NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041114].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 157906 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Čekat ću odgovor u Francuskoj </p>
<p>Normalno bi bilo da se odgovorni iz Splita jasno i glasno izjasne je li Institut potreban gradu, je li projekt MEdilsa još zanimljiv i, možda, jesam li ja dobrodošao. Ako je neki od odgovora negativan, onda ja više neću sudjelovati u tom projektu / Moramo se suočavati, provjeravati i boriti se za neke ideje ili protiv njih, ali samo kao nosioci tih ideja. Ne treba nas nitko ušutkavati. Ljudi se boje reći što misle, pogotovo znanstvenici. Ili se opet svi svađaju, a svatko ima neki svoj bliski interes. Ja sam znanstvenik i zanima me samo konfrontacija ideja, a ne ljudi</p>
<p>Nakon što se u posljednje vrijeme u medijima tvrdilo da odlazi iz Hrvatske, zamolili smo akademika Miroslava Radmana za razjašnjenje tih navoda. </p>
<p>»Dva mjeseca nakon nemilog događaja kad me se anonimnom prijavom optužilo za trošenje državnog novca u vezi s Mediteranskim institutom za istraživanje života, nitko od nadležnih dosad nije reagirao bilo kakvom prijavom. </p>
<p>Posebice je izostala reakcija, odnosno isprika HRT-a zbog načina kako se na televiziji tretirala anonimna kaznena prijava«, kaže akademik Radman.</p>
<p>• Tražili ste od glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da pokrene određene poteze i istraži navode u anonimnom pismu. </p>
<p>- Točno jer, kao prvo, emotivno ne mogu prijeći preko toga, a da i prijeđem, bio bi to samo poziv na sljedeće inkriminacije ili čak agresije protiv mene. To tako ne može. Tražio sam da se kompletni troškovi iz proračuna za MEdils istraže i javno objave kako bi se jasno vidjelo da nisam mogao potrošiti ni kune. Za mene, takvi su slučajevi potvrda svojevrsne erozije kriterija u ovom društvu. Jedna od naopasnijih boljki Hrvatske je erozija kriterija i pojačan rast straha.</p>
<p> Cijeli je slučaj kod državnog odvjetnika Bajića koji mi je vrlo simptičan, ali dosad nisam dobio nikakav odgovor da se bilo što pokrenulo. </p>
<p> • Tvrdite da nemate podršku u samom Splitu za MEdils. Razjasnite tko u tom gradu ne želi Vaš institut?</p>
<p>- Normalno bi bilo da se odgovorni iz Splita jasno i glasno izjasne je li Institut potreban gradu, je li im projekt MEdilsa još zanimljiv i, možda, jesam li im ja dobrodošao. Ako je neki od odgovora negativan, onda ja više neću sudjelovati u tom projektu. </p>
<p>Oni sada očekuju od mene da ja prekinem taj odnos kako bi to onda bila moja krivica. Bit ću strpljiv, ali ću to strpljenje vježbati u Francuskoj. Čekat ću. </p>
<p>• Odlazite li onda iz projekta u Hrvatskoj?</p>
<p>- Nisam rekao da odlazim. Da sam to rekao, bio bi to kratak i jasan tekst, ali nisam. Naslov u Novom listu ispao je jako nezgodno.</p>
<p>• Onda ipak ne odlazite?</p>
<p>- Napišite - Radman (još) ne odlazi. Nisam opsjednut datumima, i čekat ću, neka vrijeme teče. Ako MEdils počne raditi za šest mjeseci, bit ću zadovoljan. Ako trebaju proći tri godine, isto dobro, imam ja svog posla. Moramo se suočavati, provjeravati i boriti se za neke ideje ili protiv njih, ali samo kao nosioci tih ideja. Ne treba nas nitko ušutkavati. Volio bih da moja uloga u Hrvatskoj bude takva da polako u praksu prenesem kulturu razgovora u međusobnim odnosima. </p>
<p>Tu se stalno svi svađaju. Svatko ima neki svoj bliski interes u nečemu. Zanima me jedino konfrontacija ideja, a ne ljudi. </p>
<p>Neki su načini komunikacije ispod svake razine, a u konfrontaciji ni između koga ne želim postati instrumentom. Ja sam intelektualac koji želi razgovarati sa svakim. </p>
<p>Ljudi se ovdje boje reći što misle, posebice znanstvenici. Kruže kojekakva anonimna pisma, koja nisu meni osobno upućena. Kako mi se čini, stvara se nekakva podzemna akcija protiv mene, a ja sam tu ni kriv ni dužan.</p>
<p> Na meni je samo to da zajedno s kolegama radimo na podizanju kvalitete konverzacije i konfrontacije ideja. Time bi se automatski podigao kriterij u ovoj zemlji, što znači da nećemo više biti u nekom primitivnom provincijalnom blatu, već ćemo biti partneri u razgovoru s Europom, sa svijetom. </p>
<p> • Zašto, iako ste pozvani, nećete biti na Prvom kongresu hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstvu koji započinje u Zagrebu 15. studenoga? </p>
<p> - Poziv sam dobio relativno kasno, a u istom terminu održava se meni vrlo važna međunarodna konferencija u Americi, na kojoj moram biti jer je ona svake pete godine. Taj je skup bitan za moje područje rada, a ove je godine 30. obljetnica publikacije moje SOS teorije. </p>
<p>Tamo će biti iskazana počast mom znanstvenom radu, a na toj konferenciji držim i plenarno predavanje. Nisam stoga nikako mogao odgoditi to putovanje. </p>
<p>No, želim mnogo uspjeha Kongresu ponajprije zbog mladih znanstvenika koji su budućnost Hrvatske.</p>
<p>Nisam pristao na političke igre </p>
<p>• Nagađa se da biste projekt MEdilsa mogli ostvariti u Francuskoj, koja je ionako već izrazila želju da Institut bude tamo. Imate li kakvu dilemu vezanu uz to? </p>
<p>- Tu ne bi trebalo biti previše sentimentalan. Riječ je o međunarodnom projektu i za mene nema dileme - bude li Europa imala deset MEdilsa, utoliko bolje za nju, ali i za Hrvatsku. Čekao sam puna dva i pol mjeseca da se situacija u vezi s MEdilsom smiri, dao sam vremena i našim političrima, a i sebi da mi se slegnu emocije.</p>
<p>Država sa svoje strane treba riješiti svoje ugovorne obveze, a zatim nastupam ja i počinjem raditi. Budući da se dosad te obveze nisu ispunile, ne mogu početi s radom. Ja nisam političar, nego znanstvenik i pristao sam samo na ulogu da brinem za znanstvenu i intelektualnu kvalitetu. Nisam pristao na političke igre.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Podrže li dvodnevni štrajk u školama, roditelji će napraviti uslugu djeci</p>
<p>Vjerojatnost za višednevni štrajk potkraj studenoga izuzetno je visoka. Mislimo da javnost prepoznaje da u štrajk ne idemo samo zato da bismo povećali plaće zaposlenicima, nego zbog 14 zahtjeva koje neprestano spominjemo. Za početak, planirali smo dvodnevni štrajk, nakon kojega će se vidjeti rezultati i odnos Vlade. Roditelji su nervozni kad je štrajk u prosvjeti, no zaista očekujemo da će nas podržati, ne zbog nas sindikata nego zato što su naši ciljevi vezani uz poboljšanje kvalitete obrazovanja njihove djece </p>
<p>Potkraj gotovo svake godine školska sindikalna scena pokušava izvesti pritisak na Vladu zbog donošenja novog proračuna. Nakon vrlo dobro organiziranog štrajka u listopadu, u koji su se prvi puta uključila tri ujedinjena sindikata školstva i znanosti, uslijedila je velika sindikalna kampanja s jumbo plakatima što ju je pozdravio i ministar znanosti, te pregovori s Vladom o povećanju prosvjetarskih plaća i proračunskim izdvajanjima za obrazovanje i znanost. Nakon svega, školstvo i znanost opet su ostali prekratkih rukava, a sadašnja stopa izdvajanja iz BDP-a od 3,2 posto daleko je od željenih 6,2 posto koliko zahtijevaju sindikati. </p>
<p>Kako priznaje jedan od glavnih najavljivača štrajkova u prosvjeti, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama u Hrvatskoj Andrija Puljević - predloženi proračun za 2005. teško da može ispuniti i jedan od 14 sindikalnih zahtjeva. </p>
<p>• Zašto je otkazan ovotjedni sastanak triju školskih sindikata s premijerom Ivom Sanaderom, na kojem se trebalo razgovarati o novom proračunu?</p>
<p>- Taj je sastanak dogovaran na inicijativu ministra znanosti Dragana Primorca. Iz meni potpuno nepoznatih razloga sastanak se u petak održao, ali s predstavnicima središnjica sindikata u Hrvatskoj. Pitao sam Primorca u čemu je problem, na što je on zatražio informaciju iz kabineta premijera. Zaista smo očekivali da će nakon vrlo uspjelog štrajka 5. listopada i jasnih zahtjeva koje smo postavili prema proračunu i politici Vlade u odnosu na znanost i obrazovanje, premijer održati ozbiljan sastanak s nama na kojem bismo dogovorili smjernice razvoja. Pokušat ćemo još jednom osigurati termin kod Sanadera jer naša akcija za podizanjem kvalitete obrazovanja, reformom i dolaskom do izdvajanja od 6,2 posto BDP-a za školstvo i znanost nije jednokratna. Sindikalna akcija ne završava proračunom, što otvara prostor politici da u bilo kojem trenutku pokaže dobru volju. </p>
<p> • To zvuči kao demagogija s obzirom da ste svoje akcije, uključujući i štrajk početkom listopada, tempirali upravo uoči donošenja proračuna. Nešto ste valjda očekivali?</p>
<p>- Naši su zahtjevi jasni i obrazloženi su količinom potrebnog novca. Razradili smo zahtjev o povećanju plaća u prosvjeti i znanosti u tri godine tijekom kojih bi se uklonilo zaostajanje prosvjetarskih plaća od 12 posto u odnosu na plaće ostalih korisnika proračuna. Nezadovoljni smo proračunom za znanost i obrazovanje i on ne odgovara našim zahtjevima. Zato ćemo nastaviti s akcijama kojima želimo senzibilizirati članstvo i javnost radi stvaranja miljea u kojem su znanost i obrazovanje istinski prioriteti države. Tada će biti moguće bez velikih potresa donijeti financijsku odluku o većem ulaganju u sustav, kao i političku odluku o reformi. Zahtijevat ćemo od Sabora da prihvati dokument koji će obvezivati i sadašnju i buduće vlade o prioritetnom ulaganju u prosvjetu i znanost.</p>
<p>• Znači, u 2005. godini neće biti ništa od traženog rasta plaća i konkretnijih izdvajanja za obrazovanje i znanost? </p>
<p>- Većina toga neće biti ostvariva. Ipak, postoje uski kanali unutar 400 milijuna kuna koliko su obrazovanje i znanost dobili više nego u ovoj godini i kroz koje je moguće popraviti odnose među plaćama korisnika državnog proračuna. Vjerujem da će se naći prostor za malu korekciju prosvjetarskih plaća. Takvim minimalnim pomacima nismo zadovoljni jer se tim kratkoročnim intervencijama pokušavaju parcijalno pokrpati rupe, a sustavno se ništa ne rješava. </p>
<p>Proračun za 2005. pokazuje odlike svih proračuna u posljednjih šest godina, koji su rasli po stopi od tri i četiri posto. Takvi pomaci su zapravo inflacija i njima se ništa ozbiljno ne događa u sustavu. </p>
<p>• Još vjerujete da su Vladi znanost i obrazovanje prioriteti? </p>
<p>- Prema proračunu za 2005. teško je u to povjerovati. Međutim, i na početku akcije rekli smo kako ne mislimo da će ona završiti tim proračunom. Nastavit ćemo borbu za pozicioniranje obrazovanja u državnoj politici, ona će biti duga, ali uvjerenje da ćemo biti uspješni daje nam snage da ne posustanemo. </p>
<p>Upravo ojačavajući sindikalnu snagu u obrazovanju dovest ćemo u poziciju Sabor i Vladu da se odlukom izjasne je li obrazovanje prioritet i koliko ih on košta. Iz dosadašnjih politika ne vidimo budućnost, ne vidimo da se radi o promišljenom projiciranju ciljeva u obrazovanju i znanosti, niti vidimo da se radi o kontinuiranom povećanom izdvajanju za najvažnije resurse u zemlji. Čak ne znamo ni kad ćemo dosegnuti prosječnu europsku razinu izdvajanja za obrazovanje. Stoga imamo pravo, u skladu s približavanjem Europi, tražiti da se to dogodi što prije. </p>
<p> • Najavili ste novi štrajk u školama. Koliko će trajati? </p>
<p>- Ovaj put odlučili smo pitati roditelje učenika. Vjerojatnost za višednevni štrajk potkraj studenoga izuzetno je visoka. Mislimo da javnost prepoznaje da u štrajk ne idemo samo zato da bismo povećali plaće zaposlenicima, nego zbog 14 zahtjeva koje neprestano spominjemo. </p>
<p>Za početak, planirali smo dvodnevni štrajk, nakon kojega će se vidjeti rezultati i odnos Vlade. Sukladno tomu, organizirat ćemo daljnje akcije. Mislimo da će nas događaji siliti na akcije koje će na kraju morati rezultirati sjedanjem za stol i donošenjem kvalitetnih rješenja za znanost i obrazovanje, a oni su politika koja ima budućnost. </p>
<p>• Vjerujete da ćete dobiti podršku roditelja?</p>
<p>- Roditelji su nervozni kad je štrajk u prosvjeti, no zaista očekujemo da će nas podržati, ne zbog nas sindikata nego zato što su naši ciljevi vezani uz poboljšanje kvalitete obrazovanja njihove djece. Tu stav roditelja kao poreznih obveznika i građana koji nam povjeravaju svoju djecu može biti presudan.</p>
<p> U materijalno devastiranom sustavu njihova se djeca ne mogu dobro osjećati. U sustavu u kojemu toliko toga ne funkcionira - od zakonodavne regulative do upravljanja - roditelji će svojim stavom u odnosu na naša nastojanja učiniti uslugu svojoj djeci. </p>
<p>• Štrajk će, kako kažete, ovisiti o roditeljima kojima ste ovih dana poslali milijun pisama tražeći njihovu potporu. Zašto ste pismo adresirali i na djedove i bake? </p>
<p>- Zato jer mnoga djeca žive sa starateljima, školuju se u drugim gradovima, roditelji su im često daleko od njih, pa bake i djedovi preuzimaju uloge roditelja. </p>
<p>• Ipak, nejasno je što želite. Vladi ste postavili 14 zahtjeva zbog kojih ste spremni ići u štrajk, a u pismu roditeljima, bakama i djedovima navodite četiri posve drukčija zahtjeva: borbu protiv nasilja u školi, droge i slično. Koji je osnovni razlog štrajku ako - kao što ističete - nisu plaće?</p>
<p>- Kvalitetno obrazovanje za svako dijete u Hrvatskoj, reforma i vanjsko vrednovanje kako bi se stekle kompetencije za europsko tržište. A sve to zahtijeva novac.</p>
<p>• Tvrdite da vam plaće nisu na prvom mjestu, a kažete da socijalnog mira neće biti dok Vlada ne prihvati trogodišnji porast izdvajanja za plaće u prosvjeti. Jasno vam je da time zbunjujete javnost.</p>
<p>- Kad bi plaće bile na prvom mjestu ne bismo dinamiku njihova povećanja razbijali na tri godine, već bismo išli u štrajk do ispunjenja zahtjeva. Plaće nisu temeljni problem o kojem se želimo dogovoriti s Vladom. One se mogu dinamizirati u tri godine, a time prestaju biti opterećenje proračunu. Ne želimo po cijenu borbe za plaće zaustaviti sustav. Toliko je posla unutar njega da su plaće zaista jedan od 14 zahtjeva.</p>
<p>• Što kažete na tvrdnju da su sindikati krivi što su plaće u prosvjeti niske? </p>
<p>- Teško bi za to bilo okriviti sindikate jer bi, po toj logici, oni bili krivi za nestanak radnih mjesta u gospodarstvu, za pretvorbu i društvenu pljačku. </p>
<p>Budući da je hrvatsko društvo još opterećeno ratom, tranzicijom, siromaštvom, ratnim veteranima i umirovljenicima, sindikati pokušavaju djelovati u ograničenim okolnostima. </p>
<p>• Ne bi li sindikati trebali biti radikalniji?</p>
<p>- Čini se da bi, no jako radikalizirane sindikalne scene ne nailaze na podršku građana, a onda dolazi do polarizacije koja je zapravo lažna, a koja pita kako je tek onima koji uopće ne primaju plaću. Sindikati javnih službi, pogotovo školski, uspijevaju zaštititi prava zaposlenih. No, ono što ne uspijevamo ostvariti jesu napredniji pomaci u plaćama i drugim materijalnim primanjima.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>EU zabranjuje tradicionalnu svinjokolju, ali ne i proizvode iz vlastite proizvodnje </p>
<p>Oboljelih od trihineloze prije pet, šest godina bilo je 500 do 600, dok se nakon pet godina provođenja Vladina Programa suzbijanja trihineloze, od 1998. godine do 2003., taj broj kreće između 100 i 200, kaže dr. Brstilo</p>
<p>Zbog specifičnog uzgoja svinja, tradicionalne svinjokolje te sive ekonomije u Hrvatskoj se svake godine pojavi veća ili manja epidemija trihineloze, kaže dr. Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. </p>
<p>Dodao je da su inspekcijskim nadzorima u klaonici i preradi tvrtke Marvik iz Garčina kod Slavonskog Broda ustanovljene nepravilnosti u radu klaonice i ovlaštenog veterinara Veterinarske stanice Brod. Te su se nepravilnosti, kaže on, odnosile na nedostatne kontrole životinja koje su se privodile klanju i procesa prerade mesa, a nadzorima je također ustanovljeno da sve zaklane životinje nisu bile upisane u evidencije pregleda zaklanih životinja na trihinelozu.</p>
<p> Ti su propusti, istaknuo je, mogli utjecati na zdravstvenu ispravnost mesnih proizvoda i biti mogući uzrok trihineloze koja je ovih dana potresla Brodsko-posavsku i Istarsku županiju. To ukazuje i na propuste u kontroli prometa mesom i živim životinjama, jer zaraženih svinja trihinelozom na području Istre i Dalmacije dosad nije bilo. </p>
<p> Brstilo je istaknuo da će biti podnesene prekršajne i kaznene prijave. Dodao je da su još u tijeku nadzori veterinarske i sanitarne inspekcije te da je MUP pokrenuo vlastitu istragu. Zasad će veterinaru Veterinarske stanice Brod biti oduzeta ovlaštenja te koncesija veterinarskoj stanici. </p>
<p>Dr. Brstilo kaže da se, unatoč drugoj epidemiji trihineloze u posljednje dvije godine, hrvatski sustav kontrole prerade mesa i mesnih proizvoda te suzbijanja trihineloze pokazao dobrim. Iako bi bilo točnije reći da je ova zarazna bolest, prvi put nakon Domovinskog rata, stavljena »pod kontrolu«. </p>
<p>Naime, trihineloza je i dalje javni zdravstveni problem koji na zdravlje zaraženih ljudi može imati ozbiljne posljedice. Osim toga, radi se o bolesti koja se sa zaraženih divljih životinja prenosi na domaće životinje, putem glodavaca, a ima i ozbiljne posljedice na razvoj svinjogojstva u istočnoj Slavoniji.</p>
<p>Riječ je o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. To je područje na kojemu ima najviše zaraženih svinja trihinelozom zbog načina ishrane svinja, divljih deponija te izostanka mjera deratizacije. </p>
<p> Uz to, problem je i zaraza trihinelozom divljih životinja: medvjeda, vukova, lisica i zečeva. Dakle, »miješanje mesa« zbog boljih kobasica, kao i izbjegavanje obveznog trihineloskopskog pregleda može dovesti do zaraze.</p>
<p>»Oboljelih je od trihineloze prije pet, šest godina bilo 500 do 600, dok se nakon pet godina provođenja Vladina Programa suzbijanja trihineloze, od 1998. godine do 2003., taj broj kreće između 100 i 200. Od 716.000 analiziranih uzoraka 2000. godine u domaćinstvima je bilo 3194 pozitivna na trihinelu, dok je lani taj broj pao na manje od tisuću pozitivnih uzoraka, kaže dr. Brstilo.</p>
<p>Primjerice, 1999. godine bilo je 4000 zaraženih svinja. U slučaju da je tako veliki broj svinja dospio na tržište, trihinelozom bi bilo zaraženo više stotina tisuća ljudi, napominje dr. Brstilo.</p>
<p>Inače, na nedavno održanom svjetskom kongresu na temu trihineloze u San Diegu, hrvatski Program suzbijanja trihineloze preporučen je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a idući takav skup trebao bi se održati u Hrvatskoj. Trihinelozu, kaže dr. Brstilo, nije iskorijenila gotovo niti jedna europska zemlja, a ozbiljnijih problema s trihinelozom imaju Španjolska, Rumunjska, Češka...</p>
<p>Ministarstvo će, dodao je, uskoro poslati Vladi novi petogodišnji Program mjera za suzbijanje trihineloze, do 2009. godine, koji propisuje niz novih mjera: uvođenje tzv. metode umjetne probave pored obveznog trihineloskopskog pregleda, sustavne deratizacije, pojačanog monitoringa...</p>
<p>Centar za trihinelozu uspostavljen je pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, ali je nužno osigurati veća sredstva za edukaciju u sklopu centra, kako veterinarskih inspektora tako i uzgajivača svinja te potrošača. </p>
<p> Prema programu, ugrožena naselja podijelit će se u četiri grupe - od naselja koja imaju pojedinačne slučajeve trihineloze do naselja s više slučajeva. Sreća u nesreći je da trihineloza kod nas nije zahvatila velike farme već samo obiteljska gospodarstva s neadekvatnim uvjetima za držanje domaćih životinja. </p>
<p>Tijekom tradicionalne svinjokolje u Hrvatskoj će se zaklati blizu milijun svinja. No, kako EU ne poznaje klanje svinja za vlastite potrebe u vlastitom dvorištu, vlasnici će nakon svinjokolje u ovlaštenim klaonicama u Hrvatskoj, uz potvrdu zdravstvene ispravnosti, sami moći pripremati kulinarske specijalitete.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sve do 2002. strah od nasilnog rušenja vlasti bio je - opravdan </p>
