NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040716].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 165641 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Među proizvođačima kukuruza zavladala je panika</p>
<p>Većina usjeva spornog sjemena hibridnog kukuruza tvrtke Pioneer zasijana je na zemljištima poljoprivrednih tvrtki, manji dio od ukupno 1300 do 1500 hektara na njivama je obiteljskih gospodarstava/ Ministarstvo ne želi još raspravljati o odšteti/ Sporno sjeme nije testirano na GMO, jer Zavod nema odgovarajuću opremu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donijelo je Naredbu o uklanjanju genetski modificiranog sjemenskog kukuruza, koja je objavljena u Narodnim novinama. Time su se stekli uvjeti za obvezno neškodljivo uklanjanje usjeva za sve fizičke i pravne osobe, koje su koristile genetski izmijenjeno sjeme hibridnog kukuruza.</p>
<p>Sreća u nesreći je da je većina usjeva spornog hibridnog kukuruza tvrtke Pioneer zasijana na zemljištima poljoprivrednih tvrtki, a samo manji dio od 1300 do 1500 hektara pod tim genetski izmijenjenim sjemenom, na njivama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U Ministarstvu ne žele spekulirati o odšteti za onečišćene usjeve i ističu da bez pomoći malih proizvođača, ponajprije što se tiče prijave svih onečišćenih usjeva, neće moći provesti sanaciju onečišćenja. </p>
<p>Austrija je tako za onečišćenje šest tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta genetski izmijenjenim sjemenom uljane repice izdvojila dva i pol milijuna eura.</p>
<p>Prema nekim procjenama, u hektar kukuruza seljak mora uložiti tisuću eura. Konkretnije, sjeme stoji petsto do sedamsto kuna, gnojivo oko tri tisuće kuna, zaštitna sredstva od petsto do tisuću kuna, a sve ostalo, uključujući i rad na zemlji, oko tri tisuće kuna. U Hrvatskoj je ove godine zasijano 350 tisuća hektara kukuruza. Inspektori Ministarstva poljoprivrede prvi su put metodom slučajnog uzorka uzeli proljetos 37 uzoraka sjemena – 21 uzorak sjemena hibridnog kukuruza i 16 uzoraka sojina sjemena. Nakon analize, 36 je uzoraka sjemena laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ocijenio ispravnim, a jedan je uzorak, pod šifrom, poslan na dodanu analizu u Švicarsku.</p>
<p>Podsjetimo, sporno Pioneerovo sjeme pod oznakom PR34G13, na sortnoj listi, nakon obavljenih pokusa u Zavodu za sjemenarstvo, došlo je još 2001.. No problem je što sjemenski kukuruz nije bio testiran na GMO, jer Zavod nema odgovarajuću opremu. </p>
<p>Zbog sve te prašine koja se dignula, na terenu među proizvođačima kukuruza, na primjer u Podravini, zavladala je panika. </p>
<p>Naime, ima proizvođača kukuruza koji ove godine prvi put imaju kukuruz sa sedam klipovima na jednoj stabljici, a uobičajeno je klip do dva po stabljici, te tim kukuruzom, kažu, ne žele hraniti stoku.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Danas počinje uništavanje GM-kukuruza u Molvama</p>
<p>ZAGREB, KOPRIVNICA</p>
<p> - Prema riječima Josipa Friščića, koprivničko-križevačkog župana, u petak će na području njegove županije početi uništavanje polja zasijanih genetski modificiranim sjemenom hibridnog kukuruza. »Uništavanje polja počet će u Molvama«, rekao nam je Friščić, dodajući da su seljaci počeli prijavljivati polja zasijana genetski modificiranim kukuruzom i tražiti pomoć u mehanizaciji za njihovo uništavanje. Kukuruz, naime, najprije treba isjeckati strojevima za silažu koje nemaju svi poljoprivrednici, a potom zaorati. </p>
<p>Friščić se u četvrtak sastao i s dr. Marijanom Joštom s Visokog učilišta u Križevcima. »Jošt je ponovio ono što je i ranije govorio, a to je da treba odmah djelovati te da ćemo biti izloženi stalnoj opasnosti od GMO-a ako službe kontrole neće kontinuirano provoditi nadzor«, prepričao nam je župan Friščić koji će se s dr. Joštom sastati i u petak, u Križevcima, te ga zamoliti da se još više uključi u slučaj s GMO-om. Pročelnik Ureda za poljoprivredu i saborski zastupnik Ivan Kolar iz Molvi u četvrtak je rekao kako su proizvođači koji su sijali genetski modificirano sjeme sami potražili njegov savjet. Pioneerovo je sporno sjeme, nažalost, prema riječima župana Friščića, posijano na najmanje sto jutara u toj županiji. Ta se procjena temelji na podacima da je na području županije prodano 150 vrećica spornog sjemena. U svim općinama Koprivničko-križevačke županije počela je evidencija poljoprivrednika koji su kupili i posijali Pioneerovo hibridno sjeme PR34G13 za koje je analizama ustanovljeno da sadrži protein specifičan za genetski modificirani kukuruz. </p>
<p>»Ministarstvo, međutim, ni u četvrtak prijepodne nije općinama dalo upute što trebaju poduzeti da ne dođe do malverzacija. Može se, naime, dogoditi da seljaci kojima baš nije dobar kukuruz prijave da je izrastao iz genetski modificiranog sjemena kako bi dobili novac za naknadu štete«, objašnjava župan Friščić. Očekuje, stoga, da inspekcija izađe na teren i ustanovi koja su sporna polja. Inspektori su, inače, u četvrtak bili prvi dan na terenu i ustanovljavali količine prodanog genetski izmijenjenog sjemena kukuruza u trgovačkim kućama. Dobiveni će se podaci uspoređivati s prijavljenim posijanim količinama, pa će se tako i ustanoviti je li prijavljeno sve prodano i zasijano genetski izmijenjeno sjeme kukuruza.</p>
<p>K.G., S.B., G.P.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nekome i dva sata, nekom ni minuta parkinga ispred Sabora</p>
<p>Dok u Sabor traje rasprava o sigurnosti u prometu, »mazda«, kojom na posao, navodno, dolazi zastupnik HDZ-a Ivan Drnić, u srijedu je bila parkirana pred ulazom u Sabor oko dva sata / Do »Vjesnikovih« su pak reportera, parkiranih u četvrtak na istom mjestu, stražari stigli za tridesetak sekundi / Glasnogovornica PU zagrebačke Gordana Vulama kaže da takvi prekršaji nisu pod ingerencijom zagrebačke PU i prometne policije, nego MUP-a te saborskog osiguranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Isti automobil često sam viđala parkiran baš ispred Sabora, no bilo je i drugih koji su parkirali na istome mjestu, pa se, također, ništa nije dogodilo. Spomenula sam to u sklopu rasprave o sigurnosti prometa, ne radi moje komocije - jer ja imam vozača i asistenticu koja mi pomaže u kretanju - nego zato da upozorim da je ugroženo moje pravo. I to ponajprije radi onih koji nemaju vozača i nema im tko pomoći kad su u istoj situaciji«, rekla je Vjesniku saborska zastupnica Vesna Škulić.</p>
<p>Podsjetimo, ona je u srijedu, tijekom rasprave o Prijedlogu zakona o sigurnosti u prometu, u sklopu koje je najviše pozornosti posvećeno Vladinu prijedlogu da se u zakon uvrsti odredba po kojoj za volan ne bi smjeli sjesti vozači koji su popili makar i kap alkohola, upozorila da je ispred Sabora parkiran automobil - »mazda 6«, osječke registracije OS 828 EM - zbog kojega je imala problema s ulaskom u zgradu.</p>
<p>Iako su novinari u potrazi za vozačem istraživali neslužbenu informaciju da njime u Sabor dolazi Ivan Drnić, zastupnik HDZ-a iz Đakova, daljnja potraga dovela je do tvrtke Dialog, čiji je vlasnik Đakovčanin Žarko Ivić. Ivić je u razgovoru s novinarima u srijedu navečer ustvrdio da se doista parkirao ispred Sabora i otišao u obližnji restoran na sastanak. U četvrtak smo opet pokušali doći do njega - kako bi nam odgovorio na tvrdnju da je isti automobil ispred Sabora viđan češće - no do zaključenja lista nije odgovorio na pozive Vjesnikovih novinara.</p>
<p>Vesna Škulić, s druge strane, kaže kako ipak vjeruje da se tim automobilom dovezao njezin kolega Drnić, »koji se sada zamaskirao iza tvrtke koja koristi automobil«. Stražari, dodala je, zasigurno ne bi dopustili da se ispred Sabora zaustavi i parkira bilo tko, odnosno pustili bi »samo nekoga koga poznaju iz Sabora«.</p>
<p>Potvrdu te pretpostavke u četvrtak je osigurala i Vjesnikova ekipa. Naš vozač, naime, oko 13 sati parkirao se ispred ulaza u Sabor, otprilike na mjestu gdje je u srijedu bila parkirana spomenuta »mazda«, da bi kolegama u saborskoj ekipi dostavio dokumente, a fotograf u »zasjedi« snimio je saborske stražare koji su vozača došli ljubazno zamoliti da automobil makne s tog mjesta. </p>
<p>Za razliku od »mazde«, čiji je vozač - prema vlastitoj tvrdnji - ostavio automobil i otišao na ručak u obližnji restoran, što je trajalo barem dva sata, stražari su do Vjesnikovih reportera stigli za - tridesetak sekundi.</p>
<p>Ako se zna da policija ispred Sabora automobilima koji nemaju službene oznake ne dopušta ni prolaz ispred Sabora (iznimka su jedino automobili saborskih zastupnika), ovaj slučaj zorno pokazuje koliko su građani - točnije saborski zastupnici i obični građani - pred propisima različiti.</p>
<p>U vezi s odgovorom na pitanje tko je odgovoran za taj propust »šetali« su nas od MUP-a do stražarske saborske ekipe, no osim mogućnosti da nesavjesni vozač zaradi kaznu za nepropisno parkiranje, nitko nije htio reći ništa konkretnije. Glasnogovornica Policijske uprave zagrebačke Gordana Vulama kaže da takvi prekršaji nisu pod ingerencijom zagrebačke PU i prometne policije, nego MUP-a te, posebno, saborskog osiguranja.</p>
<p>Ukratko, netko bi iz saborske službe osiguranja trebao reći ukazuje li taj slučaj na propust u organizaciji te službe, kao i na mogućnost da se jednog dana ispred Sabora neometano parkiraju i potencijalni teroristi...</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Treba li se Mesić okrenuti oporbi ili Sanaderu?</p>
<p>Krajem kolovoza Stjepan Mesić počinje pripremu kampanje / Mesić i Račan do sljedećeg tjedna o jamstvu za podršku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je neslužbeno kampanju već započeo, predsjednik Stjepan Mesić će krajem kolovoza ili početkom rujna početi ozbiljnije razgovore o sastavu izbornog stožera. Zasad iz njegovih krugova nema najava o tome tko će biti prvi operativac, no ponovo se ozbiljno kalkulira s imenom Tomislava Karamarka. Sam Mesić je sklon tom izboru, s njim je preliminarno već i razgovarao, no, kako doznajemo, Karamarkovo »da« još nije dobio.</p>
<p>Razmišlja se, navodno, o dvije varijante u kojima bi bivši Mesićev šef izbornog stožera bio dobro rješenje za ubuduće: jedna je da ponovo bude čelni čovjek tajnih službi, da Mesić ne izgubi konce i u tom segmentu nakon što smjene Damira Lončarića, a druga je da bude Predsjednikova desna ruka i prvi operativac i na ovim izborima.</p>
<p>Karamarko je Mesiću osobno naklonjen, no činjenica da je blizak i HDZ-u, ???a kroz svoju privatnu zaštitarsku službu radi i za Ninoslava Pavića, vlasnika Europa Press Holdinga???, neke Predsjednikove savjetnike dovodi u dvojbu je li upravo on najsretnije rješenje.</p>
<p>Novi Mesićev stožer bit će sastavljen od »starih« imena s kojima je dobio i prve izbore. Tehničku potporu spremni su, naime, odraditi HNS-ovci. Međutim, ususret predsjedničkim izborima sve se češće lome koplja u vezi s procjenama Mesićevih izgleda za pobjedu. Naime, unatoč anketama, prema kojima mu pozicija nije ugrožena, čini se da nad Pantovčakom lebde nervoza i nesigurnost. Izvori bliski Predsjedniku tvrde da mu je podrška bivših koalicijskih stranaka i te kako bitna, te da osluškuju poruke iz SDP-a i HSS-a.</p>
<p>Mesiću sada i neki njegovi najbliži suradnici, kao i dio SDP-ovaca, zamjeraju taktiziranje s HDZ-om. I dok jedni procjenjuju da će ga HDZ pod utjecajem europskih pritisaka podržati, dio oporbe pribojava se da će američki lobi »stisnuti« premijera Ivu Sanadera da se tijekom kampanje napokon obračuna s Mesićem.</p>
<p>Najave SDP-a i HSS-a da će izaći sa svojim zajedničkim kandidatom, Predsjednika, čini se, nisu uzdrmale, jer mu je, doznajemo, sam Ivica Račan osobno zajamčio podršku i lobiranje u njegovoj stranci. Ivica Račan i Zlatko Tomčić potvrđuju da su samo načelno postavili temu zajedničke podrške istom kandidatu. Komu? S Pantovčaka tvrde: »Mesiću, dakako, žele li da na političkoj pozornici u sljedeće četiri godine HDZ ima protutežu u oporbenom Mesiću koji je dosad podržavao Vladu«.</p>
<p>Dakle, političke procjene Mesićeve kandidature trenutačno idu u dva smjera. Dio njegova okruženja i savjetnika procjenjuju da je SDP-ova podrška neupitna, ali mu zamjeraju taktiziranje s vladajućom strankom. Drugi, pak, smatraju kako je za Mesića dobro da HDZ ne izađe sa svojim kandidatom do jeseni i savjetuju mu zbližavanje sa Sanaderom do tada što na nož dočekuju u SDP- u koji jasno traži da Mesić izađe na izbore kao neosporni kandidat oporbe. </p>
<p>Prema informacijama s Pantovčaka, Predsjednik zasad ne sluša nijednu stranu te poručuje da je predsjednik svih građana i da su za njega ionako glasali i HDZ-ovi i SDP-ovi birači, pa to i sada očekuje.</p>
<p>U Predsjedničkim dvorima također procjenjuju kako je za Mesića dobro da HDZ do jeseni ne izlazi sa svojim kandidatom i iščekuju sastanak vodstava SDP-a i HSS-a koji će sljedećeg tjedna obznaniti podržavaju li Mesića. Do tad bi se, kako neslužbeno doznajemo, Mesić i Račan još jednom trebali konzultirati o tome što zapravo šef države nudi kao jamstvo za podršku. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Reforma gordo zvuči</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Za socijalu, očito, nema novca, a ono što ga ima, s njim se nema kamo. Jadranka Kosor, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kaže da se ništa ne može učiniti preko noći, da je Ministarstvo obitelji novo i da se na projektima tek radi. Zbog čega se onda namijenio novac za projekte bivše vlasti, jer se, očito, pripremaju novi. Stoga je tom ministarstvu ostalo viška novca, koji će pokušati potrošiti do kraja godine. Ako stigne.</p>
<p>S druge strane, projekti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koji su ušli u proračun, ne mogu se realizirati. Za njih novca nema. A dok djeca bez roditeljske skrbi žive u neadekvatnim ustanovama, dok u nekim domovima za psihički bolesne i one s poremećajima u ponašanju nema stručnjaka, dok ponegdje u istim prostorijama spavaju zdravi i mentalno retardirani, dok čekamo obdukcijske nalaze štićenika koji su umrli, vjerojatno zbog trovanja hranom pripremljenoj u kuhinji srednjovjekovnog tipa, mi sanjamo o deinstitucionalizaciji. »Domovi kakve mi poznajemo u zapadnoj Europi više ne postoje«, izjavio je svojedobno Nino Žganec, državni tajnik za socijalnu skrb, braneći jedan od pilot-projekata »raseljavanja« štićenika. »Možda još samo u Rumunjskoj i Srbiji«, dodao je. A Hrvatska nipošto ne želi biti poput tih dviju zemalja. Mi ćemo u reformu, pa kud puklo da puklo. To što proračun ne može podnijeti ni gradnju lifta u domu u kojem ima invalida, niti praonicu rublja, niti popravak krova, a posebno ne kupnju stanova u koje bi se smjestila »deinstitucionalizirana« djeca – nema veze. Reforma, kako to gordo zvuči!</p>
<p>Uostalom, ako se reformira pravosuđe, školstvo, vojska, policija, zašto bi socijala ostala nereformirana. Reforma je nešto snažno, važno i neoborivo, ona jamči procvat i približava nas sanjanom zapadu. </p>
<p>Ostaje nam utjeha da možda, i ne znajući, upravo prihvaćamo novi model deinstitucionalizacije sustava socijalne skrbi. U zgradama bez liftova, kuhinja, praonica i sanitarnih čvorova, uskoro više ionako nitko neće moći živjeti. Domovi će se raseliti, štićenici udomiti. I to je to! Deinstitucionalizacija. Na naš način.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sprema li se novi socijalni pakt </p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Rebalansom državnog proračuna zaposleni u javnim službama ostali su kratkih rukava. Vlada je odbila sve zahtjeve sindikata za povišenje plaća u ovoj godini, a sindikati se žeste kako će povišicu pokušati izboriti štrajkom 5. listopada.</p>
<p>Uz prijetnju štrajkom, koja nije omekšala tvrdog ministra financija, za vrijeme neuspjelih pregovora Matica sindikata javnih službi ponudila je Vladi sklapanje socijalnog pakta, koji bi uključivao i politiku plaća. Dok su poslodavci podržali ideju, Vlada je – odšutjela. Ako je ministar Šuker, kako tvrdi čelnik Matice Vilim Ribić, »samo bijelo pogledao«, vjerojatno je Vladina strana bila zatečena. Od početka mandata nove vlade, u dogovorima s premijerom o oblicima suradnje socijalnih partnera, mogućnost sklapanja socijalnog pakta nije ni spomenuta.</p>
<p>Poznato je kako je završio socijalni pakt, koji su sindikati i poslodavci potpisali s Račanovom vladom. Sklepan na brzinu, bez konkretnog dogovora o ključnim pitanjima razvoja, taj se pakt raspao kada je bivša vlada izmjenama ZOR-a srezala radna prava. Upravo zbog kraha starog pakta druge su sindikalne središnjice rezervirane prema Ribićevoj inicijativi. Čelnik URSH-a Boris Kunst nema iluzija da bi potpis socijalnog pakta poboljšao odnose socijalnih partnera, kad se ni ova vlada ne drži dogovorenoga. Lider NHS-a Krešimir Sever drži da nije važna forma nego povjerenje i dogovor uz stisak ruku, kako to rade ozbiljni poslovni ljudi. Čak i ne preporučuje Vladi da na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> utrči u takvu avanturu. Dio sindikata pristao bi na sporazum o nacionalnoj razvoju, ali samo ako se o tome postigne konsenzus političkih stranaka, sindikata, poslodavaca i udruga građana. Solo ponudu Vladi za sklapanje socijalnog pakta više vide kao očajnički potez Matice koja povišicu plaća javnih službenika nije uspjela ugurati u rebalans.</p>
<p>Sugestija sindikatima javnih, ali i državnih službi, da bi im bilo mudrije s Vladom postići sporazum o politici plaća za dulje razdoblje čini se razumnom. To više što u fiskalnim projekcijama za sljedeće tri godine Vlada ne planira nikakve pomake u plaćama. Za socijalni pakt, uostalom, uvijek ima vremena. .</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Financiraj me tajno</p>
<p>Bilo bi dobro da zbog nas samih, i stabilnosti hrvatskog političkog sustava, zakon o financiranju kako predsjedničkih tako i parlamentarnih izbora bude, kako se to sada govori, transparentan, pošten i otvoren javnosti. Prijedlog zakona koji i dalje dopušta anonimne donacije to svakako nije </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Vjerojatno nije slučajnost da ni u novom Prijedlogu zakona o financiranju izborne promidžbe predsjedničkih kandidata, koji je u Sabor poslan prema hitnom postupku, nema članaka kojima bi se nalagala obveza otkrivanja izvora i iznosa financiranja. </p>
<p>Velike privatne tvrtke, bogati pojedinci i oni čije je poslovanje često na rubu zakona, mogli bi, ovisno o svojim političkim sklonostima, bez znanja javnosti dati svoj financijski prilog za određenoga predsjedničkog kandidata. Neki će to činiti isključivo radi potpore svom političkom favoritu, a vjerojatno će biti i onih koji će svoj novac dati očekujući zauzvrat – pobijedi li njihov kandidat – određenu protuuslugu.</p>
<p>Takvi aranžmani u nas, s obzirom na taj zakonski prijedlog koji omogućava anonimne donacije, nisu ni nelegalni niti nemogući. Ako i postoje, javnost za njih, obično, neće doznati jer predsjednički kandidati nemaju obvezu objaviti imena svojih donatora. Za razliku od Hrvatske, primjerice u SAD-u, ime svakog pojedinca koji za troškove izborne promidžbe predsjedničkog kandidata daruje bilo koji iznos iznad dvjesto dolara mora biti objavljeno. Pojedinac za jednog kandidata najviše može dati tisuću dolara, a za stranku dvadeset tisuća.</p>
<p>Na internetskim stranicama američkih predsjedničkih kandidata mogu se naći i imena osoba i institucija kao i iznosi koji su darovani za njihovu izbornu promidžbu. Sve što se dobije izvan tog načina, nelegalno je i podložno sankcijama. Ako se to otkrije, pravosudna tijela pokreću istrage. Tako je ne samo u SAD-u nego i u zapadnoj Europi, te u Izraelu. </p>
<p>Poznat je slučaj s tamošnjim premijerom Arielom Sharonom kojeg je izraelska policija svojedobno ispitivala čak sedam sati zbog optužbi da je prekršio zakon o financiranju izborne kampanje tijekom 1999. godine. Povod za taj slučaj bilo je otkriće državne revizije da su Sharon i njegov sin prihvatili donaciju od 1,4 milijuna dolara od jednog poslovnog čovjeka kojem su kasnije svojim utjecajem, navodno, pomogli u kupnji jednog grčkog turističkog kompleksa.</p>
<p>I bivši njemački kancelar Helmut Kohl je na kraju političke karijere upao u probleme zato što je primio ilegalnu donaciju za svoju stranku, CDU. Svjedočeći tim povodom pred parlamentarnim povjerenstvom Kohl je kazao da nikad nije primio mito, niti novac za političke povlastice ali je priznao da je »prekršio financijske zakone, primajući donacije od anonimnih donatora« iako je potrošen za stranačke svrhe.</p>
