NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040513].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 216987 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.05.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Od uspješnog šibenskog državnog odvjetnika do poljuljanog ravnatelja Uskoka</p>
<p>Žganjer je jedan od prvih državnih odvjetnika koji je otvarao istrage o tamnim stranama Domovinskog rata / Instinkt političkog preživljavanja nije mu pomogao u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Ravnatelj Uskoka Željko Žganjer pod velikim je pritiskom zbog neuvjerljivog dojma što ga je ostavila istraga o mitu u kojoj su osumnjičeni Darinko Bago, predsjednik Uprave »Končara«, i njegov šogor Mate Granić, dugogodišnji ministar vanjskih poslova.</p>
<p>Manje protivnika Žganjer je imao na početku istrage o umiješanosti kontroverznog poduzetnika Hrvoja Petrača u otmicu sina svog prijatelja umirovljenoga generala Vladimira Zagorca. Iako je i u istrazi o otmici bilo curenja informacija, što se Žganjeru uzima za krimen i u ovoj o mitu, znatna razlika u naravi kaznenog djela te imidž osumnjičenih, čini se da bitno utječu na drukčiju percepciju i potporu javnosti u odnosu na prvi i drugi slučaj.</p>
<p>Otmica je zgrozila sve, bez obzira kakav stav općenito imali prema osumnjičenom Petraču. </p>
<p>Mito je kazneno djelo sa znatno manjom predviđenom kaznom, a iako je rašireno uvjerenje da je riječ o zloćudnoj pojavi u našem društvu, upravo zbog posvemašnje inficiranosti dobrog dijela građana, malo je tko spreman dati podršku ravnatelju Uskoka koji u takvim slučajevima ostavlja dojam da traljavo radi svoj posao.</p>
<p>U državno-odvjetničkom usponu Žganjer je u teškim ratno-političkim okolnostima vješto iskorištavao poznavanje raznih društvenih odnosa u zajednici koju je zastupao.</p>
<p>Do premještaja u Zagreb na mjesto ravnatelja Uskoka prije dvije godine gradio je karijeru u Šibeniku.</p>
<p>Početkom devedesetih bio je zamjenik vojnog državnog odvjetnika za područje današnje Šibensko-kninske županije. Zatim je prešao u općinsko šibensko državno odvjetništvo, da bi »Oluju« dočekao kao županijski državni odvjetnik.</p>
<p>Sve do 1999. nije bio poznat široj javnosti. Počekom te godine mediji su započeli s publiciranjem tzv. šibenske afere: nagovaranja na ubojstvo bivšeg načelnika PU Šibenik Nikole Vukušića, lažno bombardiranje grada, zlostavljanje ratnih zarobljenika u vojnom pritvoru Kuline, kršenje Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima nakon akcije »Miljevci«.</p>
<p>Žganjer je kao šibenski državni odvjetnik, na čijem su se području odgovornosti zbili navedeni događaji, promptno reagirao otvarajući istrage. Čak je i potpisanog novinara osobno nazvao tražeći da mu dostavi video-kasetu o zlostavljanjima ratnih zarobljenika nakon akcije »Miljevci«.</p>
<p>Njegovi postupci natjerali su tada i njegova šefa u Zagrebu Berislava Živkovića da prvi put otvori i službenu istragu o ratnim zbivanjima u Gospiću. Istina, Živkovićeva istraga nije polučila neke efekte i, koliko je poznato, dok je on bio na čelu Državnog odvjetništva (veljača 2002.) to tijelo nije obavilo nijedan obavijesni razgovor u vezi s kasnije u Rijeci procesuiranim ratnim zločinima u Gospiću 1991.</p>
<p>Žganjer je napredovao znatno bolje. Pozivao je na razgovore, tražio dokumentaciju od MORH-a. Nadzirao postupke Državnog odvjetništva u procesuiranju u slučaju ubojstva dvoje staraca u selu Prukljan nakon »Oluje«.</p>
<p>Nakon ubojstva Milana Levara naložio je policiji da pruži zaštitu svjedoku u većini spomenutih slučajeva, a i kasnijem ključnom svjedo ku u procesu Lora Mariju Barišiću.</p>
<p>No, do njegova odlaska u Zagreb na funkciju v.d. ravnatelja Uskoka ti postupci ili nisu dovršeni, ili se odustalo od istrage, ili su kaznene prijave pale na sudu.</p>
<p>Iznimka je suđenje za nagovaranje na ubojstvo bivšeg šefa policije Nikole Vukušića koje još traje na Županijskom sudu u Šibeniku i gdje je Žganjer osobno skupio sve teoretski zamislive dokaze. Njegova karijera slična je onoj Mladena Bajića, glavnog državnog odvjetnika, koji je nadležan za to hoće li Žganjer ostati ravnatelj Uskoka nakon slučaja Mate Granića i »Končara«.</p>
<p>Bajić se isto tako u javnosti pokazao kao splitski državni odvjetnik koji je pazio da u javnosti ostavi dojam kako je hrabar upustiti se u procesuiranje tamnih strana rata, ali ni slučajevi koje je vodio u Splitu nisu realizirani osuđujućim presudama. </p>
<p>Čini se da Žganjer nije uspio pohvatati konce u Zagrebu, gdje su politički i drugi odnosi znatno složeniji od onih u Šibeniku, gdje je osobno poznavao skoro sve aktere pravosudnih priča: od policije i novinara, preko osumnjičenih, oštećenih, do svjedoka tužiteljstva i, na koncu, suda. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Škare Ožbolt: Bila sam laka lovina za podvale</p>
<p>Cijeli je slučaj s Bagom i Granićem otišao predaleko, oteo se kontroli, a to je stvorilo dojam da je »zakuhana« priča o Bagi, odnosno o Graniću, idealna prilika da se, kad se već njih vuče na dno, pokupi i ministrica, onako usput / Povukla sam nekoliko ministarskih poteza koji mnogima smetaju - digla prašinu zbog toga tko i zašto privatno zarađuje na distribuciji državnih podataka o vlasništvu nekretnina, otvorila sam rat protiv zastara... / To je kratki popis mogućih »razloga« zbog kojih mi se pokušava imputirati da sam dr. Graniću ja smjestila aferu, tri pritvorenička dana i na kraju bolest, kaže Vesna Škare Ožbolt</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – »Ocjena koja se provlači u javnosti, da sam ja sudjelovala u namještanju afere dr. Mati Graniću, ružan je pokušaj diskreditiranja mene i kao ministrice pravosuđa i kao predsjednice Demokratskog centra, stranke čiji je dr. Granić počasni predsjednik«, rekla je u srijedu Vjesniku Vesna Škare Ožbolt.</p>
<p>• Kako je uopće došlo do toga da vas se povezuje s korupcionaškom aferom?</p>
<p>– Cijeli je slučaj otišao predaleko, a od početka se oteo bilo kakvoj kontroli. To je stvorilo dojam da je »zakuhana« priča o Bagi, odnosno o dr. Graniću, idealna prilika da se, kad se već njih vuče na dno, pokupi i ministrica. Onako, usput.</p>
<p>• Samo nagađate ili imate neku opravdanu sumnju da vas se sa zlom političkom namjerom u sve to uvuklo?</p>
<p>– Pa meni je rečeno da sam se mlako postavila u obrani dr. Granića. Kao, zašto nisam otvoreno stala u njegovu obranu, zašto nisam kao i neki drugi napala pravosudne institucije i »očitala im bukvicu« na isti način na koji su to učinili Granićevi odvjetnici, mnogi novinari, pa i mnogi potpuno neovlašteni da u tim raspravama sudjeluju. Kad je već ta nesretna rasprava o slučaju povedena.</p>
<p>• Kad kažete da je stvar izmakla kontroli, na što mislite?</p>
<p>– Mislim na činjenicu da je postupak u tom slučaju još u fazi predistrage, a ravnatelja Uskoka se poziva da podnese ostavku. Plješće se istražnom sucu koji je odbio zahtjev Uskoka, kao, to je dokaz pravne države. Tako će proći i Izvanraspravno vijeće Županijskog suda, bez obzira na odluku. Izgubljena kontrola je i u tome što su nevinima Bago i Granić proglašeni bez suda, čak i bez postupka u predistrazi koji će završiti na Vrhovnom sudu. I sad zamislite da se ministrica pravosuđa u sve to upustila. Na što bi to sličilo?</p>
<p>Znam, bila sam za takve podvale laka lovina, jer sam istodobno i stranačka čelnica stranke kojoj pripada i dr. Granić. Što god da sam rekla ili učinila i s te pozicije, pročitalo bi se u javnosti kako kome odgovara. I ponovo bi ministrica bila u istoj igri.</p>
<p>• Što bi za vas, kao ministricu, bio razlog da ste na ovakav način uvučeni u cijeli slučaj?</p>
<p>– Mogu reći samo to da me se uporno pokušava natjerati da govorim i radim suprotno svojoj prirodi. I na to ne pristajem. Drugo, povukla sam nekoliko ministarskih poteza koji mnogima smetaju. Nitko ozbiljan poteze u organizaciji sudova i upravnoj kontroli rada sudaca neće nazvati drukčije do pokušajem da se iz svojih zakutaka na čistac istjeraju neradni i neuki suci. A molim vas, tko bi na to dragovoljno pristao!</p>
<p>Povukla sam i potez prema gruntovnicama i digla prašinu zbog toga tko i zašto privatno zarađuje na distribuciji državnih podataka o vlasništvu nekretnina. Je li to moglo proći bez otpora? Nadalje, otvorila sam rat protiv zastara i time pokazala da sam se spremna upustiti u rat sa svim strankama, odvjetnicima, sucima i tužiteljima koji koriste zakonske norme da bi izigravali te iste zakone i za sebe pribavljali korist od dugotrajnih i nikad završenih sporova.</p>
<p>Sve je to samo kratki popis mogućih »razloga« zbog kojih mi se pokušava imputirati da sam dr. Graniću ja smjestila aferu, tri pritvorenička dana i na kraju bolest. Jer, ministrica koja »tako radi« ne može imati autoritet za spomenute i nespomenute bitke u sklopu reforme pravosuđa.</p>
<p>Afera će izazvati i stranačke štete, ali što mogu</p>
<p>• Zbog afere gubi i stranka, Demokratski centar.</p>
<p>– Tu se ništa ne može učiniti. Dr. Granić, iako počasni predsjednik stranke, s vodstvom i strankom u cjelini nije kontaktirao posljednjih pet mjeseci. Ali, u cijelom je slučaju predstavljan kao počasni predsjednik DC-a, dakle kao netko tko simbolizira tu stranku. </p>
<p>Naravno, afera će izazvati i stranačke štete. Meni je zbog toga žao, ali što mogu. Međutim, mogu ustvrditi da bih bila lošom predsjednicom DC-a da sam, »namještajući« Graniću, »namjestila« i stranci koju vodim.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ni Sunčanom Hvaru niti Vladi ne treba novi skandal</p>
<p>Nije točno da se opet protivimo privatizaciji, jer u ovome slučaju i nije riječ o privatizaciji / Vlada se odlučila za novi model javno-privatnog partnerstva, koji i u HSS-u smatramo jednim od najprihvatljivijih, ali tražimo da se taj model uskladi sa zakonima, da svi poslovi u okviru javno-privatnoga partnerstva budu razvidni i svima dostupni, a ne da netko ima privilegije / Posebno smeta brzina obavljena posla između Banskih dvora i fonda Quaestus, kaže Markov</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Iznenadna odluka Sanaderove vlade da prihvati ponudu fonda Quaestus za javno-privatno partnerstvo u Sunčanom Hvaru, dočekana je u dijelu opozicije na nož. Najgrlatiji su u osporavanju toga Vladina poteza – kojim država zadržava vlasništvo nad hvarskom tvrtkom, dok Quaestus dobiva upravljačka prava na pet godina – Đapićevi pravaši i Tomčićevi »seljaci«.</p>
<p>U HSP-u tvrde da je riječ o izravnoj pogodbi Vlade i fonda Quaestus u kojem je jedan od trojice direktora bivši ministar financija Borislav Škegro, što im »smrdi« na Sanaderovo pogodovanje baš tome fondu. Pravaše se nije previše dojmila tvrdnja Banskih dvora da će ponuđenim modelom hrvatske tvrtke – a u fondu Quaestus su Lura, Tankerska plovidba, Našice cement, Agrokor i Privredna banka Zagreb – uložiti u sljedeće tri godine u Sunčani Hvar 180 milijuna kuna, zaposliti stotine novih radnika, podići hotelski standard, sagraditi dodatne sadržaje...</p>
<p>U Tomčićevoj se stranci, istina, zasad ne žele izravno očitovati o tome je li riječ o pogodovanju HDZ-ove vlade fondu što ga vodi HDZ-ovac Škegro. Iz onoga što nam je u utorak rekao član Predsjedništva HSS-a i saborski zastupnik Ante Markov, međutim, može se naslutiti da i »seljacima« u tome poslu »nešto smrdi«, pa zato i traže da Vlada povuče svoju odluku o partnerstvu s fondom Quaestus.</p>
<p>Vrijedi podsjetiti na to da je HSS u prošlome mandatu žestoko reagirao i na odluku Račanove vlade o privatizaciji Sunčanog Hvara i prodaji slovenskim Termama Čatež. Nakon burne svađe između vladajućih SDP-a i HSS-a, koja je prijetila i raspadom koalicije, izbio je i velik skandal zbog poništenja natječaja o prodaji hvarske tvrtke Slovencima. Upitali smo stoga Markova zašto se HSS opet protivi privatizaciji Sunčanog Hvara.</p>
<p>»Nije točno da se opet protivimo privatizaciji, jer u ovome slučaju i nije riječ o privatizaciji. Sanaderova se vlada odlučila za novi model javno-privatnog partnerstva, koji i u HSS smatramo jednim od najprihvatljivijih i koji smo ranije zagovarali. Tražimo, međutim, da se taj model uskladi sa zakonima, da svi poslovi u okviru javno-privatnoga partnerstva budu razvidni i svima dostupni, a ne da netko ima privilegije«, kaže Markov.</p>
<p>Posebno mu smeta brzina obavljena posla između Banskih dvora i fonda Quaestus, o kojem »nemamo nikakvih informacija – ne znamo detalje ugovora između hrvatske vlade i toga fonda, ne znamo ni koji su bili uvjeti u Vladinu javnom pozivu privatnome sektoru, ne znamo što je na koncu, zapravo, ponuđeno i odlučeno«. </p>
<p>HSS stoga inzistira na javnome natječaju »jer nikome nije potreban skandal, ni državi ni Sunčanom Hvaru«, kaže Markov, koji se nada da će ubrzo i saborski Odbor za turizam raspravljati o svemu.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Za ugled Uskoka (pre)malo je presuda za davanje mita</p>
<p>Dosad su se sudovi bavili usamljenim slučajevima, od kojih je tek desetak završilo presudom, što više nego dovoljno govori koliko je teško dokazati korupciju/ Obično nastradaju sitniji primatelji mita, o čemu govori nekoliko procesa/ Različita novinska istraživanja potvrđuju da je podmićivanje najraširenije u zdravstvu, državnoj administraciji, policiji, carini i inspekcijskim službama. </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Korupcija cvate u gospodarstvu, politici, školstvu, zdravstvu, upravi, pravosuđu, policiji... Dovoljno je prisjetiti se bombonijera i odebljih plavih kuverti.</p>
<p>Upravo se mito i korupcija smatraju najvećom prijetnjom pravnoj državi, uz organizirani kriminal, pogotovo jer se korupcija i organizirani kriminal međusobno potiču i pothranjuju. Dosad nije bilo značajnijih uspjeha u suzbijanju korupcije, o čemu govori i posljednji debakl u Uskokovoj režiji, koji je »nabrzinu« osumnjičio nekadašnjeg ministra vanjskih poslova i bivšeg predsjednika DC-a Matu Granića i predsjednika Uprave »Končara« Darinka Bagu za primanje mita. Granić i Bago su nakon 48-satnog zadržavanja u pritvoru pušteni na slobodu zbog nedostatka dokaza.</p>
<p>Iako se zna da korupcije ima, što dodatno potvrđuju i podaci Interpola, prema kojima čak 86 posto Hrvata daje ili prima mito, za njezino dokazivanje potrebno je imati relevantne dokaze, za što je najprije potrebno stabilizirati pravosuđe, kako se neutemeljeni spektakli poput ovog ne bi ponavljali.</p>
