NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040715].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 170292 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Analiza Fructalova soka prema propisima EU-a pokazala da u Hrvatskoj opasnosti nema</p>
<p>Vrijednosti cezija su dvadeset do trideset puta niže od graničnih koje propisuje EU, potvrđuje Marijan Katalenić iz Službe za zdravstvenu ekologiju pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koji je analizirao Fructalov sok/ U Fructalu smatraju da se s pomoću izmišljene afere Fructal nastoji izbaciti iz konkurencije na srpskom i crnogorskom tržištu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema pisanju slovenskog Dnevnika, Srbija i Crna Gora vratile su slovenskom Fructalu pošiljku soka od borovnice, jer, navodno, sadržava oko 25 posto više radioaktivnog cezija 137, nego što je to dopušteno njihovim propisima. U srijedu je zbog toga nastala uzbuna u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, te nekim drugim zemljama koje su, također, uvoznice tog soka. </p>
<p>Prema riječima Marijana Katalenića iz Službe za zdravstvenu ekologiju pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koji je na zahtjev Ministarstva zdravstva u srijedu napravio analizu tog soka u različitim pakiranjima, opasnosti nema. Vrijednosti cezija su dvadeset do trideset puta niže od graničnih vrijednosti koje propisuje EU (600 bekerela u jednom kilogramu (za odrasle), i 350 za dječju hranu. </p>
<p>Ustanovljena je, doduše, nešto viša razina u soku iz bočica od kobaltnog stakla, no i tu je niži od dopuštenih vrijednosti.</p>
<p>Katalenić smatra da je problem nastao zbog neusklađenosti srpskih i crnogorskih propisa s onim europskima, koji su utemeljeni na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima. Pretpostavlja da su Srbi i Crnogorci zbog toga podigli kriterije za količinu dopuštenoga cezija. </p>
<p>U Fructalovu predstavništvu u Hrvatskoj nije bilo ovlaštene osobe koja bi mogla dati izjavu za medije, no neslužbeno doznajemo kako u Fructalu smatraju da se s pomoću izmišljene afere Fructal nastoji izbaciti iz konkurencije na srpskom i crnogorskom tržištu. Tako nešto objavljeno je i u Dnevnikovu, no u Fructalovoj središnjici nismo mogli naći nikoga tko bi nam to potvrdio. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U šest programa nije uložena ni kuna!</p>
<p>Vladino Povjerenstvo za osobe s invaliditetom u prvoj polovici godine od planiranih je 426 tisuća potrošilo 869 kuna, a Povjerenstvo za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih od 2,3 milijuna potrošilo je 5542 kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema podacima koje je u utorak u Hrvatskom saboru iznijela Milanka Opačić, SDP-ova zastupnica, o dosad potrošenom proračunskom novcu za projekte koje je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti zadržalo, odnosno preuzelo od bivše vlasti, u prvoj polovici godine za čak njih šest utrošeno je - nula kuna!</p>
<p>Toliko je, naime, u rad, prema tvrdnjama oporbene zastupnice, »utrošilo« Vijeće za djecu, koje se posljednji put sastalo u prosincu 2003., nijedna proračunska kuna nije otišla na projekt Praćenja i unaprjeđivanja politike za osobe s invaliditetom, kao ni za Projekt višečlanih obitelji te programe potpore za djecu i mlade.</p>
<p>S druge strane, postoji niz programa i projekata za čije je provođenje utrošeno smiješno malo. Točnije, za afirmaciju prava i zaštitu djece utrošeno je 56.086 kuna, od planiranih 1,562.068, odnosno 3,59 posto, za praćenje i unaprjeđivanje obiteljske politike od milijun planiranih utrošeno je 194.139, odnosno 19,41 posto. Vladino Povjerenstvo za osobe s invaliditetom je u prvoj polovici godine od planiranih 426 tisuća kuna potrošilo 869 kuna ili 0,20 posto, a Povjerenstvo za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih od 2,354.600 potrošilo je 5542 kuna (0,24 posto).</p>
<p>Za praćenje i unaprjeđivanje politike za mlade od 1,2 milijuna kuna potrošeno je 100.996 (8,42 posto), za afirmaciju prava i informiranje osoba s invaliditetom od 685 tisuća kuna potrošeno je 35.500 (5,18 posto), za unaprjeđenje kvalitete obiteljskog života i razvoj obiteljskih usluga od planiranih 4,5 milijuna potrošeno je 58.560 kuna (1,30 posto), a za zaštitu zlostavljanih u obitelji je od 1,3 milijuna proračunskih kuna utrošeno 4049 (0,31 posto).</p>
<p>Ako su SDP-ovi podaci točni, s obzirom na to da je mahom riječ o projektima koje je sadašnja vlada naslijedila od bivše, a proračunska sredstva su za njih bila predviđena, očito je da se s projektima, zapravo, ne nastavlja, ili se nastavlja veoma »stidljivo«. Stoga ih je nova vlada ili trebala ugasiti i zamijeniti novima, ili je uputa o štednji proračunskog novca pretjerano ozbiljno shvaćena, ili se, jednostavno, premalo radi. Sve su opcije podjednako neprihvatljive, naravno, ako se do kraja godine ne dogodi čudo.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tek su me nakon gostovanja u »Latinici« prihvatili kao normalnu osobu </p>
<p>Bivši pomorac s aidsom se bori već sedmu godinu, a u samo dva mjeseca smršavio je 45 kilograma / Ako se čovjek pridržava liječničkih savjeta i propisane terapije, može se nositi s opakim virusom, a ne mora se odreći ni seksualnih odnosa, kaže Slobodan N. / Godišnje u Zaraznoj bolnici zaprime do četrdesetak novooboljelih pacijenata / Oko 500 oboljelih od aidsa registrirano u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Dok se sumnjalo da imam aids, u dva kafića u Rovinju, gdje inače živim, zabranili su mi dolazak. I uz objašnjenje da se aids ne prenosi socijalnim kontaktom, reagirali su u stilu 'ma što ti znaš, ipak je to prijelazno...'. Iako neprimjetno, neki su sa mnom razgovarali na pristojnoj udaljenosti.« </p>
<p>Tako nam je 51-godišnji Slobodan N., koji boluje od aidsa, a trenutačno se nalazi na liječenju u Kliničkoj bolnici »Dr. Fran Mihaljević« u Zagrebu, ispričao kako su se ljudi iz njegove bliže okoline ponašali prema njemu dok se još nije točno znalo od čega boluje.</p>
<p>Tim više, priča nam bivši pomorac, jer je od te bolesti - s kojom se bori sad već sedmu godinu - u samo dva mjeseca smršavio 45 kilograma.</p>
<p>Iako ga, kaže, većina sumještana nije stigmatizirala, tek su ga nakon gostovanja u emisiji Latinica, na temu »živjeti s aidsom«, prestali (pre)poznavati po bolesti.</p>
<p> Umjesto toga, nakon emisije pratili su ga uglavnom komentari: »To je Slobo s televizije«.</p>
<p> I u »zabranjenom« kafiću su mu nakon emisije dopustili dolaske jer, »ako se nije zarazio Denis Latin i ostali«, ne postoji »društvena« bojazan ni za njih. Sada ga, priča, prihvaćaju kao normalnu osobu, kao nekoga tko i nije bolestan.</p>
<p>»Ako se čovjek pridržava liječničkih savjeta i propisane terapije, može se nositi s opakim virusom«, kaže Slobodan. Međutim, dodaje, tuberkuloza je zaraznija bolest jer se širi kapljično, a aids koji je on "doktorirao" prije svega spolnim putem i krvlju.</p>
<p>Iako boluje od te teške bolesti, naš se sugovornik, doznajemo, ipak nije odrekao seksa, ali uz obaveznu upotrebu kondoma. »Neke su me partnerice, otkad bolujem, i to uglavnom strankinje, kada su čule čime sam zaražen odmah odbile«, priča naš sugovornik.</p>
<p>Slobodan smatra da bi se naše društvo trebalo i dalje osvještavati raznim edukativnim programima. Posebice bi trebalo više educirati mlade jer oni, nakon što doznaju da su zaraženi, u očaju napuštaju školu, prijatelje, povlače se u sebe...</p>
<p>Aids, kaže Slobodan, više nije bauk kakav je bio, jer je - iako je broj oboljelih i dalje u porastu - smrtnost u padu. Svaka se sumnja na bolest može riješitianonimnim testiranjem, ističe naš sugovornik, te ga preporuča svim osobama rizičnog ponašanja. </p>
<p>U Zaraznoj, gdje njegov slučaj vodi dr. Josip Begovac, kojem po pitanju side kaže nema ravnog, ostat će barem dva mjeseca dok ne povrati snagu i kilograme. Od prošle je srijede, kaže, već dobio osam kilograma, pa se sada osjeća snažnijim. </p>
<p>Nada se i da će broj tableta (sada ih pije 25 dnevno) smanjiti na prijašnjih sedam, koje su mu dosad bile dovoljne da »imunološki« prebrodi godinu. »Za izlječenje, osim povjerenja u liječnike, čovjek mora dati i deset posto sebe pa se silom (po)kretati, jesti...«, zaključuje naš sugovornik.</p>
<p>Kako doznajemo u Zaraznoj, gdje je smješten i Referentni centar Ministarstva zdravstva za aids, godišnje zaprime do četrdesetak novooboljelih pacijenata, a registriranih bolesnika je u Hrvatskoj oko 500.</p>
<p> »Vjernost jednom partneru, obvezna spolna zaštita i izbjegavanje izvora zaraze, najvažnija je preventiva aidsa«, rekao nam je prim. Tomislav Maretić, zamjenik pročelnika Referentnog centra u sklopu Zarazne bolnice. Neodgovorno spolno ponašanje, dodao je, posebice ljeti, povećava opasnost od zaraze HIV-om.</p>
<p> Stoga, ističe dr. Maretić, svi koji neće moći odoljeti ljetnim avanturama trebaju dobro razmisliti o načinima zaštite. Tim više jer se virus od njegovih prvih otkrića osamdesetih godina, i dalje isto ponaša. Što znači da se ne može prenijeti dodirom, poljupcem, slinom..., nego samo spolnim, ponajprije analnim seksom, odnosno krvlju i, u rjeđim slučajevima, preko majčinog mlijeka na dijete.</p>
<p> Liječnici ističu da bi trebalo posebno apelirati na mlade koji sve ranije stupaju u intimne odnose, mijenjajući pritom više partnera, uz konzumaciju droga. Takvo je ponašanje, ističu u centru za aids, najkraći put prijenosa bolesti.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zemlja bivše zdrave hrane</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Hrvatski je sabor u srijedu postao kukuruzište. Zastupnik Hrvatske seljačke stranke Ivan Kolar unio je nekoliko velikih stabljika kukuruza kako bi naveo Vladu da pokrene akciju uništavanja genetski preinačenog kukuruza zasijanog na navodno 2000 hektara u Hrvatskoj. Gdje? To zasad nitko točno ne zna ili ne želi reći, ali ako premijer Sanader kaže vođi HSS-a Tomčiću da kuca na otvorena vrata jer Vlada već poduzima sve mjere da bi površine zasijane GM-sjemenom bile preorane a seljaci obeštećeni, onda Vlada valjda već zna gdje će se preoravati.</p>
<p>I ova vlada, kao i prijašnje, pati od manjka komunikacije s javnošću. Ne kaže uvijek sve što zna, a i kad to čini, čini prekasno. Vjesnik je već nekoliko puta upozoravao, koristeći mišljenje profesora Marijana Jošta i drugih stručnjaka, na opasnost zagađenja hrvatske hrane korištenjem sirovina s GM-sastojcima. Nakon što smo u nedjelju 11. srpnja objavili članak »Hoće li Pioneer platiti preoravanje 45.000 hektara kukuruza«, u utorak je ministar poljoprivrede Čobanković sazvao novinare da im priopći kako se mora uništiti Pioneerov kukuruz zasijan na 2000 hektara. Dobro, različite su procjene o zasijanoj površini, ali opasnost nije ništa manja. Kad kukuruz procvate, a on to već naveliko radi, nema te sile koja može GM-pelud zaustaviti da se širi po bližim i daljim poljima zasijanim »normalnim« kukuruzom. </p>
<p>Vlada i nadležno ministarstvo moraju prvo ustanoviti gdje je sve zasijan GM-kukuruz jer teško da su to mogli ustanoviti za dan-dva. Onda moraju poslati traktore da preoru točno označena polja zagađena modificiranim kukuruzom da bi se spriječilo širenje sjemena i zagađivanje polja u neutvrdivom krugu onečišćenja. Nakon toga mogu se seljacima čiji je kukuruz preoran isplaćivati odštete koje će, očekuje se, isplatiti onečišćivač, tvrtka Pioneer. Premda ona, naravno, svoju krivnju još ne priznaje ili je relativizira. Seljaci koji su sijali uobičajeno sjeme kukuruza (takve je, kržljave, s jednim klipom, u Sabor donio Kolar), mogu očekivati da se i njihova polja proglase zagađenim ako im je doletjelo zagađeno sjeme. Može im se dogoditi dvoje: ili da od države (Pioneera) traže i dobiju i oni odštetu ili da Pioneer od njih traži odštetu za neovlaštenu uporabu sjemena, kao što dogodilo u SAD-u i Kanadi.</p>
<p>Hrvatska rušenjem divlje gradnje pokušava vratiti epitet najljepše nebetonirane obale. Teško je reći kako će nakon afere s GM-kukuruzom zadržati epitet zemlje zdrave hrane.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska znanost na irski </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Hrvatska je napokon uspjela postići da barem u nekom obliku financiranja znanosti slijedi toliko joj omiljeni irski ili finski primjer. Da su zakonodavna i izvršna vlast prije nekoliko godina bile malčice pametnije, Hrvatska danas ne bi slijedila Irsku, nego bi napokon učinila nešto za znanost paralelno kada i Irska. Dakako, nije se dogodilo.</p>
<p>Kada je, naime, u Irskoj prije nekoliko godina počela funkcionirati zaklada za znanost, čija je svrha financiranje najboljih projekata i programa iz područja znanosti i tehnologije, u Hrvatskoj je (prosinac 2001.) donesen Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost. No trebale su proći gotovo tri godine da ta zaklada stvarno profunkcionira i dodijeli novac najboljem u znanosti. Budući da je procedura donošenja Zakona o Zakladi trajala godinu i pol dana, ispada da smo Zakladu za znanost mogli imati još 2000. godine. A zašto, k vragu, nismo?</p>
<p>Prema tvrdnji bivšeg ministra znanosti Hrvoja Kraljevića, predlagatelja Zakona o Zakladi, otpor prema tome da država ulaže novac za Zakladu koja će financirati znanost pokazivali su njegovi kolege u Vladi, iz redova tada najjače stranke. Kada je napokon nakon godinu i pol Zakon prošao, došlo je do problema sa sastavljanjem Upravnoga vijeća Zaklade. Ukratko, nakon politike, novi je čep stavila birokracija u kombinaciji s politikom. Tako je Zaklada čekala, a onda joj se dogodio i onaj nesretni rebalans kada je znanosti oduzeto 116 milijuna kuna. Da apsurd bude veći, tim je rebalansom Zaklada ostala bez više od 50 posto sredstava koja joj je početno namijenila država. Umjesto 65 milijuna kuna, dobila je – 31. </p>
<p>Zaklada, potpuno financirana iz proračuna, danas ima temeljni kapital od sto milijuna kuna. Pokazuje se da je sposobna sasvim dobro funkcionirati, što bi oni najvrsniji u znanosti trebali osjetiti kada krenu isplate koncem ove godine. Dobra zaštita od novih čepova koje rado zna stisnuti politika, birokracija ili neka peta kombinacija, jest da postane neovisna o državnom proračunu. A, kako se da čuti, upravo joj je to u planu – mic po mic do irskog modela ulaganja u znanost.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pretpristupni fondovi - što je to?</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Prosječno hrvatsko poduzeće bavi se trgovinom na malo ili veliko, prosječan hrvatski direktor gotovo pola svoga tjednog radnog vremena utroši na utjerivanje dugova od svojih dužnika, objašnjavanje vjerovnicima zašto im baš ovog tjedna ne može platiti svoje obveze ili pak na razgovore s kreditorima i poslovnim partnerima o osiguranju isplate još jedne plaće svojim radnicima.</p>
<p>Preostali dio radnog vremena provede na poslovnim sastancima unutar tvrtke baveći se proizvodnim procesom, restrukturiranjem ili nabavkom sirovina, uz što dulju odgodu plaćanja. Najmanji dio svoga radnog vremena hrvatski poduzetnici posvete promišljanju svoje poslovne strategije, traženju novih poslovnih partnera i novih poslova. Većini tvrtki ideal je zaključiti posao s državom u užem ili širem smislu riječi, jer, barem naizgled, tu ne bi trebalo biti previše brige o naplati potraživanja.</p>
<p>Sve se manje poduzeća opterećuje povećanjem svoga izvoza ili iskorakom na nova tržišta, a prosječan hrvatski poduzetnik, posebice direktor ili vlasnik manje tvrtke, pojma nema gdje bi mogao naći sredstva za financiranje novih projekata. Bankarski krediti su mu preskupi ili ne raspolaže dovoljno vrijednom nekretninom koju bi stavio pod hipoteku ili je, što je vrlo čest slučaj, ona već založena.</p>
<p>Stoga ne čude porazni podaci gospodarskih stručnjaka prema kojima hrvatske tvrtke nisu upoznate s mogućnošću financiranja koje im se otvaraju dostupnošću pretpristupnih fondova Europske unije, kao ni tvrdnjama da manje ili srednje hrvatske banke uopće nemaju informacija o tome kako se zapadne banke štite od kreditnog ili operativnog rizika. One su usmjerene na hrvatsko tržište, kredite su osigurale jamcima ili hipotekama, a propadnu li zbog lošeg poslovanja štedišama će depozite ionako namiriti država. </p>
<p>Zvuči porazno, no možda i zato već godinama hrvatski robni izvoz stagnira, a rastuću potrošnju financiramo novim zaduživanjem. Živimo i dalje iznad mogućnosti, i to financiramo novim kreditima. Nitko tu nije iznimka, ni građani, niti država.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>S braćom Grimm do dugovječnosti</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Profesor Michael Fossel sa Sveučilišta Michigan tvrdi da je moguće pomladiti ljudske stanice, što znači da je moguće zaustaviti proces starenja. Fosselu je već uspjelo zaustaviti starenje miševa i to tako da im je zaustavio rast. Jedan njegov miš-patuljak doživio je četiri godine i jedanaest mjeseci, što odgovara ljudskoj dobi od čak dvjesto godina. Fossel, stoga, misli da bi se ljudski vijek mogao produljiti na nekoliko stoljeća.</p>
<p>Iz Fosselovih izjava nije, međutim, sasvim jasno trebaju li se i ljudi da bi doživjeli dvjesto godina svesti na patuljaste razmjere ili to mogu postići i u aktualnim gabaritima. Naime, poznavajući mentalitet naših ljudi teško da bi pod tim uvjetima pristali na dugovječnost. Zamislite, na primjer, stogodišnjeg Rojsa patuljka u bageru ili onom njegovu golemom »hummeru«. Ili pak naše nogometaše koji se i ovako mladi i visoki jedva kreću po terenu i najčešće su teško zamjetljivi pored svojih suparnika. A, kako bi tek s takvim glavnim likovima izgledao ne tako davno popularni jedanaestominutni pikantni film! Brrr... Nema šanse. </p>
<p>Teško bismo se mi u Hrvatskoj mogli priviknuti na takvu patuljastu dugovječnost. To više što stručnjaci iz Hong Konga upozoravaju da meso pripremljeno na roštilju sadrži 14 puta više kancerogenih tvari negoli ono pripremljeno na neki drugi način. Trebalo bi se, dakle, na putu prema dugovječnosti odreći i roštilja, što bi mnogim Hrvatima također bilo teško prihvatljivo. Formula za dug život postaje, tako, apsolutno prekompliciranom za ove prostore i mogla bi zaživjeti samo na razini vica ili bajke. </p>
<p>Iako, kao bajka, ona postoji već jako dugo. Ako malo bolje analiziramo bajku o Snjeguljici i sedam patuljaka vidjet ćemo da su braća Grimm već davno shvatila što je bitno za dugovječnost. Njihovi su patuljci, naime, jako stari, a u bajci se nigdje ne spominje roštilj. Tamo se kobnim pokazalo konzumiranje jabuke, jer se čak ni u bajkama čovjek ne može baš svega odreći.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Đavolje sjeme« - kraj sna o ekologiji</p>
<p>Genetski modificirano sjeme kukuruza je zasijano, a koje će mjere država poduzeti, tek ćemo doznati, iako kukuruz već cvate, a nema te sile koja će zaustaviti GM-pelud da oplođuje na drugim poljima i nasadima kukuruza. Kako bi stalo na kraj GM-kukuruzu na domaćim poljima, Ministarstvo će preko medija pozvati tvrtke i vlasnike usjeva genetski preinačenog hibridnoga kukuruza da se jave za naknadu štete, koju je prema zakonu dužan nadoknaditi uvoznik i distributer sjemena</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Hrvatska više definitivno nije GMO free country, ma koliko mi šutjeli o tome. Nakon što je početkom ove godine osječki Zavod za javno zdravstvo prvi otkrio GM-proizvode na domaćim policama, sada je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavilo da imamo i 2000 hektara GM-kukuruza, za koji nitko ne zna gdje je zasijan te kako će i kada biti uništen. Je li to kraj sna o domaćoj ekološkoj poljoprivredi i zdravoj hrani i zemlji koja bi mogla hraniti 27 milijuna ljudi, ponajprije zahvaljujući kakvoći tla?</p>
<p>Dakle, GM-sjeme kukuruza je zasijano, a koje će mjere država poduzeti, tek ćemo doznati, iako kukuruz već cvate, a nema te sile koja će zaustaviti GM-pelud da oplođuje na drugim poljima i nasadima kukuruza. Iz ovoga se može zaključiti da se u nas može zasaditi bilo što, iako je prema Zakonu o zaštiti prirode jasno zabranjeno sijanje genetski modificiranog sjemena.</p>
<p>Naime, još prije nekoliko godina u zagrebačkoj okolici, u nedostatku bilo kakve zakonske regulative, nicala su pokusna polja kukuruza, koja su pod pritiskom »zelenih« i javnosti uklonjena. No sada se pokazalo da je zagrebačka tvrtka »Pioneer« uvezla iz Austrije u siječnju ove godine sjeme hibridnoga kukuruza, proizvedeno u SAD-u pod oznakom PR34G13, za koji je naknadnom analizom u jednom europskom laboratoriju utvrđeno da sadrži protein specifičan za GM-kukuruz.</p>
<p>Uz to, Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, izjavio je da je genetski preinačenim sjemenom kukuruza zasijano 2000 hektara zemljišta. Kukuruz je nakon toga donesen i u Sabor, iako nije bio GM-kukuruz nego obični ali slabih prinosa.</p>
<p>Kako bi stalo na kraj GM- kukuruzu na domaćim poljima, Ministarstvo će preko medija pozvati tvrtke i vlasnike usjeva genetski modificiranog hibridnoga kukuruza da se jave radi naknade štete koju je prema zakonu dužan nadoknaditi uvoznik i distributer sjemena. U ovom slučaju riječ je o tvrtki »Pioneer« koja je opovrgnula Čobankovićevu izjavu.</p>
