do kraja ove godine iz preliminarnih prijava, nakon što se u četvrtak saznaju uvjeti, napravila gruba selekcija među zainteresiranima, kojih je sedam ili osam. Tako bi za naknadnu utrku ostalo najviše tri, četiri kandidata, koji bi do 31. siječnja trebali osnažiti svoje kandidature sa svim usputnim nužnim jamstvima države. Takvim stanjem stvari postavlja se pitanje hrvatskih izgleda u nastojanjima da se prođe prvi krug: </p>
<p>– Normalno da nam pretjerano zaoštravanje kriterija ne ide na ruku. Budu li kriteriji ipak nešto mekši, onda nam u prilog može ići sve ono čime smo se služili kad smo s BiH ušli u kandidaturu za EP 2008. godine, najavljujući obnovljenu i novosagrađenu infrastrukturu, sportsku i svu ostalu. Budući da su Mađari za zasebnu kandidaturu također mnogo napravili, nije nerealno da prođemo u drugi krug, što bi za cijelu državu bilo od višestruke koristi. Stoga uopće ne sumnjam da u tom slučaju nećemo dobiti punu potporu Vlade RH, kao što smo je imali u kandidaturi za 2008. godinu, zaključio je Srebrić, koji baš nije bio spokojan pri spomenu 16. prosinca, kad će biti objavljeni kriteriji za kandidaturu. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Imao sam rješenje i za stadion </p>
<p>»Nije istina da smo dobili deset milijuna kao što ste napisali. Volio bih da je tako, samo neka mi kažu na koji su nam račun uplatili... Ponudio sam Milanu Bandiću dovršenje stadiona bez ijedne lipe dodatnih zaduženja. Projekt bi bio zaokružen i dovršen, ali Bandić nije htio ni čuti za moju varijantu«, kazao je Miličević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan nakon što je prozvao novinare i kazao kako Cibona od proračunskog novca pokriva samo deset posto klupskih potreba, direktor kluba Bože Miličević odlučio je izaći u javnost s konkretnim brojkama. Na meti je prije svih bio Zagrebački športski savez, koji raspolaže velikim novcem koji često zna »zalutati«. </p>
<p>– Od 160 milijuna kuna, 55 milijuna dobiva Ured za obrazovanje i šport, a ostalo ide ZŠS-u, u kojem je zaposlenih više nego u Gradskom poglavarstvu, započeo je Miličević. </p>
<p>– Nije istina da smo dobili deset milijuna kao što ste napisali. Volio bih da je tako, samo neka mi kažu na koji su nam račun uplatili. Evo, na papiru je sve crno na bijelo, od ZŠS-a imamo zajamčen tek milijun kuna. Na račun Eurolige i troškova natjecanja dobili smo ukupno 1,947.789 kuna, kazao je Cibonin direktor i novinarima priložio financijsku karticu. </p>
<p>Druga bi stavka u Ciboninoj bilanci bila dvorana, ali direktor kluba smatra kako te brojke ne bi trebale ulaziti u prihod kluba. </p>
<p>– Nijedan se klub ne proziva zbog sredstava za održavanje objekata, svima ZŠS plaća izravno troškove, a jedino se nama daje novac kojim plaćamo vodu, struju, čistačice i ostalo. Tu nema nikakvog prihoda. Dvorana kod nas godišnje stoji 3 milijuna kuna, a od ZŠS-a dobijemo 2,5 milijuna kuna, dakle u minusu smo 500 tisuća kuna. </p>
<p>Cibona je u posljednje dvije godine iz rebalansa dobila novac za održavanje kvalitete sportskih rezultata. Najbolji klubovi u gradu među sobom su podijelili 7 milijuna kuna, a Ciboni je ove godine pripalo 1,5 milijuna. </p>
<p>– Mi smo jedini konstantni u Euroligi, pa procijenite kakvi su to kriteriji. </p>
<p>Saznali smo i ukupni Cibonin proračun, koji u ovoj sezoni iznosi, prema Miličevićevim riječima, 30 milijuna kuna, od čega na igrače i trenere otpada 18 milijuna. </p>
<p>Za kraj, Bože je kazao kako ima rješenje i za maksimirski stadion. </p>
<p>– Ponudio sam Milanu Bandiću dovršenje stadiona bez ijedne lipe dodatnih zaduženja. Projekt bi bio zaokružen i dovršen, ali Bandić nije htio ni čuti za moju varijantu. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Krstić: Smeta nam prazna dvorana i zato bolje igramo u gostima </p>
<p>»Nije bilo ugodno na početku sezone pročitati da smo najgora momčad unazad 15-ak godina. Pokazali smo da nije tako, rezultate ionako treba procijeniti na kraju sezone«, kaže Krstić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cibone u četvrtak igraju možda ključnu utakmicu za plasman u drugi krug Eurolige. Nakon pobjede protiv Partizana, u goste im dolazi poljski prvak Prokom Trefl, momčad koja je iznenađenje skupina A. Poljaci imaju jednak omjer kao i Cibona (3-3), a među pobjedama se našla i ona protiv vodećega Climamija. Vladimir Krstić, povratnik u redove Ciboninih košarkaša, dobro poznaje Prokom, prošle je godine u dresu Anwila čak šest puta igrao protiv najbolje poljske momčadi. </p>
<p>– U doigravanju smo vodili sa 2-1, imali meč loptu i na kraju tijesno izgubili sa 2-3. Nisu puno mijenjali od prošle sezone, došli su im Jamison, Nemeth i Wojcik. To je momčad s najmanje Poljaka u sastavu, a po proračunu su jači od Cibone. Znaju biti vrlo neugodni, igraju u sporijem ritmu, ali i visoki igrači mogu pogoditi izvana i teško ih je čuvati, kazao je iskusni Krstić, koji je prošle sezone promijenio čak tri kluba. Sezonu je započeo u Zadru, potom otišao u Anwil, a završio u francuskom Pau-Orthezu. </p>
<p>Osječki branič, koji je baš zbog Cibone u osamdesetima umjesto nogometa odabrao košarku, zadovoljan je dosadašnjim igrama »vukova«. </p>
<p>– Možda smo imali pokoji kiks, kod kuće protiv Olympiacosa. S dvije bismo domaće pobjede do kraja godine napravili pravi posao u Euroligi i potvrdili drugi krug. U Goodyear ligi imamo komotniju situaciju i trener može malo kalkulirati sa sastavom. </p>
<p>Strijelac ključne trice protiv Partizana smatra da je Anzulović dobro složio momčad: </p>
<p>– Nema iskakanja, trener je svima pronašao mjesto i ulogu. Zadovoljan sam igrajući 20-ak minuta po utakmici. </p>
<p>Kao i sve cibose, Krstića smeta što u dvorani nema više gledatelja: </p>
<p>– Mislim da dijelom i zato igramo bolje u gostima. Smeta nam prazna dvorana. </p>
<p>Košarkaši Cibone postali su navodno osjetljivi i na neke novinske napise. </p>
<p>– Nije bilo ugodno na početku sezone pročitati da smo najgora momčad unazad 15-ak godina. Pokazali smo da nije tako, momčadski igramo dobro, dobri smo u obrani. Rezultate ionako treba procijeniti na kraju sezone, zaključio je Krstić. </p>
<p>Iva Perdec Augustić »Zagrebaši« sigurno do pobjede</p>
<p>ZAGREB – Rukometaši Zagreba u dvoboju 13. kola nacionalnog prvenstva nisu imali problema protiv Osijek Elektromodula, svladavši ga 35-28 (17-15). </p>
<p>Gosti su uspjeli pružiti značajniji otpor u prvom dijelu susreta, ponajprije zaslugom Damira Bičanića, čijim su golovima održavali rezultatski priključak. Početkom nastavka »zagrebaši« su zaigrali odlučnije, igrač utakmice Igor Vori svojim pogocima i zarađenim isključenjima suparnika odveo je Zagreb na, za goste, nedostižnih pet pogodaka prednosti. U nastavku razbranio se i vratar domaćih Nikola Blažičko sakupivši ukupno 18 obrana, a Pongračićevim i Horvatovim golovima Zagreb je povećao prednost na konačnih sedam. </p>
<p>• Kutija šibica</p>
<p> ZAGREB – OSIJEK-ELEKTROMODUL 35-28 (17-15)</p>
<p>ZAGREB : Blažičko (18), Kozar (0), Koloper, Pongračić 7 (4), Goluža 4 (2), Vuković 3, Batinić, Kaleb 2, Vori 7, Bilić, Valčić 3, Štritof 1, Horvat 8, Knez</p>
<p>OSIJEK: Rajković (2), Somić (5+1), Đurin, Bojić, Bičanić 9, Jurić, Abramović 6, Kovačević 2, Privšek 4 (4), Opančar, Kuže 2, Bičvić, Ćurak</p>
<p>SUCI: Kasunić i Marovina (obojica iz Karlovca). GLEDATELJA: 100</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 8 (6), Osijek 4 (4)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 4 minute (Vuković, Štritof), Osijek 4 minute (Abramović, Kovačević ) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor VORI</p>
<p>• Ostali rezultati 13. kola: Gorica – Perutnina PIPO IPC 31-27; redoslijed: Zagreb 25 bodova, Metković 20, Medveščak 18, Moslavina 16, Zamet i Gorica po 15, Osijek 14, Perutnina (-1) i Crikvenica po 13, Split, EKOL (-1) po 11, Karlovac i Varteks po 10, Đakovo 8, Dubrava 5, Zadar 2.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rudić preuzeo vaterpolsko kormilo </p>
<p>»Cilj mi je pripremiti hrvatsku reprezentaciju da ponovno bude favorit na svakom natjecanju«, kaže Rudić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Tvrdoglavost Perice Bukića urodila je plodom«, naglasio je novi hrvatski vaterpolski izbornik Ratko Rudić prilikom potpisivanja četverogodišnjeg ugovora. </p>
<p>Predizborno je obećanje predsjednika Hrvatskoga vaterpolskog saveza u srijedu ostvareno - ponajbolji svjetski stručnjak, osvajač tri zlatne i jedne brončane medalje s dvije različite reprezentacije, vratio se u Hrvatsku. </p>
<p>– Vaterpolo u Hrvatskoj ima stogodišnju tradiciju i spada među najtrofejnije sportove. Stoga mi je cilj pripremiti reprezentaciju da ponovno bude favorit na svakom natjecanju. Pred nama je veliki posao, no mislim kako potencijal i volja postoji, rekao je Rudić. </p>
<p>Imena reprezentativaca hrvatski izbornik nije htio komentirati, već je najavio kako će u subotu objaviti popis u subotu. Također je ustvrdio kako namjerava nastaviti s njemu svojstvenim načinom rada, koji karakterizira veliki broj pomoćnika, kako uz plivalište tako i oko njega. </p>
<p>– Ovo je samo početak poteza čelnih ljudi HVS-a s kojima se nadamo kako ćemo vratiti vaterpolo tamo gdje pripada. S Rudićem ćemo napraviti detaljni četverogodišnji program i omogućit ćemo svima najbolje moguće uvjete. A od njega očekujemo da stvori momčad i ugođaj kakav smo imali kad je nas kao igrače vodio na velika natjecanja na kojim smo uvijek bili favoriti za zlatno odličje, rekao je Bukić. </p>
<p>Pred 54-godišnjim je Rudićem već početkom siječnja kvalifikacijski turnir za Svjetsko prvenstvo u talijanskoj Imperiji, gdje se nada kako će bez problema izboriti nastup u Montrealu 2005. godine. </p>
<p>– Nije tajna da je moja dugogodišnja želja bila vratiti se u hrvatski vaterpolo, ali se to nije moglo realizirati iz raznih razloga. I sad bi to bilo nemoguće da Amerikancima nisam rekao kako se želim vratiti u matični savez u kojem me nije bilo 35 godina, zaključio je Rudić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Preostale optužnice objavit će se u siječnju</p>
<p>Florence Hartmann sugerirala je da će se podići još šest optužnica s 10 do 12 optuženih osoba, koje se odnose »na ratove u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu«</p>
<p>Florence Hartmann</p>
<p>HAAG</p>
<p> - Tužiteljstvo Haaškog suda podnijet će do kraja prosinca, kada mu završava istražni mandat, sucima na odobrenje prijedloge preostalih optužnica, a objavljivanje onih koje budu potvrđene moguće je očekivati u siječnju, najavila je u srijedu glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann.</p>
<p>»Tužiteljstvo će podnijeti prijedloge optužnica na potvrdu sucima do kraja mjeseca, kada završava naš istražni mandat. Zbog sudske stanke za blagdane i vremena potrebnog sucima za procjenu dokumenata, optužnice ne očekujem prije siječnja, ali ne znam kada u siječnju«, kazala je Hartmann na tjednoj konferenciji za novinare u Haaškom sudu.</p>
<p>Na pitanje novinara o broju tih optužnica, Hartmann je uputila na posljednje izvješće glavne tužiteljice Carle del Ponte Vijeću sigurnosti UN-a 23. studenoga, u kojemu je najavila da će tužiteljstvo podići još šest optužnica s 10 do 12 optuženih osoba, koje se odnose na ratove u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.</p>
<p>Na konferenciji su objavljeni i dokumenti podneseni u pojedinim predmetima u proteklih tjedna dana, među kojima su i zahtjevi Valentina Čorića i Berislava Pušića, dvojice od šestorice optuženih Hrvata iz BiH, u kojima oni traže odvojena suđenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dva stranca naoružana dinamitom i lovačkim puškama otela autobus s 26 talaca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvojica muškaraca naoružanih lovačkim puškama otela su u srijedu ujutro, oko 6 sati, nedaleko od Atene autobus s 26 putnika i otad se nalaze u okruženju policije koja zasad ne zna motive otmice, a još nije sigurna ni u identitet otmičara. Otet je autobus koji prometuje na liniji između Maratona i Atene, a neslužbene informacije govore da bi otmičari mogli biti Rusi, jer su zatražili zrakoplov kojim bi se vratili u Rusiju, izjavio je neimenovani visoki policijski dužnosnik, a prenio AFP. Isprva se, kako su javili lokalni mediji, vjerovalo da su Albanci. »Dvojica muškaraca, obojica stranci, otela su autobus na autocesti, kod mjesta Pikermija, izjavio je jedan policijski dužnosnik. »U autobusu je 26 ljudi koji su iz Maratona krenuli za Atenu«.</p>