<p>U svojoj knjizi »Demokratizacija Hrvatske: uspjesi i kompleksi suvremene hrvatske politike« Igor Dekanić podsjeća da je najhrabriji potez povukao upravo njegov poslodavac Stipe Mesić kad je bez ikakva krzmanja umirovio sedmoricu od 12 hrvatskih generala koji su u javnom priopćenju iskazali ambiciju da se umiješaju u vođenje državne politike / Kao Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku, jasno je da Dekanić u prvi plan svih demokratskih procesa stavlja Mesića zaobilazeći neke njegove propuste i nedosljednosti, odnosno negativne posljedice poigravanja stenogramima iz Ureda Predsjednika i neuspjeli pokušaj posredovanja u aferi vezanoj uz odbjeglog generala Gotovinu</p>
<p>ŽELJKO KRUŠELJ</p>
<p>Na predstavljanju knjige Igora Dekanića »Demokratizacija Hrvatske: uspjesi i kompleksi suvremene hrvatske politike« promotor Branko Smerdel, stručnjak za ustavno pravo, pokušao je problematizirati i sam naslov te knjige. Ustvrdio je da i demokratizaciju treba promatrati kao svojevrsnu ideologiju. Ona je dugotrajan i iznimno mukotrpan proces koji nikad ne ide pravolinijski, a danas mu je osnovni cilj da Hrvatsku dovede u političko i civilizacijsko okružje Europske unije. Dekanićeva je osnovna teza da se u Hrvatskoj mnogo učinilo u tom procesu iako je sve do 2002. postojala opravdana bojazan od nasilnog rušenja demokratskog poretka. </p>
<p> Budući da je autor ujedno savjetnik predsjednika Republike za unutarnju politiku, jasno je da u prvi plan svih demokratskih procesa stavlja Stipu Mesića zaobilazeći neke njegove propuste i nedosljednosti, odnosno negativne posljedice poigravanja stenogramima iz Ureda Predsjednika i neuspjeli pokušaj posredovanja u aferi vezanoj uz odbjeglog generala Gotovinu. Može se bez ikakva pretjerivanja ustvrditi da je Dekanić, odabravši umjesto memoarskog analitički pristup, sve aktere političkih zbivanja pokušao sagledati što je moguće objektivnije. Mjerilo njegova vrednovanja je procjena doprinosa koji su oni davali u demokratizaciji Hrvatske, ali i u sprečavanju tog procesa. </p>
<p>Autor pokušava odgovoriti na pitanje zašto Hrvatska nakon okončanja Domovinskog rata nije odlučno zakoračila prema Europskoj uniji izgubivši barem šest-sedam godina tako da su je u međuvremenu pretekle i zemlje koje su ranije bitno zaostajale. Razlog je tome, ističe, u snažnim kompleksima koji su od početka devedesetih godina opterećivali hrvatsku politiku. Kao prvo, Dekanić navodi da je to bilo nedemokratsko naslijeđe, dijelom i totalitarno, koje se nije bitno razlikovalo ni u Austro-Ugarskoj ni u objema jugoslavenskim državama. Tako se i Franji Tuđmanu, kao prvom predsjedniku, nisu vrednovale neke demokratske inicijative, već sklonost autoritarnim metodama vladanja. Iste su se »vrline« očekivale i od ostalih čelnika vladajućeg HDZ-a. </p>
<p> Razlog tome je i u velikom utjecaju hrvatske emigracije, koja je i financijski pomagala tadašnju vladajuću stranku. To je ojačalo desničarske krugove, pa su učinjeni mnogi koraci u kojima je svjesno kopirana praksa i ikonografija NDH, dok su istodobno »jugonostalgičarskim« proglašavane razne građansko-liberalne tekovine do kojih je Hrvatska došla u posljednjim fazama razvoja komunističkog sustava. </p>
<p> Tuđman se, upozorava Dekanić, u mnogim istupima nije deklarirao onako kako je to ustavno definirano, znači kao predsjednik svih građana, već kao »državni poglavar« i »predsjednik svih Hrvata«. Iz toga je kritička javnost, ali i međunarodna diplomacija izvlačila zaključke da Tuđman zapravo želi koristiti svoje ovlasti i ekstenzivnije od onih koje nudi polupredsjednički sustav, što se u praksi i nerijetko događalo, a i da ne priznaje hrvatski državni okvir, pogotovo u pogledu presudnog utjecaja na bosanskohercegovačke Hrvate. </p>
<p>Već se iz toga naslućuje drugi veliki hrvatski kompleks, a to je pitanje opstojnosti BiH. Dekanić dokazuje da je hrvatska politika u susjednoj državi išla dvostrukim kolosijekom: javno je podupirala opstojnost BiH, dok je po stranačkoj liniji išla na zaoštravanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa i raspad svih zajedničkih institucija. Autor to drži posljedicom neprincipijelnog dogovaranja između Tuđmana i Miloševića, ali o tome ne iznosi nove spoznaje. </p>
<p> Treći je kompleks vezan uz navodni nezadovoljavajući tretman Domovinskog rata i suradnju s Haaškim sudom. U knjizi je opisan niz incidenata i provokacija usmjerenih na destabilizaciju koalicije i predsjednika Mesića od dolaska na vlast u siječnju, odnosno veljači 2000. godine. Razrađuju se mitinzi podrške haaškim optuženicima i gospićkoj skupini, od splitske rive, preko uvreda upućenih predsjedniku Mesiću u vojarni Dračevac do dva zagrebačka okupljanja. </p>
<p> Dekanić dobro uočava da je ekstremizam polako jenjavao u trenucima kad ideolozi nedemokratskih metoda rušenja trećesiječanjske vlasti nisu uspjeli mobilizirati svoje pristaše za bučno najavljivano »svehrvatsko saborovanje« na Žnjanu. Autor, dakako, podsjeća da je najhrabriji potez u demokratizaciji Hrvatske povukao upravo njegov poslodavac Mesić kad je bez ikakva krzmanja umirovio sedmoricu od ukupno 12 hrvatskih generala koji su u javnom priopćenju iskazali ambiciju da se upletu u vođenje državne politike. Tom se činu može pridodati i odlučnost današnjeg premijera Ive Sanadera da nakon pobjede na stranačkoj konvenciji u travnju 2002. odlučno raščisti s ekstremistima u svojim redovima, zahvaljujući čemu je HDZ, iskoristivši razjedinjenost i neodlučnost koalicijske petorke, stekao naklonost međunarodne zajednice u daljnjoj demokratizaciji Hrvatske i njezinu približavanju Europskoj uniji.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Što se, zapravo, događa s akcijom »Pravo na čašu vina« i ima li nade da se nešto i dogodi?</p>
<p>Da, nešto se »šuška« kako bi se zakon o »nula promila« mogao barem ublažiti ili prilagoditi potrebama ugostiteljsko-turističke ponude, te navikama poštovatelja loze i vina, ali pravih podataka još nema. Promet je i dalje u padu, broj nesreća na prometnicama, na žalost, nije što znači da su potrebne i druge odgovarajuće mjere za smanjenje toga velikog zla... U očekivanju priželjkivanih promjena ugostitelji su nešto posustali u traženju »prava na čašu vina«, ali su izmislili »kontru« ZAMP-u, pa rijetki gosti jedan tjedan neće ni glazbu slušati... </p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Eto je i sveti Martin, glavni vinski »pokrovitelj«, doživio da na svoj dan (11. studenoga) nema pravo na čašu vina, »okovali« ga promili, pa je prastari običaj »krštenja« mladoga vina održan većinom na, recimo, poluilegalan način, a da nevolja bude veća Martinje se ovaj put poklopilo s vikendom... No, ako ta akcija pridonosi smanjenju broja prometnih udesa treba je podržati, ali sudeći prema svakodnevnim medijskim izvještajima i dalje se na prometnicama događaju brojne nevolje i nesreće...</p>
<p>Evo još jednoga nesvakidašnjeg podatka. Početkom ovoga tjedna u Koprivnici su održani 17. susreti Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, a u zaključcima s toga skupa niti slova o protestu (ili nastavku te akcije) kontra »prohibicije« u turističkoj Hrvatskoj!? Istina, bilo je nešto malo govora o tome, ali bi ipak bilo koliko-toliko drukčije ili službenije da je to na popisu zaključaka. A ipak: zašto ih nije bilo? Pa valjda zato jer »promila« nije bilo ni na dnevnome redu glavnoga dijela sjednice... Možda, »za utjehu«, može se navesti podatak da u našoj praksi (ne samo ugostiteljskoj!) zapravo razni zaključci uglavnom i nemaju neku (posebnu) vrijednost...</p>
<p>No, ugostitelji i njihov Ceh pri HOK-u ostaju dosljedni u svome traženju »Prava na čašu vina«, slogana kojega su istakli i inaugurirali na službenom skupu na zagrebačkom Jarunu oko tjedan dana nakon stupanja na snagu toga ishitrenog zakona, jer su im objekti sve prazniji zbog toga antiturističkog zakona kakav ne postoji u zemljama naše (ne samo) sredozemne konkurencije.</p>
<p>Uglavnom, više doista ne treba posebno naglašavati koliko je od stupanja zakona na snagu (20. kolovoza) opao promet u trgovini, ugostiteljstvu, podrumima... ukratko turističko-ugostiteljski promet. Jasno je da će »promili« i te kako utjecati na konačni financijski promet aktualne turističke sezone i godine. No, čini se da ni to nije neki problem: na dosadašnja čak četiri službena proglašavanja (Rab, Bjelolasica, Zadar i Cavtat) ove turističke sezone najboljom dosad (!?) u samostalnoj Hrvatskoj također o »prohibiciji« nije bilo govora...</p>
<p>No, kad već ne mogu gotovo ništa protiv prohibicije naši su ugostitelji predložili novu akciju koja se zove – »Sedam dana tišine«! Što je to? Nezadovoljni nametima od strane ZAMP-a koje moraju plaćati za glazbu u lokalima, predložili su (i prihvatili) da će jedan tjedan »ugasiti« svaku glazbu, pa neka zampovci vide »koja je ura«. Naime, oko čak najmanje dvije stotine ugostitelja u ulozi delegata svojih lokalnih udruženja izjasnilo se i potvrdilo da ih ZAMP za reprodukciju glazbe, narodski rečeno, pljačka. </p>
<p>Red je, kažu, da se autorska prava naplate, ali u razumnoj mjeri! Zanimljivo je da je taj dio rasprave na njihovu skupu dugo potrajao. Hoće li imati odjeka?</p>
<p>No, ima i nešto što će najvjerojatnije – imati odjeka! Riječ je o upravo tiskanoj knjizi »Vino od A do Ž« zagrebačke kuće »Naklada Zadro« koja je djelo više domaćih autora pod vodstvom predstojnika Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Glavni urednik je prof. dr. Bernard Kozina, a »desne ruke« su mu bile Ana Majdak, Koraljka Penavin i Božena Zadro, dok je među autorima doista sjajnih foto-ilustracija i naš poznati (svjetski nagrađivani) majstor turističke fotografije Ivo Pervan. Nova knjiga, među ostalim prilozima, obrađuje i najvažnije naše i svjetske sorte, tipove i vrste naših i stranih vina, najvažnije svjetske proizvođače vina, oznake kakvoće i porijekla vina, ali i bolesti i mane ovoga vječnoga pića, itd.</p>
<p>Eto, tko znade i približno točnije koliko je dosad o vinu napisano najrazličitijih priloga, a još se manje znade koliko će ih u budućnosti još biti. Nedvojbeno to znači da su loza i vino oduvijek bili, sad su i ostat će inspiracijom za stručnjake, a da se o vinoljupcima i ne govori. </p>
<p>Svaki pravi prilog dobro je došao i struci, ali i svima onima koji o lozi i vinu, kao značajnome dijelu naše tradicije žele znati nešto više!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>»Izvorišna« ideološka klopka za Domovinski rat</p>
<p>Tragom Tuđmanove »svehrvatske pomirbe«, Hrvati su u Domovinsko-obrambenom ratu prvi put u svojoj povijesti nakon 1102. ratovali za vlastiti račun i za prioritetan nacionalni interes, kao što je bila teritorijalna reintegracija. Unatoč tome, onkraj »izvorišnih« zavnohovskih gabarita, novonastala hrvatska nacionalna država, kako glasi haaški scenarij, »zločinački je pothvat«</p>
<p>IVAN BIONDIĆ</p>
<p>Tuđmanova se određenja povijesno i pravno-politički »potpuno razlikuju od konačnih ustavnih rješenja«. Donoseći preslik Tuđmanove »Varijante A«, glede preambule (tzv. Izvorišne osnove) Ustava Republike Hrvatske (od 22. prosinca 1990.), uz mnoge, tu nam intrigantnu tezu otkriva Hrvoje Šošić u svojoj knjizi »Istine o dr. Franji Tuđmanu« (Zagreb, 2003.), koja polazi od čvrsta načela »riječi uvjeravaju, činjenice dokazuju«.</p>
<p>Zašto to otkriće, osim budućim istraživačima-povjesnicima, može imati važnost za raspletanje dramatične političke zbilje?</p>
<p>Iako su trebale poslužiti, tvrdi Smiljko Sokol (1990.), »za izvođenje nacionalnog suvereniteta hrvatskog naroda i njegova prava na samoodređenje«, osim što su izvorište dramatičnih prijepora, spomenutim se osnovama kriminalizira Domovinski rat i s tim u vezi ugrožava državni suverenitet. </p>
<p>U čemu je bit Tuđmanova »popuštanja« i prividna neuspjeha? Osim što mu je bilo onemogućeno napisati »pravu i punu istinu koja je potpuno nesporna« (tj. da se »čitavom svojom povijesnom opstojnošću hrvatski narod svrstao u red najstarijih europskih državotvornih naroda«), piše Šošić, Tuđmanu »nije prošlo niti presudno važno određenje o obnovi hrvatske državnosti uspostavom Banovine Hrvatske (1939. – 1941.)«.</p>
<p>Iako će brzopleti haagolozi u potonjem naći dragocjenu idejnu potvrdu Tuđmanove agresije i okupacije BiH, pozadina je ipak drukčija. Kao strateg svehrvatske pomirbe, Tuđman je »banovinskim« kontinuitetom vjerojatno nastojao, uz male šanse, ako ne izbjeći onda barem ublažiti otvoreni ideološki rat oko endehaško-zavnohovskog (dis)kontinuiteta.</p>
<p>Naime, samo godinu prije Ivica Račan posve diskreditira njegovu politiku tzv. nacionalne pomirbe (što je »najagresivniji izraz, kao posljedica politike nacionalne homogenizacije«), dok Zdravko Tomac, tražeći »rehabilitaciju temeljenih vrijednosti socijalističke revolucije«, poziva »na povratak Titu i Kardelju u rješavanju nacionalnog pitanja«, budući da »drugog puta nema«. Ukratko, »svi (ini) putovi vode u Haag!«</p>
<p>U ozračju zloglasna viktornovakovskog aksioma (svaka je samostalna hrvatska nacionalna država, gdje bi Srbi bili etnička manjina, eo ipso ekskluzivna, fašistoidna i genocidna), posve očekivano, na ideološkom planu, trijumfira Račanova i Tomčeva opcija, tj. »na kraju je pobijedila ona struja koja kontinuitet ove države veže za ZAVNOH nasuprot NDH« (Zdravko Tomac, 1993.).</p>
<p>Kao pobjednička, svojim ugrađenim »izvorištem« upravo ta struja posredno nameće reviziju Domovinsko-obrambenog rata. U čemu je kvaka?</p>
<p>Budući da je u slijedu dramatičnih događaja, uz potporu tzv. međunarodne zajednice, Hrvatska stavljena pred dvojbu: konfederalizacija Hrvatske (uz novi neozavnohovski sporazum unutar neoliberalnog jugoslavenskog saveza) ili amputacija okupiranih područja, Domovinsko-obrambeni rat (1991. – 1995.) kojim je, onkraj zavnohovske formule, ostvaren suverenitet nacionalne države, postaje in toto prijeporna povijesna činjenica. I eto Tomčeva paradoksa!</p>
<p>Tragom Tuđmanove »svehrvatske pomirbe«, Hrvati su tada prvi put u svojoj povijesti nakon 1102. ratovali za vlastiti račun i za prioritetan nacionalni interes, kao što je bila teritorijalna reintegracija. Unatoč tome, onkraj »izvorišnih« zavnohovskih gabarita, novonastala hrvatska nacionalna država, kako glasi haaški scenarij, »zločinački je pothvat«.</p>
<p>I kad je za sva vremena porušio temelje khuenovsko-zavnohovskog kontinuiteta i suvereniteta, Domovinsko-obrambeni rat dočekala je »izvorišna« ideološka klopka.</p>
<p>Međutim, priča o zavnohovskom kontinuitetu i državno-pravnom suverenitetu »nasuprot proglašenju NDH«, debela je povijesna laž tj. obična ideološka tlapnja kao i Tuđmanova (taktička) protega »hrvatske državnosti uspostavom Banovine Hrvatske«. Naime, opće je istražena povijesna činjenica da Hrvatski sabor nije legitimirao (svjedoče to i »Izvorišne osnove«) ujedinjenje provedeno 1. prosinca 1918., posebice na način koji bi Hrvatskoj osigurao cjelovitost i Hrvatima ravnopravnost u jugoslavenskoj državi.</p>
<p>Štoviše, izveden iz srednjovjekovne Habsburške Monarhije na temelju južnoslavenskog rasizma i priveden u državu s težištem na balkanskom prostoru, hrvatski je narod (nacija) u »stoljeću smrti« uvučen u tragične sukobe epohalnih totalitarizama.</p>
<p>Prema tome, posve iskonstruirana priča o endehaško-zavnohovskom (dis)kontinuitetu i državno-pravnom suverenitetu uopće, kao i mogućim »banovinskim« protegama, ponavljam, ne samo što je velika opsjena (magna fraus), nego doista nema povijesnu i pravno-političku utemeljenost.</p>
<p>Štoviše, prema načelu »do istrage naše i vaše«, to svjedoči i ideološka polarizacija na crti »fašizam (NDH) – antifašizam (ZAVNOH)«, koja je, već upozorih, u završnoj etapi nacionalne integracije krajnje neučinkovita i pogubna.</p>
<p>Kako Hrvatska ne bi bila i dalje talac totalitarnih ideologija, što nas stalno drže gotovo na rubu građanskog rata, spomenute tragične ideološke prijepore treba arhivirati i prepustiti povjesničarima. S druge strane, kao polje istinske nacionalne identifikacije, kao stvarni obnovitelj suvereniteta naspram neobvezatnih saborskih deklaracija, Domovinsko-obrambeni rat treba naći neizbrisivo mjesto u revidiranom (dezavnohiziranom) Ustavu.</p>
<p>Sve u svemu, onkraj inducirane (anti)fašističke histerije, i Šošićevo otkriće (nije jedino!) nuždno pokreće reviziju zavnohovskog Ustava. Uostalom, podsjeća nas još Ustav Narodne skupštine Francuske (1793.): »Narod uvijek ima pravo popraviti, preinačiti, promijeniti svoj ustav; jedan naraštaj ne može podvrgnuti svojim zakonima buduće naraštaje« (članak 28). Ni manje, ni više!</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, dopredsjednik Geopolitičkog društva dr. Ive Pilara.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatskoj trebaju povijesni kriteriji izdaje i veleizdaje</p>
<p>Najžalosnija i veleizdajnička odluka na štetu naroda, domovine i države je ona Ante Pavelića kada Rimskim ugovorima, uz već zaposjednutu Istru, predaje talijanskom fašizmu Dalmaciju. Ta veleizdaja nema premca u svjetskoj politici: da se netko proglašava narodnim vođom a istodobno trećinu naroda i domovine daje u ropstvo osvjedočenom neprijatelju vlastitog naroda</p>
<p>IVAN PAJ</p>
<p>Latinsku izreku Historia est magistra vita (povijest je učiteljica života) odavno sam naučio i nikada je nisam zaboravio te se stalno pitam gdje je ta naša povijest koja bi nas učila životu, gdje su ti povjesničari koji bi trebali djelovati poviješću da nas uče životu. Nema pouka, nema kriterija koji razlučuju što je dobro a što loše za narod, društvo i državu, što je pošteno i moralno a što je protunarodno, izdajničko.</p>
<p>U tomu možda i leže razlozi raznih povijesnih odluka na štetu naroda, domovine i države. </p>
<p>Najžalosnija i veleizdajnička je ona Ante Pavelića kada Rimskim ugovorima, uz već zaposjednutu Istru, predaje talijanskom fašizmu Dalmaciju tj. cijelo hrvatsko more i pomorje. Ta veleizdaja nema premca u svjetskoj politici: da se netko proglašava narodnim vođom a istodobno trećinu naroda i domovine daje u ropstvo osvjedočenom neprijatelju vlastitog naroda.</p>
<p>Hrvatski su povjesničari propustili takva »vođu« proglasiti veleizdajnikom kojeg bi se trebali stidjeti i njegovi sljedbenici za sva vremena. Da je bilo toga, ne bi bilo Erdutskog sporazuma, Plana Z4, Daytonskog sporazuma, sporazuma Drnovšeka i Račana i mnogih drugih štetnih pristanaka i sporazuma uz propuštanje raznih potrebnih i korisnih zahtjeva, odluka i sporazuma (povrat hrvatskih teritorija, opljačkanih dobara, naknade ratne štete državi, pojedincima, crkvi...; tu pripada i odustajanje od gospodarskog pojasa kao međunarodno osnovanog prava države Hrvatske).</p>
<p>Grozna nepravda, ona do neba, čini se antifašističkoj borbi hrvatskog naroda kada se stavlja znak jednakosti između ustaša i partizana. Nedopustivo je izjednačavati veleizdaju i oslobođenje; s tom se usporedbom ne mire sadašnji naraštaji, a neće ni oni za tisuću godina. Poznato je da je Tito proglasio ustaški pokret (kao i četnički) izdajničkim i tako se prema njima i odnosio: bez milosti se obračunavao.</p>
<p>Ako Katolička crkva nema potpuno čistu savjest iz Drugog svjetskog rata, što je stvar Crkve, time ne bi trebala opterećivati savjest cijelog naroda koji je oslobodio svoju zemlju i obračunao se s nositeljima fašističkih zločina.</p>
<p>Iako sam prošao svijeta i života, nikad me nisu napustili dojmovi iz razdoblja kada sam bio ministrant u župnoj crkvi: bio sam barem triput u svakoj kući i obitelji župe s »popom s križecem«, tu sam upoznao bijedu i neimaštinu u kojoj je živio moj narod. S tog aspekta procjenjujem i razlučujem dobrobit od izdaje i veleizdaje naroda i domovine. Od samih malih lopova, kradljivaca, otimača, raspačivača droga do ratnih profitera, varalica, lažljivaca, ucjenjivača, pljačkaša banaka, raznih lobija, izdajnika i veleizdajnika.</p>