<p>Nije valjda da su se u toj multinacionalnoj tvrtki, koja u Hrvatskoj postoji deset godina, prepali odštetnih zahtjeva koji bi mogli iznositi i do dva milijuna eura? Naime, seljaci traže 15.000 kuna odštete po zasijanom hektaru kukuruza. »Pioneer« je prodao 1750 vrećica sjemena tog hibridnoga kukuruza u Hrvatskoj.</p>
<p>Pioneerovi predstavnici u Hrvatskoj već su tvrdili da je riječ o konvencionalnom F1 hibridu kukuruza, ali sumnja ostaje jer je ista multinacionalka nedavno priznala da 15 posto njihova kukuruza sijanog u Europi sadrži GM-onečišćenje. Priznanje je izazvano uzbunom u nizu europskih zemalja, gdje su tisuće hektara zasijane sjemenom uljane repice, porijeklom iz Kanade.</p>
<p>Hrvatska, naravno, nije otok. Ali neće biti dobro da multinacionalne korporacije, koje su već oduzele slobodu američkim i kanadskim farmerima jer su ih primorale da kupuju njihovo GM-sjeme, počnu i u Hrvatskoj, nakon drugih tranzicijskih zemalja, otvarati diskoklubove kao u Bugarskoj kako bi prodali svoje sjeme.</p>
<p>Naravno, u igri je velik novac koji je već slomio otpor EU prema GM-proizvodima. Zasad je ta razina u proizvodima 0,9 posto po pojedinačnom sastojku proizvoda za 15 vrsta proizvoda koji su dopušteni u EU, kao i nulta tolerancija GMO-a u sjemenu odnosno u biljnom reprodukcijskom materijalu.</p>
<p>Pitanje je i koliko će biti učinkovite drastične kazne predviđene zakonom za prodavače genetski preinačenog sjemena, a koje njegovi brojni protivnici u zemlji, a još više u svijetu, nazivaju i »đavoljim sjemenom«. Naime, za samo desetak godina GM-proizvodi preplavili su svijet. No, opasnost od GM-sjemena kudikamo je veća jer se genetski modificirani usjevi, jednom pušteni u prirodu, razmnožavaju na štetu ostalih živih bića u prirodi.</p>
<p>Stoga je hrvatskim potrošačima slaba utjeha izjava ministra Čobankovića da Vlada i ministarstva mjerodavna za GMO u proizvodima i sjemenu nikad nisu htjeli skrivati istinu o GMO-u, ali da se nikoga nije moglo prozivati bez dokaza. No zabrinjava da hrvatska javnost nikada nije doznala što je s još dva sumnjiva proizvoda na GMO, osim onoga u »Mini poliju« čakovečkog proizvođača »Perutnina Ptuj-Pipo«.</p>
<p>Danas imamo problem s GMO-om. Sutra će to biti kravlje ludilo ili neka druga velika bolest. Ali s njima moramo naučiti živjeti, jer najgore će biti ako ministri počnu jesti »lude krave« kako bi smirili potrošače.</p>
<p>Ovako su inspektori Ministarstva metodom slučajnog uzorka proljetos prvi put uzeli 37 uzoraka sjemena: 21 uzorak sjemena hibridnoga kukuruza i 16 uzoraka sjemena soje. Nakon analiza, 36 uzoraka sjemena Hrvatski je zavod za javno zdravstvo ocijenio ispravnim, dok je za jedan uzorak sjemenskoga kukuruza postojala opravdana sumnja da sadrži GMO.</p>
<p>Naravno, bivša vlast nije htjela priznati autogol nego je žurno zatražila odgovornost ministra poljoprivrede za ulazak GMO-a u zemlju. Iako ostaje nepoznato zašto se čekalo sve do ove godine za testiranje GM-sjemena.</p>
<p>Zasad nije poznato ni kako se sporno »Pioneerovo« sjeme našlo na sortnoj listi, nakon obavljenih pokusa u Zavodu za sjemenarstvo još 2001. godine. Navodno sjemenski kukuruz nije bio testiran na GMO jer Zavod nema odgovarajuću opremu za takvo testiranje. No nešto takvo širom otvara vrata za puno veći broj genetski modificiranog sjemena na domaćim poljima, bez ikakve kontrole.</p>
<p>Zakoni o zaštiti prirode te o hrani, koji reguliraju uporabu GMO-a, doneseni su tek prošle godine, a preoravanje rodnih domaćih njiva neće riješiti problem s uvozom GMO-a u zemlju.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Naš turizam ima liblinge i luzere</p>
<p>Nedolazak sto tisuća gostiju za državu sezonskog turizma mora biti alarmantan. Izgubljeno je mnogo novca, to nije za podcjenjivanje. Kalkulacije o jednomjesečnoj predsezonskoj rupi jednostavno ne smiju postojati, trebalo je učiniti sve da rupe ne bude. Ne zbog hotelskog gazde, on je najmanje važan, nego zbog zadnjeg čovjeka u nizu koji tvori uspješan turistički mozaik</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Daleko od toga da je sezona katastrofalna, to jednostavno nije istina, jer zasad ne postoji niti jedna činjenica koja bi opravdala takav navod, omiljen žutim medijima. Iritantniji je pomirljiv ton naših turističkih stručnjaka koji tvrde da sve ide prema planu i da su predsezonski minusi očekivani i ukalkulirani. </p>
<p>U dosadašnjem dijelu sezone, u lipnju i prvom dijelu srpnja, nepovratno je izgubljeno najmanje sto tisuća turista. Njih sto tisuća ipak nešto znači, oni bi napunili sobe i kampove, nešto bi potrošili sa strane. Umjesto nama, zbog niza razloga, otišli su drugima.</p>
<p>Stranci ne misle da smo preskupi, ali znaju da ima i jeftinijih od nas, reći će Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Prevedeno, to znači – Hrvatska je preskupa izvan sezone. </p>
<p>Nadalje, u prvi se plan uvijek ističu hotelijeri koji su sami mnogo pridonijeli mršavoj predsezoni. Iz godine u godinu hotelske gazde dižu cijene, ispitujući prag izdržljivosti prosječnog gosta. Istina, pojedini ovdašnji hotelijeri možda su i zadovoljni jer su i uz manje turista nego lanjskih godina, opet više zaradili. Za razliku od hotelijera, država u cjelini ne može biti zadovoljna. Dosadašnji tijek turističke godine mogao je i morao biti bolji. Privatni smještaj tek čeka kvalitetnije punjenje, kampovi također. Potonji su, doduše, zatočenici lošeg vremena i pretjeranih cijena. </p>
<p>U privatnih je iznajmljivača stanje zamršenije. Mnogobrojni novi apartmani privatnih iznajmljivača mogu konkurirati najboljim hotelima. Mnogi su, s druge strane, na razini sredine prošlog stoljeća. Dobri i loši imaju zajednički problem – nitko se ne brine za njih, a marketinški su totalno zaostali. </p>
<p>Imamo mi i krasnih privatnih apartmana i soba, ali ih nema tko reklamirati, odnosno nema tko poučiti iznajmljivače suvremenijem marketinškom nastupu. </p>
<p>I dok se većina naših ambicija svodi na hotelijerstvo, manjak tih – uplaniranih ili ne – stotinjak tisuća turista osjećaju i ugostitelji, trgovci, ostale branše. Oni o tih stotinjak tisuća ljudi ne razmišljaju kao o ukalkuliranu manjku nego ih zaprepašćuje spoznaja da je gotovo kraj srpnja, a pravu sezonu nisu ni osjetili. </p>
<p>Na prošlotjednom (zatvorenom) sastanku u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice, direktorima inozemnih predstavništava HTZ-a rečeno je da pokušaju utjecati na povezivanje stranih turoperatora s hrvatskim hotelijerima što pokazuje da ovdašnji turizam ima liblinge i luzere.</p>
<p>HTZ bi trebao reklamirati državu u cjelini. Krovnoj instituciji hrvatske promidžbe mora biti važan svaki segment, svaki čovjek koji sudjeluje u realizaciji sezone.</p>
<p>Hotelijerstvo jest najvažnije, ali nije jedino. U krajnjoj liniji, mnogima je važnije što će o sezoni reći privatni iznajmljivač(i) ili vlasnici restorana, mali trgovci, nego hoće li godina zadovoljiti nekog vlasnika hotela, možda i ratnog profitera, koji je građevinu dobio ispod cijene, a sada na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> želi vratiti uloženo. </p>
<p>Da je priča o ljubimcima i gubitnicima točna pokazuje dugogodišnje sustavno zapostavljanje privatnog smještaja, štoviše, redovito mu se podmeću klipovi u obliku različitih provizija na agencijska posredovanja. Žalosno je što su mnogi uzimali velike zajmove za uređenje apartmana, a sada su »zadnja rupa na državnoj svirali«.</p>
<p>Nedolazak sto tisuća gostiju za državu sezonskog turizma mora biti alarmantan. Izgubljeno je mnogo novca, to nije za podcjenjivanje. Kalkulacije o jednomjesečnoj predsezonskoj rupi jednostavno ne smiju postojati, trebalo je učiniti sve da rupe ne bude. Ne zbog hotelskog gazde, on je najmanje važan, nego zbog zadnjeg čovjeka u nizu koji tvori uspješan turistički mozaik.</p>
<p>»Izvući će nas sljedećih nekoliko vikenda, izvući će nas Nijemci i Talijani«, najavljuju turistički vlastodršci u srijedu, na sastanku u Kockici. Ispravnije bi bilo da su proanalizirali zašto je došlo do toga da se nešto mora izvlačiti. </p>
<p>A i kalkulacija superuspješne špice sezone ne stoji. Selimir Ognjenović, direktor I.D. Riva Toursa, njemačkog turoperatora specijaliziranog za Hrvatsku, tvrdi da, prema svim njegovim analizama, posjet Nijemaca Hrvatskoj u špici sezone neće biti ni približan lanjskom. </p>
<p>No zašto mijenjati ekipu – naši su stručnjaci pogodili prognozirajući jednomjesečnu sezonsku rupu. Nadajmo se da će biti jednako i za špicu sezone.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Jesu li u Hrvatskoj sve vjerske zajednice jednake </p>
<p>Da bi vjerske zajednice sklopile ugovor s Vladom, potrebno je da Vlada pokrene pregovore s vjerskim zajednicama. Prošla je vlada dobro učinila realizacijom spomenutih ugovora, no ne bi se smjelo zaboraviti da je taj posao nedovršen, te da su u Hrvatskoj neke vjerske zajednice trenutačno u diskriminirajućem položaju</p>
<p>JASMIN MILIĆ </p>
<p>Pravni je položaj vjerskih zajednica u Hrvatskoj donedavno bio reguliran Zakonom iz 1978. godine (Narodne novine br. 14 iz 1978.) na temelju koga su sve vjerske zajednice uživale jednaka prava i jednak pravni položaj (čl. 2). Također je vjerskim zajednicama i njihovim organizacijama bio priznat status pravne osobe (čl. 11), iako su upravo u ovome djelu te zajednice imale najviše teškoća, jer nije postojao njihov registar niti evidencija, odnosno nikakav dokument kojim bi se vjerske zajednice mogle legitimirati u građansko-pravnom smislu. </p>
<p>Stoga je s velikim očekivanjima dočekan Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002. (NN 83/02) kojim je nakon jedanaest godina u Republici Hrvatskoj definiran status vjerskih zajednica, te ustrojena i službena Evidencija vjerskih zajednica u Hrvatskoj koja izdaje rješenja i izvatke za vjerske zajednice i za njihove organizacijske oblike, kako bi se one mogle legitimirati kao pravne osobe u građansko-pravnom smislu. </p>
<p>No prije nego je novi zakon donesen i ustrojena Evidencija, Vlada je pristupila sklapanju ugovora s pojedinim vjerskim zajednicama. Prvi su ugovori sklopljeni s Rimokatoličkom crkvom još 1996. (NN br. 2 iz 1997. i br. 3 iz 1997.), čime je Rimokatolička crkva stavljena u povlašteni položaj naspram drugih vjerskih zajednica. Tek 2002. Vlada je sklopila ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Islamskom zajednicom (NN br. 196 iz 2003.). </p>
<p>Predsjednik komisije za odnose s vjerskim zajednicama u prošloj vladi, dr. Goran Granić nekoliko je puta i putem medija izjavljivao da će se ugovori sklapati nakon što se ustroji Evidencija vjerskih zajednica. No ipak je, prije službene Evidencije nastavljeno sklapanje ugovora s nekoliko protestantskih crkava (Reformirani, Evangelici, Baptisti, Adventisti i Pentekostalci). Nije posve jasno kojim se kriterijima Vlada vodila u odabiru vjerskih zajednica s kojima će realizirati ugovore. </p>
<p>Nakon službenoga ustroja Evidencije, Vlada je sklopila ugovor s Makedonskom pravoslavnom crkvom, Bugarskom pravoslavnom crkvom i Starokatoličkom crkvom. </p>
<p>I ta je zasad ostala. Iako je službeno evidentirano još nekoliko vjerskih zajednica, uglavnom protestantske baštine, koje su jednako registrirane, te djeluju kao i vjerske zajednice koje imaju ugovor s Vladom (neke od njih su i brojčano veće i povijesno prisutnije na hrvatskom prostoru), zasad su u nepovoljnijem položaju nego vjerske zajednice koje imaju sklopljen ugovor s Vladom. </p>
<p>Zašto je ugovor važan? Zato što se na temelju Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica ne mogu ostvariti sve odredbe koje su im važne za djelovanje. </p>
<p>Ako vjerska zajednica nema sklopljen ugovor s Vladom, veliki dio Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, za nju je jednostavno mrtvo slovo na papiru. </p>
<p>Na primjer, djeci, pripadnicima Reformatske kršćanske crkve Mađara u Hrvatskoj, čije župe djeluju na području Hrvatske još od 16. stoljeća, zbog toga što ta zajednica još nema ugovor s Vladom, u prošloj školskoj godini uskraćeno je pravo pohađanja konfesionalnog vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, iako su prije donošenja Zakona vjeroučitelji te crkve već nekoliko godina djelovali u školama. Sramotna je činjenica da su djeca, nekoliko mjeseci nakon početka školske godine obaviještena kako dalje neće moći pohađati u školi vjeronauk svoje konfesije. </p>
<p>Pripadnici Protestantske reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj imaju različite probleme, jer ta zajednica još nije sklopila ugovor s Vladom. U Tordincima već 450 godina djeluje hrvatska protestantska zajednica. U vrijeme Austro-Ugarske imala je konfesionalnu školu i sva prava kao rimokatolici. Danas, nakon donošenja Zakona, crkveno vjenčanje u Protestantskoj reformiranoj župi nema učinke građanskoga braka, pa oni moraju najprije matičaru. Vjerske zajednice koje su sklopile ugovor s Vladom također uživaju i financijsku pomoć iz proračuna. </p>
<p>Novac poreznih obveznika, znači i pripadnika vjerskih zajednica koje nisu sklopile ugovor s Vladom, odlazi na račune samo određenih vjerskih zajednica. Određenim su vjerskim zajednicama pribrojeni i vjernici koji im ne pripadaju, kao na primjer Reformiranoj kršćanskoj crkvi kojoj su pribrojeni svi vjernici koji su se u popisu stanovništva 2001. izjasnili kao kalvini ili reformirani, iako su u Hrvatskoj registrirane tri vjerske zajednice reformirane ili kalvinske konfesije i samostalne su u svome ustrojstvu. To je kao da su Srpskoj pravoslavnoj crkvi pribrojeni pravoslavni Bugari i Makedonci koji žive u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Da bi vjerske zajednice sklopile ugovor s Vladom, potrebno je da Vlada pokrene pregovore s vjerskim zajednicama. Prošla je vlada dobro učinila realizacijom spomenutih ugovora, no ne bi se smjelo zaboraviti da je taj posao nedovršen, te da su u Hrvatskoj neke vjerske zajednice trenutačno u diskriminirajućem položaju. Na kraju i Ustav jamči jednakost vjerskih zajednica pred Zakonom (čl. 41). Iako imamo Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, on nije jednak za sve jer je bez ugovora nepotpun pa ne uživaju sve vjerske zajednice u Hrvatskoj jednakost. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, senior Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatski idol danas više ne govori hrvatski</p>
<p>Biti izvoran, svoj i nov i nije baš tako cool lako, pa ostanimo radije malko »konzervativni«, želimo li postati »moderni«, jer, prodamo li za lažnu slavu i svoj jezik onda ćemo neizostavno postati trećerazrednom imitacijom »prošlog svršenog vremena«</p>
<p>MLADEN HANZLOVSKY </p>
<p>U rječniku stranih riječi »idolom« se objašnjava »kip ili nadnaravno biće slijepa obožavanja«, a što je »hrvatski idol« u ovom »glamuroznom vremenu totalne slobode, zabave, seksa, gay parade, lažnih snova i opijata«, zorno nam svirkom i pjesmom oslikava Nova tv. Sva sila do jučer nepoznatih novih i mladih pjevača pod okriljem »Coca-cola music stars partyja« i »Story SuperNove« pjeva poput nekadašnjih hollywoodskih zvijezda mjuzikla, očito sanjajući da takvima i postanu.</p>
<p>Vrišti pred njima maloljetno gledalište, njiše se u ritmu nekoliko starijih kojima je televizija profesija, žiri se trudi da se doima što ozbiljnijim, mjuzikhol blješti i trešti od ritma i reflektora, pa nek' se narod u društvu najnovijih promidžbenih poruka zabavlja. </p>
<p>Ali nešto novo ipak upada u oči: »Hrvatski idol« više ne zna pjevati – hrvatski! Nudi riječi samo za one koji znaju – engleski!</p>
<p>Jer živimo, također, u vremenu kada je samo važno a si – stranac!</p>
<p>Dakle, nakon što se uboga i mala Hrvatska nakon pola stoljeća, i više uspjela osloboditi diktature ruskosrpskih turcizama i raznih nametnutih idola s Istoka, eto je pod omaljujućim diktatom tržišne »coca-cola« kulture s poslovnog Zapada pa se tako našla okrenuta novim idolima, samo pod uvjetom da ne bude iz vlastite kuće. </p>
<p>Sloboda sama po sebi s pravom je opjevana u toj »kući« kao prvi i najdraži idol, ali jesu li mnogi pjevači o njoj svjesni je li ona iluzija? Upravo je prošla godišnjica smrti jednog idola te vrste, američke pjevačice Judy Garland, koja je usprkos slavi, zarana završila u alkoholu, drogi i opetovanom pokušaju samoubojstva.</p>
<p>Ali, da ne pomislimo, kako je riječ samo o nekoj Novoj tv. Naprotiv, ona je samo hrabro ponudila ono čega se HTV još pomalo stidi i obilazi »provinciju« imitirajući sve to s »Hitom do hita«, a maleni Hrvatski radio, da ne zaostane »za vremenom«, u večernjim nas satima časti emisijama o Robićevoj generaciji s »Pluskvamperfektom«! (Naslov je doduše gramatički, no važno je da nije na hrvatskom!)</p>
<p>I maturalne proslave završavaju pod paskom nastavnika i ravnatelja sličnim odabirom i ulica vrvi cool i super izrazima. </p>
<p>U toj suludoj borbi za prestiž svi ti oponašatelji ipak ne vide da baš taj zapadni svijet, za kojim kaskamo, ima mnogo bolje svoje »idole« pa nije čudo da jedan malo ozbiljniji BBC-jev žiri nagrađuje onu našu doista genijalnu Istranku, koja je čakavštinu pretvorila u novu »etnomuziku«, kakve oni nemaju. </p>
<p>Biti izvoran, svoj i nov i nije baš tako cool lako, pa ostanimo radije malko »konzervativni«, želimo li postati »moderni«, jer, prodamo li za lažnu slavu i svoj jezik (Jadran i ostale »ljepote« već prodajemo), onda ćemo neizostavno postati trećerazrednom imitacijom »prošlog svršenog vremena« (pluskvamperfekta).</p>
<p>I stari su Hrvati imali svog idola. Jednom »Kipu domovine« ispjevao je još 1831. godine pjesmu zaboravljeni Pavao Štoos, rugajući se vrlo suvremeno: »Vre i svoj jezik hote zabit Horvati, ter drugi narod postati«, napisao je. </p>
<p>A zašto su upravo mali i požrtvovni Hrvati uvijek nastojali žrtvovati za druge i svoj jezik (za razliku od još manjih Slovenaca), druga je poučna priča o kojoj bi mogli »transparentnije« progovoriti ne samo jezikoslovci nego i političari, koji tako euforično »integriraju« svoj narod u nove spasonosne građanske »integracije«.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kapitalizam ubojica: treći svjetski rat već je počeo</p>
<p>Pojava kapitalizma ubojice u nas posljedica je grabežljive privatizacije, rata i ratnog profiterstva – posljedica je nezaposlenosti, porasta neopravdanih socijalnih razlika, teškog stanja u zdravstvu, socijalne indiferentnosti pojedinih političkih i inih struktura, te sve </p>
<p>većeg osiromašenja građana</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>Priroda i život postali su objekti moći, a globalizam kao ideologija liberalizma, ubojica je mnogih nedužnih ljudi u svijetu. Glad, epidemije, žeđ i rat – četiri jahača Apokalipse nerazvijenosti u tzv. zemljama u razvoju odnose svake godine isti broj ljudskih života kao i Drugi svjetski rat u svojih šest godina. Broj umrlih zbog ekonomske nerazvijenosti i kronične bijede u 122 zemlje u razvoju dostigao je samo u 2001. više od 58 milijuna mrtvih.</p>
<p>Uz to je više od milijardu osoba koje se svrstavaju u kategoriju teške i trajne invalidnosti. Ona je posljedica pomanjkanja prihoda, hrane, pitke vode, pristupa lijekovima. Stoga Jean Ziegler smatra da je za narode tih zemalja treći svjetski rat već počeo. Zbog toga su neki njemački ekonomisti, prema Ziegleru, skovali novi pojam Killerkapitalismus (kapitalizam ubojica).</p>
<p>Taj kapitalizam, među ostalim, funkcionira zahvaljujući i nezdravu rivalstvu i nekritičkoj sklonosti tzv. zemalja u razvoju da privuku kapital stranih ulagača. Da bi u tome uspjele, vlade tih zemalja i vlasnici kapitala smanjuju socijalnu zaštitu, sindikalne slobode i pravo pregovaranja stalnih zaposlenika. </p>
<p>»Kapitalizam ubojica« živi i u Hrvatskoj. Njegova pojava u nas posljedica je grabežljive privatizacije, rata i ratnog profiterstva – posljedica je nezaposlenosti, porasta neopravdanih socijalnih razlika, teškog stanja u zdravstvu, socijalne indiferentnosti pojedinih političkih i inih struktura, te sve većeg osiromašenja građana. U Hrvatskoj je samo u 2002. godini, 773 tisuće ljudi živjelo ispod praga siromaštva. </p>
<p>Nedavno je na znanstveno-kulturnoj manifestaciji Lošinjski dani bioetike u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva i Grada Malog Lošinja, čije je središnje mjesto tradicionalni međunarodni simpozij Bioetika i nova epoha, u sklopu okruglog stola Genetički modificirani organizmi i biotički suverenitet, prihvaćena Lošinjska deklaracija o biotičkom suverenitetu. </p>
<p>Temelj biotičkog suvereniteta je autohtonost kao vrhovno i nepovredivo načelo samoodržanja životne zajednice. Deklaracija je konceptualni temelj za raspravu o problemu genetički modificiranih organizama (GMO) i posebice o njihovu uvođenju u okoliš i temelj za zaštitu prirodnog naslijeđa koje u tekućim i budućim globalizacijskim i integracijskim procesima ne bi smjelo biti žrtvovano. </p>
<p>Upućena je hrvatskoj javnosti, državnim i institucijama civilnog društva, znanstvenim, kulturnim, vjerskim i ostalim institucijama. Budući da se njome pokreće i međunarodna inicijativa za preispitivanje pristupa biotičkom suverenitetu, tekst deklaracije bit će upućen i različitim međunarodnim organizacijama i institucijama.</p>
