NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040414].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 195323 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pregovore s EU-om otvara politička volja</p>
<p>Kad je o Sloveniji riječ, Europska komisija nije imala previše muke s odgovorima na upite jesu li zadovoljeni kopenhagenski kriteriji, kao i uvijek kada ne odlučuju ispunjeni kriteriji nego opća politička volja / Kad postoji ta volja i loši parametri prolaze</p>
<p>BRUXELLES, 13. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Slovenski avis ima 132 stranice i rađen je, poput svih domaćih radova Europske komisije te vrste, detaljno, precizno i u kontekstu aplikacija ostalih devet zemalja obuhvaćenih procesom priprema za proširenje. </p>
<p>Slovenija je svoj zahtjev predala 10. lipnja 1996. godine da bi Ministarsko vijeće već 15. srpnja dalo nalog Komisiji da počne izradu dokumenta. Europsko je vijeće u Madridu 1995. zatražilo – što je moguće prije – avis. Slovensko je pristupanje EU viđeno, kaže se u uvodu dokumenta, kao »dio povijesnog procesa«, finalne faze udruživanja podijeljenog kontinenta započete na summitu u Kopenhagenu 1993. ustanovljavanjem tzv. kopenhagenskih kriterija i formalno završene summitom lidera na istoj adresi u prosincu 2002. godine. Tada su zaključeni pregovori, zatvorena zadnja, financijska poglavlja, dovršena trgovina.</p>
<p>Dokument analizira elemente strukture društva u Sloveniji, medije, pravosuđe, nevladine organizacije spominju se i namjere vlade da pitanje 5000 osoba bez državljanstva riješi »primjerenim koracima«. Pretresajući gospodarski sustav Komisijini su se ljudi držali stereotipa tvrdnjom da je velika prednost Slovenije što nije imala tješnje veze s nekadašnjim SSSR-om, a tradicionalne i dobro utvrđene veze sa zapadnim tržištem poštedjele su Sloveniju nekih glavobolja koje će tresti, ili još tresu, ekonomije ostalih srednjoeuropskih država pristupnica. Dvije trećine izvoza u EU u vrijeme izrade avisa značilo je samo jedno: procjenu da je zemlja znatno integrirana u ekonomski prostor EU-a.</p>
<p>Kada se sve zbrojilo, Slovenija je proglašena funkcionirajućom tržišnom ekonomijom s prognozom da će u srednjoročnom razdoblju to gospodarstvo moći bez prevelikog znojenja preživljavati u konkurentnim uvjetima EU-tržišta. Slovenija će također u srednjoročnom razdoblju moći preuzeti obveze koje proizlaze iz Unijina acquis communautairea (europska stečevina prava). </p>
<p>U zaključku nalaza Komisija je navela da Slovenija još nije dobila ratificirani europski sporazum radi »restrikcija u vlasničkom zakonu koje još pogađaju građane članica EU-a«, što je ublažen opis prigovora i enormnih zahtjeva prve Berlusconijeve vlade. Spor je riješen »Solaninim kompromisom« u kojem je Slovenija morala ustupiti mnogo više nego što je objektivno trebala. Lekciju je Ljubljana naučila i sada je primjenjuje južnije. Uspješno. Lekcija je i da su zemlje EU-a uvijek u pravu.</p>
<p>S odgovorima na upite jesu li zadovoljeni kopenhagenski kriteriji Komisija nije imala previše muke, kao i uvijek kada o tome ne odlučuju ispunjeni kriteriji nego opća politička volja. »Slovenija pokazuje karakteristike demokracije sa stabilnim institucijama koje jamče pravnu državu, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina«. </p>
<p>Na temelju gospodarskih kriterija, ustvrdila je Komisija, Slovenija ima sve mogućnosti tržišne ekonomije u razvoju, pogotovo na srednjoročne staze. Unatoč »još neratificiranom« europskom sporazumu (hrvatski pandan je SSP), primjenjujući slovo prijelaznog sporazuma, Slovenija je uspješno ispunila sve zadatke.</p>
<p>Pozitivne su ocjene u prometu, ekologiji, ekonomskoj i monetarnoj uniji, unutarnjim poslovima, zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici – posljednje uz zaključnu rečenicu da »preostaje spor s Hrvatskom oko pomorskih granica«. Budući da je učinila goleme napore i postigla vrijedne rezultate, Slovenija je spremna za pregovore, preporučila je Komisija.</p>
<p>Takva su mišljenja Komisije i za druge pristupnice, rađena prema istom obrascu. Objektivno, Hrvatska ne bi trebala imati većih poteškoća, pogotovo što su svi problemi rješivi na srednjoročne staze. No, postoji jedno veliko »ali«. </p>
<p>Vrata pregovorima za EU ne otvaraju dobri parametri nego – politička volja. Kad postoji ta volja i loši parametri prolaze, najbolje pokazuje Cipar za ljubav čijeg ujedinjenja je EU spreman suspendirati svetost primjene acquisa prvi put u gotovo dva desetljeća.</p>
<p>Nova je vlada u Zagrebu mudro spoznala da prepreka Hrvatskoj nije toliko Haag koliko izostanak političke volje u prijestolnicama. Unija nije na čistu što i kako dalje, što se najbolje odražava u upornom britanskom odbijanju ratifikacije SSP-a zbog (navodne) nepotpune suradnje s Haaškim sudom. Zagreb je stoga krenuo u ofenzivu šarmiranja – možda je bolje reći potezanja za rukave. No premijerovi posljednji izleti u Beč i bruxellesku okolicu na narodnjačke skupove nisu dali konkretnih rezultata jer u zaključcima Europskog vijeća nije bilo ni H o Hrvatskoj. Sanader je dobro odradio posao, ali članice nisu na čistu.</p>
<p>Avis je dijagnoza stanja koje je dobro poznato državnoj upravi i nije presudan, jer se dijagnoza neće promijeniti njegovim objavljivanjem idućeg tjedna, mjeseca... niti će biti zaista važnih pomaka bude li preporuka pozitivna bez odgode, pozitivna s odgodom i uz uvjete... S EU-om koji sad ne zna što hoće, a to hoće odmah (jer mora) sve je moguće.</p>
<p>O mišljenju Europske komisije u hrvatskoj je javnosti, na žalost, stvorena nepotrebna histerija koje nisu pošteđeni ni Komisijini predstavnici u Hrvatskoj koji, recimo, demantiraju vlastite autorizirane izjave. Igranje avisom jest prigoda za primjenu Unijine dobre, stare, provjerene politike pritiska – afera s prijateljskim sugestijama direktora Komisijine Opće uprave za vanjske poslove Enbeko Landaburua šefici hrvatske Misije pri EU Mirjani Mladineo neugodan je, ali veoma životan primjer kako Komisija pritišće, uvjetuje i ucjenjuje čak i kada za to nema nikakve zakonske podloge i pritom krši vlastiti acquis.</p>
<p> Ako se EU izjasni, Rubikon je prijeđen, nestaje sredstvo pritiska. Ništa novoga: Meciar u Slovačkoj, referendum o izbrisanima u Sloveniji, poljske špekulacije s proračunom, predsjednik Litve u sprezi s mafijom dogodili su se pošto je EU u Kopenhagenu 2002. rekao da te zemlje ulaze 1. svibnja. Potom je reformski zanos naglo splasnuo. Politička je volja zaboravila i korumpiranost Rumunjske čim je skinut ministar, a ulasku u EU 2007. ne smeta ni procjena da u Rumunjskoj ne funkcionira tržišna ekonomija.</p>
<p>Zbog izostanka političke volje Hrvatskoj se spočitava nesuradnja s Haagom. Ograda bi bilo i da je ona savršena, jer EU ne zna što poslije. Postoje dva scenarija: prvi je da bi se »odcjepljenjem« Hrvatske od regije BiH te SiCG previše udaljile od EU-matice, a hrvatski bi odlazak ponovno pripustio duha prekrajanja iz daytonske boce (Republika Srpska pripada Srbiji u zamjenu za Kosovo). Taj je scenarij manje zastupljen negoli onaj da je Hrvatska ipak nekakva regionalna lokomotivica, ali dovoljno glasan da dvojbe prežive. U ovakvim shizofrenim situacijama EU u pravilu koristi efikasno i u praksi provjereno sredstvo – čekanje. Sjetimo se samo ulaska Hrvatske u Vijeće Europe. Već viđeno...</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nepotrebna dramatizacija o širenju hrvatske jurisdikcije na Jadranu</p>
<p>Do 3. listopada, kada će početi primjena ribolovno-ekološkog pojasa na Jadranu, ostalo je još dovoljno vremena da se razriješe realni interesi Italije i Slovenije u pogledu hrvatskog zaštićenog pojasa, kao što su pregovori o ribarenju i stvaranje zajedničkih standarda o ekološkim pitanjima / Europska komisija ne može od Hrvatske tražiti odgodu primjene zaštićenog pojasa jer je riječ o režimu na moru koji je postao dijelom općeg običajnog međunarodnog prava koji su u svijetu proglasile 124 države, dok je u Sredozemlju 13 država proširilo svoju jurisdikciju izvan teritorijalnog mora</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Nakon trećeg kruga trilateralnih pregovora u Puli između Hrvatske, Slovenije i Italije o zaštiti Jadrana, u našoj se javnosti opet nepotrebno dramatizira situacija u vezi sa skorom primjenom hrvatskog zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa na Jadranu.</p>
<p>S jedne strane širenje hrvatske jurisdikcije na Jadranu iznova se, kao i u tjednima prije prošlogodišnje saborske odluke, pokušava označiti navodno neeuropskim potezom koji dovodi u pitanje i hrvatsko približavanje Europskoj uniji, dok se s druge nastoji dati legitimitet prijedlozima Italije i Slovenije kojima se zapravo želi poništiti ta odluka Hrvatskog sabora.</p>
<p>U tom smjeru, naime, vode ideje kojima se traži da Hrvatska do daljnjega odgodi primjenu svog zaštićenog pojasa (koji stupa na snagu 3. listopada), zatim, ako to neće, jer bi za takav potez trebala nova saborska odluka, da pristane na nekakav zajednički talijansko-hrvatsko-slovenski pojas ili, s obzirom na to da bi i to trebalo potvrditi u Saboru, što ne bi bilo jednostavno, onda da od obveze poštivanja tog zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa izuzme zemlje EU-a (od 1. svibnja to je i Slovenija).</p>
<p>Ti prijedlozi Slovenije i Italije, iako su neuobičajeni, ipak su legitimni, jer je riječ o političkim razgovorima. Hrvatska ih može saslušati, što je na posljednjem sastanku u Puli, čini se, strpljivo i učinilo naše izaslanstvo, ali ih mora i odbaciti jer se ne temelje na međunarodnom pravu. Hrvatska diplomacija jednako će postupiti i sa sličnim sugestijama iz Europske komisije (vlade EU-a), kojih je po svoj prilici bilo.</p>
<p>Pravo je svakog dužnosnika Europske komisije da lobira i bori se za interese svoje ili neke druge zemlje, kao što je obveza i dužnost hrvatskih diplomata, saborskih zastupnika i Vladinih dužnosnika da, u skladu s međunarodnim pravom, vode računa o vitalnim interesima ove zemlje. Dakako, pritom uvažavajući realne interese susjednih država. A koliko su oni realni vidi se i po tome koliko ti interesi korespondiraju s međunarodnim pravom. </p>
<p>Krenimo redom. Europska komisija, naime, ne može od Hrvatske tražiti odgodu primjene zaštićenog pojasa jer je riječ o režimu na moru koji je postao dijelom općeg običajnog međunarodnog prava koji su u svijetu proglasile 124 države, dok je u Sredozemlju 13 država proširilo svoju jurisdikciju izvan teritorijalnog mora. </p>
<p>Takvim eventualnim službenim zahtjevom Europska komisija bi Hrvatskoj uskratila njeno suvereno pravo koje ima prema Konvenciji UN-a o pravu mora, što bi bio presedan, jer bi se na taj način jednoj državi uskratilo pravo koje je konzumirala većina drugih članica UN-a.</p>
<p>Osim toga, nepotrebne su i dvojbe hoće li brodovi EU-a od 3. listopada moći ribariti u hrvatskom zaštićenom pojasu. Naime, EU već ima ugovore s pojedinim državama nečlanicama Unije kojima su, uz određenu naknadu, definirane kvote i načini ribarenja brodova EU-a u gospodarskom pojasu tih zemalja. Slični pregovori iz Bruxellesa su najavljeni i s Hrvatskom. </p>
<p>Što se pak tiče prijedloga Italije i Slovenije u vezi s hrvatskim zaštićenim pojasom, Hrvatski sabor je donoseći svoju odluku ostavio godinu dana da se u međuvremenu postignu dogovori o eventualno prijepornim pitanjima za te dvije zemlje. Do 3. listopada, kada će početi primjena ribolovno-ekološkog pojasa na Jadranu, ostalo je još dovoljno vremena da se razriješe realni interesi Italije i Slovenije u pogledu hrvatskog zaštićenog pojasa, kao što su pregovori o ribarenju i stvaranje zajedničkih standarda o ekološkim pitanjima</p>
<p>Slovensko-talijanski prijedlozi koji idu izvan tih okvira mogu samo na političkoj razini biti problematični, međutim, s pravne strane, oni ne čine nikakvu štetu hrvatskoj nakani da 3. listopada počne s primjenom svog zaštićenog pojasa. Međunarodno pravo, odnosno Konvencija UN-a o pravu mora u tom pogledu je jasna i ne dopušta nikakve dvojbe.</p>
<p>Posebice stoga što hrvatski pregovarači ni ne pokazuju namjeru da talijansku a posebice slovensku, ako se potonja tako može nazvati, ribarsku flotu onemoguće u ostvarivanju njihovih prava da sudjeluju u eksploataciji tzv. viška izlova morskih bogatstava u tom hrvatskom zaštićenom pojasu.</p>
<p>Dokaz tomu je da Hrvatska Sloveniji omogućava izlov i u svom teritorijalnom moru, a za talijanske je ribare iskazana spremnost i na određeno prijelazno razdoblje kako bi se lakše prilagodili činjenici da je od sredine Jadrana (odnosno od crte razgraničenja epikontinentalnih pojaseva) prostor pod hrvatskom jurisdikcijom.</p>
<p>Hrvatska zbog svojih vitalnih interesa vezanih uz zaštitu Jadrana, a tu je, osim o ribolovu, riječ prije svega o turizmu i o rutama za transport ruske i kaspijske nafte prema Zapadu, ne može odustati od početka primjene zaštićenog pojasa.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatskoj veće kvote za riblje konzerve i za kvalitetno vino</p>
<p>U tri kruga pregovora sa EK, hrvatski pregovarači dosad su riješili pitanje međusobne trgovinske razmjene EU-a i Hrvatske za 74 posto proizvoda</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – U petak će se u Bruxellesu održati četvrti završni krug pregovora između Hrvatske i Europske komisije (EK) o Protokolu 7. Riješe li se sva otvorena pitanja, može se očekivati i potpisivanje Protokola 7.</p>
<p>U tri kruga pregovora sa EK, hrvatski pregovarači dosad su riješili pitanje međusobne trgovinske razmjene EU-a i Hrvatske za 74 posto proizvoda. U posljednjem krugu pregovora koji su nedavno iznenada održani u Bruxellesu, pregovaralo se o 40-ak najosjetljivijih proizvoda za hrvatsku poljoprivredu i prehrambeno-prerađivačku industriju.</p>
<p>U posljednjem krugu pregovora, prije skorog proširenja EU-a, trebalo bi riješiti pitanje izvoznih kvota za sedam najosjetljivijih proizvoda: mlijeka i mliječnih prerađevina, mesa i mesnih prerađevina, konditorskih proizvoda, živih životinja, itd.</p>
<p>Pozitivno je to da još nije potpisan Protokol 7, jer dok pregovori traju, ima prostora da se diplomatskim putem izbore što manje izvozne kvote za visokosubvencionirane poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU-a.</p>
<p>No, iako službenih informacija o konkretnim razgovorima, koji su vođeni sa EK tijekom dvodnevnih razgovora u Bruxellesu, nema, strahuje se da bi se samo uvoz živih goveda iz EU-a mogao povećati i do 12 puta u odnosu prema postojećim uvoznim kvotama, uvoz jabuka i mineralne vode za četiri puta, mesnih konzervi gotovo četiri puta, kobasica 2,3 puta, svinjskog mesa 1,5 puta, itd.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da je domaća poljoprivreda i dosad bila izložena uvozu visokosubvencioniranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz zemalja Unije. Prema WTO-ovim uvjetima i ugovorima o slobodnoj trgovini (RH ima šest potpisanih ugovora o slobodnoj trgovini sa 10 novih zemalja članica EU-a), Hrvatska ne može izravno subvencionirati izvozne proizvode.</p>
<p>Zbog toga, kažu u Ministarstvu, važno je da dobijemo pozitivan avis kako bismo što prije ušli u skupinu zemalja kandidata s Rumunjskom i Bugarskom. U tom slučaju očekuje se smanjivanje izvoznih subvencija.</p>
<p>Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Hrvatske sa EU-om, koji se službeno počeo primjenjivati od 2002. godine, na domaćem tržištu pojavila se veća količina jeftinih proizvoda iz EU-a.</p>
<p>Za hrvatske je izvoznike SSP počeo vrijediti još 1. studenoga 2001. Na žalost, naša zemlja nije dobila veće izvozne kvote za svoje tradicionalne izvozne poljoprivredne i prehrambene proizvode. Ima naznaka da bi EK ipak mogla dati veće uvozne kvote za riblje konzerve i kvalitetna vina iz Hrvatske, ali ne i za govedinu.</p>
<p>Osim toga, domaći poljoprivrednici i uz asimetričnu trgovinsku razmjenu s EU-om, nisu ispunili ni 50 posto dobivenih kvota. Međutim, hrvatski pregovarači uvjereni su da, bez obzira na ishod četvrtoga kruga pregovora s EK o izvoznim kvotama za deset novih članica Unije, neće doći do stvarnog povećanja uvoza iz zemalja Unije.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede ne žele otkriti o kojim je poljoprivrednim proizvodima riječ da ne bi otežavali svoju pregovaračku poziciju. Međutim, poznato je da se kvote za proizvodnju mlijeka i vina u Uniji najteže dogovaraju.</p>
<p>No, Hrvatska za što veće proizvodne kvote mora imati sređeno tržište i statistiku, ponajprije što se tiče isporuke poljoprivrednih sirovina prerađivačima, odnosno izravne prodaje na tržištu. Pretpostavlja se da bi spomenuti problem mogao biti otežavajući faktor u nekim budućim pregovorima sa EK.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Optimizam i sumnja u pet do dvanaest</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Neizvjesno, očito, mora biti do posljednjeg trenutka. Očekivanje avisa</p>
<p> – hrvatskog biti ili ne biti – doseže dramatski vrhunac, a teorija, tumačenja, optimizma i sumnje toliko je da bi i najmaštovitiji redatelj teško mogao takvo što režirati.</p>
<p>Dok ministrica Vesna Škare-Ožbolt s mnogo optimizma očekuje i avis i početak pregovora s EU-om, iz Londona i Haaga ne stižu utješne vijesti. Iz Italije zasad nikakve. Sve ste dobro napravili, tvrde Britanci, ali gdje je Gotovina?</p>
<p>Ako je Gotovina glavni razlog britanskog i nizozemskog odbijanja ratifikacije SSP-a, onda možemo ponoviti pitanje kako je Hrvatska odgovorna za čovjeka kojeg u zemlji nema. Ako London i Haag sumnjaju u izvješće sadašnje vlade bilo bi pošteno da se to tako i kaže, jer stalno traženje vjerodostojnosti od Zagreba znači i trunku sumnje u taj isti Zagreb za poteze koje sada čini. Zašto, zaista ne znamo.</p>
<p>Uskraćivanje avisa Hrvatskoj ili bilo koja forma avisa sa zadrškom značilo bi da Europa nije prepoznala da na zapadnom Balkanu ili jugoistoku Europe, svejedno, ima drukčijih i da se slobodno možemo upitati zbog čega isti kriteriji ne vrijede za sve. Još dok se maštalo o nekoj »balkanskoj regati«, Hrvatska je dokazala da u to društvo ne spada. Vraćati je ponovo tamo bila bi golema pogreška.</p>
<p>Zbog čega sve mora biti napeto do posljednjeg trenutka, možemo samo nagađati. I ustvrditi da Hrvatska to nije zaslužila. Neupitna je suradnja s Haagom, generali su tamo i čekaju suđenje s optužnicama u kojima ima mnogo netočnosti i tendencioznosti. Povrat srpske imovine ide očekivanim tempom, čine se napori da se krene s reformom pravosuđa. Dakle, sve ono što je Europa tražila, Hrvatska je nastojala i učiniti.</p>
<p>A, budimo iskreni, pozitivan avis je samo gesta dobre volje i stvaranje atmosfere da pravi pregovori tek počnu. Tek tada počinje pravi put koji vodi iz čekaonice u punopravno članstvo, kada politika polako pada u drugi plan, a vruće gospodarske teme dolaze u prvi. Hrvatska je zaslužila svoje mjesto u zajedničkoj Europi, dokazala je da je civilizirana država u kojoj prijenos vlasti ide normalnim putem, da su stare rane zacijeljene i da nacionalizam već dugo ne stanuje ovdje. Gospodarstvo i pravni sustav nisu uzorni, ali nisu ni u svim zemljama koje će sada ući u Uniju.</p>
<p>Naš optimizam i britanska sumnja u pet do dvanaest podgrijavaju atmosferu za odluku koja bi trebala biti neupitna. Avis Hrvatskoj bio bi najbolji signal ostalima u regiji, ali i poticaj Hrvatskoj da nastavi europsku orijentaciju.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Upitan hrvatski monopol</p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
<p>Bosanskohercegovački premijer Adnan Terzić neobično je oštro ovih dana govorio o primjeni Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i Hrvatske. U intervjuu za sarajevski Dnevni avaz predsjedatelj Vijeća ministara BiH kazao je da je Hrvatskoj dan monopolistički položaj na tržištu BiH nakon što se od 1. travnja u punoj mjeri počeo provoditi Sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje kojim je predviđeno potpuno ukidanje carinskih pristojbi.</p>
<p>Nakon neuspjeha nastojanja da se produži razdoblje trajanje povlaštenog, asimetričnog, položaja koji je BiH ranije imala u trgovini s Hrvatskom, Terzić je sada zaprijetio da bi njegova zemlja mogla smanjiti uvozne pristojbe za proizvode iz zemalja Europske unije, čime bi se onda hrvatske proizvode izložilo konkurenciji na bosanskohercegovačkom tržištu i ukinulo taj navodni hrvatski monopol.</p>
<p>Krajnje je upitno može li se doista o Hrvatskoj govoriti kao o »apsolutnom monopolistu« na tržištu BiH, kao što čini Terzić, i očito je njegova izjava dana s ciljem određenog ekonomsko-političkog pritiska na susjednu državu. U tom kontekstu valja znati da se i vlasti u BiH stalno suočavaju s pritiskom vlastitih gospodarstvenika, prije svih poljoprivrednih proizvođača, koji tvrde da njihova zemlja daje znatno manje poticaje poljoprivredi u odnosu na susjedne države te da zbog toga sporazumi o slobodnoj trgovini prijete potpunom slomu proizvodnje hrane u BiH. Pritom treba spomenuti i privremenu mjeru koju je donijelo Vijeće ministara BiH, a po kojoj je istodobno s punom primjenom Sporazuma o slobodnoj trgovini od 1. travnja odlučeno da se u BiH mogu uvoziti samo prehrambeni proizvodi koji imaju certifikat za izvoz u zemlje EU-a, što najviše pogađa manje proizvođače u Hrvatskoj.</p>
<p>Najnovije Terzićeve izjave nesumnjivo pokazuju da međusobni ekonomski odnosi nisu do kraja dobro definirani te da u tom smislu treba raditi u okviru institucija dviju država. Izjavu premijera BiH stoga valja tumačiti prije svega kao oblik pritiska na Hrvatsku da se problemi počnu brže rješavati i povoljnije za bosanskohercegovačku stranu. Kada je riječ o službenom Zagrebu, čini se da takva spremnost postoji, i bez prijetnji i ucjena. Uostalom, hrvatski ministar poljoprivrede i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković nedavno je izjavio da će Hrvatska nastaviti konstruktivnu suradnju s BiH jer želi biti partner s BiH. Čini se da je to i najbolji put s obzirom na europske perspektive obiju zemalja.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Plitvičke upute za lobiranje</p>
<p>Ako je Hrvatska zajedno sa svim svojim službama Haagu dostavila dovoljno dokaza da je učinila sve u »slučaju Gotovina«, onda će glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte podignuti telefonsku slušalicu kada je budu zvali iz Europske komisije i reći im da je zadovoljna hrvatskom suradnjom sa Sudom. U tom je slučaju put za kandidatski status u lipnju otvoren, kao i jasna perspektiva određivanja konkretnog datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Čini se da su gotovo sve istočnoeuropske zemlje u fazi odbrojavanja. One u srednjoj Europi, koje su preživjele 50 godina komunizma, sada čekaju 1. svibnja kako bi prvi put u svojoj povijesti postale dijelom jedne velike integracije, ali ovaj put demokratske. Hrvatska je također u fazi odbrojavanja. Za sedam dana Europska komisija bi trebala objaviti svoje mišljenje o tome je li sposobna za početak pregovora o punopravnom članstvu u EU.</p>
<p>Opća nervoza u vezi s objavom Komisijina avisa već je počela; mediji svaki dan donose različite kombinacije o tome kako će taj avis uistinu i izgledati. Scenarija ima pregršt: od onog da će avis biti sigurno pozitivan, preko varijante pozitivnog, ali uvjetovanog, pa sve do opcije neobjavljivanja mišljenja. Špekulacija ima pregršt i kada je riječ o ključnom pitanju: je li Hrvatska učinila dovoljno u »slučaju Gotovina«, tj. je li uspjela uvjeriti sve da u akcijama uhićenja nije držala »figu u džepu«.</p>
<p>S obzirom na to da Velika Britanija i Nizozemska upravo zbog suradnje s Haaškim sudom nisu ratificirale hrvatski Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u medijskim i političkim kuloarima krenule su nove kombinatorike. Tako se u posljednje vrijeme otkrilo da dobar dio britanske vlade ne dijeli stavove njezina europskog ministra Dennisa MacShanea, zatim da Velika Britanija namjerno opstruira Hrvatsku, jer joj novi val proširenja ne odgovara. Uz to, kuloarima kola informacija kako britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw ne može podnijeti Carlu del Ponte. </p>
