NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040614].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 166670 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.06.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bez glasovanja »seljaci« podržali Tomčića</p>
<p>Kako HSS i on osobno tonu na ljestvici popularnosti, tako Tomčić izrasta u valjda najparanoičnijeg lidera u Hrvatskoj. I to zato da bi izbjegao ono što je u demokratskom okružju normalno nakon gubitka izbora - prepuštanje stranačkog kormila drugom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka ostaje vjerna nauku braće Radić koji su je i osnovali prije 100 godina, ali ostaje vjerna i Zlatku Tomčiću koji je na njezinu čelu već punih deset godina. Jedine su to dvije konstante u koje se »zaklela« većina izaslanika na subotnjoj Glavnoj programskoj skupštini HSS-a, na jednom do zla Boga staromodnom i predvidljivom, otud i pomalo dosadnom okupljanju.</p>
<p>Čak i oni široj javnosti nepoznati HSS-ovci koji su, poput Željka Lukača, živopisnim nastupom (»Kad se Budiša mogao popišati Račanu u cipelu, zašto nije i naš Tomčić, a ne da četiri godine nosimo vodu SDP-u«!) izazvali malo medijske pozornosti, nisu uspjeli pomutiti gotovo pa idilično ozračje tog »seljačkog« sijela. </p>
<p>Idila - svemu unatoč! Unatoč izbornom debaklu u studenome, dubokim podjelama na terenu i velikom nezadovoljstvu članstva u brojnim raspuštenim ograncima, nezaustavljivom strmoglavljenju na ljestvici popularnosti i nakon izbora... Unatoč svemu tome, gotovo nitko nije doveo u pitanje ni stranačku politiku niti poziciju svoga vodstva, ponajmanje poziciju Zlatka Tomčića. A on im je i ovaj put servirao uspavljujuću programsku deklaraciju u kojoj veliča Stipicu Radića kao »anticipatora« današnje ujedinjene Europe, čime vodi smiješnu utrku s Ivanom Fumićem koji u Josipu Brozu vidi »utemeljitelja« nove Europe.</p>
<p>Jedva tri ruke, od 645, dignute su u znak odbijanja i deklaracije (»Skoro sam zaspao čitajući je«, priznao je jedan izaslanik) i Tomčićeva govora kojem su samo golema žučljivost i nabujala paranoja dale malo svježine. U svemu ostalom je taj govor - točnije, sijanje straha od »bauka« zvanog HDZ i Sanaderova vlada - neodoljivo podsjetio na vatrene Tomčićeve istupe od 1995. do 1999., u kojima je plašio Hrvate obnovom komunizma i »zlom« zvanim SDP, da bi ubrzo sa »strašnim« Račanom svio koalicijsko gnijezdo!</p>
<p>Pobrojao je Tomčić razloge zbog kojih njegov HSS neće koalirati s HDZ-om - zato što izdaje nacionalne interese i kleči pred međunarodnom zajednicom, zato što ponižava Domovinski rat i Hrvatsku, zato što je nesposoban i nekompetentan, zato što je, kao i u Tuđmanovo doba, nedemokratičan i jer zemljom vlada autokratski. I to kaže Tomčić, koji je najdulje od svih oporbenjaka sjedio u »nedemokratskoj« HDZ-ovoj vladi početkom devedesetih.</p>
<p>I to kaže Tomčić, koji je punih osam mjeseci izbjegavao pojaviti se pred širim članstvom, sve dok nije nemilice posmjenjivao one »seljake« na terenu koji su za gubitak izbora okrivili njega i promašenu izbornu strategiju. </p>
<p>I to kaže Tomčić koji je, zajedno s najbližim suradnicima, priredio u subotu pravi mali igrokaz s tobožnjim nuđenjem ostavke. »Neka radno predsjedništvo iznađe način na koji će se izaslanici izjasniti o mom vođenju stranke«, sugerirao je, da bi farsa bila okončana tako što su HSS-ovci dizanjem ruku podržali skupštinske dokumente čiji je Tomčić glavni autor. Time su, a da to nisu ni znali, »automatski« podržali i Tomčića.</p>
<p>Podržali su, valjda, i nesuzdržanu paranoju koju im je servirao stranački šef, optužujući za izborni fijasko »političko-obavještajno-medijske silnike« koji su se urotili protiv HSS-a. Višekratnim spominjanjem »mračnih snaga« koje su iz petnih žila zapele da dokrajče i HSS i njega osobno, Tomčić je premašio i Ivana Jakovčića koji je, nakon što je lani uhvaćen u »krivolovu« (gradnja bez dozvole), otkrio Istrijanima i ostalim Hrvatima da to svakovrsno podzemlje radi o glavi njemu i IDS-u.</p>
<p>Gotovo je tužno bilo slušati žalopojku o kvazimedijima i političkom podzemlju koji, potpomognuti od vrha vlasti, imaju svoje kooperante i u samoj stranci, a kojima je on, Tomčić, najveća smetnja jer se bori za samostalni i samosvojni HSS. Možda je gotovo trećina izaslanika (od 893, nazočilo je njih 645) tako nešto i predvidjela, pa se nije ni pojavila na Glavnoj skupštini. Time su pokazali što misle o svome šefu koji, kako HSS i on osobno tonu na ljestvici popularnosti, izrasta u valjda najparanoičnijeg stranačkog lidera u Hrvatskoj. I to sve zato da bi izbjegao ono što je u demokratskom okružju normalno nakon gubitka izbora - prepuštanje stranačkog kormila nekom drugom. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Novac za ekologiju i željeznice</p>
<p>Riječ je o novcu iz fondova Phare, Ispa i Sapard/ Nije realno očekivati da ćemo već u 2004. povlačiti sredstva, ali do kraja godine mogli bismo dogovoriti neke projekte čija bi provedba počela sljedeće godine, rekao nam je izvor u Ministarstvu europskih integracija/ Novcem iz tih fondova vjerojatno se neće moći financirati gradnja autoceste od Splita do Dubrovnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što, kako se očekuje, na skorom summitu Europskog vijeća dobije status kandidata i datum početka pregovora, Hrvatska bi prije kraja godine mogla dobiti i pristup pretpristupnim fondovima Europske unije, očekuju u Ministarstvu europskih integracija.</p>
<p>»Vjerujem da bismo pristup EU-ovim fondovima za kandidate mogli dobiti prije kraja godine. Nije, međutim, realno očekivati da ćemo već u 2004. iz njih povlačiti sredstva, ali do kraja godine mogli bismo već dogovoriti neke projekte čija bi provedba počela sljedeće godine«, rekao nam je izvor u Ministarstvu europskih integracija koji je želio ostati neimenovan.</p>
<p>Prema njegovoj procjeni, Hrvatska bi iz tri pretpristupna fonda, kojima Unija financira razvoj i usklađivanje svojih budućih članica s propisima i pravilima koji vladaju u Uniji-25, godišnje mogla povlačiti između 150 i 180 milijuna eura u prosjeku. To je, naime, iznos sredstava na koja su prijašnjih godina imale pravo Litva i Slovačka, zemlje koje su 1. svibnja ušle u Uniju, a koje su, prema većini kriterija, najsličnije Hrvatskoj.</p>
<p>Kandidati za članstvo u Uniji koriste tri pretpristupna instrumenta. Riječ je o fondu Phare, sredstva iz kojega su namijenjena jačanju institucionalne sposobnosti i ulaganjima za primjenu zakonodavstva usklađenog s pravnom stečevinom Unije, zatim o fondu Ispa, namijenjenom financiranju infrastrukturnih projekata u području prometa i zaštite okoliša, te o fondu Sapard, koji je usmjeren na pripremu kandidata za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici Unije i poticanje ruralnog razvoja. Sredstva iz tih fondova su bespovratna, no njima se pokriva samo dio troškova, jer ostatak treba osigurati u državnom i lokalnim proračunima, te kod privatnog sektora. Dodjelu Unijinih sredstava prati i strog nadzor korištenja novca, kao i izvedbe projekata.</p>
<p>Inače, procjene govore da je u pretpristupnim fondovima nakon Unijina proširenja ostalo više od 1,7 milijardi eura, na koja sada pravo imaju samo Rumunjska i Bugarska (osim za one projekte koje su nove članice Unije dogovorile prije, a čija izvedba traje i ove godine). Za razliku od njih, zemljama tzv. zapadnog Balkana namijenjen je Cards-program, iz kojeg Hrvatska godišnje povlači oko 60 milijuna eura. No, prema općem zaključku, projekti koji se financiraju iz Cardsa daleko su od onih koji se financiraju iz pretpristupnih fondova, ponajprije zato što im nedostaju razvojni i kohezijski elementi. To je i jedan od glavnih razloga zašto Hrvatska teži dobivanju »zelenog svjetla« za pretpristupne fondove.</p>
<p>Ipak, naš sugovornik upozorava kako u ovom trenutku nije moguće precizno reći hoće li se svi pretpristupni fondovi Unije otvoriti Hrvatskoj, tim više što ni u Bruxellesu još ne znaju hoće li zemljama tzv. zapadnog Balkana, pa tako i Hrvatskoj, otvarati postojeće pretpristupne fondove ili će im, pak, ostaviti samo Cards-program ovaj put obogaćen kohezijskim elementima. Dodaje da će mnogo toga biti jasnije nakon što Europska komisija izradi pretpristupnu strategiju za Hrvatsku, koju mora potvrditi Vijeće ministara EU-a.</p>
<p>Nakon očekivanog odobrenja te strategije, Hrvatskoj bi se razmjerno brzo mogao otvoriti Phare, s obzirom na to da je taj program po mnogo čemu sličan Cardsu. S druge strane, iskustvo dosadašnjih kandidata pokazuje da otvaranju Ispe i Saparda prethode opsežne pripreme koje traju oko dvije godine. Upozorava kako pritom treba voditi računa da će, prema najavama Europske komisije, 2006. biti posljednja proračunska godina korištenja pretpristupnih fondova u sadašnjem obliku, što bi moglo utjecati i na usvajanje odluke o njihovu otvaranju za Hrvatsku.</p>
<p>Problem bi se mogao pojaviti i kod projekata koji bi se financirali iz Unijinih pretpristupnih fondova. To se posebno odnosi na očekivanja hrvatske javnosti da će se tim sredstvima financirati gradnja autocesta, što je i jedan od glavnih razloga eksplozije hrvatskoga vanjskoga duga proteklih godina. Naime, novac EU-a usmjerava se u gradnju i obnovu paneuropskih prometnih koridora, koji su, barem kada je riječ o autocestama, u Hrvatskoj već uglavnom sagrađeni ili se njihova gradnja privodi kraju. Stoga naš sugovornik smatra kako nije realno očekivati da će se novcem iz tih fondova financirati, primjerice, gradnja autoceste od Splita do Dubrovnika.</p>
<p>»Moja je procjena da će se novac iz pretpristupnih fondova, osim za usklađivanje s tehničkim propisima Unije, u Hrvatskoj uglavnom usmjeravati u zaštitu okoliša i željeznice. Također, možemo očekivati da će se njime financirati gradnja autoceste na dijelu prometnog koridora 5c koji prolazi kroz Hrvatsku«, zaključuje on.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Presudna vizija i sposobnost političara</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Apsorpcija sredstava pomoći Europske unije bit će u prvim godinama približavanja Europskoj uniji velik problem Hrvatskoj, ako je suditi prema iskustvima novih članica EU-a. Računa se da bi Hrvatska u najintenzivnijoj Unijinoj ulagačkoj aktivnosti u njezine programe prilagođavanja uvjetima i zahtjevima članstva mogla godišnje na ime pretpristupne pomoći iz EU-ova proračuna dobiti između 180 i 280 milijuna eura. Stručnjaci za proračun morat će iznaći rezerve u sadašnjem proračunu, u čemu će pomoći revidirani Cards-program i odluka Unijinih članica kako će se nositi s novim srednjoročnim proračunom. Novca ima, a dokazala je to Grčka podastirući lani u Solunu oko 300 milijuna eura »težak« projekt pretpristupne pomoći za zapadni Balkan. Prijedlog je odbačen kao preuranjen, a novac je razdijeljen na druge adrese.</p>
<p>Izvjesno je da ni Hrvatska niti ostale nove kandidatske zemlje neće moći računati na iznose s kakvima je podržavana tranzicija i potom reforma osam država srednje Europe te Cipra i Malte. No, Hrvatska i ostatak čekaonice imat će veliku prednost - EU zna gdje su njegove slabe točke i propusti u sustavu realizacije pretpristupne pomoći, ali i gdje se dobivaju najbolji i(ili) najdugoročniji rezultati.</p>
<p>Pripremajući deset plus dva kandidata EU se učila. Sa znanjem i isustavima, čekaju je pet zapadnobalkanskih zemalja i u dolazećim godinama Turska. U Hrvatskoj s pravom kažu da ni sadašnji iznos Cardsa nije potpuno iskorišten. Dijelom je za to »zaslužna« hrvatska strana zbog nespremnosti na ispunjavanje formulara i potom praćenje striktne procedure. Veći dio odgovornosti za neiskorištena sredstva je, ipak, na Komisiji, koja je ili prespora ili se još vrti u krugu prezahtijevne papirologije ili šalje »krive« ljude za posao za koji nisu kvalificirani. </p>
<p>Balast Komisiji je vječni strah da će negdje zaribati i sudariti se sa zakonima. Santerovu euro-vladu nisu toliko srušile nezakonite radnje ili lopovluk, koliko neregularnosti, dakle neodgovarajući okvir propisa. </p>
<p>Iskustva Phare-programa, glavnog motora pretpristupne pomoći Unije budućim članicama iz srednje Europe, kažu da su razvijenije zemlje bolje koristile program. Iako su velika Poljska i malo manja Rumunjska dobile više od drugih, unos pomoći po glavi stanovnika na strani je ambicioznijih, poduzetnijih zemalja, na čijem je čelu Estonija.</p>
<p>Unija će u novom krugu proširenja moći lakše krojiti pomoć temeljem naučenih lekcija, a u međuvremenu se naučila slušati partnere (ne baš uvijek!) i njihove potrebe. To znači da će strategija iz europskog partnerstva, dakle detektiranje i potom strateško ulaganje u »popravke« najslabijih točaka, osim rukopisa Komisije, morati sadržavati sugestije s terena. Phare-program je, pogotovo u prvim godinama, patio zbog prestroge centraliziranosti, što je također smetalo boljoj apsorpciji raspoloživog novca.</p>
<p>Mađarska ili Poljska vraćale su milijune neiskorištenog novca ne samo zato što im je sustav »šepao« nego i zato jer je Komisijina presložena struktura tražila obradu podataka na previše adresa i ništa se nije moglo učiniti bez privole središnjice. U ime efikasnosti, centralizacija je zamijenjena blagom ali nedovoljnom decentralizacijom, što je također povećalo stupanj korištenja sredstava. U startu su zemlje mnogo ulagale u razvoj državne uprave i efikasnost administracije, a u nekim je državama postotak Phare-programa uložen u bolji aparat i sposobnije službe odnosio do 80 posto pretpristupne pomoći.</p>
<p>Ako zemlja ima jasne ciljeve, Komisijinim stručnjacima neće biti problem prepoznati ih i potom ulagati. Iskustva s tzv. twinningom pokazuju da su projekti u načelu dobri i korisni, posebno u dijelovima prilagođavanja nacionalnog zakonodavstva Unijinu acquisu s mnogo tehniciteta i specifičnosti nepoznatih domaćim dužnosnicima.</p>
<p>Hrvatska u taj proces kreće s daleko povoljnije pozicije od donedavno kandidatskih zemalja i uz olakšavajuću okolnost da su lekcije naučene na obje strane i da se točno zna kako i koje se stvari trebaju mijenjati nabolje. A koliko je ulaganje EU-a u »europeizaciju« strateški dragocjeno vidi se i po podatku da je ocjena koliko su projekti koje je Unija podržavala značajni ili čak presudni za zemlju u prvim godinama programa Phare davana za oko 80 posto slučajeva, da bi krajem devedesetih preskočila 90 posto. Stupanj iskoristivosti pomoći pratio je te postotke. </p>
<p>Učeći u hodu, Europska komisija je spoznavala prava mjesta gdje će ulaganja donositi najviše koristi i, budući da su prve godine glavninu para uzele za poboljšavanje administrativnih kapaciteta, jednom pokrenuta mašinerija mogla se samo ubrzavati. U cijeloj toj razvojnoj igri u apsorpciji pomoći presudnu ulogu igra vizija zemlje kao i sposobnost njezinih dužnosnika da, ako ništa drugo, na vrijeme alarmiraju ponekad uspavane Komisijine službe. Istodobno, držanje pod visokim radnim naponom uvjet je uspjeha i na domaćem terenu. Mjera svega je postotak iskoristivosti pretpristupne pomoći. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Dobra i loša vijest iz Washingtona</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Vijest da su uspješno zaključeni pregovori o novom stand-by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom može biti dobra. Ona svakako pridonosi i daljnjem približavanju Hrvatske Europskoj uniji. No ono što je važnije, uskoro ćemo napokon dobiti jasniji gospodarski program hrvatske vlade, jer su se dosad mnoge stvari samo najavljivale, da bi se potom od njih odustajalo.</p>
<p>Kad novi aranžman s Fondom početkom kolovoza stupi na snagu, Vlada će se morati držati onoga što je obećala MMF-u, koji sigurno više neće biti popustljiv kao što je bio prema ranijoj koalicijskoj vladi.</p>
<p>Neka Vladina obećanja, međutim, neće biti tako dobro primljena u široj javnosti i stoga bi novi aranžman već sada mogao dobiti negativan imidž. Pogotovo stoga će Vlada za sve nepopularne mjere, kao što je i dosad bila praksa u Hrvatskoj, kriviti Fond.</p>
<p>MMF traži od Hrvatske, a Vlada je na to očito pristala ili možda i sama predložila, daljnje smanjenje većine proračunskih izdataka, prije svega u zdravstvu. Nadalje, ustanovljeno je da je prošlogodišnji deficit opće države iznosio 6,3 posto bruto domaćeg proizvoda, te je kao ovogodišnji cilj utvrđeno smanjenje deficita za 1,8 postotnih bodova, odnosno na 4,5 posto BDP-a. To neće biti lako postići.</p>
<p>Isto tako, naglasak u novom aranžmanu bit će i na stabilizaciji vanjskog duga na 77 posto BDP-a izraženog u eurima. Potkraj veljače, naime, inozemni dug iznosio je 20,4 milijarde eura ili 24,2 milijarde dolara, odnosno oko 76 posto BDP-a predviđenog u ovoj godini. To znači da će uz povećano zaduživanje na domaćem tržištu Vlada pokušati rast inozemnog duga uskladiti s rastom BDP-a.</p>
<p>Zbog zahtjeva MMF-a Vlada je već odustala od najavljivanog smanjenja poreza na dodanu vrijednost. Stoga radikalnije promjene u poreznoj politici ne bi trebalo očekivati, osim što će Vlada najvjerojatnije ukinuti niz poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak, koje ionako ne služe najsiromašnijim slojevima, nego ih koriste građani s boljim prihodima.</p>
<p>MMF ponovno od Vlade traži i uvođenje više reda u sustav javnih financija, daljnje smanjenje izdavanja državnih jamstava, te jasno i pregledno financiranje svih institucija koje mogu obavljati, ili su to u ranijem razdoblju i obavljale, poslove parafiskalnog karaktera. To se odnosi na sve izvanproračunske fondove, javna poduzeća i HBOR. Isto tako, što je svakako dobro, MMF među inim traži i ubrzanje procesa privatizacije.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Europska izborna apatija</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Da nije Haidera i Berlusconija, najveći europski izbori prošli bi začuđujuće mirno, uz izbornu apatiju svakog drugog Europljanina s pravom glasa. Prvi rezultati pokazuju da građani Europe nisu zadovoljni strankama koje ih vode, bile lijeve ili desne, i da se najčešće odlučuju za oporbu. Ali, još više pokazuju da su nezadovoljni politikom i da, bombardirani europskim temama, moraju - predahnuti.</p>
<p>Čarobne zvjezdice na plavoj pozadini nisu impresionirale 350 milijuna Europljana. Apatija je istovjetna među »starim« članicama Europske unije i među pridošlima. I dok neki već zvone za uzbunu vičući da se Europljani hlade od Europe, realnije je zaključiti da »staroj dami« ide dobro, ili bolje nego drugima, pa čemu se opterećivati izborima. Tako je, uostalom, i u Švicarskoj, gdje je velik uspjeh ako svaki drugi birač izađe na izbore, a sada i Bush panično poziva Amerikance da prekinu izbornu apatiju.</p>
<p>Europa još balansira između ljevice i desnice, s time da ni lijeve niti desne stranke nisu ono što su nekad bile. Sve su bliže političkom centru, retorika im je slična, obećanja biračima gotovo identična, pa se na valu razočaranih samo mijenjaju stranke s lijevim ili desnim predznakom.</p>
<p>Tony Blair je veliki gubitnik u istoj onoj Europi kojoj je tako često okretao leđa, a kada su stvari krenule po zlu panično joj se vraćao. Ne osluškujući raspoloženje birača ugrozio je svoju briljantnu karijeru. Europski će izbori odrediti i sudbinu Silvija Berlusconija, premijera koji je začuđujuće dugo izdržao u svojoj fotelji, ali i Gerharda Schrödera čija se fotelja u posljednje vrijeme jako trese.</p>
<p>Istok Europe, nakon oslobođenja od čelične ruke iza željezne zavjese, očito se dosta naglasao u posljednje vrijeme pa su i tamo birači apstinirali. Neki razočarani činjenicom da će dati mali broj svojih ljudi u europski parlament, drugi što još nisu dovoljno definirani odnosi u Uniji, a neki vjerojatno i u znak protesta prema svojim političarima.</p>
<p>Zabrinjava što raste broj euroskeptika, ali i tvrdih protivnika europskih integracija. Političari poput Le Pena nisu više samo ružna dekoracija demokracije, nego postaju i lideri opasnih pokreta koji se žele ujediniti i ugroziti Europu. Sama Europska unija je i osnovana da se Europa bori protiv ksenofobije i ekstremizma, a sada sve više političkih egocentrika lako osvaja ulaznicu za Bruxelles gdje će promovirati svoj ekstremizam.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Taj težak posao komunikacija</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Čak 85 posto zaposlenih nema osjećaj odgovornosti prema poslu, pokazuje nedavno istraživanje Gallupova instituta među 80 tisuća menadžera u 400 tvrtki. Ljudi rade jer moraju, ne znaju zašto, ne znaju što se od njih očekuje. Uprave ne koriste kreativnost zaposlenika - možda se boje - menadžeri su sami sebi dovoljni i rade za vlastiti probitak.</p>