<p>»Zakon o zaštiti prirode, koji je Hrvatski sabor donio 25. rujna 2003., u odredbama koje se odnose na ograničenu uporabu GMO-a i na uvođenje GMO-a u okoliš«, piše u deklaraciji, »predstavlja zadiranje političke vlasti u suverena prava biotičke zajednice i povredu biotičkog suvereniteta.« Kako su te odredbe donesene pod pritiskom međunarodnih središta političke i trgovačke moći, čini se da je tim odredbama narušen i politički suverenitet Republike Hrvatske, istaknuto je u deklaraciji.</p>
<p>Stoga se u deklaraciji traži »da se u Zakonu o zaštiti prirode ponište sve odredbe koje se odnose na ograničenu uporabu GMO-a i na puštanje GMO-a u okoliš; da se u odnosu prema prirodi i ukupnoj problematici života primjenjuje bioetički pristup, te da se u tom području ponovno formiraju bioetička povjerenstva; da se Hrvatska odupre međunarodnim pritiscima i potraži saveznike u međunarodnoj zajednici i krugovima civilnoga društva, te pokrene inicijativu za uvođenje načela i instituta biotičkog suvereniteta u međunarodnopravni poredak.«</p>
<p>Lošinjska deklaracija o biotičkom suverenitetu, uz Deklaraciju o kulturnoj različitosti koja je bila u fokusu 6. konferencije Međunarodne mreže za kulturnu politiku (INCP) i Konferencije ministara kulture Vijeća Europe u Opatiji od 16. do 22. listopada 2003., novi je vrijednosno koncepcijski poticaj u sustavu očuvanja i razvoja biotičke i kulturne različitosti. </p>
<p>Svaka politička vlast, pa i hrvatska politička vlast, ne može steći legitimitet mijenjanja ili narušavanja autohtone konstitucije životne zajednice, niti smije neodgovornim političkim djelovanjem utjecati na povećanje smrtnosti svojih građana. </p>
<p>»Kapitalizam ubojica« i u Hrvatskoj ima svoje žrtve. Koliki je njihov udio u mortalitetu Hrvatske, pitanje je na koje uvjerljiv odgovor mogu dati znanstvena i stručna istraživanja. </p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Zbog SDP-a i HNS-a Tuđman još uvijek bez svog trga</p>
<p>»Da mi je netko prije deset godina rekao da će Zdravka Tomca smjenjivati zbog Franje Tuđmana rekao bih mu da je lud«, kazao je HSP-ovac Miroslav Rožić nakon što je Tomac smijenjen s mjesta člana Odbora za imenovanje trgova, naselja i ulica/ Izgradnja i obnova maksimirskog stadiona Grad će koštati 80 milijuna eura, kaže Bandić</p>
<p>Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman do daljnjega ipak neće dobiti svoj trg i spomenik u Zagrebu. Zagrebačka Gradska skupština u srijedu je, naime, glasovima vladajuće koalicije SDP-a i HNS-a odlučila da se to pitanje odgađa za prvu jesensku sjednicu. Povlačenje prijedloga Odbora za imenovanja trgova, naselja i ulica – da se Trg maršala Tita preimenuje u Tuđmanov trg, a Rooseveltov u Titov – obrazložio je SDP-ov potpredsjednik Skupštine Vladimir Velnić.</p>
<p>»Odluka Odbora donesena je tek iz trećeg puta, s minimalnom većinom glasova članova Odbora, od kojih su neki kasnije u medijima davali oprečne izjave«, kazao je Velnić. Nezadovoljna tim obrazloženjem vladajućih i time što predsjednik Odbora Ivan Šikić (SDP) odbija na sjednici Skupštine održati sjednicu Odbora, kako bi se eventualno razmotrio neki drugi prijedlog, cijela je oporba nakon aktualnog sata napustila sjednicu.</p>
<p>Dodatni razlog za nezadovoljstvo oporbe bila je i smjena nezavisnog zastupnika Zdravka Tomca s mjesta člana tog Odbora, jer već neko vrijeme nije član SDP-a. Bivšeg će esdepeovca u tom tijelu zamijeniti upravo Velnić. Osim Tomca, iz ostalih su odbora smijenjeni bivši HNS-ovci, a sada Hrvatski narodnjaci, Krešimir Franjić i Ante Čorkalo. </p>
<p>»Da je danas održana sjednica Odbora bili smo spremni promijeniti prijedlog, da se umjesto Titovog, Rooseveltov trg preimenuje u Tuđmanov. Međutim, očito je da SDP i HNS pokojnog hrvatskog predsjednika žele smjestiti isključivo na neimenovanu perifernu livadu za zapišavanje 'pesa' kod Zapadnog kolodvora. Današnja smjena Zdravka Tomca iz Odbora osigurava im, kako Velnić kaže, minimalnu većinu da prođe njihov prijedlog«, istaknuo je Kažimir Varda (HB).</p>
<p>HSP-ovac Miroslav Rožić situaciju je slikovito prokomentirao: »Da mi je netko prije deset godina rekao da će Tomca smjenjivati zbog Franje Tuđmana rekao bih mu da je lud«. Sam Tomac istaknuo je da su Tito i Tuđman dva Hrvata koja su najviše obilježila hrvatsku povijest i, kako je rekao, zaslužuju da budu jedan pored drugoga.</p>
<p>Nenad Ivanković (HIP) je kazao da je »očito da dominantna politička opcija u Gradu nije zainteresirana da Franjo Tuđman dobije svoj trg«, nazvavši to »uvredom pokojnom predsjedniku koji je kao pojedinac najzaslužniji za stvaranje hrvatske države i uvredom cijelom hrvatskom narodu«.</p>
<p>Nakon odlaska oporbe mnoštvo je odluka nezapamćeno brzo prihvaćeno bez nekih velikih rasprava zastupnika SDP-a i HNS-a. Osim one o upravljanju maksiimrskim stadionom, što je od Ustanove za upravljanje sportskim objektima Maksimir preuzeo Grad Zagreb. Naime, Jurica Meić (SDP) postavio je pitanje, na temelju čega se 43 nova poslovna prostora na netom dovršenoj sjevernoj tribini stadiona daje na upravljanje NK Dinamu koje će ih iznajmljivati.</p>
<p>Pročelnik Ureda za obrazovanje i sport kazao je da se radi o »nasljeđenim ugovorima iz 1998.«, prema kojima bi Dinamo tim prostorima mogao upravljati sve do 2013. Lazanja je dao i krajnje neuvjerljiv argument da je »Dinamo već primio novce budućih najmoprimaca tih prostora«.</p>
<p>U cijelu je priču potom uskočio dogradonačelnik Milan Bandić optuživši tajnika Poglavarstva Vidoja Buluma, da od njega već mjesec dana traži na uvid te ugovore i ne može ih dobiti. Upravo je na Bandićevu intervenciju izbrisan dio odluke, koji prepušta ta 43 prostora na upravljanje Dinamu. »Poglavarstvo će odrediti namjenu i korisnike svih novosagrađenih prostora na sjevernoj tribini. Investitor izgradnje stadiona nije više Dinamo, kao prije, nego Grad Zagreb!«, odlučno je istaknuo Bandić. Riječ je o ukupno, kazao je, oko 30.000 četvornih metara novog poslovnog prostora na sjevernoj i zapadnoj tribini, a izgradnja i obnova stadiona Grad će ukupno koštati 80 milijuna eura.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pismo »Ples milijuna« uzbunilo vijećnike u Velikoj Gorici </p>
<p>U tom se anonimnom pismu, koje su dobili i svi velikogorički vijećnici, proziva novinare da zbog straha ne prate događanja u Velkomu, poduzeću koje je u stečaju od 2000. godine. Tvrdi se da se stečaj provodi pod sumnjivim okolnostima, da se Velkom nastoji likvidirati a da se šutnja radnika kupuje otpremninama koje se po zakonu ne bi trebale isplaćivati</p>
<p>U Velikoj Gorici top-tema je pismo što je još prije nešto više od mjesec dana objavljeno u Vjesnikovoj rubrici »Pisma«, a u kojemu se govori o stečaju u poduzeću Velkom, nekad jednom od najuspješnijih u državi. Kako je, naime, ovih dana objavljeno u lokalnim medijima, neki od gradskih vijećnika to su pismo predali policiji i zatražili da se istraži njegovo porijeklo. </p>
<p>Pismo »Ples milijuna na štetu građana«, objavljeno u Vjesniku, potpisali su »građani Velike Gorice«. Ono, međutim, ipak još nije stiglo do policije iako je ona zainteresirana za njega. Kako nam je, naime, rekao načelnik policijske postaje Evelin Mustapić, policija će najvjerojatnije istražiti porijeklo ali i provjeriti navode iz pisma. </p>
<p> U tom se anonimnom pismu, koje su dobili i svi velikogorički vijećnici, proziva novinare da zbog straha ne prate događanja u Velkomu, poduzeću koje je u stečaju od 2000. godine. Tvrdi se da se stečaj provodi pod sumnjivim okolnostima, da se Velkom nastoji likvidirati a da se šutnja radnika kupuje otpremninama koje se po zakonu ne bi trebale isplaćivati. Kako tvrde pisci toga pisma, većina je radnika posao dobila u novoosnovanim gradskim tvrtkama, pa zbog toga nije bilo osnove da im se isplaćuje otpremnina. U pismu se pojašnjava tijek stečaja toga komunalnog poduzeća i upozorava da se želi rasprodati gradska imovina. Optužuje se stečajnog upravitelja Zdravka Mitaka da i u drugim postupcima krši zakon. A to, što pismo s takvim ozbiljnim optužbama nisu potpisali svojim prezimenima, građani objašnjavaju strahom za svoju egzistenciju i obitelji. Velkom je, podsjećamo, završio u stečaju zbog kriminala koji se u njemu dogodio za vrijeme gradnje tržnog centra. Pravosuđe ni nakon četiri godine nije otišlo dalje od predistražnih radnji. Čak je i bivši gradonačelnik, a danas ministar financija Ivan Šuker, jednom javno rekao na sjednici Gradskog vijeća da taj, kao i nekih drugih pet predmeta, »leži u ladici državnog odvjetništva«.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Šinteraj od četvrtka ponovno otvoren za javnost?</p>
<p>»Dobili smo zabranu, ne znamo zbog čega«, informacija je koju smo u srijedu dobili u Veterinarsko-higijenskom servisu, šinteraju, kada smo se interesirali za udomljavanje pasa. »Šinteraj je od srijede zatvoren radi zaraze, detalje ne znamo«, rekla nam je Ana Horvat koja već sedam godina provodi akciju Spasimo pse iz šinteraja. Voditelj VHS-a Damir Nejedli rekao nam je da ne može davati nikakve informacije i da se obratimo veterinarskoj inspekciji. Glavni zagrebački veterinarski inspektor, Željko Devčić, kaže da je šinteraj zatvoren zbog predostrožnosti jer je u utorak u njega dovezena bijesna mačka, koja nije bila u prostoriji s psima pa bi šinteraj trebao raditi od četvrtka. No, protekle subote, pročelnik Uureda za poljoprivredu, Josip Janeš najavio je kako će se psi ubuduće udomljavati samo iz azila. U Zakonu o dobrobiti životinja piše - »Životinje iz higijenskih servisa koje nije moguće udomiti mogu se nakon 30 dana držanja u higijenskom servisu usmrtiti«. Prema tome Janešova namjera i nije u skladu sa zakonom.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Džeparenje: Policijski povratak u 1930. godinu</p>
<p>Tko je ikada ostao bez novčanika, godinama pazi kamo ga stavlja, odnosno u kojem džepu ili gdje u torbici drži novac, kreditne kartice, osobne isprave... Iako to znamo iz vlastita iskustva, i psiholozi su nam potvrdili da se mnogi, na samu pomisao da bi mogli postati žrtvom profesionalnih džepara, uhvate za unutrašnji džep kaputa, stražnji džep na hlačama... </p>
<p>Koliko smo izloženi džeparenju na javnim mjestima, najbolje zna zagrebačka policija. Zato su i smislili »originalnu« preventivnu akciju. Kako saznajemo, osmišljena je posebna naljepnica s upozorenjem građanima. Zalijepit će se u tramvajima i autobusima, a već za ovaj petak je najavljeno njezino posebno predstavljanje medijima. </p>
<p>Ako je istina da je povijest učiteljica života (ali i da se često ponavlja), ove naljepnice, možda i s posebnom zahvalnošću, dočekat će upravo džepari! </p>
<p>Tko prelista zagrebačke dnevne listove iz 30-tih godina vidjet će korijene sadašnje policijske domišljatosti i džeparske zahvalnosti.</p>
<p>U to vrijeme, potaknuto istim problemom, Gradsko poglavarstvo je na zagrebačkom Glavnom kolodvoru postavilo veliku ploču s upozorenjem: Čuvajte se džepara! Ploča je stajala jedva dva mjeseca, a zatim je naglo nestala! Marljivi novinar saznao je i zašto. Otkako je postavljena ploča, broj okradenih, uglavnom seljaka koji su vlakom svakodnevno dopremali svoje proizvode na zagrebačke tržnice, naglo je povećan. Kad bi ugledali upozorenje, putnici su se odmah uhvatili za džep s novčanikom ili novcem, a džeparima je trebala upravo takva informacija!</p>
<p>Hoće li se povijest ponoviti? </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zlatko Klarić: Zastupnici HSU-a su prodane duše</p>
<p>Bez obzira što nismo parlamentarna stranka nastavit ćemo borbu za povrat duga umirovljenicima, a ako se pitanje povrata ne riješi do rujna, pozvat ćemo umirovljenike na građanski neposluh, i to tako da od mirovine prvo kupe lijekove i hranu, a onda od onoga što im ostane plate režije. A neće im ništa ni ostati obzirom da 600.000 umirovljenika prima mirovinu od 1200 kuna. Kazao je u srijedu na tiskovnoj konferenciji Zlatko Klarić, predsjednik Akcije socijaldemokrata Hrvatske.</p>
<p> »Prva je HDZ-ova vlast umirovljenike opljačkala, bivša ih je prevarila, a sadašnja se kocka s njihovim mirovinama«, istaknuo je Klarić. Sramotno je, dodaje predsjednik ASH-a, da država, unatoč tome što je Ustavni, ali i Upravni sud RH donio odluku prema kojoj se umirovljenicima moraju vratiti dugovi, sada želi donijeti zakon o povratu duga koji bi na snagu stupio tek sljedeće godine. Komentirajući prijedlog da se umirovljenicima daju dionice tvrtki koje kotiraju na burzi, Klarić ocjenjuje nemoralnim jer smatra da bi država trebala dati državne obveznice. Na kraju je, »prodanim dušama« proglasio saborske zastupnike Hrvatske stranke umirovljenika koji su sklopili »deal« sa HDZ-om, ali i Mirovinskim fondom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Na godišnji odmor u Hrvatsku dolaze i papige i udavi</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Da mnogi ljudi vode posebnu brigu oko ljetovanja svojih kućnih ljubimaca, svjedoči i primjer Talijana koji je odlazak na ljetovanje u Hrvatsku u društvu svoje papige podigao čak na diplomatsku razinu. On je, naime, u hrvatskom generalnom konzulatu u Trstu zatražio da mu se točno kaže koje sve »papire« njegova ara mora imati da bi legalno došla na odmor u Dalmaciju.</p>
<p>Jedan je Englez, pak, nazvao ured za informacije na željezničkom kolodvoru u Rijeci – prethodno je pogreškom nazvao Vjesnikovo dopisništvo u Rijeci – kako bi saznao pod kojim uvjetima njegov pas može putovati vlakovima HŽ-a diljem Hrvatske. Bio je vrlo zadovoljan kad mu je službenica HŽ-a rekla da psi visine do 30 cm mogu putovati besplatno i to isključivo u vagonima drugog razreda, no pritom moraju biti u košari za pse koju vlasnik ima držati na koljenima kako ne bi zauzimala drugo sjedalo. Za pse više od 30 cm valja platiti polovicu karte za odraslu osobu i to također samo za drugi razred. Pritom pas obvezatno mora imati brnjicu, ali ne smije zauzeti sjedalo u vlaku iako ga je »platio«.</p>
<p>Jasno, problemi nastanu ako se putnici u vagonu pobune zbog nazočnosti četveronožnog suputnika. U tom slučaju vlasnik i njegov pas ostatak puta obično provedu u hodniku vagona. Bez obzira na moguću »plavu krv« psa, nije im dopuštena vožnja prvim razredom. </p>
<p>Na ljetovanje ne idu samo četveronožni i pernati ljubimci, već i gmazovi. Tako se u jednoj riječkoj ljekarni još ne mogu oporaviti od šoka izazvanog posjetom udava kojeg je u košari donijela njegova vlasnica Talijanka. Ta gmazina već nekoliko godina ljetuje na našoj obali, a vlasnica ima urednu potvrdu i recept veterinara da za tog nesvakidašnjeg ljubimca može kupiti određenu dozu morfija koji mu treba ubrizgati prije putovanja kako bi bio miran i kako ne bi pravio probleme kod prelaska granice. Valjda da ne proguta kojeg carinika.</p>
<p>Uz te lijepe primjere brige za kućne ljubimce, koji su zapravo najbolja antistresna terapija za ljudski rod, i ovoga će ljeta nemali broj stranaca na našu obalu dovesti svoje pse i tu ih – ostaviti. Riječanima je, primjerice, poznat slučaj dalmatinera Bonga kojeg je jedna njemačka obitelj ostavila u kampu u Bakarcu, a koji sad živi kod Damira Grohovca, vlasnika autosalona kod Rijeke.</p>
<p>Svakog ljeta uoči početka godišnjih odmora Talijani na ulice izbace oko 50.000 pasa, a Francuzi i dvostruko više. Da bi se tom zlostavljanju životinja bar nekako stalo na kraj, nedavno je donesen zakon po kojem će s najmanje jednom godinom zatvora i 10.000 eura biti kažnjen onaj tko svoga psa ostavi. Vlasništvo nad psom dokazuje se pomoću mikročipa ugrađenog ispod kože na psećem vratu. Procjenjuje se da u Italiji, daleko od naselja, u čoporima luta oko 80.000 već podivljalih pasa.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Tony i prijatelji za pomoć djeci</p>
<p>Svoj su dolazak najavili i brojni sportaši, među kojima Zvonimir Boban, Robert Prosinečki i Perica Bukić, koji su se, kao i Hrvatski olimpijski odbor, posebnim novčanim prilozima priključili cjelokupnoj akciji / Cilj ovog koncerta je prikupiti novac za kupnju 400 računala obiteljima koje broje osmero ili više članova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tjednima najavljivani spektakl, koncert Tony Cetinski i prijatelji, koji u sklopu akcije Najbolje od nas organiziraju Maestro Komunikacije i Hit Records, održat će se u petak, 16. srpnja, pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade RH i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor, na središnjem terenu jedinog hrvatskog ATP turnira. </p>
<p>Osim Tonyja Cetinskog, glazbenika koji je sudjelovao u više od 1200 humanitarnih akcija, u Umagu će uz pratnju Simfonijskog orkestra HRT-a u duetu s rovinjskim glazbenikom zapjevati Nina Badrić, Radojka Šverko, Divas, Giuliano, Nenad Bach, klape Teuta i Sinj, Toše Proeski i dječji zbor iz Umaga. Cilj ovog koncerta, za koji glazbenici marljivo vježbaju cijelog tjedna, a od srijede su zagrebačku koncertnu dvoranu Lisinski zamijenili umaškim terenom, jest prikupiti novac za kupnju 400 računala za isto toliko obitelji koje broje osmero ili više članova.</p>
<p>Simfonijskim orkestrom nacionalne televizije ravnat će maestro Alan Bjelinski koji je, uz pomoć gitarista, aranžera i producenta Ante Gele, prilagodio sve Tonyjeve pjesme novim aranžmanima. CD i DVD s koncerta, također pod nazivom Tony Cetinski i prijatelji, objavit će diskografska kuća Hit Records, a prihod od prodaje prvog DVD-a jednog od najboljih hrvatskih vokalista također je namijenjen akciji Najbolje od nas - za gradnju igrališta i vrtića u onim krajevima gdje je puno djece, a gdje nema takvih sadržaja. </p>
<p>Koncert u Umagu ujedno će poslužiti i kao najava ATP turnira, koji počinje istog vikenda, pa će to biti i prilika za zajedničko slavlje - 15 godina teniskog turnira i par mjeseci manje glazbene karijere Tonyja Cetinskog. </p>
<p>Svi će izvođači na koncertu pjevati pjesme Tonyja Cetinskog, osim Nenada Bacha, našeg proslavljenog glazbenika s adresom u Americi, koji će, zajedno s Cetinskim, izvesti svoju pjesmu »Can We Go Higher«, koju je pjevao i na koncertu Pavarotti i prijatelji. Međutim, da sve ne ostane isto, Bach i Cetinski su refren pjesme prepjevali na hrvatski te dodali naziv cjelokupne akcije. Tako stihovi kojima će ujedno završiti koncert, koji će u petak izravno prenositi i HRT, glase »Možemo li više, dati najbolje od nas?«. </p>
<p>Na umaškom se teniskom turniru u petak očekuju mnogi hrvatski uglednici, a svoj su dolazak najavili i brojni sportaši, među kojima Zvonimir Boban, Robert Prosinečki i Perica Bukić, koji su se, kao i Hrvatski olimpijski odbor, posebnim novčanim prilozima priključili cjelokupnoj akciji. </p>
<p>Najbolje od nas: Tony Cetinski i prijatelji tek je prvi u nizu projekata kojima će se i u budućnosti nastojati pomoći nezbrinutoj ili siromašnoj djeci Hrvatske. Kako je kazao sam začetnik ideje, ovogodišnja zvijezda koncerta Tony Cetinski, iduće bi godine glavnu riječ mogla voditi Nina Badrić, Divasice ili neki drugi glazbenik koji rado pjeva u humanitarne svrhe. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Drugi Seasplash Reggae Festival u trodnevnom izdanju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Drugi Seasplash Reggae Festival ove će se godine održati u štinjanskoj utvrdi Punta Cristo, pokraj Pule, ali ovaj put u trodnevnom izdanju od 22. do 24. srpnja. </p>
<p>Za sada je najavljeno tridesetak izvođača koji će nastupiti na dvije pozornice, na band stageu te soundsystem stageu. Među njima bi se trebao naći i legendarni jamajkanski glazbenik Earl Sixteen, čija karijera traje već puna tri desetljeća, te njegov prateći band No More Babylon iz Francuske. Dolazak su najavili i britanski dub veterani Jah Free te dub dance atrakcija Zion Train koji su oduševili posjetitelje prvog Seasplash izdanja. Ako organizatori održe sve ono što su obećali, u staroj utvrdi će nastupiti i engleski Vibronics, čiji je posljednji album vrlo dobro prihvaćen. Od domaćih reggae glazbenika nastupit će Abraka Dub R-a, Bass Culture Sound System i Radikal Dub Kolektiv, koji je upravo objavio debitantski album za Zvuk Močvare. </p>
<p>Uz prvorazredne glazbene atrakcije, organizatori ostavljaju mjesta ponekom iznenađenju a obećavaju i bogate popratne sadržaje. Uz organizirano kampiranje, piće i hranu, u planu su radionice za DJ-e i VJ-e, percussion radionica i dr. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Novi Superman traži redatelja</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Filmski studiji Warner Bros objavili su ovih dana kako traže novog redatelja za snimanje remakea »Supermana«, jer je redatelj McG, inače priznati redatelj glazbenih spotova te autor »Charliejevih anđela«, odlučio napustiti projekt.</p>
<p>Redatelj i producenti nisu se složili oko proračuna i mjesta snimanja pa su se sporazumno razišli, iako je snimanje te superprodukcije, procijenjene na 200 milijuna dolara, trebalo početi krajem godine. Mediji koji inače prate filmska zbivanja navode kako je Warner želio snimati u Australiji, dok se McG zalagao za New York. </p>
<p>»Kad sam došao u New York u potrazi za lokacijama, zaljubio sam se u naš najljepši američki grad«, kazao je redatelj u priopćenju, objašnjavajući kako mu je »bilo jasno da je to Metropolis«, grad superjunaka u plavim tajicama.</p>
<p>»Kao redatelj, mislio sam da nema smisla pokušavati tražiti srž Amerike na drugom kontinentu; za mene Superman utjelovljuje sve lijepo u Americi«, dodao je on.</p>