<p>»Čuli su se pucnji, na mjesto događaja stigla su policijska vozila, a potom se čulo još pucnjeva. Autobus se zaustavio i otad je u policijskom okruženju«, rekao je isti dužnosnik, dodavši da još nema dojava o ranjenima. Stotine policajaca opkolilo je autobus kod mjesta Gerakasa, a cijelo područje oko autobusa posve je izolirano. Na mjesto događaja poslana su tri vozila hitne pomoći, a stigla je i ekipa pregovarača koja pregovara s otmičarima.</p>
<p>Iz autobusa su još na početku uspjeli pobjeći vozač, kontrolor karata te putnica – svi su policiji rekli kako misle da su napadači Albanci. Nakon što su otmičari ubrzo iz autobusa pustili petero taoca, oko 14 sati na slobodi se našli njih još dvoje – muškarac i žena, U večernjim satima glasnogovornik policije potvrdio je da još jedanaest osoba i dalje su taoci. Otmičari su navodno tijekom dana postavili zahtjev za otkupninom u iznosu od milijun eura, objavio je privatni grčki radio Skai, čijem je novinaru informaciju prenio jedan od oslobođenih talaca. Neimenovani policijski dužnosnik potvrdio je da je policija upoznata s tom informacijom, ali da otmičari »ni u jednom trenutku prilikom pregovora nisu izravno uputili takav zahtjev«.</p>
<p>Ovo je prvi takav incident u Grčkoj nakon dviju krvavih otmica autobusa, koje su prije pet godina, zanimljivo, izveli – Albanci. (Hina, akb)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>UN: Položaj žena u Europi pogoršao se zadnjeg desetljeća</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> – Deset godina nakon summita u Pekingu, europskim je ženama još teže pomiriti obiteljske i profesionalne obaveze, ocijenila je Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE). »Dvostruko breme«, obiteljsko i profesionalno, otežalo je za žene većine europskih zemalja, kazao je pomoćnik izvršnog tajnika Patrice Robineau.</p>
<p>»Sudjelovanje žena na tržištu rada povećalo se u zadnjih 10 godina, ali nisu jačale i strukture koje im omogućuju da istodobno obavljaju obiteljske zadaće«, kazao je Robineau. Proljetni skup u New orku bit će prigoda da predstavnici zemalja članica razmotre koliko je realizirano od akcijskog plana usvojenog na sastanku u Pekingu 1995., Istaknuta je potreba jačanja sustava jaslica, prilagodbe radnog vremena i prijevoza, stambenog zbrinjavanja žena te uvođenja porodiljnog dopusta za očeve. Faktor je diskriminacije žena nejednakost plaća i mirovina u odnosu na muškarce. Europske žene prosječno imaju 60 do 75 posto manje mirovine od muškaraca.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>RS ne prihvaća reforme policije u BiH</p>
<p>Neke nevladine udruge u RS već najavljuju oštre prosvjede ako budu nametnuta rješenja u reformi policije, jer je to po njihovom mišljenju možda i ključni korak prema ukidanju RS</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Povjerenstvo za reformu policije u Bosni i Hercegovini nije se uspjelo usuglasiti oko konačnog izvješća o tome kako bi trebalo provesti reformu policijskih snaga u BiH, odnosno njihovo ujedinjavanje.</p>
<p>Nakon niza sastanaka, od kojih je posljednji završen u srijedu u Sarajevu, nije se uspjelo doći do jedinstvenog stava, a razlog je protivljenje članova iz Republike Srpske (RS). Oni, naime, tvrde da ih obvezuju zaključci Narodne skupštine RS po kojima u bilo kakvoj reformi policije mora postojati entitetski MUP, s direktorom i strukturom koja bi se financirala iz proračuna RS, te funkcionirala sukladno ustavu i Zakonu o unutarnjim poslovima RS.</p>
<p>Prijedlogom iza kojeg stoji većina članova Povjerenstva, uključujući i predsjedatelja toga tijela, bivšeg belgijskog premijera Wilfreda Martensa, predviđeno je ukidanje entitetskih i županijskih MUP-ova, a buduća jedinstvena policija u BiH funkcionirala bi na temelju pet ili više regija, koje se ne bi poklapale s entitetskim ili etničkim granicama. Policija bi se financirala iz državnog proračuna, a politički nadzor imalo bi državno ministarstvo sigurnosti. Na državnoj razini, postojao bi koordinator policije kojemu bi bili podređeni područni policijski komesari</p>
<p>Očekuje se da sada Martnes formulira prijedlog reforme policije koji će izvan svake sumnje počivati na ovim načelima, a onda bi visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown mogao donijeti konačnu odluku. U četvrtak bi Ashdown mogao obznaniti sankcije RS zbog »sustavnih nedostataka« u ovom entitetu koji su doveli do nesuradnje s Haaškim tribunalom. Zahtijeva se reforma policije, nastavak reformi obrane te druge mjere koje bi trebale dovesti do rezultata u suradnji s ICTY-jem prije summita NATO-a u travnju iduće godine. To bi, opet, trebalo omogućiti prijem BiH u program »Partnerstvo za mir«. </p>
<p>No, neke nevladine udruge u RS već najavljuju oštre prosvjede ako budu nametnuta rješenja u reformi policije, jer je to po njihovom mišljenju možda i ključni korak ka ukidanju RS.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Britanski vojnici u Iraku na udaru zakona o ljudskim pravima</p>
<p>Britanska jurisdikcija proteže se i na iračke tamnice koje se nalaze pod britanskom upravom, zaključio je Visoki sud u Londonu / »Danas je povijesni dan za ljudska prava«, izjavio je nakon izricanja presude Phil Shiner, odvjetnik obitelji čiji je član umro u zatvoru u Basri</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Baha Musa, 26-godišnji Iračanin bio je namješten kao hotelski recepcionar u gradu Basri. U rujnu 2003., njega i još nekolicinu ljudi uhitili britanski vojnici kad su u hotelu gdje je radio pronašli skriveno oružje. Nekoliko dana kasnije mladić je bio mrtav, vjerojatno od posljedica mučenja u britanskom zatočeništvu. </p>
<p>Visoki sud u Londonu podupro je u utorak zahtjeve obitelji Musa da se povede nezavisna istraga o njegovoj smrti. »Danas je povijesni dan za ljudska prava«, izjavio je nakon izricanja presude Phil Shiner, odvjetnik obitelji Musa. On sada zahtijeva da se »istraže svi slučajevi mučenja« tijekom okupacije Iraka za koje se terete britanski vojnici. </p>
<p>Ranije je otac Bahe Muse Daoud tvrdio da mu je vraćeno mrtvo tijelo njegova sina, koje je bilo toliko izmrcvareno da ga nije mogao gledati. Kifah Taha al Mutari, koji je bio uhićen skupa s Musom, tvrdio je pak da su britanski vojnici stavljali zatočenicima na glavu kukuljice, polijevali ih ledenom vodom, tukli ih i natjecali se u tome tko može s veće daljine nogom udariti zatvorenika. Isti svjedok tvrdi da je noć prije Musine smrti čuo da kako on zapomaže iz susjedne ćelije i viče da umire. </p>
<p>Visoki sud u Londonu zaključio je kako pogibija Bahe Muse u britanskom vojnom zatočeništvu potpada pod Europsku konvenciju o ljudskim pravima pa je naredio punu istragu. Mišljenje je sudaca bilo da se britanska jurisdikcija može protegnuti na zatvor kojim upravljaju Britanci, čak i ako se on nalazi na stranom teritoriju. No, britanska jurisdikcija ne može se protezati »na ukupni teritorij druge zemlje«, smatrali su suci. Stoga su odbacili zahtjeve da se povede istraga o smrti još petorice iračkih građana, koji su stradali u Iraku, uglavnom u uličnim incidentima, a u jednom slučaju kod kuće od zalutalog metka. </p>
<p>Tipičan je primjer smrt 23-godišnjeg Hazima al Skeinija, koga je, kako se tvrdi, u kolovozu 2003. ubio jedan britanski vojnik. Radilo se o slučaju kad su britanski vojnici mislili da je puščana salva, kakva se tradicionalno čuje na iračkim sprovodima, zapravo zvuk neprijateljske paljbe. </p>
<p>Nakon presude od utorka, ministarstvo obrane u Londonu izrazilo je zadovoljstvo da se Europska povelja o ljudskim pravima (koja je ugrađena u britanski zakon), tek u »izuzetnim i ograničenim okolnostima« može primijeniti izvan Britanije. Ministarstvo drži kako se pravila skrojena za mirnodopsku Europu ne mogu primijeniti u Iraku, »gdje se redovno puca na britanske oružane snage i gdje one redovno uzvraćaju vatru u samoobrani«. Dodaje se da u Iraku »nije moguće uvesti postupke kao što je hitno uspostavljanje policijskog kordona ili pomno prikupljanje forenzičnih dokaza«.</p>
<p>Obje strane imaju pravo žaliti se Prizivnom sudu. Odvjetnik koji zastupa obitelji poginulih Phil Shiner tvrdi da su dosadašnji slučajevi bili tek probni, te da njegova odvjetnička kuća trenutačno obrađuje čak 27 slučajeva smrti iračkih civila, osam slučajeva mučenja te dva slučaja nanošenja ozbiljnih ozljeda.</p>
<p>Optužbe o zlostavljanju zatvorenika u Iraku prvi put su se pojavile na novinskih naslovnicama u proljeću ove godine kad su svijet obišle fotografije iz bagdadskog zatvora Abu Ghraib koji drže Amerikanci. Premda su američki slučajevi bili brojniji i ozbiljniji, ponašanje britanskih vojnika u Iraku također je izazvalo proteste organizacije Amnesty International i Crvenog križa. Britansko ministarstvo obrane ljetos je priznalo da istražuje 93 slučaja u kojima su britanski vojnici stacionirani u Iraku bili optuženi za zlostavljanje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ravnopravno članstvo ili raskid</p>
<p>Službena Ankara traži da joj se na temelju zakona EU jamči da neće biti bilo kakvih restrikcija oko kretanja radne snage ili pristupa regionalnim europskim fondovima </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Europski parlament je u srijedu, kako su prenijeli ovdašnji elektronski mediji, odbacio prijedlog da se Turskoj ponudi poseban status unutar Europske unije (EU). </p>
<p>Time je preskočena još jedna velika prepreka na putu te poglavito muslimanske zemlje prema punopravnom članstvu u moćnom savezu Europe koja se ujedinjuje. To je u srijedu potvrdio i nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, predsjedavajući EU koji je rekao da Turska može očekivati pozitivan odgovor oko utvrđivanja datuma početka pregovora za ulazak u punopravno članstvo EU. Očekuje se da će se precizan datum utvrditi na dvodnevnom summitu EU koji počinje u četvrtak. </p>
<p>Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je u utorak na zajedničkom ručku veleposlanicima zemalja članica EU jasno stavio do znanja da je punopravno članstvo »konačni cilj«, te da službena Ankara neće prihvatiti ništa manje od toga. On je izrazio duboko uvjerenje da se susret na vrhu EU održava na razini povijesnog raskrižja koje određuje ne samo budući politički i državnopravni okvir ujedinjene Europe, već i, preko Turske, nove doticaje i tijekove svjetskih civilizacija i kultura. </p>
<p>Po Erdoganu, Turska je u toj novoj političkoj arhitekturi Europe ključni most koji ne bi trebalo rušiti, nego obnavljati i jačati. »Otvaranje pregovora s Turskom treba početi bez ikakvih novih preduvjeta, kako je to zacrtano na kopenhagenskom zasjedanju EU«, naglasio je Erdogan. Dodao je da Turska ne želi ništa drugo nego ravnopravan tretman s ostalim zemljama koje su ranije primljene u »bruxelleski klub«. </p>
<p>Službena Ankara se naročito odupire pritiscima da na podijeljenom Cipru prizna isključivo grčku vladu. »Igra s EU je davno počela, i njezina pravila se ne mogu mijenjati pri njezinom kraju«, upozorio je Erdogan. Pritom se podsjeća da su grčki Ciprani na travanjskom referendumu, za razliku od Turaka, odbacili ponuđeni mirovni plan UN-a za ponovno ujedinjenje. </p>
<p>New York Times je navijestio mogućnost ciparskog veta koji bi mogao »ubiti« turske nade da uđe u punopravno članstvo EU. Kako je javila turska neovisna televizijska postaja NTV, grčko ciparsko čelništvo je već utvrdilo principe oko stavljanja veta na ulazak Turske. »Turska europska budućnost zavisi od Cipra«, poručeno je.</p>
<p>U Francuskoj je parlament počeo raspravu o ulaska Turske EU. Spominjana je i mogućnost održavanja referenduma na kojem bi se Francuzi izjasnili prihvaćaju li Tursku kao članicu europske unije. Službena Ankara je u međuvremenu ljutito reagirala na zahtjev Pariza da, prije priključenja EU, prihvati odgovornost za navodni genocid koji je prije 90 godina počinjen nad armenskim pučanstvom. Francuska je, po prvi put upotrijebila riječ »genocid« za taj događaj koji je ranije nazivala »tragedijom«.</p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac mogao bi presjeći te rasprave. On se ranije zalagao da se Turskoj ostavi otvorena mogućnost da počne pristupne pregovore, što, po njemu, ne bi moralo nužno voditi punopravnom članstvu u EU. Smatra kako bi se Ankari, kao alternativa, moglo ponuditi »privilegirano partnerstvo« ili »specijalni odnosi«. Nasuprot tome, britanski premijer Tony Blair i njemački kancelar Gerhard Schröder su u utorak dali odlučnu potporu ulasku Turske u punopravno članstvo EU. </p>