<p>Hrvatska povijest i povjesničari nisu označili ni ustanovili načela i kriterije koji označavaju zločine, zloporabe, profiterstvo i izdaju naroda, države i domovine. Takvi kriteriji i mjerila mogu jasno pokazivati tko je kakav političar, predsjednik, gospodarstvenik ili dužnosnik koji ima u rukama sudbinu naših građana, od općina i poduzeća do sudova i državne uprave.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer iz Zagreba, umirovljeni savjetnik za transfere tehnologija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Jutro poezije za Tina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uz grožđe, vino, suhe smokve i jutro poezije gostionica »Tip-Top«, nekadašnje »Blato«, obilježila je u subotu godišnjicu smrti svog vjernog gosta, velikog pjesnika i boema Augustina Tina Ujevića.</p>
<p>»Tinova poezija živi. Danas smo okupljeni njegovom zaslugom, u ovom obrednom druženju koje je u znaku stiha, jezika i društva, u znaku zajedništva«, tim je riječima Tonko Maroević započeo jutro poezije »Sjećanje na Tina«. </p>
<p>Goran Matović, dramski umjetnik, izvedbom scenskog kolaža »San i ludilo« rekapitulirao je potresnu dramu velikog hrvatskog pjesnika. Taj originalni kazališni portret pjesnika sastoji se od tri djela usklađena u homogenu cjelinu koju čine poznate i manje poznate pjesme aforističke proze te antologijski fragmenti iz Ujevićeve esejistike. Tako su, između ostalih, na Tina Ujevića podsjetili nezaboravni stihovi »Pobratimstvo lica u svemiru«, »Svakidašnja jadikovka«, »Notturno«... u vrlo živoj i uvjerljivoj interpretaciji Gorana Matovića.</p>
<p>Ovo je inače četvrto u nizu obilježavanje godišnjice smrti ovog istaknutog hrvatskog pjesnika. Naime, nakon desetogodišnje stanke, gostionica »Tip-Top« je 2000. godine opet oživila subotnja jutra poezije, u okviru kojih se obilježavala i godišnjica smrti Tina Ujevića. Program koji je imao za cilj promoviranje madih pjesnika i njihovog stvaralaštva prekinut je prije godinu dana zbog financijski problema.</p>
<p>Direktor »Tip-Topa« Denis Šeparović naglasio je važnost obilježavanja ovakvih i sličnih obljetnica u prostorima u kojima je još uvijek prisutan duh prošlog vremena. Također je napomenuo da u doba sveopće globalizacije i zatiranja svega narodnoga i izvornoga, odgovorne institucije trebaju podržavati ovakva događanja, jer ćemo u protivnom ostati siromašni duhom. </p>
<p>Cijeli događaj popratila je na harfi Marija Gubanj Mlinar izvedbom uglazbljene Ujevićeve pjesme »Odlazak« u aranžmanu Arsena Dedića.</p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prijatelji životinja prosvjedovali ispred stana Vlatke Pokos</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Vlatka Pokos je sramota Hrvatske« i »Krzno je ubojstvo« neke su od parola koje su u subotu na Cvjetnom trgu u Zagrebu izvikivali pripadnici Udruge Prijatelji životinja. </p>
<p>»Nošenjem krznenih bundi u javnosti i još više hvalisanje činjenicom da posjeduje odjevne predmete izrađene od krzna zaštićenih životinja, Vlatka Pokos je postala svojevrsni promotor ideje ubijanja životinja radi modnih trendova«, rekla je koordinatorica Udruge Prijatelji životinja Snježana Klopotan. »Ovim prosvjedom želimo poručiti kako Hrvatska osuđuje takvo ponašanje, a Vlatka Pokos, kao javna osoba trebala bi paziti kakve poruke daje javnosti«, dodala je.</p>
<p>Napomenula je i kako je nakon prozivanja u javnosti Vlatka zanijekala posjedovanje bunde od leoparda opravdavajući se kako se radi o risu čime poručuje kako je jedne životinje opravdano ubijati zbog krzna više nego druge. Na komentar kako ne zna na koji način se ubijaju životinje za krzno članovi Udruge su joj ponudili materijale s objašnjenjima, ali ona ih je odbila uz komentar da »to ne želi vidjeti«, rekla je koordinatorica Udruge. </p>
<p>Prosvjed je održan ispred stana u kojem Vlatka Pokos trenutno živi, ali osim pripadnika Udruge i novinara, čini se da nije na sebe skrenuo veću pozornost javnosti. Takav učinak vjerojatno treba pripisati i upornoj kiši koja je znatno smanjila broj posjetitelja popularne zagrebačke »špice«. </p>
<p>Arijana Velić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>»Zeleni« udruženo na izbore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Na idućim lokalnim izborima Zagrepčani će dobiti vjerodostojnu 'zelenu' opciju koja bi trebala ujediniti trenutno postojeće 'zelene' stranke u Hrvatskoj«, rekao je koordinator izborne kampanje »Zeleni za Zagreb« Toni Vidan na tribini održanoj u subotu. Naime, na prošlogodišnjim izborima za Sabor RH bilo je registrirano čak osam političkih stranaka koje su u svojemu nazivu nosile epitet »zeleni« i pokušavale prikupiti glasove biračkog tijela sklonog ekologiji i više-manje lijevim političkim idejama. Takva raspodjela ionako skromnog biračkog tijela dovela je do slabih izbornih rezultata koji bi sigurno bili konkretniji da je ponuđena samo jedna »zelena« opcija, smatra Vidan. Stoga se ovom kampanjom nastoji ujediniti postojeće stranke »zelenih« u Zagrebu, a ako im to ne pođe za rukom, građanima će ponuditi novu »zelenu« opciju i to, kako ističe Vidan, prvu pravu »zelenu« opciju u Hrvatskoj.</p>
<p>»Osim ekologije, u našem programu se nalazi niz pitanja vezanih uz ljudska prava«, rekao je Vidan ističući kako će građanima ponuditi dokazane aktiviste koji već godinama rade na tim problemima. Dodao je kako su lokalni izbori, koji će se održati za šest mjeseci, pravi trenutak za ovakvu inicijativu jer se građani mnogo lakše na lokalnoj razini odlučuju za one koji im garantiraju veći utjecaj u raspolaganju sredstvima u njihovim općinama.</p>
<p>»Planiramo ući u vijeća gradskih četvrti i na taj način spriječiti rasipanje gradskog novca na, primjerice, asfaltiranje cesta do vila lokalnih moćnika, a koji bi se mnogo bolje mogao iskoristiti za podizanje razine kvalitete življenja u kvartovima«, rekao je Vidan.</p>
<p>Na tribini su uz Tonija Vidana i političkog analitičara Davora Gjenera sudjelovali i aktivisti »zelenih« iz inozemstva i to glasnogovornik mađarske Stranke zelenih Jury Droppa, rukovoditelj komunikacija njemačkih »zelenih« Michael Scharfschwerdt i vijećnik gradske skupštine Beča Gerhardt Jordan. </p>
<p>A. V.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U pet do dvanaest stati na vagu i izmjeriti težinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Hrvatskoj više od 170.000 osoba boluje od šećerne bolesti. Kako se ovogodišnji Svjetski dan šećerne bolesti – 14. studenoga, održava po motom »Potrudi se smršaviti – spriječi šećernu bolest«, tako Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) poziva sve građane da u nedjelju stanu na vagu u pet minuta do 12 sati i izmjere svoju tjelesnu težinu.</p>
<p>»Pretilost doseže epidemiološke razmjere u svijetu. Debljina je snažni čimbenik rizika za razvoj šećerne bolesti tipa 2, a prevalencija šećerne bolesti u pretilih osoba kreće se do 61 posto«, rekla je prof. dr. Vanja Zjačić-Rotkvić, internist dijabetolog iz KB Sestara milosrdnica na tribini »Šećerna bolest i debljina«, održanoj u prostorijama kina »Braodway Tkalča« u Kaptol centru. Tribinu je uz HSDU organizirala i Udruga za prevenciju prekomjerne težine uz potporu Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Prof. dr. Zjačić-Rotkvić napomenula je da se šećerna bolest tipa 2, koja se dugi niz godina vezivala uz starije osobe, sve više pojavljuje i kod mladih ljudi, ali i djece. Jedan od razloga tome je i to što se djeca sve manje igraju u dvorištima i na igralištima te su sklonija pretilosti, a time i raznim bolestima. </p>
<p>Prof. dr. Mate Sučić, internist dijabetolog iz KB Dubrava naglasio je da bi bilo poželjno smršaviti i prije nego se oboli od dijabetesa uz pomoć redukcijskih dijeta, povećane tjelesne aktivnosti, ali i primjenu lijekova za mršavljenje. Osobama koje su već oboljele od dijabetesa trebalo bi tome pridodati i pravilan izbor lijekova za šećernu bolest. </p>
<p>»Ima mnogo dijeta i bez obzira je li se netko odlučio za dijetu bodovima, kuru krumpirima, vitkost jabukama ili nešto drugo, sve može biti uspješno. Od aktivnosti, pak, najbolje je hodanje, ali i drugi oblici tjelovježbe su dobrodošli«, istaknuo je prof. dr. Sučić. </p>
<p>Prema riječima Milke Rogić, više medicinske sestre u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, tri su ubojice: bijelo brašno (jer nema dijetnih vlakana), šećer (jer je pun kalorija) te sol (jer vuče za sobom vodu i uzrokuje visoki tlak). </p>
<p>»Vrlo je važno ne preskakati obroke. Treba jesti mnogo sirovog ili kuhanog povrća, nemasnog mesa i piti mlijeka s manje masnoća. Iako se na narescima ne vide uvijek tzv. oka masti kao na mortadeli, najbolje je izabrati prešanu šunku«, savjetuje viša medicinska sestra Rogić.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Izabrana najljepša hrvatska sportašica</p>
<p>VARAŽDINSKE TOPLICE</p>
<p> – U hotelu »Minerva« u Varaždinskim Toplicama u petak navečer održan je izbor za Miss sporta Hrvatske u 2004. godini. Za najljepšu hrvatsku sportašicu izabrana je Stefany Hohnjec, osamnaestogodišnja ritmičarka iz Poreča. Njezine pratilje su Sonja Trivić, rukometašica iz Zagreba i Margareta Jakovac, sinkronizirana plivačica također iz Zagreba. Titulu miss fotogeničnosti ponijela je rukometašica Vanja Rašković iz Dugog Sela, za miss medija izabrana je atletičarka Maja Cikatić iz Splita, miss personality je karatistica Maja Županjac iz Varaždina, dok je najljepšu haljinu nosila odbojkašica Božica Blagus iz Čakovca. Sportašice su na pozornicu izlazile četiri puta i to u odjeći za sport i rekreaciju, zatim u kupaćim kostimima, potom se ocjenjivala njihova osobnost i šarm, a na kraju su stil i gracioznost morale pokazati u večernjim haljinama. U glazbenom dijelu programa nastupili su Goran Karan, Davor Radolfi i Maja Šuput, a za najljepše hrvatske sportašice prijam su upriličili gradonačelnici Varaždina i Varaždinskih Toplica. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Poremećeni muškarac pucao na Eiffelovu tornju</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Poremećeni muškarac kojemu je francuska policija u petak stavila lisice na Eiffelovu tornju zgrabio je policajčev pištolj i ranio jednoga policajca i dvojicu stražara. </p>
<p>Nekoliko je dana proveo na tornju i čudno se ponašao pa mu je u petak ujutro naređeno da ode s pariške turističke atrakcije, rekla je policijska glasnogovornica.</p>
<p> Kad su ga zaštitari popodne opet uočili u redu za toranj, pozvali su dvojicu policajaca koji su mu stavili lisice, dodala je glasnogovornica.</p>
<p> Nakon što su to učinili, on je jednom policajcu oteo pištolj i ispalio šest metaka. </p>
<p>Meci su policajca pogodili u ruku, a jednoga zaštitara u rame, dok je drugi zaštitar pogođen metkom koji se odbio. Nitko nije teže ranjen, rekla je glasnogovornica pariške policije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Glazba stvorena udarom meteorita</p>
<p>Sonda Cassini, jedna od najspektakularnijih novijih američkih svemirskih misija koja snima Saturn, svojim snimkama ne prestaje iznenađivati svoje kreatore. Otkrila je, naime, »glazbu« prstenova svojim reaktorima kad je u srpnju prošla pored prstenova približavajući se Saturnu. </p>
<p>Tonovi su se čuli kao radiovalovi, a stručnjaci su reducirali frekvenciju tonova za faktor pet, kako bi bili čujni u opsegu ljudskog sluha. Tonovi su kratki, traju između jedne i tri sekunde, i za razliku od prozračnih klizećih tonova povezanih s drugim kozmičkim procesima, svaki je vrlo različit. Dokazi upućuju na to da svaki ton produciraju udari meteorita koji udaraju u ledene krhotine koje tvore prstenove. Svaki udar stvara energetski puls koji se od točke udara stožasto širi na površinu. Procijenivši količinu energije uključene u ovaj kozmički događaj, znanstvenici su izračunali da je veličina objekata koji sudjeluju u udaru promjera oko jednog centimetra – a ta bi procjena mogla biti pogrešna za faktor 10. </p>
<p>Znanstvenici vjeruju kako meteoriti neprestano udaraju u Saturnove prstenove i za taj proces se smatralo da uzrokuje pomak, rešetkaste formacije koje je na prstenovima uočio još Voyager 2. Ali nitko nije mislio da bi bilo moguće detektirati udare tako neposredno. Stručnjaci se nadaju kako bi ovaj projekt mogao dati nove hrpe podataka o sustavu Saturnovih prstenova, uključujući složene detalje o njihovom obliku i međuprostoru, što je već dovelo do otkrića tri nova mjeseca koje je sonda otkrila daleko izvan sustava. </p>
<p>Cassinijeva otkrića novih mjeseca i tankog prstena u blizini F-prstena, nedavno je potvrdila i Međunarodna astronomska unija. Ultraljubičasti spektrometar otkrio je i podatke o varijacijama u sastavu prstenova. Vanjski prstenovi su uglavnom sastavljeni od vodenog leda, dok su unutrašnji, A i B-prsten kudikamo bogatiji drugim elementima, na što ukazuje svojevrsni »prljavi« led. Fine varijacije uočavaju se već s udaljenosti od nekoliko kilometara. One su tako oštre i jasne da znanstvenici zaključuju kako su prstenovi dinamičniji i manje stabilni nego što se mislilo. </p>
<p>L. K.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Napetim jedrima po svemiru </p>
<p>Novi 'koncept' znači potragu za pogonom kojim bi se moglo brže putovati unutar Sunčeva sustava. Zraka magnetizirane plazme s nabijenim česticama (ionima) usmjerene prema svemirskoj letjelici opremljenoj magnetnim jedrom - koje bi moglo 'upregnuti' odbijajuću magnetsku silu između jedra, potjeralo bi letjelicu do neslućenih brzina, misle znanstvenici koji su nedavno proveli istraživanje. Teoretski, letjelica bi se lansirala sa svemirske stanice koja bi kružila oko Zemlje. Sa stanice bi se tada ispalila magnetizirana zraka široka desetke metara, gurajući tako letjelicu do velikog ubrzanja. Kako bi se letjelica približavala svom cilju, u ovom slučaju Marsu, ispaljena magnetizirana zraka sa svemirske stanice, koja bi kružila oko tog planeta, usporila bi letjelicu.</p>
<p>Letjelica pogonjena magnetiziranim zrakama mogla bi ubrzati do sto tisuća kilometara na sat, a takva bi brzina bila golem napredak za budućnost svemirskih istraživanja. Za put bi bilo potrebno manje hrane i goriva, što bi omogućilo nošenje više istraživačke opreme. Astronauti bi bili u boljoj formi ako bi kraće bili na putovanju jer bestežinsko stanje uzrokuje gubitak mišićne i koštane mase, a put po svemiru izlaže ih i raznim zračenjima.</p>
<p> Bude li više novca, vjeruju znanstvenici, probni let mogao bi uslijediti u roku od pet godina. Sam let stajao bi 'tek' oko milijun dolara, a put prema Marsu milijarde jer bi prethodno trebalo sagraditi svemirsku stanicu u njegovoj orbiti. </p>
<p>Kad se jednom postavi infrasruktura, ljudi bi mogli putovati svemirom bez konstrukcije novih motora svaki put kad im trebaju, misle znanstvenici. Projekt koji je počeo prije nekoliko godina bio je predviđen kao stvaranje svojevrsne energetske alternative za duga svemirska putovanja, gdje bi letjelice mogle jedriti na naletima nabijenih čestica što ih izbacuje Sunce, koje se nazivaju solarni vjetar. Taj sustav uključuje plazmeni mjehur na napuhavanje ili jedro koje može uhvatiti magnetno polje solarnog vjetra i tako se kretati naprijed. Time se izbjegava složeno mehaničko jedro koje je bilo potrebno za jedrenje na fotonima iz solarnog vjetra, kao što se ranije isprobavalo. </p>
<p>Znanstvenici su taj sustav svemirske letjelice nazvali mini-magnetosferski plazma pogon ili M2P2. No, problem je bio u tome što solarni vjetar neprestano 'puše' u istom smjeru što bitno otežava let prema Marsu i natrag Sada su napravili nov uređaj nazvan high power helicon (HPH) koji stvara zrake nabijenih čestica ili - mag-beam - što se mogu usmjeriti točno na jedro i tako upravljati brodom. Prednost je u tome što sada postoji direktno upravljanje, a sa 60 kilovata to je jedan od najjačih plazma generatora na svijetu. To je plazmeno jedro na steroidima. Ali, magnetizirane zrake vjerojatno nisu jedina alternativa za svemirska putovanja velikih brzina, misle znanstvenici. Razmišlja se i o svemirskoj letjelici s atomskim reaktorom. </p>
<p>Najveći je problem što takvu zraku treba natjerati da ostane usmjerena i na veće udaljenosti, a viđena je na udaljenosti od nekoliko metara. Može li ostati usmjerena i na veće udaljenosti? To tek treba ispitati.</p>
<p>Vanja Jakovčić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Bućoša svakim danom sve veća i dublja </p>
<p>Jozo Mamić iz Lokvičića smatra da je jezero nastalo na mjestu ponora koji su zatrpali imotski franjevci koji su tu boravili za vrijeme turske vladavine, ali i kasnije kada su Turci iz susjedne Hercegovine dolazili u Imotski po plijen</p>
<p>Novonastalo jezero na predjelu Bućoša u općini Lokvičići na krajnjem zapadnom dijelu Imotskog polja trenutno je duboko oko 12 metara, a u promjeru je oko 110 metara.</p>
<p> Svakoga dana jezero privlači sve veću pozornost pučanstva iz Imotske krajine, ali i okolnih mjesta. Ljudi se jednostavno pitaju kako pred njihovim očima nastaje - velika provalija. Znatiželjnici idu čak i do vode te tvrde da ima i riječne ribe tzv. gavice.</p>
<p> Stručnjaci, poput prof. Jakova Matkovića iz Ekonomske škole u Imotskom, kažu da je jezero nastalo djelovanjem podzemnih voda koje su se naglo podigle uslijed kiša.</p>
<p> »Slično su«, kaže prof. Matković, »nastala i druga okolna jezera u Prološkom blatu. Djelovanjem tih voda u Zemljinoj kori javljaju se novi prolazi za podzemne vode pa voda prodire u dubinu gdje se nalaze velike šupljine«.</p>
<p> Istodobno, Jozo Mamić iz Lokvičića smatra da je jezero nastalo od ponora koji su zatrpali imotski franjevci koji su tu boravili za vrijeme turske vladavine, ali i kasnije kada su Turci iz susjedne Hercegovine dolazili u Imotski po plijen. </p>
<p>Mamićeve pretpostavke imaju uporišta i u legendi koju je zapisao o Imotskoj krajini prof. Ante Ujević u knjizi tiskanoj 1954. godine. Po mišljenju prof. Ujevića, fratri su 1435. godine oko Prološkog blata zatrpavali ponore za vodu kako bi što više vode zadržali oko svog otočića na tzv. Manastiru. Voda ih je štitila od Turaka koji ih tako nisu mogli napadati i progoniti. U knjizi se spominje i jedan od svjedoka tih radova Mate Mlikota iz Zagvozda, koji je u svojoj pisanoj oporuci ostavio budućim naraštajima opis zatrpavanja ponora u Blatu i skice gdje se ti ponori nalaze. </p>
<p>Iz općine Lokvičići izvješćuju da su pozvali stručnjake Instituta za geološka istraživanja iz Zagreba koji bi trebali utvrditi uzrok nastanka novog imotskog jezera. Doći će i stručnjaci iz Splitsko-dalmatinske županije koji će u prostornom planu ucrtati novo jezero koje bi moglo biti i svojevrsna turistička atrakcija. Naime, općina Lokvičići već je pokrenula inicijativu da se njihova tri jezera proglase zaštićenim parkom prirode, a sada, eto, imaju i četvrto jezero koje tek treba dobiti naziv. </p>
<p>U narodu se već raspravlja da bi ga trebalo nazvati Bućoša, po predjelu na kojem se nalazi ili, pak, Gavanovo jezero po poznatoj legendi o Gavanu, odnosno Isusu Kristu iz vremena kada je hodao Zemljom.</p>
<p>No, hoće li se jezero i dalje produbljivati i proširivati, zasad nitko sa sigurnošću ne zna, ali vidljivo je da je ono svakim danom sve veće i dublje.</p>
<p>Ante Aračić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Nikad se nisam smatrala disidentom </p>