<p>Zbog uštede, Warner je već počeo graditi kulise u studijima Fox u Australiji, kako bi ondje doveo glumca koji bi trebao preuzeti ulogu koju je sedamdesetih i osamdesetih tumačio Christopher Reeve, piše tisak. Među glumačkom postavom spominju se imena Beyonce Knowles i Johnnyja Deppa. </p>
<p>Prije McG-a, američki redatelj Brett Ratner (»Gas do daske 2«) već je odbio snimiti remake »Supermana«. Općenito se čini kako Superman u novoj verziji baš i nema sreće jer se o njegovom snimanju piše već godinama. Svojevremeno su za glavnu ulogu konkurirali Nicolas Cage, Jude Law i Josh Hartnett, dok su se kao redatelji spominjali Kevin Smith, dokazani ljubitelj stripova i autor kultnih filmova »Trgovci« i »Natjerujući Amy«, te cijenjeni Tim Burton koji je potpisao »Batmana«, jednu od najboljih hollywoodskih ekranizacija stripa. </p>
<p>Paralelno s problemima koje muče filmsku ekipu, objavljena je i vijest kako članovi skupine U2, Bono i Edge, žele skladati glazbu za mjuzikl »Superman« kada on bude postavljen. Navodno je za režiju mjuzikla na daskama koje život znače zainteresiran glasoviti irski filmaš Neil Jordan, autor filmskih klasika »Intervju s vampirom« i »Plačljiva igra«.</p>
<p>(Hina, D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Brad Pitt i Catherine Zeta Jones među mafijašima</p>
<p>RIM</p>
<p> – Hollywoodske zvijezde Brad Pitt i Catherine Zeta Jones nesvjesno su došle u vezu s mafijašima dok su snimali film na Siciliji, izjavio je glasnogovornik tamošnje policije u srijedu.</p>
<p>Policija je u utorak privela čak 23 osumnjičenika za koje pretpostavlja da su članovi mafije. Privođenje se odigralo blizu sicilijanskog grada Trapani u čijoj okolici Pitt i Zeta Jones snimaju film »Oceanovih 12«, nastavak velikog hita »Oceanovih 11«.</p>
<p>Među privedenima je bilo nekoliko članova dobro poznatog mafijaškog klana, izuzetno utjecajnog na dijelu Sicilije gdje se snima film. Oni su se, naime, pokušali ubaciti na set uz pomoć vlastitih lokalnih veza. </p>
<p>»Trojica članova mafijaške obitelji Castellammare del Golfo kružili su danonoćno oko seta i hotela gdje su glumci spavali, ne bi li se ubacili među njih i na samo snimanje«, izjavio je Giuseppe Linares, šef policije u Trapaniju, a prenio Reuters.</p>
<p>Nitko od producenta nije još komentirao ovu vijest, a sumnja se kako su mafijaši željeli prisiliti producente da im plaćaju reket, dok bi im oni zauzvrat davali potpunu zaštitu za vrijeme snimanja.</p>
<p>Linares je u svojoj izjavi dodao kako nitko od glumaca niti filmske ekipe nije bio u opasnosti za vrijeme boravka na ovom mediteranskom otoku. </p>
<p>»Sva trojica mafijaša bili su stalno nadgledani od policije putem satelitskog sustava, a i čitavo su se vrijeme u blizini nalazili policajci u civilu koji su bili spremni uskočiti u slučaju opasnosti«, rekao je Linares. U svakom slučaju, snimanje u Italiji je završilo, dok su rimski paparazzi, koje je najviše zanimala Julia Roberts koja očekuje blizance, snimanje ovog filma usporedili sa snimanjem Fellinijevog »Dolce Vita«, koji je svojedobno u Italiji izazvao jednak interes kao ovih dana »Oceanovih 12«.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U filmovima sve više nasilja i seksa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Količina nasilja, seksa, prostota i vulgarnosti u filmovima u zadnjih se deset godina, od 1992. do 2003., značajno povećala, pokazuje istraživanje što su ga proveli stručnjaci na Harvardu. Osim toga, kriteriji po kojima udruga Motion Picture Association of America dodjeljuje oznake filmovima glede količine sadržaja neprikladnog za djecu i mladež, sve su blaži. Stoga i filmovi s oznakama PG i PG-13 sadrže sve više nasilja, sve više eksplicitnih scena seksa i sve više vulgarnih izraza. Da stvar bude gora, nasilje i seks sve se više provlače i u animirane filmove.</p>
<p>Stručnjaci zato smatraju da postojeći sustav označavanja filmova vrlo loše opisuje stvarne filmske sadržaje. Vrijeme je, upozoravaju oni, za razvoj i donošenje jedinstvenog medijskog sustava označavanja filmova.</p>
<p>»Roditelji moraju preuzeti mnogo veću odgovornost pri odabiru filmova prikladnih za njihovu djecu, ali i kasnije, u razgovoru s mališanima o mogućim učincima gledanja neprikladnih scena«, zaključuje se na kraju studije. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Internet na snažnom udaru novog »trojanskog virusa«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tvrtke koje se bave antivirusnom zaštitom i osiguravanjem elektronske pošte, užurbano šalju upozorenja korisnicima i partnerima o novom virusu tipa »Trojanski konj« za koji tvrde da se putem spamova masovno širi internetom. Virus nazvan »Backdoor-CGT« zapravo je novi oblik »trojanskoga konja«. On se instalira nakon što korisnik Microsoft Outlooka primi e-mail s web linkom u sklopu poruke. Stručnjaci strahuju da je »trojanski konj« na internetu, od utorka ujutro kada se pojavio, već zarazio desetke tisuća sustava, pa čak i one zaštićene najnovijim antivirusnim softverom. Britanski internetski stručnjaci vrlo su zabrinuti izrazito neobičnim i masivnim širenjem spamova – posrijedi je, naime, čak deset puta veća brzina od inače uobičajene za tu vrstu programa. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Prodor inozemnih pjevača </p>
<p>Izvedeno je dvanaest naslova i tako je zadržan trend stalnog rasta broja naslova na repertoaru, premijera i repriznih izvedaba / Postavljene premijere bile su repertoarno raznolike i zanimljive / Opera je prvi put u povijesti HNK postavila jedan mjuzikl – »Priču sa zapadne strane« Leonarda Bernsteina</p>
<p>Nizom izvedbi Verdijeve »Traviate« završila je operna sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Izvedbama je ravnao mladi dirigent Robert Homen. Tenor Tvrtko Stipić prvi je put s velikim uspjehom pjevao Alfreda, a Zrinko Sočo obilježio je istom ulogom 25. obljetnicu umjetničkog rada. Naslovnu ulogu pjevale su Adela Golac Rilović i Mira Vlahović, a Germonta Ratomir Kliškić i Vitomir Marof.</p>
<p> Protekla sezona počela se u završnom dijelu uzburkavati. Financijske teškoće Hrvatskoga narodnog kazališta koje još uvijek nema – kako je na predstavljanju sljedeće sezone istakao intendant Mladen Tarbuk – na sustavan i zadovoljavajući način riješeno pitanje financiranja, najbolje osjećaju stalni vanjski honorarni suradnici u velikom kašnjenju svojih isplata. Dok su stalnim članovima plaće osigurane iz redovitog financiranja, a inozemni gosti se izdašno plaćaju iz sredstava ostvarenih sponzorskim ugovorima, najlošije prolaze oni o kojima zapravo ovisi redovni rad HNK.</p>
<p> Financijske, a i poneke organizacijske neprilike »skinule« su ove sezone s repertoara predviđene izvedbe »Idomenea«, »Simona Boccanegre« i »Kći pukovnije«. Premijera Šulekova »Koriolana« pomaknuta je za početak sljedeće sezone. Unatoč tomu, izvedeno je dvanaest naslova i tako je zadržan trend stalnog rasta broja naslova na repertoaru, premijera i repriznih izvedaba.</p>
<p>Postavljene premijere bile su repertoarno raznolike i zanimljive. Opera je u zajedničkoj produkciji s Baletom i Dramom kao hrvatsku praizvedbu prvi put u povijesti HNK postavila jedan mjuzikl – »Priču sa zapadne strane« Leonarda Bernsteina. Opera i Balet zajednički su postavili Večer Mauricea Ravela.</p>
<p>Pozornicom Zagrebačke opere uglavnom su vladali inozemni redatelji. Čeh Stanislav Moša u suradnji s našim nadarenim mladim koreografom Igorom Barberićom dinamično je postavio »Priču sa zapadne strane«. Talijan Gabris Ferrari nemuštim je uprizorenjem uvelike naštetio Smareglinoj operi »Oceana«. Nijemac Thomas Schulte Michels pružio je u Šostakovičevoj »Lady Macbeth Mcenskog okruga« informaciju o nekim od načina kretanja suvremene operne režije u svijetu. Monegaško-belgijski redatelj Jean-Louis Grinda konvencionalno je ostvario Verdijeva »Don Carlosa«.</p>
<p>»Don Carlos« je ostvaren kao međunarodni projekt u koprodukciji s Kraljevskom valonskom operom. Svrha bi takvih koprodukcija trebala biti olakšavanje rada Zagrebačke opere, ali kada su kostimi posuđeni na određeno, kraće vrijeme, onda njihovo vraćanje vlasniku otežava i onemogućava rad jer se predstava ne može izvesti onoliko koliko je zanimanje publike. Uz premijerne naslove, bilo je dostatno naslova, ali ne i broja njihovih izvedbi »za dušu publike«. Uz »Aidu«, »Traviatu«, »Eru«, »Capulete i Montecchije«, »Kazališne zgode i nezgode« tu spada i Puccinijeva »Tosca«, iako način njezina postavljanja ove sezone treba što prije zaboraviti.</p>
<p>Ove sezone zabilježen je priličan prodor inozemnih pjevača u Zagrebačku operu. Gosti su uvijek potrebni, ali bi valjalo pomno voditi računa o angažiranju najpotrebnijih pjevača i maksimalnom korištenju vlastitog nemalog solističkog ansambla.</p>
<p> Potpuno je nashvatljivo da je bariton Vitomir Marof u svojoj matičnoj kući otpjevao samo dvije-tri predstave »Traviate« na kraju ove sezone, na početku koje je promaknut u prvaka Opere. Valja je to promaknuće dokaz njegove kvalitete, koju bi trebalo što više iskoristiti, a valjda i njegova česta gostovanja u Ljubljanskoj operi i u bečkoj Narodnoj operi baš u ulozi Germonta u »Traviati« ove sezone nešto govore. </p>
<p>Još je manje shvatljivo da jedna od najboljih pjevačica u ansamblu Zagrebačke opere, sopranistica Željka Martić, koja bi trebala nositi repertoar, nije ove sezone pjevala ni jednu jedinu predstavu.</p>
<p>Najbolnija je točka Hrvatskoga narodnog kazališta njegov orkestar. Neke su operne, a naročito baletne izvedbe ispod svake kritike. Budući da ima i dobrih izvedbi, znači da se orkestar može dovesti na doličnu razinu. Utješno je što su ravnatelj Opere i intendant toga svjesni i što nastoje kadrovskim poboljšanjima i angažiranjem što više kvalitetnih dirigenata popraviti situaciju. Program za iduću sezonu je ambiciozan. Predviđena je praizvedba nove opere Igora Kuljerića »Katarina Zrinska« te premijere Šulekova »Koriolana«, Wagnerovih »Tristana i Izolde«, Verdijeva »Rigoletta« i Bellinijeve »Mjesečarke«. U sadašnjem stanju izazov Šuleka i Wagnera za orkestar je velik. Pokazale su to nezadovoljavajuće izvedbe Bersina »Ognja« i Smaregline »Oceane«. Hoće li idućih mjeseci biti dovoljno vremena da se postigne značajan kvalitativni pomak?</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Na dodirima različitih svjetova</p>
<p>Mladi američki glumci oduševili gledatelje izvedbenom energijom u autentičnom viđenju slavne Držićeve komedije. U središtu njihove predstave lik je Fortune koja određuje smjerove scenskih zbivanja</p>
<p>Nakon što je kiša u ponedjeljak na večer omela na Lovrjencu prvu izvedbu »Dunda Maroja« (Uncle Maroje) u viđenju mladih glumaca s Dramskog odjela Američkoga katoličkog sveučilišta u Washingtonu, u utorak je pozornica na tvrđavi, desetljećima kultnom mjestu dubrovačkoga »Hamleta«, bila prizorištem slavne Držićeve komedije. Redatelj Naum Panovski adaptirao ju je, slijedeći većinom Fotezove naputke, za američku produkciju, a tekst je preveo s Rolandom Reedom prilagodivši ga očekivanju i razumijevanju suvremenog gledatelja. </p>
<p>Rim koji se iz Dubrovnika vidi u ovoj je predstavi napučen brojnim Dubrovčanima koji se susreću na ulicama i trgovima grada, tragajući za srećom. A nju je Naum Panovski oživio u liku Fortune, nijemog svjedoka zbivanja, glumice koja je na sceni prisutna od početka do kraja izvedbe i koja određuje smjerove komedije. Jer, Fortuna je početak i kraj svega, po njoj se imenuje krhkost svijeta i pozicija svakoga pojedinca u njemu.</p>
<p> Ona je u američkoj viziji »Dunda Maroja« Pometova uzdanica i kako se njegova igra odvija po unaprijed određenom cilju, tako Fortuna postepeno gubi moć, silazi s koturni i na posljetku liježe na pod, svijajući se pred nogama svoga gospodara, jednoga od najglasovitijih Držićevih dramskih »vjertuoza«.</p>
<p>Redateljski rukopis teži sažimanju u namjeri čistoće iskaza da bi slika kaotične stvarnosti, one koja po mišljenju proučavatelja Držićeva djela ispisuje »sukob s geometrijom«, bila bliska kaosu što ga prepoznaje i naše vrijeme. Panovski se koncentrirao na priču, no, istodobno je rekonstruirao i ozračje doba u kojem očevi traže svoje »nestašne« sinove, a zaručnice svoje nevjerne zaručnike. Po modelu commedie dell'arte organizirao je na pozornici dinamiku scenskog strukturiranja djela i naznačio karaktere pomažući tako glumcima da odgovore tipskoj zadanosti likova koji funkcioniraju u suodnosu sluga – gospodar ili otac – sin.</p>
<p>A glumci – Ben Cunis, Clinton Dean Herring, J. P. Gulla, Katherine E. Hill. Leslie Sarah Cohen, Kelsey Rea Grounge, Ed Xavier, Matt Dumphy.... impozantnom glumačkom energijom ispunjavali su prostor igre i Držićevu komediju učinili još jedanput suvremenim predloškom u kojem se zrcale i naše svakodnevne pohlepe. I dok je u Washingtonu za uprizorenje »Dunda Maroja« osmislio scenografiju, Marin Gozze je za dubrovačku izvedbu adaptirao prostor na Lovrjencu dokazujući kako on može biti ne samo mjestom tragičnih hamletovskih upita, već i komičnih držićevskih zapitanosti.</p>
<p> Kostimografkinja Smaranda Branesco po renesansnim nacrtima osmislila je brojne kostime, a korišteni su popularni napjevi Đela Jusića, uz glazbu Tielmana Susata.</p>
<p>Šesnaesta izvedba »Dunda Maroja« na Dubrovačkim ljetnim igrama po mnogo čemu je specifična, jer je riječ o prvom prikazivanju toga, desetljećima već središnjeg festivalskog predloška na engleskom jeziku. Premijerno izveden u travnju ove godine u Hartke Theatreu washingtonskoga Američkog katoličkog sveučilišta, taj je »Dundo Maroje« za nas iznimno značajan, ne samo u teatarskom, već i u kulturološkom kontekstu.</p>
<p> Američka predstava, naime, pokazuje kako Držićev tekst izgleda kada je prepušten »tuđem pogledu« i dokazuje da i u dodirima različitih svjetova »Dundo Maroje« ostaje univerzalnom komedijom, koja time ne gubi, već samo naglašava svoju vrijednost i autentičnost.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Schwindova »Čarobna frula«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U austrijskoj galeriji dvorca Belvedere u Beču u utorak na večer otvorena je izložba radova Moritza von Schwinda (1804. – 1871.) u povodu obljetnice njegova 200. rođendana. Na izložbi pod naslovom »Moritz von Schwind – Čarobna frula« izloženo je 40 eksponata, crteža, akvarela, nacrta, studija za freske i gipsani model lože Državne bečke opere, koju je Schwind oslikao freskama na temu iz Mozartove opere »Čarobna frula«. Također su prikazane i knjige njegovih skica i studija. Izložba je otvorena do 26. rujna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vraćen mač moldavskog princa </p>
<p>BUKUREŠT</p>
<p> – Mač moldavskog princa Stjepana Velikog bit će tri tjedna izložen u Bukureštu na izložbi koju su otvorili predsjednici Rumunjske Ion Iliescu i Turske Ahmet Necdet Sezer. Rumunjska ovih dana obilježava 500. obljetnicu smrti moldavskog princa koji je za svoje vladavine (1457. – 1504.) vodio nekoliko bitaka protiv Otomanskog Carstva. Dok Bukurešt već godinama traži povrat originalnog mača, koji je dio riznice muzeja »Topkapi« u Istanbulu, turski je premijer Tayyip Erdogan nedavno darovao kolegi Adrianu Nastaseu repliku toga oružja, koju je izradio istanbulski obrtnik. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Monty Python na Broadwayu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Spamalot«, novi mjuzikl zasnovan na kultnoj filmskoj komediji »Monty Python i Sveti Gral«, prikazat će se sljedećeg proljeća na Broadwayu. Glumačku će postavu predvodit David Hyde Price, Tim Curry i Hank Azaria, dok će predstavu režirati poznati Mike Nichols. Pierce, poznat po ulozi Frasierova brata Nielsa u TV seriji »Fraiser«, glumit će sira Robina, Curry će biti kralj Arthur, a Azaria će glumiti Sir Lancelota. U mjuziklu će biti izvođene pjesme iz filma iz 1975. godine te nove skladbe koje su napisali član originalne postave Mont Pythona Eric Idle i skladatelj John Du Prez. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>»Bilo bi neugodno da ne vidimo Njemačku«</p>
<p>»Sustav igre birat ću prema igračima koje imam. Europsko je prvenstvo pokazalo da evoluira napadački nogomet, pa će to biti i moj cilj. Tražit ću spoj kreacije i taktičke discipline za dobrobit rezultata«, kazao je Kranjčar, koji opovrgava tvrdnje da će zbog svog sina Nike upasti u sukob interesa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zlatko Kranjčar, novi izbornik hrvatske reprezentacije, predstavio se dan nakon odluke Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza. U društvu sa svojim pomoćnikom Martinom Novoselcom, glavnim tajnikom Saveza Zorislavom Srebrićem i predsjednikom Vlatkom Markovićem, Zlatko Kranjčar je rekao: </p>
<p>– Znam da bi bilo vrlo neugodno da se Hrvatska ne plasira na SP u Njemačkoj. Svjestan sam da je kvalifikacijska skupina vrlo teška, a i nedavno Europsko prvenstvo u Portugalu pokazalo je da više nema slabih reprezentacija. Što se momčadi tiče, ona postoji, ne otpisujem nikoga od onih koji su bili na EP-u, a s vremenom će se nametnuti novi igrači, baš oni iz mladih reprezentacija.</p>
<p> • Kako ćete surađivati s Martinom Novoselcom? </p>
<p>– Novoselca poznajem dugo godina. On kao trener mladih selekcija i ja kao trener u klubovima u kojima sam radio često smo trenirali iste igrače i znali smo surađivati. Planiramo pronaći još jednog ili dvojicu suradnika s kojima ćemo upotpuniti stručni stožer. Radit će se o stručnjaku za fizičku pripremu igrača i treneru vratara. </p>
<p> • Naša je reprezentacija u posljednje vrijeme igrala oprezan, obrambeni nogomet. Hoće li pod vašim vodstvom reprezentacija igrati više napadački? </p>
<p>– Sustav igre birat ću prema igračima koje imam. Europsko prvenstvo pokazalo je da evoluira napadački nogomet, pa će to biti i moj cilj. Tražit ću spoj kreacije i taktičke discipline za dobrobit rezultata. </p>
<p> • Hoćete li zvati neke nove igrače, pritom mislimo na Bišćana i Šerića?</p>
<p>– Mislim da Bišćana neću zvati, počeo je Kranjčar, a predsjednik Marković odmah je uskočio u njegove riječi (»Bišćana se sigurno neće zvati«). Kranjčar je nastavio: – Bišćan je sam sebe eliminirao svojim nekorektnim postupkom. Ako bismo ga vratili, izgubili bismo autoritet, a nitko nam ne može jamčiti da tako nešto ne bi ponovio. </p>
<p> • Ne prijeti li vam sukob interesa zbog pozivanja vašeg sina Nike u reprezentaciju? </p>
<p>– Ne vidim nikakav sukob interesa. Kod mene nitko neće imati privilegija, u ovom slučaju nisam roditelj već trener i samo o njemu i njegovim igrama ovisi hoće li postati standardni reprezentativac.</p>
<p>Kranjčareve riječi potkrijepio je njegov pomoćnik Martin Novoselac:</p>
<p> – Moramo biti sretni što imamo takvog igrača kao što je Niko. Već 15-ak godina radim s mladim nogometašima i poznajem sve reprezentativce osim Šimunića, braće Kovač i Didulice. Znam kako svatko od njih razmišlja. </p>
<p> Na kraju je predsjednik Vlatko Marković objasnio što se od Kranjčara očekuje: </p>
<p>– Zna se što nam je glavni cilj, plasirati se na SP u Njemačkoj za dvije godine. Mislim da nismo u lošoj situaciji. Temelji za dobru momčad su tu. Mišljenja sam da je Otto Barić ostavio dobar kostur reprezentacije. Taj bi kostur sada zapravo trebalo nadograditi. Hrvatska je naučila igrati na velikim natjecanjima. Znamo da to neće biti nimalo lagano, jer smo u skupini iz koje čak pet reprezentacija može izboriti SP, a tamo će se naći najviše dvije. Svima je poznata snaga Švedske, bojimo se da će se Bugari oporaviti nakon kraha u Portugalu, Mađarska se budi, a ne smijemo podcijeniti niti Island, koji ima čak 58 igrača u stranim klubovima. Stoga, svi podržimo Kranjčara. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kobe odlučuje: Lakersi ili Clippersi </p>
<p>Raspad u sudaru superzvijezda Bryanta i O'Neala bio je neizbježan, no Lakersi nisu računali da bi svatko mogao otići na svoju stranu. A to će se i dogoditi ako Bryant prihvati ponudu Clippersa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu je počeo rok u kojem NBA momčadi mogu početi potpisivati ugovore sa slobodnim igračima. U igri je nekoliko »krupnih riba«, no svi su pogledi uprti u Kobea Bryanta. Dok je druga superzvijezda Los Angeles Lakersa Shaquille O'Neal na putu na vrući Miami, Bryant i njegov menadžer Rob Pelinka još se nisu oglasili. </p>
<p>Čelnike Lakersa uhvatila je panika. Iako je glavni menadžer Mitch Kupchak napravio sve kako bi usrećio Bryanta - iz momčadi trostrukih prvaka otišao je trener Phil Jackson, dogovorena je zamjena za O'Neala - no »njegovo visočanstvo«, kakav je status Kobea u Gradu anđela, još nije dao potvrdni mig. Možda čeka odlazak »najdražeg« mu suigrača i dok ne vidi Shaqa na predstavljanju u dresu Heata u 3800 kilometara udaljenom Miamiju, Kobe će odgađati svoju odluku. U Lakersima ne žele niti pomisliti na mogućnost da ostanu bez dvojice igrača koji su obilježili novu »dinastiju« Lakersa koja je momčadi iz Los Angelesa donijela tri uzastopna naslova od 2001. do 2003. godine. </p>