<p>Dosad su se sudovi bavili usamljenim slučajevima, od kojih je tek desetak završilo presudom, što više nego dovoljno govori koliko je teško dokazati korupciju.</p>
<p>Među tim usamljenim slučajevima možda je najviše odjeknuo slučaj karlovačkog istražnog suca Jurja Boljkovca, koji je zbog primanja mita od 15.000 eura kažnjen s tri i pol godine zatvora i zaštitnom mjerom zabrane obavljanja sudačke dužnosti u trajanju pet godina. Sudac zagrebačkog Županijskog suda Dražen Tripalo u objašnjenju presude je rekao da je »primanje mita jedno od najopasnijih kaznenih djela koje razara tkivo pravnog sustava svake države«.</p>
<p>Obično nastradaju sitniji primatelji mita, o čemu govori nekoliko procesa. O stanju opće korupcije slikovito govori i presuda prometnom policajcu PU osječko-baranjske Josipu Krčmaru, koji je osuđen zbog primanja mita od 450 kuna. Krčmar je, naime, zaustavio vozača koji je prekoračio dopuštenu brzinu vožnje te je za nepisanje kazne zatražio »dodatni impuls«. Nakon što je potplatio korumpiranog policajaca, vozač je kasnije sve prijavio policiji koja je podnijela kaznenu prijavu kojom se pozabavio Uskok.</p>
<p>Na nedavnom seminaru o korupciji, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Josip Kregar je izjavio da su mediji najjače oružje u suzbijanju korupcije, u rasvjetljavanju činjenica i prezentiranju građanske hrabrosti. U otkrivanju korupcije nužna je suradnja medija i policije, jer im je cilj isti. Mediji, pak, upozoravaju da će efikasnost rada biti veća ako bude veća i politička odlučnost, te zahtijevaju transparentnije političko odlučivanje.</p>
<p>Profesor Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu na istom je seminaru upozorio kako je kazneno pravo samo jedan od instrumenata kojim se društvo štiti od korupcije.</p>
<p>»Kazneno pravo je ultimativno, represivno sredstvo države i stavlja se u pogon, kada svi ostali instrumenti socijalne kontrole zakažu. No, određene ciljeve moguće je postići i preventivnim djelovanjem«, izjavio je tom prigodom Derenčinović.</p>
<p>Ništa novo, rekli bi građani Hrvatske već naviknuti gurati plave kuverte u džepove »spasitelja« koji mogu riješiti njihove probleme. Primjera je bezbroj. Donedavno se za prijevremenu mirovinu trebalo samo raspitati u Mirovinskom fondu Splitsko-dalmatinske županije, gdje je cijela garnitura činovnika završila u pritvoru zbog primanja mita. </p>
<p>Slično je i sa zdravstvom, o čemu zorno svjedoče bolesnici koji točno znaju koliko stoji krevet u nekom od kliničkih centara.</p>
<p>No, nisu samo stari i bolesni na udaru sveprisutnog lopovluka. Zanimljivo je da i studenti plaćaju ceh. Zagrebački Pravni fakultet poznat je kao »oaza« kupnje ispita. Nedavno je »dežurni krivac« bio profesor Josip Metelko koji je, navodno, prolaz na ispitu uvjetovao kupnjom novog izdanja svoje knjige. Javna je tajna da kupnja ispita slično funkcionira i na ostalim fakultetima.</p>
<p>Na kraju se postavlja pitanje kada će se otkriti sve velike afere i poslovi dobiveni po sistemu »deset posto meni u džep, a za ostatak ćemo se dogovoriti«. Službena statistika o raširenosti mita i korupcije u Hrvatskoj ne postoji, ali različita novinska istraživanja potvrđuju da je podmićivanje najraširenije u zdravstvu, državnoj administraciji, policiji, carini i inspekcijskim službama.</p>
<p>Najnovija istraživanja pokazuju samo da je dodatno uzdrmano povjerenje građana u pravnu državu. Povratak vjere u takvu državu moguć je jedino temeljitim preokretom u pravosuđu, znači i ustrojem drukčijeg Uskoka koji bi se trebao efikasnije boriti protiv sveprisutne korupcije u društvu. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Mit o Legiji vratit će se poput bumeranga </p>
<p>Jedan mali kriminalac nikad ne bi postao to što jest da ga nije proizvela službena Miloševićeva Srbija. One koji su zaboravili ili se prave da ne znaju, treba podsjetiti da Milorad Luković i njemu slični ne bi ni postojali da se krajem osamdesetih prošlog stoljeća nije preklopila ideja o velikoj Srbiji i jugoslavenskoj državi u kojoj bi živjeli svi Srbi. Nije samo Milošević otac tog scenarija. U njegova jedra tih je godina punim plućima puhala srpska kulturna elita na čijem su se čelu nalazili Dobrica Ćosić, Antonije Isaković, Mihajlo Marković, Svetozar Stojanović, Ljubomir Tadić i Matija Bećković</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Dva policajca koja su dežurala pred kućom najtraženijeg srpskog bjegunca zaprepašteno su se pogledala kada im je iz mraka iznenada prišao snažan muškarac s bradom dugom gotovo do pupka, a kosom do pojasa. Glasom kao da je pijan obratio im se: »Dobra večer. Ja sam Milorad Luković Legija. Predajem vam se«. Policajci su se na tren paralizirali, a onda okrenuli i pobjegli! Luković je potom mobitelom nazvao nekoliko brojeva, mirno čekajući da se netko napokon usudi doći po njega.</p>
<p>U gradskom zatvoru gotovo da su ga dočekali s pogačom i solju, izražavajući nadu da će mu se suvremeni dio zatvora svidjeti i olakšati uzničke dane. Legija je samo šutio i odmjeravao situaciju. On zna zašto šuti: kada uskoro progovori, Srbija će biti nalik na zgradu s koje padaju žbuka i cigla. Sam je predložio da ga odmah ošišaju i obriju, što je posljednji put učinio prije 14 mjeseci. Ništa nije govorio, niti kada se ispod škara pojavio njegov svima dobro poznati lik koji su nazočni dočekali sa simpatijama, diveći se usput njegovu tijelu prekrivenom tetovažama kroz koje se mogao pratiti i njegov životopis.</p>
<p>Sada je očito da se nije skrivao u inozemstvu, pogotovo ne s hrvatskim lažnim osobnim ispravama ili se čak družio s Antom Gotovinom. Sve te priče lansirane su namjerno iz srpskih obavještajno-sigurnosnih krugova jer je taj legionar, preko roditelja porijeklom s Korduna (nekad se prezivao Ulemek), više od godine bio zapravo u kućnom pritvoru usred Beograda i uživao kompletnu protuobavještajnu potporu dijelova civilnih i vojnih struktura koje funkcioniraju po načelu »države u državi«.</p>
<p>Legija se predao u za njega povoljnom trenutku: Haag ga ne traži, Miloševićevi socijalisti podržavaju manjinsku vladu Vojislava Koštunice, koja na bivšu vlast gleda gore nego na ratne zločince, a suđenje sudionicima ubojstva Zorana Đinđića ide u smjeru povoljnom za optuženike. Tabloidni srpski tisak i poluslužbeni stavovi stvorili su od Legije mit koji će se poput bumeranga (koji reže prste) vratiti svima koji se skrivaju u pozadini.</p>
<p>Jedan mali kriminalac nikad ne bi postao to što jest da ga nije proizvela službena Miloševićeva Srbija. One koji su zaboravili ili se prave da ne znaju, treba podsjetiti da Milorad Luković i njemu slični ne bi ni postojali da se krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća nije preklopila ideja o velikoj Srbiji i jugoslavenskoj državi u kojoj bi živjeli svi Srbi. Nije samo Milošević otac tog scenarija. U njegova jedra tih je godina punim plućima puhala srpska kulturna elita na čijem su se čelu nalazili Dobrica Ćosić, Antonije Isaković, Mihajlo Marković, Svetozar Stojanović, Ljubomir Tadić i Matija Bećković.</p>
<p>Jedinstvenu srpsku državu oni su nazivali Demokratskom Jugoslavenskom Federacijom (neslužbeno i Srpskom Jugoslavijom) s obvezatnim srpskim autonomnim oblastima u Hrvatskoj i BiH. U toj državi srpski narod trebao je ostvariti političku, kulturnu i duhovnu integraciju, a u njoj bi mogli živjeti i drugi narodi ako žele. A ako ne žele i odluče se za samostalnost, onda treba napustiti mirnodopsko »preuređenje« Jugoslavije te, ako zatreba i ratom promijeniti granice i preseliti stanovništvo kako bi se zadovoljila »povijesna i etnička prava srpskog naroda«.</p>
<p>Za tako nešto Milošević je trebao beskrupulozne ljude. Mlitava i neodlučna JNA nije bila dovoljna. U pomoć su zato pozvane paravojne formacije (od šešeljevaca do četnikolikih mitingaša koji su rušili »nesrpska« rukovodstva od 1987.-1989. godine). No, najidealniji »čistači« bili su pripadnici Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana gdje je mišićavi istetovirani legionar Milorad Luković od početka figurirao na mjestu zamjenika. Kasnije, »arkanovci« su se stopili sa službenom postrojbom srpskog MUP-a dobivši ime JSO (Jedinica za specijalne operacije).</p>
<p>Te »crvene beretke« u ratu i prema van Miloševićev režim je koristio kao glavno sredstvo etničkog čišćenja u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, a u miru kao glavni zastrašivač (»strah i trepet«) prema srpskoj opoziciji. Legija je odlično i poslušno obavljao sve prljave poslove, a bračni par Slobodan Milošević – Mira Marković tepao mu je: »Naš Cema. To može samo Cema«.</p>
<p>No, u listopadu 2000. Milorad Luković – Cema namjeravao je preživjeti Miloševićev pad na način da ostane pasivan kada je narod krenuo ulicama Beograda, te da sljedeće ljeto (i to na Vidovdan) osobno uhiti svog nekadašnjega gazdu. Sve je to napravio u dogovoru sa Zoranom Đinđićem koji nije shvaćao da si kopa vlastiti grob. Jednostavno je užasavajuće da jedan tako školovani čovjek nije na vrijeme shvatio da su Legiju i JSO stvorili ratni zločinci, šverceri drogom i plaćeni ubojice. Kada je Đinđić najavio samo »kozmetičke« čistke među »crvenim beretkama« i počeo spominjati Haag, državna mafija ga je odmah osudila na smrt.</p>
<p>Poznavajući jako dobro situaciju u srpskom pravosuđu, a i politički mentalitet vlastita naroda, Legija se odlučio na kapitalan rizik. Braneći se, on će optuživati na način kao da puca iz strojnice, računajući da je u Srbiji sve moguće pa i ishod procesa pred specijalnim sudom: Zoran Đinđić je kriv jer je organizirao atentat sam na sebe, a Ivan Stambolić se sam ubio pucajući si više puta u potiljak i potom se bacio u rupu s vapnom.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sanaderovo simbolično prihvaćanje srpske pogače </p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Još jednim konkretnim potezom premijer Ivo Sanader potvrđuje smjer svoje nove politike. Obilaskom zadarskog područja, u pratnji Milorada Pupovca, s terena je i Hrvatima i Srbima poslao poruku: rat je iza nas, želimo graditi novu budućnost, želimo Hrvatsku u kojoj će rane iz rata biti zaliječene. A Vlada će učiniti sve da na tom putu osigura svakom hrvatskom državljaninu primjeren i dostojanstven život.</p>
<p>Povratak imovine jedan je od prvih dokaza premijerovih političkih poruka. I na terenu se sada uvjerio da je proces uhodan i da će se rokovi iz sporazuma s SDSS-om ispuniti: do 30. lipnja ove godine ispraznit će se bespravno zauzete kuće, a do kraja godine i sve ostale. Obnova će biti završena sljedeće, 2005. godine, a povratak 2006.</p>
<p>Njegov optimizam sada dijeli i dežurni kritičar Pupovac uz priznanje kako se, eto, mijenjaju političke i ratne okolnosti, pa i odnosi među ljudima. Sam premijer je to i zorno pokazao prihvaćajući srpsku pogaču dobrodošlice, pa je sada valjda praktično i zadnjim nevjernim Tomama potvrdio svoju političku orijentaciju.</p>
<p>Brojke koje ima pred sobom i iza sebe – više od 16 tisuća vraćenih kuća, samo tri tisuće zauzetih, stotinu tisuća vraćenih Srba, najava završetka obnove svima 2005. – svakako mu idu u prilog kao dokaz da podrška povratku nije samo deklarativna, kao i da nije njegov osobni stav nego politika Vlade. Međutim, zasluge bi u tom trebalo priznati i prijašnjoj, Račanovoj vladi, jer ta statistika nije od jučer. Ali si, za razliku od Sanadera, Račan nije smio dopustiti politički luksuz prihvaćanja srpske pogače dobrodošlice, a da to ne urodi općim buntom hrvatskih prognanika i politike s desnog bloka.</p>
<p>Premijerovo gostovanje u mjestima povratka prilog je europskoj ulaznici, spomenute brojke također, no Sanaderova pratnja – Pupovac, kao predstavnik Srba, i Solomon Passy, ispred OESS-a – morali su tim povodom uočiti da politički preduvjeti nisu jedino što vodi prema suživotu. Više od toga povratnicima trebaju struja i voda, škole, autobusi, posao, opipljiv oporavak gospodarstva, jer se samo pod obnovljenim krovom nad glavom ne da živjeti. Stoga bi premijerovu pratnju valjalo upozoriti da je Hrvatskoj i u tome potrebna konkretna pomoć, a ne samo pljesak i načelna politička podrška Europe.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tko će dobiti treću trećinu</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>I druga trećina naporne pravosudne utakmice između Uskoka kao tužitelja i Darinka Bage i Mate Granića kao osumnjičenika za kazneno djelo korupcije, završila je u korist »Končareva« šefa Uprave i bivšeg političara. No, to što je izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo neslaganje s istražnim zahtjevom Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, iskazano u odluci istražnog suca Krešimira Devčića, za ukupni rezultat ne znači ništa. Uskok će se žaliti Vrhovnom sudu i tu pada konačna odluka o pobjedniku.</p>
<p>To znači da se do odluke najvišeg suda u zemlji ne može govoriti o nekakvoj profesionalnoj odgovornosti Željka Žganjera, ravnatelja Uskoka. Ne može se dotad govoriti ni o krivnji ni o nevinosti Bage i Granića. Ne može se fućkati pravosuđu, ne može se optuživati suce i tužitelje.</p>
<p>Zasad, pokazalo se da utakmicu igraju bolje odvjetnici-branitelji nego Uskokovi tužitelji. Pokazalo se da petorica odvjetnika bolje znaju kako nastupiti i svidjeti se publici no što je to nespretni ravnatelj Žganjer uspijevao. No, to nadmetanje za naklonost promatrača s pravom i pravdom nema nikakve veze. Dovelo je samo do toga da se u općoj gužvi dobro javno »prignječe« obojica osumnjičenika, potom i ministrica pravosuđa optužena da je »namjestila aferu« svom bivšem stranačkom čelniku. Udarac je dobio i premijer Sanader (jamac je velikom Granićevu kreditu), ali i Neven Mimica (predsjednik Nadzornog odbora »Končara« koji potvrđuje valjanost ugovora sklopljenih za otkup malih dionica).</p>
<p>A sve zato što je procurilo iz »pravosudne kante« ono što nije smjelo, pa su se neovlašteni za raspolaganje s tim vijestima poigrali »upućenih«.</p>
<p>Pitanje je hoće li Bago i Granić i na tim adresama ikad potražiti krivce za javne masnice koje su im u ovom slučaju udijeljene. Naime, dojam je stvoren, i danomice podgrijavan, da je za sve kriv »onaj Žganjer iz Uskoka«.</p>
