NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040315].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 199132 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Politička pitanja u sjeni gospodarskih projekata</p>
<p>Izraelsko-hrvatski odnosi, otkako je uspostavljena hrvatska država, prošli su različite faze, a nakon što su prevladani neki politički problemi, dvije zemlje se i dalje suočavaju s vrlo nepovoljnom ekonomskom bilancom / Dvije bi zemlje trebale još obaviti mnogo posla da se gospodarski odnosi intenziviraju</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Službeni posjet trojice hrvatskih ministara Izraelu prva je istinska prigoda da se odnosi Hrvatske i Izraela potvrde i realiziraju na sasvim konkretnim pitanjima suradnje na političkom i gospodarskom planu. U službeni posjet Izraelu otputovala su trojica hrvatskih ministara - ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac i ministar poljoprivrede Petar Čobanković. </p>
<p>Izraelsko-hrvatski odnosi, otkako je uspostavljena hrvatska država, prošli su različite faze, a nakon što su prevladani neki politički problemi, dvije zemlje se i dalje suočavaju s vrlo nepovoljnom ekonomskom bilancom. Žužul je drugi hrvatski ministar vanjskih poslova koji posjećuje Izrael nakon uspostave diplomatskih odnosa.</p>
<p>Izrael je u svibnju 1998. godine posjetio tadašnji šef diplomacije Mate Granić, a dvije su zemlje nakon toga pojačale svoje međusobne kontakte. Unatoč tome, Izrael je sve do izbora 2000. godine prema hrvatskoj vlasti bio rezerviran, prije svega zbog pokojnog predsjednika Franje Tuđmana i nekih njegovih suradnika zbog koketiranja s režimom NDH. Izraelska rezerviranost prema predsjedniku Tuđmanu trajala je jako dugo. Izrael je 16. siječnja 1992. godine priznao Republiku Hratsku, a diplomatske odnose dvije su zemlje uspostavile tek u rujnu 1997. godine. Odnosi Hrvatske i Izraela poboljšali su se nakon što je u listopadu 2001. godine u državnom posjetu Izraelu boravio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a dobri odnosi dobili su dodatnu potvrdu prošlogodišnjim posjetom izraelskog predsjednika Moshe Katsava Hrvatskoj.</p>
<p>Posjetom hrvatskog šefa diplomacije Miomira Žužula Izraelu otvara se nova mogućnost za dodatno jačanje odnosa s Izraelom. Na vanjskopolitičkom planu, Žužul će sa svojim izraelskim kolegom Sylvanom Shalom sasvim sigurno razgovarati o mnogim pitanjima međunarodnih odnosa, a izvjesno je također da se neće razgovarati isključivo o bilateralnim odnosima već i o stanju na jugoistoku Europe te na Srednjem istoku. Izraelska diplomacija nije službeno komentirala rezultate posljednjih hrvatskih izbora jer, kako ističu izraelski dužnosnici, Izrael se ne želi miješati u unutarnje poslove Hrvatske. Ipak, dolazak hrvatskog izaslanstva unaprijed se shvaća kao dodatni znak želje za suradnjom na svim poljima. Na međunarodnoj sceni Hrvatska bi, jačanjem odnosa s Izraelom, dodatno dinamizirala, ali i zakomplicirala svoje ponašanje u međunarodnim institucijama.</p>
<p>Nije tajna da se stajalište prema izraelsko-palestinskom sukobu u, primjerice, Vijeću sigurnosti UN-a između EU-a i SAD-a često percipira drukčije. Hrvatska će stoga u međunarodnim tijelima na diplomatskom planu morati pažljivo birati kad će i kako glasati kad je riječ o pitanjima izraelsko-palestinskog sukoba. Hrvatska se, naime, već Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju obvezala na koordiniranje zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a. Međutim, tu situaciju joj ipak olakšavaju zemlje poput Italije, čiji je premijer Silvio Berlusconi otvoreno naglašavao svoje prijateljske odnose s Izraelom. Berlusconi je čak ustvrdio da Izrael također treba postati zemljom članicom Europske unije.</p>
<p>Posebna su vrijednost tog posjeta razgovori o konkretnim pitanjima. Ministar Primorac će razgovarati o uspostavi konkretne znanstvene i tehnološke suradnje. Primorac će, uz razgovore s izraelskim ministrom znanosti i tehnologije Eliezerom Zambergom, posjetiti i Hebrew University u Jeruzalemu u kojem je jedan od najboljih studentskih centara na svijetu i u kojem je smješteno 6000 studenata. Taj model bi se mogao iskoristiti za izgradnju novog studentskog centra u Zagrebu. Ministar Čobanković, pak, razgovarat će o mogućnostima primjene izraelskog sustava navodnjavanja u Hrvatskoj budući da se Hrvatska u posljednje vrijeme suočava s velikim sušama te priprema nacionalni program navodnjavanja. </p>
<p>Dvije bi zemlje trebale još obaviti mnogo posla da se gospodarski odnosi intenziviraju. Izrael je zainteresiran za suradnju u turizmu, ali i proizvodnji visoke, kompjutorske tehnologije. Hrvatska je već sad zanimljiva turistička destinacija Izraelcima, pa u zadnjih nekoliko godina Hrvatsku godišnje posjeti oko 100.000 izraelskih turista. No, bez obzira na to, gospodarska razmjena dviju zemalja u 2003. godini iznosila je skromnih 15,4 milijuna dolara.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska, kao mala zemlja, može lijepo živjeti od turizma</p>
<p>Najbolji put za Hrvatsku je zadržati 4000-6000 dolara per capita i polako jačati svoje prednosti, a najvažnija od njih je svakako turizam / »Dajte mladim ljudima krov nad glavom da mogu osnovati obitelj i osigurajte im sredstva da mogu razviti svoje ideje u inovacije. Tad će velike svjetske korporacije doći k vama i platiti vam za ideju« </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Ovih je dana Hrvatsku posjetilo izaslanstvo Lige izraelsko-hrvatskog prijateljstva, koje se u Zagrebu susrelo s najvišim predstavnicima hrvatskih vlasti - od predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera do ministara vanjskih poslova i pravosuđa. Razlog posjeta je uspostaviti dobre veze i s predstavnicma nove administracije, ali i ponuditi pomoć u organiziranju skorog posjeta hrvatskog izaslanstva Izraelu. Prije odlaska u Rijeku, čime je završio posjet izraelskog izaslanstva, razgovarali smo s Gershonom Peresom, uglednim građevinskim poduzetnikom koji je na osnovi vlasništva riječke tvrtke »Konstruktor« angažiran u hrvatskom gospodarstvu, osobito u infrastukturnim projektima. Peres je u svojoj zemlji poznat i kao brat bivšeg ministra vanjskih poslova, nobelovca Shimona Peresa.</p>
<p>• Odakle vaše zanimanje za Hrvatsku?</p>
<p>- Za Hrvatsku sam 1995. prvi put čuo od jednog prijatelja, oženjenog Hrvaticom, koji me zamolio da kod svog brata, tada ministra vanjskih poslova, posredujem u vezi sa službenim pozivom vašem tadašnjem predsjedniku Franji Tuđmanu da posjeti Izrael. Nije mi bilo jasno gdje je nastao problem, osobito kad sam doznao za antifašističku prošlost predsjednika Tuđmana i stradanja njegove obitelji u Drugom svjetskom ratu. Nakon razgovora s nekim ljudima u ministarstvu, shvatio sam da je razlog uskraćivanja poziva Tuđmanu zapravo protivljenje skupine židovskih doseljenika iz Srbije, koji su tvrdili da Tuđman niječe holokaust, što je u Izraelu, s obzirom na našu povijest, vrlo ozbiljna optužba. Radilo se o broju stradalih u Jasenovcu. Kad je to sporno pitanje riješeno, na poziv svojih prijatelja pridružio sam se Ligi prijateljstva Hrvatske i Izraela, osnovanoj 1997.</p>
<p>• Govorite o brojnim sličnostima Hrvatske i Izraela - male zemlje nastale ratom u neprijateljskom okruženju, koje dijele zajednički problem održanja svoje kulture i sigurnosti. Gdje vidite mogućnosti za razvoj Hrvatske?</p>
<p>- Svakako ne u pristupu zajedničkom tržištu EU-a. Mislim da bi to bi za vašu zemlju bila katastrofa, iako svi ljudi s kojima sam ovdje razgovarao o tome govore kao o životnom snu. Ja to ne mogu razumjeti: borili ste se da izađete iz Jugoslavije i za to ste platili vrlo visoku cijenu, zašto sad želite ući u drugu, veću Jugoslaviju? Što tamo možete dobiti što sad nemate? Ljudi mi na to odgovaraju protupitanjem: što je alternativa integriranju? Mislim da je alternativa švicarski model, da je najbolji put za Hrvatsku zadržati 4000-6000 dolara per capita i polako jačati svoje prednosti. Najvažnija od njih je svakako turizam od kojeg Hrvatska, kao mala zemlja, može lijepo živjeti. Ulaskom na to veliko tržište bit ćete preplavljeni skupim proizvodima velikih zemalja, kojima vi nemate što ponuditi. Ako želite očuvati svoju kulturu, svoj jezik, sve za što ste se borili, nemojte potraćiti svoje izglede priključivanjem gomili »Europljana«, jer vam oni to neće dopustiti. Ako ne odustanete od svoje kulture, najviše čemu se možete nadati jest da će vam dopustiti da budete u svom getu.</p>
<p>• Može li mala zemlja poput Hrvatske opstati u globaliziranom svijetu?</p>
<p>- Mala zemlja nije osuđena na propast, naprotiv, sama može uspjeti i prije nego u nekoj integraciji. Sad govorim kao cionist Hrvatske, kao hrvatski nacionalist: imate obrazovane ljude kojima trebate omogućiti pristojne uvjete da ostanu u zemlji i ostvare svoje ideje. Dajte mladim ljudima krov nad glavom da mogu osnovati obitelj i osigurajte im sredstva da mogu razviti svoje ideje u inovacije. Tad će velike svjetske korporacije doći k vama i platiti vam za ideju. U protivnom, EU će vas ušutkati na dva načina: uzet će vam najbolje i najsposobnije ljude, a ostale pretvoriti u kupce svojih skupih automobila koji će godinama otplaćivati te kredite i preskupe kamate. Ta vrsta negativne selekcije je najgore što se može dogoditi bilo kojem društvu.</p>
<p>• Ali, to se već događa odlaskom mladih stručnjaka u inozemstvo, gdje im se nude bolji uvjeti života i rada. Kako to zaustaviti?</p>
<p>- Opasnost odljeva mozgova postoji i kad mladim ljudima osigurate pristojne životne uvjete, ali tko god ima i trun domoljubnih osjećaja, ostat će u svojoj zemlji. Morate raditi i na podizanju domoljubne svijesti u čemu smo mi u Izraelu prilično uspjeli. Čemu sve žrtve za uspostavu države, ako ju napuštaju oni najbolji?</p>
<p>»Izrael je jedan od najvećih svjetskih izvoznika cvijeća«</p>
<p>• Kako izraelska iskustva mogu pomoći Hrvatskoj?</p>
<p>- Izrael je siromašna zemlja. Za razliku od vas, nemamo ni vode, samo pustinju. Pa, ipak, na 500.000 hektara obradive zemlje, zemlje koju smo uglavnom oteli pustinji, Izrael ne samo da proizvodi dovoljno hrane za 10 milijuna ljudi nego čak i izvozi. Možda niste znali da je Izrael jedan od najvećih svjetskih izvoznika cvijeća. Imamo i najveću proizvodnju milijeka po kravi, iako praktički nemamo pašnjaka. Jednako smo postigli i u marikulturi - po prostornom metru vode proizvodimo 80 kilograma ribe. Sve smo to postigli zadržavanjem mladih i kreativnih ljudi u zemlji, »uzgojem mozgova«, odnosno razvijanjem visoke tehnologije. To je model koji možete primijeniti i vi u Hrvatskoj.</p>
<p>• Što kao uspješan poslovni čovjek smatrate najvećim problemom hrvatskoga gospodarstva?</p>
<p>- Banke ste prodali strancima. Oni truju vaše društvo poticanjem potrošnje na kredit, jer time ubiru pretjerano visoke kamate. Nema novca za ulaganje, jer banke nisu zainteresirane za dugoročne hrvatske interese, nego žele brz i lagan novac. Za to plaćate dvostruku cijenu - visoke kamate na njihove kredite i visoke poreze. Moj savjet je da poduzmete sve što je potrebno da to promijenite.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Samo dolazak konkurencije otvara nova radna mjesta«</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Prema Planu poslovanja Hrvatskog telekoma (HT) za 2004. godinu, utvrđena je namjera Uprave HT-a da ove godine dodatno smanji broj radnika sa 9228 na 8264, što podrazumjeva otpuštanje 1064 radnika. Zato su sindikati već prosvjedovali i najavili niz daljnjih prosvjeda. Josip Pupić, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija (HST) rekao je Vjesniku da sindikati već godinama upozoravaju na loše stanje u HT-u, jer je gotovo jedina strategija koja se u toj tvrtki provodi ona većinskog vlasnika Deutsche Telekoma (DT).</p>
<p>Vlada u Nadzornom odboru HT-a ima tri predstavnika, koji upravljaju sa 49 posto dionica. Po Pupićevim riječima, po »optimističnom planu DT-a«, nakon što je zadnjih pet godina iz HT-a otišlo 2600 radnika, trebalo bi otići još 4000. HT je prije pet godina imao 11.500 radnika, a sad samo 8900. Međutim, HST se ne slaže s odlukom Nadzornog odbora HT-a i traži da Uprava pokuša eventulani višak radnika zbrinuti na privatljiv način. Radnicima HT-a, koji su restrukturiranjem tvrtke predviđeni za otkaz, bit će ponuđena otpremnina kao tehnološkom višku ili će biti izdvojeni u poduzeće-kćer, kao HTmobile prije nešto više od godinu dana, gdje neće raditi po dosadašnjim uvijetima.</p>
<p>Pupić napominje da su najugroženiji radnici oni s nižom stručnom spremom, koji su gradili telekomunikacijsku infrastrukturu, ali i vrlo usko specijalizirani. Njima će se vrlo teško naći novi posao, ako HT ne provede program prekvalifiacije i doškolovanja za što je izdvojeno 42 milijuna kuna. Naime, izgradnja u HT-u je završena. Broj otvorenih telefonskih linija veći je od 1,8 milijuna. Od uvođenja novih korisničkih paketa, Mini halo i Halo plus, za prvi se odlučilo 55.000 korisnika, a za drugi 49.000. Nedavno je otvoren i novi Centar fiksne telefonije u Zagrebu, vrijedan 300 milijuna kuna, a pušten je u rad na komercijalnoj osnovi i širokopojasni pristup internetu.</p>
<p>Pupić napominje da bi u tvrtkama-kćerima HT-a posao moglo naći oko 2500 radnika, koji će i dalje raditi za HT. Radi se, primjerice, o klimatizaciji, održavanju i drugim poslovima nakon što su iz HT-a već izašla čuvarska i druge uslužne djelatnosti. Jamačno, za manji dio radnika neće biti mjesta ni u tim tvrtkama. Njih se, kaže, mora odgovarajuće zbrinuti da ne završe na burzi rada. Samo je lani u prosincu i u siječnju ove godine iz HT-a, bez socijalnih potresa, otišlo 400 radnika, prihvativši otpremninu. Program smanjivanja broja zaposlenih nastavit će se tzv. outsorcingom i na obostrano prihvaljiv način, kažu u HT-u.</p>
<p>Dobro upućeni, pak, tvrde da samo dolazak konkurencija, dakle, više operatera na polju fiksne i mobilne telefonije, odnosno nova ulaganja, mogu osigurati nova radna mjesta u hrvatskim telekomunikacijama, odnosno zbrinuti postojeći višak radnika u HT-u. Iako je deregulacija tržišta u nepokretnoj telefonskoj mreži počela još 1. siječnja 2003. godine, pa je tržište otvoreno novim operaterima, oni nisu ušli na domaće tržište. Primjerice, tvrtka Divan je nedavno tužila državu zbog oduzete dozvole za usluge u fiksnoj telefonskoj mreži. HT je još jedini davatelj tih usluga, jer ima monopol na pristup tzv. lokalnoj petlji u telefonskim centralama do kraja ove godine. Međutim, u HT-u napomiminju da će, u skladu s telekomunikacijskom regulativom, HT staviti svoju infrastrukturu na raspolaganje svakom tržišnom sudioniku, koji za obavljanje usluga ima odobrenje regulatora.</p>
<p>U HT-u odbijaju tvrdnje da mogu odlučivati hoće li konkurentima iznajmljivati svoju infrastrukturu do 2005. godine kad nastupa potpuna liberalizacija telekomunikacijskog tržišta, odnosno da time produljuju monopol u fiksnoj telefoniji. No, javnosti nikad nije stavljen na uvid tajni ugovor o prodaji Hrvatskih telekomunikacija DT-u, iako je to u roku sedam dana obećala učiniti bivša vlada nakon što je 2000. godine prodala 51 posto dionica HT-a. U sinikatu drže da tvrtka koja uspješno posluje ne bi trebala planirati masovna otpuštanja radnika. DT-ovi poslovni rezulati, kažu, lani su bili znatno bolji, nego prije dvije godine kad je samo HT ostvario neto dobit veću od milijarde kuna.</p>
<p> »Nećemo pristati da većinski vlasnik HT-a, uz preušutnu suglasnost Vlade, izvlači veću dobit iz HT-a, smanjivajući stalno broj zaposlenih«, zaključuje Pupić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HSS podupire tri posto birača</p>
<p>Već treći mjesec za redom u raznim anketama građani smještaju HSS ispod granice izbornog praga / Pribroje li se ispitivanjima na državnoj razini i ona o (ne)popularnosti u Zagrebu, gdje se HSS sa 4,3 posto strmoglavio na 0,8 posto, čini se da će »seljaci« doživjeti sudbinu HSLS-a</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Sva ispitivanja javnosti, što ih od parlamentarnih izbora u studenome provode neke specijalizirane agencije (Promocija plus, Media Metar...), potvrđuju velik pad popularnosti HSS-a, jedne od najstarijih hrvatskih stranaka. Pad političkog rejtinga »seljaka«, i to baš u godini u kojoj slave važan jubilej (100 godina od osnutka), toliko je dramatičan da se bez mnogo krzmanja može konstatirati da je stranka Zlatka Tomčića u najtežem položaju od svoje obnove devedesetih godina.</p>
<p>Podatak da već treći mjesec za redom u različitim anketama Hrvati smještaju HSS ispod granice izbornog praga – u siječnju nešto manje od pet posto, u veljači 4,2 posto, početkom ožujka 3,3 posto - potvrđuje da stranka nezaustavljivo tone. Pribroje li se tim ispitivanjima javnosti na državnoj razini i ona o (ne)popularnosti u Zagrebu - u studenome je u glavnom gradu stranka osvojila 4,3 posto, da bi je Zagrepčani ni četiri mjeseca kasnije strmoglavili na 0,8 posto – čini se da HSS-u prijeti sudbina HSLS-a, što će reći gotovo potpuna politička marginalizacija. Već je izborni poraz u studenome, kada je s neslavnih sedam posto glasova i devet saborskih mandata HSS prepolovio rezultate ostvarene u siječnju 2000., trebao biti znak za uzbunu. Malo tko je, međutim, tada u stranci, a pogotovo ne Tomčić koji je čvrstom rukom vodi već punih deset godina, htio pogledati »u grah« i vidjeti da će HSS, bez korjenite promjene »mudre politike« koja ga je i dovela na niske grane, i dalje samo tonuti.</p>
<p>Umjesto toga, Tomčić i najbliži suradnici nastavili su i nakon izbornog poraza glavinjati: malo su, i javno i tajno, koketirali s Ivom Sanaderom, da bi onda naglo prekinuli pregovore s njegovim HDZ-om i time izazvali svađu između »jadranskih seljaka« i onih u Slavoniji, potom su bili »konstruktivna« oporba HDZ-u, da bi se ubrzo premetnuli u »ljutu« saborsku oporbu... I to su sve stigli (biti i učiniti) u jedva tri mjeseca! Toliko posla i uloga, a korist nikakva, samo šteta, pogleda li se raspoloženje hrvatske javnosti koja nemilosrdno kažnjava »seljačku« nedosljednost i stalna vrludanja.</p>
<p>Za raščišćavanje velike konfuzije, i ideološke i političke, koja dulje vlada u toj stranci i njezinom vodstvu, nesumnjivo će trebati dosta vremena. Dok se to ne dogodi, šire članstvo, ali i dosadašnje osnovno biračko tijelo (seljaštvo, dio obrtnika, malih i srednjih poduzetnika), neće znati gdje je HSS-u mjesto, tko su mu »prirodni« saveznici, što zastupa – osim parola koje se nisu promijenile još od vremena braće Radić, poput one »vjera u Boga i seljačka sloga«. </p>
<p>Porazan podatak što nam ga je, sav rezigniran, nakon izbora otkrio jedan član užega vodstva HSS-a, vrlo je ilustrativan: u pojedinim mjestima i gradovima, inače tradicionalnim stranačkim uporištima, u studenome je HSS dobio manje glasova nego što ima članova! Za svoje nisu, dakle, htjeli glasati ni svi »seljaci«, kamoli ostali birači. Kad su na to neki HSS-ovci s terena upozorili svoga šefa, govoreći mu da je to sigurno i rezultat neprepoznatljivosti stranačke politike, Tomčić im je, držeći se parole da riba smrdi od repa, javno uzvratio: »Brzo smo detektirali da su u stranci najnezadovoljniji oni koji su loše prošli na izborima i za to odgovornost pokušali prebaciti na vodstvo«.</p>
<p>Nije Tomčić sasvim pobjegao ni od svoje odgovornosti, ali način na koji je to izveo i objašnjenja koja je ponudio nimalo nisu pridonijela raščišćavanju magli koje obavijaju stranku. »Kriv sam«, priznao je, »što nisam bio odlučan u prijedlozima da izađemo iz koalicije kad je Račan parafirao sporazum o Piranskome zaljevu, a što je bio snažan signal da u koaliciji ima snaga koje se nedovoljno brinu o nacionalnim interesima. Kriv sam što nisam na vrijeme prepoznao nespremnost SDP-a da bude partner i što se nismo na vrijeme distancirali od socijaldemokrata«.</p>
<p>Nakon četiri godine sjedenja na vlasti, nakon četiri godine uživanja masti i časti što ih svaka vlast sa sobom nosi, Tomčić je članstvu i široj javnosti otkrio da mu se sve to gotovo pa gadilo, da mu je druženje s Račanom i SDP-om bilo više nego mrsko, da je htio otići... Ali, eto, nekako je izdržao, nesumnjivo se rukovodeći nacionalnim interesima, nikako ne stranačkim ili osobnim. Isto kao što je i njegovo nedavno »umirovljenje na jedan dan« sigurno bilo motivirano nečim drugim, nikako ne osobnom korišću. Zlatko Tomčić i aktualno vodstvo ili samo hine da ne vide ili stvarno ne vide kamo su svojom politikom, pa i skandaloznim potezima poput »jednodnevnoga umirovljenja«, odveli jednu od najstarijih hrvatskih stranaka.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kulturni turizam ili kultura turizma</p>
<p>U godini u kojoj se bilježi 25. obljetnica upisa Dubrovnika, Dioklecijanove palače i Plitvičkih jezera na Unescovu listu svjetske baštine, Hrvatska još nema, kao druge zemlje, vodič hrvatskom svjetskom baštinom ni vodič kroz nacionalne parkove / Izgleda da hrvatski turizam zazire od kulture, pa stoga i nema kulturnog turizma / Turizam kojemu je još u prvom planu rasprodaja hotelskih kompleksa nije se odmakao od prvobitne akumulacije kapitala / A kapitala nigdje, preostaju tek dugovi </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Najveći svjetski turistički sajam</p>
<p> – ITB – u Berlinu vjerojatno je, iako za nas u zakašnjenju (podsjetimo da smo turističku ponudu počeli promovirati već u siječnju na sajmovima u Maastrichtu i Utrechtu), »idealni« trenutak da se zapitamo što je hrvatski turizam učinio da se predstavi svojim takozvanim kulturnim turizmom. Postoji li u nas uopće ta kategorija? Ako je suditi po europskom projektu »Kulturni turizam«, što je već lani obuhvatio mnoge zemlje, a u koji Hrvatska nije uključena, lako je zaključiti da ona sustavno nije razradila tu vrstu svoje turističke ponude. I to unatoč tome što obiluje kulturnom baštinom, pa i onom svjetskoga ranga, i usprkos tome što znade da većina zemalja upravo na toj vrsti turističke ponude zarađuje najveći dio svoga turističkoga kolača.</p>
<p>U godini u kojoj bilježimo 25. obljetnicu upisa Dubrovnika, Dioklecijanove palače i Plitvičkih jezera na Unescovu listu svjetske baštine, Hrvatska još turističkoj klijenteli ne može ponuditi vodič hrvatskom svjetskom baštinom, iako su se tim svjetskim kapitalcima u međuvremenu pridružili i starokršćanski kompleks porečke Eufrazijane, stara jezgra Trogira i šibenska Katedrala. Sve druge zemlje čiji su spomenici ušli u Unescov registar odavno su (tj. odmah) tiskale takve vodiče znajući da će time privući svjetske nomade koji putuju ne samo da bi koristili tuđe more i blagodati sunca (sve štetnijeg i manje privlačnoga), nego upravo zato da se upoznaju s drugim kulturama, a posebice onim što su te kulture iznjedrile kao osobitost koja zaslužuje biti u kategoriji svjetske baštine.</p>
<p>Biti nemaran prema vlastitoj kulturi znači ne poznavati ni osnove »kulture turizma«. Jer, ako ne ističemo svoju svjetsku baštinu, što je tek s onom što bi kako u kategoriji kulture tako i prirode također bila pravi turistički mamac? Ako je znano da Hrvatska obiluje i prirodnim rijetkostima te brojnim nacionalnim parkovima, na samome moru ili u neposrednom obalnom zaleđu, zašto »hrvatski turizam« nije bio u stanju »proizvesti« i poseban turistički vodič koji bi zainteresirane (a takvih je sve više) ciljano proveo kroz »hrvatsku zelenu transverzalu«? Ta pitanja potencira činjenica da naša turistička sezona traje tek tri mjeseca, te da oni koji se bave turističkom promidžbom Hrvatske imaju na raspolaganju ostalih devet mjeseci da osmisle te, ali i druge atraktivne programe, o kojima očito i ne razmišljaju. </p>
<p>Kod nas se još razmišlja u kategorijama sunca i mora, donekle o kongresnom turizmu i ponešto o lječilišnom. Ostali turistički resursi ostaju promidžbeno neiskorišteni, a praktično tek djelomično, gotovo prikriveno, e kako turistička gospodarska grana ne bi trebala participirati u onoj kulturnoj koju shvaća kao i prirodnu - bogomdanom, što opet potvrđuje da kod nas ne postoji kultura turizma. Zato se turistička privreda ne želi uključiti u projekte kakvi su »gradovi kulture« ili »putovi kulture«, jer bi to za nju značilo preveliki napor. Što bi tek bilo da ju se želi potaknuti da se uključi u još nepokrenuti projekt (kakav upravo ostvaruju naši prvi zapadni susjedi Slovenci) »arheoloških putova« uz nove autoceste koje će kod nas poput tunela proći kroz kulturološki atraktivne, ali »neotkrivene« predjele? </p>