<p>I američki su predsjednici imali podosta afera vezanih uz financiranje njihove izborne kampanje. Tako se Bill Clinton ni danas nije posve riješio »repova« vezanih uz amnestiju burzovnog mešetara Marca Richa kojeg je američko pravosuđe teretilo za utaju poreza, konspiraciju i kršenje trgovinskih sankcija. Problem je izbio u javnost kada se doznalo da je Richeva supruga, najvjerojatnije s njegovim novcem, bila na popisu osoba koje su izdašno financirale Clintonovu ali i kampanju njegove supruge Hillary. </p>
<p>S tim u vezi u američkoj javnosti pojavila se sumnja da je Clinton stavljanjem Richa (koji je u bijegu od američkog zakona živio u Švicarskoj17 godina) na popis za pomilovanja ispunio dio međusobne nagodbe. Slični su se prigovori čuli i na račun nekih drugih američkih predsjednika.</p>
<p>No u SAD-u su, kao i u Njemačkoj i drugim uređenim demokracijama, anonimne donacije potpuno zabranjene, a dvojbenima mogu postati i one javnosti poznate ako se ustanovi veza između donatora i političkih postupaka šefa države. Što se Hrvatske tiče, ako i u novom prijedlogu zakona anonimne donacije ostanu dopuštene, onda ga je bolje i ne donositi, jer se njime zapravo postojeći sustav neće osjetno poboljšati. </p>
<p>Financiranje izbornih kampanja, bilo predsjedničkih bilo stranačkih, i dalje će ostati područjem gdje se možda, u zamjenu za novac, sklapaju neki čudni politički dogovori na rubu zakona i državnih interesa. Mogućnost anonimnih donacija poništava i ostale odredbe tog zakonskog prijedloga kojim se stranim pojedincima i institucijama zabranjuje financiranje kampanje hrvatskih predsjedničkih kandidata.</p>
<p>Ako nisu potrebni računi i podnošenje izvješća o utrošenu novcu, te ako nema sankcija, onda će neki predsjednički kandidat komu nedostaje sredstava teško odbiti moguću pomoć raznih lobija ili interesnih skupina. Da o eventualnim anonimnim donacijama u gotovini i ne govorimo. </p>
<p>Nećemo se sada vraćati na posljednju predsjedničku kampanju i načine financiranja pojedinih kandidata koji ni do danas nisu postali posve razvidni. Nema potrebe spominjati ni pojedina medijska izvješća koja su govorila o financijskom sudjelovanju nekih stranih institucija ili paradržavnih fondova u hrvatskim izborima. Bilo bi dobro da zbog nas samih, i stabilnosti hrvatskog političkog sustava, zakon o financiranju kako predsjedničkih tako i parlamentarnih izbora bude, kako se to sada govori, transparentan, pošten i otvoren javnosti.</p>
<p>Prijedlog zakona koji i dalje dopušta anonimne donacije to svakako nije. Financiraj me tajno, gotovo uvijek podrazumijeva i kasnije vraćanje usluge. Na taj način se otvara i prostor izbornim manipulacijama zbog čega je možda takav Prijedlog zakona, ako bi ga Sabor usvojio, između ostalog, i protuustavan.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Što s flambiranim promilima</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Rasprava o tome treba li ipak zažmiriti na određenu dozu alkohola u krvi podsjeća pomalo na raspravu o tome treba li posjeći šumu zato što je jedno drvo zahvatila crvotočina.</p>
<p>Činjenica je da i mala doza alkohola u krvi u vozača može izazvati nesigurnost ili preveliku hrabrost za volanom, te da oboje može biti uzrokom nesreće. No činjenica je i da zabranom nećemo postići ništa. Jedino to da i nama i našim turistima prisjedne svaka večera uz koju smo popili (jednu) čašu vina, da nam prisjedne flambirani odrezak, palačinka i voće što ga pojedemo na plaži.</p>
<p>Mi tjeramo lisicu, koju ni dosad nije bilo lako istjerati iz legla: zabranjeno je voziti s više od 0,5 promila alkohola u krvi, što je svakom pametnom bilo dovoljno da vodi računa o tome što čini. No unatoč tome, novinari koji su pratili policijske patrole u kontroli vozača uredno su izvještavali o tome da cestama hara dah Superhika. Nedavno je, primjerice, zaustavljen vozač sa 2,7 promila alkohola, koji je izjavio da često vozi u takvu stanju i da mu to nije problem »s obzirom na to da ima dugogodišnje vozačko iskustvo«.</p>
<p>Nije li, uostalom, u odnosu prema vozaču sa 0,3 promila alkohola jednako opasan trijezan, ako u vožnji mijenja CD-e, traži omiljenu radiostanicu, razgovara na mobitel ili pali cigaretu. Nije li podjednako opasan (trijezan) vozač koji sjeda za volan iako se neposredno prije toga uzrujao. Ili onaj koji nije propisno osigurao dijete na sjedalu iza sebe. Ili ridikul koji pred televizijskom kamerom, novinarima i policijom sjeda u džip pun putnika, s djetetom u krilu? Ili onaj koji prometnu gužvu prema moru mrtav-hladan pokušava izbjeći tako da 100 na sat vozi po zaustavnom traku i tako i sebe i druge dovodi u opasnost?</p>
<p>Statistika ne upućuje na to da bismo odredbom »0,0 promila« mogli smanjiti broj nesreća na cesti, to može biti razlog samo problemima (primjerice u slučaju isplate osiguranja za nesreću, jer osiguravatelji i pri 0,1 promila alkohola neće imati obvezu vještačenja nesreće). S druge strane, logika upućuje na to da bi ih mogla smanjiti bolja signalizacija na cesti, ili bolje osigurani šahtovi. A o tome se ne raspravlja.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sebičnjaci traže više promila </p>
<p>ŽELJKO GARMAZ</p>
<p>Statistički podaci o poginulima i ozlijeđenima u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama toliko su zabrinjavajući da bi jedina prava mjera za potpunu sigurnost u prometu bila – zabrana vožnje.</p>
<p>Razlozi su brojni, no jedan je među njima pobudio posebnu pozornost posljednjih dana – vožnja u alkoholiziranom stanju. Za čašicom vina glasno je zavapio i biskup Škvorčević, jer kler ne može voditi misu bez misnog vina. Saborskom se zastupniku Ivanu Jarnjaku nulta tolerancija alkohola, odnosno zakonom o sigurnosti u prometu predloženih 0,0 promila »nekak' ne sviđa«.</p>
<p>U Saboru, koji je u srijedu bio i kukuruzište, moglo se čuti još mnoštvo podsjećanja na »svijetle« hrvatske tradicije prema kojima čašica vina podrazumijeva pozivanje još jedne runde i tako dalje. No u prizivanju tradicije i pozivanju na statistike iz inozemnih legislativa, zastupnici su zaboravili zašto se uopće donosi novi zakon o sigurnosti u prometu. Zaboravili su stravične slike poginulih i tužne scene ožalošćenih obitelji. Zaboravili su zašto su se sastali – prirediti zakonski okvir koji bi u startu spašavao živote. </p>
<p>E kad je već tako i kad bi se neke zakonske odrednice mogle odraziti na svijest barem jednog vozača da ne popije nimalo alkohola prije nego sjedne za volan (i time zadrži potpunu samokontrolu), mnogo bi se učinilo. Pritom cijenjeni zastupnici zaboravljaju da nemaju svi istu sposobnost podnošenja i minimalne količine alkohola. Nekima i tražena razina alkohola od 0,3 promila pomuti svijest. To zaboravljaju neki saborski zastupnici, to zaboravljaju svećenici, a sve zbog svojih navika i sebičnih interesa. </p>
<p>Jasno je da su prometne nesreće u malom postotku uvjetovane alkoholiziranošću vozača. Ali, ako se i taj mali postotak smanji za upravo onoliko promila (0,3) za koje se neki grčevito bore, spašen je ljudski život. I to, možda, ćlana Škvorčevićeve biskupije ili Jarnjakova glasača iz Bednje.</p>
<p>Kad se već ne može potpuno zabraniti vožnja hrvatskim cestama, onda treba razmotriti sve aspekte sigurnosti u prometu. Sankcioniranje koncentracije alkohola u krvi jedna je od tih mjera.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Novi srbijanski predsjednik razočarao izjavama</p>
<p>Razgovorom za njemački tjednik, Boris Tadić je znatno poljuljao svoj demokratski ugled i izgubio simpatije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Dakako, njegov izbor je neusporedivo povoljniji nego što bi to bio izbor ultranacionalista Tomislava Nikolića. Taj bi kao predsjednik bio prava politička katastrofa</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Od političara koji se deklarira kao europski usmjereni demokrat mogu se očekivati: snošljivost, objektivnost, pravednost, sklonost kompromisima. Boris Tadić, novoizabrani predsjednik Srbije, predsjednik Demokratske stranke, smatraju ga Đinđićevim nasljednikom i demokratom, međutim, sudeći prema onome što misli, taj vođa srpskih demokrata razlikuje se od demokrata zapadne Europe.</p>
<p>Do toga zaključka dolazi se čitanjem njegovih izjava za Der Spiegel u kojem se osvrće na stanje u zemljama bivše Jugoslavije i njihovu nedavnu prošlost. Na pitanje o odgovornosti Srbije u kažnjavanju ratnih zločina, odgovorio je kako »ratni zločin na Balkanu nisu ništa novo i da se na tim prostorima već stoljećima razmišlja u kategoriji osvete«. Dodao je da su njegova djeda ubili ustaše u Drugom svjetskom ratu i u vezi s takvim zločinima da se »svaki normalan Srbin pita zašto nitko za to nije odgovarao?«</p>
<p>Tako Tadić relativizira nedavne zločine JNA i srpskih paravojnih postrojbi i nalazi olakotnu okolnost: stoljetno osvetništvo. Začuđuje što Srbi, prema Tadiću, ne znaju kako su ustaše i te kako odgovarali za svoja zlodjela.</p>
<p>U doba rata partizani su zarobljavali domobrane, ustaše su odmah strijeljali. Zar u Srbiji ništa ne znaju o Bleiburgu i križnim putovima, o suđenjima nakon 1945. u kojima je pripadnicima ustaškog pokreta i vlasti NDH, u pravilu, izricana smrtna kazna. </p>
<p>Preživjeli su samo ustaše koji su uspjeli pobjeći preko granice, no mnoge od njih je i tamo dostigla ubilačka ruka jugoslavenske tajne policije.</p>
<p>Pitanje o tome zašto ustaše nisu odgovarali za zločine je posve neumjesno. Čini se da je postavljeno, jer »normalni Srbi« nisu informirani o četničkim, partizanskim i udbaškim zločinima, dok su desetljećima obasipani pisanjem o zločinima u NDH kojim je broj srpskih žrtava udeseterostručavan.</p>
<p>Nadalje, demokrat Tadić ističe kako Slobodan Milošević nije bio jedini inicijator rata jer su to podjednako bili Tuđman i Izetbegović. Stoga kaže: »Predsjednici svih tih država moraju se ispričati. Ni u kojem slučaju samo Srbija«.</p>
<p>Zar novi srbijanski predsjednik ništa ne zna o Memorandumu SANU, o beogradskoj organizaciji pobune u Kninu i Krajini kao uvodu u agresiju? Zar on kao intelektualac nije pročitao memoare Borislava Jovića i Veljka Kadijevića iz kojih se vidi kako je rat protiv Hrvatske i BiH pripreman i prije demokratskih izbora u Hrvatskoj. Je li se rat vodio u Hrvatskoj i u BiH ili na tlu Srbije?</p>
<p>Na pitanje o tome skriva li Srbija Ratka Mladića, Tadić tvrdi da Vojislav Koštunica poduzima sve radi hvatanja Mladića i tome zločesto dodaje: »Kada bih ja bio Mladić, skrivao bih se u Hrvatskoj«.</p>
<p>Što se tiče pregovora s kosovskim političkim vodstvom o samostalnosti te pokrajine, Tadić odgovara: »To ne dolazi u obzir, to bi Srbiju destabiliziralo najmanje još dva desetljeća, Kosovo mora biti decentralizirano«.</p>
<p>O savezu Srbije i Crne Gore Boris Tadić je tijekom predizborne kampanje istaknuo da tu državnu zajednicu treba zadržati uz mijenjanje međusobnih odnosa dviju zemalja. Novi predsjednik Srbije i vođa srpskih demokrata, dakle, ne uvažava pravo crnogorskog naroda na samoodređenje i referendumsko odlučivanje.</p>
<p>Razgovorom za njemački tjednik, Tadić je znatno poljuljao svoj demokratski ugled i izgubio simpatije u Hrvatskoj i BiH. Dakako, njegov izbor je neusporedivo povoljniji nego što bi to bio izbor ultranacionalista Tomislava Nikolića. Taj bi kao predsjednik bio prava politička katastrofa.</p>
<p>Nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti Tadić je istaknuo da će biti predsjednikom svih građana i političkih stranaka, da su mu glavne zadaće uspostava stabilnosti, kao preduvjeta ekonomskog razvoja, i obrana slobode. Interes Srbije za članstvo u Europskoj uniji vidi i u tome što »srpski narod u 21. stoljeću živi u nekoliko država u regiji«.</p>
<p>Na svečanoj sjednici u Skupštini Srbije 83 radikalskih zastupnika sjedili su u klupama odjeveni u majice s likom Vojislava Šešelja i natpisom »Vojislav Šešelj – srpski junak«. Izgubili su izbore, ali žele pokazati da su brojni i čvrsti u svojim uvjerenjima. Stoga te pristaše nasilja i agresije ne treba zaboraviti.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Izraz psovačkog mentaliteta: kuće došli rušiti psovači</p>
<p>Sama zabrana psovke može biti znakom upozorenja... To može biti ne samo zaštita vjerničke intime i građanskog prava vjernika nego i doprinos unapređivanju javnog življenja i međusobna respektiranja i poštovanja građana, u svim njihovim različitostima, što je bitan preduvjet mirnoga i solidarnog suživota</p>
<p>JURE GABRIĆ</p>
<p>Gledajući i slušajući događanja, sasvim neposredno, u vezi s rušenjem kuća u Gradečaku lijevom (iznad Markuševca), bio sam neugodno iznenađen silinom psovki, ne onih kojima se pripremalo rušenje kuća (što bi ljudski bilo razumljivo), nego onih koji su došli na izvršenje, a među njima je bilo dosta i policije na osiguranju (koji su inače bili sasvim korektni u službenom ponašanju). </p>
<p>S obzirom na to da ni u tradiciji, odgojnoj i kulturnoj (makar do Drugoga svjetskog rata), nema uporišta za tu pojavnost, zapitah se od kuda ta zla navada, jer gotovo je nema ili je zanemariva, u kulturnim, osobito vjernički odgojenim narodima (uz neke manje iznimke). </p>
<p>Naime, prisjećam se suza o. Ante Gabrića koje je lio, doslovno, u misnom slavlju zbog toga što njegov narod toliko i jako ružno psuje (čak i krv i srce Isusovo). Znao je reći da u Bangladešu i Indiji, gdje je boravio više desetljeća, takvih ni sličnih psovki uopće nema. </p>
<p>Za neke je psovka samo pitanje bontona, no za nas vjernike nešto daleko i daleko važnije. Žalosno je da ponekad psuju i oni koji čak i u crkvu dolaze, pa time šire antipropagandu svoje vjere i vrlo su negativan primjer za nevjernike i gnostike, stoga bi Crkva, a to će reći svi mi koji se Crkvom smatramo, trebala naći način da takvima pomogne da se odviknu od psovke, ili dok psuju, osobito ime Božje, da u crkvu ne dolaze.</p>
<p>Crkva bi, također, na društvenoj razini, razini javnosti i javnog života, trebala, vrlo ozbiljno i ustrajno, zahtijevati da se na sva javna mjesta, poput upozorenja o zabrani pušenja, stave i upozorenja o zabrani psovanja, osobito imena Božjeg. Ne smije se nasjedati da će to upravo neke iritirati (iritira i pušače zabrana pušenja), jer mi vjernici imamo pravo na zaštitu duševnog mira, kao i od nikotinskog dima, glede tjelesnog zdravlja, svi građani.</p>
<p>Za nas ime Bog nije neodređena imenica nego sam naš Život, a i pravo na javno ispovijedanje vjere je temeljno ljudsko i građansko pravo, a psovka je izravno provociranje onoga što je najveća intima i vrednota svakog vjernika.</p>
<p>To treba makar staviti uz bok svih drugih odrednica važnih za osobnost i dostojanstvo čovjeka, kao i to da čovjek (a ne neki nitkov) ima pravo na poštivanje svog imena, nacionalnosti, prava građanstva…, i, kao što se zakonom sankcionira povreda svih tih prava, tako treba sankcionirati i ovo pravo, kada je izravno i neizravno ugroženo.</p>
<p>Naime, mi kršćani smo izrijekom pozvani svjedočiti i ispovijedati svoju vjeru i protivljenjem onima koji ju javno osporavaju, kao što je psovka imena Božjeg na javnom mjestu, odnosno javnoj vlasti koja to dopušta. Ta mnogi su kršćani i živote položili ispovijedajući javno svoju vjeru. </p>
<p>Sasvim je sigurno da se psovka neće iskorijeniti takvim zabranama, što bi bilo najvažnije, ali postoji i ona stara juridička izreka: »što nije zabranjeno to je dopušteno«, pa za neupućene i dobronamjerne i sama zabrana psovke može biti znakom upozorenja o tome da psovka nema pravo građanstva u javnom komuniciranju. </p>
<p>To može biti ne samo zaštita vjerničke intime i građanskog prava vjernika nego i doprinos unapređivanju javnog življenja i međusobna respektiranja i poštovanja građana, u svim njihovim različitostima, što je bitan preduvjet mirnoga i solidarnog suživota.</p>
<p>Pritom će zasigurno biti nužna i odgovarajuća edukacija građana, osobito onih neupućenih, a tome bi trebali poslužiti javni mediji, osobito radio i javna televizija. </p>
<p>No, nažalost, i od njih se nerijetko čuje grda psovka, pa i samog imena Božjeg, što samo po sebi upozorava na kulturno i građansko stanje u uređivačkoj politici naših medija, pa i prošlosti u kojoj su nastajali i stvarali vrijednosni sustav uređivačke politike. Sva takva promišljanja i moguće aktivnosti treba od samog početka rasteretiti predznaka sukobljenosti dviju protivnih strana, osobito raznih ideološki primjesa, i u velikoj toleranciji podsjetiti da i ljubitelji životinja, osobito kućnih ljubimaca, organizirano ustaju kada je narušen javni status njihovih ljubimaca (npr. njihovo izvođenje u šetnju u javne parkove), pa da je onda valjda normalno da i vjernici, koji nominalno čine više od devedeset posto punoljetnog građanstva, imaju makar toliko prava na zaštitu svog vjerničkog habitusa na javnim mjestima.</p>
<p>Možda će mnogima ta upozorenja biti i pretjerana, jer su nepotrebna u zemlji građanske civilizacije, no valja imati na pameti da smo tek na početku izgradnje takve civilizacije i da je treba strpljivo, ustrajno, dijaloški i snošljivo graditi, jer se »krive drine« ne mogu ispraviti preko noći, niti pasivnošću kakva vlada u nas. </p>
<p>Autor je politolog, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Hrvatskoj trebaju rješenja za svaki geostrateški rasplet</p>
<p>Turbulencije između sekularnoga i militantnog islama Hrvatska ne smije dočekati nespremna: taj metež može inducirati nestabilnost u našem susjedstvu. Izbor novog američkog predsjednika bio bi jasan znak velikih ambicija na planu »meke moći« i nastavak američke hegemonije »mekšim«, poglavito diplomatskim, a manje »tvrđim«, vojnim putem</p>
<p>MARKO TARLE</p>
<p>Svijet je pred civilizacijskim i geopolitičkim raskrižjem. Tropolna civilizacijska heterogenost inicira agresivnost zaostalijih društava koja žele zaustaviti prodor nove civilizacije na svoja područja. To se postiže zloporabom religije, autoritarnošću vlastodržaca, gaženjem ljudskih prava, zaustavljanjem demokratizacije, te povratkom militantnog vjerskog fundamentalizma na svjetsku scenu. </p>
<p>Sjedinjene Države su danas jedina velesila. Takav odnos snaga u svijetu nije viđen od rimskih vremena. Zato je važno pitanje hoće li se američka hegemonija nastaviti u sljedećim desetljećima ili će se opet uspostaviti ravnoteža snaga. Kandidati za potencijalne američke suparnike su Kina i ujedinjena Europa, možda i neki novi savez, pa i nekoliko regionalnih saveza lokalnih sila.</p>
<p>Svjetska se moć stoljećima temeljila na nekoliko čimbenika: brojnost nacije i veličina teritorija, opseg prirodnih resursa, ekonomska snaga, vojna sila i politička stabilnost, a tome se pridružilo i korištenje tehnologija, informatika, znanost i znanje, koji su danas i najvažnije pretpostavke tzv. tvrde moći. </p>
<p>No sve se više uočava važnost »meke moći« utemeljene na utjecaju kulture i subkulture, političkih i socijalnih dogmi, te dobrih i tolerantnih međunarodnih i međudržavnih odnosa.</p>
<p>»Meka moć« kojom zrači Amerika toliko je nadmoćna ostalim ponudama na svjetskom planu da neodoljivo privlači ljude iz drugih zemalja i tako smanjuje žestinu otpora potencijalnih strateških suparnika. </p>
<p>Postoje i negativni parametri »meke moći«: arogancija vlasti, zloporaba vojne sile, indiferentnost u odnosu prema mišljenju ostalih, isključivost vlastitog interesa bez obzira za opće dobro, te dvolični dvostruki standardi u civilizacijskim, pravnim i općeljudskim kategorijama.</p>
<p>U ovom stoljeću svjetska će se dominacija temeljiti na ukupnosti »tvrde i meke moći«. Americi nema premca u čimbenicima »tvrde moći« kao i u većini »mekih« pozitivnih parametara, no današnja američka administracija pada na planu negativnih naznaka »meke moći«.</p>
<p>Zato će se o eventualnom kraju američke hegemonije odlučivati u SAD-u, a ne izvan. SAD ima sve adute u ruci, pa samo o ispravnosti njihova odigravanja ovisi strateški rasplet na globalnom planu.</p>
<p>Za buduće američko određenje na svjetskoj sceni čeka se rezultat predsjedničkih izbora. Iako se izvan Amerike misli da bi demokrati i John Kerry bili bolje rješenje za budućnost svijeta, u ozbiljno razmatranje treba uzeti i niz drugih geopolitičkih parametara.</p>
<p>Društvena nesigurnost jedan je od najvažnijih razloga oružanih sukoba: bila je uzrokom svjetskih ratova, pa i rata između Iraka i Irana. Regionalna, a onda i globalna stabilnost, jamči odustajanje od nasilja i omogućuje razvoj demokracije i zaštitu ljudskih prava. Zato svjetska središta toliko ustraju na suradnji država nemirnog Balkana. Demokratizacija Iraka nije zalog njegova odustajanja od proizvodnje oružja za masovno uništenje, dok su mu god u susjedstvu nuklearne sile.</p>
<p>Ostanak današnjeg američkog predsjednika na vlasti značilo bi da se njegovi planovi na Srednjem istoku ostvaruju prema predviđanjima, da je strateška korist veća od taktičkih promašaja, te da su dosadašnje akcije samo preludij za najvažnije »tvrde« zahvate u regiji. </p>