<p>Potpuni nedostatak komunikacije i informacija završava neodgovornošću. Krivac je loša uprava, a posljedica da sve odlazi k vragu. Ako 85 posto ljudi ne zna što radi, deset posto se pravi da zna, a zna samo pet posto, rezultat mora biti porazan.</p>
<p>Hrvatska radna snaga nije konkurentna, prema studiji Instituta za javne financije »Konkurentnost hrvatske radne snage«. Ne obrazuje se dovoljno, ne zna strane jezike, nema komunikacijskih vještina. Udarac na kraju: više od pola ispitanih menadžera misli da su im zaposlenici konkurentni. Razgovaraju li oni s njima?</p>
<p>U 21. stoljeću, lako je doznati koliko se ljudi utopilo u sudaru dvaju brodova, s kim je koja hollywoodska zvijezda... ali je teško doznati što šef misli o našem radu, što uopće misli i što radi. Osim ako to ne osvane na Internetu.</p>
<p>Upravljanje je dvosmjerni proces, središte dobrog upravljanja je čovjek. S ljudima treba razgovarati, uvažavati njihovo mišljenje. Treba ih pohvaliti, poslati da se dodatno obrazuju. Zaposleni žele biti dijelom uspjeha, žele znati zašto nešto rade i zašto oni »gore« rade to što rade. Treba ih informirati. Ne može biti lakše: kad se komunicira sa zaposlenima, a ne podređenima, iz njih se izvlači maksimum.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Legalna ilegalna gradnja</p>
<p>U akciji rušenja nelegalnih zdanja ima i onih pokrivenih »legalnim« papirima. »Legalno« su i neke zaštićene zelene zone pretvorene u građevinsko zemljište. »Legalni« su i neki sumnjivi prostorni planovi. Tko tu može zavesti red? Jesu li rušenja bespravne gradnje jamac za taj red u prostoru koji se istodobno dalje uništava čak i odobrenim projektima?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>U završnici prve faze rušenja bespravno sagrađenih »impozantnih« objekata u hrvatskom obalnom području - u vrijeme kad pogođeni manipuliraju turističkom sezonom kao argumentom štete koja se tako nanosi hrvatskome turizmu - na dubrovačkom je području, u Malom Zatonu, sa zemljom sravnjen jedan od brojnih apartmanskih objekata što raščišćavanju prostora od neprimjerene izgradnje daje još jednu novu dimenziju. Riječ je, naime, o zdanju koje je formalno bilo pokriveno potrebnim papirima - pribavljenom lokacijskom i građevinskom dozvolom. Dakle, reklo bi se da nije riječ o nelegalnoj gradnji. A ipak, objekt je srušen. Zašto?</p>
<p>Podignut je na gospodarskom prostoru nekadašnje mlinice koja je još šezdesetih godina prošloga stoljeća, zbog ambijentalnih vrijednosti, preventivno zaštićena kao spomenik kulture, baš kao i nedavno obnovljena mlinica Pantan nedaleko od Trogira. Od tada u katastarskim su knjigama čestice toga kulturnoga dobra označene kao zaštićen prostor u kojemu se ne može učiniti nikakav zahvat bez nadzora Konzervatorske službe. To znači da se ni u obnovu pojedinih objekata toga kompleksa nije moglo ući bez strogih konzervatorskih smjernica. O nekakvoj gradnji nije moglo biti ni riječi.</p>
<p>Pa ipak, 2000. počela je izgradnja trokatnog apartmanskog objekta (od 400 četvornih metara), jer su nadležne službe »uredno« izdale dozvole. To što je u zemljišnim knjigama bilo označeno da je ta zona zaštićena, »nadležnima« nije smetalo. Ali korisnike drugog dijela tog zaštićenog spomenika kulture nije ostavilo ravnodušnima te su krenuli u borbu protiv takve devastacije prostora u kojem oni poštuju zatečeno spomeničko stanje.</p>
<p>Od 2002., kad je objekt već dosegao trokatnu visinu, redale su se razne inspekcijske službe, od kojih su neke zabranjivale daljnje radove, a druge dozvoljavale, sve dok dubrovački Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Ministarstva kulture nije zatražio poništavanje građevinske dozvole za već izgrađenu kuću na prostoru koji je u međuvremenu i upisan u Registar hrvatskih kulturnih dobara.</p>
<p>Tako je navodno »legalan« objekt dobio status divlje izgradnje i stoga je srušen. Opravdano! Tim činom ne štiti se samo obala od neprimjerene izgradnje nego i hrvatska baština koja je baš na dubrovačkom području izložena brojnim devastacijama, često zbog inertnosti, pa čak i dozvola tamošnje konzervatorske službe. </p>
<p>Tim rušenjem otvara se, međutim, i pitanje odgovornosti »nadležnih službi« koje omogućavaju da se takvo što uopće dogodi. Je li riječ samo o neznanju i površnosti u obavljanju »odgovornih« dužnosti ili ta »neodgovornost« možebitne korijene ima u nekim osobnim probitcima? To će tek utvrditi već najavljeni sudski postupci. No, ono što zabrinjava je što to nije usamljeni slučaj, pa dok se s jedne strane ruše građevine, izgradnjom kojih je počinjeno nasilje nad prostorom, s druge strane se po tom istom prostoru nesmetano vršlja s još dalekosežnijim posljedicama.</p>
<p>Paralelizam neusuglašenih akcija, preventivnih ili aktivnih, ponekad graniči s apsurdom. Ovotjedni primjer za brigu o okolišu pokušao je pokazati ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta zaronivši u podmorje hvarskoga starogradskoga zaljeva u želji da i sam pridonese u akciji čišćenja morskoga dna obrasla algom ubojicom - caulerpom taxifoliom. A samo nekoliko stotina metara od mjesta toga urona, gdje na rubu Staroga Grada počinje Starogradsko polje, unatoč brojnim prosvjedima struke, zbiva se kontinuirana akcija uništavanja jedinog sačuvanog grčkoga katastra kamenim međama upisanog u samo tlo. </p>
<p>Svi javni apeli da se uništavanje zaustavi dosad su ostali uzaludni. Ne samo da je u tom ageru podignuta jedna novokomponirana betonska gradnja, rušenje koje se već godinama traži, nego se drevne kamene međe neprekidno melju u drobilicama i pretvaraju u »novi« građevni materijal. To što se starogradski ager namjerava predložiti za upis u Unescov registar svjetske baštine, za što su svakim danom sve manje šanse, jer grčki katastar što se tu očuvao više od milenija i pol pred očima sviju sada nestaje, kao da ne zabrinjava »nadležne«. Lokalna samouprava ne reagira, čak nekim potezima ide i na ruku počiniteljima, a ministarska ruka još se nije poput Kalmetine nad podmorjem, pružila nad starogradskim poljem.</p>
<p>Važno je imati dobru strategiju čuvanja prostora i baštine, graditeljske, pa i prirodne, te ne dopustiti da se s jedne strane ruši, čisti i čuva, a s druge i dalje uništava. Vjerojatno kao pravi primjer gdje se to može iskušati je Zagrebačka gora. Nakon rušiteljskog zahvata na obali, koji se prekida početkom sezone (15. lipnja), bageri se sele u metropolu, na obronke Medvednice. Na njima su brojni objekti sagrađeni nelegalno, ali mnogi i s dozvolom, odnosno sumnjivom ali »legalnom« prenamjenom zelenih površina u građevinsko zemljište.</p>
<p>Hoće li se i tu dogoditi rušenja poput onog u Malom Zatonu? I imaju li ona svrhu i značenje, ako se istodobno u Parku prirode Medvednica planira izgradnja novih skijališta s pratećom infrastrukturom, koja će također uništiti zaštićene dijelove prirode? O isplativosti toga projekta u odnosu na broj snježnih dana, koje navodno uspješno zamjenjuju »snježni topovi«, ovdje nije riječ. Uništenu prirodu teško da itko može zamijeniti nekim suvremenim supstitutom, a ponajmanje lažnim obećanjima i prividnošću mogućega dostignuća, kakav je ponuđen otvaranjem takozvane šetnice od Tuškanca (Sofijina puta) do Cmroka kroz potpuno zapušten, gotovo uništen (a ugrožen i dopuštenom izgradnjom) zeleni gradski pojas koji je samo jedna »zakrečena« kaverna pluća grada. </p>
<p>U metropoli se, naravno, događaju i druge prostorne nepodopštine, djelomice omogućene i GUP-om, ali i čudnim prostornim planovima, pogotovo kad je riječ o onim detaljnima, koji su redomice odobreni s »nadležnih pozicija«. To ukazuje da ni ona, poput drugih, nije imuna na te probleme izazvane nepostojanjem solidnoga sustava u prostornom planiranju. Stoga sva rušenja treba shvatiti samo kao prethodnicu većeg zahvata uvođenja reda u hrvatski prostor. Izostane li to, onda ni rušenja neće postići svrhu, pogotovo ako se istodobno nastavi uništavanje spomeničkih i prirodnih područja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Slovenski strah od gubitka identiteta</p>
<p>Neki su se svjetski mediji raspisali o velikim sličnostima između Slovenije i Slovačke. Pritom se naglašava strah od gubitka nacionalnog identiteta obiju država što prijeti njihovim »utapanjem« u cjelinu »velike Europe«. Taj je strah znatno jači u Slovenaca</p>
<p>MIHAILO NIČOTA </p>
<p>U prosincu prošle godine u Rimu, na konferenciji za novinare, talijanski premijer Silvio Berlusconi predstavio je svojega gosta Antona Ropa, premijera Slovenije. »Vrlo sam sretan što sam danas ovdje s premijerom Slovačke«, rekao je domaćin. Toga se nedavno, u jednome intervjuu, prisjetio Rop i dodao: »Bilo je vrlo neugodno i zato smo molili novinare da to ne spominju u svojim izvješćima«. Neki su novinari to ipak spomenuli i nazvali »skandaloznim gafom«.</p>
<p>Nekoliko godina prije, 1999., tadašnji guverner Teksasa George W. Bush u svojoj je predsjedničkoj kampanji doveo u zabunu slovačkoga novinara za intervjua. Rekao mu je: »Jedina stvar koju znam o Slovačkoj to je ono što sam naučio od vašega ministra vanjskih poslova koji je bio u posjetu Teksasu. Imao sam s njim ugodan sastanak i tada sam shvatio da je to uzbudljiva i zanimljiva zemlja«. No, problem je bio u tome što se Bush sastao s tadašnjim slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom.</p>
<p>Sada kad su i Slovenija i Slovačka istoga dana, 1. svibnja 2004., postale nove članice Europske unije (EU), gafovi Berlusconija i Busha ponovno postaju aktualni. Neki su se svjetski mediji, među kojima i ugledni International Herald Tribune, raspisali o velikim sličnostima dviju slavenskih zemalja, iako su one udaljene oko 300 kilometara. Pritom se naglašava strah od gubitka nacionalnog identiteta obiju država što prijeti njihovim »utapanjem« u cjelinu »velike Europe«.</p>
<p>Taj je strah, ipak, znatno jači u Slovenaca koji su svjesni da je njihova zemlja oko dva i pol puta manja od Slovačke te da njih ima barem isto toliko manje nego Slovaka (dva milijuna prema pet milijuna). Činjenica je da se, čak i u Europi, barem u prvi mah teško razlikuju Slovenija i Slovačka. Neupućenom ponajprije upada u oči sličnost njihovih zastava - obje se sastoje od tri vodoravne pruge - bijele, plave i crvene, s grbom na gornjoj lijevoj strani. Osim toga, mnogima oba jezika, slovački i slovenski, slično zvuče. A vrhunac je te sličnosti ili čak miješanja jezika i naroda što je službeni naziv Slovačke - Slovenska Republika, a Slovaci sebe nazivaju Slovenima.</p>
<p>Strah Slovenaca od gubitka nacionalnog identiteta zbog »neravnopravnosti« prema Slovacima potvrđuje se i nedjeljnim izborima za Europski parlament: Slovenci biraju samo sedam zastupnika, a Slovaci dvostruko više, što povećava kompleks inferiornosti. Zato je Državni zbor (slovenski parlament) prije godinu dana raspisao i sponzorirao natječaj za novu zastavu koja bi se, na prvi pogled, razlikovala od slovačke, ali i od zastava drugih zemalja koje imaju tri vodoravne pruge - crvenu, bijelu i plavu.</p>
<p>Na taj je natječaj stiglo čak 250 nacrta nove zastave. Na kraju, komisija sastavljena od zakonodavaca, akademika i grafičkih umjetnika prihvatila je nacrt poznatoga slovenskoga grafičkog dizajnera Dušana Jovanovića, porijeklom Srbina, i platila mu gotovo 20.000 dolara (3,9 milijuna slovenskih tolara). Taj nacrt zastave ima 11 vodoravnih plavih, bijelih i crvenih tankih pruga, povezanih u sredini tako da sastavljaju četiri trokuta koji služe kao simboli slovenskih vrhova i dolina. Sada bi taj nacrt zastave trebao biti prihvaćen, većinom glasova, u parlamentu. </p>
<p>Međutim, uslijedio je šok. Unatoč pozitivnoj ocjeni natječajne komisije, odgovor je javnosti bio vrlo mlak i izrazito negativan. Tako je čak i premijer Anton Rop nedavno izjavio: »Ta mi se zastava ne sviđa. Više volim ovu koju imamo«. Zaključak je kako je važnije da Slovenija dobije »zaštitni znak«, kao što Finska ima Nokiu i Švedska Ikeu.</p>
<p>Janez Potočnik, slovenski član Europskoga povjerenstva u Bruxellesu, rekao je da bi se Slovenija mogla označavati kao »zemlja od jednoga sata«. Naime, zemlja je tako mala da je svatko može obići za 60 minuta, i to planinske vrhove, jadransku obalu i Ljubljanu. Još je Sloveniju opisao kao zemlju koja ima »srednjoeuropske poglede i, na drugoj strani, sredozemni duh i balkansku dušu. To je zgodna mješavina«, čime se Slovačka ne može pohvaliti. No, Slovenci su i dalje nezadovoljni zato što se nastavljaju gafovi i pomutnje u vezi s njihovim nacionalnim identitetom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Turizam i ekologija postali su nerazdvojni</p>
<p>Dok bogate i moćne zapadne zemlje dijele nekakve zastavice, a zapravo diktiraju tempo razvoja, onim malima samo preostaje da se tim i takvim kriterijima prilagode, jer u protivnom – od pravog turizma nema ništa! Ako ste pomislili da nam oni pritom osim idejom pomažu i financijski ulaganjima – grdno ste se prevarili</p>
<p>JOSIP TOLIĆ</p>
<p>Počela je turistička sezona a s njom i sezona dodjele</p>
<p> – ili podjele neizbježnih Plavih zastava. Njih je u Hrvatskoj više od pedeset, računajući od Istre pa do Prevlake ali najviše u Istri, gotovo dvije trećine. I kako netko nedavno lijepo reče na popularnoj radijskoj emisiji »Pomorske večeri« iz Pulskog studija »turizam i ekologija postali su gotovo pa nezaobilazni jedan bez drugoga«. </p>
<p>Podsjetimo one manje informirane da se Plava zastava dodjeljuje na temelju zapažanja Ocjenjivačkog suda Zaklade za obrazovanje u Europi (FEE iliti Foundation of Environmen Education) iz Kopenhagena. Te se tako u Poreču vihori već deseta plava zastava, a na Krku treća i da dalje ne nabrajamo.</p>
<p>Plavu zastavu svakako treba nečim zaslužiti ili, bolje rečeno, ulaganjem zapravo – kupiti. Tako otprilike proizlazi iz jednog od brojnih intervjua što ga je koncesionar jedne naše plaže izrekao navodeći da je praktički u projekt podizanja razine kupališnih usluga uložio više od sto tisuća eura. </p>
<p>Toliko, naime, košta ugradnja prečistača otpadnih voda, uređenje okoliša i stalna spasilačka služba. Oni s više četvornih metara plaže potrošili su i više od dvjesto tisuća eura za zastavu iste veličine, ali na kraju, isplati se, jer na tržištu treba opstati a takve akcije su i lijepa prigoda i za širu promidžbu.</p>
<p>I tako, dok bogate i moćne zapadne zemlje dijele nekakve zastavice, a zapravo diktiraju tempo razvoja, onim malima samo preostaje da se tim i takvim kriterijima prilagode, jer u protivnom – od pravog turizma nema ništa! Ako ste pomislili da nam oni pritom osim idejom pomažu i financijski ulaganjima – grdno ste se prevarili. </p>
<p>To što su naše plaže, kupališta i more još čistiji od bilo koje »njihove«, njih (svjetske moćnike i drmatore) uopće ne zanima. Jer njihovim podanicima kad nam dođu u goste treba osigurati gotovo pa sterilno okruženje!?</p>
<p>Velike zasluge i prednost pred ostalim zemljama u pogledu čistoće i ljepote mora Hrvatska ipak ima zahvaliti nebesima. To joj je podario izravno Gospodin, pa već i sami dolazak na našu obalu te pogled na biserni niz otoka, otočića i hridi oduševljava svakog stranca. </p>
<p> Ipak i te Plave zastave – mora se priznati, ne vihore se na pojedinim mjestima bez razloga. Naime, postoji čak 27 kriterija koji trebaju biti ispunjeni da biste konkurirali za to prestižno priznanje. Ali u jednoj Italiji, na primjer, dodjeljuju se i Crne zastave. A pretpostavljate i zašto? One, dakako, simboliziraju upravo obratnu situaciju od onih plavih. Ima li takvih mjesta i kod nas? Svakako da ima, te bi one plave ponegdje trebalo zamijeniti crnima. No o tome u javnosti još ništa nismo čuli...</p>
<p>Tako, na primjer, mnoge naše marine nautičarima s osobitim ponosom ističu činjenicu da su nosioci tih plavih zastava. Ali kada uplovite u bilo koju našu marinu, početno oduševljenje brzo splasne. Ponajprije zbog činjenice da držimo neslavan rekord u cijenama priveza koje su dokazano najskuplje na Mediteranu. </p>
<p>Osim toga već nakon par dana boravka u marini strani nautičari s nevjericom se pitaju gdje da ispuste nagomilane fekalije iz tankova svojih brodica (tzv. holding tank)!? Drilani i naučeni da u svojim zemljama imaju tu mogućnost kako bi očuvali ono malo čistoće mora ipak (pre)brzo izuče »balkanski« recept, pa ako to pukom srećom ne učine izravno u samoj marini, onda u najboljem slučaju – s oproštenjem govna istresaju podalje. </p>
<p>Stoga ako se nađete u kakvoj skrovitoj uvali po našim otocima, i došli ste se okupati, neka vas ne iznenade zanosni miomirisi i hrpe plivajućeg toaletnog papira koji su pod okriljem noći osvanuli u do tada djevičanskoj vali! </p>
<p>Eto, i neka razvikana imena naših najvećih tajkuna ponose se svojim novim i skupocjenim plovilima, a njihova se vrijednost mjeri desecima i stotinama milijuna eura. Nema dana, a da se u tisku ne pojave i fotografije ulickanih ljepotica. No njihovi vlasnici poprilično škrtare pri sklapanju narudžbi svojih brodova na stvarima, spomenimo samo naoko sitan detalj.</p>
<p>A odnosi se na opremu koja služi ekologiji mora. Tako bilježimo nedavni posjet »Tankerkomercovoj« marini u samom središtu Zadra impresivnog »ferrettija 59« kodnog naziva »Mario III.« u vlasništvu jednog našeg poznatoga nogometnog menadžera. </p>
<p>Tom plovilu recimo trebalo bi zabraniti korištenje WC-a za boravka u marinama, jer zacijelo već pogađate – nema ugrađen tank za prikupljanje fekalija nego sve ide izravno »slobodnim padom« u – naše plavo more!? Pretpostavljamo, naime, da bi razmažene putnike s tog plovila vrlo teško netko mogao motivirati da – prema potrebi, koriste javni WC, i to onaj u marinama a još teže bi im – makar i diskretno mogao pojasniti kako to da brod takve klase, sjaja pa i raskoši nema ono što ima većina sasvim običnih – serijski proizvedenih brodova? </p>
<p>To je i zbog toga što u niti jednoj našoj marini baš i ne haju previše za raznorazne preporuke svjetske konvencije o zaštiti mora, o ekologiji i slično. Osim fekalija po našim marinama plivaju raznorazne masnoće od ulja, goriva... </p>
<p>Nema, dakle, potrebne opreme za prihvat svega smrdljivoga i masnoga, a čini se da nikome još i ne pada na pamet da takvo što osigura, prikupi i deponira. Ilustracije radi, zamislite našu najveću marinu s 1500 vezova i isto toliko brodova, s prosječno tri člana posade i užasavajuće trenutke kada oni počnu potezati ručice svojih WC-a! </p>
<p>Stoga je vrlo zanimljivo doznati kojim su se kriterijima vodila svjetska gospoda iz spomenutog ocjenjivačkoga suda kada te manjkavosti nisu zamijetili ili barem namirisali?. Možda im je pozornost usmjerena lijepoj engleskoj travi ili uredno njegovanu cvijeću, ali to je samo djelić onoga što treba bodovati. </p>
<p>Na koncu moramo se zapitati kako to da – unatoč njihovim čestim akcijama, primjerice dosad nijednoj od brojnih udruga podmorskih ronilaca nije pripala čast da ponese Plavu zastavu kad smo svjedoci da se dečki i cure i pod morem evidentno preznojavaju, e kako bi barem malo počistili ono silno smeće i otpad koje tako olako i neodgovorno završava u moru??!!</p>
<p>Autor je časnik trgovačke mornarice iz Zadra.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Reaganova uloga u demokratizaciji i raspadu bivše Jugoslavije</p>
<p>Zbog neslobode medija u bivšoj Jugoslaviji, od onda do danas, ostala je nedovoljno rasvijetljena uloga predsjednika Reagana i njegove administracije u pogledu širenja demokracije i zaštite ljudskih prava i na prostore nekadašnje države, što je na kraju rezultiralo ne samo rušenjem Berlinskog zida nego i raspadom jugoslavenske federacije, koja se nije mogla demokratizirati zbog neriješenog pitanja nacionalne ravnopravnosti</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Upravo preminulom bivšem američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu hrvatski narod trebat će odati najveću moguću počast radi njegove uloge u slamanju komunističkog sustava i obrane nacionalnih, ljudskih i vjerskih prava potlačenih naroda, među koje je taj časni američki predsjednik uvijek ubrajao i hrvatski narod. Zbog neslobode medija u bivšoj Jugoslaviji, od onda do danas, ostala je nedovoljno rasvijetljena uloga predsjednika Reagana i njegove administracije u pogledu širenja demokracije i zaštite ljudskih prava i na prostore nekadašnje države, što je na kraju rezultiralo ne samo rušenjem Berlinskog zida nego i raspadom jugoslavenske federacije, koja se nije mogla demokratizirati zbog neriješena pitanja nacionalne ravnopravnosti. </p>
<p>Dalekovidnost tog američkog predsjednika došla je do punog izražaja već u svibnju 1980., neposredno nakon Titove smrti, kada je u svojstvu republikanskog predsjedničkog kandidata, za vrijeme predizborne kampanje izjavio »da je neizbježan krah Jugoslavije kao umjetne tvorevine i tamnice nacionalnih sloboda i ljudskih prava«, što je u jugoslavenskim vladinim krugovima izazvalo pravo zaprepaštenje, pa su svim silama podupirali kandidaturu dotadašnjeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera. </p>