<p>Raspad je ionako u sudaru dvojice superzvijezda bio neizbježan, no »jezerčani« nisu računali da bi svatko mogao otići na svoju stranu. A to će se i dogoditi ako Bryant, kojeg u listopadu čeka nastavak suđenja zbog silovanja u Coloradu, prihvati ponudu Clippersa. Gradski suparnik pronašao bi u »salary cupu« novac za najboljeg igrača u povijesti kluba. Naime, u nadolazećoj sezoni Bryant može zarađivati 105 posto prošlosezonskog ugovora, koji je u Lakersima iznosio 13,5 milijuna dolara. Clippersi imaju prostora za 11,65 milijuna, a ostatak će dobiti kad pošalju Melvina Elyja (1,7 milijuna dolara) i Eddieja Housea (825.000) u novu momčad Charlotte Bobcatse. </p>
<p>Dakle, prepreka nema, odluka je samo na Kobeu. A možda će od jeseni umjesto dresa nositi samo žarkonarančastu uniformu zatvorenika, no nitko u SAD-u, osim rodbine oštećene i tužitelja, ne vjeruje u takav rasplet. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Svjetski rekord Iana Crockera na 100 m leptir </p>
<p>Posljednjeg je dana američkih plivačkih kvalifikacija za Olimpijske igre u Ateni Ian Crocker popravio vlastiti rekord na 100 metara leptirovim stilom, isplivavši tu dionicu za 50.76 sekundi, što je za 22 stotinke brže od dosadašnjega najboljeg vremena koje je postavio na svjetskom prvenstvu prošle godine u Barceloni. Drugo je mjesto u ovoj disciplini zauzeo Michael Phelps s vremenom 51.15, čime je izborio nastup u Ateni i u šestoj pojedinačnoj disciplini, a nada se da će plivati i u tri štafetne utrke, čime bi bio u poziciji ugroziti rekord Marka Spitza, koji je na OI 1972. godine osvojio sedam zlatnih medalja.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kasimdžanov svjetski šahovski prvak</p>
<p>TRIPOLI</p>
<p> – Mladi uzbekistanski velemajstor Rustam Kasimdžanov novi je svjetski šahovski prvak. U finalnom dvoboju je nakon doigravanja ubrzanim tempom pobijedio Britanca Michaela Adamsa s 4,5-3,5. Odluka o pobjednika pala je u prvoj partiji doigravanja, u igri na 25 minuta po igraču za cijelu partiju uz dodatak od 10 sekundi poslije svakog odigranog poteza. Adams je u otvaranju postigao jasnu prednost i osvojio kvalitetu, ali nije pronašao pravi način za realizaciju. Kasimdžanov je uspio vratiti materijal i u dalekoj završnici iskoristiti nepreciznu obranu suparnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kotur bez polufinala </p>
<p>GROSSETO</p>
<p> – Drugog dana Svjetskoga juniorskog atletskog prvenstva u Grossetu Hrvatska je u jutarnjim kvalifikacijama imala samo jednog predstavnika. U utrci na 400 metara prepone Milan Kotur nije uspio popraviti loš dojam koji su hrvatski atletičari ostavili u utorak. Član Jasenovca kvalifikacije je završio na sedmom mjestu u skupini, odnosno na 26. ukupno, s vremenom 53.28, što nije bilo dovoljno za plasman u polufinale. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ivica Putnik ispao s biljarskog SP-a </p>
<p>Na Svjetskom biljarskom prvenstvu na Tajvanu u igri su ostala 64 igrača. Hrvatski predstavnik Ivica Putnik nije se uspio plasirati među 64 igrača, izgubivši u posljednjem kolu od Peruanca Johna Lopeza unatoč vrlo dobroj igri. Dosad se dogodilo i nekoliko iznenađenja. Iz daljnjeg su natjecanja ispala dva izvrsna europska igrača, aktualni europski prvak Nijemac Thomas Engert te Nizozemac Feijen Niels, koji je trenutačno drugi na europskoj ljestvici. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jurčević: »Očekujem boljeg Niku«</p>
<p>»Bošnjak je pokazao velike ambicije, Eduardo je bio među najboljima, Milinović je igrao kao da je već pet godina s nama, Agić je bio standardno dobar, Ljubojević se dobro uklopio... Pranjiću i Hrmanu treba još malo vremena, Kranjčar nije bio na očekivanoj razini«, kaže Nikola Jurčević</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zanimljiv je bio raspored dužnosti Dinamovih nogometaša od utorka predvečer do srijede u podne. U utorak su u 19 sati izašli na travnjak u švicarskom Pontarlieru u posljednjoj utakmici na tom dijelu priprema. Svladali su četvrtoplasiranu momčad francuskog prvenstva Auxerre sa 3-2, već istu večer krenuli u Zagreb i nakon više od 13 sati vožnje klupskim autobusom uspjeli se »dotegliti« do Maksimira. No, odmah nakon dolaska morali su na - trening. Prvi trener Nikola Jurčević slobodno im je dao tek negdje iza podneva...</p>
<p> – Pripreme su bile idealne i to govorim bez pretjerivanja, naglasio je maksimirski trener neposredno nakon povratka sa švicarskog dijela priprema. – Sve je bilo u redu, od smještaja, utakmica, organizacije, uvjeta, sve je bilo na razini velikog europskoga kluba. Načinili smo apsolutno sve što smo zamislili. No, to je ipak kratko razdoblje, pa su neki igrači možda ostali zakinuti za minutažu. Sad nas u ovo malo vremena čeka mnogo posla. Evo, već nam u subotu slijedi Superkup, uskoro starta i domaće prvenstvo, pa Europa... </p>
<p> Prvi u nizu je, dakle, Superkup. Hajduk i Dinamo će se na Poljudu sučeliti u borbi za prvi trofej sezone...</p>
<p> – Možda nam je nekakav hendikep što smo se kasno vratili iz Švicarske. Vozili smo se 13 sati, a već u petak moramo u Split. Dakle, prisutan je umor što je i shvatljivo. Jasno je i to da će nam gostovanje na Poljudu biti i te kakva motivacija, očekujem barem 20.000 gledatelja i želimo se predstaviti kao doista prava, velika momčad.</p>
<p> Zasad je neizvjestan nastup ozlijeđenog Ivana Bošnjaka kojeg muče bolovi u koljenu. Doduše, on sâm tvrdi da će biti spreman. U srijedu je odvojeno od momčadi trenirao i kapetan Niko Kranjčar zbog problema s gležnjem.</p>
<p> Sâm Jurčević, doduše, nije posve zadovoljan Kranjčarevim izvedbama u Švicarskoj. Govoreći o učinku pojedinaca, maksimirski je trener kratko dodao:</p>
<p> – Bošnjak je pokazao velike ambicije, Eduardo je bio među ponajboljima, Milinović je igrao kao da je već pet godina s nama, Agić je bio standardno dobar, Ljubojević se dobro uklopio... Pranjiću i Hrmanu treba još malo vremena, Kranjčar nije bio na očekivanoj razini.</p>
<p> Na mladoga je kapetana vjerojatno utjecala i saga o navodnoj prodaji u Milan.</p>
<p> – Normalno je da sve to ostavi traga, pogotovo na tako mladog nogometaša.</p>
<p> Jurčević je zadovoljan mladim braničem Marijom Lučićem, koji je ovoga ljeta pristupio iz vinkovačke Cibalije. U utorak je vješto zaustavio »razmahanu« i razigranu Auxerreovu osicu Aboua Diabyja.</p>
<p> – Lučić? U prvom je slučaju bio alternativa, no to je i normalno kad dolaziš u novi, veliki klub kao što je Dinamo. Svi moraju biti strpljivi, potrebno im je određeno vrijeme za prilagodbu i dokazivanje.</p>
<p> Drugih 45 minuta protiv Auxerrea maksimirski trener izdvaja kao najbolje razdoblje njegove momčadi u pet pripremnih utakmica.</p>
<p> – Da, najbolje je bilo u drugom poluvremenu protiv Auxerrea. Odigrali smo dobro i cijelu utakmicu protiv Xamaxa kad smo stvorili šest, sedam doista velikih prilika i kontrolirali igru. Čvrsti smo bili i protiv Šahtara. Vrlo dobro smo se, eto, nosili protiv Auxerrea i Šahtara, dviju momčadi koje se kreću prema gornjem domu europskog nogometa. Ali, najbolje je bilo u drugom poluvremenu protiv Auxerrea, zaključio je Jurčević. </p>
<p> • Dinamo je na dvotjednim pripremama u Švicarskoj odigrao pet utakmica:</p>
<p>Dinamo - Sion 0-1 (Gaspoz 20.);</p>
<p>Dinamo - Šahtar 1-1 (1-0 Ljubojević 54, 1-1 Marica 77.)</p>
<p>Dinamo - Kuvajt 1-0 (Zekić 31.)</p>
<p>Dinamo - Xamax 0-0</p>
<p>Dinamo - Auxerre 3-2 (0-1 Milinović-autogol 12, 1-1 Ljubojević 52, 2-1 Štrok 68, 2-2 Kaboul 80, 3-2 Zahora 86.).</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Figueroa odveo Argentinu u četvrtfinale </p>
<p>LIMA</p>
<p> – Reprezentacija Argentine ipak će nastupiti u četvrtfinalu prvenstva Južne Amerike, popularne Copa Americe. Iako je tijekom posljednje utakmice u skupini B, protiv Urugvaja, izgledalo kako bi Argentina mogla doživjeti razočarenje, utakmicu je u korist Argentinaca okrenuo Luciano Figueroa. Poluvrijeme je okončano neodlučenim rezultatom 2-2, ali je u drugom poluvremenu Argentina iskoristila igrača više (crveni karton Bizere u 35. minuti) i pogocima Ayale i Figueroe dobila utakmicu sa 4-2. U drugoj je utakmici Meksiko svladao Ekvador sa 2-1, no gotovo će sigurno u četvrtfinale tri reprezentacije. Meksiko i Argentina izravno te Urugvaj kao jedna od dvije najbolje trećeplasirane momčadi po skupinama na prvenstvu. </p>
<p>• Rezultati, skupina B, 3. kolo: Argentina – Meksiko 4-2 (C. Gonzalez 20-11m, Figueroa 21., 90., Ayala 81. / Estoyanoff 7., V. Sanchez 38.); Meksiko – Ekvador 2-1 (Altamirano 27-11m, Bautista 43. / A. Delgado 71.). </p>
<p>Redoslijed: Meksiko 7 bodova, Argentina 6, Urugvaj 4, Ekvador 0. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Njemačka - Španjolska 0-3 </p>
<p>BERN</p>
<p> – Rezultati utakmica 1. kola Europskog prvenstva za nogometaše do 19 godina, koje se igra u Švicarskoj: </p>
<p>Skupina A: Belgija – Ukrajina 0-0, Švicarska – Italija 1-1. Poredak: Italija 1, Švicarska 1, Ukrajina 1, Belgija 1. Skupina B: Njemačka – Španjolska 0-3, Poljska – Turska 3-4. Poredak: Španjolska 3, Turska 3, Poljska 0, Njemačka 0. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Collini počasni doktorat sveučilišta u Hullu </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Ponajbolji svjetski nogometni sudac, Talijan Pierluigi Collina (44) dobio je počasni doktorat sveučilišta u engleskom Hullu, a kao poklon uručena mu je i srebrna zviždaljka zbog višegodišnje uspješne karijere. </p>
<p>– Ovo je vrlo poseban dan za mene. Nije uobičajeno dobiti počasni doktorat, a pogotovo ne ako ste stranac. Ovu sam počast zaslužio zbog svog suđenja, ponosan sam na ono što sam napravio u 27 godina bavljenja ovim poslom i drago mi je da je moj trud nagrađen. </p>
<p>Collina je zbog dobne granice završio svoju međunarodnu sudačku karijeru na Euru u Portugalu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>McEwenu posljednji obračun sprintera </p>
<p>GUERET</p>
<p> – Australac Robbie McEwen prvi je biciklist s dvije etapne pobjede na ovogodišnjem »Tour de Franceu«. Uspjehu iz druge etape pridodao je i ovaj iz devete vožene od Saint-Leonard-de Noblata do Guereta u dužini od 160.5 kilometara. </p>
<p>Iako se radilo o najkraćoj etapi ovogodišneg »Toura«, ako se izuzmu kronometri, ona je ipak stotinjak metara bila predugačka za Španjolca Iniga Landaluzea i Talijana Filippa Simeonija. Spomenuti se dvojac odvojio od glavne skupine nakon 40-ak prijeđenih kilometara, oko 60 km prije cilja, imao je i 10 minuta prednosti u odnosu na peloton, da bi ipak bio uhvaćen u samoj završnici, otprilike 100 metara prije ciljne crte. </p>
<p>S obzirom na to da i Landaluze i Simeoni već u ovoj fazi utrke imaju značajan zaostatak za vodećim, Landaluze 20, a Simeoni 30 minuta, nitko od glavnih favorita nije se previše uzbudio kad su krenuli u napad i moguće osvajanje etape. Tek kada je prednost odbjeglog dvojca dosegla 10 minuta, kontrolu su u glavnoj skupini preuzele momčadi koje u svom sastavu imaju najbrže sprintere te je prednost rapidno padala. </p>
<p>Ipak, činilo se da će potjera završiti neuspjehom, no u samoj se završnici Landaluze ponio krajnje nekorektno prema svom partneru iz bijega te dozvolio sprinterima da pokupe slavu. Naime, u posljednji kilometar vodeći dvojac ušao je sa 10-ak sekundi prednosti pred jurećim pelotonom, a tad je Landaluze počeo kalkulirati, nije se više želio izmjenjivati sa Simonijem na čelu, već je htio zadržati poziciju u zavjetrini koja omogućava veće šanse za pobjedu u sprintu. </p>
<p>No, za takvu igru »mačke i miša« prednost više nije bila dovoljna te su sprinteri stotinjak metara prije cilja projurili pored umornog dvojca i u iznimno je neizvjesnoj završnici McEwen za samo nekoliko centimetara pobijedio Norvežanina Hushovda i sunarodnjaka O'Gradyja. Da je Landaluze do kraja surađivao sa Simonijem možda ne bi osvojio etapu, ali nevjerojatno je da mu je draže bilo da je ne osvoji ni njegov partner iz bijega već netko od sprintera.</p>
<p> • Rezultati, 9. etapa (Saint-Leonard-de-Noblat – Gueret, 160.5 km): 1. Robbie McEwen (Aus/Lotto-Domo) 3:32:55, 2. Thor Hushovd (Nor/Credit Agricole), 3. Stuart O'Grady (Aus/Cofidis), 4. Jerome Pineau (Fra/Brioches la Boulangere), 5. Erik Zabel (Njem/T-Mobile) svi isto vrijeme...</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Thomas Voeckler (Fra/Brioches la Boulangere) 36:36:31, 2. O'Grady + 2:53, 3. Sandy Casar (Fra/fdjeux.com) + 4:06, 4. Magnus Bäckstedt (Šve/Alessio-Bianchi) + 6:27, 5. Jakob Piil (Dan/CSC) + 7:09... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Agassi upisao 800. pobjedu </p>
<p>Amerikanac Andre Agassi (34) postao je tek šesti (uz Lendla, Edberga, McEnroe, Connors i Villasa) tenisač u povijesti »bijelog sporta« koji je skupio 800 pobjeda na Touru. Do tog je ostvarenja došao pobjedom nad sunarodnjakom Alexom Bogomolovim (6-3, 6-1) u prvom kolu Mercedes Benz Cupa koji se igra u Los Angelesu. Agassi je, inače, pobjeđivao osam puta na Grand Slam turnirima, a toj je brojci dodao 58 naslova na drugim turnirima.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ispala Shaugnessy </p>
<p>STANFORD</p>
<p> – Rezultati susreta 1. kola WTA turnira u američkom Stanfordu, vrijednog 585.000 američkih dolara: Smashnova-Pistolesi (5) – Jackson 6-1, 0-6, 7-6 (3), Frazier (6) – Lui 7-5, 4-6, 6-3, Irvin – Shaughnessy (7) 6-3, 6-1, Washington – Schaul 7-5, 6-1. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hrvatska - Brazil 96-70</p>
<p>URMUQI</p>
<p> – Kao i na prethodnom turniru u Pekingu, hrvatski košarkaši su u Urmuqiju bili bolji protiv reprezetnacije Brazila. Na startu drugog turnira u Kini, Spahijina momčad je još uvjerljivije pobijedila Brazil sa 96-70 (20-19, 29-13, 24-18, 23-20). U našoj reprezentaciji se svih 11 igrača upisalo u strijelce, najefikasniji je bio Rančić s 19 poena, Piplović je dodao 17, slijede Oršulić 12, Ukić i Žuža po 9, Štemberger 8, Tomas i Špralja po 6, Norac i Garma po 4 i Azemi 2. Kod Brazilaca se istaknuo Antonio sa 14 poena. Izbornik Neven Spahija ovog puta bio je vrlo zadovoljan igrom reprezentacije. </p>
<p>– Za razliku od prethodnih dvoboja, u srijedu nam je protiv Brazila sjajno radio šut. Dosad smo imali veilkih problema u tom dijelu, no igrači su ovog puta bili precizni. Zadovoljan sam prikazanom igrom, dvoboj smo prelomili u drugoj četvrtini. kazao je nakon druge pobjede protiv Brazila Neven Spahija. </p>
<p>U četvrtak će hrvatska reprezetnacija imati priliku uzvratiti momčadi Kanade koja je u prvoj utakmici pobijedila nakon dva produžetka. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Kosovski radnici prosvjedovali zbog teškog socijalnog stanja</p>
<p>PRIŠTINA</p>
<p> - U organizaciji Unije neovisnih sindikata u srijedu je u Prištini održan masovni prosvjed nekoliko tisuća radnika iz svih krajeva Kosova koji zahtijevaju rad, socijalnu pravdu i sigurnost.</p>
<p> Prosvjednici su svoje zahtjeve za poboljšanjem materijalnog i društvenog položaja radnika uputili UNMIK-u i kosovskim institucijama i najavili nove prosvjede ako se ti zahtjevi ne ispune.</p>
<p> Čelnik Unije neovisnih sindikata Bahri Shabani rekao je da je sadašnje socijalno stanje neizdrživo i da većina radnika živi u krajnjem siromaštvu. Kritizirao je UNMIK jer nije ispunio obvezu iz Rezolucije UN-a koja se odnosi na gospodarski razvoj Kosovu. Kritika prosvjednika upućena je i parlamentu i vladi jer još nisu donijeli zakone o radu i pravima radnika. Prosvjed je protekao mirno i bez incidenata, uz pojačane sigurnosne mjere, kako u samom gradu tako i na gradskim prilazima.</p>
<p>Izaslanstvo prosvjednika razgovaralo je sa zamjenikom civilnoga upravitelja UN-a na Kosovu Charlesom Brayshowom, od kojeg su, kako je rečeno, dobili uvjeravanja da će UNMIK raditi na ispunjenju sindikalnih zahtjeva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prodijev nasljednik položio ispit </p>
<p>Za razliku od Romana Prodija, Barrosu je komunikacija jača strana i pred zastupnike je izašao spreman da i o najškakljivijim pitanjima govori bez dlake na jeziku </p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - José Manuel Barroso preživio je ispitivanje pred eurozastupnicima podijeljenim po stranačkim blokovima. Opća je ocjena da je u EU vodama relativno nepoznati ili makar neeksponirani Portugalac uspješno uskočio u sustav i pokazao zamjetnu spremnost i spretnost u nošenju s aktualnim temama. </p>
<p>Za razliku od Romana Prodija, Barrosu je komunikacija jača strana. Pred zastupnike je izašao spreman da i o najškakljivijim pitanjima govori bez dlake na jeziku. Ono što posebno upada u oči jesu njegove po mjeri skrojene poruke, osmišljene da odgovaraju sentimentima pojedinih zastupničkih blokova i općoj orijentaciji europarlamentaraca da u prvi plan stavljaju ljudska prava. </p>
<p>Iako je njegov izbor od mnogih dočekan s velikim rezervama, Portugalac se potrudio poništiti najveći dio njih poput, recimo, fame da je proamerički raspoložen. Istupajući pred socijalistima, Barroso je jednostavno izjavio da, po njemu, u SAD »postoje veličanstvene i neke zaista zastrašujuće stvari«. </p>
<p>»Mrzim aroganciju i militarizam, zgražam se nad njima i ne volim unilateralizam.« To je, uz još neka pojašnjenja, bilo dovoljno da i najveće skeptike razuvjeri kako je on »proamerički« orijentiran i »zagovornik ratne operacije u Iraku« samo stoga što je Portugal svojedobno na Azorima, ugostio summit »koalicije voljnih«. </p>
<p>Barroso je potvrdio da se, nakon Iraka, veze dviju strana Atlantika obnavljaju i da je u obostranom interesu »konstruktivno partnerstvo«. Srednjoistočni je mirovni proces nezamisliv bez SAD, komentirao je Barroso napomene parlamentaraca o situaciji u regiji, pogotovo posljedicama sudske presude o izgradnji sigurnosne ograde ili zida. Barroso je vješto otklonio zanovijetanje da koristi krivi izraz: »Nije važna riječ, značajno je da imamo presudu Međunarodnog suda koju podržavamo, kao što podržavamo pravo Izraela na obranu, i da pitanje mira u regiji prvenstveno leži na dogovoru Izraelaca i Palestinaca.« </p>
<p>Značajna je poruka budućeg predsjednika Europske komisije da je Turskoj mjesto u Europskoj uniji jer njene zemlje članice dijele zajedničke vrijednosti i principe, njih ne spaja vjera. Upitan o Bogu u ustavu, Barroso je iznio osobni stav kako žali što o tom pitanju nije postignut konsenzus, no Europska se komisija ne bavi sadržajem ustava, to je bio posao zemalja članica. </p>
<p>Obećao je čvrstu, agilnu Komisiju s pažljivim rasporedom resora, što će mu biti teško s obzirom da je u igri 25 povjerenika i da su istovremeno neka područja djelovanja EU još nepokrivena, poput nadzora nad financijama u nekim institucijama EU. Usporedbu sa SAD Barroso je iskoristio za elegantan uzmak pred skliskim pitanjem poreznog usklađivanja, pitanja koje godinama svađa i dijeli članove EU. Budući predsjednik Europske komisije misli da malo tržišnog natjecanja poreznih sustava država članica, kao i u SAD, može samo koristiti gospodarstvu EU. </p>
<p>Zanimljiva se razmjena mišljenja s liberalima, u srijedu, vodila oko sudbine ustava EU. Barroso ne želi prejudicirati stavove država članica. Na pitanje, imaju li građani prije izlaska na referendum pravo znati što će se dogoditi odbiju li ustav, odvratio je da je to stvar zemalja članica, a ukoliko bilo tko iskoristi opciju izlaska iz EU, »ona će biti predmet pregovora«, slično utvrđivanju odnosa sa zemljama koje su referendumima odbacile članstvo, poput Norveške. </p>
<p>On je obećao da neće voditi Komisiju kao tehnomenadžer nego kao političar i da će mu primaran biti interes EU kao cjeline.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zarkawijeva ruka iza novog pokolja u Bagdadu</p>
<p>Najnoviji bombaški napad pripisuje se jordanskom teroristu Abu Musabu al Zarkawiju, za kojega Amerikanci daju 25 milijuna dolara/ Na dan 14. srpnja 1958. irački komunisti svrgnuli kralja Feisala II. pobivši sve članove kraljevske obitelji </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Snažna eksplozija automobila bombe odjeknula je u srijedu ujutro ispred kontrolne točke na ulazu u američko i britansko veleposlanstvo, odnijevši u smrt najmanje 11 osoba. Na tom prostoru nalaze se i neki uredi privremene iračke vlade. Bolnički izvori kažu da je ranjeno više od 40 ljudi. Među njima je jedan američki vojnik i vozač agencije Reuters. </p>
<p>Iznad prostora eksplozije izdizao se gusti dim. Prva saznanja govore da je vozilo raznijeto sa oko 250 kilograma eksploziva. Bio je to dosad najjači i najsmrtonosniji napad od kada su koalicijske snage predale suverenitet i vlast iračkoj vladi. </p>
<p>Najnoviji bombaški napad pripisuje se jordanskom teroristu Abu Musabu al Zarkawiju, za kojega Amerikanci daju 25 milijuna dolara. No, svi dosadašnji napori koalicijskih snaga da se uhiti ili ubije taj bliski suradnik vođe Al Qaide Osame bin Ladena, nisu dali nikakve rezultate. </p>
<p>Mjesto tragedije, u prostoru tzv. Zelene zone, gdje se do nedavno nalazio glavni stožer američke vojske i telekomunikacijski centar, posjetio je premijer privremene iračke vlade Iyad Allawi. </p>
<p>Inače, do eksplozije automobila bombe došlo na 46. godišnjicu svrgavanja iračke monarhije. Naime, točno 14. srpnja 1958. irački nacionalisti, sa snažnim komunističkim nabojima, svrgnuli su kralja Feisala II. Tom prilikom pobijeni su svi članovi kraljevske obitelji. </p>