<p>Herta Müller u svojim se djelima najčešće bavi životom u Rumunjskoj za vrijeme Ceausescuove diktature. Piše romane i eseje, a u Hrvatskoj joj je prije dvije godine objavljen roman »Remen, prozor, orah i uže«. Jedna je od vodećih spisateljica u Njemačkoj, višestruko nagrađivana, a za roman »Remen, prozor, orah i uže« je među ostalim nagradama dobila i nagradu IMPAC Dublin te je postala svjetski poznata. Za njezina gostovanja u Hrvatskoj predvidjeli su joj i Nobelovu nagradu </p>
<p>Sudeći po broju novinara koji su htjeli razgovarati s njom, Herta Müller bila je najveća zvijezda netom završenog festivala »Književnost uživo«. </p>
<p>Ta pedesetogodišnja spisateljica nije imala lagodan život. Rođena je u rumunjskoj pokrajini Banat kao pripadnica njemačke manjine. Za studija u Temišvaru zalagala se za slobodu govora, a već s prvim knjigama je imala problema s cenzorima. Nešto kasnije je i otpuštena s mjesta prevoditeljice u tvornici jer je odbila suradnju s tajnom službom. Nakon što je u inozemstvu govorila protiv Ceausescuove diktature, više nije mogla objavljivati u Rumunjskoj. </p>
<p>Godine 1987. emigrirala je iz Rumunjske u Berlin gdje i danas živi. Njezin se angažman nastavio i na Zapadu pa se tako ispisala iz Njemačkog PEN-a jer nije htjela biti u istom društvu s piscima iz bivšeg DDR-a koji su surađivali s tajnim službama, a podržala je i intervenciju NATO-a u Srbiji, što joj kolege na Zapadu baš i nisu odobravale. </p>
<p>Herta Müller u svojim se djelima najčešće bavi životom u Rumunjskoj za vrijeme diktature. Piše romane i eseje, a u Hrvatskoj joj je prije dvije godine OcenMore objavio roman »Remen, prozor, orah i uže« u prijevodu Helen Sinković. Do sada joj je to jedino djelo prevedeno na hrvatski, a OcenMore najavljuje još jedno. </p>
<p>Herta Müller je jedna od vodećih spisateljica u Njemačkoj, višestruko je nagrađivana, a za roman »Remen, prozor, orah i uže« je među ostalim nagradama dobila i nagradu IMPAC Dublin te je postala svjetski poznata. </p>
<p>Za gostovanja u Hrvatskoj neki su joj predvidjeli Nobelovu nagradu. </p>
<p> l Iz Rumunjske ste otišli još za vrijeme Ceausescuova režima. Kako Vam je to uspjelo s obzirom da ste javno govorili protiv diktature i da ste bili označeni kao neprijatelj države?</p>
<p>- Zapravo su me na neki način izbacili iz zemlje jer su me se htjeli riješiti. U to je doba iz Rumunjske u Njemačku otišlo deset do petnaest tisuća pripadnika njemačke manjine. Ti su odlasci bili prikriveni tzv. projektom spajanja obitelji, a Ceausescu je dobivao novac za svakog njemačkog državljanina koji je otišao iz Rumunjske.</p>
<p> l Vi niste otišli u Njemačku pod krinkom spajanja obitelji, zar ne?</p>
<p>- Ne, nisam. Nekolicina mojih prijatelja i ja smo sve rubrike na obrascima zahtjeva za odlazak k obitelji precrtali i naveli prave razloge odlaska, a oni su bili politički. Previše sam pretrpjela da bih svoj odlazak pravdala željom da budem s obitelji u Njemačkoj. Navela sam što se sa mnom događalo proteklih deset godina u Rumunjskoj i zbog čega više nisam mogla ostati.</p>
<p> l Otvoreno ste pisali da je za vrijeme diktature ubijeno nekoliko Vaših prijatelja. Je li nakon Ceausescuova pada netko odgovarao za te zločine?</p>
<p>- Nitko nije odgovarao za zločine. Primjerice, jedan je moj prijatelj bio obješen u svom stanu i na smrtovnici i dan danas piše da se radilo o samoubojstvu iako svi znaju da je obješen. U svakoj se normalnoj zemlji nakon samoubojstva obavlja obdukcija mrtvog tijela, ali u Rumunjskoj se to u mnogim sumnjivim slučajevima nije radilo. Ne samo da nitko nije odgovarao za takve slučajeve, nego nije moguć niti uvid u spise tajnih službi. U današnjim rumunjskim tajnim službama su uvelike još uvijek isti ljudi kao prije tako da je njima u interesu da se ne »kopa« po prošlosti. </p>
<p> l S obzirom da se protivite svakom represivnom sistemu i gušenju sloboda pojedinaca, biste li gostovali primjerice u Kini ili na Kubi?</p>
<p>- Pod današnjim uvjetima takvo gostovanje nikako ne dolazi u obzir. Vjerojatno znate da je nedavno Fidel Castro pod izmišljenim optužbama dao uhititi tridesetak ljudi koji su dobili od deset do dvadeset godina zatvora. Nažalost, znam dobro kako takvi sustavi funkcioniraju pa mi je jasno da bih u zemlji poput Kube mogla razgovarati samo s podobnim autorima, koji zagovaraju represivni sustav. Posjeti takvim zemljama su samo alibi diktatorima da mogu govoriti o slobodi u njihovim zemljama. </p>
<p> l U romanu »Remen, prozor, orah i uže« pišete o prijateljstvu kao svojevrsnom utočištu u teškim, represivnim vremenima. Je li na tom polju bilo izdaja, jer se prave izdaje u takvim okolnostima ne događaju u vanjskom svijetu, već u onom uspostavljenog povjerenja? </p>
<p> - Bilo je slučajeva kada sam se razišla s nekim ljudima jer sam sumnjala da bi mi mogli naškoditi. Međutim, to ne vrijedi za uzak krug mojih prijatelja, koji su se nalazili u istoj situaciji kao i ja. </p>
<p> l Jesu li pisci iz bivših komunističkih zemalja na Zapadu još uvijek percipirani u stereotipnim kategorijama kao što su »disident« ili »politički azilant«? </p>
<p> - Postoje autori koji se definiraju isključivo kao disidenti i koje kritika razmatra u tom okviru. Pisca zasigurno obilježava činjenica da je pobjegao iz zemlje, bilo to iz Istočne Europe ili iz Irana. Ali, ipak su uvijek jači književni kriteriji i vjerujem da se disidentske pisce prosuđuje kao i bilo koje druge. Što se mene tiče, nikad se nisam smatrala disidentom i to stalno ističem. Jednostavno sam živjela i reagirala onako kako sam smatrala da moram, a etiketa disidenta mi je prilijepljena a da me itko za to nije pitao. </p>
<p> l Kako su vaše knjige pozicionirane u Rumunjskoj? </p>
<p>- Teško mi je to prosuditi jer već duže vrijeme ne živim u Rumunjskoj.</p>
<p> Prevedene su mi dvije knjige na rumunjski i u pripremi su još dvije, a po izrescima iz tiska čini mi se da se s dosta zanimanja prati moj rad. Konačno, tematika kojom se bavim odnosi se upravo na Rumunjsku. Prije pada diktature manjinska književnost nije bila zanimljiva u Rumunjskoj, a ni knjige se nisu prevodile kako ne bi imale utjecaja. Ja se trenutačno istovremeno pravim da me moja pozicija u Rumunjskoj zanima i ne zanima. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zanima me horor iz života</p>
<p>»Koljivo« je priča o generaciji 60-ih godina, koja je početkom 90-ih trebala krenuti u život, a naletjela je na niz egzistencijalnih problema i obiteljskih trauma - kaže Davor Špišić, čiji je roman prvijenac nagrađen sa 100.000 kuna, najbogatijom nagradom u kulturi u Hrvatskoj</p>
<p>Osječki prozaik i dramatičar Davor Špišić ovih je dana proglašen dobitnikom V. B. Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2004. godine. Špišić je treći laureat te zagrebačke nakladničke kuće, koji je za svoj roman prvijenac »Koljivo« dobio 100.000 kuna, što je najveća nagrada u kulturi u Hrvatskoj, a knjiga će uz to biti tiskana i u rekordnih 100.000 primjeraka. »Koljivo« je priča o propalome glumcu Radovanu Pintaru, emigrantu iz bivše Jugoslavije koji započinje novi život u Švedskoj, ali nakon početničke sreće stvari mu kreću nizbrdo. Kritičari roman već uspoređuju s knjigama Stephena Kinga i predviđaju mu status bestselera.</p>
<p>Davor Špišić (1961.) jedan je od rijetkih hrvatskih književnika koji živi kao profesionalni pisac, a osim pisanjem, bavi se i dramaturgijom te uređivanjem crne kronike i kulture u listu Osječki dom. Špišićeve su drame objavljene u dvije knjige - »Predigre« (1996.) i »Raj bez fajrunta« (2001.). Prije tri godine taj je pisac dobio i Nagradu »Marin Držić« za dramu »Jug 2«, a tada je objavio i knjigu priča »Kuke za šunke«, po kojoj ga čitatelji najviše pamte. Špišić je i autor tri esejističke knjige »Slavonska krv« (u koautorstvu s D. Topićem, 1992.), »Svlačenje smrada« (1994.) i »Trbuhozborci« (1997.).</p>
<p>S autorom »Koljiva« razgovarali smo netom nakon što mu je svečano predana nagrada.</p>
<p> l Čitateljskoj ste publici najpoznatiji po horor pričama. Ima li horor središnje mjesto i u romanu »Koljivo«?</p>
<p>- U romanu je horor uzet samo kao model, a riječ je zapravo više o horor atmosferi. U »Koljivu« nema puno spektakularnih klanja kao, primjerice, u »Kukama za šunke«. Ne bih se želio uspoređivati s njima, ali i najveći su majstori žanra, poput Hitchcocka, znali unutar žanra napraviti mnogo ozbiljnije stvari, a istodobno postigli da se publika koja ne želi ići dalje zabavi. Mislim da će se i oni čitatelji koji ne vole horor dobro zabaviti čitajući taj roman, jer stvaranjem horor atmosfere postižem da čitatelji na jedan »elegantniji« i »lakši« način prime neke mnogo ozbiljnije i teže stvari, koje se odnose na lomove u obitelji i, konkretno, na raspad moje generacije i raspad bivše države, što je na svima nama ostavilo traga. Bolje bi bilo da smo svi mnogo dulje pamtili neke bendove, neke koncerte, neke kazališne predstave, neke knjige i dobra jela. Uvijek me zanimala obitelj, jer sva povijest počinje unutar jedne obitelji.</p>
<p> l Naslanja li se priča o neuspješnome glumcu Radovanu Pintaru na neku konkretnu sudbinu?</p>
<p>- Prvi impuls za roman dobio sam u Švedskoj, gdje sam vidio jednu sjajnu scenografiju za toplice koje spominjem i u »Koljivu«. One doista postoje i izgledaju kao da su iz Hitchcockova »Psiha«. Nakon toga počela mi se odmatati priča za roman. No »Koljivo« zapravo govori o generaciji 60-ih godina, koja je početkom 90-ih trebala krenuti u život, a naletjela je na niz egzistencijalnih problema i obiteljskih trauma. Sa 20-ak godina našao si se na nekoj vjetrometini i onda kud koji, mili moji. Moj junak je otišao u Švedsku i tamo je tek naletio na još veći ponor svog života, a onda je puko. No, neću vam sve otkriti.</p>
<p> l Zbog čega ste moto romana preuzeli iz »Korekcija« Jonathana Franzena?</p>
<p>- Prvo, zato što mi je taj roman sjajan. I drago mi je da su ljudi iz žirija rekli da je »Koljivo« spoj Stephena Kinga i Jonathana Franzena, premda mislim da nisam u formi ni pola kao njih dvojica. Sjajno je kako Franzen na jedan istodobno krajnje banalan i uzvišen način, na jedan način Dostojevskog, ali i Tarantina, zapravo prati tu svoju obitelj. </p>
<p> l Može li se govoriti o žanru horora u suvremenoj hrvatskoj književnoj produkciji?</p>
<p>- Može. Ima nas nekolicina koji pišemo takvu vrstu proze. Primjerice, Zoran Ferić u svojim prozama koketira s hororom, potom jedan sjajan pisac Denis Peričić ima, ako se ne varam, čak dva horor romana, a tu je još i nekolicina drugih kolega pisaca. Na kraju, i povijest hrvatske književnosti uvijek je bila tu negdje - od Donadinija, Gjalskoga, na kraju i Matoša, pa kasnije Jelačića-Bužimskog, u dramskome pismu tu je Mislav Brumec, pa Asja Crnec-Todorović... Ima mnogo imena koja koketiraju s hororom. No mislim da se ja tu izdvajam zato što me zanima trash horor. Naime, uvijek me zanima horor iz života, horor iz crnih kronika, a ako imam i fantastičnih elemenata, njih više koristim kao neke poštapalice koje mi pomognu u radnji.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mlaki pljesak za »Jo ča je život lip«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – »Mislim da je najbolja definicija postojanja da je život jedna dosada koju svak ubija na svoj način«, jetka je zaključna replika komedije Arijane Čuline »Jo ča je život lip – Splitska kvatrologija«, premijerno izvedene u petak u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu u režiji Georgija Para. Glumica, spisateljica i poznato televizijsko lice te ugledni dramski i operni redatelj ponudili su publici dvosatnu predstavu o tipičnim hrvatskim problemima u srazu rastuće globalizacije i ulaska u okrilje europskih država. Iako je komedija bila iznimno lokalno obojena s profiliranim domaćim likovima, publika je samo mlakim i protokolarnim pljeskom nagradila dramski ansambl. Uloge u toj prpošnoj komediji situacije u četiri dijela tumačili su: Ecija Ojdanić, Tajana Jovanović, Filip Radoš, Ratko Glavina, Ksenija Prohaska, Nikola Ivošević, Josip Zovko, Josip Genda i Nenad Srdelić. A u dojmljivim interpretacijama prednjačili su Arijana Čulina, Snježana Sinovčić Šiško te Ilija Zovko. Scenu je smislila Dinka Jeričević, a kostime Marija Žarak. »Jo ča je život lip« prva je ovogodišnja dramska premijera u splitskom HNK. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Predstavljena monografija Josipa Vanište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sklopu Interlibera, međunarodnog sajma knjiga, na Zagrebačkom je velesajmu u subotu predstavljena monografija Josipa Vanište. Uz mnogobrojne posjetitelje Interlibera, Josipa Vaništu te njegovu obitelji, događaj su popratili Petar Selem, urednik monografije Zdenko Tonković te predstavnici izdavačke kuće Kratis Nikola Krajačić i Paško Mravičić koji je bio zadužen za dizajn. </p>
<p>Urednik Zdenko Tonkovć rekao je kako je cijeli opus podijelio u koordinate od šest slika po stavkama. Na taj je način monografiji dao glazbenu strukturu. »To je zatvoren opus u koji se teško probiti, potrebno je razgrnuti građu i istražiti. Vaništa je zastupio mnoge strane od Hrvatske tradicije do svjetske moderne, što je odgovaralo njegovu temperamentu, a opet je ostao vjeran tradiciji. U Vaništinu bezglasnom slikarstvu, u prisutnosti smirenih interijera, mrtvoj prirodi, pustim krajolicima bruji autentična komorna glazba kvalitetnog novog odnosa prema svijetu i slikarstvu.«</p>
<p> Petar Selem rekao je kako je knjiga Zdenka Tonkovića o Vaništi mnogo više nego običan biografsko-kritičan opis: »U svojoj temeljnoj strukturi u šest stavaka sintetizira glazbenost Vaništinih djela. Obuhvaća sva tri lica njegova opusa. Crtež, u kojem i u crnoj olovci isijavaju svjetlo i bjelina. Akvarel u kojem kao da se stapaju izmaglice četiriju karlovačkih rijeka na kojima je Vaništa odrastao i konačno ulja u kojima najintezivnije izbija prigušena simfonija Vaniština kolorizma. Knjiga posjeduje određenu bjelinu, jer koliko je ona bitna u opusu toliko izbija iz svake stranice i grafičke dispozicije ove knjige«.</p>
<p>Nikola Krajačić, predsjednik Uprave Kratisa rekao je kako je zadovoljstvo surađivati s Vaništom zbog njegove profesionalnosti. Paško Mravičić, zadužen za dizajn, rekao je kako je Vaništa poznat po portretu te je upravo iz tog razloga odlučeno da na naslovoj stranici stoji crtež kao predvodnica samog slikarstva. Naslovnica kao takva izdvaja se kroz svoju prozračnost. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Imenovana izbornica 15. Marulićevih dana</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U splitskom HNK u subotu je održana sjednica Vijeća Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta Marulićevi dani. Pod predsjedanjem predsjednika Vijeća Srećka Šestana, pomoćnika ministra kulture Republike Hrvatske, imenovana je izbornica 15. Marulićevih dana, teatrologinja iz Zagreba dr. sc. Ana Lederer. Novi festivalski Pravilnik predviđa i nekoliko promjena u odnosu na prethodni iz 2000. godine. Sada se preciznije utvrđuju dužnosti i obveze Vijeća, ravnatelja te izbornika Festivala, kojeg po novim pravilima bira Vijeće, a ne ravnatelj.</p>
<p> Izbornik se bira na izvještajnoj sjednici koja se mora održati unutar 30 dana nakon završetka prethodnog Festivala, a organizator Marulićevih dana, splitski HNK, kazalištima je dužan odaslati prijavnice u roku od 15 dana nakon izvještajne sjednice. Na taj se način značajno produžuju rokovi prijava, a izborniku ostavlja više vremena da odgleda prijavljene predstave. Novim je Pravilnikom također predviđeno da izbornik mora svoju odluku donijeti 45 dana prije početka Festivala, a program Marulićevih dana postaje konačan tek nakon što se Vijeće suglasi s izborom predstava koje predloži izbornik. Novost je i to da od sada svako kazalište može prijaviti neograničen broj predstava, a ne samo dvije kao što je to bilo prije. Festival hrvatske drame i autorskog kazališta Marulićevi dani održat će se u uobičajenom terminu, krajem travnja 2005. godine. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Umro sociolog Josip Županov</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Akademik Josip Županov umro je u petak navečer u Zagrebu u 81. godini, izvijestili su u subotu iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.</p>
<p> Županov je rođen 14. rujna 1923. u Srednjem Selu na Šolti. Nakon završenog studija na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu specijalizirao se u socijalnoj psihologiji industrije i industrijskih odnosa u SAD-u, a doktorirao u Ljubljani 1965. godine. </p>
<p> Od 1951. do 1955. godine bio je glavni urednik izdavačkog poduzeća Kultura (kasnije Naprijed). Nakon toga radio je u Institutu za društveno upravljanje (1956-1962) i u Ekonomskom institutu u Zagrebu (1962 -1966).</p>
<p> Bio je dugogodišnji redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1968-1973) te na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (1973-1994) predajući industrijsku sociologiju i sociologiju rada. </p>
<p> Suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti postao je 1980. godine, privremeni član od 1988., a u redovito članstvo HAZU-a primljen je 1991. </p>
<p> Uz industrijsku sociologiju, Županov se bavio istraživanjem strukture moći i vrijednosnog sustava te posebno u posljednje vrijeme problemima privatizacije, marketizacije i modernizacije. Iz njegova stvaralačkog doprinosa razvoju hrvatske sociologije važnija su djela »Samoupravljanje i društvena moć« (1969), »Sociologija i samoupravljanje« (1977), »Marginalije o društvenoj krizi« (1983) i »Poslije potopa« (1995). </p>
<p>Pokop akademika Županova bit će u ponedjeljak u 14.10 sati na zagrebačkom groblju Mirogoju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Partizan bez Gurovića u Zagrebu </p>
<p>»Znam da vodstvo lige nema veze s tom odlukom, ali bilo bi korektno kad bi se oglasili«, kazao je trener Partizana Vujošević. »Kakve veze Goodyear liga ima s tim? To je viša sila, na koju nemamo nikakav utjecaj«, izjavio je direktor Goodyear lige Josip Bilić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaš Partizana Milan Gurović nije otputovao s momčadi u Zagreb i neće, na olakšanje mnogih, istrčati na parket u dvoboju Cibone protiv beogradske momčadi u dvorani Dražena Petrovića u nedjelju u 17 sati. Posljedica je to odluke Ministarstva unutarnjih poslova o zabrani ulaska Gurovića u Hrvatsku zbog tetoviranog liga Draže Mihajlovića na ljevici, čime se potiče nacionalna mržnja, što je prema hrvatskim zakonima kažnjivo. </p>
<p>Trener Partizana Dušan Vujošević kazao je da ne zna je li to službeni stav hrvatskih vlasti ili odluka pojedinaca u državnom vrhu. </p>
<p>– Znam da vodstvo Goodyear lige nema veze s tom odlukom, ali bilo bi korektno kad bi se oglasili po tom pitanju, kazao je Vujošević i potvrdio nedolazak Gurovića u Zagreb. </p>
<p>Direktor Goodyear lige Josip Bilić nije nam, po običaju, htio iznijeti nikakav konkretan stav. </p>
<p>– Kakve veze Goodyear liga ima s tim? To je viša sila, na koju nemamo nikakav utjecaj, izjavio je Bilić i pokazao da čelnici lige imaju neki svoj »film«, koji vrte u svom nadrealnom svijetu. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u Ciboni u drugom su planu ostali sportski motivi, primjerice zašto Sesar ne igra dobro, kako će cibosi zaustaviti najboljeg igrača »crno-bijelih« Dejana Milojevića, ima li beogradski sastav jaču vanjsku ili unutarnju igru, igraju li brzo i agresivno, kako će u nedjelju cibosi biti bez Morovića... </p>
<p>U službenom Ciboninu stavu ističe se kako se klub bavi samo igrom na parketu, a MUP RH radi svoj posao. »Ne možemo se i ne želimo miješati. Ako je to zabranjeno hrvatskim zakonom, logično je da je policija tako postupila.« </p>
<p>I izjava trenera Dražena Anzulovića bila je u općeprihvaćenom stilu »ne bih se štel mešat«. </p>