<p>Već u rujnu 1983. godine, predsjednik Reagan šalje u Beograd svog zamjenika, američkog potpredsjednika Georgea Busha starijeg, koji nakon posjeta Beogradu daje fundamentalnu izjavu, koja je bitno promijenila dotadašnji stav američke administracije prema ulozi Jugoslavije u ondašnjoj blokovskoj podjeli svijeta. </p>
<p>Američki potpredsjednik tom prigodom je izjavio »da će SAD podržati svaki demokratski napor koji se čini i bude učinjen u cilju unapređenja demokratskih sloboda i ljudskih prava u čitavoj Europi, bez obzira na to što će vlade pojedinih zemalja takav akt tretirati kao miješanje u njihove unutarnje poslove i atak na suverenitet«.</p>
<p>Uoči početka Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu i susreta ondašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ Mike Špiljaka s predsjednikom Reaganom, hrvatski politički zatvorenici iz Lepoglave šalju 28. siječnja 1984. godine američkom predsjedniku poruku i apel u kojem ga obavještavaju o svojim progonima i o političkim uvjetima u Jugoslaviji u kojoj »najreakcionarnije snage svih nacija služe velikosrpsku politiku koja koristeći se svojim aparatom nasilja, policijom i vojskom, nastoji učvrstiti svoj hegemonistički položaj, maskirajući takvu politiku parolama o nacionalnom bratstvu i jedinstvu…«</p>
<p>»Ne bi bilo dobro niti u interesu europske i svjetske demokracije a sa stajališta poštovanja ljudskih prava čak je vrlo štetno održavati na površini, zbog prividnog jamca mira i stabilnosti na jugu Europe, kompromitiranu i politički bankrotiranu diktaturu beogradskih vlastodržaca«. </p>
<p>Taj apel tadašnjih hrvatskih disidenata i političkih zatvorenika (Sarajlić, Znaor, Prpić, Dizdar, Perišić, Marinković, Bubnjar i Paraga), stigao je nakon nekoliko tjedana s vlastoručnim potpisima izravno u Bijelu kuću i ostavio snažan dojam.</p>
<p>Već u jesen iste 1984. godine, administracija predsjednika Reagana pokreće snažan pritisak na Jugoslaviju radi poštivanja prava na slobodu govora i pisanja, ali i oslobađanja stotina političkih zatvorenika. Predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa Dante Fascell, najavljuje svoj dolazak na suđenje beogradskoj šestorici, ali službeni Beograd odbija izdati im službene vize za posjet.</p>
<p>U prosincu 1985. godine američki državni tajnik George Shultz javno napada Jugoslaviju za vrijeme tiskovne konferencije u Beogradu, radi toga što štiti međunarodni terorizam (u Beogradu je bio zaštićen otmičar američkog putničkog broda »Achille Lauro« Abul Abbas), te stavlja na stol popis niza političkih zatvorenika za koje zahtjeva puštanje iz tamnica. Cijeli niz političkih zatvorenika nedugo poslije je službeni Beograd pod snažnim američkim pritiskom oslobodio. </p>
<p>Predsjedatelj republikanaca u američkom Kongresu William Broomfield ishodio je od Reaganove vlade da se Jugoslaviji suspendira status povlaštene nacije ako se ne oslobodi jedan Albanac, koji je bio osuđen u Crnoj Gori na sedam godina zatvora, te je preko noći bio oslobođen i pušten 1987. godine. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova, State Department, prema nalogu predsjednika Reagana, Shultza i Bakera intervenira u nizu slučajeva progona, uhićenja i suđenja političkih zatvorenika kod tadašnje jugoslavenske vlade, što u nje stvara potpunu nesigurnost s krajnje neizvjesnim ishodom, te u vrhu ondašnjeg republičkog Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije postaje sve izraženijom tendencija uvođenju višestranačja i glasnosti u Jugoslaviju. </p>
<p>Posebno je dokumentiran i slučaj hrvatskog Židova Ernesta Brajdera, za kojeg je Reaganova administracija više puta tražila od jugoslavenske vlade detaljnu istragu o okolnostima njegove tajanstvene smrti u zagrebačkom istražnom zatvoru 1980. godine, tri dana nakon njegova uhićenja radi peticije za amnestiju političkih zatvorenika. </p>
<p>Pa i na moje predzadnje suđenje u bivšoj Jugoslaviji 1987. godine, Reaganova administracija šalje kao promatrača američkog generalnog konzula s cijelim diplomatskim zborom zapadnih zemalja, što je bio do tada neviđeni presedan, koji je onemogućio moje ponovno zatvaranje. </p>
<p>Umjesto mene, režim je bio prisiljen zatvoriti najzloglasniju jugoslavensku kaznionicu Goli otok, čime je sam sebi potpisao smrtnu presudu, ostajući bez svojeg najsigurnijeg čuvara.</p>
<p>Naklonost netom preminuloga bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana hrvatskom narodu, ogledala se je i u bizarnoj činjenici da je kao guverner američke savezne države Kalifornije 1967. godine 10. travanj posebnom Rezolucijom proglasio spomen danom Hrvata u svojoj državi Kaliforniji. </p>
<p>Svi istinski hrvatski političari i patrioti ostat će zauvijek zahvalni snažnoj ličnosti i velikom američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu, koji je jedini za života počašćen i time što je glavno uzletište u glavnom gradu SAD-a Washingtonu, odavno prozvano njegovim imenom.</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Radije dijete nego novi automobil </p>
<p>Kad nekome kažete da imate desetero djece ljudi vas gledaju kao da ste izvanzemaljac i prvo se pitaju jeste li Rom ili Albanac, priča Henrik Sertić</p>
<p>Je li u Hrvatskoj, s obzirom na poražavajuće podatke o natalitetu, sramotno imati trinaestero djece? Vjesnikovo iskustvo kaže da jest, jer doći do mnogočlane obitelji koja je voljna svoju priču podijeliti s novinarima, velik je izazov. Majka trinaestero djece koja je već nekoliko puta bila u novinama, kaže da su joj djeca narednih dana uplakana dolazila iz škole. Isti odgovor čuli smo nekoliko puta, sve dok nismo nazvali obitelj Čepel. Posjet Malešnici pokazao se vrlo zanimljivim, a četvrti kat na kojemu žive, vjerojatno je najnapučeniji u Zagrebu. </p>
<p>Mirko i Marta Čepel imaju sedam sinova i dvije kćerke, u rasponu od 24 do 6 godine. »Teško mi je razloge, zbog kojih naša obitelj broji toliko članova, sažeti u jednu rečenicu. Ali kad smo se vjenčali, u razgovoru o broju djece često smo spominjali nogometnu momčad«, našalio se Mirko koji je i sam odrastao u brojnoj obitelji, bio je deseto dijete. Početkom 80-ih kad su zasnovali obitelj, ipak su bila drugačija vremena, lakše se pronalazio posao, bili su mlađi i, naravno, zdravi. »Danas smo bez posla, ja sam obolio a naša mjesečna primanja ne prelaze 3800 kuna. Srećom, Grad Zagreb nam je osigurao stan, plaća nam režije i pomaže paketima hrane«, priča Mirko dok njegova supruga priprema doručak. </p>
<p>»Mislim da više nećemo imati djece jer trenutno živimo vrlo teško«, dodaje iz kuhinje supruga Marta. Ipak, neimaštinu se trude nadomjestiti smijehom jer pod krovom s toliko stanara, uvjeravaju, nikada nije dosadno. </p>
<p>Iako se stan od 70 četvornih metara ne može svrstati u male, s nedostatkom prostora bore se krevetima na kat, a kad krenu objedovati, roditelji prednost daju djeci pa tek onda sami sjedaju za stol. </p>
<p>»Nekako se snalazimo a za ručak nam je dovoljno – zapravo mora biti dovoljno – jedno pile«, objašnjava Marta te dodaje da dnevno pojedu dva do tri kruha. Život majke u tako brojnoj obitelji u potpunosti je posvećen djeci a uz pripremanje jela, najviše joj vremena oduzima pranje rublja. Svaki dan, naime, opere i potom izglača »tri mašine«. </p>
<p>U susjedstvu, na istom katu, žive Vesna i Henrik Sertić, ponosni roditelji desetero djece, a njihov život u mnogo čemu sličan je onome Čepelovih. </p>
<p>»Supruga i ja smo na burzi, i da nam Grad nije osigurao stan, da ne podmiruje režije i ne pomaže u hrani, sa 4100 kuna zaista ne znam što bismo«, kaže Henrik koji je dobar dio djetinjstva proveo po domovima za nezbrinutu djecu. Možda je i to razlog, objašnjava, što danas ima doista brojnu obitelj.</p>
<p> »Neki ljudi si kupe novi automobil a ja ga nikada nisam imao, radije sam imao dijete«, priča Henrik te dodaje da mu je pronatalitetne politike don Ante Bakovića i sličnih njemu, puna kapa. Kad nekome kaže da ima desetero djece ljudi ga, kaže, gledaju kao da je izvanzemaljac i prvo se pitaju je li Rom ili Albanac. </p>
<p>»Teško je savjetovati ljudima da imaju djecu a pritom im ne osigurati ono elementarno – posao i redovita primanja. Eto, mom Tomislavu kum je bio pokojni predsjednik Franjo Tuđman, a ni mjesec dana nakon krštenja dobio sam otkaz pod izlikom 'lako je tebi kad ti je predsjednik kum'«, priča Henrik. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Spomen na jedan tužan dan zagrebačke prošlosti</p>
<p>Na današnji dan, 1706. godine, Zagreb je doživio tragediju zbog koje su brojni Zagrepčani preko noći postali siromasi i beskućnici, a mnogi su se zauvijek iselili iz grada. U katastrofalnom požaru izgorio je najprije Kaptol, zatim Podgrađe, a na kraju i čitav Gradec. </p>
<p>Sve je počelo u rano poslijepodne. Crkvena zvona oglasila su da je izbio požar, a ljudima je zastao dah od straha jer je danima bilo neobično vruće i suho vrijeme. Vatra je izmakla kontroli u kuhinji sjemeništa na Kaptolu. Plamen se ubrzo prenio na krovove obližnjih kanoničkih kurija. Grad tada nije imao organiziranu obranu od požara. Ljudi su se snalazili kako su znali, a većina ih uopće nije gasila požar. U žurbi, spremajući se na bijeg skupljali su vrednije stvari. Ono što nisu mogli ponijeti sklanjali su u podrume ili bacali u bunare. Svećenici su crkvene dragocjenosti, posuđe i misna odijela pokušavali spasiti sklanjajući ih u crkvenim grobnicama. </p>
<p>Vjetar je u tolikoj mjeri raspirivao vatru da je za kratko vrijeme požar zahvatio i posve uništio sve kuće na Opatovini, Dolcu, Pod zidom, u Skalinskoj i na Potoku. Goruću slamu s kaptolskih krovova istočnjak je prebacio i na drugu stranu potoka Medveščak, na donji dio današnje Radićeve ulice i sjevernu stranu današnjeg glavnog gradskog trga. Od tuda se vatrena stihija proširila na Podgrađe - prostor današnje Ilice, gdje su građani imali vrtove, štale i gospodarske zgrade. I njih je vatra posve uništila. Nije prošlo puno vremena, a već je i čitav Gradec pružao jezovitu sliku goleme buktinje. Nije ostala pošteđena niti jedna kuća. </p>
<p>Do temelja je izgorjela Gradska vijećnica, tek obnovljena nakon posljednjeg požara 1674. godine, te zgrada gimnazije za koju se govorilo da je najljepša školska zgrada u čitavoj tadašnjoj Hrvatskoj. Izgorjela je i glasovita stara ljekarna, sve kuće, svi samostani i sve crkve. Plamen je uništio i krovove gradskih kula, a vatra je bila tako jaka da su se u crkvenim tornjevima počela taliti zvona. </p>
<p>O ovoj tragediji postoje dva suvremena opisa. Jedan je sastavio tadašnji zagrebački kanonik Đuro Paravić i čuva se kao rukopis u knjižnici HAZU, dok se drugi čuva u sveučilišnoj knjižnici u Budimpešti. Oba se nadopunjuju i daju vjernu sliku nesreće koja je prije tri stoljeća snašla naš grada.</p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prodajna izložba slika i promocija knjiga za Udrugu Dado</p>
<p>Kako bi se prikupio novac za opremu logopedske ambulante i uređenje predvorja Udruge za pomoć u prevladavanju poteškoća u komunikaciji kod djece i odraslih Dado, ta će udruga u ponedjeljak u prostorijama Društva Podravac (Ilica 75 b), uz bogat glazbeni program održati prodajnu izložbu slika i promociju knjiga. Na izložbi će se moći kupiti slike više od 20 uglednih umjetnika, a u glazbenom dijelu programa nastupit će Zagrebački mališani i Djeca Happy melody Srebrnjak. Knjige Gordane Cvrtila »Voljeti znači živjeti« i »Ljubav u domu« predstavit će autorica Gordana Cvrtila te djeca prijatelji Udruge Dado kao i njeni članovi. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>CineStar bez »Harryja Pottera«, a Broadway bez »Shreka 2«</p>
<p>Zbog sukoba distributera posjetitelji Broadwaya zakinuti za »Pasiju«, a gosti CineStara ostali bez »Troje«/ Otvorenje novih Broadway dvorana na jesen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako brojni domaći filmaši, posve razumljivo, uglavnom kukaju da su hrvatski filmofili izgubili kulturu odlaska u kino, rezultati koje postižu strani blockbusteri pokazuju nešto drukčiju situaciju, iz koje se može izvući zaključak kako su filmofili izgubili kulturu odlaska u kino isključivo na predstave domaćih filmova. Jedan od argumenata zašto je to tako odnosio se i na zastarjelu prikazivačku mrežu, koja je takva da većina gradova u Hrvatskoj niti nema kino dvoranu ili je pak riječ o dvoranama koje su po svim aspektima zastarjele. </p>
<p>Situacija se potpuno promijenila, barem u hrvatskoj metropoli, otvaranjem Broadway kina s tri dvorane, a potom i otvaranjem CineStar kompleksa s 13 dvorana. No, kako to obično i biva, zbog sitnih interesa i privatnih razmirica, između nekolicine najjačih domaćih distributera, niti potencijal novih luksuzno opremljenih kino dvorana nije u potpunosti iskorišten. </p>
<p>Naime, zbog tvrdoglavosti Blitza (suvlasnika CineStara) i inzistiranja na novoj i neuobičajenoj podijeli utrška, stvorila se paradoksalna situacija u kojoj tri najjača hrvatska filmska distributera (uz Blitz riječ je o tvrtkama Continental film i Issa) vode prešutan rat, zbog čega neki od najvećih svjetskih filmskih hitova zaobilaze najbolje hrvatske kino dvorane. </p>
<p>Dakle, filmofili su dobili udobna sjedala, vrhunsku audio i vizualnu prezentaciju filmova, klimom rashlađene dvorane, mogućnost rezerviranja karata putem interneta, ali su svejedno postali žrtvama kino prikazivača. Tako se događa da posjetitelji CineStarovih dvorana nisu u prilici pogledati trenutačno najveće kino hitove poput »Harryja Pottera i zatočenika Azkabana« ili »Troje« te da posjetitelji Broadway dvorana nisu imali priliku pogledati apsolutni hit dosadašnjeg dijela godine – Gibsonovu »Pasiju«. </p>
<p>To samo po sebi i nije toliko strašno jer dobro je kad imate izbor između sređenih dvorana u dva različita multipleksa, no istovremeno se događa da zbog spominjanih razmirica većina od 13 kino dvorana CineStara prikazuje filmove koji se u normalnim uvjetima vjerojatno nikad ne bi pojavili u njima (»Kraljević i ja«, »Tajnica«, »Pogrešno skretanje«), dok će Broadway u skoroj budućnosti ostati bez »Shreka 2« i »Dnevnika Bridget Jones 2«. </p>
<p>Istina, agilni direktor Blitza Hrvoje Krstulović uspio je zaobići šefove Isse i CF-a te je direktno preko šefova stranih kuća uspio dogovoriti prikazivanje hitova poput »Gospodara prstenova: Povratka kralja« ili »Dana poslije sutra« jer si naprosto nije mogao dozvoliti da njegov suvremeni kompleks ostane bez takvih bombastičnih naslova. No, takvo što će mu vrlo rijetko polaziti za rukom, a on i svi ostali mali distributeri s kojima surađuje nisu toliko jaki da bi tijekom cijele godine mogli u svih 13 dvorana održati kvalitetan kino program. Na sreću, Broadway kina do sada nisu imala takvih problema jer su dvije jake kuće poput Isse i Continental filma puno lakše kvalitetnim filmovima punile tri postojeće dvorane. Međutim, kako je u tijeku gradnja dvaju novih dvorana, njihovim bi se otvaranjem vlasnici mogli suočiti s istim problemima poput tvrdoglavog Krstulovića, a onda bi gledatelji opet bili najviše zakinuti. </p>
<p>»Izgradnjom dvaju dvorana, kapacitet Broadwaya penje se na 1200 gledatelja, a investicija je teška oko dva milijuna eura«, kažu predstavnici Isse filma, koja je s mađarskim partnerima suvlasnik tog kompleksa. </p>
<p>»Dobar dio posla već je odrađen i ako sve bude po planu već u rujnu bi trebalo slijediti otvaranje dviju novih dvorana. U početku su planovi bili da ih otvorimo svečanom premijerom filma 'Catwomen' koji će zasigurno biti veliki hit, ali u suradnji s Češkim veleposlanstvom odlučili smo se za otvaranje dvorana s manifestacijom Dani češkog filma«, otkrio nam je direktor Isse Gvozden Vidović. </p>
<p>Vidović je također otkrio da će se Broadway dobivanjem dviju novih dvorana malo više okrenuti umjetničkom, europskom i općenito nekomercijalnijem filmu. </p>
<p>S druge strane, u dvorane CineStara može se smjestiti gotovo tri tisuće ljudi koje je, ruku na srce, jako teško privući naslovima koji se tamo prikazuju i koje služe isključivo za popunjavanje repertoara dok ne stignu pravi hitovi. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gollum postaje King Kong</p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> – Britanski glumac Andy Serkis, koji je uspješno odradio ulogu Golluma u sada već kultnom »Gospodaru prstenova«, utjelovit će naslovnu ulogu u najnovijem filmu kojeg priprema novozelandski redatelj Peter Jackson, novoj verziji »King Konga«. </p>
<p>Gorila će ovog puta biti u potpunosti kompjuterski animiran, baš kao i Gollum, dok će Serkisova gluma poslužiti oživotvorenju tog lika pomoću najnovije flimske tehnologije. </p>
<p>»Bit će neobično gledati Andyja izvan njegovog uobičajenog Gollumovog kostima«, rekao je Jackson i dodao kako se nada da će prilagodba na novu ulogu ipak biti uspješna. Jackson je također opovrgnuo navode da će takvom animacijom humanizirati King Konga i učiniti ga više čovjekom nego životinjom te kazao: »Iako će Andy dati posebnu notu novoj verziji Konga, to ne znači da će on biti manje strašan. Čitava snaga priče leži u činjenici da se radi o divljem stvorenju iz neprijateljske okoline i to ne mislimo mijenjati«. </p>
<p>Snimanje King Konga počet će u kolovozu na Novom Zelandu, a uz Serkisa u filmu će se pojaviti i australska glumica Naomi Watts, Jack Black i oskarovac Adrien Brody. Peter Jackson će, pak, na snimanju okupiti mnoge članove koji su s njim radili i na »Gospodaru prstenova«, uključujući scenariste Fran Walsh i Philippa Boyensa, kompozitora Howarda Shorea i kinematografa Andrewa Lesniea. </p>
<p>Sam film - remake klasika iz 1933. godine - imat će premijeru u prosincu 2005 na radost svih ljubitelja ovog filma, a Empire magazin nedavno je izglasao »King Konga« za najstrašniji film svih vremena. </p>
<p>M. Mu.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Michael Moore se okomio na Tonyja Blaira</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Kontroverzni kanadski filmaš Michael Moore, koji je već prilično uzburkao duhove svojim filmovima, najavio je novi projekt u kojem će se fokusirati na britanskog premijera Tonyja Blaira i njegovu ulogu u iračkom ratu. </p>
<p>Moore je već dobio Oscara za najbolji dokumentarac »Bowling for Columbine«, gdje se bavi američkom opsjednutošću vatrenim oružjem, a njegov posljednji dokumentarac »Fahrenheit 9/11«, izrazito orijentiran protiv Bushove politike, pobijedio je u Cannesu. Znajući sve to nije ugodno biti u Blairovoj koži tim više jer ga Moore u svojim intervjuima apostrofira kao glavnog krivca za tragična iračka zbivanja.</p>
<p>»Blaira držim mnogo odgovornijom osobom za sve ono što se dogodilo u Iraku, nego što to mislim za Busha«, kazao je tako Moore u jednom razgovoru s Reutersovim novinarom.</p>
<p>»Blair je pametniji, više je upućen u stvari i nije idiot. Jednostavno ne znam što radi s tim tipom«, rekao je tada Moore čudeći se Blairovom odnosu s američkim predsjednikom kojeg u svom filmu optužuje za veze s Osamom Bin Ladenom te za manipulaciju Amerikancima u slučaju napada na Irak. </p>
<p>»Blaira sam izostavio u svom zadnjem filmu jer sam se želio fokusirati baš na Busha, ali isto tako mislim da Blair i Britanci zaslužuju vlastiti film«, objašnjava Moore. </p>
<p>Na kraju je dodao kako se nada da će Amerikanci ići u kina pogledati »Fahrenheit 9/11« prije nego li izađu na izbore i ponovno glasaju za Busha. Film bi se nakon problema s distribucijom konačno trebao početi prikazivati krajem lipnja, a nakon toga ga će pružiti potporu predsjedničkom kandidatu Johnu Kerryju kojemu je također poručio da ga »ima na oku«. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Glazbeni veterani u akciji</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Nekad iznimno popularni dvojac Simon i Garfunkel najavio je kako planira uskoro izdati novu zajedničku pjesmu, prvi put nakon tri desetljeća. Uz njih dvojicu i veteranska glazbena obitelj Jackson najavljuje okupljanje svojih članova, koji će pod imenom Jackson 5 snimiti novi album. </p>
<p>Kako je objavio britanski dnevnik Sun, pjesma dvojca, najpoznatijeg po skladbi »Mrs Robinson«, u filmu »Diplomac«, zove se »Citizen of the Planet«, a njen je autor Paul Simon. Skladba ovog 62–godišnjeg glazbenika prvi je put objavljena na američkim radijskim postajama u subotu, u sklopu promocije njihove turneje. </p>
<p>Što se tiče klasičnog »Motown« kvinteta Jackson 5, oni su najavili svoj prvi projekt od 1984. godine, kada je objavljen album »Victory«, a na njemu bi se trebala okupiti cijela dinastija Jackson uključujući i najpopularnijeg člana Michaela. »Već radimo u studiju na nekim idejama, a okupili smo i nove autore te producente«, otkrio je najstariji brat Jackie. </p>