<p>Naš se turistički resor sveo na hotelske i ugostiteljske kapacitete, što naravno nije zanemarivo, ali je ograničeno na prodaju postojećih hotela ili takozvanu privatizaciju koja je, vođena nepromišljeno, izazvala više skandala no dobiti. A ono što je još preostalo u »državnim rukama«, a također nije zanemarivo, prepušteno je nerazumnom gospodarenju koje nitko ne kontrolira, pa se sve češće događa da se postojeći nekoć dobro vođeni hoteli i hotelski kompleksi vode u propast odnosno stečaj, što bi se moglo objasniti i ciljanom akcijom kako bi se ti isti prezaduženi hoteli što jeftinije »nekome« prodali. Kako drukčije, primjerice, protumačiti propadanje UTD Ragusa u našoj turističkoj meki - Dubrovniku? Kako u tom gradu - spomeniku svjetske baštine, protumačiti rasprodaju dijelova kompleksa Hotela Maestral koji unatoč tim dobitima, a nerazumnim trošenjem, grca u gubitcima?</p>
<p> A jednako su tako upitne i ostvarene prodaje u tome gradu u kojem zaposlenici luksuznog Hotela Pucić (prodanog iz portfelja UTD Ragusa turskom »Uzel turizmu«) moraju sudskim putem utjerivati svoju plaću, u kojem je nakon Excelsiora, koji nije postao bolji, Štroku prije dvije godine prodan i Palace (iz korpusa Hotela Maestral), a zbog kojeg je Dubrovnik izgubio status home - porta, jer još nije obnovljen i stavljen u promet, a zbog čega su neki cruiseri otkazali dolazak u Dubrovnik. A gdje je još prodaja, pa preprodaja Libertasa. Primjera je previše, a sve upućuje na prvobitnu akumulaciju kapitala uglavnom stranački moderiranoj. Od kulture u takvome turizmu nema ničega. Kultura, ona opća mora se boriti protiv takvoga turizma koji još prijeti i apartmanizacijom i betonizacijom koje bi mogle uništiti i ono što smo siromaštvom prije uspjeli sačuvati. Naravno da je u takvoj situaciji, kada ne postoji kultura turizma, iluzija sanjati o nekakvom kulturnom turizmu. No želimo li i jedno i drugo netko se mora trgnuti te i ovdje zavesti reda, jer bi nas postojeći nered mogao još skuplje koštati.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Suzdržanost ulagača, jačanje franka i dolara</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Financijska tržišta reagirala su neočekivano nakon terorističkog napada na madridsku željeznicu. U prvi tren ulagači su na deviznim tržištima reagirali tradicionalno i potražili sigurna utočišta poput švicarskog franka, da bi potom krenula navala na likvidniju imovinu. </p>
<p>To je dovelo do neočekivanog jačanja američkog dolara, jer su brojni, osobito institucionalni ulagači, rasprodavali britanske funte, australske i novozelandske dolare i kupovali američke. Britanska funta je pala na najnižu razinu u posljednja dva mjeseca, a američki dolar ponovno postao traženom robom, za razliku od valuta s visokim prinosom poput japanskog jena, koji je prema dolaru oslabio oko jedan posto.</p>
<p>Euro je, u Španjolskoj inače domaća valuta, nakon terorističkog udara oslabio, iako još ni približno kao američki dolar nakon terorističkog napada na New York u rujnu 2001. godine. Euro je u dan, dva oslabio prema dolaru za 1,2 posto.</p>
<p>Neočekivano nije uslijedila ni povećana potražnja za zlatom, pa je njegova cijena pala, a ne porasla kao u jesen 2001. </p>
<p>Na tržištu kapitala u samo nekoliko dana većinom su se istopili dobici ostvareni od početka godine, a ulagači se, kao i na deviznim tržištima, okrenuli likvidnijoj, odnosno lakše utrživoj imovini. Tjedan su u minusu završili gotovo svi američki, ali i europski burzovni indeksi, pri čemu ni hrvatski nisu iznimka. Dio investitora do daljnjega se povlači s tržišta, pretvarajući dionice u gotovinu, a ostali se okreću konzervativnijim ulaganjima i sektorima manje osjetljivima na cikličke promjene. </p>
<p>Tako su nešto privlačnijima postale dionice prehrambenog sektora, proizvođača potrošne robe, energetskog i vojnog sektora, kao i dionice osiguravatelja, dok su sve manje zanimljive dionice tehnološkog sektora, bankarskoga, automobilskoga, turističkoga i zrakoplovnoga. Upravo su dionice turističkih tvrtki i zrakoplovnih kompanija prošlog tjedna pretrpjele najveće gubitke. Nažalost, taj se sektor nakon niza stečajeva u proteklih godinu, dvije donekle počeo oporavljati od američkog 11. rujna, iako su dvojbe o sigurnosti zrakoplovnog prijevoza ostale. </p>
<p>Zasad željeznički sektor nije pretrpio gubitke, no jasno je da će nakon napada u Madridu putovanje željeznicom postati manje popularnim, pa bi upravo u tom sektoru mogli ponovno gledati krizu kroz kakvu su donedavno prolazile zrakoplovne kompanije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dobri turistički izgledi</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Prema anketi Instituta za istraživanje slobodnog vremena iz Hamburga, Hrvatsku bi ove godine moglo posjetiti šest posto više Nijemaca, nego 2003. S druge strane, naš izložbeni prostor na Berlinskoj turističkoj burzi nikad nije bio prazniji nego ove godine. Nema razloga za paniku, to je tek podsjetnik da predstoji teška, »rovovska« bitka za svakog njemačkoga gosta. Zbog jeftinog dolara, u prednosti su zemlje iz dolarske zone. Tunis, recimo, već nudi 13 posto popusta na aranžmane za tu zemlju. Turci su na nedjeljnoj konferenciji za novinare najavili nešto nevjerojatno: ove godine očekuju 20 posto više njemačkih turista, više od četiri milijuna. Šapće se i o dodatnom smanjenju cijena samo da se dostigne željeni cilj.</p>
<p>Španjolska je grogirana. Buking joj je ionako bio u debelom minusu, a sad se dogodio i madridski masakr. Naša pretpostavka? Ove će se godine najjeftinje ljetovati upravo u Španjolskoj. Hrvatska se još drži relativno neutralno u cijelom tom promidžbeno-turoperatorskom cirkusu. Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, najavljuje tempiranu promociju da se neutralizira negativan učinak kasnog bukinga do kojeg je, navodno, došlo zbog pretjeranih cijena hrvatskih hotelijera. No, pojedini hotelijeri (s Makarske rivijere) tvrde da im prodaja u Neckermannu od 15 do 40 posto bolja od lanjske.</p>
<p>Ukupno gledajući, trenutno se lošije prodaju cestovni programi za Istru i Kvarner, a bolje avio-programi za Dalmaciju. U finalni okršaj s konkurencijom, Hrvatska ulazi s tri jaka aduta. Iako to naše turističko vodstvo neće posebno isticati u eventualnoj dodatnoj promidžbenoj kampanji, mi smo sigurna destinacija. To je, nakon Madrida, jedna od važnijih stavki u odabiru destinacije. Odgovarajuću težinu ima i istraživanje ADAC-a, njemačkog autokluba, po kojem imamo najčišće more na Mediteranu. I, na kraju, do početka sezone dobivamo novih 177 kilometara autocesta prema moru. Moderne prometnice mogle bi presuditi kod dobrog dijela gostiju.</p>
<p>Zasad, dakle, tri aduta »prkose« cjenovnoj nekonkurentnosti, a sljedećih će mjesec dana pokazati daljnji razvoj situacije. Uzdajmo se u inerciju i vjerujmo da ćemo imati dobru sezonu, jer bi nas mnogi opet mogli izabrati - iz čiste navike.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Što možemo naučiti iz stravičnih madridskih slika: demokracija je naša jedina i prava domovina</p>
<p>Španjolska je jasno upozorena da će biti metom strašna napada. I Hrvatska je. Što, dakle, možemo i imamo naučiti nakon stravičnih slika kojih smo dobili iz Madrida? Kao prvo, još jednom, da slobodno novinarstvo jest jedino jamstvo zdrava političkog života... Španjolske novine su pozvale građane da u što najvećem broju sudjeluju na parlamentarnim izborima. Ove se nedjelje vidjelo da su mnogi doista shvatili da je masovni izlazak na birališta najbolji odgovor teroristima / Poruke solidarnosti su ipak bile snažnije nakon napada na SAD 2001. nego prošli tjedan. A što je uslijedilo nakon Busheva nasrtaja na »globalne teroriste«, Europa se podijelila. Jedni su krenuli putem Iraka, drugi su tu invaziju osudili. Hrvatska se dvoumila i još nije na čisto. Bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing, rekao je da Europa ne može govoriti jednoglasno jer nema prepoznatljivu glavu i zato jer EU razdiru različiti interesi</p>
<p>Nije pametno oglušiti se na jasne znakove da i sami možemo biti napadnuti ako se upustimo u suludu avanturu koju vodi George Bush i koja je, u mnogo čemu, zasnovana na lažnim konstrukcijama o postojanju oružja za masovno uništenje u Iraku, te lekciju ili konstataciju da nemamo pravu alternativu, ako je naš kontinent od četvrtka u ratu, osim da učinimo sve što možemo da nas Europa ne smatra nekim stražnjim dvorištem u kojem se može nagomilati smeće</p>
<p>DRAGO PILSEL</p>
<p>Drastično raspoloženje građana koji su u petak navečer, na dosad neviđeno golemim mirotvornim demonstracijama, iskazivali svoj pijetet prema žrtvama strašnoga pokolja koji se dogodio u četvrtak u jutro u Madridu i psovali ETA-u zato što je vlada, više puta, jasno optužila tu separatističku baskijsku terorističku organizaciju kao odgovornu za atentate.</p>
<p>A u subotu navečer, nakon što je postalo jasnim da iza terorističkog napada stoje islamistički radikalni krugovi, vrijeđali su španjolskog premijera Aznara, nazivajući ga lažovom i ubojicom, dok je u Pamploni policija ubila Baska koji nije na svojoj pekari želio staviti znak žalosti. </p>
<p>Sve su to znakovi koji govore da je Španjolska, tvrde analitičari, ušla u put bez povratka, u proces nezaustavljiva raspadanja te kraljevine. Baski neće više trpjeti političko nasilje Madrida. Aznarova ih je vlada, kažu, neoprostivo ponizila. Glasnogovornica baskijske vlade, Miren Azkarate, jasno je poručila vladajućima: ETA ne stoji iza atentata, ETA ubija, znamo, ali ne laže. Katalonci su već dobrano u tajnim pregovorima s ETA-om. Separatisti u Navarri također dižu glavu.</p>
<p>Vjeruje se, stoga, da bi se rukopisom Al Qaide, koja, prema svemu sudeći, ipak stoji iza atentata, mogla promijeniti politička karta Španjolske, ali i ono što nazivamo Europom. </p>
<p>Naime, kao simboli solidarnosti, Španjolci su sa svojih prozora izvjesili vlastite, a ne europske zastave, iako su brutalni trenutci koje smo preživjeli u četvrtak svi oni koji se smatramo mirotvorcima i mironoscima, ali i Europljanima, pojačali naš smisao za solidarnost sa Španjolcima time što im nismo zamjerili što su se okrenuli sebi samima više nego svima ostalima na kontinentu kojima je prijetnja također upućena. </p>
<p>Nimalo pogrešno, taj isti je kobni četvrtak Europski parlament proglasio 11. ožujka europskim danom žrtava terorizma.</p>
<p>Europljani su time dobili mogućnost da odgovore jednoglasno, iz svijesti da je strahovit udar na Madrid, napad na svaku europsku metropolu, na svakoga od nas. Ali, pita se profesor Timothy Garton Ash sa sveučilišta u Oxfordu, jedan od najvećih poznavatelja EU-a, koliko zaista ljudi tako razmišlja u Europi? </p>
<p>Naime, Europa postoji. Ona je kulturna, ekonomska i politička činjenica. Ali postoji li Europa kao osjećaj naše datosti, našeg nedjeljiva doma, nepobitne političke strukture, ili će je globalni terorizam, prije ili kasnije, ponovno rasparcelirati?</p>
<p>Nakon napada na Washington i New York 11. rujna 2001. SAD se ponovno, na neki način ujedinio u borbi protiv terorizma. Idući će tjedni pokazati postoji li i na našem kontinentu kohezija kakvu su pokazali Amerikanci. Reći će se da je nemoguće usporediti jednu i drugu situaciju, pa i rušenje tornjeva WTC-a i napad na vlakove i željezničke stanice u Madridu.</p>
<p>Ne želim polemizirati nego potičem na razmišljanje. Poruke solidarnosti su ipak bile snažnije nakon napada na SAD 2001. nego prošli tjedan. A što je uslijedilo nakon Busheva nasrtaja na »globalne teroriste«, Europa se podijelila. Jedni su krenuli putem Iraka, drugi su tu invaziju osudili. Hrvatska se dvoumila i još nije na čisto. </p>
<p>Bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing, rekao je da Europa ne može govoriti jednoglasno jer nema prepoznatljivu glavu i zato jer EU razdiru različiti interesi. Anonimno tijelo koje predstavlja izvršnu vlast EU-a i savjet ministara, nisu lideri kakav naš kontinent treba u već sada nametnutom ratu protiv terorizma, smatra bivši francuski vođa. Garton Ash dodaje, da su Europljani umorni od praznih riječi i da, ako će ikad postojati trenutak za pravi odgovor teroristima, onda je to sada. Za dva tjedna, dogodit će se novi susret na vrhu, to jest, pravi ispit zrelosti za vođe Europske unije.</p>
<p>Do tada, napadi na Madrid postavljaju tri ključna pitanja i za nas u malenoj Hrvatskoj: U ovim teškim danima, kada ljudi budu ulazili u autobuse, vlakove i avione, svejedno je li u Rimu ili Zagrebu, Londonu ili Barceloni, hoće li osjetiti da ih vlast štiti, u Bruxellesu ili na Markovu trgu, i da radi u korist sigurnosti građana? </p>
<p>Zatim, može li Unija, ali i Hrvatska, uvjeriti Washington da podržava rat protiv globalnog terorizma, a da se naše područje i samo ne pretvori u bojno polje sa stotinama tisuća mrtvih i osakaćenih? Napokon, jesu li unutarnje podjele u EU i u hrvatskome društvu Ahilova peta u borbi protiv suludih masovnih ubojica?</p>
<p>U petak, 24 sata nakon atentata, Unija je bio sramotno i obeshrabrujuće nedjelotvorna. Ni u Zagrebu nije bilo bolje. Ponašali smo se kao da se atentat dogodio u nekoj tokijskoj podzemnoj željezničkoj stanici. </p>
<p>I još nema odgovarajućih reakcija niti zrele i odgovorne rasprave u kontekstu mogućeg, pogotovo od nekih u vladi, željenih planova da se naše trupe pošalju u Irak.</p>
<p>Španjolska je prošlog listopada jasno upozorena da će biti metom strašna napada. I Hrvatska je. Ne samo atentatom radikalnih islamista u listopadu 1995. u Rijeci. Što, dakle, možemo i imamo naučiti nakon stravičnih slika kojih smo dobili iz Madrida? Kao prvo, još jednom, da slobodno novinarstvo jest jedino jamstvo zdrava političkog života. </p>
<p>Novinari su otkrili skandalozno zataškivanje informacija Aznarove vlade kako otkriće da je napad djelo islamista, a ne ETA-e, ne bi li tako ishodio bolji rezultat na parlamentarnim izborima, s obzirom na mogućnost da mnogi glasuju protiv sadašnje vlade kao odgovor na spoznaju da je pokolj u Madridu odmazda zbog španjolskog savezništva s SAD-om u Iraku. </p>
<p>Osim toga, španjolske su novine pozvale građane da u što većem broju sudjeluju na parlamentarnim izborima i time su pokazale da smo mi novinari, psi čuvari demokracije. Ove nedjelje, vidjelo se da su mnogi doista shvatili da je masovni izlazak na birališta najbolji odgovor teroristima jer, nakon svih rasprava o domoljublju i rodoljublju, što Španjolci prakticiraju dulje i s više pameti nego Hrvati, ostaje sve jače uvjerenje da je demokracija naša jedina i prava domovina.</p>
<p> To mora biti naša prva lekcija. Ima ih mnogo više. Ja ću ovoga puta samo dodati dvije: nije pametno oglušiti se na jasne znakove da i sami možemo biti napadnuti ako se upustimo u suludu avanturu koju vodi George Bush i koja je, u mnogo čemu, zasnovana na lažnim konstrukcijama o postojanju oružja za masovno uništenje u Iraku, te lekciju ili konstataciju da nemamo pravu alternativu, ako je naš kontinent od četvrtka u ratu, osim da učinimo sve što možemo da nas Europa ne smatra nekim stražnjim dvorištem u kojem se može nagomilati smeće. </p>
<p>U ratu protiv terorizma nema malih i velikih. Važni su samo odlučni.</p>
<p>Autor je slobodni novinar iz Zagreba, član studijske radne grupe austrijskog ministarstva obrane za pitanja sigurnosti na jugoistoku Europe.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Proizvođači klasičnog sjemena osjećaju se ugroženima od konkurencije koja nudi jeftiniju i zdraviju hranu </p>
<p>U proteklih se nekoliko tjedana strah od GMO pojačava, pa se i o samom genetičkom inženjerstvu govori kao o nečem »opasnom«. Tako se, nažalost, hrvatska javnost vraća u situaciju koju je znanost prevladala već prije tri desetljeća / U prvoj generaciji GMO-a biljkama su poboljšana uzgojna svojstva: otpornost na sušu, sol, herbicide i štetnike. U drugoj </p>
<p>se generaciji uvode svojstva koja kontrolira nekoliko gena i postiže se bolji sastav proteina, proizvodnja nekih vitamina, odstranjuju se alergeni koji postoje u klasičnim biljkama – dakle, poboljšava se prehrambena i zdravstvena vrijednost proizvoda</p>
<p>ŽELJKO KUĆAN</p>
<p>Genetički modificirani organizmi (GMO) u hrani i dalje uzbuđuju Hrvatsku. Na moj općeobrazovni (a nadam se i razumljiv) članak »Neka nas ne zabrinjava GMO u hrani, taj medijski rat nema veze s (ne)zdravom hranom, to je samo tržišni rat« (Vjesnik, 19. veljače) hitro je reagirao Marijan Jošt (»GM hrana: Iritantni i stil i argumenti akademika Kućana«, Vjesnik, 21. veljače). Jasno, koga svrbi, taj se i češe.</p>
<p>Moj je članak bio potaknut ogorčenjem zbog načina formiranja javnog mišljenja o GMO-u u Hrvatskoj, pri čemu sredstva javnog priopćavanja igraju izrazito negativnu ulogu. U proteklih se nekoliko tjedana strah od GMO pojačava, pa se i o samom genetičkom inženjerstvu (GI) govori kao o nečem »opasnom«. Tako se, nažalost, hrvatska javnost vraća u situaciju koju je znanost prevladala već prije tri desetljeća. Želio bih to predočiti javnosti.</p>
<p>Nakon što je 1973. kloniran prvi gen, znanstvenici su sami bili zapanjeni golemim mogućnostima koje im pruža ta nova metoda premještanja gena prema čovjekovoj zamisli. Na konferenciji u kalifornijskom ljetovalištu Asilomaru sami začetnici GI (koji su za to otkriće kasnije podobivali Nobelove nagrade) dogovorili su privremenu zabranu takvih eksperimenata, dok se ne istraže eventualni rizici. No pokazalo se da opasnosti nema i moratorij je ubrzo ukinut. Opasnosti zaista nije bilo, ali je korist došla neočekivano brzo. Već na početku nove biotehnološke ere konstruirana je bakterija, koja nosi ljudski gen za hormon inzulin. </p>
<p>Ljudski inzulin koji proizvode bakterije dobio je 1982. dozvolu za primjenu i do danas je potpuno zamijenio manje prikladan životinjski preparat. Danas je u medicinskoj upotrebi više od 150 preparata dobivenih s pomoću genetičkog inženjerstva.</p>
<p>Iste davne 1982. godine u Zagrebu je u suradnji Instituta »Ruđer Bošković«, »Plive« i triju fakulteta Sveučilišta završen projekt Biotehnologija budućnosti i konstruiran prvi »vektor« za prijenos gena između streptomiceta, bakterija koje proizvode antibiotike, i crijevne bakterije Escherichia coli. Stjecajem okolnosti bio sam nositelj tog projekta. Vektor je ponosno nazvan pZG1. Od onda je i u Hrvatskoj genetičko inženjerstvo svakodnevno prisutno. U mnogobrojne istraživačke svrhe danas tu metodu rabi nekoliko desetaka hrvatskih i deseci tisuća svjetskih istraživača. </p>
<p>Bez nje ne bi bilo novih vrhunskih medicinskih preparata, ne bismo poznavali strukturu ljudskog genoma, ne bi bilo identifikacija žrtava »DNK-metodom«, ne bi profesor Vukičević došao do otkrića koštanih morfogenetskih proteina (BMP) – da Vjesnikovim čitateljima spomenem samo neka dostignuća o kojima se na ovim stranicama pisalo. </p>
<p>Velika je sreća za čovječanstvo što medicina prema svojoj naravi teži boljitku, a ne profitu i nisu se pojavili utjecajni konzervativci, koji bi zaustavili napredak civilizacije.</p>
<p>Druga je situacija u poljoprivredi. Ta je djelatnost stara kojih deset tisuća godina. Mudrim čuvanjem ponajboljeg ploda za sljedeću sjetvu kvaliteta i prinos su se poboljšavali tisućljećima – do početka dvadesetog stoljeća. Tada je, nakon otkrića Mendelovih zakona nasljeđivanja, započela nova, genetička era. </p>
<p>Oplemenjivači su križanjem sorata različitih korisnih svojstava počeli »nakupljati« ta svojstva u novim »hibridnim« sortama. Rezultat su današnje žitarice i ostale biljke, čiji plodovi nadmašuju kakvoćom i prinosom svoje divlje pretke, ponekad i tisuću puta. </p>
<p>To znači da je i njihova nasljedna tvar, DNK, doživjela značajne promjene, pa su i ti hibridi u punom smislu genetički modificirani. Put do hibrida je mukotrpan i dug, jer se križanja pokoravaju statističkim zakonima i uzgajivač uz malo željenih dobiva i golemu većinu neželjenih hibrida. </p>
<p>Selekcionirani uspješni hibridi imaju svoje individualne ili korporacijske »autore«, koji od njih ostvaruju zasluženu dobit. Tako na primjer sjeme nekoliko vrhunskih sorata pšenice možete kupiti od tvrtke Jost sjeme – istraživanja d.o.o., Križevci. Kao djelatnost tvrtke (www.cursor.hr/pa.nsf/Pages/jost) oglašava se i »edukacija o opasnostima genetičkog inženjerstva« (!!!). </p>
<p>Kao i u medicini, tako je i u agronomiji genetičko inženjerstvo omogućilo kraći put do cilja, ali i postizanje novih svojstava, nedostižnih klasičnim metodama oplemenjivanja. </p>
<p>Tehnikom genetičkog inženjerstva se neki željeni gen savršenom preciznošću može »izrezati« iz jednog organizma i ugraditi u drugi. Taj gen može biti i iz drugoga, nesrodnog organizma. </p>
<p>Tu nema statistike, nema promašaja, nema miješanja roditeljskih svojstava. Riječ je o prijenosu jednoga gena, njegov produkt je jedan protein, a taj donosi novom organizmu točno planirano svojstvo. </p>
<p>Prve su transgenične biljke eksperimentalno proizvedene još 1983., a njihova je komercijalna primjena počela 1995. nakon tisuća i tisuća provjera kakvoće, eventualne škodljivosti, utjecaja na okoliš i slično. U toj prvoj generaciji GMO-a biljkama su poboljšana uzgojna svojstva: otpornost na sušu, sol, herbicide i štetnike. U drugoj se generaciji uvode svojstva koja kontrolira nekoliko gena i postiže se bolji sastav proteina, proizvodnja nekih vitamina, odstranjuju se alergeni koji postoje u klasičnim biljkama – dakle, poboljšava se prehrambena i zdravstvena vrijednost proizvoda.</p>
<p>Godine 2002. u svijetu je genetički modificiranim biljkama bilo zasijano 58,6 milijuna hektara (površina deseterostruko veća od cijele Hrvatske), a lani 67,7 milijuna ha. Najviše se sadila transgenična soja (više od 40 milijuna ha), pa kukuruz, pamuk i uljana repica. U Hrvatskoj ne postoje ni proizvođači, ni prodavači sjemena GMO-a. Posve je prirodno da su se proizvođači klasičnog sjemena osjetili ugroženima zbog iznenadne konkurencije, koja nudi jeftiniju i u perspektivi zdraviju hranu. Proizvođaču petrolejki teško se pomiriti s činjenicom da električna žarulja bolje svijetli.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju) </p>
<p>Autor je akademik; redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Opći štrajk ZET-a odgođen za tjedan dana, referendumom do konačne odluke</p>
<p>Poglavarstvo nije pristalo na ucjene ZET-a i nije odustalo od stajališta da se plaće mogu povećati najviše za 8,5 posto, a ne 10 posto koliko su tražili ZET-ovi sindikati / Grad bi pristao na traženo povećanje samo uz 5 postotno poskupljenje voznih karata / Referendumom će ZET-ovci odlučiti hoće li pristati na ponuđeno ili će u štrajk</p>
<p>ZET-ovi sindikati su u nedjelju kasno navečer za tjedan dana odgodili opći štrajk najavljen za ponedjeljak ujutro. Konačna odluku o tome, hoće li se od štrajka potpuno odustati i prihvatiti ponuda Gradskoga poglavarstva da se osnovne plaće zaposlenicima ZET-a povećaju za 8,5 posto donijet će se nakon referenduma među članovima sindikata, njih 4200.</p>
<p>»Građani Zagreba od ponedjeljka će se ipak normalno voziti tramvajima i autobusima. Razlog za takvu našu odluku je taj što nam je jasno dano do znanja da će se, ako nam se osnovice povećaju za traženih 10 posto, cijena prijevoza povećati za pet posto.</p>
<p> Želimo veću plaću, ali ne na uštrb građana«, izjavio je Anto Jelić, dopredsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a. </p>
<p>Iako su ih članovi pregovaračkog tima Gradskoga poglavarstva već prije upozoravali da će traženo povećenja plaće dovesti do više cijene vozne karte, Jelić je ustvrdio da su sindikati tek sada uvidjeli moguće posljedice. </p>
<p>Tako se ZET-ovcima, koji su do nedjelje držali Zagrepčane »kao taoce«, odjednom probudila savjest prema građanima-korisnicima njihovih usluga. Štoviše, oni su u nedjelju navečer čak čvrsto odlučili da će, ako Poglavarstvo poskupi cijenu voznih karata – »štrajkati za građane i njihove interese«. </p>
<p>Predsjednik Sindikata vozača tramvaja, autobusa i servisera u prometu, Ante Harni, rekao je da je štrajk odgođen upravo zbog solidarnosti s građanima. Dodao je da ZET-ovci ne žele da im se predbacuje, jer građani ionako već sada osjećaju netrepeljivost prema vozačima. No unatoč tome, ZET-ovci su osijenili da je deset postotno povećanja osnovice, koliko su tražili, »moralan čin u odnosu na ostale građane Hrvatske«. </p>
<p>Povećanjem osnovice za 8,5 posto koje im nudi Gradsko poglavarstvo, bruto plaća vozača u ZET-u iznosila bi 4320 kuna bez dodataka. </p>
<p> Mladenu Glavini iz Sindikata radnika javnog gradskog prijevoza putnika nije međutim promaknulo da ocijeni, kako Grad ZET-ovce »ucjenjuje preko putnika«.</p>
<p>Nataša Zečević i Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Radnici ZET-a izazvali bi prometni kolaps u Zagrebu </p>
