NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040813].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 179891 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.08.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kući se vratile najveće i najskuplje igre modernoga doba</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i bivši hrvatski premijer Zlatko Mateša doznaje da bi zbog velikih troškova organizacije Igara Grčkoj mogao pasti kreditni rejting / Samo za osiguranje potrošeno dvostruko više nego za organizaciju kompletnih Igara u Los Angelesu 1984. / No, bez takva osiguranja visokopozicionirani dužnosnik Međunarodnog olimpijskog odbora teško bi mogao samouvjereno reći: »Vjerojatno će nešto probati, ali teško da mogu uspjeti«</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Kada u petak navečer započne svečani ceremonijal otvaranja 28. olimpijskih igara (OI) modernoga doba slika s olimpijskog stadiona u Ateni će još jednom ponuditi privid skladnog i sretnog svijeta. Sportašice i sportaši iz 202 zemlje postrojeni će koračati u ritmu glazbe i veselo mahati gledateljima na tribinama, Koreja će ponovo biti ujedinjena, a Amerikanci i Iračani neće pucati jedni po drugima. Privid svijeta kakav ne postoji niti je ikad postojao, čak ni u vrijeme antičkih olimpijskih igara, kad su za vrijeme njihova trajanja bili prekidani svi ratni sukobi.</p>
<p>Ni nakon ovih atenskih igara neće se, naime, Sjeverna i Južna Koreja vratiti pod istu zastavu, a na sve brojnijim kriznim žarištima ljudi će svakodnevno ginuti i umirati od gladi. No, barem će tijekom 17 atenskih olimpijskih dana sve to izgledati drukčije. Ta iluzija sretnijeg i poštenijeg svijeta u kojem bolji, brži i jači pobjeđuju, no slabiji i lošiji ne bivaju poniženi i povrijeđeni, jedno je od najčvršćih uporišta opstanka olimpijskih igara. Jer, svi drugi preduvjeti za njihov nestanak već su davno ispunjeni.</p>
<p>Kada su, primjerice, u Münchenu 1972. palestinski ekstremisti oteli i ubili 11 izraelskih sportaša, činilo se da je Igrama odzvonilo. Mediji Izraelu sklonog Zapada već su pokopali olimpijsku ideju. Zato se tijekom komemoracije na prepunom olimpijskom stadionu poput pogotka u nogometu iščekivala posljednja rečenica tadašnjeg predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, kontroverznog Amerikanca Averyja Brundagea. Kada je Brundage izgovorio znamenitu rečenicu »Igre moraju ići dalje!«, Olimpijske su igre preživjele prvi veliki udar. </p>
<p>Preživjele su i kasniju prijetnju Jimmyja Cartera o oduzimanju putovnica onim američkim sportašima koji samo i pomisle ići na Igre u Moskvu 1980., kao i neizbježnu Samaranchovu komercijalizaciju (netko će reći i amerikanizaciju) kojom su Igre nepovratno izgubile amatersku »čistoću« na kojoj su čelnici olimpijskog pokreta desetljećima nepopustljivo inzistirali.</p>
<p>Iako se ništa od katastrofičnih najava koje su medijima dominirale uoči atenskih Olimpijskih igara nije, a vjerojatno se i neće ostvariti, OI 2004. pokazat će dobre i loše strane onoga u što se najveća i najvažnija sportska manifestacija posljednjih desetljeća pretvorila. Kada, primjerice, ne bi bilo velebnog olimpijskog stadiona, dva najveća i najzahtjevnija objekta bili bi, svakako, MPC (glavni press-centar) i IBC (međunarodni televizijski centar). Ta dva objekta nisu sagrađena zbog 10.500 sportaša, nego zbog dvostruko većeg (!?) broja novinara i osoba u službi medija.</p>
<p>Samo je NBC, televizijska kuća koja je za ekskluzivna prava prenošenja Igara za Ameriku platila milijardu dolara, u Atenu poslala 700 novinara, snimatelja i tehničara koji će emitirati 72 sata programa. Čak je i Hrvatska televizija zastupljena s više od 60 djelatnika i prvi put u povijesti kompletan će program emitirati iz studija u mjestu održavanja Igara.</p>
<p>U atensku režiju HTV-a dolazit će čak 40 signala s olimpijskih borilišta i nema načina da televizijski gledatelji propuste išta od onoga što će se događati. Olimpijske igre, tako, sve više postaju televizijske igre. Možda u skorijoj budućnosti neće biti potrebno graditi tribine za desetke i stotine tisuća gledatelja jer će na olimpijskim borilištima biti samo sportaši i ljudi s televizije. Svi drugi bit će ispred malih ekrana kod kuće.</p>
<p>Olimpijske su se igre, dakle, vratile kući - na što nas na svakom koraku u Ateni podsjećaju natpisi kojima se Igrama želi dobrodošlica u postojbinu - glomaznije i skuplje nego ikad. Grčka je najmanja zemlja u kojoj su dosad organizirane Ljetne olimpijske igre, no Grke će to zadovoljstvo stajati više nego ikoga prije.</p>
<p>Samo za osiguranje je, tako, potrošeno dvostruko više (1,5 milijarde dolara) nego za organizaciju kompletnih Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984. No, bez takva osiguranja mnogi se ne bi usudili doći na atensku predstavu »iluzije savršenog svijeta«, a visokopozicionirani dužnosnik Međunarodnog olimpijskog odbora teško bi mogao samouvjereno reći: »Vjerojatno će nešto probati, ali teško da mogu uspjeti.« Da bi uopće mogla ugostiti stotine tisuća sportaša, sportskih dužnosnika, novinara i gostiju, Atena je morala radikalno izmijeniti infrastrukturu. Nije to mogla s vjerojatno najbjednijim aerodromom u Europi, s jednom, i to vrlo starom linijom podzemne željeznice, i s gradskim prometom od kojeg je zazirao cijeli svijet. </p>
<p>Sve je to trebalo poboljšati i sve je to stajalo još nekoliko milijardi dolara koje će Grci vjerojatno godinama otplaćivati. Pokazalo se da su samo Amerikanci, na svoj specifičan način (sjetimo se Coca-Cola Igara u Atlanti!) sposobni od Olimpijskih igara napraviti isplativu priredbu. Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i bivši hrvatski premijer Zlatko Mateša doznao je, čak, da bi zbog velikih troškova organizacije Igara (oko osam milijardi dolara) Grčkoj mogao pasti kreditni rejting.</p>
<p>No, bilo bi pogrešno i nepošteno sve te troškove pripisati na račun Olimpijskih igara. Ateni će i nakon Igara ostati moderna zračna luka, funkcionalna podzemna željeznica, protočniji gradski promet, novi stanovi, kao i spoznaja da je uz svu skepsu svijeta i probleme koji nisu samo grčki nego svjetski (opasnost od terorizma) uspjela organizirati Olimpijske igre zasigurno bolje od nekih prethodnih. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>O vjerodostojnosti optužbi govori i to da je pacijentica »namještala« datume</p>
<p>Sve je to neistina, počevši od navoda da je pacijentica Folo bila u Petrovoj 1998. / Navodno podmićivanje zbog skraćivanja tromjesečnog čekanja na krevet je smiješno, jer Petrova, štoviše, treba takve pacijentice jer je plaćena po terapijskom postupku i zavlačenje bi joj samo smanjivalo prihod / Tražit ću i zaštitu i podršku od ministra zdravstva Andrije Hebranga, kaže dr. Velimir Šimunić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sve je to neistina, počevši od navoda da je pacijentica Folo bila u Petrovoj 1998.«, rekao je dr. Velimir Šimunić, pročelnik Zavoda za humanu reprodukciju u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj, na navode iznesene u utorak u HTV-ovoj emisiji »U krupnom planu«, na temu korupcija i mito u zdravstvu.</p>
<p>Elena Folo, pacijentica iz Rovinja, koja danas živi u inozemstvu, u toj je emisiji nakon šest godina opisala događaj po kojem je Šimuniću dala tisuću njemačkih maraka kako bi je uzeli u tretman umjetne oplodnje. Kako je navela, mito su davale i druge pacijentice, a komentari inače neljubaznog osoblja bili su u stilu »mi radimo, a on prima novac«...</p>
<p>U istoj emisiji, Šimunić je pročitao i svoj odgovor, koji je ponovio i Vjesniku: odbacuje sve navode i tvrdi da je izvor objede u samoj bolnici.</p>
<p>Folo je registrirana u bolnici 2000., ali je datum navodnog mita pomaknula ranije, jer je te godine bio na akademskom dopustu zbog pisanja knjige, tvrdi Šimunić. U dokazivanju neistinitosti navoda iznosi dokumentirane podatke po kojima je ta pacijentica 1999. bila na histeroskopiji u Rijeci, gdje su utvrdili da joj je maternica u redu, te je zbog neplodnosti bila kandidatkinja za IVF-postupak (in vitro fertilizacija) radi zanošenja. Navodno podmićivanje zbog skraćivanja tromjesečnog čekanja na krevet Šimunić smatra smiješnim i pobija podacima da se u inozemstvu na IVF čeka godinu do dvije, u Sloveniji više mjeseci, u Hrvatskoj tri do šest mjeseci, a najmanje u Petrovoj. Petrova, štoviše, treba takve pacijentice jer je plaćena po terapijskom postupku i zavlačenje bi joj samo smanjivalo prihod, objašnjava Šimunić. </p>
<p>Poznati ginekolog, jedan od osnivača spomenutog Zavoda i doajen umjetne oplodnje u nas, podsjeća da se u televizijskom prilogu moglo vidjeti da pacijentica ima medicinsku dokumentaciju iz Ginekološke klinike na Svetom Duhu, što je čudno, s obzirom na napade usmjerene prema Petrovoj. Šimunić smatra jadnim društvo u kojem se može dogoditi da se nedokazivim izjavama ruši ugled građana. Najavio je burnu jesen u Petrovoj, čemu je prilog na televiziji jedan od signala i kojih će vjerojatno biti još.</p>
<p>»Ima zločestih ljudi koji imaju mnogo vremena tako podmetati«, kaže Šimunić koji smatra kako je moguće da izjave na internetskim stranicama daju više liječnici nego pacijenti koji na taj način žele ostvariti neke ciljeve.</p>
<p>Šimunić ističe da vjeruje u pravnu državu te će se poslužiti pravnim sredstvima da zaštiti svoj integritet liječnika i osobe. Tražit će i zaštitu i podršku od ministra zdravstva Andrije Hebranga u nastojanju da do kraja, kako kaže, istraži koje osobe stoje iza tih neukusnih podvala.</p>
<p>Stup etičnosti na stupu srama</p>
<p>»Moji kolege i poznanici, a uvjeren sam i mnogi građani, zgroženi su prilogom na televiziji kojim se teško ocrnjuje prof. Šimunić«, kaže dr. Slobodan Vukičević, predsjednik Nacionalnog bioetičkog povjerenstva, koji je o tome pristao govoriti samo u svoje ime.</p>
<p> On smatra da je prikazivanju priloga u kojem se Šimunić optužuje da je 1998. primio tisuću njemačkih maraka mita od pacijentice Folo iz Rovinja način rada u javnim medijima kakav je napušten sredinom devedesetih, da je očito i ljeto krivo za promociju »nečijih namjera i želja«, te da to s istraživačkim novinarstvom nema nikakve veze. </p>
<p>Učinjena je velika osobna šteta i Šimuniću i zdravstvu općenito, a to, smatra Vukičević, ide na dušu kreatorima TV-emisije »U krupnom planu«. Šimunić je, dodaje, deset sati prije emitiranja dokazao da je napad lažan. Za Šimunića, koji je porodio desetke tisuća žena, spasio tisuće djece, kaže da je jedan od stupova etičnosti i morala u hrvatskoj medicini, te je krajnje neprilično na stup srama staviti takva čovjeka. Napad je, dodaje, unaprijed osmišljen, jer nije pokazana dobra volja da se prilog skine dok se pomno i pouzdano ne istraži slučaj.</p>
<p>Posljedica takva ocrnjivanja, posebno liječnika koji se bave reproduktivnom medicinom, gubitak je povjerenja pacijenata koji odlaze po pomoć u druge zemlje, kaže Vukičević. Dodaje da nije u pitanju neetičnost mita, o čemu nema dvojbi, nego »staljinistička manira središnjeg elektroničkog medija, koji je prije emitiranja trebao istražiti slučaj«. Začuđujuće je da je osoba koja optužuje Šimunića šest godina čekala da to kaže javno, kad je već došlo do zastare, napominje Vukičević. Bioetičko povjerenstvo će na prvoj sjednici u rujnu prodiskutirati o neprestanim događajima u zdravstvu, kaže Vukičević koji i dalje smatra da je zdravstvo, koliko god ga se napada, najetičniji dio društva, »mnogo više nego bilo koje drugo, počevši od pravosuđa do gospodarstva«. Kako je ustvrdio, sve se to događa jer ne postoje određeni zakoni te norme ponašanja i ne zna se kako u određenim trenucima i okolnostima postupiti. Uvjeren je, međutim, da nijedan iskusni urednik ne bi propustio takav prilog bez temeljite provjere. »Vjerujem da je u pozadini pokušaj obračuna sa Šimunićem«, rekao je Vukičević i dodao da je »ako se to naziva nezavisnim novinarstvom, on - za zavisno«.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bijela mrkva umjesto tartufa, a u oklopu jastoga meso morskih žaba </p>
<p>Gurmanskim krivotvoriteljima na nekim uradcima bi se moglo i čestitati, ali sve je više onih koji krajnje drsko nastoje gostima podvaliti rog pod svijeću. Ne bi bilo nikakvo iznenađenje da netko u Hrvatskoj vrlo skoro objavi i kuharicu recepata krivotvorenih jela pa da i to postane dio naše kulinarske ponude </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Ako je u posljednjih desetak godina nešto usavršeno u našoj turističkoj ponudi, onda je to sigurno na prvome mjestu krivotvorenje kulinarskih specijaliteta. I dok bi tim gurmanskim krivotvoriteljima na nekim uradcima trebalo i čestitati, sve je više onih koji krajnje drsko nastoje gostima podvaliti rog pod svijeću. Ako pak gost ukaže na tu njihovu prijevaru i bezobrazluk, oni se uglavnom ne uzbuđuju, jer znaju da za to neće biti kažnjeni ni na koji način. </p>
<p>Tako će, primjerice, u jednome od najpoznatijih restorana u Makarskoj hladnokrvno pod škampe nastojati podvaliti kozice, a kad taj kulinarski iluzionizam ne prođe, konobarica će »nevino« reći kako je gazda naredio da se tako radi. </p>
<p>Odlučite li u istom tom restoranu probati koktel od škampi, dobit ćete prelijepu čašu punu ružičaste kreme u kojoj se nije »sakrio« ni jedan jedini škamp, nego i opet nekoliko sitnih kozica, i to onih iz konzerve. Ako prigovorite i zbog te podvale, »nevina« konobarica će kao ispriku restorana ponuditi besplatan kolač. </p>
<p>Da se slične stvari događaju i na obali turistički najrazvijenije hrvatske županije Istre, govori i slučaj iz jednog ribljeg restorana u Poreču, u kojem pod gustom ribljom juhom poslužuju vrelu vodom »obogaćenu« sadržajem limenke na kojoj piše »sardine s povrćem«. Ako vam se taj »specijalitet« ne dopadne, oni će ga bez riječi ukloniti i ponuditi - bistru riblju juhu. </p>
<p>Posebna priča je istarski seoski turizam. Neki od tih agrarnih ugostitelja pod »domaće« nastoji gostu utrpati nekvalitetnu industrijsku hranu posebice kad je riječ o pršutu i siru, a da ne govorimo o jelima u kojima je zastupljen kao zlato skup tartuf. Jeftin talijanski pršut, koji je prethodno »protrčao« kroz istarski dim i domaći sir proizveden u unutrašnjosti Hrvatske ali i onaj ilegalno uvezen iz BiH nerijetko »dubliraju« te autohtone istarske proizvode, posebice kad se ugošćuju veće grupe turista, koji se u pravilu na tom imanju zadrže svega nekoliko sati. Sve to »domaće« danas se gostima prodaje pod »izumrlim« okusima, za koje većina urbanih ljudi ne može reći jesu li pravi ili ne. Krivotvorenje hrane je tako postalo unosan posao, posebice ako se uzme u obzir da gost kao i razne inspekcije uglavnom pažnju usmjere na to zakida li tko na normativu. To što nutricionističke vrijednosti te hrane nisu ni približne onima koje inače ima originalno jelo, postalo je manje važno, jer, kako smo rekli, gost nerijetko ni ne zna kako neki kulinarski specijalitet uopće treba izgledati, a kamoli kakav okus treba imati. </p>
<p>Najbolji primjer za to je uporaba bijele mrkve umjesto tartufa. Stvar je u tome da se po hrani najčešće u tjesteninu nariba bijelu mrkvu, a sve to »zalije« s nekoliko kapi ulja od tartufa i sreći neiskusnog uživatelja toga gomoljastog afrodizijaka nema kraja. Ni sreća onoga tko naplaćuje to jelo ništa nije manja. </p>
<p>U jednom riječkom elitnom restoranu će bez problema pod janjeći flam podvaliti teleći preliven umakom od ovčetine. </p>
<p>I dok većina ugostitelja nastoji ne zakidati goste na normativu, u jednom smještajno-ugostiteljskom objektu na Učki možete pojesti vjerojatno najtanju štrudlu od sira na svijetu, koja je pritom od starosti tako dehidrirala da je podsjećala na pločicu od terakote. Na primjedbu gosta kako mu se ta štrudla koja bi mogla zbog opisanih karakteristika kandidirati za Guinnessovu knjigu, nije nimalo dopala, gazdarica objekta je samo promrmljala: »Da, vidim«, te bez riječi isprike uredno naplatila taj »specijalitet kuće«. </p>
<p>Ne bi bilo nikakvo iznenađenje da netko u Hrvatskoj vrlo skoro objavi i kuharicu recepata krivotvorenih jela, pa da i to postane dio naše kulinarske ponude. Jer, uzmemo li samo krivotvorenje ribljih jela, priči nema kraja, od tripica koje »glume« lignje do mesa morskih žaba kojima se pune oklopi jastoga.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Najveći užitak - nešto »zdipiti« </p>
<p>Početkom sedamdesetih jadranska rivijera od Ankarana do Ulcinja nije ni približno bila toliko turistički jaka kao današnja hrvatska obala s otocima, ali je u »varanju države« bila aktivna. Naš hrvatski dio i danas raspolaže s respektabilnim smještajnim i ostalim kapacitetima te drugom »tehnikom«, ali jedno ostaje i dalje aktualno – sivo-crno poslovanje. Ni približno se točno ne zna koliko se utaji (ukrade) novca od Umaga do Cavtata, ali je sasvim sigurno da je riječ o milijunima opljačkanima u samo dva-tri sezonska mjeseca</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>U gradu ministra turizma 23 posto manje turista nego lani, glasio je naslov u jednom našem dnevniku nakon prve ovosezonske kolovoške smjene turista, odnosno početka glavnoga dijela sezone. Slijedi i objašnjenje da je »... grad Zadar pun i nema govora o manjku gostiju, problem je očito u neprijavljivanju...«.</p>
<p>»Na zadarskom turističkom području prošle je sezone registrirano oko 1,3 milijuna noćenja gostiju i turista, što je neznatno povećanje prema pretprošloj sezoni. U Turističkom savezu općine tvrde, međutim, da nema ni govora o nekoj stagnaciji ili podbačaju nego da je gostiju i noćenja bilo znatno više, ali je – zatajilo prijavljivanje. I to, kažu, više nego ikad prije!«</p>
<p>Ta dva navoda dijele ništa manje nego – pune 32 (i slovima: trideset i dvije) godine. Ovaj drugi je postsezonski Vjesnikov komentar iz 1972. godine pod naslovom »Ilegalni turisti«. Zadar je slučajno spomenut u uvodu, moglo je to biti i bilo koje jadransko turističko mjesto jer tik iza uvoda slijedi rečenica: »Odmah treba reći da to nije 'zadarski slučaj' jer slično ističu i predstavnici više turističkih saveza u jadranskim općinama, a u Savjetu za ugostiteljstvo i turizam Osnovne privredne komore Split također kažu da je u sezoni 1972. u Dalmaciji neprijavljivanje gostiju uhvatilo velikog maha«...</p>
<p>I ovo iz istoga komentara: »neprijavljivanje nije, zna se, nikakva novost niti neki 'specijalitet' prošle turističke sezone nego stara, loša praksa pojedinih (a nije ih malo) recepcija i iznajmljivača soba. Prije nekoliko godina uhvatilo je maha, da bi kasnije jenjalo jer je bila bolja kontrola, a sada se, eto, prošla sezona ocjenjuje kao 'godina revitalizacije te štetne prakse'... Svi ti, naglašava se, ugošćuju rodbinu i prijatelje kojih imaju i – među strancima...</p>
<p>Što zaključiti? Može biti ovaj ili onaj sistem ili sustav, ova ili ona vlast, može i ovako i onako, ali mi smo takvi kakvi jesmo i nema većega užitka nego u određenim (ne)prilikama nešto 'zdipiti, posebno ako je to nešto »državno«...</p>
<p>Početkom sedamdesetih jadranska rivijera od Ankarana do Ulcinja nije ni približno bila toliko turistički jaka kao današnja hrvatska obala s otocima, ali je u »varanju države« bila aktivna. Naš hrvatski dio, koji je i prije i sada bio glavni i vodeći, danas raspolaže s respektabilnim, sve većim smještajnim i ostalim kapacitetom te drugom »tehnikom«, štošta se mijenja u različitim oblicima, ali jedno ostaje i dalje aktualno – sivo-crno poslovanje! </p>
<p>Ni približno se točno ne zna koliko se utaji (ukrade!) novca na prostoru od Umaga do Cavtata, ali je sasvim sigurno da je riječ o milijunima opljačkanima u samo dva-tri sezonska mjeseca. Što bi i kako bi bilo da nam sezone traju kao one u naše sredozemne konkurencije, a ne ovako kratko?! Govorilo bi se valjda o – milijardama...</p>
<p>Kako je sve to moguće? I danas u hrvatskom turizmu ima dosta ljudi iz »onih vremena«, dakle iskusnih i »dugopamtećih«, tu su i nove snage (što je i red!) s novim pogledima i načinima rada (ili bi tako trebalo biti), ali u načinu poslovanja ne samo da se malo toga mijenja nego se iz sezone u sezonu otkrivaju novi načini šverca, utaja, kontrabande, pljačke... Došlo se, eto, i dotle da u igri nisu samo naši domaći ljudi nego i sve veći broj stranaca koji na tuđemu terenu naglašeno bezobzirno iskorištavaju gostoprimstvo, tako da to ima obilježja klasičnog kriminala.</p>
<p>Naravno, slijedi pitanje – tko je za sve to kriv? Tko je kriv da se, primjerice, dopustio nastavak utajivanja gostiju i time prihoda od poreza i boravišne pristojbe? Tko je kriv što hrvatski hoteli i ACI iz godine u godinu duguju državi milijunske iznose boravišne pristojbe koju su svojim gostima uredno naplatili, ali su zaboravili na urednost kad je dio toga novca trebalo poslati na zakonom propisane adrese? </p>
<p>Tko je kriv za tzv. crni čarter? Tko je kriv za pune prtljažnike prehrambene i druge robe u vozilima stranih turista koja se na rivijeri i preprodaje? Tko je kriv za divljanje (izvan)pansionski cijena? Tko je kriv, najkraće rečeno, za nevjerojatni nered i kaos u turističkom poslovanju koji ovoj turističkoj (???) zemlji otima milijarde? Hm, ono što je utajivano prije tridesetak godina jedva može biti »napojnica« u odnosu na aktualne opljačkane iznose.</p>
<p>A dalje? Kao i dosad: hrvatska državna birokracija i hrvatsko turističko vodstvo i dalje će uživati u svojim udobnim foteljama.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sirovi kapitalizam, pitka voda i socijalističke ideje </p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Agrokor i Podravka su prošlih dana »zaratili« putem dnevnih listova u vlasništvu Europapress holdinga. Priču je potaknuo istup jednoga od čelnika koprivničke tvrtke koji je optužio Todorićev Agrokor da bojkotira Podravkine proizvode (Studena, Studenac), odnosno da se ti proizvodi ne mogu više pronaći u Konzumovim prodavaonicama, osobito u južnoj i sjevernoj Hrvatskoj. Vlasnik Agrokora nakon toga je naredio da se Podravkine izvorske vode do kraja uklone s Konzumovih polica, gdje ih ionako uglavnom nije bilo i gdje se potrošačima nude Agrokorovi proizvodi Jamnica, Kiseljak i Jana.</p>
<p>Todorićev ključni argument da će u svojim trgovinama držati proizvode koje hoće, te da će to ponajprije biti vlastiti proizvodi, neoboriv je iako pomalo sirov. Zanemaruje želje potrošača, no u krajnosti, svakome kupcu je dopušteno željeni proizvod potražiti u nekoj drugoj trgovini. Postane li to raširena praksa i Agrokor i njegov vlasnik bit će prisiljeni zbog eventualno smanjene prodaje revidirati stavove.</p>