<p>– Gurović me ne zanima. Moje samo da što bolje pripremim momčad za nedjelju. </p>
<p>Zato je mnogo konkretniji i rječitiji bio Cibonin direktor Bože Miličević. </p>
<p>– Ključno je da 99 posto djece niti ne zna tko je bio Draža Mihajlović. Da je stavio na ruku Mladića ili Karadžića, Europa bi ga izopćila. Za Dražu više nitko i ne zna. </p>
<p>Bože je bio u formi i teško se zaustavljao: </p>
<p>– To nije problem jedne utakmice, to je problem cijele lige, a bit će i problem Eurolige. Vodstvo lige ima velik problem! Da Gurović dođe u dvoranu i pokaže tetovažu, policija bi ga odmah privela, na parketu. Mi smo imali dva sastanka s MUP-om uoči utakmice, htjeli smo da taj problem ne izlazi u javnost, ali ispalo je drukčije. Znate kako se kaže - što budala napravi, niti stotinu pametnih ne može popraviti, zaključio je Miličević. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Idora Hegel korak do vrha </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prva polovica natjecanja na ovogodišnjoj Zlatnoj pirueti vratila je hrvatskom klizanju mogućnost da se opet bori za prva mjesta, a ne samo da sudjeluje. To se može zahvaliti izvrsnom nastupu Idore Hegel, koju je samo jedna pogreška kod trostrukog »rittbergera« udaljila od prvog mjesta nakon obaveznih sastava. </p>
<p>Nezgodan je ždrijeb onemogućio bolji pregled konkurencije, jer je nakon iznenadnog odustajanja Slovakinje Zuzane Babjakove najveća favoritkinja izvrsna Ukrajinka Galina Maničenko (četvrta u Europi prošle godine) nastupila već druga po redu, dok su ostale najbolje klizale u posljednjoj skupini, a Idora Hegel 19. Po nastupu Galine Maničenko vidi se veliko iskustvo, a Idora Hegel sazrijeva pa tako stječe mogućnost nadmetanja i s najboljim klizačicama. Otvorena borba za prvo mjesto, u subotu u 19.30 sati, bit će odličan završetak 37. Zlatne piruete. Nastup klizača bio je u sjeni nadmetanja klizačica. Iako su se među 17 klizača našla i četiri nacionalna prvaka, ipak je u obaveznim sastavima vidno bio bolji nepoznati Nijemac Martin Liebers. Drugi je bio izvrsni ukrajinski skakač Anton Kovalevskij, unatoč neuspjelom pokušaju trostrukoga aksla. Iza njega je nepoznati i neobični predstavnik Kanade Hugh Yik i veoma muzikalni Talijan Paolo Bacchini. Nakon duljeg vremena i Hrvatska ima svog predstavnika. Bio je to tek 16-godišnji Boris Martinec, koji je iznenadio vrlo lijepim sastavom u kojem jedino nije uspjela kombinacija, ali se zato istaknuo muzikalnom, smišljenom i izražajnom izvedbom. </p>
<p>U plesu je, po običaju, obavezni dio već navijestio poredak na kraju - Poljaci Kauc i Zych, Česi Janostakova i Prochavka te Britanci O'Connor i O'Dougherty. Klizači završavaju nastup slobodnim sastavom u subotu u 14 sati, a plesači u 17.30 sati. </p>
<p>• Poredak klizačica nakon obaveznog dijela: 1. Maničenko (Ukr) 0.5, 2. HEGEL 1.0, 3. Timošenko (Azr) 1.5, 4. Falotico (Bel) 2.0, 5. Vasiljeva (Bug) 2.5... 16. KRIZMANIĆ 8.0... 21. POZOJEVIĆ 10.5. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Svjetski nogometni vremeplov</p>
<p>U pitanju je vrlo zanimljivo, lagano i »pitko« štivo koje, uz atraktivan grafički prijelom, čitatelja poput svojevrsnoga vremeplova vraća u prošlost i vodi ga kroz evoluciju nogometne igre. Ova bi edicija, uz eventualni prijevod na engleski jezik, imala uspjeha i na svjetskome tržištu</p>
<p>Znate li da je napade Samoborove momčadi svojedobno predvodio Tenk; jeste li znali da prezime bivšeg vratara Rijeke izvorno valja pisati Ravnich, a ne Ravnić; zanima li vas fotografija mladog Branka Strupara u dresu Španskog u predvečerje njegove velike karijere... Ovo su tek sitni fragmenti iz »Nogometnog leksikona«, sjajne, po mnogočemu jedinstvene i vrlo zahtjevne edicije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Riječ je o priručniku o hrvatskom i svjetskom nogometu, koji se prostire na 720 stranica uz 2720 leksikonskih jedinica, 1527 ilustracija, 41 mapu i 135 ljestvica.</p>
<p> Projekt potpisuju urednici Fredi Kramer i Mladen Klemenčić, a jedan od suradnika je i Vjesnikov novinar Renco Posinković. U leksikonu su obrađeni gotovo svi najznačajniji hrvatski i inozemni klubovi, savezi, igrači, treneri, suci, stadioni, a utkani su i opći pojmovi vezani za samu igru. U pitanju je vrlo zanimljivo, lagano i »pitko« štivo koje, uz atraktivan grafički prijelom, čitatelja poput svojevrsnoga vremeplova vraća u prošlost i vodi ga kroz evoluciju nogometne igre. Poseban »desert« je prilog na zadnjih stotinjak stranica gdje su otisnute sve utakmice svih SP-a i EP-a, europskih kupova, svi rezultati hrvatske i bivše jugoslavenske selekcije, kao i abecedarij reprezentativaca od 1920. godine do danas. Navedene su ljestvice i sastavi prvaka svih prvenstava Hrvatske i bivše Jugoslavije.</p>
<p> Veliki plus svakako je i preciznost pri pisanju stranih imena čemu naši mediji nerijetko pristupaju vrlo površno. No, u leksikonu nailazimo i na neke manjkavosti kao što su, primjerice, bespotrebna jezična prenemaganja poput Faerřrski Otoci i Ferojski Otoci umjesto uobičajenog i općeprihvaćenog Farski Otoci. Slične su zavrzlame i u napisima Kapverdski Otoci ili Andriy Ševčenko (y u kombinaciji sa č ili š!?).</p>
<p> Na propuste nailazimo i pri samome kriteriju uvrštavanja leksikonskih jedinica. Svoje mjesto, primjerice, nisu našli proslavljeni danski nogometaši Elkjaer-Larsen i braća Laudrup, kao niti Bugari Lečkov i Ivanov, rumunjski vratar Ducadam, Talijani Massaro, Bettega ili Costacurta, Nijemci Bierhoff, Stielike, Allofs ili Schuster, zatim Liverpoolova vratarska ikona Grobbelaar, Francuzi Bats i Ettori, engleski vratar Clemence, kolumbijci Higuita i Asprilla, španjolski vratar Arconada, Portugalci Futre, Jordao i Chalana, izostali su i bivši igrač Dinama Željko Petrović kao i Vladimir Jugović...</p>
<p> Na trenutke je nejasan i kriterij uvrštavanja aktualnih igrača, pa ćete tako u leksikonu naići na Senegalca Dioufa, ali ne i na Nizozemca Van Nistelrooya. Također smo mišljenja da je Josip Šimić, strijelac pobjedonosnog pogotka tadašnje Croatije protiv Ajaxa u Amsterdamu u Ligi prvaka, ipak mogao dobiti prednost u odnosu na, primjerice, Ivu Ergovića. Navedeni su i svi poznatiji klubovi bivše Jugoslavije, ali je iz opusa nestala podgorička Budućnost. No, zato se ugurala Budućnost iz - Hodošana. Nadalje, ako je mjesto pronašao Derby County, mogao je i Blackburn, ako se ugurao Kemal Šestić, morao je i Miloš Šestić, ako su unutra Dynamo Dresden i Magdeburg, morao bi biti i berlinski Dynamo. Mjesto su mogli naći i Amerikanac Gaetjens (strijelac za povijesnu pobjedu SAD-a protiv Engleske), a po istoj je matrici trebao »uskočiti« i reprezentativac DDR-a, Sparwasser, koji je svojim pogotkom »srušio« SR Njemačku. Izostao je i Mo Johnston, prvi igrač koji je igrao i za Celtic i Rangers...</p>
<p> Ovi detalji ne umanjuju vrijednost edicije. Štoviše, taj projekt možemo nazvati uspješnim pokušajem da se u formi specijaliziranoga leksikona pruži kompletna povijest nogometa, a valja istaknuti da je ovo jedinstvena edicija i u svjetskim razmjerima. Uvjereni smo da bi, uz eventualni prijevod na engleski jezik, imala snažan odjek i na svjetskome tržištu iako se autori na trenutke izdvajaju iz svjetskoga i zaranjaju u mikrokozmos Hrvatske i bivše Jugoslavije.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vasilj zaustavio Varaždince</p>
<p>Dinamo je u cijeloj utakmici stvorio tek četiri prilike za pogodak od čega je dvije i uspio realizirati. Sve je četiri šanse kreirao maksimirski kapetan Kranjčar. S druge strane, razigrani Varaždinci su čak pet puta preveslali Dinamovu obranu i izbijali posve sami pred vratara Vasilja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kapetan Niko Kranjčar i vratar Vladimir Vasilj uspjeli su nekako dotegliti klimavu Dinamovu momčad do pobjede protiv zahuktaloga Varteksa. »Plavi« su prekinuli dojmljiv niz varaždinske momčadi od čak pet pobjeda svladavši ih sa 2-1 (1-0).</p>
<p> U cijeloj je utakmici, doduše, Dinamo stvorio tek četiri prilike za pogodak od čega je, dakle, dvije uspio i realizirati. Sve je četiri šanse kreirao maksimirski kapetan Kranjčar. S druge strane, razigrani Varaždinci su čak pet puta preveslali Dinamovu obranu i izbijali posve sami pred vratara Vasilja. Pet puta je maksimirski čuvar mreže spašavao svoju mrežu u situacijama »jedan na jedan« i tako se nedvojbeno promovirao u prvo ime ove utakmice i ključara Dinamove pobjede.</p>
<p> Početak dvoboja je navijestio laganu Dinamovu pobjedu, s obzirom da su »plavi« već u sedmoj minuti zanjihali Varteksovu mrežu. Kranjčar je spretno asistirao Buljatu, ovaj je izbio sam pred Rumbaka, a kad se činilo da će pucati prema vratima, proslijedio je loptu ulijevo za Zahoru, koji ju je lagano piknuo u praznu mrežu.</p>
<p> Od tog su trenutka Varteksovi nogometaši počeli drobiti krhku maksimirsku obranu i »napucavati« raspoloženog Vasilja. Dinamov je vratar redom branio udarce Benka, Halilovića, Jolića, ponovno Halilovića, pa Ramadanija... Sve ih je potom kaznio Štrok spretno iskoristivši Kranjčarovu asistenciju i zakucavši loptu u mrežu za 2-0. Prethodno je Dinamov kapetan glavom sjajno proigrao Zekića, koji je, posve usamljen pred vratarom Rumbakom, poslao loptu upravo u Varteksovog čuvara mreže. Koridor prema Dinamovoj mreži Varaždinci su uspjeli pronaći tek u sudačkoj nadoknadi vremena kad je Mujanović efektnom parabolom smjestio loptu u rašlje.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO – VARTEKS 2-1 (1-0)</p>
<p>DINAMO: Vasilj 8 – Poldrugač 6, Mijatović 6, Milinović 6 – Bošnjak 6, Buljat 6, Agić 6, Pranjić 6 (od 40. Hrman 6); Kranjčar 7 – Ljubojević 6,5 (od 58. Zekić 5,5), Zahora 6,5 (od 74. Štrok 7)</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 6,5 – Granić 5,5; Kastel 5,5, Kristić 5,5 – Mujanović 6,5, Halilović 6, Šafarić 7, Pokrivač 6,5, Benko 6,5 – Jolić 5,5 (od 64. Ramadani 6,5), Petričević 5,5 (od 70. Pavličić -)</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 6,5; GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Zahora (7.), 2-0 Štrok (84.), 2-1 Mujanović (91.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vladimir VASILJ</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kamen opet spriječio smjenu </p>
<p>Veličani su 10 minuta prije kraja imali 2-0 vodstvo, ali je Blatnjak uspješno izveo jedanaesterac pet minuta prije kraja pa je neizvjesnost bila prisutna do posljednjeg sučevog zvižduka</p>
<p>VELIKA</p>
<p> – Nogometaši Kamen Ingrada zasluženo su u zanimljivoj utakmici pobijedili Hajduk sa 2-1 (1-0), pogocima Lišnića i Šaranovića, u 41. i 80. minuti. Hajdukov poraz ublažio je Blatnjak pogotkom iz 11-terca pet minuta prije kraja. Uvjeti za odigravanje ove utakmice bili su praktički nemogući, jak hladan vjetar i neprestani pljusak ometali su gotovo svaku akciju, no borbenost i Veličana i Splićana učinila je ovu utakmicu nadasve zanimljivom. </p>
<p>Težak i raskvašen teren bio je, dakako, velika smetnja za razvoj igre. U takvim okolnostima obično bolje prođu momčadi s primjetnijim voljnim elementom, no ovdje je to teško bilo prosuditi. Jer, obje su momčadi krenule žustro i agresivno u utakmicu, napadi su se smjenjivali s jedne i druge strane, a prvi u prilici našli su se domaćini nakon slobodnog udarca Shkembija. Vratar Kale loptu je odbio, a Lišnić je odbijenu loptu poslao preko gola. Hajduk je uzvratio prigodom Munhoza, a trenutak kasnije pljesak s tribina pobrala je kombinacija Blatnjaka i Munhoza, no Urugvajac se potpuno neometan nije snašao pred vratarom Čavlinom. Razdoblje malo mirnije igre prekinuto je opet serijom prilika u kojoj su se našli isti akteri, najprije je Lišnić s loptom istrčao sam pred vratara Kale, Hajdukov čuvar mreže uspio je otloniti opasnost. Promašenom prilikom, uzvratio je iznova Munhoz. I kad su svi očekivali da će se sa 0-0 na odmor otići na odmor, Hajdukova obrana platila je neopreznost na lijevoj strani. Lalić je izvrsno ugledao samog Lišnića oko kojeg, začudo, nije bilo nikoga od obrambenih igrača Hajduka. S 15-ak metara, nešto iskosa, Lišnić je izvrsnim udarcem svladao vratara Kalea, čija je parada tek uljepšala rijetko lijep zgoditak. U preostalih pet minuta do odmora Hajduk je nasrnuo svom snagom, u jednom trenutku, u sveopćoj gužvi, Veličani su loptu izbijali sa crte... No, pogotka nije bilo. </p>
<p>U nastavku Hajduk je morao zaigrati otvorenije i riskantnije, te se utakmica razvijala na klasičan način. Onaj koji je gubio napadao je sve riskantnije i riskantnije, dočim je momčad koja je vodila bila orijentirana na protunapade. U tome su Veličani bili veoma dobri, tako da ispada da su u drugom poluvremenu bili čak opasniji od Splićana. Začuđujuće je bilo što se Hajduk nikako nije uspio konkretnije približiti domaćim vratima, tako da praktički u drugom dijelu nije stvorio niti jednu šansu. </p>
<p>Desetak minuta prije kraja jedna od prvih »kontri« Veličana urodila je plodom. Na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> su domaći izigrali obranu Hajduka i Šaranović je u sekundi ostao sam pred vratarom, te nije pogriješio. Bilo je to 2-0 za Kamen Ingrad i mnogi su pomislili da je utakmica gotova. Da sve ne bude tako nezanimljivo u 85. minuti evo jedanaesterca za Hajduk. U kaznenom prostoru domaćih oboren je Luka Vučko, Mlinar se odlučio za najstrožu kaznu koju je sigurno realizirao Blatnjak. Do kraja Hajduk je žestoko napadao, lopta je bila samo u kaznenom prostoru Kamen Ingrada, međutim promjene nije bilo. </p>
<p>• SRC Kamen Ingrad </p>
<p>KAMEN INGRAD – HAJDUK 2-1 (1-0) </p>
<p>KAMEN INGRAD: Čavlina 7 – Božinovski 6,5, Kurilić 6,5, Vuica 6,5 – Kovać 6 (od 67. Balašković 6), Shkembi 6 (od 80. Čižmek 6), Lalić 6,5, Rendulić 6,5, Kralj 6,5 – Šaranović 7, Lišnić 7 (od 86. Smoje -).</p>
<p>HAJDUK: Kale 6,5 – Vučko 6, Rukavina 5,5, Neretljak 6 – Bartulović 6 (od 80. Bušić -), Kurilić 6, Damjanović 6 (od 67. Turković 5,5), Pralija 5,5, Žilić 5,5 – Munhoz 5,5 (od 60 Dragičević 5,5), Blatnjak 6. </p>
<p>SUDAC: Mlinar (Zagreb) 6 </p>
<p>GLEDATELJA: 2500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Lišnić (41.), 2-0 Šaranović (80.), 2-1 Blatnjak (86. 11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lalić, Vuica, Lišnić, Damjanović </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan LIŠNIĆ </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zagreb do tri boda - autogolom </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Utakmica Međimurja i Zagreba bila je prožeta velikom borbom na teškom terenu od prve minute za važne bodove obje momčadi, a na kraju se veselio Zagreb zbog pobjede sa 1-0, i to autogolom Sesara. Kako je vrijeme odmicalo, tako je teren bio sve teži za igru. Ipak, domaći su bolje krenuli, snažno su pritisnuli goste i bili bliže pogotku. Stvorili su tri vrlo izgledne prilike, ali je vratar Stojkić uvijek bio na pravom mjestu. </p>
<p>U nastavku je bila sasvim druga slika na terenu. Zagreb je bio puno bolji i stvorio nekoliko izglednih prilika za postizanje pogotka. U 50. minuti Đalović je dobro ciljao, ali je Tomić odlično intervenirao. Osam minuta kasnije odigrana je točna i duga akcija Zagreba, nakon koje je Bartolović odlično pucao, ali u vratnicu. Pokušao je zatim i Đalović, ali Tomić je obranio. Nakon toga tempo igre je pao i igrači su uglavnom prijetili iz daljine. </p>
<p>I kad su svi pomislili da će utakmica završiti bez pobjednika, Bartolović je ubacio jednu loptu u kazneni prostor domaćina, a Sesar je nespretno skrenuo loptu u vlastitu mrežu, iako ozbiljnije opasnosti za vrata Međimruja nije bilo.</p>
<p>• Stadion SRC Mladost</p>
<p>MEĐIMURJE – ZAGREB 0-1</p>
<p>MEĐIMURJE: Tomić 6,5, Šarić 6, Krznar 5 (od 62. Kovačević 5,5), Sesar 5, Bratković 6,5, Ačkar 5,5, Jančetić 6, Martins 6, Čordaš 6,5, Kresinger 5,5, Žuljević 5</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 7, Čutura 5,5, Labudović 6, Brnas 6, Jakirović 5,5, Ibrić 6,5, Brkljača 6 (od 67. Marić 6), Vrdoljak 6,5, Bartolović 7,5 (od 90. Vidović –), Đalović 6,5 (od 90. Ivanković –), Mujdža 6,5</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 6,5. GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Sesar (autogol - 87)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Šarić, Sesar, Brnas, Jakirović, Ibričić </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mladen BARTOLOVIĆ</p>
<p>Dejan Zrna</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Slavenu puni plijen </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Slaven Belupo pobijedio je vodeću momčad prvenstva Inter sa 2-1 pogocima u prvom poluvremenu, po lošem terenu i uz kišu. Unatoč tome, odlučeno je da se igra pa u početku kratka dodavanja nisu prolazila, zbog čega nije bilo lijepog nogometa. No, već je u trećoj minuti Posavec udarcem iz daljine pokazao kako bi trebalo pucati po takvom terenu. </p>
<p>U 21. minuti na Karabogdanu je napravljen prekršaj, slobodni je udarac izveo Posavec, a Vručina je smjestio loptu u desni kut Horvatovih vratiju. U 32. minuti, nakon prekršaja na Musi, Karabogdan je pucao preko mreže, ali je vrlo brzo, pogreškom Lisjaka, Inter izjednačio spretnom reakcijom Gulića. Inter je nakon toga više imao loptu u nogama, ali pogodak je postigao Slaven. Gal je u 41. minuti uputio dugu loptu na lijevu stranu do Vručine, koji je srušen u šesnaestercu, a Posavec je u 42. minuti realizirao jedanaesterac i postavio konačni rezultat 2-1. U drugoj minuti drugog poluvremena Kelemen je uposlio Musu, ali je Vidak bio brži. Krznar je pak dobio žuti karton u 58. minuti, jer je protestirao zbog nedosuđenog jedanaesterac za Inter. Slijede prilike gostiju, prvo u 67. minuti, kad je Gondžić oštro pucao, a nakon udarca iz kuta lopta je otišla pokraj vratiju. U 72. minuti Čale je izveo slobodni udarac, a Pecelj promašio glavom. </p>
<p>U 78. minuti igrači Intera tražili su kazneni udarac, a u 83. minuti Batarelo je srušio Karabogdana kao posljednji igrač i dobio samo žuti karton. U 86. je minuti slobodni udarac izveo Gondžić sa 25 metara, ali preko vratiju. </p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - INTER 2-1 (2-1)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 6,5 - Gal 7,5, Karabatić 6,5, Bodrušić 6 - P. Bošnjak 6 (od 70. Pejić 6,5), Vukojević 6, Musa 6,5 (od 89. Šomoci -), Posavec 8, Kelemen 6 - Vručina 7,5 (od 84. Dodik -), Karabogdan 6,5.</p>
<p>INTER: Horvat 6, - Čorluka 6, Vidak 6,5, Pecelj 6 - Ceraj 6 (od 52. Dujmović 6,5), Modrić 6,5, Skulić 6, Čale 6,5, Krznar 6 od 61. Gondžić 6,5) - Batarelo 6, Gulić 6,5.</p>
<p>SUDAC: Šunjić (Split) 6; GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vručina (21), 1-1 Gulić (33), 2-1 Posavec (41, 11m).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Posavec, Kelemen, Musa, Krznar, Čorluka, Batarelo.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Srebrenko POSAVEC.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Jukić brzo slomio Puljane</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Osijek je protiv Pule nastavio niz uspješnih rezultata devetom utakmicom bez poraza, štoviše upisao je nova tri boda pobijedivši goste sa 2-1. U Gradskom vrtu smo gledali dva posve različita poluvremena, prvo u kojem je Osijek potpuno nadigrao nedoraslog suparnika, stekao dva pogotka prednosti, te drugo u kojem su Puljani došli do daha i sasvim uspostavili terensku ravnotežu. Ipak, njihove mogućnosti objektivno nisu takve da bi mogli ugroziti zasluženu pobjedu »bijelo-plavih«. Momčad Igora Pamića morala se zadovoljiti tek počasnim pogotkom u samoj završnici dvoboja. </p>