<p>Ne želimo biti upleteni u političke igre SDP-a i HNS-a i biti nečiji pijuni, naglašavali su ZET-ovi sindikalisti / Optužili su čelnike Štrajkaškog odbora i SSSH-a da su mimo svih, dogovorili potpisivanje 8.5 postotno povećanje i tražili smjenu dotadašnjih gradskih pregovarača / ZET-ovi sindikalisti nisu znali koliku će štetu Zagrebu donijeti njihov štrajk</p>
<p>»Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić, kao ni svi ostali Zagrepčani neće moći u ponedjeljak na posao tramvajem, jer od 3.30 sati počinjemo s generalnim štrajkom, do ispunjenja zahtjeva. Neka građani pokušaju naći neke druge oblike prijevoza jer javni gradski prijevoz neće voziti«, istaknuo je na izvanrednoj konferenciji za novinare u nedjelju prije podne, predsjednik Sindikata zaposlenika ZET-a Zdravko Barušić. U štrajk će se, prema njegovim procjenama, u prvoj smjeni uključiti 2500 ZET-ovaca. </p>
<p>Takvu odluku donijela su četiri sindikata koja djeluju u ZET-u. Njihovi predstavnici ne odustaju od zahtjeva da se osnovne plaće zaposlenicima još ove godine povećaju za 10, a ne za 8,5 posto na koliko su, potpisivanjem dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru, u subotu pristali predstavnici sindikata ostalih gradskih tvrtki. </p>
<p>»Ne želimo biti upleteni u političke igre SDP-a i HNS-a i biti nečiji pijuni. Mi smo još u četvrtak znali da će nam pregovarački tim Poglavarstva ponuditi povećanje od 8,5 posto. A oni koji se kunu da čine dobro građanima ovoga grada, dopustili su da ipak u petak dođe do cjelodnevnoga štrajka gradskih tvrtki«, dodao je Barušić. </p>
<p>Dopredsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a Anto Jelić je ustvrdio da je Koordinacija sindikata gradskih tvrtki imala čvrsti sporazum da neće pristati na povećanje osnovice manje od 10 posto. Njihov prvotni zahtjev bio je da se osnovice od 1950 kuna u bruto iznosu povećaju za nešto više od 17 posto. </p>
<p>»Odustajanjem od prvobitnog zahtjeva učinili smo dovoljan ustupak ispod kojeg ne namjeravamo ići«, poručuje Jelić. </p>
<p>Predsjednik Sindikata radnika javnog gradskog prijevoza putnika, Mladen Glavina, optužio je predsjednicu Glavnog štrajkaškog odbora Ankicu Svobodu i zagrebačkog povjerenika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Damira Gašparovića da su se upustili u političke dogovore »ispod žita«. </p>
<p>Prema tim navodima, Svoboda i Gašparović su na tajnom sastanku sa zamjenikom predsjednika pregovaračkog odbora Gradskog poglavarstva Milanom Bandićem, u ime svih trgovačkih društava pristali na ponuđenih 8,5 posto povećanja osnovice. </p>
<p>»Oni su«, dodao je Glavina, »mimo štrajkaškog odbora, u ime cijele Koordinacije zatražili i smjenu bivšeg pregovaračkog tima Poglavarstva«. On je pojasnio da će ZET-ovci potpisati sve na što su pristala i ostala gradska trgovačka društva, koja su time odustala od najavljenog štrajka (i uz dodatno uvećanje osnovice za 7,5 posto u 2005.), s tim da im se osnovica uveća za 10 posto na 2145 kuna bruto od 1. ožujka 2004. Potpisnicima će se, pak, osnovice uvećati za 8,5 posto na 2115 kuna bruto, ali od 1. siječnja 2004. godine. </p>
<p>Glavina, međutim nije znao odgovoriti na naš upit, koliku štetu ZET-u nanosi jednodnevna obustava prometa. »Neka o tome razmišlja vlasnik, Grad Zagreb, i ocijeni, košta li ga manje obustava javnog prometa ili ispunjenje naših zahtjeva«, odgovorio je.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Svoboda: »Optužbe ZET-ovaca notorna su laž«, Vinko Škvorc u zadnji čas</p>
<p>»Ne mogu vjerovati da mi netko može podvaljivati kako sam išla u nekakve samostalne 'političke' pregovore i igre. To su notorne laži koje nemaju veze sa zdravim mozgom«, reagirala je na optužbe ZET-ovih sindikalaca Ankica Svoboda iz Koordinacije sindikata gradskih tvrtki. Istaknula je da su u radu Koordinacije sindikati sudjelovali zajednički, u čemu nisu bili izuzeti ni ZET-ovci. Podsjetila je da su predstavnici ZET-ovih sindikata (izuzev Ante Harnija) 15-ak minuta zakasnili na subotnje pregovore u Poglavarstvu. »Oni su tamo trebali reći da se ne slažu s povećanjem od 8,5 posto. Zašto nisu tako učinili? Umjesto toga oni su predvođeni Vinkom Škvorcom (predsjednikom većinskog ZET-ovog Sindikata vozača i prometnih radnika op.a), koji uopće nije ni bio član štrajkaškog odbora ustali i otišli sa sastanka, a da ponudu Grada nisu ni čuli«, prisjeća se Svoboda. </p>
<p>Zanimljivo je da Vinko Škvorc do subote službeno nije sudjelovao u pregovorima. Nama je pak izjavio u subotu da će ZET-ovci tražiti 17 (a ne 10) postotno povećanje.</p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Više stotina tisuća Zagrepčana, taoci ZET-a</p>
<p>Mirjana Krizmanić, umirovljena profesorica psihologije: </p>
<p>Radnici ZET-a su nelojalni, nesolidarni i imaju pomanjkanje suosjećanja s nezaposlenim osobama koje bi bile sretne da su na njihovom mjestu. Zbog čestih napada diosta mislim da su ZET-ove vozačice i vozači ugroženi i da je to razlog najavljenog štrajka, podržala bi ih. I druge osobe se na svojim radnim mjestima nose s problemima ali to ne znači da zbog toga trebaju štrajkati i onemogućiti sugrađane da na vrijeme dođu na posao i zarade svoju plaću. </p>
<p>Jelena Brajša, voditeljica zagrebačkoga Caritasa: </p>
<p>Da je moto ZET-ovog štrajka veća sigurnost za radnike, možda bi se i sama pridružila, ali ovako nisam sigurna da su njihovi zahtjevi opravdani. Tisuće hrvatskih umirovljenika i radnika mjesečno preživi od 50 posto ZET-ovih primanja i to – boli. Mislim da bi trebali dobro razmisliti i svoje zahtjeve prilagoditi uvjetima u kojima danas živi većina građana. </p>
<p>Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora: </p>
<p>Nadam se da do štrajka ipak neće doći, jer sam uvjeren da to u ovom trenutku nije moralno opravdano. Svojom odlukom ZET-ovi radnici učinit će više stotina tisuća Zagrepčana svojim taocima, jer će ih onemogućiti u normalnom funkcioniranju, izvršavanju dnevnih obaveza. Da je kojim slučajem riječ o njihovoj sigurnosti, građani bi ih iz solidarnosti trebali podržati no, ovo je posve pogrešan način.</p>
<p>Mladen Vedriš, produzetnik i bivši gradonačelnik Zagreb:</p>
<p> Razloga za štrajk nema jer je Gradsko poglavarstvo učinilo velike napore da unutar postojećih mogućnosti odgovori na sindikalne zahtjeve. Time su pokazali dobru volju da se pronađe zajedničko rješenje. Tko god radi u javnom sektoru mora se pomiriti da plaće nisu izrazito visoke no, redovne su i sigurne. Osim toga, treba voditi računa i o raspoloženju javnosti koje ne ide na ruku ZET-a. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Grad jedino mora osigurati vozačima sigurnije kabine</p>
<p>Gotovo sve zagrebačke stranke osuđuju ponašanje ZET-ovih sindikata o neprihvaćanju aneksa temeljnog kolektivnog ugovora trgovačkih društava u vlasništvu Grada o povećanju plaća za 16 posto, te najavu generalnoga štrajka do daljnjega u ponedjeljak. </p>
<p>»Neka ZET-ovci prihvate dogovorene okvire kao što su to napravili i drugi sindikati, a ne da idu van okvira«, rekla je u nedjelju za Vjesnik gradonačelnica Vlasta Pavić. Dodala je da joj je žao što dogovor nije postignut, a to, pak, najviše ide na štetu građana. </p>
<p>Predsjednica Skupštine grada Zagreba Morana Paliković- Gruden nam je izjavila kako između 8,5 posto i deset posto, koliko ZET traži, nije velika razlika, no dovodi u pitanje, je li uopće i trebalo povećanje osnovice od 8,5 posto. </p>
<p>»Znači li to, da bi radnici zagrebačkih trgovačkih društava trebali živjeti toliko bolje od drugih radnika Hrvatske«, zaključila je predsjednica zagrebačke Skupštine. </p>
<p>Nešto ležernijeg i gotovo nezainteresiranoga stava bio je njen stranački kolega Slavko Kojić, član pregovaračkog odbora grada i pročelnik ureda za financije.</p>
<p> »Neka štrajkaju, samo ne znam kad su se legitimirali kao koordinacija za pregovaranje«, rekao je Kojić dodajući kako ne zna šta treba napraviti. Naime, Kojić ističe da su sindikati zapravo dobili povišenje od 10,2 posto, obzirom da se povišenje računa retroaktivno, odnosno od 1. siječnja ove godine. </p>
<p>Sa SDP-ovim stavovima slaže se i glavni gradski HB-ovac Tomislav Jelić koji smatra da niti jedno trgovačko društvo ne bi smjelo samostalno iskakati iz okvira. </p>
<p>»Jedino što bi Grad morao napraviti jest osigurati vozačima autobusa i tramvaja sigurnije kabine«, dodaje. Također je mišljenja kako neće sva trgovačka društva moći podnijeti tolika povećanja plaća jer neće moći racionalizirati poslovanje. </p>
<p>»Onda će se ponovno grabiti iz gradskoga proračuna«, zaključio je Jelić. </p>
<p>Što se tiče opravdanosti ZET-ovog štrajka, sa stavovima SDP-a i HB-a slaže se i čelni zagrebački HSP-ovac Miroslav Rožić. </p>
<p>»Sindikat ZET-a nema mjere«, kaže Rožić, no dodaje kako je netko upotrijebio štrajk u svrhu političke manipulacije. </p>
<p>»Neki su političari tjerali zeca, ali su istjerali lisicu«, zaključio je Rožić.</p>
<p>»Sindikati ZET-a shvatili su da su izmanipulirani, te otuda sada takvo ponašanje«, smatra HNS-ov Stipe Tojčić, bivši vođa pregovaračkog tima koji nije znao odgovoriti na pitanje kako ocjenjuje ZET-ovo ponašanje. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Radnici ZET-a trebali bi pokazati veću socijalnu osjetljivost</p>
<p>Iako je Vjesnikova namjera bila čuti od samih vozača i vozačica ZET-a što misle o štrajku, je li opravdan, nužan ili se ipak mogao izbjeći, s druge smo strane naišli na – šutnju. </p>
<p>Stoga smo za mišljenje pitali Zagrepčane koji će u ponedjeljak pješice na posao iako su kupili mjesečni pokaz za 210 kuna. Hoće li im ZET vratiti novac za dan kad nisu uživali u gradskom prijevozu?</p>
<p>Branko Špehar, odvjetnik: Sve radno sposobne umirovljenike koji znaju upravljati tramvajima treba ponovno zaposliti. Zahtjevi radnika ZET-a nisu realni jer imaju odlične plaće. </p>
<p>Goran Fijačko, pekar: Naravno da traže povišicu, pa zar to ne bi svi htjeli? Mislim da od svega neće biti ništa i da bi trebali biti zadovoljni ponuđenim, trebaju smanjiti apetite. </p>
<p>Roza Kobetica, umirovljenica: Njihove plaće nisu previsoke ali štrajk nije rješenje. Za takvom akcijom trebali su posegnuti tek kad se iscrpe sve druge mogućnosti. </p>
<p>Žanina Carić, pijanistica: Štrajk je ekstremna mjera o kojoj su svi odgovorni trebali razmišljati prije. Mislim da se nastala situacija mogla izbjeći da su pregovori počeli ranije. </p>
<p>Petra Janjić, studentica: Štrajk ZET-ovih radnika nije opravdan. Trebali bi pokazati malo više socijalne osjetljivosti prema radnicima koji imaju primjerice plaću dvije i pol tisuće kuna. </p>
<p>Zrinko Birus, umirovljenik: Osim što imaju odlične plaće, imaju uniforme i besplatan prijevoz. Kako da razumijem njihove zahtjeve kad umirovljenici imaju po tisuću i pol kuna penziju. </p>
<p>Marina Trošelj, studentica: Protivim se štrajku jer će ga na svojoj koži ni krivi ni dužni osjetiti građani koji će u ponedjeljak pješice na posao. Da bar tramvaji dođu na vrijeme, nego uvijek kasne. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Ivan Mikulić putuje u Istanbul</p>
<p>OPATIJA, 14. ožujka</p>
<p> – Ivan Mikulić sa skladbom »Daješ mi krila« hrvatski je predstavnik na kvalifikacijama za Eurosong u Istanbulu iako po predviđanjima niti u jednom trenutku nije važio za favorita. Ivan je uz izvedbu pjesme zaslužan i za glazbu, dok je autor teksta Duško Gruborović, a aranžmana Vedran Ostojić. </p>
<p>Vidno uzbuđeni Mikulić tijekom televizijskog prijenosa uspio se zahvaliti »svojoj obitelji i obitelji svoje žene«, te je priznajući veliko uzbuđenje dodao da će »sutra biti pametniji«. Mikulić nije bio ništa rječitiji niti tijekom konferencije za novinare organizirane nakon što mu je prošlogodišnja predstavnica Claudia uručila priznanje – Doru. Brojnim okupljenim novinarima tek je ponovio kako mu obitelj znači jako puno, te kako je ova pobjeda »pobjeda male obitelji«.</p>
<p>Uz Mikulića HRT-ovim se gledateljima i slušateljima najviše svidjela mlada Andrea, nova Huljićeva štićenica, koja je neobičnom etno skladbom »Noah« uspjela prikupiti dovoljno bodova za plasman na drugo mjesto, što ne predstavlja veliko iznenađenje jer je ona ionako bila jedan od glavnih favorita ovogodišnjeg, vrlo blijedog izdanja Dore. Odlično je prošla i grupa Karma sa svojom narodnjačko-dancerskom poskočicom »Malo pomalo« kakve se ne bi posramile niti brojne zvijezde istočnjačkog melosa, a koja bi im vrlo lako mogla donijeti dodatne bodove u Češkoj i Slovačkoj gdje takav zvuk očito dobro prolazi. Atraktivna Lana, također smatrana favoritkinjom, prošla je tek osrednje, baš kao i Jacques Houdek za kojeg se u kuloarima danima ranije nagađalo kako će upravo on otputovati u Istanbul. Jacques se pobrinuo i za jedini skandalčić na Dori nakon što je prilično bijesno optužio fotografe za krađu torbe njegove šminkerice. Nakon psovki i vike u foto objektive i televizijske kamere Jacques se konačno smirio, a nestala torba je pronađena na podu ispod stola za kojim je sjedio sa svojom ekipom. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Započeo drugi Fashion Week Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – U subotu je navečer koktelom u Hemingway Clubu započeo drugi Audi Fashion Week Zagreb, na kojem će od nedjelje do četvrtka sudjelovati tridesetak uglavnom mladih domaćih, ali i stranih dizajnera. Modne će se revije održavati svaku večer, i to u Tvornici, hotelu Opera i na Zagrebačkom velesajmu, kad će se povodom zatvaranja održati i svjetska premijera novog modela Audija A6. Podsjetimo, prošle je godine modni tjedan bio vrlo kritiziran, a glavni su se prigovori odnosili na prostor u kojem su se održavale revije. </p>
<p>Direktorica Suzy Josipović-Redžepagić branila je prošlogodišnji zagrebački modni tjedan ne samo brojnošću kreatora (130) i agencija (33) što je u usporedbi s beogradskih devet ili sarajevskih sedam dizajnera zaista bilo mnogo bogatije modno događanje, već je kao argument uzela i relativnu nepripremljenost hrvatske javnosti za ovakav događaj. Bio je to, naime, prvi Fashion Week u Hrvatskoj, kako danas kaže direktorica Tjedna, a on je sam po sebi u svim europskim metropolama zamišljen kao tjedan za novinare i kupce, a ne za mase.</p>
<p>Ipak, ove je godine, poučena iskustvom od prošle, Suzy Josipović odlučila napraviti kompromis, bar što se prostora tiče. Tako je tjedan podijeljen u tri dijela - prvi se sastoji od kolekcije mladih kreatora koji nisu platili za svoje pojavljivanje, a urbani će se štih njihovih kreacija pojačati i prostorom gdje će se revije održati - u Tvornici. U utorak i srijedu nešto će se klasičniji modeli uglavnom već renomiranih hrvatskih dizajnera (poput Ivice Skoko koji kreira za Emiliju Kokić, Donnu i Anu Rucner) moći vidjeti u Hotelu Opera, dok će zadnji dan moda biti spojena s luksuzom u obliku novog modela Audijevog automobila na Zagrebačkom velesajmu. </p>
<p>»Kad odgovaram na pitanje što očekujem od ovog tjedna, zaista ne želim reći ništa više, osim da mi je draže kasnije čuti pohvalu, nego očekivati nešto čega možda nema«, rekla je Suzy Josipović u subotu navečer u Hemingway Clubu, na prigodnom otvorenju modnog tjedna kad su se malom modnom revijom predstavili svi kreatori ovog događanja. »Svi smo se trudili, tim je jako dobar, i ako svi naprave svoj posao dobro, sigurna sam u uspjeh ovogodišnjeg Fashion Weeka, o čijoj kompleksnosti u smislu organizacije govori i činjenica da je posljednji u Ljubljani morao biti otkazan«, rekla je Suzy Josipović Redžepagić, dodajući da ove godine kreacije neće nositi djeca ili »vanjski« modeli, već samo iz 15 agencija odabrane manekenke i manekeni, njih 50-ak. </p>
<p>Kao šlag na kraju modnog tjedna najavljena je ekskluzivna modna revija na Velesajmu, dok je u srijedu predviđeno predstavljanje stranih dizajnera iz Švedske, Italije, Bosne i SiCG. </p>
<p>Ako je suditi prema početku, kao i odličnoj internet stranici Nenada Tunukovića (www.fashionweekzagreb.com), ove godine prigovora ne bi trebalo biti bar što se tiče promotivnog dijela Audi Fashion Week-a. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gitarist Stonesa čudi se da je živ</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Gitarist Rolling Stonesa Ronnie Wood, kojeg je divlji narkomanski i hedonistički stil života svrstao u živuće legende, iznenađen je što nije umro još prije 26 godina, kad se njegov prijatelj, bubnjar skupine The Who Keith Moon predozirao. »Trebao sam umrijeti u isto vrijeme kad i Keith«, rekao je 56-godišnji Wood britanskom Sunday Mirroru. »Keith i ja stvarno smo se žestoko 'šlagirali' i zato me nije iznenadilo kad je umro u svom elementu«, rekao je Wood.</p>
<p>Inače, pitanje Woodovog zdravlja aktualizirano je liječničkim nalazom. Naime, Woodu su rekli da je u velikoj životnoj opasnosti ako ne prestane pušiti 30 cigareta dnevno, te da će zaraditi respiratornu bolest za koju ima genetske predispozicije.</p>
<p>»Doktori su me prepali, ali po njima, još imam priliku doživjeti starost ako se odreknem cigareta. Još uvijek imam jaka pluća, iako su bolesna. Ali, ako ne prestanem s pušenjem, opisali u mi to slikovito, pluća će mi eksplodirati - bum!« Bio bi to kraj za gitarista Rolling Stonesa, koji je ipak preživio mnogo veće ovisnosti. (Reuters/Z.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Preminuo skladatelj pjesme »Lord of the Dance« </p>
<p>LONDON, 14. ožujka</p>
<p> – Britanski skladatelj Sydney Carter, autor popularne pjesme »Lord of the Dance«, preminuo je u subotu u Londonu u 88 godini, izjavio je glasnogovornik obitelji. Pjesma nastala 1963. godine ujedno je i najpoznatije Carterovo djelo, a pravim je hitom poslala nakon što ju je američki plesač Michael Flatley, kojeg će hrvatska publika ponovno moći vidjeti u Zagrebu idućeg mjeseca, uvrstio u svoj plesni show »Lord of the -Dance«. </p>
<p>Pišući o toj pjesmi, Carter je 1974. godine kazao: »Vidim Krista kao inkarnaciju svirača koji nas doziva. On pleše u ritmu koji je zapisan u srcu naše stvarnosti«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Znanstvenici razvili kompjutorski sustav otisaka uha </p>
<p>LONDON, 14. ožujka </p>
<p> – Kriminalci pokušavaju izbjeći ostavljanje otisaka prstiju na mjestu zločina, ali da bi im doskočili britanski su znanstvenici razvili kompjutorski sustav koji im omogućuje da identificiraju – otiske uha. </p>
<p> Kriminalci često nose rukavice, ali je malo vjerojatno da će pokriti uši, a prije nego što pokušaju provaliti kroz vrata ili prozor mogli bi prisloniti uho kako bi čuli je li netko kod kuće.</p>
<p> Otisci uha bili su korišteni za identifikaciju pojedinaca i kriminalaca puno prije nego što su otisci prstiju postali popularni početkom 20. stoljeća. Oni su se vratili u upotrebu devedesetih godina, ali za razliku od otisaka prstiju nikad nisu bili organizirani u kompjutorski sustav. </p>
<p> »Razvili smo kompjutorski sustav za identifikaciju otisaka uha kao što postoji sustav otisaka prstiju«, rekao je profesor Guy Rutty, čelnik odjela forenzične patologije na Sveučilištu u Leedsu.</p>
<p> Ruttyjev sustav omogućava istražiteljima da sistematski traže otisak uha u bazi podataka umjesto da ručno sortiraju otiske.</p>
<p> »Koliko znamo ovo je prvi kompjutorski sustav u svijetu za otiske i slike uha«, rekao je on.</p>
<p> Otisci uha uzimaju se s oko 15 posto mjesta zločina u Britaniji i već su bili korišteni za hvatanje osumnjičenika u Nizozemskoj i Švicarskoj. Oni također iza sebe ostavljaju DNK.</p>
<p> Otisak uha lako se može uzeti s prozora i može pomoći u identifikaciji kriminalaca čak i ako nisu ostavljeni otisci prstiju.</p>
<p> »Naš sustav omogućuje razmjenu podataka i brzu komunikaciju između policijskih snaga«, izjavio je Rutty. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Internet kriv za širenje sifilisa među homoseksualcima?</p>
<p>PHILADELPHIA, 14. ožujka</p>
<p> - Internet je odigrao važnu ulogu u najnovijem porastu broja oboljelih od sifilisa među homoseksualcima jer se putem interneta upoznaju partneri za koje je manje vjerojatno da prakticiraju siguran seks, kaže se u jednoj novoj studiji.</p>
<p> Oko 22 posto homoseksualaca kojima je dijagnosticiran rani stadij sifilisa upoznalo je u vrijeme kad je zaraženo jednoga ili više partnera preko interneta, kaže se u studiji odjela za zdravstvo Los Angelesa.</p>
<p> I istraživači na nacionalnoj konferenciji o sprečavanju spolno prenosivih bolesti u Philadelphiji kažu da će homoseksualci koji se na Webu upoznaju s partnerima čak četiri puta vjerojatnije imati odnos s nepoznatim, nego ako se ne služe internetom. Osim toga, kod takvih je i više od dvaput veća vjerojatnost da su intravenozni ovisnici nego kod onih koji partnera pronalaze na tradicionalan način.</p>
<p> Od homoseksualaca koji su partnera pronašli online, 67 posto bilo je pozitivno na HIV, dodaje se u studiji.</p>
<p> »Internet je važan za prevenciju i nadzor širenja HIV-a i spolno prenosivih bolesti«, kaže Getahun Aynalem, autor studije. »Potencijalan rad na sprečavanju i nadzoru mora podrazumijevati i intervencije poput obraćanja online«, dodaje.</p>
<p> Internet je jedan od mnogih faktora koji pomažu širenju sifilisa i drugih spolno prenosivih bolesti među homoseksualnim muškarcima, rekao je Aynalem. Među ostalima ističe se upotreba metamfetamina i viagre. U SAD-u se učestalost sifilisa u zadnje tri godine povećala za 18 posto, objavio je američki Centar za nadzor i prevenciju bolesti (CDC). U slučaju homoseksualaca taj se broj udvanaesterostručio.</p>
<p> Od 1999. od 2003. s pet posto koliko je bilo homoseksualaca oboljelih od sifilisa u SAD-u, udio je skočio na 60 posto.</p>
<p> Istraživanje u Los Angelesu otkrilo je da muškarci koji na internetu pronalaze partnera vjerojatnije stupaju u opasan spolni odnos nego oni koji partnera pronalaze na drugi način. Na primjer, od onih koji su rekli da su dominantni partner u analnom seksu, njih 91 posto služi se internetom, a među onima koji se ne služe internetom takvih je 80 posto.</p>
<p> Web može pomoći i u nadzoru širenja spolno prenosivih bolesti, tvrde istraživači: mogu se osnovati i chat skupine u kojima će medicinski savjetnici raspravljati o spolno prenosivim bolestima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Potrošeni Hamletovi snovi</p>
<p>Redatelj Krešimir Dolenčić kultnu Shakespeareovu tragediju smjestio je u nesnošljivu stvarnost opterećenu zločinima / Konceptualna zbrka na elsinorskom dvoru / Hamlet Ranka Zidarića, gotovo u monološkoj formi, unaprijed ispisuje nacrt svoje tragične sudbine </p>
<p>O »Hamletu« se stoljećima govorilo, i to mnogo. Već je i glasoviti poljski teatrolog Jan Kott zapisao da je bibliografija rasprava i studija o »Hamletu« dva puta deblja od varšavskog telefonskog imenika. Ipak, svako vrijeme pa i svaki redatelj nastoje pokazati da je pri scenskim interpretacijama »Hamleta« uvijek nešto ostalo zaboravljeno, kao i da tragedija o danskom kraljeviću gledateljima još može ponuditi neke drugačije, neistražene i nepoznate izglede.</p>
<p> Za redatelja Krešimira Dolenčića, kako se navodi u programu riječke predstave, »Hamlet« je »savršeno organizirano, proračunato, dramaturški genijalno postavljeno veliko samoubojstvo u kojem sam Hamlet režira vlastitu smrt, polagano slažući unaprijed zadane kocke, znajući što ga očekuje u svakom trenutku i provocirajući onaj sljedeći«. Za dramaturginju Anu Tonković Dolenčić kultni je predložak »logična slagalica u kojoj svi dijelovi naizgled odgovaraju jedan drugome, ali jednako će uvjerljivi kao cjelina biti i u svakom sljedećem, drugačijem miješanju«.</p>
<p>Stoga ne iznenađuje što su na pozornici prizori ispremiješani, likovi izgovaraju tekstove koji u Shakespeareovu djelu pripadaju nekim drugim likovima, a dramski se materijal slaže u mozaičnu strukturu poništena ili odgođena središta. Iznenađuje pak da u toj dramaturškoj »metodičnosti ludila« izostaje onaj nadzor koji bi suodnose među scenskim protagonistima učinio stvarnim i razložnim u kontekstu mehanizma po kojem je, rukopisom tragedije, sve unaprijed zadano.</p>
<p> Jer, konceptualna zbrka u Elsinoru, što je proizvodi riječka izvedba, ne vodi u višeznačna, već u jednoznačna određenja situacija i likova čineći dramu o Hamletu plošnom te pomalo površnom, čak i u slučaju kada ona nastoji biti zrcalom ispraznosti našeg vremena.</p>
<p> Dolenčić postavlja naizgled efektne scenske slike i niže ih po linearnom redu, ne trudeći se da ih ispuni dinamikom dramskih relacija među likovima čime bi naglasio njihovu nesigurnu poziciju u tragičnim rasporedima. Režija riječke predstave bliža je opernoj, a dramaturgija stripovskoj, nego dramskoj te stoga izostaje mogućnost dinamiziranja scenskih zbivanja, a cijela dramaturška konstrukcija ostaje na početnom stanju, lišena unutarnje logike razvoja kojom bi se u konačnici opravdala tragedija.</p>