<p>Napad na veleposlanstva i neke vladine urede pratio je još jedan događaj. Katarska tv postaja Al Jazeera javila je da su nepoznati otmičari odrubili glavu zarobljenom bugarskom vozaču. Otmičari drže u svojim rukama još jednog bugarskog državljanina i prijete da će ga ubiti ako se iz iračkih zatvora ne puste zatvorenici. Rok za ispunjenje tog zahtjeva je 24 sata. Čini se, međutim malo vjerojatnim da bi privremena vlada mogla učiniti takav radikalan ustupak. </p>
<p>I život egipatskog vozača Mohammeda al Gharabawija je vrlo upitan. Nesretni vozač, koji je radio za jednu saudijsku tvrtku, otet je prije jedanaest dana. Otmičari su za spas Gharabawijevog života zahtijevali isplatu milijun dolara. No, saudijska kompanija je ponudila samo 15.000 dolara. Postoje mnogi znaci da bi se ta ponuda, nakon višednevnog cjenjkanja, mogla i prihvatiti. Za Amerikance, ali i prijelaznu vladu, došao je još jedan udarac. </p>
<p>Vlada u Manili je u srijedu rano ujutro priopćila da je počela sa povlačenjem svojih pedeset vojnika koji su bili stacionirani u Iraku. Tajnica u filipinskom ministarstvu vanjskih poslova Delia Albert priopćila je da je osam vojnika već na putu za Manilu. Iznenadni zaokret Manile, koja je ranije uporno ponavljala da neće izaći u susret zahtjevima otmičara, došao je nakon vrlo emotivnog sastanka filipinske predsjednice Glorie Arroyo i supruge otetoga vozača Angela dela Cruza (46). </p>
<p>Taj popustljivi filipinski potez duboko je razočarao administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha. Washington je izrazio žaljenje zbog takvog iskoraka upozoravajući da svaki i najmanji ustupak ide na ruku iračkim neprijateljima slobode i demokracije. Bijela kuća se očito pribojava da bi i neke druge zemlje mogle ustuknuti pred sadašnjim i budućim zahtjevima iračke gerile i drugih snaga otpora. </p>
<p>Neka upozorenja govore da privremena vlada, unatoč drastičnih ovlasti premijera Allawija, te snažne potpore koalicijskih snaga, nije u mogućnosti da iziđe na kraj s nevidljivim neprijateljima koji nemaju imena i adrese. Otuda sve glasniji zahtjevi da se u obrani »stečene demokracije« angažiraju neki visoki generali i časnici bivše vojske poraženog i nasilno uklonjenog iračkog predsjednika Saddama Husseina. Saznaje se da bi takva odluka mogla uslijediti već za nekoliko dana.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Blair nije odgovoran za propuste obavještajnih službi </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair nije odgovoran za propuste britanskih obavještajnih službi glede iračkog oružja za masovno uništenje, kaže se u Butlerovu izvješću koje je objavljeno u srijedu.</p>
<p>S velikim zanimanjem očekivano izvješće lorda Robina Butlera također utvrđuje da mnoge informacije obavještajnih službi koje su se koristile kao opravdanje za rat u Iraku nisu bile vjerodostojne. Irak vjerojatno nije imao oružje za masovno uništenje koje je koristio prije rata, kaže se u izvješću na kojem se radilo pet mjeseci. »Bagdad nije imao značajne količine, ako uopće imao, kemijskog ili biološkog oružja koje je mogao koristiti«, naglašava se.</p>
<p>U Butlerovu izvješću također se kaže da šef MI6, britanske obavještajne službe za inozemstvo, John Scarlett ne bi trebao dati ostavku, premda je nadzirao izradu kontroverznog dosjea o arsenalu iračkog oružja 2002. godine. »Visoko cijenimo njegove mogućnosti i ono što je učinio«, kaže se u izvješću. »Čvrsto se nadamo da neće dati ostavku«, dodaje se u Butlerovom izvješću. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>UN: Palestinska samouprava pred raspadom</p>
<p>Posebni izaslanik UN-a za Srednji istok Terje Roed-Larsen ocijenio je da palestinska područja postupno zahvaća kaos i da Arafatu nedostaje političke volje za preustroj palestinske vlade / Palestinci oštro reagirali poručivši Larsenu da više nije dobrodošao na palestinskim područjima </p>
<p>NEW YORK/RAMALLAH</p>
<p> - Ujedinjeni narodi su u utorak oštro kritizirali Yassera Arafata i ocijenili da je Palestinska samouprava na rubu propasti.</p>
<p> Posebni izaslanik UN-a na Srednjem istoku Terje Roed-Larsen izvijestio je Vijeće sigurnosti da palestinska područja »postupno zahvaća kaos« i da Yasseru Arafatu »nedostaje političke volje« za preustroj palestinske vlade. »Paraliza Palestinske samouprave sad je potpuno jasna, a stanje se na palestinskom području postupno pogoršava«, kazao je taj visoki dužnosnik UN-a u mjesečnom izvješću Vijeću sigurnosti.</p>
<p>»Rasap vlasti ne može se pripisati samo izraelskim upadima i operacijama u palestinskim gradovima. Palestinska samouprava je u velikim problemima i doista joj prijeti propast«, rekao je Larsen. UN-ov je dužnosnik dodao da je Arafat dao tek »simboličnu i djelomičnu potporu« egipatskim naporima na preustroju palestinskih služba sigurnosti, kao što je predviđeno u međunarodnim »mirovnim smjernicama« koje naznačuju glavne pravce za konačnu uspostavu mira.</p>
<p>Izjava je izazvala žestok odgovor palestinskog predstavnika u UN-u Nasera al Kidwa koji se zapitao govori li doista Roed-Larsen uime UN-a. Izjavu je pak pozdravilo izraelsko izaslanstvo. Reagirao je i savjetnik palestinskog predsjednika Nabil Abu Rdainah rekavši da izaslanik UN-a za Srednji istok Terje Roed Larsen neće više biti dobrodošao na palestinskim teritorijima nakon tih izjava. »Riječi Terje Roeda-Larsena nisu objektivne. Od danas on nije dobrodošla osoba na palestinskim područjima«, rekao je Rdainah.</p>
<p>Izraelska vojska nastavila je s razaranjem palestinskih kuća. U srijedu prije zore srušila je na Zapadnoj obali obiteljske kuće dvojice palestinskih aktivista traženih zbog sudjelovanja u protuizraelskim napadima. AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>»Motovun Film Festival«: kako Dalmacija može biti »zemlja partner«</p>
<p>Organizatori »Motovun Film Festivala« su nam za ovu godinu pripremili poseban program</p>
<p> - nastup zemlje partnera! Kao što je običaj na međunarodnim velesajmovima, da svake godine pojedina zemlja bude tzv. zemlja partner, tako su i gospoda iz organizacije tog festivala izabrala zemlju partnera. Za ovu godinu to je Dalmacija!</p>
<p>Kako će Dalmacija izabrati svoje predstavnike, nije poznato. Dalmacija nije upravni prostor, niti ima svoje posebne institucije, kao Dalmacija. Ona je, kao i Istra, povijesni naziv, dio Hrvatske koji je često mijenjao svoju prostornost kroz povijest pa su joj granice danas određene zavičajnošću. </p>
<p>Stoga bi trebalo shvatiti da će Istarskoj županiji, tj. Motovunskom filmskom festivalu, Splitsko-dalmatinska županija biti »županija partner«. Ali to tako nigdje ne piše!</p>
<p>Usput i Split je dobio svoj festival, ali kao i motovunski - ni taj nema hrvatski naziv: »Split Film Festival«, dakle isključivo na engleskom, dok motovunski ima engleski i talijanski.</p>
<p> I pored brojnih stručnih objašnjenja da se takav način pisanja ne može predmnijevati kao: napisano na hrvatskom jeziku - organizatori ustrajavaju na njemu. Je li naš kolonijalni mentalitet opet reinkarnirao, ovaj put u sluganstvo američkom engleskom jeziku, metafori negativnoga nastupa globalizacije!?</p>
<p>Poučeni iskustvom i bez iluzije u dobre namjere IDS-a, jer znamo da od početka svoga djelovanja pokušava razvući Istru preko Slovenskog primorja i »talijanskog crvuljka«, ali i Kvarnerskih otoka, izim Krka, opravdano sumnjamo da je i taj poziv »zemlji partneru« način da se u svijesti hrvatskih građana učvrsti slika o Hrvatskoj kao o regionalno podijeljenoj zemlji, o njenom povijesno uvjetovanom stanju.</p>
<p>Samo, protiv te povijesne uvjetovanosti ustalo je sve ono što smo nekoć nazivali Narodnooslobodilačka borba, pa su tako i stanovnici Istarskog poluotoka raskinuli okove Rapallskih granica i slobodno se izjasnili za »pripojenje matici zemlji Hrvatskoj« i »život s ostalom hrvatskom braćom«. To je učinjeno plebiscitarno, na način koji je Istranima onemogućen 1918., iako je to bio tada međunarodni pravni standard. Stoga nas zaista čudi da hrvatska javnost, kao i hrvatska pravna država ne vidi neko veće zlo u tome što je IDS u preambuli Statuta Istarske županije ugradio i tzv. Upravu grada Pule za Kraljevine Italije (umjesto fašističke Italije) kao legalnu slijednicu u kontinuitetu nenarodnih režima, iz kojih prema IDS-u slijedi državnost Istre ili barem njena regionalnost.</p>
<p>NINOSLAV MOGOROVIĆpredsjednik Hrvatskog istinskog preporoda (HIP) Istarske županije</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Postupak izdavanja potvrda HZZO-a nije ni složen ni dugotrajan</p>
<p>Dajemo odgovor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na članka »Potvrda HZZO-a, privatna polica ili plaćanje liječnika iz vlastita džepa«, objavljen u Vjesniku 6. srpnja 2004., a koji se odnosi na prometnu nesreću u kojoj su sudjelovali radnici HT mobilea na putu u Portugal (nije precizirano, ali pretpostavljamo da je riječ o nesreći koja se dogodila na području Republike Slovenije).</p>
<p>Prije odlaska u inozemstvo svaka osigurana osoba Zavoda morala bi se kod nadležnog područnog ureda Zavoda obavijestiti o načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu, ili bi, ako je riječ o organiziranom putovanju, to trebao učiniti organizator. U tekstu se više puta spominje da je postupak izdavanja predviđenih potvrda za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu u Zavodu složen i da dugo traje, što ne odgovara istini.</p>
<p> Naime, dovoljna je svjedodžba o zdravstvenom stanju koju izdaje izabrani liječnik opće medicine, koja se izdaje odmah, bez naplate. S takvom potvrdom osigurana osoba javlja se prije odlaska na putovanje u svoj područni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji će joj nakon uplate posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, odmah izdati predviđenu potvrdu o pravu.</p>
<p>Cijeli postupak moguće je obaviti u jednom danu. Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za vrijeme boravka zbog privatnoga posla iznosi oko 13 kuna po danu boravka. U državama s kojima Republika Hrvatska ima ugovor o socijalnom osiguranju, hitne zdravstvene usluge za vrijeme privremenog boravka koriste se na temelju spomenute potvrde o pravu. Zdravstvene usluge koriste se u zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovore s inozemnim državnim zdravstvenim osiguranjima (korištenje se u privatnim, kao i u Hrvatskoj, plaća), te su osigurane osobe Zavoda dužne snositi samo eventualne troškove participacije, sukladno propisima države u kojoj borave. I u državama s kojima Republika Hrvatska nema ugovora o socijalnom osiguranju, na primjer, u Portugalu, postoji mogućnost korištenja hitne zdravstvene zaštite na teret Zavoda. U tom je slučaju također potrebno prije odlaska na putovanje obaviti spomenuti postupak. </p>
<p>Troškove zdravstvene zaštite osigurane osobe dužne su snositi osobno, ali po povratku, na temelju spomenute potvrde te medicinske i računske dokumentacije, ostvaruju pravo na povrat plaćenih troškova kod mjerodavnog područnog ureda Zavoda. Povrat troškova nije moguć ako osoba nije pribavila predviđenu potvrdu o pravu, a sama je snosila nastale troškove. </p>
<p>Nažalost, velik broj osiguranih osoba Zavoda odlazi u inozemstvo bez ikakvih saznanja o svemu tome, što nije slučaj kada je riječ o stranim osiguranicima. </p>
<p>Republika Hrvatska sklopila je sporazum o socijalnom osiguranju s Republikom Slovenijom, na temelju kojeg sve osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za vrijeme boravka (ili proputovanja) na području Republike Slovenije ostvaruju pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu na teret Zavoda. Prema odredbama ugovora o socijalnom osiguranju s pojedinom državom, pa tako i sa Slovenijom, predviđena je mogućnost naknadnog izdavanja potvrda o pravu. Prema našim saznanjima, u konkretnom slučaju za pojedine putnike koji su stradali u spomenutoj prometnoj nesreći u Sloveniji takva potvrda izdana je naknadno.</p>
<p>To se ne odnosi na uvjete i način korištenja zdravstvene zaštite koja se ugovara s komercijalnim osiguravajućim društvima, pri čemu je bitno naglasiti da međudržavne ugovore o socijalnom osiguranju u Republici Hrvatskoj provodi isključivo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.</p>
<p>NATAŠA BLASIĆUred za odnose s javnošćuHrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nezadovoljnici koji i dalje izmišljaju afere i obmanjuju javnost </p>
<p>U Vjesniku je objavljeno izvješće s konferencije za novinare stranke HN, gdje je izneseno niz netočnosti.</p>
<p>Grupa nezadovoljnika koji su zbog gubitka pozicija izašli iz HNS-a i pokušavaju neprestano neargumentirano blatiti HNS, pokušavaju to i dalje. Opetovano izmišljaju nekakve afere, jasno, dajući time, potpuno bez argumenata i obmanjujući javnost, sebi na važnosti. Na primjer, Miljenko Mesić tvrdi da je on spriječio Ferenčaka da ga pritiscima prisili na promjenu Prostornoga plana Parka prirode Medvednica....</p>
<p> Kao da je on taj moćnik koji to određuje i sprječava... Prostorni plan Parka prirode može promijeniti samo Sabor Republike Hrvatske, a ne neki Mesići ili Franjići.</p>
<p>Radi ispravnoga informiranja javnosti, napominjemo da je jedan dio (ugao) proizvodne hale tvrtke »Ferbos« čiji je bivši vlasnik gospodin Srećko Ferenčak, sagrađene prije dvadesetak godina, izašao izvan gabarita i ne tiče se mjesta gradnje već gabarita gradnje. Za taj dio podnijet je legalan zahtjev za legalizaciju!</p>
<p>BORIS BLAŽEKOVIĆglasnogovornik Hrvatske narodne stranke</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Bender se predao nakon dvodnevne policijske potrage</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tridesetšestogodišnji Dubravko Bender, za kojim je policija dva dana intenzivno tragala nakon što je u ponedjeljak iza podneva, u svojoj obiteljskoj kući u Sesvetama ispalio više hitaca iz pištolja, te prijetio policajcima, dragovoljno se u srijedu, u nazočnosti svoga odvjetnika Ljube Pavasovića Viskovića, predao policiji.</p>
<p>Bender je, kako doznajemo, najprije nazvao odvjetnika te mu rekao da dođe u njegovu kuću u Sesvetama, da bi uskoro promijenio mjesto sastanka. Odvjetnikovim automobilom odvezli su se do zgrade policije u Heinzelovoj, a uskoro je od tamo prevezen u PP Sesvete, gdje je nad njime provedena kriminalistička obrada. </p>
<p>Bender se pred policijskim istražiteljima branio šutnjom te će protiv njega najvjerojatnije biti podnesena kaznena prijava zbog prijetnje policajcima, a prekršajna zbog nedozvoljenog držanja vatrenoga oružja. Naime, kako je Vjesniku rekla glasnogovornica PU zagrebačke Gordana Vulama, očevidom je utvrđeno da hici koje je Bender ispalio u svojoj sobi nisu probili zid kuće te na taj način ugrozili živote njegovih roditelja ili susjeda. Zbog toga protiv Bendera neće biti podnesena kaznena prijava zbog dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom.</p>
<p>Glasnogovornica nam je također rekla da će o kriminalističkoj obradi mediji biti izviješćeni u četvrtak, te da policija ima rok od 24 sata da osumnjičenoga preprati istražnom sucu. No, kako Vjesnik neslužbeno doznaje, Bender će pred istražnog suca već u srijedu navečer.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tri godine za ubojstvo u prekoračenju nužne obrane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlado Kolak je u srijedu, nakon ponovljenoga suđenja na zagrebačkome Županijskom sudu, zbog ubojstva u prekorećenju nužne obrane sedamdesetogodišnjeg Vjekoslava Puđaka, nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora. Prema optužnici Kolak je 6. veljače 1995. godine oko 8,30 sati u Sevetama iz pištolja ubio Puđaka, nakon što ga je ovaj napao najprije metalnom šipkom, a zatim i nožem. Povod je bilo zemljište, koje je , kako je utvrđeno, bilo u vlasništvu Kolakove tvrtke, i na koje je Kolak toga jutra došao sa nekolicinom muškaraca želeći na njemu izgraditi nekoliko objekata. No, na zemljištu ga je čekalo nekoliko muškaraca, među kojima je bio i Puđak, ne želeći dozvoliti Kolaku da počne s izgradnjom. Kako se dalje navodi u optužnici, nakon verbalnog sukoba sa Puđakom, Kolak je izvadio pištolj te snažno udario starca drškom u lice, slomivši mu nos. Ozlijeđeni Puđak se tada povukao, da bi uskoro došao do Kolaka naoružan metalnom šipkom, te zamahnuo prema okrivljenome. Prilikom udarca Puđaku je šipka ispala iz ruke, no tada je izvadio nož te ponovno krenuo na okrivljenoga. Tada je Puđak ispalio tri hica u starca, koji je pogođen u noge i kuk, da bi nakon toga ispalio još jedan, smrtonosni hitac, koji je starca pogodio u grudi probivši mu arteriju. </p>
<p>Na prvome suđenju Puđak je također osuđen na tri godine zatvora zbog ubojstva u prekoraćenju nužne obrane, no zbog nelogičnosti u činjeničnom opisu djela, te obrazloženju presude, Vrhovni sud je naredio da se suđenje ponovi. Naime, na prvome suđenju u optužnici se ne spominje nož, koji je oštećeni izvadio nakon što mu je ispala šipka, kao ni razmak između njega i Kolaka u trenutku pucanja, a upravo je veći razmak (oko 80 cm) jedan od razloga zbog čega je Kolak prekoračio nužnu obranu. </p>
<p>Obrazlažući, pak, presudu u srijedu, predsjednik vijeća, sudac Ranko Marijan, je nabrojio nekoliko svjedoka, među kojima i optuženikovog brata, koji su opisali kretanje oštećenoga kao »nesigurno« i »posrtanje«. Upravo iz toga, kao i iz navedenog razmaka između Kolaka i Puđaka, te činjenica da je oštećeni već bio ranjen u noge i kuk, proizlazi zaključak da je posljednji, smrtnonosni hitac, bio nepotreban. </p>
<p>Odmjeravajući visinu kazne, sudac Marijan je dodao, da je kao olakotno ocijenjena ranije optuženikova neosuđivanost, činjenica da je otac četvoro djece, te doprinos oštećenika čitavom događaju. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dopunsko prometno vještačenje nesreće u kojoj su poginule dvije djevojčice</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pred Vijećem za mladež splitskog Općinskog suda u srijedu je nastavljeno suđenje I.P. koji je krajem listopada 2002. godine izazvao prometnu nesreću u kojoj su smrtno stradale 16-godišnje Ana Andrijašević i Kate Erceg. </p>
<p>U nastavku suđenja prekinutog u petak, sudsko je vijeće odlučilo, da se s obzirom na iskaze svjedoka, navodnih očevidaca, zatraži nadopuna prometno-tehničkog vještačenja kako bi se utvrdilo je li mjesto naleta BMW-a bilo na nogostupu, kako tvrde svjedoci, ili izvan tog prostora, što je mišljenje stručnjaka s prometnog fakulteta. </p>
<p>Stoga je glavna rasprava, koja je sukladno Zakonu o sudovima za mladež zatvorena za javnost, odgođena, a nastavak je, prema riječima sutkinje Marije Maić, najavljen za rujan. </p>
<p>Podsjetimo, nesreća se dogodila na križanju Ulice Stjepana Ivičevića i Franjevačkog puta u Makarskoj, kada je tada malodobni I.P. svojim BMW-om, vozeći se brzinom većom od 80 km na sat, naletio na dvije pješakinje, koje su nedugo nakon nesreće preminule od zadobivenih ozljeda. </p>
<p>Vijeće za mladež Županijskog suda u Splitu ukinulo je u svibnju prošle godine presudu Općinskog suda po kojoj je I.P. osuđen na dvije i pol godine zatvora, odlučivši da se novo suđenje nastavi pred izmijenjenim vijećem za mladež splitskog Općinskog suda, kojemu predsjedava sutkinja Marija Maić. Presuda je ukinuta zbog niza postupovnih pogrešaka, među kojima se navodi pogreška prvostupanjskog suda, odnosno činjenica da dinamika prometne nesreće nije »sveobuhvatno obrazložena s obzirom na proturječne iskaze svjedoka«. Osim toga sud nije mogao odrediti ni ograničenje brzine na mjestu nesreće, budući da u zapisniku o očevidu stoji da je ograničenje na toj dionici 50 km/sat, dok se u presudi navodilo da je dopuštena brzina 40 km.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Splitski sud i dalje »ažurno« novinarima izriče presude za klevetu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon novinarke Ljubice Letinić, koja je u ponedjeljak na Općinskom sudu u Splitu proglašena krivom za kazneno djelo klevete, te nepravomoćno osuđena na dva mjeseca zatvora, uvjetno na godinu dana, isti je sud, dan poslije, proglasio krivim novinara Slobodne Dalmacije Iliju Maršića, koji je, prema presudi suda, počinio kazneno djelo klevete, zbog čega mu je dosuđena novčana kazna od 20 dnevnih dohodaka. </p>
<p>Kao bivši član Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije, ujedno i predsjednik Udruge polagatelja prava na dionice splitske novinske kuće, Maršić je na konferenciji za novinare u listopadu 2001. godine, prema optužnici, oklevetao Nedjeljka Ivančevića, koji je tada obnašao dužnost općinskog državnog odvjetnika u Splitu. </p>
<p>Kako je Vjesniku u srijedu potvrđeno na Općinskom sudu u Splitu, Maršićev istup na spomenutoj konferenciji »izravno je ugrozio ugled i moralni kredibilitet općinskog državnog odvjetnika«, jer je, prema mišljenju sudskog vijeća, javno prozvao Ivančevića da je opstruirao slučaj pretvorbe Slobodne Dalmacije, zbog čega je Udruga, kojoj je Maršić na čelu, svojedobno podnijela kaznene prijave i opsežnu dokumentaciju koja je, kako je tada izjavio njen podnositelj, trebala biti procesuirana još 1994. godine. </p>
<p>Sud je, pri donošenju presude, ustvrdio da je Maršić, govoreći o slučaju pretvorbe slitskog dnevnika bio svjestan da ono, što je tada izrekao, ne odgovara istini. Time je, povrijedivši ugled i čast državnog odvjetnika i počinio kazneno djelo klevete. </p>
<p>Novinar Novog lista Zoran Krželj, protiv kojeg je također podnesena kaznena prijava zbog klevete, i to stoga što je Maršićevu izjavu s novinarske konferencije prenio u Novom listu, nepravomoćno je oslobođen krivnje. </p>