<p>Osječani su otvorili utakmicu kako se to samo poželjeti može. Već u 4. minuti bilo je 1-0. Jukić je ljevicom s desne strane izveo slobodni udarac, pred vratima gostiju Milardović je tijelom zavarao Radulovića i lopta je skliznuvši odletjela u suprotni desni kut. Najbolji golgeter »bijelo-plavih« ove sezone bio je začetnik akcije u 22. minuti kad je dobacio loptu na desnu stranu do Mišića. Mladi hrvatski reprezentativac došao je do poprečne crte i uzvratio loptu pred vrata gostiju. Jukić je za djelić sekunde zakasnio, ali je vratar Radulović pogriješio, pa je Jukić spretno s nekoliko metara pogodio mrežu. Iza toga redale su se prilike Osječana za daljnje povećanje rezultata, ali do odmora Radulović više nije morao po loptu iza svojih leđa. U 44. minuti ozlijedio se Osijekov libero Gusić što se osjetilo u nastavku...</p>
<p>Trener Čordaš bio je prisiljen na promjene u sastavu što se odrazilo na pad u igri domaće momčadi. Akcije Osječana više nisu bile tako precizne kao u prvome dijelu, Puljani su uspostavili ravnotežu, ali je više prilika opet bilo pred vratima gostiju. Kontešić je u 59. minuti zaradio isključenje neoprezno startavši na Milardovića, te je tako ostavio suigrače na cjedilu. Uporni Puljani došli su do počasnog pogotka. Šehić je dvije minute prije kraja prohujao desnom stranom domaće obrane i asistirao Raić-Sudaru koji je iz blizine ugurao loptu u mrežu Osijeka. </p>
<p>• Stadion Gradski vrt </p>
<p>OSIJEK – PULA 1856 2-1 (2-0)</p>
<p>OSIJEK: Skender 6, Gusić 6 (od 46.tokić 6.), Ostopanj 6, Mikulić 7, Milardović 7, Dedaj - (od 18. Babić 6), Mišić 6,5, Vratović 6,5, Balatinac 7, Jukić 7.5, Primorac 6 (od 81. Tadić -).</p>
<p>PULA 1856: Radulović 5, Pauletić 5,5, Grdić 6,5, Mijatović 5, Kolić 5,5, Jerneić 6, Raić-Sudar 6,5, Kontešić 5, Deranja 5 (od 66. Šuran 5), Stošić 5 (od 61. Kosić 5,5), Šehić 6,5. </p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 6; GLEDATELJA: 600 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Jukić (4.), 2-0 Jukić (22.), 2-1 Raić-Sudar (88.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kontešić, Kolić, Ostopanj, Babić</p>
<p>CRVENI KARTON: Kontešić (59.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stjepan JUKIĆ</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Surać promašio pobjedu u 90.</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Nogometaši Zadra dugo će se sjećati posljednje minute u utakmici s Rijekom, budući da je njihov kapetan Jakov Surać mogao goste ispratiti na Kantridu bez osvojenog boda, iako su Riječani dugo bili u vodstvu. Na kraju su ga ispustili, a Zadrani su pogotkom Ljute za konačnih 2-2 na domaćem terenu izvukli bod. </p>
<p>Domaći su na najbolji mogući način krenuli u utakmicu. Iz slobodnog su udarca, koji je odlično izveo mladi Jurica Buljat, došli do vodstva već u 2. minuti. No, već su u sljedećoj akciji gosti izjednačili, nakon što je udarac iz kuta izveo Antun Dunković, a pored uspavane zadarske obrane visoko je skočio Zoran Ivančić i loptu poslao u lijevi kut vratara Subašića. Mogli su Zadrani povesti u 8. minuti, kad je s 20-ak metara pucao Krivić, ali nije uspio prevariti sigurnoga Rijekina vratar Radmana. Do odmora tek po nekoliko stidljivih udaraca iz daljine s obje strane nije donijelo promjenu rezultata. </p>
<p>Rijeka je u drugi dio utakmice krenula sigurnije, čvršće u obrani, opasnije u napadu. Iz jednoga takvog napada izborili su udarac iz kuta, koji je odlično izveo Dunković, lopta je dugo šetala pred vratima Zadra, a na prihvatio ju je Linić i zakucao u mrežu. Nakon toga, Zadar se orijentirao na napad, a u 76. je minuti uspio izjednačiti. Krivić je oštro tukao, Radman je loptu na trenutak zaustavio, no ona se odbila do Ljute, koji ju je ugurao u mrežu. Nisu prestajali napadi domaće momčadi u želji da se domognu tri boda, no u tome nisu uspjeli, Rijeka je sačuvala bod. </p>
<p>Oba su trenera bila zadovoljna podjelom bodova, iako je Elvis Scoria, trener Riječana, naglasio da su uz malo više prisebnosti u obrani mogli imati i cijeli plijen, ali je dodao da se njegova momčad u nekoliko posljednjih utakmica nije iskazala u tome. Stanko Mršić osvojeni bod smatra dobrim rezultatom, jer je u momčadi imao previše mladih igrača, koji su, po njegovu mišljenju, odlučno odgovorili na iskustvo Riječana. </p>
<p>• Stadion u Stanovima </p>
<p>ZADAR – RIJEKA 2-2 (1-1)</p>
<p>ZADAR: Subabašić 5,5, Jurić 5,5, Buljat 6, Duilo 6, Modrić 5 (od 41. Ljuta 6), Amugi 6 (od 89. Benić -), Jurjević 6 (od 75. Zurak -), Surać 5, Krivić 5, Prpić 5 i Čustić 5.</p>
<p>RIJEKA: Radman 6,5, Šarić 6, Lerant 6, Knežević 6, Mujdža 5,5, Linić 6 (od 90. Čaval -), Ivančić 6, Tadić 5,5, Dunković 6,5 (od 80. Brkić -), Šarbini 5 (od 70. Sertić -), Erceg 6. </p>
<p>SUDAC: Novak (Varaždin) 6,5; GLEDATELJA: 800 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Buljat (2.), 1-1 Ivančić (3.). 1–2 Linić (54.), 2-2 Ljuta (76.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Krivić, Duilo, Šarić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Antun DUNKOVIĆ </p>
<p>Ivan Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Boroš u četvrtfinalu </p>
<p>LEIPZIG</p>
<p> – Tamara Boroš nastavlja s dobrim igrama i nakon Svjetskoga kupa u Kini. Na Otvorenom prvenstvu Njemačke u Leipzigu osigurala je četvrtfinale. U prva dva kola najbolja europska stolnotenisačica pokazala je dva različita lica. Najprije je uvjerljivo svladala Bjeloruskinju Nataliju Cigankovu, a onda se dobro namučila protiv mlade Kristin Silbereisen. Povela je sa 3-0, 19-godišnja Njemica uspjela se vratiti, no na kraju je ipak slavila naša stolnotenisačica. </p>
<p>Nakon njemačke juniorke, u osmini finala na red je došla i njemačka veteranka. Protiv Jie Schöpp Tamara je imala znatno lakši posao, njemačku Kineskinju ostavila je bez osvojenog seta. Slavila je sa 11-4, 11-7, 11-8, 11-9. Ukoliko prođe u polufinale, Tamaru će čekati bolja iz dvoboja Kineskinje Niu Jianfeng i Hongkonžanke Lau Sui Fei. Zanimljivo, protiv obje je naša stolnotenisačica igrala na nedavnom Svjetskom kupu. Kineskinju je pobijedila, dok joj Hongkonžanka već neko vrijeme predstavlja neprelaznu prepreku. Ostali hrvatski predstavnici u Leipzigu natjecanje su završili u prva dva kola.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, 1. kolo: Fejer-Konnerth (Njem) – PRIMORAC 4-1; stolnotenisačice, 1. kolo: BOROŠ – Cigankova (Bje) 4-0, BAKULA – Fadejeva (Rus) 4-3, VAIDA – Poljačkova (Svk) 4-2, Kostromina (Bje) – PAOVIĆ 4-1; 2. kolo: BOROŠ – Silbereisen (Njem) 4-3, Guo Yue (Kin) – BAKULA 4-0, Guo Yan (Kin) – VAIDA 4-0. 3. kolo: BOROŠ – Schöpp (Njem) 4-0. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Oproštaj od Lige prvaka </p>
<p>METKOVIĆ</p>
<p> – Rukometaši Metkovića u nedjelju (16 sati) zaključit će nastup u Ligi prvaka utakmicom protiv njemačkog Flensburga na svom terenu, nakon pet utakmica u ovom natjecanju i samo jednog osvojenog boda prošle nedjelje protiv češke Banik Karvine. </p>
<p>Na gostovanju u Flensburgu prije 20 dana Metković je »potopljen« sa 13 pogodaka razlike (21-34), s naznakom da je lijevo krilo Christiansen postigao 11 pogodaka, a njegov suigrač Stryger 10. Flenburg, u kojem igraju naši Blaženko Lacković i Goran Šprem, je prejaka momčad, po nekima možda i najskuplja na svijetu. </p>
<p>Metković je, pak, nakon gostovanja u Njemačkoj, izgubio u slovačkom Prešovu, a prije tjedan dana upisao prvi bod, igrajući neodlučeno s Banikom (24-24). Baš je tad Metković pokazao najbolju igru u Ligi prvaka, čak je vodio s pet pogodaka prednosti, ali su gosti uspjeli izjednačiti. Tako Neretvani imaju barem počasni bod. A što mogu učiniti u nedjelju protiv Flensburga? Vjerojatno ništa spektakularno ni senzacionalno, osim odigrati dobru partiju i borbenošću pokušati zaustaviti jaki njemački stroj. </p>
<p>– Stanje je jasno, Flensburg je prvi, a mi četvrti. Želim da moji igrači odigraju korektnu utakmicu s kvalitetnim rukometom, kao protiv Banika. Treba doći i uživo vidjeti sve te danske, njemačke i hrvatske reprezentativce i rukometne zvijezde. Mi ćemo napraviti sve da se dostojno sučelimo Nijemcima i oprostimo od Lige prvaka. Trebali bismo spriječiti njihove brze kontre, odigrati razborito u obrani i ne gubiti lopte, kaže trener Ivica Obrvan. </p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatska i Mađarska kao model za europski jugoistok</p>
<p>Predsjednici Ferenc Madl i Stjepan Mesić složili u ocjeni da Hrvati u Mađarskoj, kao i Mađari u Hrvatskoj, uživaju visoku razinu manjinskih prava</p>
<p>NAGYKANIZSA/KAPOSVAR</p>
<p> – Petim danima Hrvata u Mađarskoj, koji se ove godine održavaju u Nagykanizsi, odazvali su se i mađarski i hrvatski predsjednik, Ferenc Madl i Stjepan Mesić, što obojica smatraju najboljom potvrdom prijateljstva dviju zemalja. Madl i Mesić složili u ocjeni da Hrvati u Mađarskoj, kao i Mađari u Hrvatskoj, uživaju visoku razinu prava. »Već 800 godina Hrvatska i Mađarska su u zajedničkoj povijesti, zajedno smo razvijali i kulturu i gospodarstvo, u dobru i zlu bili smo stoljećima zajedno«, istaknuo je Madl. </p>
<p>Predsjednik Mesić je dodao, kako su naše manjine pokazale kroz dugotrajnu prošlost kako se među susjedima može razvijati iskreno prijateljstvo. »Ono što je uspjelo u Skandinaviji i Beneluksu, ostvareno je između Hrvatske i Mađarske. Bilo bi dobro da isti takav model zaživi i u svim državama europskog jugoistoka«, rekao jeMesić. Uoči svečanog otvaranja Dana Hrvata, dvojica su predsjednika u polusatnom razgovoru zaključila da su međusobni bilateralni odnosi zadovoljavajući. Predsjednik Madl je naglasio kako očekuje da će Hrvatska bez prepreka ući u EU, a Mađarska joj je na tom putu, kako je rekao, spremna pomoći. </p>
<p>Predsjednici su dotakli i temu skorih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, pri čemu je Madl Mesiću unaprijed čestitao, vjerujući da će osvojiti i drugi mandat. Objasnio je da Mesića podržava zbog njegovih postignuća u unutarnjoj politici i u odnosima Hrvatske s Mađarskom. Hrvatski je predsjednik svog mađarskog kolegu pozvao da iduće godine posjeti našu zemlju, što je on sa zadovoljstvom prihvatio. </p>
<p>Prema procjenama, u Mađarskoj živi 90 tisuća Hrvata, a službena statistika kaže da ih je 15 tisuća. Zaštita manjina regulirana je Bilateralnim sporazumom iz 1995. Hrvati su u Mađarskoj jedna od 13 službeno priznatih manjina, na hrvatskom jeziku je 35 vrtića, tri osnovne škole i dvije gimnazije, a u još 40-ak škola uz mađarski predaje se i hrvatski jezik. Hrvatska manjina u Mađarskoj uživa visoke europske standarde i jedino preostalo pitanje još je, pitanje hrvatskog zastupnika u mađarskom parlamentu. Predsjednik Mesić, kako je rekao, očekuje da će se i to riješiti. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Završena operacija u Falluji - više od 1000 poginulih pobunjenika </p>
<p>Američke snage čiste preostale džepove otpora. U grad stigao prvi humanitarni konvoj s hranom, vodom i lijekovima</p>
<p>FALLUJA/BAGDAD</p>
<p> – Operacija u Falluji završena je i u tom gradu ima još samo nekoliko manjih pobunjeničkih uporišta, rekao je u subotu irački tajnik za nacionalnu sigurnost Kasem Daud. »Operacije ofenzive 'Zora' završene su i ostalo je samo još nekoliko džepova koje ćemo riješiti operacijom čišćenja«, rekao je na konferenciji za novinare u Bagdadu. </p>
<p>Daud je dodao da je tijekom napada na Falluju ubijeno više od tisuću pobunjenika, a 200 ih je zarobljeno.</p>
<p> Američki zapovjednik general Carter Ham rekao je pak da postoje mali izgledi da se pobunjenici koji su pobjegli iz Falluje pred američkom ofenzivom sada bore u gradu Mosulu čiji su dijelovi u subotu poslije podne pali u ruke pobunjenika.</p>
<p> »Očekivali smo da će biti pokreta snaga iz Falluje u Mosul, ali nismo to baš vidjeli u većem opsegu«, rekao je Ham.</p>
<p> U Mosulu je u srijedu i četvrtak nastao kaos kada su skupine naoružanih muškaraca napala najmanje devet policijskih postaja, zapalivši ih i otuđivši iz njih oružje. »S početkom operacija u Falluji prije nekoliko dana, očekivali smo da će doći do reakcije ovdje u Mosulu«, rekao je Ham.</p>
<p>Pozivajući se na američke časnike, agencije javljaju da američke snage »čiste« teren i »osiguravaju« sektore koji su pod njihovim nadzorom. Od početka ofenzive na Falluju poginulo je 22 američkih vojnika, a 170 ih je ozlijeđeno, doznaje se iz američkih izvora.</p>
<p>Glasnogovornica iračkog Crvenog polumjeseca rekla je da je humanitarni konvoj ušao je u subotu u Falluju kako bi stanovništvu dopremio humanitarnu pomoć. </p>
<p> Radi se o prvom humanitarnom konvoju koji je ušao u taj grad od ponedjeljka kada je počela američko-iračka ofenziva. On obuhvaća četiri kamiona, troje ambulantnih kola i jedan minibus, a dopremljena je hrana, voda i medicinske potrepštine.</p>
<p>U međuvremenu, u rijeci Eufratu kod Musayeba, 60 kilometara jugozapadno od Bagdada, pronađeno je deset mrtvih tijela u odorama iračke Nacionalne garde, objavila je policija. »Pronađeno je deset tijela Iračana, od čega dva bez glave«, rekao je glasnogovornik mjesne policije. </p>
<p>U sukobima u središtu Ramadija, 100 kilometara zapadno od Bagdada, poginulo je pak dvoje ljudi, a troje je ozlijeđeno. Sukobile su se američke snage i irački pobunjenici, objavila je policija.</p>
<p>Iračka privremena vlada u subotu je odlučila da će međunarodna zračna luka u Bagdadu ostati zatvorena do daljnjega, prenosi Reuters. Zračna luka zatvorena je za civilni promet u ponedjeljak, uoči početka američke ofenzive na Falluju. </p>
<p>Iračka vlada također je zatvorila granice sa Sirijom i Jordanom u sklopu 60-dnevnog izvanrednog stanja uvedenog u cijeloj zemlji osim na kurdskom sjeveru.</p>
<p>Francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier izjavio je pak u subotu da Francuska nema izravnih kontakata sa skupinom koja je u Iraku otela dvojicu iračkih novinara, Christiana Chesnota i Georgesa Malbrunota. U razgovoru za radio Europe1 ministar je odbio reći jesu li ili ne dvojica novinara i dalje živa. (Reutres/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Izbori za Arafatovog nasljednika u roku od 60 dana </p>
<p>Palestinski premijer Ahmed Korei najavio izbore za novog predsjednika prije 9. siječnja 2005. Bush i Blair za srednjoistočni mirovni proces koji bi omogućio da izraelska i »održiva palestinska država« žive u miru </p>
<p>RAMALLAH/NEW YORK</p>
<p> – Palestinci i dalje dolaze na grob Yassera Arafata da bi odali počast svome preminulome vođi – simbolu njihove borbe za neovisnu državu. Agencije javljaju o tuzi i izljevima emocija u gradu Ramallahu gdje je Arafat pokopan. Kako je u subotu najavio palestinski premijer Ahmed Korei, izbori za Arafatovog nasljednika bit će održani prije 9. siječnja sljedeće godine. On je također pozvao na jačanje mirovnih napora na Srednjem istoku.</p>
<p> Korei, koji se obratio novinarima u Ramallahu na Zapadnoj obali, rekao je da se izbori moraju održati prije 9. siječnja 2005., što je zakonski rok od 60 dana nakon Arafatove smrti. U međuvremenu, dužnost privremenog predsjednika obavlja čelnik Palestinskog zakonodavnog vijeća Ravi Fatuh.</p>
<p> Palestinski dužnosnici pozdravili su i komentar američkog predsjednika Georgea Busha koji je rekao da će uložiti napore da tijekom sljedeće četiri godine bude stvorena palestinska država, ali su izrazili nadu da će se to dogoditi i prije kraja njegova mandata. </p>
<p>»Želim reći američkoj administraciji, predsjedniku Bushu, Izraelcima i cijelom svijetu da je došlo vrijeme kada treba biti ozbiljan«, naglasio je Korei. »Svi trebaju razmotriti svoje pozicije. Palestinci i Izraelci, i jedni i drugi, imaju pravo živjeti u miru. </p>
<p>Ako je svako odlučan u tome, možemo realizirati mir u kratkom vremenu«, dodao je.</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair za svog je posjeta Washingtonu razmatrao posljedice Arafatove smrti s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom. Dvojica državnika izrazili su sućut palestinskom narodu zbog smrti njihovog vođe i tako neizravno priznali da je Arafat bio ključni čimbenik burne palestinske povijesti i neosporni lider palestinskog naroda. Bush i Blair su obećali i podršku tijekom izbora novog palestinskog predsjednika. </p>
<p>Britanski premijer je ocijenio da je washingtonski summit bio prava prilika da se krene u potragu za srednjoistočnim mirom. Blair drži kako je to nužno da bi se Izraelci i Palestinci ponovo privolili da sjednu za pregovarački stol. Bush je, sa svoje strane, rekao kako s nestrpljenjem očekuje početak suradnje s palestinskim rukovodstvom koje bi, po njemu, trebalo biti predano borbi protiv terorizma i demokratskim reformama. </p>
<p>Bush je obećao da će mobilizirati međunarodnu zajednicu s ciljem da se oživi palestinsko gospodarstvo, izgrade palestinske institucije sigurnosti za borbu protiv terorizma. </p>
<p>Dvojica državnika složila su se i u ocjeni da se uspostave takvi srednjoistočni odnosi koji bi omogućili da izraelska i »održiva palestinska država« žive jedna pored druge u miru i sigurnosti. (Reuters/Hina, S. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Krediti optuženima za ratne zločine </p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> – Momčilo Mandić, vlasnik Privredne banke Srpsko Sarajevo (PB SS), kojoj je visoki predstavnik nedavno oduzeo dozvolu za rad, davao je kredite bez pokrića osobama optuženim za ratne zločine i njihovim obiteljima, objavile su u subotu Nezavisne novine, pozivajući se na svoje izvore u toj banci. </p>
<p>Mandićeva banka dala je kredit poduzeću »MKM Krajina«, čiji je vlasnik Mirko Krajišnik, brat haaškog optuženika Momčila Krajišnika i poduzeću »Lisina« Pale, vlasništvo Ranka Cicovića, bivšeg pripadnika osiguranja haaškog optuženika Radovana Karadžića, čiju je kuću prije nekoliko dana pretresao SFOR. </p>
<p> Banka Momčila Mandića novac je doznačavala i haaškom optuženiku Ljubomiru Borovčaninu, ratnom zamjeniku zapovjedniku Specijalne brigade policije Republike Srpske koji je optužen za genocid u Srebrenici, te njegovom sinu Miloradu. </p>
<p> Kredit od Mandićeve PB SS dobila je i Srpska demokratska stranka (SDS), ističu banjalučke novine. </p>
<p> Tobi Robinson, koja je odlukom visokog predstavnika Paddyja Ashdowna imenovana privremenom upraviteljicom PB SS u lipnju ove godine, proglasila je 5. studenog likvidaciju banke. </p>
<p> Bivši ministar pravosuđa RS Momčilo Mandić vlasnik je Privredne banke Srpsko Sarajevo i nalazi se na američkoj i europskoj »crnoj listi« osoba koje pomažu skrivanje optuženika za ratne zločine. Mandić živi u Beogradu i za njim je Sud BiH raspisao tjeralicu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Afera Žužul bacanje je pijeska narodu u oči, tako se ne gradi pravna država </p>
<p>Začudilo me je da oporba traži ostavku ministra Miomira Žužula iako se još nije dokazalo da je u bilo čemu kriv. Ako želimo pravnu državu, onda oni koji je toliko zagovaraju trebaju prednjačiti u njezinu uspostavljanju. Troje predstavnika oporbe, Ivica Račan (SDP), Vesna Pusić (HNS) i Zlatko Tomičić (HSS), moralo bi znati da je svatko pred narodom i sudom nevin dok mu se ne dokaže obratno. A ako su zabrinuti što će Europa misliti o Hrvatskoj zbog te afere, onda neka najprije ispitaju sebe, pa se neće bacati blatom na druge. Mislim na ogromnu štetu koju su upravo njihove stranke uzrokovale Hrvatskoj.</p>
<p>Prvo, problem sa Slovenijom ne bi postojao da Račan nije parafirao sporazum s Drnovšekom, darujući Sloveniji našu Savudriju. Time su sada pred Hrvatskom i ogromne novčane štete da bi dokazala svoje pravo. Račan o tome mudro šuti.</p>
<p>Ogromne se štete Hrvatskoj nanose i istupima predsjednika Mesića (koji dolazi iz HNS-a), od one isprike Srbima pa do »nepostojećeg« rata s Crnom Gorom, da samo neke spomenem.</p>
<p>A gospodin Zlatko Tomčić insinuira da premijer Sanader i ministar Žužul kradu. To nikako ne dolikuje jednom saborskom zastupniku, a kamoli stranačkom čelniku. A je li je gosp. Tomčić preispitao svoje djelovanje u Saboru, svoja saborska primanja prije nego li je osudio druge?</p>