<p>Bliža monološkom modelu ta izvedba sve likove, osim Hamleta, čini epizodistima i nastoji im upisati mjesto u geometrijskoj križaljci, bez obzira na red pojavljivanja te razlog s kojim na pozornicu pristižu ili s nje odlaze. </p>
<p> Dekontrukcijska premještanja dramskog materijala te njegova redukcija, izostanak pojedinih likova (Duha Hamletova oca, Fortinbrassa, grobara, plemića, časnika), fragmentarna impostacija prizora, napose u prvom dijelu, ne pridonose otkrivanju novih učinaka, odnosno scenski utemeljenom osuvremenjivanju četiri stoljeća starog predloška.</p>
<p> Vizualno mnogo atraktivniji i nešto osmišljeniji drugi dio izvedbe, u kojem se prepoznaju utjecaji Istoka, upućuje na tragove moguće interpretacije »Hamleta« u doba interkulturalnih prijeloma i tranzicijskih nemira. Takvom »Hamletu« trebali su pristajati i metalni scenografski okvir što je ispisivao granice Elsinora u zamisli scenografa Dalibora Laginje, nenametljivo stilizirani kostimi Danice Dedijer te pogođeno promišljena glazba Stanka Juzbašića. </p>
<p>Nestrpljivošću Hamleta, u interpretaciji Ranka Zidarića, očito se nastojala naglasiti konceptualna neumoljivost njegova puta prema tragediji. Zidarićev danski kraljević, većinom u grču i s povišenim tonovima, ocrtavao je neurotičnost naše svakodnevice približavajući se tako modelu tragičnog junaka s kojim se susrećemo na ulici. Leonore Surian glumačkom je izravnošću u ulozi Ofelije na mjestima unosila svježinu i olakšanje u traumatičnu nesnošljivost elsinorske stvarnosti.</p>
<p> Klaudije Alena Liverića više je sličio na »jednog od prateće gospode« nego na danskog kralja, dok je Olivera Baljak dočarala prilično patetičnu Getrudu. Samozatajnog Horacija tumačio je mladi glumac Luka Peroš. Zdenko Botić glumački spremno portretirao je izgubljenog Polonija, a Damiru Orliću kao da je nedostajalo nešto više energije za ulogu Laerta.</p>
<p> I ma koliko nam se činilo, što dokazuje i najnovija izvedba riječkog kazališta, da je »Hamlet« opće mjesto, literarna i teatarska činjenica odavno već svima poznata, on nam se iznova može predstaviti poput zagonetke za koju nam je potrebno mnogo više truda nego što smo na početku mislili, da bismo je mogli riješiti.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Od vrana do radija</p>
<p>Tradicionalna godišnja smotra hrvatske filmske produkcije pokazala nove talentirane snage, koje stižu s Akademije, ali i skučenost mladih autora kada su</p>
<p> u pitanju provokativnije teme </p>
<p>Uvozne vrane« redatelja i scenarista Gorana Devića, studenta zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti, zasluženo je najbolji film 13. dana hrvatskog filma s tri glavne nagrade ocjenjivačkog suda – Grand prix kao najbolji film te s nagradama za režiju i scenarij – i nagradom kritičara »Oktavijan« za kratkometražni dokumentarni film. Slijedom najboljih tradicija hrvatske dokumentaristike, mladi Dević se, uz pomoć čak četvorice snimatelja (Mak Vejzović, Mario Oljača, Branko Pašić i Hrvoje Grizi), »zakvačio« za problem dosadnih i sve agresivnijih i brojnijih vrana koje su zagospodarile Siskom. </p>
<p>Vrane i industrija željeza baš i nemaju mnogo veze, osim što u današnje vrijeme i jedni i drugi grcaju u sivilu svakodnevnice pokušavajući se snaći i preživjeti. Goran Dević je laganim slijedom uporno i dosljedno slikao stanja i događanje unutar jednog malog grada i njegove tradicionalno razjedinjene zajednice, čak i kada su vrane u pitanju, jer jedni bi ih davili, gušili, gađali i uništavali, drugi plaču nad njihovom sudbinom, a trećima je svejedno. U svakom slučaju, autorski uvjerljiva, metaforična slika jednog društva i vremena. </p>
<p> U konkurenciji dokumentarnih filmova sličan, no posve drukčiji, je film »La Strada« Damira Čučića kojemu su pripale dvije nagrade za kameru (snimatelj Boris Poljak), premda je zaslužio i nagradu samom autoru. Čučić vješto i profesionalno uvjerljivo prati sudbinu jedne ulice. Duga, beskrajna, raznolika i provokativna vodnjanska »La Strada« oslikava život jednog grada, ali i duh područja u kojemu se nalazi – područja s isprepletenim jezicima, sudarima generacija i običaja, raznolikim obrtima i navikama u metežu šarenila i patine ljudskih života. Velika je šteta što redatelj nije bio discipliniraniji i samokritičniji te pred kraj dugih 29 minuta sažeo u efektnih 20, ili manje minuta. </p>
<p>Animirani film »Ciganjska« dvojice autora, Marka Meštrovića i Davora Međurečana (režija, scenarij, animacija), daje naslutiti nove ideje u hrvatskoj animaciji. Napravljen u 3D kompjuterskoj animaciji, film na originalan način predstavlja klasičan literarni predložak – baladu »Ciganjska« iz glasovitih »Balada Petrice Kerempuha« Miroslava Krleže. Njihov crno-bijeli svijet ispunjen sjenama i kišnim kapima, čudnim »nebeskim« rakursima snimanja i »ukočenim« likovima pogrebne povorke – uz dirljivu glazbu Cinkuša – istodobno nam potencira proročanstva Krleže o tragičnoj prošlosti jednog pjevača, ili možda o budućnosti koja neke od nas očekuje?</p>
<p> Autori eksperimentalnog filma i dalje pokazuju visoke profesionalne dosege bez obzira na generacijske različitosti, te ne čudi nagrađivanje debitantice Marije Prusine za izvrstan film »Uterus«, ali i zasluženo nagrađivanje veterana Ivana Ladislava Galete za opsežan projekt »Endart«. No autori kratkih igranih filmova nisu pokazali ništa svježe, iako je među njima bilo novih imena. Glavne boljke i dalje su neuvjerljivi scenaristički predlošci – što rade s tim ljudima, kada će ih početi učiti kako se filmski razgovara?! – koji koče i banaliziraju redateljske ideje.</p>
<p>Tako je redatelj Robert Orhel, nerijetko u svom inače solidnom filmu »Leti, leti«, često bio žrtvom plošnih i stereotipnih dijaloga (scenarij Koraljaka Meštrović), koji nisu mogli pokrenuti redateljeve zamisli i dokraja iskoristiti svježinu i uvjerljivost mladih glumaca, prije svih Leone Paraminski te odličnog, novog, Saše Anočića.</p>
<p>Originalnije i razigranije bile su Ida Tomić (redateljica) i Tanja Kirhmajer (scenaristica), autorice zanimljivog filmskog kolaža »Radio i ja« u kojemu dominira Krešimir Mikić, trenutačno najtraženiji domaći glumac. Uz velik glumački ansambl te prepletanjem prošlosti i sadašnjosti u rasponu od 40 godina, kao i događanjem ispred radijskog mikrofona i iza radio aparata, autorice su snimile priču o povijesti zagrebačke radio stanice – od svibnja 1926. do svibnja 1966. kada se pojavila televizija. No, bez obzira na sve izazove novih medija, radio je bio i ostao »najdraži bijeg od tišine« i pravi manifest »demokracije mašte«. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Deviću najviše nagrada</p>
<p>»Uvozne vrane« snimljene su u tri dana s idejom starom tri godine / Dević o planovima kaže: Pouzdaj se use i u svoje kljuse / Autori »Ciganjske«: Nastavljamo s Baladama Petrice Kerempuha/ Prusina: U filmu »Uterus« željela sam postići stanje hermetičnosti – očito uspješno</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Nakon proglašenja pobjednika i dodjele nagrada »13. dana hrvatskog filma« u Kinu SC u subotu, porazgovarali smo s autorima koji su ove godine odnijeli najviše nagrada, a svojim radom privukli pozornost. Najviše nagrada uključujući i Grand Prix ovogodišnjeg žirija, za dokumentarni film »Uvozne vrane« primio je Goran Dević, student četvrte godine Akademije dramskih umjetnosti. Uz Veliku nagradu žirija, Dević je nagrađen za najbolju režiju, najbolji scenarij, te za najbolji dokumentarni film – nagradom Oktavijan </p>
<p>»Nije to nagrada samo meni već svima koji su radili na ovom filmu, ali i nagrada dokumentarcu kao kategoriji. Također je i nagrada Akademiji koja nije nužno ustanova koja proizvodi morone. Kada kažem da studiram filmsku režiju na ADU, ljudi me gledaju kao da sam skijaš Trinidada i Tabaga, a iz ta su kuće, ma što govorili o njoj u zadnjih pet godina izašli Zvonimir Jurić, Zrinka Matijevič...«, rekao nam je Dević.</p>
<p>»Što se tiče filma, snimljen je u tri dana u Sisku, pa i sve ostalo napravljeno je relativno brzo, jer je sama ideja o njemu bila u mom malom mozgu tri godine. Iako sam uvijek žalio što film nisam ranije snimio, sada mi je zapravo drago da je malo pričekao. Dosad film još nije prikazan u Sisku, pa se toplo nadam da će se u skorije vrijeme i to ostvariti, da ga vide i ljudi koji u njemu sudjeluju«, kazao je Dević dodavši kako trenutačno za diplomski rad sprema jedan igrani film, a o daljnjim planovima kaže: Pouzdaj se use i u svoje kljuse.</p>
<p>Veliko osvježenje u hrvatskom animiranom filmu i favorit od samog početka festivala, film »Ciganjska«, Marka Meštrovića i Davora Međurećana, dobio je tri nagrade – od žirija za najbolju montažu i za najbolju glazbu, a Oktavijan za najbolji animirani film.</p>
<p>»Ideja da napravimo animirani film prema Krležinoj pjesmi iz Balada Petrice Kerempuha, proizašla je iz suradnje sa Cinkušima. Bila je osmišljena kao projekt, a glazba je rađena paralelno sa knjigom snimanja. Rad na filmu trajao je godinu dana, a najteže od svega zapravo je davanje intervjua«, rekao nam je Davor Međurečan, a Marko Meštrović koautor i bubnjar u etno skupini Cinkuši dodao je kako im je u planu nastaviti raditi na Baladama. </p>
<p>»Film je očigledno odlično prihvaćen pa ćemo ga i dalje slati na festivale. Nek se prikazuje što više«, rekao je Međurečan, koji je uz tri nagrade za »Ciganjsku«, dobio i nagradu »Zlatna uljanica« tjednika »Glas koncila«, za film »Kyrie Eleison« napravljen tehnikom 3D i animacijom lutaka. Najboljim debitantom na 13. DHF-a, proglašena je Maria Prusina, koja je filmom »Uterus« dobila i Oktavijana za najbolji eksperimentalni film (podjelivši je sa Ivanom Ladislavom Galetom i njegovim filmom »Endart« op.a.), te nagradu »Jelena Rajković«.</p>
<p>»Uterus je intimistički rad na osobnim stanjima, emocijama i doživljajuima, pa mi je teško izvlačiti podkontekste. Film se može shvatiti na različite načini, no ono što sam željela je postizanje stanja hermetičnosti i zatvorenosti, a u filmu se snažno osjeća tjeskoba, jer sam je tada osjećala« rekla nam je Maria Prusina dodavši kako se zapravo radi o filmu s kojim je diplomirala, a nagrade su je iznenadile, jer je jedino očekivala ući u konkurenciju.</p>
<p>»Trenutno mi eksperimentalni film pruža najviše mogućnosti da izrazim što želim, jer mogu manipulirati sa trajanjem – elementom koji me najviše privlači«, rekla nam je Prusina naglasivši kako je u radu najbitnija iskrenost. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Posveta Sweelincku </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Solistički recital orguljašice Ljerke Očić u sklopu ciklusa Kućnih koncerata »Iz salona Očić« Društva za promicanje orguljske glazbene umjetnosti »Franjo Dugan« predstavio je izbor skladbi velikog nizozemskog skladatelja Jana Pieterszoona Sweelincka (1562.-1621.). Taj posljednji veliki nizozemski polifoničar naslijedio je svojega oca na mjestu orguljaša prvo u staroj crkvi, a potom i u katedrali u Amsterdamu. Bio je velik majstor i skladatelj za instrumente s tipkama. Također ugledni pedagog, koji je znatno utjecao na iduće generacije orguljaša i skladatelja, čija se škola preko njegovih učenika proširila i u Njemačku kao i u susjedne zemlje. </p>
<p>U Sweelinckovim skladbama osjeća se podjednako utjecaj talijanske renesanse i tehnike variranja engleskih virginalista, u osebujnoj simbiozi invencije i uzorna skladateljskog sloga, koja mu je osigurala visoko mjesto u povijesti instrumentalne glazbe prije Bacha. Na pragu Baroka Sweelinck je bio velik majstor kontrapunkta i variranja, sa velikim bogatstvom osjećaja od svjetovne radosti do vjerske kontemplativnosti. Sve su te karakteristike došle do izražaja u zanimljivom i raznolikom izboru Ljerke Očić, koja je vrijednost Sweelinckovih partitura otkrila za dvogodišnjeg boravka u Amsterdamu, s razlogom posvetivši večer samo njegovim skladbama. Uz zanimljiv razgovor o Sweelincku i njegovom vremenu u izravnom prijenosu urednika Branka Magdića na trećem programu Hrvatskoga radija, Ljerka Očić je izvela nekoliko različitih tematskih cjelina. Bile su to četiri varijacije na koralni duhovni predložak »Vjerujem u jednoga Boga«, tri varijacije na svjetovne napjeve (»More Palatino«, »Mein junges leben Hat Ein End«, »Unter der linden grüne«), i tri varijacije na plesne teme (»Balletto del Granduca«, »Pavana Lachrimae«, »Pavana Hispanica«). Te tematski različite skupine varijacija bile su omeđene »Echo Fantasiom in a« na početku i »Toccatom in« C na kraju večeri. </p>
<p>Kvalitetan i zanimljiv program kao i maštovito registrirana, nadahnuta i plastična izvedba Ljerke Očić naišli su na lijep prijem brojne publike salona Očić kojoj je riječju i glazbom na najljepši način otkriven tek fragmentarno poznat opus velikog nizozemskog majstora Sweelincka, dostatan cjelovite i zaokružene autorske večeri. </p>
<p>Višenja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Scanner u KSET-u </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Multimedijalni institut (mi2) u suradnji s Klubom studenata elektrotehnike predstavlja u ponedjeljak u KSET-u novu sezonu mamatronic događanja. U prvom ovogodišnjem događanju predstavit će se ljubljanska izdavačka kuća »rx:tx« te jedan od najznačajnjih glazbenih umjetnika današnjice – Scanner. Robin Rimbaud aka Scanner britanski je umjetnik, pisac, medijski teoretičar i kritičar koji skenira, piše, producira i izvodi eklektični mix umjetničkih i društvenih formi.</p>
<p> Kako ističe Bojan Mandić, jedan od voditelja programa, Scanner je jedan od najoriginalnijih umjetnika današnjice koji je u stalnoj akciji pronalaženja novih prostora i mogućnosti prezentacija svoje glazbe i rada, bilo da se radi o skeniranju telefonskih razgovora, snimanju beatova ulice, višestrukim koncertima na različitim mjestima u isto vrijeme, remixiranju zvuka filmova Jean-Luca Godarda, ili samo o stvaranju glazbe.</p>
<p> Neprestana interakcija zvuka prirode i civilizacijskih tekovina, prikazuje ga kao jednog od rijetkih umjetnika povezanog s različitim načinima umjetničkog izražavanja, u rasponu od visokih akademskih institucija do nezavisnih aktivističkih grupa. Recentan album »Double Fold« objavljen je za slovensku izdavačku kuću rx:tx i inspiriran je istoimenom kontroverznom knjigom američkog autora Nicholasa Bakera, koja se bavi vladinim programom za uništavanje papirnih novinskih biblioteka i arhiva te njihovim premještanjem na tajne i nedostupne mikrofilmove. Album se bazira na tehnoidnom konstantnom pulsirajućem beatu od 128 BPM koji je nadograđen samplovima izvučenim iz medija o temi knjige.</p>
<p> Prije samog nastupa, Scenner će održati javno predavanje, »Conversing with Ghosts«, u net. kulturnom klubu MaMa, u Preradovićevoj 18, s početkom u 17 sati.</p>
<p> Iste večeri mamatronic će u KSET-u predstaviti i francuske umjetnike Laurenta Pernicea i Jacquesa Barberija. Pernice je ikona francuske eksperimentalne elektronike s korijenima u industrial rock sceni osamdesetih. U devedesetima je istraživao različite segmente elektronske glazbe, što ga je dovelo do spajanja elektronske glazbe i jazza. Rezultat je »Drosophiles et Doryphores«, album nastao u kooperaciji sa saksofonistom Jacquesom Barbérijem s kojim će ga i predstaviti u Zagrebu. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>»Dosta mi je vrijeđanja i priča o sreći, odlazim iz Varaždina« </p>
<p>»Trebalo je prije svega i znanja i kuraže da se povuku potezi koje sam povukao, a ne samo sreće. Trebalo je fizički pripremiti momčad da zna na pravi način odgovoriti na moje zahtjeve« / »Jako sam povrijeđen pogrdnim povicima s tribina i trenutno najozbiljnije razmišljam napustiti Varteks, jer samo ja znam što sam sve zatekao i što sam sve dosad učinio« / »Hrvatska na EP može do finala ako Barić bude pametan, a ako ne bude onda ćemo brzo kući«</p>
<p>VARAŽDIN, 14. ožujka</p>
<p> – Varteks je ostvario cilj! Kolo prije kraja osnovnoga dijela prvenstva izborio je nastup u Ligi za prvaka, ali Varteksov strateg Miroslav Blažević ipak je u krugu prijatelja priznao da je i te kako povrijeđen pogrdnim povicima s varaždinskih tribina, te da najozbiljnije razmišlja odstupiti. Hoće li Ćiro šokirati Varaždince, koji su još uvijek pod dojmom šokantne utakmice protiv Zadra, i doista napustiti Varteksovu klupu? </p>
<p> Hoće li pravi miljenik sreće Miroslav Ćiro Blažević, o kojem se u Varaždinu iz tjedna u tjedan raspredaju legende o njegovih devet mačjih života i neobičnoj sposobnosti da se izvuče iz gotovo izgubljenih situacija, naprasno zaključiti varaždinsku priču? Blažević je nepredvidiv i teško je naslutiti svaki njegov idući korak. Jednako kao povici s tribina vrijeđaju ga i konstatacije da uvijek ima sreće, jer, kaže Blažević, on svojim strateškim i hrabrim potezima čini sve da se i »sreća stavi na njegovu stranu«. I, zapravo, kada se pogleda statistika u kojoj stoji da je Varteks u utakmici protiv Zadra imao čak 26 udaraca prema vratima, od toga 11 u okvir, da je imao 15 kornera i držao loptu u posjedu 57 posto vremena, onda se na najbolji način iščitava kako to Blažević »stavlja sreću na stranu svoje momčadi«. </p>
<p> – Veoma sam sretan jer su moji igrači zaslužili ovu pobjedu i ulazak u elitni razred hrvatskog nogometa, ali sam istodobno i veoma tužan, jer su me veoma pogodili pogrdni povici s tribina i trenutno najozbiljnije razmišljam napustiti Varteks, jer samo ja znam što sam sve zatekao i što sam sve dosad učinio. To se vidjelo i u subotnjoj utakmici u kojoj smo očitovali visoki moral i vjeru i bili smo u stanju kompromitirajuću situaciju okrenuti u našu korist. To je najvjerodostojnija potvrda visokog morala i fizičke spremnosti momčadi,k oju su mi mnogi spočitavali zbog kasnijeg početka priprema. Igrači su pravodobno ušli u top-formu. Bog nije dao svakom da zna dovesti momčad u pravo vrijeme u pravo stanje. To se mora studirati na znanstvenoj osnovi. Ako ne poznaješ sve biološke zakonitosti, vrlo teško ćeš moći sprovesti racionalne pripreme koje te kasnije mogu dovesti do adekvatnog rezultata. Samo tako spremljena momčad ima neophodnu moć i sposobnost preokrenuti rezultat kao štoje to učinio Varteks u ovoj utakmici.</p>
<p>• Gubili ste 0-2 dvadesetak minuta prije kraja dvoboja. Jeste li i tada vjerovali da možete ipak uspjeti?</p>
<p>– Da, ja sam vjerovao! Koliko god to sada čudno zvuči, ali ja sam vjerovao da ćemo uzeti tri boda. Ma, koji bi se trener usudio učiniti ono što sam ja naredio u zadnjim trenucima susreta i staviti sve na kocku, da nisam vjerovao. Nakon što smo u deset minuta stigli dva pogotka prednosti neki su pomislili da je i bod dovoljan. Direktor kluba Nevenko Herjavec tražio je od mene da vratim Vasilja na gol, jer sam i vratara poslao u napad. Ali, nisam ga vratio, igrao sam na sve ili ništa i baš je Vasilj odigrao ključnu povratnu loptu u akciji za postizanje pobjedonosnog pogotka! </p>
<p>• Što ste rekli igračima u svlačionici nakon šokantno primjenoga pogotka u sudačkoj nadoknadi prvoga poluvremena?</p>
<p>– Kazao sam im neka se nitko ne vraća s terena bez pobjede, neka se ne vraćaju na kraju u svlačionicu ne donesu li tri boda. Morao sam ih uvjeriti da mogu uspjeti, jer ako igrači ne vjeruju u uspjeh, onda uspjeha nema.• Nakon svih ovih šokantnih utakmica i tijesnih rezultata, a na kraju i ulaska u Ligu za prvaka, morate priznati da ste miljenik sreće.</p>
<p>– A, ne, nikako! Dosta mi je tog stalnog ponavljanja priče o sreći i o mojih devet mačjih života. Svi govore sreća, sreća! Ovdje sreća, ondje sreća. Pa ja sam je isprovocirao, a to treba znati. Gledajte sada svi vi koji me podučavate o sreći: svi ste mi zamjerili kada sam stavio Vučkovića. A taj Vučković napravi devijaciju glavom i mi postignemo drugi gol. Pa onda, svi ste se lovili za glavu kada sam potjerao Vasilja prema golu Zadra. Vasilj ode i da povratnu loptu i Kristić postigne gol. Pa priznajte, trebalo je tu znanja i kuraže da se povuku ti potezi, a ne samo sreće. Trebalo je fizički pripremiti momčad da zna na taj način odgovoriti na moje zahtjeve. Malo sam euforičan i neugodno mi je hvaliti se. No, oprostite mi jer smo uspjeli u nemogućoj misiji.</p>
<p>• Jeste li u ovoj utakmici rehabilitirali neke igrače koji su bili na rubu izlaska iz momčadi? Karić dugo nije bio strijelac, doveo vas je na rub strpljenja. Dali ste mu ultimatum, a on je odgovorio sa dva postignuta gola.</p>
<p>– Karić se probudio u pravom trenutku. S razlogom je proglašen igračem utakmice. Osim ta dva pogotka, on je bio pokretač i permanentna opasnost za protivničkog vratara. Davao je ton cijeloj momčadi svih devedeset minuta. Čestitam mu, on je razlog mog velikog optimizma uoči utakmica koje nas očekuju. Osim Karića moram pohvaliti cijelu momčad za visoki moral. Gleda li se posljednjih sedam kola, Varteks je trećeplasirana momčad, odmah do Hajduka i Rijeke, a ispred Dinama. • Jedan imperativni zadatak koji je bio stavljen pred vas ste odradili, ušli ste u Ligu za prvaka. Drugi imperativ je, navodno, osvajanje Kupa? </p>
<p>– Imam mnogo razloga za veselje jer smo ostvarili svoj cilj. Što se tiče osvajanja Kupa, to je netko izmislio prije nego sam došao u Varaždin. Naš je cilj da ostanemo što dulje u borbi za Kup, ali da osvajanje Kupa postavim kao imperativ, bio bih potpuni šarlatan. Te se gluposti sjetio netko od mojih rukovodilaca.</p>
<p> </p>
<p>• Ne mislite li da je Vasilj zaspao kod prvog pogotka, da je mogao bolje intervenirati?</p>
<p>– Vasilj nas je toliko puta spašavao i vadio da i on može jednom zaspati. Ali, on je dao i položeno loptu prije našeg pobjedonosnog gola kao najbolji napadač i to mu donosi ocjenu više.</p>
<p>• Varteks je sada u Ligi za prvaka, do kuda može stići? Nije li sada već i Europa na vidiku?</p>
<p>– Sada nam je cilj izlazak u Europu!</p>
<p>• U ovim trenucima slavlja i euforije, kada Vam je glava puna Varteksa i Lige za prvaka, ipak pogledajmo dva mjeseca unaprijed, na nastup hrvatske reprezentacije na Europskom prvenstvu u Portugalu. Što kao »trener svih trenera« mislite o stanju u reprezentaciji i što ona može učiniti u Portugalu?</p>
<p>– Hrvatska može do finala ako Barić bude pametan, a ako ne bude onda ćemo brzo kući. </p>
<p>Bezbrojni pozivi na mobitel, čestitanja i euforija odvukli su Blaževića od novinara i prepustili ga mogućim nagađanjima o tome što će se dogoditi u posljednjem kolu osnovnog dijela prvenstva kada Ćiro gostuje na domaćem terenu, u Maksimiru. Jasno, pod uvjetom da dotad ne napusti Varteksovu klupu... </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatski klubovi ostaju bez Uleb kupa</p>
<p>U sveukupnom zbroju hrvatski klubovi ostvarili su najmanje pobjeda u odnosu na slovenske i srpske klubove, pa bi shodno dogovoru uoči sezone od jeseni trebali imati tri, umjesto dosadašnja četiri mjesta u Goodyear ligi</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Nakon 25 odigranih kola košarkaši Zadra na sedmom, Zagreb na devetom i Split na desetom mjestu Goodyear lige… Posljednje kolo regionalnog natjecanja sljedećeg vikenda ionako neće promijeniti loš plasman hrvatskih klubova. Izuzev Cibone, koja bi trebala osigurati »jedinicu« uoči završnog turnira, preostali trojac nije se proslavio u ligi sa susjednim zemljama. </p>
<p>Kako je plasman u Goodyear ligi, koja bi se u suprotnom igrala »za čavle«, uvjet za natjecanje u Uleb kupu, jasno je da Zadar, Zagreb i Split neće sljedeće sezone igrati u drugom po snazi europskom natjecanju. Osim ako ne iskrsne koja pozivnica.</p>
<p> U Uleb kupu igrat će, osim Cibone i Union Olimpije koje imaju zajamčen nastup u Euroligi, još četiri kluba iz Goodyear lige, možda i pet, ako beogradski Reflex dođe do završnice Uleb kupa. </p>
<p>Sva tri hrvatska kluba igrala su ove sezone u tom natjecanju, ali ostvarili su mizeran učinak, ne plasiravši se u drugi krug, odnosno u osminu finala. Naši klubovi su zajedno ostvarili 11 pobjeda u ukupno 30 utakmica, što je slab postotak. Zagreb je imao omjer 2-8, Zadar 5-5 i Split 4-6. Za ilustraciju, prošle je godine slovenska Krka, pod vodstvom hrvatskog izbornika Nevena Spahije, dogurala do finala u kojem je bolja bila španjolska Pamesa. </p>
<p>Košarkaši Zadra, prošlogodišnji senzacionalni pobjednici Goodyear lige, porazom su u Jazinama protiv Budućnosti potpuno podbacili.</p>
<p> Od kandidata za »final four« Jusupova momčad je pala na sedmo mjesto. Čini se da je neuspjeh u Kupu Krešimira Ćosića ostavio dubok trag na zadarskim igračima koji su se koncentrirali na osvajanje trofeja u Jazinama, procijenivši da u prvenstvu, pa čak i Goodyear ligi, nemaju izgleda doći do vrha. A sezona bez trofeja u Zadru je uvijek bila loša.</p>