<p>Većina europskih zemalja smatra da je potpuno pogrešan pristup rasprava o tome je Turska unutar ili izvan Europskog kontinenta. Ta velika zemalja s oko 70 milijuna stanovnika dio je, kako se ističe, dvostrukog europskog strategijskog balansa. »Otomansko carstvo je od samog početka bilo dio Europe«, tvrdi britanski profesor Ben Fortuna. On podsjeća da je Turska jedna od zemalja utemeljitelja Vijeća Europe i dugogodišnja članica NATO-a koja je u vrijeme hladnoga rata odigrala iznimno važnu prozapadnu obrambenu ulogu. </p>
<p>Službena Ankara traži da joj se na temelju zakona EU jamči da neće biti bilo kakvih restrikcija oko kretanja radne snage ili pristupa regionalnim europskim fondovima. »Bit će to veliki test europske iskrenosti«, ističe u svom komentaru Turkish Daily News. List dodaje da je jedino pravo rješenje, nakon 40 godišnjeg zabavljanja, »vjenčanje« Turske s Europom. Sve ostalo, dodaje se, značilo bi potpuni raskid te veze.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Barroso za jasan datum Turskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Turska na summitu Europske unije u četvrtak i petak treba dobiti »jasan datum« otvaranja pregovora o pristupanju bruxelleskom klubu, ali joj se ne može ujedno zajamčiti i pristupanje, rekao je u srijedu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. »Sada je vrijeme da Europsko vijeće ispuni svoje obveze prema Turskoj i najavi otvaranje pregovora o pristupu. Treba biti naveden jasan datum. Prihvaćamo da proces pristupa bude otvoren, a njegov ishod ne može biti zajamčen« , rekao je Barroso pred Europskim parlamentom. Međutim, u razgovoru za televiziju France 2 iz Strasbourga dodao je da se ne može postati član nekog kluba ako se ne prizna jedna od njegovih članica, misleći pritom na Cipar. Turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gül rekao je u utorak u Ankari da neće priznati Cipar »ni izravno ili neizravno« dok se ne postigne konačan dogovor o ponovnom ujedinjenju otoka. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sjeverna Koreja prijeti Japanu</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Sjeverna Koreja upozorila je u srijedu Japan da će ekonomske sankcije smatrati »objavom rata« i zaprijetila da će tražiti isključenje Tokija iz pregovora o sjevernokorejskom nuklearnom programu u kojemu sudjeluje šest država. Takvo sjevernokorejsko upozorenje uslijedilo je nakon sve većeg pritiska japanske javnosti na vladu u Tokiju da nametne sankcije Sjevernoj Koreji. Uvedu li se sankcije protiv naše zemlje smatrat ćemo to objavom rata te ćemo spremno i učinkovito reagirati, izjavio je glasnogovornik sjevernokorejskog Ministarstva vanjskih poslova, a prenijela službena korejska novinska agencija. </p>
<p>Posljednje zaoštravanje odnosa između dviju država dogodilo se nakon što je Sjeverna Koreja u studenome Japanu predala ostatke dvoje od 13 Japanaca za koje je priznala da ih je otela 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Vlasti u Tokiju objavile su da posmrtni ostaci ne pripadaju njihovim otetim državljanima, što je Sjeverna Koreja opovrgnula. Ankete japanskih medija pokazuju da je velika većina Japanaca sklona uvođenju ekonomskih sankcija Sjevernoj Koreji. </p>
<p>Glasnogovornik sjevernokorejskog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je da bi, ako se nastavi s »provokacijama«, Pyongyang mogao zatražiti isključenje Japana iz pregovora o nuklearnom programu u koji su uključeni Sjeverna i Južna Koreja, Kina, Japan, Rusija i Sjedinjene Američke Države. Tri niza pregovora održana su u Pekingu u kolovozu 2003., veljači i lipnju 2004. godine, ali bez značajnijeg rezultata. Četvrti krug, predviđen za kraj rujna, bojkotirala je Sjeverna Koreja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Nismo krivi za neuspjeh prof. Krainca </p>
<p>Povod je našem javljanju napis u Nedjeljnom Vjesniku od 28. studenoga »Povratak poput moga ne bih preporučio nikome«. Autorica je Vjesnikova novinarka Lidia Černi, a sadržaj je intervju s prijašnjim predstojnikom Neurološke klinike Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Dimitrijem Kraincom. Tu se iznose, za liječnike Neurološke klinike, uvredljiva mišljenja i tvrdnje. </p>
<p>Profesor Dimitri Krainc bio je predstojnikom Klinike od 15. rujna 2003. do 30. lipnja 2004. U tih nepunih deset mjeseci bio je, prema evidenciji Klinike, odsutan oko 60 posto radnih dana, ne računajući godišnji odmor. Za to vrijeme redovito je primao plaću predstojnika Neurološke klinike i profesora Medicinskog fakulteta, navodeći u izvješćima o radu da je sve vrijeme na poslu. Za njegova rada u Neurološkoj klinici na račun prof. Krainca, uz redovitu plaću profesora Medicinskog fakulteta i predstojnika Neurološke klinike, Medicinski je fakultet na različite načine uplatio 260.000 kuna (uglavnom putem ugovora o autorskom djelu). Tome treba dodati oko 80.000 kuna troškova njegovog smještaja, u početku u hotelu »Sheraton«, a poslije u hotelu »Vila Tina«.</p>
<p>U trenutku njegova izbora za predstojnika Neurološke klinike nije imao pet godina specijalističkog staža, što kao uvjet za izbor na to mjesto određuje Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta KBC-a, pa je na to mjesto postavljen protivno propisima. Pravilnik o uvjetima i postupku izbora u zvanja (čl. 8) Medicinskog fakulteta za profesora iz kliničke medicine na Medicinskom fakultetu ne dopušta izbor ako kandidat nema odgovarajući broj znanstvenih i stručnih radova iz struke za koju se bira. Stoga su tadašnje uprave Medicinskoga fakulteta i KBC-a morale sprovesti pravi kadrovski inženjering da bi ga učinile profesorom, ignorirajući propise obiju institucija.</p>
<p>Vrhunac njegova reorganizacijskog programa bila je odluka na početku lipnja 2004., da se liječnici pojedinih subspecijaliziranih odjela mijenjaju u ciklusima od po dva mjeseca sa svojim kolegama iz drugih subspecijalnosti. Primjerice, subspecijalisti Referentnog centra za neuromuskularne bolesti Ministarstva zdravstva trebali su preuzeti Referentni centar za epilepsije i paroksizmalne bolesti Ministarstva zdravstva i obrnuto. </p>
<p> Ta je besmislena mjera prevršila granicu strpljenja i poštivanja subordinacije svih liječnika Neurološke klinike, te je na skupu koji je prof. Krainc sazvao u povodu donošenja te odluke argumentirano odlučeno da je se neće poštivati. O tome je obaviještena uprava KBC-a, a prof. Krainc je tada podnio neopozivu ostavku na svoju dužnost.</p>
<p> Imajući razumijevanja za frustraciju koju je prof. Krainc doživio svojim neuspjehom u vođenju Neurološke klinike, s čim su u vezi i njegove emotivne neumjerene izjave u medijima, pogotovo politiziranje vlastitih propusta, ne možemo prihvatiti tvrdnju da su za to u bilo kojem pogledu krivi liječnici Neurološke klinike. Samo se u jednome u potpunosti slažemo s prof. Kraincom, parafrazirajući naslov spornog napisa: Nikome ne bismo preporučili povratak poput njegova.</p>
<p>LIJEČNICI NEUROLOŠKE KLINIKE Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, KBC, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Žalosno je da se Hrvatska pošta nije odužila prvom hrvatskom predsjedniku </p>
<p>U spomen na petu obljetnicu smrti prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana Hrvatski filatelistički savez u Zagrebu izdao je omotnicu s prigodnom poštanskom markom, žigom i priloženim tekstom, koju sam primio.</p>
<p>Hrvatska pošta izdala je prvi put za predsjednika države poštansku marku tek 22. svibnja 1997. u povodu pete obljetnice prijema Republike Hrvatske u Ujedinjene narode i nakon njegove smrti – 16. prosinca 1999. godine.</p>
<p>Žalosna je činjenica da se Hrvatska pošta nije ove godine udostojila pustiti u promet prigodnu poštansku omotnicu, marku i žig, a ni Hrvatska televizija nije u vijestima i posebnom prilogu više o tome izvještavala, što im je bila moralna obveza i dužnost. A da nije bilo odlučne hrabrosti dr. Franje Tuđmana ne bismo imali ni hrvatsku državu, poštu ni televiziju, najvjerojatnije ne pod hrvatskim nazivom.</p>
<p>Ubuduće bi trebala svake godine Hrvatska pošta 10. prosinca izdati poštansku marku kao što je to činila bivša ZJPTT u tijeku života i u povodu i nakon smrti Josipa Broza Tita. </p>
<p>IVAN-ZVONIMIR SENJAN, prof. Virje</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>HTV nam nudi ljude koje više ne želi ni beogradska televizija</p>
<p>Nakon što je u emisiji »Nedjeljom u dva« Hrvatske televizije, koju vodi i u kojoj sam izabire goste Aleksandar Stanković, gostovao »veliki komunistički redatelj Lordan Zafranović«, čovjek se pita: ima li kraja bahatosti pojedinih urednika i voditelja nacionalne televizijske kuće kojoj redovito moramo plaćati mjesečnu pretplatu?</p>
<p>Kao prvo, Zafranović nije nikakav »veliki redatelj«, a to su vrlo lako mogli uočiti i oni koji su imali prilike pogledati i dijelove njegovih filmova, u kojima je sve namješteno i – hladno. Čak i grozne scene koje nam podaruje u tim njegovim »velikim« filmovima izgledaju kao da ih je osmislio i snimio amater!</p>
<p>Zafranović je mogao biti »veliki« redatelj, ali jedino u vrijeme komunizma, kad je svojim nalogodavcima služio svojoj svrsi. Nakon snimljenih filmova »po diktatu«, taj »veliki« redatelj više nije snimio nijedan zapaženi film.</p>
<p>Drugo, nevjerojatno je u kakvim elitnim terminima ljudi poput Zafranovića dobivaju priliku da se opravdavaju i da nam »sole pamet«. Stanković je u razgovoru sa Zafranovićem tobože postavljao nekakva »škakljiva« pitanja, poput zašto je 1991. napustio Hrvatsku, zatim zašto nije snimio film o zbivanjima u hrvatskom Domovinskome ratu i slično, ali na to nije dobio odgovor, već je prešutno okrenuo priču na drugu stranu, kao pitao sam ga, a ovaj nije odgovorio!</p>
<p>Zafranović je imao priliku diljem Europe svjedočiti o onome što se zbivalo za vrijeme rata u Hrvatskoj, ali je radije u to vrijeme snimao porno-filmove, kao »on se ne želi miješati, on je za mir« i tome slično.</p>
<p>Kad bi Hrvatska televizija bila privatna, kad bi se Stankovićeve emisije financirale iz njegova džepa ili džepa njegovih urednika koji ga podržavaju, onda bi to bila druga stvar. Tada bi imali pravo (ne i moralno) zvati u goste ljude ŕ la Zafranović ili Tijanić i, za razliku od istinskih junaka Domovinskoga rata, koje Hrvatska televizija gotovo uopće više i ne prikazuje, raditi što hoće.</p>
<p> Ovako za novce pretplatnika Hrvatska nam televizija u najmanju ruku nudi ljude koje više ne želi ni beogradska televizija, gdje svim srcem i pripadaju.</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U Hrvatskoj tvrtka Dow Chemical ne bi trebala brinuti o zagađivanju</p>
<p>Ponašanje hrvatskih političara glede slučaja Družbe Adria doista je nedopustivo, odbojno, upravo katastrofalno.</p>
<p> Sada se i američka tvrtka Dow Chemical za to zainteresirala, tvrtka koja je već u Sjedinjenim Državama imala probleme sa zagađivanjem. </p>
<p>Ali jasno da bi joj Hrvatska dobro došla, jer se u Hrvatskoj ne bi o zagađivanju trebala puno brinuti. Briga ih ako zagade hrvatski okoliš kada je to samoj hrvatskoj vladi svejedno!</p>
<p>HILDA FOLEY Santa Ana, Kalifornija, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Hicima iz automata ubio oca bivše nevjenčane supruge</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je Ivan Kisegi ubio Hlatkog jer se složio s odlukom svoje kćeri da napusti nevjenčanog supruga</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – Na vukovarskom gradskom smetlištu, na predjelu zvanom »Petrovačka dola«, koje se nalazi između Vukovara i Petrovaca, u utorak je oko 22 sata ubijen Zvonko Hlatki (55) iz Petrovaca, čuvar smetlišta i zaposlenik vukovarskog Komunalca d.o.o. </p>
<p>Prema policijskom izvješću, osumnjičeni za njegovo ubojstvo je dvadesetpetogodišnji Ivan Kisegi iz Starih Jankovaca, koji se nakon ubojstva sam uputio u Vinkovce u vukovarsko-srijemsku Policijsku upravu i predao se uz objašnjenje da je hicima iz automatske puške ubio bivšeg punca. </p>
<p>Odmah je provedena kriminalistička obrada tijekom koje je osumnjičeni ispričao da je Hlatkog ubio u tzv. »kontejneru«, odnosno improviziranom uredu u kojem su dežurali djelatnici »Komunalca« na gradskom odlagalištu otpada. </p>
<p>U međuvremenu je policiju nazvao i Dušan Opačić, također djelatnik »Komunalca«, koji je tijelo ubijenoga pronašao kada je u 23 sata došao u svoju smjenu. </p>
<p>»Kada sam došao do kućice u kojoj dežuramo, vrata su bila zatvorena. Ušao sam i vidio Zlatka da leži na tlu. S obzirom da tamo nemamo struje, upalio sam bateriju i tada me dočekao stravičan prizor. Ležao je licem prema tlu u velikoj lokvi krv«, ispričao nam je Dušan Opačić. </p>
<p>Budući da nije imao odakle pozvati policiju, sjeo je u svoj automobil i odvezao se natrag u Vukovar u sjedište tvrtke »Komunalac« odakle je o svemu obavijestio policiju. </p>