<p>Odavno je procijenjeno da će se odlučna idejna bitka u islamskom svijetu voditi između Turske i Irana, zbog čega je religijski heterogeni irački prostor toliko važan i na kojem još predstoje velike promjene. </p>
<p>Ako se od tog plana nije odustalo, ako ga tek treba dovršiti, tada je sadašnji američki izvršitelj najbolje rješenje. Pritom ne treba zaboraviti da je Iran posredni dobitnik američko-iračkog sukoba, a konzekvencije te činjenice zasad su potpuno nesagledive.</p>
<p>Turbulencije između sekularnoga i militantnog islama Hrvatska ne smije dočekati nespremna: taj metež može inducirati nestabilnost u našem susjedstvu. </p>
<p>Izbor novog američkog predsjednika bio bi jasan znak velikih ambicija na planu »meke moći« i nastavak američke hegemonije »mekšim«, poglavito diplomatskim, a manje »tvrđim«, vojnim putem. Tako predstojeći američki izbori postaju geostrateškim lakmusom za prva desetljeća trećeg tisućljeća.</p>
<p> Hrvatska, međutim, ne smije zaboraviti odlučujuću ulogu Amerike u zaustavljanju agresije u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu, kao i beskrajno oklijevanje Europe prije američke intervencije, jer NATO-ov savez sigurno ostaje zaštitni kišobran zapadne civilizacije. Izrastanje Europe u ekonomsku velesilu utjecat će i na hrvatsku geopolitičku strategiju, koja treba oblikovati rješenja za svaki geostrateški rasplet.</p>
<p>Autor je znanstveni konzultant u Zagrebu, član Akademije političkih znanosti u New Yorku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>U ponudi 680 stanova s »kvadratom« od 813 do 906 eura</p>
<p>Na prezentaciji koja će trajati od ponedjeljka do subote, stručnjaci APN-a upoznat će 800-injak zainteresiranih kupaca s konkretnim stanovima na tim lokacijama, njihovim tlocrtima, cijenama i visinom mjesečne rate kredita/ Stanovi će biti useljeni od rujna do prosinca 2005.</p>
<p>Vladina Agencija za pravni promet nekretninama (APN) od Grada Zagreba preuzela je obvezu pozivanja ljudi s liste prvenstva za kupnju stana iz Programa poticane stanogradnje (POS), kako bi se stanovi prodali u najkraćem mogućem roku od početka njihove gradnje. APN će buduće kupce s novim stanovima upoznavati na prezentacijama, a prva, ona na kojoj će predstaviti 680 stanova u naseljima Špansko i Vrbani, počet će u ponedjeljak i trajat će cijeli tjedan u kinodvorani Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u Vukovarskoj ulici.</p>
<p>Najavili su to u četvrtak na konferenciji za novinare direktor APN-a Davor Rajčić, državni tajnik za graditeljstvo Ministarstva zaštite okoliša Aleksander Russo i predstavnica Grada Sonja Kostić. Na prezentaciji, koja će trajati dvokratno, od 10 do 12 i od 18 do 20 sati (te u subotu od 10 do 12 sati), stručnjaci APN-a upoznat će 800-injak zainteresiranih kupaca s konkretnim stanovima na tim lokacijama, čije je useljenje planirano za razdoblje od rujna do prosinca 2005., njihovim tlocrtima, cijenama, visinom mjesečne rate kredita i detaljnim planovima uređenja tih lokacija.</p>
<p>Cijena četvornog metra stana na tim najatraktivnijim POS-ovim lokacijama u gradu, kretat će se od 813 do 906 eura, ovisno o stanu i zgradi, izvijestio je glavni APN-ov prodajni službenik Hrvoje Bujas. »Nakon prezentacije, drugi je korak provjera kreditne sposobnosti potencijalnih kupaca u HVB banci a potpisivanje prvih predugovora o kupnji stanova očekujemo već početkom rujna«, kazao je Bujas istaknuvši da su cijene stanova iznimno povoljne s obzirom na lokacije.</p>
<p>U Španskom se, konkretno, trenutno grade 482 stana koja će biti gotova u rujnu 2005., a u ovoj će godini tamo početi izgradnja još 859 stanova. »Naselje u zelenilu«, kako njegov koncept nazivaju projektanti, s vremenom bi trebalo dobiti novu školu, vrtić i sportsku dvoranu.</p>
<p>Zbog neriješenih se, pak, imovinsko-pravnih odnosa, koji bi, tvrdi državni tajnik Russo, uskoro trebali biti riješeni, na Vrbanima, umjesto šest zgrada s ukupno 300 stanova, grade samo njih četiri sa 198 stanova. Zgrade će biti dovršene u srpnju 2005., a između njih je planirana i izgradnja dječjeg igrališta.</p>
<p>Inače, u Zagrebu su dosad u potpunosti izgrađene i useljene tek tri POS-ove zgrade sa 87 stanova u Španskom. Pred ishođenjem uporabne dozvole je zgrada sa 63 stana u Oporovečkoj jug, a grade se još tri zgrade sa 75 stanova na Vukomercu. APN će te stanove kupcima prezentirati u rujnu.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Šinteraj i dalje zatvoren bez znanja veterinarskog inspektora</p>
<p>Ni u četvrtak građani nisu mogli udomiti pse iz Veterinarsko-higijenskog servisa (VHS), ili šinteraja, kako je u srijedu najavio glavni zagrebački veterinarski inspektor Željko Devčić. </p>
<p>Devčić je bio zatečen informacijom da šinteraj nije otvoren, pa je rekao da ga nazovemo u petak u jutro. Odgovor smo pokušali saznati od voditelja VHS-a, Damira Nejedlija no poklopio nam je slušalicu, a potom isključio mobitel. Ni pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, Josip Janeš nije znao zašto šinteraj nije otvoren. </p>
<p>Šinteraj je, naime, zatvoren u srijedu jer je u utorak u njega dovedena mačka za koju se nakon usmrćivanja ustanovilo da je bijesna. Kako mačka nije bila u zajedničkoj prostoriji s psima, Devčić je rekao da će se VHS u četvrtak otvoriti. </p>
<p>Šinteraj se po novinskim stupcima povlači već gotovo četiri mjeseca otkako je, pod izlikom zaraze, zatvoren za volontere akcije Spasimo pse iz šinteraja i građane. Gradski ureda za poljoprivredu i šumarstvo, naime, pokušava udomljavanje pasa isključivo prebaciti na azil za napuštene životinje u Dumovcu. </p>
<p>»To se tako radi. VHS će biti karantenski objekt, a već smo počeli s prebacivanjem pasa u Dumovac«, rekao nam je pročelnik Ureda za poljoprivredu i šumarstvo, Josip Janeš, koji tvrdi da nema usmrćivanja životinja. U Dumovcu, međutim, napominju kako je azil stalno pun i da nema mjesta za nove pse. Janeš, pak, kaže da će ga biti. »Idući tjedan raspisat će se natječaj za izgradnju karantene u Dumovcu. A pokušat ćemo povećati kapacitete za smještaj pasa«, rekao je Janeš. No i dalje ostaje pitanje zašto se želi prekinuti udomljavanje pasa iz šinteraja kada je u sedam godina akcije Spasimo pse iz šinteraja udomljeno 2400 napuštenih pasa. A i u Zakonu o dobrobiti životinja piše - »Životinje iz higijenskih servisa koje nije moguće udomiti mogu se nakon 30 dana držanja u higijenskom servisu usmrtiti«. Znači da je dozvoljeno udomljavanje dok borave u VHS-u.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>ASH protiv preimenovanja Trga maršala Tita</p>
<p>»Vrlo je neukusno, neljudski i nehumano premještati pokojnike po gradu, skupljati tako jeftine političke poene, a odluku o preimenovanju Trga maršala Tita smatram čistim vandalizmom«, oglasio se priopćenjem Zlatko Klarić, predsjednik Akcije socijaldemokrata, koji je u prošlom mandatu bio predsjednik Gradskog odbora za imenovanje ulica, tragova i naselja.</p>
<p> Klarić dodaje kako prvi hrvatski predsjednik zaslužuje trg u Zagrebu, ali da to pitanje treba riješiti kroz viziju razvitka Grada a ne »sramotno mijenjati povijest kroz promjene imena i time stanarima stvarati nepotrebne probleme i troškove oko promjene adrese«. </p>
<p>»Odbor čiji sam bio predsjednik vratio je ime Trgu žrtava fašizma i ispravio pogrešku, a podsjećamo zastupnike da je u više navrata po anketama građana Tito bio izbarna za povijesnu ličnost prošlog stoljeća«, stoji u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Velika Gorica i dalje bez pročelnika za prostor</p>
<p>Rebalansom proračuna koji bi se u četvrtak trebao usvojiti na sjednici velikogoričkog Gradskog vijeća, Grad je za izradu dugo očekivanih prostornih planova predvidio uz već postojećih 700 tisuća, dodatnih 3,3 milijuna kuna. Kako stoji u obrazloženju rebalansa proračuna, s tim će povećanjem omogućiti izrada detaljnih i urbanističkih planova uređenja unutar obuhvata GUP-a kao i Urbanističkog plana radne zone Rakitovec te detaljnog plana za buduće groblje u Kušancu. </p>
<p>Ne zna se, međutim, tko će rukovoditi s izradom tih planova, jer je početkom srpnja po četvrti put poništen natječaj za izbor pročelnika Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, na koji se bio prijavio jedan kandidat. Na pitanje što je nedostajalo zadnjem kandidatu, iako se iz dokumentacije vidi da je inženjer arhitekture, tajnik Poglavarstva Mladen Crnković nam je odgovorio »da detalje ne zna, da je tako odlučilo Povjerenstvo«.</p>
<p>J.F.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sanader počasni predsjednik Ski kupa na Sljemenu</p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader bit će počasni predsjednik Svjetskog skijaškog kupa u slalomu za žene, koji će se 2005. godine održati na Sljemenu. Potvrdio je to u srijedu na sjednici Gradske skupštine zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Sljeme se, inače, užurbano priprema za to prvo svjetsko skijaško prvenstvo koje će se održati u Hrvatskoj, i to u siječnju i veljači iduće godine. Trenutno se postavljaju cijevi za snježne topove, a osim što se staza denivelira, duž nje se postavlja i nova rasvjeta za noćne utrke.</p>
<p>Do siječnja će biti gotova sva infrastruktura za prihvat oko 20.000 tisuća gledatelja, koji će na Sljeme stizati posebnim autobusima. Cijena karte kretat će se od 80 do 100 kuna, a osim skijanja predviđeno je i održavanje nekoliko koncerata. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Put na Mjesec</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dana 16. srpnja 1969. godine, knjiga povijesti ljudskoga roda dobila je nove i bogate stranice. Toga je dana iz ponosom preplavljene Amerike lansirana svemirska letjelica »Apollo 11« koja je sa sobom, prvi put u povijesti ljudske civilizacije, put Mjeseca prevozila trojicu astronauta, redom 39-godišnjih Amerikanaca. Njihova su imena – Neil Armstrong, Edwin Aldrin i Michael Collins – toga dana čule stotine milijuna ljudi koji su ih, zasigurno s mrvom zavisti, ostali u živome tv-prijenosu gledati sa Zemlje, iščekujući najnovije vijesti iz svemira. Najljubomorniji su svakako bili Rusi koji su baš u to vrijeme i sami poslali jednu svoju letjelicu prema Zemljinu satelitu, doduše bez ljudske posade, ali im se ona uskoro razbila o Mjesečevu površinu.</p>
<p>»Apollov« put do nešto manje od 400.000 kilometara udaljenog Mjeseca, trajao je tri i pol dana. A onda su, vjerujemo li i dalje službenoj, američkoj verziji zbivanja, uslijedili sati za pamćenje. Dana 20. srpnja po srednjoeuropskom vremenu, astronauti Armstrong i Aldrin ušli su u modul »Orao«, odvojili se od »Apolla« te se poslije sat i 15 minuta spustili na Mjesec. Nakon noći prespavane u modulu, drugo su jutro, 21. srpnja, izašli vani i – prošetali. Mjesec je pao, i to u živom tv-prijenosu koji je pratilo više od pola milijarde Zemljana!</p>
<p>A. K. Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Buličić: Naš mentalni sklop neće moći prihvatiti sve što donosi autocesta </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitski gradonačelnik Miroslav Buličić u četvrtak je, u povodu Vjesnikova medijskog pokroviteljstva nad 50. Splitskim ljetom, primio Vjesnikovu glavnu urednicu Andreu Latinović te urednicu kulturne rubrike Branku Džebić. </p>
<p>»Vjesnik se odlikuje specifičnim odnosom prema izvještavanju. Ostali mediji često podliježu senzacionalističkim izljevima, nebitnim za događaje koje prate«, kazao je Buličić.</p>
<p>Glavna urednica Andrea Latinović potvrdila je da Vjesnik uistinu ne podliježe senzacionalizmu, no da to i dalje ne utječe pozitivno na njegovu nakladu. »Čitatelji očito nemaju interesa za ozbiljno štivo i to je naš problem. Ipak, Vjesnikova web stranica bilježi rekordnih 30.000 posjeta dnevno«, naglasila je Latinović.</p>
<p>Urednicu Kulture Branku Džebić zanimalo je pak na koji način Splitsko ljeto utječe na turističku posjećenost grada te koliko, izrazito uspješnje »kulturnjake« i sportaše Splićane, financijski prati i potpomaže sredina iz koje dolaze. Buličić je objasnio da Splitsko ljeto zasigurno ima gospodarskog efekta, no da razvoj turizma zaustavlja premalen broj ležajeva koje grad nudi. Naime, Split raspolaže sa svega 1000 hotelskih postelja, što je nedovoljno.</p>
<p>»Kad bismo imali više kreveta i jaču logistiku, Splitsko ljeto zasigurno bi polučilo mnogo bolje gospodarske efekte. U tom smo dijelu mi nemoćni. Naši najveći hoteli 'Marjan' i 'Bellevue' još čekaju privatizaciju«, rekao je Buličić. Prema njegovim riječima, Split je u kulturi i sportu ostao na razini koju je imao početkom devedesetih godina, no gospodarstvo je trenutačno znatno ispod te razine.</p>
<p>»Kada bi naše gospodarstvo bilo bolje za tridesetak posto, potrebe kulturnjaka i sportaša mogle bi se zadovoljiti. Ovako je njima uvijek malo, a nama sve što damo – previše«, istaknuo je splitski gradonačelnik. Govoreći o 20.000 nezaposlenih Splićana, Buličić je kazao da se u posljednje dvije godine bilježi pad nezaposlenosti te da statistike Zavoda za zapošljavanje nisu odraz stvarnoga stanja. </p>
<p>On smatra da je nezaposlenost mnogo manja te da je mnogo nezaposlenih koji – ne žele raditi. </p>
<p>Buličić je u razgovoru s Vjesnikovim urednicama izrazio bojazan zbog nespremnosti za sve ono što nova autocesta Zagreb-Split donosi Dalmaciji. »Mislim da nećemo biti spremni prihvatiti sve što nam autocesta donosi, a za to će biti kriv naš mentalni sklop. Živimo u kapitalizmu, ali se još ponašamo kao da smo u socijalizmu«, smatra splitski gradonačelnik.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Norveška je najbolje mjesto za život, Hrvatska tek na 48. mjestu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska se nalazi na 48. mjestu na UN-ovoj listi zemalja u kojima bi bilo najbolje živjeti, dok je četvrtu godinu zaredom najbolja zemlja Norveška, kažu rezultati istraživanja UN-ova Programa za razvoj (UNDP) koji su objavljeni u četvrtak.</p>
<p>U izradi globalnog Izvješća o društvenom razvoju koje se objavljuje svake godine za sve zemlje za koje se mogu dobiti statistički podaci, uzimaju se u obzir, među ostalim, dohodak po stanovniku, razina obrazovanja, pismenost, zdravstvene usluge, očekivani životni vijek i ravnopravnost žena. Za Norveškom slijede Švedska, Australija, Kanada i Nizozemska, dok Irak, Afganistan, Sjeverna Koreja i Liberija nisu uključene jer se za njih nisu mogli dobiti statistički podaci.</p>
<p>Industrijski razvijene zemlje uobičajeno se nalaze među prvih 20. Tako se na šestom mjestu nalazi Belgija, potom slijede Island, SAD, Japan, Irska, Švicarska, Velika Britanija, Finska, Austrija, Luksemburg, Francuska, Danska, Novi Zeland, Njemačka i Španjolska.</p>
<p>Na dnu popisa od 177 zemalja šestu je godinu zaredom Sierra Leone, a prije nje su Niger, Burkina Faso, Mali i Burundi. Kvaliteta života u Africi značajno je ugrožena zbog AIDS-a, kažu rezultati istraživanja jer je, među ostalim, očekivana životna dob 40 godina ili manje. Primjerice, ona je u Norveškoj 79 godina, a u Hrvatskoj 74. U Latinskoj Americi i karipskim državama na čelu je Barbados koji je 29., u Aziji je Hong Kong 23. i Singapur 25., dok je na Bliskom istoku Izrael na 22. mjestu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Povučeno 4000 novih BMW-a</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> – Njemački proizvođač automobila BMW u četvrtak je objavio da povlači oko 4000 vozila više i visoke klase zbog mogućnosti kvarova dovoljno teških da prouzroče nesreću. Glasnogovornik tvrtke rekao je da je riječ o automobilima serije 5, 6 i 7, kao i terenskom vozilu X5 s benzinskim motorima s osam ili 12 cilindara.</p>
<p>Povlače se vozila registrirana između 13. svibnja i 12. srpnja, a pogreška je ustanovljena na sustavima upravljanja motora pa bi se moglo dogoditi da se usred vožnje automobil – ugasi.</p>
<p>»Jasno je da je za pogrešku kriv dobavljač«, ustvrdio je glasnogovornik. Dodatni problem u nekim modelima koji su povučeni mogao bi biti otkazivanje upravljačkog i kočionog sustava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Crno vino produžuje život</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Spoj koji crno vino čini zdravim napitkom možda čuva i tajnu dugovječnosti, objavili su američki znanstvenici. Oni su otkrili da resveratrol djeluje na vinske mušice i crve na isti način kao i metoda za koju se zna da produljuje život životinjama, među ostalim i majmunima, i to tako da bitno ograničava količinu hrane koju jedu.</p>
<p>To otkriće otvara mogućnost da ljudi uzmu tabletu kojom bi ostvarili isti učinak kao i strogom dijetom, kako bi živjeli duže i zdravije, kaže David Sinclair s Harvarda koji je vodio studiju. »Našli smo kemikaliju koja može produžiti život svakoga organizma«, rekao je Sinclair. »Nadamo se da ćemo uskoro imati molekule koje utječu na staračke bolesti, npr. na dijabetes... Sad ćemo napokon moći imati i ovce i novce«, rekao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vicevi o plavušama usporavaju mentalnu aktivnost plavuša</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Plavuše rješavaju testove inteligencije sporije nakon što pročitaju vic o svojoj gluposti, tvrde psiholozi u novoj njemačkoj studiji. Nizom testova kod 80-ak je žena različitih boja kose testirana mentalna sposobnost za brz i precizan rad. Prije testiranja polovica ih je morala čitati viceve o »glupim plavušama«. Nakon izlaganja negativnim socijalnim stereotipima o sebi, svjetlokose su sudionice na testiranju prošle znatno lošije. Stručnjaci smatraju da je to posljedica činjenice što ljudi, kad im se kaže da ne mogu dobro obaviti neku zadaću, rade sporije i opreznije, kako bi napravili što manje pogrešaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vicevi o plavušama usporavaju mentalnu aktivnost plavuša</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Plavuše rješavaju testove inteligencije sporije nakon što pročitaju vic o svojoj gluposti, tvrde psiholozi u novoj njemačkoj studiji. Nizom testova kod 80-ak je žena različitih boja kose testirana mentalna sposobnost za brz i precizan rad. Prije testiranja polovica ih je morala čitati viceve o »glupim plavušama«. Nakon izlaganja negativnim socijalnim stereotipima o sebi, svjetlokose su sudionice na testiranju prošle znatno lošije. Stručnjaci smatraju da je to posljedica činjenice što ljudi, kad im se kaže da ne mogu dobro obaviti neku zadaću, rade sporije i opreznije, kako bi napravili što manje pogrešaka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>»Norma« ispod očekivanja </p>
<p>Dugo očekivana opera, unatoč nekim lijepim detaljima i prizorima, uglavnom razočarala / Gosti iz inozemstva u dvije glavne uloge nisu postigli očekivanu razinu / Zapaženije nastupe ostvarili Zorica Antonić i Ivica Čikeš </p>
<p>Svečano otvorenje jubilarnog 50. splitskog ljeta bilo je lijepo zamišljeno s premijerom opere »Norma« Vincenza Bellinija na kultnom Peristilu. Ta je predstava najavljena kao veliki događaj, puno se u nju uložilo, ali ishod je, na žalost, razočarao. </p>
<p>Uz Zbor i Orkestar HNK Split, nastupili su strani i domaći solisti pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića u režiji Petra Selema. </p>
<p> Ta tragična opera, koja je u Splitu zadnji put postavljena 1972. godine, zadire daleko u prošlost u Galiju u vrijeme rimske vladavine oko 50 godina prije Krista. Radi se o ustanku galskih ratnika i druida protiv Rimljana. No, u središtu zbivanja su dvije žene – Norma, velika svećenica mjesečeva kulta koja skriva tajnu ljubav i dvoje djece s rimskim prokonzulom u Galiji Pollioneom.</p>
<p> Međutim, on zavodi drugu svećenicu, mladu Adalgisu, koja se otkrivši Norminu tajnu vezu, povlači, a Norma na posljetku povjerava svoju djecu ocu Orovesu, poglavaru druida te žrtvuje svoj život Bogu za spas svojega naroda i biva spaljena zajedno sa zarobljenim Pollioneom. </p>
<p>»Norma« je kao stvorena za uprizorenje na Peristilu. Zato je bila nepotrebno i neprikladna intervencija scenografa Ive Knezovića u prirodno lijep i stilski čist prostor Peristila. Plavi stupovi u skladu s plavim detaljima na kostimima Danice Dedijer odudarali su i nisu se posrećili, kao ni kontrast sa suvremenom odjećom Adalgise i Rimljana.</p>
<p> Režija Petra Selema naglašeno je istakla ženstvenost, bliskost i eteričnost svećenica mjesečeva kulta, s vizualno zanimljivim rasporedom protagonista na sceni, ali ne uvijek u službi glazbe. </p>
<p>O solistima u programskoj knjižici nema ni slova, što je propust. A bili su to prije svega gosti iz inozemstva u dvije glavne uloge. Sopranistica Gabriella Morigi u naslovnoj ulozi Norme, sa svojim prigušenim lirskim glasom male nosivosti, unatoč dobroj tehnici i pristalom izgledu nije mogla doseći potrebnu dramsku snagu ni u vokalnom ni u glumačkom pogledu. Nesretan izbor bio je vremešni tenor Kristján Jóhannsson kao Pollione, bez snage i daha. Forsiranjem visina gubio je povremeno i intonaciju. </p>