<p>Treba samo podsjetiti da je slično bilo i u nekoliko ranijih slučajeva, Petrača na primjer. Istražni sudac jedno, izvanraspravno vijeće drugo. Ili u predmetima koji su došli do Vrhovnog suda da bi tek tada i tamo bilo dano za pravo tužiteljima da nastave posao, a sucima da pokrenu istragu. Nikad dosad jedan tužitelj nije pozivan da podnese ostavku jer mu je prijedlog pao negdje na sudu.</p>
<p>Za ocijeniti Žganjera ima vremena. Ili, možda, više nema. Ni vremena ni smisla, nakon svega.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Svojim tvrdnjama Fumić šteti antifašističkoj udruzi</p>
<p>Ivan Fumić je 4. svibnja u Kumrovcu rekao: »Politika druga Tita bila je preteča današnje ujedinjene Europe. Osim toga, mi smo antifašizmom već jednom bili u Europi, a sad kad su nas ekstremisti vratili pedeset godina unazad, moramo opet ponavljati isti put.« Valja mu postaviti pitanje: Jesu li nas pedeset godina unatrag doista vratili ekstremisti? Nismo li nazadovali i zaostali </p>
<p>u razvitku ponajviše zbog agresije JNA kojoj je on desetljećima služio kao vojni tužitelj, vojni sudac i predsjednik vojnog suda?</p>
<p>ŽELJKO SABOL </p>
<p>U Kumrovcu se 4. svibnja i ove godine okupilo stotinjak pripadnika antifašističkih udruga i društava »Josip Broz Tito«, ponajviše iz sjeverozapadne Hrvatske, Rijeke, Istre i susjedne Slovenije. Skupili su se oko spomenika »najvećeg sina naših naroda«, da bi točno u 15.05 sati, u času kad je prije 24 godine prestalo kucati njegovo srce, položili vijence.</p>
<p>U takvoj prigodi valja održati govor pa je to učinio Ivan Fumić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca. U svom svečanom je izlaganju, uz ostalo, iznio: »Politika druga Tita bila je preteča današnje ujedinjene Europe. Osim toga, mi smo antifašizmom već jednom bili u Europi, a sad kad su nas ekstremisti vratili 50 godina unazad, moramo opet ponavljati isti put«.</p>
<p>Ivan Fumić je prije nekoliko godina na jednom obilježavanju događaja iz Drugog svjetskog rata u svom govoru tvrdio: »Partizani nisu nikada i nigdje zločine počinili«, pa nas u njegovim govorničkim nastupima ništa ne može iznenaditi.</p>
<p>Prema životopisu, Fumić je rođen 26. prosinca 1930. godine, a već 18. kolovoza 1942. stupio je u narodnooslobodilački pokret. Tako je već kao dječak sa jedanaest godina toliko ideološki sazrio da se znao politički opredijeliti, a sada, u poodmakloj životnoj dobi, iznenađuje nesuvislim tvrdnjama.</p>
<p>Razmotrimo njegovu izjavu da je Titova politika bila, ni više ni manje, nego preteča današnje ujedinjene Europe.</p>
<p>Hrvatska je bila dio Habsburške Monarhije od 1527. pa sve do 1918. godine. Za tu državu, veliku zajednicu naroda i zemalja, može se reći da je bila prethodnica današnje Europske unije. Potom se našla u Kraljevini Jugoslaviji koja se politički oslanjala na roditelje: Francusku i Veliku Britaniju, dakle europske sile.</p>
<p>Godine 1945. na čelo nove Jugoslavije dolazi Josip Broz. Država je ustrojena po uzoru na Sovjetski Savez i do 1948. je najvjernija Staljinova sljedbenica. Je li to bila politika ujedinjene Europe? </p>
<p>Dolazi do razlaza sa Sovjetskim Savezom 1948., ali ne i do prekida sa staljinizmom. Dok je trajao hladni rat, Jugoslavija je bila nekako između i Broz je vješto koristio sukob Istoka i Zapada. Od SAD je dobivao stalnu materijalnu pomoć, a u zemlji je održavao komunistički sustav koji mu je jamčio diktatorsku vlast.</p>
<p>Potom se politički vezao ne za europske zemlje, što bi potvrdilo Fumićevu tezu, nego za Aziju i Afriku kao predvodnike pokreta nesvrstanih. Politika nesvrstanosti nije se temeljila na gospodarskim interesima, a Europska se zajednica zasnivala upravo na ekonomskom povezivanju. Jugoslavensko poslovanje sa zemljama trećeg svijeta pokazalo se štetnim jer su računi za poslove u tim prijateljskim zemljama često ostajali nenaplaćeni. Proarapska politika i šurovanje s teroristima kompromitirali su Jugoslaviju u Europi. Francuska je dugo zamjerala Titu oružanu pomoć alžirskim pobunjenicima, a Adenauer je bio ogorčen zbog postupaka Brozove vlasti prema vojvođanskim Nijemcima.</p>
<p>Politikom nesvrstanosti Josip Broz je zaigrao svjetsku ulogu, Jugoslavija je bila pretijesna za njegove ambicije. Uživao je u slavljima kojima su ga dočekivali diktatori slični njemu, na čestim »putovima mira«. Riječima se izjašnjavao za miroljubljivu politiku i razoružanje, a istodobno je stvorio golemu JNA čije smo postojanje skupo platili. Svojom politikom Tito nas je udaljio od Europe u koju se sada moramo vraćati.</p>
<p>Josip Broz je, dakako, imao i zasluga. Spomenimo jugoslavenski gospodarski rast i Ustav iz 1974. koji je ojačao državnopravni položaj republika, pa mu nisu potrebna Fumićeva izmišljanja.</p>
<p>Drugu Ivanu Fumiću valja postaviti pitanje: Jesu li nas pedeset godina unatrag doista vratili ekstremisti, kako on to tvrdi? Nismo li nazadovali i zaostali u gospodarskom razvitku ponajviše zbog agresije JNA kojoj je on desetljećima služio kao vojni tužitelj, vojni sudac i predsjednik vojnog suda? Vlast, koju Fumić naziva ekstremističkom, godine 1990. izabrana je na slobodnim i izravnim demokratskim izborima, kakvih nije bilo u Brozovo doba, pa je napokon vladanje došlo u ruke predstavnika većine naroda.</p>
<p>Začuđujuće je da Fumić kao pravnik, pa još k tome i bivši sudac, tako drastično zanemaruje općepoznate činjenice.</p>
<p>Izjavama kojima olako poriče desetke tisuća partizanskih žrtava i Titovu politiku proglašava pretečom ujedinjene Europe, Fumić je izgubio svaku vjerodostojnost. Iskazuje se kao osebujni ekstremist i samo šteti ugledu antifašističke udruge čiji je čelnik.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagovornicima vrednovanja ljudi prema genima nije jasan pravac u kojemu Hrvatska mora ići</p>
<p>»Velike se bitke ne vode u jednom koljenu, nego se vode iz dana u dan, iz boja u boj, desetke pa i stotine godina. Na ovaj ili onaj način. Ali su i tu, u tome – kao i u mnogočemu drugome – najpraviji, najpouzdaniji borci bili oni s genima«, rekao je navodno predsjednik Matice hrvatske. Da je imao na umu isključivo ratovanje za Hrvatsku, i tada bi njegova konstatacija bila apsurdna </p>
<p>Vođa HDZ-a Ivo Sanader prihvaća kao realnost da je fašizam u Drugom svjetskom ratu doživio vojni i moralni poraz. Svojim nastupima on pokazuje da shvaća kako je antifašizam postao jednom od odrednica europske civilizacije, civilizacije cijelog Zapada. Čini se da shvaća kako su svi oni kojima su danas privlačne ideje bliske fašizmu – daleko od svoga vremena i daleko od civilizacije kojoj bismo zemljopisno i povijesno trebali pripadati / Svi bismo u Hrvatskoj mogli snositi posljedice ako se pogrešno orijentirana manjina ne oslobodi desničarskog ekstremizma i svjetonazora NDH, uključujući i vrednovanje ljudi prema genima. Svi mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni kamo ti nazori vode. I oni koji podupiru Sanadera i oni koji su mu opozicija</p>
<p>LUDWIG BAUER</p>
<p>U »Hrvatskom slovu« je 30. travnja objavljen razgovor s predsjednikom Matice hrvatske koji je navodno izjavio: »Velike se bitke ne vode u jednom koljenu, nego se vode iz dana u dan, iz boja u boj, desetke pa i stotine godina. Na ovaj ili onaj način. Ali su i tu, u tome – kao i u mnogočemu drugome – najpraviji, najpouzdaniji borci bili oni s genima«.</p>
<p>Da je predsjednik Matice imao na umu isključivo ratovanje za Hrvatsku, i tada bi njegova konstatacija bila apsurdna. Primjerice, vjerojatno je da je u povijesnoj pobjedi kršćana nad Turcima pod Siskom više hrvatskih gena bilo na islamskoj strani, gdje se i govorilo hrvatski, nego na pobjedničkoj, našoj.</p>
<p>Kako predsjednik Matice nije valjda imao na umu isključivo ratovanje, nego svaku borbu za hrvatsku kulturu i Hrvatsku uopće, onda ispada da »najpouzdaniji borci« na tom polju nisu mogli biti Ferdo Livadić, Vatroslav Lisinski, Ljudevit Gaj, August Šenoa, Petar Preradović, Stanko Vraz, Josip Juraj Strossmayer ili suvremeniji Antun Bauer, nadbiskup zagrebački, ili drugi koji Antun Bauer, primjerice, povjesničar umjetnosti, jer su svi imali i gene svojih nehrvatskih predaka.</p>
<p>Svi su ti zaslužni Hrvati bili genetski ne najpouzdaniji i ne najzaslužniji, baš kao što su to i mnogi današnji Baueri i drugi, unatoč tome, ili baš zbog toga, što u sebi imaju, primjerice, germanske »arijevske« gene i gene drevnog od Boga »izabranog naroda«.</p>
<p>Riječ je o istom svjetonazoru, ili – moralnom defektu koji je iskazao hrvatski predsjednik Tuđman svoji oduševljenjem što mu žena nije ni Srpkinja niti Židovka.</p>
<p>U ne tako davnom postizbornom razdoblju, njemački je veleposlanik Gebhardt Weiss pobudio pažnju hrvatske javnosti pismom kojim upozorava na opasnost od stavova i politike HSP-a. Anto Đapić, vođa Hrvatske stranke prava, zamjerio mu je kako je veleposlanik navodno pogrešno obavještavao svoju zemlju o tome što se događa u Hrvatskoj i o tome što predstavlja i zastupa danas Hrvatska stranka prava. Djelić je hrvatske javnosti njemačkom veleposlaniku, a i drugim predstavnicima zemalja Europske unije, zamjerio što se uopće miješaju u hrvatsku politiku, tj. unutrašnje stvari jedne zemlje.</p>
<p>Što se tiče toga posljednjeg, sve su zemlje koje su nekada sačinjavale jugoslavensku federaciju dospjele pod veću ili manju međunarodnu kuratelu. Posebno je tu međunarodnu kuratelu osnažilo krvavo razračunavanje izazvano realizacijom juridički i prirodno neosporivih prava jugoslavenskih sastavnica federacije na izdvajanje iz te federacije, popraćeno agresijom vojnih i paravojnih projugoslavenskih i prosrpskih snaga. Uloga međunarodnog Tribunala u Haagu jasan je dokaz o tome kako međunarodna zajednica smatra da nam je bar određena mjera skrbništva još potrebna.</p>
<p>Kada svi ti faktori ne bi postojali, onda bi njemački veleposlanik imao malo prava i razloga miješati se u hrvatsku politiku, ali stvari jednostavno ne stoje tako.</p>
<p>Štoviše, u svojim opravdanim naporima da se približi Europskoj uniji, Hrvatska traži i očekuje od Unije i daljnje smjernice djelovanja javnog, političkog i društvenog života koje će tom procesu pomoći, pa je njemački veleposlanik učinio, svojom intervencijom – i prije famoznog avisa! – upravo ono što se od njega očekuje, odnosno predstavljao je glas Unije, kada je programu HSP-a konkretno zamjerio što dovodi u pitanje načelo jednakosti. Đapiću se pismo njemačkog poslanika nije svidjelo iz dvaju razloga. Prvi je svakako taj što ga je tim pismom izrečen stav Europske unije prema njegovom programu onemogućio da s HDZ-om, kao izbornim pobjednikom, stupi u koaliciju i formira vladu; jer Sanader si, kao mandatar buduće vlade, nije mogao dopustiti konfrontaciju s Europskom unijom. Drugi je razlog taj što nije prihvaćeno kao činjenica da se njegova stranka reformirala, distancirajući se od ranijih stavova i simbola kvislinške Nezavisne Države Hrvatske.</p>
<p>Reforma je HSP-u bila potrebna, ali je članstvu, simpatizerima i biračkom tijelu vjerojatno bilo potrebno i uvjeravanje da se od onog starog, od ideologije koja je naslijeđena od Endehazije, neće odustati; pa je Đapić na početku tih reformi bio uzviknuo i upozorenje: »Vuk dlaku mijenja...«. I njemački poslanik u svom pismu pita Đapića zašto je tek poslije izbora promijenio sadržaj svoje web-stranice. »Koja vaša riječ vrijedi?«, pita veleposlanik Weiss. »Vaša dosadašnja kojom ste se trudili za naklonost birača (...) ili Vaša nova riječ kojom se trudite oko potencijalnih koalicijskih partnera«. Njemački veleposlanik pretpostavljao je, dakle, kao i svaki ozbiljan analitičar, da su nova, proklamirana orijentacija HSP-a i njegovo biračko tijelo u diskrepanciji. To bi značilo da se Đapićevo biračko tijelo nije u potpunosti odreklo endehanostalgije i svjetonazorne bliskosti s fašizmom. Iz toga pak slijedi da poruka najvišeg predstavnika Njemačke u Hrvatskoj nije bila upućeno samo Đapiću i HSP-u nego i onom dijelu hrvatskog naroda koji se nije odrekao te vrste zabluda.</p>
<p>Danas je na vlasti reformirani HDZ koji se deklarativno ograđuje od takvih stavova, bez obzira na vlastitu nedavnu prošlost i raspoloženje dijela članstva i simpatizera. Vođa HDZ-a Ivo Sanader prihvaća kao realnost da je fašizam u Drugom svjetskom ratu doživio vojni i moralni poraz. Svojim nastupima on pokazuje da shvaća kako je antifašizam postao jednom od odrednica europske civilizacije, civilizacije cijelog Zapada. </p>
<p>Čini se da shvaća kako su svi oni kojima su danas privlačne ideje bliske fašizmu – daleko od svoga vremena i daleko od civilizacije kojoj bismo zemljopisno i povijesno trebali pripadati. Sanader, čini se, razumije da takve stavove Europa više ne prihvaća. I više od toga: njih Europa i cijeli Zapad više ne želi trpjeti. U ime tih principa bio je nedavno, iako možda i zakašnjelo, bombardiran Miloševićev Beograd; u ime toga principa Miloševiću se, i mnogima drugima, sudi u Haagu. U ime tog principa napisano je bilo pismo njemačkog veleposlanika. </p>
<p>Njemačka je nesumnjivo zagovornik i prijatelj Hrvatske, a Nijemci shvaćaju prijateljstvo i ovako: »Ne očekuj da ti povlađujem zato što smo prijatelji. Očekuj da te upozorim na tvoje nedostatke – zato što smo prijatelji«. </p>
<p>U ovom slučaju podsjetili su nas da bismo svi u Hrvatskoj mogli snositi posljedice ako se pogrešno orijentirana manjina ne oslobodi desničarskog ekstremizma i svjetonazora NDH, uključujući i vrednovanje ljudi prema genima. </p>
<p>A to podsjećanje nije bilo ograničeno samo na trenutak u kojem je izrečeno: ono je trajno aktualno. Svi mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni toga kamo ti nazori vode. I oni koji podupiru Sanadera i oni koji su mu opozicija.</p>
<p>Nije tu na prvome mjestu pitanje hoćemo li ili nećemo ubrzati svoj put u Europsku uniju ili želimo li uopće onamo. Na prvom je mjestu po važnosti to što nas predstavljaju, podupiru ili simpatiziraju – isključuju iz suvremene europske civilizacije! Oni ispovijedaju poglede danas najzaostalijeg dijela Europe, najzadrtijeg dijela Balkana.</p>
<p>Zagovornicima vrednovanja ljudi prema genima nije jasan pravac u kojem Hrvatska mora ići. Taj bi pravac Hrvatskoj trebao biti nedvojbeno jasan. </p>