<p> Zagrebaši i Splićani ostali su u drugoj polovici redoslijeda, u društvu košarkaša Širokog, Banjalučke pivare i Slovana. Obje momčadi iz godine u godinu igraju s mladima (izuzetak je kratkotrajni dolazak Rađe, Zdovca i Sesara na Gripe) koji naravno osciliraju u igri. Tako se i dogodilo da Splićani nakon sjajnih igara na završnom turniru hrvatskog Kupa i pobjeda protiv Cibone i Zadra nanižu tri poraza.</p>
<p>U sveukupnom zbroju hrvatski klubovi ostvarili su najmanje pobjeda u odnosu na slovenske i srpske klubove, pa bi shodno dogovoru uoči sezone od jeseni trebali imati tri, umjesto dosadašnja četiri mjesta u Goodyear ligi.</p>
<p> U ligi od 14 klubova jedno je mjesto trebalo biti ostavljeno za Maccabi, koji po svemu sudeći, više nije zainteresiran za to natjecanje.</p>
<p> Ostaje mogućnost da se uputi pozivnica nekom klubu ili da sve ostane po starom, da Hrvatska, Slovenija i SiCG imaju i dalje po četiri kluba. U »bratskoj ligi« ionako se sve rješava dogovorom…</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Uskoro će u NBA ligi igrati i europske momčadi«</p>
<p>Još nemam snage otići na utakmice Houstona, doći u dvoranu. Previše je tu emocija, zasad se samo držim televizora, kazao je Rudy Tomjanovich</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Rudy Tomjanovich, skaut i bivši trener Houston Rocketsa s kojima je osvojio dva naslova NBA prvaka, završio je mini-turneju po Hrvatskoj posjetom utakmici Zagreba i Splita. Nakon euroligaškog dvoboja Cibone protiv Tau Ceramice trofejni trener teksaške momčadi pogledao je u Trnskom dvoboj momčadi u kojima igraju dva trenutno najveća talenta hrvatske košarke – Roko Leni Ukić i Marko Tomas. Tomjanovich se naravno nije izjašnjavao o igračima koje je »snimio«, već je kazao: </p>
<p>– Radi se o najmlađim momčadima koje sam gledao u Europi. Ostale momčadi imaju po dva, tri igrača te dobi, dok okosnicu Splita i Zagreba čine vrlo mladi igrači. </p>
<p>I u NBA ligi igraju sve mlađi momci, od kojih neki nisu niti krenuli na koledž, već su u najjaču ligu svijeta stigli izravno iz srednje škole. </p>
<p>– To je problem koji je uzeo previše maha. Morat ćemo krenuti u drugom smjeru jer igrači nemaju vremena za razvoj. U vrijeme dok sam igrao na sveučilištu, prve godine nismo mogli nastupati, već smo se prilagođavali na studenstki život. Sada, na četvrtoj godini nemate više igrača za draft, svi su već ranije izabrani. Košarkaši se traže po srednjim školama, pojasnio je Tomjanovich koji je imao ne samo košarkaških razloga za posjet Hrvatskoj. </p>
<p>Na Braču, točnije u Supetru, bivši trener Houstona bio je kod prijatelja i u potrazi za rodbinom i korijenima svoje obitelji. </p>
<p>– Prvi put sam u Hrvatskoj, nadam se da ću doći još mnogo puta. Kod vas je prekrasno, supruga i ja smo oduševljeni. </p>
<p>Rudy T, kako mu je nadimak u SAD-u, dobio je bitku sa zloćudnom bolešću zbog koje je morao, nakon više od desetljeća, otići s klupe Houstona. </p>
<p>– Moja uloga u momčadi se promijenila. Polako se vraćam, za nekoliko godina ću odlučiti što dalje, možda se čak vratim trenerskom poslu. </p>
<p>Svjetla NBA lige i trenerska klupa očito jako nedostaju Tomjanovichu...</p>
<p>– Bio sam jako povezan s momčadi, bili smo kao obitelj. Za obje strane bio je strašan šok kad sam morao otići. Zvalo me nekoliko igrača, ali to je jedini kontakt. Još nemam snage otići na utakmice Houstona, doći u dvoranu. Previše je tu emocija, zasad se samo držim televizora, kazao je Rudy Tomjanovich koji je za kraj ponudio zanimljivo mišljenje: </p>
<p>– Samo je pitanje vremena kada će jedna europska momčad zaigrati u NBA ligi. Tu ima dovoljno dobrih igrača, a i NBA liga se želi proširiti. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Ne bude li osmerac dovoljno jak, idemo u četvercu« </p>
<p>»Rezultati nakon zimskih priprema pokazuju da imamo dobar osmerac i realne izglede za odlazak u Atenu. Neće biti lako, jer su još tri posade iznimno kvalitetne. Rumunji su jaki, a tu su još Rusi i Nizozemci. Do lipnja još ima vremena da se odlučimo - ako ustanovimo da osmerac nema previše izgleda, na kvalifikacije ćemo ići u četvercu« </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Igor Boraska, veslač splitskoga Gusara, priprema se za odlazak na svoje četvrte Olimpijske igre. Podsjetit ćemo da je bio u Atlanti 1996., u Sydneyu 2000. s osmercem je osvojio broncu, a bio je i na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju (bob). Uvjeren je da će se u Ateni boriti za medalju kao član osmerca, iako naša posada u kraljevskoj veslačkoj disciplini još nema vizu za OI. U lipnju su kvalifikacijske utrke, a Boraska o tome kaže: </p>
<p>– Rezultati nakon zimskih priprema pokazuju da imamo dobar osmerac i prema mom mišljenju realne izglede za odlazak u Atenu. Neće biti lako, jer su još tri posade iznimno kvalitetne. Rumunji su jaki, a tu su još Rusi i Nizozemci. Do lipnja još ima vremena da se odlučimo - ako ustanovimo da osmerac nema previše izgleda, na kvalifikacije ćemo ići u četvercu. </p>
<p>Hrvatska ima osam kvalitetnih veslača, koji bi mogli ući i u borbu za medalju na OI. Uz Borasku, tu su još Vučičić, Dragičević, Milin, Vujević, Bajlo, Martinov i Vekić.</p>
<p>– Ovo je dobra posada, a prije kvalifikacija ćemo sudjelovati na dvije utrke Svjetskoga kupa. Početkom svibnja u Poljskoj i krajem svibnja u Njemačkoj vidjeti ćemo što možemo i kako ćemo djelovati kao posada. Te će nam dvije regate biti putokaz za donošenje odluke hoćemo li u osmercu pokušati proći kvalifikacije. Moja je prognoza da smo mi i Rumunji za nijansu bolji od Nizozemaca i Rusa, kazao je Boraska, koji je u 34. godini bolji nego ikad. </p>
<p>Stoga se ne treba iznenaditi ako nakon Atene odluči doveslati i do Pekinga 2008. </p>
<p>– Rezultati si mi iznimni i baš poticajni da nastavim veslati. Fizički bih bez problema mogao izdržati još jedan olimpijski ciklus, ali me umaraju ova prepucavanja s HOO-om, traženja stipendija, svi financijski i birokratski problemi. Nailazimo na niz prepreka tijekom priprema, a ako se ostvarimo željeni rezultat puca se po sportašima i proziva ih se krivcima. Sada je važno samo da se kvalificiramo u Atenu, a poslije ću vidjeti, ne želim reći da neću ići u Peking, zaključio je Igor Boraska. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>FIS ponovno odigrao ulogu Boga</p>
<p>Uglađena svita iz FIS organizacije ponovno se poigrala Boga i dijelila kristalne globuse kako im se prohtijelo. Smiješne odluke, smiješne gospode u smiješnom sportu. Jer, Raichu je onemogućeno da skijanjem, svojim poslom, postane pobjednik</p>
<p>SESTRIERE, 14. ožujka</p>
<p> – Smiješno ili tragično, ali apsolutno nesportski završena je sezona Svjetskog kupa skijaša. Jer, trofeji se nisu dijelili posredstvom sportske kvalitete onih najboljih, već odlukama gospode s kravatama. »Uglađena« svita iz FIS organizacije ponovno se poigrala Boga i dijelila Kristalne globuse kako im se prohtijelo. Smiješne odluke smiješne gospoda u smiješnom sportu.</p>
<p>Subota u Sestriereu izgledala je stravično. Magla, snijeg i vjetar su valjda približili sliku kakva je uobičajena u paklu. No, u nedjelju se zimsko središte Piemontea kupalo u suncu, predivan scenariji za vrhunac skijaške sezone. No, FIS je »rabijatno« odlučio kako se veleslalom neće održati jer će produženje sportskog dana poremetiti hotelske smještaje, televizijske prijenose i slično. I Benjaminu Raichu je oduzeta mogućnost da pobijedi.</p>
<p>– Žao mi je Raicha jer znam kako se osjeća. Identična stvar se meni dogodila prije pet godina kada je otkazan superveleslalom u Garmischu. Tada sam ja imao mogućnost pobijediti, osvrnuo se pobjednik Svjetskog kupa Hermann Maier na odluku koja ga je promovirala u velikog pobjednika.</p>
<p>Osim što se kičasta ekipa iz FIS-a grubo poigrala sa Raichom, osim što je oštetila i Finca Palandera koji bi u svoju domovinu vjerojatno odnio trofej najboljeg u veleslalomu, dotični šarlatani su podcijenili i sve pratitelje ovog sporta koji svakom sljedećom sezonom postaje sve truliji. Jedina sreća u ovom skandalu je ta što je Veliki globus stao na razmeđi dvojice Austrijanaca. O kakvoj bi tek uroti pričali da je na mjestu Raicha bio Ivica Kostelić ili da je neki Amerikanac ili Talijan bio oštećen poput nemoćnoga Raicha.</p>
<p>Mladi Austrijanac, koji je trenutačno najkompletniji skijaš na svijetu, možda više nikada u karijeri neće doći tako blizu Velikoga kristalnog globusa. Uostalom, toliko je bio ošamućen odlukom da je nije previše niti komentirao, osim:</p>
<p>– Žalostan sam, zaslužio sam dobiti priliku pokušati prestići Maiera.</p>
<p>Iako se pobjedom Maiera dogodila još jedna herojska sportska priča, s obzirom da je prije dvije godine »Herminator« u teškoj prometnoj nesreći za milimetre izbjegao smrt, a danas je četvrti put u karijeri pobjednik Svjetskog kupa, zanimljivo da je većina Austrijanaca u ovom dvoboju bila na strani mlađeg – Raicha. No, što sva priča vrijedi kada su iznad sporta šarlatanska gospoda s kravatom.</p>
<p>Ukoliko skijanje nije vaša omiljena sportska zanimacija, dotična odluka može se preslikati i na ovaj način. Nogometaši Milana strijepe na čelu ljestvice sa 70 bodova, jer drugoplasirani Juventus zaostaje pet bodova, ali ima i dvije utakmice manje. Domaćinstvo sa Lecceom i gostovanje kod Ancone. Na San Siru s pravom raspaljuju alarmantno stanje, jer logično je očekivati šest bodova Juventusa. No, odjednom Talijanski nogometni savez odlučuje da Juventus ne igra te dvije utakmice, jer tih je dana Apenine udario snježni val. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Palander ostao i bez slalomskog naslova</p>
<p>SESTRIERE, 14. ožujka</p>
<p> – Nedjelja u Sestriereu, posljednji dan Svjetskog kupa, prošao je u posvemašnjem košmaru nakon FIS-ove odluke o ukidanju veleslalomske utrke. Tako je indisponirani Benjamin Raich zauzeo tek deseto mjesto u slalomu i skoro ostao bez trećeg mjesta u ukupnom redoslijedu.</p>
<p>Jedina neizvjesnost koju je nosila nedjelja bila je borba Palandera i Schönfeldera za slalomsku krunu. </p>
<p>Pa, iako je Finac pobijedio u nedjelju to mu nije pomoglo. Jer, Schönfelder je drugim mjestom sačuvao prednost i postao novi »kralj slaloma«. Kod djevojaka je Anja Pärson novim uspjehom u veleslalomu na pravi način okrunila dominaciju kroz cijelu sezonu.</p>
<p>• Rezultati slaloma: 1. Palander (Fin) 1:49.67, 2. Schönfelder (Aut) +0.03, 3. Pranger (Aut) +0.13...</p>
<p>Konačni redoslijed slaloma: 1. Schönfelder (Aut) 630 bodova, 2. Palander (Fin) 595, 3. Raich (Aut) 468..., 14. KOSTELIĆ (Hrv) 195...</p>
<p>Konačni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Maier (Aut) 1265, 2. Eberharter (Aut) 1223, 3. Raich (Aut) 1139, 4. Miller (SAD) 1134, 5. Rahlves (SAD) 1004..., 34. KOSTELIĆ (Hrv) 271...</p>
<p>Rezultati veleslaloma: 1. Pärson (Šve) 2:13.70, 2. Karbon (Ita) +1.11, 3. Meissnitzer (Aut) +1.27...</p>
<p>Konačni redoslijed veleslaloma: 1. Pärson (Šve) 630, 2. Karbon (Ita) 343, 3. R. Contreras (Špa) 339...</p>
<p>Konačni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Pärson (Šve) 1561, 2. Götschl (Aut) 1344, 3. Riesch (Njem) 977, 4. H. Gerg (Njem) 962, 5. Montillet (Fra) 957..., 58. FLEISS (Hrv) 116..., 78. JELUŠIĆ (Hrv) 46... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mladost preuzela prvo mjesto u skupini</p>
<p>Posljednji dvoboj u skupini C vaterpolisti Mladosti će odigrati za dva tjedna u Nici protiv Olympica, momčadi koju su na Savi nadigrali sa 10-6</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Vaterpolisti Mladosti širom su otvorili vrata četvrtfinala Eurolige. Prvo mjesto u skupini C mladostaši su preuzeli nakon 9-6 (3-0, 2-2, 3-3, 1-1) pobjede protiv Primorca iz Kotora u dvoboju 5. kola. Jednakim rezultatom uzvratili su Primorcu za poraz na početku nastavka sezone i tako definitivno potvrdili da su u Kotoru imali loš dana, kakav se događa svakoj momčadi.</p>
<p>– Utakmicu u Kotoru smo odigrali nakon velike stanke i to nije bio pravi odraz naše kvalitete. Sad se vidi da smo dobro trenirali u toj pauzi. Jednostavno trebamo misliti samo na svoju igru, ne smijemo gledati protiv koga igramo. I onda nas malo tko može dobiti. Nema opuštanja, idemo u Nicu po pobjedu i potvrdu prvog mjesta, rekao je vratar Dalibor Perčinić.</p>
<p>Pitanje pobjednika uvelike je riješeno već u prvoj četvrtini. Početnih sedam minuta mladostaši su odigrali profesorski. Lopta je u napadu brzo mijenjala vlasnika, Primorac i Kobešćak su pogodili nakon izborenog igrača više, dok je Jelača odlično asistirao Jerkoviću za 3-0 vodstvo. A u odlično postavljenoj obrani nije bilo prolaza za Kotorane, ako lopta nije udarila u »šumu« mladostaških ruku, onda je na mjestu bio raspoloženi Perčinić, koji je upisao deset obrana.</p>
<p>Nakon što je Primorac drugim, od ukupno tri pogotka, povećao vodstvo na početku druge dionice, Kotorani su tek u devetoj minuti utakmice, iz 11. napada, uspjeli prvi put svladati Perčinića. A do kraja mladostaši su bez problema održavali stečenu prednost. Osim Primorca i Perčinića, ponovo je među najboljima bio Revaz Čomahidze. Osim što je u napadu izbacio najviše suparničkih igrača, ruski centar s hrvatskom putovnicom je upisao tri pogotka, iako je na trenutke imao i po tri čuvara na leđima. Povrh svega, strijelac pet od šest pogodaka Mladosti u kotoranskoj utakmici, bio je jednako koristan u obrani, gdje je uspješno zaustavio nekoliko gostujućih napada.</p>
<p>– Sad smo 80 posto u četvrtfinalu. Posebno sam zadovoljan prvim dijelom utakmice. Igrali smo upravo onako kako smo se i dogovorili u svlačionici, što je urodilo plodom, kaže Čomahidze.</p>
<p>Upravo zbog blistavog izdanja Mladost može žaliti što nisu pobijedili sa više od tri pogotka razlike, jer bi u tom slučaju bili ispred Primorca i u slučaju jednakog broja bodova nakon posljednjeg kola. A posljednja tri napada mladostaša okončani su udarcima u vratnicu...</p>
<p>Posljednji dvoboj Mladost će odigrati za dva tjedna u Nici protiv Olympica, momčadi koju su na Savi nadigrali sa 10-6. Ako pobjede, bit će prvi u skupini. U slučaju neodlučenog ili poraza, Mladost će ovisiti i o ishodu dvoboja BVSC-a protiv Primorca u Budimpešti.</p>
<p>• Plivalište na Savi</p>
<p>MLADOST – PRIMORAC 9-6 (3-0, 2-2, 3-3, 1-1)</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Kucarov, Jelača, Koljanin, Nastran, Rončević, Milaković, Primorac 3, Jerković 1, Čomahidze 3, Rogin 1, Kobešćak 1, Kačić.</p>
<p>PRIMORAC: Radić, Danilović 3, Petrović, Bjelica, Pasković, M. Janović, N. Janović, Gak 1, Tičić 1, Pejaković, Vukanić 1, Milić, Marjan.</p>
<p>SUCI: Tulga (Tur) i Moliner (Špa). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 3 (8), Primorac 3 (9).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Revaz ČOMAHIDZE.</p>
<p>• Ostali rezultati, skupina C: BVSC – Olympic 11-8: redoslijed: Mladost 6, Primorac 5 i BVSC po 5, Olympic 4; skupina D: Lukoil – Honved 4-4, Jadran Herceg Novi – Jug CO 5-6; redoslijed: Jadran HN 7, Jug CO 6, Honved 4, Lukoil 3.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Još u šoku zbog madridske tragedije, Španjolci masovno izišli na izbore </p>
<p>Španjolci bijesni na vladu što ustraje na tvrdnji da je ETA glavna osumnjičena za atentat u kojemu je život izgubilo 200 ljudi / Predviđa se da će čak 80 posto birača izaći na birališta </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Još u šoku od stravičnog terorističkih atentata u Madridu u četvrtak, Španjolci su u nedjelju izašli na izbore u velikom broju, pokušavajući se vratiti »normalnom životu«. Predviđa se da će na birališta izaći čak 80 posto od 34,6 milijuna birača.</p>
<p>Time će, naglašavaju mediji, Španjolci pokazati da neće pokleknuti pred terorom, bio on s potpisom baskijske terorističke organizacije ETA-e ili pak neke od militantnih islamističkih skupina povezanih s Al Qaidom. </p>
<p>Na općim izborima bira se novi saziv parlamenta koji broji 350 mjesta. Ankete uoči atentata davale su određenu prednost Narodnoj stranci (PP) desnog centra čiju je vladu dva mandata vodio premijer José María Aznar. No, kako se predviđa, ona neće dobiti 176 zastupničkih mjesta koliko je potrebno za apsolutnu većinu. </p>
<p>Najveći suparnik Narodne stranke je Socijalistička radnička stranka (PSOE) čiji je kandidat za premijera José Luis Rodríguez Zapatero koji se zalaže za bolje obrazovanje i veću solidarnost s umirovljenicima. </p>
<p>Aznaru nitko ne osporava da je u osam godina na vlasti uspio ostvariti znatan gospodarski rast i otvoriti oko četiri milijuna novih radnih mjesta, što je nezaposlenost, dotad najvišu u Europskoj uniji, smanjilo na prihvatljivih 11 posto.</p>
<p>Također, mnogi su u toj zemlji podržavali njegovu politiku »čvrste ruke« prema »terorističkoj bandi«, kako on uvijek zove baskijsku separatističku organizaciju ETA-u. Za razliku od socijalista koji su, dok su bili na vlasti (od 1982. do 1996.), pokušavali pregovarati s vodstvom ETA-e, Aznar je odbijao svaki dijalog sve dok se ta organizacija ne odrekne terorizma u borbi za neovisnu Baskiju koja i inače uživa veliki stupanj autonomije od Madrida.</p>
<p>Poput većine Španjolaca, socijalisti su se prošle godine snažno usprotivili Aznarovoj bezuvjetnoj podršci američkoj intervenciji u Iraku, a jedno od Zapaterovih predizbornih obećanja je da će, pobijedi li, povući 1300 španjolskih vojnika iz te zemlje. </p>
<p>Sada, nekoliko dana nakon »crnog četvrtka« u Madridu, kad sve više elemenata ukazuje da su počinitelji terorističkih atentata na »vlakove smrti« bili radikalni islamisti, a ne pripadnici ETA-e, sve je više Španjolaca koji izražavaju svoj bijes zbog Aznarove podrške Bushevoj intervenciji u Iraku. K tomu, vladino uporno upiranje prstom na ETA-u kao glavnog osumnjičenog za madridsku tragediju mnogi smatraju manipulacijom u predizborne svrhe koja bi trebala navesti birače da se priklone Narodnoj stranci.</p>
<p>Dok u španjolskoj javnosti još lebde u zraku ključna pitanja »tko je to učinio i zašto«, Španjolci jasno daju na znanje vlastima da žele punu istinu. Stoga nije čudno da su u subotnju predizbornu večer, kad su zabranjene bilo kakve demonstracije, tisuće ljudi izašle na ulice nazivajući Aznara »lažljivcem« i uzvikujući: »Želimo istinu, dosta je manipulacije«. To se Aznaru dogodilo i po izlasku s glasovanja kad su mnogi birači prosvjedovali protiv njega. No, bilo je i onih koji su uzvikivali parole »Živio Aznar«.</p>
<p>Aznar, uvjeren u treću pobjedu svoje stranke i svoga nasljednika Mariana Rajoya, u toj gužvi samo je izjavio kako »nikakvi fanatici neće spriječiti da živimo u miru«, što su mnogi protumačili ne samo kao poruku teroristima nego i onima koji su prosvjedovali protiv njega. </p>
<p>Socijalist Zapatero je, pak, nakon glasovanja pred novinarima ponovno izrazio sućut obiteljima poginulih i ranjenima, naglasivši kako se »danas otvara nova etapa u kojoj ćemo povratiti povjerenje kao nacija u institucije«. Aluzija je to na uzdrmano povjerenje Španjolaca u vladu upravo zbog bacanja krivice za atentate na ETA-u.</p>
<p>U nedjelju su mnogi analitičari odbijali nagađati tko će pobijediti na ovim izborima nad kojima se nadvila sjena najtežih teroristički napad u španjolskoj povijesti. Tako neki mediji citiraju analitičara Juana Dieza koji kaže: »Moje su misli sad s mrtvima, ne mogu razmišljati o posljedicama atentata na izbore. Nikad nismo proživjeli nešto tako strašno kao sad ovo, pa je nemoguće reći kako će Španjolci reagirati«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Putin pobijedio u prvom krugu s više od dvije trećine glasova </p>
<p>MOSKVA, 14. ožujka </p>
<p> – Rusko izborno povjerenstvo, nakon prebrojavanja 30 posto glasačkih listića po zatvaranju biračkih mjesta izvijestilo je u nedjelju navečer kako predsjednik Vladimir Putin vodi sa 68,46 posto glasova, a komunistički kandidat na predsjedničkim izborima Nikolaj Karitonov na drugome je mjestu s 14, 7 posto glasova.</p>
<p> Ljevičarski kandidat Sergej Glazijev osvojio je 4,4 posto glasova, kandidatkinja liberala Irina Kakamada 4,3 posto glasova, ultranacionalist Oleg Maličkin 2,7 posto glasova, a predsjednik gornjeg doma parlamenta Sergej Mironov 0, 8 posto glasova. </p>
<p> Na nedjeljne predsjedničke izbore u Rusiji izašlo je dovoljno birača da bi bili pravovaljani, objavilo je u nedjelju popodne Središnje izborno povjerenstvo, dodavši da je pobjeda predsjednika Vladimira Putina sigurna. »Na izbore je u cijeloj Rusiji izašlo 51.73 posto birača«, objavio je šef povjerenstva Aleksander Vešnjakov na konferenciji za novinare.</p>
<p> Opasnost da na izbore ne izađe 50 posto birača bila je jedina zapreka Putinovom osvajanju drugog predsjedničkog mandata.</p>
<p> »Možemo očekivati da konačni odaziv bude preko 60 posto«, rekao je Vešnjakov u času dok su izbori u najzapadnijem dijelu Rusije još trajali. </p>
<p> Sve analize, ankete i procjene govorile su da će Vladimir Putin po drugi put postati predsjednik. Uoči glasovanja uživao je potporu 80 posto birača. Njegovi su protukandidati bili svjesni da nemaju izgleda. </p>
<p>Izborna kampanja počela je 12. veljače u teškom ozračju nakon samoubilačkog napada u moskovskom metrou. Putin je odbio sudjelovati u televizijskim raspravama, ali je televizija koju kontrolira Kremlj pratila svaki njegov korak.</p>
<p>Putinovu uvjerljivu pobjedu u prvom krugu mogla je omesti samo apatija birača, budući da na birališta mora izaći 50 posto biračkog tijela kako bi izbori bili valjani. Stoga neki analitičari drže da je Putin povukao iznenađujući potez i smijenio cijelu vladu na čelu s premijerom Mihailom Kasjanovom 24. veljače upravo zato da bi probudio birače i izazvao njihov veći interes.</p>
<p>Putin je tu svoju odluku nazvao određivanjem političkog smjera kojim će se ići nakon izbora. On je u prošlosti često kritizirao Kasjanovljev rad prigovarajući mu presporu provedbu reformi i odgovornost za slab gospodarski rast. Smijenjeni premijer navodno je bio blizak Putinovom prethodniku Borisu Jeljcinu. </p>
<p>Ruski su mediji nakon toga objavili da je Putin time pokazao da želi raskrstiti s epohom Borisa Jeljcina i da predstojeći izbori nisu ništa drugo nego puka formalnost te da je njegov drugi mandat već započeo. Rusija broji 109 milijuna građana s pravom glasa. Sigurnost je tijekom izbora osiguravalo 150.000 policajaca. (AFP/dpa/ Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Izgorio znameniti moskovski Manjež </p>
<p>Požar, koji je izbio nekoliko minuta nakon objave izborne pobjede Vladimira Putina, vjerojatno je izazvan kratkim spojem, javljaju agencije citirajući izvore ministarstva za izvanredna stanja / Poginula dvojica vatrogasaca </p>
<p>MOSKVA, 14. ožujka </p>
<p> – Dvojica su vatrgosaca poginula, a jedan je zadobio ozljede pokušavajući ugasiti požar koji je izbio u nedjelju navečer u moskovskom Manježu te izazvao urušavanje krova te povijesne zgrade u središtu Moskve.</p>
<p> Kako javlja agencija Itar-Tass citirajući glasnogovornika vatrogasaca Jevgenija Bobileva, dvojica vatrogasaca poginula su kada se počeo urušavati krov zgrade. Požar, koji je izbio nekoliko minuta nakon objave pobjede Vladimira Putina na predsjedničkim izborima, vjerojatno je izazvan kratkim spojem, javljaju agencije citirajući izvore ministarstva za izvanredna stanja. </p>
<p> Bobilev je kazao kako više nema izgleda da se spasi ta zgrada u neposrednoj blizini Kremlja u kojoj su u doba carske Rusije jahali aristokrati. Manjež je izgrađen u 19. stoljeću, boljševici su ga kratko koristili kao garažu, a danas je izložbeni centar. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>EU osniva centar za koordiniranje protuterorističkih mjera</p>
<p>Borba protiv terorizma glavna tema summita EU 25. i 26. ožujka u Bruxellesu / Raspravit će se prijedlog o osnivanju europske obavještajne agencije kao mjesta za sakupljanje, analizu i distribuciju podataka/ Posebna pažnja sprječavanju ilegalne trgovine oružjem i djelovanja terorističkih skupina</p>
<p>BRUXELLES, 14. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prijedlog o centru za koordinaciju u antiterorističkoj borbi jedna je od prvih reakcija na madridsku tragediju: govoreći u intervjuu za radio France International, visoki izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politiku, i sam Madrižanin, Javier Solana ustvrdio je »nažalost, i mi ćemo ovdje u Europi trpjeti posljedice terorizma; moramo biti spremni, ne samo psihološki već prije suradnjom; međunarodna suradnja i izmjena informacija najefikasnije su sredstvo u borbi protiv terorizma«. </p>
<p>Tema borbe protiv terorizma je, spletom ovih tragičnih okolnosti, postala glavna tema summita EU sazvanog 25. i 26. ožujka u Bruxellesu. Dogovor će zasjeniti i pokušaje reanimacije procesa usuglašavanja EU ustava, te planove Lisabonske agende gospodarskog oporavka i rasta, pa i završne pripreme za proširenje.</p>