<p>S obzirom da na smetlištu nema struje, policija je u utorak samo osigurala mjesto zločina, dok je očevid, koji je uz asistenciju policajaca obavila istražna sutkinja vukovarskog Županijskoga suda Jadranka Kurbel, počeo u srijedu u 8 sati ujutro. </p>
<p>Navodno je Kisegi znao da mu bivši tast tog dana radi u drugoj smjeni koja mu završava u 23 sata te je nešto prije 22 sata došao do čuvareve kućice naoružan automatskom puškom. Nakon toga je između njih dvojice došlo do svađe, koju je Kisegi okončao nekontroliranom rafalnom paljbom iz automatskog oružja. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je Hlatki preminuo odmah nakon što je pogođen, navodno sa četiri hica iz automatske puške u predjelu prsa. </p>
<p>Iako još nitko ne želi govoriti službeno o motivu ovoga ubojstva, neslužbeno doznajemo da je riječ o neraščišćenim obiteljskim odnosima s obzirom da je neko vrijeme Kisegi bio zet ubijenog. </p>
<p>Naime, on je sa Hlatkovom kćeri Danijelom živio u izvanbračnoj zajednici, a imaju i četverogodišnjeg sina Mateja. No, Danijela je nedavno ostavila Ivana i vratila se svome ocu. Ostavljeni mladić to nije mogao preboljeti, a za takvu Danijelinu odluku najviše je krivio njezina oca. </p>
<p>Svađe su odavno od uvreda prerasle i u fizičke obračune. Čak je s obje strane bilo i prijetnji oružjem te je policija i kod Kisegija i kod Hlatkog, nakon jednog takvog sukoba, pronašla i oduzela vatreno oružje. </p>
<p>Mještani Petrovaca pričaju da je Ivan psihički nestabilna osoba, i da se proteklih nekoliko godina i psihijatrijski liječio. </p>
<p>Istražna sutkinja Jadranka Kurbel najavila je da će ubojica biti saslušan u srijedu tek kasno navečer nakon čega bi se mogao doznati i stvarni motiv ubojstva i kada će se odlučiti o njegovu zadržavanju u pritvoru. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Svjedok nije siguran jesu li se Zagorec i Mateković dobro poznavali</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ja sam u istražnom postupku Vladimira Zagorca spomenuo jedino u kontekstu da on tada ostvari kontakt s ljudima iz Austrije, no on nije trebao ući u posao. Ja pretpostavljam da je Tomislav Zagorac odlazio u »Mambo Mango«, ali ga ja osobno nikada tamo nisam vidio«, izjavio je u srijedu Mario Plejić, svjedočeći na suđenju za otmicu sina Vladimira Zagorca. </p>
<p>Ovaj Plejićev iskaz razlikuje se od iskaza kojeg je dao u istrazi, kada je tvrdio da su se o otvaranju Mambo Manga dogovarali on, Vladimir Zagorec i prvookrivljeni Ico Mateković. Ova razlika u iskazima dosta je bitna, budući da postoje dvije verzije priče o poznanstvu Matekovića i Zagorca, Prema jednoj su se verziji oni dobro poznavali još od ranije, kada su zajedno trebali otvoriti spomenuti lokal na Šalati. No, prema verziji koju je u istrazi iznio Vladimir Zagorec, a potom je porekao na glavnoj raspravi, njih dvojicu upoznao je Hrvoje Petrač, nakon što je Zagorec pretučen u jednoj garaži. Plejić također nije bio siguran da je u istrazi rekao da su kontakti između Zagorca i Matekovića postali intenzivniji nakon otvaranja Mambo Manga. »Nakon što sam dao iskaz pred istražnim sucem, nisam pročitao zapisnik, jer je printer bio pokvaren, a popravljen je tek za petnaest minuta, pa sam ja zapisnik potpisao bez da sam ga pročitao«, pojasnio je Plejić promjene u svojim iskazima. Svjedok Roman Binder iskazivao je identično kao i u istrazi, a pojasnio je da je visina kredita za koji je jamac bila tvrtka »PZ ulaganje« bila 1,5 milijuna eura, te da se taj kredit još uvijek otplaćuje.</p>
<p>U srijedu je kao svjedok saslušan i istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, Krešimir Devčić na okolnost prisustva odvjetnika Frana Olujića na jednom istražnom ročištu. Naime, Olujić, koji je ranije svjedočio, dao je svojim iskazom alibi Novici Petraču, tvrdeći da se on u vrijeme, za koje mu optužnica inkriminira da je otmičarima pokazao Tomislava Zagorca, bio s njim u lokalu. Upitan tada kako se točno sjeća datuma, Olujić je odgovorio da se sjeća po istrazi na kojoj je bio. Provjerom zapisnika istraga je utvrdila da Olujićevo ime nije na popisu prisutnih. Sudac Devčić nije mogao sa sigurnošću je li Olujić bio na spomenutom istražnom ročištu budući je riječ o postupku s dvadeset okrivljenih, stoga je bilo i dvadeset branitelja. Devčić je, pak, ostavio otvorenu mogućnost da je Olujić na istrazi bio kao vježbenik. Stoga će se u nastavku suđenja saslušati i odvjetnik Veljko Miljević, budući je Olujić tada kod njega radio kao vježbenik, te bi Miljević trebao posvjedočiti je li Olujića tada uputio na to ročište ili nije. </p>
<p>Vijeće je također odlučilo da će Vladimir Zagorec biti ponovno saslušan zbog razlika u njegovim iskazima te iskazima ostalih svjedoka. Suđenje će biti nastavljeno u četvrtak kada bi se trebalo preslušati audio-snimke telefonskih razgovora Vladimira Zagorca s otmičarima.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Provest će se istraga zbog podvođenja i krađe </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbacilo je žalbu Marija Vuletića (33), bivšeg suvlasnika noćnog kluba »Columbia«, koji se sada zove »Od sumraka do zore«, na rješenje da se protiv njega pokrene istraga zbog podvođenja i razbojničke krađe.</p>
<p> Istražni zahtjev, na osnovu kojega je istraga sada i pravomoćno pokrenuta, tereti Vuletića zbog postojanja osnovane sumnje da je tijekom 2001. godine pa do početka svibnja ove godine preko oglasa u »Plavom oglasniku«, stupio u kontakt s djevojkom S.H. te dogovorio s njom pružanje seksualnih usluga za 200 njemačkih maraka, tako da bi njoj pripadalo pola novca, dok bi on za svoju polovicu plaćao oglase u »Plavom oglasniku«, kontaktirao s mušterijama, te prevozio S.H. do njihovih stanova. </p>
<p>Međutim, 13. svibnja, tvrdi se u istražnom zahtjevu, Vuletić je djevojci uzeo mobitel, 2200 kuna i 50 eura, a zatim je ošamario, nakon čega ga je djevojka prijavila policiji. </p>
<p>Čitav slučaj zanimljiv je i stoga jer je ta ista djevojka navodno bila povod sukobu koji je u »Columbiji« izbio između Zajka Zahirovića i dvojice policajaca, koji je završio pravom »streljanom« u tom klubu, te optužnicom protiv Zahirovića zbog trostrukog pokušaja ubojstva. </p>
<p>Naime, prema optužnici u tome predmetu, nakon što je S.H. odbila sjesti za stol za kojim je okrivljeni sjedio s bratom Rašidom, te braćom Zlatkom i Renatom Korljanom, te ostala sjediti za stolom s policajcima Krunoslavom Garašićem i Alenom Prendžićem, Zahirović je najprije djevojci dobacio »Što radiš s njima, hoćeš li da ih sada ubijem zbog tebe«, te izvadio pištolj koji je imao za pojasom, te nakon kratke svađe pucao u njih, ispraznivši čitav okvir. </p>
<p>Garešić je, svjedočeći izjavio da ih je s djevojkom upoznao upravo Vuletić. </p>
<p>Istraga u slučaju podvođenja, te glavna rasprava zbog trostrukog ubojstva u pokušaju, nastavljaju se na zagrebačkom Županijskom sudu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U gospodarskim objektima pronašli ukradeni »bmw« i »audi« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U gospodarskim objektima u vlasništvu 46-godišnjaka na području Velike Gorice u utorak oko 20 sati policajci iz odjela organiziranog kriminaliteta pronašli su ranije ukradeni »bmw 520« i »audi A6«.</p>
<p>Radi se, naime, o bmw-u u vlasništvu 36-godišnjakinje koji je ukraden dan ranije na području Maksimira te »audiju« zagrebačkih oznaka s nepripadajućim bosanskohercegovačkim oznakama u vlasništvu zagrebačkog poduzeća koji je ukraden prije pet dana u Dubravi.</p>
<p>Policija je identificirala jednog od mogućih kradljivaca koji je od ranije poznat kao počinitelj sličnih kaznenih djela. Radi se, kako neslužbeno doznajemo, o stanovitom tridesetogodišnjem Nenadu Garišiću, poznatijem pod s nadimkom Masni.</p>
<p>Njegovo ime se spominjalo i na suđenju zločinačkoj organizaciji u Remetincu te na suđenju Nikollu Lleshiju koji je bio optužen za ubojstvo nastavnika na Hrvatskom vojnom učilištu Davora Varovića sredinom svibnja 1997. godine u kafiću »Tihi«. Lleshiju se sudilo nakon što je hrvatskom pravosuđu izručen iz Španjolske na osnovi Interpolove tjeralice, a u Švicarskoj je izdržavao kaznu zatvora od 6 godina zbog trgovine heroinom, odakle je pobjegao spektakularnim bijegom u veljači 2001. godine.</p>
<p>Tijekom suđenja za ubojstvo Varovića, nekoliko svjedoka je izjavilo da se netom prije ubojstva ispred »Tihog« dogodila prometna nesreća u kojoj su dvojica muškaraca udarila u parkirani automobil. Neslužbeno, radilo se o Zoranu Miletiću, bivšem zaštićenom svjedoku broj 1 na suđenju u Remetincu te Masnom, koji su se motociklom uputili prema stanu Jele Gornik, od koje su trebali iznuditi novac, navodno po nalogu Rajka Momčilovića. </p>
<p>Svjedoci u Remetincu su spominjali ovaj događaj, a tad su navodno odustali od iznude nad staricom jer je u nesreći Garišić slomio ruku. Za »Masnim« je već dvije godine bila raspisana tjeralica zagrebačkog Općinskog suda, jer je nakon što je pušten iz pritvora, postao nedostupan. I u ovome postupku se Garišića teretilo zbog krađa automobila, a uhićen je nakon što je u garažama na području Trešnjevke pronađen otuđeni »golf«. Isprva se Garišića teretilo da je bio vođa tzv. zločinačke skupine koja je krala automobile, no tijekom istrage na zagrebačkome Županijskom sudu, »otpala« je kvalifikacija »grupe«, te ih se teretilo za pojedinačne krađe automobila. </p>
<p>Vanja Majetić Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Optuženi tvrdi da je kutiju s ecstasyjem našao u zatvorskom dvorištu</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u srijedu počelo suđenje Željku Rajkoviću, optuženom za zlouporabu opojnih droga.</p>
<p> Rajković je, prema optužnici, 29. srpnja ove godine, u lepoglavskoj Kaznionici gdje izdržava kaznu, od nepoznate osobe nabavio 51 tabletu ecstasyja, s namjerom da ih preprodaje ostalim zatvorenicima. Tablete je držao skrivene u kutiji cigareta, a oduzeli su mu ih pravosudni policajci tijekom pretrage.</p>
<p>Pravosudni policajac Vladimir Šumečki rekao je na raspravi da je tog jutra dobio dojavu da zatvorenici iz sobe 9 na odjelu 4D nešto »mute«, pa je ponukan tom prijavom otišao pretražiti njihovu ćeliju. U džepu Rajkovićeve košulje pronašao je kutiju cigareta s tabletama, te je Rajkovića izdvojio od ostalih zatvorenika, odveo ga u drugu prostoriju i obavijestio nadređene. </p>
<p>Rajkovićev »cimer« Marko Martinčević-Mikić kazao je da je Rajković u sobi pokazao kutiju cigareta i rekao da je vani »na krugu« našao nekakve tablete te da misli da su apaurini. U tom je trenutku u ćeliju ušao Šumečki, koji ih je pregledao. Mikić nije čuo da Rajković konzumira droge, a on bi sigurno primijetio da je Rajković drogiran, jer i sam ima problema s ovisnošću. On u zatvoru nije konzumirao ecstasy, ne zna koji bi ga zatvorenici uzimali, a sam je nekoliko puta bio testiran na drogu u zatvoru i bio je pozitivan. Rekao je i da je cijena ecstasyja u kaznionici od 50 do 100 kuna, »ovisno o tome tko prodaje«.</p>
<p>Rajković se branio da je kutiju pronašao za vrijeme šetnje, a uzeo ju je da bi od kartona složio filter za cigarete. Kad je vidio da je nešto unutra, kutiju je stavio u džep, a bojao se kutiju predati policajcima, jer je »mnogo ljudi nastradalo zbog suradnje s policijom«, pa se htio posavjetovati s »cimerom«. </p>
<p>Mislio je da su u kutiji apaurini, koje bi onda koristio za sebe, zbog svojih psihičkih problema. Kad je imao 14 godina, naime, izgubio je oca kad su izlazili iz Vukovara, a majka i sestra ne žele s njim kontaktirati otkad je završio u zatvoru i na »neki način su ga se odrekle«. Prije događaja nije bio stegovno kažnjavan u zatvoru, no nakon toga to se dogodilo nekoliko puta, čak se i sam ozlijedio, a sve zbog toga jer su ga nevinog optužili. Rekao je i da u zatvoru ima droge, ali mu ne pada napamet drogirati se, jer je s majkom uspostavio kontakt i sada nekako mora privoljeti i sestru da s njim komunicira. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Odgođeno suđenje za pokušaj iznude</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog nedolaska pozvanih svjedoka, na Općinskom sudu u Zagrebu u srijedu je odgođeno suđenje Radovanu Buvaču Bebi i Mati Zebi za pokušaj iznude.</p>
<p>Opuženi dvojac Općinsko državno odvjetništvo tereti da su u svibnju 1992. godine pokušali iznuditi sedam tisuća njemačkih maraka od Remzija Suljića, čija je supruga Fatima Čoragić od glazbenika Điđija posudila tri tisuće DEM. Buvač i Zeba su u taj dug uračunali i visoke kamate pa je dug narastao na 7.000 DEM. Budući da oštećeni Suljić taj novac nije uspio skupiti, Beba i Zeba su ga počeli mlatiti u lokalu Monza, a ekskalaciju sukoba spriječila je vlasnica lokala Štefica Bojić. </p>