<p>Jer kako kaže izreka, što se pripisuje rodonačelniku eseja Michaelu de Montaigneu: »Nema tog vjetra koji bi bio naklonjen onome tko ne zna kamo plovi«.</p>
<p>Autor je književnik; živi u Galgovu pod Okićem.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Pavić traži najbolje odvjetnike koji će Grad zastupati u slučaju Zagrepčanke</p>
<p>Iako je na sjednici Poglavarstva zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić (HNS) zahtijevao raspravu i izvještaj o aferi nastaloj oglasom »Istina je«, koji je posvađao zagrebački Općinski sud i (Bandićev) dio Poglavarstva, u srijedu se o tome ipak nije raspravljalo. Članovi Poglavarstva prihvatili su obrazloženje gradonačelnice Vlaste Pavić, da se »trenutno ne barata s dovoljno činjenica da bi se podnosilo bilo kakvo izvješće«.</p>
<p>»Jutros sam uskratila punomoć odvjetniku Almiru Dervišbegoviću, a na sljedećoj sjednici očekujem da će Poglavarstvo izglasati otkaz ugovora o zastupanju«, rekla je Vlasta Pavić. Na novinarsko pitanje što će biti ako Poglavarstvo ipak ne izglasa takav zaključak, gradonačelnica je kazala da će onda »Grad plaćati čovjeku koji ne radi«. Odgovorila je da je Dervišbegoviću dosad isplaćeno oko 300.000 kuna, gotovo polovica od ugovorenih 100.000 eura.</p>
<p>Gradonačelnica je najavila kako će zamjenu za toga odvjetnika naći već ovaj tjedan, jer ne želi, kako je rekla, »ničim dovesti u pitanje kvalitetno zastupanje Grada u slučaju uknjiženja zemljišta u Heinzelovoj kao gradskoga«. »Stupit ću u vezu s Hrvatskom odvjetničkom komorom da mi preporuči najbolje odvjetnike za to područje. Neću se opet dati uvući u kojekakve odvjetničke lobije«, naglasila je.</p>
<p>U nastavku sjednice gradski su oci usvojili nekoliko programa za natječaje i detaljnije planove, koje je izradio Zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša. Program javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja za idejno rješenje dječjeg vrtića Sunce-Retkovec u Dubravi 185 predviđa da se na parceli od 5000 četvornih metara prostora izgradi vrtić sa tri nadzemne etaže za oko 250 djece.</p>
<p>Usvojen je i program za pozivni natječaj za redizajn poslovne građevine Z-EL u Vukovarskoj 271, te program za javni natječaj za uređenje središta Sesveta. »Predviđeno je da se promet u potpunosti ukloni iz središta Sesveta, i to južno i sjeverno od željezničke pruge, a da se u centru planiraju novi javni sadržaji«, objasnila je pročelnica Zavoda Ana Mrak-Taritaš. Utvrđen je i program za izradu urbanističkih planova uređenja područja Veslačka ulice-Trnje, veličine oko dva hektara. Područje je u GUP-u mješovite, pretežno poslovne te sportsko-rekreacijske namjene. Na tom će području biti moguće graditi poslovne objekte visine do šest etaža, kompleks Veslačkog kluba Zagreb trebat će obnoviti, uz savski nasip formirat će se zona zaštitnog zelenila itd.</p>
<p>Poglavarstvo je ovaj put odlučilo dati suglasnost i Psihijatrijskoj bolnici Jankomir da proda svoje zemljište veličine 19.500 četvornih metara na javnom natječaju, uz početnu cijenu od 34 milijuna kuna. Bolnica će novac iskoristiti za izgradnju novih objekata. Prije nekoliko sjednica suglasnost nije dana jer je bolnica odredila prenisku početnu cijenu – od samo 14 milijuna kuna. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Žarku Susiću Plaketa Grada, HHO protiv dodjele Plakete Malnarovoj »Noćnoj mori« </p>
<p>Doajen sportskog novinarstva, dugogodišnji novinar Vjesnika Žarko Susić, dobitnik je ovogodišnje Plakete Grada Zagreba. Poglavarstvo je, međutim, skupštinskom Odboru za dodjelu priznanja vratilo na rješavanje prigovora deset za Plaketu predloženih osoba, tvrtki i ustanova. Naime, Hrvatski helsinški odbor (HHO) uložio je prigovor jer se Plaketa, među ostalima, dodjeljuje emisiji »Noćna mora« Željka Malnara. Emisiju je za Plaketu predložio gradski HSP zbog »njezine autentičnosti« i zato što se »hrabro suprotstavlja umjetnom virtualnom svijetu, lažnim veličinama i društvenoj hipokriziji«. »U njoj je izvanredno iskorišten potencijal običnog čovjeka koji humorom i sarkazmom reagira na tešku svakodnevicu«, ističe se u objašnjenju predlagatelja.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>ZET-u 14 milijuna za obnovu voznoga parka, Floraartu dva milijuna kuna</p>
<p>Poglavarstvo je dodijelilo 14 milijuna kuna trgovačkom društvu ZET kako bi ono platilo Zagrebačkoj banci rate kredita za lipanj i srpanj. Tim kreditom ZET financira obnovu voznog parka. Potpora se odnosi na obnovu pet tramvajskih kola, za 30 autobusa MAN kupljenih prošle godine, autobuse »mercedes« nabavljene za Druge svjetske vojne igre u Zagrebu, za nabavu novih 40 autobusa te za kamate. </p>
<p>Za ovogodišnji Floraart koji će se od 2. do 6. lipnja održati u Boćarskom domu, odobrena su dva milijuna kuna. Norijada će Grad koštati najmanje 550.000 kuna, dok je za suorganizaciju proslave 20. godišnjice Radija 101 Poglavarstvo izdvojilo 232.000 kune.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Grad pomaže s 800 tisuća kuna Nadbiskupsku gimnaziju u Zadru </p>
<p>S pozicije »uređenje grada« Poglavarstvo je usmjerilo 800.000 kuna za financijsku potporu izgradnje nove zgrade zadarske Nadbiskupske klasične gimnazije. Kako je istaknula gradonačelnica Vlasta Pavić, ta je pomoć dogovorena tijekom njezina nedavna posjeta zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenđi. »Projekt u većem dijelu financira Vlada, a Grad takve projekte podupire. Ne zaboravimo da je to područje opustošeno u ratu«, odgovorila je gradonačelnica na pitanje zašto Zagreb financira ustanovu u Zadru. Nadbiskupska klasična gimnazija jedna je od najstarijih škola u Hrvatskoj, a trenutno djeluje u skučenim prostorima Nadbiskupskog sjemeništa Zmajevac.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»S nekoliko otvorenih trgovina i restorana Kinezi nisu uzeli kruh Hrvatima« </p>
<p>»Kinezi su</p>
<p> – prema nekim procjenama sad ih ima petstotinjak – došli u Hrvatsku prije nekoliko godina, ali zbog nekoliko otvorenih restorana i trgovina ne može se reći da su uzeli kruh Hrvatima. Istina je da se roba u prodavaonicama s veleprodajom i maloprodajom, koje najčešće otvaraju na novozagrebačkoj Kajzerici, prodaje po niskim cijenama. To je i normalno, jer se jedino nižom cijenom i niskom maržom može probiti na tržište.</p>
<p> Tako je Vjesniku mr. Lu Jianjing, porijeklom iz Pekinga, sudski tumač za kineski jezik pri Županijskom sudu u Zagrebu, pokušao objasniti prašinu koja se već neko vrijeme diže zbog, kako je mnogi zovu, »Kineske četvrti« na Kajzerici. Sadašnjih petnaestak trgovina (prve dvije tamo su dvojica Kineza otvorili početkom 2001. godine) već neko vrijeme zaokupljaju pažnju zagrebačke javnosti. I to, kako je rekao mr. Jianjing, najviše zbog neistina koje su ovih dana objavile neke tiskovine, prema kojima Kinezi u toj četvrti dobivaju svu potrebnu dokumentaciju »ekspresno« i preko noći otvaraju – obrt. Tako, navodno, ostale zagrebačke obrtnike prisiljavaju stavljati ključ u bravu svojih trgovina. </p>
<p>Prema riječima mr. Jianjinga, međutim, nijedan Kinez nije se na Kajzerici registrirao kao obrtnik već su njihove trgovine na veliko i malo otvorene kao d.o.o. – društva s ograničenom odgovornošću, čiji se rad sređuje putem Trgovačkog suda.</p>
<p> »Zato napisi kako zagrebački obrtnici zbog mojih sunarodnjaka ostaju bez kruha, uistinu ne stoje«, kaže ogorčeno mr. Jianjing. Dodao je kako ljudi kod njih često kupuju možda zato, što će, za razliku od mnogih, kineski trgovci spustiti i maržu, kako bi prodali robu, a neće trgovati poput onih koji hoće dobru zaradu, visoke marže i uz to da budu i bez konkurencije.</p>
<p> Komentirajući priče kako njegovi sunarodnjaci za visoke svote (čak i do 2000 eura) unajmljuju poslovne prostore preko Save, mr. Lu Jiangjing nam je rekao kako ga ne čude te priče jer kineski su trgovci u Hrvatsku došli s početnim kapitalom bez kojeg nema ni trgovine. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gradska vlast pokleknula pred ucjenom ZET-a</p>
<p>U dogovoru s gradom Velika Gorica, ZET je od utorka ukinuo neke noćne linije prema tom gradu. Zadnji autobus prema Velikoj Gorici sada polazi pola sata nakon ponoći, a prvi jutarnji u 4.30.</p>
<p>Kako je Vjesniku kazao zamjenik gradonačelnika Krešo Hubak, te su linije ukinute zato što je ZET u travnju zatražio povećanje subvencija za gotovo 50 posto. Kako taj novac (oko 3 milijuna kuna) nije predviđen proračunom, Grad se morao složiti s ukidanjem nekih linija. Tako će biti do kraja svibnja, do kad bi Grad morao pronaći nekakvo rješenje ovog problema.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ponovo redovi zbog pet kuna provizije</p>
<p>Stajanjem u redu ispred Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva u Ilici kako bi izbjegli plaćanje provizije pošti, banci ili financijskoj agenciji, Zagrepčani su tijekom 2003. godine uštedjeli čak tri milijuna kuna. Stoga ne čudi da se ta slika ponavlja iz mjeseca u mjesec i ove godine. </p>
<p> Kako bi izišao u susret građanima, uglavnom umirovljenicima, GSKG je početkom godine izmijenio Odluku o komunalnoj naknadi pa osobe, koje za naknadu moraju godišnje plaćati manje od 40 kuna, mogu to plaćati jednom godišnje.</p>
<p> Oni koji plaćaju do 120 kuna, naknadu mogu plaćati kvartalno, a oni s iznosom većim od 120 kuna plaćaju i dalje mjesečno. Uz to, odlučeno je da se uplate mogu obavljati tijekom cijeloga tekućeg mjeseca a da neće biti obračunavane kamate, a izmjenama su izbjegnuti i slučajevi da provizija, koja se plaća pošti ili banci, premašuje iznos komunalne naknade.</p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Vatrogaci uklonili bodljikavu žicu</p>
<p>Nakon što su djelatnici Zagrebačkih cesti u utorak na pločniku ispred Sokol Marića postavili stupiće kojim su onemogućili parkiranje na tom dijelu Trga maršala Tita, prosvjedujući protiv toga čina, vlasnik zaštitarske tvrtke Zlatko Marić naložio je da se stupići omotaju bodljikavom žicom. Tu su žicu u srijedu, na zahtjev policije, uklonili vatrogasci. »Istina je da sam na tom dijelu pločnika parkirao svoj automobil, no sve sam kazne uredno podmirio. Problem ipak nije u tome što ću od sada morati ostavljati vozilo na drugom mjestu, jer Sokol Marić ima zakupljeno parkiralište kod Muzeja Mimara, već u tome što su ti stupići potpuno zatvorili prilaz tvrtki«, kaže Marić. U slučaju požara, dodaje, objektu neće moći prići ni vatrogasci, niti dostavna vozila koja svakodnevno stižu na tu adresu. Marić smiješnim smatra i to, što su samom postavljanju stupića kao i uklanjanju žice prisustvovale jake policijske snage. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>»Seve Nacionale« odbila sudsko mirenje</p>
<p>»Kada bih dobila ovaj spor to bi bio dokaz da se isplati boriti istinom protiv laži i da je pravda, iako spora, dostižna«, zaključila je Severina</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – »Mislim da nema mogućnosti mirenja i idemo u postupak, jer se neistine konstantno objavljuju«, izjavila je popularna pjevačica i novopečena glumica Severina Vučković na pitanje suca Općinskog suda Mladena Žeravice je li spremna na ispriku tadašnje glavne urednice tjednika Imperijal Sonje Milešinović, protiv koje je pokrenula postupak za klevetu i uvredu. Njezin je odvjetnik Maro Mihočević na to dodao kako je intenzitet neistina takav da isprika ne bi bila dovoljna. </p>
<p>»Karolina Riječka« tužila je taj tjednik zbog niza tekstova objavljenih u Imperijalu kojima je se povezivalo s popularnom srpskom pjevačicom Svetlanom Ražnjatović Cecom. Navodilo se kako je Severina utekla iz Cecine vile prije policije. </p>
<p>Okrivljena Milešinović je prije kretanja u sam dokazni postupak izjavila kako je od studenog 2002. godine bila na porodiljnom dopustu, a nakon toga otišla iz Imperijala, te u vrijeme objave nije bila na radnom mjestu, tj. u Imperijalu. »Nisam kontaktirala ni sa kim na poslu, jer sam smatrala da su kadri obavljati posao, i ne znam tko je pisao«, izjavila je okrivljena, a na uputu sucu da je njezina obaveza bila znati tko je pisao, kratko je odgovorila: »Svjesna sam toga«.</p>
<p>»Seve Nacionale« pokrenula je i postupak na Općinskom sudu za naknadu štete protiv nakladnika Imperijala. U tom je postupku već dala iskaz izjavivši kako joj je posebno teško palo povezivanje s udovicom ratnog zločinca, te povezivanje nje i njezinog vozača sa samim ubojstvom srpskog premijera Zorana Đinđića.</p>
<p>Navela je i kako je kao i mnogi hrvatski estradnjaci bila u Beogradu, no »nikako se nisam susrela s Arkanovom udovicom i stvarno me je pogodio ovaj tekst«.</p>
<p>»Često sam se nakon tog pisanja pitala zašto se to meni događa, jer to je bez ijedne istinite činjenice«, izjavila je tada Severina i dodala kako se unatoč čestim pisanjima o njoj u Imperijalu, na tužbu prije nije odlučila, jer je pročitala kako oni imaju običaj mijenjanja imena, tako da im nitko ništa ne može. Ipak, nakon ovog posljednjeg napisa, zbog čega je na koncertima prozivana i kao »Cecina frendica«, jednostavno je morala tužiti. </p>
<p>Čak je, ispričala je, jedno izvjesno vrijeme pila tablete za smirenje.</p>
<p>»Kada bih dobila ovaj spor to bi bio dokaz da se isplati boriti istinom protiv laži i da je pravda, iako spora, dostižna«, zaključila je Severina u postupku za naknadom štete koji se vodi kod suca Jakovine. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Gustafi rasplesali Aquarius</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – »Ja nisam stija mala«, »Kadi su ta vrata« ili »Znan da je zima« samo su neke od pjesama kojima su Gustafi u utorak navečer »zapalili« zagrebačku publiku na punoj ljetnoj terasi zagrebačkog kluba Aqurius. Iako su Gustafi trebali otvoriti ljetnu sezonu u Aquariusu promocijom šestog albuma »Gust of«, frontman najpopularnije istarske grupe Edi Maruzzin se na simpatičnom čakavskom odmah ispričao kako to neće biti moguće jer – nisu zapamtili pjesme. </p>
<p>Duhovitim šalama i dosjetkama ispričanim na pola talijanskom i pola hrvatskom jeziku Gustafi su dvosatnim koncertom podigli na noge i rasplesali mnogobrojne posjetitelje među kojima je bilo i »starije« populacije. Vrhunac večeri bila je izvedba »Brkice« koja se nalazi na prvom albumu Gustafa »Tutofoto« izdanog 1994. godine. S tog je albuma izvedena i pjesma »Aj tornaj«, a ovacije publike uz »ruke gore« bile su uz skladbu »Znan da je zima«.</p>