<p> Prije mjesec dana, na sastanku ministara unutarnjih poslova i pravosuđa sada već 25 zemalja, Austrija je izišla pred EU partnere idejom o tješnjoj suradnji na terenu antiterorizma tvrdnjom da je Uniji potrebna središnja obavještajna agencija tipa američke CIA-e.</p>
<p>Partneri su se oglušili. S odjekom madridskih eksplozija i 200 mrtvih običnih radnih ljudi u prijestolnici Španjolske, pismo belgijskog premijera Guya Verhofstadta irskom Predsjedništvu s prijedlogom načina koordinirane borbe s opasnošću, došlo je u pravi trenutak. »Potreban nam je centar EU za koordiniranje protuterorističkih mjera«, sugerirao je Belgijanac. Unija, istina, već ima Europol, zajedničku policiju ili, slikovitije, EU varijantu Interpola, te se koncept europske »CIA-e« u nekim članicama sve do madridskog pokolja gledao kao udvostručavanje poslova, što nikome nije trebalo.</p>
<p>Sada, summit će donijeti ono isto što je učinio i izvanredni summit EU sazvan tjedan dana nakon terorističkih udara na SAD, novo, tješnje, brzo povezivanje i koordinaciju europskih sigurnosnih službi. Riječ je o osnivanju europske obavještajne agencije kao mjesta za sakupljanje, analizu i distribuciju podataka. Posebna bi se pažnja posvetila sprječavanju ilegalne trgovine oružjem i djelovanja terorističkih skupina. EU bi morala svoje zakone adaptirati naglašenijem zajedništvu koje bi, opet, ispunilo praznine nastale ukidanjem graničnog nadzora u schengenskoj Europi bez granica.</p>
<p> Španjolska i Francuska potvrdile su praksom koliko uspjeha u zaustavljanju terorističkih aktivnosti garantira prekogranična suradnja bez granica, usmjerena zajedničkom cilju lova na članove ETA-e.</p>
<p>ETA je najteže udarce zaradila baš na terenu Francuske i ostala je bez vodstva tek kada su susjedi počeli surađivati ozbiljno i bez ograničavanja. U ovome je kontekstu vrijedno upozoriti na riječi francuskog premijera Jean Pierre Raffarina izrečene pri povratku iz Madrida: »Madrid je postao prijestolnicom Europe koja se bori protiv mržnje; ova duboka patnja Španjolaca mogla bi pomoći ujedinjavanju unutar EU«.</p>
<p> Na svim željezničkim stanicama naglašenije je prisustvo policije ali se onaj pravi posao odvija dalje od očiju javnosti, s veoma zaposlenim sigurnosnim agencijama svih EU zemalja koje , bez obzira što to nije stavljeno na papir zakona, frenetično razmjenjuju informacije ne bi ili iz ove na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> stvorene EU baze podataka izvukli činjenice značajne za rasvjetljavanje eksplozija u Madridu. Europski koordinirani antiterorizam zapravo tek počinje madridskom epizodom koja je i Europi pokazala koliko je ranjiva i koliko je potrebna suradnja i koordinacija zemalja Europe razdvojenih različitim stavovima prema iračkoj operaciji. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Britanci uvode oružanu pratnju u vlakove, Grčka poziva NATO</p>
<p>LONDON, 14. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U spomen na žrtve nedavnih bombaških napada u Madridu, prilikom smjene straže pred Buckinghamskom palačom odsvirana je u nedjelju španjolska nacionalna himna. Uz tu simboličnu gestu, Britanija nakon terorističkog udara na španjolsku prijestolnicu planira i neke konkretne korake, poput uvođenja naoružanih stražara na svojim željeznicama. I druge europske zemlje uvode sada dodatne mjere sigurnosti. Grčka čak traži pomoć NATO-a pri osiguranju Olimpijskih igara u Ateni ovoga ljeta. </p>
<p>Londonski list Observer otkriva u nedjelju da će na britanskim vlakovima biti raspoređeni naoružani stražari u civilu koji će putovati inkognito. Britanska prometna policija planira i druge protuterorističke mjere, pa će njeni pripadnici, među ostalim, biti opremljeni modernom opremom za kemijsko, biološko, radiološko i nuklearno testiranje. </p>
<p>Velika Britanija zapravo živi s terorističkom prijetnjom još od 11 rujna 2001., kada se London prvi solidarizirao s Amerikom. Britansko sudjelovanje u afganistanskom i iračkom ratu pojačalo je opasnost. </p>
<p>Britanski ratni avioni već dugo dežuraju za slučaj da moraju predusresti, a po potrebi i srušiti neki oteti put nički avion, ako treba spriječiti njegovo zalijetanje u neku zgradu ili čak nuklearnu elektranu. Također je već mjesecima stalno prisutna bojazan od kemijskog ili biološkog napada, a oko Božića su zbog terorističke opasnosti otkazani i neki letovi za Ameriku. </p>
<p>Nakon terorističkih napada na željezničkim linijama u Španjolskoj, pojavio se strah od sličnih akcija na britanskom tlu. Stoga naoružani željeznički stražari neće samo putovati vlakovima, nego i patrolirati željezničkim postajama nacionalne i te londonske podzemne željeznice. Britanija je u stanju pojačane pripravnosti. Vladini izvori u Londonu ističu da bi utvrđivanje povezanosti Al Qaide s nedavnim madridskim napadima imalo velik utjecaj na budući rat protiv terorizma, jer bi »značilo da ulazimo u novu dimenziju sigurnosti u Europi«.</p>
<p>Francuska je također u stanju pojačane pripravnosti, nakon što je od vlastite službe unutarnje sigurnosti (DST) primila određena upozorenja. Željeznice, zračne luke, rezervoari i druga »osjetljiva područja« stavljeni su pod poseban nadzor. </p>
<p>Zbog napada u Španjolskoj, mora se revidirati i osiguranje Olimpijskih igara koje se u kolovozu održavaju u Ateni. Londonski mediji otkrivaju da je predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge ovih dana pozvao na red novog grčkog premijera Kostasa Karamanlisa, zbog straha da bi kašnjenje u gradnji olimpijskih objekata moglo utjecati na sigurnost. </p>
<p>Neposredno prije terorističkog napada u Madridu počela je u Grčkoj velika dvotjedna vježba sigurnosti uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka za sigurnost te 1500 grčkih i 400 američkih vojnika. Uvježbava se osiguranje Olimpijskih igara i izvode pripreme za razne scenarije, uključujući otmicu broda te napad pomoću radioaktivne bombe. No, nakon terorističkog udara na madridske vlakove, čini se da ni sve to neće biti dovoljno. Grčka je stoga još krajem prošlog tjedna formalno zatražila od NATO-a da pomogne u osiguranju atenske Olimpijade. Riječ je o zahtjevu bez presedana, a Atena traži da NATO pruži dodatnu zračnu, morsku i kopnenu podršku tijekom igara. Slične brige muče i Portugal koji je u lipnju domaćin nogometnog prvenstva Euro-2004. Portugalci pojačavaju svoje pogranične kontrole, a razmišljaju i o postavljanju detektora metala na ulazima u stadione. Belgija i Luksemburg uveli su pojačano osiguranje velikih europskih institucija. Poljska i Madžarska povećale su osiguranje na željezničkim postajama, u zračnim lukama i oko nekih veleposlanstava. U Švedskoj, Danskoj i Bugarskoj pojačano je osiguranje veleposlanstava i drugih javnih zgrada. Njemačka zasad ne uvodi dodatno osiguranje, ali ističe da će nastupiti »druga situacija« ako se pokaže da iza napada u Madridu stoji Al Qaida. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U američkom Kongresu predložena rezolucija o ulasku Hrvatske u NATO </p>
<p>Hrvatska se posebno spominje u preambuli gdje se ističe da je »hrvatska vlada, izabrana u studenom 2003., pokazala predanost provedbi reformi i ispunjavanju uvjeta za integraciju u euroatlantske institucije«</p>
<p>CHICAGO / WASHINGTON, 14. ožujka </p>
<p> – U Zastupničkom domu američkog Kongresa predložena je rezolucija kojom se poziva NATO da do 2007. razmotri primanje Hrvatske, Albanije i Makedonije. Rezolucija bi trebala biti prihvaćena za nekoliko tjedana.</p>
<p>Čelnik Pododbora za Europu Zastupničkog doma Kongresa Doug Bereuter predložio je u petak u Zastupničkom domu rezoluciju 558 u kojoj se pozdravlja uključenje sedam srednjoeuropskih zemalja u NATO na sastanku na vrhu u Istanbulu u lipnju . te podupire razmatranje da se do 2007. prime u članstvo i zemlje Američko-jadranske povelje. </p>
<p>»Rezolucija je jako dobra«, ocijenio je hrvatski veleposlanik u SAD-u Ivan Grdešić, a nekoliko paragrafa neposredno je prepisano iz hrvatskog prijedloga.</p>
<p>Naime, predsjednik Sabora Vladimir Šeks i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u siječnju su u Kongresu pokrenuli inicijativu za rezoluciju kojom se podupire što brži ulazak Hrvatske u NATO. Rezultat te inicijative iza koje je slijedilo lobiranje u Kongresu je predložena rezolucija 558. </p>
<p> Hrvatska se posebno spominje u preambuli gdje se ističe da je »hrvatska vlada, izabrana u studenom 2003., pokazala predanost provedbi reformi i ispunjavanju uvjeta za integraciju u euroatlantske institucije«, te da je »dala pripadnike za međunarodne sigurnosne snage u Afganistanu predvođene NATO-om«. </p>
<p>Bereuter je ujedno predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a koji će ovoga ljeta posjetiti Albaniju, Hrvatsku i Makedoniju da bi se uvjerio kako provode reforme nužne za pristupanje Savezu. </p>
<p>Rasprava o rezoluciji planira se u Pododboru za Europu 17. ožujka. Predsjednik Odbora za međunarodne odnose Zastupničkog doma Kongresa Henry Hyde rekao je za Hinu kako bi Zastupnički dom trebao prihvatiti rezoluciju za nekoliko tjedana.</p>
<p>Obraćajući se američkim Hrvatima u Chicagu na godišnjem banketu Hrvatsko američke udruge, Hyde je istaknuo da SAD želi pomoći uključenje Hrvatske u NATO i EU jer bi to bilo »dobro za Hrvatsku i za Europu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zaštitarske usluge nude bivši legionari, srbijanski plaćenici i južnoafrički policajci </p>
<p>Iračke snage sigurnosti imaju 193.000 ljudi, no koalicijske vlasti smatraju da još ni izbliza nisu sposobne osiguravati red. Njima treba pridodati oko 1800 vojnika nove iračke vojske koja se upravo formira te 57.000 specijalaca koje zapošljavaju koalicijske snage </p>
<p>BAGDAD, 14. ožujka</p>
<p> – Godinu dana nakon početka rata u Iraku kojim je svrgnut režim Saddama Husseina, sigurnost je i dalje najveći problem u toj zemlji.</p>
<p>Nakon što su lani u svibnju raspustili iračku vojsku i obavještajne službe, a policija se raspala s padom režima, američki dužnosnici, suočeni sa sve većom nesigurnošću, odlučili su obnoviti iračke sigurnosne strukture. </p>
<p>U Iraku je trenutačno oko 150.000 koalicijskih vojnika, najvećim dijelom američkih. </p>
<p>Iračke snage sigurnosti imaju 193.000 ljudi, no koalicijske vlasti smatraju da još ni izbliza nisu sposobne osiguravati red. Iračke snage čini 67.000 policajaca, 9000 pograničnih čuvara, otprilike 19.000 pripadnika civilne obrane te 40.000 pripadnika specijalnih snaga zaduženih za osiguranje institucija i koalicijskih vojnih baza. Tim snagama treba pridodati oko 1800 vojnika nove iračke vojske koja se upravo formira te 57.000 specijalaca koje zapošljavaju koalicijske snage.</p>
<p>Za vrijeme Saddamova režima, iračka vojska imala je oko 350.000 ljudi.</p>
<p>Prvi bataljun Iračke civilne obrane (ICDC), zadužen za sigurnost u Bagdadu, simbolično je 1. ožujka proglašen operativnim. Sigurnost u glavnom iračkom gradu trebalo bi provoditi između 6000 i 7000 ljudi.</p>
<p>Nakon krvavih bombaških napada na šijite u Bagdadu i Kerbali u kojima je 2. ožujka poginulo više od 170 ljudi, a stotine su ozlijeđene, američki civilni upravitelj Paul Bremer najavio je jačanje iračkih snaga sigurnosti na granicama.</p>
<p>Pod pritiskom šijitskih kritika zbog propusnosti granica, Bremer je obećao u pojedinim područjima udvostručiti broj pograničnih čuvara i osigurati im stotine dodatnih vozila.</p>
<p>Sjedinjene Države obećale su 60 milijuna američkih dolara za učinkovit nadzor iračkih granica kako bi se spriječile infiltracije stranih terorista. Washington, naime, smatra da je napade na iračke šijite organizirao Jordanac Abu Musab al-Zarqawi, kojeg se sumnjiči za povezanost s terorističkom mrežom Al Qaidom, u želji da izazove sukob između iračkih šijita i sunita.</p>
<p>Iračka »gerila«, bivši dužnosnici Saddamova režima osumnjičeni za povezanost s vahabističkim elementima iz Saudijske Arabije i teroristima Al Qaide ubačenim u Irak, odgovorna je za ubojstva 300 iračkih policajaca od pada režima u travnju te 265 američkih vojnika od službenog prekida rata u svibnju prošle godine.</p>
<p>U međuvremenu, zbog nemoći američkih snaga i nove iračke policije da uspostavi red, Bagdad je postao raj za privatne zaštitarske usluge.</p>
<p>Unosno tržište dijele bivši pripadnici Legije stranaca, srbijanski plaćenici i južnoafrički policajci s iskustvom stečenim u vrijeme apartheida. </p>
<p>Gotovo 10.000 djelatnika različitih privatnih zaštitarskih tvrtki, nakon američkih, druge su po veličini snage u Bagdadu. </p>
<p>Iako je vraćanje suvereniteta Iračanima predviđeno za 30. lipnja, Bremer smatra da će novim iračkim snagama sigurnosti pomoć stranih postrojbi biti itekako potrebna i nakon tog datuma. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Srbija opet u potrazi za predsjednikom</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Premijer Srbije Vojislav Koštunica jedini je, uz zajedničku podršku demokratskih stranaka, sposoban na predstojećim predsjedničkim izborima poraziti zasad najozbiljnijeg protukandidata, zamjenika predsjednika radikala Tomislava Nikolića. To će inače biti peti pokušaj u dvije godine da Srbija dobije predsjednika. </p>
<p>Izbori će biti raspisani 4. travnja i još se ne zna kojeg će se datuma održati, no sigurno je da će država imati novog čelnika do 28. lipnja. Skupština Srbije nedavno je ukinula uvjet da je za uspjeh izbora potrebno da na birališta izađe više od polovine od ukupnog broja upisanih birača. Ocjena brojnih srbijanskih političkih analitičara je da bi se Koštunica mogao kandidirati iako je nedavno izjavio da nije razmišljao o kandidaturi jer se tek prihvatio premijerskog posla. Pobornici te teze tvrde da Koštuničin sadašnji stav nije definitivan i da postoji mogućnost da pod pritiskom stranke, koalicije, domaće javnosti i međunarodne zajednice on promijeni sadašnju odluku. </p>
<p>Lideri stranaka članica vlade Srbije nedavno su, po saznanjima Glasa javnosti, dogovarajući se o terminu za raspisivanje izbora, razgovarali i o potencijalnim predsjedničkim kandidatima. Koštunica je to negirao, a izvori dnevnika bliski vladajućim strankama potvrdili su da je priča o kandidatu ipak načeta. Lider Demokratske alternative Nebojša Čović također je potvrdio da se vode razgovori oko predsjedničkih izbora i da će se postići dogovor oko jednog demokratskog kandidata. On je najavio mogućnost da i sam bude kandidat na predsjedničkim izborima, ali je SPO Vuka Draškovića već najavio da ga ne bi podržao. </p>
<p>U kuloarima se zato spominje i Vuk Drašković koji bi po dogovoru trebao postati novi ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore, a bio bi, tvrdi se, jači kandidat od Dragoljuba Mićunovića, donedavnog predsjednika skupštine SCG, ili Borisa Tadića, ministra obrane državne zajednice kojeg uz to navodno Zapad i dalje vidi u istoj staroj fotelji. Koštunica se kao predsjednik SRJ krajem kolovoza 2002. kandidirao na predsjedničkim izborima u Srbiji 29. rujna i bezuspješno ponovljenima 13. listopada. Ako bi se na to opet odlučio, morao bi zamrznuti svoju premijersku funkciju i sve ovlasti prenijeti na potpredsjednika vlade Miroljuba Labusa iz stranke G 17 plus koji je također već bio predsjednički kandidat. Ivica Dačić, predsjednik Glavnog odbora SPS-a, najavio je sudjelovanje svoje stranke na predsjedničkim izborima, kao i to da će imati svog kandidata ali nije isključio mogućnost da s drugim strankama razgovaraju o zajedničkom kandidatu.</p>
<p>Demokršćani smatraju da bi stranke demokratskog bloka (DS, DC, GSS i nekoliko manjih stranaka) trebale imati zajedničkog kandidata nasuprot onome iz vladajuće koalicije (DSS, G17 plus, SPO-NS). Predsjednik DHSS-a Vladan Batić uočio je inače i izborni paradoks: glavni pretendenti za mjesto predsjednika Srbije - Koštunica i Nikolić - istodobno se e bore za »reinkarnaciju« Jugoslavije, odnosno čvršće i trajnije veze između Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kina odlučila zaštititi privatno vlasništvo i poštivati ljudska prava </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - »Socijalizam s kineskim likom«, kako se najčešće opisuje političko-ideološki sustav u golemoj zemlji, sve češće prihvaća i nekad omrznute kapitalističke osobine: upravo su usvojeni ustavni amandmani o zaštiti privatnog vlasništva i o poštivanju ljudskih prava. Oko tri tisuće delegata Svekineskog narodnog kongresa, formalno najvišeg državnog tijela, na redovnom godišnjem zasjedanju u Pekingu, proteklih deset dana saslušalo je izvješća najviših vladinih dužnosnika i na kraju, u nedjelju, prihvatilo odluke prethodno pripremljene u vrhu Komunističke partije. </p>
<p>Premijer Wen Jiabao je, otvorenije nego se običavalo, na zasjedanju upozorio na opasno neravnomjeran razvoj. Unutrašnjost zemlje sporije se razvija nego područja uz obalu. Sve veća je provalija u prihodima sela i grada, zbog čega selo - gdje žive dvije trećine od 1,3 milijarde stanovnika - zabrinjavajuće zaostaje. Stoga se najveće promjene pripremaju za selo: uložit će se milijarde dolara u razvoj poljoprivrede, postupno će se smanjiti i ukinuti neki porezi, izmijenit će se sustav poticaja i otkupa. Postupno će se ublažavati dosad striktne zabrane odlaska sa sela u gradove.</p>
<p>Značajno poboljšanje trebalo bi proizaći iz usvajanja ustavnog amandmana o zaštiti privatnog vlasništva. To je golema ideološka promjena, jer se dosad poštivalo komunističko učenje o potiskivanju privatnog vlasništva. Iako je važna za sve slojeve društva, promjenu će najviše pozdraviti seljaci. Zemlja, doduše, još nije u privatnom vlas ništvu, ali se od Deng Xiaopingovih reformi, prije četvrt stoljeća, iznajmljuje na sve duža razdoblja, šume čak i na 50 godina. Najam se i nasljeđuje. </p>
<p>Dengove reforme preporodile su selo. U usporedbi s nekad glumljenim radom u komunama, na zajedničkoj zemlji, najmom se zanimanje za obrađivanje zemlje neusporedivo povećalo. No, posljednjih godina, korumpirani lokalni moćnici udruženi s bezobzirnim građevinskim poduzetnicima, svojevoljno su oduzimali zemlju seljacima. Čak su rušili kuće i sve što je na zemlji sagrađeno, kako bi dobili prostor za industrijska postrojenja ili stanove za strance. Tumačili su da zemlja ionako ne pripada seljacima, a one koji bi prosvjedovali optuživalo se za opasan grijeh - da koče razvoj. </p>
<p>Pojava je uzela tolikog maha, da su deseci milijuna seljaka ostali bez zemlje i kuća. I u gradovima se slično nemilosrdno - i bez odgovarajuće naknade - ruše stare nastambe kako bi se oslobodilo prostor za industrijske ili stambene objekte. Istraživanja, provedena prije dvije godine u Pekingu, Shanghaiju i Guangzhou, pokazala su da se više od 40 posto stanovništva pribojava kršenja njihovih vlasničkih prava, a čak 93 posto tražilo je veću ustavnu zaštitu. Ustavne promjene trebale bi spriječiti moguće pobune. </p>
<p>Privatno vlasništvo sada je konačno zaštićeno najvišim zakonom. No, analitičari upozoravaju da bi zaštita mogla biti puka kozmetika, tek nešto više od formalnosti koju moćnici neće poštivati. Štoviše, usvojene formulacije će olakšati samovolju. Kaže se npr. da je zaštićena »legalno stečena imovina građana«, ali i da »država može, ako je to u javnom interesu, oduzeti privatno vlasništvo građana i platiti naknadu u skladu sa zakonom«. Na prvi pogled, razumno je da se štiti legalno stečena imovina, posebno u vrijeme kad mafijaši i tajkuni nezakonitim sredstvima zgrću basnoslovna bogatstva. </p>
<p>No, spomenute formulacije omogućavaju lokalnim moćnicima da zemlju ili kuću oduzmu uz jednostavno obrazloženje da je nezakonito stečena ili da se tako postupa u općem interesu. Tim lakše jer lokalni propisi i tumačenja često nisu u skladu s državnim zakonima, a »može« znači da se naknada i ne mora platiti. </p>
<p>Sumnje pobuđuje i uočljiva razlika u opisivanju državne i privatne imovine. Dok se za državno vlasništvo kaže da je »sveto i nepovredivo«, privatno vlasništvo je samo »nepovrediv«o, svetost je ispuštena. Slično je i s amandmanom da »država poštuje i čuva ljudska prava«, što je također krupna promjena - prvi put se u kineskom najvišem zakonu predviđa zaštita dosad gotovo rutinski zanemarivanih prava. Iako je Kina potpisala - ali još nije ratificirala - međunarodnu konvenciju o građanskim i političkim pravima, pitanje je kako će se shvaćati i poštivati pojedina prava i slobode. Štoviše, političke slobode uopće se ne spominju. Usprkos mogućim zamjerkama, mora se zaključiti da su ipak učinjeni prvi značajni koraci prema većem uvažavanju prava pojedinca. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Krivo interpretirana davna izjava predsjednika Mesića </p>
<p>U svojoj kolumni pod naslovom »Jesmo li svi zločinci« objavljenoj dana 12. ožujka, novinarka Andrea Latinović, među ostalim, citira i davnu izjavu »jednog visokog, jako visokog državnog dužnosnika da će Srbi samo odnijeti blato na svojim opancima«.</p>
<p>Točno je da gospođa Latinović nije navela ime tog »visokog dužnosnika«, ali jasno je da se poslužila jednom krivo interpretiranom izjavom predsjednika Mesića, koju je usput i krivo citirala. Doduše, jedino je iskrivljeni citat gospođi Latinović mogao poslužiti za podmetanje i demoniziranje.</p>
<p>Upravo stoga želimo još jednom istaknuti kako predsjednik Mesić nikada nije govorio o nekakvom »odnošenju blata na opancima«.</p>
<p>Naime, u vrijeme žestoke pripreme agresije na Hrvatsku, po Kninu i drugim mjestima pojavljivali su se natpisi »Ovo je Srbija«. Odgovor predsjednika Mesića tim provokatorima je bio: »Srbi na svojim opancima nisu u Hrvatsku donijeli Srbiju, već su je mogli donijeti samo u svojim srcima, kao što su to učinili i Gradišćanski Hrvati koji su lojalni građani Republike Austrije, a Hrvatsku nose u svojim srcima«.</p>
<p>No, ovakav citat, prenesen u cijelosti i stavljen u kontekst, naravno da se ne uklapa u konstrukciju gospođe Latinović, ali ako se već netko služi citatom onda neka to bude doslovno. I zbog potpune informacije čitateljima, ali i zbog vjerodostojnosti samog kolumnista.</p>
<p>DANIJELA BARIŠIĆ Ured Predsjednika Republike, pročelnica Odjela za informiranje</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Umjetnost više ne stanuje na Trgu maršala Tita</p>
<p>Ponukana tekstom »HNK: Kaos u kulisama« u Vjesniku, od subote, 13. ožujka, progovaram po tko zna koji put o HNK.</p>
<p> Ta pressica, s koje je objavljen izvještaj, pokazala je notornu činjenicu na koju sam ukazivala još prije više od godinu i pol, a zbog koje sam i bila najurena iz HNK, a to je da na Trgu maršala Tita ne stanuje više nimalo umjetnosti, tamo nema nikakvih kazališnih ideja, niti produkcijskih vještina – ničega, osim tona taštine čelnog čovjeka i hrpe neznanja njegovih najvjernijih ljudi. Od toga izuzimam ravnatelja Baleta. Intendant koji sveudilj intrigira i govori neistine, za koje kasnije tvrdi da ih nikad nije rekao, propala glumica i bivša kvazipolitičarka u ulozi »glasnogovornice«, ma što god to značilo, šefica marketinga koja iscrpljene tehničare i sindikaliste potkupljuje s toplicama, ravnateljica Drame koja vrišti na sve koji joj ne govore da je genijalna, a klima svima koji su »iznad« nje. A manjak iznosi – znate li to – tričavih 11 milijuna kuna. Za Hrvate – prava sitnica! A što na to ima reći ministar? Ili novi doministar, poznat također po rasipnosti u vrijeme intendanture riječkog HNK?</p>
<p>Ništa, nije im stalo, nikom nije stalo, samo se ja ponekad osjećam kao »luđakinja koja svoje mrtve oplakuje sne« (Krleža). Zvučalo bi patetično da nije prekasno – prekasno za HNK i većinu od 550 ljudi HNK-a. Učinite nešto!</p>
<p>SNJEŽANA BANOVIĆ redateljica i docentica na Akademiji dramskih umjetnosti, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Park šuma Petka na udaru zlonamjernih informatora</p>
<p>Po ne znam koji put novinari ne intervjuiraju onoga o kome pišu kako bi stvorili neku vrstu afere, što se odnosi i na članak »Park šuma Petka na udaru graditelja s osloncem vlasti?«, objavljenog u Vjesniku 6. ožujka 2004.</p>
<p> U tekstu se spominje udar graditelja na šumu Petka u Dubrovniku, a u kontekstu toga članka da smo ja i moja tvrtka »Alfaplan« radili dio projektne dokumentacije na toj zaštićenoj lokaciji za tvrtku Pivac.</p>
<p>Stalno moram pobijati neistinita i tendenciozna pisanja.</p>