<p>Podsjetimo, oštećeni Suljić je u svome iskazu rekao da mu optuženi i dalje prijete da promijeni iskaz i da, ako na sudu kaže istinu, više nigdje u Zagrebu neće moći popiti piće. Dodao je i to da ni u kojem slučaju iskaz neće promijeniti, jer je od Bebe i Zebe dobio takve batine, kakve nisu dobili ni ljudi u Manjači.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Blažević tužio Mamića zbog klevete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednički kandidat i legendarni nogometni trener Miroslav Ćiro Blažević podnio je na zagrebačkom Općinskom sudu privatnu kaznenu prijavu protiv svog bivšeg prijatelja i prvog čovjeka NK Dinamo, Zdravka Mamića, zbog klevete. </p>
<p>Ćiro se smatra oklevetanim ovim Mamićevim izjavama: »Miroslav Blažević je kriminalac, varalica i manipulator« i »Ovo pitanje postavljaju lopovi poput Ćire Blaževića«. Obje izjave objavljene su 23. rujna ove godine, prva u Večernjem listu, a druga u Sportskim novostima. </p>
<p>Ćiro Blažević, kojeg zastupa odvjetnik Zvonimir Hodak, naveo je u prijavi da su mu spomenute klevete naštetile časti i ugledu. </p>
<p>Blažević je već ranije prijavio Mamića zbog navodne neisplate novca koji je trebao dobiti nakon što je prije tri godine otišao s mjesta trenera NK Dinamo. Taj se postupak još vodi na zagrebačkom Županijskom sudu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Agrokor jedini dostavio ponude za kupnju Belja i PIK-a Vrbovec</p>
<p>Ulazak Todorićeva Agrokora u te tvrtke podržava i Sindikat PPDIV-a, a potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Ivan Gotovac ocijenio je da Agrokor može osigurati tržište za njihove proizvode kao i popunjenost proizvodnih kapaciteta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Koncern Agrokor je, kao što se i očekivalo, jedini dostavio ponude za kupnju 99,76 posto PIK-a Vrbovec, te 52,21 posto Belja iz Darde, koje su u srijedu otvorene u Hrvatskom fondu za privatizaciju.</p>
<p>Za PIK Vrbovec ponuđena je natječajem tražena početna cijena od milijun kuna (inače nominalna vrijednost dionica je 634,8 milijuna kuna). Agrokor se obvezuje zadržati svih 1408 zaposlenih sljedeće tri godine, te provesti program zbrinjavanja eventualnog viška radnika. U sljedeće četiri godine u PIK bi se uložilo 60 milijuna kuna, a izvori ulaganja bili bi investicijski krediti na teret društva, te tekuće poslovanje. Od ukupno 441 milijun kuna, koliko su krajem listopada iznosile obveze PIK-a prema državnim vjerovnicima (PDV, porezi i doprinosi na plaće), Agrokor bi podmirio 40 milijuna kuna, a predlaže da se preostali iznos dugovanja otpiše. Također, podmirio bi obveze prema radnicima u roku koji se dogovori s njihovim predstavnicima, a preuzima i obvezu izdavanja zamjenskog jamstva za sve obveze PIK-a Vrbovec pokrivene državnim jamstvima. </p>
<p>Inače, prema podacima s kraja 2003. godine PIK je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak dugovao 200 milijuna kuna te HFP-u još 100 milijuna kuna. No, kako je kazao predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec Vladimir Begović, obveze prema radnicima i dobavljačima u međuvremenu su podmirene.</p>
<p>Početna cijena za dionice Belja nominalne vrijednosti 287,9 milijuna kuna bila je jedna kuna, koliko je Agrokor i ponudio, a u sljedeće dvije godine tvrtku bi dokapitalizirao sa 270 milijuna kuna (u natječaju se tražio iznos od 250 milijuna kuna). U sljedećih pet godina Agrokor bi u Belje uložio ukupno 425 milijuna kuna, od čega bi spomenutih 270 milijuna kuna za dokapitalizaciju osigurao iz vlastitih sredstava, a ostatak, kao i u slučaju PIK-a Vrbovec, iz investicijskih kredita na teret Belja, te tekućeg poslovanja tvrtke.</p>
<p>Agrokor prihvaća obvezu podmirenja obveza prema državnim vjerovnicima uz diskont od 99,9 posto, podmirenje dugovanja prema radnicima, te ostalim vjerovnicima. Inače, prema iznesenim procjenama, dugoročne obveze Belja iznose oko 178 milijuna kuna, a kratkoročne oko 361 milijun kuna, no nije precizirano koliki je u tome udjel obveza prema državnim vjerovnicima.</p>
<p>Potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac ocijenio je da su obje Agrokorove ponude kvalitetne i u skladu s propozicijama natječaja, te dodao da je to prvi put da su za kupnju tih tvrtki stigle kvalitetne ponude.</p>
<p>»Ponude su vrlo zanimljive. Vjerujemo da Agrokor može osigurati tržište za proizvode Belja i PIK-a Vrbovec, te im osigurati popunjenost proizvodnih kapaciteta. Do kraja godine pripremit ćemo analizu ponuda za Upravni odbor HFP-a koji će o njima raspravljati najvjerojatnije početkom 2005.«, kazao je Gotovac. S tim se slaže i Slavko Kotromanović, regionalni povjerenik Sindikata poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede (PPDIV) za Slavoniju i Baranju, koji podržava ulazak Agrokora u te tvrtke i spremnost da se u kupoprodajni ugovor ugrade mehanizmi zaštite radnika. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zrakoplovi »Dubrovnik Airlinesa« u zraku najkasnije do Uskrsa</p>
<p>Premda je već bez konkretnih dogovora s vlasnicima uložila 400.000 eura, »Zračna luka Dubrovnik« mogla bi se povući iz projekta »Dubrovnik Airlines«</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Novosnovana dubrovačka zrakoplovna tvrtka »Dubrovnik Airlines« planira u idućoj godini, s dva zrakoplova tipa MD 82 i 73 zaposlenih, ostvariti 10 milijuna američkih dolara dobiti. Početni kapital iznosi 1,4 milijuna eura od čega je na račun »Dubrovnik Airlinesa« »Atlantska plovidba« stavila milijun, a »Zračna luka Dubrovnik« 400.000 eura, dok će se preostalih 600.000 eura do planiranih dva milijuna eura osigurati do početka iduće turističke sezone, najavljeno je u srijedu na novinskoj konferenciji osnivača tvrtke.</p>
<p>Govoreći u ime »Atlantske plovidbe«, većinskog vlasnika najmlađe hrvatske zrakoplovne tvrtke, predsjednik Uprave kap. Ante Jerković istaknuo je da je u toj brodarskoj kući koja uz tri hotela i putničku agenciju kani osnovati i putničku flotu, ocijenjeno da bi se osnivanjem charter zrakoplovne tvrtke budućim gostima osigurala puna usluga. Jerković je ponovio da »Dubrovnik Airlines« nema namjeru preuzimati zrakoplovnu tvrtku »Adriatic Airlines« i da neće biti konkurencija ostalim našim zrakoplovnim tvrtkama.</p>
<p>»Do Uskrsa kad kreće turistička sezona, predstoji nam još dosta posla kako bi kompanija zaživjela. S obzirom da je »Zračna luka Dubrovnik« zbog njezinih vlasnika specifičan suvlasnik, treba reći da će možda doći i do promjena u odnosu vlasništva u »Dubrovnik Airlinesu«. </p>
<p>A drago mi je što mogu reći da je za ovaj projekt zainteresiran i Grad Dubrovnik, no o njegovu udjelu više će se znati nakon donošenja proračuna za 2005.«, dodao je Jerković. </p>
<p>Direktor zračne luke Dubrovnik, Tonći Peović, objasnio je da su domaće tvrtke »Croatia Airlines« i »Adriatic Airlines« u Dubrovnik dovele 57 posto putnika, dok ostalo otpada na inozemne prijevoznike. »Smatram da za domaću tvrtku ima dosta prostora jer se mogu preuzeti letovi stranih tvrtki. </p>
<p>Dosad smo se bavili primitivnim poslovima, prihvaćali zrakoplove, vozili traktore po stajanci i nosili tuđe kofere, a sad moramo krenuti korak dalje. Isključiv su nam cilj devizna zarada, zapošljavanje domaćih kadrova te zračni prijevoz za što smo dobili podršku i lokalnih vlasti i države. </p>
<p>Naime, budući da je godišnji indeks rasta putnika u ovoj zračnoj luci 25 posto, to će, ako to ne napravimo mi, uskoro učiniti netko drugi«, kazao je Peović. Dodao je da će ostajanje »Zračne luke Dubrovnik« u poslu ovisiti o mišljenu vlasnika – Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Općine Konavle i RH. Ako dubrovački aerodrom odustane od »Dubrovnik Airlinesa« tih će 400.000 eura, objasnio je Jerković, biti povučeno s računa, a vlasnički udio prodan.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Privatni osiguratelji predvidjeli krah solidarnog zdravstvenog sustava</p>
<p>Dopunu sadašnjih oblika dopunskih i posve privatnih osiguranja s izlaskom iz sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje priprema desetak većih osiguravajućih društava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Već je ova godina protekla u znaku širenja godinama zanemarenih tzv. privatnih zdravstvenih osiguranja, a ako se u sljedećoj ostvare najavljene mjere štednje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 2005. će osiguravajućim društvima u ovoj grupi osiguranja donijeti neočekivano visoke premijske prihode.</p>
<p>Čak dvije loše vijesti po hrvatske osiguranike u državnom, obveznom zdravstvenom osiguranju, a dobre za privatne osiguratelje, čule su se krajem prošlog tjedna. Najprije je objavljeno da Međunarodni monetarni fond smatra da Hrvatska iz državnog proračuna općenito previše troši na javno zdravstvo, a zatim je iz resornog ministarstva priopćeno da se predviđa osjetno povećanje udjela osiguranika u troškovima njihova liječenja. Pojednostavljeno, a posve u skladu s očekivanjima komercijalnih, privatnih osiguravatelja, ubuduće će se obveznim doprinosom za zdravstvo iz plaća stjecati pravo na sve manje »besplatnih« liječničkih usluga, a može se očekivati i povećanje participacije za lijekove. U tom sklopu spominje se i teško prihvatljiva mogućnost za najširi krug osiguranika: izbacivanje stomatoloških usluga s popisa osnovnog paketa usluga koje pruža HZZO.</p>
<p>Što će se od toga ostvariti, saznat ćemo negdje sredinom sljedeće godine kad se predviđa donošenje novog Zakona o zdravstvenom osiguranju uz istodobno donošenje (dugo očekivanog) novog popisa osiguraničkih prava. Ali već sada je izvjesno da štednja u zdravstvu može donijeti samo dublje posezanje u džep pacijenata. Upravo s time računa i desetak hrvatskih privatnih osiguratelja koji su upravo u godini koja izmiče počeli snažno razvijati vlastitu ponudu dopunskih, odnosno privatnih zdravstvenih osiguranja.</p>
<p>Sve se svodi na jednostavnu računicu već provjerenu prilikom uvođenja participacija. Ako pacijent već mora dodatno plaćati, radije će to učiniti u privatnom aranžmanu gdje se na specijalističke usluge ne čeka mjesecima već se obavljaju u vrijeme kad bolesniku najviše odgovara. A to bi, barem u teoriji, trebalo biti povoljno i za HZZO koji bi smanjio broj pruženih i doprinosom plaćenih usluga i tako umanjio svoj tradicionalni raskorak između prihoda i troškova.</p>
<p>Kako bi na vrijeme zauzelo što jače mjesto na tržištu koje zapravo tek nastaje, Croatia osiguranje je u ožujku osnovalo posebno osiguravajuće društvo za zdravstvena osiguranja. Nekako istodobno, Osiguranje Zagreb je preuzelo polikliniku u Nemetovoj i kupilo polovicu vlasničkog udjela u riječkom Medicu.</p>
<p>Koncern Agram, koji dosad nije sudjelovao na tržištu zdravstvenih osiguranja odlučio se za prečac: kupio je jednog od vodećih na tom području, Osiguranje Sunce. Upravo ga reorganizira raspodjelom životnih i neživotnih osiguranja među svoje članice (Euroherc, Jadransko i Euroherc Life), a Sunce (sa svojim poliklinikama) ostaje kao osigurateljno ime specijalizirano isključivo za zdravstvena osiguranja.</p>
<p>Za moguće preuzimanje u takvom je okruženju postalo zanimljivo i Addenda osiguranje, dosad jedina kuća u stranom vlasništvu koja se bavila jedino zdravstvenim osiguranjima. Addenda na tom području bilježi iznimno visok premijski rast (i do 70 posto), a lani je zauzimala oko 40 posto tržišta.</p>
<p>Zbog toga je za Addendu zainteresirano i Croatia osiguranje, a predsjednik Uprave Croatia osiguranja Hrvoje Vojković najavio je da se priprema njezina skora kupnja.</p>
<p>S već pripremljenim programima razvoja zdravstvenih osiguranja, donošenje novih zakona i paketa osiguraničkih prava u osnovnom, »državnom« zdravstvu čekaju Merkur i Grawe, a slično razmišlja još desetak osiguratelja, među kojima su i neki od manjih, primjerice, Libertas koji je još lani počeo ugovarati privatna stomatološka osiguranja.</p>
<p>Privatni osiguratelji odavno su predvidjeli krah solidarnog zdravstvenog sustava i zaključili da će se i na ovom području ponoviti eksplozivan rast kakav je prošlih godina ostvaren u životnim osiguranjima kao obliku štednje za dodatnu mirovinu.</p>
<p>Većinu osiguranika zbunjuje tako veliko zanimanje privatnika za posao u kojem država bilježi isključivo gubitke. Jer, glavna je razlika između poslovanja HZZO-a i privatnih osiguravajućih društava što privatnici posluju na profitnom, a ne kao javno zdravstvo na temelju uzajamnosti i solidarnosti. Uz to, osiguratelji posluju u međusobnoj konkurenciji dok je HZZO najvećim dijelom monopolist. Posebno je važno i što privatni osiguratelji za svoje usluge traže jedinstvenu premiju čija se visina određuje prema ukalkuliranom riziku i premija je, osim u nekim ekstremnim slučajevima bolesnih osoba, podjednaka za sve osiguranike.</p>