<p>Kako situacija postaje sve nervoznija, a »slučaj Gotovina« stavljen na pijedestal europskoga biti ili ne biti za Hrvatsku, logično je da svakim danom kombinacija i kalkulacija ima sve više. No, sve te kombinatorike i političko-diplomatski mikromenadžment nema mnogo veze sa stvarnim stanjem.</p>
<p>Situacija je, zapravo, vrlo jednostavna. Sanaderova je vlada dobila u naslijeđe teret bivših Tuđmanovih, HDZ-ovih vlada, ali i naslijeđe neodlučnosti Račanove vlade. Ono što je Sanaderov tim u tri mjeseca učinio zapravo je pokušaj vraćanja vjerodostojnosti Hrvatske kao pravne države, kada je riječ o suradnji s Haaškim sudom. Brzim postupcima i nesmetanim procedurama kada je riječ o novim optužnicama iz Haaga, Sanaderova je vlada u međunarodnim odnosima dobila mnogo kredibiliteta, pa je na kraju kao problematičan ostao samo »slučaj Gotovina«.</p>
<p>Odbjegli general ostao je tako na kraju jedini pravi slučaj na kojem će europska Petnaestorica odlučivati je li Hrvatska spremna započeti pregovore o ulasku u zajednicu kojoj je na prvom mjestu vladavina prava. Što će se, dakle, dogoditi za tjedan dana? Ako je Hrvatska zajedno sa svim svojim službama Haagu dostavila dovoljno dokaza da je učinila sve u »slučaju Gotovina«, onda će glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte podignuti telefonsku slušalicu kada je budu zvali iz Europske komisije i reći im da je zadovoljna hrvatskom suradnjom sa Sudom.</p>
<p>U tom je slučaju put za kandidatski status u lipnju otvoren, kao i jasna perspektiva određivanja konkretnog datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu. Ako, pak, ocjena »slučaja Gotovina« ne bude dobra, Hrvatskoj će na popisu uvjeta, ali uz još mogući pozitivan avis, ta zadaća ostati i u tjednima nakon travnja.</p>
<p>Hrvatski šef diplomacije Miomir Žužul je tjedan prije objave avisa na Plitvičkim jezerima okupio svoje veleposlanike na službi u europskim državama. Veleposlanici u ključnim europskim zemljama u prilici su izravno prenijeti svoja iskustva i preporuke kako treba nastaviti s lobiranjem koje se mora nastaviti velikim intenzitetom, bez obzira na scenarij u sljedeća dva do tri tjedna. Na taj način izbjeći će se sve promašene kombinatorike o tome kako, na primjer, treba igrati na moguću neslogu unutar Europske unije ili, pak, savezništvo sa SAD-om.</p>
<p>Posljednje intervencije britanskog ministra za Europu MacShanea, ali i ključnih ljudi američke administracije, govore o tome kako se zabluda treba hitno riješiti. Velika Britanija nije unutar EU-a usamljena u stajalištu o »slučaju Gotovina«, a čak i da je tako, po načelu solidarnosti (odluke se donose konsenzusom) Unijine članice se zbog Hrvatske neće posvađati. Osim toga, pitanje podrške Haaškome sudu, čak i pod uvjetom da je točna informacija da Jack Straw ne podnosi Carlu del Ponte, stvar je načela kojeg se ne želi lišiti nijedna zemlja, a posebice članica Vijeća sigurnosti. SAD i Velika Britanija snažni su zagovaratelji rada Haaškoga suda, najviše su ga podupirali, uključujući i financijski, pa je sasvim nerealno očekivati da će te zemlje odustati od tog načela. </p>
<p>Kolikogod atraktivna, histerija zbog datuma avisa sasvim je nebitna. Mnogo je bitnije da se u ovom procesu pokaže kako je put prema ispunjavanju načela pravne države nepovratan, a efikasnost vlasti u »slučaju Gotovina« značilo bi poništavanje svakog naslijeđa »suca Lozine«, sustava u kojem se do jučer nakaradno tvrdilo kako onaj koji se brani ne može počiniti zločine. Još važniji je dokaz da vlast kontrolira sve svoje poluge i da se stvari odvijaju onako kako se politički odluči, a zatim pravno provede. Europskoj uniji nije u interesu prihvaćati zemlje koje ne mogu kontrolirati vlastiti sustav.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Poplave se sprječavaju preventivom</p>
<p>Preventivna rješenja su uvijek bolja i jeftinija od zakašnjelih »vatrogasnih«. Dokazuje to i podatak da su posljednjih tjedana kroz Zagreb, zahvaljujući obrambenim nasipima, bez ikakvih problema prolazili veliki vodeni valovi kakvi su sredinom šezdesetih prošlog stoljeća izazvali katastrofalnu poplavu</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Hoćemo li i iz najnovijih poplava izvući pouke slične onima iz prošlogodišnjih suša, pitaju se ovih dana mnogi vodoprivredni stručnjaci, ali i šira javnost. I to s razlogom. </p>
<p>Pokazalo se, naime, da su Hrvatskoj trebale višemjesečne katastrofalne suše koje su donijele štete od dvije i pol milijarde kuna da se napokon počne više ulagati u sustave za navodnjavanje kako bi se pomaknula s neslavnog dna europske ljestvice zemalja koje navodnjavaju najmanje poljoprivrednih površina, gdje smo bili u neslavnom društvu Albanije i Moldovije.</p>
<p>Iako ovogodišnje poplave neće, barem zasad, imati tako teške posljedice kao lanjske suše, ipak će možda potaknuti odgovorne da razmisle nisu li se, barem dijelom, mogle izbjeći. Naime, uobičajena je, nažalost, praksa da se o poplavama i mjerama koje bi trebalo poduzeti da se izbjegnu ili barem smanje posljedice kod nas počne ozbiljnije raspravljati tek kad se poplave i dogode. </p>
<p>No, tada je već kasno jer se poplave sprječavaju dok ih još nema ni na vidiku, upozoravaju stručnjaci. Prije svega dovoljnim ulaganjima u sustav obrane od poplava. Ali za to posljednjih petnaestak godina nikad nije bilo dovoljno novca. Prvo je došao rat s tragičnim posljedicama, pa je u općoj neimaštini bilo teško i popravljati a kamoli graditi nove nasipe, odteretne kanale, retencije i ostale obrambene objekte.</p>
<p>Potom je na red došlo ukidanje vodnog doprinosa, u sklopu odterećivanja plaća i provedbe tadašnjeg nacionalnog programa zapošljavanja. Tako su Hrvatske vode ostale bez većine novca namijenjenog za obnovu i dogradnju sustava za obranu od štetnog djelovanja voda, u što spada i obrana od poplava. Iako su dobivali najave da će im taj novac biti nadoknađen iz državnog proračuna, sve je ostalo na lijepim obećanjima. Dodatne probleme stvarala je činjenica da su brojni poljoprivredni kombinati, ali i druge tvrtke, zbog teškog stanja neredovito plaćali vodoprivredne naknade.</p>
<p>U takvoj situaciji su Državna uprava za vode i Hrvatske vode vješto vozeći slalom između velikih potreba i malih mogućnosti nastojali učiniti što više. Kako ipak nisu čudotvorci, posljedica svega je da je danas, prema procjenama stručnjaka, dovršeno samo oko 60 posto hrvatskog sustava za obranu od poplava. Zato samo sreća te maksimalni napori vodoprivrednika i ostalih uključenih u obranu od poplava spašavaju Hrvatsku od katastrofalnih poplava kakve su prošlih godina pogodile srednju Europu.</p>
<p>Konkretno, zbog nedostatka novca se i tisuće kilometara vodotoka, kanala i nasipa te drugih objekata za obranu od poplava sve lošije održavaju, zbog čega se povećavaju rizici od poplava.</p>
<p>Jakša Marasović, generalni direktor Hrvatskih voda, upozorava da su njihove analize postojećeg stanja zaštite od poplava pokazale da je sigurnost mnogih gradova i naselja uz velike rijeke niža od minimalnih zaštitnih normi u europskim zemljama. Stručnjaci procjenjuju da je od poplava potencijalno ugroženo oko 15 posto hrvatskog kopnenog teritorija, prije svega uz Dunav, Savu, Dravu i Muru.</p>
<p>Nažalost, veliki interes za obrambene nasipe, akumulacije, odteretne kanale i druge dijelove sustava za obranu od poplava i ovaj će put, vjerojatno, trajati koliko i poplave, a potom će, po običaju, utonuti u zaborav. Do iduće poplave kad će ponovo mnogi otkrivati »toplu vodu« ponavljajući da sustav nije dovršen i pitajući nije li se velike štete ipak moglo izbjeći ili barem smanjiti.</p>
<p>Uzdati se u sreću, nebo i prirodu, nadajući se da se poplave neće događati često i s teškim posljedicama, nije nimalo pouzdano rješenje. Zato bi Vlada trebala naći rješenje kako osigurati novac za postupno dovršenje tog važnog sustava. Jer preventivna rješenja su uvijek bolja i jeftinija od zakašnjelih vatrogasnih. Dokazuje to i podatak da su posljednjih tjedana kroz Zagreb, zahvaljujući obrambenim nasipima, bez ikakvih problema prolazili veliki vodeni valovi kakvi su sredinom šezdesetih prošlog stoljeća izazvali katastrofalnu poplavu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Neuvjerljivi krojači pravde s političkim škarama: Ne projicirajte na nas vlastitu grižnju savjesti</p>
<p>Stidimo se svih zločina, svojih ponajviše, ali ti isti zločini na duši su i međunarodne zajednice koja sada u Haagu pere i svoje prljavo rublje nazivajući ga tuđim i počesto hrvatskim imenom. Hrvatska je obavila krucijalni posao za međunarodnu zajednicu spasivši Bihać i time, spriječivši još jednu srebreničku tragediju, dovela »Olujom« do uvjeta za Daytonski sporazum i mir u BiH. Je li itko zahvalan Hrvatskoj na tome? / Vaš je Dayton, međunarodna zajednico, u obliku tzv. Republike Srpske ozakonio srpsko osvajanje i podjelu BiH, a ne Tuđman, njegovi planovi i (spašavalački!) dogovori, kako učestalo ponavljate - da učvrstite to gradivo u svojim i našim glavama. I da ih je bilo, različitih planova i scenarija (naravno da ih je bilo i vi ste ih prepuni - koliko ih samo ima za ovo ozemlje koje tako olako zovete regijom), možete li zamisliti Tuđmana u pregovorima s Miloševićem o podjeli Bosne s teretom okupacije trećine Hrvatske? Samo iz ludila ili nemoći moguće je na vaš spomenuti, optužujući način pregovarati o temi diobe sestrinske republike / Budite barem toliko demokratični, kada su vam usta već puna demokracije, da i nama dopustite pravo na našu istinu, naš život, naš ponos, naše mišljenje. Ne ponizujte nas odveć, ne gazite nas teškim čizmama </p>
<p>DRAGO ŠTAMBUK </p>
<p>U vremenu zamjene teza kada se sramna lavina revizionističkih pritisaka obrušila sa svih strana na Hrvatsku pokušavajući, prema haaškim optužnicama, uvjeriti nas da je Domovinski rat bio organizirani zločinački pothvat, terapijski je prisjetiti se svjedočanstava gospođe Margaret Thatcher. </p>
<p>Bivša premijerka Velike Britanije s kojom sam se sastajao i komunicirao prije, za vrijeme, i poslije Domovinskoga rata kao opunomoćeni predstavnik Republike Hrvatske u Londonu i kasnije hrvatski diplomat, u svojoj knjizi »Državničko umijeće«, upravo objavljenoj u izdanju Školske knjige u Zagrebu, iznijela je stajališta prema istom ratu i svojim jasnim pogledima obezvrijedila političku tezu Haaškoga suda o jednakoj krivnji i zločinjenju sviju protiv svih. </p>
<p>Gospođa Thatcher zna da je osnovni uzrok ratu u bivšoj Jugoslaviji velikosrpska ideologija s posljedičnom agresijom prema svim nesrpskim narodima, da je srpska agresija rezultirala okupacijom većeg dijela Republike Hrvatske i najvećeg dijela BiH, da je Hrvatska imala puno pravo osloboditi svoj okupirani teritorij, da se sukob između Muslimana i Hrvata dogodio nakon savezništva i kooperacije, da mu je slijedila suradnja u oslobađanju Bihaćkoga džepa (koji bi inače bio pao kao i Srebrenica s jednako strašnim ljudskim gubicima), da se Republika Hrvatska brinula za muslimanske izbjeglice tijekom cijelog rata (čak i za vrijeme međusobnoga sukoba), da je Tuđman promišljao i pomagao obranu BiH i za Hrvate i za Muslimane (jer da se Hrvati u BiH nisu oprli srpskoj agresiji glasovanjem o neovisnosti BiH i oružanom borbom, danas ne bi bilo ni njih ni BiH).</p>
<p>Tuđmanovo navodno promišljanje o »diobi BiH« (zapravo spašavanju onoga što se spasit dalo) u uvjetima općega kaosa i ugroze hrvatskog nacionalnog bića, ne može se niti se smije izjednačiti, ni politički ni pravno, s Miloševićevim etničkim čišćenjem, počinjenim genocidom i osvajanjem teritorija. Ni najgori promišljaj ili namjera nisu jednaki niti mogu biti jednaki krvavim zlodjelima. I Haaški bi sud to trebao znati. </p>
<p>Gospođa Thatcher kritizira ekvidistantni pristup međunarodnoj zajednici prema takozvanim sukobljenim stranama, za vrijeme rata, a i poslije rata - u vidu politiziranih i »ujednačenih« haaških optužnica koje podjednako inkriminiraju agresora i žrtvu. Žrtva je pritom, izgleda, kriva - mislim na kolektivitet agresora i žrtve - jer se branila, usudila braniti, a još je krivlja, jer se obranila i drznula prijeći u protunapad vrativši čak okupirani teritorij. </p>
<p>Pravda ne stanuje u simetriji, ni disbalansa, a ni ravnoteže. Individualne zločine valja osuditi, ali u ovako jasnom odnosu agresora i žrtve proglašavati hrvatske strateške i jedino moguće odluke za obranu Domovine organiziranim kolektivnim zločinom, to ne pamtimo ni iz vremena Nürnberškog procesa. </p>
<p>Što se to dogodilo da je pravda otišla u krivo? Zločinačka velikosrpska politika kao da je morala, logikom međunarodne ekvidistance, naći zrcalnu zločinačku politiku s hrvatske strane e kako bi se ekskulpiralo međunarodnu zajednicu za sve grijehe propusta i zločine proizašle iz nečinjenja, pravodobnog nezaustavljanja (Vukovar, Dubrovnik, Srebrenica...) velikosrpskog agresora. </p>
<p>Stidimo se svih zločina, svojih ponajviše, ali ti isti zločini na duši su i međunarodne zajednice koja sada u Haagu pere i svoje prljavo rublje nazivajući ga tuđim i počesto hrvatskim imenom. Hrvatska je obavila krucijalni posao za međunarodnu zajednicu spasivši Bihać i time, spriječivši još jednu srebreničku tragediju, dovela »Olujom« do uvjeta za Daytonski sporazum i mir u BiH. Je li itko zahvalan Hrvatskoj na tome? Zahvale, nažalost, stižu u vidu optužnica i krajnje je vrijeme pobuniti se i reći: »Ne projicirajte na nas svoju grižnju savjesti«. </p>
<p>Ne kažemo li danas ovu bitnu rečenicu, sutra možda neće biti nikoga da je kaže. Zaustaviti nam je trend pribijanja cijelog jednog naroda na križ, naroda koji je plemenit, koji je puno propatio, i nedavno i davno u zlim vremenima, koji je jedva opstao kao reliquiae reliquiarum na ovoj zlehudoj vjetrometini. </p>
<p>No možda su Hrvati, horribile dictu, trebali pustiti Osmanlije da preko posljednjega hrvatskog bedema stignu do Pariza. Da jesu, bili bismo brojniji, ne bismo masovno izginuli. Ali je taj bedem hrvatski izdržao i Hrvatska danas, gledamo li joj oblik i granice, sama je taj bedem, forma bumeranga. Izginuli smo (braneći i Europu) i zato smo malobrojni, ali je duh naš izoštren i svijetao poput dragoga kamena. I ne želimo slušati tuđu zloću i vjerovati nedobronamjernim optužbama. </p>
<p>Narod koji izgubi svoje dostojanstvo i samopoštovanje nije narod vrijedan spomena. Zato ne pritišćite nas, ne lomite pretjerano, nas - taj bedem - jer mogao bi i uskrsnuti kroz muku koju nam zadajete, kroz poniženje kojemu nas izlažete. A uskrsne li bedem, zvat će se planina i snijeg će mu biti krvav na vrhovima. Jer, nema ničega goreg od poniženja, čuvajte se ponižavanja drugih da ne dostigne vas ista sudbina. </p>
<p>Vaš je Dayton, međunarodna zajednico, u obliku tzv. Republike Srpske ozakonio srpsko osvajanje i podjelu BiH, a ne Tuđman, njegovi planovi i (spašavalački!) dogovori, kako učestalo ponavljate - da učvrstite to gradivo u svojim i našim glavama. I da ih je bilo, različitih planova i scenarija (naravno da ih je bilo i vi ste ih prepuni - koliko ih samo ima za ovo ozemlje koje tako olako zovete regijom), možete li zamisliti Tuđmana u pregovorima s Miloševićem o podjeli Bosne s teretom okupacije trećine Hrvatske? Samo iz ludila ili nemoći moguće je na vaš spomenuti, optužujući način pregovarati o temi diobe sestrinske republike.</p>
<p>Današnji položaj Hrvata u BiH položaj je remetilačkog čimbenika koji šteti međunarodnoj simetriji viđenja srpskog i muslimanskog entiteta. Zaboravili ste svoj prvotni, Cutillerov plan trodiobe BiH. I to je bio jedan od planova zbog kojeg nitko nije na Haaškom sudu. U ime viših ciljeva i više simetrije, vaših uprošćenih rješenja budućnost najmanjeg, a starosjedilačkog, naroda u BiH pod znakom je pitanja. Komu ćete bosanskohercegovačke Hrvate staviti na dušu, u ime kojih visokoparnih simetrija i ideala?</p>
<p>Upadali ste nasilno i u crkve i u banke, izabrali najmanjeg za odstrjel vjerujući da je s njim najlakše. No, prevarili ste se i ranije u računu, pa možete i ponovo. </p>
<p>Da se vratim zaslugama gospođe Thatcher za našu domovinu, od legendarnog su kova. Tako, na primjer, nikad neću zaboraviti njezin osobni angažman - kada je 21. rujna 1991., a takvih primjera ima mnoštvo, nakon završetka zajedničkog pisanja tiskovnoga izvješća kojim je oštro osudila velikosrpsku agresiju na grad Vukovar, a u povodu ispraćaja srpskih tenkova iz Beograda - u svojemu domu, na primjedbu svojega savjetnika o tome kako će je britanska vlada pribiti na križ zbog toga što radi za Hrvatsku, odgovorila: »Ako je u pitanju pribijanje na križ mene ili Hrvatske, onda bolje da se na križ pribije mene nego Hrvatsku.« </p>
<p>Ili kada sam je nakon minobacačkog napada Srba u istočnoj Bosni 1994. s brojnim civilnim žrtvama dozvao telefonom i sugerirao potrebu da se na silu odgovori silom i zaustavi velikosrpsko bezumlje, kazala mi je: »Ne brinite, sutra ću pozvati na upotrebu sile«.</p>
<p>Već sljedećeg jutra dala je nekoliko uzastopnih intervjua različitim televizijskim kanalima i obratila se svijetu s pozivom na vojnu intervenciju u BiH i zaustavljanje velikosrpskih zločina. </p>
<p>Bio je to trenutak pokretanja javnoga mnijenja i kataliziranja akcije vojnog zaustavljanja agresora. </p>
<p>Na predstavljanju knjige »Državničko umijeće« neki dan u dvorani izdavača Školske knjige u Zagrebu iznio sam i više primjera njezinih lucidnih, zdravorazumskih promišljaja i akcija, koji danas samo potvrđuju kako su daleko otplovile optužujuće teze haaškoga tribunala. Nećete nas uvjeriti, krojači pravde s političkim škarama, da ste vi, a ne mi i gospođa Thatcher u pravu. Budite barem toliko demokratični, kada su vam usta već puna demokracije, da i nama dopustite pravo na našu istinu, naš život, naš ponos, naše mišljenje. Ne ponizujte nas odveć, ne gazite nas teškim čizmama. </p>
<p>Možete nam oduzeti slobodu, jer sila Boga ne moli, ali našu istinu i našu ljubav prema ovoj napaćenoj zemlji nikad nam nećete moći oduzeti. I ako nas ne spasi istina, spasit će nas naše hrvatske sestre: Ljubav i Ljepota. Bog Hrvata, nakon što smo mu se davno u zoru svojega postojanja obvezali da nikad nećemo voditi osvajačke ratove, prisegnuo je biti nam na pomoć.</p>
<p> Zato povjerujmo u svoju plemenitost i svoja narodna i ljudska prava koja višnji nam Bog je do, pa ćemo kroz plemenitost zaslužiti neponovljivo svoje mjesto među narodima. </p>
<p>Autor je liječnik i književnik.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sukob interesa: Povjerenstvo neće medijima oteti posao </p>
<p>U SDP-u su očito zaboravili da je njihova članica kao tadašnja ministrica pravosuđa u srpnju 2003. predložila i prošle jeseni u Saboru obrazlagala Zakon o sprječavanju sukoba interesa u čijem članku 18. stavak 4. piše: »Povjerenstvo ima pravo utvrditi činjenice vlastitom istragom«. Ako su tako predložili i Sabor donio takav zakon, zašto sad tvrde da Povjerenstvo nema ovlasti provoditi istrage... / Bilo bi najbolje da svaki dužnosnik, ako to hoće, sam objavi podatke o svom imovinskom stanju dok se zakonom ne propiše što mora objaviti. Umjesto toga, stvara se dojam da mediji očekuju od Povjerenstva da postane novinska agencija koja bi objavljivala takve vijesti. Povjerenstvo neće medijima oteti taj posao jer se korištenje dužnosničkih povlastica, državne imovine i prodaja utjecaja ne mogu lako ni iskorijeniti, a često ni raskrinkati bez predanog istraživačkog rada</p>
<p>PETAR MARIJA RADELJ</p>
<p>U Vjesniku od 2. travnja 2004. objavljen je članak »Vanjski član napao Povjerenstvo i Vladu«, a 3. travnja tekst »Bespomoćno Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa«. Oba teksta sadrže nekoliko netočnosti i zato pišem ovaj osvrt.</p>
<p>U oba članka krivo se navodi naziv tijela o kojem je riječ – točan mu je naziv Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Ono nije saborsko radno tijelo, nego neovisna institucija. Barem prema postojećem Zakonu. Stoga, za razliku od saborskih odbora, Povjerenstvo nema unutarnje i vanjske članove (kakvim me se proglašava), nego samo članove, međusobno ravnopravne, od kojih se četiri imenuju iz reda saborskih zastupnika, a tri iz reda javnih djelatnika. Bitna je razlika što kod saborskih odbora »vanjski članovi« nemaju pravo glasa i ne sudjeluju u odlučivanju.</p>
<p>Nije točno da sam ja autor Pravilnika Povjerenstva. Istina je da sam bio jedan od članova radne skupine koja je radila na nacrtu tog pravilnika, kojeg smo skicirali prema uzoru na sadržaj Poslovnika Ustavnog suda. No, Pravilnik Povjerenstva je autorsko djelo svih njegovih šest članova, koji su ga dopunjavali i ispravljali na nekoliko sjednica te ga konačno jednoglasno donijeli 25. veljače 2004. </p>
<p>Ne bježim od svoje odgovornosti za Pravilnik, no ne znam kako to misle učiniti oni koji bi htjeli da se zaboravi da bez njihovih glasova Pravilnik nikad ne bi bio donesen i koji su formulirali neke odredbe koje su sad sporne Klubu SDP-a. Pravilnik je prošao stručne Vladine službe i objavljen je u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske. Stupio je na snagu i trebalo bi ga primjenjivati, no neki članovi to ne žele. Otuda jedna od blokada rada Povjerenstva.</p>
<p>Gospođu Ingrid Antičević Marinović u životu nisam upoznao ni s njom razgovarao, pa je ništa nisam mogao pitati, a kamoli ispitivati, kako se neistinito navodi. Tijekom ožujka 2004. u nekoliko sam navrata u prostorijama Kluba SDP-a i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav u Hrvatskom saboru molio susret s nekim od inicijatora ocjene suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika Povjerenstva i presliku toga zahtjeva kako bih doznao što točno u njemu piše, ali taj mi tekst tamo nitko nije htio dati niti mi reći kad bih i gdje mogao do njega doći. Moja je molba bila u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama koji je Hrvatski sabor donio 15. listopada 2003., a u čijoj je izradi sudjelovala Ingrid Antičević Marinović kao ministrica pravosuđa. </p>
<p>Toliko o »istrazi« koju sam »na svoju ruku« proveo u Saboru. Nije točno da u Zakonu stoji da stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Povjerenstva obavljaju saborske stručne službe. Naime, u članku 17. stavku 4. postojećeg Zakona piše upravo suprotno, da to treba obavljati »Ured Povjerenstva«. Stručne službe Sabora ne mogu jamčiti neovisnost rada Povjerenstva, a sadašnja vlada želi izmjenom Zakona ukinuti samostalni Ured Povjerenstva (prije nego je bilo tko u njemu počeo raditi) i propisati da Povjerenstvo opslužuju stručne službe Sabora. U tome i jest jedan od problema.</p>
<p>U SDP-u su Vjesnikovoj novinarki točno rekli da »Povjerenstvo nije sud«. No, ako nije sud, zašto su iz SDP-a u ožujku 2004. predložili da se protiv rješenja Povjerenstva podnosi žalba Vrhovnome sudu (kao da je riječ o sudskoj odluci), a ne zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina Upravnome sudu (što se podnosi protiv ne-sudskih odluka), kako je propisano u Pravilniku Povjerenstva?</p>
<p>Vlada je na sjednici 1. travnja prihvatila taj SDP-ov prijedlog i ugradila ga u svoj Konačni prijedlog zakona. U međuvremenu je na to reagirao i Vrhovni sud koji je Vladi poslao pismo u kojem se ističe da nema ustavnog temelja da se nadležnost za odlučivanje o žalbama protiv odluka Povjerenstva određuje Vrhovnom sudu. Uopće, ako se propiše da se protiv odluka Povjerenstva može podnositi žalba kao suspenzivni pravni lijek, provedba odluka Povjerenstva bit će blokirana ili tako usporena da sve to neće imati smisla.</p>
<p>No, kad se već ide u izmjene Zakona, onda treba odvagnuti i je li uspio pokus sa šesteročlanim Povjerenstvom. Meni se čini da sastav: pola zastupnici, pola (njihovim rječnikom) »vanjski članovi« nije dobro rješenje.</p>
<p>Možda saborski zastupnici ne bi uopće trebali sjediti u Povjerenstvu koje se bavi dužnosnicima. Ili bi trebali zamrznuti saborski mandat i posvetiti se radu u Povjerenstvu. Svakako vrijedi razmisliti ne bi li poslove Povjerenstva moglo obavljati stalno Državno izborno povjerenstvo. A ako se Povjerenstvo, kako se najavljuje, pretvori u parlamentarni odbor, zakonodavna vlast nema moralno pravo nadzirati sukob interesa ustavnosudske i izvršne državne i lokalne vlasti, sve do općinskih načelnika.</p>