<p>No u pozadini istupa nekih od vodećih ljudi Podravke, koje je naknadno isprikom pokušao ublažiti predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, krije se ipak nešto drugo. Naime, prije nekoliko mjeseci iz Agrokora su dali naslutiti da bi se ponovno mogli pojaviti kao kupac preostalog državnog udjela u Podravci (oko 23 posto dionica), a upravo to u Koprivnici (vodstvo tvrtke, sindikati i lokalna javnost) ne bi željeli. U tom poduzeću, naime, čelnici su bili najsretniji kada su se »riješili« Europske banke za obnovu i razvoj, koja od prošle godine više nije (povlašteni) dioničar tvrtke i sada jednostavno ne bi htjeli novoga gazdu. </p>
<p>Ulazak Agrokora u Podravku neprijeporno bi poremetio dosadašnju upravljačku strukturu, a doveo bi i do daljnjeg restrukturiranja tvrtke čemu tradicionalno nikada nisu skloni sindikati. Lokalnoj se zajednici, koja se nije sasvim oslobodila socijalističkih ideja, pak potpunom privatizacijom Podravke čini da bi izgubila jedan od prepoznatljivih simbola grada, a vrlo vjerojatno i dio poreznih prihoda.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Muratovićeve republike</p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
<p>Je li Hasan Muratović, bivši premijer Bosne i Hercegovine i bivši veleposlanik BiH u Hrvatskoj, a danas iznimno utjecajan član vodstva Stranke demokratske akcije, javno podržao ideju o BiH ustrojenoj od triju republika? Mediji tvrde da jest, Muratović tvrdi da nije, a što se doista dogodilo, odnosno što je rekao pred tv-kamerama, nije neprovjerivo. Ako uopće ima potrebe provjeravati.</p>
<p>Naime, što god da je Muratović rekao o broju, sjedištima i nazivima eventualnih republika, njegov prijedlog se »po definiciji« mora suštinski razlikovati od dosadašnjih prijedloga da se uspostavi treći entitet, odnosno da se od Federacije BiH načine dva entiteta, jedan s hrvatskom, drugi s bošnjačkom većinom, nalik sadašnjoj Republici Srpskoj. Osim ako se Muratoviću nije dogodio lapsus.</p>
<p>S bošnjačke su strane već dolazili različiti prijedlozi teritorijalnog preustroja BiH, od prijedloga povratka na predratnu podjelu na stotinjak općina, za koji se, demantirajući vijest da se založio za uspostavu triju republika, zalaže i Hasan Muratović, do različitih ideja o podjeli BiH na okruge i kantone, ali se uvijek pazilo da to ne bude podjela na etničkom principu. I kada je riječ o postojećem ustroju Federacije BiH, temelj kojega je kantonalna podjela, Bošnjaci dosljedno inzistiraju na tome da je riječ o federaciji kantona, a ne federacija naroda ili nacionalnih teritorija.</p>
<p>O podjeli BiH na tri nacionalna teritorija, odnosno tri teritorijalne cjeline s dominacijom većinskoga naroda, u bošnjačkim se političkim krugovima razmišljalo jedino u vrijeme rata, kada je i međunarodna zajednica ohrabrivala tri strane da se usuglase o prijedlogu formiranja unije triju republika, što su ga u sklopu mirovnih pregovora iznijeli supredsjedatelji mirovne konferencije David Owen i Thorvald Stoltenberg. Nakon daytonskoga mira, koliko je poznato, nitko od bošnjačkih političara ne razmišlja o takvim rješenjima.</p>
<p>A suština problema nisu republike ni broj republika, nego njihov karakter.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto prof. Marčelja nije bio dobar ravnatelj</p>
<p>Držim da je prof. dr. Stjepan Marčelja, došavši iz Australije, upao u već uspostavljenu mrežu veza i sprega i nije uspio dati dovoljnu podršku pravovaljanim zatjevima niti se oduprijeti nepravovaljanima, iako je kao ravnatelj za to imao sve ovlasti i mogućnosti </p>
<p>JOSIP ČRNUGELJ</p>
<p>Želim se uključiti u raspravu o uspješnosti ravnateljskog rada prof. dr. Stjepana Marčelje te o tome treba li ravnatelj instituta biti znanstvenik ili znanstvenik-manager. Često se zaboravlja da je u djelokrugu rada ravnatelja i odnos s ljudima, a to u prvom redu znači razumijevanje i ravnopravno i zakonito postupanje. </p>
<p>Nije samo problem u privilegiranju nekih, već je još veći problem što se drugima onemogućava ono što su svojim radom i doprinosom zaslužili. </p>
<p>Zbog toga se i može dogoditi da vrstan znanstvenik prof. dr. Marčelja kao ravnatelj nije mogao odgovoriti na vrlo jednostavno pitanje: zašto omogućava rad dipl. ing. Dorešiću, koji dvanaest godina priprema doktorat, a ne i dr. sc. Črnugelju, koji je doktorirao godinu dana prije propisanog roka s dvanaest novih znanstvenih radova te time spada među najefikasnije znanstvenike od osnutka instituta?</p>
<p>Nakon prvog razgovora s ravnateljem Marčeljom izrazio sam oduševljenje neuobičajeno ugodnim, smirenim i ljudskim razgovorom. Međutim, dojam je ubrzo splasnuo nakon mog zahtjeva ravnatelju, a zatim i Upravnom vijeću (predsjednik akademik Šlaus), za uvidom u dokumentaciju vezanu za sudski postupak. Oglušili su se i na zahtjev sutkinje, koja im je to tolerirala, a što ja nisam i neću. Što se događa s tim vrhunskim znanstvenicima da kao rukovoditelji najednom zaborave traganje za istinom te ne dozvoljavaju uvid u neophodne činjenice i dokumente? </p>
<p>Opće fraze o evaluaciji znanstvenog rada brzo se lome na konkretnim primjerima. Kakve je kriterije prihvatio ravnatelj Marčelja, može se utvrditi odgovorom na spomenuto postavljeno pitanje (Dorešić – Črnugelj).</p>
<p>Kao primjer može poslužiti i izbor pročelnika Zavoda. Bilo je protivljenja dijela znanstvenika i napomena da se analizira ispravnost njegova prethodnog izbora u zvanje. Za tog kandidata upozoravao sam ravnatelja i Upravno vijeće na sklonost vrijeđanju. Pitanje je i kakvu je ulogu u izboru imalo članstvo tog kandidata u Rimskom klubu, čiji je predsjednik za Hrvatsku akademik Šlaus?</p>
<p>Što se može događati prilikom izbora u zvanje, može pokazati moj slučaj. Vanjski su recenzenti namjerno izabirani iz područja rada različitoga od mog, kako bi se odugovlačio izborni postupak. Može se pokazati da je tražena i nepravovaljana negativna recenzija. Ne uvažavajući pozitivnu recenziju, ravnatelj Marčelja onemogućio mi je od Ministarstva odobreni rad na projektu dr. sc. Martinisa. Ako je moguće naručivati negativne recenzije, mogu li se naručivati i nezaslužene pozitivne recenzije? Možda je potrebna detaljna analiza izbornih postupaka! </p>
<p>Ograđujući se od tih postupaka kao nemjerodavan, ipak se osjetio mjerodavnim da od ZV zatraži obustavu izbornog postupka te mi time uskrati izbor u zvanje za koje imam sve uvjete od 1995. godine.</p>
<p>Onemogućavanje mog rada na redovitom projektu objašnjeno je stavom Upravnoga vijeća da na projektu Instituta »Ruđer Bošković« mogu raditi i znanstvenici koji nisu u radnom odnosu s institutom pa čak i nezaposleni znanstvenici. Nakon mojih primjedbi ministru Flegi da je neplaćeni rad protuustavan, ravnatelj Marčelja zatražio je od Ministarstva znanosti da me maknu s redovitoga projekta dr. sc. Martinisa, što je po hitnom postupku i učinjeno.</p>
<p>Jesu li možda ti vrhunski znanstvenici, suprotno vlastitom primjeru, putujući po svijetu, došli do zaključka da se najbolji znanstveni rezultati postižu neplaćenim radom? Ili je možda do takvih zaključaka došao netko u nadahnutoj fazi neplaćenoga znanstvenog rada?</p>
<p>Međutim, sve to nije bilo dovoljno te mi je ravnatelj Marčelja svojom odlukom zabranio ulazak u institut. Iako je odluka suprotna Ustavom i zakonom zajamčenoj slobodi znanstvenog rada, te društvenom i javnom karakteru instituta, ni ministri znanosti (Flego, Primorac) ni premijeri (Račan, Sanader) nisu ništa poduzeli da se ukine ta odluka, vjerojatno jedinstvena u svijetu, sramotna za čovjeka, znanost, za slobodu rada.</p>
<p>Kriteriji za vrednovanje znanstvenoga rada – minimalne je postavilo Ministarstvo – primjenjuju se subjektivno. Ovisno o osobinama privilegiranog kandidata, nekad je važan broj radova, nekad sklonost individualnom, nekad grupnom radu. Prema individualnim simpatijama, nekoga se proglašava osrednjim i neperspektivnim, druge se opet bez ikakva objektivnog razloga proglašava izvrsnima, gotovo nobelovcima. </p>
<p>Sukob Marčelje ravnatelja i Marčelje znanstvenika može se vidjeti i iz prijedloga sudu da se kao argument uvaži da je neke odluke donosio organ sastavljen od oko stotine ljudi te zbog toga ne može doći do diskriminacije. Time nastoji argument brojnosti pretpostaviti činjenicama i dokumentima. Istim bi se argumentom i linč mogao pravdati činjenicom da, zbog brojnosti, gomila ne može biti u krivu. Vjerodostojnost odluka tog organa također se može procijeniti na pitanju Dorešić – Črnugelj.</p>
<p>Smatram da je prof. dr. Marčelja, došavši iz Australije, upao u već uspostavljenu mrežu veza i sprega te da nije uspio dati dovoljnu podršku pravovaljanim zahtjevima niti se odlučno oduprijeti nepravovaljanim zahtjevima, iako je kao ravnatelj za to imao sve ovlasti i mogućnosti.</p>
<p>Autor je stručnjak kvantne algebre i kvantne optike, doktor znanosti iz Duge Rese.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bijeg od odgovornosti u obitelji i braku </p>
<p>U Hrvatskoj je na zalazu patrijarhalni odgoj, a zamjenjuje ga permisivni pristup djetetu, gdje je djeci sve dopušteno i gdje se gubi odgovornost, a jača egocentrizam. Koloniziranje Hrvatske u njenom najvećem bogatstvu – obiteljskom odgoju!</p>
<p>ZLATKO MILIŠA</p>
<p>Kriza nekoga društva može se sagledati u kontekstu obiteljske krize. Suvremena društva, koja su odabrala liberalni pristup u odgoju djece, prolaze kroz najizraženije obiteljske krize. Političari i demagozi sustavno se opiru činjenicama demografa, sociologa, psihijatra, psihologa i stručnjaka koji se bave obiteljskom pedagogijom.</p>
<p>Poglavito u urbanim sredinama bilježi se porast tzv. permisivnog pristupa djetetu u obiteljskom odgoju. Taj permisivni pristup dovodi do anarhičnosti, neodgovornosti djece, a u konačnici do njihove egocentričnosti (koja se razvija umjesto da nestaje iz prelaska iz djetinjstva u mladost).</p>
<p> Značajan je razlog tomu što se u tzv. suvremenoj obitelji sve manje razgovara. I u Hrvatskoj je na zalazu patrijarhalni odgoj. Sve ga više, poglavito u urbanim sredinama, zamjenjuje tzv. laissez faire ili anarhistički model odgoja, kada djeca postaju »gospodari situacije« u kući.</p>
<p>Prije pola stoljeća razvod je bio moralno sankcioniran, a danas je to gotovo moda. Iz godine u godinu u tzv. razvijenom svijetu pomiču se dobne granice stupanja u brak. U zemljama EU brakovi se sklapaju u prosjeku s napunjenih 29 godina, a kod nas sa 27. </p>
<p>Prosječna obitelj u zemljama EU ima 1,47 djece, a brak se sve kasnije uspostavlja, jedan od bračnih partnera ima visoku naobrazbu, oboje rade, a rastaju se u 30 posto brakova. Kod nas prosječna obitelj ima gotovo isti postotak djece, i brakovi se sve kasnije sklapaju, bračni partneri imaju srednju spremu, od kojih je jedan nezaposlen, a rastaje se 20 posto brakova.</p>
<p> Sve se veći postotak djece rađa u izvanbračnim vezama. Najviše u Islandu – 62 posto, u Švedskoj i Estoniji 56 posto, a najmanje u Grčkoj – četiri posto. Takve djece u Hrvatskoj ima 9,6 posto. </p>
<p>Svi su ti pokazatelji većim dijelom socijalno determinirani i imaju snažan pečat u krizi društva. S druge strane, njih treba interpretirati kao svojevrsnu borbu žena za emancipacijom te uopće gubljenja ranijih tradicionalnih vrednota obiteljskog života.</p>
<p>Koji su drugi indikatori krize obitelji? Brze tehnološke promjene i način života suvremenog čovjeka sve manje daju prostora za miran obiteljski život.</p>
<p>Sigurnost zaposlenja i egzistencijalna borba dobivaju primat u odnosu na obiteljski mir i obiteljsku solidarnost. Postoje brojni protagonisti borbe za dječja prava, prava žene... koji zapravo (indirektno) ruše temelje zdrave obitelji. </p>
<p>Tako, na primjer, Himanen u svojoj knjizi »Hakerska etika« smatra da se ni po čemu ne bi trebalo razlikovati planiranje vremena u procesu rada i u obiteljskom miljeu. On preporučuje da se u obitelji sve treba programirati. Od vremena voženja djece na razne sadržaje izvan škole, gledanja televizora, posjeta psihijatru (obavezno!), odlaska na zabave do »povremenog davanja pažnje bračnom partneru 0,35, 0,45 sati«. </p>
<p>Taj najvulgarniji oblik zadiranja u privatnost još nitko, koliko je meni poznato, nije javno ironizirano. Jadna je tzv. suvremena obitelj u kojoj se i vođenje ljubavi (od deset minuta) mora mjesečno programirati. Takvo »optimiziranje« obiteljskog odgoja vodi u smrt braka i obitelji.</p>
<p>Politička ideologija suvremenog svijeta vodi čovjeka kaotičnom stanju jer osjeća stalnu grižnju savjesti da gubi u trci s vremenom. Zato je u pravu dr. Vukasović kada je u Stajalištima 3. kolovoza o. g . napisao da nam strani kapital i ideologije »nameću svoje kriterije« te ignorirajući moralne stečevine (i patrijarhalnog odgoja) zamjenjuju tezu o slobodi odgoja za robovanjem formama. U toj igri izvrtanja teza mediji imaju presudnu ulogu.</p>
<p> Sloboda se doživljava kao bijeg od odgovornosti u braku i obitelji. Nametanjem svojih standarda suvremeni svijet kolonizira Hrvatsku u njenom najvećem bogatstvu - obiteljskom odgoju!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, profesor Sveučilišta u Zadru.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Gradi se i troši novac, a sve to bez pravih planova i računica </p>
<p>Inspekcija zaštite prirode tvrdi da se sve radi prema projektima / Planira se još izgradnja novoga vodovoda i jezera te asfaltiranje gorske staze / Jest da će sve ostati na korištenje građanima, no što ako ne bude snijega / Klimatolozi, naime, upozoravaju na globalno zatopljenje </p>
<p>Za oko pet mjeseci na Sljemenu će se održati noćna utrka Svjetskog skijaškog kupa u slalomu za žene. Stoga su radovi na Crvenom spustu u punom jeku. Inspekcija zaštite prirode koja je obišla Crveni spust, ustanovila je u srijedu da se radovi odvijaju prema projektu. </p>
<p>»Trenutno se na Crvenom spustu izravnava teren, pojačavaju se instalacije za umjetno zasnježenje te radi poprečna odvodnja kako bi se spriječila erozija uslijed topljenja snijega i kod većih oborina«, rekao nam je glavni nadzornik u Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica, Nenad Strizrep. Prije toga posječeno je više od pola hektara šume radi proširenja pojedinih dijelova toga spusta. </p>
<p>U planu je i asfaltiranje postojeće šumske staze od Gornje Bistre do podnožja trosedežnice, proširenje skijaške kućice u podnožju Crvenog spusta te izgradnja skijaške kuće na vrhu Medvednice kod trosedežnice. Spominje se i izgradnja vodovoda, jer u postojećem jezeru nema dovoljno vode za pravljenje umjetnog snijega. Vodovod bi išao od Markuševačke Trnave prema vrhu, bio bi dug više od 10 kilometara, uz visinsku razliku od 600 metara, što zahtijeva i tri crpne stanice. A spominje se i gradnja još jednog jezera. Izgradnja vodovoda koštat će novaca i novaca, a od stručnjaka čujemo da se ta investicija neće nikada isplatiti. Svi ti radovi još nisu počeli, saznajemo od Strizrepa, jer se sad pribavljaju dozvole.</p>
<p> Pri svim tim planovima i realizacijama uporno se zanemaruje da je Medvednica zaštićeno područje – Park prirode, te da nije donesen prostorni plan toga područja.</p>
<p>U Gradu, to jest u Trgovačkom društvu Sljeme-Medvednica, ističu da će sve što se napravi, ostati na korištenje građanima. No iako svi i nisu skijaši, građani će sve to i platiti. A prethodno nije napravljena ekonomska studija isplativosti kao ni stručne studije, niti su predstavljeni točni troškovi. Samo organizacijski troškovi oko Skijaškog kupa procjenjuju se na 20 milijuna kuna. A veliki novac već je utrošen na izgradnju sistema za umjetno zasnježenje i kupnju topova za pravljenje umjetnog snijega. To je, prema izjavama Milana Bandića, trebalo osigurati 100 dana skijanja na Sljemenu. Ali od toga neće biti ništa, ako ne bude snijega, odgovarajuće temperature i vlage. </p>
<p>»Globalna promjena klime uzrokuje da čak i u Alpama zimi ponestaje snježnih dana«, kaže dr. Božidar Stilinović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Praćenje broja snježnih dana na Medvednici posljednjih 40 godina, koje je radio meteorolog dr. Dražen Poje, pokazuje smanjivanje, praćeno porastom zimskih temperatura zraka. Od sredine 20 stoljeća, osobito posljednjih nekoliko desetljeća, evidentan je porast globalne temperature zraka na Zemlji. »Postoje indikacije da će se na Medvednici, s obzirom na globalno zatopljenje, smanjiti broj snježnih dana. No ne može se tvrditi da se zbog toga ne bi mogao graditi skijaški centar, iako je činjenica da su svjetska skijališta na puno većim visinama. A prethodno je trebalo napraviti i detaljne klimatološke analize«, rekao nam je klimatolog Zvonimir Katušin iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).</p>
<p>»Ako bi se nastavio trend porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, što je realno s obzirom na industriju i promet, u idućih 50 do 100 godina moglo bi doći do povećanja temperature za tri do pet stupnjeva Celzija. A to bi uvjetovalo daljnje topljenje leda na polovima i porast morske razine za 50 do 100 centimetara«, kaže Krešo Pandžić, pomoćnik ravnatelja DHMZ-a. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Grci trovali životinje pesticidima, strihninom i staklom umetnutim u meso</p>
<p>Članovi Udruge Prijatelji životinja u četvrtak su se okupili ispred grčke ambasade u Opatičkoj 12, s transparentima na kojima je pisalo »Grčkoj olimpijsko zlato za sramotu« i »Stop okrutnostima nad životinjama«, kako bi održali miran prosvjed. Razloge okupljanja objasnio je koordinator prosvjeda, Bernard Vjeran Franolić: »Uoči Olimpijskih igara atenske vlasti odlučile su 'očistiti' Atenu od pasa i mačaka lutalica. Životinje se trovalo strihninom i otrovom za štakore, pesticidima i herbicidima ili stavljanjem komadića zdrobljenog stakla u meso. U godinu dana otrovano je od 30 do 50 tisuća pasa lutalica!« </p>
<p>Ovaj tjedan prosvjedi su se održavali u New Yorku i Barceloni, Hustonu i Atlanti, a kako ističe koordinator Franolić, »prosvjedi su urodili plodom i grčka vlada donijela je zakon o zaštiti životinja kojim se zabranjuje daljnje trovanje, te je izdvojila četiri milijuna eura za sterilizaciju, kastraciju i izgradnju skloništa za napuštene životinje!«</p>
<p>Predsjednik Udruge Prijatelji životinja Luka Oman namjeravao je uručiti prosvjednu notu grčkom ambasadoru u Hrvatskoj, no on ga nije želio primiti pa je notu ubacio u poštanski sandučić. Nakon toga rekao je kako je u ponedjeljak prosvjedna nota upućena grčkim ambasadama u 39 zemalja svijeta! »Nismo razgovarali ni s jednim od hrvatskih sportaša, ali ovim putem pozivamo hrvatske građane da bojkotiraju televizijski program koji prati Olimpijske igre«, rekao je na kraju. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U subotu Savska zatvorena za promet </p>
<p>Zbog asfaltiranja Savske ulice od raskrižja s Ulicom Ćire Truhelke do raskrižja s Ljubljanskom avenijom, u subotu, 14. kolovoza, od 8 do 14 sati, bit će obustavljen sav promet tom ulicom, javljaju nam iz Zagrebačkih cesta. Automobili će se kretati zaobilazno Selskom ulicom i Ljubljanskom avenijom, dok će tramvajske linije 4, 5, 14 i 17 prometovati izmijenjenim trasama.</p>
<p> Umjesto sa Savskog mosta, linija broj 4 vozit će iz Heinzelove, Ulicom grada Vukovara pa dalje Savskom i svojom trasom do Dubca. Tramvajska linija broj 5 prometovat će na relaciji: Ljubljanica - Savska - Frankopanska - Trg bana J. Jelačića - Glavni kolodvor - Branimirova - Šubićeva - Kvaternikov trg. Linija broj 14 vozit će s Mihaljevca do Zapruđa preko Ulice grada Vukovara i Držićeve. Sedamnaestica će iz Prečkog preko Savskog i Jadranskog mosta u Novi Zagreb a onda Držićevom i Vukovarskom do svoje trase odnosno do Trga žrtava fašizma i Borongaja. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bandić izvođačima: »Pobijedite rokove«</p>
<p>Zagreb se i ovoga ljeta pretvorio u jedno veliko gradilište, a kako se radovi odvijaju, u četvrtak je provjerio zamjenik gradonačelnice Milan Bandić sa suradnicima. Oni su obišli radilišta u Jurjevskoj, Tkalčićevoj, Ilici, Savskoj, Držićevoj aveniji, te na križanju Slavonske avenije i Radničke ceste. Ukupna vrijednost tih radova iznosi 226,93 milijuna kuna.</p>
<p>U Jurjevskoj je prije dva dana počela izmjena najstarijega, 127 godina starog vodovoda i 90 godina stare kanalizaciji, što će Vodoopskrbu i odvodnju koštati oko 18 milijuna kuna. Rok završetak tih radova je tri mjeseca, a na poziv Milana Bandića izvođači će se potruditi završiti ih deset dana ranije. </p>
<p>Bandić je svim izvođačima za svog obilaska nametnuo snažan tempo, pa bi na njegovo inzistiranje posljednja kamena ploča u Tkalčićevoj ulici, umjesto krajem studenoga, trebala biti postavljena početkom toga mjeseca. </p>
<p>Nakon informiranja o tijeku obnove tramvajskih kolosijeka u Ilici, dogradonačelnik i njegova pratnja uputili su se u Savsku, gdje se od ovog četvrtka priprema asfaltiranje kolnika. Savska će dobiti novi asfalt od križanja sa Slavonskom do Selske. Zbog radova će u subotu biti obustavljen i automobilski i tramvajski promet. </p>
<p>Do 28. kolovoza završit će rekonstrukcija tramvajske pruge u Držićevoj aveniji. Koordinator radova na rekonstrukciji križanja Slavonske avenije i Radničke ceste Đorđe Pavlica potvrdio je pak da će to križanje biti gotovo do svibnja 2005. kako je i dogovoreno.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kriza vlasti u Samoboru</p>
<p>»Iz koalicije smo izišli ne samo zbog Komunalca, već i zato što nismo bili zadovoljni time što se neke zajedničke odluke ne provode dinamikom koju smo očekivali. Nepojmljivo nam je da je za ulicu od 100 metara potrebno šest mjeseci da se konstruira, ili pak da na kružnom toku nema cvijeća«. Tako je HNS-ovac Jozo Grubeša, koji je sa još dva člana samoborskog Poglavarstva iz redova LS-a, prije mjesec dana podnio ostavku na mjesto zamjenika gradonačelnika, odgovorio na tvrdnju gradonačelnika Samobora Žarka Adameka (HSS), objavljenu u Vjesniku od četvrtka, prema kojoj su ostavke podnesene zato što nije bilo dogovora oko smjene članova Nadzornog odbora i direktora Komunalca.</p>