<p>HZZO, međutim, visinu doprinosa određuje izdvajanjem postotka od plaće pa za iste usluge znatno više plaćaju oni koji najviše zarađuju. Ovime je ujedno objašnjeno zašto se država toliko protivi uvođenju (odnosno vraćanju prvo odobrenog, a zatim ukinutog) potpuno privatnog zdravstveno osiguranja s izlaskom iz HZZO-a. Resorno ministarstvo i čelnici HZZO-a strahuju da bi im s vremenom u državnom zdravstvenom sustavu ostali samo siromašniji građani, a čak i srednji sloj koji je u nastajanju pobjegao bi u privatno osiguranje.</p>
<p>U sklopu skorih rasprava o novom zakonskom okruženju za rad državnog i privatnog zdravstva svakako treba raspraviti zašto privatni osiguratelji liječnicima za iste usluge mogu platiti znatno više, a ipak profitno poslovati i zašto do izlječenja u privatnom aranžmanu u pravilu dolazi znatno brže nego u državnom. I napokon, dokad će državno zdravstvo, suprotno praksi Europske unije, lijek za svoje bolesti tražiti u sprječavanju konkurencije na tržištu, umjesto da joj, u interesu države i pacijenata čak i pomogne u širenju?</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Osnovana hrvatska udruga za intermodalni promet</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Intermodalni promidžbeni centar Dunav - Jadran« (IPC Dunav - Jadran), naziv je nove strukovne udruge čiju strukturu čine Hrvatske željeznice (HŽ), pomorske luke, špediteri i prijevoznici koja će se baviti tzv. intermodalnim prijevozom. Riječ je o kontinuiranom prijevozu tereta raznim prometnim sredstvima sa samo jednom dokumentacijom od polaska do konačnog odredišta. </p>
<p>Na taj način pojeftinjuje se prijevoz, smanjuje kašnjenje i olakšava promet robom. Inače cilj ove Udruge, koja je ujedno i podružnica Europske intermodalne udruge (EIA), bit će promocija intermodalnog prijevoza koji bi u potpunosti trebao Zaživjeti do ulaska Hrvatske u EU.</p>
<p>Za predsjednika udruge izabran je Tomislav Josip Mlinarić, predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica. </p>
<p>Prema njegovim riječima Udruga kani promovirati i važne međunarodne pravce koji prolaze kroz Hrvatsku, u prvom redu Koridor X koji povezuje zapadnu i jugoistočnu Europu i Koridor V koji spaja pomorske pravce preko Rijeke sa zemljama srednje Europe te Luke Ploče, koji je namijenjen području Bosne i Hercegovine i Mađarske.</p>
<p>»Intermodalni prijevoz povećava iskorištenost mreže željezničkih pruga, što je važno u svijetlu sve većih problema u cestovnom prometu«, istaknuo je Klaus Ebeling, glavni tajnik Europske intermodalne udruge.</p>
<p>O razvoju intermodalnog prijevoza ovisi i budućnost spomenutih pravaca, a samim time i tržišna isplativost prijevoza. Naime, kako se čulo ovom prilikom, Europska komisija predviđa da će se cestovni promet u EU udvostručiti do 2015. što će povećati ionako velike gužve na autocestama. Na primjer, širenjem EU, već sad je cestovni promet na granici između Njemačke i Češke porastao za 113 posto, a između Njemačke i Poljske za 121 posto, dok zastoji kolona na njemačkim autocestama dosežu i do 800 kilometara. </p>
<p>Uz HŽ, osnivači ove udruge su Luka Rijeka, Luka Ploče, Luka Vukovar, Luka Tranzit - Osijek, Trast, Transadria, Udruga cestovnih prijevoznika, Crokombi, Jadroagent, AGIT i Lošinjska plovidba.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ina: Nismo zatražili poskupljenje plina od 1. siječnja</p>
<p>Izračun kojega je Ina dostavila Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti pokazuje da bi Inina prodajna cijena plina zbog poskupljenja uvoznog ruskog plina ipak trebala od 1. siječnja 2005. porasti za 5,6 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina nije od Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti zatražila da joj odobri poskupljenje plina od 1. siječnja, tvrde u Ini.</p>
<p>Pritom objašnjavaju da su u sklopu Vijeću dostavljenog izračuna prodajne cijene prirodnog plina za tarifne kupce za prva tri mjeseca 2005. samo napomenuli da je cijena uvoznog prirodnog plina značajno porasla, te da to utječe na porast njihove prodajne cijene za 5,6 posto. </p>
<p>Ali to ne znači da smo zatražili povećanje cijene tog energenta, štoviše Vijeću smo predložili da prodajna cijena za tarifne kupce u prvom kvartalu sljedeće godine ostane nepromijenjena, odnosno da i dalje iznosi 1,07 kuna po prostornom metru, kazala je Nataša Vujec, direktorica Sektora komercijalnih djelatnosti Ina-Naftaplina.</p>
<p>Inače, Ina iz Rusije uvozi oko 40 posto ukupno potrebnog plina, a cijena ruskog plina raste već godinama. Samo je ove godine poskupio 20 posto, a Ini je odobreno samo jedno poskupljenje od 1. travnja od sedam posto, kažu u Ina-Naftaplinu. </p>
<p>Prema njihovim riječima, cijene ruskog plina i dalje rastu, što objašnjavaju podatkom da se cijene tog energenta određuju na temelju prosječnih cijena sirove nafte u devet prethodnih mjeseci. </p>
<p>Zbog toga cijene plina obično sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci slijede cijene nafte koje su ove godine znatno porasle pa su i europske cijene znatno više od naših, tvrde u Ini. Dobro je, međutim, da istodobno pada vrijednost dolara, valute kojom se trguje naftom i plinom, čime se djelomično ublažava poskupljenje tih energenata.</p>
<p>Dok cijena uvoznog plina za Vijeće nije sporna to ne vrijedi za cijenu plina proizvedenog u Hrvatskoj. U postojećem tarifnom sustavu nije jasno određen način njenog određivanja, kažu u Ini. To je bio jedan od razloga zašto su Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva poslali prijedlog za izmjene tarifnog sustava za dobavu plina za tarifne kupce, ali je taj dokument, prema njihovim tvrdnjama, uz ostalo i zbog kadrovskih promjena zapeo u Ministarstvu pa bi mogao početi vrijediti tek od 1. travnja 2005.</p>
<p>Međutim, predsjednik Vijeća Mićo Klepo tvrdi da je Ina taj prijedlog po zakonu trebala poslati izravno Vladi. On očekuje da će Vijeće prihvatiti Inin prijedlog da cijene u prvom tromjesečju 2005. ostanu nepromijenjene. Ali ako je zaista potrebno povećati cijenu plina zašto Ina to nije i jasno zatražila, pita Klepo.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tisak uveo uslugu e-kioska uz besplatnu dostavu na najbliži kiosk</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zahvaljujući ovogodišnjem ulaganju šest milijuna kuna u informatičku infrastrukturu, Tisak je kupcima putem svog novog internetskog portala ponudio besplatnu uslugu e-kioska, odnosno narudžbu bilo kojeg izdanja što se distribuira u Tiskovoj mreži i dostavu unutar 48 sati na bilo koje od oko tisuću prodajnih mjesta Tiska u Hrvatskoj. </p>
<p>Kako je istaknuo predsjednik Uprave Tiska Davor Tomašković, takva je usluga na neki način praktičnija od dostave poštom, jer kupac ne mora voditi računa o tome da u doba dostave bude kod kuće, već naručena izdanja - bilo da se radi o starijim brojevima publikacija, knjigama ili DVD-ima koji se distribuiraju putem Tiskove mreže, ili izdanja kojih nema na obližnjem kiosku - može podignuti bilo kada u sljedećih desetak dana. </p>
<p>Međutim, u Tisku također planiraju s vremenom ponuditi i uslugu dostave poštom, iako ona neće biti besplatna.</p>
<p>Inače, nova internetska stranica Tiska, koja je izrađena na temelju iSite softvera hrvatske tvrtke Perpetuum Mobile te dijelom uz pomoć Microsoftove tehnologije, također će omogućiti i izdavačima stalni uvid u statistiku prodaje. </p>
<p>S vremenom će Tisak ponuditi i detaljnije informacije o remitendi u pojedinim područjima. Uz šest milijuna kuna uloženih u informatizaciju, Tisak u sljedeće tri godine planira uložiti još 30 milijuna kuna. Inače, suradnja Tiska, Perpetuum Mobilea i Microsofta uključuje i licenciranje Microsoftovih proizvoda za potrebe čitavog poslovnog sustava Tiska kroz trogodišnji ugovor vrijedan 250.000 dolara. </p>
<p>Kako je istaknuo Tomašković, ulaganje u informatizaciju osigurat će brže i učinkovitije poslovanje, s nižim troškovima, te bolju komunikaciju s udaljenim prodajnim mjestima Tiska. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Prosvjed u Rijeci protiv Družbe Adrije</p>
<p>Prosvjednici zahtijevaju objavljivanje cijele Studije o utjecaju na okoliš te referendum građana o tome žele li projekt Družbe Adrije</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Nekoliko desetaka članova franjevačkog svjetovnog reda Majke Božje Trsatske i Franjevačke mladeži (FRAMA) u srijedu ujutro okupilo se na riječkom Trgu Republike Hrvatske mirno prosvjedujući protiv realizacije projekta Družbe Adrije i potpisujući peticiju za istupanje iz Sporazuma o integraciji naftovoda Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske. </p>
<p>»Ako Hrvatski sabor ne preuzme odgovornost za prihvaćanje ili neprihvaćanje ovog projekta, onda to pravo i dužnost smiju imati građani, posebice oni uz jadransku obalu i oni koji žive od mora«, rečeno je na skupu čiji su sudionici nosili transparente s natpisima »Želimo čisti Jadran« i »NE Družbi Adriji«. </p>
<p>Prosvjednici zahtijevaju objavljivanje cijele Studije o utjecaju na okoliš tog projekta, mišljenje neutralnih stručnjaka o tom dokumentu te da se javni uvid i rasprava o Studiji produlji na 60 dana. Riječki prosvjednici smatraju da se o svemu moraju informirati i susjedne priobalne jadranske države, te zatražiti i njihovo mišljenje.</p>
<p>Također će inzistirati na raspisivanju referenduma o tome žele li građani Družbu Adriju ili ne. </p>
<p>Dijeleći prolaznicima letke »Istine i laži o projektu Družba Adrija«, prosvjednici su upozorili na njegovu ekonomsku neisplativost i rizičnost za ribarstvo, marikulturu i turizam. »Da se ništa ne dogodi, Kvarner će izgubiti samo zbog činjenice da gosti neće htjeti boraviti na području kojim se kreću veliki tankeri«, kazao je Miroslav Pelčić, jedan od organizatora, dodavši da su se Trsaćani na mirni prosvjed odlučili slijedeći primjer 40 zagrebačkih katoličkih udruga koje su također na taj način tražile istupanje Hrvatske iz tog sporazuma.</p>
<p>Prosvjednici su izrazili ogorčenost činjenicom da javnost nije upoznata s činjenicom da su do sada tankeri u Omišlju iskrcavali naftu uzimajući u svoja balastna spremišta jadransku morsku vodu, dok bi provedbom projekta Družbe Adrije tankeri uplovljavali u Jadran s balastnim vodama iz drugih mora i drukčijeg biološkog sastava, koju bi izbacivali u našemu moru prije ukrcaja nekvalitetne i pritom visokosumporne ruske nafte.</p>
<p>Upozoreno je da u balastnim vodama često prežive mnoge invazivne vrste, bakterije i virusi koji su u stanju poremetiti pa i uništiti biljni i životinjski svijet hrvatskog podmorja, što se već dogodilo u Crnomu moru ili sjeverno američkim Velikim jezerima. Među ostalim, čulo se i kako je malo vjerojatno da bi bilo koja od susjednih zemalja, članica Europske unije, mogla prihvatiti ovaj projekt, jer mora poštivati stroga pravila zaštite okoliša Unije.</p>
<p>Prosvjednici su pozvali sve crkvene i građanske ustanove, udruge i organizacije, javne djelatnike, lokalne i državne vlasti i sve ljude dobre volje da se aktivno uključe u borbu protiv projekta Družbe Adrije.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Izborna utrka počela i službeno</p>
<p>Državno izborno povjerenstvo predlaže da kandidati ubuduće skupljaju 20.000 potpisa, te da potencijalni kandidati uplaćuju određeni paušal, koji bi im se vratio ako skupe potreban broj potpisa/ U suprotnome, taj novac bi se dalo u humanitarne svrhe </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo listu od 13 predsjedničkih kandidata koji su prikupili potrebnih 10.000 potpisa birača, izborna promidžba službeno počinje u srijedu u ponoć.</p>
<p>Predsjednički kandidati su Đurđa Adlešić, kandidatkinja HSLS-a, koja je skupila je 22.376 potpisa potpore, Miroslav Ćiro Blažević kojeg podupire Stranka hrvatskih branitelja s 18.874 potpisa, nezavisni Ljubo Ćesić Rojs (17.158 potpisa), nezavisni Mladen Kešer (10.599 potpisa), Jadranka Kosor, kandidatkinja HDZ-a s 93.010 potpisa, nezavisna kandidatkinja Doris Košta (12.936 potpisa), Anto Kovačević, kandidat HKDU-a s 13.725 potpisa, nezavisni Slaven Letica (18.125 potpisa), Stjepan Mesić, kandidat SDP-a, HNS-a, HSS-a, IDS-a, Libre, LS-a, PGS-a, SDAH, koji je skupio 220.633 potpisa, nezavisni Boris Mikšić (18.002 potpisa), Ivić Pašalić, kandidat HB-a, s 20.825 potpisa, Tomislav Petrak, kandidat HPS-a s 14.541 potpisom i Miroslav Rajh, kandidat Hrvatske stranke mladih koji je skupio 12.004 potpisa. </p>