<p>U SDP-u su očito zaboravili da je njihova članica kao tadašnja ministrica pravosuđa u srpnju 2003. predložila i prošle jeseni u Saboru obrazlagala Zakon o sprječavanju sukoba interesa u čijem članku 18. stavak 4. piše: »Povjerenstvo ima pravo utvrditi činjenice vlastitom istragom.« Ako su tako predložili i Sabor donio takav zakon, zašto sad tvrde da Povjerenstvo nema ovlasti provoditi istrage i zašto im smeta što bi članovi Povjerenstva imali iskaznicu na kojoj bi pisalo njihovo ime, prezime i ta rečenica iz zakona?</p>
<p>U Pravilniku koji su članovi Povjerenstva jednoglasno donijeli 25. veljače 2004. nema ni slova o sigurnosnoj opremi i službenicima zaduženim za sigurnost, pa onda nije istina da ja zastupam takve ideje iz »spornog pravilnika«.</p>
<p>Na poteškoće u provedbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa htio sam, nadajući se promjeni politike, upozoriti mjerodavne, a ne se i s kim prepucavati putem tiska. Stoga to izvješće nisam podijelio medijima. No, kako je Vjesnikova novinarka očito u posjedu mog Izvješća o provedbi Zakona (od 31. ožujka 2004.), mogla bi pažljivije pročitati zašto sam spominjao službenike zadužene za sigurnost – jer imovinske kartice nema tko čuvati, pa ih spretni provalnici mogu odnijeti (zar smo zaboravili što se dogodilo s ortačkim ugovorom koji je nestao iz zatvorenog sefa?!) ili preinačiti. </p>
<p>Zbog toga bi bilo najbolje da svaki dužnosnik, ako to hoće, sam objavi podatke o svom imovinskom stanju dok se zakonom ne propiše što mora objaviti. Umjesto toga, stvara se dojam da mediji očekuju od Povjerenstva da postane novinska agencija koja bi objavljivala takve vijesti.</p>
<p>Mediji će vjerojatno još dugo ostati otkrivači i prvi prokazivači sukoba interesa javnih dužnosnika. Povjerenstvo im neće oteti taj posao jer se korištenje dužnosničkih povlastica, državne imovine i prodaja utjecaja ne mogu lako ni iskorijeniti, a često ni raskrinkati bez predanog istraživačkog rada. </p>
<p>Da ne govorim o najvećim »zalogajima«, tj. najgorim oblicima zloporabe vlasti kroz zarobljavanje države. No, nijedan se novinar još nije obratio Povjerenstvu sa svojim saznanjima.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Žalosna sudbina arhivske građe o Domovinskom ratu </p>
<p>Dio arhivske građe već je nepovratno nestao, građa se uništava, krade, preprodaje na crnom tržištu, njome se manipulira, privatizira se, nitko o njoj ne vodi organiziranu i sustavnu brigu, nema središta koje bi stvaralo bazu podataka, nitko je ne skuplja niti čuva i istražuje institucionalno, ali nitko i ne potiče istraživače i nema mjesta na kojem bi se stručno formulirali projekti oko kojih se okuplja istraživače i znanstvenike... A tko je kriv za takvo stanje arhivske građe o Domovinskom ratu? / Videozapis o sastanku generala Gotovine u Kninu prigoda je i da se plastično pokaže onima koji pokušavaju odvojiti rat u Hrvatskoj od rata hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini... S lijeve strane generala Gotovine bio je ministar obrane HR Herceg-Bosne Vladimir Šoljić, a do njega je sjedio general Tihomir Blaškić. Što oni tu rade ako postrojbe HVO-a nisu sudjelovale u »Oluji« oslobađajući hrvatski teritorij zaposjednut od pobunjenih Srba!? Stoga je i sudbina arhivske građe Domovinskog rata u Hrvatskoj neodvojiva od sudbine iste građe Domovinskog rata u BiH</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ </p>
<p>Pojava televizijske snimke generala Ante Gotovine u Kninu 6. kolovoza 1995. sa svojim suradnicima silno je uzbudila hrvatsku političku javnost. I tek sada svi se pitaju kako je moguće da tako važan videozapis o »Oluji« bude toliko godina u bunkeru, a od još neprocjenjive je važnosti za hrvatske haaške osumnjičenike i optuženike. I sada opet vlada farizejstvo pa se krivci stalno traže u drugima i nitko od političara i stručnjaka ne pita se koliko je krivice na njemu osobno i strukturno. </p>
<p>Već je haaški proces generalu Tihomiru Blaškiću oštro upozorio na problem arhivske građe o Domovinskom ratu. Ni tada nitko nije intervenirao na stručan i zakonit način. Sve je to bila politika i politikantstvo i u tom je ozračju arhivsku građu zadesila tužna sudbina. </p>
<p>Haaški osumnjičenici i optuženici kao i njihovi odvjetnici nailazili su na nepremostive zapreke u traženju relevantnih dokumenata. Kako je to i danas čini se da nam može ilustrirati slučaj generala Luke Džanka. Na pitanje je li dobio traženu dokumentaciju, njegov odvjetnik Nenad Boban je odgovorio: »Mislim da su nam dali na uvid sve što su mogli pronaći. Ponavljam, drugi je problem što hrvatska država od svoga osnutka nije bila u stanju sistematizirati te dokumente, a ne da se treba putovati po cijeloj zemlji u potrazi za njima. </p>
<p>Žalosno je da svaka bolje organizirana tvrtka ima bolje vođenje i sistematiziranu dokumentaciju od svoje države. No to je problem koji se sada na brzinu ne može riješiti.«</p>
<p>Videozapis o sastanku generala Gotovine u Kninu prigoda je i da se plastično pokaže onima koji pokušavaju odvojiti rat u Hrvatskoj od rata hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Tako Vesna Pusić često ističe da su to dvije različite stvari i da je riječ o dvije države. Videozapis ih je debelo dezavuirao. S lijeve strane generala Gotovine bio je ministar obrane RH Herceg-Bosne Vladimir Šoljić, a do njega je sjedio general Tihomir Blaškić. Što oni tu rade ako postrojbe HVO-a nisu sudjelovale u »Oluji« oslobađajući hrvatski teritorij zaposjednut od pobunjenih Srba!?</p>
<p>Stoga je i sudbina arhivske građe Domovinskog rata u Hrvatskoj neodvojiva od sudbine iste građe Domovinskog rata u BiH. Upravo zbog te okolnosti žalosna je sudbina i arhivske građe Domovinskog rata u BiH. </p>
<p>A kakvo je stanje arhivske građe o Domovinskom ratu hrvatskog naroda? U obje države, dakako. Dio arhivske građe već je nepovratno nestao, građa se uništava, krade, preprodaje na crnom tržištu, s njom se manipulira, privatizira se, nitko o njoj ne vodi organiziranu i sustavnu brigu, nema središta koje bi stvaralo bazu podataka, nitko je ne skuplja niti čuva i istražuje institucionalno, ali nitko i ne potiče istraživače i nema mjesta na kojem bi se stručno formulirali projekti oko kojih se okuplja istraživače i znanstvenike. </p>
<p>Mnogi, vrlo važni dokumenti istraživačima su poznati, ali nitko ne zna gdje su oni. Već dvije godine tragam za arhivom MUP-a HR Herceg-Bosne, posebno za onim dijelom koji nosi natpis »Krim. policija«. Znam tko je tri velika paketa dokumenata s oznakom »Krim. policija« donio iz Mostara u Zagreb, ali još ne znam gdje su oni. Želim istaći da imam pismene dozvole mjerodavnih odgovornih pojedinaca Hrvatske da ih pregledam i istražim, a još sam na početku. </p>
<p>Crno tržište arhivskom građom osobito je razvijeno u Zenici. Prodaju se po raznim cijenama pisani dokumenti, video i tonske kasete HVO-a, HR Herceg-Bosne, ali i AID-a i Armije BiH. Među njima se nerijetko podmeću i falsifikati. </p>
<p>U takvu kaosu i vrlo složenom stanju arhivske građe haaški tribunal pokušava pisati povijest ratova na tlu bivše Jugoslavije. Ne samo da to nije kompetencija sudske vlasti nego i pitanje kako utvrđivati povijesnu istinu kada u rukama nemate važan dio arhivske građe. </p>
<p>Ni historiografija još ne može o genezi, uzrocima, povodima i posljedicama ratova na tlu bivše Jugoslavije donijeti svoj sud a to se usuđuje haaški tribunal. </p>
<p>U kakvim okolnostima djeluju odvjetnici haaških optuženika već smo vidjeli. </p>
<p>A tko je kriv za takvo stanje arhivske građe o Domovinskom ratu? Još se o tome ne čuje javno pitanje, ali se može s mnogo razloga reći da je najveći dio odgovornosti na leđima političara i nosilaca državne vlasti u proteklih deset godina. Ne mogu se od te odgovornosti izuzeti ni predsjednici država, vlada, Sabora, a svakako ne Ministarstva kulture i znanosti. </p>
<p>Oni nisu ništa poduzeli da se arhivsku građu prikuplja, čuva i istražuje, nisu poticali istraživače i znanstvenike da ih proučavaju. </p>
<p>Koliko su se neki ministri zauzimali da se nešto takvo učini pokazuje taj primjer. U Hrvatskom državnom arhivu čuva se bogat arhiv HVO-a. Bivši ravnatelj HDA je tražio novac od bivšeg ministra kulture da bi se sve te dokumente fotokopirao i tako osigurao njihovo moguće nestajanje, ali to nastojanje ostalo je bez odjeka. Zato je jedna od hrvatskih nacionalnih zadaća što prije ustanoviti centar za prikupljanje, čuvanje i proučavanje dokumenata o Domovinskom ratu. On bi morao biti i mjestom okupljanja istraživača i stručnjaka raznih profila, koji bi interdisciplinarno proučavali Domovinski rat. </p>
<p>Takav centar bi morao pokrenuti i biblioteku djela o povijesti Domovinskog rata. </p>
<p>Ne bi se smjelo više događati da strani istraživači i znanstvenici prije hrvatskih pišu knjige o hrvatskom domovinskom ratu. Stoga možemo biti zahvalni Charlesu R. Sharderu, američkom vojnom povjesničaru i profesoru na djelu »Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni. Vojna povijest 1992. – 1994.«, koje je s engleskog preveo Zoran Bošnjak, a izdao Golden marketing – Tehnička knjiga u Zagrebu (a Vjesnik ga upravo feljtonizira, op. ur.). </p>
<p>Takvih djela potrebno je što više da bi se Domovinski rat osvijetlio sa svih strana. Ono što odmah upada u oči i površnim čitanjem te knjige može se reći da je Shrader ozbiljno uzdrmao toliku razvikanu inkriminaciju po zapovjednoj okolnosti. </p>
<p>Možemo to ilustrirati njegovim viđenjem i zaključcima hrvatskog zločina nad Muslimanima u Stupnom Dolu, selu vareške općine. On o naravi toga zločina piše ovo: »Napad što je uslijedio na selo (Stupni Do) nije bila 'služena' akcija HVO-a, nego su ga poduzeli pripadnici HVO-a koji su, poput Ivice Rajića, duboko ogrezli u krijumčarenju na crnom tržištu, a cilj mu je bio i 'dati lekciju Muslimanima u Stupnom Dolu'. </p>
<p>Napad stoga nije bio regularno, odobreno vojno djelovanje HVO-a nego su ga počinili, pod okriljem svojih službenih funkcija i koristeći se sredstvima HVO-a pojedinci vođeni osobnim interesima i razlozima; riječ je u biti o bitci bande kriminalaca.«</p>
<p>Strah me je da će to djelo biti prešućivano i da se njima neće koristiti ni političari ni odvjetnici haaških optuženika. </p>
<p>Istodobno će novine vrvjeti proizvoljnim novinarskim tekstovima. Upravo ovih dana, i to baš u Vjesniku, napisano je o Stupnom Dolu ono što nije istina. </p>
<p>Navodno su »u listopadu pripadnici HVO-a iz Vareša počinili ratni zločin u Stupnom Dolu, u kojem je ubijeno 16 Bošnjaka«. Doista su iz Vareša pripadnici HVO-a napali Stupni Do i počinili u njemu težak zločin, ali oni nisu bili pripadnici pukovnije »Bobovac« HVO-a Vareš nego su došli iz Kaknja i Kiseljaka na čelu s pukovnikom Ivicom Rajićem. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Prvi modernizirani prigradski vlak s grbom Grada Zagreba</p>
<p>U Tvornici željezničkih vozila »Gredelj« u utorak je predstavljen prvi od triju rekonstruiranih i moderniziranih elektromotornih vlakova, namijenjenih gradsko-prigradskom prijevozu putnika. Vrijednost modernizacije tih vlakova jest 27, 2 milijuna kuna – 20 milijuna osigurao je Grad Zagreb, a ostalo Hrvatske željeznice. </p>
<p>Vlakovi imaju više stajaćih, a manje sjedećih mjesta, čime je kapacitet povećan sa dosadašnjih 466 na 543 putnička mjesta. Zahvaljujući izmjenama u pretputničkom prostoru i drugačijim stubama, u vlakove se i lakše ulazi i izlazi. Rekonstrukciju preostalih dvaju vlakova serije HŽ 6111, kakvi su se proizvodili u Mađarskoj između 1977. i 1980. godine, obavlja tvrtka »Končar Ellok«. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić izrazio je zadovoljstvo što na tome rade hrvatska poduzeća i naši radnici. »Kašnjenjem u isporuci vlakova napravljena je puno manja šteta nego da smo se odlučili na uvoz, jer ovdje radi 1800 ljudi«, istaknuo je Bandić. </p>
<p>Predsjednik Uprave TŽV-a »Gredelj« Ivan Tolić rekao je da je zakašnjela isporuka moderniziranog vlaka posljedica kašnjenja opreme iz inozemstva. </p>
<p>Prvim rekonstruiranim vlakom s grbom Zagreba HŽ će raspolagati već 20. travnja. </p>
<p>Najavljeno je da će se ugovoriti modernizacija još dvaju takvih vlakova, pa bi se u gradsko-prigradski prijevoz uključilo pet obnovljenih vlakova. Time će se broj korisnika povećati sa sadašnjih 60.000 na 75.000. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Podbrežje uskoro postaje stambena zona za pet tisuća stanova</p>
<p>Gradsko je poglavarstvo na sjednici u utorak utvrdilo listu projekata prioritetnih za grad, koji će se uvrstiti u skore izmjene i dopune GUP-ova Zagreba i Sesveta. </p>
<p>Listu prioriteta izradio je Zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša. Među tim prioritetima je, na primjer, i promjena namjene područja u Podbrežju u Novom Zagrebu iz poslovne u stambenu. Podsjetimo, zamjenik gradonačelnice Milan Bandić nedavno je najavio da će se na tom području graditi oko 5000 stanova, što POS-ovih, što socijalnih. U Bloku Badel te onome Cesarčeva-Kurelčeva-Vlaška treba povećati koeficijent iskoristivosti, za područje Branimirova-Koledinečka završiti započete projekte te izgraditi Veletržnicu Zagreb. </p>
<p>Pročelnica Zavoda za planiranje razvoja Ana Mrak-Taritaš istaknula je kao prioritete i izgradnju objekta za zlostavljane žene, usklađenje namjene nogometne škole u Maksimiru, obvezu provođenja javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja umjesto izrade detaljnog plana uređenja za područje bivše Zagrepčanke u Heinzelovoj itd.</p>
<p>Prihvaćeno je i Izvješće o primjenu dvaju GUP-ova. Najvažnija je stavka izvješća da treba preispitati obvezu donošenja tolikog broja detaljnih planova te omogućiti provođenje gradske odluke o sanaciji bespravne gradnje.</p>
<p>Gradski su oci u utorak također odlučili dati jamstvo za ZET-ov kredit kod Zagrebačke banke i Kommunalkredit Austria AG. To je trgovačko društvo, naime, podiglo kredit u iznosu od 48 milijuna eura za drugu fazu obnove tramvajskog voznog parka. Ona, među ostalim, uključuje rekonstrukciju i modernizaciju okretišta na Remizi i modernizaciju tramvaja TMK.</p>
<p>Kako je istaknuo pročelnik Ureda za gospodarstvo, Ladislav Prežigalo, na javno nadmetanje za banku u kojoj će se podići kredit stigla je samo zajednička ponuda dviju banaka i s njima će se sklopiti izravna pogodba. Izdavanje ovoga jamstva povećava godišnje kreditno opterećenje Grada za jedan posto tijekom sljedećih 13 godina.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Povjerenstvo, novi razlog da radovi opet ne počnu na vrijeme </p>
<p>Predstavnici biciklističkih udruga traže da se za razliku od prethodne dvije godine, staze za bicikliste izgrade prije ljeta. U protivnom, staze će se moći koristiti tek od 2005., upozorava glavni tajnik Hrvatskog biciklističkog saveza Ivo Rilović.</p>
<p>»Iako nam je u Gradu obećano da će označavanje i izgradnja biciklističkih staza početi ranije, negdje je zapelo. Vjerojatno će početak radova opet čekati ljeto«, ističe Rilović.</p>
<p>Iz Odjela za promet pri Gradskom uredu za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet odgovaraju, međutim, kako je Poglavarstvu već upućen zahtjev za osnivanje stručnog povjerenstva. Ono će biti zaduženo za projektiranje, izgradnju i opremanje biciklističkih staza i traka u ovoj godini. </p>
<p>Alan Ordulj iz Odjela za promet tvrdi da će se natječaj za izvođača radova raspisati čim Gradsko poglavarstvo donese odluku o osnivanju povjerenstva. Popis prioritetnih lokacija za izgradnju staza koji su sastavile biciklističke udruge proslijeđen je jednoj projektantskoj kući koja će napraviti procjenu vrijednosti radova. </p>
<p> Rilović smatra kako se sporost Grada ne može opravdati činjenicom da povjerenstvo još nije osnovano jer je, kaže, riječ o »formalnoj proceduri«, koja se može brzo provesti. Problem je u tome što će biciklisti morati i nakon toga biti strpljivi, jer će morati čekati da prođe rok javnog natječaja za izvođače radova. </p>
<p>Smatraju da staze zaslužuju pozornost gradske vlasti jer su oni, najugroženiji sudionici prometa. </p>
<p>Sastanku, na kojemu su dogovoreni prioriteti gradnje prisustvovali su predstavnici Brdsko biciklističkog kluba »Pedala«, Udruge »Bicikl«, Hrvatske udruge cestovnih biciklističkih klubova, Hrvatskog biciklističkog saveza i Zelene akcije. Najznačajnijom je ocijenjena dionica od Klaićeve preko Trga maršala Tita, Masarykove i Gundulićeve. U Štoosovoj bi trebalo napraviti trake na cesti, dok bi se raskrižje Maksimirske i Bukovačke trebalo denivelirati. Predviđeno je da se staze izgrade i u Vukovarskoj, od križanja s Držićevom prema istoku do Peščenice, te na potezu Marohnićeva-Prisavlje-Veslačka-Savska-Savski most-rotor. Na popisu su i Avenija Dubrovnik od Velesajma do Zapruđa, kao i Vukovarska od Savske prema zapadu pa preko Trešnjevačkog trga do Zagorske. Iako posljednja u nizu prioriteta, trasa Republike Austrije-Magazinska-trasa Samoborčeka-Vrapče značajna je za sve koji koriste bicikl, a stanuju u zapadnom dijelu Zagreba. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Avenija Gojka Šuška neće se preimenovati u Aveniju izviđača</p>
<p>O imenovanju Trga Franje Tuđmana i postavljanju njegova spomenika, u utorak, na sjednici Odbora Gradske skupštine za imenovanje naselja, ulica i trgova, nije bilo razgovora. Konkretan će se prijedlog iznijeti na idućoj sjednici, rekao je predsjednik toga odbora Ivan Šikić (SDP). </p>
<p>Član Odbora Zdravko Tomac u vezi s tim istaknuo je kako je tekstom Radovana Stipetića u trobroju Jutarnjeg lista nanesena uvreda gradskim zastupnicima zbog toga što su uopće predložili da se neki trg nazove Tuđmanovim. Stipetić je u tom tekstu članove Odbora nazvao stokom i političkim diletantima, rečeno je. </p>
<p>Odbor je jednoglasno zaključio da se Avenija Gojka Šuška neće preimenovati u Aveniju izviđača, kako su to tražili Vijeće gradske četvrti Maksimir i Družina izviđača »Golub mira«. Prvi razlog za takvu odluku, kazao je Šikić, jest taj, što ta avenija spada u gradsku četvrt Gornja Dubrava a ne u Maksimir. Na drugi razlog za odbijanje, onaj sadržajni, ukazali su Zdravko Tomac i Nenad Ivanković (HIP). </p>
<p>»Možda neki u gradu misle da je Domovinski rat zločinački projekt, kako to piše u novim haaškim optužnicama«, rekao je Tomac. Ivanković je pokušaj preimenovanja te avenije nazvao »skandaloznim prijedlogom i provokacijom«, jer je, kazao je, »Gojko Šušak bio i ostao ratni ministar koji je zaslužan za stvaranje Hrvatske vojske i Ministarstva obrane«. </p>
<p>M. Ma.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Potpredsjednik podnio ostavku i zatražio brisanje iz članstva</p>
<p>Potpredsjednik velikogoričkog SDP-a Ljubodrag Poljak podnio je ostavku na tu dužnost i zatražio brisanje iz članstva stranke. Iako je u ostavci naveo osobne razloge, pravi je razlog sukob s predsjednicom velikogoričkog ogranka stranke, Vesnom Fabijančić Križanić. </p>
<p>Poljak je u utorak bio nedostupan novinarima, a Fabijančić Križanić nam je potvrdila da je imala ozbiljne zamjerke na njegov rad. Ona će u srijedu priopćenjem pojasniti događanja, te demantirati lokalne medije koji navode da će iz stranke izići i tajnica Marija Stevinović, pa će SDP u Gradskom vijeću izgubiti dvoje vijećnika.</p>
<p> Stevinović je također demantirala medijska nagađanja te rekla da na dvije zadnje sjednice Vijeća nije bila zbog problema s kralješnicom. Dodala je da je bilo problema s nekim ljudima u stranci te da je »dobro da se ta negativna strujanja raščiste prije lokalnih izbora«.</p>
<p>Predsjednica velikogoričkog SDP-a smatra da nije riječ o raskolu u stranci, već samo o razmimoilaženju u stavovima. Dodala je da će zatražiti da Poljak vrati mandat gradskoga vijećnika.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nasip pod kontrolom, zasad ne prijeti opasnost od poplave</p>
<p>Nasip kod odteretnog kanala Sava-Odra počeo se urušavati još potkraj ožujka a ne u ponedjeljak, kada je medije o urušavanju obavijestio predsjednik MO Mraclin Stjepan Kos. To nam je u utorak potvrdio Vitomir Debeljak, voditelj Službe Hrvatskih voda za zaštitu od štetnog djelovanja voda. </p>
<p>»Uz urušavanje, pojavila su se i dva klizišta. Pri ovakvom vodostaju ne smijemo početi sanaciju, već ćemo to obaviti koncem lipnja, kada će biti gotova i projektna dokumentacija. Pratimo što se događa s nasipom, a imamo pripremljen i plan hitne intervencije, dođe li do veće erozije tla«, rekao je Debeljak i dodao da mještani okolnih sela ne trebaju strahovati od poplave.</p>
<p>»Ako je to tako, onda je čudno što Hrvatske vode nisu ranije obavijestile Grad o urušavanju. Mi smo danas obišli nasip i uvjerili se da situacija nije baš bezazlena. Sazvali smo stožer Civilne zaštite, koji će poduzeti uobičajene mjere u takvim situacijama«, rekao je pročelnik Ureda za mjesnu upravu u Velikoj Gorici, Rudolf Vujević. </p>
<p>On je također rekao kako nema opasnosti od poplave jer, kako je naglasio, poduzet će se sve mjere da do nje ne dođe. </p>
<p>J.F.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Veća šteta u V. gimnaziji nego u Muzeju Mimara</p>
<p>Pucanje koljena plastične vodovodne cijevi koja iz Klaićeve ulazi u podrum V. gimnazije, izazvala je u noći na ponedjeljak veliku poplavu u podrumima gimnazije i Muzeja Mimara. Šteta u školi veća je od one u Muzeju. U školi su, među ostalim, uništene dvorane za tjelesni odgoj i stolni tenis, TV dvorana, radionica za domare, učeničke svlačionice, klavir, razglas i fotokopirni aparat, dok je u Mimari oštećeno nekoliko ureda. Voda je, srećom, ostala daleko od umjetnina. </p>
<p>Školski domar Ivan Markov rekao je da je tvrtka »Georad« u utorak postavila novu željeznu cijev umjesto plastične, koju je ugradila prošloga rujna u sklopu uređivanja Klaićeve ulice. Voda je natopila 350 četvorna metara 75 metara dugog školskog podruma i dosegla 80 centimetara visine, dok je u Muzeju bila visoka samo nekoliko centimetara. </p>
<p>Da nešto nije u redu prvi su otkrili noćni čuvari iz AKD-a Zaštite u Muzeju Mimari. Oni su alarmirali policiju i vatrogasce, te čelne ljude, tehničare i domare i Muzeja i škole. </p>
<p>Ravnatelj Muzeja Mimare Tugomir Lukšić kaže kako se još ne zna hoće li se parketi morati mijenjati ili će se samo izbrusiti. Dodao je da šteta u Muzeju ipak nije toliko velika kako se strahovalo u prvom trenutku. U školi će, međutim, trebati obnoviti cijeli podrum. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Biondićev hotel u društvu najboljih na svijetu</p>
<p>DUBROVNIK, 13. travnja</p>
<p> – Dubrovačka Villa Dubrovnik u vlasništvu Holdinga Heruc, izborom Abercrombieent ove godine uvrštena je među 101 najbolji hotel svijeta, a na tom popisu među ostalim nalazi se uz prestižne hotele poput Four Seasons iz New Yorka, marakeskog Amajena, Grand Hayatta iz Tokia i londonskog Ritza. </p>
<p>U ovogodišnju turističku sezonu, osim prestižne titule jednog od najboljih hotela svijeta, Villa Dubrovnik ulazi sa novim šefom kuhinje i to ni manje ni više nego slavnim talijanskim maestrom kulinarstva, Stefanom Cosattinijem. </p>
<p>Vlasnik Holdinga Heruc Dragutin Biondić uz direktoricu hotela Nadu Marić, u utorak je u Dubrovniku prezentirao uvrštenje Ville Dubrovnik u prestižni popis stotinu i jednog najboljeg hotela svijeta na listi Abercrombieenta naglasivši kako je to priznanje zasluženo ne luksuzom nego uslugom. </p>
<p>»Villa je mali hotel te se svaki gost u njemu osjeća kao kod kuće. Naši konobari znaju, ne samo svakog našeg gosta po imenu već i kakvu kavu ili koji aperitiv pije prije ručka. Takva usluga, uz pogled prema Dubrovniku i njegovim zidinama , koji je u uglednim magazinima prozvan pogledom 'Rols Roys' ili 'pogled od milijun dolara', najviše su zaslužni da se naš hotel kao jedini iz Hrvatske nađe na tom prestižnom popisu 101 najboljeg hotela svijeta«, istaknuo je među ostalim Dragutim Biondić te novinarima predstavio novog šefa kuhinje Stefana Cosattinija. </p>