<p>Mlada sopranistica moćnoga glasa Zorica Antonić ostavila je bolji dojam kao Adalgisa, iako će joj trebati još više iskustva i glasovne ujednačenosti. </p>
<p>Najbolje se sa svojom ulogom među solistima nosio bas Ivica Čikeš kao Oroveso, posebno dojmljiv na početku drugoga dijela uz odlični Zbor koji je uvježbala Ana Šabašov. </p>
<p>Manje uloge solidno su iznijeli Nera Gojanović kao Clotilda, Špiro Boban kao Flavio i dijete Tina Pralija.</p>
<p>Glazbeno vodstvo bilo je u rukama iskusnog maestra Ive Lipanovića, koji je muzikalno iako dosta suzdržano i usporeno vodio vrlo dobar Orkestar i odličan Zbor splitske Opere, nastojeći dinamikom i tempom što više pomoći nemoćnim solistima – stranim gostima.</p>
<p> Tako je dugo očekivana »Norma« na Peristilu, unatoč nekim lijepim detaljima i prizorima, uglavnom razočarala, što je pokazala i većina publike vrlo suzdržanim i kratkotrajnim pljeskom. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Grad koji čuva kulturnu tradiciju </p>
<p>Split je postao grad žive umjetničke produkcije, velikih kazališnih imena te publike koja zna i probire, rekao je predsjednik Republike Stjepan Mesić otvarajući festival / Ovaj grad je prepoznatljiv po sposobnosti očuvanja duha iz kojeg je izrastao ovaj stari, poznati festival, rekao je ministar Božo Biškupić / Na 18 otvorenih gradskih pozornica festival će uz brojna gostovanja baletnih, glazbenih i dramskih ansambala imati još tri dramske premijere</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Jubilarno 50. splitsko ljeto, kazališni festival koji se na otvorenim pozornicama Splita do 14. kolovoza održava pod geslom »Suvremenost je naša tradicija«, svečano je otvoreno u srijedu na večer uz zvuke fanfara i podizanje festivalske zastave. </p>
<p>Jubilarnu manifestaciju otvorenom je proglasio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. »Zahvaljujući svima onima koji su gradili ugled ovog festivala, Split je postao grad žive umjetničke produkcije, velikih kazališnih imena te publike koja zna i probire. </p>
<p>Čestitam i zahvaljujem svima koji su pomogli da se ovo Splitsko ljeto održi, posebice sponzorima, bez kojih ovako veliku manifestaciju ne bi bilo moguće organizirati«, rekao je u svom kratkom govoru predsjednik Mesić.</p>
<p> Ravnatelj Splitskog ljeta i intendant splitskoga HNK Milan Štrljić zahvalio je umjetnicima koji su dio sebe ugradili u ljetni kazališni festival koji je, zahvaljujući kvaliteti programa i upornosti organizatora, upisan na kulturni zemljovid Hrvatske i Europe. Splitsku publiku Štrljić je pozvao na još jedno traganje za kazališnom istinom.</p>
<p> Prisjećajući se Bombardellija, Tanhofera i Foteza, utemeljitelja Splitskog ljeta, manifestacije koja se u prvim desetljećima održavala pod nazivom Splitske ljetne priredbe, ministar kulture Božo Biškupić je naglasio kako ta kazališna istina čini važnu kariku u lancu što povezuje kulturni krug Mediterana.</p>
<p> »Split kulturu slavi stoljećima, a Splitsko ljeto je dio mozaika kulturnog obzora koji na ovim prostorima ima dugu tradiciju. Ovaj grad je prepoznatljiv po sposobnosti očuvanja duha iz kojeg je izrastao ovaj stari, poznati festival«, nadahnuto je rekao ministar Biškupić. </p>
<p>Gradonačelnik Splita Miroslav Buličić i splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja poželjeli su Splitskom ljetu još kritičniju i zahtjevniju publiku te očuvanje scenskog prostora kamenog Peristila, na kojem je nakon svečarskih besjeda održana premijera Bellinijeve opere »Norma« u režiji Petra Selema i pod ravnanjem Ive Lipanovića.</p>
<p> U toj belkantističkoj operi, koja traži samo vrhunske izvođače, u ulozi Norme nastupila je talijanska sopranistica Gabriella Morigi, koja je u Splitu po 70. put tumačila tu ulogu. </p>
<p> Nakon operne izvedbe pod vedrim nebom, premijernoj publici podijeljeni su primjerci još vrućeg izdanja Vjesnika, medijskog pokrovitelja 50. splitskog ljeta.</p>
<p> Na 18 otvorenih gradskih pozornica festival će na svom programu uz brojna gostovanja baletnih, glazbenih i dramskih ansambala imati još tri dramske premijere: »Pukovniku nema tko pisati« Gabriela Garcie Marqueza, »Antigonu, kraljicu u Tebi« Tonča Petrasova Marovića i hommage Petru Brečiću kroz predstavu »Mjesec Alabame« te jednu baletnu premijernu izvedbu – »Plesove Erosa« u koreografiji Milka Šparembleka. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Simbioza iskustava i snoviđenja </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Program jubilarnog 50. splitskog ljeta obogaćen je izložbama scenografa Mije Adžića i slikara Vasilija Jordana. U palači Milesi i dijelom u salonu Galić izloženo je 180 scenografija akademskog scenografa-slikara Mije Adžića na kojima je sažet presjek njegova bogatog i iznimno plodna četrdesetogodišnjeg rada u hrvatskim kazalištima.</p>
<p>Na pozornicama splitskog i brojnih hrvatskih kazališta postavio je više od 200 kazališnih, televizijskih i filmskih scenografija. Autor je i velikog broja kazališnih plakata, kostimografskih rješenja, likovnih dekoracija, a projektirao je i veći broj ekskluzivnih interijera.</p>
<p> Adžić je scenografski »opremao« brojne spektakle izvan kazališne kuće, a publika pamti njegove umjetničke projekte na kultnoj splitskoj pozornici Peristilu, na kojoj je u svoje prepoznatljivo scensko ruho omotao legendarne predstave poput Verdijeva »Trubadura« i »Nabucca«, Shakespeareovo »Kroćenja goropadnosti«, Goldonijeve »Ribarske svađe«, Smojina »Roka i Cicibelu«</p>
<p> Otvarajući Adžićevu izložbu, akademik Tonko Maroević je kazao kako je taj splitski umjetnik imao sreću što je radio u kutiji-pozornici i na otvorenim prostorima gdje je mogao zadovoljiti svoj duh, radeći za pučki ambijent i salon.</p>
<p> »Na otvorenoj pozornici scenograf se ne smije nametati i narušavati ljepotu prirodnoga ambijenta, a na zatvorenoj sceni se mora baviti atrakcijom« – rekao je Maroević.</p>
<p>U Galeriji Kula na sjeverozapadnom dijelu Dioklecijanove palače otvorena je izložba Vasilija Josipa Jordana koji se predstavio s 20 ulja na platnu i slikama nastalim u kombiniranoj tehnici većeg formata. Predstavljajući treće Jordanovo gostovanje u Splitu, likovni kritičar Milan Bešlić je istaknuo kako slikar za suvremena djela koja stvara uporište nalaze u svojoj subjektivnosti i prostoru koji ga okružuje, svojim metaslikarstvom potiče brojne književnike i likovne kritičare u zemlji i svijetu na intrigantno odčitavanje negova slikarskog sloga.</p>
<p> Vrijeme je nadasve intrigantna tema Jordanova slikarstva, taj melankolik otkriva simbiozu iskustva i snoviđenja, umnaža imaginarno, donekle elegični, a više tajanstveni ugođaj stvara se u obratu znakova, a nazivima slika najavljuje ezoteričara koji gradi sugestiju nove zbilje, piše u katalogu izložbe pjesnikinja Andriana Škunca. </p>
<p>Otvorenju izložbe nazočio je ministar kulture mr. Božo Biškupić. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Lado« s plesovima otoka Silbe </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske »Lado« gostuje na Dubrovačkim ljetnim igrama s nekoliko novih koreografija od kojih posebnu pažnju zaslužuju plesovi otoka Silbe. Na tvrđavi Revelin "Lado" je u četvrtak publiku plesovima i pjesmama »prošetao« kroz čitavu Hrvatsku, a uz ples sa Silbe po prvi put izvedeni su i plesove Boke Kotorske, Škrljatsko kolo i Dobrotska poskočica te Dragonički plesovi. U petak u Kneževu dvoru pjevači ansambla »Lado« otpjevati će svoje najpopularnije pjesme te duhovne napjeve iz korizmenog ciklusa.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Paška rapsodija« Grete Vizler</p>
<p>NOVALJA</p>
<p> – Još je Grgo Gamulin u knjizi o Greti Vizler s pravom napisao da je svaka slika te zagrebačke slikarice novi odgovor u opusu što je u hrvatskom slikarstvu već zauzeo prazno mjesto dinamičnog pejsaža. Slično se može reći i o njezinim najnovijim slikama, sabranim u niz »Paška rapsodija II«. Ciklus je upravo predstavljen u novaljskoj galeriji »Era«, a tema toga izrazito gestualnoga i koloristički zanimljivog opusa najčešće varira doživljaj mora i kamenjara oko Novalje i Metajne na Pagu. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Osniva se Društvo pokrovitelja HNK</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Programe splitske nacionalne kuće uskoro bi trebali podržavati i pomagati članovi Društva pokrovitelja HNK Split, neprofitne nevladine nestranačke organizacije. Na inicijativnoj sjednici Društva održanoj u srijedu u Splitu, intendant splitskoga HNK Milan Štrljić istaknuo je kako programski uspjesi teatra ne bi bili ostvarivi bez podrške pokrovitelja. Predložio je suradnju sa sponzorima po kojoj bi oni imali mogućnost davanja svojih prijedloga vezanih uz kazališni repertoar. Na sjednici je predložen Statut Društva kojim bi se utvrdile djelatnosti te organizacije, među kojima su prikupljanje sredstava za pomoć splitskog HNK, obnova interijera i inventara kazališne zgrade, pronalaženje novih sponzora i darovatelja, pomaganje školovanja umjetnika u zemlji i inozemstvu, organiziranje različitih kulturnih djelatnosti te izrađivanje kulturnih i humanitarnih projekata. Osnivačka skupština Društva pokrovitelja HNK Split trebala bi se održati početkom sljedeće kazališne sezone. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Knjiga »Seks & grad« </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Knjiga »Seks & grad – nova hrvatska proza«, objavljena u biblioteci »Književna revija« osječkoga ogranka Matice hrvatske, predstavljena je u srijedu u Muzeju Slavonije u sklopu Osječkoga ljeta kulture. Riječ je o zbirci priča u kojoj se na 160 stranica svojim ostvarenjima predstavilo 13 suvremenih hrvatskih prozaika, među kojima Zoran Ferić, Rujana Jeger, Gordan Nuhanović, Jurica Pavičić, Edo Popović, Borivoj Radaković i Milana Vuković-Runjić. Književna kritičarka Helena Sablić Tomić ocijenila je kako autori u svojim pričama, pored ostalog, analiziraju motive urbaniteta, osamljenosti i odnosa među spolovima te kako problematizirajući motive seksa i grada, govore o onome što je univerzalno, a nije provincijalno. Priče je priredila Jagna Pogačnik, dok je autor pogovora Zlatko Kramarić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Nastup u Ateni izborio 81 hrvatski sportaš </p>
<p>Prihodi HOO-a lani su iznosili 68,2 milijuna kuna, a rashodi 65,7 milijuna / Glavni tajnik Ivica Miočić Stošić djelomično je nezadovoljan prihodima od igara na sreću - HOO je očekivao 34, a dobio je nešto manje od 30 milijuna kuna, no to je ipak najviše što je krovna udruga hrvatskoga sporta ikad dobila iz tog izvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Gotovo bez ikakvih primjedbi i rasprava prošla je šesta sjednica Opće skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora u četvrtak. </p>
<p>Najvažnija točka dnevnog reda bilo je donošenje odluke o izborima novog čelništva HOO-a za razdoblje od 2004. do 2008 godine. Jednoglasno je prihvaćen prijedlog Vijeća da se izborna skupština održi 22. listopada.</p>
<p>Ni na programsko i financijsko izvješće za 2003. godinu nijedan skupštinar nije imao primjedbi. Nadzorni odbor ustanovio je da su prihodi HOO-a u prošloj godini iznosili 68,2 milijuna kuna, a rashodi 65,7 milijuna.</p>
<p>Glavni tajnik Ivica Miočić Stošić izrazio je djelomično nezadovoljstvo prihodima od igara na sreću. HOO je očekivao 34 milijuna kuna, a dobio je nešto manje od 30 milijuna, no to je ipak najviše što je krovna udruga hrvatskoga sporta ikad dobila iz toga izvora.</p>
<p>Skupština je prihvatila i prijedlog Vijeća da svi hrvatski sportaši koji su ispunili B normu mogu nastupiti na Olimpijskim igrama. Tako je do danas nastup u Ateni izborio 81 hrvatski sportaš. Još jedino nije posve jasno koliko će plivača putovati u grčku prijestolnicu, s obzirom na to da još nije definirano koliko rezervi za štafetu smije biti prijavljeno.</p>
<p>U punopravno članstvo HOO-a primljen je Hrvatski curling savez, a Jet-ski savez Hrvatske postao je pridruženi član. Hrvatski snowboard savez i dalje će, pak, ostati pod okriljem Hrvatskog skijaškog saveza.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>O'Neal preselio u Miami </p>
<p>Glasine da će centar NBA momčadi Los Angeles Lakers Shaquille O'Neal (32) nastaviti karijeru u Miami Heatu pokazale su se točnima. Jedan od najboljih centara u NBA ligi preselio je na Floridu, dok su Lakersi u zamjenu dobili Carona Butlera, Lamara Odoma i Briana Granta te izbor u prvom krugu drafta. O'Neal je u dresu Lakersa proveo osam sezona i osvojio tri naslova prvaka (2000., 2001., 2002.). U sezonama kad su Lakersi osvajali prvo mjesto bio je proglašen najboljim igračem finala. No, njegov su boravak u Lakersima obilježili i sukobi s Kobeom Bryantom. O'Neal je 11 puta igrao na All Stas susretu, a u karijeri ima prosjek 27,1 koš, 12,1 skok te 2,6 blokada po susretu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nikola Šafarić i šestorica juniora potpisali ugovore </p>
<p>Osim Varteksova kapetana, šest je mladih igrača nakon juniorskog staža u Varteksu potpisalo prve profesionalne ugovore - vratar Miroslav Koprić te Neven Vukman, Nikola Pokrivač, Gordan Golik, Enes Novinić i Marko Marjanović </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Kapetan Varteksa Nikola Šafarić u četvrtak je nakon višemjesečnih pregovora potpisao novi ugovor s klubom. Osim njega, novinarima su predstavljena šestorica mladih igrača, koji su nakon juniorskog staža u Varteks s klubom potpisali prve profesionalne ugovore: Miroslav Koprić (vratar), Neven Vukman, Nikola Pokrivač, Gordan Golik, Enes Novinić i Marko Marjanović. No, na popisu igrača za iduću sezonu nema Vasilja, Polovanca, Karića i Vučkovića, koji još traže povoljnije angažmane, a nove su klubove pronašli Mikić, Jedinak, Fumić, Udovičić i Režić. </p>
<p>Čestitajući Šafariću i šestorici mladića na potpisanim ugovorima, Tomislav Kezelj, predsjednik kluba, najavio je i još jednom potvrdio novu Varteksovu orijentaciju: </p>
<p>– Na početku sezone dogodilo se ono što smo i najavljivali, a to je dovođenje mladih igrača. Smogli smo snage i hrabrosti za takav potez i vjerujem da će stručni stožer od njih napraviti prave igrače. Uprava je napravila svoj posao, a sad je na igračima da se dokažu na terenu. </p>
<p>Miroslav Blažević, trener Varteksa, iz prikrajka je promatrao fotografiranje mladića, pripisujući zasluge za pomlađivanje momčadi svom pomoćniku i sportskom direktoru Zlatku Daliću. </p>
<p>– Nakon pripremnih utakmica i onoga što sam dosad mogao vidjeti, mogu reći da s mnogo optimizma očekujem novu sezonu. S ovom mladom momčadi treba strpljenja, moramo biti spremni na toleranciju, nužnu u afirmaciji mladih igrača. Ne možemo odmah očekivati veliki rezultat. </p>
<p>Ćiro ne štedi komplimente kad opisuje Nikolu Šafarića, usporedivši ga sa Zvonimirom Bobanom iz najboljih dana. Kapetan Varaždinaca pak nije krio oduševljenje što je konačno riješio pitanje nastavka karijere. Pregovori su bili dugi i zamorni, no na kraju je postignut dogovor. </p>
<p>– Sretan sam, no bilo je puno nervoze i nepotrebnih šokova. Sad se konačno mogu posvetiti samo nogometu. </p>
<p>S mladom momčadi Varteks namjerava postići još jedan važan cilj, vratiti publiku na tribine. </p>
<p>– Napravili smo ono što je publika tražila - pomladili momčad domaćim igračima. Neka ih sada dođu gledati, neka se gledatelji vrate na tribine, zaključio je Blažević. </p>
<p>Varteks će idući pripremnu utakmicu odigrati u Čakovcu, u subotu u 17.30 sati protiv Mađimurja.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hristo Stoičkov novi izbornik Bugarske </p>
<p>SOFIJA</p>
<p> – Najbolji bugarski nogometaš 90-ih Hristo Stoičkov u četvrtak je imenovan izbornikom nacionalne reprezentacije. Stoičkov će potpisati dvogodišnji ugovor i vodit će bugarsku reprezentaciju kroz kvalifikacije za SP 2006. Bugarska je u skupini s Hrvatskom, Švedskom, Mađarskom, Islandom i Maltom. Bugarska je morala potražiti novog izbornika nakon što je Plamen Markov zbog loših rezultata na EP-u u Portugalu odbio produljiti ugovor. Stoičkov bi se u Sofiju trebao vratiti 23. srpnja. Nakon toga će biti poznato tko će mu biti pomoćnici u reprezentaciji. Na SP-u 1994. Stoičkov je postigao šest pogodaka i bio je najzaslužniji za plasman Bugara u polufinale. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Reykjavik - Shelbourne 2-2 </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Rezultati prvih utakmica 1. pretkola nogometne Lige prvaka: Reykjavik – Shelbourne 2-2, Linfield – Helsinki 0-1, Tbilisi – Torshavn 5-0, Skonto Riga – Rhyl 4-0, Gomel – Tirana 0-2, Flora Tallinn – Nova Gorica 2-4, Sheriff Tiraspol – Jeunesse Esch 2-0. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rapid i Sturm efikasni </p>
<p>BEČ</p>
<p> – U utakmicama 1. kola austrijskog nogometnog prvenstva postignuti su sljedeći rezultati: Austria Beč - Admira 2-1, Bregenz - Rapid 1-5, Salzburg - Pasching 1-1, Sturm Graz - Mattersburg 3-1, Tirol - GAK 1-0. </p>
<p>Nakon prvog kola u vodstvu su Rapid, Sturm, Tirol i bečka Austrija sa po tri boda. Sljedće kolo igra se u nedjelju.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Brazil poražen protiv Paragvaja </p>
<p>LIMA</p>
<p> – Rezultati 3. kola C skupine nogometnog Kupa Amerike: Brazil - Paragvaj 1-2, Čile - Kostarika 1-2. Poredak: Paragvaj 7, Brazil 6, Kostarika 3 i Čile 1 bod. U četvrfinalu će igrati, u subotu 17. srpnja: Peru - Argentina i Kolumbija - Kostarika, a dan kasnije: Paragvaj - Urugvaj i Meksiko - Brazil</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rano buđenje ne smeta rukometašima </p>
<p>Najviše je pokazala desna strana, Metličić, Džomba, Zrnić i Brož zajedno su zabili 18 pogodaka / Drugu će pripremnu utakmicu hrvatski rukometaši odigrati u petak (20 sati), također protiv BiH na terenu pulskog Doma sportova </p>
<p>PULA</p>
<p> – Jutarnja utakmica hrvatske muške rukometne reprezentacije, protiv reprezentacije Bosne i Hercegovine, dobro je iskorištena za istrčavanja i treniranja kontri i polukontri. Hrvatska je pobijedila BiH rezultatom 41-22 (25-12), a unatoč činjenici da se momčad Kasima Kamenice okupila s plaže, bilo je korisnih saznanja za izbornika Linu Červara, trenera Irfana Smajlagića i trenera vratara Zdenka Zorka.</p>
<p>Od prve je minute izbornik Červar tražio maksimalnu ozbiljnost od postave u kojoj su bili Losert, Džomba, Šprem, Vori, Balić, Špoljarić i Metličić. A kad Hrvatska igra ozbiljno, onda ne treba čuditi prednost kojom je završilo prvo poluvrijeme, čak 25-12. Vidjelo se da svaki igrač želi dati najbolje od sebe kako bi se nametnuo izborniku, a dobro su izgledale i obrambene formacije, 3-2-1, 6-0 i 5-1. Izbornik Červar je dodao da je zadovoljan izdanjem svojih igrača s obzirom na to da su se probudili u sedam ujutro. </p>
<p>– Jasno je da nam reprezentacija BiH nije dorasla po kvaliteti, ali je bilo dobro, dečki su dobro podnijeli utakmicu u jutarnjem terminu. Bilo je atraktivnih poteza, brzih rješenja, igrači su bili vrlo motivirani, angažirani, rekao je Ivica Udovičić, direktor reprezentacije. </p>
<p>Reprezentativno lijevo krilo Nikša Kaleb preskočio je utakmicu protiv BiH zbog problema s gležnjem. No, stanje nije zabrinjavajuće, bilo je to više preventivno. Uz to, na lijevoj je strani problematičan i vanjski napadač. Blaženko Lacković još radi po posebnom programu somatopeda Stanislava Peharca, a Tonči Valčić je suspendiran, pa stanje nije briljantno. Ali, Lacković bi uskoro trebao početi s normalnim trenažnim procesom, pa se valja nadati da će se i to posložiti. </p>
<p>U petak (20 sati) na parketu pulskog Doma sportova odigrat će se druga utakmica Hrvatske i BiH. </p>
<p> • Dom sportova</p>
<p>HRVATSKA – BiH 41-22 (25-12)</p>
<p>HRVATSKA: Šola (10), Lozert (11+1), Džomba 7 (1), Zrnić 5, Šprem 8, Vori 7, Štritof 4, Obrvan 2, Vuković, Dominiković, Balić 1, Goluža 1, Špoljarić, Metličić 3, Brož 3.</p>
<p>BiH: Šabanović, Ljubišić, Jovičić, Ferhatbegović 1, Toromanović 2, Čavar, Paljar, Brkić 1, Prskalo 3, Huren 2, Riđić 1, Škorić 4, Trivundža 3, Toromanović 1, Jahić 2, Saltić 1, Sirčo 1.</p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Svijet će se diviti Sljemenu </p>
<p>Vedran Pavlek, direktor skijaške reprezentacije, naglasio je kako je savez dovoljno ambiciozan da, čim se ukaže prostor u kalendaru, organizira i utrku za skijaše. Također je otkrio kako će organizacija utrke vrijediti 20 milijuna kuna, od čega će 65 posto biti pokriveno putem marketinga, sponzorstva i prihodom od ulaznica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premda je vrijeme ljetnih godišnjih odmora, organizacija snježnog događaja godine u Hrvatskoj i Zagrebu sljedeće godine – utrka Zlatni medvjed, u sklopu Svjetskoga skijaškoga kupa kulminira. Tako je javnost u četvrtak donekle upoznata s pojedinostima oko organizacije slalomske utrke skijašica 20. siječnja. Prije nekoliko dana su na Sljemenu započeli radovi na proširenju »crvenog spusta«, a uskoro se očekuje i nastavak radova na poboljšanju cestovnog pristupa ciljnoj areni, kao i povećanju kapaciteta dovoda vode. </p>