<p> Ostavke bi trebale biti prihvaćene u ponedjeljak, za kada je zakazana sjednica Gradskog vijeća. Premda u dnevnom redu sjednice nema imenovanja zamjena LS-ovih članova (Grubeša ima zamjenu od ranije), očekuje se ipak da će one biti predložene. Komentirajući Adamekovu izjavu o mogućoj krizi vlasti u Samoboru, Grubeša je rekao da Klub vijećnika HNS-a i LS-a, koji u Gradskom vijeću ima sedam članova, nema namjeru rušiti gradonačelnika. Zakonodavnu vlast u Samoboru čine, inače, vijećnici HNS-a, LS-a, HSS-a, DC-a, HDZ-a i SDP-a, a izvršnu, nakon ostavki, samo HSS i DC. Nakon krize vlasti prije godinu dana, a u kojoj je bio smijenjen gradonačelnik Pavao Grom (HSS), u oporbi, uz HDZ, našao i SDP. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Nakon postroženja kazni za vozače, Hrvatima se zabranjuje i rekreacija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije točno godinu dana Luka Markić, tajnik Koturaljkaškog saveza Hrvatske, kontaktirao je MUP u vezi sa stazama po gradu Zagrebu koje su namijenjene rolerima. Želja je, naime, Koturaljkaškog saveza Hrvatske bila da se prava rolera izjednače s pravima biciklista, čime bi bio riješen bilo kakav eventualni problem s kojim su suočene tisuće stanovnika metropole koji se redovito koriste jarunskim stazama ili pak gradskim kolnicima za rekreaciju.</p>
<p> U MUP-u je Markić dobio odgovor da je zakon već u izradi te ga više ne mogu i ne smiju mijenjati.</p>
<p>Danas, godinu dana kasnije, situacija je za sve zagrebačke rolere – tjedno samo Jarunom u prosjeku rola tridesetak tisuća ljudi – alarmantna. Naime, prema novom zakonu, koji na snagu stupa 20. kolovoza, policija će rolere, uz objašnjenje da su roleri pješaci te im nije dozvoljena vožnja cestom ili biciklističkom stazom, kažnjavati sa 300 kuna. </p>
<p>»U Hrvatskoj ne postoji ni jedan objekt namijenjen rolerskom sportu. Ne postoji ni jedna rolerska ruta, što znači da ni jedna biciklistička staza svojom širinom i kvalitetom asfalta nije prilagođena rolerima. Drugim riječima, ako je istinita informacija o kaznama od 300 kuna, rolanje kao sport u Hrvatskoj će izumrijeti«, užasnuto komentira Luka Markić, koji tjedno na rolama izvozi oko 250 kilometara pripremajući se za nadolazeće Svjetsko prvenstvo što se 1. rujna održava u Italiji.</p>
<p> »Roleri bi se, dakle, smjeli kretati isključivo kolnikom, a ako uzmemo u obzir da se pješak kreće prosječnom brzinom od sedam kilometara na sat, a roler pet puta većom brzinom, vidimo ogroman nesrazmjer pješaka i 'pješaka na koturaljkama', kako zakon tretira rolere«.</p>
<p>Na pitanje što novi zakon znači za Koturaljkaški savez, budući da se članovi saveza upravo ovih dana spremaju za spomenuto prvenstvo, što podrazumijeva nekoliko krugova oko Jaruna dnevno, ali i uspinjanje i spuštanje zagrebačkom planinom, Markić odgovara: »Nas još nitko nije službeno obavijestio o tom zakonu, no ako su vijesti o kojima se ovih dana piše u novinama točne, mi istog trenutka možemo staviti ključ u bravu. Jedino čime ćemo se i dalje moći baviti jest škola rolanja te natjecanje osnovnoškolaca, za koje postoje priručni objekti. Svjetska i ostala prvenstva možemo zaboraviti, kao i sve što smo postigli u posljednje tri godine«.</p>
<p>Prvi koturaljkaški klub u Zagrebu otvoren je prije točno sto godina – godine 1904. otvoren je Koturaljkaški klub »Orao«. »U jubilarnoj godini nova nam vlast daje krasnu čestitku – rolati se možemo, praktički, jedino pred svojom kućom! Uzmemo li u obzir da je rolanje 15. najzastupljeniji sport u svijetu te činjenicu da se u Hrvatskoj u ljetnim mjesecima rola 4,5 posto ljudi, uz novi zakon o konzumiranju alkohola i vožnji našim ćemo turistima još zabraniti i rekreaciju«.</p>
<p>Luka Markić, prvak Hrvatske u rolanju, kaže da neće odustati od ovogodišnjeg prvenstva. »Ako policija ne kažnjava vozače koji parkiraju na biciklističkim stazama, možda neće kažnjavati ni nas koji rolamo. Ako hoće, do ovog ćemo prvenstva žrtvovati 300 kuna dnevno, a što će biti dogodine, vrijeme će pokazati«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Stefanovski i Tadić turneju završili u Opatiji</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> – Koncertom na Maloj sceni Ljetne pozornice u Opatiji Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadić okončali su ljetnu turneju, koju su 26. srpnja počeli u Dubrovniku. Stefanovski je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici sviranja gitare, pojavljuje se kao specijalni gost na velikim koncertima sa svjetskim glazbenicima kao što su Manu Katche, Pino Paladino, Toni Levin i drugi kao i na posljednja dva albuma Zlatana Stipišića Gibonnija. Do sada je izdao 23 albuma, a njegovi posljednji radovi obuhvaćaju glazbu za filmove, kazalište i balet. </p>
<p>Miroslav Tadić, prema uglednom američkom časopisu Guitar Player, slovi za jednoga od 30 najoriginalnijih gitarista svijeta. Surađuje sa svjetski priznatim glazbenicima, među kojima su Jack Bruce, Joachim Kuhn, Maria Joao, Placido Domingo, te gitaristima Vlatkom Stefanovskim, Davidom Tornom i Dušanom Bogdanovićem. Ove je godine započeo suradnju s glumcem Radom Šerbedžijom. </p>
<p>U dvosatnom programu gitaristički tandem Stefanovski – Tadić ispunili su u potpunosti prostor Male scene zvucima jazza, rocka, bluesa, flamenca, sirtakija, sevdaha, klasika... Dakako uz dominantnu ritmičku potku satkanu od makedonskih ora. Umjetnici su se dotakli i Kube i njezine nedavno preminule narodne i gitarističke legende – 96-godišnjeg majstora Compay Segunda. Stefanovskom i Tadiću kao gošća se pridružila i Jelena Radan, koja je za svoj aktualni album »Nije kraj« dva puta nominirana za Porina. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Jedan je Christophere Reeve</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Svemoćni Otac s nebesa odašilje svog sina na Zemlju kako bi spasio čovječanstvo. James Caviezel nedavno je u biblijskoj verziji podigao prašinu u svjetskoj kinematografiji glumeći Isusa u Gibsonovoj »Pasiji«. No, bi li on bio sposoban odglumiti sličnu ulogu u drugačijim okolnostima? Recimo, u odijelu plave boje sa slovom »S« na prsima? </p>
<p>Nijedan se junak, ni knjiški ni animirani, ne može bolje poistovjetiti s Kristom od Supermana... Zato nije slučajno što je Caviezel zasad najbolji kandidat u izboru za novog glumca u nastavku serijala filmova u Supermanu. Glasine o mogućoj Caviezelovoj novoj ulozi njegov je menadžer Beverly Dean nazvao samo »nagađanjima«, premda ne odbacuje činjenicu da je njegov klijent možda zainteresiran za ulogu Supermana.</p>
<p>Bryan Singer, režiser filma »Ljudi u crnom«, prošlog je mjeseca preuzeo projekt Supermana, a trenutno radi na scenariju filma. Premda još nije počeo raditi na odabiru glumaca za svoj novi projekt, koji će objaviti 2006. godine, najavio je da u obzir za novog Supermana dolaze glumci koji su se proslavili u velikim svjetskim hitovima, ali i oni čije se ime pojavilo na špicama popularnih sapunica.</p>
<p>Podsjetimo, serijal o Supermanu s Christopherom Reeveom u glavnoj ulozi samo je u Americi zaradio 318 milijuna dolara, s time da je iz godine u godinu zarada naglo rasla ili padala, ovisno o zanimljivosti epizode, ili razdoblja u kojem je snimljen novi nastavak sage o natčovjeku koji je u svakom slučaju bio najomiljenija maska dječacima u svim njihovim maskenbalima. Superman je u posljednje vrijeme imao najviše uspjeha u serijalu »Smallville« koji prati superjunaka Clarka Kenta otkad je bio obični dječak s nadnaravnim sposobnostima.</p>
<p>Tom Welling, koji je jedan od onih što je glumio Clarka Kenta, ljubitelji bi željeli vidjeti u ulozi svojeg junaka... No sve se svodi na suvisla nagađanja.</p>
<p>Tko god prihvati ulogu novog Supermana, ostat će u sjeni sjajnog Reevea, koji je ostao paraliziran od vrata naniže kad je prije devet godina doživio nesreću za vrijeme jahanja svog konja. Naime, on je bio toliko dojmljiv u ulozi Supermana da će ga nova generacija glumaca teško nadići, kolikogod ona bila posebna.</p>
<p>Glasnogovornik Chrisa Reevea kaže da je ovaj glumac bio potpuno isključen iz mogućeg odabira nove zvijezde, iako se, sudeći po nagađanjima objavljenima na Internetu, može zaključiti suprotno. Reeve, naime, nije ni vidio scenarij, niti je s producentima komentirao svoga sljedećeg nasljednika.</p>
<p>Matt Damon u jednom je trenutku bio glavni kandidat u izboru za novog glumca, no on je i sam priznao kako je uvijek Supermana poistovjećivao sa Christopherom Reevom...</p>
<p>Novi nastavak filma o Supermanu mogao bi potući rekorde gledanosti Spidermana, ali to nije bilo dovoljno da, primjerice, Matta Damona nagovori za preuzimanje glavne uloge u zahtjevnom nastavku serijala o natčovjeku koji redovito pobjeđuje boreći se protiv zla na Zemlji. </p>
<p>»Kad bi mi rekli da će ovaj film postati veliki hit jer ga je režirao oskarovac Steven Sodenberg, ili je napravljen prema scenariju velikog pisca Kennyja Lonergana, sigurno bih prihvatio ovu ulogu. Ali, ovako, zaista ne znam«, rekao je Damon na pitanje o mogućoj ulozi Supermana u novom nastavku ovoga filmskog serijala. Sva je sreća što za ovaj film nije nužno da se u njemu pojavi velika filmska zvijezda, već proslavljena imena - jer Reeve je i sam bio stranac kad je preuzeo ulogu Supermana davne 1978.</p>
<p>»Mislim da je za ovaj nastavak nužna pojava nove karizmatične osobe, i da bi zapošljavanje proslavljenog glumca samo unijelo pomutnju u radnju i smisao filma«, rekao je J.J. Abrams, koji je napisao scenarij za novi nastavak filma o Supermanu, koji je odbačen onog trenutka kad je Singerova ponuda dospjela pred oči producenata.</p>
<p>Zasad se još ne zna tko će u novoj epizodi sage o natčovjeku koji spašava svijet utjeloviti ponajprije djeci omiljenog Supermana. No sigurno je da će novi nastavak, bez obzira na sve koji u njemu budu sudjelovali, biti u centru filmske i medijske pozornosti... </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tom Cruise želi se oženiti motoristicom</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Tom Cruise otkrio je put do svoga srca – može ga prijeći jedino žena na motoru! Zvijezda brojnih hollywoodskih hitova, koja u posljednjem filmu »Collateral« igra prvi put negativca, izjavio je da bi cijenio ženu koja voli motore i koja bi se usudila s njime voziti. »Već nekoliko dana radim na što boljoj vožnji jer želim da taj trenutak bude poseban. Sretnem li djevojku koja će se usuditi sudjelovati u mojim vratolomijama, bit će to žena za mene«, izjavio je Cruise. Premda već ima dvoje posvojene djece iz braka s Nicole Kidman, Tomu nije mrska zamisao o ponovnom očinstvu. »Ako pronađem ženu, porazgovarat ću s njom i po tom pitanju«, kazao je Cruise novinarima Rolling Stonea. 42-godišnji glumac, koji po filmu zarađuje oko 14 milijuna funti, nedavno je prekinuo romansu s Penelope Cruz i otad se njegovo ime ne veže uz neku od svjetskih ljepotica.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Otac »žrtve« Kobea Bryanta ne vjeruje sudu </p>
<p>DENVER</p>
<p> – Otac tužiteljice koju je navodno silovao košarkaš Kobe Bryant (tužiteljica se prvi put pojavila na sudu u četvrtak u parnici u kojoj krivično tereti košarkašku zvijezdu za silovanje u hotelu visoke kategorije u mjestu Eagle u državi Colorado) rekao je da je njena obitelj izgubila povjerenje u sudski sustav i u pravdu koju može očekivati od njega.</p>
<p>Prvo pojavljivanje pred sudom u ovom razvikanom slučaju trebalo bi se dogoditi 27. kolovoza, no čini se da bi se rasprava mogla odgoditi za neki drugi datum.</p>
<p>Podsjećamo, žrtva »silovanja« je istovremeno tužila košarkaša LA Lakersa i u civilnoj parnici, tražeći odštetu za pretrpljenu bol.</p>
<p>»Promatrao sam kako se branitelji košarkaša poigravaju s javnim mišljenjem, koje je nadasve podijeljeno u ovom slučaju, ali vi niste poduzeli ništa da biste to spriječili«, piše u pismu sudu otac navodno silovane hostese, koja je tad imala 19 godina.</p>
<p>Košarkaš Kobe Bryant (25) rekao je da se ne osjeća krivim za optužbe koje navodi javnosti službeno nepoznata tužiteljica. Branitelji košarkaša najavili su da imaju izjave svjedoka koji su potvrdili da je ista djevojka 15 sati nakon navodnog silovanja pristala na vođenje ljubavi odnosno spolni odnos s proslavljenim košarkašem. Ako se ustanovi da je to točno, to bi uvelike umanjilo težinu njenih optužbi na sudu. Djevojka i sad poriče takve navode navodnih svjedoka tvrdeći da je riječ o evidentnom primjeru silovanja. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Od lijenih majmuna genskom terapijom stvorili radoholičare!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svijet je nadomak apokalipse – naši su šefovi nadomak rješenja koje će im pomoći da iz nas radnika izvuku maksimum. Američki su znanstvenici, naime, otkrili način kako od lijenih majmuna napraviti radoholičare. </p>
<p>Rješenje je genska terapija. Majmuni obično požrtvovno rade samo ako znaju da iza rada slijedi nagrada, no nakon terapije, radili su – non stop!</p>
<p>Istraživači Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje kod Washingtona, na čelu s dr. Barryjem Richmondom, razvili su genetski tretman koji drastično mijenja radni elan majmuna. »I majmuni i ljudi skloni su odgađanju. Kad imaju puno vremena, posao uvijek odgađaju za kasnije, a rade bolje i više što je bliže vrijeme nagrade tj. plaće«, opisuje dr. Richmond. »No, majmuni pod utjecajem našeg tretmana, posao – ne odgađaju«.</p>
<p>Terapija se sastoji u blokiranju dopamina, važnog kemijskog sastojka u mozgu. Nakon 10 radoholičarskih tjedana, majmuni se vraćaju u lijenu svagdašnjicu. Dr. Richmond vjeruje da bi slični tretmani ubuduće mogli pomoći i ljudima koje muče depresija i slična stanja duboke nemotiviranosti. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Tihe riznice urbanoga tkiva </p>
<p>Gornjogradska povijesna jezgra ima najveću koncentraciju zagrebačkih privatnih galerija / U Zagrebu uglavnom postoje dućani, a ne galerije, kaže Boris Osrečki, vlasnik galerije Canvas / Galeristi su danas bolji nego prije, zbog dobre konkurentske kulturne ponude, smatra Damir Grubić, koji posjeduje galeriju na Gornjem gradu </p>
<p>Kulturnoj identifikaciji grada, poput fotografije na osobnoj iskaznici, svakako pripada živa i aktualna likovna scena čiji su nositelji, uz umjetnike kao subjekte, muzeji i galerije. Tako, zacijelo, većina kulturnih hodočasnika u europske metropole u vizualnoj prtljazi nosi romantičarsku sliku pariških ulica obojenih zvukovima harmonike, mirisima croissanta i brojnih galerija.</p>
<p>Šetnja kroz urbano tkivo Zagreba otkriva lokacije brojnih malih privatnih galerija, među kojima su neke od njih, osim iznimnih likovnih doživljaja, pobudile zanimanje za razloge njihova postojanja, načinu djelovanja, posjećenošću i teškoćama koje ih prate. </p>
<p>Gornjogradska povijesna jezgra ima najveću koncentraciju zagrebačkih malih galerija i tako, uz crkve, muzeje i palače, čini zaokruženu kulturno-povijesnu cjelinu. </p>
<p>Na tom prostoru nalazi se i galerija »Beck« u kojoj se od 1999. godine, kada je predstavljena izložba Željka Kipkea pod nazivom »Teatar pamćenja«, kontinuirano organiziraju izložbe suvremenih umjetnika. </p>
<p>Radovan Beck, vlasnik galerije i predsjednik Hrvatskog udruženja galerista, ističe dva različita elementa galerijske aktivnosti, a to su »pokazivanje dobre umjetnosti manjem krugu kupaca« i »koketiranje s komercijalom koju predstavljaju razvikani autori koji se kupuju sami po sebi«. Uvjeren je da se u galerijama još uvijek događa aktivna komunikacija između umjetnika, galerista i štovatelja umjetnosti. Kada je riječ o eventualnoj zakinutosti privatnih galerija u odnosu na državne muzejsko-galerijske ustanove, naš sugovornik smatra da su potonje »tromije, jer ih guši birokratski aparat, a privatnik može reagirati brzo«. On također ističe nužnost postojanja malih i profiliranih galerija koje će biti specijalizirane za određene likovne stilove, umjesto galerija koje izgledaju poput »svaštarnica«.</p>
<p>Beckovo mišljenje o nedefiniranoj djelatnosti mnogih galerija dijeli i Boris Osrečki, vlasnik galerije »Canvas«, koja ne pripada gornjogradskom društvu privatnih galerija, iako se, od svibnja prošle godine, nalazi u užem gradskom središtu. Osrečki, koji četrnaest godina vodi galeriju u kojoj je organizirao izložbe Kožarića, Džamonje, Kavurić-Kurtović, Price i drugih, smatra da »u Zagrebu uglavnom postoje dućani, a ne galerije«.</p>
<p>Istina je, doduše, da većina galerija, uz primarnu izložbenu i prodajnu djelatnost, živi od obrtničkih usluga, odnosno uramljivanja slika, staklarskih usluga i prodaje suvenira. Potonje je potvrdila i Saša Segulin, vlasnica najmlađe galerije »Lav«, otvorene u ožujku ove godine, a jedina izložba organizirana u tom prostoru na reprezentativnoj lokaciji iznad Kamenitih vrata, bila je ona na kojoj su predstavljeni radovi Milivoja Uzelca iz privatne zbirke.</p>
<p>U prizemlju gornjogradske zgrade nalazi se i galerija »Grubić« čiji je vlasnik Damir Grubić, u sedam godina djelovanja galerije, organizirao četrdesetak izložbi, među kojima, i one Murtića, Kipkea, Uzelca, Glihe i Juneka. Grubić, koji naglašava nužnost stručne osposobljenosti galerista, smatra da u Zagrebu postoji »živahan privatni galerijski milje« te da su »galeristi danas bolji nego prije, zbog dobre konkurentske kulturne ponude«.</p>
<p>Zdravko Mihočinec, vlasnik galerije »Kontura«, ocjenjuje izložbene aktivnosti u Zagrebu dobrima, jer se uz »stare galerije otvaraju i nove koje su, u stručnom smislu, korektne«. No, ono što Mihočinec smatra otežavajućim u galerijskoj struci su »kriteriji samoga posla«. Naime, »tržište umjetnina je nekontrolirano«, kaže i dodaje da je »namjera grupe 'Kontura' realizacija, legalnost i organiziranje tržišta«. </p>
<p>Među spomenutim galerijama se, lokacijom, vrstom djelovanja i razlozima otvaranja, izdvaja galerija »Križić-Roban« koju vode bračni par Sandra Križić-Roban i Nenad Roban. »Galerija je započela s radom spontano, kada je Nenad Roban odlučio izložiti seriju nakita koji je bio subverzivan u tradicionalnom poimanju nakita«, kaže Sandra Križić-Roban i dodaje da nisu pronašli adekvatan prostor za izlaganje, pa su se odlučili za nekadašnju radionicu u sklopu svoje kuće. </p>
<p>Prostor je brzo postao mjestom dinamične izlagačke djelatnosti u kojega, prema riječima Sandre Križić-Roban, posjetitelji dolaze s namjerom, a ne usputnom šetnjom. Od 1999. godine, kada je galerija počela s radom, likovna publika je mogla vidjeti posljednju izložbu Edite Schubert, radove Ivana Kožarića, Antuna Maračića, Petra Barišića, Ivane Franke i mnogih drugih. Galerija se ne bavi prodajnom djelatnošću, a ciljani posjet tom prostoru nedaleko od Trga Austrijske Republike, omogućava otvorenu komunikaciju i osjećaj dobrodošlice pri ulasku u nečiji dom.</p>
<p>Što god bili razlozi otvaranja galerija, one bi trebale biti odraz kulturne svijesti i profilirane likovne orijentacije, kako među uskim stručnim krugovima, tako i u recepcijskom krugu posjetitelja. Prostor je tek mali dio priče o malim galerijama iz čijih se višeslojnih elemenata djelovanja može iščitati i složena slika društvene stvarnosti. </p>
<p>Naime, dokle god gradski šetači budu zaobilazili male riznice likovnih užitaka (čak i u kontekstu ponude kulturnog turizma), nada o percepciji Zagreba kao prepoznatljiva galerijskog središta u kojemu se, poput pariškog Montmartrea, londonskog Sohoa ili newyorškog Greenich Villagea, umjetnost događa na svakom koraku, ostat će tek galerijska utopija.</p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Iznevjereni Brecht</p>
<p>»Mjesec Alabame« dramaturginje i redateljice Marice Grgurinović tek je informacija, i to prije svega koncertna, a tek potom (i jedva) kazališna / Arijana Čulina, Trpimir Jukić i Hari Zlodre trebali su glumom i pjevanjem premostiti jaz koji ih je dijelio od publike / Svijet Brechtovih ideja i Weillove kongenijalne glazbe ostao je posve apartan i gledalištu ne samo stran, već i razmjerno nezanimljiv </p>
<p>Prije devet godina (1995.) Petar Brečić (kao dramaturg) i Petar Selem (kao redatelj) realizirali su glasovitu predstavu, nazvanu »Mjesec Alabame«, koja je potom – danas je to moguće reći – ušla u povijest hrvatskoga teatra. Radilo se o nekoj vrsti bisera cabaretskog žanra, gdje su Weill/Brechtovi songovi bili povezani osmišljenom, premda minimalističkom, scenskom radnjom, te tako snažna i specifična ugođaja, koji je fascinirao publiku, te se dugo potom zadržavao u sjećanju.</p>
<p>Danas, tim je putem krenula mlada redateljica Marica Grgurinović, odlučivši se ipak ne za remake te markantne predstave, već za jedno posve samostalno, autorsko viđenje istog materijala. Kao pozornica, izabran je jedan od podrumskih prostora Dioklecijanove palače, s klasičnom dispozicijom: gledalište naspram nevelike scene. Upravo taj okvir već je na samome početku odredio karakter predstave, premijerno izvedene u srijedu na večer u programu 50. splitskog ljeta, u kojoj nije bilo moguće uspostaviti onaj bliski odnos između aktera i gledatelja, kakav je karakterističan za cabaretsku formu. Songovi Bertolta Brechta i Kurta Weilla interpretirani su tako na gotovo koncertni način, s tekstualnim »vezivnim tkivom« koje je više pokušavalo ukazati na socijalni kontekst nego što bi bilo primjereno cabaretskomu izričaju.</p>
<p>Ukratko, riječ je o usponima i padovima burne ljubavne veze između kriminalca Mackiea Noža i prostitutke Jenny, koji su takvima postali »zato što ih je društvo takvima učinilo«. Drugim riječima, da parafraziramo glasovitu misao Gerarda de Nervala, »manje zločinaca u zatvorima znači da ih je više na slobodi«. Njihova silovita i ćudljiva ljubav prolazi kroz različite faze: na kraju, izdan, Mackie Nož bude obješen. Songovi, među kojima su i neki koji su u interpretacijama velikih šansonijerki postigli i slavu neovisno o komadu (primjerice, »Surabaya Johnny«), ilustriraju muško-ženske odnose u njihovu sirovu, takoreći, »prirodnom« stanju, obrate, iluzije, međusobna iskorištavanja i prijevare kojih su prepuni. </p>
<p>Arijana Čulina, Trpimir Jurkić i Hari Zlodre (pijanist) na raspolaganju su imali skučenu scenu, glasovir, jedan naslonjač i dvije visoke barske stolice: njihova gluma i pjevanje trebali su premostiti jaz koji ih je dijelio od publike te uspostaviti svojevrsni intimistički ugođaj bez kojega je takva vrst kazališta teško zamisliva. Međutim, bez obzira na sve njihove napore i povremene rezultate, takav kvalitativni iskorak nije se dogodio: svijet Brechtovih ideja i Weillove kongenijalne glazbe ostao je posve apartan i gledalištu ne samo stran, već i razmjerno nezanimljiv. </p>