<p>»Bilo nam je daleko lakše na našu modu reviju u Zagreb nedavno dovesti Carolinu Kurkovu nego Stefana u Dubrovnik. Pregovori su trajali punu godinu dana no to nam se napokon isplatilo«, kazao je Biondić predstavljajući nadaleko poznatog talijanskog kuhara Stefana Cosattinija dodajući kako će restoran hotela Ville Dubrovnik zasigurno postati kulinarsko odredište znalaca dobre hrane. »Maestro Stefano«, kako su ga prozvali dubrovački novinari, naglasio je kako će se njegove kulinarske kreacije mediteranske kuhinje izrađivati isključivo iz domaćih dubrovačkih namirnica, posebice povrća, a pripravljati će se jedino na maslinovu ulju. Svoje riječi Stefano je nedugo nakon toga »pretočio« u djela te su novinari uz pogled 'Rols Roys' u hotelskom restoranu sa svojim domaćinima uživali u gamberima u Croustilladi na juliennu od povrća s tortom od krumpira i bosiljka, raviolima a la Villa Dubrovnik sa škampima i velouteu od bijelih tartufa te roleu od svježeg lososa i grdobine u umaku od melise i mente ubranih u hotelskom vrtu. Uz talijansko i francusko vino Soave-Masi i Chablisu Bocardu objed je završen sa slatkim delicijama od jabuka sa zabajonetom od dalmatinskog pršuta.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>DJ Femme Fatale na prvom UK garage partyju u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – U zagrebačkom klubu Pauk 17. travnja će se održati prvi UK garage party u Hrvatskoj, na kojem će nastupiti atraktivna britanska DJ Femme Fatale, inače rezident DJ kultnog londonskog kluba Ministry Of Sound i Garage Heavena na Ibizi, te urednica garage emisije na BBC-jevoj urbanoj radio postaji 1Xtra. </p>
<p>Gostovanje Femme Fatale prvi je u planiranoj seriji koncerata nove zagrebačke mjesečne klupske večeri Fresh, žanrovski neograničenom projekt koncertnih/DJ predstavljanja »svježih« svjetskih izvođača, koji su trenutno u komercijalnom usponu, ali vrlo veliki unutar svojih pripadajućih scena te nastupima predstavljaju glazbu koja u Hrvatskoj do sada još nije bila prezentirana na taj način. </p>
<p>Femme Fatale uz puštanje glazbe u kultnim svjetskim klubovima ima i svoju radio emisiju, zatim vlastitu diskografsku kuću, a povremeno nastupa i kao foto model za brojne magazine poput Loadeda. Diskografska kuća Ministry Of Sound je 2003. objavila i njezin hvaljeni miksani CD »Street Beats te kompilaciju »Garage Heaven«. Osim na domaćem terenu puštala je glazbu i u Parizu, Milanu, na Ibizi, u Grčkoj, Rusiji, Parizu, Amsterdamu i drugim gradovima diljem svijeta. Dobila je nagradu za najboljeg britanskog klupskog/radio underground DJ-a, a prvi je ženski DJ pozvan da gostuje u poznatom showu Dream Teem na BBC Radio 1.</p>
<p>Femme u Zagreb sa sobom dovodi novinara BBC-ja, koji će pokriti nastup za tamošnji radio i televiziju, a organizirat će se i pokrivanje tiskanih medija u Britaniji. </p>
<p>Ulaznice za Femme Fatale su 40 kn u pretprodaji, a 50 kn na dan događanja. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Babiesi na Forum partyju</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Forum.hr, najveći hrvatski internet forum, i Babiesi, predstavljeni kao najveće nade hrvatskog rocka udružili su snage za potrebe zajedničkog Forum partyja, što će se održati 16. travnja u Tvornici. Veliki, drugi po redu, Forum party počinje u 21 sat, a ulaz će biti besplatan za sve koji posjete web adresu www.forum.hr gdje se može pronaći i odštampati ulaznica za ovaj tulum. Oni koji ne nabave karte putem interneta moći će ih nabaviti na ulazu u Tvornicu po cijeni od 15 kuna. </p>
<p>Forum.hr je najstariji i najposjećeniji hrvatski forum gdje se intenzivno raspravlja o najrazličitijim temama i svim mogućim životnim pitanjima. Korisnici Forum.hr ispisali su u proteklih godinu dana milijun i tristo tisuća poruka, a dnevno se otvori oko 120 novih tema, te se ispiše između četiri i pet tisuća novih poruka. </p>
<p>Babies trenutačno spadaju u najveće nade hrvatskog rocka, a poznati su po svom energičnom i divljem live performansu. Sviraju furiozni vrišteći punk'en'roll u stilu Stoogesa. Iskreno obožavani od rock kritike i svoje publike nedavno su izdali i debitantski album »The Babies«.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Povratak u stvarnost« obitelji Beckham</p>
<p>MADRID, 13. travnja</p>
<p> – David i Victoria Beckham vraćaju se natrag u Španjolsku, baš onako kao što su iz nje i otišli - pod maskom zajedništva i ujedinjene, može se reći, »borbe« protiv novinara koji bez obzira na medijsku šutnju poznatog para i dalje nastavljaju s otkrivanjem potankosti u vezi Davidovih preljuba. Kapetan engleske nogometne reprezentacije viđen je sa suprugom i djecom ispred njihovog doma u Hertfordshireu, kojeg inače nazivaju Beckinghamskom palačom.</p>
<p>Aluzije na kraljevsku obitelj nisu ni malo slučajne. Par se, naime, od samog početka svoje veze, a posebno za vrijeme ceremonije vjenčanja, otvoreno prikazivao kao kraljevska obitelj neke posebne vrste, a u sad već narušeni brak ušli su sjedeći svaki na svojem prijestolju. U međuvremenu se javila Sarah Marbeck, jedna od dvije žene koje tvrde da su Davidu bile ljubavnice, objavivši detaljno svoju ljubavnu priču s britanskim nogometašem. Ona je priznala da je Beckhama čekala dvije godine, nakon što joj je rekao da je voli.</p>
<p>»Nisam željna slave, niti me to zanima, ali našla sam se usred medijske oluje i šokirana sam zanimanjem javnosti za moj privatni život«, rekla je 29-godišnja djevojka s Malezije. kći odvjetnika, koja je s Davidom ljubovala dvije godine nakon njegovog vjenčanja, 2001.</p>
<p>»Konačno sam odlučila nastaviti sa svojim životom, ali u to se vrijeme moj život sasvim promijenio. Ispričavam se ako sam osramotila ili u neugodnu situaciju dovela svoju obitelj. Nisam ponosna na sve to, ali svi griješimo«, rekla je Sarah Marbeck, australska manekenka koju su njezini prijatelji optužili da zbog novca želi uništiti . </p>
<p>Optužbe dviju navodnih Davidovih ljubavnica, Rebecce Loos i Marbeck, navodno su plaćene šesteroznamenkastom cifrom.</p>
<p>U međuvremenu su Beckhamovi okončali svoje putovanje, za vrijeme kojeg su se maknuli od očiju javnosti.</p>
<p>»Ovog su vikenda nastavljene apsurdne i nedokazane optužbe na račun Davida i Victorie Beckham. Par i nadalje odbacuje takve navode, te ih ni ovaj put neće komentirati. U vezi svega David i Victoria dali su upute svojim odvjetnicima«, piše u kratkoj izjavi bračnoga para koji je donedavno bio miljenik engleskih i inih medija, te se ništa loše o njima nije moglo pročitati. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Najstariji miš na svijetu slavi četvrti rođendan</p>
<p>ANN ARBOR, 13. travnja</p>
<p> – Yoda, genetički mutiran laboratorijski miš, proslavio je svoj četvrti rođendan i time postao najstariji miš na svijetu, objavilo je američko Sveučilište Michigan u Ann Arboru.</p>
<p> Preračunato u ljudske godine, miš-Metuzalem bi sad imao 136 godina. </p>
<p> Miš Yoda, rođen 10. travnja 2000, živi sa svojom družicom, princezom Lejom, u steriliziranom kavezu u institutu za gerijatrijska istraživanja američkog sveučilišta Michigan. Tamo je preko uskrsnih blagdana i proslavljen njegov četvrti rođendan. Yoda je najstariji član čitavog roda posebno malih i dugovječnih miševa na kojima tim znanstvenika pod vodstvom Roberta Millera istražuju utjecaj gena i hormona na bolesti u visokoj starosti. Životni vijek prosječnog laboratorijskog miša iznosi nešto više od dvije godine.</p>
<p> »Doživjeti 100 godina kod ljudi puno je češća pojava nego kad miš napuni četiri godine«, kaže profesor Miller. »Yoda je, koliko ja znam, tek drugi miš koji je bez radikalne dijete doživio četvrti rođendan. Ujedno je Yoda najstariji miš kojeg smo mi tijekom 14 godina istraživanja na starim miševima ovdje imali.« </p>
<p>Bivši rekorder po dugovječnosti među miševima umro je devet dana prije svog četvrtog rođendana.</p>
<p> Dok su poznati učinci dijete s radikalno smanjenim unosom kalorija po produženje životnog vijeka, Millerovi laboratorijski miševi svoju visoku starost doživljuju bez tih ograničenja pri jelu. Yodina obitelj vrlo malih genetičkih mutiranih miševa potiče iz Jackson laboratorija u američkoj državi Maine. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zatočena u bolnici jer nije mogla platiti troškove liječenja</p>
<p>NAIROBI, 13. travnja</p>
<p> – Majka sedmoro djece već je godinu dana zatočena u kenijskoj bolnici, jer ne može platiti troškove liječenja, objavili su u utorak lokalni mediji.</p>
<p> Žena s trudovima u bolnicu u gradu Meru primljena je u travnju prošle godine, gdje je ubrzo rodila blizance. Budući da nije mogla platiti 77 dolara za liječničke usluge, u bolnici su je odlučili zadržati, piše list East African Standard.</p>
<p> Troškovi jednogodišnjeg boravka u bolnici porasli su na 1.300 dolara, a upravitelj bolnice kaže da ženu neće osloboditi sve dok ne plati dug.</p>
<p> U Keniji je sasvim uobičajeno zadržavanje pacijenata u bolnici dok ne podmire dugovanje.</p>
<p> Vlada je obećala da će uvesti sustav zdravstvenog osiguranja koji će najsiromašnijim Kenijcima omogućiti besplatno liječenje, no nejasno je kako to misli financirati. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dansku na Eurosongu predstvlja homoseksualac</p>
<p>KOPENHAGEN, 13. travnja</p>
<p> – Dansku, u kojoj je Eurosong održan prije tri godine, na predstojećem izboru za pjesmu Europe, što će se u svibnju održati u Istanbulu, predstavljat će homoseksualac. Tomas Thordarson (29) pjevat će pjesmu »Say It's a Lie«, s kojom je pobijedio na danskoj »Dori«, a istinu o svom ljubavnom životu priznao je tek nakon plasmana na Eurosong. </p>
<p>Thomas živi sa svojim partnerom s kojim se vjenčao prije pet godina, a posvojili su i šestgodišnjeg dječaka. Nakon pobijede, Thordarson je kazao da taj veliki uspjeh posvećuje sinu i suprugu.</p>
<p>Soeren Terkelsen, ravnatelj Zabavnog odjela Danske televizije, izjavio je kako su mnoge zemlje u južnoj Europi homofobične, no, da se ipak nada kako Tomasova otvorenost neće negativno utjecati na rezultat na Eurosongu, koji se u Turskoj održava od 12. do 15. svibnja. Napomenuo je da je t.A.t.U dobar primjer kako glazbenici unatoč svom seksualnom usmjerenju mogu ostvariti dobar plasman. Premda, moramo priznati, upitno je slaže li se s njime i većina, budući da se prošle godine na izboru u Rigi smatralo da su se Moskovljanke na visoko drugo mjesto plasirale isključivo zbog seksualnog usmjerenja, a i pobjedu na Eurosongu 1998. odnio je Izrael zbog nastupa Dane International, koja je transvestit..</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Dva dobitnika Grammya na istoj pozornici</p>
<p>Na koncertu Ibrahima Ferrera u Domu sportova imat ćemo priliku na istoj pozornici vidjeti dva ovogodišnja dobitnika nagrade Grammy / Ferrer ga je osvojio za zadnji album »Buenos Hermanos«, a cijenjeni gitarist Manuel Galban s albumom »Mambo Sinuendo«, snimljenim u suradnji s Ryom Cooderom</p>
<p>Nakon nekoliko najava i odgode zbog bolesti, u organizaciji Multikulture i SC Agencije u nedjelju 18. travnja u velikoj dvorani Doma sportova u Zagrebu nastupa kubanska pjevačka legenda Ibrahim Ferrer. Koncertna promocija zadnjega Ferrerova albuma »The Buenos Hermanos« održat će se umjesto u prvotno planiranoj dvorani Cibone u ledenom Domu sportova koji će, sasvim sigurno, Ibrahim Ferrer s orkestrom od dvadesetak članova zagrijati poput drugih prostora u kojima nastupa.</p>
<p> Na koncertnom predstavljanju albuma »The Buenos Hermanos« Ibrahima Ferrera u Domu sportova imat ćemo priliku na istoj pozornici vidjeti dva ovogodišnja dobitnika nagrade Grammy. </p>
<p>Prateći Ferrerov sastav od dvadesetak članova sastavljen je od najznačajnijih kubanskih glazbenika, među kojima su Manuel Galbán na električnoj gitari i klavijaturama, Orlando Cachaíto Lopeza na kontrabasu, Guajiro Mirabala na trubi, Jesus Aguaje Ramosa na trombonu i Roberto Fonseca na pianu. Ibrahim Ferrer ovogodišnji je dobitnik nagrade Grammy za album »Buenos Hermanos«, a uz njega je za taj album osvojio i »Latin Grammy«, nagradu radija BBC 3 za najbolji latinoamerički album, te prestižnu britansku nagradu MOBO u kategoriji Best World Music. </p>
<p>Manuel Galban je pak dobitnik ovogodišnjeg Grammyja za album »Mambo Sinuendo« koji je snimio u suradnji s Ryom Cooderom. Gitarist, pijanist, klavijaturist i aranžer Manuel Galban je institucija kubanske glazbe. Dugo godina bio je glazbeni vođa postave Los Zafiros, koji je začetnik kubanskih doo-wop sastava. Pod rukom Galbana sastav je stvorio specifičan kubanski zvuk eklektičnog miksa doo-wopa, balada i bolera, soula i sambe, tumbasa i tvista.</p>
<p>Nepobitno je da je Cooderova organizacija albuma »Buena Vista Social Club« odigrala u devedesetima ulogu početnog paljenja zanimanja masovne publike za kubansku glazbu. Tek nakon toga proboja uslijedile su mnoge turneje, filmovi i albumi otočkih majstora, a Ry Cooder pojavljuje se kao aktivni sudionik povratka obaju majstora, Ferrera i Galbana. Inicijator priče očito se zasitio nekih općih glazbenih predumišljaja o cubani i krenuo u drugom smjeru. Cooder se Havani vratio u društvu Manuela Galbana albumom »Mambo Sinuendo«, koji je predstavio različitu sviračku opciju, namjernu promjenu od prošle fascinacije cubanom na »Buena Vista Social Club« projekta. »Mambo Sinuendo« spojio je naklonost kubanskom i američkom popu pedesetih s prijašnjim Cooderovim gitarističkim istraživanjima.</p>
<p> Iako snimljen s ekipom provjerenih kubanskih glazbenika, ovaj put glavnu ulogu imale su električne gitare, ona Cooderova i ona sparing partnera Galbana. »Mambo Sinuendo« s nizom instrumentala nije postigao masovni tržišni uspjeh poput onoga »Buena Vista Social Cluba«, ali je predstavio jednako zanimljivu etnomuzikološku studiju, ovaj put električnog zvuka Coodera i suradnika. </p>
<p>Više muzikološka nego medijska ekskurzija o dualizmu američke i kubanske glazbe na posljetku je ipak osvojila Grammyja, s naftalinskim zvukom prošlosti s rivijere i električnim gitarama u žarištu zanimanja. Cooder albumu očito i nije namijenio uloga uzročnika masovne histerije iako su i na njemu zastupljeni materijali legendarnih kubanskih autora poput Arsenia Rodrigueza.</p>
<p> Snimljen uz sviračku postavu osposobljenu za hvatanje poveznica američke i kubanske glazbe – uz jedinoga američkog glazbenika bubnjara Jima Keltnera – ovaj put najbitnija je bila glazbena podloga, izvedena pod komandnom palicom uključenih glazbenika, a ne marketinških agenata.</p>
<p> Dojmove o novoj turneji u društvu Galbana i impresivnog pratećeg sastava izrekao je i sam Ibrahim Ferrer: »Imali smo 28 000 ljudi u Münchenu koji su plesali na kiši. Kamo god odemo žene vrište, a jedna mi je dala svoj zaručnički prsten... </p>
<p>Ljudi me pitaju koja je tajna Buena Vista Social Cluba, ja im kažem to je jednostavno užitak i zadovoljstvo koje osjećamo kada sviramo zajedno.« Najbolja prilika za provjeru Ferrerove izjave bit će u Domu sportova 18. travnja.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Poetični srednji vijek</p>
<p>Autorica je pokušala iz tame srednjega vijeka izvući teme i sadržaje, jezik i stil najstarijih hrvatskih tektova i kamenih zapisa te otkriti sliku čovjeka i sliku svijeta što je čovjek te epohe gradi, rekla je prof. dr. Dunja Fališevac</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Knjiga »Izvori hrvatske pisane riječi – Oči od slnca, misal od oblaka« dr. Marice Čunčić, znanstvene suradnice u Staroslavenskome institutu u Zagrebu, predstavljena u utorak u Školskoj knjizi – trebala bi mladim čitateljima, ponajprije srednjoškolcima, približiti čarobni svijet srednjega vijeka, upotpunjujući ujedno prostor koji je hrvatskomu srednjovjekovlju bio posvećivan u srednjoškolskim udžbenicima. </p>
<p>Knjiga je svojevrsni zbornik, »škrinjica« kulturnoga života Hrvata u ranome srednjem vijeku, a glavna je njezina odlika, po ocjeni dr. Marije-Ane Dürrigel iz Staroslavenskoga instituta – pristupačnost. Djelo čine tri poglavlja. U prvome, »povijesnome dijelu« pod naslovom »Čto e duga?« autorica donosi književne tekstove i povijesne dokumente koji oživljavaju svakodnevni život hrvatskoga srednjovjekovlja. Važna uloga posvećena je fenomenu tropismenosti, koji je oprimjeren izborom iz najstarijih sačuvanih spomenika pisanih latinicom, glagoljicom i hrvatskom ćirilicom te onih napisanih na latinskome jeziku.</p>
<p>U drugome odsječku »Oči od slnca«, koje je popraćeno zanimljivim i lijepim ilustracijama, autorica razlaže jedinstvenu teoriju o nastanku glagoljice, a stvaranje glagoljice dovodi se u gotovo mističnu vezu sa stvaranjem svijeta. I najzad, poglavlje »Misal od oblaka« predstavlja izbor iz književnih vrsta zastupljenih u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti – završava Dürrigl te zaključuje da je autorica u knjizi postigla zanimljivu sintezu sustavnosti i razigranosti.</p>
<p>»Knjiga Marice Čunčić odlikuje se specifičnim viđenjem i pristupom hrvatskom srednjovjekovlju kao kulturnoj i civilizacijskoj epohi«, istaknula je prof. dr. Dunja Fališevac, pročelnica Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Fališevac je objasnila da autorica pristupa srednjovjekovlju kao razdoblju djetinjstva, što ga karakterizira naivna poetizacija svijeta. </p>
<p>Polazeći od stajališta da je srednjovjekovno pismo specifično pismo, nastavila je ona, a srednjovjekovlje posebno, u sebe zatvoreno razdoblje, autorica je pokušala iz tame srednjega vijeka izvući i opisati suvremenomu čitatelju, posebice onomu mlađem, s jedne strane teme i sadržaje, jezik i stil najstarijih hrvatskih tektova i kamenih zapisa, a s druge strane otkriti sliku čovjeka kao i sliku svijeta što je čovjek te epohe gradi. Pritom autoricu nisu zanimali brojni sukobi, borbe i boleštine, siromaštvo i oskudica, nego ono poetično i izmaštano.</p>
<p>Predstavljanje knjige, u kojemu su sudjelovali i njezin urednik dr. Zoran Velagić te autorica, uveličao je zbor »Bašćina«, a odabrane je tekstove čitao glumac Rajko Bundalo.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prevelik napor za Borisa Dvornika</p>
<p>Umjesto u četvrtak, 15. travnja, praizvedba drame »Otok Svetoga Ciprijana« bit će 21. travnja, a razlog odgode je zdravstveno stanje Borisa Dvornika, kojega će u glavnoj ulozi zamijeniti Ratko Glavina </p>
<p>SPLIT, 13. travnja</p>
<p> – Predstava Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu »Otok Svetoga Ciprijana« autorice Lade Martinac Kralj, nastala po motivima novela Ranka Marinkovića, čija je praizvedba u režiji Ivice Kunčevića bila najavljena za četvrtak, 15. travnja, bit će izvedena 21. travnja, prvoga dana 14. Marulićevih dana. U priopćenju Službe za odnose s javnošću HNK Split ističe se kako je premijerna izvedba odgođena zbog Dvornikova narušena zdravstvenog stanja koji je u predstavi trebao tumači glavnu ulogu Frane Mandalina. Umjesto Dvornika u glavnoj ulozi nastupit će Ratko Glavina.</p>
<p>»Poznato je da se najpopularniji splitski glumac na scenu matičnog kazališta trebao vratiti nakon dužeg razdoblja uspješne rekonvalescencije od teške bolesti. Unatoč velikoj želji i uloženom trudu Borisa Dvornika da se na kazališne daske vrati upravo ulogom Frane Mandalina, on sam, kao i redatelj predstave Ivica Kunčević, te intendant Kazališta Milan Štrljić zaključili su da bi za Dvornika nastup u ovoj ulozi koja od njega, osim značajnog fizičkog i mentalnog napora (primjerice, penjanje na konstrukciju visoku osam metara), ipak bio prevelik rizik«, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Splitskom predstavom »Otok Svetoga Ciprijana« bit će otvoreni Marulićevi dani, festival hrvatske drame i autorskog kazališta, koji će se u splitskom HNK održati od 21. do 29. travnja. </p>
<p>U najnovijoj predstavi splitskog kazališta, u kojoj se isprepleću tipično marinkovićevski motivi, okupljena je brojna glumačka ekipa na čelu s doajenom hrvatskoga glumišta Perom Kvrgićem. Osim njega, glume i Ilija Zovko (Kvrgićeva alternacija), Zoja Odak, Dara Vukić, Josip Genda, Ksenija Prohaska, Snježana Sinovčić-Šiškov, Dora Polić, Mirko Kraljev, Trpimir Jurkić, Josip Zovko, Nenad Srdelić, Pero Vrca, Franko Strmotić, Tihomir Šiškov, te Dora Ružić. </p>
<p>Riječ je o humornoj tragediji koja je po temi koju obrađuje vrlo suvremena. Radnja drame zbiva se na otoku u izoliranoj sredini u kojoj se neprestano odvijaju malomišćanska prepucavanja i spletkarenja ni oko čega. Lada Martinac Kralj tekst je napisala prije desetak godina i namijenila ga je splitskom glumačkom ansamblu. Nakon sedam verzija dorađivanja tekst dospijeva na kazališnu pozornicu uz pomoć prof. Mihovila Dulčića koji ga je akcenturirao i obradio na srednjodalmatinsku čakavicu. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sugestivno komorno muziciranje</p>
<p>Festival je posvećen komornom muziciranju vrsnih glazbenika različitih vjera i nacija u znak međusobnog prijateljstva i umjetničke suradnje / Znakovito je i vrijeme kada se održava Festival, a to je ozračje Uskrsa i blagdan sv. Marka 25. travnja</p>
<p>Na Uskrsni ponedjeljak u dobro posjećenoj Crkvi sv. Marka u Zagrebu nastupio je Trio Celibidache iz Njemačke. Time je svečano otvoren 6. festival sv. Marka, posvećen komornom muziciranju vrsnih glazbenika različitih vjera i nacija u znak međusobnog prijateljstva i umjetničke suradnje, koji će ove godine potrajati do 1. svibnja.</p>
<p> Po riječima osnivača i ravnatelja Nevena Valenta, Festival je izrastao iz velike glazbene tradicije Crkve sv. Marka na Gornjem gradu koja je središnji festivalski prostor, no koncerti se održavaju i u prikladnim dvoranama Gornjega i Donjega grada. Znakovito je i vrijeme kada se održava Festival, a to je ozračje Uskrsa i blagdan sv. Marka 25. travnja.</p>
<p> Čast otvorenja Festivala pripala je Triju Celibidache koji je sastavljen od vrsnih rumunjskih glazbenika mlađe generacije što djeluju u Njemačkoj. Lorenz Nasturica, violina, Marius Nichiteanu, viola, i Rodin Moldovan, violončelo, osnovali su godine 1999. trio i nazvali ga po velikom rumunjskom dirigentu Sergiju Celibidacheu.</p>
<p> Trio se brzo afirmirao te je već prošle godine, upečatljivom interpretacijom skladbi Johanna Sebastiana Bacha na Varaždinskim baroknim večerima, osvojio Nagradu »Jurica Murai« – za najviši umjetnički domet komornog ansambla na toj međunarodnoj glazbenoj priredbi. Nagradu je, uz obrazloženje, predao u ime žirija glavni urednik Glazbenog programa Hrvatskoga radija Zoran Brajša, a glazbenici su zahvalili nadahnutom izvedbom Arije Bachovih »Goldberg varijacija«. </p>
<p> Na programu koncerta u sklopu Festivala sv. Marka bile su dvije Serenade Ludwiga van Beethovena u D-duru i Ernsta von Dohnanyija u C-duru, kao i dva dodatka iz pera Richarda Strasussa te Jeana Françaisa. Virtuoznost i ljepota kantilene, napose kod violine i viole, te skladno, poletno, temperamentno i sugestivno komorno muziciranje, rasli su tijekom večeri. Na posljetku, glazbenici su ispraćeni ovacijama zadovoljne publike. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izložba predmeta za svakodnevnu uporabu </p>
<p>NEW YORK, 13. travnja</p>
<p> – Možda se žuti papirići, štapići za kinesku hranu ili patentni zatvarač ne čine umjetničkim djelom, ali nova izložba u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku tvrdi da su svi ti predmeti, kao i više od stotinu drugih predmeta za svakodnevnu uporabu, vrijedni divljenja te da predstavljaju briljantne primjere dizajnerske umjetnosti. Izložba »Humble Masterpiece« (Ponizno remek-djelo) otvorena je u Muzeju moderne umjetnosti i trajat će do 27. rujna.</p>
<p> »Ljudi o dizajnu razmišljaju kao o ukrasu, kao o skupim predmetima i dašku luksuza u svom životu«, kazala je Paola Antonelli, kuratorica izložbe. »To ne mora biti skupo i svatko od nas rabi prekrasan dizajn, samo trebate pogledati oko sebe«, dodala je. Polovica predmeta na izložbi dolazi iz muzejske kolekcije dok su drugi skupljeni. Predmeti pokrivaju stoljeća dizajna, od štapića za jelo – prvi su napravljeni prije nekoliko tisuća godina – do Yaktrax Walkera, plastičnih i čeličnih petlji dizajniranih 2002. godine koje se pričvršćuju za cipele i pomažu ljudima da ne padnu na ledu. Izloženi su i osobni predmeti, poput mekih leća i sušila za kosu, te kuhinjski predmeti: sat, daska za rezanje i držači za sol i papar. Bez nekih predmeta, kao što su plastične šalice za kavu ili žarulja, ne može se zamisliti moderan život. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Frangeš ostavio svoju knjižnicu NSK </p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Nedavno preminuli akademik Ivo Frangeš svoju je bogatu knjižnicu oporučno ostavio Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ta vrijedna biblioteka korisnicima će biti dostupna za nekoliko mjeseci, priopćeno je u utorak iz NSK.</p>