<p>– Ovakva vrhunska priredba promovira grad Zagreb i cijelu Hrvatsku, jer i sami znate da će desetak zemalja izravno prenositi događaje sa Sljemena. Nadamo se da će ovo biti tek prvo u nizu natjecanja Svjetskoga kupa, no nakon svega će ostati uređeno skijalište sa zajamčenih stotinjak snježnih dana u godini, kako za skijaške reprezentativce, tako i za rekreativce, kazao je dogradonačelnik i predsjednik Inicijativnog odbora utrke Milan Bandić. </p>
<p>Vjerojatno najjaču ulogu u organizaciji utrke ima direktor reprezentacije Vedran Pavlek, koji je na sebe preuzeo veliki teret odgovornosti. No, nije naodmet spomenuti da je sva skijaška obećanja dosad Pavlek i ispunio.</p>
<p>– Hrvatska godinama čeka ovakvu sportsku priliku i sada nam se konačno ukazala. Uvjeren sam da su Hrvati, osim što su iznimni sportski talenti, i sjajni organizatori te ćemo ovu utrku organizirati na najvišoj razini. Ova prilika, posebno nama koji smo potekli sa Sljemena, mnogo znači. Ne postoji bolji način za odgoj velike baze mladih skijaša od posjedovanja bar jednog profesionalno uređenog skijališta u zemlji, kazao je Pavlek. </p>
<p>Direktor skijaške reprezentacije naglasio je kako je savez dovoljno ambiciozan da, čim se ukaže prostor u kalendaru, organizira i utrku za skijaše. Također je otkrio da će organizacija utrke vrijediti 20 milijuna kuna, od čega će 65 posto biti pokriveno putem marketinga, sponzorstva i prihodom od ulaznice, dok će ostatak namiriti Grad i Država. Ulaznice će se, pak, moći kupiti za 80 do 100 kuna, u što će biti uključen i prijevod do staze. Pavlek je, pak, rekao kako očekuje oko 20.000 gledatelja, a uživo praćenje slaloma bit će omogućeno s Trga bana Jelačića i Cvjetnoga trga, gdje će biti osmišljen i zabavni program praćen koncertima i sličnim događajima. Očekuje se dolazak i poznatih osoba iz svjetskoga sportskog i javnog života, među kojima se zasad ističe tek Alberto Tomba. U svakom slučaju, vjerojatno nas očekuje »vrući« siječanj sljedeće godine u Zagrebu i na Sljemenu...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Virenque uveličao francuski praznik</p>
<p>SAINT-FLOUR – Francuski veteran, 34-godišnji Richard Virenque uveličao je Francuzima 14. srpnja, praznik pada Bastille koji je označio početak Revolucije 1789. godine, osvajanjem 10. etape »Tour de Francea« vožene od Limogesa do Saint-Floura u dužini od 237 kilometara.</p>
<p>Da bi Virenque mogao igrati veliku ulogu upravo u ovoj, najdužoj etapi ovogodišnje utrke, bilo je jasno već od onoga trenutka kada je u studenome prošle godine predstavljena trasa »Toura«. Bila je prva koja je sadržavala čak devet uspona, te je stoga bila idealna za vozača kakvim se Virenque pokazao u čitavoj svojoj karijeri. </p>
<p>Sa šest osvojenih naslova najboljeg penjača na »Touru« Virenque drži rekord u toj kategoriji sa Španjolcem Federicom Bahamontesom i Belgijancem Lucienom van Impeom, te mu je osnovni cilj ove godine ostati sam na vrhu te liste. U srijedu je napravio sjajan temelj za taj uspjeh, prešao je kao prvi preko svih devet uspona, te osim sedme etapne pobjede na »Touru« u karijeri (prve na praznik pada Bastille, te prve za francuskog vozača od 2001. godine), preuzeo je i vodstvo u redoslijedu za najboljeg penjača.</p>
<p>Već na 15. kilometru etape Virenque se našao u vodećoj skupini od 20-ak vozača koji su se pokušali odvojiti od glavne skupine, do 35. kilometra u vodstvu su ostali samo on i sin slavnoga Eddyja Merckxa, Axel, te su vrlo brzo ostvarili priličnu prednost. Stotinjak kilometara prije cilja Virenque i Merckx imali su 11 minuta prednosti u odnosu na peloton i već tada je bivalo jasno da će etapa pripasti jednome od njih. </p>
<p>Kada je Merckx posustao prilikom penjanja na najteži uspon dana, Pass de Peyrol 65 km prije cilja, Virenque je krenuo prema solo-pobjedi. Njegova prednost u odnosu na glavnu skupinu se topila, ali je ipak do Saint-Floura ostalo 5:19 minuta.</p>
<p> • Rezultati, 10. etapa (Limoges – Saint-Flour, 237 km): 1. Richard Virenque (Fra/Quick Step) 6:00:24, 2. Andreas Klöden (Njem/T-Mobile) + 5:19, 3. Erik Zabel (Njem/T-Mobile) + 5:19, 4. Francisco Mancebo (Špa/Illes Baleares) + 5:19, 5. Thomas Voeckler (Fra/Brioches la Boulangere) + 5:19, 6. Lance Armstrong (SAD/USPS) + 5:19...</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Voeckler 42:42:14, 2. Stuart O'Grady (Aus/Cofidis) + 3:00, 3. Sandy Casar (Fra/fdjeux.com) + 4:13, 4. Virenque + 6:52, 5. Jakob Piil (Dan/CSC) + 7:31, 6. Armstrong + 9:35... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Karlović bolji od Squillarija </p>
<p>STUTTGART</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivo Karlović preskočio je drugo kolo na 614.750 eura vrijednom ATP teniskom turniru u Stuttgartu. Karlović je pobijedio Argentinca Franca Squillaria rezultatom 6-3, 7-6 (0). Rezultati 2. kola: Chela (3) – Andersen 6-3, 6-1, Novak (5) – Ascione 6-2, 6-4, Južnji – Popp 6-3, 7-6 (7), Nadal – Vassallo-Arguello 7-6 (4), 6-4, Costa – Mantilla 7-5, 6-4, Zabaleta (8) – Lopez 7-6 (2), 6-2, Stepanek – Schüttler 7-6 (6), 3-6, 2-6, Berdych (16) – Phau 6-2, 6-3. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sereni Williams nagrada za najbolju tenisačicu </p>
<p>Na dodjeli nagrada američke tv-kuće ESPN veliku pažnju među brojnim sportskim i estradnim zvijezdama privukla je američka tenisačica Serena Williams. Serenine dionice stoje još uvijek visoko, unatoč porazu u finalu Wibledona protiv Marije Šarapove. Serena je proglašena najboljom tenisačicom u izboru ESPN-a, dok su glavne nagrade za najboljeg sportaša i sportašicu pripale biciklistu Lance Armstrongu i košarkašici Diani Taurasi.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Torri Edwards pozitivna na dopinškom testu</p>
<p>Svjetska prvakinja na 100 m Amerikanka Torri Edwards bila je pozitivna na dopinškom testu koji je obavljen 24. travnja za vrijeme atletskog mitinga u Fort-de-Franceu na Martiniku, objavila je novinska agencija Reuters. Iako taj slučaj još nije riješen, 27-godišnju američku sprinterku mogao bi stajati nastupa na Olimpijskim igrama u Ateni. Edwards je na američkim olimpijskim kvalifikacijama izborila nastup na 100 m, a sudjelovat će i u utrci na 200 m, gdje se ubraja među favoritkinje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Grgić i Erega u polufinalu </p>
<p>GROSSETO</p>
<p> – Hrvatske atletičarke Danijela Grgić i Arna Erega plasirale su se u polufinale Svjetskoga juniorskog prvenstva u talijanskom Grossetu. Grgić je 200 metara istrčala za 24.26 sekundi, što joj je donijelo treće mjesto u skupini i 18. ukupno u kvalifikacijama. Na 100 metara prepone u polufinale su ulazile po tri najbrže atletičarke iz svake skupine te još četiri po rezultatu. Riječanka Erega u svojoj je skupini bila četvrta rezultatom 13.91, no to joj je bilo dovoljno da u polufinale uđe po vremenu. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska - Kanada 69-70</p>
<p>URMUQI</p>
<p> – Hrvatski košarkaši nisu ni u drugoj utakmici na kineskoj turneji uspjeli svladati reprezentaciju Kanade. Nakon poraza u dva produžetka u Pekingu, Kanađani su na turniru u Urmuqiju protiv momčadi Nevena Spahije ponovno upisali tijesnu pobjedu 70-69 (16-23, 19-15, 11-21, 25-10). </p>
<p>– Igrali smo dobro tri četvrtine, čak izvrsno. Vodili smo veći dio utakmice i onda potpuno pali u posljednjih deset minuta, izgubili koncentraciju. Tada je do izražaja došla veća snaga kanadskih košarkaša, ipak su u odnosu na naše igrače fizički dominantniji. Ipak nisam nezadovoljan, momčad iz utakmice u utakmicu pokazuje napredak, kazao je nakon drugog poraza protiv Kanade, izbornik hrvatske reprezentacije Neven Spahija. </p>
<p>Strijelci u našoj momčadi bili su: Žuža 16, Ukić 14, Garma 11, Tomas 9, Rančić i Špralja po 8 i Azemi 3. Piplović, Oršulić i Štemberger igrali su, ali se nisu upisali u strijelce. Kod Kanađana najefikasniji je bio Young sa 18 poena. Turneju po Kini naši će košarkaši zaključiti dvobojem protiv domaćina koji je, podsjetimo, u prvoj utakmici u Pekingu pobijedio našu reprezentaciju sa čak 37 poena razlike.Tada su Kinezi, predvođeni centrom NBA momčadi Houston Rocketsa Yao Mingom slavili 92-55. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Nekorektno je optuživati SFOR da nema volje za uhićenje Karadžića i Mladića </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izjavio je u četvrtak u Sarajevu da je nekorektno optuživati NATO i SFOR zbog navodnog nepostojanja volje da se uhite najtraženiji haaški optuženici Radovan Karadžić i Ratko Mladić. </p>
<p>»Volja za njihovim uhićenjem uvijek je postojala i nastavit ćemo potragu za ratnim zločincima i ubuduće. Oni trebaju biti u Haagu«, kazao je De Hoop Scheffer. </p>
<p>Odgovarajući na novinarski upit o nedavnoj izjavi Carle del Ponte o tome da je NATO imao informacije da se Karadžić 20. veljače nalazi u mjestu Zaovina, no da nakon toga SFOR nije poduzeo ništa, kazao je kako nije točno da je NATO imao takvu informaciju, te da ne može prihvatiti ovakve kritike na račun SFOR-a i Saveza kojem je na čelu.</p>
<p>Glavni tajnik NATO-a boravio je u četvrtak u Sarajevu zajedno s visokim europskim povjerenikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom, a cilj njihova posjeta su razgovori o preuzimanju SFOR-ove misije potkraj godine. Razgovarali su s članovima Predsjedništva i Vijeća ministara BiH te s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.</p>
<p>Obojica su nakon razgovora izrazili zadovoljstvo i uvjerenost da će buduća misija biti uspješna. »Angažman naše dvije organizacije u BiH trebao bi pridonijeti da san BiH o ulasku u EU postane java«, kazao je Solana i dodao da je dirnut napretkom u posljednjih devet godina. </p>
<p>Izrazio je čvrsto uvjerenje da će EU i NATO uspješno surađivati u BiH i nakon što europske snage preuzmu misiju. De Hoop Scheffer je kazao da NATO ima povjerenje i da će pružiti punu potporu snagama pod zapovjedništvom EU-a. NATO će, kazao je, i nadalje ostati prisutan u BiH i imat će svoj stožer čije će zadaće biti i potraga za optuženim ratnim zločincima i pomoć u reformi oružanih snaga BiH.</p>
<p>I Solana i De Hoop Scheffer potvrdili su da zadaća međunarodnih snaga ostaje potraga za ratnim zločincima, no da je to prije svega obveza vlasti BiH. </p>
<p>Ponovili su kritike na račun Republike Srpske čije institucije nisu u devet godina uhitile nijednu osobu koju je optužio Haaški sud, dok su međunarodne snage u istom razdoblju u RS-u uhitile 22 osobe s haaških tjeralica.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jacques Chirac šalje europski ustav na referendum </p>
<p>»Vjerujem Francuzima, vjerujem u njihovu sposobnost da se uključe u istinsku raspravu o svojoj budućnosti, a budući da ustav EU izravno utječe na Francuze, mora ih se direktno pitati za mišljenje«, izjavio je Jacques Chirac u intervjuu u povodu Dana Bastille</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francuzi će referendumom, vjerojatno dogodine, odlučivati o europskom ustavu, objavio je predsjednik francuske Republike Jacques Chirac u tradicionalnom intervjuu na Dan Bastille, najvećeg nacionalnog praznika zemlje. </p>
<p>Chiracova je izjava prvorazredno iznenađenje. Naime Sporazum iz Maastrichta provukao se svojevremeno na referendumu tijesnom većinom od nepunih pola milijuna glasova. Chirac se ipak odlučio ponovno na »političko kockanje«, svjestan da ljudi žele referendum i da se izjašnjavanje o ustavu EU lako može pretvoriti u ocjenjivanje rada predsjednika i vlade, a tu i Chirac i tim Jean Pierre Raffarin ne stoje baš najbolje. </p>
<p>Vjerujem Francuzima, vjerujem u njihovu sposobnost da se uključe u istinsku raspravu o svojoj budućnosti. Budući da ustav izravno utječe na Francuze, mora ih se direktno pitati za mišljenje.« Francuska se tako pridružuje sve većem broju zemalja koje će prihvaćanje ustava prepustiti građanima. Međutim, pravi razlog iznenadne Chiracove odluke je možda njegov mudri manevar da bi Francuska izbjegla predrastično mijenjanje EU proračuna čiji je veliki korisnik.</p>
<p>Intervju s predsjednikom Republike došao je upravo u vrijeme kada se francuska javnost zabavlja pričama o borbi za prvenstvo u vrhu zemlje. Glavi su akteri Chirac i potencijalni nasljednik, trenutno ministar financija Nicholas Sarkozy. Bitka je formalno otvorena velikim ministrovim intervjuom u Le Mondeu. Sarkozy je požurio, prije Chiracovog uobičajenog televizijskog intervjua na Dan Bastille, očitovati se o nekim bitnim pitanjima poput sudbine dužine radnog vremena ili dubine reformi, a Chirac je sasjekao spekulacije objašnjenjem tko je gazda u francuskoj kući: »Ja odlučujem, on provodi.« </p>
<p>Ova je izjava starog lisca izazvala spontani pljesak i smijeh u susjednim prostorijama Elizejske palače gdje je domaća elita na televizijskim ekranima pozorno pratila kako će predsjednik obraditi problematična pitanja i »prodati« ih Francuzima. Budući da je ipak ljeto i novosti je sve manje, pariška je krema komentirala dolazak Sarkozyja i supruge na primanje u predsjedničku palaču veoma zločestim: »Stižu provjeriti kakav će namještaj birati.« </p>
<p>Naravno, spekulira se da je Sarkozy Chiracov nasljednik, po nekima čak i prirodni nasljednik, ali i da Chirac ima velikih problema zauzdati i držati pod kontrolom ambicije svoga ministra. Predsjednički izbori na rasporedu su tek za dvije i pol godine. Nepopularnost u izbornoj bazi razlog je zašto je Chirac, iako nakon kratke stanke kako bi promislio najbolji odgovor, reagirao na komentar da ga zemljaci smatraju odalečenim od svijeta i od ljudi. »Ukoliko Francuzi to zaista misle, onda su vjerojatno u pravu, s njima ću više razgovarati jer oni to žele«, obećao je predsjednik. </p>
<p>Francuze su ipak najviše zanimale Chiracove ocjene o ritmu reformi. Na Dan Bastille predsjednik se osvrće na sva unutarnja pitanja. Stoga npr. u sat vremena intervjua nije ni spomenut Irak. 35-satni radni tjedan ostaje, ali »odluka koliko raditi prepušta se samim radnicima«, jer »radnicima treba više slobode u odlučivanju, posebno onima koji žele više raditi da bi više zaradili«. </p>
<p>Francuzi su razočarani što je do daljnjega odgođena realizacija predizbornog obećanja o poreznim olakšicama. To na red dolazi vjerojatno dogodine, nakon što se zauzda preveliko trošenje državnog proračuna koje je Francusku dovelo u sukob s EU kriterijima i suočilo je sa sankcijama. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Svojeglavi ministar s predsjedničkim ambicijama</p>
<p>Duboki korijen spora između Chiraca i Sarkozyja u biti je sukob dvaju shvaćanja budućnosti Francuske - tradicionalnog i novog, amerikaniziranog</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hoće li Francuzi raditi 35 sati tjedno umjesto 39? Hoće li u tom slučaju oni koji žele ili će morati i dalje raditi 39 sati dobiti naknadu na svoju plaću? To je pitanje, što ga je potaknuo francuski ministar financija i gospodarstva Nikolas Sarkozy u sklopu svojega prijedloga ambiciozne gospodarske reforme, snažno zaoštrilo njegove odnose s predsjednikom Francuske Jacquesom Chiracom i dovelo ih na rub pravoga sukoba. Sada su Chirac i Sarkozy dvojica medijski najistaknutijih francuskih političara.</p>
<p>Tako se sadašnji francuski premijer Jean-Pierre Raffarin, koji je službeno šef i ministru financija, našao u vrlo neugodnom procjepu između Chiraca i Sarkozyja. </p>
<p>A silno i umjetno zaoštreni spor između nekadašnjega mentora i njegova donedavno poslušnoga učenika, 71-godišnjega predsjednika i 49-godišnjega ministra financija i gospodarstva, prema mišljenju francuskih analitičara, zapravo je sukob između staroga i novoga vala francuske politike. Pritom se ne smiju zanemariti ni Sarkozyjeve predsjedničke ambicije na izborima 2007.</p>
<p>Riječ je, u biti, o tome da se Francuska našla, prvi put nakon nekoliko desetljeća, u kritičnoj gospodarskoj situaciji, gotovo krizi. I sada svatko od vodećih dužnosnika pokušava, pozivajući se i na ustavnu strukturu Francuske, skinuti sa sebe odgovornost i krivnju za to stanje. </p>
<p>U međuvremenu, sa svakodnevnim se »banalnostima« bavi premijer Raffarin. A zbog slabih gospodarskih rezultata, s kojima se posve neočekivano suočavaju Francuzi, premijer je sve manje popularan; neki čak očekuju i njegovu smjenu. Zato Chirac koristi Raffarinov sve niži ugled kao štit kojim se brani da se nezadovoljstvo francuske javnosti ne okrene protiv njega. No, pritom, barem zasad, nema hrabrosti smijeniti premijera.</p>
<p>To više što je stranka desnog centra iz koje dolaze i Chirac i Raffarin, Savez narodnog pokreta (UMP), u posljednje vrijeme doživjela više udaraca. Naime, na oba ovogodišnja izbora, regionalnim u ožujku i europskim u lipnju, tu je stranku prilično uvjerljivo pobijedila ljevica - socijalisti, komunisti i »zeleni«. Ugled UMP-a smanjuju i neki financijski skandali. Zadnji je bio još ne pravomoćna presuda izrečena predsjedniku stranke Alainu Juppéu na godinu dana zatvora zbog financijskih nepravilnosti u upravi Pariza u vrijeme kada je Chirac bio gradonačelnik.</p>
<p>Juppé je tada bio Chiracov najbliži suradnik. Stoga se u Parizu ozbiljno vjeruje da će i Chirac morati doći pred sud kada mu istekne predsjednički mandat i imunitet 2007. U toj situaciji, čini se da je jedini član UMP-a kojemu popularnost ne pada upravo Sarkozy. Taj sin mađarskih useljenika prvi je put ušao u parlament 1988. Između 1993. i 1995. bio je ministar financija u vladi Édouarda Balladura. Dugo su ga smatrali Chiracovim miljenikom, ali su se njihovi odnosi zaoštrili 1995. kada je Sarkozy na predsjedničkim izborima podržao Balladura.</p>
<p>Međutim, na tim je izborima pobijedio Chirac i ponašao se kao da je »zaboravio« Sarkozyjevo držanje, iako je, kako tvrde mediji, njihov međusobni spor stalno tinjao. Sarkozyjeva politička zvijezda snažno je zasjala 2002. - postao je ministar unutarnjih poslova. </p>
<p>Tada je stekao popularnost smanjenjem kriminala i javnim nastupima »na američki način«.</p>
<p> Nakon poraza UMP-a na ovogodišnjim regionalnim izborima, Chirac ga je premijeru Raffarinu nametnuo za ministra financija i gospodarstva u očito vrlo neugodnom trenutku.</p>
<p>Kao prvu zadaću, Sarkozy bi morao smanjiti francuski proračunski manjak koji je viši od određene granice unutar Europske unije (EU) od tri posto BDP-a. Sad je svima jasno: Chirac se nada da Sarkozy to neće uspjeti postići i tako će imati očiti razlog da ga smijeni. Međutim, ako on, ipak, uspije oporaviti gospodarstvo, u što neki njegovi pristaše vjeruju, otvorit će mu se vrata za kandidaturu na predsjedničkim izborima 2007. A njegov bliski prijatelj Patrick Balkany izjavio je kako mu je Sarkozy još 1974. rekao: »Jedina stvar koja me stvarno zanima jest da budem predsjednik Francuske.«</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prvi ispit za Blaira nakon Butlerovog izvješća</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski glasači u Birminghamu i Leicesteru, dva po etničkom sastavu svog stanovništva vrlo raznolika grada, u četvrtak će prvi imati priliku pokazati kakve su posljedice izvješća o iračkom oružju za masovno uništenje koje je razotkrilo velike pogreške u obavještajnim podacima koji su doveli do rata u Iraku, ali i oslobodilo krivnje premijera Tonyja Blaira.</p>
<p>U tim gradovima s brojnim muslimanskim stanovništvom, u kojima Blair i njegovi laburisti uživaju veliku potporu, počelo je glasovanje na prijevremenim izborima koji će pokazati tendencije za parlamentarne izbore koji će se vjerojatno održati iduće godine.</p>
<p> Rezultati bi trebali biti poznati u petak rano ujutro.</p>
<p>Izbori se održavaju dan nakon što je objavljeno izvješće lorda Butlera koje je Blaira oslobodilo krivnje za iskrivljavanje obavještajnih podataka o Iraku, ali je istaknulo kako Bagdad nije imao većih zaliha aktivnog kemijskog ili biološkog oružja, suprotno Blairovim tvrdnjama prije početka rata, što je izazvalo žučne raspre o njegovim opravdanjima rata.Blair je nakon ulaska u rat kojem su se protivili mnogi Britanci izgubio mnogo na ugledu i popularnosti u javnosti, a njegovo izbivanje iz predizborne kampanje u Birminghamu i Leicesteru, dosad čvrstim laburističkim uporištima, pokazuje koliko je toga svjestan. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rat protiv terorizma mogao bi potrajati cijelu generaciju </p>