<p>Hoteći po svaku cijenu biti drukčija (što je shvatljivo) od »sjene« predstave koju svi teatarski ljudi još uvijek pamte, Marica Grgurinović (dramaturginja i redateljica) postavila je sebi i akterima preveliku zadaću. Rezultiralo je to »larpurlartističkom« izvedbom, zatvorenom, nedorečenom i pomalo (paradoksalno) nekomunikativnom, koja je »promašila« cabaret, a da nije postala (i u ovom obliku nije ni mogla postati) primjerom »socijalno angažiranoga« kazališta, ma koliko njome odjekivale brechtijanske »optužbe društva«. Naime, koliko god bio »revolucionaran«, Brecht je prije svega bio istinski »čovjek od teatra«; ako se smijemo (ne sasvim adekvatno) poigrati riječima, on bi ideologiju proveo kroz teatrologiju: ne bi je servirao u ogoljenom i plakatskom obliku.</p>
<p>Glumci splitskoga HNK Arijana Čulina i Trpimir Jurkić učinili su, unutar zadane koncepcije, što su mogli; valja napomenuti da im je prijenos i pojačanje tona putem bežične veze, s obzirom na akustiku i karakter prostora, više odmogao nego pomogao (posebice se to odnosi na Arijanu Čulina i njezinu pomalo preglasnu Jenny, koja je zato bila lišena suptilnijih interpretativnih nijansi). </p>
<p>Kostimografija Naide Kromić kretala se unutar očekivanoga (varijacije na poznate teme odijevanja dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća), dok je dizajner svjetla Miroslav Mamić (o kojem, s obzirom na specifičnost podrumskoga prostora s lučnim svodom mnogošto ovisi) uspio, unatoč manjim tehničkim problemima, postići ugođaj kakav na žalost ostale (i bitnije) sastavnice predstave nisu iskoristile.</p>
<p>Da zaključimo: ovakav »Mjesec Alabame« na programu 50. splitskog ljeta – tek je informacija, i to prvenstveno koncertna, a tek potom (i jedva) kazališna. Festivalska publika poslušala je niz antologijskih songova, ali ništa više od toga. Petar Brečić u predstavi koja mu je posvećena kao hommage, nedvojbeno, zaslužio je više i bolje.</p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izabrana djela Milivoja Solara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Objavljena je prva knjiga Izabranih djela u deset knjiga »Ideja i priča« Milivoja Solara, profesora na Odsjeku za komparativnu književnost zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. »Ideja i priča« s podnaslovom »Aspekti teorije proze« najutjecajnija je i, prema nekim kritičarima, i najbolja Solarova knjiga. Prvi je put objavljena u nakladi Libera 1974. Izdavač izabranih djela »Golden marketing-Tehnička knjiga« najavio je među Solarovim izabranim djelima objaviti i »Uvod u filozofiju književnosti«, »Smrt Sancha Panze«, »Teoriju književnosti«, »Vježbe tumačenja« te »Suvremenu svjetsku književnost«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Otvorena Galerija Bućan </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Dubrovnik je od petka bogatiji za još jedan galerijski prostor – Galeriju Bućan, u kojoj su izložena djela jednoga od najznačajnijih hrvatskih slikara i grafičara Borisa Bučana, dobitnika niza priznanja. Riječ je o umjetniku koji je diplomirao slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1972. godine i dosad se predstavio s više od 60 samostalnih izložbi. Između ostalog, sudjelovao je na Venecijanskom biennalu 1984., na biennalu u Sao Paolu 1989. i triennalu u Milanu 1992. godine, a njegova djela nalaze se u istaknutim muzejima i galerijama u svijetu. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ukradene dvije Picassove slike </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Dva djela Pabla Picassa – tuš »Slikar i njegov model« iz 1954., procijenjen na iznos između 60.000 i 80.000 eura, te mala litografija »Ples«, procijenjena na 6.000 do 9.000 eura, ukradena su iz jednog pariškog stana. Vlasnik stana u središtu Pariza objavio je da je pri povratku s godišnjeg odmora vrata svog stana našao otključana, ali nije primijetio znakove provale. </p>
<p>M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Završen »Zadar snova«</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Nastupom kazališnog ansambla Stowarzyszenie Teatralne A PART iz Poljske u srijedu na večer završen je Međunarodni festival novoga teatra i izvedbenih umjetnosti »Zadar snova«. Poljski umjetnici prikazali su predstavu »Femina 2nd version«, koja pripovijeda o stvarnom životu, rođenju, iskustvu, ljubavi i smrti jedne žene i njezinim radostima, tuzi, boli, nadi i očaju. Ovogodišnji »Zadar snova« bio je najviše u znaku plesa s predstavama suvremenog plesnog izričaja, dok su kazališni i glazbeni dijelovi bili svedeni na minimum. Mini teatar iz Slovenije gostovao je s »Medejom« sa Senkom Bulić u glavnoj ulozi iako je predstava bila podijeljena glazbenim i drugim dijelovima. Jedna od zanimljivijih predstava bila je premijerno izvedena predstava autorice Sanje Petrovski nazvana »Kenges« u kojoj su plesali Lada Petrovski, Anđela Herenda i Edi Paleka. Predstava je dočarala promjene stanja tijela i svijesti u trudnoći. U sklopu festivala predstavljen je i drugi broj časopisa »Kretanja«, prvoga hrvatskog časopisa posvećenom isključivo plesu i svim njegovim oblicima, koji izdaje Hrvatski centar ITI Unesco. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Blanka preskače olimpijsko nebo </p>
<p>»Blanka će u stabilnom stanju dočekati svoj atenski nastup, ali svaki nastup, pa i olimpijski nosi u sebi rizik. Da nije tako ne bi se ni trebalo nastupati na Igrama, već bi se medalje dijelile prema nekakvim tablicama učinjenog prije«, kaže Blankin otac i trener Joško Vlašić </p>
<p>Blanka Vlašić je preskočivši 203 cm na mitingu u Ljubljani, ali i nizom uspješnih nastupa tijekom atletske sezone dokazala da spada u najuži vrh svjetskih skakačica u vis. Stoga je i razumljiv optimizam javnosti da bi Blanka mogla doskočiti na olimpijsko postolje. U Grčku putuje, zajedno s oba trenera, tatom Joškom i Bojanom Marinovićem, 24. kolovoza navečer, a kvalifikacijsko natjecanje je 26., dok je finale 28. kolovoza. Prije odlaska u Atenu Blanka će nastupiti na još jednom mitingu u švicarskom gradu Friburgu. </p>
<p>O danima do nastupa, što ih je do najsitnijeg detalja osmislio, njezin otac Joško nam je rekao: </p>
<p> - Bitno je da do kraja, korak po korak, dosljedno pratimo zacrtani program. Ne treba nam pompa, već samo mir da u Atenu Blanka dođe koncentrirana samo na skakaknje. </p>
<p>Nastup u Friburgu nam je također važan. Preskoči li i u Švicarskoj dva metra, znači da bi u jako stabilnom stanju dočekala OI. Već je pokazala da je u stanje bez velikih stresova preskakati dva metra. </p>
<p>Mi ćemo učiniti sve da planirano ostvarimo. Želimo da nakon nastupa ne žalimo da smo nešto propustili. Sam nastup je i stvar trenutka, inspiracije.</p>
<p>• Je li Blanka imuna na događaje izvan skakališta? Može li joj koncentraciju poremetiti sve veći optimizam javnosti u osvajanje medalje kako se bliži njen nastup u Ateni?</p>
<p>- Blanka visoko skače, ali je stabilna nakon doskoka. Zna što može, razmišlja zdravo. Svjesna je svojih rezultata, ali i činjenice da ih mora potvrditi u Ateni. Da nije tako, ne bi se ni trebalo nastupati na Igrama, već bi se medalje dijelile prema nekakvim tablicama učinjenog prije. Svaki nastup uvijek nosi rizik.</p>
<p>• Jeste li vi uzbuđeni uoči vrhunca sezone?</p>
<p>- neman vremena misliti o tome. Cilj nam je da u ovih preostalih nešto više od desetak dana napravimo sve kao što smo planirali. Sezona je donijela bitan iskorak naprijed, dva trenutka su bitna. Nastup u Zagrebu, nakon kojeg je Blanka pronašla pravu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> u posljednjim koracima prije odraza, te natjecanje u Londonu, gdje je shvatila da joj koncentracija pada kada razmišlja o svakom detalju skoka i da je ključno da o tehnici skoka razmišlja globalno. </p>
<p>Stara je izreka da svako zlo nije za zlo, pogotovo kada se pogreške shvate. Blanka danas kaže da joj se pogreška s lanjskog SP u Parizu (otac joj je javno prigovorio da nije napravila sve što je mogla i trebala prije nastupa, odnosno da nije vodila dovoljno računa o prehrani op. p.) više ne smije dogoditi, kaže Joško Vlašić. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Raspolovljenoj Ciboni sreću kroje stranci </p>
<p>Ukoliko pogode sa strancima, u Ciboni će još jednom uspjeti »popraviti fasadu« momčadi, dohvatiti drugi krug Eurolige i naširoko pričati u uspješnoj sezoni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nekoliko dana uoči početka priprema za novu sezonu, u Ciboni su se stvari pokrenule s mrtve točke. Sredinom kolovoza zaustavljen je, eto, emigracijski val koji je odnio sedmoricu cibosa (Rimac, Penn, Mamić, Golemac, Kus, Krasić, Mance). Prema riječima trenera Dražena Anzulovića, u petak bi trebao faksom, onim istim iz kojeg su čelnici Cibone uzaludno čekali potpis Scoonieja Penna, stići potpisan ugovor s prvim američkim pojačanjem. Onim visokim, jer Ciboni trebaju dva igrača »veliki« i »mali«, odnosno centar i branič. </p>
<p>Momčad hrvatskog prvaka u općoj igračkoj suši traži prekooceanska pojačanja. Takvi poslovi uvijek imaju neizvjestan ishod. Jer, svi na kasetama izgledaju »tek malo slabiji od Jordana«, a onda se pokaže da to baš i nije tako. Ako klub dobro prođe i dovede solidnog igrača (za novce koje Cibona može ponuditi i ne mogu se očekivati čuda), uvijek postoji problem prilagodbe na momčad. Ako se igrač dobro snađe u momčadi i pruži ono što od njega očekuje trener, klupska sreća je obično kratkog vijeka, jer ubrzo će se pojaviti bogatiji klub koji će bez problema odaslati neodoljivu ponudu. Tako je Cibona, kada već nema vlastitu proizvodnju igrača (što je tema jedne druge priče), osuđena na riskantne poslove i kupovinu »mačka u vreći«. U moru odlazaka, Cibona je uspjela zadržati jednu »ribicu«, u klubu je, nakon dugih ljetnih pregovora, ipak ostao 36-godišnji Josip Vranković. Kada se klub nateže oko ostanka jednog igrača koji je na zalasku sportske karijere i koji zasigurno nije nositelj igre, jasno je da je u Savskoj već odavno upaljeno svjetlo za uzbunu. Iako će Anzulović pokušati uvjeriti javnost da će nova momčad Cibone biti po kvaliteti jednaka prošlogodišnjoj, uostalom njegovo je pravo i trenerska obveza vjerovati, to jednostavno nije istina. Cibona, gledajući sastav na papiru, nije imala slabiji sastav u prethodnih 15-ak godina. Potezi kluba iz Savske vratili su nas u vremena kada su u Ciboni igrali Bukumirović i društvo...</p>
<p>Igrači oko kojih se mogla slagati momčad, Rimac i Penn više ne stanuju u Savskoj 25. I dok je na kraju sezone bilo jasno da u klubu nema mjesta i za Rimca i za Anzulovića, Cibonin trener u svojoj viziji držao je Penna za glavnog igrača, no onda je iz SAD-a stigla »košarica«, a 178 centimetara visoki razigravač pridružio se stigmatiziranom Rimcu u grčkom Makedonikosu. </p>
<p>Čelnici kluba tako su krenuli u užurbanu potragu ne samo za jednim igračem pod košem, kako su i ranije planirali, nego i za »srcem« momčadi, braničem o čijoj igri ovisi igra cijele momčadi. Sada će klub ovisiti o varljivoj sreći košarkaškog tržišta. Ukoliko pogode sa strancima, u Ciboni će još jednom uspjeti »popraviti fasadu« momčadi, dohvatiti drugi krug Eurolige i naširoko pričati u uspješnoj sezoni. U suprotnom, slijedi težak tresak i suočavanje sa posljedicama klupskih poteza posljednjih godina. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zašto se otimaju za Igre </p>
<p>Bogata »privrženost« televizije Olimpijskim igrama potiče sve više kandidata za njihovu organizaciju (za 2012. godinu bilo ih je čak 11), a troškovi kao što su npr. oni u Ateni nisu troškovi samo Igara nego i u većini potreba gradova i zemlje da na taj način povoljnije rješavaju probleme koje bi, na primjer prometa i infrastrukture, kad-tad morali riješiti</p>
<p>ATENA </p>
<p> - Korupcija u Međunarodnom olimpijskom odboru bila je nezamisliva prije 25 godina. U to je doba u »olimpijskoj obitelji« vladala prava konsternacija zbog financijskog sloma Olimpijskih igara u Montrealu 1976. Tako se moglo dogoditi da je na važnom izbornom kongresu MOO-a 1981. u Baden-Badenu umjesto šest-sedam pa i deset gradova kandidata pojavila samo, kao nikad dotad, dva - japanska Nagoja i južnokorejski Seoul. MOO-u je zaprijetila ozbiljna, neočekivana drama da uopće ne bude, prestrašenih neuspjehom Montreala, kandidata za organizaciju igara, a to bi bio ujedno kraj OI. </p>
<p>Nagoja, ne tako dugo poslije Tokija (1964.) nije mogla iz raznih razloga uvjeriti članove MOO-a u svoj uspjeh. Naprotiv, nasuprot Nagoji, Seoul je nudio vrlo veliku državnu potporu, jer je južnoj Republici Koreji silno trebala afirmacija iz političkih razloga. Tako je Seoul neočekivano dobio Igre 1988. sa 52-27 glasova. </p>
<p>U međuvremenu su 1984. održane Igre u Los Angelesu u privatnoj organizaciji izvanredno sposobnog menadžera Petera V. Ueberrotha. On je znao, poznavajući dobro američke prilike, iskoristiti marketing, a posebno i odlučujuću konkurenciju triju američkih televizijskih kuća NBC, ABC i CBS. U njihovoj je bespoštednoj konkurenciji ABC platio pravo prijenosa tada nezamislivih 225 milijuna američkih dolara, što je s ostalim televizijskim pravima organizatoru donijelo ukupno 286 milijuna dolara. S time je, budući da organizatori nisu morali ništa investirati u novogradnje(!), donijelo na kraju i zaradu od 218,5 milijuna dolara. To je odjedanput promijenilo odnos prema OI to više što su se američke televizijske mreže natjerale do milijarde dolara u Salt Lake Cityju. Odjednom su svi htjeli sudjelovati u tom velikom »kolaču«. </p>
<p>Pri tome se postavlja pitanje što je to što te televizijske organizacije navodi da svoja prava tako izdašno plaćaju. Odgovor je veoma jednostavan - bit sporta, točnije sportske priredbe, da je baš uvijek premijera i nikad repriza. Zamislite koliko je to povoljno za televizije koje su se natjerale na 24-satne programe. </p>
<p>Uz to one imaju i osobitu pogodnost da osim snimanja (a neki ni to) ne moraju nimalo brinuti za organizaciju. Sve im organizira priređivač. Kad uzmete u obzir koliko inače stoji neka velika televizijska priredba od sudionika, prostora, brojnog osoblja i autorskih prava, jasno je da su sportske priredbe, a posebno OI sa svojom raznolikošću i bogatstvom posve novih događaja, golemom gledanosti - bogomdana priredba za televiziju. </p>
<p>Ta bogata »privrženost« televizije Olimpijskim igrama potiče sve više kandidata za njihovu organizaciju (za 2012. godinu bilo ih je čak 11), a troškovi kao što su npr. oni u Ateni nisu troškovi samo Igara nego i u većini potreba gradova i zemlje da na taj način povoljnije rješavaju probleme koje bi, na primjer prometa i infrastrukture, kad-tad morali riješiti. </p>
<p>Ž. S.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Trebaju nam upute za - upute </p>
<p>Novinari na Olimpijskim igrama u Ateni zaista imaju na raspolaganju dosad najbolje uvjete: prostorne (52.000 četvornih metara), tehničke (455 telefona sjajnih tehničkih mogućnosti) i informacijske (1900 pretinaca za trenutačne informacije te 99 informacijskih televizora), i sve to opslužuje 959 dobrovoljaca i 542 profesionalca. </p>
<p>Tu je ipak najposjećenije mjesto ono informacija, jer da biste se mogli snaći u tom golemom posve nepreglednom prostoru u kojem, npr. na nekom mjestu pokretne stepenice idu gore, ali ne i dolje, koje ako trebate morate tražiti na drugom mjestu, gdje vas bezbroj hodnika i stubišta u tri zgrade odjednom može odvesti na izlaz, a da bi se ponovo vratili morate ponovno proći kontrolu koja je, unatoč svim dramatičnim pričama koje smo čitali i čuli, veoma jednostavna, brza i ljubazna, bolja nego ikad dosad. Ipak, trebate pravo umijeće, zapravo izniman dar orijentacije i zapažanja ili jednostavno morate imati sreću da u lutanju (prije nego što steknete iskustvo) pronađete mjesto koje tražite. </p>
<p>Upute o rasporedu prostorija tiskane su na velikim plakatima u svim mogućim bojama, s bezbroj rubrika i sa svim mogućim kraticama. Samo simbola pojedinih aktivnosti, tzv. pictograma ima 30, a pojedinih 174 rubrika za pojedine djelatnosti. Trebala bi uputa kako se poslužiti tom uputom. To je blagodat modernog načina davanja uputa koje postaju sve kompliciranije i nepreglednije. </p>
<p>Isto vrijedi i za komuniciranje od najjednostavnijih telefona do interneta, koje su organizatori tako priredili da mogu obilato naplatiti, pa su tako komplicirani da se treba uvježbavati dok ne pronađete najjednostavniji i, po mogućnosti, najjeftiniji način. </p>
<p>Zbog svega se toga 5500 novinara pisanog novinarstva i 1100 fotoreportera neprestano kreće u svim smjerovima i po svim razinama. Gužva je neprestana. Dobivate dojam kao da se svi igraju lovice. Sva je sreća da igre traju dovoljno dugo pa da se svi skupa sa svime mogu upoznati i naučiti, pa se može i dogoditi da će im možda biti žao kada dođe kraj. </p>
<p>Ž. S.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Našima olimpijski bazen premalen </p>
<p>»Uvijek kad dođem na Olimpijske igre iznova se iznenadim pažnjom koju plivanje privlači na Igrama. Između Igara, naime, pomalo zaboravim koliko je naš sport raširen i cijenjen«, kaže Gordan Kožulj </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Plivači će i u Ateni biti prvi hrvatski sportaši koji će izaći na olimpijska borilišta. </p>
<p>Baš kao i u Sydneyju prije četiri godine, potreba za popunjavanjem hrvatske olimpijske delegacije daleko nadmašuje stvarnu kvalitetu hrvatskog plivanja, pa je u Ateni čak 13 naših plivačica i plivača. No, među njima je i nekoliko izrazitih favorita za visok plasman, pa i za odličja. </p>
<p>– Naši plivači na treningu ovdje u Ateni kažu da im se čini kako je olimpijski bazen premali. </p>
<p>To je dobro, jer to otprilike znači da su jako brzi, kazala je dva dana uoči početka plivačkih natjecanja Klara Šiljeg, trenerica naše najbolje plivačice Sanje Jovanović, a s time se složio i Dimitar Bobev, rekavši da su i plivači i treneri jako zadovoljni onime što na treninzima pokazuje štoperica. </p>
<p>Iako je proteklih mjeseci bilo mnogo govora o atenskom plivalištu bez krova, to će čini se biti veći problem gledateljima i novinarima negoli plivačima:</p>
<p>– Nama leđašima bi, naravno, bilo bolje da je plivalište natkriveno, no bit će nam svima isto, pa ni ja nemam posebnih pritužbi, prokomentirao je problem s nenatkrivenim plivalištem najbolji hrvatski plivač Gordan Kožulj. </p>
<p>Kožulj je prokomentirao i kraljevski status plivanja na olimpijskim igrama:</p>
<p>– Uvijek kad dođem na Olimpijske igre iznova se iznenadim pažnjom koju plivanje privlači na Igrama.</p>
<p> Između Igara, naime, pomalo zaboravim koliko je naš sport raširen i cijenjen. Eto, u Ateni će ponovno glavna zvijezda biti plivač. Michael Phelps lovi sedam zlatnih medalja, što je uspjelo samo Marku Spitzu na OI u Münchenu. Osobno smatram da njegova misija nije utopijska, jer da bi se u Ateni pobijedilo Phelpsa trebat će plivati »debelo« ispod svjetskog rekorda. </p>
<p>Iako je Gordan Kožulj aktualni svjetski doprvak i ima treći prijavljeni rezultat među plivačima na 200 metara leđnim načinom u Ateni, mnogi plivački stručnjaci najvećim hrvatskim plivačkim izglednikom za visok plasman smatraju Duju Draganju. </p>
<p>– Duje je već prošle zime plivao rezultat koji bi mu jamčio finale na 100 slobodno u Ateni (49.30). Njegova je forma u silovitom usponu i njegove su mogućnosti zasigurno velike. Problem je u sprinterskim disciplinama taj što su one i po imenima sudionika i po koncentraciji kvalitete zasigurno najjači dio programa. </p>
<p>O plasmanu odlučuju nijanse pa je teško za ikoga sa sigurnošću reći da će osvojiti medalju. Draganja će, tako, već za plasman u polufinale na 100 metara slobodnim načinom morati plivati vrlo blizu hrvatskome rekordu, procjenjuje Dimitar Bobev. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Samo pravi sportaš osjeća strah od suparnika, ali i od sebe </p>
<p>»Dignut ću zastavu visoko, najviše što mogu. Ne mogu vam točno opisati što sve osjećam otkad mi je dodijeljena ta čast. Pričao sam s Goranom Ivaniševićem neki dan na Hvaru. On je nosio hrvatsku zastavu 1992. godine na otvaranju Igara u Barceloni. Rekao mi je doslovce: 'Vidjet ćeš kako ćeš se tresti.' Pa, neka se i tresem, najsretniji sam čovjek na svijetu«, rekao je Šimenc na prvom druženju s novinarima u Hrvatskoj kući </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Vaterpolist Dubravko Šimenc nosit će hrvatsku zastavu na svečanom otvaranju Olimpijskih igara, no ta će mu, kako sâm kaže, sveta dužnost još više pripomoći da se koncentrira na ono najvažnije - prave partije hrvatske vaterpolske vrste na putu do medalje. </p>
<p>– Dignut ću zastavu visoko, najviše što mogu. Ne mogu vam točno opisati što sve osjećam otkad mi je dodijeljena ta čast. Pričao sam s Goranom Ivaniševićem neki dan na Hvaru. On je nosio hrvatsku zastavu 1992. godine na otvaranju Igara u Barceloni i rekao mi je: »Vidjet ćeš kako ćeš se tresti.« Pa, neka se tresem, najsretniji sam čovjek na svijetu, rekao je Šimenc na prvom druženju s novinarima u Hrvatskoj kući.</p>
<p>Riječ je o jednom teniskom klubu oko pet kilometara od glavnog press-centra koji je u posljednjih nekoliko dana pravo gradilište. Slično kao i s organizacijom cijelih Igara, i ovdje Grci rade sve u posljednji trenutak.</p>
<p>– Mora se pohvaliti, nastavio je dalje Šimenc, želja ljudi iz HOO-a koji su ovaj objekt uredili za nas sportaše. Ovdje ćemo rado dolaziti. </p>
<p>Ipak, sa Šimencom je najbolje razgovarati o vaterpolu: </p>
<p>– Kod nas je sve u redu. Svi smo mi vaterpolisti pravi sportaši i ovdje uživamo u svakom trenutku. Istina, danas smo se zbog pogreške vozača vozili 45 minuta do plivališta na trening, umjesto uobičajenih petnaestak, no i to je dio tog olimpijskog duha. Ovo su mi četvrte Igre i uvijek je to isto. Dok se sve ne uhoda moramo svi biti strpljivi. </p>
<p>• Prvu utakmicu igrate u subotu protiv Amerikanaca. Nimalo lagan suparnik na startu.</p>
<p>– Da, osjećamo strah od te utakmice. No, to je pozitivan strah. Znate što, nije sportaš onaj koji ne osjeća strah i od sebe i od suparnika. Strah je najbolji motiv. </p>
<p>• Koliko je turnir u Beogradu utjecao na raspoloženje u reprezentaciji, ali i na spoznaje o jakosti drugih reprezentacija?</p>