<p> Riječ je o specifičnoj biblioteci, koja predstavlja odraz Frangešova stručnog, znanstvenog i kolekcionarskog interesa. </p>
<p>Sadrži velik izbor djela iz povijesti hrvatske književnosti i kroatistike uopće, te nekoliko vrijednih svjetskih leksikografskih izdanja, poput sedmosveščanog priručnika o svjetskoj književnosti na njemačkom jeziku, koji Nacionalna i sveučilišna knjižnica dosad nije imala.</p>
<p> U Frangešovoj biblioteci nalazi se i niz značajnih knjiga i ogleda iz estetike, a među njima su i sabrana djela Benedetta Crocea.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Napokon je jasno tko su pravi gazde hrvatskoga nogometa</p>
<p>Zamislite da neki Sanaderov ministar ispljuska suca županijskoga suda, a da premijer kaže da se to njega ne tiče / Do kada će se se morati čekati na stvaranje tzv. »kritične mase« unutar nogometne javnosti i organizacije, koja neće u beskraj spokojno gledati da joj Štimci, Mamići i slični velmoži i silnici bezbolno i uz prešutni blagoslov nogometne vrhuške demonstiraju svoju moć</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – U petak 16. travnja Hrvatski će nogometni savez zabilježiti novi veliki uspjeh. U poslovnoj zgradi Privredne banke u Zagrebu potpisat će sponzorski ugovor s Privrednom bankom zagreb i ne treba dvojiti da će taj čin, inače od HNS-a najavljen i kao redoviti susret s novinarima, biti uprizoren u uobičajeno svečani događaj, najvažniji u datom trenutku.</p>
<p> Bit će to hepening zbog kojega će sve morati ostati na velikim riječima i zaslugama, pa nikomu uz prigodni koktel neće pasti na pamet prisjetiti se devastirane domaće ligaške scene.</p>
<p> Ovaj put eksces je napravio Igor Štimac, kad je već Zdravko Mamić, također ugledni član Markovićeve nogometne vlade (Izvršnog odbora) odlučio napraviti kratki predah. Da se presica održava dva dana ranije u Kući nogometa u Rusanovoj, možda bi još netko od novinara, onako vruć i zagrijan, nešto i priupitao na temu Štimčeva pljuskanja suca utakmice Rijeka – Hajduk. Ovako, vjerojatno će se razgovarati o vremenskoj prognozi koja nas očekuje za vrijeme EP-a u Portugalu.</p>
<p> U životu kuće hrvatskog nogometa je zapravo dva dana jako mnogo kad valja kupovati vrijeme kako bi se za neka neugodna događanja, koja HNS-u kao organizaciji nikako ne idu na čast, stvorio dojam da se u biti nisu ni dogodila. Odnosno, da se nešto možda ipak dogodilo, ali da se reakcija, mišljenje i sud po običaju traže na pogrešnom mjestu. Odavno su nas, naime, čelnici Saveza uvjerili da je HNS tako idealno ustrojen da vrla gospoda predsjednik i njegovi ministri praktički nemaju ništa s raznoraznim »mamićijadama i štimcijadama«. Da ne bi... Zamislite da neki Sanaderov ministar ispljuska suca županijskoga suda, a da premijer kaže da se to njega ne tiče!? </p>
<p> Ako se nešto i dogodilo, kao u subotu na Kantridi kad je Štimac udaranjem suca opetovano demonstrirao svoju nedodirljivost, želeći pokazati da ništa ne zaostaje za Mamićem, dapače, onda se o tomu treba raspraviti po rasprostranjenim komisijama i tijelima saveza i Udruge. </p>
<p>Za čelnike su u pravilu rezervirane bitnije stvari od tamo nekih Štimaca, Mamića...Ma koliko oni bili upravo njihovi ministri. No, dok se svaka od brojnih komisija pokrene i pomakne, pa kad se u svekolikom prebacivanju nadležnosti naposljetku po običaju zaboravi zbog čega se uopće pokrenuo kafkanijanski mehanizam, vrijeme učini svoje.</p>
<p> Svekoliki gubitak pamćenja, a sve u ime lažne idile unutar organizacije, opetovano će odnijeti pobjedu nad lakovjernima, željnim pravde i pravednosti, tako da je središnje pitanje u takvoj vrsti papazjanije naposljetku svedeno na opetovani upit: dokle će sve to tako funkcionirati? </p>
<p>Točnije, do kada će se se morati čekati na stvaranje tzv. »kritične mase« unutar nogometne javnosti i organizacije koja neće u beskraj spokojno gledati da joj Štimci, Mamići i slični velmoži i silnici bezbolno, a u biti uz prešutni blagoslov nogometne vrhuške, demonstiraju svoju moć. Vrijeđajući pritom osjećaje svih onih preostalih poštenih i dobronajmjernih koji se s time nikako ne mogu pomiriti.</p>
<p> Stoga nije čudno što se u zadnje vrijeme sve češće govori kako će u biti Mamić Markovića doći glave. S tom razlikom kako je Mamićevo ime upotrebljeno metaforički, i pod njime se mislilo i na Štimca, i sve one slične nedodirljive pred kojima je zbog lažnog mira u kući uputnije maknuti se s puta. </p>
<p>Zaboravljajući usput kako se takva vrst slabosti vremenom u javnosti ipak evidentira kao veći manjak nego što je to sposobnost da se pronađe neki novi sponzor, kao što je to u najsvježijem slučaju Privredna banka Zagreb. Jer, kad bi se sve razdražljivju javnost priupitalo što joj se u ovom trenutku našega nogomet čini bitnijim: potpisati još neki izdašni sponzorski ugovor kojim bi Savez postao još bogatiji i nezavisniji, ili se napokon glasno i nedvosmisleno postojećim mjerama početi suprostavljati ponašanju kakvo su samovoljno uspostavili Štimci, Mamići i njima slični. Ne treba dvojiti kakav bi bio odgovor. Narod je u dubini svoje duše ipak za red i poredak...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jurčević ignorira Katalinića </p>
<p>»Na Kantridi nas čeka dobar protivnik, sjajan ambijent, ali i loš teren. Ipak, na sve smo pripremljeni i mislim da imamo razloga za optimizam s obzirom na naše igre i rezultate </p>
<p>u posljednjih mjesec dana«, kaže Nikola Jurčević</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – U srijedu je na rasporedu drugi od ukupno četiri čina u produkciji riječko-zagrebačkoga nogometnoga kazališta. Uostalom, okružje u kakvo je utopljen naš nogomet neodoljivo podsjeća na običnu predstavu, pomalo grotesknog smjera, pogotovo kad na »pozornici« osvane splitski trener na Rijekinoj klupi - Ivan Katalinić. Rijeka u srijedu (18 sati) na svom terenu dočekuje momčad Dinama u polufinalnom okršaju domaćega kupa, u kojem će Zagrepčani braniti prednost od 4-2 iz prvog dvoboja i u kojem su za Rijeku »bodovi unaprijed izgubljeni«. Posljednju tezu uporno zagovara upravo Katalinić, žaleći se na Dinamov i Hajdukov »rad sa sucima«, zbog čega im niti jedan drugi klub ne može ravnopravno konkurirati na travnjaku. Doduše, Rijeka u srijedu neće moći izgubiti »bodove«, s obzirom na to da je ipak riječ o utakmici kupa, no samo četiri dana kasnije ponovno mora u Maksimir, ovog puta u prvenstvenom ogledu. Rijeka i Dinamo se u samo desetak dana moraju sastati čak triput, a u svibnju ih čeka i novi dvoboj u Ligi za prvaka. </p>
<p>Upravo je prva polufinalna utakmica kupa u Maksimiru inicirala bijes splitskog trenera nezadovoljnog čestim mahanjem zaleđa riječkim nogometašima i, naposljetku, dvama isključenjima. Tada je, podsjećamo, Jasmin Mujdža »najuren« u 61. minuti, kad je zbog igranja rukom zaradio drugi žuti karton. U posljednjim je sekundama utakmice, također zbog žutog kartona, teren morao napustiti i Siniša Linić, jer je napucao loptu u trenutku prekida. </p>
<p>Dinamov trener Nikola Jurčević, međutim, ne želi prihvatiti polemiku oko sudačkih odluka. Barem ne u ovom slučaju... Štoviše, zanimljiva je Jurčevićeva reakcija na konferenciji za novinare nakon maksimirske utakmice. Kad je Katalinić povukao otponac i počeo verbalnu paljbu po sucima, Dinamu i Hajduku, maksimirski je trener nezainteresirano okrenuo glavu i malo popričao sa ženom i djecom na mobitel. Kada je Katalinić završio izlaganje, u istom je trenutku i Jurčević prekinuo čavrljanje preko mobitela. </p>
<p>»Znači, primijetili ste taj detalj«, zadovoljno nam je i pomalo ponosno uz smiješak dometnuo Jurčević. Ipak, najavljujući uzvratni dvoboj na Kantridi, govorio je isključivo o nogometu, ignorirajući Katalinićevu retoriku. </p>
<p>– Jasno smo naznačili da nam je osvajanje kupa jedan od glavnih ciljeva ove sezone, pa se onda može naslutiti koliko nam je važno ovo gostovanje na Kantridi. Rezultat iz prve utakmice je dobar, ali nam ne dopušta opuštanje. Sigurno je da i Rijeka ima svoje ambicije, da nas želi iznenaditi i progurati se u finale. Na Kantridi nas čeka dobar protivnik, sjajan ambijent, ali i loš teren. Ipak, na sve smo pripremljeni i mislim da imamo razloga za optimizam s obzirom na naše igre i rezultate u posljednjih mjesec dana. Dakako, u Rijeci ćemo igrati svoju igru, no bit ćemo svjesni prednosti iz prvog dvoboja i nećemo dopustiti da nas Rijeka iznenadi brzim protunapadima. </p>
<p>U sastavu neće biti većih promjena. Izostat će tek Ivan Bošnjak, koji se ozlijedio u 23. minuti subotnje utakmice protiv Zadra. U pitanju je bedreni mišić i zasad je izvjesno da će Bošnjak propustiti i prvenstveni dvoboj protiv Riječana u subotu u Maksimiru. Na njegovo će mjesto vrlo vjerojatno uskočiti Mladen Bartolović. Upravo je on, naime, zamijenio Bošnjaka nakon ozljede. </p>
<p> – Bartolović je solidno odigrao protiv Zadra, no za mjesto u prvoj postavi još konkuriraju Štrok i Strupar, zaključio je Jurčević.</p>
<p> Od prve bi minute,</p>
<p>Dinamo će vjerojatno nastupiti u ovom sastavu: Turina – Drpić, Sedloski, Mijatović, Jurić – Agić; Bartolović, Mujčin – Kranjčar; Mitu, Eduardo.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tjedan potresa na Santiago Bernabeu</p>
<p>Predsjednik Florentino Perez i sportski direktor Jorge Valdano bili su uvjereni kako u rukama drže momčad »nedodirljivih«, a prošle su subote od navijača dobili bańoladu - demonstrativni »ples« bijelih rupčića s tribina</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Beckham je odjurio u Englesku spašavati brak, Ronaldo je ponovno ozlijeđen, Zidane je najavio vječni bijeg iz Madrida. Sve se to dogodilo u tjednu kada je Monaco u Ligi prvaka »razotkrio« sve slabosti Reala, a Osasuna ga pobjedom 3-0 na Santiago Bernabeu doslovno – nokautirala.</p>
<p>U Madridu su silom pokušali složiti najbolju nogometnu momčad svih vremena. No, pohlepno dovođenje svih velikana ovog sporta im se osvetilo.</p>
<p>– Ne možemo sa trinaest igrača funkcionirati u svim natjecanjima, drznuo se reći u javnosti svoje mišljenje Zinedine Zidane.</p>
<p>Naime, predsjednik Florentino Perez i sportski direktor Jorge Valdano su bili uvjereni kako u rukama drže momčad »nedodirljivih«, a dobili su prošle subote od navijača – bańoladu. Odnosno, demonstrativni »ples« bijelih rupčića s tribina. Cijelu sezonu Real kašljuca, ali su individualna majstorstva prikrivala pravu istina. I nakon tjedna potresa u klubu može se očekivati kako će ovo ljeto biti »gadljivo« vruće u Madridu. Naime, predsjednička stolica Pereza je trenutačno na staklenim nogama, jer je napokon dobio opoziciju. Glasnogovornik Enrique Sobrino se javno usprotivio diletantskom vođenju kluba i u tome je dobio veliku podršku igrača i navijača.</p>
<p>Treninzi kluba su jednako dobro posjeĆeni kao i dok je vladala Beckham ili Ronaldo manija u Madridu. No, sada navijači dolaze izbaciti svu negativnu energiju - vrijeđajući upravu i trenera Portugalca Carlosa Queiroza, koji je i od nekih igrača dobio nadimak »provincijalac«.</p>
<p>Nakon poraza u finalu Kupa kralja i ispadanja u četvrtfinalu Lige prvaka, Realu ostaje jedna satisfakcija - nacionalno prvenstvo. No, i tamo su u zaostatku, dva boda za Valencijom. A, idući Realov raspored utakmica izgleda poput Carpenterovog »horrora« – gradski derbi sa Atleticom, Barcelona na »Santiagu« i odlazak u La Coruńu. I što očekivati ukoliko Real ostane praznih ruku i u prvenstvu?</p>
<p>Vjerojatno »do viđenja« velikom dijelu Uprave i demonstrativni odlazak nekih igrača. Kao i dokaz da je momčad »nedodirljivih« ipak bila samo utopija.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rimski derbi bit će ponovljen 21. travnja </p>
<p>RIM, 13. travnja</p>
<p> – Rimski derbi između Lazija i Rome, koji je 21. ožujka prekinut početkom drugog poluvremena zbog straha od navijačkih nemira, bit će odigran 21. travnja na Olimpijskom stadionu u Rimu. </p>
<p>To je u utorak odlučio šef rimske policije Achille Serra nakon sastanka pokrajinskog odbora za red i javnu sigurnost. Također, odlučeno je da će vrata stadiona biti otvorena za navijače, odnosno odustalo se od toga da se utakmica odigra pred praznim tribinama. </p>
<p>Odbor za sigurnost prošlih je tjedana pratio ponašanje navijačkih skupina dva rimska kluba i ocijenio je da se može odigrati nova utakmica. Na kraju sastanka Achille Serra je obavijestio novinare da će dio zarade od prodaje ulaznica otići u fond za pomoć djeci poginulih policajaca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Šibenka kao početak pobjedničkog niza</p>
<p>Pobjeda na Baldekinu izborena košem Joška Garme u posljednjim sekundama utakmice dala je krila zagrebašima </p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Nakon subotnje pobjede nad momčadi Šibenke, košarkaši Zagreba u utakmici 4. kola Lige Ožujsko u Trnskom (srijeda 20 sati) dočekuju Hermes Analiticu. Pobjeda na Baldekinu izborena košem Joška Garme u posljednjim sekundama utakmice dala je krila zagrebašima koji spremno dočekuju jednu od boljih momčadi prvog djela natjecanja nacionalnog prvenstva. Poredak na tablici je – varljiv. Zbog utakmice manje (utakmica na Gripama prolongirana zbog Ukićevog odlaska u Ameriku na dvoboj reprezentacije svijeta koju su činili mladi igrači i sveučilištaraca iz SAD-a) »mravi« imaju omjer 1-1, dok je Hermes trenutno izjednačen s Cibonom na diobi drugog mjesta s dvije pobjede i jednim porazom. U prošlogodišnjim nadmetanjima ovih dvaju klubova svaki je zabilježio pobjedu na domaćem terenu. U 6. kolu sezone 2002-03. bolji je bio Zagreb 84-66, dok je 13. kolo donijelo pobjedu Hermesu.Iz kluba kazuju da su svi igrači u trenažnom procesu (osim Miljkovića i Juknevičiusa). Inače, ovo je prva domaća utakmica zagrebaša u prvenstvu Hrvatske. Ove su sezone gostovali u Draženovom domu (poraz) i u Šibeniku, pa se žele domaćoj publici predstaviti u najboljem svijetlu, što znači gledljivom igrom i - pobjedom. </p>
<p>K. Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Utah bez doigravanja </p>
<p>Denver Nuggetsi svladali su Sacramento Kingse sa 97-89 i ušli su u doigravanje. Za razliku od Utaha, koji je 20 godina zaredom bio u doigravanju, Denveru je to uspjelo nakon osam godina </p>
<p>NEW YORK, 13. travnja</p>
<p> – Giričekov Utah Jazz nakon 21 godine neće u doigravanje nakon što je izgubio od prve momčadi Zapada Minnesota Timberwolvesa sa 90-104, a Denver je svladao Sacramento sa 97-89 i ušao u doigravanje. Utah su »pokopali« Latrell Sprewell (24) i Kevin Garnett (21, 17 skokova), a oni su Wolvesima osigurali prvu mjesto Zapada uoči doigravanja. Carlos Arroyo predvodio je Utah sa 19 poena, a Gordan Giriček za 22 je minute postigao 15 koševa, uz izvrstan šut 7-8. </p>
<p>Za razliku od Utaha, koji je 20 godina zaredom bio u doigravanju, Denveru je to uspjelo nakon osam godina. Marcus Camby sa 12 je koševa i 21 skokom najzaslužniji za pobjedu Nuggetsa rezultatom 97-89 protiv Sacramento Kingsa. </p>
<p>Atlanta Hawksi sa 129-107 svladali su New Jersey Netse, za koje je Zoran Planinić odigrao svoju najbolju utakmicu postigavši za 22 minute rekordnih 14 koševa te šest dodavanja i dva skoka. </p>
<p>Izgubili su i Kukočevi Milwaukee Bucksi, i to od Cleveland Cavaliersa sa 89-93, a Splićanin je za 18 minuta postigao pet koševa i četiri skoka. </p>
<p> • Rezultati: Portland – San Antonio 66-78, Denver – Sacramento 97-89, Seattle – Houston 107-111, Minnesota – Utah 104-90 (Giriček - 22 minute, 15 koševa, 1 skok), Atlanta – New Jersey 129-107 (Planinić - 22 minute, 14 koševa, 2 skoka, 6 asistencija), Boston – Miami 77-84, New Orleans – New York 97-101, Cleveland – Milwaukee 93-89 (Kukoč - 18 minuta, 5 koševa, 4 skoka, 1 asistencija), Chicago – Orlando 84-93, Philadelphia – Indiana 93-107, Detroit – Washington 101-79. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatska protiv Belgije za opstanak u Svjetskoj skupini </p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Hrvatska teniska reprezentacija opstanak u Svjetskoj skupini Davisovog kupa pokušat će osigurati pobjedom protiv izabrane vrste Belgije. Ždrijebom je također odlučeno kako će Hrvatska od 24. do 26. listopada biti domaćin te ujedno ima pravo izbora podloge.</p>
<p>Podsjetimo, hrvatske tenisače je u prvom kolu Svjetske skupine sa 4-1 pobijedila Francuska. A Belgijanci su proteklog vikenda igrali dvoboj drugog kola Euroafričke zone i sa 4-1 pobijedili Zimbabve te tako stekli pravo za ulazak u najelitniji razred svjetskog tenisa. Glavni uzdanici izbornika Stevena Martensa su Olivier Rochus, 98. tenisač svijeta i Xavier Malisse, 71. u ATP »utrci za prvaka«.</p>
<p>• Parovi kvalifikacijskih dvoboja za opstanak u Svjetskoj skupini Davisovog kupa: Australija – Maroko, Čile – Japan, HRVATSKA – Belgija, Paragvaj – Češka, Slovačka – Njemačka, Austrija – Velika Britanija, Rumunjska – Kanada, Rusija – Tajland. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Conchita Martinez ubilježila 700. pobjedu </p>
<p>CHARLESTON, 13. travnja</p>
<p> – Bivša pobjednica Wimbledona Conchita Martinez na WTA turniru u Charlestonu ubilježila je 700. pobjedu u karijeri, pobijedivši u 1. kolu Kineskinju Tian Tian Sun sa 6-1, 6-0. </p>
<p>Time je postala sedma tenisačica u povijesti kojoj je to uspjelo. </p>
<p>Na ljestvici igračica s najviše pobjeda u karijeri vodi Martina Navratilova (1449), ispred Chris Evert (1304) i Steffi Graf (900). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Clijsters definitivno ne igra protiv Hrvatske</p>
<p>BRUXELESS, 13. travnja</p>
<p> – Kako se bliži dvoboj prvog kola Svjetske skupine Fed kupa (24. i 25. travnja) sve je više sigurno da će Belgija ugostiti Hrvatsku bez obje najbolje tenisačice. Prva tenisačica svijeta Justine Henin-Hardenne u svađi je sa savezom, a druga na WTA listi Kim Clijsters vjerojatno neće uspjeti zaliječiti ozljedu ručnog zgloba. Štoviše, najnovije vijesti govore kako je Clijsters zabrinuta hoće li se uspjeti pripremiti za drugi Grand Slam sezone – Roland Garros: </p>
<p>– Kako sada stvari stoje ova ozljeda ozbiljno remeti moje ovosezonske planove. Mislim kako neću nastupiti u Roland Garrosu sa uvjerenjem kako mogu stići do završnice. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Kod Falluje srušen američki helikopter, pušteni kineski, ruski i ukrajinski taoci </p>
<p>FALLUJA/BAGDAD, 13. travnja</p>
<p> – Američki helikopter »apache« gori na polju kod iračkog grada Falluje, izvijestio je u utorak dopisnik AP-a, a očevici su rekli da je srušen raketom sa zemlje. Američki vojnici, koji su došli na mjesto pada, našli su se pod vatrom napadača, no još nema podataka o žrtvama.</p>
<p> Jedan je američki vojnik poginuo, a drugi ozlijeđen u napadu nepoznatih gerilaca na kamion s namirnicama u gradu Iskandariyahu, 55 kilometara južno od Bagdada. Američki vojnici i irački policajci pokrenuli su potragu za napadačima. </p>
<p>U Bagdadu je pak u eksploziji bombe kućne izrade poginuo irački vozač. Bomba je bila postavljena na ulici kojom prolaze američki vojni konvoji, priopćio je za AFP svjedok tog događaja. Svjedok je dodao da su američki vojnici i irački policajci došli na mjesto eksplozije te odvezli tijelo žrtve i ostatke vozila. </p>
<p>U bombaškom napadu na ophodnju lakše je ranjen jedan američki vojnik, objavila je službena predstavnica američke vojske.</p>
<p>A češko veleposlanstvo u Bagdadu traga za trojicom čeških novinara koji su nestali u Iraku, objavio je u utorak BBC. Riječ je o novinaru i kamermanu državne televizije Michaelu Kubalu i Petru Klimi, te reporteru državnog radija Vitu Pohanki. Pretpostavlja se da su novinari oteti u ponedjeljak na putu za Jordan odakle su se trebali vratiti u Češku.</p>
<p> Svih osmero ruskih i ukrajinskih djelatnika tvrtke Iterenergoservis koji su u ponedjeljak navečer oteti u Bagdadu, oslobođeni su, priopćilo je u utorak ministarstvo za energetiku u Moskvi. »Dobili smo poziv iz Bagdada kojim su nas obavijestili o njihovu oslobađanju«, potvrdilo je tajništvo tvrtke. </p>
<p> Sedmorica kineskih državljana, koje su irački pobunjenici jedan dan držali kao taoce, sigurno su stigli u Bagdad, izvijestilo je u utorak kinesko ministarstvo vanjskih poslova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>FBI na udaru kritike, prijeti mu i reorganizacija</p>
<p>Neki članovi kongresne komisije navodno kane preporučiti da se FBI-ju oduzme zadaća borbe protiv terorizma / Tu bi dužnost ubuduće trebala obavljati nova američka služba za unutrašnju sigurnost koja bi bila stvorena po uzoru na britanski MI5 </p>
<p>LONDON, 13. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon što je preslušala neke čelne ljude bivše i sadašnje američke administracije, kongresna komisija koja istražuje teroristički udar na SAD postavila je u središte svoje istrage tajne službe. S velikim zanimanjem dočekano je svjedočenje bivšeg i sadašnjeg direktora FBI pred tom komisijom koje je počelo u utorak, te bivšeg i sadašnjeg državnog odvjetnika. Predsjednik George Bush najavio je pak da tajnim službama predstoje korjenite promjene. </p>
<p>Neki članovi komisije navodno kane preporučiti da se FBI-ju oduzme zadaća borbe protiv terorizma. Tu bi dužnost, prema spomenutom prijedlogu, ubuduće trebala obavljati nova američka služba za unutrašnju sigurnost koja bi bila stvorena po uzoru na britanski MI5. </p>
<p>Nakon terorističkog udara na New York i Washington u rujnu 2001., mogle su se čuti optužbe da FBI i CIA nisu učinili dovoljno kako bi spriječili te napade. Kritičari dviju službi spominju sustavne greške u njihovom radu te njihovu međusobnu nekoordiniranost. Nacionalnu komisiju za terorističke napade na Sjedinjene Države, kako glasi puni naziv toga tijela, posebno zanima čime se točno bavio FBI u ljeto 2001. Neki tvrde kako je tada, kao i ranije, FBI propustio brojne prilike da spriječi teroristički napad od 11. rujna. </p>
<p>Još 2000. Al Qaida je u Jemenu napala američki ratni brod »Cole«. FBI i CIA poveli su o tome zajedničku istragu, ali pritom nisu među sobom dobro komunicirali. Posljedica toga je da su se dvojica operativaca Al Qaide koji su sudjelovali u jemenskom napadu kasnije uspjeli nesmetano uvući u Sjedinjene Države. </p>
<p>U tjednima i mjesecima uoči 11. rujna 2001., američkim tajnim službama pristiglo je više upozorenja da se nešto priprema. Još u svibnju te godine, američko veleposlanstvo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima primilo je dojavu da se »grupa Bin Ladenovih pristalica nalazi u Sjedinjenim Državama, gdje planira napade pomoću eksploziva«. </p>
<p>Na dan 8. kolovoza 2001., u svom dnevnom izvješću za američkog predsjednika, CIA je obavijestila Georgea Busha da Al Qaida priprema otmice aviona u Americi. Američka administracija tvrdi, međutim, kako je taj CIA-in memorandum bio vrlo neodređen te da se iz njega nije vidjelo gdje i kada teroristi kane udariti. Zbog velikog pritiska javnosti, Bijela kuća je tijekom vikenda pristala objaviti i puni sadržaj tog tajnog dokumenta.</p>
<p>Uoči terorističkog udara na Ameriku, stizala su i brojna druga upozorenja. Jedan od agenta FBI javljao je tako svojim šefovima iz Phoenixa u Arizoni kako neki islamski ekstremisti polaze obuku u američkim letačkim školama. Agent je predlagao širu istragu. Njegovi šefovi smatrali su, međutim, da je ta dojava previše neodređena i špekulativna, pa nije poduzeto ništa.</p>
<p>U kolovozu je u američkom gradu Minneapolisu uhićen stanoviti Zacarias Moussaoui jer je izazvao sumnje u letačkoj školi koju je pohađao. Neka agentkinja FBI-ja iz Minneapolisa htjela je povesti energičnu istragu o slučaju Moussaoui, ali su je u tome blokirali njeni šefovi. Tek kasnije postalo je jasno da je i Zacarias Moussaoui trebao sudjelovati u samoubilačkom napadu terorista od 11. rujna, u čemu ga je omelo tek uhićenje.</p>
<p>Bilo je još sličnih primjera gdje američke tajne službe nisu reagirale dovoljno žustro. Dodatni je problem bio u tome što ni unutar samog FBI-ja informacije nisu dobro cirkulirale, a zapinjala je i razmjena podataka s CIA-om. Upravo zbog te loše komunikacije, dvojica napadača na američki ratni brod USS »Cole« uspjeli bez problema nastaniti u San Diegu, da bi potom sudjelovali u samoubilačkoj akciji od 11. rujna 2001. </p>