<p>Ovaj uspješan band se raspadao paralelno kako je rasla popularnost najistaknutijeg člana Michaela, a zadnji su se put okupili 83. godine. Zanimljivo kako na njihovom najnovijem albumu surađuje R. Kelly, koji baš poput njihova brata Michaela, iza sebe ima već nekoliko tužbi za pedofiliju.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Skandinavija na udaru jeftinog alkohola</p>
<p>OSLO</p>
<p> – Dok neki Skandinavci nazdravljaju novom proširenju EU, jeftini alkohol izaziva velike glavobolje nordijskim vladama. Otkad je Helsinki 1. ožujka, u okviru priprema za ulazak Finske u EU, skresao alkoholne poreze za čak 33 posto, finska je policija zabilježila povećanje nasilja izazvanog alkoholom i broja prekršaja vožnje u pijanom stanju. Norveška ministrica socijale tvrdi da se i njezina zemlja suočava sa sve većim problemom alkoholizma. Otkad su baltičke zemlje pristupile EU, skupine Finaca odlaze na tzv. »relije votke« u susjednu Estoniju, gdje supermarketi prodaju lokalne alkoholne proizvode za samo 4,5 eura po litri i to – 24 sata dnevno. Prije 1. svibnja, Finci su iz inozemstva mogli unijeti samo litru likera i 16 litara piva, no otkad je Estonija ušla u EU, ograničava ih tek veličina njihova vozila.</p>
<p>Iako su dosad pili manje alkohola nego kontinentalni Europljani, Nordijci ga uživaju sve više. »Ne da nismo odustali od opijanja vikendima, već smo sad s kontinenta preuzeli i naviku pijuckanja svaki dan«, objašnjava ministrica. U susjednoj Estoniji Finci najviše uživaju u piću »Viru Valge«, koje košta šest eura po boci, a u prodaji su se odnedavno našle i trolitrene boce, kako bi zadovoljila povećane zahtjeve tržišta. Finska i Danska, obje članice EU, srezale su poreze na alkohol kako bi se što uspješnije borile protiv shoppinga preko granice. Također članica, Švedska, i ne-članica Norveška, pod pritiskom su da ih u tome slijede. Trenutno boca od 0,7 litre »Absolut Vodke« u Norveškoj košta 37, u Švedskoj 30, a u Danskoj i Finskoj 19 dolara. Neki finski političari, međutim, smatraju da bi poreze opet trebalo povećati kako bi se pokušao usporiti nagli porast prodaje alkoholnih pića. No, norveški potrošači koji od 1. svibnja trajektima odlaze po jeftino piće u Dansku stvarajući velike prometne gužve kako bi došli do jeftinijeg pića, s time se ne slažu. U Norveškoj još nema službenih statistika, ali banke tvrde da je broj Norvežana koji su provukli svoje kreditne kartice kroz terminale švedskih blagajni za 67 posto veći nego u isto vrijeme lani. »Suočeni smo s velikom dilemom. Kad pogledamo što se oko nas događa, vidimo da nordijski način 'slamanja' opijanja porezima i ograničenjima gubi efekt. Moramo pronaći nove načine za napadanje ovog problema«, kažu u norveškoj vladi. Jeftin alkohol također prijeti darežljivom nordijskom socijalnom sustavu, po principu »od kolijevke pa do groba«. Narod je tradicionalno prihvatio visoke poreze na alkoholna pića, koji su pomogli sprječavanju širenja alkoholizma. »Pitanje je koliko ćemo dugo moći imati toliko veće poreze od susjeda. Pritisak raste«, tvrdi norveški ministar financija. Vlada na čelu s premijerom, luteranskim svećenikom Kjellom Magneom Bondevikom, poreze na alkohol skresala je za 25 posto, no oni su i dalje – najviši u Europi. Četiri i pol milijuna Norvežana godišnje plate oko 15 milijardi kruna, dok cijeli proračun države iznosi 715 milijardi. S obzirom da je treći po redu svjetski izvoznik nafte, Norveškoj novac ne treba.</p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Na kuću u Novom Zelandu pao meteorit vrijedan 40.000 kuna</p>
<p>AUCKLAND</p>
<p> – Novozelanđanka Brenda Archer drži nesvakidašnjega gosta koji joj je u subotu stigao iz svemira. Meteorit veličine grejpa, težak 1,3 kilograma, probio je krov njezine kuće u Aucklandu, potom se odbio od kauča natrag do stropa i onda se smirio ispod računala. U času eksplozije šokirana Brenda u kuhinji je pripremala doručak, dok se njezin jednogodišnji unuk na mjestu meteoritova pada igrao tek nekoliko minuta ranije.</p>
<p>»Bila sam u kuhinji, a onda odjednom kao da je eksplodirala bomba. Ništa nisam mogla vidjeti od prašine i dima«, ispričala je vidno šokirana Brenda.</p>
<p>»Njezin« meteorit ukupno je deveti nađen na području Novoga Zelanda, ali tek prvi koji je pao na kuću. Slijedeći savjete stručnjaka, obitelj Archer suši kamenčić iz svemira u pećnici, a potom će ga prodati ili darovati muzeju. Stručnjaci vjeruju da taj komadić nekog asteroida vrijedi čak i više od 6300 dolara.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dopisnici pobijedili na »Novinarskoj fiumanki«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Na buri jačine 30 čvorova, ispred riječke je luke u nedjelju održana prva »Novinarka fiumanka« na kojoj je pobijedila posada Press Sailing Teama Kvarner, sastavljena od novinara Dnevnika, Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Večernjeg lista i Vjesnika sa skiperom Davorom Perovićem. Drugo mjesto osvojila je posada Media Sailing Teama, treća je bila posada Kanala RI i Primorskog radija, dok se posada Novog lista, iako najavljena, nije pojavila na startu regate. </p>
<p>Jedrilo se na Elanima 31, a s obzirom na jak vjetar, regata je bila dosta zahtjevna, pa su brodovi postizali <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i veću od 10 čvorova. Pobjednik je dobiven u samoj završnici regate. </p>
<p>Odlučeno je da to natjecanje preraste u međunarodno, a u sklopu riječke međunarodne regate »Fiumanka«. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Industrijska baština kao kulturni kapital </p>
<p>Po uzoru na druge ustanove u svijetu koje se bave istraživanjem i zaštitom industrijske arhitekture, riječka Udruga »Pro Torpedo« organizirala je Dane otvorenih vrata riječkog industrijskog nasljeđa / Sudbina velikih tvroničkih hala bivše tvornice torpeda još uvijek je neizvjesna / Tvornica papira u stečaju zamišljena je kao moguća zona kulturnih sadržaja, a dijelom i uslužnih, dok će određeni pogoni zadržati proizvodnu djelatnost</p>
<p>Industrijska baština danas se smatra ravnopravnim dijelom svjetskog kulturnog nasljeđa. Stoga je, po uzoru na brojne druge ustanove u svijetu koje se bave njenim istraživanjem i zaštitom, riječka Udruga »Pro Torpedo«, predvođena Miljenkom Smokvinom, nedavno organizirala »Dane otvorenih vrata riječkog industrijskog nasljeđa«, čime je građanima omogućen pogled u unutrašnjost nekadašnjih tvorničkih giganata koji su sve donedavno bili ograđeni žicom.</p>
<p>Riječki arhitekti, povjesničari umjetnosti i brojni drugi kulturni djelatnici prošle su godine digli dosta medijske buke, kada je, prilikom prezentacije modernizacije luke, što sa 155 milijuna dolara kreditira Svjetska banka, rečeno »da taj projekt predviđa i rušenje iznimno vrijednih skladišta, među kojima su i prva skladišta sa armirano-betonskim konstrukcijama u Europi«.</p>
<p> »Grad nije promijenio stav, jer naš stav je od početka da se skladišta ne ruše. Postoji kompleksna dokumentacija i zapisnici sa sastanaka s predstavnicima Svjetske banke, koji potvrđuju naše inzistiranje da se razgovara o mogućnostima očuvanja svih, ili bar dijela tih skladišta. Na to što neki imputiraju suprotno i manipuliraju činjenicama, nažalost, ne mogu utjecati«, izjavio je riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel.</p>
<p>Nedvojbeno je kako je veliki dio stručne javnosti Rijeke trenutačno angažiran kako bi se priča o Luppisu i Whiteheadu – izumiteljima torpeda, što bolje prodala inozemnim gostima kojima Rijeka više nije samo tranzitni grad na putu prema staroj dami Opatiji, ili nekom drugom sjevernojadranskom odredištu.</p>
<p> U bivšoj tvornici torpeda koja je na više od 30.000 četvornih metara prostora smještena na samoj morskoj obali, ove će godine biti izgrađena kompletna infrastruktura što je preduvjet revitalizacije tog područja. Sudbina velikih tvorničkih hala bivše tvornice torpeda još uvijek je neizvjesna, tim više što grad nije njen stopostotni vlasnik.</p>
<p> No, prostornim planovima ostavljen je prilično veliki spektar mogućih namjena. U dijelu tog kompleksa sigurno će se zadržati i proizvodne djelatnosti, a u drugom je predviđena ribarska lučica s burzom ribe. U zoni velikih hala predviđena je sajamska djelatnost, te ugostiteljsko-trgovačko-rekreativna zona. Već je poznato da će tu biti prostora i za Muzej torpeda. Naime, u svojoj 150-godišnjoj tradiciji tvornica torpeda tehnološki je obilježila Rijeku. Tu se kupovala licencija za proizvodnju i upravo je tu bilo svjetsko središte najmodernije industrije. Njeni radnici pripadali su »eliti« radničke klase, a priče o preciznim tvorničkim majstorima i danas žive u Rijeci.</p>
<p>Drugi veliki tvornički kompleks koji je ovih dana Riječanima otvorio svoja vrata je Rafinerija šećera, izgrađena nizozemskim kapitalom 1750. godine na poticaj grofa Choteka i kompanije Arnoldt/Co. Danas je taj kompleks tlocrtne površine zgrada i parka od približno 17.000 četvornih metara, potpuno utopljen u živu poslovno stambenu zonu Brajde, udaljen nekoliko stotina metara od mora. Od 1830. do 1848. godine zgrade bivše Šećerane zbog velikih su prostorija služile kao vojarne, a 1851. prenamijenjene su u Tvornicu duhana koja radi do 1945. godine.</p>
<p> Potom je u istom prostoru egzistirala Tvornica motora i traktora »Rikard Benčić«. Prema javnom natječaju koji je 1998. – 1999. godine raspisao Urbanistički odjel riječke Gradske uprave, cijelo područje bivše tvornice »Rikard Bančić« zamišljeno je kao komercijalno-kulturni centar. U tzv. T-objekt će nakon preuređenja useliti riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti površine oko 9.000 četvornih metara. Uvjet je konzervatora da se sačuva izvorna zgrada, što su arhitekti uvažili. Naime, ta Upravna zgrada Šećerane bila je jedna od najvećih tvorničkih zgrada na našoj obali, a čini se i u ovom dijelu Europe, sa baroknim detaljima pročelja i figuralnim ukrasima portala, monumentalnim stubištem i reprezentativnim prostorijama za prijem oslikanih u stilu jozefinskog Zopfbaroka, s tragovima rokokoa i klasicizma.</p>
<p>Treći industrijski kompleks iznimno vrijedne industrijske povijesti i arhitekture je Tvornica papira u stečaju, smještena u dolini Rječine. Planskom dokumentacijom zamišljena je kao moguća zona kulturnih sadržaja, a jednim dijelom i uslužnih, dok će određeni pogoni zadržati proizvodnu djelatnost. Grad je već kupio izvor, a ovih dana trebalo bi biti potpisan ugovor o kupnji dijela u kojem će se za vrijeme Riječkih ljetnih noći održavati kazališne predstave. Taj dio trebao bi se prenamijeniti u kulturno-ugostiteljske svrhe.</p>
<p> Tu je tvornicu utemeljio riječki patricij Ljudevit Andrija Adamić 1821. u dolini Rječine. Suočen s nedaćama, prodao ju je 1827. poduzetnicima Walteru Craftonu Smithu i Charlesu Meyneru koji su je modernizirali. Tu je 1833. godine postavljen prvi parni stroj u Hrvatskoj i na Balkanu. Ta postrojenja i danas tvore cjelinu bidermajersko-klasicističkih obilježja. Krajem 60-ih godina 19. stoljeća tvornički sklop koji se rasprostire u obliku slova L, prateći prirodni tok Rječine, ima 40 zgrada i 5 parnih strojeva, a to su ujedno bile i godine najvećeg procvata Tvornice papira.</p>
<p> U njoj je 1972. godine proradila prva i jedina jugoslavenska tvornica parafinskih šibica. Po količini proizvedenog cigaretnog papira tvornica 1991. zauzima drugo mjesto u Europi, zapošljavajući 1.150 radnika. Najveći dio proizvodnje, čak 80%, namijenjen je izvozu. Potom su uslijedila ratna i poratna vremena, gubitak tržišta, otpuštanje radnika i napokon zatvaranje pogona. Najveći problem je što većina bivših riječkih industrijskih giganata nije u vlasništvu grada, već tvrtki u stečaju, a novi vlasnik bit će onaj tko će ih kupiti temeljem javnih nadmetanja.</p>
<p>»Zainteresirani smo za očuvanje svih tih prostora, ali s time da im se dade nekakva funkcija, da jednim dijelom ostvaruju dobit kojom će se svi ti prostori moći održavati i financirati, jer to ne mogu biti samo sredstva grada«, kazao je gradonačelnik Obersnel. Za revitalizaciju svega toga nužno je osigurati iznimno velika sredstva. Među zainteresiranim kupcima su domaće i strane tvrtke, potvrdio je Obersnel, ne želeći precizirati o komu je točno riječ.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Blistavi završetak sezone</p>
<p>Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Milana Horvata izvela Četvrtu simfoniju Čajkovskog / Fluid kojim veliki dirigent djeluje na svirače postoji i danas </p>
<p>Drugim dijelom svog posljednjeg pretplatničkog koncerta u petak u Dvorani »Lisinski« Zagrebačka je filharmonija blistavo završila sezonu. Taj doživljaj pripao je pretplatnicima »Bijele oktave« koji su dugotrajnim pljeskom i povicima odobravanja nagrađivali počasnog šef-dirigenta Milana Horvata i njegov orkestar. Kažemo s pravom njegov, jer je u svojoj dugoj karijeri bio i na čelu tog orkestra i s njime u ranijim razdobljima ostvario sjajne uspjehe i na inozemnim gostovanjima.</p>
<p> No fluid, kojim veliki dirigent djeluje na svirače postoji i danas. Već u visokoj životnoj dobi, Milan Horvat polako se približava dirigentskom postolju, a onda, makar i sjedeći, odjednom živne i upravlja izvedbom upravo mladenački poletnim kretnjama, kao i uvijek precizan u znakovima.</p>
<p> Zahvaljujući ostvarenoj disciplini i zalaganju glazbenika slušali smo upravo antologijsku izvedbu Četvrte simfonije Čajkovskog, s krasno interpretiranom pijevnom tematikom i tečno odsviranim gradivom s dirigentovim naglašavanjem brzih odlomaka, pogotovo u finalu djela. A poslastica za sebe bio je scherzo s ostinatnim, savršeno preciznim pizzicatom gudača i radosnim udjelom najprije drvenih, a zatim limenih puhača u predasima trija.</p>
<p> Na početku večeri izvedena je kraća Bachova kantata BWV 60, djelo namijenjeno religioznom razmišljanju i neprikladno za koncertni program. Za izvedbu s malim orkestralnim sastavom, pored zbora »Goranovaca«, angažirano je troje solista Talijana: altistica tamnog, ali jednoličnoga glasa, jedan pjevač nesigurnih kontratenorskih manira i u dionici basa solo jedan bariton slabo čujnih dubina. </p>
<p> Slijedio je prekrasni Violinski koncert Albana Berga s kojim se u nas popularni violinist Julian Rachlin ogledao prebirući široko naslaganim notama. Već u tom djelu maestro Milan Horvat vodio je izvedbu mirnoćom glazbenog mudraca, čime je poslije toga u simfoniji Čajkovskog, dirigirajući napamet, ponovno dokazao da glazbu nosi duboko u sebi. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bljesak nadrealističkoga magneta</p>
<p>»Ludu ljubav« nadahnula je Jacqueline Lamba, druga Bretonova supruga i majka njegova jedina djeteta, a djelo je neobična sprega autentičnoga ljubavnog iskustva i pjesničke imaginacije čovjeka koji je obilježio nadrealizam</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zamalo sedam desetljeća proteklo je od prvoga izdanja knjige francuskoga pjesnika, pripovjedača i kritičara, glavnoga teoretičara nadrealizma Andréa Bretona – »Luda ljubav«, koja se u hrvatskoj kulturi i književnosti pojavljuje zahvaljujući prevoditeljici Višnji Machiedo i riječkome nakladniku »Adamiću«. No kako se moglo čuti ovih dana u Hrvatskom kulturnom klubu na predstavljanju toga djela – svjedočenja o ljubavi koju je pisac stvarno proživio, ono je i u našem vremenu suvremeno jer je nadrealizam danas manje stilsko opredjeljenje, a više način suprotstavljanja banalizaciji duha.</p>
<p> »Luda ljubav« je, kako pojašnjava Višnja Machiedo, neobična sprega autentičnoga ljubavnog iskustva (nadahniteljica knjige je Jacqueline Lamba, druga Bretonova supruga i majka njegova jedina djeteta – kćeri nazvane Aube, tj. Zora) i pjesničke imaginacije, interpretativne raščlambe i dalekosežne teorijske misli, lirskih izljeva i hermeneutike.</p>
<p> – »Luda ljubav« jedna je od onih knjiga koja se čita s olovkom u ruci i ne dopušta da je napustimo. Ona je govorenje o ljubavi samoj njom samom, igra rubovima književnih oblika, bljesak nadrealističkoga magneta. Ljubav kod Bretona nije samo pozivanje na osjetilna stanja, već se ona krije i u intuitivnom, u sumnji, u rubu, u povjerenju u sebe, u svjetlosnoj patnji – istaknula je dr. Tea Benčić-Rimay pohvalivši, kao i ostali predstavljači, briljantan prijevod Višnje Machiedo.</p>
<p> Ono što tu knjigu, po njezinu mišljenju, čini začudnijom i literarnijom od Bretonova »Manifesta nadrealizma« i »Nadje«, je struktura teksta, komponirana jungovskom koncepcijom, to jest onom koja se sluti. Riječ je, zapravo, o osmozi eseja i duge pjesme u prozi.</p>
<p> O aktualnosti i svježini Bretonove »Lude ljubavi« svjedoče i činjenice da su temeljne riječi nadrealizma, a to su ljubav, sloboda i san, ključne riječi i ove epohe, te novi prijevodi što ih doživljava to djelo – kazala je dr. Sibila Petlevski. Filozof Žarko Paić ističe, pak, da nam ta Bretonova knjiga djeluje kao nesuvremeni tekst, jer ne pretpostavlja samo automatsko pisanje i poniranje u nesvjesno, nego i jedan višestruki diskurs, koji je teško definirati, a u predstavljanju knjige sudjelovali su i urednik Milan Zagorac te dramski umjetnici Rene i Sven Medvešek.</p>
<p>Sandra Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Lustig predsjednik žirija u Puli</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ugledni svjetski producent Branko Lustig predsjedavat će ovogodišnjim, 51. festivalom igranog filma u Puli. Lustiga je predsjednikom ocjenjivačkog suda imenovao ministar kulture mr. Božo Biškupić. »Izuzetno je zadovoljstvo što je vrstan producent svjetskog ugleda prihvatio to imenovanje. Branko Lustig osoba je na koju kako je i sam rekao, možemo računati i pri donošenju Zakona o filmu koji se priprema u Ministarstvu kulture«, rekao je ministar Biškupić. »Unatoč brojnim obvezama sa zadovoljstvom prihvaćam povjerenje koje mi je ukazao ministar Biškupić. Upoznat sam s filmovima koji će biti prikazani na ovogodišnjem Festivalu, no smatram kako bi bilo izvrsno kada bi se uvela i neka jača nagrada«, kazao je Branko Lustig. </p>
<p>(D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Fine mrtve djevojke« u NJemačkoj</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Počela je velika njemačka kinodistribucija hrvatskog igranog filma »Fine mrtve djevojke« redatelja Dalibora Matanića, koja će trajati sljedećih nekoliko mjeseci u više od 400 njemačkih kinodvorana. Film nastao u koprodukciji Alka filma i HRT-a distribuirat će tvrtka Globus film pod naslovom »Schoene tote Maedchen«. Film je sinkroniziran na njemački jezik te se krajem prošlog tjedna počeo prikazivati u Berlinu i Münchenu. Film je predstavljen kao djelo nove hrvatske kinematografije koje se bori protiv nesnošljivosti i ljudskog zla. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Počinju 3. lošinjski dani bioetike</p>
<p>MALI LOŠINJ</p>
<p> – U Malome Lošinju u ponedjeljak započinju 3. lošinjski dani bioetike, a ta će znanstveno-kulturna manifestacija potrajati do 16. lipnja. U sklopu ovogodišnjih Dana bioetike održat će se dvije znanstvene manifestacije – međunarodni simpozij o stalnoj temi »Bioetika i nova epoha«, na kojemu će sudjelovati 60-ak znanstvenika iz desetak zemalja, te okrugli stol »GMO i biološki suverenitet«, a biti će popraćeni s nekoliko kulturno-umjetničkih događanja. Ambicija je okruglog stola, po riječima prof. dr. Ante Čovića, supredsjedatelja Organizacijskoga odbora, da pronikne u dublje slojeve problema za koji je hrvatska javnost prilično senzibilizirana – problema genetski modificiranih organizama i njihova uključivanja u prehranu. </p>
<p>(S. V. A.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatskoj s igračem više mršavi bod i samo pusta nada u četvrfinale </p>
<p>Hrvatska je od 50. minute imala igrača više nakon što je Johann Vogel, jedan od bitnijih igrača švicarske selekcije, zaradio drugi žuti karton, i to zbog - napucavanja lopte za vrijeme prekida. Međutim, niti na trenutke nismo mogli osjetiti koja to momčad ima igrača više </p>
<p>LEIRIA</p>
<p> – Iako su gotovo cijelo drugo poluvrijeme imali igrača više, hrvatski nogometaši ipak nisu uspjeli pobijediti Švicarsku u svome premijernom nastupu na ovogodišnjem Europskom prvenstvu. U dvoboju prvog kola B skupine Hrvatska i Švicarska odigrale su bez pogodaka i tako praktički odagnale sve iluzije o eventualnom plasmanu u drugi krug u kojem se još moraju namjeriti na dva velika favorita - Francusku i Englesku.</p>