<p>– Morate znati da je turnir u Beogradu bio radni. To vam je kad igrate utakmice poslijepodne, ali ujutro radite i uobičajene treninge. Beograd smo koristili za popravljanje fizičke spreme, stoga rezultate ne treba uzimati zdravo za gotovo. Ovdje će u Ateni vaterpolski turnir biti najizjednačeniji u povijesti. Sve su reprezentacije podjednako snažne, možda je tek Egipat nešto slabiji. U našoj skupini igramo najprije protiv Amerikanaca, pa onda dolaze Mađari, Rusi, SCG te te na kraju Kazahstan. </p>
<p>• Ako su svi podjednaki, o čemu će ovisiti plasman? </p>
<p>– Sudački kriterij bit će presudan, a ti se često mijenjaju. Sudac nešto presudi, uvjeren sam da sam isključen, krenem prema rubu plivališta. A sudac opet zviždi, jer je dosudio prekršaj suparnika. Možda ovdje suci neće dozvoliti oštriju igru, a to bi nama odgovaralo. </p>
<p>• Smatraju vas vođom hrvatskih navijača-sportaša na Igrama. Hoćete li opet pokušati biti svugdje gdje su hrvatski sportaši? </p>
<p>– Naravno, ali će to ovisiti i o mojim obavezama. Znam da će nas vaterpoliste bodriti naši tenisači, kao i mi njih. Uvijek igram bolje kada na tribinama vidim barem jednog čovjeka s hrvatskom zastavom! </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nikome s nama neće biti lagano </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Do novinara je svratio i izbornik rukometne reprezentacije Lino Červar. Nasmijan i vedar, objašnjavao je u kakvom su stanju njegovi igrači koji čekaju prvu utakmicu na olimpijskom turniru protiv Islanda u subotu. </p>
<p>– Malo se čudim, dosta su dečki nervozni. Čak sam zbog toga malo i ljutit. Stoga sam čak i pojačao treninge. Igrače je prije ovako velikih natjecanja važno smiriti. Naše su ambicije poznate, želimo razveseliti hrvatski narod, kao što smo ga razveselili i na SP lani u Portugalu. No, oni koji dobro poznaju sport znaju da nam neće biti nimalo lako. Došli smo ovdje bez Sulića i Valčića, to je veliki hendikep. Ipak, moramo biti optimisti. Jer, znate što učim sve svoje igrače? Pobjeda je uvijek kada na terenu pružiš maksimum, pa čak i onda kada rezultat ne ide u tvoju korist. Znaš da si dao maksimum i zbog toga moraš biti sretan i zadovoljan i čestitati suparniku, jer je istinski bolji. A kada je rezultat u tvoju koristi i nisi dao maksimum, to i nije prava sportska pobjeda. Tako razmišlja i diše moja rukometna reprezentacija, raspričao se izbornik Červar. </p>
<p>Dodao je još da u reprezentaciji nema ozlijeđenih, te da će odmah nakon svečanog otvaranja momčad u krevete jer drugi dan u 18.30 (po hrvatskom vremenu) igraju utakmicu protiv Islanda. </p>
<p>– Island nije bezopasan, no poznamo ga dobro i znamo što moramo odigrati! Mimohod će malo iscrpiti moje igrače, ali drugi dan imamo dosta vremena za oporavak. Ovo su Olimpijske igre i moji se igrači iskreno vesele sudjelovati na otvaranju. Ne treba od toga raditi dramu. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Razigrani Dinamo praktički osigurao prolaz</p>
<p>Očito da su se Dinamovi pristalice zaželjeli utakmice koja im je unaprijed jamčila sigurnu pobjedu njihovih ljubimaca. Na tribinama se sakupilo sasvim pristojnih 12.000 gledatelja, što je bez sumnje bio dodatan razlog za Dinamove nogometaše da pojačaju gas. Sumnjamo da se sjećaju Zagrepčani kad ih je zadnji put došlo bodriti toliko gledatelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ono što su Dinamovi nogometaši željeli, ali i bučno najavljivali, ostvarili su u prvoj utakmici drugog pretkola Kupa Uefe. Sigurno su sa 4-0 (3-0) pobijedili slovenskog predstavnika Primorje iz Ajdovščine i nema nikakve sumnje da će Dinamo za 14 dana i formalno izboriti plasman u sljedeći krug. S obzirom na zbivanja na travnjaku, može se reći da su skromni gosti čak i dobro prošli. </p>
<p>Očito da su se Dinamovi pristalice zaželjeli utakmice koja im je unaprijed jamčila sigurnu pobjedu njihovih ljubimaca. Na tribinama se sakupilo sasvim pristojnih 12.000 gledatelja, što je bez sumnje bio dodatan razlog za Dinamove nogometaše da pojačaju gas. Sumnjamo da se sjećaju Zagrepčani kad ih je zadnji put došlo bodriti toliko gledatelja. </p>
<p>Dobrim dijelom u ime toga, ali i zbog očigledne želje da se u klub vrati mir, red i poredak, nogometaši Dinama su od prve sekunde jurnuli u odlučnu ofenzivu. Stoga nije bilo neobično da se već u 4. minuti zatresla mreža gostiju i to poslije vrlo neobičnog udarca Dinamovog kapetana Nike Kranjčara. Izveo je Kranjčar slobodni udarac s oko 25 metara iskosa od gostujućih vratiju, uputivši poluvisoku loptu u smjeru gola. Lopta je išla prema daljem kutu, a vratar Primorja i njegov branič nisu se baš najbolje sporazumjeli i na njihovo svekoliko čuđenje i radost igrača Dinama i njihovih navijača lopta je odsjela u mreži. Dinamo je nastavio u istom tempu kojem je znatan doprinos davao Hrvoje Štrok, tako da se mreža gostiju mogla zatresti i prije 19. minute, u kojoj je Bošnjak postigao također lijepi pogodak. Bilo je to iz kosa s 20-ak metara kad se Bošnjak odlučio na udarac, a nije sigurno je li mu pritom lopta prešla preko noge ili ju je on majstorski »zarezao«. Uglavnom, lopta je u maniri »suhog lista« preletjela vratara i odsjela u suprotnom gornjem desnom kutu. </p>
<p>Dakako da je nešto jači Dinamov tempo tražio kod njegovih aktera nešto predaha jer je sparina bila nesnosna, tako da se na trenutak činilo da će se možda Dinamo zadovoljiti postojećim rezultatom. No, da ne bude tako, pobrinuo se u 28. minuti Pranjić kad je, nakon više odbijanaca od gostujuće obrane, loptu formalno pljusnuo vanjskom stranom stopala, da bi ona efektno završila u samim »rašljama«. Odmah potom, prvi put je i Turina morao intervenirati, napravivši paradu poslije oštrog udarca Gregorića i to je bilo uglavnom od Dinamove ozbiljnije igre u ovoj utakmici bilo sve. </p>
<p>Jest, i nadalje su Zagrepčani dominirali travnjakom, ali zbog zamjene igrača i njihovih promjena uloga, sve se u nastavku pretvorilo u odrađivanje posla, s time da je ostalo pitanje u zraku, hoće li Dinamo do kraja postići još koji pogodak ili ne. Ishod je zaključio pogotkom Dario Zahora, jer drugo mu nije preostalo nakon što mu je Da Silva praktički donio loptu »na tanjuru«. Samo minutu kasnije (74.) Zahora je pogodio prečku i to bi zapravo bilo to! </p>
<p>• Stadion u Maksimiru </p>
<p>DINAMO – PRIMORJE 4-0 (3-0)</p>
<p>DINAMO: Turina 6,5 – Mijatović 6; Lučić 6,5, Milinović 6 (od 55. Poldrugač 6) – Bošnjak 7, Štrok 7 (od 70. Zahora 6,5), Agić 6,5, Kranjčar 6, Pranjić 6,5 – Ljubojević 6 (od 60. Mujčin 6), Da Silva 6,5.</p>
<p>PRIMORJE: Strajnar 5,5– Krstić 5; Miloš 5,5, Mirtić 5 – Tanjić 5, Jolić 5, Gregorić 5,5 (od 46. Kalin 5), Mlakar 5 (od 80. Džuzdanović -), Vincetić 6 – Zatović 5, Žeželj 5 (od 40. La Duca 5,5).</p>
<p>SUDAC: Hasley (Engleska) 7. GLEDATELJA: 12.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Kranjčar (4.), 2-0 Bošnjak (19.), 3-0 Pranjić (30.), 4-0 Zahora (73.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vincetić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje ŠTROK </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Riječani vjeruju u uspjeh na Kantridi</p>
<p>Riječani su u Ankari odigrali taktički vrlo dobro i požrtvovno i uvjereni su kako će u uzvratu nadoknaditi zaostatak</p>
<p>ANKARA</p>
<p> – Nogometaši Rijeke u prvoj su utakmici drugog pretkola Kupa Uefe doživjeli minimalni poraz u Ankari. Genclerbirligi je bio bolji sa 1-0 i to je omjer koji su Riječani i priželjkivali, vjerujući se da će za 14 dana na svojem travnjaku na Kantridi biti uspješniji i plasirati se u sljedeću rundu. Riječani su u Ankari odigrali taktički vrlo dobro i požrtvovno. Pobjedonosni pogodak domaćin je postigao u posljednjim trenucima prvog dijela utakmice, a u nastavku su Riječani imali svojih prigoda, a isto tako su odoljeli pokušajima domaćina da ostvari uvjerljiviju pobjedu. </p>
<p>• Stadion Mayis</p>
<p>GENCLERBIRLIGI – RIJEKA 1-0 (1-0)</p>
<p>GENCLERBIRLIGI: Catikc 6, Ali Tandogan 6, Mercimek 6, Deans 5,5 (od 90. Seven -), Bozkurt 6,5, Nas 7, Jesylkaya 7 (od 69. Gtari 5,5), Skoko 6, Bolić 6 (od 81. Boral 6), Youla 6. </p>
<p>RIJEKA: Marić 6, Šarić 6, Knežević 6, Lerant 6, Mujdža 6, Brkić 5,5, Tadić 5,5, Linić 5,5, Novaković 6 (od 70. Čaval -), Butić 5,5, Erceg 5,5 (od 85. Sharbini -).</p>
<p>SUDAC: Tomasz Mikulski (Poljska) 5,5. GLEDATELJA: 8.000.</p>
<p>STRIJELAC: Nas (45.) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Nas, Boral </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mehmet NAS</p>
<p>T. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Što je premijer servirao Hajduku </p>
<p>»Dok Uprava traži rješenje za stanje u klubu, ja sam koncentriran samo na momčad, rad i utakmicu protiv Kamena Ingrada. Bitno je da se momčad fizički i psihički oporavi te postane sigurna u svoje mogućnosti«, kazao je trener Hajduka Katalinić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Čeka se rasplet Hajdukove krize. Na potezu je predsjednik Branko Grgić, ali i trener Ivan Katalinić, koji bi s tri boda olakšao život svom predsjedniku. </p>
<p>Dok se iščekuje ishod važne utakmice protiv Kamena Ingrada, možete samo zamisliti kakve sve priče kruže Splitom. Među ostalim, u kontekstu Hajdukove svakonevice spominje se ručak u Župi Biokovskoj premijera Ive Sanadera, na kojem je bio i Ante Nosić, dožupan i predsjednik Hajdukove Skupštine.</p>
<p> Pravih informacija o temama s ručka nema, ali je za očekivati da se u društvu hajdukovaca govorilo i o problemima na Poljudu i oko njega. Sigurno je da se u takvom uzburkanom okruženju prvotimcima »bijelih« nije lako fokusirati samo na nogomet. </p>
<p>– Nemamo izbora. Radimo svoj posao, a igrači moraju uložiti maksimalan trud da se izvučemo iz krize. Nije nam lako, jer svaki dan kad čitaš novine doznaš nešto »novo«. Jedini su izlaz pobjede, one donose mir, kaže trener Katalinić. </p>
<p>Odlaskom Igora Štimca s funkcije šefa struke Katalinić je izgubio prvog suradnika, a ostao je i bez zaštitnika. Čekao je Hajdukov trener razgovor s predsjednikom Grgićem, ali je dočekao direktora Fredija Fiorentinija, što ga nije učinilo najsretnijim. </p>
<p>Međutim, za javnost je Katalinić tek izustio: </p>
<p>– Teško je kad ostaneš sam u ovako delikatnoj situaciji. No, vjerujem da će klub ubrzo pronaći pravo rješenje. Uprava zna najbolje što joj je činiti. Ja sam koncentriarn samo na svoju momčad, rad i utakmicu protiv Kamena Ingrada. Bitno je da se momčad fizički i psihički oporavi, da postane sigurna u svoje mogućnosti. </p>
<p>Inače, Hrvoje Vejić se vratio iz Moskve neobavljena posla, nije pristao igrati probnu utakmicu te nije niti pregovarao s čelnicima Dinama. Želja mu je nastaviti karijeru u inozemstvu, a prema Hajduku nema nikakvih obveza. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Djeca iskopana iz grobnice u Sijekovcu nisu iz Vukovara</p>
<p>Nakon što se 18 ekshumiranih dječjih tijela počelo povezivati s 22 djeteta koja se navodno nalaze na popisu organizacije Veritas Save Štrpca, u četvrtak je Štrbac u banjolučkim Nezavisnim novinama odbacio sumnje da je riječ o srpskoj djeci iz Vukovara. »U Veritasu je evidentirano 26 nestale djece tijekom rata u Hrvatskoj, uključujući i akcije 'Bljesak' i 'Oluju'. Samo nekoliko djece traži se iz Vukovara«, objašnjava Štrbac</p>
<p>BOSANSKI BROD/SIJEKOVAC</p>
<p> - Nakon dvotjednih iskapanja u Sijekovcu kod Bosanskog Broda, u četvrtak je završena ekshumacija tijela iz masovne grobnice na starome muslimanskom groblju u kojoj su pronađeni ostaci 59 žrtava. Potvrdila je to za Vjesnik Enisa Adrović, okružna tužiteljica iz Zenice, koja je radila u ekipi komisije Federacije BiH za traženje nestalih. Tijela su prebačena na gradsko groblje u Visoko. </p>
<p>»U grobnici smo pokraj tijela odraslih pronašli i 18 dječjih. Većina žrtava je bez odjeće ili drugih materijalnih dokaza. Konkretnije podatke o stradalima znat ćemo tek nakon DNK-analize«, rekla je.</p>
<p>Nakon što se 18 ekshumiranih dječjih tijela počelo povezivati s 22 djeteta koja se navodno nalaze na popisu organizacije Veritas Save Štrpca, u četvrtak je Štrbac u banjolučkim Nezavisnim novinama odbacio sumnje da je riječ o srpskoj djeci iz Vukovara. »U Veritasu je evidentirano 26 nestale djece tijekom rata u Hrvatskoj, uključujući i akcije 'Bljesak' i 'Oluju'. Samo nekoliko djece traži se iz Vukovara«, objašnjava Štrbac i ističe da se zasad u Veritas nije javio nitko od obitelji koje traže najmilije s područja Vukovara. </p>
<p>Tomo Aračić, predsjednik Udruženja '92, udruge za traženje nestalih koja je inicirala iskapanje u Sijekovcu, rekao je: »Poznajem neke ljude iz srpskih udruga u Vukovaru i od njih nikad nisam imao nikakve prijave o nestaloj djeci. Nema udruženja na ovim prostorima s kojima nismo u kontaktu i ni od koga nismo dobili prijavu za nestanak djece!«, rekao je.</p>
<p>»O identitetu ekshumiranih osoba u Sijekovcu još je prerano govoriti. Priče da su među ekshumiranima i posmrtni ostaci ubijenih Srba iz Hrvatske ili, pak, da je riječ o ubijenoj djeci iz vukovarske bolnice, obična su naklapanja koja ničim nisu potkrijepljena. Ne želim se baviti propagandom i insinuacijama, nego činjenicama, a činjenica je da nitko u ovom trenutku ne zna identitet ekshumiranih. Sada je preuranjeno, neprofesionalno i krajnje neljudski govoriti o identitetu žrtava, odnosno kojem narodu one pripadaju. Budući da su na ovom prostoru, poznatom i kao 'Vražju trokut', tijekom 1992. godine djelovale različite paravojne skupine, pretpostavljamo da su među ekshumiranim posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka, Srba i Hrvata, ali ne isključujemo i ostale, posebice Rome. Pravu istinu znat ćemo nakon sudske medicinske ekspertize«, kazao je Vjesniku predsjedavajući federalne komisije za nestale osobe Marko Jurišić. </p>
<p>»Naše udruženje je od mještana Sijekovca dobilo informaciju da bi se na tome mjestu, kuda treba prolaziti neka nova cesta, moglo nalaziti pet do šest tijela Bošnjaka i da bi ih bilo dobro ekshumirati. Nakon što smo primili tu informaciju, mi smo, kao što i inače prakticiramo u sličnim situacijama, poslali svim nadležnim institucijama poruku o našim namjerama«, rekao nam je Tomo Aračić i dodaje da je njihova informacija o nekoj mogućoj grobnici uvijek višestruko provjerena i kao takvu je prosljeđuju svim komisijama za traženje nestalih. </p>
<p>»U BiH su dvije takve komisije, jedna za traženje nestalih u Federaciji BiH, a druga u Republici Srpskoj. Kancelarija za traženje nestalih nije reagirala, iako se grobnica nalazi na području Republike Srpske, ali je reagirala federalna komisija i počela je s iskopima. I dogodilo se ono što nitko nije mogao ni pretpostaviti, umjesto pet do šest tijela, pronađeno ih je i iskopano 59, među njima i 18 djece«, priča Tomo Aračić. </p>
<p>»Nisam nikoga sreo tko je mogao i pretpostaviti da je u grobnici zakopano toliko tijela. Kada su tijela pokopana, tko je to napravio, to nije dio našeg posla, ali ne znam nikoga tko ima ikakvu informaciju o svemu«, navodi Aračić. »Odakle su djeca nestala, mi apsolutno nemamo nikakvu informaciju, a i kad sastavimo popise svih udruga koje se bave traženjem nestalih, ukupan broj nestale djece u BiH nije tolik. Nakon onakvog masakra kakav je bio u Srebrenici, primjerice, samo dvoje djece se još smatra nestalima! A da se to dogodilo na tako malom prostoru kao što je Posavina, netko bi nešto o tome morao znati«, priča nam Aračić kronološki sve što se događalo proteklih dva tjedna.</p>
<p>Iznio nam je potom niz verzija događaja koji su prethodili zakopavanju 59 tijela u masovnu grobnicu u Sijekovcu odbacivši pritom vjerodostojnost bilo koje od tih verzija, te upozorivši da do njih nije ni trebalo doći da se profesionalno i moralno radio posao ekshumacije. </p>
<p>Tako se, primjerice, spekulira da je srpska vojska, po ulasku u Brod, pronašla veći broj Roma iz nekih drugih područja, ubila ih i tamo zakopala. Također se govori da su to žrtve iz obližnjega Kotorskog. A priča se i o autobusu punom ljudi koji su presreli pljačkaši i ubili sve putnike, jer brojka se podudara s tom mogućnošću, kao što se potiho spominje i mogućnost tamošnjeg pokapanja onih kojima su prethodno izvađeni i prodani ljudski organi...</p>
<p>»Štrpčeve priče o srpskoj djeci iz Vukovara su samo političke spekulacije koje mogu omesti čitav proces traženja nestalih! On je i ranije sudjelovao u nekim situacijama u kojima nije prikazivao istinu, nego je više, pokazalo se, za cilj imao opteretiti Hrvatsku«, tvrdi Aračić smatrajući da sa zaključcima ne treba žuriti prije nego pristignu rezultati DNK-analiza koje će se obaviti do kraja godine.</p>
<p>Smirivanju kaosa nastalom zbog neznanja podrijetla nepredviđeno velikog broja žrtava pronađenih u grobnici u Sijekovcu nisu pomogli ni Amor Mašović, predsjednik Povjerenstva za traganje za nestalim Federacije BiH, koji je kazao kako je očigledno »da žrtve ne pripadaju hrvatskom i bošnjačkom narodu, osim ako tijela nisu prebačena iz Hrvatske«, kao ni Enisa Adrović, koja je vodila istragu, »pretpostavljajući« da su »umjesto bošnjačkih, pronađeni ostaci ubijenih Srba«. </p>
<p>Pretpostavku da je riječ o tijelima Srba iz Vukovara iznio je i tužitelj iz Doboja Slavko Krulj koji je nadzirao ekshumaciju. </p>
<p>Dakle, oni od kojih se najmanje očekivalo da ulaze u bilo kakve procjene onoga što ih je »iznenadilo«, medijski su prostituirali posao kojim se bave. Stoga i ne čudi što je u trenucima boravka Vjesnikovih reportera u Sijekovcu tamo boravila i policijska ophodnja koja je s mještanima obavljala informativne razgovore, a među adresiranima koje je policija pozvala na »suradnju« su i članovi Udruženja '92., poput Milana Gojkovića, koji je u policijskoj postaji boravio nekoliko sati. Hoće li barem policijska istraga uroditi nekim plodom?</p>
<p>Grozdana Mandalinić, koja živi u kući neposredno uz mjesto gdje su iskopana tijela 59 žrtava, priča nam da su tu zakopana »djeca iz Vukovara«. Tako je, kaže, »pročitala u novinama«. Kad smo joj spočitnuli jednu nelogičnost, primjerice, kako je hrvatska vojska to mogla uraditi ako su u Vukovaru tada bili samo Srbi, samo je odmahnula rukom i rekla da ništa ne zna.</p>
<p>»Kad je hrvatska vojska ušla u Sijekovac krajem ožujka 1992. godine, ja sam pobjegla i vratila se iste godine u studenome. Područje na kojem su ovih dana iskopani toliki ljudi bilo je tada prekriveno gustom vegetacijom. Mogu samo pretpostaviti da se to dogodilo nekoliko mjeseci ranije, jer, uvjeravam vas, tu nitko nikoga nije zakopavao ni prije mog napuštanja Sijekovca ni poslije mog povratka«, priča Grozdana Mandalinić.</p>
<p>Isto nam kaže i njezina majka, Hrvatica, Olga Mandalinić. Ona tvrdi da je posljednja dženaza na starome muslimanskom groblju, gdje je otkrivena grobnica, obavljena davne 1970. godine.</p>
<p>Željko Garmaz i Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Američki marinci zauzeli središte Najafa </p>
<p>NAJAF</p>
<p> - Američki marinci uz podršku zrakoplova pokrenuli su u četvrtak veliku »operaciju čišćenja« radi suzbijanja pobune šijitske milicije u iračkom svetom gradu Najafu. </p>
<p>U snažnoj ofenzivi opkolili su džamiju Imama Alija u središtu Najafa, gdje se, po tvrdnjama očevidaca, sklonio šijitski čelnik Moqtada Al Sadr s nekoliko stotina militanata. Do opkoljavanja džamije tenkovima i pješaštvom i napada na obližnji sveti grad Kuf došlo je je nakon nekoliko dana silovitih borbi s Al Sadrovim pristašama u Najafu. Visoki američki dužnosnik izjavio je da je cilj napada ograničiti prostor militantima i izolirati ih u džamije koje im služe kao stožeri. Najpoznatija među njima je džamija Imama Alija, u kojoj se nalazi grob posljednjeg kalifa i nasljednika proroka Muhameda. Očevici su izjavili da je riječ o najžešćim sukobima u posljednja tri dana, koji su se proširili na još tri gradske četvrti. Najutjecajniji šijitski klerik ajatolah Ali al Sistani, pozvao je iz Londona, gdje se nalazi na liječenju, američke snage da poštuju »sveto tlo i sveta mjesta toga grada poštuju«. </p>
<p> U Basri, Bagdadu i drugim iračkim gradovima u četvrtak su tisuće iračkih šijita, predvođeni pristašama Moqtade al-Sadra, izašli na ulice kako bi prosvjedovali zbog napada na svete gradove. Agencije u četvrtak prenose da je u Iraku u posljednja 24 sata poginulo 165 osoba, a preko 600 ih je ozlijeđeno.</p>
<p>Salih Konjhodžić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Al Sadr i njegovi borci opkoljeni u džamiji </p>
<p>Američke snage namjeravaju potpuno poraziti Al Sadrovu miliciju koja se koncentrirala oko Alijeve džamije i drevnog šijitskog groblja u Najafu / Postupnim stavljanjem pod kontrolu šijitskih gradova pokušava se zaustaviti val pobune koji se iz Najafa širi na šijitski jug zemlje</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Glavna vojna operacija uništenja tzv. Mehdijeve vojske radikalnog imama Moqtade al Sadra u svetom šijitskom gradu Najafu je počela«, izjavio je u četvrtak bojnik američke vojske David Holahan. Dodao je da pobunjenici i nakon sedmodnevnih bespoštednih borbi još pružaju vrlo žilav otpor. </p>
<p>U akciji slamanja otpora militanata koji su se navodno zajedno s Al Sadrom sklonili u džamiju imamam Alija, sudjeluju tisuće američkih vojnika, a položaje šijitskih snaga otpora neprestano nadlijeću i raketiraju borbeni zrakoplovi i helikopteri. Iz južnog dijela grada izdiže se gusti crni dim. Amerikanci su pod svoju izravnu komandu stavili i Iračku nacionalnu gardu i policijske snage u Najafu. </p>
<p>Tvrdi se da su stigli do stare gradske jezgre, ali navodno ne kane doprijeti i do same džamije imama Alija, najveće šijitske svetinje. To bi mogle učiniti iračke trupe.</p>
<p>Američke snage namjeravaju potpuno poraziti Al Sadrovu miliciju koja se koncentrirala oko Alijeve džamije i drevnog šijitskog groblja. Postupnim stavljanjem pod kontrolu šijitskih gradova pokušava se zaustaviti val pobune koji se iz Najafa širi na šijitski jug zemlje. </p>
<p>Iza kulisa najafskih okršaja jedva se probila informacija o zastrašujućem američkom razaranju Kuta, oko 200 kilometara južno od Bagdada. Prema tvrdnjama šefa liječničke ekipe dr. Fadila Araka, u glavnu bolnicu primljeno je 75 mrtvih i dvostruko više ranjenih. Među njima je najviše civila. Žestoki sukobi izbili su i u Amari kada su britanski vojnici pokušali preko mosta ući u tamošnju staru gradsku jezgru. Tvrdi se da je poginulo 16 ljudi. </p>
<p>Amerikanci tvrde da je samo u Najafu ubijeno oko 360 Al Sadrovih boraca, ali to druga strana opovrgava. No, predstavnici Crvenog polumjeseca u Najafu potvrdili su da je glavna bolnica u gradu krcata ranjenicima. Oni su zatraži hitnu međunarodnu pomoć u lijekovima, medicinskoj opremi i poljskim bolnicama. </p>