<p>Do petka u ponoć mogu se DIP-u podnositi prigovori zbog nepravilnosti u postupku, o kojima će Povjerenstvo odlučiti u roku 48 sati.</p>
<p>»DIP ne isključuje mogućnost da su neki građani davali potpise za više kandidata«, rekao je predsjednik DIP-a Ivica Crnić na konferenciji za novinare. Objasnio je da bi kandidatura postala nevaljana samo kad bi se utvrdilo da je neki predsjednički kandidat samo zahvaljujući dvostrukim potpisima skupio više od 10.000 potpisa. </p>
<p>Procjenjuje se da će predsjednički izbori državu stajati između 50 i 60 milijuna kuna. DIP smatra da bi trebalo povećati cenzus potpisa, s 10.000 na 20.000 potpisa, kao što je to u Slovačkoj. Crnić kaže da bi potencijalni kandidati trebali platiti određeni paušal, koji bi im se vratio ako skupe potreban broj potpisa. U suprotnom, taj novac bi trebalo dati u humanitarne svrhe. </p>
<p>U DIP su prispjele i kandidature osoba koje nisu imale potreban broj potpisa. Najveći pehist je Ivan Keglević kojem je nedostajalo samo 158 potrebnih potpisa za valjanu kandidaturu. Ana Lučić, Marčelo Brajnović, Mladen Čižmić i Slobodan Midžić kandidirali su se bez ijednog potpisa potpore, Milan Dunaj skupio je 2500 potpisa, Jurica Tucak 555, Katica Oros 71 i Stevko Marinković 11 potpisa. </p>
<p>Riječ je o rekordnim izborima po broju prijavljenih predsjedničkih kandidata, za koje je potpise dalo više od 500.000 građana.</p>
<p>Crnić je pozvao građane da još jednom provjere jesu li upisani u birački popis. Birači koji će se na dan izbora, 2. siječnja, zateći izvan mjesta prebivališta, mogu se do 24. prosinca privremeno ispisati iz popisa birača i upisati u drugoj općini.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sobol: U istragu seksualnog zlostavljanja u HV-u uključiti nezavisne stručnjake</p>
<p>U MORH-u su skloni pometanju stvari pod tepih, pa im predlažem da iz MUP-a posude onih 16 tepiha, komentirala je predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol zatražila je da MORH u potpunosti istraži sve slučajeve eventualnog seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja u Hrvatskoj vojsci o kojima u zadnje vrijeme javljaju mediji, da u istrage uključi i neovisne stručnjake koji imaju iskustva u radu sa žrtvama seksualnog zlostavljanja, kao i da obnovi već istražene slučajeve pristanu li žrtve na to. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u srijedu u Saboru, na kojoj je govorila i Martina Belić, koordinatorica udruge B.a.b.e., te Tonči Majić, predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava, Sobol je napomenula da u svakom sustavu, pa i vojnom, ima pojedinaca bolesnih nagona, ali je važno da je sustav spreman sve istražiti, krivce kazniti, a žrtve zaštititi. </p>
<p>»Bojim se, međutim, da su u MORH-u skloni pometanju stvari pod tepih, pa im predlažem da iz MUP-a posude onih 16 tepiha, samo se bojim da im ni to neće biti dovoljno«, ironizirala je Gordana Sobol, aludirajući na nedavnu kaznenu prijavu podignutu protiv njezinog supruga, pomoćnika ministra unutarnjih poslova u Račanovoj vladi. Sobol je rekla i da ne može prihvatiti MORH-ovo javno obrušavanje na medije koji pišu o nepravilnostima u vojnom sustavu, naglasivši da se nova vlast i inače ponaša tako da želi »ubiti« glasnika loše vijesti. </p>
<p>Martina Belić je primijetila da su žrtve seksualnog zlostavljanja najprije, dugo i uporno, pokušavale istjerati pravdu unutar sustava, ali da nije bilo nikakvih reakcija, pa su bile prinuđene obratiti se nevladinim udrugama i medijima. »Nažalost, MORH je i ranije i sada postupao tako da je neprimjerenim istragama, zapravo, optuživao žrtve«, rekla je Belić, spominjući tzv. bjelovarski slučaj, kad je zlostavljač samo premješten iz Bjelovara u Zagreb. »Time se dezavuiraju žrtve, a šalje se i poruka drugim mogućim počiniteljima - radite i vi isto, ništa vam se neće dogoditi«, Upozorila je da MORH ima moralnu obvezu suspendirati i kazniti počinitelja čak i ako ga sud oslobodi odgovornosti za seksualno zlostavljanje. </p>
<p>Majić je novinarima spomenuo brojku od 100.000 pritužbi koje su navodno zadnjih godina stigle u MORH, od čega nekoliko postotaka otpada na pritužbe seksualne naravi. To znači da nije točno ono što nam servira MORH koji spominje 52 slučaja seksualnog uznemiravanja, rekao je Majić, koji vjeruje da se radi o troznamenkastom broju. Spomenuo je tzv. zadarski slučaj, u sklopu kojeg jedan »ekstremno desničarski zadarski list razvlači ženu žrtvu seksualnog zlostavljanja prikazujući je kao napasnicu«, naglašavajući da toj ženi sad stižu i prijetnje smrću. </p>
<p>»Žrtve koje su bile naivne, pa su najprije nazvale MORH-ov telefon, kažu nam da su im s druge strane žice prijetili«, rekao je Majić. Na pitanje zašto još nije otišao u Državno odvjetništvo i predao dokumentaciju o svim slučajevima koje spominje, nego se preko medija i nadalje »prepucava« s MORH-om, odgovorio je da nikako ne uspijeva uskladiti termine s državnim odvjetnikom. Na konstataciju da to s terminima ne zvuči uvjerljivo, uzvratio je: »Baš i nemam puno povjerenja u to da će Državno odvjetništvo dobro odraditi svoj posao«. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kunst: Neću više glumiti fikus</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik URSH-a Boris Kunst dao je neopozivu ostavku na mjesto potpredsjednika Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), ali ne zato što Matica sindikata javnih službi traži njegovu smjenu, već zato, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare, što je nezadovoljan »degeneričnim socijalnim dijalogom i partnerstvom s Vladom«.</p>
<p>»Ne želim više obnašati nijednu dužnost ni glumiti fikus u GSV-u, koji Vladi služi kao socijalni dekor prema Europi«, naglasio je Kunst. »Premijer i Vlada slatkorječivo i demogoški obrađuju socijalne partnere i kupuju socijalni mir bez pokrića.« Dva pokušaja popravka socijalnog dijaloga propala su, kaže, jer premijerova obećanja traju koliko i razgovor sa sindikatima. Vlada nas, upozorava, pokušava izmanipulirati gdje stigne i ne poštuje dogovoreno, pa su i državni proračun i izmjene poreznih zakona prihvaćeni bez obećane rasprave sa sindikatima.</p>
<p>»Izborni slogan stranke na vlasti 'Pokrenimo Hrvatsku' pretvorio se u 'Pokorimo Hrvatsku', a sindikati neće dopustiti da Hrvatska postane veletržnicom periferije Europe, gdje će radnici raditi za koricu kruha«, istaknuo je Kunst, dodavši da se sindikati moraju suprotstaviti odlukama vlasti na štetu radnika. URSH zasad ostaje u GSV-u i neće ga bojkotirati zbog strukovnog liječničkog kolektivnog ugovora, što Matica predlaže ostalim središnjicama, jer upravo URSH i zatupa neophodnost strukovnih ugovora. No, URSH je spreman razgovarati o bojkotu GSV-a kao pritisku na Vladu da se poboljša socijalni dijalog uz korektan odnos i uvažavanje partnera.</p>
<p>»Zahtjev Matice, odnosno Vilima Ribića, za moju smjenu toliko je maliciozan da ne treba trošiti riječi. Ribić je maligni tip, koji je doveo u zabludu i izmanipulira Sindikat medicinskih sestara, pa sad traži s kim će podijeliti krivnju«, rekao je Kunst, poručivši Ribiću da sad on može zasjesti na mjesto potpredsjenika GSV-a, pa i zamijeniti Jadranku Kosor na mjestu predsjednice GSV-a dok traje predsjednička kampanja. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić opovrgao je Matičine tvrdnje da je prevario ostale sindikate, potpisavši strukovni ugovor za liječnike. Prašinu dižu, kaže Babić, transformirani sindikati iz bivše države. Liječnik specijalist u bolnici sa 20 godina staža sad prima 6954 kune plaće, 2005. godine dobit će 7309 kuna (ili 356 kuna više), a za šest godina plaća će mu biti oko 12.000 kuna, malo više od plaće prekršajnog suca.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rajh je četiri godine član sljedbe optužene za držanje robova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Vjesnikov tekst o predsjedničkom kandidatu Miroslavu Rajhu, članu Kršćansko-vaišnavske sljedbe Damira Rožmana, u srijedu je reagiralo više roditelja čija su djeca članovi Rožmanove sljedbe. Oni su redom iznijeli izrazito negativne stavove o sljedbi, ističući kako je »riječ o odraslim ljudima koji radije žive od prosjačenja nego da se prihvate ozbiljna posla«. Posebno su napomenuli da se protiv vođa sljedbe Damira Rožmana i Luke Rocca vodi kazneni postupak pred Općinskim sudom u Samoboru. </p>
<p>To nam je potvrdio samoborski Općinski sud kao i Luka Rocco, upravnik Međunarodne kršćanske-vaišnavske zajednice, kako sebe nazivaju članovi još službeno neregistrirane Rožmanove sljedbe. Rocco je kazao da se protiv njega i Rožmana već dvije godine na Općinskom sudu u Samoboru vodi kazneni postupak pod optužbom »za držanje i prijevoz robova«. </p>
<p>»S time da su kao robovi navedeni naši kolege i moja supruga«, dodaje Rocco. »Tužbu je podiglo Državno odvjetništvo u Sesvetama, nakon što je zbog nedostatka dokaza Županijski sud u Zagrebu optužnicu odbacio, kao i Općinsko državno odvjetništvo u Samoboru. Međutim, potom je državni odvjetnik Mladen Bajić zatražio provedbu kaznenog postupka i tako je došlo do suđenja u Samoboru«, rekao je Rocco, napomenuvši da se bez opravdanih razloga, odgađa i službena registracija Međunarodne kršćanske vaišnavske zajednice. </p>
<p>On je također potvrdio da je predsjednički kandidat Miroslav Rajh već četiri godine član te zajednice koja trenutačno ima dvadesetak članova. </p>
<p>Prema Roccovim riječima, Rajh je nakon neuspjele kandidature na prošlim parlamentarnim izborima pokrenuo Hrvatsku stranku mladih (HSM) koja želi animirati politički nedovoljno angažiranu mladež, posebice studente, a Kršćanska vaišnavska zajednica u njegovim mu političkim ambicijama pruža duhovnu i logističku podršku. </p>
<p>Na primjedbu da Rajh nigdje nije formalno studirao iako se pri podnošenju kandidature predstavio kao student vedske književnosti, Rocco je odgovorio da »Rajh studira vedsku znanost kod gospodina Rožmana«. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Srpski hakeri napali i stranice HDZ-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što su u ponedjeljak napali službene internetske stranice »snježne kraljice« Janice Kostelić postavivši na njih slike četničkog vođe Draže Mihailovića i njegovoga obožavatelja košarkaša Milana Gurovića, srpski su hakeri tijekom utorka te u noći na srijedu, napali i internetske stranice stranice Mladeži HDZ-a.</p>
<p>Predsjednica Mladeži HDZ-a Margareta Mađerić kazala je Vjesniku da im je nakon napada na stranice izbrisana rubrika »Novosti« te da se još poduzimaju aktivnosti kako bi se uklonila šteta i kako bi stranica normalno profunkcionirala. »Očito napadaju najbolje, a mi to jesmo«, dodala je čelnica mladih HDZ-a.</p>
<p>Prema informacijama internetskog portala Index.hr, HDZ-ovu je stranicu hakirala ista ekipa koja je u ponedjeljak srušila i Janičine stranice. Uz riječi da iza napada »ne stoji nacizam«, hakeri su na HDZ-ovu stranicu postavili tekst u kojem ističu da su rodoljubi te da su napad izveli »zato što mogu«. </p>
<p> A potom su, »čisto da se zna odakle su«, dodali i podužu pjesmu »Otadžbina« koja završava riječima: »...pa ćeš o stenja tvrdom kamenju brijane glave teme ćelavo, u zanosnome strahu lupati, al jedan izraz, jednu misao, ćućeš u borbe strasnoj lomljavi, »Otadžbina je ovo Srbina!«. </p>
<p>A. K. B., M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sanader: J. Kosor ima pravo na svoju ocjenu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Stajalište Jadranke Kosor kao predsjedničkoga kandidata o Družbi Adriji poštujem u potpunosti. Stranka još nije donijela konačnu odluku o tome, ali Jadranka Kosor kao predsjednički kandidat ima pravo na svoju ocjenu. Ona je kandidat HDZ-a, ali će sigurno privući i mnogo širi krug birača izvan HDZ-a. Budući da će u slučaju pobjede morati napustiti stranku, ima pravo na svoje mišljenje i stajalište o svim važnim političkim pitanjima. Na meni je da to respektiram, ali konačnu odluku donijet ćemo nakon razmatranja studije za zaštitu okoliša. Ja apsolutno podržavam punu samostalnost Jadranke Kosor i respektiram ovakvo njezino stajalište o Družbi Adriji«, rekao je premijer Ivo Sanader Vjesniku u intervjuu koji će izaći u broju od petka.</p>
<p>Premijer je s Vjesnikovim novinarima razgovarao uoči odluke Europske unije o početku pregovora s Hrvatskom, te je odgovorio na niz pitanja o budućim pregovorima s Unijom, rješenju »slučaja Gotovine«, odnosima Hrvatske sa Slovenijom i susjedima i postavljanju Tomislava Karamarka za čelnog čovjeka Protuobavještajne agencije. </p>