<p>Kao prvo u članku se navodi da se radi za to područje GUP i PUP. Očito je da je novinar pobrkao stručne pojmove ali se nije potrudio da točno sazna nazive planova. Za područje Dubrovnika pri završetku je razvojni plan (GUP) a PUP više ni ne postoji već DPU koji za to područje nije u izradi. To je plan nižeg reda. Drugo, zemljište i lokacija koju spominjete je u svim planovima (čak od prije tridesetak godina) uvijek bio građevinsko područje različitih namjena. Posljednja namjena je bila za objekte centralnog arhiva. Radi istine, Državni arhiv rješava svoje prostore u bivšoj vojarni a zemljište prodaje tvrtki Pivac koja traži izgradnju poslovno-stambenih objekata. Tu namjenu prostora rješava GUP ali uvijek ta zona ostaje građevinsko područje pogotovo jer je omeđena sa tri strane stambenom izgradnjom.</p>
<p>Dakle, koja je greška Alfaplana? Što radi idejno rješenje za lokacijsku dozvolu? Što je Stjepo Butijer volonter u Poglavarstvu grada Dubrovnika, a tvrtka Alfaplan što uopće radi i desetorici ljudi osigurava redovno zapošljavanje i redovna primanja?</p>
<p>Očito je novinar podlegao osobama koje su ga krivo informirale, vjerojatno tendenciozno, što se, na žalost, u zadnje vrijeme češće događa u Dubrovniku.</p>
<p>STJEPO BUTIJER, dipl. inž. arh., Dubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Etničko čišćenje ili ispunjenje »vekovnog sna«</p>
<p>Još davno sam, i kao srednjoškolac i kao student, iz udžbenika Sociologije (Ante Fiamengo) duboko u jugokomunističkom vremenu, zapamtio definiciju naroda kao društvene grupe.</p>
<p>»Narod je velika grupa ljudi koji imaju svoj: jezik, svoju kulturu, svoj teritorij...« Svima nam je poznato da se dio naroda koji živi izvan spomenutog svog teritorija naziva dijaspora. Sociologija će također reći da je vjekovna želja svake nacionalne dijaspore, njen povratak u matičnu zemlju, a naš najsvježiji primjer je hrvatsko-janjevačka dijaspora koja je poslije 700 godina sna, dočekala trenutak povratka u matičnu domovinu.</p>
<p>Dakako, ovaj zakon sociologije odnosi se i na srpsku dijasporu u Hrvatskoj. Za narodnu dušu, najbolji ultrazvuk je narodna pjesma, a ona je devedesetih godina, sa talasa »Radio srpskog Knina«, svakodnevno, i do ušiju hrvatskih slušatelja donosila iz dna njihove narodne duše proizašle želje:</p>
<p>»Vratit ću se tamo, gdje sam rođen ja, tamo gdje je Pećka patrijaršija...«.</p>
<p>Svi se još dobro sjećamo i tisuću puta izgovorenih poziva predsjednika Tuđmana, koji je poručivao u stilu Alekse Šantića: ostajte ovdje, ostajte ovdje. Pa neka čitatelji, a i dužnosnici tzv. međunarodne zajednice (i oni su, nadam se, učili sociologiju), još jednom razmisle i ocijene, jesu li Srbi iz Hrvatske otjerani i protjerani ili je to bio, kako su se izražavali kroz svoju narodnu pjesmu, njihov »vekovni san«.</p>
<p>ŽARKO MARIĆ prof. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za kilogram žitarica potrebno je 100 litara vode</p>
<p>Za nekoliko dana, točnije 22. ožujka, obilježava se Svjetski dan zaštite voda. Ovom prilikom bih podsjetio kako se mučenje i maltretiranje neljudskih bića koje nazivamo životinjama u farmama (svojevrsnim konclogorima) intenzivnog uzgoja i tiranije, odražava na vodu odnosno njezine resurse.</p>
<p> Za proizvodnju jednog kilograma žitarica potrebno je sto litara vode, dok je za proizvodnju kilograma mesa potrebno deset tisuća litara. Količina vode potrebna za proizvodnju 10 kg odreska jednaka je količini vode koju jedna prosječna obitelj konzumira u cijeloj godini. Pedeset posto od ukupne svjetske potrošnje vode troši se u svrhu masovnog uzgoja životinja. Tvornice mesa koje danas već rade neovisno od zemljišta proizvode ogromnu količinu otpada koje je ozbiljno ugrozilo podzemne vode. Relativna koncentracija otpada iz tovilišta u odnosu na običnu kanalizaciju je 10 do nekoliko stotina puta veća. Samo u SAD-u mesna industrija zagađuje vodu koliko sve industrije i gradovi zajedno. Oko 50 posto zagađenja vode u Europi uzrokovao je masovan uzgoj životinja. Dušik iz gnojiva uskladištio se u podzemne vode u tolikoj mjeri dok neke mineralne vode više ne zadovoljavaju kriterije pitke vode.</p>
<p>Svatko tko se protivi tiraniji i zalaže za dobrobit neljudskih bića i ekologiju može pročitati temeljnu knjigu o pravima životinja: »Oslobođenje životinja« australskog autora Petera Singera, kao i »Praktičnu etiku«, također od Petera Singera. U knjigama se objašnjava sve o specizmu.</p>
<p>MLADEN VISKOVIĆ Split</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>U sukobu Roma i starosjedilaca na Kozari putu iz »kalašnjikova« ranjena trojica</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – U nasumičnoj pucnjavi iz automatske puške u nedjelju oko 18,25 sati na raskrižju Četvrtog odvojka III. Kozari puta i III. Kozari puta ranjeno je troje ljudi. Do pucnjave je došlo zbog ranijih sukoba i revanšizma doseljenih pripadnika romske nacionalnosti i starosjedilaca.</p>
<p>Kako doznajemo, pucnjavi je prethodila manja prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva automobila, nakon čega je najprije izbila svađa, zatim tučnjava i na kraju rafalna paljba. Tko je točno pucao policija još istražuje, no potvrđeno je kako su u Četvrtu policijsku postaju privedene četiri muške osobe romske nacionalnosti. Svi privedeni, najvjerovatnije, su iz obitelji Hrustić, među kojima najmlađi ima tek 15-godina.</p>
<p>U nasumičnoj pucnjavi iz »kalašnjikova« hicem u glavu je ranjen I. L., a P. B. je pogođen u trbuh kroz sjedalo dok je sjedio u svojem automobilu. Lakše je ozlijeđen M. I., najvjerojatnije, prilikom odbijanja zrna koja su pogodila dvije kuće i jedan automobil. Sva trojica ozlijeđenih su hospitalizirani i izvan su životne opasnosti. Prije pucnjave u naguravanja je ozlijeđen jedan od osumnjičenika, koji je zadobio udarac ciglom u glavu.</p>
<p>Nakon oružanog sukoba stanari obližnjih obiteljskih kuća pozvali su policiju koja je na mjesto događaja došla pojačana s pripadnicima Interventne postrojbe u pet »land rovera«, koji su, maskirani i naoružani automatima i uhitili osumnjičenike.</p>
<p>Stanovnici Kozari puteva rekli su da sukobi između starosjedilaca i Roma traju već neko vrijeme i okrivljuju Rome za bahato ponašanje, dok je, pak, predsjednik Centra kulture Roma Kasum Cana izjavio za Vjesnik kako su učestale sukobe inicirali starosjedioci revoltirani preseljenjem Roma iz Paromlinske ceste u barake u njihovoj četvrti.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, privedeni osumnjičenici su u rodbinskim vezama s Šerifom Hrustićem koji je u ožujku 1988. godine ubio dječaka Edina Hamzića koji je pokušao provaliti u njegov automobil. Hrustić je otkriven četiri godine kasnije kada je priznao ubojstvo, no postupak je još na sudu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Od početka godine već 97 poginulih u prometu</p>
<p>Broj nesreća s kobnim posljedicama za 10 je posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju /Najčešći krivci za nesreće s poginulima i ozlijeđenima su prevelika brzina, premorenost vozača i alkohol / Pomnija analiza pokazala bi da su za neke teške prometne nesreće krivi i reklamni panoi uz ceste</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – U razmaku od samo osam sati od petka navečer do subote rano ujutro poginulo je čak pet sudionika u prometu. </p>
<p>No, nažalost »crni« se vikend na hrvatskim prometnicama nastavio i u nedjelju u jutro kada je poginula jedna osoba, dok ih je troje teže ozlijeđeno. U svim slučajevima »kumovao« je alkohol i neprimjerena brzina kretanja. Naime, kako nas povijest, a nažalost i statistički podaci sve češće podsjećaju, vikendi uz dobar provod, zabavu, odmaranje i »tulumarenje«, na žalost, sve češće nude »izlazak na teren« policiji, mrtvozornicima, medicinskim ekipama, pogrebnicima, novinarima »crnih kronika«...Međutim, sve češći napisi o tragičnim prometnim nesrećama, povećanje rubrike »obavijest o smrti«, tragične priče okolina, »jumbo« plakati o upozorenjima vozačima da kad piju ne voze, mnogim osobama koje upravljaju motornim vozilima »na jedno uho uđu, a na drugo izađe «. Rijetko tko pomisli da se tragedija može i njemu dogoditi. Uglavnom pomisle kako nisu baš previše popili, kako su blizu kući ili pak »ma ja sam dobar vozač«. No, nerijetko ih, a i nas, alkohol, krivina, neosvijetljeni dijelovi ceste i neravnine na njoj... uvjere upravo u suprotno. </p>
<p>Jedan od najčešćih uzroka nesreća su prevelike brzine. Mnogi vozači jednostavno vole potegnuti malo brže, osjetiti kako se podiže adrenalin, ili im se pak nekuda žuri. No, neki od njih nikada ne stignu tamo kuda im se toliko žurilo. </p>
<p>To se dogodilo i Bruni Derosi koji je zbog neprilagođene brzine poginuo u Labinu. Naime, izgubivši nadzor nad upravljačem, vozilom je sletio s kolnika i udario u betonski stup. Na sličan način kod Knina je poginuo Đurđijan Đujić (20), koji je također izgubio nadzor nad upravljačem i potom sletio u usjek pokraj ceste gdje je na mjestu poginuo. Prevelika je brzina života »stajala« i Antuna Ferića (24) u selu Gradište kod Požege. Mladi je vozač, naime, precijenio uvjete na kolniku i uslijed neprilagođene brzine njegov automobil se više puta zarotirao, pri čemu je ispao iz vozila i poginuo. </p>
<p>Problem brzine policija pokušava već duže vrijeme riješiti, no, barem prema statističkim podacima, poprilično neučinkovito. Tek pokoja patrola s radarom i to na mjestima na kojima ih vozači očekuju, kao što se pokazalo, nije dovoljno da se vozače natjera na vožnju u granicama »normale«. S većom brzinom vožnja zahtijeva i veću pribranost i koncentraciju, te iskustvo, dok naravno, smanjuje moć reagiranja, kočenja te izbjegavanja ostalih sudionika u prometu. Ako se uzme u obzir i alkohol, ovi se potonji čimbenici svedu na minimalističke granice. Zbog toga su i naleti na pješake i bicikliste također sve češći.</p>
<p>Tako su, na žalost, u subotu ginuli i pješaci. Vozač Z. K. (54) kretao se kroz Štrigovu kod Čakovca i u trenutku kada je htio zaobići Stjepana Rajtera (58), izgubio je nadzor nad upravljačem i udario u pješaka koji je od udarca na mjestu poginuo. Pijani Goran Č. (43) u Splitu je, pak, naletio na Ivana Topića (69) koji je pješačio Vranjičkim putem.</p>
<p>Na 187. kilometru zagrebačke obilaznice u nedjelju sat iza ponoći poginuo je 43-godišnji hrvatski državljanin u automobilu talijanskih registracijskih oznaka. On je, naime, prednjim dijelom svog automobila udario u stražnji kraj kamionske prikolice bugarskih oznaka kojim je upravljao bugarski državljanin Georgi T. (54). Kako se pretpostavlja, vozač automobila talijanskih oznaka je, najvjerojatnije zaspao za volanom i udario u prikolicu. Naime, to nije prva takva nesreća na autoputu, no, uzrok je uglavnom isti, umor vozača. Mnogi, naime, želeći što prije stići na odredište, bez obzira na doba dana, a poznato je kako su noćni uvjeti vožnje zahtjevniji, precjenjuju svoje sposobnosti do granica izdržljivosti i budnosti, te je potreban djelić sekunde da zatvore oči i slete u s ceste ili se zabiju u vozilo ispred sebe. Kako je pritom riječ o većim brzinama, te uglavnom o vozačima koji se ne vežu sigurnosnim pojasevima, smrtni je ishod neizbježan. </p>
<p>Mnoge nesreće ne završe krajnje tragično, no, mnogobrojne teške ozljede sudionika u nesreći »garantiraju više mjesečni, a ponekad i višegodišnji bolnički oporavak, što ne ostavlja tragove samo na njima, već i na njihovim bližnjima. Samo jedan kratki posjet Centru za neurokirurgiju i rehabilitaciju u Krapinskim toplicama, gdje se smještaju teže ozlijeđeni u prometnim nesreća, mnoge bi vozače zamislio i možebitno primijenio pri svakom »sjedanju za volan«.</p>
<p>Nesreća s teško ozlijeđenima dogodila se i u nedjelju oko 7 sati u Kašini a u kojoj su ozlijeđene četiri žene. Naime, Gereci V. (33) je upravljala vozilom registracije KR 597-DP Ulicom Ivana Mažuranića te je kod broja 2 zbog prevelike brzine na mokrom kolniku izgubila nadzor nad vozilom koje se zanijelo i naletjelo na Slavu B. (53) i Mariju P. (56) koje su stajale pokraj ceste. Pješakinje su teško ozlijeđene i prevezene u KB Dubrava, dok su vozačica i suvozačica Marijana K. (40) lakše ozlijeđene i prevezene na KBC Rebro. </p>
<p>Nešto prije toga, u Zaprešiću je iz jurećeg »mercedesa« ispala pijana Jošta M. (44), koja je, srećom, zadobila samo lakše ozljede.</p>
<p>Iz spomenutih slučajeva lako je zaključiti kako su glavni krivci nesreće već ustaljene tijekom vikenda neprimjerena brzina, koja je postaje dodatno kobna ako je »u igri« i alkohol i premorenost. Pritom ne treba smetnuti s uma i nepogodne vremenske uvjete i učestalo nepoštivanje propisanog razmaka između vozila. </p>
<p>Kada se sve to zbroji, ne možemo ne spomenuti i gotovo ustaljenu »peh« praksu kod prometnih nesreća da se nakon slijetanja s kolnika automobil obično zaustavi na reklamnom panou ili kakvoj ogradi, što u većini slučaja upravo pridonosi kobnosti. </p>
<p>O uklanjanju reklamnih panoa s naših cesta raspravaljalo je i Vijeće za sigurnost cestovnog prometa, no panoi, baš suprotno, »niču kao gljive poslije kiše«. Podatak o 97 poginulih u prometu od početka ove godine, čak deset posto više nego u istom razdoblju prošle godine, više je nego zabrinjavajući.</p>
<p>Mladen Bokulić i Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>I trgovci marihuanom okreću se domaćem uzgoju</p>
<p>Razlozi za to možda leže i u pojačanoj kontroli graničnih prijelaza i suradnji između policija zemalja u regiji/ Kućne pantaže mogu se »razotkriti« i naglim porastom potrošnje struje </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Slučaj ilegalne plantaže indijske konoplje, koju je policija otkrila u četvrtak u iznajmljenoj kući na području Sesveta, već je drugi ovakav u posljednjih šest mjeseci, te ukazuje na pojavu novoga trenda na ilegalnom tržištu.</p>
<p> Naime, dok je uobičajena praksa dosad bila uvoz marihuane sa područja BiH, SiCG i Makedonije, te uzgoj, uglavnom manjih skrivenih plantaža u Hrvatskoj, u posljednje vrijeme policija evidentira i uzgoj konoplje pod posebnim lampama u zatvorenim prostorijama. Razlozi za to možda leže i u pojačanoj kontroli graničnih prijelaza i suradnji između policija zemalja u regiji.</p>
<p>Tako je npr. poznato da je akcija »Sablja« koja je provođena u Srbiji nakon ubojstva premijera Đinđića, neko vrijeme smanjila dotok droge, između ostaloga baš marihuane, na hrvatsko tržište, no nakon završetka izvanrednog stanja u toj zemlji, dotok se ponovno pojačao. Glavni, pak, razlog okretanju ka uzgoju konoplje »pod lampama« je jednostavno njegova praktičnost, te premda se to u kontekstu posljednje zaplijene ne može vidjeti, manji rizik od otkrivanja, kao i znatno povećana mogućnost proizvodnje. Naime, kada se konoplja uzgaja na otvorenome, velika je mogućnost da će neki slučajni prolaznik otkriti ilegalnu plantažu te je prijaviti policiji. Ukoliko je, pak, plantaža skrivena u kući, takva mogućnost je minimalna. Poseban problem predstavlja navodnjavanje, jer je indijska konoplja biljka koja u prvih nekoliko mjeseci zahtjeva velike količine vode, pa su često pronalasci skrivenih plantaža upravo rezultat praćenja osoba prilikom odlaska na plantažu radi zalijevanja. Taj problem je također, u slučajevima uzgoja u kućama, riješen jednostavnim sustavima za navodnjavanje, za koje je dostatno imati priključak za tekuću vodu. Treće, kontrolirani uvjeti uzgoja »pod lampama« daju znatno bolje doprinose, te biljci umjesto pola godine, za izrastanje i cvjetanje treba samo 2-3 mjeseca i to obično sa puno kvalitetnijim cvijetom. </p>
<p>Uzimajući u obzir sve navedene prednosti, logično je da bi se ovakvih malih tvornica marihuane moglo pojavljivati sve više, što će i pred policiju staviti puno teži zadatak. Naime, morati će pronaći i sofisticiranije načine otkrivanja takvih kućnih plantaža. Jedan od tih načina bi mogla biti kontrola neuobičajeno velikih računa za struju, budući takav sustav lampi zahtjeva jako puno električne energije. Osim nečijeg iskaza ili dojave, kako je vjerojatno i otkrivena navedena plantaža u četvrtak, zanimljiv je slučaj od prije nekoliko mjeseci, kada je također u okolici Zagreba otkrivena kuća u kojoj je uzgajana marihuana. Tada je, između ostaloga, otkrivanju »plantažera« pridonijela prijava susjeda koji su se HEP-u žalili na veliku potrošnju struje. Električari su otkrili da se netko susjedima »prikopčao« na mrežu, pa je pozvana policija koja je uskoro u obližnjoj. navodno napuštenoj kući, otkrila plantažu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Provalnička trojka osuđena na po godinu dana uvjetno</p>
<p>VARAŽDIN, 14. ožujka</p>
<p> – Vedran Meštrić, Kristijan Bistrović i Tomica Meštrić pravomoćnom su presudom novomarofskog Općinskog suda osuđeni na po godinu dana uvjetnog zatvora zbog teških krađa. Kaznu neće odslužiti ukoliko u roku od dvije godine ne počine novo kazneno djelo.</p>
<p>Proglašeni su krivima jer su od 10. do 16. listopada prošle godine na području Novog Marofa i Varaždina provaljivali u razne prostorije i krali vrednije stvari. </p>
<p>Tako su u noći s 10. na 11. listopada automobilom došli do prodavaonice »Trgonom« u Remetincu. Tomica Meštrić ostao je u automobilu, dok su ostala dvojica pomoću metalne poluge razvalili vrata skladišta na stražnjem dijelu trgovine, a zatim obili još nekoliko vratiju, dok nisu došli do prodajnog prostora i ukrali 30 šteka raznih vrsti cigareta, baterije, svjetiljku, četkice za zube, fotoaparat, losion poslije brijanja te nekoliko prehrambenih artikala.</p>
<p>U noći s 15. na 16. listopada dovezli su se do škole u Kelemenu, gdje je Tomica Meštrić također ostao u automobilu, dok su ostala dvojica optuženih metalnom polugom otvorili prozor na zbornici škole, a zatim i vrata zbornice i učionice. U školi su ukrali tri televizora, tri videorekordera, monitor, pisač i kasetofon. Iste su noći provalili i u Osnovnu školu Novi Marof, gdje su ukrali digitalni fotoaparat i telefonsku sekretaricu.</p>
<p>Procjenjuje se da su ovim krađama napravili štetu od oko 10.000 kuna. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Potraga za osobom koja je otrovala 20 koza i deset jarića</p>
<p>ZAGVOZD, 14. ožujka</p>
<p> – Još nije otkriven počinitelj koji je proteklog tjedna otrovao 20 koza (i još više od 10 jarića) u staji Luke Bikića u Zagvozdu, inače najpoznatijeg uzgajivača tih životinja u Zabiokovlju. </p>
<p>U tom dijelu Splitsko-dalmatinske županije najstariji stanovnici kažu kako se takvo »ubojstvo koza«, na takav način do tada još nije dogodilo.</p>
<p>Vlasnik stada Luka Bikić nema riječi kojima bi opisao ogorčenje zbog trovanja životinja, rekavši da ne razumije kakvi su to ljudi. </p>
<p>Bikiću su u nekoliko navrata stado koza poklali vukovi, no sada je šteta mnogo veća. </p>
<p>Stručnjaci Veterinarske stanice u Imotskom obavili su pregled otrovanih koza te konstatirali da su životinje uginule od trovanja. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U banci pokušao promijeniti lažne dolare</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – U poslovnici »Hypo Alpe Adria banke« na Trgu bana Jelačića u subotu oko podneva zaposlenici su kod Gorana R. (44) zatekli 44 krivotvorene novčanice u apoenima od 20 američkih dolara pa su pozvali policiju koja je kod njeg apronašla veću količinu zlatnih broševa, narukvica, lančića te muških i ženskih satova za koje još nije utvrđeno jesu li krivotvorine. </p>
<p>Goran R. je uhićen i priveden u Prvu policijsku postaju na kriminalističku obradu.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Hoće li ovoga ljeta u Hrvatsku doći manje njemačkih turista </p>
<p>Nijemci se sve više odlučuju otići na odmor u SAD, Aziju, Afriku i na Karibe / Neki njemački mediji navode da Bugarska prilično ulaže u turističku ponudu kako bi bila konkurentnija od »balkanskih suparnica« Hrvatske</p>
<p> i Turske / No, ne ističe se da Bugarska i Hrvatska imaju potpuno drukčiji pristup turizmu i ponudu </p>
<p>BERLIN, 14. ožujka (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Barem ad je o njemačkom turističkom tržištu riječ, pobjednici ovogodišnje sezone, čini se, bit će SAD, Karibi te dijelovi Azije i Afrike. Razlog je već poznat – jak euro potiče turizam zemalja jeftinije, dolarske zone. Nakon tri sušne godine, SAD doživljava renesansu. Pojedini njemački turooperatori okupljeni na ITB-u, Berlinskoj turističkoj burzi, tvrde da se prodaja američkih destinacija povećala i do 60 posto u odnosu na prijašnje sušne godine.</p>
<p>Egipat također ruši rekorde. U prva dva mjeseca ove godine tu je zemlju posjetilo 135.000 Nijemaca, 46 posto više nego lani u istom razdoblju. Tijekom 2003. u Egiptu je boravilo 700.000 Nijemaca, a egipatski predstavnik Mahmoud El Beltagui očekuje da će se ove godine probiti čarobna granica te da će njegova zemlja ugostiti milijun Nijemaca. </p>
<p>Hrvatska će, dakle, možda dobiti pokojeg njemačkog turista koji će zaobići Španjolsku, ali istodobno cijelom Mediteranu snažno konkuriraju zemlje dolarske zone.</p>
<p>Španjolska tragedija i dalje je središnja tema Berlinske turističke burze. Francesco Frangialli, glavni tajnik Svjetske turističke organizacije, ističe: »To je bio napad na španjolsku demokraciju, a ne na španjolsku turističku industriju. Ono što se tamo dogodilo dio je globalne slike«.</p>
<p>Alvaro Blanco, direktor španjolskog Turističkog ureda u Berlinu, nada se da madridska tragedija neće ostaviti posljedica na njihov turizam, a Volker Bötcher, jedan od direktora TUI-a, također ne očekuje da će se napad u Madridu odraziti na turističko poslovanje.</p>
<p>No, stvarnost je drukčija. Turoperatori su izvan sebe jer su u Španjolskoj zakupili silne kapacitete, a sad im je, uz kašnjenje rezervacijaa, račune pomrsila i madridska tragedija. Svi šire optimizam, ali znaju što ih čeka – snižavanje cijena i gubitak planiranog prihoda. </p>
<p>Tunis je već krenuo – zbog loših rezultata na njemačkom tržištu Tunižani spuštaju cijene 13 posto.</p>
<p>Neki njemački mediji navode da Bugarska prilično ulaže u turističku ponudu kako bi bila konkurentnija od »balkanskih suparnica« Hrvatske i Turske. Ne navodi se, međutim, da Bugarska i Hrvatska imaju potpuno drukčiji pristup turizmu i ponudu. Naime, Bugarska cilja na turizam masovnog tipa.</p>
<p>Prema WETTC-u, Svjetskom turističkom vijeću, najveći porast broja gostiju ove će godine imati Indija i Kina. Na ljestvici turističke uspješnosti brzo se uspinju dojučerašnji »gubitnici« – Crna Gora, Angola, Uganda i Laos. </p>
<p>Inače, ukupno stanje s rezervacijama na njemačkom tržištu za sve receptivne zemlje popravlja se. Klaus Laepple, predsjednik DRV-a, Njemačkog udruženja agencija, tvrdi da je nakon početne stagnacije broj rezervacija za ljetni odmor dostigao lanjsku razinu te da se iz tjedna u tjedan popravlja.</p>
<p>Prema istraživanjima, ove godine odmor izvan granica planira 69 posto Nijemaca, 13 posto ostaje kod kuće, a 18 posto još nije odlučilo kamo će i hoće li uopće na odmor. Lani je na odmor putovalo 49,5 milijuna Nijemaca. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U nedjelju u Koprivnici radile sve male trgovine</p>
<p>KOPRIVNICA, 14. ožujka</p>
<p> – Odlukom Gradskog poglavarstva u Koprivnici su u nedjelju radile sve male prodavaonice. Koprivničko Poglavarstvo odobrenje za rad nedjeljom i blagdanima dalo je samo malim trgovinama, a nije, kao ostali gradovi, proglasilo cjelogodišnju turističku sezonu, jer bi to značilo da smiju raditi i velik trgovački lanci. </p>
<p>Uvjet za odobrenje rada je da prodavač u trgovini smije raditi samo jednu nedjelju ili blagdan u mjesecu i za to mora biti odgovarajuće plaćen. Od trgovaca je zatraženo da mjesečno izvješćuju Poglavarstvo o radu nedjeljom, a pozvali su i zaposlenike da, ako bude kršenja ovog dijela odluke, o tome izvijeste gradsku vlast, makar i anonimno. Utvrdi li se da je prijava bila utemeljena, trgovini će biti uskraćeno dopuštenje za rad nedjeljom. </p>
<p>Odluku je Gradsko poglavarstvo donijelo na zahtjev trgovaca i nezadovoljnih građana, te zbog nekoliko slučajeva otpuštanja prodavača i najave novih. Stav je gradske vlasti, naime, da je očuvanje radnih mjesta najvažnije. </p>
<p>Slavica Bakić Gazdek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatskoj potreban novi aranžman s MMF-om zbog poticanja reformi </p>
<p>Imamo manjinsku vladu, što ukazuje na opasnost daljnjeg povećanja javne potrošnje, a time i proračunskog deficita. Stoga bi nam sklapanje novog aranžmana s MMF-om dobro došlo, ističe Goran Šaravanja iz CAIB-a / Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta smatra da bi se nesklapanje novog aranžmana moglo negativno odraziti na hrvatski položaj na financijskim tržištima / »Bilo bi dobro kad bismo sami mogli provesti reforme, no bojim se da nam je i dalje potrebna potpora MMF-a«, kaže Anto Bajo iz Instituta za javne financije </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Novi stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom potreban je Hrvatskoj da bi se potaknule reforme i zadržala pozicija zemlje na financijskim tržištima, tvrde ekonomisti koji su nam komentirali najavu hrvatske vlade da će s MMF-om sklopiti novi aranžman, treći u samo tri godine.</p>