<p>Gustafi kao band postoje već gotovo 20 godina, iako su prvi album izdali tek 1994. godine. Uz već navedene albume, Gustafi su 1995. godine izdali album »Zarad tebe«, dvije godine kasnije »Sentimento muto«, zatim »Vraćamo se odmah« 1999. godine, a tri godine poslije »Na minimumu i Tri kante«. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Natrag u Zagreb ili u finale</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Ivan Mikulić u četvrtak će se svakako susresti sa svojom obitelji – suprugom i sinom. Upitno je samo hoće li se Mikulići okupiti u Istanbulu ili u Zagrebu.</p>
<p>U srijedu je navečer, naime, taj dugo očekivani trenutak odluke, kada se doznaje hoće li se Hrvatska, odnosno Ivan Mikulić s pjesmom »You Are The Only One«, plasirati u finale Eurosonga koji se ove godine održava 49. puta. U finalu deset najboljih iz izlučne večeri očekuje 11 zemalja koje su se za to izborile dobrim plasmanom na lanjskom Eurosongu održanom u Latviji – Austrija, Norveška, Belgija, Rusija, Island, Irska, Poljska, Turska, Rumunjska i Švedska, te četiri »kraljice« koje su tu uvijek – Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Španjolska. Ivan Mikulić na dvije je probe uoči polufinalne večeri, doznajemo, zvučao dobro i siguran u sebe, a da je uvjeren da će ući u finale rekao je još u Zagrebu, uoči putovanja. Njegovi su favoriti oni glazbenici koji su se na pozornici u Istanbulu pojavili s pjesmom latino ritma – Danska, Belgija, Španjoslka i Ukraijina.</p>
<p>»Nedostaje mi obitelj«, riječi su našeg predstavnika u Turskoj koji se nada da će mu se supruga i sin pridružiti – u Istanbulu. Kako Ivan, naime, od Hrvatske televizije nije dobio što je želio – da njegova obitelj putuje s njim (što nitko dosad nije dobio), obećao je supruzi da će joj platiti putovanje ali samo pod jednim uvjetom – da uđe u finale. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Rani mraz« Đorđa Balaševića u prodaji</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Novi album panonskog mornara Đorđa Balaševića »Rani mraz« pušten je u prodaju. Iako nosi poznat naziv, radi se o materijalu s 11 novih skladbi, te instrumentalom i remiksom jedne dobro poznate pjesme – za ovu prigodu nešto skraćenog naziva »Priča o Vasi L.« – koji otvaraju i zatvaraju album. </p>
<p>Nove verzije ove legendarne balade Balašević je snimio za potrebe filma koji nastaje upravo po pjesmi »Priči o Vasi Ladačkom«, a koji će se snimati tijekom kolovoza i rujna. Novi album najavljuje single »Bože, Bože...« za koji je najavljeno i skoro snimanje promotivnog video spota. </p>
<p>Prva koncertna promocija albuma »Rani mraz« održat će se 28. svibnja, velikim koncertom na ljubljanskim Križankama, na kojima će, kao što je to bilo do sada, zasigurno biti veliki broj Balaševićevih obožavatelja iz Hrvatske.</p>
<p>»Rani mraz« prvi je Balaševićev studijski album nakon dvogodišnje stanke.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Danska u iščekivanju kraljevskog vjenčanja</p>
<p>KOPENHAGEN, 12. svibnja</p>
<p> – Danski princ Frederik ovog će petka pred oltar odvesti svoju zaručnicu, australsku odvjetnicu Mary Donalsdon. Danci iz cijele zemlje zbog toga privremeno »sele« u Kopenhagen, gdje zbog skorašnjeg događaja cvate turizam, a gotovo da i nema osobe koja ne želi prisustvovati za Dansku velikoj svadbenoj svečanosti.</p>
<p>U srijedu se cijela kraljevska obitelj okupila u Gradskoj viječnici u Kopenhagenu, a mnoštvo koje je mladence, kao i prinčeva brata, princa Joachima i njegovu suprugu, princezu Alexandru, dočekalo na glavnom trgu, pozdravljalo je kraljevsku obitelj usklicima.</p>
<p>Danski princ, jedan od najstarijih neženja u kraljevskom svijetu, 32-godišnju će Australku oženiti u Europskoj kraljevskoj kući koja još uvijek nosi kraljevski grb njegove obitelji.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pollockova slika postavila rekord na aukciji </p>
<p>NEW YORK, 12. svibnja</p>
<p> – Slika Jacksona Pollocka prodana je u utorak za 11,65 milijuna dolara, postavivši aukcijski rekord poslijeratnog američkog slikarstva.</p>
<p>Naslovljena »Number 12, 1949.«, Pollockova slika bila je jedno od ponuđenih umjetničkih djela na aukciji poslijeratne suvremene umjetnosti kod Christie'sa, na kojoj je ostvaren ukupni promet od 102.11 milijuna dolara, što je ujedno i rekord te aukcijske kuće.</p>
<p> Raniji rekord iznosio je 89 milijuna dolara, koliko je ostvareno na aukciji moderne umjetnosti 2003. godine. Aukcija je premašila promet na prošlotjednoj prodaji impresionističkih djela, kada je vrijednost umjetničkih predmeta iznosila 76.5 milijuna dolara.</p>
<p> Pollockovu sliku nepoznatom je kupcu prodao Muzej suvremene umjetnosti. Njegovo dosad najskuplje djelo prodano je za 11,55 milijuna dolara.</p>
<p> Christie's pripisuje tako dobre rezultate oporavku američkog gospodarstva.</p>
<p> Na prošlotjednoj aukciji kod suparničkog Sothebyja postavljen je svjetski aukcijski rekord za pojedinačno umjetničko djelo, kada je Picasovog »Dječaka s lulom« anonimni kupac platio 104 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U lipnju rijedak fenomen prelaska Venere preko Sunca</p>
<p>LONDON, 12. svibnja</p>
<p> - Europa, Bliski istok te najveći dio Azije i Afrike moći će idućega mjeseca uživati u iznimnom astronomskom fenomenu, koji se nije dogodio već 122 godine - prelasku Venere preko Sunca.</p>
<p> Ako vrijeme dopusti, astronomi i građani moći će 8. lipnja šest sati promatrati kako planet, nazvan po rimskoj božici ljubavi i ljepote, prolazi točno između Zemlje i Sunca.</p>
<p> To je jedinstvena prilika, jer se taj fenomen posljednji put dogodio 6. prosinca 1882. godine, a idući će se put moći vidjeti 6. lipnja 2012. godine, no neće biti vidljiv u Velikoj Britaniji i drugim dijelovima Europe.</p>
<p> »Nešto prekrasno i zanosno dogodit će se 8. lipnja, čemu će svjedočiti milijuni ljudi diljem svijeta«, rekao je Gordon Bromage, profesor astronomije na Sveučilištu Central Lancashire. »Riječ je o vrlo rijetkom astrološkom fenomenu«, dodao je.</p>
<p> Prijelaz Venere, koja će u tome trenutku nalikovati crnoj kugli, ujutro će se moći vidjeti u Velikoj Britaniji, najvećem dijelu Europe i Afrike, nešto kasnije na Bliskom istoku te diljem Rusije i Indije, a pred kraj dana na Dalekom istoku.</p>
<p> Znanstvenici upozoravaju građane da ne gledaju u Sunce bez zaštite očiju ili kroz teleskop ili kameru, jer bi mogli oslijepiti i savjetuju uporabu filtera za sunce. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Almodovarov povratak korijenima</p>
<p>Svečano otvorenje filmom »Loš odgoj« Pedra Almodovara, koji unatoč izrazitoj provokativnosti nije ispunio očekivanja / Djelomično postignut dogovor s radnicima zaposlenima na Festivalu koji prosvjeduju tražeći svoja prava </p>
<p>CANNES, 12. svibnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Već u srijedu prijepodne, uoči službenog otvorenja, novinari su se mogli upoznati s filmom koji će izvan konkurencije svečano otvoriti ovogodišnji Festival u Cannesu. Nije nas začudio velik interes brojnih akreditiranih novinara jer je riječ o Pedru Alomodovaru i njegovu najnovijem filmu »Loš odgoj«. Almodovar je posljednji put bio u Cannesu prije pet godina, kad je proglašen najboljim redateljem za film »Sve o mojoj majci«, a u međuvremenu je dobio Oscara za scenarij filma »Pričaj s njom« (2003.).</p>
<p>Almodovar je svojim osebujnim stilom, nerijetko punim provokativnosti na svakodnevni život i licemjerje koje vlada u suvremenom društvu, okrenut čovjeku koji je najčešće žrtva okoline, bilo zato što je drugačiji, bilo zbog svog nesnalaženja ili otpora prema uvriježenim stereotipijama. </p>
<p>I dok je u početku bio žestoko drugačiji, pokušavajući izrazitim karikiranjem i krutim metaforama naglasiti suprotnosti i otpor, dajući svojim likovima aroganciju i neprilagođenost vlastite mladosti, ne vodeći brigu hoće li time ljutiti ili intrigirati gledatelje, Almodovar se s godinama okrenuo emocijama, pa je svoje priče u posljednje vrijeme obojio toplinom i razumijevanjem, pokazujući želju da gledatelji suosjećaju s njegovim junacima. Vrhunac je dostigao upravo s filmom »Pričaj s njom«, koji je i u dramaturškom i u redateljskom smislu gotovo savršen. </p>
<p>Svjestan da je došao do »kraja« te stvaralačke faze, Almodovar se u »Lošem odgoju« vraća vlastitim korijenima i početcima, pokušavajući iz perspektive zreloga redatelja kombinirati provokativnost i intrigantnost svojih ranih radova s osjećajnim odmakom iskustva i godina, i uz djelomično posizanje za autobiografskim elementima. </p>
<p>Ipak, film nije ispunio očekivanja. To je pretenciozni Almodovar koji je želio mnogo toga, ubacujući sve i sva u film, a da ipak nije mnogo toga rekao. Otvorio je niz pitanja, dotaknuo vruće teme, ali nije ih razradio, nego se gubio u žanrovskim lutanjima.</p>
<p>Priča počinje u Madridu, 1980. Mladi, uspješni redatelj–homoseksualac Enrique, nakon tri uspješna filma, pokušava pronaći pravu priču za svoj sljedeći film, upravo kad ga posjećuje mladić koji se predstavlja kao Ignacio, njegova prva ljubav iz školskih dana dok su još bili djeca u katoličkom liceju, gdje su bili žrtve oca Manola, svećenika i učitelja, koji je bio zaljubljen u Ignacija...</p>
<p> Kao i u nekim prijašnjim Almodovarovim filmovima, ništa u početku nije jasno, te se postupno potpuno zakompliciraju odnosi među likovima, tako da je svako prepričavanje besmisleno i suvišno. Almodovar se prepušta žanru film noira, želeći u prvom dijelu razotkriti hipokriziju i korupciju u Katoličkoj crkvi i sistemu školovanja u Španjolskoj šezdesetih godina. Ipak je pretjerao s tim miješanjem svega i svačega, tako da je istodobno liričan i duhovit, opak i mračan, melodramatičan i crnohumoran, sklon homoseksualnim ljubavima i transvestitima, ali ipak ne do kraja otvoren. Previše za jedan film, čak i kada je riječ o tako genijalnom redatelju kao sto je Pedro Almodovar. </p>
<p>Dan uoči službenih festivalskih zbivanja održan je sastanak s radnicima koji su zaposleni za potrebe Festivala jer oni već nekoliko mjeseci uoči početka Cannesa prosvjeduju tražeći promjenu zakona i uvođenje reformi koje bi pomogle nezaposlenima.</p>
<p> Riječ je o ljudima koje angažiraju za potrebe show businessa, to jest za rad na mnogim festivalima u Francuskoj, pa tako i na ovome najistaknutijem u Cannesu. Sada su iskoristili medijsku popularnost Cannesa, a uprava Festivala im je obećala press konferenciju u petak poslije podne, za kada je njih tri stotine obećalo doći iz Pariza u Cannes. Pitanje samo kako će se snaći sa strogim policijskim režimom, jer na ovome Festivalu je sve pod nadzorom, a provjere su vrlo stroge i detaljne. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Koga ćemo danas mrziti</p>
<p>Glumac Kazališta Virovitica Goran Koši ostvario odličnu ulogu u predstavi minimalističke režije Dražena Ferenčine koja potresno govori o netoleranciji i ksenofobiji </p>
<p>O sudbini prognanika, njihovim svakodnevnim patnjama, ksenofobiji, netoleranciji iz očišta djece, otvoreno govori potresna drama »Trg ratnika« engleskog dramatičara Nicka Wooda. Nakon praizvedbe, drama je inscenirana u Njemačkoj u produkciji »Hans Otto Theatera« iz Postdama te je 2003. godine uvrštena u deset najboljih njemačkih produkcija kazališta za djecu. S dramom takove reputacije, namijenjene djeci koju s mnogo zamišljenosti gledaju i odrasli, uhvatili su se u koštac u Kazalištu Virovitica na čelu s redateljem Draženom Ferenčinom, te prevoditeljem i dramaturgom Jasenom Bokom, a s njome su gostovali u zagrebačkom Teatru Exit u utorak. </p>
<p>»Trg ratnika« u obliku pripovijedanja i tipičnog dramskog dijaloga bez iritantnog dociranja prati sudbinu brata i sestre prognanika koji odrastaju u uvjetima neprijateljske sredine i u rascjepu želje za asimilacijom i potrebe za očuvanjem svog identiteta. Začuđujuće je s kolikom je lakoćom Wood uspio progovoriti i o cijeloj lepezi azilantskih problema, od neprijateljstva okoline do otvorenog nasilja s tragičnim posljedicama. Upravo tu atmosferu odlično je na scenu prenio redatelj upotrebivši minimalistička izražajna sredstva u estetici i u glumačkim interpretacijama. </p>
<p>Ferenčina igru dvoje glumaca postavlja na komornu scenu, osmišljenu kao dječje igralište (scenografkinja Dinka Jeričević), a vizualna reduciranost nastavlja se i u izboru neutralnih kostima Vande Grbe. </p>
<p>Goran Koši je precizno, točno, domišljato i uvjerljivo, s mnogo potresnih pasaža predočio neprilagođenog dječaka Andreu, dok je svoju ulogu prilično slabo izgradila Helena Minić kao Riva. Zaigravši na izvanjsku ekspresivnost i doslovnost, glumica koja ima i ozbiljnih problema s »pjevnom« dikcijom znatno je zaostajala za Košijem. </p>
<p>Predstava »Trg ratnika« jedan je od zanimljivijih repertoarnih poteza Kazališta Virovitica, kakvi bi bili itekako dobrodošli u zagrebačkim teatrima za djecu.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Javni poziv hrvatskim dizajnerima</p>
<p>Pozivaju se svi dizajneri i arhitekti na oblikovanje primjenjivih rješenja koja bi trebala biti uključena u proizvodne pogone Republike Hrvatske radi stvaranja hrvatskoga namještaja / Unatrag 50 godina Hrvatska je izvozila drvo za druge, došlo je vrijeme da se vlastita pamet uključi u dizajn </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Da za dizajn – pobjednički kliče Boris Ljubičić koji uz vrhunsku ekipu mladih dizajnerica kreće u ofenzivu! U Hrvatskom kulturnom klubu predstavljen je nov Dizajn centar koji će se baviti željno očekivanim povezivanjem dizajnera s hrvatskom industrijom. Štoviše, u Ministarstvu kulture 17. svibnja susrest će se gospodarstvenici s dizajnerima, čime će se napokon omogućiti spoj domaćega oblikovanja i proizvodnje, na što Hrvatska čeka već desetljećima.</p>
<p> Dizajn centar u fazi je ozakonjenja, objašnjava Ljubičić, a cilj mu je, u skladu s krilaticom »Pokrenimo Hrvatsku«, stvaranje hrvatskoga dizajna koji će naći svoje mjesto s proizvodima konkurentnima na svjetskome tržištu.</p>