<p>Afera Žužul samo je bacanje pijeska narodu u oči, podzemni rad onih koji su na takav isti način došli do vlasti, pa sada se grčevito bore da na tim pozicijama ostanu. </p>
<p> Neki novinari još uvijek spominju dvjesto bogatih obitelji, a da ih ne imenuju, što ni sam Sabor nikada nije uspio. To ne dolikuje uglednom novinarstvu, time se želi manipulirati javnost protiv HDZ-a. A tako se ne gradi pravna država, nego se ruši postojeća. </p>
<p>VANDA BORAS PODRAVAC Canberra, Australija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kojim pravom HEP traži »doprinose« potrošača za svoja nova ulaganja</p>
<p>Hrvatska elektroprivreda (HEP), državna tvrtka, ima potrebu investirati u izgradnju novih izvora električne energije. I što?! HEP neće, kao druge tvrtke ili građani, na banku po kredit, ako svoga kapitala nema. Ne, HEP neće tražiti kredit od banke, HEP će poskupjeti struju deset, odnosno dvadeset posto, i riješen problem, kao u »samoupravnomu socijalizmu« kad su doprinosi građana gradili ovo ili ono. I opet, kao u samoupravnomu socijalizmu, građani neće za svoj doprinos u dogradnju HEP-a dobiti dionice u HEP-u (u Vlade su duboki džepovi).</p>
<p> Da apsurd bude veći, upravo je i službeno puštena u pogon trafostanica u Ernestinovu (ona koju su srpski pobunjenici uništili), za čiju su obnovu porezni obveznici »doprinijeli« 800 milijuna kuna, koja je HEP spojila na električnu mrežu koja je druga po veličini na svijetu, odmah iza američke. I kažu, HEP je ušao na slobodno tržište električnom strujom. Odmah je izračunato i koliko su već zaradili ove godine. Što će reći, HEP je sada u mogućnosti kupovati jeftinu struju, recimo u Albaniji ili Srbiji, i skupo je prodavati (i) svojim potrošačima, ili naplaćivati »prijevoz« jeftine struje za tržiste.</p>
<p> Ali, ulaskom na slobodno tržište i HEP-ovo će se tržište liberalizirati, tj. otvorit će se novim dobavljačima struje, HEP će izgubiti monopol i dobiti konkurenciju. Možda je to glavnim razlogom što HEP žuri ugrabiti koliko više »može« dok još može. Tko se ne sjeća »tržišnoga« poslovanja HEP-a recimo zadnje dvije-tri godine kada je isključivao struju tisućama potrošača, jer struju nisu mogli platiti. Kojim pravom HEP sada traži »doprinose« potrošača za svoja ulaganja?!</p>
<p>Doista, svaka država ima svoju mafiju, a Hrvatsku ima mafija.</p>
<p>RUDOLF ARAPOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nismo »najmoprimci«, protuustavno smo lišeni svoga vlasništva i doma</p>
<p>U Vjesniku od 11. studenoga 2004., pod naslovom »Otkup stanova bio bi nova nacionalizacija«, ponavljaju se stare, odavno u medijima pobijene tvrdnje Udruge vlasnika nekretnina, pa je zato potrebno ukratko ponoviti i istinu, tim više što se vrlo često sprječava objavljivanje mnogih naših pisama poslanih tisku. </p>
<p>Glavna vlasnička prava (uporabe, posjeda stana i dr.) trajno su u SFRJ oduzeta od izvornih vlasnika dodjelom stanarskoga prava, u kojem su trajno (tj. zauvijek) bila uključena ta ista vlasnička prava. Potpuno je apsurdno kada netko tvrdi (bez obzira jesu li to zemljišno-knjižni »vlasnici«, ili je to Ustavni sud, ili Europski sud, itd.) da vlasnik može biti onaj tko je trajno izgubio ta vlasnička prava. </p>
<p>Zemljišne knjige ne znače u tom slučaju ništa – one vrijede samo za one slučajeve vlasništva kod kojih nije postojalo stanarsko pravo na stanu, tj. kod kojih nije načinjena derogacija Zakonom o stambenim odnosima. Ako je netko vlasnik tih privatnih neuseljivih stanova, onda smo to mi – nositelji stanarskog prava – koji smo deset puta veći vlasnici od njih. Ustav Republike Hrvatske zajamčio je 1990. svako vlasništvo koje je tada postojalo, dakle ponajprije naše (veće), a ne samo njihovo (manje). </p>
<p>Budući da je otkupljeno oko 350 tisuća društvenih i nacionaliziranih stanova, kao i privatnih (po čl. 48. Zakona o najmu), potpuno je jasno da i mi moramo odmah dobiti to isto pravo otkupa, a morali smo ga dobiti još prije mnogo godina! Vlast nije imala i nema pravo neodgovorno odugovlačiti, čekajući da umremo. Nama otkup – nominalnim vlasnicima naknada! Tako mora biti po našem Ustavu, po Rezoluciji 1096 Skupštine Vijeća Europe, po Aneksu G međunarodnog ugovora o pitanjima sukcesije. Zašto se u novinama ne objavljuju naša pisma o Aneksu G?! </p>
<p>Što se tiče tvrdnje da neki nominalni vlasnici nemaju riješeno stambeno pitanje, neka im država pomogne, ali ne na naš račun. (Na primjer, kao što kažu, neka se za njih »intenzivira stambena gradnja«!). Nitko nema niti će ikada imati pravo iseljavati nas iz naših stanova – to je skandal, nasilje, kršenje Ustava i ljudskih prava. Mi nismo »najmoprimci« – mi smo protuustavno diskriminirani i lišeni svog vlasništva i doma! To je svakome jasno, bez obzira na to što se neki neodgovorno pretvaraju da ništa ne shvaćaju, ne vide, ne čuju... </p>
<p>MIŠE MILOVČEVIĆ Udruga stanara Dubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bilo bi dobro da i mi malo pričekamo</p>
<p>Gospodin predsjednik Mesić u svojoj izjavi da ga nitko ne treba učiti domoljublju donekle ima pravo. No kada govori kako su se Nijemci i Francuzi danas pomirili, poslije 130 godina, onda bih rekao da bi bilo dobro da i mi malo pričekamo. A ne s onima koji su našem narodu i mojoj domovini nanijeli toliko boli i uzrokovali toliko strahota već nekoliko godina poslije tih njihovih zločinačkih djela tražimo suradnju, otvaramo granice... </p>
<p> Zašto se makar ne čeka da takva poruka dođe s njihove strane? Zašto mi moramo biti prvi? Tko tu dobiva a tko gubi? Kada bi se u Hrvatskoj proveo »referendum« o tome trebamo li mi biti prvi koji nudimo pomirbu sa Srbijom i Crnom Gorom, siguran sam da bi rezultat bio – 90 posto ne i samo 10 posto da – onih koji još ne mogu shvatiti da je Jugoslavija nestala za sva vremena.</p>
<p>ARSEN PETROŠIĆ Buenos Aires, Argentina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Neuspjeli pokušaj pljačke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvojica djelatnika Stanice za tehnički pregled automobila napadnuta su u petak oko 20.50 sati, na križanju Škorpikove i Lončareve ulice, dok su automobilom vozili utržak u poslovnicu Fine u Kustošiji, priopćila je zagrebačka policija.</p>
<p>Pored njihovog automobila se u navedeno vrijeme zaustavio drugi automobil s dvojicom maskiranih muškaraca, a jedan od napadača je izašao iz vozila te naoružan najvjerojatnije automatskom puškom pokušao prići automehaničarima. No, vidjevši da je na njih izvršen prepad, djelatnici su »nagazili na gas« te skrenuli u obližnju Samoborsku ulicu. </p>
<p>Napadači su, pak, nakon toga pobjegli i za njima se traga. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pretukao je ljubavnik</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Teške tjelesne ozljede zadobila je šezdesetosmogodišnjakinja nakon što ju je drvenom letvom po glavi i rukama udario njoj poznati muškarac s područja Knina. Nakon zaprimljene dojave u petak kasno noću, šibenski su policajci pronašli ozlijeđenu ženu sat poslije ponoći kod kafića »Skiper«. Prevezena je u šibensku Opću bolnicu gdje joj je pružena liječnička pomoć. Pedesettrogodišnji muškarac pronađen je u subotu i priveden u policiju. Neslužbeno doznajemo da je bila riječ o obračunu ljubavnika. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Polukružno se okretao na autocesti, izazvao nesreću pa pobjegao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tridesetogodišnja Š. B. je zadobila teške tjelesne ozljede kada je, u petak oko 20.30 sati, na 89 kilometru državne ceste A-4, na području Sv. Ivana Zeline, pokušala zaobići vozača koji se svojim automobilom polukružno okretao na autocesti. </p>
<p>Vozač automobila se nakon događaja odvezao, a »clio« oštećene je sletio s ceste te se više puta prevrnuo. </p>
<p>Vozačica je prevezena u KB Dubrava, gdje joj je ukazana pomoć te je zadržana na liječenju. </p>
<p>Policija traga za vozačem automobila, čijega se opisa, kao ni opisa njegovog vozila, Š. B. od šoka nije mogla prisjetiti. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Premalo znanja za poslove novoga doba</p>
<p>Domaće tvrtke sve više traže zaposlenike koji svoje znanje mogu primijeniti i na internetu. Poslovi koji su se do jučer nudili isključivo u SAD-u, preselili su se u zapadnu Europu, a sada dolaze i u Hrvatsku. Dva takva posla oglasila je jedna velika domaća tvrtka na portalu MojPosao</p>
<p>Poslovi poput »content developera« i »SEO (Search engine optimization)</p>
<p> - web development specialista« po prvi su put oglašeni u Hrvatskoj. Riječ je poslovima koji su u razvijenim zemljama uobičajeni. Oba su posla vezana za internet, ali to ne znači da ih mogu obavljati osobe koje poznaju samo područje tehnologije.</p>
<p> Posao »content developera«, odnosno osobe zadužene za razvoj sadržaja na web portalu je prikupljanje slika i tekstova za objavu, koordiniranje prevoditelja, organiziranje već postojećih sadržaja, te pisanje članaka i marketinških poruka. Posao »SEO specialista«, odnosno stručnjaka za pretraživače je proučavanje principa na kojima se neka web stranica može bolje pozicionirati na Googleu ili nekom drugom pretraživaču, te davanje naputaka kako tvrtkinu stranicu postaviti što više na listi rezultata koje ispisuju tražilice. Oba posla je u proteklih mjesec dana oglasila Adriatica.net, najveća domaća internetska turistička agencija.</p>
<p>»Do danas je pristiglo sveukupno 120 zamolbi za oba radna mjesta, pri čemu su neki od kandidata za radno mjesto stručnjaka za pretraživače istaknuli da takav natječaj u Hrvatskoj vide prvi put dok je u u inozemstvu to relativno tražena profesija. Kandidati koji su nam se javili su različitih profila - od nezavršenih studenata Filozofskog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Hrvatskih studija, novinarstva i sličnih humanističkih grupa s određenim informatičkim iskustvom, do mlađih ljudi bez višeg formalnog obrazovanja, ali s višegodišnjim iskustvom pozicioniranja vlastitih web stranica, zaključno s afirmiranim stručnjacima na području marketinga ili IT-a«, izjavila je Irina Ban, voditeljica odnosa s javnošću tvrtke Adriatica.net.</p>
<p>Koliko su plaćeni stručnjaci za nove poslove nismo mogli saznati. Naime, Adriatica.net ne objavljuje te podatke jer se plaća dogovara ovisno o kandidatovu iskustvu i odgovornostima. Usporedimo li pak taj posao sa drugim sličnim poslovima koji se obavljaju na internetu, kandidati mogu očekivati plaću od oko 4000 kuna. Prema jednoj procjeni, plaća informatičkih stručnjaka u Hrvatskoj koju je izradila redakcija najstarijeg domaćeg informatičkog časopisa Bug, web dizajneri i administratori dobivaju u prosjeku oko 4000 kuna.</p>
<p>No, dok se za web dizajnera i administratora zna točno što mora znati, te postoje tečajevi i drugi oblici edukacije na kojima se kandidate može obučiti, za ova dva nova posla, tako nešto ne postoji.</p>
<p> Ne postoji niti jedna škola ili fakultet na kojem bi se moglo naučiti sve što je potrebno za obavljanje tih poslova.</p>
<p> Ne postoje čak ni tečajevi. Uz to, iako se ovakvi poslovi često klasificiraju kao informatički, oni to u biti nisu. Menadžment, marketing i novinarstvo koje spaja posao osobe zadužene za razvoj sadržaja, te informatičko i lingvističko znanje koje obuhvaća posao stručnjaka za tražilice nije moguće skupiti na jednome mjestu. Stoga nije neobično što je Adriatica.net oglase za ova dva radna mjesta držala otvorenima duže no što to inače čini; više od mjesec dana. </p>
<p>»Problem je u tome što je Hrvatska još relativno inertna u afirmaciji i edukaciji kadrova specijaliziranih za internet pa je osobno usavršavanje i iskustvo ključno pri odabiru kandidata. Iskustvo, visoka motivacija te želja za učenjem i samousavršavanjem, kreativnost u iznalaženju rješenja, suočavanje s nepredviđenim stresnim situacijama imaju katkad odlučnu ulogu u izboru«, tvrdi Irina Ban.</p>
<p>S problemom nedostatka kvalitetnog kadra koji zna obaviti posao i razumije tehnologiju suočava se sve više domaćih tvrtki. </p>
<p>U Hrvatskoj gospodarskoj komori tvrde da taj problem već sada utječe na poslovanje nekih domaćih tvrtki, te da će u budućnosti biti još veći.</p>
<p> To je neobično kada se zna da tvrtke koje traže takav kadar nisu ni male ni malobrojne. </p>
<p>Primjerice, konkurencija turističkih agencija na internetu je velika, a takve su agencije već sada važni gospodarski subjekti i zapošljavaju mnogo radnika. Tako se primjerice Adriatica.net ubraja među najveće elektronske poslovne projekte u ovom dijelu Europe, a tvrtka zapošljava oko 70 osoba. Djelatnost kojom se bave - turizam, nije nova. Ipak, stručnjaka koji bi mogli spojiti postojeće znanje o turizmu i znanje o tehnologiji još nedostaje.</p>
<p>Zanimljivo je da taj problem pogađa čak i informatičke tvrtke. Prema istraživanju radne skupine koja je objavila državnu informatičko-komunikacijsku strategiju,</p>
<p> Hrvatskoj trenutno nedostaje 3000 informatičara. Za četiri godine bit će ih 5000, a nedostaje ih upravo u informatičkim tvrtkama.</p>
<p>I dok država pokušava promijeniti nešto na području obrazovanja omogućivši djeci u osnovnim školama da se upoznaju s radom na računalu, to ne znači puno onima koji su završili formalno obrazovanje.</p>
<p> Oni već žive u 21. stoljeću kao informatički nepismeni ljudi s lošom prognozom za budućnost, jer će većinu svog radnog vijeka provesti na tržištu rada na kojem će se informatička pismenost podrazumijevati. </p>
<p>Bernard Ivezić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Na pomolu raskid ugovora s Mađarima </p>
<p>Mađari su, kako se to i očekivalo, umjesto u hotele ulagali u najprofitabilniju djelatnost - u marinu Kremik koju su proširili za još 200 pontonskih vezova, a donekle su uredili i autokamp Adriatik. Hotelima se do danas nisu bavili, opravdavajući se nepostojanjem prostorno-planske regulative</p>
<p>U Primoštenu se sve snažnija bura uzdiže oko poduzeća »Primošten«, točnije njegova novog vlasnika koji ne poštuje odredbe potpisanog ugovora o kupnji većinskog paketa dionica. Upravo zbog toga mali su dioničari zatražili od Hrvatskog fonda za privatizaciju da provjeri ugovor, a ako se utvrdi da se ne poštuju njegove odredbe, da se raskine. O svojim primjedbama izvijestili su sva resorna ministarstva, većinu saborskih zastupnika te predsjednike Sabora, Vlade i države. Sredinom kolovoza 2002.godine Hrvatski fond za privatizaciju i vlasnici mađarsko-hrvatske tvrtke »Diamant marina« potpisali su ugovor kojim su Mađari postali vlasnici 66,82 posto dionica za što su platili 1,6 milijuna kuna. Preuzeli su i 85,6 milijuna kuna raznih dugova. Ugovorom su se obvezali da će u iduće tri godine uložiti 15 milijuna eura, u tom roku obnoviti i sve devastirane hotelske kapacitete na poluotoku Raduča i Marinu Lučicu, zatvoreni zimski bazen i autokamp. </p>
<p>U članku 5. ugovora stoji da će obnovljeni hoteli imati namanje tri turističke zvjezdice - u prvoj godini trebali su biti obnovljeni hoteli Zora i Raduča, a u sljedeće dvije devastirani hotel Marina Lučica.</p>
<p> Nakon što je prošla prva godina, a stanje oko obnove hotela nije se promijenilo, Mađari - Thomas Vitezy i Laszlo Atilla Kerekeš, suvlasnici i direktori poduzeća »Dimant marina« i »Primoštena« zatražili su od HFP-a i dobili aneks ugovora čiji je sadržaj javnosti do danas nepoznat. </p>
<p>Neslužbeno saznajemo da su u HFP-u Mađarima priznali zamjenska ulaganja. Riječ je o tome da su Mađari, kako se to i očekivalo, umjesto u hotele ulagali u najprofitabilniju djelatnost - u marinu Kremik koju su proširili za još 200 pontonskih vezova, a donekle su uredili i autokamp Adriatik.Hotelima se do danas nisu bavili, opravdavajući se nepostojanjem prostorno-planske regulative. HFP im je priznao dakle zamjenska ulaganja, no kako se bliži i treća godina nakon koje novi vlasnik »Primoštena« može raditi s poduzećem što želi, strasti su se uskomešale.</p>
<p>Josip Pažanin, predsjednik Udruge malih dioničara, koja okuplja 400 članova koji raspolažu sa skromnih osam posto dionica, kaže da bi se ugovor trebao kontrolirati kako bi se vidjelo koja ga strana krši. »Sve upućuje na to da novi vlasnik ne namjerava obnavljati hotele, a to je nešto što mjesto Primošten ne može prihvatiti. Nakon dvije godine od kupnje, stanje je alarmantno. Kako to da Mađari tvrde da po postojećoj prostornoj regulativi ne mogu obnavljati hotele, a mogli su širiti marinu i uređivati kamp?«, pita se Pažanin koji sumnja u visinu svote za koju Mađari kažu da su uložili u proširenje marine i kampa.</p>
<p> »Aneks ugovora smo vidjeli u Fondu, no nismo ga kopirali i ponijeli u Primošten. U aneksu nismo ništa pročitali o zadržavanjuju 267 zaposlenih. Danas ih je u poduzeću manje od 200. Kerekeš radnicima nudi sporazumni raskid ugovora i otpremnine i tako se potiho rješava zaposlenika. Sindikata u 'Primoštenu' više nema. Naime, jedinstveno poduzeće razbio je na sedam poduzeća kćeri koje imaju vlastite uprave i žiro-račune, a sindikat nije osnovan ni u jednoj kćeri. Zanimljivo je saznanje na koji je način Kerekeš podmirio 85,6 milijuna kuna ugovorom preuzetih dugova. Njegovo poduzeće 'Diamant marina' podiglo je kredit po kamatnoj stopi od 9,5 posto i tim kreditom podmirio je navedeni dug, a svojedobno je kredit od Privredne banke podignut po kamatnoj stopi od šest posto».</p>
<p> Što se tiče zemljišta kojim raspolaže poduzeće, Pažanin nam kaže kako je svojedobno u procesu pretvorbe napravljena pogreška za koju je dogovoran HFP, a profitirati mogu samo Mađari. Naime, tada je rečeno da se zemljište koje nije obuhvaćeno hotelima mora izdvojiti iz elaborata. Tadašnji direktor »Primoštena« Lozovina je samovoljno zemljište stavio u knjigovodstvenu vrijednost poduzeća kako bi poslovanje za njegova mandata prikazao pozitivnim. </p>
<p>Mađari se danas pozivaju na tu spornu odluku i tvrde da je zemljište njihovo, a to bi značilo da je pola »Primoštena« mađarsko. Lozovinino ime veže se uz još jedan skandal. Naime, svojedobno je sačinjen elaborat o pretrpljenim ratnim štetama »Primoštena« koje su težile oko 98 milijuna kuna. Tu je svotu prihvatila i županijska komisija, međutim Lozovina je u dogovoru s jednim odvjetnikom tužio hrvatsku državu za taj iznos obećavajući odvjetniku naknadu od deset milijuna kuna ukoliko se dobije sudski spor. Spor na sudu još nije okončan. </p>
<p>»Ako sud presudi u Lozovininu korist, sva potraživanja će otići opet Mađarima«, kaže Pažanin koji je, inače, prije rata ovim poduzećem u njegovim najslavnijim vremenima uspješno upravljao više od 15 godina.</p>
<p>Kako bismo dobili potpunu informaciju o tome što se u Primoštenu smije, a što ne smije graditi i gdje obratili smo se Damiru Lučevu, pročelniku Županijskog ureda za prostorno planiranje.</p>
<p>»Zona poluotok Raduča izgrađena je početkom šezdesetih godina i isplanirana kao jedinstven urbanistički koncept. Tada je ova zona bila primjer dobre arhitekture, urbanizma, poštivanja prostora i slično za što je bio zaslužan arhitekt Lovre Perković. Vremena su se promijenila, a hoteli 'Zora', 'Slava' i 'Raduča' danas su sasvim nešto drugo. Nova izgradnja i dogradnja nije moguća, ali moglo se intervenirati u postojećim okvirima kao što su to prethodnih godina učinile druge hotelske kuće na ovom prostoru. Za hotel i zonu Marina Lučica vrijedi Detaljni plan koji omogućava uređenje hotela u sadašnjim okvirima i to vlasnicima nitko nije branio. No, za razliku od svih drugih hotela s ovog područja predstavnici mađarskog vlasnika nikad nisu došli službeno u ovaj ured niti ih je zanimalo što mogu raditi u Primoštenu. Sve mi se čini da je u ovom slučaju riječ o nekim drugim igrama koje nemaju veze s urbanizmom», bez sustezanja će pročelnik Lučev.</p>