<p> Hrvatska je od 50. minute imala igrača više nakon što je Johann Vogel, jedan od bitnijih igrača švicarske selekcije, zaradio drugi žuti karton, i to zbog - napucavanja lopte za vrijeme prekida. Desetak minuta kasnije Barić je iz igre izvukao Šimića i ubacio Srnu ostavivši tako na terenu formaciju s jednim braničem manje. Međutim, niti na trenutke nismo mogli osjetiti koja to momčad ima igrača više. Švicarci su imali kudikamo izraženije prilike. Hakan Yakin je i slobodnog udarca sa 30 metara poslao loptu pored vrata, a slično je učinio i Huggel 13 minuta prije kraja. U tim se trenucima doista činilo da će lopta odsjesti u mreži, no Butina ju je jedva nekako uspio skrenuti u korner. I Hakan Yakin je pet minuta kasnije načinio nered u Butininom kaznenom prostoru i sva je sreća za Barićevu selekciju što je Robert Kovač u posljednji trenutak uspio blokirati taj udarac.</p>
<p> Ipak, najzanimljiviji trenutak utakmice bio je u 70. minuti kad je malo nedostajalo da Švicarci sami sebi zabiju gol. Lopta je, prilikom bezazlenog vraćanja lopte vrataru, preletjela Stiela, no on ju je uspio nekako uštopati pred samom gol-crtom.</p>
<p> Barićeva je selekcija, inače, od samoga starta zaigrala shodno i najavama - otvoreno s praktički četvoricom napadača. Uz isturenoga Šokotu i koji korak povučenijeg Pršu, te uz ofenzivne bokove Mornara i Olića hrvatska je reprezentacija žestoko jurnula ka Stielovim vratima. Ipak, nije to bila ni približno tečna igra kakvu su Barićevi izabranici prikazali u nedavnoj prijateljskoj utakmici protiv Danske u Kopenhagenu. Istina je da su Hrvati većim dijelom utakmice boravili na švicarskoj polovici terena, ali pritom ipak nisu olako uspijevali doći u prilike za pogodak. Štoviše, u prvih pola sata igre najizrazitije su prilike kreirali upravo - Švicarci.</p>
<p> Prvo je Frei opalio pravu »bombu« s vrha kaznenog prostora, Butina je jedva nekako uspio odbiti loptu, koju je Šimić srećom uspio dohvatiti prije Chapuisata. Desetak minuta kasnije Haas je glavom, nakon udarca iz kuta, okrznuo loptu s vrha peterca i ona je prohujala pored vrata. Da ju je samo malo bolje zahvatio, teško je vjerovati da se Butinina mreža ne bi zanjihala. Prethodno je Hakan Yakin pokušao sa 20-ak metara, ali to je tek bilo dobro zagrijavanje za Butinu.</p>
<p> Hrvatska je, pak, svoje ofenzivne nakane pokazala već u drugoj minuti, kad je Šokota izborio prekršaj u zoni šuta. No, Bjelica je iz slobodnog udarca sa 20-ak metara iskosa pogodio - Stiela. Najveću je priliku imao Ivica Olić. Nakon pomalo zbunjujuće reakcije švicarskog vratara Olić je glavom pogodio - prečku. Prethodno je Bjelica izveo slobodan udarac s desne strane, Šimunić je glavom sa sedam metara prilično nezgodno pucao, lopta se odbila od trave i tako zbunila Stiela, koji ju je jedva nekako izbio s gol-crte, ali samo do tri metra udaljenog Olića koji je, eto, promašio cilj. Dvije minute ranije je i Niko Kovač pokušao glavom s također tri metra, ali nije uspio zahvatiti loptu kako je želio. Potkraj prvog dijela se dodatno okuražio i raspalio sa čak 30 metara, i to malo preko vrata.</p>
<p> Kako god bilo, nakon ovakvoga rezultata i ovakve igre hrvatske reprezentacije gotovo je nemoguće povjerovati da postoje i najmanji izgledi za njenim plasmanom u drugi krug EP-a.</p>
<p> l Stadion »Magalhaes Pessoa«</p>
<p>HRVATSKA– ŠVICARSKA 0-0</p>
<p>HRVATSKA: Butina 6,5 – R. Kovač 6,5; Šimić 6 (od 61. Srna 5), Šimunić 6, Živković 6 – Mornar 5,5, N. Kovač 5, Bjelica 5,5 (od 74. Rosso -), Olić 5,5 (od 46. Rapaić 5,5) – Pršo 5,5; Šokota 5,5</p>
<p>ŠICARSKA: Stiel 6,5 – Haas 6, M. Yakin 6,5, Müller 6,5, Spycher 6 – Huggel 6, Vogel 5, Wicky 6 (od 83. Henchoz -); H. Yakin 6 (od 87. Gygax -), Frei 6 – Chapuisat 5,5 (od 54. Celestini 6)</p>
<p>SUDAC: Batista (Por) 5,5; GLEDATELJA: 25.000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pršo, Bjelica, Rapaić, Živković, Mornar; Vogel, Huggel, Stiel</p>
<p>CRVENI KARTON: Vogel (50. - drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jörg STIEL</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kus u AEK, Krasić u Panellinios </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je trener Cibone Dražen Anzulović kazao kako će o mogućim pojačanjima prvo razgovarati sa svojim igračima kojima je istekao ugovor, neki cibosi nisu dijelili trenerovu viziju, nego su već otišli iz Savske, pet dana nakon što su »vukovi« osvojili 12. naslov hrvatskog prvaka. Prve su »lastavice« koje su iz »tornja« krenule prema jugu Davor Kus i Bariša Krasić. </p>
<p>Kako se i spominjalo za vrijeme finala doigravanja, odredište Cibonina dvojca je Grčka, čija je liga, uz talijansku i španjolsku, najjača u Europi. Davor Kus novo je pojačanje AEK-a, dok se Bariša Krasić skrasio u Panelliniosu. </p>
<p>Grci su mogli dobro upoznati Davora Kusa, jer je Cibona dvije godine u nizu igrala s atenskom momčadi u istoj euroligaškoj skupini. Ovo je prvi inozemni transfer za 26-godišnjeg Riječanina koji je u Ciboni igrao četiri sezone. </p>
<p>Reprezentativac BiH Bariša Krasić postao je član novog prvoligaša Panelliniosa. Krasić je u Ciboni, u koju je došao iz čitlučkog Brotnja, proveo tri sezone. Spomenimo da je za Panelllinios prošle sezone od poznatijih igrača igrao Mario Kraljević, Splićanin sa slovenskom putovnicom. </p>
<p>Anzulović je tako ostao bez dvojice pouzdanih igrača koji su imali značajnu ulogu u momčadi. </p>
<p>– Kao trener ne mogu utjecati na odlaske igrača, svatko ide tamo gdje misli da će mu biti bolje. Kus i Krasić bili su u mojim kombinacijama za sljedeću sezonu, kratko je kazao Cibonin strateg. </p>
<p>Odlaskom Kusa, hrvatski će se doprvak morati dati u žurnu potragu za novim razigravačem, jer je Riječanin bio omiljen kod svih trenera, miran i samozatajan, dobar obrambeni igrač, odličan u ulozi zamjene za prvog razigravača, u ovom slučaju Scoonieja Penna. Bariša Krasić u Ciboni je bio jedan od rijetkih igrača, koji može igrati izvana i pod košem, a takvih nema mnogo na košarkaškom tržištu. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Juraj Šebalj pobjednik Ina Delta relija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski vozač Juraj Šebalj i njegov suvozač Toni Klinc u Subaru Imprezi pobjednici su ovogodišnjeg Ina Croatia Delta relija. Posada AK Delte dominirala je tijekom oba dana sa šest pobjeda u 17 brzinskih ispita i zasluženo ostvarila prvu domaću pobjedu nakon 1995. godine kad je Deltu osvojio Niko Pulić. </p>
<p>– Bili smo sto posto koncentrirani jer nismo željeli napraviti pogrešku koja bi nas mogla stajati eventualnog naslova, rekao je Šebalj nakon utrke. Drugo su mjesto osvojili Česi Josef Petak i Alena Benešova u Peugeotu 306 sa zaostatkom od 40 sekundi, a treća je slovenska posada Tomaž Kaučić i Jernej Korpar u Subaru Imprezi s gotovo tri minute zaostatka za našom posadom. Od 71 posade, koliko ih je startalo na ovogodišnjem reliju, na cilj ih je nakon dva dana i 17 zahtjevnih brzinskih ispita stiglo samo 39.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ullrichu prva etapa u Švicarskoj</p>
<p>BEROMUENSTER</p>
<p> – Nijemac Jan Ullrich pobjednik je prve etape ovogodišnje biciklističke utrke »Tour de Suisse« (2. HC kategorija) vožene od Surseea do Beromuenstera u dužini od 176 kilometara.. Ullrich, komu je ova utrka glavna proba za »Tour de France«, u završnom sprintu petorice vozača bio je brži od trojice domaćih vozača, Camenzinda, Jekera i Zampierija, te Španjolca Canade.</p>
<p> • REZULTATI: 1. Jan Ullrich (Njem/T-Mobile) 4:07:56, 2. Oscar Camenzind (Švi/Phonak) isto vrijeme, 3. Fabian Jeker (Švi/Saunier Duval) isto vrijeme, 4. Steve Zampieri (Švi/Vini Caldirola) isto vrijeme, 5. David Canada (Špa/Saunier Duval) isto vrijeme, 6. Alexandre Moos (Švi/Phonak) 15, 7. Aleksandar Vinokurov (Kaz/T-Mobile) 15, 8. Aleksandar Kolobnev (Rus/Domina Vacanze) 15, 9. Grischa Niermann (Njem/Rabobank) 15, 10. Christophe Detilloux (Bel/Lotto-Domo) 15... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tomislav Hohnjec osvojio Svjetski kup </p>
<p>MUOTATHAL</p>
<p> – U posljednjoj utrci Svjetskog kupa u spustu na divljim vodama, održanoj u švicarskom Muotathalu u disciplini C-1 sva tri prva mjesta pripala su hrvatskim predstavnicima. Pobijedio je Tomislav Lepan ispred Tomislava Hohnjeca i Igora Gojića. Tomislav Hohnjec ovim je drugim mjestom osvojio Svjetski kup. Glavni Hohnjecov konkurent, Talijan Vladi Panato nije nastupio, te je time Tomislavu osigurao pobjedu. Drugi u ukupnom poretku je Panato, a treće mjesto je pripalo Tomislavu Lepanu. U disciplini C-2 treći su bili Mario Peček i Robert Rauš čime su osvojili treće mjesto u ukupnom poretku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjeda odbojkašica, poraz odbojkaša</p>
<p>JABLONEC/MINSK</p>
<p> – U sedmom kolu Europske lige hrvatski odbojkaši doživjeli su peti poraz. Česi su na domaćem terenu bili bolji sa 3-0 (25-21, 25-22, 25-18). Hrvatske odbojkašice bile su uspješnije. U trećoj utakmici Europske B lige u gostima su bile uspješnije od Moldavije sa 3-0 (25-12, 25-20, 25-15). Igračicama Ivice Jelića ovo je druga pobjeda u skupini. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvati trčali, ali bez lopte </p>
<p>Hrvatska nije uspjela. Iako je gotovo cijelo drugo poluvrijeme igrala s igračem više naša reprezentacija je u razočaravajućem nastupu na svojoj portugalskoj premijeri odigrala protiv Švicarske tek utakmicu bez golova. Ishod je to koji, naravno, Barićevim izabranicima ne daje velike šanse da razmišljaju o sljedećem krugu budući da moraju igrati protiv objektivno jače Francuske i Engleske. Slobodno se može reći da je naša vrsta bolje igrala kada je bila brojčano ravnopravna nego s igračem više. Što je očito pogreška u strategijskim razmišljanima izbornika Barića. </p>
<p>Začuđujuće je kako se rasplinula igra hrvatske reprezentacije u trenutku kada je dobila brojčanu prednost. Isključenje Vogela zapravo je poremetilo koncentraciju naših nogometaša, a Švicarcima dalo dodatnu snagu, pa su tako s igračem manje zaigrali puno dublje prema našem kaznenom prostoru. I umjesto da Hrvati dođu u poziciju materijalizirati brojčanu nadmoć jedva su loptu održavali u nogama. Tako da nisu ni dominirali. Nego naprotiv, u pojediniim trenucima s igračem više naš zadnji red morao je loptu vraćati vrataru pred upornim Švicarcima, što je izazivalo ljutnju brojnih i razočaranih hrvatskh navijača. </p>
<p>Radna momčad poput naše doista ne zna kako bi zadržala loptu, pa čak i s igračem više. Igra isključivo preko bokova, koliko puta smo to ponovili, isuviše je predvidljiva i nije podobna za igru s igračem više. </p>
<p>Izbornik Barić pokušao je ojačavanjem bokova, u nastavku je umjesto Olića ubacio Rapaića (tek dva-tri centaršuta), a Mornaru je muke pokušao ublažiti Srnom iza njega, koji je ušao umjesto Šimića. I ništa. Jedva smo sačuvali loptu. Niko Kovač nije ništa izgradio, a Bjelica se mučio uopće doći do lopte. Potpuna konfuzija. Nije bolje bilo ni s Rossom umjesto Bjelice. Još neraspoloženi napadači Šokota i Pršo i priča je završena. Tako s čovjekom više Švicarci naprave zbrku u našem kaznenom prostoru, a mi do švicarskog ne možemo ni doći.</p>
<p> Slabo i mučno. A toliko smo očekivali. Nismo dobili ništa!</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Portugal pobjeđuje samo velike</p>
<p>LISABON</p>
<p> - Zeleno-crveno more portugalskih navijača odjednom je preplavljeno - crnom bojom. Brzopotezni pogodak Georgiosa Karagounisa, kojim je Grčka već u sedmoj minuti povela sa 1-0, zaledio je dotad iznimno optimistične i raspjevane portugalske drukere. Grci su na kraju pobijedili sa 2-1 čime su već prvoga dana EP-a žestoko uzdrmali dotad (ne)realno visoke ambicije Luisa Figa i društva koji su se nadali i pohodu na sami tron. Portugalski izbornik, Brazilac Luiz Felipe Scolari, javno se ispričao Portugalcima.</p>
<p> – Želim se ispričati za ovakav rezultat i za onakvu našu igru, koja nije pratila sjajnu podršku naših navijača. Vrlo mi je teško, tužan sam, a vjerujte da su i igrači uzdrmani ovakvim raspletom. U ovakvim si natjecanjima možete »priuštiti« maksimalno jedan poraz želite li se plasirati u drugi krug. Mi smo taj bonus iskoristili u subotu protiv Grčke, kaže Scolari.</p>
<p> Sljedeću utakmicu Portugal igra u srijedu u Lisabonu protiv Rusije. Scolari, pak, podsjeća da je njegova momčad kreirala samo jednu ozbiljniju priliku prije utješnog pogotka i da je većim djelom utakmice bila gotovo bezopasna za grčku obranu. Dio razloga je i u tome što se Portugalci nisu uspjeli oporaviti od šoka uvjetovanog ranim grčkim pogotkom.</p>
<p> – Praktički na samom početku utakmice poklonili smo loptu Grcima ravno u noge. Našom su se pogreškom domogli vodećeg pogotka i ta je situacija posve razorila našu prepoznatljivu igru, a Grcima ubrizgala golemo samopouzdanje. U drugom poluvremenu je bila ista priča. Ponovno smo načinili pogrešku u dodavanju i Grci su to iskoristili, izborili 11-erac i poveli sa 2-0. Mi smo stvorili neke šansice, ali grčka je reprezentacija bila sjajno organizirana, vješto su se zatvorili i potom jurišali u kontranapade.</p>
<p> Dakako, kompletna je portugalska javnost razočarana premijernim nastupom njihove selekcije na ovom, »domaćem EP-u«. Poraz protiv Grčke naglo je primirio (pretjerane) optimiste.</p>
<p> – Ma, sami su igrači bili suviše optimistični i pretjerano samouvjereni. Bili su presigurni u pobjedu i baš su zato izgubili. Ovako je portugalski krah »dijagnosticirala« jedna od brojnih portugalskih navijačica. Optimistično raspoloženje domaće javnosti uoči EP-a odražavaju i mnoge ankete iz kojih se iščitava podatak da je gotovo trećina Portugalaca vidjela Scolarijevu selekciju na vrhu Europe! Jedan je navijač, pak, na anketno pitanje novinara o razlozima poraza protiv Grčke, zanimljivo dobacio:</p>
<p> – Uvijek pobjeđujemo velike reprezentacije i potom izgubimo protiv onih manjih. Mislim da ćemo pobijediti Španjolsku, ali nisam baš siguran hoćemo li biti bolji i od Rusije.</p>
<p> Dakako, ovaj »sindrom« nerijetko vrijedi i za hrvatsku selekciju, a posebno je bio vidljiv na prošlom Svjetskom prvenstvu u Japanu i Koreji gdje je Hrvatska pobijedila Italiju, a izgubila protiv Meksika i Ekvadora. No, bilo bi vrlo dobro kad bi nas taj sindrom zahvatio i sad. Jer, to bi onda značilo da bi Barićeva družina pobijedila i Englesku i Francusku...</p>
<p> Portugal je, primjerice, na tom istom SP-u poražen u skupini protiv Južne Koreje i SAD-a zbog čega je, dakako, ispao već u prvom krugu. Ovo je, uzgred, bio prvi poraz portugalske reprezentacije u završnicama europskih prvenstava, dok su Grci, s druge strane, upisali - prvu pobjedu!</p>
<p>M. T./Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Oliveira ismijao Scolarija: Pa, kako onda izgleda kada igrate loše!? </p>
<p>Portugalska reprezentacija u nezgodnoj je situaciji. U trenutku je izgubila povjerenje nacije. Već se skidaju brojne zastave s automobila i balkona, a bivši izbornik Oliveira viče: »To je momčad napuhanih zvijezda!« </p>
<p>LEIRIA</p>
<p> - Tisuće limenih glazbi, stotine tisuća vatrometnih raketa i milijuni konfeta bili su spremni za sudjelovanje u velikom slavlju Portugala nakon pobjede u srartnoj utakmici protiv Grčke. Slavlje se pretvorilo u neviđenu tugu, nevjericu, pa u nekim trenucima i očaj. Portugal je doslovce u jednom trenutku zamro. </p>
<p>Portugalski novinari također ne mogu doći k sebi. Dok jedni optužuju nogometaše i izbornika Scolarija (»Favoriti za ispadanje«), drugi dnevnici daju afirmativne naslove poput - »Dignite se«. Novinari analiziraju zašto tako jak sastav padne u utakmici protiv osrednjeg suparnika. »Jesmo li im napravili preveliki pritisak«, pitaju se izvjestitelji nudeći tim pitanjem i odgovor. Jesu! Jer, danas, u suvremenom nogometu lakše je igrati na strani, nego kod kuće. </p>
<p>Portugalska reprezentacija u nezgodnoj je situaciji. U trenutak je izgubila povjerenje nacije. Već se skidaju brojne zastave s automobila i balkona koje su ljudi od Porta do Fara tako naivno istakli.</p>
<p>- To je momčad napuhanih zvijezda, grmi bivši izbornik Oliveira, dočim aktualni izbornik, Brazilac Scolari tvrdi kako momčad nije imala sreće iako je igrala dobro.</p>
<p>- Kako onda izgleda loš nastup, ismijava se sa Scolarijem Oliveira. </p>
<p> Sportski je dnevnik Record utakmici Portugala protiv Grčke posvetio prve 22 stranice. Uz brojne analize, statističke podatke, razna mjerenja i izjave, Record traži od nacionalne vrste da zaboravi ovaj poraz. »Ustanite i nastavite hrabro. Pokažite svijetu da Portugal ima dobru momčad«, piše Record. </p>
<p>Na naslovnici Correio da Manha nudi fotografiju Louisa Figa koji se drži za glavu, uz naslov »Razočarali«. »Portugalska je reprezentacija pjevala fado, igrali su tužno i danas smo svi bolesni«, piše da Manha. </p>
<p>Portugalska država uložila je u prvenstvo 800 milijuna eura, Uefa je zadovoljna izgradnjom infrastrukture i organizacijom i bit će zanimljivo vidjeti hoće li se u akciju »spašavanje Portugala« uključiti i »sudačka organizacija« Europskog nogmetnog saveza. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Valeronovih 30 sekundi</p>
<p>FARO</p>
<p> – Samo je 30-ak sekundi trebalo Juanu Carlosu Valeronu da s klupe za zamjene uđe u igru, dotrči do zadanog mu mjesta na terenu i – postigne jedini pogodak na utakmici. Španjolska je u drugoj utakmici prvog dana Europskog prvenstva pobijedila Rusiju sa 1-0 pogotkom Valerona u 60. minuti, samo 30-ak sekundi nakon što je Deportivov nogometaš ušao u igru zamijenivši Fernanda Morientesa. Prethodno mu je Puyol sjajno asistirao, doturivši mu loptu ravno pred noge na kojih sedam, osam metara pred ruskim vratima. Valeron je spretno primirio loptu, efektnim driblingom na travu složio svog čuvara Smertina i smjestio loptu u mrežu.</p>
<p> Valeron je time napokon kapitalizirao silne prodore i prilike svojih suigrača u prethodnih sat vremena igre. Primjerice, Raul je već u drugoj minuti, nadomak peterca, opalio loptu prema vratima, no ona je samo »liznula« stativu. Morientes je, pak, u 36. minuti, nakon furioznog prodora Vicentea, glavom pogodio - Ovčinjikova. Početkom drugog dijela smo vidjeli dvije identične, gotovo kopirane akcije - oba je puta ubacio Etxeberria, no lopta je nakon udaraca glavom Raula, a potom i Morientesa, proletjela pored vrata. Španjolci su ovom utakmicom pokazali da bi napokon na nekom velikom natjecanju mogli nastaviti pobjednički niz započet u kvalifikacijskom ciklusu. Doduše, Rusi su im i te kako prijetili. U posljednjih desetak minuta prvoga dijela Casillasov je peterac bio na pravoj vjetrometini, oba mu je puta paniku kreirao vješti ruski dribler Dmitri Aljenjičev.</p>
<p> • Stadion »Algarve«</p>
<p>ŠPANJOLSKA – RUSIJA 1-0 (0-0)</p>
<p>ŠPANJOLSKA: Casillas – Puyol, Helguera, Marchena, R. Bravo – Etxeberria, Albelda, Baraja (od 59. X. Alonso), Vicente – Morientes (od 59. Valeron), Raul (od 78. F. Torres)</p>
<p>RUSIJA: Ovčinjikov – Jevsejev, Smertin, Šaronov, Senjikov – Aldonjin (od 68. Sičev); Gusjev (od 46. Radimov), Aljenjičev; Mostovoj, Izmailov (od 74. Karijaka) – Buljikin</p>
<p>SUDAC: Meier (Švi); GLEDATELJA: 28.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Valeron (60.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Baraja, Marchena, Albelda; Gusjev, Šaronov, Smertin, Aldonjin, Radimov</p>
<p>CRVENI KARTON: Šaronov (88. - drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Juan Carlos VALERON</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pršo bi mogao obilježiti Euro </p>
<p>Dado Pršo najstariji je među desetoricom igrača, a za njega kažu da je snažan napadač, odlične tehnike i pregleda igre </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Europski nogometni savez (Uefa) u posljednjem je broju svog magazina Uefadirect predstavila desetoricu igrača koji bi mogli obilježiti Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu. Među njima je i napadač hrvatske reprezentacije Dado Pršo. </p>
<p>Za jednu od najvećih Barićevih uzdanica na smotri najboljih selekcija Staroga kontinenta Uefin novinar tvrdi kako je Pršo snažan napadač, odlične tehnike i još boljeg pregleda igre. </p>
<p>»Pršo je bio ponajbolji igrač Monaca, koji je ove sezone šokirao Europu i plasirao se u finale Lige prvaka,« stoji u njegovu opisu. </p>
<p>Zanimljivo, Pršo je uvjerljivo najstariji igrač među desetoricom odabranih. Novi član škotskog Rangersa ima 29 godina, a drugi je po dobi Švicarac Alexander Frei (24). Među igračima na koje treba obratiti posebnu pažnju na Euru su Bugar Dimitar Berbatov (23), Talijan Antonio Cassano (21), Nijemac Kevin Kuranyi (22), Englez Wayne Rooney (18), Španjolac Fernando Torres (20), Nizozemac Arjen Robben (20), Portugalac Cristiano Ronaldo (19) te Francuz Benoit Pedretti (23). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Danci imaju latinsku kreativnost«</p>
<p>Protiv Italije na terenu će biti četvorica Danaca koji kruh zarađuju na Apeninskom poluotoku - Thomas Helveg (Inter), Martin Jorgensen (Udinese), Jon Dahl Tomasson i Martin Laursen (Milan) </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Uoči dvoboja protiv Danske u ponedjeljak, talijanski izbornik Giovanni Trapattoni vrlo se pohvalno izjasnio o suparnicima. </p>