<p>CANBERRA</p>
<p> - Australci moraju prihvatiti da se zemlja nalazi u ratu s terorističkim skupinama te da bi taj rat mogao trajati cijelu generaciju, rekao je u četvrtak australski ministar vanjskih poslova Alexander Downer.</p>
<p>»Tko zna koliko je još terorističkih napada pred nama, ili koliko milijardi dolara treba biti potrošeno prije nego ćemo sa sigurnošću moći reći da je Al Qaida pobijeđena. To se možda neće dogoditi tijekom čitave jedne generacije«, rekao je Downer novinarima u Canberri. »S vremenom će svaki australski državljanin morati shvatiti činjenicu da smo u ratu. Što prije ljudi to shvate, bolje će se uhvatiti u koštac s tim problemom«, rekao je Downer. (Reutres/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Vijest o nuklearnoj aktivnosti Irana sadrži nepotpune informacije</p>
<p>U Vjesniku je 8. srpnja 2004. tiskana vijest o nuklearnoj aktivnosti Irana, koja sadrži nepotpune informacije. Stoga dajemo odgovor kao prilog boljem upoznavanju javnosti s iranskom nuklearnom aktivnosti.</p>
<p>Islamska Republika Iran članica je NPT-a i potpisala je i primijenila dodatne protokole. Također, Islamska Republika Iran ima stalnu i punu suradnju s inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju koji obavljaju nadzor različitih mjesta u Iranu. S druge strane, nuklearne aktivnosti Islamske Republike Iran potpuno su mirnodopske i transparentne a Iran je jedan od sponzora ideje o »demilitarizaciji Srednjeg istoka od naoružanja za masovno uništenje«.</p>
<p>Bez sumnje, to je zajednička želja muslimanskih zemalja toga područja, ali zbog nepoštivanja međunarodnih propisa i obveza od strane Izraela, nemoguće je stvoriti potrebnu atmosferu za realizaciju te ideje. Na temelju mnogobrojnih i važećih izvještaja, taj režim posjedovanjem nuklearne bojeve glave ima i svoj tajni cilj na području Srednjeg istoka i zbog toga predstavlja prijetnju ne samo za to područje nego i za cijeli svijet, dok je iranski nuklearni program potpuno transparentan i namijenjen isključivo mirnodopskim svrhama.</p>
<p>Natalitet i osiguravanje potrebne energije za iduća desetljeća zbog nemogućnosti nadoknađivanja prirodnih izvora energenata potvrđuju korištenje nuklearne energije kao potpuno razumljivu aktivnost za osiguravanje boljeg života budućim generacijama naše zemlje i stvaranje ravnopravna položaja u procesu razvoja i gospodarskoga unaprjeđenja Islamske Republike Iran.</p>
<p>KULTURNO-MEDIJSKI ODJELVeleposlanstva Islamske Republike Iran</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tragična sudbina hrvatskih lipicanaca: kako to vlast štiti nacionalne interese </p>
<p>Zahvaljujem Vjesniku da je 12. srpnja prenio informaciju iz Dnevnika (SCG)</p>
<p> – »Povratak lipicanaca još uvijek upitan«. Istodobno sam vrlo revoltiran i zgražam se kako naša vlast i diplomacija štite nacionalne interese i dobra.</p>
<p>U tom izvodu tvrdi se: »Izaslanstvo hrvatskog Ministarstva poljoprivrede složilo se da podmladak lipicanaca ostane u Srbiji i spremno je za svako mlado grlo izdati valjan rodovnik..., kao posebnu pogodnost ponudilo je posredovanje pri učlanjivanju Srbije u Međunarodnu federaciju uzgajivača lipicanaca...«</p>
<p>Nad našim konjima lipicancima u Lipiku izvršen je težak ratni zločin, podudaran s ostalim srpskim zločinima nad ljudima, imovinom i kulturnim blagom u proteklom ratu. Ubijali su te najplemenitije životinje, a preživjele su gonili preko Bosne u Srbiju kao ratni kriminalni plijen. Sada nad tim zločinom glume dobročinitelje kojima treba pripasti neka naknada, priznanje i međunarodna afirmacija.</p>
<p>Što je najgore, to im se, u neku ruku, nudi od legitimnog vlasnika žrtava, umjesto zahtjeva za naknadu cjelokupne štete te povratak ukupnog stada u svim generacijskim skupinama i progona onih koji su to zločinačko djelo počinili. Temeljem čega tamo neki uzurpatori ili razbojnici mogu glumiti vlasnike stada koje je ugrabljeno kao ratni plijen u zločinu.</p>
<p>Zanimljivo bi bilo znati što je poduzela naša vlast u povodu tog kriminalnog djela kod Međunarodne federacije uzgajivača lipicanaca. Vjerojatno ništa, kad se Srbi nadaju čak potpori Hrvatske za učlanjenjem u tu organizaciju temeljem tog kriminalnog djela. Bojim se da je slično i s utjerivanjem svih ostalih ratnih šteta, što može završiti ohrabrujuće za agresora, može opet naći razloge za pljačkaške, razarajuće i druge zločine prema susjedima.</p>
<p>Slučaj hrvatskih lipicanaca na najosjetljiviji način pokazuje nesposobnost naših vlada da shvate i brane interese i prava hrvatskoga naroda i države kao žrtve surove i zločinačke agresije. </p>
<p>IVAN PAJZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Predizborna obećanja obvezuju, varkom se uništava demokracija </p>
<p>Težište predizborne kampanje HDZ-a kretalo se oko najvažnijeg izbornog obećanja, koje je bitno razlikovalo HDZ od ostalih stranaka u izbornom natjecanju. Bilo je to obećanje o smanjenju PDV-a.</p>
<p>Budući da je PDV porez koji je nemoguće izbjeći, a izravno opterećuje svakoga, pa i one najsiromašnije, jer osim nekoliko prehrambenih proizvoda, sve neophodno za život opterećeno je PDV-om, te izravno umanjuje kupovnu moć birača, time i njegov životni standard, razumljivo je da je svakom građaninu bilo bitno, tj. na prvom mjestu da se smanji PDV. Upravo to izborno obećanje o smanjenju PDV-a onaj je pravi razlog zbog kojega je HDZ dobio povjerenje građanstva, odnosno izbore.</p>
<p>Ovih dana je iznesena dugoročna HDZ-ova ekonomska politika iz koje je, međutim, jasno vidljivo da HDZ definitivno zadržava taj porez na staroj razini, do u daleku budućnost, pa svatko može zaključiti da je osnovno izborno obećanje o smanjenju PDV-a bilo lažno. Kako je HDZ i do izborne pobjede imao izravni uvid u sve ekonomske parametre koji su bili relevantni za promišljanje o smanjenju PDV-a, ne postoji nikakva mogućnost opravdavanja nedovoljnim poznavanjem tih podataka za odluku o visini PDV-a.</p>
<p>Ne treba puno mudrovati da bi se zaključilo kako je predizborno obećanje HDZ-a o smanjenju PDV-a bilo zapravo varka, smišljena da bi se na izborima osvojila vlast. To znači da svatko na izborima može svakom biraču, primjerice, obećati ukidanje poreza, posao, kuću, stan, auto i vikendicu, čime sigurno dolazi na vlast, a onda se ponašati bez odgovornosti, kao da obećanja nije bilo, tj. onako kako se danas ponaša HDZ.</p>
<p>Oni, pak, koji ne žele davati nerealna, neostvariva obećanja, tako su u startu nepravedno onemogućeni u izbornom nadmetanju.</p>
<p>Ali, nikakva se predizborna varka ne može tolerirati i opravdati, jer predstavlja izravno uništenje demokracije. Da bi se to spriječilo, postoje odredbe kaznenoga zakona koje to sankcioniraju, pa ih je potrebno hitno provesti. </p>
<p>BRANIMIR LONČARZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dovršenje istrage protiv odgovorne osobe Velkoma više puta požurivano</p>
<p>U Vjesniku od 15. srpnja 2004. godine objavljen je članak »Pismo 'Ples milijuna' uzbunilo vijećnike u Velikoj Gorici«, u kojem je navedeno: »Velkom je, podsjećamo, završio u stečaju zbog kriminala koji se u njemu dogodio za vrijeme gradnje tržnog centra. Pravosuđe ni nakon četiri godine nije otišlo dalje od predistražnih radnji.«</p>
<p>Naime, u povodu spornog događaja Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici podnijelo je 30. ožujka 1999. godine Županijskom sudu u Zagrebu istražni zahtjev protiv odgovorne osobe Trgovačkog društva »Velkom«, d.o.o., zbog kaznenog djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja – sklapanja štetnog ugovora iz članka 294. Kaznenog zakona, kao i prijedlog za dopunu istrage dana 17. srpnja 2002. godine, a dovršenje istrage je višekratno požurivano.</p>
<p>ŽELJKA MOSTEČAKopćinska državna odvjetnica u Velikoj Gorici</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Popio dva gemišta, ali na pješake na cesti naletio zbog mraka i krivina </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Osjećam se krivim, ali ne prihvaćam navode iz optužnice«, kazao je na osječkom Općinskom sudu Čepinčanin Ivan Galić (51) kojega se tereti da je, upravljajući automobilom u pijanom stanju, izazvao prometnu nesreću u kojoj su ozlijeđene dvije žene i sedmomjesečna beba.</p>
<p>Podsjetimo, prometna se nesreća dogodila 4. veljače oko 19 sati u Ulici Ljudevita Gaja u Čepinu. Tada se Galić, upravljajući pod utjecajem alkohola osobnim automobilom marke »vw golf«, kretao Gajevom ulicom iz smjera istoka prema zapadu. Vozeći neprilagođenom brzinom cestom koja se nalazi u naselju, Galić nije primijetio Danijelu Meleš koja se, držeći sedmomjesečnog sinčića Marka u naručju, kretala uz desni rub kolnika pa je u punoj brzini prednjim dijelom svoga vozila udario u nju. </p>
<p>Od siline udarca, njezin joj je sinčić Marko ispao iz ruku i pao na haubu vozila koje se još kretalo, a potom snažno glavicom udario u prednje vjetrobransko staklo. Nakon toga beba je pala na cestu, a od jakog je udarca zadobila frakturu lubanje. </p>
<p>Majka Danijela od udarca je odbačena unaprijed te je pala na Marinu Kajušić koja se također kretala uz rub ceste. Prilikom pada Danijela je zadobila prijelom bedrene kosti, dok je Marina Kajušić lakše ozlijeđena. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Galić je istaknuo kako je ulica, u kojoj se dogodila nesreća, mračna i u obliku slova »s«, pa zato nije mogao primijetiti osobe koje su se kretale cestom. Dodao je kako je tog popodneva popio oko dvanaest »gemišta«.</p>
<p>»Na vozilu sam imao upaljena kratka svjetla, a oštećene sam primijetio tek kada sam udario u njih. No, moram naglasiti da su se one kretale sredinom ceste, jedna pored druge, a ne uz rub jedna iza druge. Kada sam osjetio udar odmah sam zakočio«, kazao je Galić dodavši kako smatra da nije vozio prebrzo. </p>
<p>Oštećena Danijela Meleš, u svom je svjedočenju ispričala da se te večeri sa prijateljicom Marinom Kajušić vraćala iz trgovine »Alastor« u Čepinu. Prijateljica je nosila namirnice koje su kupile, dok je ona u naručju držala svog sedmomjesečnog sinčića. </p>
<p>»Marina se kretala uz desni rub ceste, a ja sam hodala pored nje, s njezine lijeve strane. No, kada sam čula da nailazi automobil, povukla sam se iza Marine i stala uz rub ceste«, kazala je oštećena. </p>
<p>Dodala je da u Ulici Ljudevita Gaja postoji nogostup ali on je uzak i »neprohodan« jer se na njemu parkiraju automobili. Slično je posvjedočila i oštećena Marina Kajušić. </p>
<p>Vještak sudske medicine, dr. Mladen Marcikić, objasnio je kako je od siline udarca Danijela Meleš zadobila prijelom desne bedrene kosti, dok je njezin sinčić Marko pretrpio nagnječenje tjemenog zatiljnog dijela glave i višefragmentarni prijelom lubanje. </p>
<p>Lakše ozljede zadobila je Marina Kajušić, i to oguljotinu kože i nagnječenje desne natkoljenice.</p>
<p>Po Marcikićevim riječima, Galić je u trenutku nesreće imao 2,66 promila alkohola u krvi što znači da se nalazio u teškom pijanom stanju. </p>
<p>»Kod ove koncentracije alkohola vozači nisu sposobni za sigurno upravljanje vozilom. Produljeno im je vrijeme opažanja i donošenja odluke, ne prepoznaju boje, krivo procjenjuju položaj u prostoru, a smanjen im je i broj vizualnih podražaja koje primaju. Jedan dio predmeta uopće ne vide«, zaključio je vještak.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uvjetna kazna za pokušaj ubojstva brata u prekoračenju nužne obrane</p>
<p>Htio spriječiti pijanog brata da tuče roditelje i djevojku / Branitelj ustvrdio kako je okrivljeni nakon pucnja prvi pomogao ranjenom bratu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvadesetdevetogodišnji Siniša Galunić u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu od 8 mjeseci sa rokom kušnje od dvije godine.</p>
<p>Teretilo ga se da je u listopadu 2002. godine u stanju velikog straha prekoračio nužnu obranu te ispalio hitac u svojega brata, pokušavši ga ubiti.</p>
<p> Naime, vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Erna Dražančić, zaključilo je da je riječ o ubojstvu na mah, pri kojemu je prekoračena nužna obrana. </p>
<p>Prema optužnici, koja je Galunića teretila za ubojstvo na mah, on je 27. listopada 2002. godine u stanu svojih roditelja na Horvaćanskoj cesti, pokušao spriječiti svojega brata da u alkoholiziranom stanju tuče njihove roditelje i svoju djevojku. </p>
<p>Nakon što je brat, tvrdi se dalje u optužnici, roditelje i djevojku udarao rukama i nogama, okrivljenik je najprije pokušao riječima spriječiti premlaćivanje, no, kako u tome nije uspio, pokušao je brata odgurnuti od roditelja i njegova djevojke. </p>
<p>No, brat ga je tada udario, te je Siniša Galunić pao na pod. Nakon toga je okrivljeni u stanju snažnog straha uzeo pištolj »CZ« 9 mm za koji je imao dozvolu, te ispalio jedan hitac u stražnji dio bratovog tijela. Metak je oštećenome prošao kroz trbuh i prsni koš, ozlijedivši mu crijeva, a život mu je spašen zahvaljujući liječničkoj intervenciji. </p>
<p>U završnom govoru tužitelj je smatrao da ne može biti riječ o nužnoj obrani jer su ozljede koje je oštećeni nanio roditeljima i svojoj djevojci bile lake, premda je on bio boksač te je lako mogao udarcem nekome slomiti kost ili zube. Zbog toga, ustvrdio je tužitelj, ispaljenje hica iz pištolja nije bilo nužno potrebno da se zaustavi napad takvog intenziteta.</p>
<p>Branitelj okrivljenoga je, pak, smatrao da nije riječ o pokušaju ubojstva jer nije postojala namjera da se ubije oštećenoga, jer je Siniša Galunić, nakon pucanja, prvi ranjenom bratu pružio pomoć.</p>
<p> »Okrivljenik je najprije pokušao spriječiti brata drugim sredstvima, pa tek onda pucanjem iz pištolja«, ustvrdio je Galunićev branitelj.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Umirovljeniku ponudili da kupi svete slike pa ga opljačkali</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Policija traga za dvojicom zasad nepoznatih muškaraca koji su u utorak u popodnevnim satima, iskoristivši njegovo povjerenje, opljačkali devedesetosmogodišnjeg umirovljenika iz Beničanaca. Naime, mladići su u utorak došli na vrata obiteljske kuće devedesetosmogodišnjeg umirovljenika koji živi sam te mu ponudili da kupi svete slike. </p>
<p>Potom su mu rekli da će, ukoliko kupi svetu sliku za 280 kuna, u roku tjedan dana dobiti humanitarnu pomoć i donaciju od 4.000 kuna. Naivni starac, razveselivši se obećanom paketu pomoći, pustio je »crkvene predstavnike« u kuću te im isplatio 280 kuna za svetu sliku. Dok je otišao u drugu sobu da mladićima donese osobnu iskaznicu kako bi »upisali« njegove podatke potrebne za donaciju i humanitarnu pomoć, iz ladice su mu ukrali 1070 kuna nakon čega su pobjegli. </p>
<p>Ostavši bez ijedne kune, očajni starac, shvativši da je opljačkan o svemu je odmah obavijestio policiju. Ovakvi su slučaji na području istočne Hrvatske postali sve češći, a pljačkaši naivnih umirovljenika prerušavaju se uglavnom u predstavnike crkve, Vlade ili Sabora, pa čak i u svećenike.</p>
<p>Takav je slučaj zabilježen sredinom lipnja u Vukovaru kada su dvojica mladića, za kojima se također još traga, prerušeni u svećenike opljačkali vukovarskog umirovljenika Dragana M. (74).</p>
<p>Naime, u večernjim su mu satima, predstavivši se kao svećenici, rekli da je dobio paket pomoći od crkve, ali da im, prije nego što ga preuzme, mora pokazati zadnji odrezak od mirovine. Presretan zbog paketa pomoći, naivni je starac ostavio »svećenike« same u sobi, dok je on pošao tražiti odrezak od mirovine. Njih su dvojica to iskoristila pa su ispreturala ladice po sobi, pronašli sav novac koji je imao te potom pobjegli s nešto više od tisuću kuna. </p>
<p>No, da policija staje na kraj ovakvim varalicama dokazuje podatak iz svibnja kada su djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave otkrili počinitelje koji su, predstavljajući se kao predstavnici Đakovačke biskupije i predsjednika Vlade RH, pljačkali umirovljenike na području Baranje. Riječ je o punoljetnom Osječaninu koji je u nekoliko mjeseci, zajedno sa još nekoliko mlađih punoljetnika i jednim maloljetnikom, opljačkao čak dvanaest umirovljenika na području Baranje. </p>
<p>Taj je lažni dobrotvor dolazio u kuće umirovljenika nudeći im pomoć Đakovačke biskupije i Vlade RH. Koristivši nepažnju domaćina, koji su ga uglavnom rado primali u svoje domove, 'dobrotvor' bi im iz ladica odnio sav novac koji bi našao. Uglavnom bi koristio vrijeme dok bi starci otišli u drugu prostoriju po osobne dokumente koje bi zatražio kako bi ih upisao na popis za primanje humanitarne pomoći. Njegov ukupni plijen iznosio je oko 7.000 kuna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sedam godina zatvora za ubojstvo »papagajkama«</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Josev Denac nepravomoćnom je presudom varaždinskog Županijskog suda osuđen na sedam godina zatvora zbog ubojstva.</p>
<p> Optužnica ga je teretila da je 25. studenoga prošle godine u polju u Petrijancu tijekom svađe, metalnim kliještima »papagajkama« udario po glavi Ivana Dombaja, a Dombaj je od zadobivenih ozljeda nekoliko dana kasnije umro u bolnici. </p>
<p>Denac je u svojoj obrani rekao da se toga dana vozio automobilom iz Petrijanca prema Svibovcu Podravskom te da je kod derivacijskog kanala naišao na traktor, kojeg je namjeravao propustiti. S traktora je sišao muškarac i počeo lupati po staklu njegovog automobila. Izašao je van, misleći da muškarcu treba pomoć, no ovaj je vikao na njega da je krivolovac i pitao ga što ima u automobilu. Da bi ga uvjerio da u vozilu nema divljači, rekao mu je da će otvoriti prtljažnik, a kad je muškarcu pokazivao što ima unutra, muškarac ga je snažno udario u donji dio leđa. Instinktivno je uzeo »papagajke« koje su mu bile prve pri ruci i zamahnuo prema natrag. Nije čuo da je udario oštećenoga niti zna gdje ga je udario. Vidio je da se oštećeni penje natrag u traktorsku kabinu, pa je on sjeo u svoj automobil i odvezao se.</p>
<p>Kad su došli do Svibovca kliješta je bacio na dvorište ili ih je dao tastu, odvezao se kući, a potom se sa suprugom vratio na mjesto događaja. Dombaja nije udario da ga ozlijedi, već da ga uplaši, kako bi se on maknuo od njega. Liječnicima nije rekao da ga je Dombaj udario, iako ga je u tom predjelu boljelo. Tvrdio je i da je kod prtljažnika bio i njegov tast, a na trenutak je iz automobila izašla i njegova punica, koja je, kako je rekao, »pijana ležala na zadnjem sjedištu automobila«. Rekao je i da mu je oštećeni prijetio da će ga ubiti, unoseći mu se u lice, a porekao je da je, kad je nakon svega ušao u automobil, kazao: »Čini mi se da sam ubio čovjeka«.</p>
<p>Dencu se u zatvorsku kaznu uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru u kojem boravi od 28. studenoga prošle godine. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Alfom« usmrtio ženu, a ozlijedio dvoje djece i suputnika</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se u srijedu navečer oko 22 sata dogodila na cesti Dr. Franje Tuđmana u Kaštel Kambelovcu, poginula je 39-godišnja Kaštelanka Anita D., a njezino dvoje malodobne djece zadobilo je teške tjelesne ozljede. Prema prvim informacijama iz PU splitsko-dalmatinske, nesreću je skrivio 20-godišnjak iz Kaštela, koji je, upravljajući vozilom marke »alfa romeo« iz smjera Trogira prema Splitu, izgubio nadzor nad automobilom i naletio na majku s trogodišnjom kćeri 15-godišnjim sinom, koji su se kretali nogostupom. Kada je izgubio kontrolu nad upravljačem, vozač je izletio izvan kolnika i udario ženu, inače majku šestero djece) i njeno dvoje djece. Nakon toga, »alfa« je udarila u betonski zid sa sjeverne strane kolnika, prilikom čega se prepolovila. Vozač »alfa romea« zadobio je lakše ozljede, dok je 20-godišnji suputnik teško ozlijeđen. Inače, u zadnjih mjesec dana ovo je peti smrtni slučaj u prometnim nesrećama na području Splitsko-dalmatinske županije. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Čobanković: Ako Pioneer tuži imat ćemo se čime braniti</p>
<p>Prvo će biti uništeni nasadi na površinama Belja, IPK Ratarstvo i stočarstvo te vukovarskog Vupika, gdje je oko 1500 hektara zasijanih Pioneerovim sjemenom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U petak počinje uništavanje prvih nasada na površinama Belja, IPK Ratarstvo i stočarstvo te vukovarskog Vupika od 1300 do 1500 hektara zasijanih Pioneerovim sjemenom hibridnoga kukuruza za koje je analizom utvrđeno da sadrži GMO«, rekao je u četvrtak Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na konferenciji za novinare.</p>
<p>Dodao je da je većinu GM-sjemena kukuruza zasijalo 29 tvrtki i poljoprivrednih zadruga, a manji je broj zasijan na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. No, svi se oni mogu u uredima države uprave prijaviti za odštetu koja će im biti isplaćena iz državnog proračuna, a onda će ta sredstva država potraživati od distributera sjemena.</p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, riječ je o tvrtki Pioneer sjeme iz Zagreba, koja je sjeme hibridnoga kukuruza, proizvedenog u SAD-u, pod oznakom PR34G13, u siječnju ove godine uvezla iz Austrije.</p>