<p>»Hrvatskoj svakako treba novi stand-by aranžman s MMF-om, jer je očito da se proračun u proteklom razdoblju nije dovoljno konsolidirao. Uz to, imamo manjinsku vladu, što ukazuje na opasnost daljnjeg povećanja javne potrošnje, a time i proračunskog deficita. U tom smislu, sklapanje novog aranžmana s MMF-om dobro bi nam došlo«, tvrdi Goran Šaravanja, ekonomist CAIB-a (Creditanstalt Investmentbanka), investicijske kuće u vlasništvu HVB-a.</p>
<p>Dodaje kako bi novi stand-by aranžman trebao pokriti drugi dio ove i cijelu iduću godinu, a u fokusu bi mu trebao biti nastavak fiskalne konsolidacije.</p>
<p>Na potrebu sklapanja novog aranžmana s MMF-om upozorava i Željko Lovrinčević, analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta. Smatra da bi se nesklapanje novog aranžmana s Fondom moglo negativno odraziti na hrvatski položaj na financijskim tržištima. I Lovrinčević procjenjuje da bi novi stand-by aranžman trebao pokriti dulje razdoblje, s naglaskom na fiskalnu konsolidaciju.</p>
<p>»Novi aranžman s MMF-om potreban nam je kao potpora za nastavak reformi, posebno u fiskalnoj politici, te kao signal investitorima da Hrvatska nastavlja provoditi reforme«, komentira Anto Bajo, analitičar zagrebačkog Instituta za javne financije.</p>
<p>»Bilo bi dobro kad bismo reforme mogli provesti sami, no bojim se da nam je i dalje za to potrebna potpora MMF-a. Osim toga, reforme moramo provoditi i radi nastavka približavanja Uniji, pri čemu Europska unija i MMF od nas zapravo traže isto«, zaključuje Bajo.</p>
<p>U prilog sklapanju novog aranžmana s MMF-om ovih se dana izjasnio i londonski The Economist Intelligence Unit. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Osim LS-a, oporba želi saborsku raspravu o karakteru haaških optužnica </p>
<p>Na sazivanju izvanredne sjednice parlamenta ili odbora najviše ustraju HSS i HSP / Đapićeva stranka smatra da bi preambula optužnice protiv Čermaka i Markača mogla kompromitirati Hrvatsku kao državu / U SDP-u kažu da treba promisliti treba li se Hrvatska uopće pojavljivati u Haagu kao »prijatelj suda« </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Na najavljenoj sjednici proširenoga Predsjedništva Sabora u ponedjeljak, vladajuća većina trebala bi s oporbom utvrditi strategiju postupanja Vlade prema Haaškom sudu, te dogovoriti o eventualnoj izvanrednoj saborskoj sjednici na kojoj bi se raspravljalo o političkom karakteru novih haaških optužnica. </p>
<p>Kako je najavljeno, na sjednici Predsjedništva trebali bi se sastati svi predsjednici klubova, predsjednici radnih tijela i predstavnici Vlade. </p>
<p>Na sazivanju izvanredne sjednice Sabora ili nekog radnog tijela, a to bi najvjerojatnije bio Odbor za vanjsku politiku, najviše ustraju oporbeni HSP i HSS, a ideji se ne protivi ostatak oporbe osim LS-a.</p>
<p> HDZ-ovi koalicijski partneri pak, ne podupiru ideju o parlamentarnoj raspravi, jer, kako je nedavno izjavila potpredsjednica Sabora Đurđa Adlešić (HSLS), izvanredna saborska sjednica o haaškim optužnicama mogla bi »samo otežati Vladi razgovor s Haagom«. </p>
<p>Najspornija je preambula optužnice protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača u kojoj se navode politički neprihvatljive kvalifikacije o »udruživanju zbog zločinačkog pothvata radi etničkog čišćenja Srba za vrijeme i nakon vojno-redarstvene akcije 'Oluja'«. Neki oporbeni čelnici, poput predsjednika HSP-a Ante Đapića tvrde da bi takav uvodni sadržaj optužnica mogao kompromitirati Hrvatsku da je kao neovisna država nastala na zločinu, što bi vodilo u revidiranje povijesti. </p>
<p> SDP ističe iznimnu važnost mogućeg statusa »prijatelja suda« (amicus curiae) u slučaju Čermak–Markač, te da treba dobro promisliti tko će predstavljati državu i treba li se Hrvatska uopće pojaviti u Haagu kao »prijatelj suda«.</p>
<p>U eventualnoj raspravi, Sabor može prihvatiti politički akt, no za razliku od haespeovaca koji smatraju da je Deklaracija o Domovinskom ratu prihvaćena u prošlom sazivu nedorečena – u SDP-u tvrde da je većina pitanja u Deklaraciji riješena. </p>
<p>Ako predsjednik Sabora Vladimir Šeks prihvati prijedlog o sazivanju izvanredne parlamentarne sjednice koju može sazvati i Vlada, Sabor bi mogao jedino raspravljati o političkom kontekstu optužnica protiv Čermaka i Markača, koji su od četvrtka u Haagu, a na Sudu su se očitovali kao nevini prema svim točkama optužnice.</p>
<p>Bude li sazvana, izvanredna sjednica mogla bi biti održana tek za dva tjedna, no, prema Poslovniku, Sabor bi se mogao sastati i prije. Poslovnik navodi da se redovite saborske sjednice održavaju jednom na mjesec, a ako je potrebno, i češće. Iznimno predsjednik Sabora može, ali i ne mora, u slučajevima kad se neki akt mora donijeti prema hitnom postupku, ili iz drugih opravdanih razloga, sazvati izvanrednu plenarnu sjednicu u roku kraćem od osam dana.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sanader u Jasenovcu odaje počast žrtvama konclogora</p>
<p>Premijer će u utorak posjetiti Spomen-područje u povodu obnove Bogdanovićeva spomenika »Jasenovački cvijet« </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader posjetit će u utorak, 16. ožujka, Spomen-područje Jasenovac u povodu završetka obnove spomenika »Jasenovački cvijet«, te odati počast žrtvama koncentracijskog logora iz doba NDH od 1941. do 1945. godine. </p>
<p> Spomenik, koji je u središtu Spomen-područja Jasenovac, izradio je 1966. arhitekt Bogdan Bogdanović. U 37 godina otkako je postavljen, spomenik je oštećen zbog utjecaja vremena, što je utvrđeno nakon Domovinskog rata.</p>
<p> U srpnju 2003. počela je obnova za koju je Ministarstvo kulture izdvojilo 1,4 milijuna kuna. Spomenik je obnovila tvrtka »Ingrad«, a projektnu dokumentaciju izradio Hrvatski građevinski institut pod čijim je nadzorom i obnovljen »Jasenovački cvijet«. </p>
<p> Ravnateljica Spomen-područja Nataša Jovičić istaknula je da su od Hrvatskih željeznica dobili veliku donaciju - tisuću pružnih pragova koje će postaviti u kriptu spomenika i na prilazu njemu, a obnovljen je i most kojim se do njega dolazi.</p>
<p> Tijekom obnove stručnjaci su se konzultirali s Bogdanovićem, koji je obnovu pratio i na fotografijama pa je bio upućen u sve faze obnove. »Sada će prvi put vidjeti obnovljen spomenik«, rekla je ravnateljica Spomen-područja, dodajući da će se lako riješiti primjedbe bude li ih imao.</p>
<p> »Obnavljanjem spomenika ponovo se iskazuje počast žrtvama. Bogdanovićeva je poruka spomenika da se spomen na žrtve neprestano mora ponavljati, da se time nikoga ne vrijeđa, ne poziva na osvetu i ne skriva istina. Djelatnici Spomen-područja rade i na uređenju novoga stalnog postava Memorijalnog muzeja Jasenovca koji će biti završen do kraja godine«, istaknula je Nataša Jovičić i dodala da je Ministarstvo kulture od 1997. do 2003. izdvojilo za Muzej 15 milijuna kuna. Govoreći o novom postavu rekla je da je »naglasak na individualizaciji žrtava logora prema dokumentima i predmetima koji su pripadali zatočenicima i žrtvama«.</p>
<p> Uz premijera Sanadera, na svečanom otvorenju bit će i sam Bogdanović, ministar kulture Božo Biškupić, predsjednik Savjeta Spomen-područja Jasenovac Slavko Goldstein, članovi diplomatskog zbora, stručnjaci i izvođači radova, članovi Upravnog vijeća te muzejske institucije i mještani Jasenovca, a veliko je zanimanje i građana za posjet Spomen-području tog dana, izvijestila je ravnateljica Jovičić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Lanjska suša odnijela dvije milijarde kuna - dovoljno za navodnjavanje 98.000 hektara </p>
<p>IPK »Osijek« i izraelska tvrtka »B.E.C. Tehnologies and Investments« predstavili su potkraj prošle godine plan navodnjavanja Slavonije/ U prvoj fazi predviđa se navodnjavanje 6000 hektara zemljišta na području Dalja i Klise, te povećanje navodnjavanih površina na 60.000 hektara u roku deset godina/ U Hrvatskoj se navodnjava samo 0,5 posto obradivih površina, a u Rumunjskoj i Bugarskoj i više od 30 posto </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Vlada je imenovala posebno državno povjerenstvo za projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina, na čijem je čelu premijer Ivo Sanader. Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva ističe da je za Vladu program navodnjavanja, prema vrijednosti, ravan gradnji autocesta.</p>
<p>U Hrvatskoj bi se tako, napokon, ove godine trebao početi provoditi Program navodnjavanja poljoprivrednih površina, u kojemu bi uz državu trebale sudjelovati i lokalne jedinice te zainteresirane domaće i strane tvrtke. Testirat će ga se pilot-projektom u osječkom Industrijsko-poljoprivrednom kombinatu (IPK). </p>
<p>Prošlogodišnja nezapamćena suša dodatno je upozorila na zabrinjavajuću činjenicu da se u Hrvatskoj navodnjava manje od jedan posto poljoprivrednih površina te da je prošle godine sa samo 7160 hektara navodnjavanih poljoprivrednih površina naša zemlja na posljednjem mjestu u Europi.</p>
<p>Osječki Industrijsko-poljoprivredni kombinat i izraelska tvrtka »B.E.C. Tehnologies and Investments« predstavili su potkraj prošle godine u Osijeku plan navodnjavanja Slavonije, koja bi trebala biti najveća žitnica Europe. </p>
<p>U prvoj fazi toga plana predviđa se navodnjavanje 6000 hektara zemljišta na području Dalja i Klise u Osječko-baranjskoj županiji kao i povećanje navodnjavanih površina na 60.000 hektara u roku deset godina. Kako se tada čulo, očekivana vrijednost sustava za navodnjavanje za površinu od 60.000 hektara iznosi 370 milijuna dolara, u čemu bi hrvatska vlada sudjelovala sa 200 milijuna, a poljoprivredna obiteljska gospodarstva i farmeri sa 170 milijuna dolara.</p>
<p>Vrijednost poljoprivredne proizvodnje na pokusnih 6000 hektara mogla bi biti 143 milijuna dolara, a na 60.000 hektara milijardu do 1,5 milijardi dolara, s tim da bi se uzgoj nekih sorti voća i povrća, uz navodnjavanje, mogao povećati 200-300 posto. Primjerice, Izrael je pedesetih godina prošlog stoljeća u gradnju sustava za navodnjavanje uložio oko 300 milijuna dolara, što je rezultiralo tri do pet puta većom proizvodnjom i današnjim izvozom poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od milijardu dolara.</p>
<p>Hrvatska je samo na uvoz hrane u prvih 11 mjeseci prošle godine potrošila 1,2 milijarde dolara. </p>
<p>U Hrvatskoj se navodnjava samo 0,5 posto obradivih površina, a zemlje poput Rumunjske i Bugarske navodnjavaju i više od 30 posto svojeg obradivog zemljišta.</p>
<p>U Hrvatskom društvu za odvodnju i navodnjavanje (HDON) kažu da bi se samo s iznosom štete u poljoprivredi zbog prošlogodišnje suše - većim od dvije milijarde kuna - moglo ostvariti navodnjavanje na približno 98.000 hektara poljoprivrednih površina. </p>
<p>Također ističu da mjerodavne državne institucije trebaju uvažiti činjenicu da je redovito održavanje i dogradnja postojećih hidromelioracijskih sustava, kao i gradnja novih, glavni preduvjet razvoja poljoprivrede, a za to treba osigurati trajni izvor novca.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zašto manje novca od turizma nego što je objektivno moguće</p>
<p>Pravi odnos cijene i kvalitete, očuvana priroda i gostoljubivi domaćini - to će privući goste, ali praksa kaska za sloganima/ Što se tiče očekivanog pitanja nakon madridske tragedije, naši turistički predstavnici u svom berlinskom nastupu umiruju - minska su polja označena i daleko od turističkih destinacija</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Ima li u Hrvatskoj mina? To su njemački turistički novinari pitali na presici Hrvatske turističke zajednice na Turističkoj burzi (ITB) u Berlinu. Čudno, neočekivano? Naime, takvo pitanje nije se čulo već godinama. Prastara narodna mudrost kaže da su »u strahu velike oči«. Takvi su osvanuli organi vida gotovo svih potencijalnih potrošača i korisnika turističkih usluga nakon tragedije u Madridu, dan uoči otvaranja najvećega svjetskog turističkog sajma, berlinskog ITB-a, za koji se poslovično kaže da »kroji sezone«.</p>
<p>Mina, na žalost, u Hrvatskoj ima, ali ta zlokobna polja daleko su od turističkih zona i nema straha da se turisti nađu u kritičnim situacijama. Osim toga, minska su polja označena, uz još jednu napomenu da su udaljena od rivijere i gostinjskih destinacija. Naši predstavnici na sajmu u Berlinu upravo su tako odgovorili na spomenuta, nakon Madrida, očekivana pitanja.</p>
<p>Dakle, sigurnost u Hrvatskoj neće se posebno koristiti kao argument za privlačenje gostiju, ali će se po običaju učiniti sve da se naši gosti osjećaju sigurni, istaknuli su. To je sasvim u redu, ali je li u redu nešto drugo? Za privlačenje gostiju »...naši će argumenti i dalje biti pravi odnos cijene i kvalitete, očuvana priroda i gostoljubivi domaćini«, izjavio je u Berlinu za jedan naš dnevnik (13. ožujka) direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Lijepo, ali...</p>
<p>O »pravome odnosu« cijena i kakvoće usluga u nas se raspliće, prepliće, diskutira, govori... godinama na svakojakim sastancima i u drugim prilikama, ali poznato je i to da ravnoteža u tome još nije uspostavljena, posebno ne u špici kad je »berba« u punom jeku. Raznih oblika tzv. sivo-crnog poslovanja sve je više i sve su češći – neprijavljivanje gostiju, neizdavanje računa, ponuda raznih roba upitne vrijednosti po »neupitnim« cijenama (posebno to vrijedi za izlete i tzv. fiš-piknike), i dalje skromna ponuda (ili slabija od moguće i tražene) domaćih izvornih jela, ali po uglavnom neskromnim cijenama, itd. Istina, nismo u tome iznimka, ali to nije opravdanje jer na kraju sezona u blagajni ostaje manje »love« nego je objektivno moguće. Uostalom, da postoji pravi odnos između cijene i kvalitete vjerojatno bi bilo znatno manje tzv. srpanjskih i ostalih rupa...</p>
<p>Očuvana priroda? Pa, ima najmanje dvije-tri godine da se jadranska rivijera sustavno i pojačano uništava uzurpacijama pomorskog dobra, divljom gradnjom, betonskim terorom, zagađivanjem i pljačkom mora i podmorja (krađa podmorskog blaga, oborite ribe, rijetkih primjeraka flore i faune...), zapravo uništava se ono što je preostalo, a kad se tome jadu doda i (ras)prodaju turističkih objekata, terena, škoja... kako se onda može govoriti o adutu »očuvane prirode«? Da je tako valjda ne bi ministar turizma Kalmeta na nedavnoj prvoj sjednici državnog Povjerenstva za pripremu ovogodišnje turističke sezone najavio »rigorozno uklanjanje bespravne gradnje« koju je nazvao »strateškim problemom hrvatskog turizma«. </p>
<p>I još nešto: službeni slogan Hrvatske turističke zajednice u nastupima (čak ih je stotinu!) na inozemnim poslovno-turističkim sajmovima glasi da nudimo »Mediteran kakav je nekad bio«!? Ne treba sumnjati u dobronamjernost autora te poruke, naprotiv, ali eto on nalikuje, na žalost, prodaji »roga za svijeću«. Nama jedino preostaje moliti Boga da podrži ministra, ako je to ikako moguće.</p>
<p>Poslije prve kolovoške kiše</p>
<p>Gostoljubivi domaćini? Zvalo se to gostoljubivost ili bilo kako drukčije jedno je sigurno – svaki turistički domaćin jednostavno treba biti korektan prema gostu jer od toga živi. Osmjesi »od uha do uha« puka je fraza, kao i klanjanje »do poda«... Praktično pitanje, na žalost, glasi – je li gostoljubivost kada dio naših domaćina pozatvara dućane odmah nakon prve kiše poslije Velike Gospe, ili na početku posezona za koje se znalo da će biti posjećenije nego ranije (slučajevi pretprošle i prošle godine, na primjer)? Je li gostoljubivost prebukiranje? Bilo je takvih i sličnih primjera tko zna koliko, uoči svake sezone upozorava se na njih, ali nekih »korjenitih« promjena uglavnom nema...</p>
<p>Prema tome, ima li ikakva smisla baratati s argumentima ponude koji nisu čvrsti?</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatski liječnici ne prijavljuju zlostavljače</p>
<p>Zdravstveni radnici nerijetko misle da je riječ o njihovoj poslovnoj tajni, a ne da neprijavljivanjem nasilja krše zakon, kaže Branka Žigante, sutkinja Visokog prekršajnog suda/ Zatajila je i Liječnička komora koja je liječnike bila dužna obavijestiti o novom kaznenom djelu, ističe saborska zastupnica Milanka Opačić</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> – Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji je Hrvatski sabor usvojio na sjednici u srpnju 2003., a čiji su dijelovi interpolirani i u Zakon o kaznenom postupku, slabo se provodi.</p>
<p>Razlog je tomu, tvrdi Milanka Opačić, članica tadašnje Radne skupine, koja je u Saboru »gurala« spomenuti zakon, manjkavost pravnih okvira koji bi trebali osigurati uvjete za njegovu primjenu. Ono što taj zakon, inače, svrstava u izrazito suvremene jest činjenica da je njime propisano izdvajanje zlostavljača iz obitelji, što do tada nije postojalo u hrvatskom zakonodavstvu, te sankcioniranje stručnih radnika koji za slučaj zlostavljanja ili nasilja doznaju obavljajući vlastiti posao, ali ga ne prijave. </p>
<p>Zakon je Saboru predložilo Ministarstvo pravosuđa, ali je kasnije Radna grupa, u suradnji s Odborom za ravnopravnost spolova, na njega predložila brojne amandmane koji su prihvaćeni pa je tako Hrvatska ipak dobila zakon u skladu sa sličnima u europskim zemljama. No, čini se, samo na papiru. </p>
<p>Naime, po tvrdnjama Milanke Opačić, samo mali dio hrvatskih sudova zlostavljače izdvaja iz obitelji, primjenjujući zakonsku regulativu, a ostali se još uvijek, iako je od donošenja zakona prošla gotovo godina, »izvlače« na nepostojanje pravilnika koji bi im omogućili primjenu.</p>
<p>Ona također tvrdi da u Hrvatskoj do danas nije odgovarao nijedan jedini stručnjak koji je znao za žrtve nasilja, a nije prijavio zlostavljanje. Naime, za neprijavljivanje nasilja zakonom je propisana kazna od novčane do trogodišnje kazne zatvora, a ovaj je članak ušao i u Zakon o kaznenom postupku, što, očito, također, nije bitnije utjecalo na provođenje propisanih mjera.</p>
<p>»Činjenicu da je Zakon provediv potvrdio je Prekršajni sud u Puli, koji je već u kolovozu, dakle odmah po donošenju Zakona (14. srpnja 2003.), donio mjeru izdvajanja zlostavljača iz obitelji u čak tri slučaja. Međutim, veći dio pravosuđa funkcionira linijom manjeg otpora. Osim toga, nemam spoznaja da je do danas itko sankcioniran zbog neprijavljivanja zlostavljanja, iako je ovim zakonom i policiji prvi put dana ovlast da može doći u bolnicu ili ambulantu i zaplijeniti cjelokupnu liječničku dokumentaciju, kako bi se i na taj način dobio dokaz da je liječnik znao, a nije podigao prijavu. U svakom slučaju, treba reći da je zatajila Liječnička komora koja je liječnike bila dužna obavijestiti o tome da je u zakonu novo kazneno djelo i da ga čine svaki put kad ne prijave nasilje«, zaključuje Opačić. </p>
<p>Branka Žigante, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu i predsjednica Povjerenstva za praćenje i unapređenje radnog tijela Kaznenog zakona i Prekršajnog postupka, te izvršenje sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji, također tvrdi da je Zakon u potpunosti provediv, te da je Povjerenstvo osnovano na vrijeme, a po njezinim spoznajama i podacima već ima izrečenih mjera udaljenja i izdvajanja zlostavljača iz obitelji te je broj prijava u stalnom porastu. »Praksa polako saživljava, s obzirom na to da je riječ o predmetima koje se rješava po žurnom postupku. Međutim, Povjerenstvo će u dogledno vrijeme predložiti promjene Prekršajnog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako bi se zaštita dodatno poboljšala«, kaže Žigante, dodajući da su suci sve educiraniji, ali da će, po njezinu mišljenju najviše problema biti sa zdravstvom. </p>
<p>»Naime, zdravstveni radnici nerijetko misle da je riječ o njihovoj poslovnoj tajni, a ne da neprijavljivanjem krše zakon. Uostalom, još nisam vidjela prijavu nijednog liječnika«, kaže Žigante.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»DC je nedemokratska stranka«</p>
<p>KRAPINA, 14. ožujka</p>
<p> – Svoje ogorčenje načinom na koji je izbačen iz stranke, na konferenciji za novinare iznio je bivši predsjednik krapinsko-zagorskog DC-a Zdravko Grabušić. </p>
<p>»Nije mi žao što sam izbačen, već što se to dogodilo na tako primitivan i sirov način. Ovo je privatna osveta stranačkog povjerenika Vladimira Bosnara, koji je nagrađen ovom funkcijom, a dvije se godine nije pojavljivao na sjednicama Županijskog odbora«, rekao je Grabušić. </p>
<p>Bivši se predsjednik zagorskih DC-ovaca začudio nad postupcima stranačkog vodstva, koje umjesto da konsolidira stranku, tvrdi, izbacuje iz nje ljude koji su ju osnivali. Opovrgnuo je i optužbe da je bivšeg predsjednika DC-a Matu Granića vodio u privatne posjete i koristio dva štambilja. Nedemokratskim je nazvao unutarstranačke izbore, na kojima nema prava izbora, već se postavljaju unaprijed određeni ljudi. </p>
<p>Inače, na izvanrednoj skupštini došlo je i do smjene čelnoga čovjeka krapinskog DC-a. Gradsku će organizaciju ubuduće voditi Bruno Kunštek, a dosadašnji predsjednik Ivan Kralj je smijenjen, kako se čulo, zbog neaktivnosti.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Još se može odustati od južne trase autoceste«</p>
<p>ŠIBENIK, 14. ožujka</p>
<p> – Skupina šibenskih stručnjaka, predstavnika lokalne samouprave i drugih zainteresiranih za izmjenu trase autoceste kroz Šibensko-kninsku županiju poslali su otvoreno pismo ministru mora, turizma, prometa i razvitka Božidaru Kalmeti, od kojeg traže da hitno posjeti gradilište na južnoj trasi i potom donese odluku o obustavi daljnje gradnje. Otvoreno pismo ima 15 potpisnika, među kojima je i dr. Boris Kale, autor više zakona o cestovnoj problematici.</p>
<p>Oni podsjećaju na kronologiju izrade planova i projekata u vezi s autocestom i obrazlažu zašto su protiv južne varijante, koju se počelo graditi gotovo pola godine ranije. »Još nije kasno da se ispravi povijesna nepravda, ako se ne odustane od započete gradnje na dionici dugoj 27 kilometara. Bez obzira na dosad odrađene građevinske radove, troškovi gradnje sjeverne trase bili bi manji, kao i vrijeme gradnje dionice«, tvrde šibenski stručnjaci koji se ne mire s tim da autocesta prolazi urbanim i poljoprivrednim područjem.</p>
<p>Južna trasa tangira desetak naselja u kojima živi oko 5000 stanovnika. Na nekim mjestima treba rušiti kuće. Nužni su veći iskopi i nasipi, a troškovi eksproprijacije i gradnje zaštitnih zidova veliki su. Ta je trasa 1,5 kilometra dulja od sjeverne. Vijadukt kojim će se premostiti Bilićka draga dug je 200 metara, a most preko potoka Dabar 300 metara. Vijadukt i most koštaju koliko svi objekti koji bi se trebali graditi na sjevernoj trasi.</p>
<p>Stručnjaci su procijenili da bi gradnja sjeverne trase bila 30 posto jeftinija, a za isti postotak smanjilo bi se i vrijeme građenja. Članovi Radne grupe, osnovane još 1993., kontinuirano su se zauzimali za sjevernu trasu, ali uzalud, poručuje se ministru Kalmeti u otvorenom pismu. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HSS traži da se riješi problem za »Oluje« odnesenih zemljišnih knjiga Općine Dvor</p>
<p>DVOR NA UNI, 14. ožujka</p>
<p> – Na inicijativu članova HSS-a Općine Dvor Klub saborskih zastupnika te stranke zatražio je od ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt rješavanje pitanja zemljišnih knjiga Općine Dvor, navodi se u priopćenju za javnost koje je potpisala glasnogovornica HSS-a Marijana Petir. </p>
<p>Budući da zemljišnih knjiga nema, građani Dvora ne mogu raspolagati svojom imovinom, pravne i fizičke osobe ne mogu dizati kredite, riječju takvo stanje ima negativne posljedice na razvitak Dvora te utječe na odlazak stanovništva s tog područja.</p>
<p>Kako je riječ o području posebne državne skrbi gdje bi potencijalnim poduzetnicima trebalo stvoriti pretpostavke za ulaganje nedostatak zemljišnih knjiga takve inicijative otežava ili ih u potpunosti onemogućava. Zato se od ministrice pravosuđa traži odgovor na pitanje što će hrvatska Vlada učiniti u pronalaženju zemljišnih knjiga dvorske općine.</p>
<p>Tijekom vojno-redarstvene akcije »Oluja« uoči oslobađanja Općine Dvor, pripadnici paravojnih snaga tzv. SAO krajine sve zemljišne knjige s područja Općine Dvor odnijeli su u Banju Luku a potom u bivšu SR Jugoslaviju. Prema neslužbenim informacijama, zemljišne knjige tijekom prijevoza iz Rume za Beograd zaplijenio je MUP Srbije i smjestio ih u policijsku postaju u Beogradu; potom im se trag gubi. </p>
<p>Z. S.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040315].
|