<p>U svjetlu svih tih činjenica, jedan od članova kongresne komisije o terorističkom udaru na Ameriku, republikanac Slade Gorton izjavio je ovih dana: »Čini mi se da FBI mora odgovoriti na znatno više pitanja nego itko tko je do sada svjedočio pred nama.« </p>
<p>Bivši i sadašnji šef FBI Louis Freeh i Robert Mueller moraju se sada braniti od optužbi da njihova organizacije nije dovoljno ozbiljno reagirala na upozorenja vlastitih agenata. </p>
<p>Važni svjedoci pred komisijom su i američki državni odvjetnik John Aschrcoft te njegova prethodnica na tom položaju Janet Reno. Ashcroft je već unaprijed odgovorio na jedno pitanje koje vrlo zanima komisiju: zašto FBI-ju nije odobrio dodatnih 58 milijuna dolara, koje je ovaj tražio. Ashcroft tvrdi da ga FBI nije uspio uvjeriti u pravu ozbiljnost postojeće opasnosti. </p>
<p>U svađu se umiješao i Louis Freeh koji je do lipnja 2001. bio šef FBI-ja. On je u Wall Street Journalu objavio članak u kojemu kaže da je »za fiskalne godine 2000., 2001. i 2002. FBI zatražio 1895 specijalnih agenta, analitičara i prevoditelja kako bi pojačao svoj protuteroristički program«. No dobio je samo »76 ljudi za te tri kritične godine«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vlada Federacije BiH u četvrtak odlučuje o jamstvima za haaške optuženike</p>
<p>SARAJEVO, 13. travnja</p>
<p> - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u četvrtak će razmatrati mogućnost davanja jamstava za privremeno puštanje na slobodu petorice Hrvata iz BiH koji su se početkom travnja dragovoljno predali Haaškom sudu, potvrdio je u utorak zamjenik federalnog premijera Gavrilo Grahovac. Dodao je da je vladin kolegij utvrdio kako su ispunjeni preduvjeti da se to pitanje razmotri već na idućoj sjednici te da se još samo čeka mišljenje federalnog MUP-a.</p>
<p>Odvjetnici petorice od šest Hrvata optuženih prema zapovjednoj odgovornosti za zločine u BiH ranije su od federalnih vlasti zatražili pružanje jamstava koje traži tribunal u Haagu da bi uopće razmatrao mogućnost njihova privremenog oslobađanja do početka suđenja.</p>
<p>Prema Zakonu o unutarnjim poslovima Federacije BiH, uz federalno ministarstvo policije, mišljenje o mogućnosti privremenog puštanja na slobodu haaških optuženika treba dati i MUP županije u kojoj takve osobe imaju prijavljeno prebivalište. Petorica bivših visokih vojnih i političkih dužnosnika Herceg-Bosne Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić, Bruno Stojić i Berislav Pušić imaju prebivalište na području Hercegovačko-neretvanske županije i tamošnja je policija federalnim vlastima već ranije dostavila svoje mišljenje.</p>
<p>Ako daju jamstva za optuženike, vlasti Federacije BiH moraju preuzeti obvezu stalnog nadzora nad njima tijekom njihova privremenog boravka na slobodi, te zajamčiti Haaškom sudu da će se pojaviti u Haagu kad god to Sud od njih zatraži. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Oružane snage BiH bez »ratnih« generala</p>
<p>BiH bi ubuduće trebala imati 13 generala, jednog u Ministarstvu obrane i 12 u oružanim snagama / Na ove dužnosti neće biti imenovani sadašnji generali Vojske RS i Federalne vojske, već će na generalska mjesta biti promaknuti sadašnji niži časnici</p>
<p>SARAJEVO, 13. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stabilizacijske snage (SFOR) u Bosni i Hercegovini provjeravaju kandidate za novi generalski zbor Oružanih snaga BiH u kojem neće biti časnika koji su na bilo koji način opterećeni ratnom prošlošću.</p>
<p>Sukladno odluci Predsjedništva BiH, država bi ubuduće bi trebala imati 13 generala, jednog u Ministarstvu obrane i 12 u oružanim snagama. U Zajedničkom zapovjedništvu i Operativnom stožeru predviđeno su po tri generalske pozicije, u Vojsci Republike Srpske (RS) dvije i četiri generalske pozicije u Vojsci Federacije BiH. </p>
<p>Zanimljivo je da na ove dužnosti neće biti imenovani sadašnji generali Vojske RS i Federalne vojske, već će na generalska mjesta biti promaknuti sadašnji niži časnici, pukovnici, da bi se izbjeglo bilo kakvo dovođenje u pitanje sastava budućeg generalskog zbora. Ovi časnici morat će, ili su već prošli uvježbavanje sukladno standardima Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Iz entitetskih ministarstava obrane prošloga su tjedna državnom ministru obrane Nikoli Radovanoviću upućeni prijedlozi kandidata za spomenute pozicije. Također, na provjeru u SFOR i Ured visokoga predstavnika međunarodne zajednice (OHR) dostavljene su njihovi životopisi i svi ostali potrebni dokumenti, poput uvjerenja o nekažnjavanju i državljanstvu, podaci o materijalnom stanju i slično. </p>
<p>Iz reda bošnjačkog i srpskog naroda dostavljena su po dva prijedloga za svaku poziciju, dok je iz reda hrvatskog naroda dostavljen jedan prijedlog. Provjera bi trebala biti okončana u idućih nekoliko dana. SFOR je priopćio da ovu proceduru provodi u okviru podrške reformi sustava obrane i napretka BiH ka NATO-ovom programu Partnerstvo za mir, te da je provjera predloženih kandidata za vođenje Oružanih snaga BiH obiman i značajan posao. </p>
<p>»Zapovjedništvo SFOR-a će obavijestiti državno Ministarstvo odbrane o svojoj odluci čim proces bude dovršen«, priopćile su Stabilizacijske snage. Naravno, nakon toga slijedi definitivna potvrda imenovanja časnika u Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu BiH.</p>
<p>Sukladno odluci Predsjedništva BiH, buduće jedinstvene oružane snage imat će 12.000 vojnika, a od toga je 8000 pripadnika Vojske Federacije BiH, i 4000 Vojske Republike Srpske (VRS).</p>
<p>Inače, oko odluke Predsjedništva BiH da sadašnji generali ne uđu u budući generalski zbor bilo je različitih komentara. Naime, neobična lakoća s kojom su se članovi »kolektivnog šefa« države dogovorili o tome da se odreknu, odnosno umirove sadašnje generale izazvala je sumnje da nije samo riječ o »rasterećenju budućih oružanih snaga od ratne prošlosti«, već i o mnogo prozaičnim dnevnopolitičkim motivima. </p>
<p>Preciznije, radi se o tome da se žele na vodeća mjesta u vojsci imenovati politički podobni kadrovi umjesto nekih sadašnjih najviših časnika koji nisu po volji vladajućim nacionalnim strankama. Ipak, glavni tajnik SDA Šefik Džaferović odbacio je ovakve »insinuacije«, kazavši da nije riječ o obračunu s »neposlušnim generalima«, već odluci usmjerenoj kako bi BiH što brže i lakše ispunila uvjete za ulazak u Partnerstvo za mir.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Milošević i Šešelj ipak bez financijske pomoći države?</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Nakon prosvjeda nevladinih organizacija, potpisivanja peticije te angažmana stranaka i nezavisnih intelektualaca, vlada Srbije odlučila je razmotriti prijedlog uredbe o uvjetima pod kojima će haaški optuženici i članovi njihovih obitelji moći računati na materijalnu pomoć države. Izvjesne korekcije zakona po kojemu porezni obveznici Srbije mjesečno trebaju izdvajati oko 25.000 eura za skrb obitelji i za obranu haaških pritvorenika očekuju se krajem tjedna, najavio je ministar financija Mlađan Dinkić u Večernjim novostima. </p>
<p>Naime, na financijsku pomoć države ozakonjenu 30. ožujka u skupštini Srbije moći će, čini se, računati samo siromašniji pritvorenici u Scheveningenu, a da bi ostvarili to pravo, morat će dostaviti detaljne podatke o vlasništvu nad pokretnom i nepokretnom imovinom, štednim ulozima ili gotovini u zemlji i inozemstvu, dionicama u poduzećima i bankama te podatke o članstvu u upravnim ili nadzornim odborima. Vjerodostojnost podataka provjeravat će porezni organi. </p>
<p>Dinkić je umirio nervozni dio javnosti rekavši da će rijetki među pritvorenicima ostvariti pravo na bilo kakvu pomoć jer vrijednost imovine većine optuženika »daleko prelazi limit predviđen uredbom«. Dodao je da »većina haaških optuženika, a posebno Slobodan Milošević, Vojislav Šešelj ili Milan Milutinović, koliko je poznato, imaju imovinu koja je mnogostruko vrednija od limita koji određuje uredba. Pravo na nadoknadu ostvarit će optuženici i njihove obitelji koji su zaista u teškom materijalnom položaju«, procijenio je ministar.</p>
<p>Suđenje za ubojstvo premijera Srbije Zorana Đinđića nastavljeno je u utorak pred Posebnim odjelom Okružnog suda u Beogradu čitanjem iskaza optuženog Dušana Krsmanovića u kojemu ovaj navodi da je na Đinđića dva metka ispalio Zvezdan Jovanović iz zgrade u Ulici admirala Geprata te da je on oba pucnja čuo. Potvrdio je i saznanja da je ubojicu i suradnike vozio Vladimir Milosavljević Budala, a da su u pripravnosti naoružani automatskim puškama bili Mile Luković Kum i Sretko Kalinić. </p>
<p>Centar za modernu politiku na suđenje je pozvao članove Demokratske stranke i nekoliko ministara bivše vlade. Demokratska stranka, koja je inače i glavni pobornik izmjene zakona o pomoći haaškim optuženicima, pozvala je u međuvremenu ministra policije Srbije Dragana Jočića da nove dokaze koji bi dopunili istragu o ubojstvu Zorana Đinđića, ako ih ima, hitno dostavi nadležnom specijalnom tužitelju. Ta je stranka posebno iziritirana Jočićevim izjavama o potrebi ukidanja Specijalnog suda za organizirani kriminal i ratne zločine, o novoj istrazi o Đinđićevom ubojstvu, te o tome kako uhićenje glavnoosumnjičenog za ubojstvo Milorada Lukovića Legije nije njegov prioritet.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Predsjednički izbori u Makedoniji </p>
<p>SKOPJE, 13. travnja</p>
<p> – U Makedoniji se u srijedu održavaju prijevremeni predsjednički izbori nakon iznenadne smrti predsjednika Borisa Trajkovskog u zrakoplovnoj nesreći prije mjesec i pol.</p>
<p>Kandidati za novog predsjednika Makedonije su aktualni premijer i čelnik Socijaldemokratskog saveza Branko Crvenkovski, oporbenu VMRO-DPMNE predstavlja parlamentarni zastupnik, liječnik po struci Saško Kedev, a Demokratsku uniju za integraciju Gazim Ostreni i aktivist Demokratske partije Albanaca Zudi Xhelili. Rezultati ispitivanja javnog mnijenja izvjesnu prednost daju Branku Crvenkovskom. Izbore će pratiti oko 600 promatrača iz inozemstva, najviše iz OESS-a, te iz više od tri tisuće domaćih nevladinih organizacija.</p>
<p>Za izbornu utrku bio je prijavljen i ministar unutarnjih poslova u bivšoj vladi VMRO-DPMNE-a Ljube Boškovski kao nezavisni kandidat. No, kako nije ispunjavao ustavni uvjet - deset godina stalnog boravka u Makedoniji, njegova kandidatura je odbijena, nakon čega je podnio žalbu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu. </p>
<p>On se u svojoj žalbi pozvao na slučaj prvog makedonskog predsjednika Kiru Gligorova, tvrdeći da nije ispunjavao taj uvjet, ali mu je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> donesenim zakonom kandidiranje bilo omogućeno jer mu se za stalni boravak priznao boravak na teritoriju bivše SFRJ. </p>
<p> Redoviti predsjednički izbori trebali su biti održani na jesen ove godine kada je predsjedniku Trajkovskom završavao petogodišnji mandat.</p>
<p> Prema biračkim popisima na izbore bi trebalo izaći gotovo milijun i 700.000 birača. Oporba je taj podatak ocijenila vladinim pokušajem da falsificira izbore, jer prema popisu stanovništva održanom prošle godine u Makedoniji živi nešto više od dva milijuna ljudi a od toga oko 500 tisuća su djeca i mladi do 18 godina. Oporba je utvrdila nedostatke biračkim popisima: u nekim mjestima ima više birača nego stanovnika, a na popisima su i mnogi preminuli građani od prije više godina. </p>
<p> Vlada na te primjedbe odgovara time da se na biračkim popisima nalaze i građani na privremenom radu u inozemstvu koji nisu obuhvaćeni popisom stanovništva. Takvo vladino opravdanje mnogima je neuvjerljivo jer se građani u inozemstvu nalaze na biračkim popisima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Sve same neistine, nikada se i ničim nisam ogriješio o zakon</p>
<p>U Vjesniku od 29. siječnja 2004. godine objavljen je članak pod naslovom: »Zastrašivanje: 'uvjeravanje' u autu, upadi u stanove...«, novinarke Irene Dragičević. Članak se odnosi na navodna događanja u gradu Sinju u svezi objavljivanja podataka da tadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova RH Stipe Čačija, već 18 godina ne plaća alimentaciju za svog sina iz veze s gospođom Sanjom Jadrijević.</p>
<p>U tom je članku iznesen cijeli niz najgrubljih kleveta i o meni, a vrhunac su one objavljene u dijelu članka s podnaslovom: »Teror Ivice Romca« (u članku pogrešno piše Rimca), gdje je navedeno da sam se navodno i ja služio prokušanim metodama zastrašivanja i neizravnim prijetnjama ubojstvom, da sam novinaru Slobodne Dalmacije Saši Jadrijeviću Tomasu kao i novinaru Jutarnjeg lista Viti Periću, osim telefonom prijetio i dolazeći u kuću te da sam se osobno najviše zauzeo da se priča gospođe Jadrijević ne objavljuje, a između ostalog i tako da sam u automobil na ulici uvlačio novinara Jutarnjeg lista »obrađujući« ga nekoliko sati tijekom vožnje po gradu, te da sam to isto učinio i prema Sanji Jadrijević. </p>
<p>Odgovorno tvrdim da ništa od navedenoga ne odgovara istini, radi čega mi je objavljivanjem takvih navoda nanesena golema šteta, meni kao osobi, zatim mojoj obitelji, ali i poslovnom ugledu, jer je u članku navedeno i da sam sada vlasnik caffe bara, a navedeno je i njegovo ime. Posebno sam zaprepašten takvim načinom pisanja, jer se bez ikakve provjere iznose najgrublje klevete. Cijeli sam svoj život na radnom mjestu, kao i dužnostima koje sam obnašao, te izvan njega u obiteljskim i društvenim kontaktima, proveo a da se nikada i ničim nisam ogriješio o Zakon. Sa druge strane, neprijeporno je da su mediji sukladno Zakonu dužni poštovati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe, što se ovdje očito nije dogodilo.</p>
<p>IVICA ROMACGlavice Gornje, Sinj</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Film »Svjedoci« ipak svjedoči o »umjetničkoj slobodi«</p>
<p>Nije sasvim promašio (što ne znači da je u svemu uspio) HTV »Forum«, kad je na raspored od utorka 6. travnja stavio razgovor o filmu »Svjedoci«. Osvjedočili smo se da pitanje nije bilo samo »filmsko« i stručno. A nije sve niti važno samo zbog Europe, već se rad o vlastitu dostojanstvu.</p>
<p>U suštini radi se o shvaćanju »umjetničke slobode« i kako joj prići. Pitanje nije novo, ali za Hrvatsku u ovom za nju fatalnom vremenu posebno važno. Gotovo, odsudno! Jer, svjedoci smo i bez filma svi, da Hrvatska, poslije mukotrpnog i ponižavajućeg proživljavanja dva krvava svjetska i od drugih nametnutih klanja, te dvije i također nimalo ružičaste jugodiktature, zadojena velikim idejama i lažnim obećanjima podmetnutog satelitstva i međusobnog obračuna, ipak krajem stoljeća doživljava oslobođenje, ali opet pod cijenu nametnutog ratnog rušenja, paleža i ubijanja.</p>
<p> Još je davno japanski klasik Kurosawa upozorio svojim Rashomonom da je istina relativna. Tako je i s nama i s filmom »Svjedoci«. Teoretičari umjetnosti su davno ustanovili da je Muza »probrana istina« a mi se nastojimo naivno držati neke »umjetničke slobode«, ne shvaćajući da smo se našli u apsurdnoj situaciji kako možemo u vlastitoj slobodi raditi umjetničku istinu o sebi slobodnije nego ikada, ali i da smo odgovorniji više nego ikada.</p>
<p> I to u vrijeme kad neki traže u Europi kako bi Hrvatsku optužili za genocid i agresiju na druge zemlje! I kad je cijeli svijet osvjedočio da je Hrvatska bila napadnuta pri raspadu Jugoslavije samo se od agresora branila. Krug je logike zatvoren i stvari su prilično jasne tko kome pomaže u nastojanju da slika o Hrvatskoj danas bude svijetu što mutnija.</p>
<p>I ja bih rekao da režiser »Svjedoka« nije netalentiran i da mu treba pružiti mogućnost da snima. Taj film doduše nije radio po vlastitoj ideji, ali je od odgovoran i za njezin izbor. No, jedno je ipak teže shvatiti. »Svjedoci« su mu treći film u jednom prepoznatljivom nastojanju da stalno ignorira sve bogatstvo stvarnih drama kakve ta Hrvatska u prošlosti i sadašnjosti nudi. Rat nije nimalo neozbiljna stvar. Ali se sjećamo kako je počeo s prikazom »Rata na njegovom otoku«, u kojem su i agresor i hrvatski branitelji podjednako priglupi, da bi potom nastavio s političkom komedijom o Titu koga priželjkuju i sanjaju malomještani nekog drugog obalnog mjestanca. Ali, nema te kinematografije u svijetu, koja s takvom oskudnom proizvodnjom a s tako bogatom ponudom dramatičnih i tragičnih tema počinje u svom odsudnom oslobodilačkom i obrambenom naporu eksperimentirati: ponajprije sa vlastitim dostojanstvom. U ime neke umjetnosti! Naravno da je afinitet za komediju pozitivan te da nije čudno ako su se poslije ratnih predaha gledatelji zaželjeli i neke vedrine, ali gdje je, recimo, Amerikancima, Englezima ili Francuzima palo na pamet da daju komedije o sebi, ili čak da se sami sebi podruguju u ratu? Zasad smo se jedino u jagmi za tržištem iskazali kao vješti reklameri svega što uradimo, a da se pritom premalo misli s čime se i kako želimo umjetnički dokazivati. A baš ta medijska buka može neiskusne zavesti.</p>
<p>Na kraju, naglašena podtema iz »Foruma« doista začuđuje. Kako smo pored tako rastrošnog uvoza gomile filmskog šunda i raznih sapunica uskratili Hrvatskoj da vidi spomenuti engleski i relativno humaniji film o Vukovaru i Domovinskom ratu od ovih koje sami proizvodimo i čiji nas trošak ovako zadužene i osiromašene i te kako košta.</p>
<p>Doista, ako se i sami ponekad uvalimo u neki nerazumljivi i vlastiti apsurd, u kojem se pored svega volimo kititi nekim sadomazohizmom. Film »Svjedoci« rubna je istina, ali se i te kako tiče jedne suštine! </p>
<p>MLADEN HANZLOVSKYZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Spomenik dr. Franji Tuđmanu podići pred dvoranom Lisinski </p>
<p>U Vjesniku od četvrtka 9. travnja 2004. objavljena je opširna rasprava o potrebi podizanja spomenika u Zagrebu prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, odnosno o obilježavanju njegovim imenom jednog od zagrebačkih trgova. </p>
<p>Vjerujem da će većina Zagrepčana neovisno o političkoj ili inoj pripadnosti pozdraviti tu odluku. Lijepo je da mi obilježavajući ulice našeg glavnog grada strancima i zemljama koje uvažavamo, ali ne smijemo podcjenjivati ni naše velikane. U protivnom što će stranci misliti i držati o nama?</p>
<p>Predložio sam nedavno vodstvu HDZ-a da se podigne spomenik dr. Tuđmanu pred dvoranom Lisinski gdje je održan prvi Sabor HDZ. Tu je široki prostor pregledan sa svih strana. </p>
<p>Osobno nisam za to da se današnji trg maršala Tita preimenuje u trg dr. Franje Tuđmana. Tim lijepim trgom deminira zgrada kazališta pa bi se trg trebao zvati kazališnim. Čemu baš taj trg obilježavati tradicionalno imenom vladara?</p>
<p>Dobra je ideja postaviti spomenik Tuđman pred muzejem Mimara. Taj prostor traži veleban vodoskok ili impozantan spomenik ili kako odbaciti ideju podizanja spomenika velikanima Mimari i Izidoru Kršnjavu na tom mjestu?</p>
<p>Prostor današnje Francuske Revolucije djeluje neuredno. To je danas okupljalište pisaca. Treba ga urediti kao park, zasaditi cvijećem zelenilom svake vrste drvećem koje bi se ravnomjerno postavilo i prikladnim klupicama. </p>
<p>Treba svestrano ocijeniti gdje spomenik postaviti kako će umjetnički izgledati i obavezno u obzir uzeti i mišljenje obitelji Tuđman. </p>
<p>MIRKO SUNIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Dvije djevojke poginule jer nisu bile vezane pojasevima</p>
<p>Vozač, koji je dosad već 13 puta prekršajno prijavljivan zbog prebrze vožnje, te njegov suvozač prošli su samo s lakšim ozljedama </p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak 45 minuta nakon ponoći na Branimirovoj ulici, nedaleko od »Europetrolove« benzinske postaje, poginula je Goranka Tondini (27), dok je Marija Kotarac (23) preminula u KB Dubrava, unatoč višesatnom naporu liječnika.</p>
<p>Do nesreće je, naime, došlo kada je 29-godišnji vozač »peugeota 306« zbog neprilagođene brzine kretanja u blagom lijevom zavoju Branimirove u smjeru istoka izgubio nadzor nad vozilom i sletio s lijeve strane kolnika. Tom prilikom je u zanošenju zadnjim lijevim automobila udario u metalni stup javne rasvjete i potom se u zanošenju nastavio nekontrolirano kretati, pri čemu su iz automobila ispali nevezani vozač, zatim suvozač I. B. (31) i Goranka Tondini i Marija Kotarac.</p>
<p>Vozač, koji je inače dosad već 13 puta prekršajno prijavljivan zbog prebrze vožnje, te njegov suvozač su prošli samo s lakšim tjelesnim ozljedama udarivši glavama u prednje vjetrobransko staklo, dok je Goranka Tondini preminula na mjestu nesreće, a Marija Kotarac pet sati kasnije na operativnom stolu KB Dubrave.</p>
<p>O strašnoj nesreći u utorak je okupljenim novinarima u PU zagrebačkoj govorio i Krunoslav Franjković, sudski vještak koji je ustvrdio kako su poginule djevojke nevezane sigurnosnim pojasom izletjele iz jurećeg automobila »poput bačenog kladiva« te da bi zasigurno ostale žive da su bile vezane sigurnosnim pojasom. O borbi za život teško ozlijeđene Marije Kotarac je, pak, govorio dežurni kirurg KB Dubrava Matia Hanžić, koji je kazao kako je djevojka kolima hitne pomoći dovezena u bolnicu bez vidljivih vanjskih ozljeda, osim manje rane na vlasištu, dok su gotovo svi unutarnji organi bili smrskani.</p>
<p>Osim izuzetno teških ozljeda svih vitalnih organa, što je prema navodima liječnika nemoguće preživjeti, kirurg Hanžić je napomenuo da je tijelo Marije Kotarac u potpunosti bilo ispunjeno zrakom, što je dodatno otežalo njezino reanimiranje.</p>
<p>Inače, alkotestiranjem je utvrđeno da vozač nije bio pod utjecajem alkohola, dok se još čekaju nalazi radi utvrđivanja prisutnosti opojne droge te mu kao višestrukom prijestupniku slijedi kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, dok je uništeni »peugeot« nakon očevida prevezen na deponij u Radničkoj cesti.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Suvozačica poginula, auto završio u jarku</p>
<p>VIROVITICA, 13. travnja</p>
<p> – Jasna C. (34) iz Đurđevca poginula je u ponedjeljak navečer, oko 21 sat, u Otrovancu kod Pitomače, u prometnoj nesreći koja se dogodila zbog neprilagođene vožnje.</p>
<p>Za upravljačem »opel ascone«, u kojoj je Jasna C. bila suputnica, bio je Željko G. (33). Prema policijskom izvješću nesreća se dogodila kod kućnog broja 155 gdje je Željko G. vozeći neprilagođenom brzinom izgubio kontrolu na mokrom i klizavom kolniku. Prednjim desnim kotačima zahvatio je rubni kamen i vozilo je sletjelo u jarak, udarivši pri tome u putni most ispred kućnog broja 155. Jasna C. preminula je na mjestu tragedije, a vozač, kao i sedmogodišnje dijete koje je bilo na zadnjem sjedalu, lakše su ozlijeđeni i nakon što im je pružena pomoć u virovitičkoj Općoj bolnici pušteni su kući.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zaspao s upaljenom cigaretom, poginuo u požaru</p>
<p>ĐAKOVO, 13. travnja</p>
<p> – Sedamdesetpetogodišnji Marko Grbeša, iz mjesta Mrzović kod Đakova, smrtno je stradao u požaru koji je buknuo u ponedjeljak oko 17 sati u njegovoj obiteljskoj kući gdje je posljednjih godina živio sam. </p>
<p>Kako je izvijestila osječko-baranjska Policijska uprava, nakon što su djelatnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Mrzovića ugasili požar, očevidom koji je vodio istražni sudac osječkog Županijskog suda, utvrđeno je da je vatra buknula u sobi u kojoj je boravio stradali Grbeša. </p>
<p>Nesretni starac bio je gotovo nepokretan i strastveni pušač, pa se pretpostavlja da je požar izbio jer je zaspao s upaljenom cigaretom koja je najprije zapalila pokrivač i ležaj na kojem je spavao. Kako je dim već omamio usnulog starca, on nije reagirao već je ostao ležati u gorućem krevetu, dok se vatra potom proširila na ostali namještaj , vrata, strop te čak i na dio krovišta prizemnice u kojoj je živio. </p>
<p>Tijelo Marka Grbeše prevezeno je u osječku Kliničku bolnicu radi obdukcije, a nastala materijalna šteta procjenjuje se na oko 20.000 kuna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Uhićena razbojnička trojka </p>
<p>ZLATAR BISTRICA, 13. travnja</p>
<p> – Varaždinska je policija u nedjelju u Strmcu Podravskom uhitila Ignaca Bogdana (43), čije je uhićenje zatražila policijska postaja Zlatar – Bistrica, zbog osnovane sumnje da je 7. travnja u Novom Golubovcu počinio razbojničku krađu.</p>