<p>Hoće li Amerikanci ići do kraja u svojoj ofenzivi ovisit će od tajnih pregovora o nagodbi s Al Sadrovim stožerom. Potpredsjednik iračke vlade Ibrahim al Jafari založio se za povlačenje Ameikanaca i Al Sadrovih borbenih sljedbenika iz Najafa. Predložio je da u gradu ostanu samo iračke snage sigurnosti. Na taj način, Jafari je zauzeo znatno pomirljivije stajalište od premijera Iyada Allawija koji zahtijeva potpuni slom Al Sadrove pobune.</p>
<p>Šijiti, naučeni na ustanke u vrijeme diktature Saddama Husseina, pripremaju se da obrane dijelove Bagdada gdje čine većinu stanovništva. U naselju Al Sadr, militanti su preuzeli upravljanje gradskim prometom, a pretražuju i vozila. Na sceni je i podizanje uličnih barikada, te mnoga uhićenja sumnjivih osoba, naročito onih za koje se pretpostavlja da bi mogli biti doušnici Amerikanaca ili privremene vlade. </p>
<p>U rasplamsavanju ili stišavanju sukoba mogla bi odlučujuću ulogu odigrati nafta. Ako Amerikanci nastave s pokušajima da unište i sam Al Sadrov glavni stožer, moglo bi doći do odmazde koja bi uključila i napade na naftovode i naftna postrojenja na jugu zemlje. Ona su zbog opasnosti od napada u četvrtak prestala radom. Tim žilama kucavicama iračkog gospodarstva dnevno se izvozi oko 1,8 milijuna barela sve traženije nafte. </p>
<p>Budući da su Amerikanci nastavili ofenzivu na Najaf, Al Sadr bi mogao ostvariti svoje prijetnje i narediti dizanje u zrak naftovoda. Ranije akcije uništenja iračkih naftovoda (dva kraka na sjeveru zemlje koja vode do turske sredozemne luke Ceyhan su u prekidu) redovito su dovodile do povećanja cijena nafte na svjetskom tržištu. Iako Saudijci najavljuju dodatne isporuke od 1,3 milijuna barela nafte dnevno, nove naftne buktinje u Iraku mogle bi potpuno uništiti taj smirujući tržišni potez dvora u Riyadhu i potaknuti novi vrtoglavi rast cijena.</p>
<p>Iran je u četvrtak oštro osudio američke napade na šijitske pobunjenike u Najafu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Barroso objavio sastav nove Europske komisije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Budući predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u četvrtak je u Bruxellesu objavio sastav ekipe koja će sljedećih pet godina predstavljati izvršno tijelo Europske unije. </p>
<p>Objava imena članova Europske komisije uslijedila je nakon mukotrpnih pregovora o sastavu komisije posebice zbog »velikih« članica EU-a Velike Britanije, Francuske i Njemačke, koje su lobirale da bi unutar Komisije njezini predstavnici dobili važne portfelje.</p>
<p>Barroso je izjavio da će Komisija raditi na jačanju napretka, solidarnosti i sigurnosti kako bi ono što rade objasnili ponekad skeptičnim građanima Europske unije. »Prioritet je da Uniju razumije njezini građani« izjavio je Barroso.</p>
<p>Unatoč pritiscima velikih zemalja, Barroso je na važno mjesto povjerenika za tržišno natjecanja stavio Nizozemsku predstavnicu. Već se sada najavljuje da će sljedećih pet godina biti dosad najvažnije razdoblje za projekt ujedinjavanja Europe. EU je na posljednjem sastanku usvojio europski ustav kojim se najavljuje nova faza i pravila u funkcioniranju Unije s povećanim brojem zemalja članica. Svih 25 zemalja članica Europske unije dobilo je svojeg povjerenika. B. L.</p>
<p>Vidi stranicu 9</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Na britanskim sudovima vrijede priznanja iznuđena mučenjem</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prizivni sud u Londonu donio je spornu odluku da se kao dokazni materijal na britanskim sudovima mogu koristiti i priznanja iznuđena mučenjem u zatvoru. Uvjet je da je riječ o dokazima koje su tako prikupile strane vlade te da u zlostavljanju zatvorenika nisu sudjelovali britanski agenti.</p>
<p>Sud je odluku donio razmatrajući žalbu osmorice stranih građana, muslimana osumnjičenih za terorizam. Njih britanske vlasti drže u zatvoru bez optužnice ili suđenja, što je u skladu s novim britanskim protuterorističkim zakonima. No zatočenici se žale da su lišeni slobode na temelju informacija iz SAD-a. Riječ je o podacima koje su Amerikanci mučenjem izvukli od osoba zarobljenih u afganistanskom ratu koje danas drže zatočene na Kubi i u Afganistanu. </p>
<p>Odvjetnik grupe koja se žalila Ben Emmerson tvrdio je da je »uvreda za javnu svijest ako se država u sudskim postupcima oslanja na dokaze dobivene mučenjem«. Prizivni sud, druga po rangu sudska instanca u Britaniji, u srijedu je zaključio da vlasti doista ne mogu koristiti tako dobivene dokaze ako je mučenje organizirala britanska država. No suci su dodali kako nema razloga ignorirati informacije koje su druge države prikupile na taj način.</p>
<p>Gareth Peirce, jedan od odvjetnika skupine koja se žalila prizivnom sudu, nazvao je odluku zastrašujućom. Amnesty International je pak priopćio da presuda znači »moralno i pravno zastranjenje«, kritiziravši suce da su dali »zeleno svjetlo mučenju« i dodajući da su »pravni poredak i ljudska prava postali žrtvama mjera donesenih nakon 11. rujna 2001.«. Skupina sad ima pravo žaliti se Domu lordova kao najvišoj sudskoj instanci u Britaniji. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Muratović demantira da podržava ustroj BiH od tri republike</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Hasan Muratović, nedavno izabrani rektor Sarajevskog sveučilišta, bivši premijer vlade BiH te nekadašnji veleposlanik BiH u Hrvatskoj, demantirao je vijest o tome da je podržao ustroj BiH od tri republike kao učinkovit i funkcionalan model.</p>
<p>»Izjavu o troentitetskom uređenju BiH nikad nisam dao Hercegovačkoj televiziji«, tvrdi Muratović. Kaže da je zapravo zagovarao i opisao model strukture države u kojem bi postojala vlast na državnoj razini i razini općina te da je opisao osobine modela države sa šest regija.</p>
<p>»Autor modela od tri republike je profesor Božo Žepić, koji ga je razradio za radnu skupinu za ustavne promjene Centra za strateške studije. Žepić je ovaj model obrazložio prije dva tjedna u emisiji 'Telering' Televizije OBN, a ja sam model komentirao sa stajališta njegovih osobina«, tvrdi Muratović. Dodaje da je nepošteno i zlonamjerno dovoditi u vezu članove skupine za ustavne promjene, u kojoj sudjeluje, s bilo kojom političkom strankom, jer to »tijelo radi neovisno o bilo kakvim političkim strankama i utjecaju, te vodi stručne rasprave o svim mogućim modelima«. U Hininoj vijesti piše da je Muratović rekao da je o ustroju triju republika u BiH raspravljalo i povjerenstvo za ustavne promjene koje radi pri Centru za sigurnosne studije u Sarajevu. Inače, profesor Žepić je predložio ustroj BiH od tri republike, i to od republike Bosne, čiji bi glavni grad bila Tuzla, Zenica ili Travnik, te od republike bosanske krajine s Banjom Lukom kao glavnim gradom i od republike Hercegovine, čiji bi glavni grad bio Mostar. Žepić smatra da republike u BiH mogu imati nacionalni predznak, ali da to nije nužno.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sarajevo dobiva svoju »Kuću cvijeća«</p>
<p>Uređenje Izetbegovićevog groba i okolnog prostora će po nekim procjenama stajati oko 40.000 eura, no našlo se dovoljno sponzora koji su spremni pokriti troškove</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Četvorica mladića u odorama Vojske Federacije BiH nepomično stoje uz humku ukrašenu cvijećem. Tu je posljednje počivalište Alije Izetbegovića na sarajevskom groblju Kovači, gdje su uz bivšeg bošnjačkoga lidera pokopani brojni poginuli vojnici armije koju je vodio tijekom bosanskoga rata u prvoj polovini devedesetih. Želja samog Izetbegovića bila je da bude pokopan upravo na ovom mjestu, s kojeg se pruža pogled na stari dio Sarajeva.</p>
<p>Izetbegović je umro 19. listopada prošle godine. Pokopan je tri dana kasnije, a od tada do danas njegov grob čuvaju bošnjački vojnici iz Vojske Federacije BiH. Humku i vojnike na straži čuva baldahin od bijelog platna kojim je natkriveno posljednje počivalište »oca bošnjačke nacije«.</p>
<p>A tople ljetne dane građevinari su iskoristili za početak uređenja Izetbegovićeva groba. Okolo su već postavljene ploče od skupocjenog kamena i temelj za malu fontanu. Ovi radovi bi, kako piše na obavijesnoj ploči, trebali biti dovršeni već tijekom kolovoza. Ne samo zbog počasne, vojne straže, u nekim se komentarima primjećuje da će, nakon što uređenje Izetbegovićevoga groba i okolnog prostora bude dovršeno, Sarajevo dobiti svoju verziju beogradske »Kuće cvijeća« na Dedinju.</p>
<p>Natječaj za idejno rješenje groba odnosno kako to u Sarajevu kažu mezara Alije Izetbegovića, raspisan je sredinom lipnja ove godine, a povjerenstvo za odabir rješenja formirao je županijski fond za zaštitu i održavanje grobova poginulih boraca. U četvrtak je završen odabir najboljeg prijedloga o kojemu su, naravno, biti konzultirani i članovi Izetbegovićeve obitelji. Sin Alije Izetbegovića Bakir bio je jedan od članova povjerenstva. </p>
<p>U najužem izboru bila su četiri prijedloga, a izabrano je relativno jednostavno rješenje po kojem će grob prvog predsjednika Predsjedništva BiH izabranog na demokratskim izborima biti označen s dva vertikalno postavljena bijela kamena, tzv. »nišana« koji svojim izgledom neće odudarati od tipiziranih nadgrobnih spomenika ostalim poginulim borcima Armije BiH pokopanih na ovom groblju. Također, relativno je jednostavno i u duhu tradicije idejno rješenje ploče koja će biti postavljena uz Izetbegovićev grob.</p>
<p>»Pri izboru rješenja nastojali smo pomiriti dvije na prvi pogled suprotstavljene karakteristike. S jedne strane, to su veličina i značaj osobe Alije Izetbegovićeva, a s druge, odmjerenost i nepretencioznost«, kaže za Vjesnik Enes Zlatar, direktor sarajevskog županijskog fonda za zaštitu i održavanje grobova poginulih boraca.</p>
<p>Zlatar smatra da usporedbe s beogradskom »Kućom cvijeća« nisu provokacije, već da »jednostavno oslikavaju nečije mišljenje«.</p>
<p>»Kada je riječ o počasnoj straži, ne treba zaboraviti da je Izetbegović bio vrhovni zapovjednik Armije Republike BiH, i po mom osobnom mišljenju potpuno je u redu da vojnici budu na tom mjestu, odnosno da počasna straža ostane« smatra Zlatar.</p>
<p>Uređenje Izetbegovićevog groba i okolnog prostora, po nekim procjenama, stajat će oko 40.000 eura, no našlo se dovoljno sponzora koji su spremni pokriti troškove. Usprkos kontroverzama treba reći da Alija Izetbegović među većinom Bošnjaka i dalje ima veliki ugled. Doduše, postoje i bitno drukčija mišljenja, pa tako, recimo, tiražni tjednik Slobodna Bosna za svoj novi broj najavljuje da će razotkriti »alternativnu Izetbegovićevu biografiju«. Inače zanimljivo je da će kod groba biti uveden i video nadzor, a osim sigurnosnih, razlog je i to što se želi i na ovoj način zabilježiti izgradnja memorijala.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Vratite nam prijašnja Stajališta </p>
<p>Poštovana gospođo glavna urednice, otkako ste preuzeli dužnost glavne urednice Vjesnika uočljiva je promjena: smanjili ste drastično prostor stalne Vjesnikove rubrike »Stajališta«. </p>
<p>U toj rubrici, na dvije strane, redovito su objavljivani napisi, pretežito intelektualaca, u kojima su izražavana različita stajališta u području politike, međunarodnih odnosa, gospodarstva, znanosti, kulture ili sporta. Pisali su i stranci, veleposlanici akreditirani u Zagrebu, na primjer, pa je i to bila ilustracija visoke kakvoće rubrike, a i vašega lista. </p>
<p>Posebice je imponirala urednička hrabrost i tolerancija različitih mišljenja, analiza i ocjena, ideologija i političkih opcija, često sučeljenih, ponekad oštro usmjerenih i prema nositeljima vlasti. Ukratko: u »Stajalištima« je objavljivano rado čitano štivo, »Stajališta« su bila hrvatska pluralistička tribina, toliko potrebita demokraciji. </p>
<p>Možda su neki napisi bili manje zanimljivi ili manje kvalitetni, ali ta je primjedba zanemariva u usporedbi s dobrobitima koja je Vjesnik svojim »Stajalištima« pružao čitateljima i hrvatskoj javnosti. </p>
<p>Molimo Vas, gospođo urednice, revidirajte odluku i vratite »Stajalištima« prijašnji prostor, različnost i punu uredničku snošljivost. </p>
<p>Potpisnici: Mirko Barišić, dipl. inženjer (Zagreb), dr. Adam Benović (Dubrovnik), prof. Ivana Burđelez (Dubrovnik), prof. Ivan Butković (Gospić), prof. dr. Ivan Cifrić (Zagreb), mr. Blaženka Gogić (Slavonski Brod), Anton Fućak, dipl. ekonomist (Rijeka), doc. dr. Damir Grubiša (Zagreb), dr. don Ivan Grubišić (Split), prof. Kažimir Hraste, akad. kipar (Split), akademik Vladimir Ibler (Zagreb), Pero Jelinić, dipl. ekonomist (Slavonski Brod), dr. Dražen Jurković (Gospić), Igor Krković, dipl. pravnik (Rijeka), Vjekoslav Krsnik, slobodni novinar (Zagreb), prof. dr. Marijan Kunštić (Zagreb), mr. Josip Juras (Šibenik), doc. dr. Vesna Girardi-Jurkić (Pula), Ante Letica, dipl. ekonomist (Split), prof. dr. Duško Lozina (Split), prof. dr. Jakša Miličić (Split), mr. Zvonimir Novak (Varaždin), akademik Vladimir Paar (Samobor), Đuro Perica, dipl. inženjer (Zagreb), dr. Ante Punda (Split), prof. dr. Milan Ramljak (Zagreb), akademik Tomislav Raukar (Zagreb), mr. Miroslav Rožić (Zagreb), akademik Davorin Rudolf (Split), prof. dr. Nada Ružić (Split), akademik Vlatko Silobrčić (Zagreb), prof. dr. Ante Simonić (Rijeka), akademik Hodimir Sirotković (Zagreb), akademik Franjo Šanjek (Zagreb), prof. dr. Zdravko Tomac (Zagreb), dr. Ante Vuksan (Imotski), Jerko Zovak, poduzetnik (Slavonski Brod), prof. dr. Ratomir Žanetić (Split), akademik Josip Županov (Zagreb)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Povijesna knjiga s nevjerojatnim pogreškama, lažima i prešućivanjima</p>
<p>Što se u osnovnim školama uči o Domovinskome ratu? Već je više puta istaknuto</p>
<p> – malo ili gotovo ništa! Međutim, općenito pregledavajući naše udžbenike iz hrvatske povijesti vrlo često nailazimo na nevjerojatne pogreške, laži i prešućivanja. Ovih dana u knjižarama se, primjerice, pojavilo već 5. izdanje »Povijesnog zemljovida« (autori Najbar, Rendulić, Agičić) za 8. razred osnovne škole u nakladi »Profila« iz Zagreba. U tome izdanju (2004.) može se na str. 36 vidjeti i poglavlje s nazivom »Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije« u kojem piše: </p>
<p>»Napokon, dvije republike bivše SFRJ – Crna Gora i Srbija (koja je poništila autonomiju Vojvodine i Kosova) – ostale su zajedno i danas čine Saveznu Republiku Jugoslaviju. Njezin je predsjednik Slobodan Milošević i u njoj se od 1998. vodi otvoreni rat većinskog albanskog stanovništva na Kosovu za ostvarenje nezavisnosti te bivše autonomne pokrajine u doba socijalističke Jugoslavije.«</p>
<p>Kako se mogu djeca i dalje učiti u školi da je zločinac Slobodan Milošević predsjednik Jugoslavije, kad je on već godinama iza rešetaka u Haagu, kao ratni zločinac? Umjesto da to piše barem ove 2004. godine (!), njega se i dalje veliča kao nekakvog predsjednika!</p>
<p>Ili, vrijedno je istaknuti kako taj udžbenik, čiji su recenzenti prof. dr. Mira Kolar, prof. dr. Ivo Rendulić-Miočević, prof. dr. Borna Furst-Bjeliš, dr. sc. Tvrtko Jakovina, prof. Ivka Pavičić i prof. Vesna Đurić, uči djecu, nastavnike i profesore kako je Domovinski rat započeo ubrzo nakon 8. listopada 1991., kad je Hrvatska prestala biti dijelom SFRJ i postala nezavisna država!</p>
<p>A što je bilo prije 8. listopada 1991., dragi autori? Zar tada Hrvatska nije ratovala, zar tada nisu padale granate po Vukovaru, Osijeku, Novskoj i drugdje? Zar tada već mjesecima nisu ginuli hrvatski branitelji i civili? Što je napokon s krvavim Uskrsom 1991., ili zvjerski ubijenim hrvatskim policajcima u svibnju 1991.? Takvih i sličnih podataka ne možete naći u jednom ovakvom udžbeniku, koji potpisuje, eto, čak šest recenzenata. </p>
<p>Ta površno rađena knjiga uistinu vrvi takvim podacima. A i fotografije su, izgleda, pomno birane. Tako u poglavlju o Domovinskome ratu autori su za ilustraciju izabrali tek dvije: jednu postrojbu Hrvatske vojske, a drugu veliki portret Vesne Škare-Ožbolt! I to je sve!</p>
<p>Dokle će nam razni »povjesničari« mazati oči? </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ predsjednik Udruge branitelja, invalida</p>
<p> i udovica Domovinskoga rata Podravke, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Netočno i proizvoljno o gruntovnici</p>
<p>U Vjesniku je 11. kolovoza 2004. objavljen članak »Odgovorni na godišnjem, informacije na kapaljku« u kojem se netočno i nepotpuno izvješćuje javnost. Riječ je o netočnom i proizvoljnom pisanju kada se u članku navodi da »Vjesnikovi novinari kao i novinari drugih redakcija u utorak nisu mogli dobiti neku suvislu informaciju o reorganizaciji rada u zagrebačkoj gruntovnici«.</p>
<p>Vjesnikova novinarka Jasminka Filipas tražila je telefonski dozvolu za slikanje Zemljišnoknjižnog odjela i razgovor s predsjednikom tog odjela, sucem Željkom Živkovićem. Odmah joj je dozvoljeno slikanje i objašnjeno da s predsjednikom Zemljišnoknjižnog odjela ne može obaviti razgovor, jer je otišao na redovito najavljeni i planirani godišnji odmor, što će biti moguće odmah nakon njegova povratka.</p>
<p>Predsjednik Zemljišnoknjižnog odjela prekinuo je redoviti godišnji odmor i vratio se na svoje radno mjesto, te je u skladu s Prijedlogom žurnih mjera i aktivnosti vezanih za poboljšanje rada u zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova koji je dostavilo Ministarstvo pravosuđa 27. srpnja 2004. godine izdao niz naredbi i upozorenja za rad djelatnicima Zemljišnoknjižnog odjela, a o tomu je i napisao izvješće Ministarstvu pravosuđa 6. kolovoza 2004. godine. Dana 9. kolovoza na glavnim vijestima HTV-a mogla se vidjeti i izjava predsjednika Zemljišnoknjižnog odjela Željka Živkovića o prijedlogu Ministarstvu pravosuđa i o poduzetim mjerama.</p>
<p>Sudac Tomislav Tomašić, koji trenutno zamjenjuje predsjednika Općinskog suda u Zagrebu, bio je dostupan novinarima, te je »u utorak davao suvisle informacije«. Informacije je mogla dobiti i novinarka Jasminka Filipas, koja u tom slučaju vjerojatno ne bi netočno napisala »kako se Vjesnik uvjerio da se prijedlog mjera ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt u Općinskom sudu u Zagrebu u ponedjeljak nije poštovao, jer se stranke primaju utorkom, četvrtkom i petkom od 8 do 12 te od 14 do 15 sati, a po starom režimu stranke bi se od 3. rujna u popodnevnim satima trebale primati do 18.30 sati«.</p>
<p>Točna je informacija da se stranke u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu primaju svaki radni dan u punom radnom vremenu suda od 7.30 do 15.30 sati s tim da je vrijeme od 12 do 14 sati rezervirano za prijam odvjetnika, javnih bilježnika i zamjenika državnih odvjetnika. Zemljišnoknjižni odjel je do početka godišnjih odmora radio do 18.30 sati, ali je riječ o produženom radnom vremenu (izvan redovitog radnog vremena) i s takvim načinom rada Zemljišnoknjižni odjel nastavit će i nakon proteka razdoblja godišnjih odmora.</p>
<p>TOMISLAV TOMAŠIĆ sudac Općinskoga suda u Zagrebu</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Kaznena prijava Jamba zbog zloporabe odštete za sušu</p>
<p>Nekadašnji metkovski gradonačelnik, koga se tereti za nenamjensko trošenje 4,5 milijuna kuna dodijeljenih iz državnog proračuna, navodno je otputovao u Grčku </p>
<p>DUBROVNIK </p>
<p> – Vladin povjerenik za grad Metković Ivica Vidović podnio je kaznenu prijavu protiv bivšeg metkovskog gradonačelnika Stipe Gabrića Jamba zbog sumnje da je počinio više kaznenih djela iz oblasti gospodarskog kriminala. U policijskom priopćenju koje je u javnost dano u četvrtak popodne navedeno je da je prijava protiv S.G. (46) iz Metkovića, nakon što je zaprimljena u Policijskoj postaji Metković proslijeđena Općinskom državnom odvjetništvu dok je kriminalistička obarada u tijeku. Iz policije poručuju da će nakon obrade o svemu utvrđenom izvijestiti javnost. </p>
<p>Na što se odnosi kaznena prijava, podnesena 4. kolovoza, pokušali smo saznati od samoga Stipe Gabrića Jamba, no s njime nismo uspjeli stupiti u vezu jer je, kako neslužbeno doznali, otputovao u inozemstvo, navodno u Grčku. Objašnjenje o prijavi nastojali smo dobiti i od Vladina povjerenika Vidovića, no i taj pokušaj završio je bezuspješno. </p>
<p>Prema metkovskim kuloarima, kaznena prijava najvjerojatnije se odnosi na nenamjensko trošenje 4,5 milijuna kuna koje je Grad Metković kao pomoć zbog prošlogodišnje suše dobio od Vlade RH. Većinu tog novca, tadašnji gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo, navodno je iz gradske blagajne uputio na račune privatnih tvrtki među kojima su neke i u njegovu vlasništvu ili u vlasništvu njegove obitelji. Zbog nenamjenskog trošenja tih sredstava, Vlada RH nedavno je i raspustila metkovsko Gradsko vijeće te postavila svog povjerenika.</p>
<p> Inače, ponešena kaznena prijava nije prva u »životopisu« Stipe Gabrića Jamba ili, »kralja kupusa« kako su ga neki mediji prozvali zbog poslova s MORH-om tijekom Domovinskog rata. No iz svih sporova proteklih godina a u kojima je Državno odvjetništvo u Županijski sud u Dubrovniku donosilo kilograme dokumenata i to u kutijama »Bonita banana«, nekadašnji metkovski gradonačelnik izlazio je kao pobjednik. Ipak obzirom da se Stipe Gabrić Jambo »debelo« zamjerio ne samo svome sugrađaninu Luki Bebiću i premijeru Ivu Sanaderu nakon čega je prošle godine i izbačen iz HDZ-a, upućeni smatraju da se Jambo ovaj put neće tako lako izvući.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Miljenko Žaja Krojf se predomislio i ipak hoće u zatvorsku bolnicu </p>
<p>Sudsko vijeće je prihvatilo zahtjev Krojfovih branitelja o provođenju kombiniranog vještačenja i da se stručno utvrdi je li sposoban za suđenje</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Neposredno pred početak suđenja za iznudu na šibenskom Općinskom sudu Miljenko Žaja Krojf podneskom je obavijestio predsjednicu sudskog vijeća Maju Šupe da nije sposoban fizički ni psihički prisustvovati Glavnoj raspravi te je ujedno zatražio da mu se omogući odgovarajuće liječenje.</p>
<p> Bez Krojfove nazočnosti glavna rasprava u postupku u kojem se njega, Sinišu Šošu i Tončija Boticu tereti za iznudu nad poduzetnikom Nenadom Skejićem, nije mogla početi, a na ročištu su odvjetnici prvooptuženog, Velimir Došen iz Rijeke i Jadran Franceschi iz Splita, zatražili puštanje iz pritvora svog klijenta te predložili da se nad Krojfom obavi kombinirano vještačenje. Puštanje iz pritvora svojih klijenata zatražili su potom i odvjetnici Željko Gulišija, koji zastupa Sinišu Šošu i odvjetnički dvojac – Joško Alagić i Ivo Smrke iz Splita – koji brane Tončija Boticu. U zahtjevu su naveli »da bi puštanjem Krojfa iz pritvora njihovi klijenti bili u nezgodnoj situaciji, jer bi u pritvoru dugo čekali na početak suđenja«. </p>