<p> Ravnateljica novog Dizajn centra je Tatjana Jallard, dizajn menadžer Hrvatskoga društva dizajnera, koja ističe: »Dizajn centar i Centar za promicanje i razvoj drvne industrije Rijeka, u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom, Studijem dizajna, Šumarskim fakultetom i Ambientom poziva sve dizajnere i arhitekte na projektiranje prijedloga oblikovanja primjenjivih rješenja koja bi trebala biti uključena u trenutne proizvodne potencijale RH.« </p>
<p> Kako je, pak objasnila Andrea Hercog, projekt menadžerica prvoga implementacijskog projekta Dizajn centra, Hrvatska ima sve preduvjete za razvoj vlastite industrije namještaja. Stoga su u DC-u osmislili projekt kojem je zadaća dvostruka: oblikovati dijelove opreme za stan i oblikovati dijelove opreme turističkih zdanja. </p>
<p>Pozvani su svi hrvatski dizajneri na sudjelovanje u ovome projektu, a mogu se prijaviti za kategoriju A (stan) i B (hoteli). Rješenja bi se trebala odlikovati sljedećim svojstvima – inovativnošću koncepcije, novom tipologijom, racionalnim korištenjem materijala, upotrebom postojećih tehnologija, jasno određenom konstrukcijom i funkcijom predmeta.</p>
<p> Kako je kazao Ivica Grbac, profesor na Fakultetu šumarstva i drvne industrije, »unatrag 50 godina Hrvatska je izvozila drvo za druge – došlo je vrijeme da se vlastita pamet uključi u dizajn«. Istaknuo je vrijednost Ambiente – »našeg malog Kölna«. Ključno je da ova Vlada prepozna taj neiskorišteni resurs, zaključio je profesor.</p>
<p> Mlada Ivana Fabrio, voditeljica radionice na Studiju dizajna, rekla je kako je na fakultetu već pokrenuta radionica u kojoj studenti izrađuju produkt dizajn za industriju, a radovi će biti i predstavljeni javnosti. Veliko zadovoljstvo što se drvna industrija uključuje u projekt izrazio je Marijan Kavran, direktor Centra za promicanje i razvoj drvne industrije Rijeka, koji će biti posrednik između dizajnera i tržišta.</p>
<p>»Vrijeme je da postanemo velesila u dizajnu kao Finska« – zaključio je Boris Ljubičić. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatska poezija je briljantna</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Jedan od ponajboljih suvremenih hrvatskih pjesnika Milorad Stojević, ovogodišnji dobitnik Goranova vijenca za cjelokupan pjesnički opus, gostovao je u utorak na večer u Književnome klubu Booksi. </p>
<p>Na pitanje Vanje Bjelić-Pavlović, jedne od voditeljica Bookse, koliko mu je bitna ta nagrada i misli li da će zbog nje porasti čitanost njegove poezije, Stojević je odgovorio da mu Goranov vijenac znači veoma mnogo, ali da ne vjeruje kako će to priznanje imati utjecaja na čitanost njegovih stihova s obzirom na činjenicu da se poezija kod nas slabo ili nikako ne čita. </p>
<p>»Naša poezija zbog jezika nema odjeka vani, ali je ta poezija briljantna«, istaknuo je Stojević.</p>
<p>Pjesnik, prozaik, esejist, kritičar, književni znanstvenik i redoviti profesor suvremene hrvatske književnosti na Filozofskome fakultetu u Rijeci Milorad Stojević (Bribir, 1948.) afirmirao se kao pjesnik već prvim pjesničkim zbirkama, a posebice potkraj 70-ih godina. Tada je objavljena njegova zbirka »Viseći vrtovi«, u doba poetskoga trenda »iskustva pjesničkoga jezika«, kada je Stojević ocjenjivan kao jedan od najvažnijih naših pjesnika. Njegov pjesnički opus obaseže 15-ak zbirki, koje se u suvremenome hrvatskom pjesništvu izdvajaju osebujnim tretiranjem jezika i grafijskoga zapisa.</p>
<p>I u svojoj se prozi Milorad Stojević pokazao kao eksperimentator – kreativan, jezično bujan i duhovit, primjerice u romanima »Orgija za Madonu« ili »Tatarskome zajutarku«. </p>
<p>S obzirom na to da je Stojević okarakteriziran kao pjesnik otklona i razlika od mainstreama, pokušao je opisati glavno pjesničko strujanje u suvremenome hrvatskom pjesništvu. </p>
<p>»Većina je poezije danas standardna, prohodna, a malo je ljudi koji se uzdižu iz toga. Bolje je biti lošiji neprosjek nego bolji prosjek«, kazao je Stojević, objašnjavajući da je prohodna poezija ona u kojoj postoje sličnosti s pjesništvom drugih autora.</p>
<p>Stojević je na kraju kazao da će sada početi pisati romane koji će biti čitki, te da ću mu na jesen izaći novi, peti po redu roman pod naslovom »Proizvedeno na nebu«.</p>
<p>Književnu večer vodio je Ivica Prtenjača iz »Meandra«, a Stojevićeve je stihove kazivala Maja Župan.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Pobune nema</p>
<p>Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u srijedu je u podne održan sastanak Studentskog zbora kojem je prisustvovao i dekan Zlatko Kauzlarić Atač, a razlog njegova održavanja, kako nam je rečeno, »nije imao nikakve veze s navodnom pobunom na Akademiji«. Štoviše, nema nikakve pobune, zaključili su studenti, o čemu nas je izvijestio, budući da su novinari morali ostati pred vratima, predsjednik i organizator Zbora Luka Ivandić, a glavna točka dnevnog reda bio je kraj školske godine.</p>
<p>Iako se očekivalo s obzirom na situaciju na Akademiji, o kojoj se u zadnje vrijeme uvelike piše, da će studenti prosvjedovati, to se nije dogodilo. Dekan Kauzlarić Atač novinarima nije dopustio da prisustvuju zboru rekavši kako »nema nikakve pobune« te da su za »izmišljotinu o njoj krivi upravo novinari«. Stoga je dopustio samo fotografiranje.</p>
<p> Prijepor je počeo istupom profesora Igora Rončevića, Petra Barišića i Damira Sokića u javnosti kada su iznijeli nezadovoljstvo programom koji nudi Akademija i izborom profesora. Potom se u medijima spominjalo da je nezadovoljan i dio studenata, no oni se očito na Studentskom zboru kojem je prisustvovao i dekan, nisu očitovali. Većina studenata, upitana znaju li tko je sazvao zbor i zbog čega, nisu znali ili nisu željeli ništa reći, no student četvrte godine kiparstva Vojin Hrasta i student četvrte godine slikarstva Zlatan Vehabović rekli su nam kako nezadovoljstva među studentima nema. </p>
<p>»Istina je da nije riječ o pobuni. Željeli smo ukazati na to kako stvari stoje te da ih treba mijenjati, a upitali smo se jesu li i oni o kojima to najviše ovisi, zainteresirani za takvo što. Želimo umjetničku, a ne zanatsku akademiju. Neke su stvari zastarjele i treba ih mijenjati, a ne raditi po izlizanim obrascima. Nikoga nismo, niti možemo okriviti za stanje na Akademiji, jer problemi počinju već u srednjoškolskom obrazovanju«, rekao nam je Rončević, koji se trenutno zajedno sa svojim kolegama nalazi »pod opomenom pred isključenje«. Na Akademijskom vijeću Akademije prošlog tjedna donesena je odluka, odnosno nezadovoljnim profesorima preporučeno je da se javno ispričaju.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ante Strinić radi spomenik Maruliću</p>
<p>Spomenik će biti postavljen u Punta Arenasu kao svjedočanstvo nazočnosti hrvatske zajednice u Čileu / Autor poprsja Strinić ističe da njegov Marulić nosi šešir, a u ruci drži pero kao prepoznatljivi znak pisca</p>
<p>SPLIT, 12. svibnja</p>
<p> – Nakon Splita, Zagreba i Berlina, spomenik ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću, jednomu od najčitanijih latinista u Europi u 16. i 17. stoljeću, uskoro će biti postavljen i u Južnoj Americi. To je davna želja naših brojnih iseljenika, a postavljanje je dogovoreno početkom ove godine prigodom posjeta čileanskoga predsjednika Lagosa Escobara Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Autor Marulićeva poprsja koje će krasiti neki primjereni kutak u Punta Arenasu na samom jugu Čilea je mladi splitski akademski kipar Ante Strinić, o čemu je odlučio peteročlani stručni žiri, nakon dvanaest pregledanih radova prijavljenih na natječaj koji je krajem ožujka raspisalo splitsko Gradsko poglavarstvo. Iako je ocijenjeno da sveukupna razina radova nije dovoljno kvalitetna, pa su dva člana struke bila suzdržana predlažući da se izabrano kiparsko rješenje doradi, poprsje slavnoga Marula, rad Ante Strinića, svečano će biti postavljeno u Punta Arenasu kao svjedočanstvo nazočnosti hrvatske zajednice u toj zemlji. </p>
<p>Govoreći o svome radu, Strinić je istaknuo da se nije inspirirao već postojećim javnim spomenicima s likom Marka Marulića, nego se nadahnjivao vlastitim idejama i vizijama. »Po neke dodatne informacije otišao sam u Muzej grada Splita, gdje sam saznao da je Marul pratio modne trendove, odijevao se u rimskome stilu, te da najvjerojatnije nije imao brkove, već samo bradu. To su zanimljivi podatci koji su mi pomogli u razradi ideje«, izjavio je Strinić, napominjući kako njegov Marulić nosi šešir i iako je riječ o poprsju, vidljivo je i pero koje nosi u ruci, kao prepoznatljivi znak pisca.</p>
<p> Poprsje najpoznatijega Splićanina svih vremena bit će postavljeno u Punta Arenasu u listopadu ili studenome ove godine, kada je predviđen službeni posjet hrvatskoga predsjednika Stipe Mesića Argentini i Čileu.</p>
<p>Autori dosadašnjih javnih spomenika Marku Maruliću su kipari Ivan Meštrović, Vlado Radas i Slavomir Drinković, a zanimljivo je da je potaknuta ideja da se Marulićev spomenik postavi i u Budimpešti.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduku meč lopta na Poljudu</p>
<p>Teško je vjerovati da se u posljednjem kolu može dogoditi kakav čudesni obrat, da Hajduk može pokleknuti i domaćem dvoboju protiv Varteksa. Pobijedi li Varaždince, splitski će klub i službeno uhvatiti pehar namijenjen hrvatskome prvaku / Odlučujući pogodak postigao je Mato Neretljak u 25. minuti nakon udarca iz kuta</p>
<p>OSIJEK, 12. svibnja</p>
<p> – Je li Hajduk u srijedu proslavio naslov hrvatskoga prvaka? Splićani su u okršaju pretposljednjeg prvenstvenog kola znatno boljom igrom pobijedili Osijek sa 1-0 pogotkom bivšeg Osjekovog igrača, Mate Neretljaka, u 25. minuti. S dijela tribina, na kojem su se smjestili drukeri splitskoga kluba, gromko je odzvanjala pobjednička pjesma, srce Slavonije pretvorilo se u pravi dalmatinski ugođaj u kojem je već spjevana oda novome prvaku.</p>
<p>Teško je vjerovati da se u posljednjem kolu može dogoditi kakav čudesni obrat, da Hajduk može pokleknuti i domaćem dvoboju protiv Varteksa. Pobijedi li Varaždince, splitski će klub i službeno uhvatiti pehar namijenjen hrvatskome prvaku. Bit će to Hajdukov peti pokal u Prvoj HNL. </p>
<p>Mrežu je, dakle, zatresao Neretljak udarcem glavom nakon kornera. Prethodno je Osijekov branič Božinoski nespretno zahvatio loptu i izbacio je izvan igrališta. Malo je nedostajalo da se ovim potezom Božinovski ponovo upiše u – Hajdukove strijelce! I na nedavnoj prvenstvenoj utakmici ovih dvaju protivnika, također u Gradskom vrtu Božinoski je smjestio loptu iza leđa svoga vratara. Hajduk je tada pobijedio sa 3-2, a sada je, eto, opet Božinoski bio u središtu zbivanja. Nakon njegove je nespretnosti, naime, uslijedio udarac iz kuta. Izveo ga je Carević, a sa samo dva metra udaljenosti Neretljak se naklonio za odlučujući pogodak i vjerojatnu proslavu naslova prvaka. Samo šest minuta kasnije Splićani su propustili veliku priliku da još jednom zanjišu Osječku mrežu. Nakon klinča Babića i Krpana u osječkom kaznenom prostoru, Vukić je dosudio jedanaesterac. No, vratar Skender uspio je neutralizirati Pralijin udarac i tako vratiti nadu u eventualno Osjekovo izjednačenje i u Dinamov ostanak u utrci za naslovom. </p>
<p>Još do prije samo četiri dana činilo se da će Hajduk »pasti« od vlastitog oružja. U nedavnom ga je derbiju Dinamo pobijedio rabeći upravo onu prepoznatljivu splitsku šablonu – akcije iz prekida. Hajduk je tada skliznuo s prvog mjesta na ljestvici... U Osijeku smo, pak, svjedočili svojevrsnoj inverziji maksimirskih događaja. Sada su Splićani »vladali zrakom« i upravo su po takvom scenariju – iz prekida – slomili domaću momčad. Vješto su Nadovezini igrači znali isprovocirati prekršaj u zoni udarca. Tako je Krpan već u trećoj minuti mogao razveseliti splitske navijače, no Skender je izbacio loptu sa same gol crte. Mladi osječki libero Valentin Babić bio je na pravoj vjetrometini, teško se borio protiv brzih i nadahnutih Hajdukovih ofenzivaca. Andrić je u nekoliko navrata spretnim »vezovima« proigravao suigrače, Pralija je po već prepoznatljivoj »matrici« razvlačio obrambenu strukturu protivničke momčadi čime se automatski otvarao prostor za »drsko« upornog Krpana.</p>
<p> A Osječani? Nisu uspjeli adekvatno odgovoriti važnosti ove utakmice. Gotovo je nevjerojatna inertnost domaćih napadača, pogotovo u prvome poluvremenu. Vukoja je u izglednim prilikama plaho znao dodati loptu Hajdukovom vrataru, Špehar je, pak, propustio realizirati samostalni izlet prema Baliću, da bi u nastavku ove akcije Krpan izborio već spomenuti jedanaesterac. Ono što su rastrčani Vratović na lijevom boku i nekolicina njegovih suigrača u veznom redu uspijevali napraviti, upropastili bi osječki napadači. Kada Vukoja i Špehar bace loptu u »bunar«, ne može ju izvaditi ni »stotinu Vratovića«. </p>
<p>• Stadion u Gradskom vrtu </p>
<p>OSIJEK – HAJDUK 0-1 (0-1)</p>
<p>OSIJEK: Skender 6,5 – Babić 6; Božinoski 5 (od 75. Grnja -), Mikulić 5, Buljat 6 (od 75. Prijić –), Špehar 5, Milardović 6, Balatinac 6, Vratović 6,5 – Vukoja 5, Ljubojević 5. </p>
<p>HAJDUK: Balić 6,5 – Vejić 6,5; Miladin 6, Neretljak 7 – Ćaćić 6,5; Blatnjak 6, Andrić 6,5, Pralija 6,5, Carević 6 – Turković 6 (od 64. Bule 6), Krpan 6,5.</p>
<p>SUDAC: Vukić (Rijeka) 6; GLEDATELJA: 8.000</p>
<p>STRIJELAC: 0-1 Neretljak (25.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Milardović, Balatinac, Božinovski, Vukoja </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mato NERETLJAK </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Još jedan finale za Kožulja</p>
<p>Gordan Kožulj se sa 26.17 isplivanih u polufinalu plasirao u finale utrke na 50 metara leđnim načinom / Ante Mašković sa 27.34 zauzeo tek 26. mjesto u istoj disciplini</p>
<p>MADRID, 12. svibnja</p>
<p> – Gordan Kožulj izborio je i drugi nastup u finalu na Europskom plivačkom prvenstvu u Madridu. Nakon 100 metara leđnim načinom plasirao se u finale i na dvostruko kraćoj dionici, u disciplini koja mu je, zapravo, najlošija od tri leđaške. U prvoj polufinalnoj utrci na 50 metara leđno Kožulj se sa 26.17 sasvim približio osobnom rekordu (26.02) i to je bilo dovoljno za ukupno šesti rezultat polufinala. Prethodno se naš najbolji plivač plasirao u polufinale sa 26.64, što je bio 14. rezultat jutarnjih kvalifikacija.</p>
<p>Ante Mašković, pak, ni na ovom natjecanju ne uspijeva pokazati da je svojevremeno bio jedan od najperspektivnijih svjetskih leđaša-sprintera. U kvalifikacijama na 50 metara leđno zauzeo je tek 26. mjesto sa slabašnih 27.34 i ostao daleko od plasmana u polufinale. Podsjećamo, upravo u ovoj disciplini Mašković ima iz 25-metarskih bazena jedno europsko zlato i jedno srebro.</p>