<p>Nakon što presuda postane pravomoćna, Maršić će moći birati hoće li kaznu »odraditi« tako da plati 20 dnevnih dohodaka, ili će otići u zatvor, gdje bi mu dan proveden iza rešetaka, bio ekvivalent jednom od 20 dnevnih dohodaka, koji prema izračunu suda iznose 6600 kuna. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U šest mjeseci poginuo 31 vozač, 14 putnika i 11 pješaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prvoj polovici ove godine, Odjel za sigurnost cestovnog prometa zabilježio je 13.054 prometnih nesreća ili 4,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U tim je nesrećama poginulo 56 osoba ili 20 osoba više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, što je povećanje od čak 55,6 posto. Smrtno su stradali 31 vozač, 14 putnika i 11 pješaka. U crnoj statistici bilježi se jedino pad smrtno stradalih pješaka«, podaci su o stanju sigurnosti cestovnog prometa koje je na konferenciji za novinare u srijedu, objavio načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa Boris Orlović.</p>
<p>Osvrnuo se i na tragičan podatak da je ove godine u prometnim nesrećama poginulo 20 osoba između 15. i 25. godine, za razliku od prošle, kada je u toj dobnoj skupini poginulo njih 6.</p>
<p>Među uzrocima nesreća i dalje prednjače alkohol i nepropisna, odnosno neprilagođena brzina s obzirom na uvjete na cesti.</p>
<p> Orlović je rekao da je Odjel, unatoč povećanom opsegu posla, raspolagao s istim brojem policajaca, te da su očevide osim ekipa za očevide obavljali i policajci iz ophodnji. Time su bitno smanjene mogućnosti nadziranja i preventivnog djelovanja na ostalim prometnicama. </p>
<p>Spomenut je i podatak da je po prvi puta zabilježen veći broj nesreća s poginulima u županiji, u tzv. prstenu, nego u samom gradu.</p>
<p>Nadalje, na pitanje novinara je li očevidom ikada dokazano da je razlog nesreće loša cesta, Boris Orlović je rekao da se takve ceste propisno signaliziraju te da će odsad određenu odgovornost preuzimati i održavatelji cesta. Međutim, dodao je da su još uvijek, u 98 posto slučajeva, za nesreće odgovorni samo sudionici u prometu.</p>
<p>Bilo je govora i o novom zakonu o sigurnosti prometa, za koji je rečeno da će biti donesen po hitnom postupku. Ipak, načelnik ne vjeruje u čarobno štapić koji bi bitno smanjio broj nesreća, a istaknuo je da treba prvenstveno postići višu prometnu kulturu. Utvrđeno je naime da su da je i u ovom polugodištu bilo grubog kršenja prometnih propisa. </p>
<p>Iznijet je i indikativan podatak da trenutno prometom cirkulira 469.130 automobila. Sada je broj vozila koja sudjeluju u prometu 100 posto veći nego što je bio prije deset godina. »Zasićenost prometnica« je takva da bitno povećava rizik od propmetnih nesreća. </p>
<p>Aleksandar Ajdarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Natječaj za trećeg mobilnog operatera idući tjedan, odluka 14. listopada</p>
<p>Rok za podnošenje ponuda je do 14. rujna/ Cijena za koncesiju druge generacije mobilne telefonije (GSM DCS 1800) je 105 milijuna kuna, za treću (UMTS) 132 milijuna kuna, a za kombiniranu (GSM i UMTS) 172 milijuna kuna).</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vijeće za telekomunikacije objavit će početkom idućeg tjedna, u hrvatskim dnevnim novinama i međunarodnom izdanju Financial Timesa natječaj za dodjelu tri koncesije u sustavu pokretne mreže druge generacije i tri koncesije u sustavu treće generacije mobilne telefonije u Hrvatskoj«, rekao je u srijedu Željko Debanić, predsjednik Vijeća. </p>
<p>Dodao je da je rok za podnošenje ponuda na natječaj do 14. rujna, odnosno 13. kolovoza za podizanje natječajne dokumentacije. Odluka o trećem operateru mobilne telefonije bit će donesena 14. listopada.</p>
<p>Odluku o raspisivanju tog dugoočekivanog natječaja Vijeće je donijelo jednoglasno na svojoj javnoj sjednici, a bit će objavljen i na njihovoj web stranici.</p>
<p>Očekuje se da bi novi, treći operater mobilne telefonije u Hrvatskoj mogao početi poslovati početkom iduće godine, odnosno četiri do šest mjeseci nakon zaključivanja natječaja. Procjenjuje se da bi to moglo donijeti i osjetno niže cijene usluga u mobilnoj telefoniji. </p>
<p>Debanić očekuje da bi ovaj natječaj mogao imati i veliku gospodarsku korist za državu, jer se osim cijena za sve koncesijske naknade, ukupno 516 milijuna kuna, očekuju i dodatna ulaganja u infrastrukturu od oko 250 milijuna eura te otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>Na natječaj se mogu javiti svi oni koji imaju registriranu tvrtku (društvo) u Hrvatskoj i koji podnesu zahtjev za natječajnu dokumentaciju. U Vijeću očekuju operatere s više međunarodnog iskustva, odnosno nove konzorcije na domaćem tržištu.</p>
<p>Vjerojatno će se na natječaj za po dvije kombinirane koncesije (DCS 1800 i UMTS) javiti postojeći mobilni operateri HTmobile i VIPnet, dok bi treća (kombinirana ili pojedinačna) koncesija bila dodijeljena novom, trećem operateru na hrvatskom tržištu mobilne telefonije.</p>
<p>Cijena za koncesiju druge generacije mobilne telefonije (GSM DCS 1800) je 105 milijuna kuna, za treću (UMTS) 132 milijuna kuna, a za kombiniranu (GSM i UMTS) 172 milijuna kuna).</p>
<p>Natječaj će provoditi Vijeće za telekomunikacije, a Vlada bi u četvrtak napokon trebala imenovati Hrvatsku agencija za telekomunikacije, odnosno članove novog vijeća Agencije, koji će dovršiti natječaj za trećeg mobilnog operatera.</p>
<p>Isto je najavio Dražen Breglec, državni tajnik za promet, koji je bio na 28. sjednici Vijeća za telekomunikacije. Breglec je napomenuo da bi se prijedlog pet imena za članove Agencije za telekomunikacije mogao naći na posljednjoj sjednici Vlade prije ljetne stanke.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Banke ostvarile 823 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja</p>
<p>U prvom tromjesečju 2004. pozitivno je poslovalo 37 banaka, a gubitak su iskazale samo Croatia banka, Brodsko-posavska i Primorska banka / Šest najvećih banaka nadzire više od 79 posto tržišta, četiri vodeće banke gotovo 63 posto, a Zagrebačka i Privredna zajedno imaju tržišni udio veći od 44 posto / Najveći rast aktive iskazala Križevačka banka, dok je 25 banaka zabilježilo smanjenje aktive</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske banke u prvom tromjesečju 2004. godine ostvarile su 823,321 milijun kuna dobiti prije oporezivanja, što je 27,35 posto ukupne prošlogodišnje dobiti hrvatskog bankovnog sustava koja je iznosila 3,01 milijardu kuna. Prema nerevidiranim podacima o poslovanju banaka koje je objavila Hrvatska narodna banka, u prvom tromjesečju pozitivno je poslovalo 37 banaka, a samo tri su iskazale gubitak – Croatia banka (minus od 3,562 milijuna kuna), Brodsko-posavska banka (gubitak od 2,132 milijuna kuna) i Primorska banka (gubitak od 387.000 kuna).</p>
<p>Ukupna aktiva 40 poslovnih banaka, čiji broj je srpanjskim pripajanjem Varaždinske banke Zagrebačkoj banci smanjen na 39 banaka, potkraj ožujka ove godine iznosila je 206,311 milijardi kuna, što je 1,07 posto više nego krajem 2003. godine.</p>
<p>Dvije vodeće banke, Zagrebačka i Privredna, dodatno su ojačale svoj položaj, a Raiffeisen banka je s porastom aktive od 4,67 posto s prošlogodišnjeg petog mjesta skočila na treće, potisnuvši Erste & Steiermärkische i HVB Splitsku banku.</p>
<p>Zagrebačka banka s aktivom od 51,798 milijardi kuna povećala je svoj tržišni udio s prošlogodišnjih 24,21 na 25,11 posto, a PBZ (aktiva 38,987 milijardi kuna) sa 18,51 na 18,9 posto. RBA (aktiva 19,475 milijardi kuna) sada drži 9,44 posto tržišta, Erste (aktiva 19,33 milijarde kuna) 9,37 posto, a HVB Splitska (aktiva 18,345 milijardi kuna) 8,89 posto. Najveći rast aktive u prva tri mjeseca iskazala je Križevačka banka (23,85 posto), a od većih banaka Hypo Alpe-Adria banka (rast aktive od 8,3 posto). Smanjenje aktive u prva tri mjeseca ove godine središnjoj banci prijavilo je čak 25 banaka, a najznačajnije smanjenje aktive iskazale su Dresdner Bank Croatia (16,25 posto) i Samoborska banka (15,87 posto).</p>
<p>Najveću bruto dobit u prvom tromjesečju iskazale su Zagrebačka banka (232,707 milijuna kuna), PBZ (141,366 milijuna kuna) i Erste & Steiermärkische banka (139,235 milijuna kuna). Dvije najveće banke - Zagrebačka i Privredna - u prvom su tromjesečju ostvarile 45,43 posto ukupne bruto dobiti bankovnog sustava. Prvih šest banaka (Zagrebačka, PBZ, RBA, Erste, HVB Splitska i Hypo Alpe-Adria) ostvarilo je pak 80 posto ukupne dobiti banaka.</p>
<p>Hrvatsko bankovno tržište i dalje karakterizira visoki stupanj koncentracije, budući da dvije vodeće banke, Zagrebačka i Privredna, sada drže 44,01 posto tržišta. Četiri pojedinačno najveće banke nadziru 62,82 posto tržišta, a prvih šest banaka nadzire 79,1 posto tržišta. Proces konsolidacije tržišta nastavit će se očito i dalje, a Privredna je, podsjetimo, u siječnju pripojila Riadria banku, dok joj je Savjet Hrvatske narodne banke već odobrio pripajanje Privredne banke - Laguna banke. Očekuje se da će do kraja godine Dubrovačka banka biti pripojena Novoj banci, a Slavonska Hypo Alpe-Adria banci.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Imovina Raiffeisen fondova dosegla 560 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Imovina pod upravljanjem četiri otvorena investicijska fonda Raiffeisen Investa (Cash, Bonds, Balanced, Active) u prvih je šest mjeseci porasla 53 posto, na 560 milijuna kuna, izvijestili su u srijedu iz ovog društva za upravljanje investicijskim fondovima. Tržišni udio fondova povećan je sa 12 posto koliko je iznosio 2003. na današnjih više od 15 posto. Sva četiri fonda ostvarila su u prvom polugodištu 2004. atraktivne prinose, a ističe se mješoviti Raiffeisen Balanced kojem je vrijednost udjela porasla za 10,47 posto. Upravo za taj fond ulagači su pokazali najviše zanimanja, a on je namijenjen onima koji očekuju veće prinose i ulažu dugoročnije. </p>
<p>»Imovina Raiffeisen Balanced fonda krajem lipnja iznosila je gotovo 80 milijuna kuna, od čega je više od 30 milijuna kuna uloženo u dionice domaćih društava,što ovaj fond čini najvećim ulagačem u hrvatske dionice od svih otvorenih fondova«, rekao je predsjednik Uprave Raiffeisen Investa Hrvoje Fajdetić. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dragičević vjerojatno ostaje na čelu Ine</p>
<p>U Upravi će istraživanje i proizvodnju voditi Mirko Zelić ili Željko Belošić, rafinerije i veleprodaju Ivan Brusić ili jedan stručnjak koji ne radi u Ini, trgovinu Jozo Petrović, a korporativne servise Tomislav Thür ili Vladimir Kramberger / Sastav nove Uprave bit će poznat 26. srpnja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak, 26. srpnja, održat će se najprije redovna godišnja skupština Ine, a potom i sjednica njenog Nadzornog odbora, nakon čega će se znati tko će od sadašnjih hrvatskih članova Uprave najveće hrvatske kompanije ostati, a koga će Vlada opozvati.</p>
<p>Prema zasad dostupnim informacijama, na čelu Uprave će najvjerojatnije ostati dosadašnji predsjednik Tomislav Dragičević. Neke glasine govore da bi na to mjesto mogao doći umirovljeni akademik Mirko Zelić, stručnjak za naftu, raniji direktor Ininog Sektora za proizvodnju i predsjednik Vijeća za naftu HAZU, ali navodno su Dragičevićevi izgledi veći zbog podrške predsjednika Stjepana Mesića, strateškog partnera Mola i dobrih rezultata poslovanja. Uostalom, i izvori iz Vlade su još prije nekoliko mjeseci najavili da neće biti promjena na čelu Uprave, nego samo među njenim članovima.</p>
<p>Osim u kombinacijama za mjesto člana Uprave, akademika Zelića se spominje i kao vjerojatnog nasljednika Željka Belošića na mjestu člana Uprave zaduženog za istraživanje i proizvodnju i izvršnog direktora Ina-Naftaplina. Međutim, neki tvrde da bi Belošić mogao i ostati na tom mjestu.</p>
<p>Jedno od rijetkih mjesta za koje, prema neslužbenim podacima, nema više nikakvih kombinacija je mjesto člana Uprave za trgovinu. Sigurno je da će Sanjina Kirigina zamijeniti Jozo Petrović, savjetnik Ivice Todorića, vlasnika Agrokora i bivši direktor hotela Opera.</p>
<p>Milana Ujevića, člana Uprave za korporativne servise (realizacija investicija, zaštita okoliša, sigurnost...) vjerojatno će zamijeniti Tomislav Thür, glavni tajnik Atlantic Tradea i bivši diplomat. Ali neki još uvijek tvrde da izgleda ima i Vladimir Kramberger, savjetnik u Ina-Naftaplinu i bivši pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku.</p>
<p>Najviše je, barem prema glasinama, kandidata za mjesto Borisa Čavraka, člana Uprave zaduženog za rafinerije i veleprodaju. Najčešće se spominjalo ime Ivana Brusića, bivšeg direktora riječke rafinerije. Bilo je i pokušaja da se na to mjesto vrati Čavrakov prethodnik Željko Vrbanović, kojeg je lani smijenila prošla vlada. Međutim, posljednjih dana se kao izgledan kandidat spominje i jedan stručnjak koji ne radi u Ini.</p>
<p>Iz više izvora smo doznali da Vlada još nije donijela konačnu odluku o sastavu nove Uprave, pa nije isključeno da se do 26. srpnja pojavi još neko novo ime. Naime, i dosad su jedne glasine smjenjivale druge. Svojedobno je, primjerice, kandidat za ulazak u Upravu ili NO Ine bio i Jasminko Umičević, zamjenik generalnog direktora krajem 1990-ih, ali je takva kombinacija navodno definitivno otpala.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Polugodišnja dobit Kraša 25,2 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prehrambena industrija Kraš u prvom je polugodištu ove godine ostvarila 377,5 milijuna kuna ukupnoga prihoda, što je 2,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, izvijestili su iz Kraša u srijedu. Uz redukciju troškova, ostvarena je operativna dobit od 44,4 milijuna kuna ili 11,9 posto više nego u prvih šest mjeseci 2003. godine. Polugodišnja dobit nakon oporezivanja iznosi 25,2 milijuna kuna, što je 4,2 milijuna kuna ili 20,1 posto više nego u prošlogodišnjem prvom polugodištu.</p>
<p>Kako ističu iz te tvrtke, poslovne aktivnosti bile su usmjerene na zadržavanje liderske pozicije na domaćem tržištu, povećanje izvoza i integriranje prošlogodišnje akvizicije Tvornice keksa i vafla iz Prijedora u poslovni sustav Kraša.</p>
<p>U prvih šest mjeseci ove godine prodano je ukupno 13.562 tone gotovih proizvoda, što znači da je obujam prodaje povećan za 386 tona ili 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Posebno su dobri izvozni rezultati, navode iz Kraša, te dodaju da je izvozni plan premašen za 3,3 posto, dok u odnosu na prošlu godinu izvoz bilježi povećanje od 15 posto. Najveći rast ostvaren je na tržištu BiH, ali zabilježen je i na tržištima Slovačke i Srbije i Crne Gore.</p>
<p>U zagrebačkim je pogonima tijekom prvih šest mjeseci proizvedeno 14.108 tona proizvoda (povećanje od četiri posto), a s tim da najveći rast bilježi proizvodnja kakao proizvoda. U Tvornici keksa i vafla u Prijedoru proizvodnja je dosegla 1301 tonu, što je 39,4 posto više nego u prvom polugodištu 2003. godine. Kraš je ove godine na tržište plasirao desetak novih proizvoda. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Hitno otkriti koja su polja zasijana GM-kukuruzom</p>
<p>Vlada već poduzima sve da bi se ono što je zasijano sjemenom genetski modificiranoga kukuruza iskorijenilo u idućih nekoliko dana, rekao je premijer Sanader/ Pioneer je u srijedu izvijestio da je sjeme koje je prodavao proizvedeno klasičnim metodama oplemenjivanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Kucate na otvorena vrata. Vlada već poduzima sve potrebne mjere da bi se ono što je zasijano sjemenom genetski modificiranoga kukuruza iskorijenilo u idućih nekoliko dana, a seljaci će biti obeštećeni« odgovorio je to premijer Ivo Sanader šefu HSS-a Zlatku Tomčiću koji je na početku saborske sjednice u srijedu tražio od premijera pojašnjenje o tome kako misli riješiti problem 2000 hektara zasijanih genetski modificiranim sjemenom kukuruza.</p>
<p>Tomčić je apelirao da se ti usjevi unište u idućih nekoliko dana te da se seljacima plati šteta, ali da im se ne upućuje javni poziv jer to neće, rekao je, dati dobre rezultate. </p>
<p>Umjesto toga, poručio je, treba provesti hitnu i široku akciju identifikacije zasijanih površina. Da bi zastupnicima vjerno dočarao opasnosti genetski modificiranih organizama, Tomčićev stranački kolega Ivan Kolar u sabornicu je donio nekoliko stabljika kukuruza. Iako je novinarima rekao da je riječ o genetski modificiranoj biljci, u naknadnom razgovoru za Vjesnik priznao je da je riječ o »normalnom« kukuruzu: »Zbog opravdane sumnje da je GM-sjemena u Hrvatskoj puno više od sada poznatog Pioneerova, u srijedu sam donio naš domaći kukuruz u Hrvatski sabor, koji je također degeneriran, ali nema prinosa«, rekao je Ivan Kolar. Dodao je da je cilj bio potaknuti Vladu da obešteti proizvođače kukuruza koji su zasijali GM-sjeme s po 15.000 kuna po hektaru. </p>
<p>Iz Pioneera su se u srijedu oglasili izjavom da su svi hibridi kukuruza koji se prodaju u Hrvatskoj oplemenjeni i proizvedeni bez uporabe tehnike molekularne genetike. Nadalje, kažu, sve sjeme prodavano u Hrvatskoj testirano je prema točno određenim međunarodnim standardima.</p>
<p>Ti su testovi potvrdili da je Pioneerovo sjeme hibrida kukuruza u prodaji konvencionalnog tipa, tj. proizvedeno klasičnim metodama oplemenjivanja.</p>
<p>Pioneer je, kaže se između ostaloga, uvjeren u čistoću, bez GMO-a, svoga konvencionalno proizvedenog sjemena.</p>
<p>Ivana Knežević, Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Grabar Kitarović: I u Hrvatskoj je prisutan euroskepticizam</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Gotovo u svim tranzicijskim zemljama prisutan je euroskepticizam - što su bliže cilju, u njima je sve veći strah od novoga. No, nedvojbeno je da dobre stvari ipak nadmašuju negativne učinke europskih integracija, rekla je u srijedu ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović na riječkom Pomorskom fakultetu, gdje je otvorila Euro Internet kiosk. Cilj tog projekta, koji je dio Komunikacijske strategije za informiranje javnosti o približavanju Hrvatske europskim integracijama, jest upoznati građane s procesom pridruživanja Hrvatske EU i aktivnostima Vlade na tom području. </p>
<p>Grabar Kitarović je, među ostalim, naglasila da ulazimo u povijesni proces prilagodbi u kojem moramo usvojiti europske standarde, a što je nužno kako bismo postali uzorna europska demokratska država s jakim tržišnim gospodarstvom. Nakon dobivanja kandidature za članstvo u EU i početku pregovora 2005., predstojeće razdoblje, izjavila je ministrica, zahtijevat će suradnju svih struktura našega društva. </p>
<p>»Trebamo odrediti vremensko razdoblje i način na koji ćemo početi provoditi sve reforme. Bitna područja pregovora svakako će biti obrazovanje, pomorski promet zaštita mora i druga ekološka pitanja, izjavila je ministrica.</p>
<p>Grabar Kitarović je istaknula da će Ministarstvo iznaći mogućnost za usavršavanje studenata u europskim zemljama, ali i da će se studentima omogućiti jednomjesečni ili dvomjesečni rad u Ministarstvu. Jedan od ciljeva Ministarstva je i poticanje regionalnog razvitka, rekla je Grabar Kitarović. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>DSV o stegovnom postupku protiv Gredelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno sudbeno vijeće (DSV) odlučivat će u četvrtak o pokretanju stegovnog postupka protiv suca Županijskog suda u Bjelovaru i predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimira Gredelja.</p>
<p>Pokretanje stegovnog postupka i Gredeljevo razrješenje sa sudačke dužnosti zatražio je sredinom svibnja predsjednik bjelovarskog Županijskog suda Mladen Piškorec. On tereti Gredelja za neuredno obnašanje dužnosti, jer da ima ispodprosječne rezultate u rješavanju predmeta u Građanskom odjelu tog suda. Inače, Piškorec je postao predsjednik bjelovarskog suda nakon što je 2002. godine s tog mjesta smijenjen Gredelj. </p>
<p>Gredelj, pak, tvrdi da se Piškorec želi obračunati s njim te da zbog toga traži njegovo razrješenje. Rekao je i da je riješio manje predmeta zbog obveza u sudačkoj udruzi te da je Piškorec falsificirao dokumentaciju o neriješenim predmetima, što će i dokazati u postupku na DSV-u. Također, Gredelj ističe da je stegovni postupak protiv njega povreda prava na slobodu udruživanja i sudačku neovisnost.</p>
<p>Na Gredeljev zahtjev, pokretanje postupka na DSV-u bit će otvoreno za javnost. Zakon određuje da se ta ročišta odvijaju iza zatvorenih vrata, no na zahtjev optužene strane mogu postati javna. UHS je u priopćenju istaknuo da taj postupak iznimno važan ne samo za Gredelja nego i za daljnji život UHS-a, te ideje neovisnosti sudstva. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Četiri udarna vikenda spašavaju turističku godinu</p>
<p>Iako se ova sezona u pojedinim medijima proglašava katastrofalnom, to nije točno, tvrdi Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam/ Neki gosti na Jadranu jednostavno »ispare«/ Sljedeća je godina – godina domaćega gosta, jer će država nizom akcijama privući domaće ljude da ostanu na odmoru u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sezona se odvija prema očekivanjima i nema ni govora o katastrofi, a u sljedećih nekoliko tjedana ispravit će se predsezonski minusi, zajednička je izjava turističkih stručnjaka nakon što su analizirali dosadašnji tijek sezone.</p>