<p>Više od sat vremena raspravljalo se o zdravstvenom stanju prvooptuženog Miljenka Žaje Krojfa, čiji su odvjetnici uporno pokušavali dokazati da je njihov klijent u vrlo teškom zdravstvenom stanju. Ujedno su se pozivali na Rješenje Županijskog suda u Zagrebu iz 2002. godine, kada se Krojfu sudilo kao pripadniku tzv. zločinačke organizacije, kada je sud Krojfu ukinuo pritvor zbog invaliditeta. Došen je izjavio da je njegov klijent najprije odbio odlazak u zatvorsku bolnicu u Zagrebu nakon što je iz te ustanove stigao dopis u kojem se kaže da oni nisu u stanju obaviti zahvat korekcije proteze. Nakon što je iz iste zatvorske ustanove stigao dopis u kojem se navodi da su zatvorski liječnici konstatirali da su u suradnji s tvrtkom »Buco«, koja je Krojfu izradila protezu, te Zavodom za rehabilitaciju u mogućnosti obaviti traženi zahvat, Krojf je prihvatio odlazak u zatvorsku bolnicu ali je ujedno konstatirao da fizički nije u stanju podnijeti put do Zagreba.</p>
<p>Sutkinja Maja Šupe konstatirala je da je Sud poduzeo sve radnje da se Krojfu omogući adekvatno liječenje. Zastupnica optužbe Katja Blaće izjavila je da se iz desetak podnesaka sudu, koliko ih je podnio Krof, može zaključiti da je on u dobrom psihičkom stanju i da izvrsno barata člancima kaznenog zakona. Replicirao joj je odvjetnik Došen koji je naveo da se u šibenskom pritvoru nalazi odvjetnik iz Drniša (Dragan Sorić) koji Krofu piše podneske.</p>
<p> Nakon kratke stanke Sudsko vijeće je jednoglasno odlučilo da se prihvati zahtjev Krojfovih branitelja o provođenju kombiniranog vještačenja , odnosno njegova psihofizičkog stanja i mogućnosti sudjelovanja na raspravi. Ročište se odgodilo do daljnjeg, točnije bit će nastavljeno nakon što se obavi vještačenje. O prijedlogu za puštanjem iz pritvora odluku će donijeti Izvanraspravno vijeće Općinskog suda u Šibeniku, izjavila je sutkinja Maja Šupe. </p>
<p> Prilikom napuštanja sudnice drugooptuženi Šošo prijetećim se riječima pokušao obračunati s jednom osobom koja je suđenje pratila iz publike.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za požar na Visu odgovorni čelni ljudi tamošnjeg HEP-a </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon što je kriminalističkom obradom utvrđeno da su odgovorni za izbijanje požara 21. srpnja na otoku Visu, u kojemu je izgorjelo oko 30 hektara, uglavnom, poljoprivrednih površina, policija je podnijela kaznene prijave protiv I. D. (49) i N. M. (48), čelnih ljudi viškog pogona HEP-a, izvijestila je Policijska uprava splitsko - dalmatinska. Kriminalističkom je obradom utvrđeno da su I. D. i N. M. neotklanjanjem neispravnosti na dijelu visokonaponske i niskonaponske elektromreže na otoku Visu prouzročili izbijanje požara na predjelu Zaglav u kojemu je izgorjelo 5 tisuća čokota vinove loze, 20 stabala maslina, 45 stabala breskvi i kajsija te borova šuma. Materijalna šteta se procjenjuje na oko 450 tisuća kuna Ranije je policija izvijestila kako je očevidom utvrđeno da je do izbijanja požara došlo uslijed iskrenja na vodičima prouzročenim doticanjem opuštenog vodiča dalekovoda sa žicama niskonaponske mreže, jer je drveni stup, nosač dalekovoda, bio oštećen u ranijem manjem požaru.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vozačica »forda« nožem ubola mladića i pokušala pobjeći</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Hribarovu prilazu u Dugavama u četvrtak sat vremena iza ponoći nakon svađe 23-godišnja djevojka nožem je ozlijedila 17-godišnjeg mladića. Policiaj je događaja okvalificirala kao pokušaj ubojstva.</p>
<p>Kako je priopćila policija, zasad nepoznata osoba je u spomenuto vrijeme nazvala policiju i prijavila da se u Hribarovu prilazu nalazi više osoba te da je jedna osoba izbodena nožem. Policajci policijske postaje Novi Zagreb odmah su pohitali na mjesto događaja i tamo zatekli 17-godišnjaka s vidljivom ranom na desnoj nadlaktici i njegovu 21-godišnju prijateljicu.</p>
<p>U razgovoru s njim policajci su utvrdili da su se njih dvoje vozili na skuteru »aprilia atlantic« te da su se posvađali s njima nepoznatom ženskom osobom koja je upravljala »ford fiestom«, zagrebačkih registracijskih oznaka. Kad su njih dvoje stigli do parkirališta u Hribarovu prilazu, nepoznata žena je tri puta ošamarila 21-godišnjakinju, a kad se umiješao i 17-godišnjak, nepoznata žena iz »forda« je izvukla nož i njime udarila mladića u desnu nadlakticu. Kad je vozačica »forda« vidjela kako mladić obilno krvari, sjela je u automobil i pobjegla, ali su je policajci ubrzo pronašli i uhitili.</p>
<p>Ozlijeđeni mladić je, pak, kolima hitne pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju gdje je utvrđeno da je zadobio kombinaciju ubodne i rezne rane desne nadlaktice te je zbog gubitka krvi zadržan na liječenju. Ratoborna 23-godišnjakinja, je u četvrtak nakon dovršene kriminalističke obrade uz kaznenu prijavu za pokušaj ubojstva privedena istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Suvozač u »vw polo« poginuo, vozač lakše ozlijeđen</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Jedna je osoba poginula, a jedna je lakše ozlijeđena u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko tri sata iza ponoći, na državnoj cesti broj 2 između mjesta Josipovac i Samatovci. </p>
<p>Prema priopćenju osječko-baranjske Policijske uprave, do nesreće je došlo kada se R.H. (23) iz Osijeka, upravljajući osobnim automobilom marke »vw polo«, kretao iz smjera Samatovaca prema Josipovcu. </p>
<p>Zbog neprilagođene brzine, vozač je izgubio kontrolu nad upravljačem te je desnim kotačima zahvatio rubnjak, a nakon toga sletio je s kolnika na travnatu površinu uz desni rub ceste. Vozilo je livadom proklizalo 25 metara, pri čemu se nekoliko puta i okrenulo. </p>
<p>Od siline udarca i zadobivenih teških tjelesnih ozljeda, dvadesetpetogodišnji Davor Gajić iz Osijeka, koji se nalazio na mjestu suvozača, preminuo je na mjestu nesreće, dok je vozač prošao sa lakšim ozljedama. </p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće, uz asistenciju prometnih policajaca, obavio istražni sudac Županijskog suda u Osijeku koji je zatražio da se obavi vještačenje vozila kako bi se točno utvrdilo što je dovelo do njegova zanošenja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Optužen da je zbog 200 kuna nožem ubio sina </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru podiglo je optužnicu protiv Damira Tuđe (66), iz Pavlovca Zabočkog, zbog ubojstva sina Ernesta (37). Tuđu starijeg se tereti da je navečer 5. srpnja ove godine, u obiteljskoj kući, kuhinjskim nožem oštrice duge 16 centimetara u predjelu prsiju smrtno ranio sina. Ernest je od zadobivenih ozljeda ubrzo iskrvario na travnjaku ispred kuće, a život mu ne bi spasila ni hitna liječnička intervencija. Tako je naime, doznali smo, utvrdio sudski medicinski vještak u tijeku istrage. Neslužbeno doznajemo da je razlog ove obiteljske tragedije, kojoj je prethodila svađa, prepirka oko dvjestotinjak kuna, za koje je otac optužio sina da mu ih je ukrao. Nakon isteka jednomjesečnog pritvora, Županijski sud damiru Tuđi produljio pritvor za još dva mjeseca, odnosno do početka listopada, dokad se očekuje i zakazivanje prvog ročišta u ovome slučaju. </p>
<p>Z. G.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ubila ga struja u šumi</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Osamnaestogodišnji Slobodan K. iz Borova na mjestu je smrtno stradao u strujnom udaru u srijedu oko 11,30 sati. Naime, nesretni je mladić u šumi Jankovačka dubrava, kod Starih Jankovaca, u dogovoru sa djelatnicima Hrvatskih šuma, sjekao stabla bagrema. Međutim, stabla su bila na tlu natopljenom vodom, dok su neka svojim krošnjama dodirivala vodove dalekovoda. Došavši do jednog takvog stabla, mladića je snažno udarila struja te je na mjestu preminuo. Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave, dok je tijelo mladića prevezeno u vukovarsku Opću bolnicu gdje će se obaviti obdukcija. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poznanika drogirali i »temeljito opljačkali« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog sumnje da su drogirali, a zatim opljačkali jednog pedesetogodišnjeg poznanika, otevši mu 500 eura, 6000 kuna, sat, mobitel i lančić, policija je kriminalistički obradila dvojicu »ortaka«, 31-godišnjaka i 28-godišnjaka, te ih prepratila Istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. Također, policija je istragom ustanovila da je stariji osumnjičeni, u nedjelju, 8. kolovoza, sam, uz prijetnju pištolja opljačkao kladionicu Sport Tip, u Utrinama, oštetivši je za 3000 kuna. Za sada je neutvrđena omamljujuća tvar koju su usuli u piće pedesetogodišnjaku, no, poznato je da su ga, nakon što su s njim popili nekoliko pića u dva lokala, u Savskoj i Radmanovečkoj ulici, omamljenog smjestili u njegov BMW te se svi zajedno odvezli do Inine benzinske postaje kod Sigeta. Tamo su ga opljačkali za spomenute dragocjenosti, a potom pobjegli u nepoznatom smjeru. Policija ih je uhvatila nekoliko dana kasnije, a istraga će se nastaviti zbog sumnje da su počinili još nekoliko razbojstava na području grada. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>HFP do kraja tjedna objavljuje natječaj za pravnog savjetnika </p>
<p>U Fondu za privatizaciju kašnjenje s objavom natječaja od dvadesetak dana opravdavaju složenošću projekta / Svih sedam ponuditelja ušlo je u drugi krug, a HFP će im sredinom rujna omogućiti detaljan uvid u poslovanje Sunčanog Hvara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - S obzirom na pomicanje svih rokova vezanih za projekt javno privatnog partnerstva (JPP) u Sunčanom Hvaru, ne bi se trebalo čuditi da ugovor o JPP-u između Hrvatskog fonda za privatizaciju i nekog od sedam ponuditelja bude potpisan tek pred kraj ove, ili tek sljedeće godine, te da se Vladi i HFP-u dogodi godina u kojoj nije realiziran niti jedan jedini privatizacijski projekt (iako je JPP zapravo odgođena privatizacija).</p>
<p>»Natječaj za pravnog savjetnika za javno privatno partnerstvo u Sunčanom Hvaru je spreman i trebao bi biti objavljen ovoga tjedna«, kazao nam je tajnik Hrvatskog fonda za privatizaciju Franjo Jozić, dodajući da se čeka samo odobrenje da se tekst pošalje u medije.</p>
<p>Prvotno je bilo najavljeno da će natječaj biti objavljen odmah sljedeći tjedan nakon što je otvoreno sedam pristiglih ponuda za JPP u Sunčanom Hvaru, te da će već sredinom kolovoza ponuditelji biti pozvani na podnošenje obvezujućih ponuda. No, ni mjesec dana nakon toga još nije objavljen natječaj, niti su ponuditelji obavili due dilligence, a kad bi bio rok za podnošenje obvezujućih ponuda ni izbliza nije poznato.</p>
<p>U HFP-u objašnjavaju da je, s obzirom da je riječ o pilot projektu, odnosno prvom JPP-u u Hrvatskoj, trebalo model dobro osmisliti i detaljno pripremiti, ne samo zbog JPP-a u Sunčanom Hvaru već i zbog budućih sličnih projekata.</p>
<p>»Bilo je vrlo teško pripremiti natječaj ne samo zato što se nešto takvoga radi prvi put već, te zato što je sam projekt vrlo složen, nego je i jedan od najznačajnih u Hrvatskoj, a destinacija je jedna od najboljih u svijetu. Kad bude objavljen, bit će jasno zašto je trebalo toliko vremena za njegovo sastavljanje«, objašnjava Jozić.</p>
<p>Natječaj je prema Jozićevim riječima namijenjen odvjetničkim uredima. No, s obzirom da nijedan od onih koji će se javiti dosad nije imao iskustva u ovakvim poslovima, te stoga nemaju odgovarajuće reference, nismo dobili odgovor na pitanje kako će se onda odabrati najbolja ponuda, osim ako jedini kriterij neće biti ponuđena cijena.</p>
<p>Svih sedam ponuditelja (Quaestus, Orco Hotel Group, Terme Čatež, Zemljišta Dalmacije, Charles Street Securities zajedno sa Cukierman& Co, International Multidevelopment Inc., Credit Suisse First Boston (u ime grupe investitora) ušlo je, kažu u Fondu, u drugi krug, a kako najavljuju iz HFP-a, početkom rujna omogućit će im se da obave due dilligence u Sunčanom Hvaru i detaljno se upoznaju s prilikama u tvrtki koja trenutačno odrađuje špicu turističke sezone.</p>
<p>U javnosti tri ponuditelja ipak kotiraju kao favoriti. Inicijator projekta javno-privatnog partnerstva, Quaestus Private Equity Partneri kojem je kapital povjerilo šest velikih domaćih tvrtki, među kojima i PBZ koja uz HBOR ima hipoteku na većinu hotela Sunčanog Hvara, nesumnjivo ima naklonost Vlade, HFP-a i lokalne zajednice. Što u Quaestusu misle o pomicanju svih rokova kad je riječ o ovom projektu ne žele reći jer su, kazao nam je jedan od triju partnera, Tomislav Matić odlučili da više ništa neće komentirati, niti se oglašavati u javnosti jer su zaključili da je »najbolje pustiti da proces teče«. S Quaestusovom ponudom javnost i lokalna zajednica najbolje su upoznati: po sklapanju ugovora o JPP-u dokapitalizirali bi Sunčani Hvar sa 40 milijuna kuna te time stekli udjel od 10,77 posto. Od države traže da im prenese upravljačka prava na 39,32 posto dionica, 23,1 posto pod upravljanjem bi imala država, dva posto prenijelo bi se samoj tvrtki na ime rješavanja imovinsko pravnih odnosa s biskupijom, a još dva posto bilo bi namijenjeno za ESOP program. Quaestus bi u Sunčani Hvar investirao 185 milijuna kuna, a naznačena je mogućnost da ukupno ulaganje dosegne 400 milijuna kuna, s obzirom da je, kako je svojedobno rečeno, u Quaestusu u tijeku druga etapa prikupljanja kapitala. Prema neobvezujućoj ponudi, do kraja 2006. osiguralo bi se uvrštenje dionica u prvu kotaciju burze, a kao model izlaska iz partnerstva razmatra se isključivo javna emisija dionica, a ako to ne bude izvedivo, tek onda neki drugi model.</p>
<p>U Orco Hotel Groupu ne misle da se ne trebaju oglašavati u javnosti. Štoviše, u namjeri da javnost bolje upoznaju sa svojom ponudom (u povećanje kapitala Sunčanog Hvara investirali bi 232,5 milijuna kuna, uz naznaku da bi se iznos ulaganja među ostalim u gradnju hotela, marine, golf terena mogao popeti do 750 milijuna kuna) nedavno su objavili i plaćeni oglas iz kojeg se moglo saznati da je Orco Property Group, (čiji je Orco Hotel Group dio) u partnerskom odnosu s EBRD-om u pojedinim projektima kao što je gradnja apartman hotela.</p>
<p>Iako Orco Property Group (OPG) sa sjedištem u Luksemburgu postoji od 1991. godine, čini se da su značajniji prihod ostvarili tek u prvom polugodištu ove godine, nakon što su lani po cijeni od 18,7 milijuna eura akvizirali supsidijara češke IPB Banke, tvrtku IPB Real koja se bavi gradnjom stanova i kuća. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine OPG je prema nerevidiranim rezultatima ostvario 46,3 milijuna eura prihoda, od čega se na IPB Real odnosi čak 40,2 milijuna kuna. Dakle, tvrtka većinu prihoda ne ostvaruje od vođenja hotela, već od prodaje stanova. Tržišna kapitalizacija OPG-a je oko 112 milijuna eura, podatke o dioničarima nismo našli, a dionicama OPG-a se trguje na Euronextu.</p>
<p>Treći »favorit« koji dosad nije bio dobrodošao u Hvaru, slovenske Terme Čatež ponudile su, kao što je poznato, sklapanje sedmogodišnjeg ugovora o upravljanju, nakon čega bi imali pravo prvokupa dionica. Ponudili su investicije od 128,75 milijuna kuna u roku od pet godina, te naznačili da bi u roku od deset godina one mogle dosegnuti ukupno 70 milijuna eura. U međuvremenu, Terme su u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježile 15-postotni rast prihoda u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Lani su inače ostvarili ukupno 4,752 milijardi tolara prihoda, te 1,167 milijardi tolara neto dobiti.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Polugodišnja neto dobit Lure 17,9 milijuna kuna</p>
<p>Predsjednik Uprave Lure Željko Perić najavio ekspanziju na tržišta Rumunjske, Bugarske i Mađarske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prehrambena industrija Lura prvo je ovogodišnje polugodište završila sa 972,1 milijun kuna poslovnog prihoda, što je porast od 3,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosi 7,3 milijuna kuna (lani 283.000 kuna), dok je polugodišnja neto dobit dosegla 17,9 milijuna kuna, izvijestio je u četvrtak predsjednik Uprave Lure Željko Perić. </p>
<p>Dodao je i da su u konsolidaciju poslovnih i financijskih rezultata po prvi put uključeni i rezultati Somboleda iz Sombora, koji je ove godine prešao u vlasništvo Lure. Lurini šestomjesečni prihodi od prodaje proizvoda i usluga dosegli su 944,2 milijuna kuna i šest posto su viši nego 2003. Dominantan udio u ukupnim poslovnim prihodima Lure (79 posto) ima Divizija mliječnih proizvoda, koja je zahvaljujući konsolidaciji Somboleda ostvarila porast od 6,7 posto, na ukupno 767,7 milijuna kuna. Divizija pića ima 9,7 posto udjela u poslovnim prihodima Lure i bilježi rast od 7,7 posto (na 94,2 milijuna kuna). Divizija keksa zbog reduciranja portfelja proizvoda (izbačeno ih je oko 50) očekivano bilježi pad prihoda od 7,5 posto, na 71,8 milijuna kuna. Prodaja na domaćem tržištu je povećana 1,2 posto, na 781,6 milijuna kuna, dok prihod s međunarodnih tržišta bilježi porast od čak 37,1 posto, na 162,6 milijuna kuna.</p>
<p>»Uz snažan prodor na tržište Srbije i Crne Gore značajan rast bilježi slovensko tržište, dok je prodaja u BiH smanjena zbog odgođenog provođenja sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH. Udjel prihoda s međunarodnih tržišta u prihodima od prodaje povećan je s prošlogodišnjih 13,3 na 17,2 posto«, istaknuo je Perić, te dodao da se planira da taj udjel dosegne između 20 i 25 posto, što je više od prosjeka mliječne industrije u svijetu koja izvozom ostvaruje samo 7-8 posto prihoda. Prema Perićevim riječima, u ovoj godini očekuje se nastavak rasta prihoda i profitabilnosti, završetak restrukturiranja, nastavak rada na projektu upravljanja troškovima, konsolidacija poslovanja te jačanje tržišnog položaja Lure.</p>
<p>Govoreći o planovima za širenje u regiji, Perić je podsjetio da su analizirali desetak tržišta, te odredili da su uz BiH prioritetna tržišta SCG i Slovenije. »Tržišta SCG i Slovenija prilično su različita - u Srbiji zbog velikog broja malih prodavaonica moramo imati i osnovne proizvode poput svježeg mlijeka, a slično je u i BiH gdje smo unatoč trenutnoj stagnaciji 'igrač broj jedan'. Akvizicijom Somboleda osigurali smo proizvodnu bazu u SCG, u sljedeće tri godine namjeravamo utrostručiti prihode, te moramo osigurati i dovoljne količine mlijeka za preradu. U Srbiji je sve najveće mljekare kupio investicijski fond Salford koji drži oko 60 posto tržišta. Takvi fondovi ostaju vlasnici najčešće tri do pet godina, pa se može očekivati da će se raspored snaga promijeniti«, kazao je Perić dodajući da je Lurin cilj da Somboled svoj sadašnji udjel na tržištu koji je ispod tri posto u sljedećih pet godina poveća na 12 do 15 posto i zauzme drugu poziciju na tržištu mliječnih proizvoda.</p>
<p>»U Sloveniji smo odustali od povezivanja s Ljubljanskim mlekarnama i strategiju prilagodili kroz partnerstvo s mljekarom Vipava. Počeli smo izvoziti i u Makedoniju, no to tržište je premalo za ozbiljniji ulazak. U drugoj fazi regionalizacije kompanije planiramo širenje na tržište Rumunjske, Bugarske i Mađarske. Pri ulasku na ta tržišta prednost ćemo dati strateškom partnerstvu. Dakle, ne akvizicijama, već transferu tehnologije«, zaključio je Perić.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Župan Kožić za prodaju PIK-a Vrbovec domaćim tvrtkama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uvjeren sam da domaće tvrtke poput Agrokora i Gavrilovića, koje su se i do sada javljale na javne pozive za prodaju PIK-a Vrbovec, ali i druge, imaju mogućnosti i financijske snage, kao i kvalitetne razvojne programa da mogu ostvariti svoje gospodarske interese, kao i one šire zajednice, kaže se u priopćenju župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića. »Svjedoci smo da se u kupnju i privatizacijske procese u Hrvatskoj uključuju različite tvrtke iza kojih stoji sumnjivi kapital i na kraju dovode do propasti kupljene tvrtke«, upozorava župan i poručuje da bi to za Vrbovec bila tragedija. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Cijena nafte ponovno iznad 45 dolara</p>
<p>LONDON/FRANKFURT</p>
<p> - Cijene sirove nafte u četvrtak su ponovno na rekordnim razinama pod utjecajem rasta nasilja u Iraku. Cijena barela nafte na newyorškom tržištu porasla je u četvrtak za 22 centa, na 45,02 dolara, što je svega dva centa ispod rekordnih razina zabilježenih ovoga tjedna. U Londonu je barel Brent nafte poskupio 43 centa, dosegnuvši nove rekordne razine od 42 USD.</p>
<p>Solidni tromjesečni poslovni rezultati nekoliko velikih europskih korporacija, poput Deutsche Telekoma i industrijskog diva ThyssenKruppa, podigli su cijene europskih dionica s najnižih ovogodišnjih razina. Do podneva je tako londonski FTSE indeks porastao 0,3 posto.</p>
<p>Deutsche Telekom ostvario je u drugom tromjesečju porast neto dobiti na 1,66 milijardi eura, dok je neto dobit u istom razdoblju lani iznosila 256 milijuna eura. </p>
<p>Prodaja je povećana šest posto, na 14,41 milijardu eura. T-Mobile, pružatelj usluga mobilne telefonije u vlasništvu DT-a, ostvario je u tom razdoblju skok operativne dobiti na 3,21 milijardu eura, s lanjskih 2,09 milijardi. Dionica DT-a porasla je u četvrtak gotovo tri posto. ThyssenKruppove dionice skočile su 4,1 posto, jer je udvostručio tromjesečnu dobit.</p>
<p>Njemački zračni prijevoznik Lufthansa ostvario je u prvoj polovici ove godine operativnu dobit od 33 milijuna eura. U istom lanjskom razdoblju Lufthansa je poslovala s operativnim gubitkom od 354 milijuna eura. Prihodi te kompanije porasli su devet posto, na rekordne 8,3 milijarde eura. Lufthansa i Air India potpisale su ugovor o dugoročnoj suradnji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Nagibni vlakovi povlače se na dodatna ispitivanja osovina </p>
<p>U Njemačkoj otkriveno napuknuće na osovini jednog od vlakova kakve je kupio HŽ i sva 192 povlače se radi pregleda/ HŽ će ispitivati jedan po jedan, a ostali će privremeno voziti bez uključivanja nagibne tehnike </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svih osam novih nagibnih vlakova, koji odnedavno prometuju na relaciji Zagreb – Split – Zagreb bit će poslano na dodatna ispitivanja i ultrazvučne preglede osovina, potvrdili su u četvrtak uvečer iz Hrvatskih željeznica. No, dodaju da će vlakovi nastaviti prometovati, a iz prometa će biti isključen samo onaj vlak, koji trenutno bude na ispitivanju. </p>