<p>– Danci imaju nordijski mentalitet i latinsku kreativnost. Dobro su učili od drugih i većina ih igra u inozemstvu, ističe Trapattoni. </p>
<p>Protiv Italije na terenu će biti četvorica Danaca koji kruh zarađuju na Apeninskom poluotoku – Thomas Helveg (Inter), Martin Jorgensen (Udinese), Jon Dahl Tomasson i Martin Laursen (Milan). </p>
<p>– Talijani jesu favoriti. No, za dobar rezultat nije vam dovoljno da ste u formi i dobro fizički pripremljeni, treba vam i sreće, upozorava danski branič Helveg. </p>
<p>Napadač Jon Dahl Tomasson odiše samopouzdanjem: </p>
<p>– Azzuri nisu naviknuti igrati protiv momčadi kao što smo mi, koja ima dva jaka krila. Jedva čekam da vidim kako će se nositi s time. Siguran sam da ćemo im stvoriti dosta problema. </p>
<p> • Vjerojatni sastavi: </p>
<p>DANSKA (4-2-3-1): 1-Thomas Sorensen; 6-Thomas Helveg, 4-Martin Laursen, 3-Rene Henriksen, 5-Niclas Jensen; 17-Christian Poulsen, 15-Daniel Jensen; 19-Dennis Rommedahl, 9-Jon Dahl Tomasson, 10-Martin Joergensen; 11-Ebbe Sand.</p>
<p>ITALIJA (4-2-3-1): 1-Gianluigi Buffon; 2-Christian Panucci,5-Fabio Cannavaro, 13-Alessandro Nesta, 19-Gianluca Zambrotta; 4-Cristiano Zanetti, 20-Simone Perrotta; 16-Mauro Camoranesi, 10-Francesco Totti, 7-Alessandro Del Piero; 9-Christian Vieri. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bugari žele daleko, daleko </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Iako su od jedanaest susreta protiv Šveđana izgubili čak sedam, bugarski se nogometaši ne opterećuje prošlošću, niti tom statistikom. </p>
<p>– Znam da nemamo dobar omjer sa Šveđanima, ali me to ne opterećuje. Isto misle i moji suigrači, izjavio je bugarski vezni igrač Martin Petrov. </p>
<p>Iz odlične bugarske generacije, koja je 1994. na Svjetskom prvenstvu osvojila četvrto mjesto, u reprezentaciji je ostao samo Daniel Borimirov, koji je vrlo optimističan uoči europske premijere. </p>
<p>– Atmosfera je u momčadi kao i prije deset godina. Nema pritiska, opušteni smo i to je naša velika prednost, kazao je Borimirov. </p>
<p>Branič Rosen Kirilov odbacuje kritike na račun obrane i kaže: </p>
<p>– Svi govore da nam obrana nije dobra. Da je to tako ne bismo bili ovdje na Europskom prvenstvu. Vjerujte, obrana je spremna za Šveđane. </p>
<p>Šveđani najviše očekuju od napadačkog dvojca Zlatana Ibrahimovica i povratnika u reprezentaciju Henrika Larssona. </p>
<p>– Svi su me oduševljeno dočekali. Nisam od onih koji govore izvan terena, ali sigurno je da u momčad donosim iskustvo, istaknuo je Larsson. </p>
<p>• Vjerojatni sastavi</p>
<p>ŠVEDSKA (4-4-2): 1-Andreas Isaksson; 2-Teddy Lucic, 3-Olof Mellberg, 15-Andreas Jakobsson, 5-Erik Edman; 21-Christian Wilhelmsson, 6-Tobias Linderoth, 16-Kim Kallstrom, 9-Fredrik Ljungberg; 10-Zlatan Ibrahimovic, 11-Henrik Larsson.</p>
<p>BUGARSKA(4-4-1-1): 1-Zdravko Zdravkov; 7-Daniel Borimirov, 18-Predrag Pažin, 3-Rosen Kirilov, 4-Ivailo Petkov; 13-Georgi Peev, 15-Marian Hristov, 19-Stilian Petrov, 17-Martin Petrov; 21-Zoran Janković; 9-Dimitar Berbatov. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sanja Jovanović dva puta do drugog mjesta</p>
<p>Kao i na Europskom prvenstvu u Madridu, Sanja Jovanović je u posljednjih 20-ak metara utrke na 200 metara leđnim načinom izgubila orijentaciju, otišla u stranu i zastrugala po pruzi. Tu je izgubila dragocjene desetinke, pa je nakon izjednačene borbe na kraju slavila Mađarica Nikolett Szepesi u vremenu 2:16.71, dok je Sanja isplivala 2.17.55 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na bazenu na Šalati, gdje smo navikli gledati mnogo plivačkih zvijezda, ovog puta nije bilo takve gužve. Da »Zlatni medvjed« bude respektabilni međunarodni plivački miting i u svom 19. izdanju, pobrinuli su se njemački plivači Antje Buschschulte i Thomas Rupprath, Šveđanka Therese Alshammar i Britanac Mark Foster. Od najboljih hrvatskih plivača na Šalati su plivale samo Sanja Jovanović i Smiljana Marinović. </p>
<p>Ostatak hrvatske reprezentacije odlučio se za nastavak priprema za Olimpijske igre, ne želeći zbog toga dolaziti na »Zlatni medvjed« u Zagreb. Gordan Kožulj , Aleksej Puninski i Vanja Rogulj treniraju u Moskvi, dok je Duje Draganja u SAD-u. Šteta, jer su baš domaći plivači i njihovo odmjeravanje snaga protiv svjetske elite uvijek davali draž cijelom natjecanju. </p>
<p>Mlada Dubrovkinja nastupila je u dvije utrke, na 50 i 200 metara leđno i oba puta zauzela drugo mjesto. Na kraćoj dionici, bolja od Sanje Jovanović (29.44 sekunde) bila je Njemica Buschschulte (28.80) koja je najavila sjajnu formu uoči Atene. U najjačoj Sanjinoj disciplini ponovno smo vidjeli istu pogrešku naše plivačice, pogrešku koju redovno ponavlja na natjecanjima u posljednje vrijeme. Kao i na Europskom prvenstvu u Madridu, Sanja Jovanović je u posljednjih 20-ak metara izgubila orijentaciju, otišla u stranu i zastrugala po pruzi. Tu je izgubila dragocjene desetinke, pa je nakon izjednačene borbe na kraju slavila Mađarica Nikolett Szepesi u vremenu 2:16.71, dok je Sanja isplivala 2.17.55. </p>
<p>Za usporedbu, na EP u Madridu mlada je Dubrovkinja u istoj disciplini postavila hrvatski rekord u vremenu 2:13.95. Ne postavljaju se svaki dan rekordi, no trenericu Klaru Šiljeg može brinuti pogreška koja definitivno više nije slučajnost. </p>
<p>– Radim punom parom i osjećam veliki umor, nije lako ići iz natjecanja u natjecanje. Sve sam podredila Ateni, nabrijana sam na Olimpijske igre. Ovdje sam zadovoljna rezultatom, kazala je Sanja Jovanović, pokušavajući sakriti loše raspoloženje nakon nastupa prvog dana «Zlatnog medvjeda».</p>
<p>Smiljana Marinović pobijedila je u utrci na 100 metara prsno (1:11.30), u ne baš jakoj konkurenciji hrvatskih i slovenskih plivačica uz Njemicu Desiree Mahle. Spominjući najbolje hrvatske plivače izostavili smo Antu Maškovića koji je u posljednje vrijeme daleko od prave forme u velikim bazenima. U utrci na 50 metara leđno, koja je prvog dana »Zlatnog medvjeda« bila najjača u obje konkurencije. Mašković je zauzeo šesto mjesto (27.12), iza petog Aleša Volčanšeka (26.90), a slavio je aktualni svjetski rekorder, Nijemac Thomas Rupprath (25.30). Toj pobjedi Rupprath je pridodao i pobjedu na 100 leptir. Isti učinak imala je i njegova kolegica iz reprezentacije Antje Buschschulte, koja je uz 50 leđno, slavila je i u utrci na 100 m leptir uz odličan rezultat (59.50). </p>
<p>Šveđanka Therese Alshammar još je jednom »preronila« 50 metara slobodno u vremenu 25.38. Kako je najavila, u Ateni će plivati samo tu disciplinu u kojoj se nada zlatnoj medalji. U muškoj konkurenciji na 50 slobodno slavio je Britanac Mark Foster (22.92), stari gost »Zlatnog medvjeda«. </p>
<p> • Rezultati, plivačice; 50 leđno: 1. Buhschschulte (Njem) 28.80 s, 2. JOVANOVIĆ (HRV) 29.44, 3. Szepesi (Mađ) 29.73... 400 slobodno: 1. Litcsei (Mađ) 4:21.72 min, 2. Urban (Mađ) 4:21.96, 3. Sommerfeld (Njem) 4:22.43... 100 prsno: 1. MARINOVIĆ (HRV) 1:11.30 min, 2. ZORETIĆ (HRV) 1:12.40, 3. Mahve (Njem) 1:13.01... 100 leptir: 1. Buhschschulte (Njem) 59.59 s, 2. Jakobsen (Dan) 1:00.20, 3. Samorogina (Ukr) 1:02.90... 200 leđno: 1. Szepesi (Mađ) 2:16.71 min, 2. JOVANOVIĆ (HRV) 2:17.35, 3. Decsi (Mađ) 2:20.71, 50 slobodno: 1. Alshammar (Šve) 25.38 s, 2. Jakobsen (Dan) 26.62, 3. Largennack (Njem) 26.67... plivači; 50 leđno: 1. Rupprath (Njem) 25.30 s, 2. Driesel (Njem) 26.02, 3. Grigalionis (Lit) 26.08... 400 slobodno: 1. Kiss (Mađ) 3:57.85 min, 2. BULJAN (HRV) 4:03.30, 3. Nemk (Njem) 4:05.02... 100 prsno: 1. Sergejev (Ukr) 1:03.14 min, 2. Kastrowicz (Njem) 1:03.67, 3. Tapavčević (SiCG) 1:04.09... 100 leptir: 1. Rupprath (Njem) 53.63 s, 2. Mankoč (Slo) 54.30, 3. Gaspar (Mađ) 55.18... 200 leđno: 1. Driesel (Njem) 2:02.57 min, 2. Makany (Mađ) 2:06.36, 3. PETROVIĆ (HRV) 2:06.74... 50 slobodno: 1. Foster (VB) 22.92 s, 2. Conrad (Njem) 23.27, 3. Kavrevišvili (Ukr) 23.40... </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Nedaleko od vojne škole u Bagdadu ubijeno 16 Iračana </p>
<p>U nedjelju ubijen i dužnosnik iračkog ministarstva obrazovanja </p>
<p>BAGDAD/KAIRO/FALLUJA</p>
<p> - Bombaš-samoubojica raznio je u nedjelju svoje vozilo dok ga je policija pokušavala zaustaviti da ne dođe do sjedišta američkih snaga i iračkih vlasti u Bagdadu. Ubijena su četvorica policajaca i dva civila, priopćila je policija. </p>
<p>Abdul Razzak Kadhem, visoki policijski časnik, izjavio je da se sumnjivo vozilo kretalo prema iračkom vojnom koledžu u jugoistočnom Bagdadu, gdje su smješteni i mnogi američki vojnici. Dva policijska automobila pokušala su zaustaviti vozilo koje je tada eksplodiralo i uništilo jedan policijski automobil, a drugi jako oštetio. Dva izgorjela tijela mogla su se vidjeti u olupini uništenog policijskog automobila. </p>
<p>Arapska TV Al Jazeera objavila je da je u eksploziji u nedjelju u Bagdadu poginulo 16 Iračana. Prema izvješću, eksplozija je zabilježena u blizini vojne škole, u takozvanoj zelenoj zoni uzduž zapadnih obala rijeke Tigris gdje su sjedište američke civilne administracije i uredi iračkog upravljačkog vijeća.</p>
<p>Ta je televizija izvijestila da su nepoznati napadači u nedjelju u zapadnom Bagdadu ubili dužnosnika iračkog ministarstva obrazovanja Kamala Jarraha. </p>
<p> »To je djelo terorista koji ubijaju ljude samo zato što su irački dužnosnici. Kamal Jarrah je bio miran čovjek«, rekao je visoki dužnosnik ministarstva obrazovanja za Al Jazeeru. Jarrah, zadužen za odnose s javnošću u ministarstvu obrazovanja, ubijen je dan nakon ubojstva Bassama Kube, zamjenika ministra vanjskih poslova. </p>
<p>A u subotu je eksplodirala bomba dok je američki konvoj prolazio Karmom, 29 kilometara daleko od od Falluje. Tada se zapalilo američko vojno vozilo. Posljednjih tjedan dana opet su učestali napadi na američke snage u Falluji. (AFP/dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Katastrofalan odziv birača, Šešeljev zamjenik uvjeren u pobjedu </p>
<p>Prema podacima Centra za slobodne izbore i demokraciju, do 14 sati izišlo tek 22 posto birača / Predsjednički kandidat SRS-a Tomislav Nikolić očekuje sigurnu izbornu pobjedu, ali i da će biti drugog kruga / Boris Tadić, predsjednik Demokratske stranke, izjavio je da ni u drugom krugu neće »unositi dodatne elemente destrukcije i nestabilnosti«</p>
<p>BEOGRAD (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Odziv birača do 14 sati na srbijanskim predsjedničkim izborima u nedjelju, iznenađujuće je manji nego na parlamentarnim izborima, objavio je Centar za slobodne izbore i demokraciju (CeSID).</p>
<p> Prema riječima glasnogovornika te nevladine organizacije koja nadzire glasanje, do 14 sati izišlo je tek 1,436.000 od ukupno nešto više od šest i pol milijuna građana s pravom glasa, ili oko 22 posto.</p>
<p>Usporedbe radi, odziv birača do 14 sati na parlamentarnim izborima lani u studenome bio je čak sedam posto viši. </p>
<p>Najveći je izlazak na birališta zabilježen u Srijemu – 25,5 posto, te u Beogradu – oko 24,3 posto. U Vojvodini je izišlo 23,4 posto, u središnjoj Srbiji 20,7, a na Kosovu oko 14,4 posto glasača.</p>
<p>Birači su tako, ako je suditi prema prvim rezultatima CeSID-a, opovrgnuli sva predizborna istraživanja javnoga mišljenja koja su predviđala da će odziv biti veći od 60 posto. </p>
<p>Nakon što je glasao na biralištu u Novom Beogradu, predsjednički kandidat Srpske radikalne stranke (SRS) Tomislav Nikolić izjavio je kako očekuje sigurnu izbornu pobjedu, ali i da će biti drugog kruga.</p>
<p>»Drugi krug je samo prolongiranje nečega što se mora dogoditi«, rekao je Nikolić. »Kad postanem predsjednik, želim stvarati prijatelje Srbije u svijetu, i na istoku i na zapadu«, istaknuo je Šešeljev zamjenik. Dodao je da će »nakon pobjede pozvati Koštunicu na razgovor« jer »obojica moramo razgovarati kako prevladati krizu koja će se noćas javiti«.</p>
<p> Kandidat radikala uvjeren je da će Srbija nakon predsjedničkih izbora u nedjelju imati i izvanredne parlamentarne izbore.</p>
<p>I predsjednik Demokratske stranke Boris Tadić očekuje drugi izborni krug, ocjenjujući izbore izuzetno važnim za budućnost Srbije.</p>
<p>Tadić je nakon glasanja na izbornom mjestu u beogradskoj općini Starom gradu izjavio da su izbori bitni za postizanje političke stabilnosti, privrednog razvoja i poboljšanja životnog standarda, ali i zato što će na njihove rezultate »gledati i svijet«.</p>
<p>Iako nije precizirao kako očekuje da će ući u drugi krug, kazao je da, kao i u dosadašnjoj kampanji, ni u drugom krugu neće »unositi dodatne elemente političke destrukcije i nestabilnosti«.</p>
<p>»To je jedan od imperativa za svakog tko sudjeluje na ovim izborima«, rekao je Tadić. </p>
<p>Karić obećaje da će Srbiju uvesti u EU do 2010. </p>
<p>Obrativši se novinarima na Dedinju nakon što je ubacio izborni listić u glasačku kutiju, predsjednički kandidat grupe građana Bogoljub Karić izjavio je da će, ako pobijedi na izborima, Srbiju uvesti u Europsku uniju do 2010. godine.</p>
<p>»U 27 dana kampanje dokazao sam da Srbija ima snage, i ja ću je uvesti u Europsku uniju pravim putem, onako kako jedino ona i može koračati, s ljudima koji to znaju i koji su u dugogodišnjoj praksi pokazali što mogu napraviti«, rekao je Karić koji je, prema mišljenju mnogih analitičara, najveće iznenađenje srbijanske predizborne kampanje. </p>
<p>Predsjednički kandidat vladajuće koalicije Dragan Maršićanin očekuje da će građani donijeti »racionalnu odluku« i da će predsjednički izbori Srbiju povesti »makar jedan korak naprijed«.</p>
<p>»Vjerujem u ulazak u drugi krug i u konačnu pobjedu koja će pridonijeti i demokratizaciji Srbije i njezinom ekonomskom razvoju«, naglasio je Maršićanin. »Ovi izbori ne bi trebali povući Srbiju unatrag. Mislim da ćemo nastaviti ono što je potrebno da bi se ona izvukla iz teške situacije u kojoj se dugo nalazi.« </p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li srbijanska vlada podnijeti ostavku ako on izgubi, Maršićanin je odgovorio da će »to pitanje biti zanimljivo samo u nedjelju negdje do 22«, a »nakon toga neće biti potrebe postavljati ga«.</p>
<p>Predizborna šutnja traje do zatvaranja birališta u 20 sati. </p>
<p>Na srbijanskim predsjedničkim izborima kandidiralo se 15 kandidata, a najveći su favoriti, prema predizbornim istraživanjima, radikal Tomislav Nikolić, predsjednik DS-a Boris Tadić, kandidat vladajuće koalicije iz DSS-a Dragan Maršićanin te biznismen Bogoljub Karić.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Povijesna prigoda ili povijesni fijasko</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od Švedske do Slovenije, od Mađarske do Španjolske, Europljani u ukupno 19 zemalja članica Europske unije, u nedjelju su glasovali na izborima za Europski parlament na kojima će, od ukupno 14.670 kandidata, biti izabrana 732 nova zastupnika s petogodišnjim mandatom. Najveći i najduži izbori u povijesti EU, u nedjelju su kulminirali jer su na birališta izašli ne samo birači iz nekih zapadnoeuropskih zemalja, već i birači iz bivšeg sovjetskog bloka – iz zemalja članica koje su nekad bile iza »željezne zavjese«, kao što su Poljska, Mađarska te baltičke države Litva i Estonija.</p>
<p>I u nedjelju se pokazalo da su ovi euroizbori obilježeni apatijom i prosvjednim glasovima protiv mnogih vladajućih stranaka. U nekim su zemljama prvi privremeni rezultati ili ankete na biralištima, pokazali da birači kažnjavaju svoje čelnike i daju glasove oporbenim strankama. Slab odaziv u dvije zemlje, Latviji i Češkoj, pokazao je da je apatija problem i u novim, a ne samo u starim članicama EU-a. </p>
<p>Ukupno je na višednevnim izborima koji su otpočeli još u četvrtak, pravo glasa nakon Unijina svibanjskog proširenja na istok, imalo gotovo 350 milijuna ljudi. Šest zemalja već je, podsjetimo, završilo s izborima - Britanija, Irska, Latvija, Malta, Nizozemska i Češka.</p>
<p>Više je zemalja, međutim, izrazilo bojazan da će postotak izlaska na izbore biti relativno slab pa su brojni njihovi čelnici čak i u posljednji trenutak, na samim biralištima, pozivali građane da obave svoju dužnost, javlja agencija France presse. Njemački kancelar Ger hard Schroeder priznao je, primjerice, da je skeptičan glede postotka izlaska na izbore. Estonska izborna komisija u podne je objavila da je postotak izlaska birača dotad iznosio 13,5 posto. Zadnji je poziv poslao i predsjednik Portugala Jorge Sampaio, ocjenjujući da su europski izbori »jedinstvena prigoda« i »povijesni trenutak«. Poljska izborna komisija priopćila je da je do podneva glasovalo svega 5,83 posto građana. U Mađarskoj je postotak izlaska do 11 sati bio 13,75 posto. Na izbore za sedam predstavnika Slovenije u novom Europskom parlamentu, do podne je izašao tek svaki dvanaesti slovenski birač, odnosno njih 8,26 posto, a ni u jednoj izbornoj jedinici nije glasovalo više od 10 posto birača. Vjeruje se da su tome doprinijele i današnje vremenske prilike, jake kiše i mjestimično olujno nevrijeme. </p>
<p>S druge je pak strane, španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero izrazio nadu da će Španjolska biti jedna od zemalja s najvišim postotkom izlaska na izbore. Međutim, po svoj bi prilici rekorder ipak mogla biti – Malta. U tamošnjem izbornom povjerenstvu, naime, tvrde da je na svoje prve »euroizbore« u subotu izašlo čak 82 posto od 294.000 birača. Za pet mjesta, koliko Malta ima u Europskom parlamentu, natjecalo se 27 kandidata.</p>
<p>Birališta su u nedjelju ujutro otvorena i u Austriji. Više od šest milijuna birača izabrat će svojih 18 zastupnika za Europski parlament, a na izbore je izašlo šest stranaka. Odaziv austrijskih birača mogao bi biti od 40 do 45 posto, ali jedino u Institutu Sora smatraju da bi on mogao doseći i 50 posto. Glasačka mjesta zatvorena su u 17 sati. </p>
<p>Izbori za Europski parlament u Njemačkoj se smatraju testom popularnosti socijaldemokratskog njemačkog kancelara Gerharda Schroedera. Širom zemlje birači su pozvani da glasuju za novi sastav Europskog parlamenta, što je događaj koji u posljednjih nekoliko tjedana nije uspio privući veliko zanimanje. Više od 63 milijuna njemačkih građana ima pravo glasovanja na izborima na kojima Njemačka treba popuniti svojih 99 mjesta u novom sazivu Europskog parlamenta.</p>
<p>Talijanski premijer Silvio Berlusconi prekinuo je zakon o izbornoj šutnji i ispred biračkog mjesta na kojemu je glasovao u Milanu, napao ljevicu te pozvao da se ne glasuje za male stranke. </p>
<p>Talijanske televizije koje su u subotu poslijepodne pratile Berlusconijev izlazak na biralište, nisu prenijele njegovu izjavu, već samo snimku, odnosno pridržavale su se obvezne šutnje, ali su talijanski listovi u nedjelju posvetili tom događaju velik prostor. Inače, prvog dana europskih izbora u Italiji, u subotu je od 15 do 22 sata na birališta izašlo čak 20 posto od 50 milijuna upisanih birača, što se ocjenjuje kao vrlo visok odaziv.</p>
<p>Predviđanja su stručnjaka da će desni centar dominirati novim sastavom Europskog parlamenta, kao što dominira i sada, dok će socijalisti biti druga najveća skupina. </p>
<p>(Hina, A. K. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kerry ogorčio katoličke biskupe</p>
<p>Bushev izborni stožer nastoji crkve uvući u izbornu kampanju, što liberali proglašavaju kršenjem ustavom zajamčenog odvajanja crkve od države / Katolički biskupi zamjeraju Johnu Kerryju da ne slijedi Papine zapovijedi, a Kerry im uzvraća da on njima ne govori kako bi trebali voditi crkvu, pa ni oni ne bi trebali njemu govoriti kako da politički djeluje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U kampanji za izbor predsjednika Sjedinjenih Država postalo je sporno korištenje vjere i vjerskih organizacija. Računajući na tradicionalnu sklonost brojnih protestantskih crkava (a one okupljaju većinu američkog stanovništva), izborni stožer Bushevih republikanaca razaslao je tisućama crkava i pojedinaca e-mail poruke u kojima se traži da vjernike informiraju o izborima, da ih nagovore da se upišu u biračke popise, ako to nisu već učinili, te da izađu na izbore kako bi zabrinjavajuća apstinencija bila što manja. Pored ostaloga, predlaže se i dijeljenje materijala iz izborne kampanje, što je kritičarima najspornije. </p>
<p>Liberalne skupine kritiziraju taj potez republikanaca kao kršenje ustavom zajamčenog odvajanja crkve od države. Čak su se i neki konzervativni vjerski vođe izjasnili protiv sudjelovanja crkava u stranačkim nadmetanjima. No, iz Busheva stožera odgovaraju da i vjernici imaju jednako pravo sudjelovati u političkim procesima kao i svaka druga zajednica.</p>