<p>Posjetili smo i Općinsku upravu Primoštena gdje nam je Stipe Petrina priznao kako su naredili da se Mađarima ispostavi račun za porez na neiskorištene nekretnine. Iako su trebali uplatiti 1,6 milijuna kuna, Mađari su dosad uplatili milijun kuna, a na drugi dio iznosa su se žalili sudu. </p>
<p>Poznato je da su više od godine i pol po dolasku Mađara u Primošten odnosi primoštenske vlasti i Mađara bili narušeni. Svađe, prepucavanja i spočitavanja bili su konstanta, no u zadnje vrijeme odnosi su se donekle normalizirali, a strasti primirile. </p>
<p>Petrina i sada smatra da je bio u pravu kada je Mađarima spočitavao da im nije stalo do hotela. Nove je vlasnike nazivao mađaronima, a dio sumještana koji su ih podržavali, prodanim dušama.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="47">
<p>Bum klađenja u Hrvatskoj </p>
<p>Do kraja rujna kladionice ostvarile promet od 1,72 milijarde kuna, 295 milijuna više nego lani. Za neke je klađenje samo zabava, drugima je to dobar izvor dodatne zarade ili pokriće za ratu kredita, a rijetki su oni kojima je to unosan hobi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudeći po broju novootvorenih poslovnica i prometu kladionica, Hrvati se vole kladiti, i to sve više. Prema podacima Porezne uprave Ministarstva financija, u prvih devet mjeseci ove godine otvorene su 292 poslovnice kladionica više nego lani pa sada u Hrvatskoj 13 privatnih kladionica i kladionica Hrvatske lutrije imaju 1426 poslovnica. Do 30. rujna u njima je ostvaren promet od 1,725 milijardi kuna, ili 295 milijuna kuna više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Povećan je i broj zaposlenih - lani ih je bilo 2850, a sada 3612, ili 762 više. </p>
<p>Tko je prosječni igrač u kladionicama? Prema istraživanju koje je provela Prva sportska kladionica, kladitelji su uglavnom muškarci, a čak ih je 65 posto u dobi između 18 i 35 godina. Imaju srednju stručnu spremu, voze automobil i posjeduju mobitel. Zabavi koja je dosad uglavnom bila rezervirana za muškarce pridružuju se i žene, a njih je, prema tom istraživanju iz 2001., osam posto. Sad ih je sigurno i više. </p>
<p> Mnogo poslovnih ljudi voli se kladiti preko interneta gdje mogu pretraživati sportske rezultate i druge informacije o klubovima i igračima. Sve je brzo i, što je najvažnije - diskretno. Uostalom, pokazalo se i u našoj anketi, da ljudi uglavnom izbjegavaju javno govoriti o tome zašto se klade. </p>
<p>Oni koji su ipak pristali, otkrili su da se klade na nogometne, teniske i košarkaške rezultate. U nogometu mnogi biraju klađenje na klubove u stranim ligama jer je domaća »previše nepouzdana«. Zanimljivo je da je klađenje postao i dio turističke ponude jer u osječke i baranjske kladionice dolaze i Mađari. </p>
<p>Za neke je klađenje samo zabava, drugima je to dobar izvor dodatne zarade ili pokriće za ratu kredita, a rijetki su oni poput Puljanina Gorana Kljajića kojima je to unosan hobi. Posljednjih godina na klađenju je zaradio milijune, a samo u zadnja dva tjedna podigao je iz kladionice oko 500.000 kuna. »To je sreća, a opet, ako malo pratiš stanje, pogledaš statistiku i imaš iskustva, mogućnost dobitka je gotovo sigurna. Kad izgubim, ne nerviram se pretjerano. No, kažu, ako ne znaš dobro proslaviti pobjedu, ne znaš ni podnijeti poraz«, govori Kljajić. »Ne treba srljati i igrati svaki dan«, upozorava podsjećajući da su mnogi na klađenju izgubili obitelj, kuće, prijatelje. </p>
<p> Jedan Splićanin koji nije htio da ga se snimi za novine jer mu žena ništa ne zna o njegovu poroku, kaže: »Ljudi se zavaravaju kad misle da s malim ulozima ne rade ništa loše. To je kocka koja te vuče. Sve što dobiješ ako ti se posreći, jednom ćeš izgubiti, i to višestruko«. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Žužul: Na sljedećem summitu očekujemo pozivnicu za NATO</p>
<p>BRIJUNI</p>
<p> - Na Brijunima je u subotu održan prošireni sastanak u sklopu Američko-jadranske povelje. Ministri vanjskih poslova zemalja potpisnica Povelje - Albanije, Makedonije i Hrvatske, Kastriot Islami, Ilinka Mitreva i Miomir Žužul, razgovarali su sa šefovima diplomacija Srbije i Crne Gore Vukom Draškovićem te Bosne i Hercegovine Mladenom Ivanićem, izaslanstvima sedam država članica NATO-a i direktorom za euroatlanske integracije NATO-a Jaroslavom Skonieczkim.</p>
<p> Na inicijativu Hrvatske koja je preuzela polugodišnje predsjedanje partnerskom komisijom Povelje, na sastanku komisije prvi put su bile prisutne SCG i BiH, te članice Sjevernoatlantskog saveza iz šire regije. Članice NATO-a podržale su Albaniju, Makedoniju i Hrvatsku za ulazak u Savez te aspiracije Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine za članstvo u Partnerstvu.</p>
<p>»Postoji čvrsta odlučnost triju država Povelje da nastave ispunjavati kriterije za članstvo u NATO-u, te odlučnost ostalih država u regiji, članica Saveza, da nas podrže u našim naporima. Vjerujemo da će sljedeći summit NATO-a biti summit proširenja te da će naše države do tada ispuniti sve kriterije i dobiti poziv za punopravno članstvo u NATO-u«, izjavio je hrvatski ministar Žužul. Izrazio je potporu naporima SCG-a i BiH da ispune uvjete za priključenje integracijama jer je to jedini put do potpune stabilizacije regije. </p>
<p> Drašković, koji je u Hrvatsku došao prvi put nakon 1990., rekao je da su strateški ciljevi njegove zemlje priključenje Partnerstvu za mir, NATO-u, Europskoj uniji i drugim integracijama: »Veliki su ekonomski, demokratski i ostali potencijali SCG-a, ali našoj su državi svugdje zatvorena vrata, jer ne ispunjava sve uvjete suradnje s Haaškim tribunalom«.</p>
<p>Nakon što se ispune i ti kriteriji, ministar Drašković uvjeren je da će Srbija i Crna Gora vrlo brzo ući u Partnerstvo za mir, NATO i EU, čak brže no što to misle i najveći optimisti, kako je ocijenio. Ivanić je zadovoljan dobivenom podrškom što je za BiH politički vrlo važno, jer je njegova zemlja napravila velik iskorak prema stabilizaciji i objedinjenom sustavu obrane te se približava ispunjenju uvjeta za ulazak u euroatlanske integracije.</p>
<p> Skonieczki je ponovio poruku s ovogodišnjeg summita NATO-a u Istanbulu na kojem su se saveznici jasno opredijelili za politiku otvorenih vrata.</p>
<p>»U Istanbulu je rečeno da će se napredak svake zemlje ocjenjivati prema njezinim zaslugama, no Povelja pokazuje jedinstvo cilja i obveza, što NATO pozdravlja«, rekao je Skonieczki. Dodao je da saveznici žele vidjeti Srbiju i Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu u Partnerstvu za mir čim ispune uvjete.</p>
<p> Sedam zemalja NATO-a smatra da je angažiranost NATO-a u zapadnom Balkanu ključno jamstvo da bi se postigao cilj - stabiliziranje i prosperitet regije. </p>
<p>Kakav angažman u Afganistanu i Iraku </p>
<p> Hrvatski ministar Miomir Žužul, odgovarajući na pitanje o angažmanu Albanije, Makedonije i Hrvatske u zajedničkim misijama saveznika u Afganistanu i Iraku, kazao je da se nije razgovaralo o detaljima nego o općenitim okvirima suradnje. Na novinarsko pitanje hoće li dati ostavku nakon optužbi da je umiješan u više skandala, Žužul je odbio išta reći. </p>
<p>Drašković sanja prostor bez granica </p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li vlasti Srbije i Crne Gore poduprijeti Hrvatsku da postane nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2007.-2008., ministar vanjskih poslova Vuk Drašković rekao je da njegova vlada ostaje pri odluci o podršci Hrvatskoj za ulazak u Vijeće. </p>
<p>Na upit kad će SCG maknuti vojsku koja je na granici s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, izjavio je: »Sanjam dan kad na našim granicama neće biti ni vojske, niti policije, niti carine, da sjednemo u automobile i nigdje ne vidimo ni granicu ni graničare te da kao nekad slobodno idemo od Beograda do Zagreba, Ljubljane, Skopja, Sežane i Trsta«.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Škare-Ožbolt neće u utrku za predsjednika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Izbori za predsjednika Republike nisu najvažnija stvar u zemlji niti je predsjednik najvažnija figura, već je to Vlada. A ako činimo sastavni dio Vlade, onda preuzeti projekt moramo završiti.« Tim je riječima ministrica pravosuđa i predsjednica Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt u subotu na VI. sjednici Glavnog odbora stranke, održanoj u Novinarskom domu, odbacila prijedloge da se kandidira na skorim predsjedničkim izborima. </p>
<p>»Osjećam se staro i iskusno. Od 1990. sudjelujem u stvaranju hrvatske države, preuzimala sam odgovorne dužnosti i ne bojim se ni jednog kandidata na političkoj sceni. No u Vladi smo preuzeli najteži resor - pravosuđe. I ako od tri uvjeta za pristupanje Europskoj uniji, dva pripadaju našem resoru, a to su reforma pravosuđa i suradnja s Haagom, politička je obveza da taj posao zajedno završimo«, objasnila je Škare-Ožbolt razloge odbacivanja kandidature. Rekla je da predizborna predsjednička kampanja nije potrebna DC-u u trenutku kad se donose važne odluke o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. </p>
<p>Potpredsjednik stranke Joško Morić također je izrazio uvjerenje da je Vesna Škare-Ožbolt korisnija građanima u izvršnoj vlasti, dakle na mjestu ministrice pravosuđa, predloživši joj da se za predsjednika države kandidira na sljedećim izborima kad će imati neusporedivo veće izglede. </p>
<p>»Cilj mi je ojačati stranku, a ne sebe. Pripremit ću DC za lokalne izbore da dobije pet put više nego na proteklim izborima«, poručila je predsjednica DC-a. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sporazum HSS-a i SDP-a</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Čelnici HSS-a i SDP-a Varaždinske županije Zvonimir Sabati i Miroslav Korenika potpisali su u subotu na varaždinskom Korzu sporazum o suradnji na predstojećim lokalnim izborima i zajedničkom upravljanju županijom.</p>
<p> U sporazumu se navodi da će te dvije stranke na lokalne izbore izaći sa zajedničkim programom i istaknuti zajedničkog kandidata za župana. Korenika je rekao da će njihova koalicija biti najjača u županiji te očekuju zajedničko obnašanje vlasti. </p>
<p> »Ovaj je sporazum i važan korak za sljedeće parlamentarne izbore, a očekujemo da će oni biti prijevremeni«, kazao je Korenika.</p>
<p> Osim na razini županije, SDP i HSS nastojat će i u što više općina i gradova izaći sa zajedničkom listom, a otvoreni su i za suradnju s drugim strankama i nevladinim udrugama. Uvjereni su da zajedničkim djelovanjem mogu doprinjeti jačanju lokalne samouprave, a u izbornom nadmetanju s političkim suparnicima nastojat će biti pošteni, korektni, tolerantni i pravedni. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ferenčak najavio koaliciju HNS-a sa SDP-om i HSS-om</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »U sljedećih mjesec dana može se očekivati pristupanje HNS-a predizbornoj koaliciji s SDP-om i HSS-om. Osim toga, pred vratima je i potpisivanje sporazuma o ujedinjenju HNS-a i Libre, dok vodstvo LS-a najavljuje da će njihovo pristupanje tome procesu biti usporeno«, rekao je u subotu na konferenciji za novinare glavni tajnik HNS-a Srećko Ferenčak. </p>
<p>Po njegovim riječima, u pregovorima o ovom ujedinjenju nema prisile, ali da je LS, koji je postao talac osječke podružnice, mora pod hitno shvatiti svoju poziciju te povući poteze s novim vodstvom. </p>
<p>HNS-ov saborski zastupnik Antun Kapraljević osvrnuo se na odluku Sabora o raspodjeli novca nezavisnim zastupnicima, ocijenivši kako se ona može tumačiti kao izravna kupovina glasova. Objasnio je da će HNS zatražiti od Sabora autentično tumačenje zakonskih propisa o raspodjeli novca političkim strankama. </p>
<p>Kapraljević se osvrnuo i na aferu Žužul istaknuvši da je ministar vanjskih poslova, prema podacima HNS-a, posljednjih dana izrekao čak 12 laži. </p>
<p>»Samo zbog laganja trebao bi podnijeti ostavku«, zaključio je Kapraljević dodavši kako vjeruje da će se u Saboru uspjeti skupiti dovoljno glasova za Žužulovo razriješenje. </p>
<p>»I ako premijer Ivo Sanader najavi da u slučaju odlaska Žužula odlazi i cijela Vlada, vjerujem da će oporba imati dovoljno hrabrosti glasovati za nepovjerenje cijeloj Vladi«, kazao je Kapraljević ustvrdivši da je došlo je vrijeme da se u Hrvatskoj napokon počne rješavati problem korupcije i sukoba interesa.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Interdisciplinaran pristup u radu psihologa</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> – Oko šesto sudionika 12. godišnje konferencije hrvatskih psihologa koja je u Opatiji održana od 10. do 13. studenoga zaključilo je kako je u radu psihologa neophodan interdisciplinaran pristup, a iskazana je potreba djelovanja psihologa u zajednici, zapošljavanje većeg broja stručnog kadra u zdravstvu, odgojno-obrazovnim ustanovama, socijalnima i gospodarskim institucijama.</p>
<p> S tim se, istaknuo je novoizabrani predsjednik Hrvatskog društva psihologa Hrvoje Gligora, složio i premijer Ivo Sanader. Među ostalim naglašena je potreba boljeg i većeg informiranja i utjecanja na javnost radi povećanja razine osjetljivosti na probleme kao što su nasilničko ponašanje među djecom i zlostavljanje u radnoj sredini.</p>
<p>Psiholozi su zaključili i kako se nameće potreba za sustavnim pristupom razvoja ljudskih resursa u tvrtkama, a raspravljalo se i o budućnosti praktičnog rada u njima. Složili su se da je nužno aktualizirati i provoditi program samovrednovanja škola i Unicefov program prevencije nasilja. </p>
<p>Dogovoreno je i bolje definiranje standarda u programima rada psihologa, a istaknuta je i potreba uključivanja u rad konferencije predstavnika sindikata, lokalne uprave i udruga građana. </p>
<p>Među gostima konferencije bili su i akademik Miroslav Radman, čija su predavanja na temu »Evolucija gena« i »Evolucija ideja« pobudile veliki interes, te akademik Marko Bracketta sa Sveučilišta Yalle iz SAD-a. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Studijski dan o društvenom konsenzusu </p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> – U organizaciji Biskupijskog ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja u subotu je na đakovačkoj Teologiji održan studijski dan pod nazivom »Društveni konsenzus u Hrvatskoj - Konsenzus u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji«. Skup je okupio vjernike te članove katoličkih laičkih udruga s područja najistočnije hrvatske biskupije. </p>
<p> Uvodno izlaganje o ideološkoj podijeljenosti kao prepreci konsenzusu oko općeg dobra održao je prof. dr. Vladimir Dugalić iz Đakova. O imperativu društvenog konsenzusa, unatoč hrvatskim podjelama, kroz rezultate dosad provedenih istraživanja govorio je dr. Vlado Šakić iz Instituta »Ivo Pilar«, a o ulozi medija u stvaranju konsenzusa mr. Gordan Črpić. </p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Muslimanski vjernici slave ramazan </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Muslimani u svijetu u subotu su proslavili ramazanski Bajram, jedan od najvećih blagdana kojemu je prethodio mjesec posta i molitve. </p>
<p> Središnju molitvu u zagrebačkoj džamiji u subotu ujutro predvodio je predsjednik mešihata islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić koji je nakon dvosatne svečanosti vjernicima uz čestitke uputio i poruku o najaktualnijim problemima islamske zajednice u Hrvatskoj.</p>
<p> Kazao je da se nada da su vjernici tijekom ramazana duhovno i moralno ojačali rekavši da će im ta snaga trebati kako bi svladali brojne probleme i odgovorili na zahtjeve u svakodnevnom životu. Izrazio je zadovoljstvo zbog sve jače pobožnosti svojih vjernika, a osobito mladih.</p>
<p> Pozvao je predstavnike islamske vjerske zajednice da mladima organiziraju programe koji će im osigurati bolje uspjehe u životu te istaknuo kako je primarni zadatak islama pomoć svakom njegovom pripadniku koja se sastoji u svladavanju svih životnih problema.</p>
<p> Ukazao je kako je jedna od dužnosti islama i očuvanje islamskih moralnih načela koje svakodnevno treba provoditi. Upozorio je i na različite probleme prisutne među pripadnicima islamske zajednice kao što su droga i alkohol, rekavši kako se zajednica sa svim tim mora suočiti i uključiti se u njihovo suzbijanje. </p>
<p> Na prvo mjesto u poruci stavio je očuvanje života kao najveće ljudske vrijednosti rekavši kako se islamski vjernici moraju boriti protiv pobačaja, jer kuranske poruke upozoravaju na odgovornost prema životu. Također je govorio o problemu siromaštva koje je sve raširenije među islamskim vjernicima te rekao da je potrebno jače djelovanje njihove humanitarne organizacije Merhamet. </p>
<p> Vjernicima je prenio ramazanske čestitke reis-ul-uleme Mustafe Cerića, zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, predsjednika RH Stjepana Mesića, predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera te državne Komisije za odnose s vjerskim zajednicama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sve više testiranja na AIDS </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Od početka godine Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije registrirao je pet novih osoba zaraženih HIV-om, no među njima nema niti jedne od 30-ak osoba koje su se na AIDS testirale u proteklih sedam dana, izjavio je ravnatelj Zavoda dr. Mladen Smoljanović</p>
<p> Posljednjih sedam dana dnevno je na HIV testirano čak do pet osoba na dan, ranije samo jedna do dvije, a razlog je tomu nedavna smrt ukrajinske prostitutke Olene Popikove u Mostaru, ali i javno upozorenje dr. Smoljanovića da u Splitu i okolici postoji više osoba koje prostitucijom šire zarazu.</p>
<p> »Riječ je o ovisnicima i prostitutkama, a premda se zna o kojim je osobama riječ, ne postoji zakonsko uporište za njihovo kažnjavanje niti za sprečavanje njihovih spolnih odnosa«, rekao je. Prema Smoljanovićevim riječima, policija i Državno odvjetništvo »mogu reagirati samo ako onaj koga su zarazili protiv njih podnese kaznenu prijavu za svjesno širenje zaraze, što nitko do sada nije učinio, iako je sigurno da takve osobe postoje«.</p>
<p> Dr. Smoljanović, međutim, upozorava kako će od 30-ak testiranih osoba od početka tjedna, čiji su nalazi negativni, najmanje polovica morati ponoviti testiranje za mjesec dana, kako bi se sa sigurnošću moglo tvrditi da nisu zaraženi.</p>
<p> Od rizičnog spolnog odnosa do trenutka testiranja, kaže dr. Smoljanović, mora proći najmanje tri mjeseca kako bi virus reagirao na testove. Očekuje se kako će i idućih dana Zavod biti »zasut« pozivima radi testiranja.</p>
<p> Većina testiranih osoba stiže iz Splita i drugih mjesta na području Županije, najviše iz graničnog područja s BiH, a samo jedna iz te države. Niti jedan do sada testirani nije priznao spolni odnos s Ukrajinkom i svi tvrde da su posljednji rizični odnos imali prije više od tri mjeseca. Prošle godine registrirano je pet novozaraženih osoba, 2002. četiri, a 2001. i 2000. godine po pet. Od početka testiranja Zavod je registrirao ukupno 66 zaraženih osoba. Trideset ih je u međuvremenu oboljelo, a 18 ih je umrlo. Preostalih 36 nije oboljelo, ali su nositelji virusa odnosno pozitivni su na HIV i kao takvi potencijalno opasni za one s kojima stupaju u spolne odnose.</p>
<p> Sve su takve osobe, kaže dr. Smoljanović, upozorene na rizik koji nose sa sobom te na odgovorno ponašanje prema onima s kojima imaju tjelesne kontakte.</p>
<p> Oni koji sumnjaju da su u takvim kontaktima zaraženi neka slobodno dođu u Zavod za javno zdravstvo i potpuno anonimno i besplatno obave testiranje, pozvao je dr. Smoljanović. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041114].
|