<p>Kako tvrde na HŽ-u, riječ je o mjeri opreza. Odluka da se novi vlakovi dodatno ispitaju posljedica je činjenice, da je prije dva dana na jednom od 192 nagibna vlaka VT-612 koji voze njemačkim prugama, a kakve je kupio i HŽ, prilikom redovitog pregleda primijećeno napuknuće jedne od osovina. Odlučeno je da se za svaki slučaj svi njemački vlakovi povuku iz prometna i pošalju na dodatna ispitivanja i ultrazvučne preglede svih osovina. </p>
<p>Predsjednik Uprave HŽ-a Tomislav Josip Mlinarić u četvrtak uvečer je ustvrdio da nema nikakvog razloga za paniku, da su hrvatski nagibni vlakovi za razliku od njemačkih posve novi, ispravni i još pod garancijom.</p>
<p>»Situacija s vlakovima u Njemačkoj nije ni izbliza slična našoj. Naši vlakovi su preuzeti kao potpuno ispravni, prošli su tehnički pregled i nisu imali nikakvih poteškoća u prometu. Uz to, do 15. rujna, do kada će nagibni vlakovi voziti (nakon čega se nastavlja rekonstrukcija ličke pruge) pojedini vlak neće prijeći ni 30.000 kilometara, dok je svaki od nagibnih vlakova njemačkih željeznica dosad prešao više od pola milijuna kilometara«, kazao je Mlinarić. </p>
<p>Dok se svi domaći nagibni vlakovi ne pregledaju, vozit će bez uključivanja nagibne tehnike, kako bi se rasteretile osovine, kažu u HŽ-u. Uz to, dodaju, odlučeno je da se od sada svi nagibni vlakovi podvrgavaju ultrazvučnom pregledu osovina na svakih prijeđenih 60.000 kilometara, a dosad su odlazili na takve preglede nakon što bi prešli 480.000. Pregled će se obavljati u TŽV Gredelj. Kako je najavio Mlinarić, u srijedu u Hrvatsku dolazi generalni direktor njemačkih željeznica. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Obiteljsku dramu izazvala kriva Inina benzinska postaja</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Djevojčica Jenny Uguzcan za kojom su u srijedu na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije tragali i članovi obitelji i policija, pronađena je u Senju, u noći na četvrtak. U razgovoru za Vjesnik koji ju je u četvrtak ujutro posjetio u obiteljskoj kući u Sovlju, nadomak Tribunja, rekla je da se osjeća dobro i da nakon razgovora jedva čeka otići na kupanje.</p>
<p>Svoje putovanje od Kölna do Vodica, Jenny će zasigurno još dugo pamtiti. Osim po uzbuđenju koje je osjećala prije puta jer je prvi put na ljetovanja išla sama, bez roditelja, djevojčica je do Vodica, umjesto uobičajenih 12 putovala 30 sati, od čega je čak 18 provela sjedeći na – klupi senjske rive. Za to su vrijeme njezina sestra i bližnji proživljavali dramu, no za sve je, pokazalo se, bila kriva Inina benzinska postaja.</p>
<p>»Dogovor je bio da će Jenny izaći iz autobusa u Vodicama, kod Inine benzinske postaje gdje ću je čekati oko 8 sati. No, nakon dugog čekanja, autobus se nije pojavio pa smo nazvali šibenski kolodvor da provjerimo je li možda prošao već prije. Odgovor je bio potvrdan pa smo odmah krenuli u Šibenik jer je Jenny imala kartu do tamo«, govori Jennyna starija sestra Ana. Kad je nisu našli u Šibeniku, sjeli su u automobil i krenuli do Splita, no Jenny nije bila ni tamo.</p>
<p>»Tad nas je već stvarno uhvatila panika. Zvali smo policiju, pa opet kolodvore, ali do vozača kojima je mama prije polaska napomenula da pripaze na Jenny, te im dala papirić s mjestom gdje ide i brojem telefona, nismo mogli doći. U kompaniji 'Tunung' objasnili su nam da vozači spavaju i da nam ne mogu dati njihov broj. Doznali smo samo kako se sjećaju da je djevojčica u Zadru još bila u autobusu«, opisuje Ana koja je sa suprugom cijeli dan provela tražeći sestru. Obišli su sva mjesta od Splita do Zadra, no sreća ih je uporno obilazila, a i podatak vozača o Zadru, bio je kriv.</p>
<p>Tada je, oko 22.30 sati, zazvoni Anin telefon. S druge strane bila je Jenny. »Samo me mirnim glasom pitala: Zar nećeš doći po mene? Ja sam na benzinskoj postaji«, govori nam Ana kroz smijeh. Kako su putovali noću, Jenny je spavala i u jednom je času, objašnjava, autobus stao.</p>
<p>»Svi su putnici izašli iz autobusa koji je stao uz Ininu postaju pa sam pomislila da je baš to mjesto gdje trebam čekati sestru«, objašnjava Jenny. Kako sestra nije stigla ni kad se razdanilo, sjedila je na klupi i – čekala. Budući da ne govori hrvatski, s ljudima koji su joj prilazili i vjerojatno nudili pomoć nije se mogla sporazumjeti, a bojala se, kaže, otići u poštu ili do govornice jer je mislila da će joj sestra doći baš kad ona ode pa da je neće pronaći.</p>
<p>Srećom, kad je Jenny oko tri ujutro stigla u Senj, iz autobusa je izašla i žena koju je na stanici čekao suprug. Nakon punih 18 sati, kad je on iznova prošao uz stanicu, ugledao je djevojčicu koja je još sjedila na istome mjestu. Prišao joj je, potom su otišli u policijsku stanicu, uslijedio je poziv, Ana je stigla i... Jenny se napokon može kupati.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatska ulazi u EU 2009. godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rumunjska i Bugarska tek trebaju ispuniti ključne kriterije za ulazak u Europsku uniju 2007., Hrvatska bi mogla postati punopravna članica 2009., a Srbija i Crna Gora 2015. godine. Rezultati su to istraživanja koje je među 37 uglednih europskih ekonomista i analitičara provela agencija Reuters.</p>
<p>Ljetno istraživanje je pokazalo kako Hrvatska ima teoretske izglede sustići Rumunjsku i Bugarsku 2007. ako bude dobro vodila pregovore o punopravnom članstvu. </p>
<p>No, kako će pregovore započeti tek sljedeće godine, kašnjenje od godine ili dvije u odnosu na te dvije zemlje je moguće, smatraju ekonomski analitičari.</p>
<p>Kada je pak riječ o Srbiji i Crnoj Gori, ekonomisti predviđaju da bi ta zemlja pregovore s EU-om mogla započeti 2008., a postati članica 2015. godine. U odnosu na istraživanje provedeno u svibnju riječ je o nazadovanju, jer su tada predviđanja za Srbiju i Crnu Goru bila nešto optimističnija - početak pregovora zamišljen je 2007., a članstvo 2012. godine. Europska unija neće započeti pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom dok se ne riješi status Kosova i dok vlasti ne pokažu da su učinile sve što je u njihovoj moći što se tiče suradnje s Haaškim sudom, stoji u istraživanju.</p>
<p>Bugarskoj se daje 75 posto izgleda da će do 2007. ispuniti sve potrebne kriterije, dok ga Rumunjska ima manje - 66 posto. Ipak, iako je ritam reformi u Rumunjskoj nešto sporiji, ekonomisti se slažu da obje zemlje imaju vremena ispuniti zadane rokove. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Država ukida cijepljenje svinja protiv svinjske kuge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Država će na godinu ukinuti cijepljenje svinja protiv svinjske kuge«, rekao je u četvrtak Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, na konferenciji za novinare. Dodao je da sada zbog cijepljenja svinja protiv svinjske kuge hrvatski proizvođači svinja ne mogu izvoziti svježe meso i polutrajne proizvode na tržište zemalja Europske unije. »No, i dvije godine nakon ukidanja ovog cijepljenja, koje se ne primjenjuje u EU, nećemo moći izvoziti te proizvode u Uniju«, kazao je ministar.</p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, ukidanje cijepljenja svinja protiv svinjske kuge, koje godišnje državu stoji 24 milijuna kuna, velik je rizik za uzgajivače svinja. Naime, kad obole od svinjske kuge, sve se oboljele životinje moraju eutanazirati. U Ministarstvu napominju da Hrvatska ne može biti zarobljenik svinjske kuge želi li usvojiti i primijeniti veterinarsku regulativu EU-a.</p>
<p>Ministar je na priobalju za vrijeme turističke sezone naredio i povećanju kontrolu prometa žive stoke i mesa, među ostalim i radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti namirnica, a kontrolu su provodili inspektori Ministarstva, Državnog inspektorata i MUP-a.</p>
<p>Čobanković kaže da je pri kontroli utvrđen niz nepravilnosti pa se mogu očekivati prekršajne i kaznene prijave te zatvaranje objekata zbog učestalog rada na crno i drugih nepravilnosti.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Branitelji iz Makarske: Uklonite srpsku travu s našeg spomenika</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Makarskog primorja u priopćenju koje je izdala u četvrtak tvrdi da je nedavno otkriven spomenik hrvatskom branitelju u Makarskoj okružen »zemljom i travom iz Banje Luke u Republici Srpskoj«.</p>
<p>Taj spomenik je prije nekoliko dana otkrila ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor.</p>
<p>U priopćenju se traži od gradskih vlasti, koje su postavile spomenik, da u roku 48 sati digne taj »sag zemlje i trave« oko spomen-obilježja. U protivnom će, kako se kaže u priopćenju, sami ukloniti »srpsku travu i zemlju«.</p>
<p> Predsjednik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Makarskog primorja Damir Zukić, potpisnik priopćenja i dopredsjednik županijske Hvidre, izjavio je za Hinu da je to točna informacija: da je »sag trave i zemlje«, koji se uobičajeno nanosi na zelene površine, dopremljen iz Republike Srpske, i to besplatno. </p>
<p>Također je rekao kako nastoje doznati točno ime banjolučke tvrtke koja je dostavila travnjak za uređenje spomen-obilježja.</p>
<p> »Odlučno zahtijevamo da se to odmah ukloni, a ako grad to ne učini, učinit ćemo mi. Već imamo u Osijeku čovjeka koji se bavi tim poslom i on će nam dostaviti travu za uređenje«, kazao je Zukić.</p>
<p>Gradonačelnik Ante Novak je na upit Hine da komentira taj događaj kazao: »Kakve to veze ima odakle je trava? Dobili smo na dar iz Bosne, ne znam točno tko je to darovao, ali mislim da je neki naš Hrvat iz Duvna ili Livna. Ja ne znam što sada treba udrugama da izmišljaju probleme i takve stvari iznose u javnost«, rekao je gradonačelnik.</p>
<p>Dodao je da braniteljskim udrugama neće zabraniti ako hoće zamijeniti taj travnati sag. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mečelj traži novog strateškog ulagača - ruski TKM</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sisačka željezara Mečelj u potrazi za spasom iz, prema njihovim riječima, bezizlazne situacije zbog nagomilanih troškova, u potrazi je za novim strateškim partnerom. Kako saznajemo, moskovska uprava Mečelja započela je već pregovore s ruskom tvrtkom TKM-om. Riječ je o ruskom metalurškom divu, drugom u svijetu, koji se isključivo bavi proizvodnjom cijevi, šavnih i bešavnih. Iako uprava Mečelja još uvijek razmišlja o povlačenju iz sisačke željezare, doznajemo da su predstavnici ruskog TKM-a u srijedu posjetili pogone u Sisku. Međutim, pristane li ruski metalurški div na ulazak u Željezaru, Mečelj se, sudeći prema njihovim izjavama, neće povući. No, još dodatan razlog za nepovlačenje iz Siska je i bankovno jamstvo koje su Rusi dali hrvatskoj vladi u iznosu od 1,6 milijuna eura. S toga, povuče li se Mečelj, Vlada će aktivirati to jamstvo te tako isplatiti radnicima plaće. Uz to, za petak je predviđen sastanak između predstavnika Željezarinih sindikata i sisačke uprave Mečelja. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Radnici odustali od blokade izlaza iz Željezare</p>
<p>Nema nikakvog razloga za paniku i nevjericu, tvrdi direktor hrvatskog predstavništva Mečelja Vladimir Peresunko</p>
<p>SISAK, 12, kolovoza</p>
<p> - Povjerenik Hrvatskog sindikata metalaca u Mečelj željezari Siniša Jurilj, priopćio je u četvrtak poslije podne da, prema svemu sudeći, radnici u petak ipak neće zatvoriti skladišta tvornice. »Dogovorili smo sastanak s generalnim direktorom Nasibullom Mukhatdinovim. Nakon što čujemo riječ Uprave, odlučit ćemo o sljedećim potezima sindikata«, rekao je Jurilj. </p>
<p>Nakon vijesti da je početkom tjedna počelo intenzivno pražnjenje skladišta sirovine i proizvoda Mečelj željezare, predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca Zdravko Burazor najavio je da će u petak radnici Mečelj željezare blokirati skladišta i izlaze iz tvornice. </p>
<p>Deseci željezničkih vagona koji su proteklih dana napuštali tvornički krug te izostanak informacija iz Uprave ove tvrtke, ponovo su uznemirili radnike, oba metalska sindikata i sisačku javnost. </p>
<p>Pojedini inženjeri, koji žele ostati neimenovani, rekli su nam da je održan samo kratki koordinacijski sastanak s generalnim direktorom Nasibullom Mukhtadinovim i njegovim suradnicima, na kojem je rečeno da do kraja tjedna staro željezo i cijevi sa skladišta moraju biti otpremljeni za Trst. Navodno, Mečelj traži strateškog partnera, no ne zna se je li za prodaju vlasništva, ulaganja ili plasman proizvoda.</p>
<p>Neizvjesnost je tim veća jer su zbog godišnjih odmora stali pregovori Uprave Mečelja s hrvatskom vladom. O pojedinostima razgovora nijedna strana ne daje informacije. Za sada se zna da je Mečelj izborio povoljniji položaj u dobavi i plaćanju energenata. Međutim, neizvjesno je što će biti sa zahtjevom za izmjenu kupoprodajnog ugovora. </p>
<p>Upravitelj Željezare Sisak u stečaju Darko Šket, podsjeća da o eventualnim izmjenama ugovora može odlučivati jedino skupština vjerovnika. On je protiv smanjenja broja radnika. </p>
<p> Dok je većina od oko 1650 radnika na kolektivnom godišnjem odmoru, u željezari boravi ruska ekipa stručnjaka koja Upravi pomaže u izradi programa restrukturiranja i razvoja. Program je tražila Vlada i o njemu, kao i o očitovanju Vlade, ovisi daljnja sudbina željezare. </p>
<p>»Nema nikakvog razloga za paniku i nevjericu. Ni nama ne pomažu dezinformacije, ali vjerujte da u ovom trenutku radimo sve ono što mislimo da je najbolje za poduzeće. Sljedeći tjedan planiramo održati sastanak sa sindikalnim predstavnicima da bismo im objasnili trenutačnu poslovnu situaciju«, rekao je Vjesniku u četvrtak u Sisku direktor hrvatskog predstavništva Mečelj Steel Groupe Vladimir Peresunko. Objasnio je samo da se prodaje staro željezo, kupljeno još od Željezare Sisak u stečaju, tvrtki CIOS, da bi se namaknuo novac za isplatu plaća, a izvozi se i 1600 tona cijevi talijanskom partneru.</p>
<p>»Sada je godišnji odmor, ništa se ne proizvodi. U petak, 13. kolovoza, isplatit ćemo plaću radnicima, a za to nam svaki mjesec treba oko osam milijuna kuna. Opterećuju nas nenaplaćena potraživanja. Samo nam, na primjer, zagrebački Strojopromet duguje 1,5 milijuna kuna«, rekao je Peresunko.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Crkva zasad bez komentara o nacrtu zakona o trgovini</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Informaciju da će novi zakon o trgovini propisati nedjelju kao neradni dan, ali da će neke trgovine ipak moći raditi, čelnici crkvenih institucija koje su svojedobno podržale inicijativu za zabranu rada trgovina nedjeljom, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Božo Vuleta i pročelnik Centra za socijalni nauk Crkve mr. Gordan Črpić, u četvrtak nisu željeli komentirati. Fra Božo Vuleta zato što nije upoznat s nacrtom novog zakona, a mr. Črpić jer taj nacrt Vlada još nije formalno usvojila i predložila. </p>
<p>Nacrt novog zakona o trgovini još nije prošao Vladinu proceduru te time ne predstavlja službeni prijedlog Vlade. Međutim, prema njemu je evidentno da se pokušao postići kompromis između zahtjeva Crkve, interesa trgovačke djelatnosti i potreba građana. Naime, peticija koju je pokrenuo Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatski Caritas tražila je da rad trgovina nedjeljom bude dopušten samo u turističkim mjestima za vrijeme sezone, na vrlo važnim punktovima, te trgovinama prehranom prema koncesiji dodijeljenoj na javnom natječaju.</p>
<p>Stoga se u novom nacrtu detaljno razrađuju tri kategorije trgovinskih usluga. Nedjeljom ne bi mogli raditi prodavaonice i drugi oblici trgovine na malo, skladišta i drugi oblici trgovine na veliko u kojima se prodaje roba za gotovinu. Mogle bi, pak, raditi specijalizirane prodavaonice tiska i pekarskih proizvoda, mali obiteljski dućani, kiosci, prodavaonice u benzinskim postajama, trgovine na graničnim prijelazima, kolodvorima te zrakoplovnim i pomorskim lukama, u ugostiteljskim objektima, bolnicama, vojarnama, domovima...Veliki supermarketi bi mogli raditi jednu nedjelju u mjesecu. </p>
<p>»Svi prijedlozi zakona o regulaciji rada trgovina nedjeljom, koji će Getro tretirati na jednak način kao i ostale trgovačke kuće istog profila, za nas će biti prihvatljivi«, rekli su nam u Getrou. </p>
<p>G. P./M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Čobanković: Dosad otkupljeno 600 tisuća tona pšenice </p>
<p>Za dosad otkupljenu pšenicu isplaćeno je, bez obračuna PDV-a, 311,1 milijun kuna. To znači, kaže Čobankovć, da je za kilogram pšenice prosječno plaćeno i više od najavljene kune, odnosno 1,03 kune / Eventualni će se viškovi prodavati tek kada na svjetskom tržištu poraste cijena pšenice / Prošlo je vrijeme u kojem je Hrvatska izvozila pšenicu kada je imala najnižu cijenu na tržištima, a uvozila kada je bila najskuplja / Vlada bi mogla subvencionirati višu cijenu plave nafte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ovogodišnji urod pšenice u Hrvatskoj je, unatoč lošem vremenu, iznad prosječne kvalitete. Od ukupno procijenjenoga godišnjeg uroda od 850 tisuća tona pšenice dosad je otkupljeno 600 tisuća tona ili 70,5 posto, rekao je Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na konferenciji za novinare u četvrtak.</p>
<p>Dodao je da je od toga Ravnateljstvo za robne zalihe već otkupilo 302 tisuće tona, a do kraja tjedna, do kada traje otkup, otkupit će ukupno 320 tisuća tona ovogodišnje pšenice. Uz to, mlinari su otkupili 280 tisuća tona pšenice, od čega oko 70 posto za svoje potrebe. </p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, za dosad otkupljenu pšenicu isplaćeno je, bez obračuna PDV-a, 311,1 milijun kuna. To znači, ističe ministar, da je za kilogram pšenice prosječno plaćeno i više od najavljene kune, odnosno 1,03 kune. To je, kaže, za 20 posto viša otkupna cijena nego u zemljama u našem okruženju. S PDV-om, pak, za tu će količinu pšenice biti ukupno isplaćeno 380 milijuna kuna.</p>
<p>U Ministarstvu ističu da je s time dosad, bez ekscesa, ukupno otkupljeno, spremljeno i plaćeno oko 600 tisuća tona pšenice odnosno 70,5 posto ovogodišnjeg procijenjenog uroda.</p>
<p>Posebno ističe dinamiku isplate za pšenicu u roku tjedan dana od sklapanja ugovora, što je brže od prije predviđanih 15 dana. Pritom navodi i da su gotovo sve tvrtke već u cijelosti isplatile seljacima otkupljenu pšenicu. Riječ je o Agrokoru, Čakovečkim mlinovima, PIK Vinkovcima, Đakovštini, Zea i Mlinaru dok će Podravka, koja je otkupila 22 tisuće tona pšenicu platiti do kraja kolovoza.</p>
<p>Na upit o prodaji viškova pšenice, s obzirom na to da su procijenjene godišnje hrvatske potrebe oko 650 tisuća tona, Čobanković je kazao da u strateškim zalihama mora biti 50 tisuća tona, a za prodaju nema potrebe za žurbom. Eventualni će se viškovi prodavati tek kada na svjetskom tržištu poraste cijena pšenice, a što očekuje jer su, kako kaže, trenutačne zalihe najmanje u posljednjih 50 godina.</p>
<p>Osim toga, kaže, prošlo je vrijeme u kojem je Hrvatska izvozila pšenicu kada je imala najnižu cijenu na tržištima, a uvozila kada je bila najskuplja. </p>
<p>Što se tiče nezadovoljstva ribara, seljaka i sindikata zbog poskupljenja plave nafte, Vlada bi mogla, kaže on, subvencionirati višu cijenu plave nafte od tri kune po litri. Riječ je o deset milijuna kuna godišnje. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Tražimo ukidanje prohibicije u Hrvatskoj </p>
<p>Položaj umirovljenika neće se poboljšati jer je nemoguće vratiti dug umirovljenicima i uskladiti mirovine s 50 posto prosječne plaće / Bijeg generala Gotovine mogao se spriječiti. Očito je da su ljudi iz POA-e pomagali Gotovinu, ali da je u tome sudjelovala i Račanova vlada, teška je kleveta</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - »Istarski demokratski sabor 18. kolovoza će u saborsku proceduru uputiti izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji stupa na snagu 20. kolovoza. Tim izmjenama tražimo ukidanje prohibicije u Hrvatskoj«, kazao je potpredsjednik IDS-a Damir Kajin u četvrtak na konferenciji za novinare u Rijeci. Dodao je kako IDS smatra da treba dopustiti 0,5 promila alkohola u krvi, jer statistike govore kako alkohol nije najvažniji uzročnik prometnih nesreća. Kada je riječ o kaznama za alkoholizirane vozače, IDS predlaže njihovo smanjenje. Tako bi prema njihovu prijedlogu vozač u čijoj se krvi pronađe 0,5 promila alkohola platio kaznu od 500 kuna, za 1,5 promila 1500 kuna, a za svaki promil više po stotinu kuna. </p>
<p>Govoreći o povratu duga umirovljenicima Kajin je kazao da IDS i dalje inzistira na svojem prijedlogu po kojem se dug može vratiti samo putem obveznica i to kroz najmanje pet godina, jer bi sve ostalo državu dovelo do bankrota. Ovotjedne susrete čelnika HDZ-a i HSU-a stoga u IDS tumače kao »spašavanje« koalicije, a ne rješavanje statusa umirovljenika. Jedna od mogućnosti povrata duga, dodao je Kajin, mogla bi biti prodaja javnih poduzeća poput HT-a, Ine, HEP-a, Croatia osiguranja, Poštanske banke,... ali te se tvrtke ubrajaju u »malobrojno preostalo obiteljsko srebro« čijoj se prodaji protivi većina građana. </p>
<p>»Položaj umirovljenika neće se poboljšati, ali ne stoga što to netko u Vladi ili HSU-u ne bi htio, nego zato što je nemoguće vratiti dug umirovljenicima i uskladiti mirovine s 50 posto prosječne plaće«, rekao je Kajin, ocijenivši da će iduća godina biti još teža od ove zbog vanjske zaduženosti. »Bijeg generala Gotovine mogao se spriječiti. Znalo se da Gotovinu 1990. i 1991. godine teretilo za trgovinu narkoticima, a u posljednjem izvješću POA-e prvi put ga netko tereti i za razdoblje nakon tih godina. Stoga je moguće kako je to izvješće udarac aktualne Vlade na mit generala, s namjerom da ga se izruči Haaškom sudu, a ako se pritom može udariti i na bivšeg premijera, onda još bolje«, naglasio je Kajin, dodavši da se iz tog izvješća vidi nered u hrvatskoj obavještajnoj zajednici.</p>
<p> »Očito je da su ljudi iz POA-e pomagali Gotovinu, ali da je u tome sudjelovala i Račanova vlada, teška je kleveta«, naglasio je Kajin, upozorivši kako je moguće da je upravo zbog tih aktivnosti POA-e Gotovina pobjegao dva mjeseca prije haaške optužnice.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040813].
|