<p>Nekoliko velikih iznenađenja dogodilo se u finalnim utrkama na 100 metara slobodnim načinom. U finalu plivača Talijan Filippo Magnini je sa 48.87 osvojio zlato, ispred svjetskog rekordera i olimpijskog pobjednika Pietera van den Hoogenbanda, koji je plivao za njega vrlo skromnih 49.33. To je, ujedno, tek drugi Van den Hoogenbandov poraz u ovoj disciplini u posljednjih pet godina. Ogled s Van den Hoogenbandom i društvom u ovoj disciplini u Madridu je, inače, izbjegao aktualni svjetski prvak Aleksandar Popov.</p>
<p>U finalu plivačica, pak, ne iznenađuje pobjeda tamnopute Francuskinje Malie Mettele, koliko tek sedmo mjesto Finkinje Hane-Marie Seppale. Seppala je, naime, prošle godine na Svjetskom prvenstvu u Barceloni stajala na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja na 100 metara slobodnim načinom. Od ostalih događanja valja izdvojiti brončano odličje Hrvatice s austrijskom putovnicom Mirne Jukić na 100 metara prsno.</p>
<p>• Rezultati finala, plivačice, 100 m slobodno: 1. Malia Metella (Fra) 54.46, 2. Marleen Veldhuis (Niz) 54.86, 3. Nery Mantey Niangkouara (Grč) 55.05; 100 m prsno: 1. Svitlana Bondarenko (Ukr) 1:09.23, 2. Jelena Bogomazova (Rus) 1:09.37, 3. Mirna Jukić (Aut) 1:09.41, 3. Maria Ostling (Šve) 1:09.41; 800 m slobodno: 1. Erika Villaecija (Špa) 8:31.26, 2. Anja Čarman (Slo) 8:37.10, 3. Camelia Potec (Rum) 8:37.56; 5 km: 1. Britta Kamrau (Njem) 59:11.3, 2. Stefanie Biller (Njem) 59:14.4, 3. Xenia Lopez (Špa) 59:16.3.</p>
<p>plivači, 100 m slobodno: 1. Filippo Magnini (Ita) 48.87, 2. Pieter van den Hoogenband (Niz) 49.33, 3. Christian Galenda (Ita) 49.55; 200 m mješovito: 1. Markus Rogan (Aut) 1:59.79, 2. Jani Sievinen (Fin) 2:00.43, 3. Massimiliano Rosolino (Ita) 2:00.53; 10 km: 1. Jevgenij Kočkarov (Rus) 1;45:21.5, 2. Massimiliano Parla (Ita) 1;45:22.8, 3. Anton Sanačev (Rus) 1;45:23.9. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Plivačica koja zna iskoristiti priliku </p>
<p>Jedino je loše u cijeloj priči to što se dio hrvatske sportske javnosti već počeo zapitkivati može li Sanja Jovanović do medalje i na Olimpijskim igrama u Ateni </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Prije nego što se to očekivalo Sanja Jovanović došla je do prvoga velikoga seniorskog odličja. Osim što je time potvrdila ono što se već odavno zna – da je izniman plivački talent i još veći radnik – nakon Madrida je sasvim jasno da 17-godišnja Dubrovkinja posjeduje još jednu za sport iznimno važnu osobinu: zna iskoristiti priliku. </p>
<p>Prvi je puta to, naime, pokazala već prije tri godine, na Mediteranskim igrama u Tunisu. Jest da konkurencija u Tunisu nije bila naročita, ali kada netko sa 15 godina dohvati seniorsko odličje onda to u svakom slučaju zavrjeđuje pozornost. Sanja je tim odličjem skrenula na sebe pozornost sportske javnosti i otada figurira kao predvodnica hrvatskoga ženskog plivanja, koje je stjecajem nes(p)retnih okolnosti ostalo bez godinu dana starije Mirne Jukić. Nije si, tako, mogla dozvoliti luksuz beskonačnog nastupanja na juniorskim prvenstvima, nego je već lani na Svjetskom prvenstvu u Barceloni upisala za hrvatsko žensko plivanje tri polufinala, što su uz grandiozan Kožuljev nastup i srebro na 200 metara leđno bili ujedno jedini spomena važni nastupi hrvatskog plivanja u Barceloni. </p>
<p>Brojni skauti američkih sveučilišta i plivačkih kampova odmah su pružili pipke prema mlađahnoj Dubrovkinji, što je ona tada prokomentirala riječima: »Možda je došlo vrijeme za odlazak!« Taj će se odlazak, vrlo vjerojatno, prije ili kasnije dogoditi, no Sanja Jovanović i dalje trenira u Dubrovniku u bazenu egzotičnih dimenzija, dugačkom 33 metra?! Što bi tek bilo da na treningu može plivati svih 50 metara olimpijskog standarda... </p>
<p>Europsko plivačko prvenstvo u Madridu po svemu je atipično plivačko natjecanje. Održava se u olimpijskoj godini, polovicom svibnja, na otvorenom bazenu po kiši i prohladnom vremenu, neke plivačice i plivače zanimaju samo olimpijske norme, neki nisu ni došli, itd. U takvom je ozračju, primjerice, samo pola sata prije finala plivačica na 200 metara leđnim načinom bez odličja na 100 leđno ostao europski rekorder i svjetski doprvak Arkadij Vjačanin. </p>
<p>U takvom je ozračju Sanja ponovno prepoznala i iskoristila svoju priliku i ovog se puta kao plivačka realnost nametnula cijeloj Europi. Jedino je loše u cijeloj priči to što se dio hrvatske sportske javnosti već počeo zapitkivati može li Sanja Jovanović do medalje i na Olimpijskim igrama u Ateni. One koji to pitaju treba odmah podsjetiti da su 2008. godine Olimpijske igre u Pekingu. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Karanušić u četvrtfinalu, poraz Ivaniševića i Čilića</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Glavna priča trećeg dana Zagreb Opena bio je nastup Gorana Ivaniševića u paru s 15-godišnjim Marinom Čilićem. Wimbledonski pobjednik je privukao rekordan broj gledatelja na terene zagrebačke Mladosti i zasjenio plasman Roka Karanušića u četvrtfinale. Očekivano više zanimanja je privukla 6-3, 7-5 pobjeda norveško-izraelske kombinacije Andersen/Okun protiv hrvatskog para u prvom kolu turnira parova od 6-3, 7-6 (5) slavlja Karanušića protiv Bugarina Ivajla Trajkova. A za polufinale Karanušić će u petak igrati protiv drugog nositelja Rusa Dmitrija Tursunova.</p>
<p>– Roka treba svako jutro kad se digne dobro istući. Letvom, jedno pola sata. Po meni je on trebao biti u »top 50« bez problema. Ne vidim ovdje nijednog igrača boljeg od njega, po talentu. Ustvari, ne samo ovdje, on može svakog dobiti kad hoće. Sve ovisi o njemu, u svom stilu je rekao Ivanišević, a onda se vratio svom nastupu s Čilićem:</p>
<p>– Htio sam igrati singl, ali gotovo tri godine nisam igrao na zemlji, ruka nije spremna. Ali, bar sam odigrao parove, mislim da je prošlo u redu. Ako ništa drugo, ovo je bila dobra škola za Čilića, malo je vidio kako izgleda profesionalni tenis.</p>
<p>Neizbježno je bilo pitanje o stanju ramena.</p>
<p>– Rame je u redu. Čak sam pogodio servis 202 kilometra na sat. A to je rekord u zadnje dvije godine. Došla su vremena da se mora s tim zadovoljiti. Taman za ženski Tour. Venus Williams, Serena i ja. Gledam Karlovića i Ljubičića, nijedan servis ispod 210 km/h. A ja se mučim, otpadne mi ruka, vidim se zvijezde, pa 195. Pa 183, pa mi ništa nije jasno, slikovit je bio Ivanišević.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Garcia – Hernandez 6-1, 6-1; 2. kolo: Tursunov (2) – De Voest 6-3, 3-6, 6-3, Ramirez-Hidalgo – Gonzalez 6-0, 6-4, Vassallo-Arguello – Frode-Andersen 7-5, 6-1, KARANUŠIĆ – Trajkov 6-3, 7-6 (5); parovi, 1. kolo: Andersen/Okun – IVANIŠEVIĆ/ČILIĆ 6-3, 7-5.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ljubičić dalje, poraz Šprem</p>
<p>HAMBURG/RIM, 12. svibnja</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić preskočio je drugu prepreku na ATP teniskom turnir u Hamburgu, dok je Karolina Šprem na WTA turniru u Rimu upisala poraz. Ljubičić je u dvoboju 2. kola pobijedio Rumunja Victora Hanescua sa 6-0, 3-6, 7-6 (3), dok je Karolina Šprem izgubila u 2. kolu turnira u Rimu od Španjolke Conchite Martinez sa 6-4, 4-6, 2-6. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ljubičić dalje, poraz Šprem</p>
<p>HAMBURG/RIM, 12. svibnja</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić preskočio je drugu prepreku na ATP teniskom turnir u Hamburgu, dok je Karolina Šprem na WTA turniru u Rimu upisala poraz. Ljubičić je u dvoboju 2. kola pobijedio Rumunja Victora Hanescua sa 6-0, 3-6, 7-6 (3), dok je Karolina Šprem izgubila u 2. kolu turnira u Rimu od Španjolke Conchite Martinez sa 6-4, 4-6, 2-6. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dinamo se mora uzdati u Ćiru</p>
<p>Unatoč lošoj i nepoduzetnoj igri na Kantridi, nogometaši Dinama uspjeli su doći do pobjede iskoristivši jednu pogrešku Rijekine obrane / Trener Dinama Jurčević pogodio je s izmjenama, jer su Kranjčar i Bartolović najzaslužniji za pobjedu</p>
<p>RIJEKA, 12. svibnja</p>
<p> – Nogometaši Dinama produžili su nadu u osvajanju naslova prvaka pobjedom na vrućem gostovanju u Rijeci pogotkom Mladena Bartolovića u 76. minuti, Jurčevićeva je momčad uspjela isprati sve loše što je pružila na Kantridi. </p>
<p>Naime, Dinamo je igrao slabo, poprilično nepoduzetno, no velika greška obrane Rijeke, konkretno pričuve Milasa, omogućila je Mituu u priliku izbaci Bartolovića, koji je prethodno zamijenio Strupara, što je bilo dovoljno za realizaciju i velika tri Dinamova boda. Zagrepčani su sad u situaciji da uspjehom u posljednjem kolu protiv Osijeka sačekaju rezultat iz Splita gdje kod Hajduka gostuje Varteks. Dinamova pobjeda uz eventualni Hajdukov poraz ili neodlučeni ishod značio bi i naslov prvaka.</p>
<p>Utakmica u Rijeci ipak je pokazala brojne slabosti Dinamove momčadi. U većem dijelu Dinamo se mučio s loptom, tek je ulaskom Kranjčara u nastavku igra postala nešto poduzetnija, a očito je pravi potez napravio trener Jurčević koji je zamijenio indisponiranog Strupara, Bartolović je povjerenje iskoristio i postigao gol nade. Rijeka se borila koliko je mogla, u prvih pola sata imala je inicijativu, no obje momčadi ne zaslužuju pohvale za prikazanu igru. </p>
<p>Iako je Dinamu za produženje nade u osvajanje naslova prvaka trebala pobjeda, od početka to se nije dalo naslutiti po zbivanju na terenu. Rijeka je u prvom poluvremenu bila agilnija, poletnija, ipak ne i kvalitetnija. Rastrgana igra s obje strane nogometne sladokusce ostavila je u dosadi, tek su oni žestoki navijači, napose Rijeke, mogli razbiti dosadu prigodnom koreografijom u čast svoje 17. obljetnice. </p>
<p>U prvih pola sata udarca na vrata nije ni bilo! Tek je Rijeka dva puta pokušala iznuditi prekršaj u kaznenom prostoru Dinama no sudac Kovačić nije nasjeo na te profesionalne trikove. Tek u zadnjih petnaestak minuta prvog dijela nešto malo uzbuđenja. Najprije je glavom dobro tukao Josip Bulat, ali je lopta preletjela preko grede. Priliku utakmice imao je desetak minuta prije kraja Strupar, no taj inače vrsni strijelac loptu je na pet metara od vratiju – promašio. Sve to bilo je premalo za prolaznu ocjenu igre obje momčadi.</p>
<p>U nastavku Jurčević je posegnuo za izmjenama. Najprije je Zahoru zamijenio Kranjčarom, a nešto kasnije Strupara Bartolovićem. Igra je dobila malčice na živosti, ali Dinamo je i dalje bio nekonkretan, igrajući bez rizika. Prilike nije bilo niti na jednoj strani, a sve očitije je bilo da se Rijeka povlači na svoju polovicu. Nakon kratkotrajne inicijative Dinama dosuđen je slobodan udarac. Iz njega se, nakon dobre kombinatorike, izrodio i Dinamov pogodak. Mitu je loptu na vrhu kaznenog prostora doturio do Bartolovića koji u delikatnoj situaciji nije pogriješio. Pogodak Zagrepčana umirio je tribine na Kantridi, svi su potom slušali vijesti iz Osijeka.</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA – DINAMO 0-1 (0-0)</p>
<p>RIJEKA: Kalinić - – Šarić 6, Milinović 6, Bulat 6, Mujdža 5,5 – Čaval 5,5, Tadić 5,5, Knežević 6, Linić 5,5 (od 74. Milas 5) – Vidović 5,5 (od 54. Sharbini 5,5), Samardžić 6.</p>
<p>DINAMO: Šarlija 6 – Mijatović 6, Cesar 5,5, Drpić 5,5 – Mikić 5,5, Mujčin 6, Agić 5,5 – Mitu 6 – Zahora 5 (od 46. Kranjčar 6), Strupar 5,5 (od 64. Bartolović 6,5).</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 6. GLEDATELJA: 4500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bartolović (76)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Poldrugač, Samardžić, Knežević, Šarić </p>
<p>CRVENI KARTONI: Poldrugač (90., drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mladen BARTOLOVIĆ</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Pobjednički oproštaj Slavena od Koprivnice</p>
<p>KOPRIVNICA, 12. svibnja</p>
<p> – Slaven Belupo i Inter na oproštaju domaćih od koprivničkog terena u ovoj sezoni, odigrali su živahnu prijateljsku utakmicu, u kojoj je Slaven slavio pobjedu od 2-0 (1-0) pogocima Posavca, oba puta iz 11-erca. </p>
<p>• Gradski stadion </p>
<p>SLAVEN BELUPO – INTER 2-0 (1-0) </p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 7 – Međimorec 6,5, Jurčić 6, Gal 6 – Pejić 6,5 (od 54. P. Bošnjak 6), Sertić 6,5 (od 57. Ferenčina 6), Radiček 6, Posavec 7, Višković 7 – Vručina 6,5 (od 67. Kosić 6,5), Dodik 6. </p>
<p>INTER: Čavlina 6 – Pecelj 6, Vidak 6, Brnas 5,5, Bodrušić 5,5 (od 61. Ceraj 6) – Čičak 6, Gugić 6, Dujmović 5,5, Poljak 6,5 (od 70. Lalić 6) – Mazarekić 5,5 (od 67. Karabogdan 6), Piškor 6,5. </p>
<p>SUDAC: Tomišić (Pazin) 6.5; GLEDATELJA: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Posavec (12., 11 m), 2-0 Posavec (63., 11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Sertić, Višković, Ferenčina, Vidak, Čičak, Mazarekić </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Srebrenko POSAVEC </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Cibalia i teoretski osigurala kvalifikacije</p>
<p>VINKOVCI, 12. svibnja</p>
<p> – Cibalia je kolo prije kraja osigurala 11 mjesto, koje joj osigurava dodatne kvalifikacije za ostanak u Prvoj HNL. Upornost Vinkovčana se na kraju isplatila i to u prvoj minuti sudačke. Tada je Petar Šuto u pobjedonosnih 2-1 pretvorio centrašut Zorana Ratkovića.</p>
<p>• Stadion Cibalije </p>
<p>CIBALIA – KAMEN INGRAD 2-1 (0-1)</p>
<p>CIBALIA: Vranjić 6,5, Križanović 5,5 (od 46. Šuto 7), Jozinović 5,5, Pernar 5,5, Lučić 5, Ivanković 6, Andričević 5,5 (od 69. Ćorić 5,5), Kovačević 5,5, Bošnjak 5,5 (od 50. Ratković 7), Žgela 7, Peraica 6.</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 6, Smoje 5, Polleti 5,5, Vuica 5, Balašković 6, Čižmek 6,5, Kovač 5,5 (od 54. Kralj 5,5), Bajsić 6, Lalić 5,5 (od 46. Karoglan 5), Popović 6,5 (od 70. Jakirović -).</p>
<p>SUDAC: Pavić (Split) 6,5; GLEDATELJA: 800</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Čižmek (30.), 1-1 Žgela (57.), 2-1 Žuto (90.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bošnjak, Ratković, Kovačević, Pernar, Vranjić, Peraica, Rendulić </p>