<p>Iako je Katolička crkva sa 63 milijuna vjernika pojedinačno najsnažnija, razne protestanske crkve su u većini - katolici čine tek 27 posto biračkog tijela. John F. Kennedy je pobjedom na izborima prije 44 godine postao prvi katolički predsjednik. Morao je prevladati predrasude i optužbe da će provoditi zapovijedi stranog poglavara - pape. John F. Kerry prvi je katolik poslije Kennedyja koji se približio ulasku u Bijelu kuću, ali ironijom promjena, suočava se s optužbama katoličkih biskupa da dovoljno ne slijedi - papine zapovijedi. Zamjeraju mu što zagovara pravo na pobačaj i istraživanja na živim stanicama ljudskih embrija. </p>
<p>Kerry je, naime, nedavno u Senatu glasovao protiv zakona kojim se proglašava zločinom uzimanje tkiva s ljudskog embrija iako je majka poginula i dijete se ne može spasiti. Bush je potpisao zakon i Konferencija katoličkih biskupa odmah ga je pohvalila. </p>
<p>Neki biskupi traže da se uskrati pričest političarima katolicima koji podupiru zakonsko pravo na pobačaj. Svi američki biskupi bi se o tome trebali izjasniti 19. lipnja. </p>
<p>Zbog takvih zahtjeva, usmjerenih prvenstveno protiv Kerryja, 48 kongresnika katolika uputilo je otvoreno pismo washingtonskom kardinalu Theodoru McCarricku. </p>
<p>Zamjeraju biskupima da se igraju politike. Znajući koliko mu je važna podrška Katoličke crkve, Kerry govori o sebi kao o nekadašnjem ministrantu, uvjerenom katoliku oženjenom uvjerenom katolkinjom, te da u Vijetnamskom ratu nije odlazio u borbu bez krunice oko vrata. Objašnjava da je osobno protiv pobačaja, ali se zalaže za zakonsko pravo žena na izbor. Očito je da nastoji djelovati pomirljivo jer mu je u prilično izjednačenoj izbornoj utrci važno da previše ne ogorči vrh Katoličke crkve, no istodobno ne želi ostaviti dojam popustljivca, pa redovito napominje, da on ne govori vjerskim službenicima kako bi trebali voditi svoju crkvu, stoga ni oni ne bi trebali njemu govoriti kako da politički djeluje. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>BiH ne priznaje UN-ove isprave </p>
<p>Unutarnjopolitički skandal u BiH izbio je kad se doznalo da nije riječ ni o kakvoj »odluci Vlade BiH«, već o samostalnom potezu Državne granične službe (DGS) BiH, institucije koja djeluje u okviru Ministarstva sigurnosti BiH </p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Novi skandal koji bi mogao poprimiti i međunarodne razmjere izbio je unutar zajedničkih državnih institucija BiH, nakon što se otkrilo da već četiri mjeseca građani Kosova koji posjeduju UNMIK-ove putne isprave ne mogu ući u BiH, čime je BiH, naravno uz Srbiju i Crnu Goru (SCG), jedina država u okružju koja ne priznaje putovnice izdane od misije ujedinjenih naroda u nekadašnjoj jugoslavenskoj autonomnoj pokrajini.</p>
<p>Vlada Kosova zatražila je od BiH promjenu ove prakse i istodobno očekuje pojašnjenje cijelog slučaja jer smatra da ne stoji obrazloženje po kojem se UNMIK-ove isprave ne priznaju zbog mogućnosti krivotvorenja i sprečavanja ilegalnih migracija. </p>
<p>Štoviše, Mimoza Kusari, glasnogovornica premijera Kosova Bajrama Rexhepija ustvrdila je da postoji mnogo indicija da je odluka Vlade BiH donesena kao rezultat snažnog pritiska iz SCG.</p>
<p>No, unutarnjopolitički skandal u BiH izbio je kad se doznalo da uopće nije riječ ni o kakvoj »odluci Vlade BiH«, već o samostalnom potezu Državne granične službe (DGS) BiH, institucije koja djeluje u okviru Ministarstva sigurnosti BiH.</p>
<p>Posebno su Bošnjaci ogorčeni, pa se u tekstovima sarajevskog tiska, poput najnakladnijeg Dnevnog avaza, gotovo otvoreno sugerira da je DGS takvu odluku donio jer u ovoj službi snažan utjecaj imaju kadrovi koji su podložni utjecaju iz SCG. Formalno, doduše, iza odluke stoji jedan Hrvat, načelnik DGS-a Mile Jurić, ali za njega se tvrdi da u ovom slučaju možda nije sasvim neutralan zbog prijeratnih veza s tadašnjom jugoslavenskom Službom državne sigurnosti.</p>
<p>U DGS-u ovakve optužbe odbacuju, a sam Jurić je kazao da je isključivo poštujući Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu donio instrukciju o nepriznavanju UNMIK-ovih dokumenata. Prethodno je, kako je kazao Jurić, Državna granična služba čak tri puta od Ministarstva sigurnosti tražila rješavanje problema s procedurama o ulasku građana Kosova s UNMIK-ovim ispravama u BiH. Po postojećim zakonskim rješenjima u BiH, tvrdi Jurić, priznavanje tih dokumenata nije moguće.</p>
<p>»Odluka o poduzimanju ovakve mjere od DGS-a bila je nužan korak za smanjenje ilegalne migracije državljana SCG s Kosova koji s UNMIK-ovim dokumentima dolaze u BiH. </p>
<p>Od 1. siječnja 2002. do 15. veljače 2004. godine, prema Sporazumu Vijeća ministara BiH i Vlade RH o readimisiji, preuzeli smo 1549 osoba, od kojih je 1189 sa Kosova, bez mogućnosti bilo kakve provjere njihovih isprava s tijelima UNMIK-a, kaže Mile Jurić .</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ne stoji tvrdnja »Medianeta« da je HRT prekršio zakon</p>
<p>U Vjesniku od 11. lipnja objavljen je članak Tihomira Ponoša pod naslovom »HTV i Nova TV u travnju prekršile zakon barem 63 puta«, u kojem se govori o istraživanju agencije »Medianet«.</p>
<p>Žao nam je što autor članka nije pokušao doznati i mišljenje Hrvatske radiotelevizije o onom dijelu članka u kojem se HRT-u pripisuje kršenje zakona. Radi potpunog i ispravnog informiranja čitatelja Hrvatska radiotelevizija u vezi s tom temom želi istaknuti ovih nekoliko činjenica:</p>
<p>Hrvatska radiotelevizija se u cjelokupnom svom poslovanju strogo pridržava Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, Zakona o elektroničkim medijima i ostalih zakona Republike Hrvatske i međunarodnih propisa i sporazuma. Ni u kojem slučaju nije točna tvrdnja tvrtke »Medianet« da je Hrvatska radiotelevizija kršila zakon. Naime, Zakon ne propisuje računanje marketinškog vremena prema satu kao »kronološkoj« ili »astronomskoj« jedinici (dakle, nije propisan puni sat kao početak računanja razdoblja jednog sata), nego se početak računanja razdoblja od jednog sata određuje shodno početku prve reklame ili na koji drugi u televizijskoj praksi uvriježen način (pri tome mislim na praksu i u Europi i u svijetu) – u našem slučaju računa se s obzirom na programsku shemu temeljenu na vremenu početka središnje informativne emisije Dnevnika. Prema takvim uobičajenim računanjima HRT nije kršila Zakon u promatranom razdoblju, niti to inače čini.</p>
<p>Bruto podaci o prihodu od marketinga kako ih je, prema Vjesnikovu članku, predstavila tvrtka »Medianet« daju vrlo iskrivljenu sliku o medijskom tržištu u Hrvatskoj – naime, u tako prezentiranim podacima zanemareni su porez, besplatno oglašavanje (npr. u humanitarne svrhe), komercijalni popusti i slično – o čemu Hrvatska radiotelevizija vrlo transparentno obavještava javnost u svojim javno objavljenim cjenicama marketinških usluga. Tako ne može stajati niti procjena ili usporedba pojedinih marketinških prihoda.</p>
<p>Konačno, smatramo da niti jedno objektivno istraživanje o ovoj temi ne može bez određenih dodatnih tumačenja ili ograda (ili ne može uopće) uspoređivati marketing ikoje komercijalne televizije s marketingom javne televizije – budući da se na javnu televiziju primjenjuju posebne zakonske odredbe (u našem slučaju, sadržane u Zakonu o HRT-u), koje uključuju njezine obveze, funkciju, pa i način stjecanja prihoda od marketinga.</p>
<p>Budući da iz navedenih činjenica proizlazi da je agencija »Medianet« istraživanje komentirano u Vjesniku provela bez poznavanja zakona i oglasne prakse, smatramo potrebnim posumnjati i u kvalificiranost te agencije za istraživanje takve vrste.</p>
<p>JÁNOS RÖMERpredstavnik HRT-a za odnose s javnošću</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ljubojević ne zna da su izgubili zbog lošeg karaktera</p>
<p>Naša nogometna reprezentacija (igrači do 21 godine) doživjela je nedavno na Europskom prvenstvu debakl. Zauzeli su posljednje mjesto u skupini. Osobno sam očekivao i nadao se plasmanu u polufinale.</p>
<p>Ali u tom nadanju, posebno u sportskom, viteškom smislu, razlikovao sam se od našeg mladog reprezentativca Gorana Ljubojevića.</p>
<p>On je naime u razgovoru koji je objavljen u Sportskim novostima, 26. svibnja upotrijebio meni sasvim neprihvatljiv vokabular, grub, prepotentan, pomalo politikantski s primjesom mržnje.</p>
<p>To potvrđuju njegove riječi: »Prijateljima sam obećao trijumf nad SCG. Utakmica ima poseban naboj. Zgazit ćemo Srbe i Crnogorce. Tko sretniji od mene ako ih oderemo. Za novine obično ne dajem jake poruke, govorim mekše«.</p>
<p>Nakon izgubljene utakmice (28. svibnja) ponovo nesportska i netrpeljiva izjava: »Ovo je nešto najgore što mi se moglo dogoditi. Da je u pitanju bilo koji protivnik, a ne SCG lakše bi podnio poraz, ali ovako sam strašno razočaran«.</p>
<p>Ja sam, pak, razočaran Goranom Ljubojevićem i to ne samo zbog spomenutih izjava, nego i zbog njegove izrazito slabe igre, zbog toga što nije sve tri utakmice odigrao do kraja, a očekivalo se da upravo on bude naš glavni strijelac.</p>
<p>Skromnost, poštovanje suparnika, pozitivni optimizam i odgovornost za javno izgovorenu riječ, trebale bi između ostalog biti vrline naših sportaša i tek s tim karakteristikama mogu biti od nas sportske publike tretirani i kao vrhunski.</p>
<p>To je poruka ne samo Goranu Ljubojeviću, nego i onima iz stručnog stožera (izbornik, trener i dr.) koji su se prihvatili rada sa mladim kategorijama sportaša.</p>
<p>MLADEN POTOČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sudbinska je namjena Golog otoka da bude »škola mira«</p>
<p>Udruga građana bivših političkih zatvorenika »Goli otok«, u suradnji s Multimedijalnim centrom »Palach« Rijeka, već godinama djeluje na pretvaranju Golog otoka u njegovu povijesno sudbinsku namjenu - školu mira, umjetnosti i opomene da se ni ovdje ni igdje više na svijetu ne dogodi zločin kakav se, na državnoj razini, godinama događao na Golom, Grguru i po čitavim sustavu »golootočkog arhipelaga« bivše države.</p>
<p> Samotnom Golom otoku - iako se zgomilao u sam kamen – u neslavnim danima naše povijesti dogodilo se da je ugnijezdio i »imaginarni grad« našeg vremena o kojemu je do danas napisano više od 120 knjiga. Više nego o brojnim našim renesansnim gradovima duž obale. </p>
<p> Goli otok sa čijom je prijetećom sintagmom upoznato već pola kulturnog i humanističkog svijeta, odmah nakon prestanka njegove žalosne funkcije, devastiran je do posljednjeg čavla. Svake se godine na njega dovodilo dvadesetak do četrdesetak umjetnika, pjesnika i humanista iz svijeta koji su ovdje izlagali, kreirali, izvodili svoje performanse, recitacije itd. i ispipavali otočku delikatnost i ugrađivali je u svoje umjetničke kreacije.</p>
<p>Godinama smo u javnosti opominjali: »Nikakve puške ni bušilice za Goli otok, njemu treba vratiti zasluženu povijesnu simboliku«; ili »pretvoriti otočiće Goli i Sv. Grgur u lovišta više je nego svetogrđe«. Ponadali smo se da ćemo svojim prijedlozima biti uključeni u planove razvoja Golog otoka kao »oaze mira«. U međuvremenu naši napori u kreativnoj valorizaciji otoka, doživjeli su kulminaciju najavom da su počele pripreme za snimanje velikog filma i jednako značajnog dramaturškog projekta u vezi golootočke sudbine (raščlamba poznate Beckettove drame »U očekivanju Godota«). </p>
<p>U Zagreb je doputovala glumica i aktivistkinja Vanessa Redgrave i zajedno s režiserkom Lenkom Udovički posjetila ministra kulture i Predsjednika Republike. U početku ovog rada, bivši golootočki zatvorenici dali su (dosad) pred kamerama petnaest sati ispovijesti. Sve se pred javnošću konačno našlo u punom zamahu.</p>
<p> Ali i na drugoj strani - i lovci su požurili. Zbrzali ugovore, zatražili odobrenje od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, zaobišli Županiju i zabili tablu »Lovište«. </p>
<p> Dodajmo - golootočku neprocjenjivu izgradnju, njegovu infrastrukturu, šume, luke i sve što se vidi dotaknuto čovječjom rukom, do najmanje nijanse proizvele su onemoćale ruke zatočenika. Na Grguru bila su tri logora (oficirski i dva ženska); na Golom »Mala žica«, »Velika žica«, ženski logor i pridati im briljant »Petrova rupa«.</p>
<p>ANTE ZEMLJAR I DAMIR ČARGONJARijeka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Za vikend devetero mrtvih na hrvatskim cestama</p>
<p>Od devetero poginulih, petero je bilo mlađe od 25 godina/Uzroci nesreća su prevelika brzina, nepoštivanje prometnih propisa i alkohol</p>
<p>ZAGREB, PULA, ZADAR, DUBROVNIK, RIJEKA, BJELOVAR</p>
<p> – Kao i niz prošlih vikenda, niti ovaj nije prošao bez mrtvih u prometu, pa je u subotu na prometnicama širom Hrvatske poginulo pet osoba, dok su u nedjelju ujutro poginule četiri osobe, među kojima i Marija Ljuština, kćer direktora kazališta »Kerempuh« Duška Ljuštine.</p>
<p>Nesreća se, naime, dogodila kada je zbog neprilagođene brzine i uvjetna na kolniku 20-godišnjak svojim »renaultom scenicom«, u kojem je bilo još troje putnika, iznenada izgubio kontrolu nad upravljačem i u lijevom zavoju sletio sa ceste i udario u zid. U slijetanju je poginula Marija Ljuština (21), dok su dvojica 21-godišnjaka i 20-goidšnji vozač zadobili teške tjelesne ozljede opasne po život. Tijekom očevida koji je potrajao do nedjelje u 9 sati utvrđeno je kako nitko od njih četvero nije bio vezan.</p>
<p>Tri sata ranije na cesti Rijeka – Pula kod izlaza za Vodnjan u prometnoj nesreći je poginuo A. K. (27), inače ilegalac iz Bosne i Hercegovine kojeg je, pored još četvorice ilegalaca iz BiH uhićenih dan ranije kod Buzeta policijskim kombijem prevozio policajac Z. Ž.</p>
<p>Do nesreće je, naime, došlo kada je zbog neprilagođene brzine policijski kombi sletio sa ceste i udario u stablo. U nesreći su teško ozlijeđena još četvorica uhićenih ilegalaca, A. S. (19), V. A. (19), J. M. (24) i R. K. (23) te policajac koji je upravljao kombijem. Na cesti Pula-Marčana, u nedjelju oko 6,30 sati u prometnoj nesreći poginule su dvije devetnaestogodišnjakinje, Mladenka Filipović i Tea Šarić. Do nesreće je došlo kada je Mladenka Filipović u jednom trenutku izgubila nadzor nad upravljačem svog »renault clija«, sletjela sa ceste i udarila u stablo. U nesreći su vozačica i njezina suvozačica Tea Šarić na mjestu poginule.</p>
<p>Dan ranije, oko 4 sata na državnoj cesti broj 8 između Biograda i Sv. Filipa i Jakova dogodila se prometna nesreća u kojoj je poginuo pješak Dejan Blagojević (21). Nesreća se dogodila kad je Zdenko M. (52), upravljajući pod utjecajem alkohola »daihatsu ferozom bosanskohercegovačkih registracijskih oznaka, zbog neprilagođene brzine naletio na pješaka koji je hodao uz desni rub kolnika. Teško ozlijeđeni pješak je preminuo u biogradskoj Ortopedskoj bolnici pola sata kasnije.</p>
<p>Četiri sata kasnije u Blatu na Korčuli u prometnoj nesreći poginuo je Marin Sardelić (72). Do nesreće je došlo kada se njemački državljanin Jochmann F. (43) svojom »opel zafirom« nepropisno uključivao u promet i udario u moped »tomos«, kojim je iz suprotnog smjera dolazio Marin Sardelić. Od zadobivenih ozljeda vozač mopeda preminuo je dva sata kasnije u splitskom Medicinskom centru.</p>
<p>Na državnoj cesti broj 3 između Stubice i Tomoć Drage kod Vrbovskog u subotu oko 16 sati poginula su dvojica motociklista. Nesreća se dogodila jer je Željko Štrucelj (41), upravljajući motociklom »honda CBR 600« karlovačkih registracijskih oznaka zbog neprilagođene brzine prešao na suprotan kolnički trak pa se izravno sudario s motociklom marke BMW 650, talijanskih registracijskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao njemački državljanin Frank Peter Müller (41). Od siline udarca i zadobivenih ozljeda na mjestu su nesreće poginuli oba motociklista, dok je suvozačica na BMW-u, talijanska državljanka Rita P. (37),teško ozlijeđena te joj je liječnička pomoć pružena u Bolnici Sušak. </p>
<p>U Zdenčacu kod Garešnice u subotu oko 23 sata u prometnoj nesreći poginuo je Goran Čale (24), dok su dvije osobe lakše ozlijeđene.</p>
<p>Nesreća se dogodila kad je Goran Čale svojim »fiatom« zbog neprilagođene brzine prešao na suprotan kolnički trak i izravno se sudario s minibusom »mercedes« mađarskih registracijskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao mađarski državljanin Janos V. (57). Teško ozlijeđeni Goran Čale preminuo je u bjelovarskoj Općoj bolnici, dok su njegovi suputnici Mario G. (25) i Nenad K. (24) samo lakše ozlijeđeni.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Broj stradalih u požarima upola manji nego lani</p>
<p>Ukupan broj požara smanjen za 70 posto, a očekuje se da će se zbog izostanka suše taj trend nastaviti/Za preko 80 posto svih požara kriv je »ljudski faktor«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prvih pet mejseci ove godine u Hrvatskoj je broj požara u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen za čak 70 posto, a očekuje se da će izostanak prošlogodišnje suše, ove godine uroditi i znatnim smanjenjem ljetnjih šumskih požara.</p>
<p> Od početka ove godine u požarima kuća i stanova u hrvatskoj je poginulo 12, a ozlijeđeno 35 osoba. I taj podatak je pozitivan budući da je u istom razdoblju prošle godine na taj način stradalo dvostruko više ljudi.</p>
<p>Prošle godine u požarima su život izgubile 44 osobe, od toga najveći broj njih u požarima građevina. </p>
<p>Najviše požara stambenih objekata u kojima je bilo ljudskih žrtava, događaju se u prosincu, siječnju i veljači. Neoprez je najčešći uzrok takvih požara. </p>
<p>Naime, osobe ostaju bez domova, a često i bez života, zbog neugašenih opušaka, prevrnutih svijeća, loše izvedenih i neodržavanih dimnjaka, loših električnih instalacija i dotrajalih produžnih kablova i slično. </p>
<p>U nekoliko slučajeva ljudi su stradavali paleći peći u kućama uz pomoć benzina. Tako je jedna obiteljska kuća izgorjela zbog dimljenja mesa na tavanu, a jedan požar su izazvale i blagdanske ukrasne lampice. </p>
<p>Prošle je godine ukupno u Hrvatskoj zabilježeno 10791 požar. U raznim građevinama je buknulo 3076 požara. Od ukupnog broja požara utvrđeno je da je podmetnuto njih 275. u 2595 slučajeva uzrok izbijanja vatre nije utvrđen.</p>
<p> Nehaj i nepažnja prouzročili su 7677 požara. Prirodne pojave, izazvale su 109 požara a dječja igra 135. Namjerno izazvani požari su najčešći na građevinama, kojih je prošle godine zapaljeno 145 (kuće, gospodsrki objekti, skladišta, kafići, diskoteke i sl.).</p>
<p>Vatra je prošle godine prouzročila materijalnu štetu od skoro dvije milijarde kuna. U požarima građevina »izgorjelo« je oko 100 milijuna kuna.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Zlatna mladež u kandžama droge«</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u Zagrebu završilo je u srijedu raspravu protiv četvorice optuženih za zloporabu droga u kojoj je od predoziranosti smrtno stradao sedamnaestogodišnji Dubravko Anić, nakon što mu je liječnička intervencija ukazana prekasno. Vilson Topalović, Goran Mavrin, Tomislav Graš i Ignacije Cirimotić, ostali su kod svojih prvobitnih iskaza da se ne osjećaju krivima.</p>
<p>Tako je nakon tri i pol godine prvostupanjski sud stavio točku na slučaj koji je od 20. listopada 2.000. godine mjesecima intrigirao javnost. Počevši od činjenice da se indentitet umrlog tajio od strane policije, do otezanja s početkom istrage i kaznenog progona. Posebno je pod udarom kritike stavljana činjenica što je pokojni maloljetnik bio sin poznato zagrebačkog gospodarstvenika. Objava presude najavljena je za ponedjeljak 14. svibnja, ali ni zadnjeg raspravnog dana kada su stranke dale završne riječi nije se izbjegla atmosfera napetosti i prijetnji. Raspravu u sudnici ponovno je pratio i pravosudni policajac što je neobična situacija kada se sva četvorica okrivljenima brane sa slobode. Tako je na upit sutkinje drugooptuženi Goran Mavrin rekao da je suglasan s obranom svoga odvjetnika, ali je i pridodao da mu je na sudskom hodniku djed pokojnog Anića prijetio govoreći kako je on ubojica. Kad je to sutkinja unosila u zapisnik djed pokojnog Dubravka Anića je dobacio:"... nikome nisam prijetio, samo sam mu rekao da je on ubojica".</p>
<p>Zamjenica županijskog državnog odvjetnika govoreći o ovom predmetu, koji je tisak uz ostalo nazvao i "Zlatna mladež u kandžama droge", opisala je kronologiju događaja koja je završila smrću maloljetnika. Predložila je sudu da prema drugo i četvrtooptuženome ne primjenjuje nikakve kazne iz Zakona o sudu za mladež, jer su i oni kao i druga dvojica krivi za organizirano uzimanje droga i tragediju koja se dogodila u iznajmljenom stanu u ulici Vila Velebita 40. u Dubravi. </p>
<p>Suprotno ovome svi branitelji tvrdili su kako četvorica mladića nisu krivi, jer ni jedna točka optužnice nije dokazana. Tražili su da ih se oslobodi, a za dvojicu ( Mavrina i Cirimotića) predložili su, podredno, primjenu Zakona u sudovima za mladež, odnosno pridržaj kazne maloljetničkog zatvora.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dvije godine zatvora zbog neplaćenog telefona</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Županijski sud u Osijeku potvrdio je nepravomoćnu presudu osječkog Općinskog suda kojom je Đakovčanin Zdravko Papa (43), zbog počinjenog kaznenog djela prijevare, osuđen na dvije godine zatvora.</p>