<p>A. L./J. Kö.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Europski diplomati: Američki non paper treba shvatiti ozbiljno</p>
<p>SAD je zabrinut i zbog »efekta krive poruke«: ako se Hrvatskoj popusti u »slučaju Gotovina«, to će značiti jako lošu poruku Srbiji i Crnoj Gori, zemlji u kojoj se skriva 13 haaških bjegunaca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za američki dokument kojim se traži odgoda početka pregovora Hrvatske s Europskom unijom o punopravnom članstvu hrvatski je državni vrh saznao prije više od tjedan dana, a i prije distribucije tog dokumenta znalo se također da američka diplomacija lobira da početak pregovora odgodi, potvrdili su Vjesniku pouzdani izvori.</p>
<p>Američka administracija naložila je svom veleposlaniku u Bruxellesu da utječe na predstavnike zemalja članica EU-a, a slijedom toga u Bruxelles nije poslala pismo, nego je sastavljen non paper, koji je podijeljene europskim partnerima. </p>
<p>SAD, sudeći prema sadržaju non papera, za takav potez ima dvojaku argumentaciju: u Washingtonu se očigledno smatra da će prebrzi ritam hrvatskog približavanja EU uzrokovati još veći zaostatak ostalih zemalja u regiji. Osim toga, SAD je zabrinut zbog »efekta krive poruke«. Ako se Hrvatskoj popusti u »slučaju Gotovina«, to će značiti jako lošu poruku Srbiji i Crnoj Gori, zemlji u kojoj se skriva 13 haaških bjegunaca. </p>
<p>Kao treći razlog navodi se i činjenica koja je bila poznata svim hrvatskim vladama: SAD snažno podržava rad Haaškog suda i suradnju zemalja u regiji s Haaškim sudom smatra jednim od ključnih čimbenika u ocjeni zrelosti zemalja u balkanskoj regiji, ali i određivanju razine i kvalitete odnosa koje sa svakom pojedinom zemljom želi imati. </p>
<p>Europska unija u osnovi nije daleko od američke ocjene razine suradnje Hrvatske s Haaškim sudom, o određivanju datuma je podijeljena, a Hrvatska na kraju dobiva datum, ali pod uvjetom da do početak pregovora dokaže punu suradnju s Haaškim sudom. </p>
<p>Američki pritisak treba shvatiti ozbiljno, navode europski diplomati, a sudeći prema posljednjim izjavama američkog veleposlanika u Hrvatskoj Ralpha Franka, SAD je uvjeren da Hrvatska mora pronaći odbjegloga generala Antu Gotovinu.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada nije zabrinuta</p>
<p>U Vladi nisu zabrinuti pismom Amerikanaca odaslanim vladama zemalja Europske unije u kojem se preporučuje da se zaustavi odluka o početku pregovora dok se ne riješi slučaj odbjegloga generala Ante Gotovine. </p>
<p>Pismo je, osim toga, kažu u Vladi, staro već dva tjedna. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatska će u petak dobiti datum pregovora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u srijedu je na sjednici Vlade rekao kako očekuje da će Hrvatska u petak u Bruxellesu dobiti datum početka pregovora s Europskom unijom. Kakav će tekst odluke o početku pregovora biti, ovisi o predsjednicima europskih vlada, jer je »slučaj Gotovina« nekim europskim članicama još uvijek ključan razlog za odgodu ili uvjetovanje pristupa Hrvatske EU. Premijer je na to uoči puta u Bruxelles poručio: »Pokušat ćemo ih uvjeriti da naša obveza suradnje s Haagom i dalje ostaje«.</p>
<p>Činjenicu da će u petak prvi put sudjelovati na sjednici Europskog vijeća Sanader smatra znakovitim pomakom uoči pregovora. Prošli put je, podsjetio je, sudjelovao samo na briefingu.</p>
<p>Premijer je najavio da u Bruxelles putuje u četvrtak i da će do petka pokušati uvjeriti europske partnere kako Hrvatska ispunjava kopenhagenske i europske kriterije.</p>
<p>Što se tiče pregovaračke ekipe i pitanja zašto on još nije oformljena, u Banskim dvorima tvrde da će se i to riješiti na prvoj sjednici Sabora, 17. siječnja.</p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pirotehničari traže prava, novac i povrat PDV-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pirotehničari 23 privatne tvrtke za razminiranje te vlasnici tih tvrtki, njih petstotinjak, prosvjedovalo je u srijedu na Markovu trgu u Zagrebu tražeći priznavanje zanimanja pirotehničara, više novca iz proračuna za razminiranje te sklapanje granskoga kolektivnog ugovora. Uz to, poslodavci su tražili da država novac prikupljen od PDV-a, koji je naplaćen od tvrtki za razminiranje, vrati natrag da bi se i s tim novcem moglo razminirati.</p>
<p>Iako je predstavnike pirotehničara i poslodavaca nakon gotovo sat vremena prosvjedovanja primio ministar financija Ivan Šuker, sindikalci na čelu sa Željkom Klausom, tajnikom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, upozorili su da će 15. ožujka, ne ispune li im se uvjeti, blokirati važne zagrebačke prometnice s ljudima, psima i strojevima.</p>
<p>Uz to, prosvjednici koje je vodio Boris Katić, predsjednik Udruge poslodavaca humanitarnog razminiranja, zahtijevali su raskidanje Vladina obećanja o potpisivanju ugovora neposrednom pogodbom za Mungose. Pirotehničari državne tvrtke za razminiranje AKD Mungos prije nekoliko su tjedana također prosvjedovali na Markovu trgu te im je obećano da će Vlada neposrednim pogodbama »srediti« za tu tvrtku poslove razminiranja koji će se financirati iz državnih tvrtki poput HAC-a, HŽ-a, a ti bi poslovi barem donekle trebali izvući Mungos iz dugova. </p>
<p>»Sredstva koja su nam trenutačno osigurana iz proračuna, točnije 198 milijuna kuna, bit će dovoljna za razminiranje samo do lipnja 2005., a nakon toga ćemo pirotehničarima morati isplaćivati minimalne plaće jer nećemo raditi«, upozorio je Katić. Dodao je da državni proračun i Nacionalna strategija razminiranja ne idu ruku pod ruku, pa će razminiranje trajati do 2020.</p>
<p>Ministar Šuker, kako saznajemo, nema ništa protiv priznavanja zanimanja pirotehničara, jer to »najmanje košta«, najavio je da će se početkom sljedeće godine sastati predstavnici Vlade, Hrvatskog centra za razminiranje, poslodavaca i sindikata. Uz to, Šuker je obećao da će PDV koji se naplaćuje od poslova razminiranja biti »vraćen« na razminiranje te kako će učiniti sve da rebalansom proračuna pirotehničari dobiju više novca.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Ante Gotovina«, »Heroj«, »Vukovar« i »NDH« - novi zadarski »ukrasi«</p>
<p>Na nekoliko pročelja u najužem gradskom središtu pojavili su se grafiti »Ante Gotovina«, »Heroj«, NDH i »Vukovar« i znak »U« s križem u sredini/ Zadarska gradonačelnica Ana Lovrin ustvrdila je da grafite ispisuju oni »koji ne vole Zadar ni Hrvatsku« </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Na nekoliko pročelja u najužem središtu grada Zadra u srijedu ujutro pojavili su se grafiti »Ante Gotovina«, »Heroj«, NDH i »Vukovar«. Zasad nepoznat počinitelj ili počinitelji ispisali su crnom bojom grafite na zgradi Gradskog poglavarstva, zatim na kućama u ulici koja vodi prema gradskim vratima, na stubištu koje vodi na Muraj, odnosno gradske bedeme, a na zgradi Hrvatskih cesta, koja je na stubištu za Muraj, nacrtan je i znak »U« s križem u sredini. </p>
<p>Policajci su uočili grafite u noći na srijedu i, prema nalogu gradske uprave, obrisani su odmah ujutro.</p>
<p>Zadarska gradonačelnica Ana Lovrin oštro je osudila ispisivanje grafita. »To rade oni koji ne vole Zadar ni Hrvatsku. Na takav način ne samo što štete ugledu Zadra, nego izravno oštećuju i javnu imovinu«, navodi se u njezinu priopćenju. </p>
<p>Policija je obavila očevid rano ujutro i utvrđuje tko je ispisao grafite. O svemu će biti obaviješteno i Državno odvjetništvo, koje će, ako gradska uprava uputi zahtjev, podignuti kaznenu prijavu protiv zasad nepoznatog počinitelja zbog oštećenja tuđe imovine.</p>
<p>Grafiti koji su osvanuli u srijedu povezuju se s izbacivanjem iz HDZ-a Davora Arasa, predsjednika Gradskog vijeća i jednoga od utemeljitelja zadarskoga HDZ-a, zbog njegova sudjelovanja na skupu Udruge Hrvatski domobran.</p>
<p>Iako su grafiti uklonjeni već do 10 sati, mnogi su ih građani vidjeli. Nevoljko žele komentirati grafite, ali je većina već umorna od njih. Neupitno je da je Ante Gotovina za Zadrane heroj koji ih je »nakon mnogih mjeseci oslobodio podruma«, ali su protiv njegova povezivanja s NDH-om i bilo kakvim fašističkim obilježjima te protiv korištenja njegova imena u dnevno-političke svrhe.</p>
<p>Zgrade u užem gradskom središtu odavno su meta ispisivačima grafita, posebice zgrada gradskog poglavarstva. </p>
<p>Simptomatično je da grafiti u pravilu osvanu kao reakcija na odluke državne ili gradske vlasti u s vezi s umirovljenim generalom Gotovinom. Nakon haaške optužnice protiv Gotovine, na gradskim je bedemima postavljen golem plakat s njegovim likom i natpisom »Heroj, a ne zločinac«, koji i danas stoji na tom mjestu. Nedavno je i glavna zadarska ulica Kalelarga osvanula oblijepljena Gotovininim slikama koje su vlasnici prodavaonica i kafića uklonili o svom trošku. </p>
<p>Zadarska policija nikad dosad nije objavila rezultate svojih istraga ovih slučaja.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Morao sam prekinuti »slučaj POA« zbog demokratske Hrvatske</p>
<p>Mesić misli da će datum početka pregovora s EU-om na određeni način biti uvjetovan s obzirom na okolnosti u kojima se Hrvatska našla</p>
<p>KARLOVAC/OZALJ</p>
<p> - »Neki su jako nesretni što je došlo do 'slučaja POA'. Pitaju kako je do toga došlo. Prekinuo sam slučaj zbog demokratske Hrvatske i građanskih sloboda. Supotpis u tom slučaju je dobrodošao jer znači konsenzus i dobru praksu za budućnost. Dobro je da se uočilo da ne može biti politizacije sigurnosnih službi«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u srijedu za radnog posjeta Karlovcu. </p>
<p>Predsjednik se osvrnuo na održanu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekavši kako suradnja s Haagom nema alternative.</p>
<p>Na pitanje novinara ima li Hrvatska šanse za datum početka pregovora s Europskom unijom bez uvjeta, predsjednik Mesić kazao je kako misli da će datum na određeni način biti uvjetovan s obzirom na okolnosti u kojima se Hrvatska našla, ali je dodao: »To ne znači da te uvjete ne možemo ispuniti«. </p>
<p>Govoreći o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj, Mesić je rekao da treba stvarati europske standarde za privlačenje kapitala. Suprotstavio se smjenama u Fini, Janafu i drugim, kako je rekao, uspješnim tvrtkama.</p>
<p>Ocijenio je da je Hrvatska najcentraliziranija zemlja u Europi te da obrat od uvozne u proizvodnu državu nije lak.</p>
<p>Gradonačelnik Karlovca Božo Joha izvijestio je Predsjednika o završenim projektima obnove stare gradske jezgre.</p>
<p>Mesić je posjetio umirovljenički dom »Sv. Antun« i karlovačko veleučilište, a u Ozlju se susreo s ozaljskim gospodarstvenicima.</p>
<p>Mesić će za izbornu kampanju potrošiti četiri milijuna kuna</p>
<p>»Izbori moraju biti personalizirani, što znači da se Vlada ne može uključivati u izbore. Kad je riječ o mojoj kampanji, ona će stajati oko četiri milijuna kuna kao i prethodna. Ova izborna kampanja, što se mene tiče, bit će transparentna i nijedna kuna se neće potrošiti izvan zakonske mogućnosti«, rekao je Mesić na upit novinara o tome koliko će stajati njegova izborna kampanja. Dodao je da je za prošle izbore dva puta Državna revizija utvrdila kako je sve napravljeno legalno.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Šuker: Nužno povezivanje carinskih službi u regiji </p>
<p>Austrija podupire ulazak Hrvatske u EU, te očekuje da će uskoro biti predložen početak pregovora, poručio je Alfred Finz iz austrijskog Ministarstva financija, nakon susreta sa Šukerom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar financija Ivan Šuker sastao se u srijedu s izaslanstvom austrijskog Saveznog ministarstva financija, koje je predvodio državni tajnik Alfred Finz.</p>
<p>Kako stoji u priopćenju Ministarstva financija, Šuker je zahvalio na pomoći koju austrijska vlada pruža Hrvatskoj u njenim nastojanjima da se priključi Europskoj uniji, te je istaknuo da je cilj hrvatske Vlade do 2007. smanjiti fiskalni deficit na manje od tri posto bruto domaćeg proizvoda, a javni dug zadržati na razini ispod 60 posto BDP-a, kako je i predviđeno kriterijima iz Maastrichta. </p>
<p>Dodao je kako je jedan od glavnih izazova za hrvatsku Vladu smanjiti udjel sive ekonomije u BDP-u, što se može napraviti povećanjem učinkovitosti carinskog nadzora i osnivanjem Financijske policije. Šuker je ukazao i na nužnost povezivanja carinskih službi u regiji, kako bi se smanjilo krijumčarenje roba koje s Dalekog istoka dolaze u EU.</p>
<p>Finz je istaknuo da Austrija podupire članstvo Hrvatske u EU, te je dodao kako se nada da će uskoro biti predložen početak pregovora o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041216].
|