<p>Nazočnost GMO-a u sjemenu kukuruza, kaže ministar, nedvojbeno iznosi između 0,5 i 0,74 posto iako ga, prema Zakonu o zaštiti prirode, tamo ne bi smjelo biti.</p>
<p>Što se tiče uništavanja GM-usjeva, akcija košnje i zaoravanja kukuruza provodit će se pod nadzorom poljoprivrednih inspektora. Sve bi trebalo završiti u idućih 10 dana prije nego što kukuruz počne cvasti i širiti pelud u okoliš.</p>
<p>U Ministarstvu napominju da će svim proizvođačima nadoknaditi štetu. Još nije poznato kolika će ona biti, ali drže da bi cijena trebala biti realna. </p>
<p>O iznosu odštete proizvođači će se moći izjasniti putem upitnika koje će dobiti na kućnu adresu nakon što usjevi budu neškodljivo uklonjeni. Zemljište pod GM-sjemenom moći će se, nakon sanacije, iduće nesmetano koristiti.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja, ministar nije želio komentirati izjavu tvrtke Pioneer da su o tome da njihov hibrid ima GMO saznali iz medija, nego je rekao da je ta tvrtka o tome bila obaviještena još prošli tjedan, odnosno na vrijeme.</p>
<p>»U slučaju sudskog spora zbog nazočnosti GMO-a u sjemenu kukuruza, postoji valjana dokumentacija tijela državne uprave«, zaključio je Čobanković.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Deset najvećih banaka nadzire 87,2 posto tržišta </p>
<p>Male banke svoju šansu trebaju tražiti u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, istaknuo je Žarko Primorac predstavljajući dvanaesto po redu specijalno izdanje Privrednog vjesnika »Banke-Hrvatska & svijet« / Imovina bankarskog sektora pet posto veća od hrvatskog BDP-a / Hrvatske banke lani odobrile gotovo 120 milijardi kuna kredita </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Prvih deset najvećih banaka u Hrvatskoj upravlja sa čak 87,2 posto ukupne bankarske aktive, dok ostalih 30 banaka ima tek 12,7 posto udjela na tržištu, odnosno tri četvrtine banaka ima prosječan tržišni udjel manji od jedan posto. To znači da se bankarski sektor polarizirao na dva dijela - mali broj velikih i veliki broj malih banaka. Drugim riječima, domaći bankarski sektor pokazuje mnoge karakteristike oligopola«, istaknuo je u četvrtak Žarko Primorac predstavljajući u HGK dvanaesto po redu specijalno izdanje Privrednog vjesnika »Banke-Hrvatska & svijet«, rang listu hrvatskih banaka za 2003. godinu.</p>
<p>Prošlu godinu, kazao je Primorac, karakterizira nastavak konsolidacije bankarskog sektora, koja se nastavila i ove godine, te je broj banaka prvi put otkad se radi rang listao pao ispod 40. Konsolidacija bankarskog sektora, inače primjetna u svim tranzicijskim zemljama, prema svim procjenama će se nastaviti jer je hrvatsko tržište i dalje prebukirano. U tom procesu male banke svoju šansu trebaju tražiti u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, najvitalnijem dijelu gospodarstva.</p>
<p>»Zanimljivo je, također«, kazao je Primorac, »da je šest vodećih banaka ostvarilo 85 posto ukupnog nominalnog rasta kredita u prošloj godini unatoč ograničenjima HNB-a koja su bila namijenjena upravo tim bankama«. Inače, lani je odobreno ukupno 119,92 milijarde kuna kredita, što je 19,45 posto više nego prethodne godine, što pokazuje, rekao je Primorac, da je bankarstvo vrlo aktivno. Imovina bankarskog sektora je pet posto veća od hrvatskog BDP-a. Tu neznatno zaostajemo za Češkom (gdje je sedam posto veća), a sve ostale tranzicijske zemlje zaostaju za nama. No, u usporedbi s prosjekom eurozone Hrvatska dosta zaostaje. </p>
<p>Banke su lani zabilježile porast neto kamatnih prihoda od 19,8 posto, te porast dobiti nakon oporezivanja za 25,6 posto. Nastavila se poboljšavati i struktura plasmana, pa je od 10,3 posto djelomično ili potpuno nenaplativih plasmana u 1999. godini prošlogodišnja procjena svedena na samo 5,1 posto. Smanjuju se i rezervacije za rizične plasmane (sa 6,2 posto u 2001. na 4,1 posto u prošloj godini). Govoreći o izazovima pred kojima će se naći domaće bankarstvo, istaknuo je potrebu povećanja efikasnosti i smanjenja troškova. </p>
<p>Inače na rang listi hrvatskih banaka (tada ih je bilo 41, a njihov broj je spajanjem do danas smanjen na 39) kao i prijašnjih godina čelno mjesto u većini kategorija (temeljni kapital, jamstveni kapital, aktiva, dobit prije i poslije oporezivanja) drže Zagrebačka i Privredna banka. Prošlu godinu s dobiti je završilo 37 banaka, a četiri s gubitkom. Ukupna dobit banaka porasla je sa 2,63 na 3,05 milijardu kuna, odnosno kad se umanji za gubitke na čistih 2,99 milijardi. Ukupno 25 banaka je isplatilo dividendu za 2003. a kod jedne se čeka odluka skupštine.</p>
<p>Broj zaposlenih u bankama ostao je gotovo isti - zaposlene su samo dvije osobe više nego 2002. godine. krajem 2003. poslovalo je ukupno 1007 poslovnica i podružnica, a novac se mogao podići na 1644 bankomata. Internetske stranice danas nemaju samo dvije banke. Samo tri banke imaju kreditni rejting (Hypo Alpe-Adria Bank, Raiffeisen i Zagrebačka banka. No rejting prve dvije zapravo je rejting matičnih kuća u Austriji.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ini i Valovitom papiru Dunapack uručene nagrade OECD-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) dodijelila je Ini regionalnu nagradu u kategoriji preuzimanja, privatizacije ili koncesije u jugoistočnoj Europi. Nagradu po zemljama za ulaganje godine dobila je tvrtka Valoviti papir Dunapack iz Zaboka.</p>
<p>Ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Igor Maričić nagrade je preuzeo prije tjedan dana u Beču, a u četvrtak ih je uručio predsjedniku Uprave Ine Tomislavu Dragičeviću i financijskom direktoru Valovitih papira Dunapack Željku Seferu.</p>
<p>Ina je dobila regionalnu nagradu za privatizacijski posao prodaje 25 plus jedne Inine dionice mađarskom Molu, dok je nagradu za greenfield investiciju dobila kompanija Bal Corporation Europe Belgrade za ulaganje od 50 milijuna eura, te otvaranje 110 novih radnih mjesta. U kategoriji najvećeg otvaranja radnih mjesta nagrađena je tvrtka Hiprom iz Rumunjske u koju je tvrtka Carrefour uložila 50 milijuna eura, a uz to je otvoreno novih 734 radnih mjesta.</p>
<p>U tijeku su pregovori o mogućim izravnim proizvodnim investicijama u Hrvatskoj, u vrijednosti između 300 i 350 milijuna eura, a riječ je o strateškim investitorima, kažu u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Na burzi 60 milijuna kuna komercijalnih zapisa Medike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prva tranša komercijalnih zapisa Medike, tvrtke za trgovinu lijekovima i sanitetskim materijalom, u vrijednosti od 60 milijuna kuna u četvrtak je uvrštena u redovno tržište Zagrebačke burze. Trgovanje zapisima počinje istoga dana pod burzovnom oznakom MDKA-M-528A. Zapisi dospijevaju na naplatu 14. srpnja 2005. godine, a nominalni prinos iznosi sedam posto. </p>
<p>Inače, program izdavanja komercijalnih zapisa koji je uspostavila Medika vrijedan je ukupno 100 milijuna kuna. Trenutačno su na Zagrebačku burzu (segment kratkoročni vrijednosni papiri) uz Medikine uvršteni i komercijalni zapisi Jadranke iz Malog Lošinja i Atlantic grupe iz Zagreba u ukupnoj vrijednosti od 112,6 milijuna kuna. Ranije su u ovaj segment tržišta bili uvršteni zapisi Plive, Kraša, Podravke, Plave Lagune i Lure. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Novi proizvod RBA, Pliva prvi korisnik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Raiffeisen banka je uvela novi proizvod u svoju ponudu - Notional Pooling, čiji je prvi hrvatski korisnik Pliva. Ovaj jedinstveni proizvod na domaćem financijskom tržištu omogućuje optimiziranje kamate na sredstva po viđenju povezivanjem više računa istog klijenta ili računa međusobno povezanih osoba, s ciljem obračuna kamate na ukupni raspoloživi saldo po svim povezanim računima, objavila je u četvrtak RBA.</p>
<p>Novi proizvod namijenjen je grupama povezanih poduzeća te velikim poduzećima i institucijama koji posluju putem više računa, pojašnjavaju u RBA. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Propao treći pokušaj prodaje Omiala</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Na Trgovačkom sudu u Splitu u četvrtak je propao i trećfi pokušaj prodaje Tvornice za proizvodnju aluminijskih folija Omial iz Omiša. Tvornica Omial ponuđena je na prodaju po početnoj cijeni od 11,3 milijuna kuna, uz obvezu zapošljavanja 80 od 220 bivših radnika. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Obveznice Atlantic grupe na burzi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Službeno tržište Zagrebačke burze u četvrtak je uvršteno 15 milijuna eura vrijedno izdanje korporativnih obveznica Atlantic grupe. Ugovor o uvrštenju potpisali su predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi i direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga, a trgovanje obveznicama počinje istoga dana. Obveznice dospijevaju 13. srpnja 2007. godine, kamatna stopa iznosi 5,75 posto, a Agenti i Pokrovitelji izdanja su Zagrebačka i Raiffeisenbank. Ovim uvrštenjem ukupna tržišna kapitalizacija obveznica na Zagrebačkoj burzi dosegla je 28,6 milijuna kuna. U službeno tržište burze pored Atlanticovih uvršteno je još pet izdanja korporativnih obveznica (Agrokor, Bina-Istra, Hypo Alpe-Adria banka, Pliva, Podravka), osam izdanja državnih ili od države garantiranih obveznica te jedno izdanje municipalnih obveznica (Koprivnica). Pored njih u paralelno tržište uvrštene su i obveznice Belišća i Plave Lagune. »Danas, kada je corporate governance jedna od ključnih tema svjetskog businessa, Atlantic grupa je uvrštenjem svojih obveznica u prvu kotaciju burze dokazala da je spremna svoje poslovanje podvrgnuti mehanizmima nadzora koje uvjetuje izlazak na financijsko tržište, te svoj kredibilitet i financijsku atraktivnost potvrditi i na tržištu kapitala«, kazao je Tedeschi, te dodao da su interes za obveznice pokazali i inozemni investitori. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Dionica od Maslenice do Svetog Roka još nema uporabnu dozvolu</p>
<p>Nedostaje hortikultura, zaštitna ograda i odbojnici, ali na sreću nije bilo posljedica u prometu zbog takvog neodgovornog i neprofesionalnog rada, rekao je ministar Kalmeta</p>
<p>ŽUTA LOKVA</p>
<p> - Novih 27 kilometara autoceste Zagreb-Split od tunela Mala Kapela do Žute Lokve, dužine 15,5 kilometara, te od Perušića do Gospića, dužine 11,3 kilometra, pušteno je u četvrtak u promet. Nove dionice otvorio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta najavivši da bi preostalih 45 kilometara od Žute Lokve do čvora Perušića moglo biti pušteno u promet do kraja mjeseca.</p>
<p>»Za otvorene dionice izdane su sve uporabne dozvole i cesta je potpuno sigurna po svim propisima i zakonima«, kazao je ministar prometa.</p>
<p>»Dionice koje smo danas pustili u promet u potpunosti su gotove, zadovoljavaju sve uvjete, imaju svoju prometnu logiku i ovo je još jedan korak bliže moru. Posebno se zahvaljujem građevinarima koji su radili u izuzetno nepovoljnim uvjetima, jer je bilo više od 90 kišnih dana, što je bio i jedini pravi razlog što autocesta kompletna nije bila puštena u promet 30. lipnja, no mi činimo sve da do kraja ovog mjeseca pustimo preostalih 45 kilometara autoceste od Žute Lokve do Perušića«, izjavio je ministar Kalmeta.</p>
<p>Na pitanje novinara je li u ovih 45 preostalih kilometara uključeno otvaranje vijadukata Jezerane i Mokro Polje, Kalmeta je odgovorio da nije, nego da će oni biti pušteni u promet kad bude gotov tunel Mala Kapela, što je predviđeno za lipanj iduće godine. </p>
<p>»Druga traka na tim vijaduktima bit će gotova do kraja kolovoza, ali ih nećemo pustiti u promet zbog sigurnosnih razloga«, kazao je Kalmeta.</p>
<p>»Ova Vlada ne želi raditi kao Čačić i bivša vlada, nego će sve završiti po pravilima struke, dobiti sve potrebne papire i potpunu sigurnost na toj cesti«, rekao je Kalmeta navodeći da »neke od dionica koje su puštene lani u promet na silu i nezavršene i dan danas nemaju uporabne dozvole, poput dionice od Sv. Roka do Maslenice«.</p>
<p>Na upit o kakvim je nedostacima riječ na toj dionici, Kalmeta je rekao da nedostaje hortikultura, zaštitna ograda i odbojnici, te dodao da, na sreću, nije bilo posljedica u prometu zbog takvog neodgovornog i neprofesionalnog rada. Novinare je zanimalo zašto se onda ta dionica ne zatvori za promet, na što je ministrica Marina Matulović Dropulić odgovorila da ta dionica ipak nije u takvom stanju da je treba zatvoriti za promet. Na dionici od tunela Mala Kapela do Žute Lokve izgrađeno je 19 objekata, od čega četiri vijadukta, tri podvožnjaka, pet prolaza, šest nadvožnjaka i tunel Brinje te benzinska postaja i tri cestarinska prolaza.</p>
<p>Na dijelu autoceste od čvora Perušić do čvora Gospić izgrađeno je 15 objekta, od čega jedan most, dva vijadukta, pet podvožnjaka, šest nadvožnjaka, prolaz za životinje te dva cestarinska prolaza. </p>
<p>Na dionici od čvora Perušić do čvora Gospić naplaćivat će se cestarina od četiri kune za osobne automobile, dok se na dionici od južnog portala tunela Mala Kapela do Žute Lokve cestarina neće naplaćivati.</p>
<p>Dražen Prša i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mirenje daleko jeftinije od sudovanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U dva je dana Centru za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) uspjelo nagodbom riješiti spor između austrijske multinacionalne kompanije i hrvatskog osiguravatelja Sunce, čime je mehanizam rješavanja radnih sporova bez posredovanja sudova proradio i prije nego što ga je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, u četvrtak, predstavila javnosti. </p>
<p>Zakon o mirenju na temelju kojeg je Centar osnovan donesen je lani u listopadu, a Centar je osnovan 30. lipnja. Postupak mirenja je dobrovoljan, što je ključno da bi mirenje završilo nagodbom, a to znači da bilo koja stranka može prekinuti mirenje prije postizanja krajnje obvezujuće nagodbe.</p>
<p>Predstavljajući novi institut koji bi sudove trebao osloboditi nekoliko tisuća predmeta ministrica Škare-Ožbolt, šef Misije USAID-a u Hrvatskoj Michael Green i tajnica Suda časti HOK-a Suzana Kolesar spomenuli su predmet iz 1993. godine vrijedan 1,2 milijuna kuna, koji je pred redovnim sudovima nepravomoćno dovršen 10 godina kasnije. Vrijednost spora bila je utvrđena na razini od 800.000 kuna plus 430.000 kuna odvjetničkih troškova. Jasno, mirenje je daleko jeftiniji i efikasniji postupak od sudskoga. Na konferenciji za novinare u HOK-u rečeno je da bi 40 posto predmeta, što inače dolaze na sud, završilo nagodbom da je taj institut ranije uspostavljen. </p>
<p>Zahvaljujući donaciji USAID-a osposobljeno je oko 100 mirovnih sudaca sposobnih da se uhvate u koštac čak i sa 8,5 milijardi kuna teških sporova između građana i hrvatske države. »Pokazalo se da u jednom danu hrvatski sudovi moraju zaprimiti oko 18.000 tužbi zbog toplih obroka ili uskraćene božićnice... Centri za mirenja koji će se osnovati u cijeloj zemlji trebali bi riješiti te predmete bez sudskog posredovanja«, objašnjava ministrica. Prema njezinoj procjeni, u posljednje je dvije godine na sudovima završilo oko 80.000 sporova koji bi se bez problema mogli riješiti mirenjem. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Karate Kid« protiv Hrvatske znanja</p>
<p>Aktualni je ministar spremniji na manifestaciju vlastite pojavnosti u medijima, nego na stvarne promjene u obrazovanju i znanosti, kaže potpredsjednica Libre Zrinjka Glovacki Bernardi / Izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju su korak unatrag u odnosu na ono što se događa u europskim zemljama, kažu u Libri </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vlada dosljedno provodi politiku 3P (predstave, parade i promenade), a ovaj put realizira je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, ali po novoj formuli 3P plus 2K (Karate Kid)«, rekla je potpredsjednica Libre Zrinjka Glovacki Bernardi u četvrtak na konferenciji za novinare nazvanoj »Karate Kid za Hrvatsku znanja«.</p>
<p>Libra nema ništa protiv, objasnila je Bernardi, da Ministarstvo novim televizijskim spotovima »Za Hrvatsku-zemlju znanja« - u kojima se među sportašima pojavljuje i ministar znanosti Dragan Primorac u »Karate Kid izdanju« - kopira Librin slogan »Za Hrvatsku znanja«. Nažalost, dodala je, aktualni je ministar spremniji na »manifestaciju vlastite pojavnosti u medijima, nego na stvarne promjene u obrazovanju i znanosti«. Dokaz tomu Libra vidi u smanjenju proračunskih izdvajanja za te sustave, kao i u izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je po hitnom postupku upućen Saboru. U Libri smatraju da te izmjene velik korak unatrag u odnosu na ono što se događa u europskim zemljama.</p>
<p>Glovacki Bernardi tvrdi da je Vlada napustila politiku izdvajanja za znanost na razini izdvajanja zemalja EU-a, jer su ukupna proračunska sredstva ove godine rasla samo 4,5 umjesto 17 posto. Rebalansom proračuna, ukupna svota Ministarstva znanosti ostala je ista, no unutar toga došlo je do prelijevanja više od 50 milijuna kuna. Među stavkama koje se smanjuju ili povećavaju, Libri su posebno zanimljive neke.</p>
<p>»Čini se da se uoči donošenja proračuna nije znalo da će se ovo ljeto održati Olimpijske igre u Ateni i da će na njima nastupiti i naši sportaši, pa u tu svrhu nije bila predviđena nijedna kuna. Zato je sada bilo nužno rebalansom tu stavku povećati na 20 milijuna kuna«, rekla je potpredsjednica Libre. Osim za Olimpijske igre, nisu bila planirana ni sredstva za najavljenu reformu školstva, pa je sada reformi dodijeljeno 3,5 milijuna kuna. </p>
<p>Libru zabrinjava što je taj novac namaknut na račun opskrbe školskih knjižnica knjigama i smanjenjem sredstava za plaće znanstvenim novacima. Bivši ministar znanosti Hrvoje Kraljević, predsjednik Librine Koordinacije za obrazovanje i znanost, naglasio je da su znanstveni novaci ostali bez više od 13 milijuna kuna. To znači, objasnio je, da će se u drugoj polovici ove godine zaposliti tristotinjak znanstvenih novaka manje nego što bi bilo moguće po originalnom proračunu.</p>
<p>Zbog svega toga, u Libri su preformulirali prvotni naziv konferencije u »Karate Kid protiv Hrvatske znanja«.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U Vinogradskoj nema odgoda operacija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Manje kirurške zahvate ne obavljamo od 5. srpnja pa do početka rujna. Dođite na jesen«. Tako je Vjesnikovu čitateljicu, koja je željela ostati anonimnom, sestra na prijamnom šalteru Kirurške ambulante u KB Sestara milosrdnica vratila natrag kući kad je htjela da joj se pregleda manja izraslina na nozi. Objasnila joj je kako je praksa bolnice da se takve stvari rade u hladnije dane, jer se po vrućini lakše inficiraju.</p>
<p>Kako bi se sami uvjerili u to, nazvali smo Odjel kirurgije. Predstavivši se kao pacijenti i objasnivši problem upitali smo muškarca koji nam se javio možemo li obaviti taj kirurški zahvat. »Iako manje operacije ljeti ne radimo, dođite da vam to doktor ipak pogleda«, rekao nam je, dodavši da se, ako nas izraslina ne svrbi, peče ili boli, možemo javiti i na jesen »jer od 5. srpnja, prema naputku Uprave bolnice, do jeseni ne radimo sitnije operacije«.</p>
<p>»Prvi put čujem da je Uprava naše bolnice donijela takav naputak. Sve se operacije kod nas uredno obavljaju. Hvala vam što ste nas o tome obavijestili i sigurno ćemo provjeriti takvu glasinu«, rekao nam je ravnatelj bolnice dr. Vilim Herman. </p>
<p>Za provjeru je zadužio svoju zamjenicu dr. Mirnu Šitum. »Ljeti uistinu radimo manji broj operacija koje nisu hitne, ali svakako ne šaljemo pacijente kući bez obavljenoga liječničkog pregleda«, rekla je dr. Šitum. »Ako se našim pacijentima i dogodi takav prijam, svakako treba biti uporniji i obvezno tražiti prijam kod liječnika. Možda je do tog problema došlo samo zbog nečije nespretne interpretacije«, dodala je. Pojasnila je da ako, primjerice, netko želi prije ljeta iz estetskih razloga ukloniti kakav bezopasan madež, odnosno lipom, takve operacije svojevrsne kozmetičke prirode liječnici ne preporučuju izvoditi ljeti. Ponajprije stoga što se bilo kakve intervencije na koži zbog visoke temperature dodatno mogu pogoršati. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HSU: Pravog povrata duga nema</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ovaj zakon nije vrabac u ruci, nego komarac u koprivi«, sažeo je Dragutin Lesar (HNS) oporbenu ocjenu Prijedloga zakona o provođenju odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., popularno nazvanog zakon o povratu duga umirovljenicima, o kojem je Sabor u petak raspravljao po hitnom postupku. Oporba se na zakon okomila tvrdeći da njime umirovljenici ne dobivaju ništa osim utvrđivanja duga. Pritom, upozoravali su na mogućnost da umirovljenički fond doživi sudbinu bivših braniteljskih fondova od kojih su se okoristili samo oni koji su njima upravljali, a ne branitelji.</p>