<p>Papa je optužen i osuđen zbog toga što Hrvatskim telekomunikacijama nije podmirio račun za pretplatu i potrošene impulse u Cronet mreži, u iznosu od 190.164 kuna, a presuda je sada odlukom osječkog Županijskog suda postala pravomoćnom. </p>
<p>Naime, prema optužnici, Papa je kao vlasnik privatnog poduzeća od rujna 1997. do siječnja 1998. godine potpisao ugovore te kupio deset priključaka za Cronet mrežu pritom neistinito navodeći da će uredno podmirivati troškove mjesečne pretplate i obavljenih razgovora. Uvidom u dopis HT-Croneta sud je utvrdio da je ukupna šteta 325.603,17 kuna. Od toga je 190.164 kuna glavnica, dok su ostatak kamate. </p>
<p>Svi Papovi Cronet priključci isključeni su 16. veljače 1998. godine zbog neplaćanja računa. </p>
<p>Djelatnik HT-a, Tomislav Rukavina, ispričao je tijekom dokaznog postupka kako je optuženi često dolazio i sklapao ugovore za telefonske priključke. Međutim, sredinom veljače 1998. godine stigla im je obavijest iz gospodarske službe Zagreb da se, s obzirom na nastali dug koji nije podmiren na vrijeme, Papi odmah isključe svi priključci. Također je objasnio da ne postoje ograničenja u postupku sklapanja ugovora.</p>
<p>Optuženi Papa, koji se tijekom istrage branio šutnjom, na početku suđenja kratko je rekao da se ne osjeća krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. </p>
<p>Prilikom odmjeravanja visine zatvorske kazne, sud je, kao otegotnu okolnost, uzeo činjenicu da je Papa već više puta osuđivan. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prevozio drogu zbog zarade ali ne i bogaćenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Županijski sud u Zagrebu presudio je u Dževadu Mušinoviću, koji je u veljači ove godine uhićen s jednom od rekordnih zapljena droge MDMA ( popularni ecstasy), kao i amfetamina. Mušinović je kažnjen s petnaest mjeseci zatvora, makar je kod njega pronađeno 6590 tableta ecstasy-ja, kilogram amfetamina, nešto kokaina, kao i keratin koji služi kao punilo. Tu se našla i hidraulična priručna preša malih dimenzija kojom se oblikuju tablete popularnih »bombona« - MDMA droge. Sud je, obrazlažući ovu, samo naizgled nisku zatvorsku kaznu uzeo u obzir što je okrivljeni priznao sve odmah u početku, da je surađivao s organima istrage, a i policiji je predao veliku količinu droge. Odmah je pristao i na pregled automobila, gdje je nađeno još narkotika, pa je time skratio postupak policajcima koji su ga zaustavili. Okrivljeni je također rekao da mu je sve veće količine droge dao na čuvanje diler iz Zagorja Zdravko P. Uz obećanje da će mu se to isplatiti.</p>
<p> Sud je ocijenio kako je glavni motiv držanja i čuvanja droge koja bi se kasnije rasparčavala pretežno među mladima, bio zarada, ali ne i bogaćenje. Dževad Mušinović, naime, otac je dvoje djece, živi kao podstanar, a teško je preživljavao švercajući na sitno cigaretama i još koječim. </p>
<p>Za djelo koje se okrivljenom stavlja na teret (držanje i stavljanje u promet ili posredovanje u nabavi droge iz čl. 173. st 2.) moguće je izreći kaznu od jedne do dvanaest godina zatvora, pogotovo kao je u pitanju ovo kazneno djelo čiji je broj u stalnom porastu među mladima, izaziva štetne posljedice po zdravlje.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Novi stand-by jača hrvatsku poziciju u pregovorima s Unijom </p>
<p>Cilj je smanjiti proračunski deficit na 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda i stabilizirati vanjski dug na 77 posto BDP-a, rekla je državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić / Aranžman vrijedan 99 milijuna dolara mogao bi biti na snazi od 4. kolovoza / Utvrđen lanjski deficit od 6,3 posto BDP-a </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Hrvatska i Međunarodni monetarni fond na pregovorima u Washingtonu preliminarno su dogovorili novi stand-by aranžman. Njegovi su ciljevi smanjenje hrvatskog državnog deficita na 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda i stabilizacija vanjskoga duga na 77 posto BDP-a, izjavila je nakon pregovora državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo koje je vodio ministar financija Ivan Šuker, a u kojem je uz Martinu Dalić bio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, vodilo je od srijede do subote pregovore s Fondom o novom aranžmanu.</p>
<p>Državna tajnica ocijenila je razgovore s predstavnicima MMF-a uspješnima i naglasila da je s voditeljem misije za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom »postignuto visoko suglasje o hrvatskoj ekonomskoj politici u ovoj i idućoj godini«.</p>
<p>Aranžman, međutim, još nije definitivno dogovoren jer ga do srijede trebaju odobriti direktori Fonda te Izvršni odbor MMF-a 4. kolovoza, ali Dalić smatra da tu ne bi trebalo biti problema. </p>
<p>»Očekujemo da će direktori MMF-a dati odobrenje do srijede«, rekla je Dalić ističući da bi aranžman stupio na snagu tek početkom kolovoza.</p>
<p>Novi stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a iznosio bi oko 99 milijuna dolara. No Hrvatska ne namjerava povlačiti taj novac, već bi stand-by aranžman bio zaključen isključivo kao mjera opreza radi potpore kredibilnosti hrvatske gospodarske politike. Aranžman bi trebao ojačati i hrvatske pozicije tijekom pregovora s Europskom unijom.</p>
<p>Novi aranžman predviđa da Hrvatska u 2004. smanji udio deficita opće države i stabilizira udio vanjskog duga u BDP-u. Dogovoreno je da ciljani deficit opće države u Hrvatskoj (državnog proračuna, izvanproračunskih fondova i lokalne samouprave) bude 4,5 posto BDP-a.</p>
<p>Prema njezinim riječima, hrvatsko izaslanstvo i MMF utvrdili su zajednički da je deficit opće države u Hrvatskoj u prošloj godini bio 6,3 posto BDP-a.</p>
<p>Temeljni je cilj novog aranžmana, objasnila je Martina Dalić, stabilizirati razinu vanjskog duga u eurima na oko 77 posto BDP-a potkraj 2004. To znači da će fiskalna politika biti najbitniji instrument novoga stand-by aranžmana sa smanjenjem udjela deficita u BDP-u za 1,8 posto kako bi se pridonijelo stabilizaciji vanjskoga duga. </p>
<p>D. M./Hina</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Koliko će se pretpristupnih fondova otvoriti Hrvatskoj? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što potkraj tjedna na sastanku na vrhu Europskoga vijeća dobije status kandidatkinje i datum početka pregovora, Hrvatskoj bi prije kraja ove godine mogla biti otvorena vrata pretpristupnih fondova Europske unije, očekuju u Ministarstvu europskih integracija. </p>
<p>Riječ je o trima pretpristupnim fondovima (Phare, Ispa i Sapard) kojima Unija financira razvoj i usklađivanje budućih članica. </p>
<p>Ipak, kako doznajemo, nije realno očekivati da će Hrvatska već u 2004. povlačiti novac, ali do kraja godine mogli bi biti dogovoreni neki projekti čija provedba počinje 2005. </p>
<p>Procjenjuje se da je u pretpristupnim fondovima nakon Unijina proširenja ostalo više od 1,7 milijardi eura pa bi Hrvatska godišnje mogla povlačiti između 150 i 180 milijuna eura.</p>
<p>Zasad se ne zna hoće li se svi ti fondovi otvoriti Hrvatskoj, tim više što ni u Bruxellesu još ne znaju hoće li zemljama tzv. zapadnog Balkana, pa tako i Hrvatskoj, otvarati postojeće pretpristupne fondove ili će im ostaviti samo program Cards. </p>
<p>Hrvatskoj bi se razmjerno brzo mogao otvoriti Phare koji je po mnogo čemu sličan Cardsu. S druge strane, iskustvo dosadašnjih kandidata pokazuje da otvaranju Ispe i Saparda prethode opsežne pripreme koje traju otprilike dvije godine. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Obnova lončarstva u Varaždinu</p>
<p>Turistička zajednica pomoću novca INTEREG programa pokušat će revitalizirati tradicionalne obrte/ Projekt vrijedan 88.000 eura/ Predviđena prekogranična suradnja s partnerima iz Slovenije i Austrije</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Turistička zajednica grada Varaždina prihvatila je mogućnost koja se prvi puta pruža neprofitnim organizacijama putem INTEREG programa (dio CARDS programa financiranih iz Europske unije) te je za dobivanje financijske potpore kandidirala projekt obnove i revitalizacije tradicionalnih obrta i njihovog uključivanja u turističku ponudu grada Varaždina kao nove atrakcije za posjetitelje. Projekt vrijedan 88 000 eura predstavila je Poglavarstvu grada Varaždina direktorica Turističke zajednice grada Varaždina. Branka Trop. Prekogranični suradnik u ovom projektu je Centar za tradicionalne i umjetničke obrte iz Slovenske Bistrice. Inače, Europska unija potiče prekograničnu suradnju, izmjenu znanja i iskustava, izradu zajedničkih programa i projekata čime se potiče brisanje granica kao zapreke komunikacije među ljudima. </p>
<p>Projekt je utemeljen na znanjima i uz suradnju s Visokom školom za obrte iz Graza čija pedagoška i andragoška znanja će se prenijeti našim sudionicima u projektu. </p>
<p>Partneri u projektu Turističkoj zajednici grada Varaždina su i grad Varaždin, Gradski muzej i Hrvatska keramičarska udruga Kerameikon. U sklopu projekta provest će se znanstveno- povijesno istraživanje o staklarskom i lončarskom obrtu u gradu Varaždinu. To će biti temelj za teoretsku nastavu polaznika i podloga za daljnja zanstvena istraživanja i suradnju sa znanstvenim krugovima prekograničnih suradnika. </p>
<p>U praktičnom dijelu otvara se jedno novo područje - staklarstvo. U Varaždinu, poglavito u Kerameikonu postoje iskustva u lončarstvu, ali u gradu ne postoje iskustva u staklarstvu. Nastavu će izvoditi stručnjaci Staklarske škole iz Rogaške Slatine i iz Zagreba. </p>
<p>Ako tražena sredstva od 88 000 eura budu odobrena, projekt će trajati godinu dana, a trebao bi rezultirati otvaranjem Centra tradicionalnih i umjetničkih obrta. Njegovim osnivanjem omogućiti će se dodatno obrazovanje i sticanje novih znanja, te samozapošljavanje.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>»Ravnatelj Hidrometeorološkog zavoda zabranio uporabu raketa«</p>
<p>Ovo je samo nastavak namjerno loše organizacije obrane od tuče, koju ova djelatnost trpi nekoliko godina, a postavio ju je ravnatelj DHMZ-a Branko Gelo. Posljedice toga su veliki utrošeni novci i tučom ugroženo područje bez obrane raketama, ističe Damir Ščavničar povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Državnom hidrometeorološkom zavodu</p>
<p>VARAŽDIN/ČAKOVEC</p>
<p> - Ni u subotu navečer nije na području Varaždinske i Međimurske županije u prijeteće tučonosne oblake ispaljena ni jedna protugradna raketa. Tuče je bilo u pojedinim dijelovima Varaždina i Čakovca, no srećom zrna su bila mala i tuča nije zahvatila veće područje. Protugradne rakete na tom području nisu djelovale ni u petak navečer, kada je nevrijeme bilo jače, a tuča je uništila usjeve u dijelovima Varaždinske i Međimurske županije. </p>
<p>Na neispaljivanje raketa reagirao je svojim priopćenjem Damir Ščavničar povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).</p>
<p>»Još je jednom tuča nanijela štetu domaćoj poljoprivredi i drugoj imovini. Dana 7. lipnja ravnatelj DHMZ dr. Branko Gelo naredio je obrani od tuče povlačenje s terena protugradnih raketa u središnje skladište zbog remonta i ponovne distribucije po terenu. Treba podsjetiti da su ekipe obrane od tuče prije samo nešto više od mjesec dana te iste rakete razvozile na više od 300 lansirnih postaja od zagrebačkog do osječkog područja. Neobjašnjivo je zašto je čelništvo DHMZ naredilo razvoženje raketa, kada je već prvog dana sezone, 1. svibnja, ravnatelj Gelo zabranio njihovu uporabu?«, navodi Ščavničar u svojem priopćenju. </p>
<p>Ističe da zbog te zabrane u petak i subotu navečer nije ispaljena ni jedna raketa u tučonosne oblake. »Na žalost, ovo je samo nastavak namjerno loše organizacije obrane od tuče, koju ova djelatnost trpi nekoliko godina, a postavio ju je ravnatelj DHMZ Branko Gelo. Posljedice toga su veliki utrošeni novci i tučom ugroženo područje bez obrane raketama«, ističe povjerenik SSSH u Državnom hidrometeorološkom zavodu. »Nije teško zamisliti što osjećaju operativci koji nakon deset ili 20 godina rada moraju na radarskom ekranu nemoćno gledati nailazak tučonosnih oblaka, jer im je zabranjeno raditi njihov posao«, zaključuje Ščavničar.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Nitko ne želi preuzeti odgovornost za korištenje neispravnih raketa« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nije točno da sam osobno zabranio uporabu raketa za obranu od tuče već je takvu odluku, nakon detaljnih ispitivanja učinkovitost raketa, donijelo više ministarstava, rekao je u nedjelju Vjesniku Branko Gelo, ravnatelj DHMZ. </p>
<p>Dodao je da nitko ne želi preuzeti odgovornost za korištenje neispravnih raketa za obranu od tuče od kojih, kaže, ima više štete nego koristi. Ističe da su balistička svojstva raketa, u prvom redu domet i sigurnost upotrebe, ispod svake granice.</p>
<p>Prema Gelinim riječima, na natječaj za prikupljanje ponuda u veljači, jer sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna, javila su se dva ponuđača, ali ni jedan nije zadovoljio zakonske uvijete.</p>
<p>Tvrtka »Đuro Đaković Alatnica« iz Broda koja je bavi proizvodnjom protugradnih raketa nije se ni javila na taj natječaj. Osim toga, u DHMZ se pitaju kako to da uvezene rakete za obranu od tuče iz Makedonije i Bugarske, a koje se nude na tržištu kao »hrvatski proizvod« u Srbiji i Crnoj Gori stoje oko 210, a u Hrvatskoj 338 eura. </p>
<p>Što se tiče ranije razmještenih, a nekorištenih raketa ravnatelj Zavoda napominje da su one u fazi povlačenja u centralna skladišta, te da će se ove sezone za obranu od tuče koristiti isključivo tzv. prizemni generatori. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Braniteljima skinuta omča s vrata </p>
<p>Kako smo se dosad naslušali praznih obećanja, posebice u razdoblju od 2000., strahovali smo da i prijedlog resorne ministrice ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, rekao nam je jedan od čelnika te udruge Dragan Laštre </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Hrvatska udruga razvojačenih branitelja Domovinskog rata (HURBDR) Splitsko-dalmatinske županije, čiji su članovi 1997. putem HBOR-a dobili kredite za samozapošljavanje, priopćila je u nedjelju da pozdravlja Vladinu odluku o produljenju roka otplate kredita na 20 godina uz poček od 60 mjeseci. </p>
<p>Razvojačeni branitelji posebno su zahvalili potpredsjednici Vlade i ministrici obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranki Kosor, »koja je pokazala veliko razumijevanje prema razvojačenim pripadnicima Hrvatske vojske, čija je egzistencija bila ugrožena nepovoljnim uvjetima vraćanja kredita za samozapošljavanje«. Nakon izvanredne sjednice, održane u subotu navečer, splitsko-dalmatinski HURBDR je zaključio da Vladina odluka omogućuje razvojačenim braniteljima »predah od pet godina«, s obzirom na to da prva rata zajma u iznosu 500 kuna dospijeva na naplatu tek 31. srpnja 2009. godine.</p>
<p>Jedan od čelnika HURBDR-a Dragan Laštre pojasnio je Vjesniku »nagli zaokret« u stavu razvojačenih branitelja koji su isprva tražili retroaktivno reprogramiranje duga, da bi nakon toga ultimativno zahtijevali od Vlade otpis kredita u cijelosti. </p>
<p>»Kako smo se dosad naslušali praznih obećanja, posebice u razdoblju od 2000., strahovali smo da i prijedlog resorne ministrice ne ostane samo mrtvo slovo na papiru. No, kada je Vlada napokon usvojila prijedlog Jadranke Kosor, 500 članova naše udruge napokon je odahnulo, jer im je skinuta omča oko vrata«, rekao nam je Laštre, dodajući da razvojačeni branitelji do posljednjeg trena nisu vjerovali u povoljan ishod pregovora o modelu vraćanja kredita.</p>
<p>Laštre, međutim, ističe da su razvojačeni branitelji i dalje nezaposleni, te da će HURBDR predložiti Vladi da im u petogodišnjem razdoblju pomogne u pronalaženju posla kako bi »bez velikih potresa i šokova mogli otplaćivati kredit«. Stoga će, poručio je Laštre, pokrenuti novu inicijativu - »od branitelja do graditelja« - očekujući Vladinu potporu za novi program zapošljavanja razvojačenih branitelja, »koji su spremni raditi sve i svašta samo da mogu podmiriti kreditne obveze prema bankama«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prognanici iz BiH potpisali ugovore za gradnju kuća</p>
<p>KARIN</p>
<p> - Predstavnici 60 doseljenih prognaničkih obitelji Hrvata iz Bosne i Hercegovine potpisali su ugovore o izgradnji kuća u naselju KARIN Slana. Grad Obrovac je osigurao 20 hektara zemljišta koje je razdijeljeno na stotinjak parcela površine od oko 750 metara četvornih. Parcele su podijeljene tako što su predstavnici obitelji izvlačili brojeve građevinskih čestica, a nakon izvlačenja brojeva imali su sat vremena za eventualnu zamjenu brojeva parcela s rodbinom i prijateljima. Potpisom ugovora o gradnji uskoro uz pomoć Vlade koja daje građevinski materijal, započinje gradnja kuća. Rok za izgradnju je 90 dana, a građevinske će radove obavljati same obitelji.</p>
<p>Budući vlasnici kuća dobili su na uvid dokumentaciju o planu za obnovu, nacrte i tehnički opis stambenih objekata, specifikaciju potrebnog materijala i troškovnike radova. Nakon odabira projektnih tvrtki sva potrebna projektna dokumentacija trebala bi biti gotova do kraja lipnja, izrađen je detaljni plan uređenja novog naselja, u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka financirat će izgradnju infrastrukture. Svaka će obitelj dobiti i po 15 tisuća kuna državne potpore, a njihov predstavnik Mate Turkalj koordinirat će s nadzornim tijelima, dobavljačima materijala i projektantima. Prognanici trebaju obratiti pozornost pri preuzimanju građevinskog materijala jer naknadne reklamacije nisu dopuštene, a pri izgradnji kuća ne smiju odstupati od dobivenog nacrta.</p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Karlovačko područje do 2010. godine bez mina </p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Može li Republika Hrvatska sadašnjom dinamikom razminiranja do 2010. godine biti bez mina? To se pitanje često postavlja unatoč problemima o statusu pirotehničara, niskoj cijeni razminiranja i nedostatku novca. Donatora je sve manje, no u tom humanitarnom poslu u zadnje vrijeme prednjače, uz naše Rotary klubove, rotarijanci iz Austrije, SAD-a, Njemačke. O tome govori primjer iz Karlovca gdje se trenutačno razminirava osam lokacija, ukupne površine od milijun četvornih metara uglavnom, uz pomoć novca rotarijanaca. </p>
<p>»Najveći donatori su austrijski Rotary klubovi«, kaže dužnosnik karlovačkog Rotary kluba Krešimir Veble. Dodaje da su se donacije rotarijanaca popele na dva milijuna eura.</p>
<p>Nedavno je čakovečka tvrtka MKA-Doking preuzela projekt razminiranja na Gornjem Mekušju koji obuhvaća 150 tisuća četvornih metara težak 138.000 eura, a novac je osigurao bečki Rotary klub Wien-Norst. Bečani su najavili novu donaciju od 200.000 eura.</p>
<p>Planom razminiranja ove bi se godine na području Karlovačke županije trebalo razminirati 2,8 milijuna četvornih metara površine. U karlovačkoj područnoj službi Hrvatskog centra za razminiranje Vjesnik doznaje da će ovogodišnji plan razminiravanja biti premašen za tridesetak posto. Stoga bi se moglo dogoditi da bi karlovačko područje do 2010. godine moglo biti bez mina, iako je evidentirano oko 60 tzv. živih minskih polja na širem karlovačkom području, potom području Lasinje, Josipdola, Saborskog, Slunja te uz karlovačke rijeke. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kardinal Bozanić u Beogradu na misi u župi svetog Antuna</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Župa svetog Antuna u Beogradu bila je u nedjelju, na istoimeni blagdan, premala da primi sve koji su se željeli pridružiti svečanom euharistijskom slavlju, na kojem su sudjelovali glavni tajnici biskupskih konferencija Europe, nadbiskup beogradski monsinjor Stanislav Hočevar i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.</p>
<p>U nedjelju je ujedno završio susret glavnih tajnika biskupskih konferencija Europe kojim je predsjedao kardinal Bozanić, koji je i jedan od potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija. To je iznimno važan događaj, istaknuo je kardinal, jer se govorilo o značenju kršćanstva u Europi danas i sutra, njezinom ujedinjenju, ali i o iskustvima Katoličke i Pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori kao poticaj za rasprave o ekumenizmu, te o doprinosu kršćanstva i ostalih religija te laika miru u cijelom svijetu.</p>
<p> Među vjernicima nazočnima u nedjelju na misi moglo se čuti da tako nešto u župi svetoga Antuna još- nisu vidjeli niti doživjeli. Beogradska nadbiskupija ima oko pedeset tisuća vjernika katolika, od kojih su većina Hrvati. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040614].
|