<p>Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, okupio je u srijedu, u prostorijama Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, predstavnike hotelskih kuća i ostalih važnijih turističkih udruga. »Iako se sezona u pojedinim medijima proglašava katastrofalnom, to nije točno. Očekujemo da će se do kraja srpnja, a posebno u kolovozu, kad počnu godišnji odmori u Njemačkoj i Italiji, ispraviti minusi iz njezina dosadašnjeg dijela. To je, inače, i financijski najizdašnije razdoblje sezone. Nešto slabijoj popunjenosti pridonijelo je i loše vrijeme«, rekao je Mičić dodavši da su se dosad najbolje prodavali najskuplji, tj. najuređeniji hoteli, dok je najviše problema bilo u objektima s dvije i tri zvjezdice.</p>
<p>Mičić je istaknuo i problem slabije popunjenosti privatnog smještaja kojemu je, ako želi parirati konkurenciji, u idućim godinama potrebna profesionalnija orijentacija. Dodao je da neki gosti koji dođu na Jadran jednostavno »ispare«, aludirajući time na nemogućnost inspektora da potpuno kontroliraju situaciju. Kako bi se to izbjeglo, državni je tajnik najavio da će se, najvjerojatnije od iduće godine, uvesti paušalni porez na dohodak privatnih iznajmljivača.</p>
<p>Budući da se domaći gosti, privučeni jeftinim aranžmanima, sve više okreću odmoru u inozemstvu, Zdenko Mičić obznanjuje da će 2005. biti godina domaćeg gosta. Cilj je raznim akcijama privući domaće ljude da ostanu na odmoru u vlastitoj državi. </p>
<p>»Trenutne smo podbačaje u broju gostiju najavljivali i oni nas ne iznenađuju« tvrdi Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. On smatra da će se situacija početi popravljati od zadnjeg vikenda u srpnju, dok će tri vikenda u kolovozu potvrditi da je sezona korektna, odnosno da će nas »izvući« gosti iz primarnih tržišta. Priznaje, međutim, da je lipanjski podbačaj pokazatelj da se u budućnosti nešto mora mijenjati. Hrvatska se, rekao je Bulić, u inozemstvu ne percipira kao iznimno skupa zemlja, no stranci znaju da ima i jeftinijih od nas. </p>
<p> I Franco Palma, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, tvrdi da je sezona dobra s obzirom na okolnosti u kojima je pripremana. Njega ne brine ova, već sljedeće godine. Palma je, a što se kosi s višegodišnjom politikom prodaje, rekao da je last minute, dakle aranžmani s velikim popustima, sastavni dio poslovanja te da direktori prodaja u hotelskim poduzećima moraju biti fleksibilni.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Podacima s mobitela i radija do bržeg i sigurnijeg prijevoza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka održan je forum o projektu Nacionalne arhitekture inteligentnih transportnih sustava (ITS). Riječ je o informatičko-komunikacijskoj nadogradnji postojeće prometne infrastrukture, uz pomoć koje bi vozači i putnici putem mobitela, radija, opreme za satelitsku navigaciju ili računala, te vanjskih znakova primali prometne informacije.</p>
<p>»U Zagrebu imamo napredan sustav naplate parkiranja putem mobitela, ali ne postoji sustav vođenja do slobodnih parkirališta, a čak 20-25 posto prometa u gradovima vezano je uz traženje parkirališta. Ako želim otići na Brač, želim znati koliko me vožnje čeka, koja je najbolja ruta, kao i ima li mjesta na trajektu, a takvu informaciju trenutačno nigdje ne mogu dobiti«, rekao je ravnatelj Nacionalnog zavoda za ITS dr. Ivan Bošnjak.</p>
<p>Državni tajnik za promet Dražen Breglec dodao je dase očekuje komercijalizacija bar 10-ak ITS sustava. Bošnjak je istaknuo da se počelo raditi na formiranju mreže, tj. Nacionalne arhitekture ITS-a. Dvogodišnji projekt iniciralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije, a prvi primjenjivi rezultati očekuju se za godinu dana. Uvođenjem ITS-a u idućih bi se 15 godina broj prometnih nesreća mogao prepoloviti. Dio informacija bi se naplaćivao, dok bi one osnovne bile dostupne svim vozačima.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Uzbuna u Koprivničko-križevačkoj županiji!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Polja zasijana GM-sjemenom hibridnoga kukuruza moraju se hitno uništiti jer kada dođe do cvatnje, vjetar će pelud raznijeti na okolna polja i zaraziti ostali kukuruz«, rekao je u srijedu župan koprivničko-križevački Josip Friščić. »Budući da je u utorak ministar Čobanković napokon objavio da je GM-sjemenom hibridnoga kukuruza zasijano 2000 hektara u Hrvatskoj, u srijedu ujutro zatražio sam od inspekcije da me izvijesti je li takvo sjeme zasijano u Koprivničko-križevačkoj županiji, koja je zabranila promet i sijanje GM-sjemena«, rekao nam je župan Friščić. </p>
<p>Inspektori su nažalost na godišnjem, pa je Friščić sam pokrenuo istragu i doznao da je u županijskim trgovinama prodano 150 vrećica Pioneerova hibridnog sjemena PR34G13 za koji je utvrđeno da sadrži protein specifičan za GM-kukuruz. »Odmah sam uputio dopis Ministarstvu poljoprivrede i inspekcijskim službama s upitom što će poduzeti. Mi smo spremni pomoći da se evidentiraju poljoprivredna domaćinstva koja su kupila sjeme te kolike su površine i gdje zasijane, a od države tražimo da angažira stručnjake koji te biljke znaju prepoznati«, rekao nam je Friščić koji će u četvrtak razgovarati s dr. Marijanom Joštom s Visokog učilišta u Križevcima da bi dogovorili što poduzeti. </p>
<p>»Tražimo odgovornost onih kojima je promakao uvoz GM-sjemena u Hrvatsku. Kao opravdanje za taj propust nećemo prihvatiti krivu deklaraciju jer se prilikom uvoza sjeme treba analizirati, za što postoje laboratoriji i fitopatološka služba na pojedinim graničnim prijelazima«, zaključio je Friščić. </p>
<p>G. Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sanader za 0,0 promila, HDZ traži 0,3</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako se premijer Ivo Sanader u srijedu u Saboru žestoko borio da se novim zakonom o sigurnosti prometa na cestama ne tolerira vožnja ni s najmanjom količinom alkohola u krvi, u saborskim kuloarima pojavila se informacija da premijer nije u to uspio uvjeriti svoje stranačke kolege. Navodno je u utorak kasno navečer održan Klub zastupnika HDZ-a na kojem je bio i Sanader kako bi obranio svoje zalaganje za nula promila alkohola u krvi. No prijedlog nije prošao, pa će Klub HDZ-a, navodno, na predloženi zakon dati amandman da granica tolerancije bude 0,3 promila.</p>
<p>U novom zakonu Vlada, naime, predlaže da umjesto dosadašnjih 0,5 promila, dopuštena granica alkohola u krvi bude 0,0 promila. </p>
<p>»Ja sam za to da dopuštena granica alkohola u krvi bude 0,0 promila, odnosno da se ne pije ako se vozi. To je možda radikalan prijedlog, ali iznimno potreban jer je stanje u prometu što se tiče žrtava katastrofalno. Mislim da moramo poslati snažnu poruku, ne da se ne pije, nego tko hoće neka pije, ali onda neka ne vozi. Nisam ni protiv mojih Dalmatinaca ni protiv Zagoraca koji vole popiti bevandu ili gemišt, ali ako piju, neka ne voze!«, rekao je premijer Sanader obrazlažući saborskim zastupnicima prijedlog novog zakona. Poručivši zastupnicima da je odluka na njima, premijer je istaknuo kako je svjestan da mnogi misle drukčije, pa tako i u Klubu HDZ-a ima onih koji se zalažu za granicu od 0,3 promila. </p>
<p>Sanader je podsjetio da je ove godine u prometu poginulo više od 300 ljudi, a od samostalnosti Hrvatske čak njih 11.500, te će, nastavi li se taj trend, u prometu poginuti više ljudi nego u Domovinskom ratu. </p>
<p>»Ovoliki broj smrti je prestrašan i molio bih vas da vodimo računa o onome što je korisno za zdravlje nacije i da po mogućnosti postignemo konsenzus«, naglasio je premijer. </p>
<p>Na prigovore da se više nakon večere s društvom neće moći popiti nijedna čaša piva li vina, rekao je kako je dugo živio u inozemstvu i da se, primjerice, u Austriji ako je društvo na večeri uvijek »jedan žrtvuje i ne pije«, te vozi ostale ili, pak, uzimaju taksi. »Ako ovom mjerom spasimo i jedan život, onda su sve patnje onih koji neće smjeti ništa popiti isplative«, poručio je Sanader dodajući da, osim zabrane alkohola, treba poduzeti sve potrebne mjere kako bi se broj nesreća smanjio uključujući i zabranu vožnje šleperima po pojedinim cestama. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kajin: Trebat će nam barem deset novih zatvora</p>
<p>Građani nemaju novca za plaćanje drakonskih kazni, upozorio je zastupnik IDS-a/ Lučin: Litva ima nula promila i najveću smrtnost u prometu u Europi na 100.000 stanovnika/ građani nemaju novca za plaćanje drakonskih kazni/ Adlešić: Do 21. godine za volan bez alkohola, poslije 0,5 promila/ Josipović: Privremeno oduzimanje vozačke dozvole na 30 dana bez pokretanja prekršajnog postupka ozbiljno je narušavanje pravne sigurnosti građana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Parola »ako piješ ne vozi«, kojoj Vlada želi dati i zakonsku snagu, u srijedu je najviše zainteresirala zastupnike Hrvatskog sabora.</p>
<p> Naime, u Vladinu prijedlogu zakona o sigurnosti prometa na cestama te izmjenama Zakona o prekršajima kojima se predviđaju oštrije kazne za teže prometne prekršaje, najviše rasprave izazvala je upravo odredba kojom se zabranjuje vožnja i s najmanjom količinom alkohola u krvi, a zastupnici i klubovi podijelili su se o tom pitanju.</p>
<p>Obrazlažući Vladin prijedlog, ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić rekao je da je oštrica kaznene politike usmjerena na najteže prekršaje, a strože su kazne predviđene za namjerno nedisciplinirane vozače. </p>
<p>Rasprava po klubovima pokazala je kako većina zastupnika smatra da drastične kazne nisu garancija poboljšanja stanja na cestama. Tako Pero Kovačević (HSP) smatra da je propis o obvezatnom nošenju kacige za bicikliste smiješan. On je zamolio zastupnike koji to zagovaraju da samo na čas zamisle bakicu od 80 godina koja s kacigom na glavi raznosi okolo mlijeko. </p>
<p>SDP, kazao je Šime Lučin, podržava u potpunosti pooštravanje kažnjavanja prometnih prekršitelja posebice za prekoračenje brzine. </p>
<p>No u SDP-u smatraju kako dopuštene količine alkohola nisu ključni problem koji se ovim zakonom treba riješiti. Da je tako, Lučin je ilustrirao primjerom Nizozemske u kojoj je dopušteno 0,5 promila alkohola u krvi i Velike Britanije u kojoj se tolerira 0,8 promila, a broj poginulih u prometu je najmanji u čitavoj Europi. S druge pak strane Litva ima rigoroznih nula promila, ali i najveću smrtnost u Europi na 100.000 stanovnika.</p>
<p> »Ovaj zakon je neprovediv ako se u ovoj zemlji ne sagradi barem deset novih zatvora«, kazao je Damir Kajin (IDS), uvjeren da građani nemaju novca za plaćanje drakonskih kazni. Osnovni razlog nesrećama su loše ceste, rekao je, baš kao što je jedan od razloga velikom boju nesreća našao i u dužini radnog vremena disco klubova i lokala.</p>
<p>»Ako država može zabraniti rad nedjeljom, može zabraniti i rad lokalima poslije tri. Neka se mladi ponovo nauče izlaziti u devet ili deset navečer, a ne u ponoć«, poručio je Kajin. Predloženih nula promila on je nazvao nultom točkom razuma. »Prihvati li se ovaj prijedlog moći ćete s 18 biti predsjednik države, ali ne i popiti pivo«, konstatirao je. </p>
<p>Reagirao je Marin Jurjević (SDP), kazavši kako predsjedniku nitko ne brani piti pivo, samo neka onda ne vozi, što mu i neće biti teško kad predsjednici imaju vozače. Naljutila ga je i tvrdnju da ljudi neće imati odakle platiti kazne. »Tristo kuna kazne ako ne upali svjetla. Neka ih upali pa neće morati platiti 300 kuna«, poručio je. </p>
<p>Ivan Jarnjak (HDZ) se u svoje ime zauzeo da ostane važeća odredba od 0,5 promila. »Nekak' mi se nula, nula ne sviđa«, rekao je Jarnjak. </p>
<p>Đurđa Adlešić (HSLS/DC) zauzela se da se svaka koncentracija alkohola zabrani mladim vozačima, primjerice onima do 21 godine, a ostalima tolerira do 0,5 promila. »Nismo mi najozbiljniji da o tome govorimo jer nas većina ima vozače i imunitet«, poručila je kolegama zastupnicima.</p>
<p>Kritike je doživjela i odredba po kojoj bi policajac mogao privremeno oduzeti vozačku dozvolu na 30 dana bez pokretanja prekršajnog postupka. »Time se ozbiljno narušava pravna sigurnost građana«, rekao je Ivo Josipović (SDP).</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ušteda na lijekovima 100 umjesto 150 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema dosadašnjem tijeku pregovora o snižavanju cijena lijekova, u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) procijenili su da bi se do kraja godine moglo uštedjeti oko 100 milijuna kuna. Očekivana ušteda je manja nego što je ovih dana najavio ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, koji je rekao da će se uštedjeti oko 150 milijuna, a mnogo manja od onoga što je predviđeno na početku akcije.</p>
<p>Većeslav Bergman, direktor HZZO-a, kaže da je već pripremljen prijedlog za Povjerenstvo za lijekove koje mora donijeti novu listu lijekova i proslijediti je Upravnom vijeću na usvajanje. Ta lista vrijedit će vjerojatno do početka studenoga do kada bi, predviđa Bergman, moglo završiti preračunavanje cijena prema nedavno usvojenom pravilniku o cijenama lijekova. </p>
<p>»To je vrlo složen i dugotrajan posao uz koji će biti puno pregovora s proizvođačima«, smatra Bergman. </p>
<p>Treba podsjetiti da je porast potrošnje lijekova u prvoj četvrti ove godine 18 posto, na recept 12 posto, a u dopunskom osiguranju za više od 95 posto. Tekući deficit sustava zdravstva popeo se, pak, na 24 posto. </p>
<p>Tablice s ponudama nižih cijena u HZZO-u razmatrat će se u četvrtak, a to je samo jedna od 30 mjera za stabilizaciju sustava koje je najavio ministar. Ovih se dana očekuje analiza svih mjera iz kojih će, ovisno o pokazateljima, proizići rigoroznije mjere. One, međutim, podsjeća Bergman, ovise o promjeni zakona, što je puno sporiji posao. </p>
<p>Najavio je i analizu šestomjesečnih financijskih pokazatelja za zdravstvo za koje unaprijed kaže da su lošiji nego godinu ranije. Usporedbe, međutim, s ranijim razdobljem neće biti jednostavne, jer su se još lani uzimale u obzir samo dospjele obveze zdravstva, a sada u obračun ulaze i plaćena i neplaćena potraživanja koja daju mnogo lošiju sliku financijskih gubitaka. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Povišica ili štrajk!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ogorčeni što je Vlada odbila povećanje plaća javnih službenika, sindikati javnih službi u rujnu će među članstvom provesti referendum o organiziranju štrajka upozorenja 5. listopada, na Dan učitelja.</p>
<p>»Bit će to demonstracijski štrajk«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare dopredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić, te najavio da bi u štrajku moglo sudjelovati 100.000 zaposlenih u prosvjeti, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi.</p>
<p>»Nismo spremni za kompromis i popuštanje«, upozorio je predsjednik Nezavisnih sindikata srednjih škola Andrija Puljević. </p>
<p>Odbijanjem povišice Vlada krši kolektivni ugovor po kojemu je obvezna povećati osnovicu za dva posto prema rastu BDP-a, a do jeseni ne želi razgovarati o tome kako zaustaviti zaostajanje plaća javnih službenika za 12,4 posto u odnosu na gospodarstvo. </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker odbio je povećati i plaće javnih službenika s više od 20 godina staža za četiri do 10 posto jer u proračunu za to nema 80 milijuna kuna. Na primjedbu sindikata da su povećane plaće državnih službenika, ministar Šuker je, žale se sindikati, rekao da se »to valjda dogodilo dok je bio na putu«. </p>
<p>»Odbijanjem sindikalnih zahtjeva dovedeno je u pitanje socijalno partnerstvo, jer se sindikatima serviraju gotova rješenja«, upozorio je Vilim Ribić i dodao da Vladi socijalni dijalog treba samo kao paravan za odluke. </p>
<p>Sindikati ultimativno zahtijevaju povećanje plaća, te ističu kako su Vladine projekcije o minimalnom rastu plaća u javnih službama sljedeće tri godine alarmantne. »Vlada očito ne misli sa sindikatima dogovoriti politiku plaća«, tvrdi Ribić, »jer je prijedlog Matice da se sklopi socijalni pakt Vlada odšutjela iako su ga objeručke podržali poslodavci i neke središnjice«. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Od danas skuplje cigarete i automobili </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od četvrtka, 15. srpnja, primjenjuju se povećane trošarine na cigarete u iznosima od 50 lipa do dvije kune, a na automobile prosječno za 25 posto, što bi državnom proračunu trebalo donijeti dodatnih 660 milijuna kuna godišnje - 440 milijuna od cigareta i 220 milijuna kuna od automobila. </p>
<p>Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode, objavljenom u Narodnim novinama, trošarine bi se za »popularne« cigarete povećale za 50 lipa, na 5,50 kuna (ili 10 posto), na »standardne« cigarete za kunu, na 6,40 kuna (ili 18,52 posto), dok bi za najskuplje cigarete iz »ekstra-skupine« povećanje bilo dvije kune, na 10,90 (ili 22,47 posto).</p>
<p>Povećanje većine cijena cigareta bit će nešto veće od povećanja trošarina. Iz Tvornice duhana Rovinj potvrdili su da su novi cjenik uputili Ministarstvu financija na odobrenje, s povećanjima cijena od 7,3 do 17,6 posto.</p>
<p>Neslužbeno se doznaje da bi cijena, primjerice, cigareta MC bila 11 kuna, Ronhilla 14 kuna, dok će cijena Marlbora biti 19,5 kuna. </p>
<p>Tvornica duhana Zadar neće povećavati nijednu maloprodajnu cijenu ni domaćih ni uvoznih cigareta, doznaje se iz te tvornice.</p>
<p>Zakonskim su izmjenama povećane i trošarine na automobile, i to prosječno za 25 posto, pri čemu je fiksni dio trošarina povećan, ovisno o vrijednosti automobila, od 1500 do 10.500 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Darko, do viđenja</p>
<p>Fotografija nasmiješenog Darka, najdraža kapa bez koje smo ga rijetko vidjeli, rječnik stranih riječi i suncokret... Tako smo se u srijedu, u Vjesnikovoj redakciji, oprostili od kolege i prijatelja Darka Brdarića. Na komemoraciji se okupila obitelj, mnogo novinara, ljudi iz kazališnog i filmskog svijeta, izdavaštva. Sve su to bila područja Darkova zanimanja.</p>
<p>Vijesti o smrti dolaze uvijek dan prerano. U ovom slučaju, zatekla nas je mnogo godina prerano. Ostalo nam je mnogo projekata, jezičnih dvojbi što smo ih trebali razbistriti, mnogo toga što smo morali razotkriti i nazvati pravim imenom. Nismo stigli. Pokušat ćemo sami. Neće nam biti lako, ali ćemo se služiti Darkovim receptima. Provjeravat ćemo, pitati, razgovarati.</p>
<p>Kao uspomenu na Darka, svake ćemo godine interno jednoj mladoj kolegici ili kolegi dodijeliti nagradu što će nositi Darkovo ime. Jasno nam je da to neće biti lako, jer ta će osoba morati biti i talentirana i tolerantna, i svestrana i obrazovana, i radoznala poput djeteta... Sve je to bio naš Darko.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račan: Mesićeva nervoza je nepotrebna</p>
<p>Kalkulacije o zajedničkom predsjedničkom kandidatu dviju stranaka ishitrene su, rekao je prvi čovjek SDP-a, dodavši kako će on osobno zagovarati da njegova stranka podrži Stjepana Mesića/ Šefovi SDP-a i HSS-a ustvrdili su da su dok su bili na vlasti imali samo tri-četiri ozbiljna sukoba te da je bivša, koalicijska vlada bila uspješna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na našem prvom sastanku tema zajedničkog kandidata za predsjednika države samo je nominirana kao zajednička, a sve ostalo su izmišljotine, rekao je predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić u srijedu na konferenciji za novinare koju je održao s čelnikom SDP-a Ivicom Račanom u Hrvatskom saboru. Tomčić i Račan su potvrdili da će se sastati još jednom prije ljetne stanke, no nisu precizirali hoće li se tom prilikom ipak dogovarati o zajedničkom kandidatu za predsjednika države. </p>
<p>Račan je istaknuo da su nervoza i kalkulacije o tom pitanju nepotrebni i ishitreni, uključujući i nervozu samog predsjednika države. Ponovio je kako će osobno zagovarati da SDP podrži Stjepana Mesića kao predsjedničkog kandidata, pod uvjetom da nastavi politiku s kojom su suglasni, ali da konačnu odluku o tome donosi stranka.</p>
<p>Osim toga, Račan i Tomčić kritizirali su rebalans državnoga proračuna što ga je predložila Vlada ocijenivši da ni rebalans, kao ni proračun za 2004. nisu razvojni, da Vlada odustaje od zacrtanih reformi, znatno smanjuje sredstva za investicije u lokalnu samoupravu, a da njezina obećanja o smanjenju javne potrošnje ostaju samo deklaracija. Račan je ustvrdio da takva Vladina politika ne vodi dobrom ocijenivši da su Sanader i njegova vlada zarobljeni predizbornim obećanjima i cijenom koju plaćaju za koalicijsku podršku. Tomčić se posebno osvrnuo na činjenicu što se rebalansom dodatno režu sredstva poljoprivredi, prozivajući vlast da bitno onemogućava prilagodbu domaće poljoprivrede zahtjevima EU-a. </p>
<p>Šefovi SDP-a i HSS-a ujedno su se pohvalili kako su se u koalicijskoj vlasti njihove stranke uvijek uspijevale dogovoriti o proračunu te da u četiri godine dugoj koaliciji nije sve bilo sporno i svađalačko. »Nitko ne može nabrojati više od tri-četiri ozbiljna sukoba među nama, ali nitko ne može zanijekati da je bivša vlada bila uspješna«, ustvrdio je Tomčić. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040715].
|