<p> Naime, uhićeni je muškarac zaustavio vozilo Petra Brozda (29) iz Novog Golubovca, koji ga je, zamijenivši sa nekim sumještaninom, pustio u vozilo. Razbojnik je Petru u vožnji uzeo mobitel iz džepa, a Petar mu ga je uspio izbiti iz ruku tek što je zaustavio vozilo. No, tad ga je napao i izudarao drugi muškarac iz automobila koji je došao iz suprotnog smjera, no nije mu uspio oduzeti »motorolu«. Treći je muškarac čekao svoje kolege u automobilu s upaljenim motorom. Kad je Petar htio spriječiti razbojnike u bijegu, vozač je pokrenuo auto, a suvozač je prikliještio Petrovu ruku u vratima. Razbojnici su mladića autom vukli nekih 300 metara, potom su otvorili vrata, a mladić je pao u odvodni kanal, pri čemu je lakše ozlijeđen. U ponedjeljak je u zlatarbistričkoj policiji dovršena kriminalistička obrada nad I. Bogdanom te njegovim pomagačima Stjepanu Oršušu (29) iz Male Subotice i Franji Horvatu (25) iz Kloštra Podravskog. Sva su trojica privedena u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Rumunj uhićen ubrzo nakon što je ukrao »opel«</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Petnaestak minuta nakon što je u ponedjeljak oko 23,30 sati ispred kuće u Velikoj Kosnici ukrao »opel kadett«, velikogorički su policajci uhitili 29-godišnjeg Rumunja, dok je njegov pomagač uspio pobjeći.</p>
<p>Kako je priopćila policija, odmah nakon što mu je ukraden »opel«, vlasnik M. P. (41) je obavijestio policiju koja je krenula u potragu i petnaest minuta kasnije ukradeni automobil zapazila na Velikogoričkoj cesti, 250 metara istočnije od nadvožnjaka Odra. Vidjevši policiju dvojica kradljivaca su počela bježati, ali su policajci uspjeli uhititi 29-godišnjeg Rumunja, dok je njegov pomagač uspio pobjeći. Rumunj je zatim priveden u policijsku postaju na kriminalističku obradu, gdje je upoznat s pravima Ženevske konvencije, ali je odbio da se o njegovom uhićenju upozna Konzularno predstavništvo u Hrvatskoj. Kriminalistička obrada je u tijeku kao i potraga za drugim počiniteljem. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Do kraja travnja natječaj za treću GSM mrežu</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Vijeće za telekomunikacije, nakon što je nedavno Vlada dala suglasnost, do kraja travnja raspisat će natječaj za više novih koncesija u mobilnoj mreži, kazao nam je predsjednik Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić.</p>
<p>Dodao je da je dobro što je Vlada prepoznala značaj raspisivanja novih koncesija u mobilnoj i fiksnoj mreži jer je činjenica da liberalizirana telekomunikacijska tržišta brže rastu i razvijaju se, odnosno pružaju korisnicima veći izbor povoljnijih cijena i usluga. Prema Debanićevim riječima, pripremljena je natječajna dokumentacija za nove koncesije u mobilnoj mreži. Osim toga, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka ovih će dana objaviti u Narodnim novinama pravilnike o koncesijama i dozvolama za obavljanje telekomunikacijskih usluga te pravilnike o naknadama.</p>
<p>Podsjetimo, Vijeće za telekomunikacije je još prošloga ljeta objavilo međunarodni oglas o skupljanju pisama namjere za sudjelovanje na natječaju za treću GSM mrežu i treću generaciju mobilne telefonije (UMTS).</p>
<p>Riječ je o trima koncesijama u sustavu mreže druge generacije mobitela, za neiskorišteni radiofrekvencijski spektar DCS 1800 MHz i još tri za mrežu UMTS. Hrvatska je, naime, jedna od rijetkih zemalja u kojoj mobilni operateri i dalje pokrivaju frekvencijsko područje 900 MHz.</p>
<p>Još prošle godine, kaže Debanić, tri domaće i tri inozemne tvrtke pokazale su zanimanje za koncesije u domaćoj mobilnoj telefoniji.</p>
<p>Iako se u Vijeću ne žele baviti imenima, neslužbeno saznajemo da su HTmobile i VIPnet pokazali interes za kombinirane koncesije (1800 MHz/UMTS). Ime trećeg mobilnog operatera bit će poznato nakon raspisivanja natječaja.</p>
<p>Koncesija za treću GSM mrežu u Hrvatskoj iznosi 105 milijuna kuna u prvoj godini, te dodatnih pet milijuna kuna za svaku godinu rada. Cijena naknade za UMTS iznosi 132 milijuna kuna, a za svaku sljedeću godinu treba izdvojiti još 12 milijuna kuna. Za kombiniranu GSM i UMTS koncesiju treba dati 172 milijuna kuna.</p>
<p>Naknada za dobivanje dozvole za drugog fiksnog telefonskog operatera iznosi osam milijuna kuna. Ministarstvo je drastično smanjilo naknadu od 40 milijuna kuna kako bi se konačno liberaliziralo tržište fiksne telefonije koje je otvoreno od početka 2003. godine.</p>
<p>Debanić ističe da u Hrvatskoj ima mjesta za više mobilnih operatera. Primjerice, Slovenija već ima tri GSM operatera. Nadalje, stupanj korištenja mobitela u Hrvatskoj je trenutačno oko 62 posto, a tamo gdje postoje tri GSM operatera stupanj korištenja penje se na između 80 i 90 posto. Nakon dolaska trećeg mobilnog operatera postići će se u kratkom roku efekti smanjenja cijena usluga do 20 posto.</p>
<p>Na domaćem telekomunikacijskom tržištu ograničavajući čimbenik za razvoj UMTS-a mogla bi biti niska razina internetskih korisnika. U Hrvatskoj ona iznosi nešto više od 20 posto, dok je u zemljama EU veća od 50 posto. No, cijene koncesija za UMTS u zemljama Unije iznosile su i do šest milijardi dolara, pa su mnogi telekomunikacijski operateri sada prezaduženi.</p>
<p>Nezavisni državni regulator, kaže Debanić, osim što donosi odluke o koncesijama, često mora smanjiti tržišne prepreke novim operaterima prilikom ulaska na tržište, jer je njegova osnovna zadaća poticanje tržišnog natjecanja na području infrastrukture i usluga.</p>
<p>Nadalje mora nadzirati međuspajanje (interkonekciju) novih fiksnih operatera s postojećim operaterom, odnosno nacionalni roaming u mobilnoj telefoniji. Regulator mora osigurati i da operateri pružaju usluge i u područjima gdje imaju velike troškove ili korisnike s malim primanjima, zaključuje Debanić.</p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Prošlogodišnji gubitak Kutjeva veći od 45 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Tvrtka Božjakovina (u vlasništvu Envera Moralića), većinski vlasnik kombinata Kutjevo u kojem drži 76,07 posto temeljnoga kapitala, objavila je javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica Kutjeva koje drži još oko 160 dioničara. </p>
<p>Dionice Kutjeva, čija je nominalna vrijednost 100 kuna, Božjakovina otkupljuje po cijeni od 6,5 kuna. Osim što je po zakonu obvezna na objavljivanje javne ponude, Božjakovina navodi da joj je cilj konsolidirati i unaprijediti poslovanje Kutjeva, te konsolidirati svoj većinski i kontrolni paket dionica. U sklopu konsolidacije poslovanja i razvoja društva u razdoblju od 2004. do 2008. godine u Kutjevo će biti uloženo ukupno 250 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, Kutjevo je prošlu godinu završilo sa 321,46 milijuna kuna prihoda, te gubitkom u iznosu od 45,11 milijuna kuna, što je više nego što je planirano. Dok je prihod u usporedbi sa 2002. godinom smanjen za nešto više od dva milijuna kuna, gubitak je značajno smanjen, s obzirom da je prethodne godine premašio 70 milijuna kuna. U sklopu Kutjeva, povećanje prihoda lani je zabilježilo jedino vinogradarstvo i sjemenarstvo. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dobit Karlovačke pivovare 26,87 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Karlovačka pivovara, druga po veličini u Hrvatskoj, u prošloj je godini ostvarila 406,59 milijuna kuna ukupnoga prihoda, što je u usporedbi s godinom ranije povećanje od oko 50 milijuna kuna. Neto dobit pivovare iznosi 26,87 milijuna kuna (oko 800.000 kuna više).</p>
<p>Karlovačka pivovara je od 1. travnja prošle godine u većinskom vlasništvu Heineken Adria d.o.o. koja ima 94,42 posto dionica, a drugi je najveći dioničar Hrvatski fond za privatizaciju s udjelom od 0,63 posto. </p>
<p>Od 1. svibnja na mjesto predsjednika Uprave Karlovačke pivovare dolazi Erik Jan Schoevers, koji je dosad u Heinekenu bio direktor razvoja poslovanja zadužen za azijsko-pacifičku regiju. Sadašnji predsjednik Uprave Alle Ypma ide u mirovinu i bit će član Nadzornog odbora Pivovare. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>DaimlerChrysler preuzima Mitsubishi</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - DaimlerChrysler priprema 700 milijardi jena (6,67 milijardi američkih dolara) vrijedan paket pomoći za spašavanje Mitsubishi Motorsa te planira povećati svoj udjel u toj jedinoj japanskoj gubitaškoj automobilskoj grupaciji sa sadašnjih 37 posto, na više od 50 posto, prenose mediji navode izvora iz Mitsubishija. </p>
<p>Stekne li doista DaimlerChrysler većinski udjel u Mitsubishiju, bit će to prvi puta da neki japanski proizvođač automobila postane konsolidirana članica neke strane automobilske grupacije.</p>
<p>Međutim, prema riječima neimenovanih Mitsubishijevih direktora, preuzimanje većinskog udjela DaimlerChrysler, inače peti po veličini svjetski proizvođač automobila, provest će tek 2006. godine.</p>
<p>Taj je rok DaimlerChrysler postavio kako bi Mitsubishiju ostavio dovoljno vremena za smanjenje postojećih dugova, koji, zajedno s kamatama, dosežu i 1,14 bilijuna japanskih jena, odnosno 10,7 milijardi američkih dolara. </p>
<p>Inače, zadatak restrukturiranja mogao bi pripasti Andreasu Renschleru iz Daimlerovog Smarta, koji će, prema navodima, najvjerojatnije na predstojećoj skupštini dioničara Mitsubishi Motorsa biti imenovan na mjesto izvršnog direktora kompanije.</p>
<p>Plan restrukturiranja Mitsubishi Motorsa će, prema medijskim navodima, uključivati pomoć i kasniju dokapitalizaciju od strane DaimlerChryslera ukupne vrijednosti od čak 400 milijardi jena. </p>
<p>Oko 120 milijardi jena osigurat će članice grupacije Mitsubishi, zatražena je i državna pomoć, a Mitsubishi Motors pregovara i o 150 milijardi jena vrijednom sindiciranom kreditu banaka, u kojem bi mogao sudjelovati i Deutsche Bank.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Čović prodao Plivine dionice za 1,11 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Predsjednik uprave Plive Željko Čović u utorak je na Zagrebačkoj burzi prodao 2000 dionica Plive koje čine 0,0108 posto u ukupnom temeljnom kapitalu. </p>
<p>Transakcija je izvršena po cijeni od 557,16 kuna za dionicu, što znači da je Čović za svoje dionice dobio oko 1,11 milijuna kuna. Čović ima još ukupno 2015 dionica Plive. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Novi direktori u Plivi</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Pliva je izvijestila da je na funkciju izvršnog direktora za generičko poslovanje u SAD-u imenovan Kurt J. Orlofski, koji će ujedno biti predsjednik i glavni izvršni direktor Plive Inc. koja će razvijati i lansirati generičke proizvode na tržište SAD-a. </p>
<p>Kako navode iz Plive, Orlofski ima više od 15 godina iskustva u farmaceutskoj industriji, a u Plivu dolazi iz kompanije Alpharma Human Pharmaceuticals, gdje je bio potpredsjednik za razvoj globalnog poslovanja. Također, od 1. srpnja u Pliva grupu na mjesto izvršnog direktora generičkog poslovanja za Europu i ostatak svijeta dolazi Mike Urwin. Urwin je dosad bio glavni izvršni direktor u Merck Generics Group. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kadrovske promjene u Luri</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Dosadašnja direktorica tvrtke Lura Trzin d.o.o. u Sloveniji Ljiljana Zagorec od 1. travnja je na dužnosti direktorice prodaje Lurine Divizije mliječnih proizvoda, izvijestili su iz Lure u utorak. </p>
<p>Dok je bila zadužena za razvoj poslovanja na slovenskom tržištu, Zagorec je pokrenula projekt proizvodnje Lurinih proizvoda u slovenskoj mljekari Agroind Vipava. Ljiljana Zagorec u Luru je došla iz Plive, gdje je od 1997. bila direktorica Plive Ljubljana d.o.o.</p>
<p>Novi direktor Lure Trzin je Alen Fontana, dosadašnji voditelj u Diviziji mliječnih proizvoda zadužen za zagrebačku regiju, a ranije je sudjelovao u razvoju Lurinog poduzeća u BiH. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Neto dobit Philipsa u prvom tromjesečju 550 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Philips Electronics je u prvom tromjesečju ove godine ostvario neto dobit od 550 milijuna eura, u usporedbi s gubitkom od 69 milijuna eura u istom razdoblju lani. </p>
<p>To je četvrto uzastopno profitabilno tromjesečje za Philips, koji je u posljednje tri godine zatvorio 50.000 radnih mjesta spustivši ukupan broj zaposlenih u čitavom svijetu na 164.000 ljudi. Inače, neto dobit Philipsa lani je dosegla 695 milijuna eura, u usporedbi s gubitkom od čak 3,2 milijarde eura u 2002. Prihod Philipsa je u prva tri mjeseca godine porastao dva posto, na 6,63 milijarde eura – ali ne uzimajući u obzir jačanje tečaja eura godišji rast prihoda bi iznosio osam posto. Najbolje su rezultate ostvarili odsjeci za proizvodnju poluvodiča, gdje su prihodi porasli sedam posto, na 1,3 milijarde eura, te potrošačku elektroniku, gdje je prodaja porasla tri posto, na 2,01 milijardu eura. </p>
<p>Nekonsolidirane Philipsove podružnice grupaciji su donijele 457 milijuna dolara neto dobiti, od čega najviše LG Philips LCD, zajednička podružnica s LG-om za proizvodnju ravnih zaslona (215 milijuna eura). U prvom tromjesečju prošle godine nekonsolidirane Philipsove podružnice su grupaciji donijele gubitak. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Slabljenje eura potaknulo rast europskih indeksa</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - Nakon četverodnevne stanke, europski su indeksi u utorak rasli, hvatajući korak s američkim burzama na kojima se u ponedjeljak trgovalo. Međutim, dodatni poticaj predstavljao je i tečaj dolara, koji je dosegao najvišu razinu prema euru u posljednja četiri mjeseca.</p>
<p>Do poslijepodneva je frankfurtski Dax porastao 1,43 posto, na 4070,8 bodova, slično kao i milanski MIB 30 koji je dosegao 28.562 boda. Londonski FTSE 100 je, pak, dobio skromnijih 0,6 posto, dosegavši 4514,2 boda. Pariški CAC 40 je porastao 0,83 posto, na 3771,2, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 0,96 posto, na 2778,6 bodova.</p>
<p>Međutim, američki su indeksi u prvih sat vremena trgovanja u New Yorku pali: Dow Jones Industrial Average je izgubio 0,3 posto spustivši se na 10.485,5, a Nasdaq Composite je pao 0,8 posto, na 2049 bodova. Širi S 500 je pao 0,4 posto, na 1140 bodova. Tokyjski Nikkei 225 u utorak je također pao – 0,71 posto na 12.127,8 bodova.</p>
<p>Među znatnijim dobitnicima u Europi su u utorak bile naftne kompanije: norveški Satoil i francuski Total dobili su oko 2,5 posto, a Royal Dutch/Shell i talijanski ENI 2,2 posto. British Petroleum je dobio 1,5 posto. Slabljenje dolara potaknulo je, primjerice, rast dionica u automobilskom sektoru: VW je dobio 2,8, a Renault 1,4 posto. Čak je i DaimlerChrysler neznatno porastao, unatoč navodima kako priprema pomoć gubitaškom Mitsubishiju.</p>
<p>Među najvećim gubitnicima je s padom od 3,9 posto bio Philips, čiji rezultati za prvo tromjesečje nisu ispunili očekivanja. Drugdje u tehnološkom sektoru, Siemens je porastao 1,2 posto, slično kao i SAP. Proizvođač čipova STMicroelectronics dobio je 0,9 posto, a Nokia 0,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Žužul: Nakon avisa, čeka nas još veći diplomatski posao</p>
<p>Žužul odbio e komentirati izjave u medijima može li London ugroziti objavu pozitivnog mišljenja / I na Plitvicama utvrđeno da će EK objaviti pozitivan avis o Hrvatskoj samo ako za takvu odluku postoji konsenzus svih 15 članica / U javnosti se pogrešno tumači stav Londona / O datumu objave mišljenja nitko ne želi govoriti / U utorak, 20. travnja, bit će teško Verheugena i Pattena dovesti na sastanak jer su na putu </p>
<p>PLITVICE, 13. travnja</p>
<p> – Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u utorak je na Plitvicama s četrdesetak hrvatskih veleposlanika i diplomata dogovorio pojačane aktivnosti kako bi Hrvatska što prije započela pregovore s Europskom unijom o punopravnom članstvu.</p>
<p> Hrvatska će diplomacija pojačano raditi u svim zemljama članicama EU, posebice u razdoblju između objavljivanja mišljenja Europske komisije i odluke Europskoga vijeća o tome je li Hrvatska sposobna za pregovore o članstvu u Uniji. </p>
<p>»Cilj hrvatske vanjske politike i diplomacije usmjeren je prvenstveno na EU i NATO. Stoga ne bih komentirao izjave o u medijima o tome može li London ugroziti ili ne ugroziti objavu pozitivnog avisa«, kazao je Žužul za Vjesnik uoči sastanka. »U sljedećem razdoblju očekujemo dobivanje mišljenja, a zatim nas čeka još aktivniji diplomatski posao do sredine lipnja i sastanka na vrhu Europskog vijeća«, dodao je, ističući kako je svrha plitvičkog sastanka pripremiti se za te diplomatske aktivnosti. </p>
<p>Sastanku na Plitvicama nazočili su svi veleposlanici iz zemalja EU, zemalja koje će ući u Uniju 1. svibnja, te hrvatskih diplomatskih predstavnika u UN i OESS. </p>
<p> Žužul je dodao da je riječ o radnom sastanku napomenuvši kako je svugdje u diplomaciji uobičajena razmjena iskustava između diplomata koji predstavljaju zemlju s MVP-om. </p>
<p>Na sastanku je zaključeno je da će hrvatska diplomacija imati pune ruke posla u uvjeravanju zemalja članica Unije da u lipnju dadu Hrvatskoj zeleno svjetlo za kandidatski status i početak pregovora o punopravnom članstvu. </p>
<p>Na skup je bio pozvan i šef delegacije EK Jacques Wunenburger koji je objasnio sve tehničke pojedinosti procedura vezanih uz dobivanje avisa u EK. </p>
<p> I na ovom je sastanku jasno utvrđeno da će EK izaći s pozitivnim mišljenjem o Hrvatskoj samo ako za takvu odluku postoji konsenzus svih 15 država članica. Zaključeno je i da se u javnosti pogrešno tumači stav britanske vlade. Velika Britanija želi Hrvatsku u EU i očekuje od nje da bude najbolja u regiji. Britanci smatraju kako je Hrvatskoj potrebno vrlo malo da postane uspješna europska država, a Hrvatska je jedina uspješna zemlja u regiji. Kao takva potrebna je EU da bi se nastavila trajna stabilizacija cijele regije, rečeno je. </p>
<p>Sastanak hrvatskih diplomata, smatraju sudionici, koristan je zbog izmjene mišljenja, ali i dogovaranja zajedničkih akcija koje su sada potrebne da bi se Hrvatska ovoga proljeća promovirala kao pouzdan partner Unije. </p>
<p> O datumu objave avisa trenutačno nitko ne želi govoriti. Datum 20. travnja nije službeno potvrđen, a navodio se samo u kuloarima.</p>
<p> Izvori EK rekli su Vjesniku da bi 20. travnja mogao biti problematičan s tehničke strane jer je potrebno da na sastanku na kojem se bude razmatrao »hrvatski slučaj« budu obojica povjerenika, Günter Verheugen, zadužen za proširenje, i Chris Patten za vanjske poslove. Kako sada stvari stoje, u utorak, 20. travnja, bit će teško obojicu dovesti na sastanak jer su na različitim putovanjima, kazali su izvori.</p>
<p>Trajko Grkovski / Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>NHS protiv novog stand-by aranžmana s MMF-om</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Nezavisni hrvatski sindikati u ponedjeljak su u pismu upućenom premijeru Ivi Sanaderu i predsjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Jadranki Kosor zatražili hitan razgovor o novom stand-by aranžmanu s MMF na sjednici GSV-a, najavljenoj za četvrtak, 15. travnja. </p>
<p>NHS se protivi sklapanju novog aranžmana, te upozorava kako ni posljednji nije uspješno završen. »Najave kako će novi aranžman biti daleko stroži i zahtjevniji prema Hrvatskoj, upravo zbog neispunjenog prethodnog, logične su, ali ne i prihvatljive«, poručuje čelnik NHS-a Krešimir Sever.</p>
<p>Takvim bi se aranžmanom, drže u NHS-u, Hrvatska dovela u ulogu taoca MMF-a. Sindikalisti razumiju da se država nalazi u teškoj situaciji zbog visoke zaduženosti, no bez obzira na sve Vlada mora tražiti nove putove izlaska, ali ne kroz još teže obveze prema MMF-u. </p>
<p>Lj. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kajin: London može ugroziti hrvatske namjere </p>
<p>RIJEKA, 13. travnja</p>
<p> – »Avis je već napisan i dvojbi o tome više nema, osim spekulacija hoće li biti uvjetovan ili ne. Ne vjerujemo da bi London mogao ugroziti objavu avisa, najvjerojatnije 20. travnja u Strasbourgu, ali zato London može ugroziti hrvatske namjere u vezi s pregovorima za ulazak u Europsku uniju na Ministarskom vijeću u Luxemburgu 26. i 27. travnja, ako do tada general Ante Gotovina ne da iskaz Haaškom sudu, što će se teško dogoditi«, rekao je potpredsjednik i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin, u utorak na konferenciji za novinare u Rijeci. Kajin je podsjetio na sastanak koji je kod predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa održan prije 14 dana u nazočnosti premijera, ministrice pravosuđa i predsjednika parlamentarnih klubova, a gdje je dogovoreno da će se prolongirati saborska rasprava o haaškim optužnicama protiv generala Markača i Čermaka. Naime, raspravu su inicirali HSS i HSP, zbog očekivanja avisa i kako bi generalima bilo omogućeno da početak suđenja dočekaju na slobodi. Kajin je upozorio da se u međuvremenu dogodio istup britanskog ministra za europska pitanja Dennisa MacShanea koji se protivi avisu do uhićenja generala Gotovine, te istup američkog veleposlanika u Sarajevu Cifforda Bonda koji je poručio da se NATO pakt neće prilagođavati ni Hrvatskoj ni BiH, kao ni Srbiji i Crnoj Gori, nego da se te zemlje moraju prilagoditi NATO-u. K tomu, pojavila se i tzv. kninska kaseta koja bitno otežava ulogu generala Čermaka i optužuje političke strukture za palež, ubojstva i pljačke nakon Oluje, čime se obavještajno-vojne strukture obračunavaju s vlašću koja, rekao je Kajin, da bi sačuvala sebe olako žrtvuje vojnike. Podsjetio je i da je nakon 6. kolovoza '95. Gotovina bio zadužen za BiH i da nije boravio u Hrvatskoj, već je »Sektorom Jug« i »Sektorom Sjever« upravljala civilno-policijska vlast, dok su palež i ubojstva počeli nakon 8. kolovoza '95. godine. </p>
<p>U IDS-u su mišljenja da se Gotovina može obraniti samo u Haagu, a nikako u bijegu, jer će tako biti samo jedan od trojice najtraženijih haaških bjegunaca. »Nakon pojavljivanja tzv. kninske kasete samo naivni mogu misliti da je Carla del Ponte okončala priču o hrvatskim optužnicama, s tim da ovaj put više neće pozivati vojnike nego političare«, rekao je Kajin, naglasivši da nedavni istupi britanskog ministra za europska pitanja i američkog veleposlanika u Sarajevu govore da velike sile traže rješenja za Hrvatsku u sklopu tzv. regionalne politike. Tomu je dodao da nas nesuradnja s Haagom vodi u izolaciju poput one iz 1998./99., a izostanak samo jedne kreditne tranše - u bankrot. Potpredsjednik IDS-a upozorio je da je ranih devedesetih pitanje opstanka Hrvatske bila obrana, dok je danas ekonomija. U IDS-u su uvjerenja da se naša zemlja u protekle četiri godine zaduživala kako bi potaknula rast, te da će se u iduće četiri godine zaduživati kako bi vraćala dugove. Kajin smatra da gospodarstvo nije samo problem Vlade i političkih stranaka, nego svakog stanovnika ove zemlje - od novinara do poslovnih ljudi, Crkve i sindikalnih čelnika. »Ako je točno da je država odobrila prodaju 'Lenca' sa svim poslovima i ako je istina da bi se iz tog posla moglo dobiti 120 milijuna kuna tako što bi IFC i DEG dobili oko 21 posto, što je oko 30 milijuna kuna, a Ministarstvo financija oko 27 posto što je 90 milijuna kuna, onda neka Ministarstvo financija ne zaboravi kooperante, jer su oni posredstvom državne politike ostali u poslu zbog kojega će mnogi propasti«, rekao je Kajin. </p>
<p>U IDS-u od Vlade očekuju da se zakoni ne mijenjaju iz dana u dan tako da život svake četiri godine počinje ispočetka, da debirokratizira i pojednostavi sustav kako bi uprava i sudstvo počeli raditi svoj posao, da regionalizira zemlju, da svaka promjena vlade ne znači i kadrovsku revoluciju i da država podmiruje svoje obveze. Osvrćući se na medijske napise kojima se osporava što se Giro d' Italia vozi u Istri, Kajin je izrazio bojazan da bi se time mogla ugroziti ta sportsko-promotivna manifestacija svjetskog značaja koja Hrvatskoj donosi izuzetno mnogo. Naime, granice su definirane i vozi se u Hrvatskoj, a svake godine Giro d' Italia izlazi iz Italije put Austrije, Švicarske i Francuske. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Avis vjerojatno sljedećeg tjedna </p>