<p>Da zakon predlaže samo »djelomično rješenje problema« i da »pravog povrata duga nema« priznao je i Josip Sudec iz HSU-a, stranke koja je s Vladom dogovorila zakon. Bivšoj vladi Sudec je poručio da su im umirovljenici zahvalni što su »dali mnogo i dali u kešu«, te je naglasio da umirovljenici »vjeruju da će ova vlada ispuniti obećanje i dati u fond kvalitetne dionice i nekretnine te da će fond uspješno djelovati«. Zastupnike je pozvao da glasaju za zakon kako bi on zatekao »velik dio umirovljenika živućim, jer je prosječno uživanje mirovine 15 godina, a 11 je već prošlo«.</p>
<p>Većina je oporbenih zastupnika tvrdila da u državnom portfelju više nema dovoljno kvalitetnih dionica za povrat duga. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) pozvao se i na u lipnju objavljenu izjavu potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor da nema dionica za sav dug. Iako će IDS podržati zakon »jer nada umire posljednja«, predlažu da se umirovljenicima, umjesto udjela u fondu, daju obveznice. </p>
<p>»Obveznice umjesto dionica podržao bi i SDP«, rekao je Davorko Vidović, koji je predlagače pitao: »Spominjete da treba vratiti 18 milijardi kuna. Pa to su tri milijarde dolara, a cijela Ina procijenjena je na dvije milijarde. Odakle, koje to dionice?«. Ljubica Lalić (HSS) optužila je Vladu i za vraćanje »seljaka u status građana drugog reda«, jer su iz zakona izuzeti umirovljenici koji su mirovine stekli prema propisima za individualne poljoprivrednike.</p>
<p>Luka Bebić (HDZ) je kritičarima odgovorio: »Mi smo optimisti, za razliku od zlogukih proroka koje smo slušali«, te naglasio da je »posebno impresioniran predstavnicima umirovljeničkih udruga koji su imali vjeru i upustili se u rizik«. </p>
<p>»Upustili smo se u eksperiment, ali s izvjesnošću da ćemo razriješiti taj problem u dogledno vrijeme«, zaključio je Bebić. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Glasujte za, jer je prosječno uživanje mirovine 15 godina, a 11 je već prošlo</p>
<p>Sudec: Umirovljenici vjeruju da će ova vlada ispuniti obećanje i dati u Fond kvalitetne dionice i nekretnine/ / Bebić: Mi smo optimisti, za razliku od zlogukih proroka koje smo slušali; posebno sam impresioniran predstavnicima umirovljeničkih udruga koji su imali vjeru i upustili se u rizik/ Kajin: IDS će podržati zakon jer nada umire posljednja / Oporba je ustvrdila da umirovljenici zakonom ne dobivaju ništa osim roka od godinu dana za utvrđivanja duga te zatražili da se umirovljenicima umjesto udjela u Fondu daju obveznice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vi ne nudite ni goluba, ni granu, ni vrapca, ni ruku vi ne nudite ništa«; »ovaj zakon nije vrabac u ruci, nego komarac u koprivi«, saželi su Ingrid Antičević Marinović (SDP) i Dragutin Lesar (HNS) oporbenu ocjenu Prijedloga zakona o provođenju odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., popularno nazvanom zakon o povratu duga umirovljenicima, o kojem se u petak vrlo polemično raspravljalo po hitnom postupku. </p>
<p>Oporba se na zakon okomila tvrdeći da njime umirovljenici ne dobivaju ništa osim roka od godinu dana za utvrđivanja duga jer se još ništa ne zna o imovini s kojom će raspolagati budući Fond u kojem će umirovljenici imati udjele srazmjerne iznosu za koji su bili oštećeni neusklađivanjem mirovina s rastom plaća od 1993. do 1998. Upozoravali su na mogućnost da umirovljenički fond doživi sudbinu bivših braniteljskih fondova kojima su se okoristili samo oni koji su njima upravljali a ne branitelji.</p>
<p>Da zakon predlaže samo »djelomično rješenje problema« i da »pravog povrata duga nema« priznao je i Josip Sudec (HSU), stranke koja je s Vladom dogovorila zakon. Bivšoj vladi Sudec je poručio da su im umirovljenici zahvalni što su »dali mnogo i dali u kešu«. »No kada smo vidjeli da problem ne možemo riješiti s jednom vladom podržali smo novu vladu«, objasnio je Sudec, naglasivši kako umirovljenici »vjeruju da će ova vlada ispuniti obećanje i dati u Fond kvalitetne dionice i nekretnine te da će Fond uspješno djelovati«. Zastupnike je pozvao da glasuju za zakon kako bi on »zatekao veliki dio umirovljenika živućim jer je prosječno uživanje mirovine 15 godina, a 11 je već prošlo«. </p>
<p>Luka Bebić (HDZ) je kritičarima odgovorio: »Mi smo optimisti, za razliku od zlogukih proroka koje smo slušali« te naglasio da je »posebno impresioniran predstavnicima umirovljeničkih udruga koji su imali vjeru i upustili se u rizik«. »Upustili smo se u eksperiment ali s izvjesnošću da ćemo razriješiti taj problem u dogledno vrijeme«, zaključio je Bebić.</p>
<p>Većina je oporbenih zastupnika tvrdila da u državnom portfelju više nema dovoljno kvalitetnih dionica za povrat duga. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) pozvao se i na u lipnju objavljenu izjavu potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor da nema dionica za sav dug. Iako će IDS podržati zakon »jer nada umire posljednja«, IDS je kao i ostale oporbene stranke predložio da se umirovljenicima umjesto udjela u Fondu daju obveznice. »Iza obveznica stoji država, a iza dionica tržište«, objasnio je Kajin i dodao da su sve »kvalitetne dionice, poput ACI-ja i Sunčanog Hvara već kaparirane« a preostale vrlo malo vrijede.</p>
<p>Obveznice umjesto dionica bi podržao i SDP, rekao je Davorko Vidović.: »Spominjete da treba vratiti 18 milijardi kuna. Pa to su tri milijarde dolara, a cijela Ina procijenjena je na dvije milijarde. Odakle, koje to dionice?«, pita Vidović i podsjeća umirovljenike da je bivša vlada dug vraćala s 2,4 milijarde kuna godišnje u gotovini i to nakon što su umirovljenički predstavnici odbili »papire« kada su im nuđene obveznice.</p>
<p>Ljubica Lalić (HSS) optužila je Vladu i za »vraćanje seljaka u status građana drugog reda«, jer su iz zakona izuzeti umirovljenici koji su mirovine stekli prema propisima za individualne poljoprivrednike a koji najčešće imaju mirovinu manju od 500 kuna. Ona je Vladi zamjerila i »cinično obrazloženje« po kojem će predloženi zakon »poboljšati materijalni i socijalni položaj korisnika mirovina« iako on »ne povećava novac s kojim umirovljenik raspolaže« za plaćanje troškova, među kojima je i tv pretplata za koju mu je obećano da ju neće morati plaćati«. </p>
<p>Nekoliko je oporbenih zastupnika podsjetilo da se ovim zakonom ne rješava nepravda nanesena umirovljenicima koji su u mirovinu išli od 1995. do 1998. a kojima su plaće tako obračunate da su im mirovine u startu bile od 10 do 38 posto manje nego tzv. starim umirovljenicima. Sudec im je odgovorio da vjeruje da će »Fond biti trajnijeg karaktera i da neće završiti samo obeštećenjem umirovljenika, nego da će djelovati i dalje pomažući sve mirovine ili one koji će biti u mirovini bez drugog stupa«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Gredelj nije suspendiran</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno sudbeno vijeće (DSV) odgodilo je u četvrtak odluku o pokretanju stegovnog postupka protiv suca Županijskog suda u Bjelovaru i predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimira Gredelja. DSV će zatražiti preciznije podatke iz bjelovarskog suda o broju predmeta koje je Gredelj riješio, kao i informacije iz UHS-a o njegovim aktivnostima kao čelnika udruge. Do donošenja odluke u DSV-u Gredelj neće biti suspendiran sa sudačke dužnosti.</p>
<p>Stegovni postupak i Gredeljevo razrješenje sa sudačke dužnosti traži njegov šef Mladen Piškorec, koji je 2002. godine došao na Gredeljevo mjesto predsjednika suda. Piškorec je iznio da Gredelj rješava 50 posto manje predmeta od sudačkog prosjeka, odnosno da je 2003. godine riješio samo 97 predmeta, a u ovoj godini 23. Gredelja tereti i da predmete nije rješavao po redoslijedu, te da je izbjegavao rješavanje hitnih predmeta kao što su radni sporovi. </p>
<p>Gredelj, pak, tvrdi da su Piškorčevi podaci falsificirani te da je 2003. godine od 189 zaprimljenih predmeta riješio 175, a da su podaci za 2004. godinu također lažirani. </p>
<p>Što se tiče preskakanja predmeta, Gredelj tvrdi da nijedan sudac u Hrvatskoj ne rješava spise po redoslijedu kojim oni dolaze. Spomenuo je i brojne obveze koje ima kao čelnik UHS-a. </p>
<p>Kuriozitet je što je predsjednik DSV-a Milan Gudelj potaknuo Gredelja da, kao okrivljena strana, sam diktira svoj iskaz u zapisnik, što nije bilo dopušteno nijednom sucu do sada.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mikolčić: Lipicance se u Srbiji sustavno izgladnjivalo</p>
<p>Samo sedam konja je u relativno dobroj kondiciji i ako do povrata lipicanaca ubrzo ne dođe, najveći broj konja neće biti vraćen, rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede Stjepan Mikolčić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska i dalje putem Ministarstva vanjskih poslova traži povrat 86 konja iz Srbije. No, konje se sustavno izgladnjivalo i najveći broj konja, ako do povrata lipicanaca ubrzo ne dođe, neće biti vraćen«, rekao je u četvrtak Vjesniku Stjepan Mikolčić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Dodao je da više nema političkih prepreka za povrat konja u Hrvatsku, što je ovih dana potvrdila i Ivana Dulić-Marković, ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.</p>
<p>No, zabrinjava, kaže Mikolčić, što je »samo sedam pastuha koji se trenutačno nalaze na imanju Todora Bukinca kod Novoga Sada u relativno dobroj kondiciji«. </p>
<p>Naime, u teško stanje lipicanaca koje je u Srbiju preko BiH odveo bivši tehnolog lipičke ergele još 1991. godine, moglo se nedavno prvi put uvjeriti hrvatsko izaslanstvo. Ono je nakon službenog posjeta Beogradu posjetilo i Bukinčevo imanje.</p>
<p>Mikolčić je napomenuo da o konačnom povratku konja u Hrvatsku preko Iloka nisu razgovarali s Bukincem jer se on uzda u djelovanje pravne države u Srbiji. Naime, vlasnik vojvođanskog salaša »Bukinac« koji se nalazi nedaleko od Novog sada i na kojem su lipicanci, ovih je dana izjavio da će vratiti samo 26 konja u Hrvatsku, koliko ih je dosad preživjelo ratna i poratna stradanja, uz retroaktivno plaćanje 1000 eura godišnje po lipicancu za »čuvanje konja«. </p>
<p>»Nije istina da izgladnjujemo konje, to su gluposti! Pomoćnik hrvatskog ministra poljoprivrede Stjepan Mikolčić, prošli je tjedan posjetio našu ergelu gdje se upoznao sa stanjem lipicanaca iz Lipika i dobro zna zašto su oni, kao i svi drugi konji, naglo omršavjeli. No, to sad očito koristi da bi širio negativnu kampanju protiv nas«, izjavio je za Vjesnik Todor Bukinac, vlasnik ergele »Bukinac«. </p>
<p>Bukinac, naime, tvrdi da su nedavno svi konji u ergeli više od mjesec dana bolovali od zaraznoga kašlja zbog kojega su jako oslabjeli, odnosno izgubili na kilaži. </p>
<p>»Ova je zarazna bolest konja vladala u cijeloj Srbiji, a ne samo na našoj ergeli tako da je o svemu bila upoznata i republička veterinarska inspekcija Srbije i Crne Gore. Neki od lipicanaca s naše ergele izgubili su i više od 100 kilograma, ali zbog bolesti, a ne zbog toga što ih, navodno, izgladnjujemo«, zaključio je Bukinac još jednom ponovivši da su predstavnici hrvatskog izaslanstva za svog nedavnog posjeta o svemu tome uredno obaviješteni. </p>
<p>Naš je sugovornik u srijedu u Novom Sadu održao i konferenciju za novinare na kojoj je izjavio da će Hrvatskoj vratiti 26 lipicanaca, ali uz uvjet da mu se uplati retroaktivna godišnja naknada od 1000 eura po lipicancu za naknadu troškova prehrane, njege i smještaja. </p>
<p>Osim toga, uvjet za povrat lipicanaca je i taj da se Mihajlu Komasoviću, bivšem tehnologu iz lipičke ergele, koji je početkom rata odveo konje iz Slavonije u Srbiju, vrati imovina u Hrvatskoj i prizna radni staž.</p>
<p>Bukinac ističe da konji nisu ukradeni, nego da je to bila humana evakuacija, jer je Komasović, »uz suglasnost teritorijalne obrane banjolučkoga korpusa i vlasti u Pakracu, početkom rata u Hrvatskoj spasio konje iz ergele Lipik«. </p>
<p>Podsjetimo, Mihajlo Komasović, koji već 13 godina vodi računa o lipicancima, tvrdi da su konji, nakon početka rata 1991., pušteni iz lipičke ergele na poljanu.</p>
<p>»Lipička ergela tada je imala 115 grla. Konje se držalo u izuzetno dobrim uvjetima pa, naviknuti samo na dobro, ne bi preživjeli teške uvjete, sami na hladnoći«, ispričao je Komasović, te dodao: »Zbog toga sam ja, uz suglasnost teritorijalne obrane zapadne Slavonije i banjolučkoga korpusa, u Srbiju evakuirao 83 lipicanca. S konjima sam boravio u ergeli 'Karađorđevo' sve do 1998. godine, odakle sam se prebacio na farmu Todora Bukinca u Novom Sadu«. </p>
<p>Na naš upit kako objašnjava činjenicu da od 83 lipicanca, koliko ih je iz Hrvatske prevezeno u Srbiju, ima namjeru vratiti tek njih 26, Bukinac je kazao da su ostali konji uginuli, jer je od dana njihova dovođenja do danas prošlo 13 godina te da je, ako se uzme da je većina lipicanaca tada imala oko pet godina, to »potpuno razumljivo«. </p>
<p>Marinko Petković, Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Odbaciti neutemeljene optužnice protiv izbjeglih Srba</p>
<p>SAD je pozitivno ocijenio suradnju Hrvatske s Haaškim sudom i Vladine napore u povratku Srba, ali se naglašava da taj trend treba nastaviti uhićenjem Ante Gotovine</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - »SAD pozitivno ocjenjuje suradnju Hrvatske s Haaškim sudom i napore na povratku izbjeglih Srba, te očekuje da Hrvatska nastavi tim putem«, rekla je u srijedu zamjenica pomoćnika američkog državnog tajnika za južnu i srednju Europu Kathleen Stephens i dodala da SAD nastavlja ohrabrivati hrvatsku vladu da osigura suradnju lokalnih vlasti u stvaranju »ozračja dobrodošlice« za one izbjegle Srbe koji se žele vratiti u svoje domove, uključujući odbacivanje neutemeljenih optužnica za ratne zločine protiv izbjeglih Srba.</p>
<p>Svjedočeći pred Odborom za vanjskopolitičke odnose američkog Senata o američkoj politici prema jugoistočnoj Europi, Stephens je rekla da je hrvatska vlada od dolaska na vlast u prosincu poduzela niz pozitivnih koraka u suradnji s Haaškim sudom, povratku izbjeglih Srba i jačanju odnosa sa susjednim zemljama. Napomenula je kako SAD želi da Hrvatska ostane na pravom putu i da ima još posla koji treba obaviti.</p>
<p>Govoreći o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, Stephens je istaknula da je Hrvatska početkom 2004. Sudu izručila pet optuženih Hrvata iz BiH. »Odobravamo ove pozitivne poteze zagrebačkih dužnosnika i nadamo se da će se taj trend nastaviti uhićenjem i izručenjem Ante Gotovine«, navela je Stephens u pisanom svjedočenju.</p>
<p>Glede povratka izbjeglih Srba, Stephens je rekla da se hrvatska vlada usredotočila na obnovu kuća Srba i rješavanje problema ilegalnog stanovanja u srpskim kućama. »Sadašnja je vlada poduzela pozitivne, konkretne mjere na povratku izbjeglica i izgleda da poduzima usklađeni napor da ispoštuje agresivne rokove za rješavanje obnove kuća i stanarskih prava«, rekla je.</p>
<p>Naglasila je da je nova vlada od preuzimanja vlasti za samo šest mjeseci riješila 90 posto preostalih slučajeva ilegalnog stanovanja u srpskim kućama i da je od oko 500 slučajeva neriješeno ostalo samo 55.</p>
<p>Napomenula je da je Vlada, nakon godina izbjegavanja, učinila napredak i u osiguravanju stanova za one koji su imali stanarsko pravo, ali da se tu još mnogo treba napraviti.</p>
<p>Stephens je rekla da se od oko 300.000 Srba koji su napustili Hrvatsku tijekom sukoba, u nju vratilo oko 137.000, a da je više od 200.000 izbjeglica ostalo u SCG-u i BiH te da je prema nedavnoj studiji OESS-a sve manje vjerojatno da će se vratiti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Za tjedan dana 30 štediša dobit će novac od prodaje nekretnine</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Na osječkom općinskom sudu u četvrtak je održano diobeno ročište na kojem se, prema nalazu vještaka, određivalo koliko će kome od vjerovnika Ljubljanske banke pripasti od iznosa za koji je krajem ožujka prodana prva od dviju nekretnina Ljubljanske banke u Osijeku. Riječ je o 3,9 milijuna kuna prikupljenih od prodaje zgrade ove bivše banke u osječkoj Strossmayerovoj ulici. </p>
<p>Iako je riječ o visokom iznosu, on ipak neće biti dovoljan da namiri dugove svih 50 vjerovnika, pa je na diobenom ročištu u četvrtak odlučeno da se prvo isplate dugovi prema tridesetak vjerovnika čija se potraživanja kreću od 3500 do milijun kuna. </p>
<p>Prema riječima ovršnog suca Davora Vukušića, redoslijed namirivanja štediša nakadašnje Ljubljanske banke utvrđen je po redoslijedu stjecanja založnog prava, a konačno rješenje o namirenju bit će doneseno najkasnije do 23. srpnja nakon čega će se započeti i s isplatama ako netko od stranaka ne uloži žalbu. </p>
<p>Doznajemo da se među prvih tridesetak štediša Ljubljanske banke, koji bi trebali biti obeštećeni, nalaze uglavnom Splićani i Zagrepčani, dok će i jednom Osječaninu biti isplaćeno oko 100.000 kuna. Ostali vjerovnici trebali bi biti namireni od prodaje druge nekretnine Ljubljanske banke u Osijeku, atraktivnog poslovnog prostora na središnjem Trgu Ante Starčevića u Osijeku, u kojem je smještena Gradska banka d.d. u stečaju.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Gasi se Argonaut</p>
<p>Svrha Društva Argonaut bila je razvoj turističkih lučica na otocima/ Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina izjednačava se za sve rudarske gospodarske subjekte osim za one koje eksploatiraju naftu i plin / Ujednačuju se kriteriji za dodjelu koncesije na pomorskom dobru na cijelom obalnom području/ </p>
<p>GOSPIĆ</p>
<p> - Na sjednici koju je održala u četvrtak Gospiću Vlada je donijela odluku kojom se naknada za eksploataciju mineralnih sirovina izjednačava za sve rudarske gospodarske subjekte osim za one koje eksploatiraju naftu i plin. Naknada bi iznosila 2,6 posto ukupnog prihoda ostvarenog prodajom tih sirovina, a više sredstava ostalo bi jedinicama lokalne samouprave. </p>
<p>Vlada je odnijela odluku o gašenju Društva Argonaut, čija svrha je bila razvoj turističkih lučica na hrvatskim otocima, što prema Vladinom mišljenju nije ostvareno, iako je bivša vlada u tvrtku uložila 1,5 milijuna kuna. </p>
<p>Osnovana je Agencija za znanost i visoko obrazovanje koja bi se bavila priznavanjem diploma stečenih na inozemnim sveučilištima, s ciljem usklađivanja hrvatskog visokog obrazovanja s europskim. </p>
<p>Vlada je odnijela odluku o osnutku Centra za krš, koji će imati sjedište u Gospiću. Cilj njegova djelovanja bit će vrednovanje i zaštita prirodnih resursa na krškom području radi njihovog gospodarskog iskorištavanja. Razlog što je Gospić izabran za sjedište Centra, prema riječima ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca je to što se taj grad nalazi u centru hrvatske krške regije, u blizini pet nacionalnih parkova i četiri sveučilišta. </p>
<p>Izmjenama uredbe o davanju koncesije na pomorskom dobru ujednačuju se kriteriji za dodjelu koncesije na cijelom obalnom području. Početni iznos koncesije bit će manji, a njena visina ovisit će o vrsti djelatnosti i zauzetim kvadratnim metrima. Tako bi početni iznos koncesije za uzgoj školjkaša iznosio 20 lipa po kvadratnom metru a za uzgoj ribe i riblje mlađi 50 lipa. </p>
<p>Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad Međunarodnom konferencijom o poslovnim procesima koji će se u listopadu održati u Zagrebu. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Na prodaju 52 posto temeljnog kapitala Belja</p>
<p>Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je u četvrtak donijela odluku o prodaji dionica Belja. Hrvatski fond za privatizaciju zadužen je da raspiše javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju 2,8 milijuna dionica tog poduzeća ukupne vrijednosti 228,8 milijuna kuna, što čini 52 posto temeljnog kapitala tog poduzeća. </p>
<p>Uvjet za ponuđača je da u roku dvije godine u Belje uloži najmanje 250 milijuna kuna kroz dokapitalizaciju i preuzme podmirenje sadašnjih obveza poduzeća prema državnim i drugim vjerovnicima, koji sada iznose 156,6 milijuna kuna, jednokratnom uplatom u roku 30 dana od sklapanja ugovora o prodaji i prenosu dionica. </p>
<p>Novi vlasnik će morati preuzeti obvezu zadržati sadašnji broj zaposlenika u roku godine dana. Vlada je donijela odluku i o prodaji svojih 52 posto dionica IPK-a Croatia iz Osijeka.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040716].
|