<p>Mišljenju Europske komisije o podobnosti Hrvatske za pregovore o ulasku u EU nedostaje još procjena odnosa Zagreba s Haaškim sudom/ Carla del Ponte, navodno, dobila u Parizu informacije o kretanju optuženog generala Ante Gotovine </p>
<p>BRUXELLES, 13. travnja (Od Vjesnikove dopisnice) </p>
<p> – Ne bude li nekih drukčijih ideja iz europskih prijestolnica, Europska komisija objavit će, u Hrvatskoj dugo očekivani, avis sljedećeg tjedna potvrdili su izvori u Europskoj komisiji. </p>
<p> Naime, avis je uvršten u dnevni red za sjednicu Komisije u utorak, 20. travnja, rekao je u Bruxellesu dužnosnik Komisije, koji je želio ostati anoniman. Sadržaj avisa trebao bi biti poznat isti dan u kasno popodne ili rano navečer. </p>
<p>Rokovi su nategnuti, a odgoda do sljedećeg sastanka Komisije, tjedan dana kasnije, značila bi da bi se o podobnosti Hrvatske za ulazak u pregovore raspravljalo nakon zasjedanja ministara vanjskih poslova EU, koji se trebaju sastati u ponedjeljak 27. travnja. Avis nije posve dovršen, nedostaje mu ona bitna rečenica procjene odnosa Zagreba s Haaškim sudom za ratne zločine, dakle zaokružen politički dio. O sadržaju rečenice mogla bi – sudeći prema neslužbenim najavama – posredno odlučiti glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, čiji se ranije neplanirani dolazak u EU institucije očekuje uskoro, tvrdi izvor iz Europske komisije. </p>
<p>Tužiteljica je nedavno za boravka u Parizu navodno dobila od francuskih vlasti neke interesantne i, prema svemu sudeći, njoj korisne informacije o kretanju bjegunca Ante Gotovine. </p>
<p>Lada Stipić – Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lokalni izbori u svibnju 2005., župani, gradonačelnici i načelnici birat će se izravno</p>
<p>Odstupanje od tog datuma moguće je ako se prihvati prijedlog nekih župana da se izbori održe u travnju da bi se prije turističke sezone konstituirala sva tijela lokalne uprave/ Vlada smatra da bi u Hrvatskoj trebalo biti 400 poduzetničkih zona/ Uskoro izmjene pravila izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> - »Lokalni izbori održat će se u zakonom predviđenom roku, dakle u svibnju 2005. godine«, rekao je premijer Ivo Sanader u utorak nakon višesatnog sastanka sa županima i predstavnicima državne uprave u županijama. Jedino odstupanje od tog datuma moguće je ako se prihvati prijedlog nekih župana da se izbori održe u travnju kako bi se prije turističke sezone konstituirala sva tijela lokalne uprave.</p>
<p>Najveća novost na tim izborima bit će, najavio je premijer, izravno biranje župana, gradonačelnika i načelnika po zakonu koji se priprema u Središnjem državnom uredu za upravu. Najveći problem u pripremi zakona vezan je za sustav opoziva izravno biranih dužnosnika. </p>
<p>Prema riječima državnog tajnika Antuna Palarića, razmatra se mogućnost da smjenu može predložiti predstavničko tijelo s najmanje polovičnom, a možda i dvotrećinskom većinom glasova, ali konačnu odluku donosi Vlada.</p>
<p>Velik dio sastanka premijer i župani posvetili su prijedlogu programa otvaranja novih poduzetničkih zona. Sada u Hrvatskoj djeluje ili je u pripremi 114 zona, a Vlada smatra da bi ih trebalo biti oko 400, odnosno u prosjeku 20 u svakoj županiji. Vlada također želi da se u tim zonama preokrene odnos proizvodnih i trgovačkih djelatnosti koji je danas 20 prema 80.</p>
<p>Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić najavila je skore izmjene pravila izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola, pa će sve suglasnosti izdane za lokacijsku dozvolu vrijediti i za građevinsku, a dva puta će se morati ishoditi samo četiri suglasnosti vezane za vatrogasnu zaštitu, zaštitu kulturnih spomenika, zaštitu od ionizirajućeg zračenja i zaštite na radu. U sklopu borbe protiv divlje gradnje najavljene su i izmjene Kaznenog zakona, odnosno uvođenje zatvorske kazne za neka kršenja zakona iz te domene. </p>
<p>Za desetak dana javnosti će biti predstavljena i uredba o zaštiti Jadrana, kojom će se pokušati regulirati mogućnosti gradnje na područjima koja još nemaju prostorne planove, najavila je ministrica. Ministrica je također najavila oduzimanje licenci tvrtkama koje su radile prostorne planove općina i gradova koji se razlikuju od županijskih prostornih planova.</p>
<p>Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić opovrgnuo je naslov u jednim dnevnim novinama prema kojem je Vlada odlučila promijeniti uprave 10 državnih tvrtki koje loše posluju. »U razgovoru je bilo riječi o tvrtkama koje su u teškoćama, a uprave su predložile sanaciju i restrukturiranje. Moj je stav da treba pomoći tvrtkama koje imaju tržišnu perspektivu, ali bi bilo dobro da novi program provodi novi menadžment«, dodao je. </p>
<p>Palarić je najavio i mogućnost donošenja novog zakona o lokalnim službenicima, koji bi bio ujednačen sa Zakonom o državnim službenicima, a otkrio je i da se razmišlja o promjenama u sustavu Službeničkog suda, odnosno jasnijem definiranju uvjeta o prestanku radnog odnosa u državnoj službi jer je taj sud danas neefikasan. </p>
<p>Za sljedeći sastanak odgođen je razgovor o katastru i zemljišnim knjigama te problemu prostornih planova i deponija otpada. Premijer je samo rekao kako se razmišlja o mogućnosti da se lokacije za deponije više ne određuju na lokalnoj, nego na državnoj razini. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sava raste iz sata u sat, u Hrvatskoj Kostajnici proglašena elementarna nepogoda </p>
<p>U Jasenovcu proglašene izvanredne mjere obrane od poplave / Stanovnicima obližnje Mlake čamcima se dovozi hrana, pitka voda, a i bonovi za mobitele / U Kninu Krka poplavila neke podrume / Vodostaj Cetine polako pada / Uništeni usjevi u Gackom polju / No, hidrocentrale »Senj« i »Sklope« u punom pogonu i ostvaruju rekordnu dnevnu proizvodnju od 5,5 milijuna kilovatsati električne struje </p>
<p>NOVA GRADIŠKA/ SINJ/ OTOČAC/ ĐAKOVO/ SISAK/ KARLOVAC/ JASENOVAC, 13. travnja</p>
<p> – Prema izvješćima, iz sata u sat raste vodostaj rijeke Save. U utorak u 14 sati kod Jasenovca su proglašene izvanredne mjere obrane od poplave jer je razina vode dosegnula 842 centimetra i raste centimetar na sat. Radnici Hrvatskih voda vrećama napunjenim pijeskom dodatno su osiguravali desni savski nasip kod sela Uštica.</p>
<p> Voditelj vodnogospodarske ispostave Subotska Strug iz Novske Ivan Hećimović izjavio je za Vjesnik da je stanje ozbiljno i očekuje daljnji rast Save kod Jasenovca koja bi u srijedu mogla dosegnuti 850 do 860 centimetara. Inače, takvo se stanje već godinama ne pamti u tom kraju.</p>
<p>Ceste Trebež – Kraljeva Velika i Košutarica – Mlaka zatvorene su za promet jer su poplavljene, a djelatnici općine Jasenovac žiteljima Mlake čamcima dostavljaju pitku vodu i hranu, ali i bonove za mobitele. </p>
<p>Iz Lonjskog polja evakuirana je stoka koju stočari prebacuju do Orubice, područja koje još nije poplavljeno. Prema riječima rendžera Parka prirode Lonjsko polje, divljač se također sklanja pred dolaskom vode i odlazi u predjele Parka koji još nisu poplavljeni.</p>
<p> U Hrvatskoj Kostajnici gradsko poglavarstvo proglasilo je stanje elementarne nepogode. U međuvremenu stigli su djelatnici sisačke Vodoprivrede koji mještanima postavljaju vodobrane. </p>
<p>Vodostaj Une iznosio je u utorak 417 centimetara, a rijeka se izlila i stigla do kuća. Poplavljeni su brojni podrumi. Prometnica od Hrvatske Kostajnice prema Dvoru zatvorena je za sav promet.</p>
<p> Kupa i Odra u Sisku još su u koritima, a na snazi su redovite mjere obrane od poplava. Za sliv Šumetlica - Crnac u utorak je proglašena redovna obrana od poplave. Riječ je o području od Orljave do granice sa Sisačko-moslavačkom županijom. </p>
<p>Visina Save kod Davora u novogradiškoj Posavini iznosila je 860 centimetara. Prema riječima voditelja vodnogospodarske ispostave Nova Gradiška Krste Slobodnjaka, visok vodostaj Save posljedica je i visokog vodostaja Vrbasa koji se kod Davora ulijeva u Savu.</p>
<p>U utorak je vodostaj Kupe u Karlovcu iznosio 510 centimetar. U Hrvatskim vodama u Karlovcu ističu da će vodostaj Kupe stagnirati i opadati te da neće morati proglašavati redovne mjere obrane od poplave. No čini se da je prvi vodeni val prošao kroz Karlovac u noći na utorak jer je nizvodno od grada, u Jamničkoj Kiselici, razina Kupe u odnosu na ponedjeljak smanjena 45 centimetara. Korana je kod Veljuna porasla 55 centimetara u odnosu na ponedjeljak. Vodostaj Dobre porastao je u Turkovićima (223 centimetra) i Lešću (203 centimetra). A Mrežnica iako se ponegdje oko Duga Rese, Mrzlog polja i Mostanja izlila iz korita ne prijeti većim poplavama.</p>
<p>Više od sto litara kiše po četvornom metru, koliko je palo u posljednjih pet dana, izazvalo je probleme i u Đakovštini. Uz to što je poplavila podrume, voda se izlila i na lokalne prometnice. Najkritičnije je bilo na cesti Đakovo - Dragotin kod šume Mačkovac, gdje se izlio lateralni kanal, te na cesti Drenje-Kućanci i Levanjska Varoš-Breznica. Voda iz kanala poplavila je mnoge zasijane površine, posebno u istočnom dijelu Đakovštine.</p>
<p> Vodostaj Cetine se u utorak smanjio tri centimetra u odnosu na ponedjeljak i dalje lagano opada. Ipak, još su na snazi mjere obrane od poplave na Cetini nizvodno od peručke brane do triljskog tjesnaca. </p>
<p>Razina akumulacije HE Peruča nastavila je rasti pa je u utorak oko podneva bilo još 44 centimetra slobodnog prostora. »Prema najnovijim mjerenjima, u Hanu je vodostaj Cetine 343 centimetra, tri centimetra niže nego u ponedjeljak, a u Trilju 395 centimetra ili pet centimetara manje«, rekao je Živko Barbarić, voditelj obrane od poplava Splitsko-dalmatinske županije.</p>
<p> Državni centar za obavješćivanje izvijestio je da su izvanredne mjere obrane od poplave uvedene u Kninu, gdje je Krka poplavila nekoliko podruma. Ukinute su pak mjere redovne obrane od poplava u Kapelni za rijeku Karašicu i u Beničancima za rijeku Vučicu.</p>
<p> Poplave su pogodile i Liku. Zbog topljenja snijega i kišnog nevremena porasli su vodostaji Like i Gacke koje su se ponegdje izlile iz korita. Poplavljena su zemljišta i neka seoska domaćinstva. </p>
<p>Stanovnici Gackog polja kažu da su svi usjevi na poplavljenim površinama uništeni.</p>
<p>U akumulacijsko jezero »Krušćica 2« u Kosinju dotječe 140 prostornih metara vode u sekundi. Sav dotok vode u jezero, koje može primiti 130 milijuna prostornih metara, ispušta se nizvodno od brane u Lipovo polje tako da zasad ne prijete poplave većih razmjera. Povoljne hidrološke prilike omogućile su puni pogon hidrocentrala »Senj« i »Sklope« koje ostvaruju rekordnu dnevnu proizvodnju od 5,5 milijuna kilovatsati električne struje. </p>
<p>Vjesnikovi dopisnici</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Televizija bez granica« povezuje četiri države </p>
<p>U Mariboru održan skup »Susjedi bez granica« i potpisan sporazum o suradnji regionalnih televizija iz Slovenije, Austrije, Hrvatske i Mađarske / Od svibnja započinje zajednički program tih televizija, u kojem će s hrvatske strane sudjelovati Varaždinska TV </p>
<p>MARIBOR, 13. travnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> – Od svibnja kreće medijski projekt »Televizija bez granica« koji će zajednički ostvarivati regionalne televizije RTS i Kanal 10 iz Slovenije, Steiermark 1 i MEMA TV iz Austrije, Varaždinska TV iz Hrvatske i TV Szombathely iz Mađarske. </p>
<p>Taj projekt predstavljen je u utorak na međunarodnoj konferenciji »Susjedi bez granica«, održanoj u hotelu »Habakuk« na mariborskom Pohorju. Konferencija je bila ujedno prvi zajednički posao regionalnih televizija, a na kraju skupa Janez Ujčič, direktor RTS-a; Pert Oberhauser, direktor MEMA TV i Steiermarka 1 iz Austrije, Gabor Varadi, direktor mađarske TV Szombathely, i Marijan Varović, direktor Varaždinske televizije, potpisali su sporazum o suradnji.</p>
<p>»Televizija bez granica« obuhvaća područje gledanosti s više od dva milijuna ljudi, što će imati i marketinškog učinka. S obzirom da Slovenija i Mađarska ulaze u Europsku uniju, gledateljima u Hrvatskoj moći će se, među ostalim, predočiti pozitivne strane integriranja, ali i poteškoće s kojima se te zemlje susreću. Radit će se emisije iz ekonomije, kulture, znanosti, javnog života, zaštite okoliša, sporta, a posebna pozornost bit će posvećena nacionalnim manjinama. Program će se moći pratiti i u dijelu Njemačke putem kablovske TV. </p>
<p> Sve reportaže radit će se na materinskom jeziku, a emisije će se sinkronizirati ili titlovati ovisno o potrebi. Prva emisija kreće početkom svibnja, a u njoj će se predstaviti gradovi iz kojih dolaze regionalne televizije.</p>
<p>Inače, svaka redakcija imat će svog urednika, a za hrvatski dio bit će Romana Kranjčić. </p>
<p>Međunarodnu konferenciju »Susjedi bez granica« otvorili su Boris Sovič, gradonačelnik Maribora, i Erwan Fouere, voditelj izaslanstva Europske unije u Sloveniji, a pozdravni govor održao je i slovenski premijer Anton Rop. </p>
<p>O međuregionalnom sudjelovanju četiriju prijateljskih zemalja govorila je Marija Pejčinović-Burić, državna tajnica u Ministarstvu za europske integracije, a o ulozi medija u promociji obrazovanja i kulture Ante Mandarić, pomoćnik hrvatskog ministra kulture. Projekt prekogranične televizije četiriju pograničnih regija Slovenije, Austrije, Mađarske i Hrvatske uime hrvatske strane predstavio je direktor Varaždinske televizije Varović. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Vrhovni sud preselio oko 16.000 radnih sporova sa zagrebačkog na druge općinske sudove</p>
<p>Sporove protiv svojih poslodavaca zbog neisplate nekih davanja pokrenuli su radnici Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih telekomunikacija, Hrvatskih pošta, nastavnici srednjih škola i pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova </p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Predsjednik Vrhovnoga suda Republike Hrvatske Ivica Crnić odredio je u utorak da će 16.163 radna spora, umjesto zagrebačkog Općinskog suda, rješavati drugi općinski sudovi. </p>
<p> Odluka je donesena uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnoga suda i time je počela primjena izmijenjenog Zakona o sudovima. Prema tom zakonu, predsjednik Vrhovnoga suda može odrediti da, umjesto suda koji zbog velikog broja predmeta u radu ne može u razumnom roku raspraviti predmete i donijeti odluku, postupaju drugi nadležni sudovi, priopćeno je iz Vrhovnoga suda.</p>
<p> Napominje se da je to jedna od mjera kojom se nastoji ubrzati rješavanje velikog broja predmeta na sudovima.</p>
<p> U konkretnom slučaju riječ je o 16.163 radna spora pred Općinskim sudom u Zagrebu, koje su protiv svojih poslodavaca zbog neisplate određenih materijalnih davanja pokrenuli radnici Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih telekomunikacija, Hrvatskih pošta, nastavnici srednjih škola i pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova. O tim sporovima u prvom stupnju sudit će općinski sudovi na čijem području tužitelji radnici rade, odnosno prebivaju tako da neće imati dodatne troškove, dok će svi tuženi poslodavci moći osigurati odgovarajuće zastupanje svojih interesa pred tim sudovima, kažu na Vrhovnom sudu.</p>
<p> Pred Općinskim sudom u Zagrebu na kraju prošle godine bilo je 134.448 parnica. Od toga je čak 55.405 vezano uz radne odnose. Sudačke referade u parničnom odjelu toga suda opterećene su u prosjeku s tisuću predmeta, što je četiri puta veće opterećenje po sucu od maksimalnog opterećenja predviđenog mjerilima Ministarstva pravosuđa, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U slivu rijeke Save trebalo bi sagraditi još šezdesetak umjetnih jezera </p>
<p>Da bi se rekonstruirali i sagradili novi nasipi uz Savu i njezine pritoke, poput Une, Krapine, Bregane, Ilove i Pakre, treba jako puno novca/ Problem je što neki nasipi nakon rata još nisu obnovljeni, a nizvodno od Sunje su minirani pa se do njih ne može, kaže Vladimir Jurašić, voditelj Službe za zaštitu od štetnog djelovanja voda rijeke Save u »Hrvatskim vodama«</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Kiša će padati i tijekom srijede, a nakon kraće stanke ponovno za vikend. Najviši vodostaji i dalje su u Dalmaciji na Cetini, na Savi kod Jasenovca i na Uni kod Hrvatske Kostajnice. U tim su dijelovima na snazi izvanredne mjere obrane od poplava, a duž rijeke Save provode se redovite mjere obrane od poplave.</p>
<p>Zagreb je od velikih voda siguran, pa neće trebati u funkciju staviti odteretni kanal Sava - Odra, na čijem se dijelu odronio nasip što je izazvalo bojazan stanovnika Mraclina. No u porastu je vodostaj Save prema granici sa Srbijom.</p>
<p>»Vodostaj Save i dalje će rasti jer su se rijeke Vrbas, Una i Bosna na području Bosne i Hercegovine izlile iz svojih korita. Te rijeke, naime, donose najviše vode Savi«, rekao nam je Vladimir Jurašić, voditelj Službe za zaštitu od štetnog djelovanja voda rijeke Save u Hrvatskim vodama. U porastu je i vodostaj Une kod Hrvatske Kostajnice.</p>
<p>»Da ne bi došlo do plavljenja kuća u Ulici Nine Marakovića, podižemo 'zečji nasip' od dva reda vreća s pijeskom u duljini od približno 80 metara«, rekao je Jurašić i dodao da kod Unčana i na još dvjema lokacijama voda plavi cestu pa bi tu u budućnosti trebalo podići nasipe. I dalje je, zbog izlijevanja rijeke Lonđe, obustavljen promet državnom cestom od Našica do Slavonskog Broda.</p>
<p>»Problem je što neki nasipi nakon rata još nisu obnovljeni, a nizvodno od Sunje su minirani pa se do njih ne može«, ističe Jurašić. Pritom je dodao da je prošle godine obnovljen nasip kod Dvora na Uni. »Da bi se rekonstruirali i sagradili novi nasipi uz Savu i njene pritoke, poput Une, Krapine, Bregane, Ilove i Pakre, treba jako puno novca«, napominje Jurašić. Puno će novca trebati i za rekonstrukciju nasipa u Lonjskom polju. Došlo je, naime, do odrona zemlje zbog lošeg sastava materijala kojim je nasip sagrađen. »Ljeti se suši i puca, a zimi bubri«, objašnjava Jurašić.</p>
<p>Najbolji način obrane od poplava jest graditi retencije – umjetna jezera za prihvat viška vode. »A u slivu Save takvih bi retencija trebalo šezdesetak«, kaže Jurašić.</p>
<p>Prema riječima Gorana Vukasovića, voditelja Vodnogospodarske ispostave Hrvatskih voda u Sinju, vodostaj Cetine u utorak poslijepodne se stabilizirao. »Stanje na terenu se smiruje, no to ne znači da se prilike neće mijenjati. Zasad je sve pod nadzorom«, kaže Vukasović. Nasipi nisu ugroženi kao ni hidromelioracijski sustavi. »Za povišenje nasipa vrećama s pijeskom ili drugim zahvatima nema potrebe jer vodostaj nije na takvoj razini«, dodao je Vukasović.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Filipović: Primorčevi potezi nalik Strugarovoj reformi</p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – »Tražiti da školske sportske dvorane budu na raspolaganju učenicima od osam do 22 sata i očekivati da će jedan ili dva učitelja tjelesne i zdravstvene kulture moći 14 sati nadzirati djecu, čista je iluzija i znak neozbiljnosti gospode iz Ministarstva znanosti«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović. </p>
<p>Smatrajući nedopustivim način na koji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta traži od ravnatelja da škole u sve dane proljetnih praznika budu otvorene do 22 sata, Filipović zaključuje da i taj primjer pokazuje da odgovorni u Ministarstvu i dalje improviziraju i donose za ravnatelje i nastavnike zbunjujuće odluke. </p>
<p>Filipović objašnjava kako bi ideja da učenike mogu nadzirati jedino učitelji tjelesne i zdravstvene, budući da drugi nastavnici nisu stručno osposobljeni sudjelovati i nadzirati sportske aktivnosti učenika. bilo kakva nezgoda zbog nestručnog nadzora, mogla imati posljedice. Ističe da bi Ministarstvo moralo dodatno platiti sve radne sate nastavnika izvan godišnjeg plana i programa kao i tjednog zaduženja. </p>
<p> »Ministarstvo poziva na suradnju s lokalnom samoupravom, iako zna da ta suradnja inače, uz rijetke iznimke, loše funkcionira. Škola zanima lokalnu vlast samo kad je u pitanju politički utjecaj prilikom izbora ravnatelja«, rekao je predsjednik »Preporoda«, kojega potezi Ministarstva podsjećaju na Strugarovu nepripremljenu i u praksi neprovedivu reformu. Nadali smo se da se u Ministarstvu uistinu događaju pozitivne promjene, ali spomenuti događaj uveliko me u to razuvjeravaju, kaže. </p>
<p>Filipović je izvijestio da je »Preporodu« u posljednja tri mjeseca pristupilo 70 novih podružnica iz osnovnih i srednjih škola, čime je sindikat dobio 1052 nova člana a ukupno članstvo udvostručeno je u zadnjih par godina i danas broji 4541 zaposlenika. Novo članstvo, kaže Filipović, uglavnom prelazi iz većinskih školskih sindikata, zbog nezadovoljstva njihovim vodstvima. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>ACI propada umjesto da je perjanica turizma</p>
<p>Dugovi od sto milijuna kuna guše ACI i potrebno ih je reprogramirati, kaže predsjednica SSUTH-a Vesna Dejanović/ Novi nadzorni odbor ACI-ja bit će izabran za mjesec dana, najavljuje ministar Božidar Kalmeta/ SSUTH-u Certifikat ISO 9001:2000 </p>
<p>ZAGREB, 13. travnja</p>
<p> – Država, odnosno sve dosadašnje vlade maćehinski se odnose prema ACI-ju, jedinstvenom sustavu marina na Mediteranu, jer ne želi ulagati u Društvo čija je kvaliteta usluga sve niža i koje više ne može konkurirati privatnim marinama, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare koju je, u svojim prostorijama, organizirao Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma Hrvatske (SSUTH). </p>
<p>»ACI propada, a trebao bi biti perjanica našega turizma. Država zapostavlja ulaganje u ovaj sustav i ne brine o svojoj imovini iako je 83-postotni vlasnik ACI-ja. Dugovi od sto milijuna kuna guše ACI i potrebno ih je reprogramirati kako bi se sustav počeo razvijati«, rekla je Vesna Dejanović, v.d. predsjednice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i dugogodišnja predsjednica SSUTH-a. </p>
<p>Iako je prošlu godinu poslovao pozitivno, ACI se nalazi pred problemima koji bi se mogli prevladati reprogramiranjem skupih kredita jeftinijim kreditima HBOR-a. Novim investicijama bi se, istaknula je Dejanović, postigli dvostruko ili trostruko bolji financijski učinci. Lanjske godine ukupni prihod ACI-ja bio je 107 milijuna kuna, dobit iz redovitog poslovanja četiri milijuna, a ukupna dobit 8,9 milijuna kuna.</p>
<p>Naglašeno je kako su istekle koncesije za četiri marine, a nitko ništa ne poduzima da se one produže, te da ACI-jev sindikat uzaludno pokušava kontaktirati s predstavnicima nove vlade. </p>
<p>»Država se ne smije tako bahato i neodgovorno ponašati prema svojoj imovini«, zaključila je Vesna Dejanović, dodavši da pripreme za predstojeću turističku sezonu teku normalno, ali i da je napravljen veliki gaf kada je ukinuto samostalno ministarstvo turizma. </p>
<p> Zoran Anić, predstavnik radnika u Nadzornom odboru ACI-ja, ističe kako je 70 posto vezova u sustavu od 21 marine popunjeno cijele godine, ali i da se ACI zbog dubioza iz prošlosti (trećina godišnjih prihoda odlazi na plaćanje kredita) ne može dalje razvijati. Tvrdi da zbog ovakvog odnosa države ACI gubi korak s privatnim marinama.</p>
<p> »Želim ukazati Vladi da je krivo startala, da loše postupa s ACI-jem, ali i da još uvijek ima vremena da se sve popravi. Vlasnik samo mora znati što želi s nama«, rekao je Anić, potvrdivši da plaće za 400 zaposlenih stižu redovito i da su na razini republičkog prosjeka. </p>
<p> Pojaviviši se na svečanosti gdje je SSUTH-u uručen Certifikat ISO 9001:2000 kojim se označava uvođenje i primjena sustava upravljanja kvalitetom u organizaciji prema normi HRN ISO 9001:2000, Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, rekao je da se država brine o ACI-ju i da je pokrenuta zakonska procedura o promjeni Nadzornog odbora. Novi će NO, naglasio je, biti izabran u roku mjesec dana i činit će ga stručnjaci a ne političari. Zasad neće biti smjene na vrhu sustava. </p>
<p>Inače, dobivanjem spomenutog certifikata, kojim se potvrđuje da je dostignut sustav upravljanja kvalitetom prema svjetskim standardima, SSUTH je postao jedan od rijetkih sindikata u svijetu koji posjeduje takav dokument. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040414].
|