<p>CRVENI KARTONI: Vuica </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan ŽGELA</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagreb ostaje prvoligaš, Marsonia drugoligaš</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Konačno je Zagreb riješio sve dvojbe oko ostanka u prvoj ligi! Dogodilo se to nakon uvjerljive 3-0 (0-0) pobjede protiv Marsonije, koja ovim porazom i definitivno seli u drugu ligu. Pobjeda Zagreba je zaslužena, a zanimljivo da su sva tri pogotka postignuta u zadnjih 10-ak minuta. </p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj </p>
<p>ZAGREB – MARSONIA 3-0 (0-0)</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 6,5 – Hucika 6,5; Ješe 6, Smoje 6,5 – Žilić 6,5, Marić 6,5, Biskup 6 (od 78. Pelaić 6,5), Prosinečki 6 (od 80. Perković -), Kovačević 6 (od 85. Barišić -) – Franja 7, Đalović 7.</p>
<p>MARSONIA: Škorić 6 – Barišić 5,5; Šimić 6, Hodonj 5,5 – Petrović 6, Rogić 5,5, Jukan 5,5, Tadić 5,5 (od 46. Martinović 5,5), Pranjković 5,5 (od 85. Marković -) – M. Vuka 6, Švađumović 6 (od 65. Alić 5).</p>
<p>SUDAC: Šunjić (Split) 6,5. GLEDATELJA: 1.200.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Franja (79), 2-0 Đalović (87), 3-0 Đalović (89). </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tadić, Petrović, Rogić, Prosinečki, Ješe </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Radomir ĐALOVIĆ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Efikasni Varaždinci</p>
<p>VARAŽDIN, 12. svibnja</p>
<p> – U utakmici koja nije mogla utjecati na poredak na ljestvici, Varteks je 4-1 (1-0) pobjedom protiv Zadra popravio dojam u Ligi za prvaka odigravši odgovorno jednu od boljih utakmica ovog proljeća.</p>
<p>• Stadion Varteksa </p>
<p>VARTEKS – ZADAR 4-1 (1-0)</p>
<p>VARTEKS:Vasilj 6, Ramadani 7, Jolić 7, Mujanović 6, Karić 7, Granić 7, Jančevski 7,5, Vučković 6, Petričević 6 (od 46. Pavličić 7), Šafarić 6 (od 73. Sklepić 6), Melnjak 6 </p>
<p>(od 69. Vukman 6) </p>
<p>ZADAR: Kale 5, Prpić 5, Jurić 6, Grbeša a5, Surač 6, Duilo 5 (od 52. Kordić 5), Jurjević 5, Buljat 5, Krivić 6 (od 40. Jerković 6), Bilaver 5 (od 40. Tadić 6), Gudelj 5.</p>
<p>SUDAC: Šimčić (Koprivnica) 6</p>
<p>GLEDATELJA: 500 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Jolić (29), 2-0 Jančevski (55), 3-0 Pavličić (72), 4-0 Pavličić (86), 4-1 Kordić (90)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jerković, Vučković, Mujanović, Tadić </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor JANČEVSKI </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zagrebu derbi za treće mjesto</p>
<p>U dvoboju dva zagrebačka kluba koji se bore za Goodyear ligu Zagreb je svladao Hermes Analiticu sa 103-85 / Zadrani uvjerljivo nadvisili Šibenčane sa 80-64</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Vrata Goodyear lige širom su se otvorila košarkašima Zagreba koji su na gostovanju u Kemijskoj školi pobijedili gradskog suparnika Hermes Analiticu 103-85 u 11. kolu Ožujsko lige za prvaka. </p>
<p>»Mravi« su nakon pobjede protiv Šibenke u prošlom kolu uspjeli protiv još jednog izravnog suparnika za regionalnu ligu osigurati bolju koš razliku u međusobnim dvobojima. Zagreb je od početka bio uvjerljiv, već u trećoj minuti imao je prednost 11-1, a igrači Hermesa pokazali su opet kako se teško nose s pritiskom. </p>
<p>• Dvorana KGTŠ-a </p>
<p>HERMES ANALITICA – ZAGREB 85-103 (19-29, 21-25, 16-20, 19-29)</p>
<p>HERMES ANALITICA: Novosel 24 (4-4), Paić, Rimarčuk 6, Pašalić 17 (7-10), Parezanović 10 (3-4), Sarić 2, Marinović 12 (4-4), Tišma 5, Čibej, Jurjević, Troha 9.</p>
<p>ZAGREB: Krunić 19 (5-6), Šaronja, Miljković 10 (3-4), Poplović 13 (4-6), Pehar 6, Nnai 4, Jelavić 8, I. Tomas 16 (4-4), Mara, Juknevičius, M. Tomas 27 (8-8), Garma. </p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Radović (Dubrovnik) i Šarac (Osijek). GLEDATELJA: 400</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko TOMAS </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zadar - Šibenka 80-64</p>
<p>Košarkaši Zadra ostvarili su i desetu pobjedu u Ožujsko ligi, nadjačali su susjede iz Šibenika sa 80-64 (21-14, 24-14, 22-13, 13-23), makar igrom nisu posve oduševili svoju publiku. Dozvolili su gostima cijeli niz otvorenih šuteva, no samo zahvaljujući njihovom slabom učinku, Zadrani su počeli sredinom prve četvrtine stvarati zalihu za pobjedu. </p>
<p>• Dvorana Jazine </p>
<p>ZADAR – ŠIBENKA 80-64 (21-14, 24-14, 22-13, 13-23) </p>
<p>ZADAR: Stipčević, Vladović 12 (4-4), Ivanov, Longin 15 (8-8), Pestić, Bulić 11 (2-2), Špralja 8 (2-2), Marcelić 12 (4-4), Petranović 3 (3-4), Banić 12 (4-4), Lalić, Meeks 7 (1-2).</p>
<p>ŠIBENKA: Jurić 9, Baily 2 (2-2), Blaće 1 (1-2), Toroman 7, Bura 3, Šarin 15 (1-2), Vidačak 10 (2-3), Elbich 9 (3-4), Huljev 4 (2-4), Duvančić 3 (1-1), Palada 1 (1-2), Dixon.</p>
<p>SUCI: Anazulović (Zagreb), Legović (Rijeka) i Medan (Dubrovnik). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Branimir LONGIN (R.Z.)</p>
<p>Svjetlost-Brod - Cibona VIP 70-109</p>
<p>• Sportska dvorana Brod </p>
<p>SVJETLOST BROD – CIBONA VIP 70-109 (15-31, 13-31, 21-25, 21-22)</p>
<p>SVJETSLOST BROD: H. Kovačević 16, Marinić, Tankosić, Bratić 4, Štefanac 16, Delalić 11, Mandić 2, Ercegović 16, K. Kovačević, Ćosić 5. </p>
<p>CIBONA VIP: Penn 9, Kus 8, Vranković 9, Krasić 4, Žižić, Golemac 14, Sesar 21, Štimac 19, Mance 2, Mamić 3, Popović 11, Poljak 9.</p>
<p>SUCI: Erceg i Pajić (Zabok), Jovović (Zagreb) </p>
<p>GLEDATELJA: 600</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip SESAR (J. Š.)</p>
<p>Split CO - Triglav osiguranje 96-77</p>
<p>• Dvorana Gripe </p>
<p>SPLIT CO – TRIGLAV OSIGURANJE 96-77 (26-19, 33-20, 13-21, 24-17)</p>
<p>SPLIT CO: Oršulić 25, Kedžo 17, Rančić 34, Pašalić 2, Vučica, Delić 4, Kastropil 4, Šporar 7, Petrović, Morić 2, Sirišćević, Bilić.</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Stermberger 2, Devčić 5, Rot 7, Kapov 7, Šćepanović 14, Stegnjajić 13, Buljubašić 25, Budinić, Devčić 2, Babin 2.</p>
<p>SUCI: Dožai i Maras (oba Zagreb) i Čanković (Zadar)</p>
<p>GLEDATELJA: 50</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir RANČIĆ (R.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Anzulovićeve tihe sankcije </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Cibona »gazi« u domaćem prvenstvu, momčad iz Savske pobijedila je Zadar i nadoknadila minus iz prve utakmice, Scoonie Penn opet predvodi napade cibosa... No, u misiji vraćanja naslova hrvatskog prvaka u Savsku, zagrebačkim kibicima koji su navikli gledati vrsne i »plemenite« košarkaše, ipak nešto nedostaje. </p>
<p>Već gotovo mjesec dana kapetan Cibone Slaven Rimac nije u momčadi. Oporavak zbog bolova u Ahilovoj tetivi protegnuo se trostruko dulje, umjesto predviđenog. Posljednje minute na terenu, točnije njih sedam i pol, Rimac je odigrao u finalu Goodyear lige, u kojem je Reflex usred Zagreba pobijedio Cibonu. </p>
<p>Nakon toga zaiskrilo je između trenera Dražena Anzulovića i najboljeg igrača koji je izjavio kako je stisnuo zube i odgodio oporavak da bi odigrao finalni turnir regionalne lige, a trener ga je ostavio na klupi. Anzulovićev odgovor na to bilo je izostavljanje Rimca iz momčadi koja je za dva dana krenula na utakmicu u Split. »Ne želim da se itko žrtvuje za momčad, neka se Rimac dobro odmori«, bile su Anzulovićeve riječi. </p>
<p>Tad je kapetan Cibone uistinu imao problema s nogom, ali je u međuvremenu prizdravio i uredno trenira s juniorskom momčadi. </p>
<p>Na učestala pitanja kad se može očekivati Rimčev povratak na parket, Cibonin je strateg za novinare uvijek imao isti odgovor: </p>
<p>– Rimac će na teren kad ja to odlučim! </p>
<p>Postalo je jasno da Rimac nije u milosti trenera koji je, ponajviše zbog Slavenovih izjava i remećenja ozračja u momčadi, odlučio »ohladiti« najboljeg strijelca momčadi. Cibona vrlo vjerojatno bez Rimca u momčadi može i do naslova prvaka, pa je pitanje koliko će minuta Anzulović dati Ciboninoj »šestici«. </p>
<p>Od Slavena Rimca nismo mogli dobiti službenu izjavu, jer je uveo šutnju za novine do kraja sezone. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Vođa šijitskih pobunjenika Al Sadr nudi Amerikancima primirje </p>
<p>Američki civilni i vojni dužnosnici u Iraku, ali i Washingtonu, nisu se još izjasnili o Al Sadrovoj mirovnoj ponudi / Međutim, malo je vjerojatno da Amerikanci prihvate ponudu jer su i ranije vrlo odlučno odbacivali izravne pregovore s Al Sadrovim militantima </p>
<p>ANKARA, 12. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američke su okupacijske snage u noći na srijedu vodile ogorčene borbe za šijitski grad Kerbalu s pripadnicima Mahdijeve vojske koju vodi radiklani imam Moqtad al Sadr. Prema još nepotpunim izvješćima, u sukobima je poginulo najmanje 25 šijitskih pobunjenika.</p>
<p>Vojni izvori u Bagdadu prenijeli su da je u okršajima ranjeno i sedam američkih vojnika. Najžešći sukobi vodili su se oko džamije Mukhayam, u središtu Kerbale. Kako se tvrdi, džamija je služila kao glavna dobro učvršćena baza pripadnicima Mahdijeve armije. Tijekom noći zabilježeni su i okršaji u neposrednoj blizini dva druga sveta šijitska grada - Najafa i Kufa. Javlja se da je jedan Iračanin poginuo, a devet ranjeno od kojih su većina civili. </p>
<p>Kakvo je trenutačno stanje na šijitskim bojišnicama, nije dovoljno jasno. Američki general Martin Dempsey je potvrdio da su Al Sadrovi pobunjenici, koji su počeli ustanak prošlog mjeseca, praktički stavili pod svoju kontrolu šijitske gradove južno od Bagdada. On smatra kako unatoč svega, pristaše radikalnog imama nemaju potporu umjerenih šijita. </p>
<p>Dempsey je objavio da su SAD željele uhititi Al Sadra još prošle godine, kako je rekao u listopadu i studenome, ali se od toga odustalo. Pritom se pošlo od procjene da bi Iračani mogli sami riješiti svoje probleme. »To se nije dogodilo i Mahdijeva vojska je započela ustanak«, rekao je general Dempsey.</p>
<p>U međuvremenu je ratoborni imam Al Sadr priopćio kako je voljan okončati sukobe s koalicijskim snagama. U njegovoj mirovnoj ponudi se kaže da bi pregovori o okončanju sukoba morali biti otvoreni i pošteni. Prema Al Sadru, to bi jamčila nazočnost šijitskih duhovnih vođa. </p>
<p>Američki civilni i vojni dužnosnici u Iaku, ali i Washingtonu, nisu se još izjasnili o Al Sadrovoj mirovnoj ponudi. Čine se, međutim, malo vjerojatnim da bi Amerikanci mogli prihvatiti tu ponudu jer su i ranije vrlo energično odbacivali svake izravne pregovore s Al Sadrovim militantima. </p>
<p>Unatoč svim teškoćama, koalicijske vlasti nastoje stvoriti privid sigurnosti i kontrole nad teškom iračkom zbiljom. U srijedu je Iračanima predana uprava nad ministarstvom vanjskih poslova. Na taj način želi se dati do znanja da se neće odustati od 30. lipnja za kada je dogovorena primopredaja suvereniteta i vlasti s okupacijskih snaga na podobne Iračane. </p>
<p>Američki civilni upravitelj Iraka Paul Bremer ocijenio je primopredaju ministarstva vanjskih poslova Iračanima kao »značajan korak« prema ostvarenju potpunog suvereniteta. Šef iračke diplomacije Hoshyar Zebari rekao je da se njegovo ministarstvo već izborilo za mjesto Iraka u Arapskoj ligi, Organizaciji islamske konferencije (OIC) i UN-u.</p>
<p>Koalicijske snage su, dan ranije, predale Iračanima i ministarstva industrije i rudarstva. U rukama Iračana nalaze se i ministarstva vodoprivrede, energetike, poljoprivrede, javnih radova, zdravstva, obrazovanja i znanosti, tehnologije i kulture. Dosadašnji »strani savjetnici« nastavljaju raditi u iračkim ministarstvima, a to bi se, prema nekim tumačenjima, moglo očekivati i nakon predaje suvereniteta. </p>
<p>U međuvremenu, za nove iračke scene zlostavljanja strave i užasa pobrinula se ekstremna islamistička skupina Moktad al Ansar koja je, kako se vjeruje, povezana s terorističkom mrežom Al Qaidom. Naime, na svojoj WEB stranici pripadnici te skupine prikazali su odsjecanje glave jednom američkom državljaninu. Rečeno je da će se takve egzekucije nastaviti i ubuduće zbog zlostavljanja i mučenja iračkih zatvorenika. </p>
<p>Istodobno, Pentagon se usprotivio cirkuliranju novih fotografija i videovrpci o zlostavljanju iračkih zatvorenika. To je odlučeno, kako se kaže, zbog mogućnosti izazivanja novog gnjeva međunarodne zajednice. Konačna odluka o daljoj sudbini oko 700 novih užasavajućih svjedočanstava zlostavljanja, prepuštena je izravno američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu i njegovim najbližim suradnicima. </p>
<p>Vodeći arapski listovi, među kojima je i kairski Aqbar al Yom, sugeriraju puno suočavanje s istinom, bez obzira na sve njezine potresne grozote. Svjedočenje američkog generala Anatonia Tagube, pred Vojnim komitetom američkog Senata, otkrilo je nove dokaze o zlostavljaju iračkih zatvorenika. General je upozorio na izostanak odgovornosti časnika brigade, pa naniže. »Postojao je nedostatak discipline, obučenosti, naročito nadzora«, rekao je general.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Smaknuće Amerikanca – osveta za zlostavljanje iračkih zatvorenika</p>
<p>Na mučnom videozapisu zorno se vidi odsijecanje glave Amerikancu Nicku Bergu/ Dok se Zapad gnuša nad tim zločinom, mediji u arapskom svijetu ističu da je ubojstvo Berga odgovor na mučenje zatočenih Iračana u bagdadskom zatvoru Abu Gharaib</p>
<p>LONDON, 12. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Američka patrola u Bagdadu nije bila spremna na prizor na koji je tamo naišla prošle subote. Radilo se o tijelu bez glave, koje je, obješeno za noge, visilo ispod jednog od mostova preko rijeke Tigris. Ispod tijela, na zemlji, ležala je odsječena glava. Žrtva je bio 26-godišnji Amerikanac Nick Berg. Islamski ekstremisti koji su ga ubili ovih su dana objavili mučni videozapis na kojem se odsijecanje glave zorno vidi. </p>
<p>Izvršitelji smaknuća tvrde da se žele osvetiti za zlostavljanje iračkih zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Gharaib.</p>
<p>Video je prikazan na websiteu organizacije Muntada al-Anasar, na kome radikalni muslimani izmjenjuju svoje poruke. Naziv videozapisa glasi: »Abu Musab al-Zarqawi prikazan kako kolje jednog Amerikanca«. Zarqawi je jedan od suradnika Osame bin Ladena, a poznat je po svojoj bezdušnosti. Smatraju ga odgovornim za mnoge terorističke incidente u svijetu. Vjeruje se da je trenutačno u Iraku, gdje organizira seriju spektakularnih samoubilačkih napada na strance. </p>
<p>Američke vlasti raspisale su nagradu od 10 milijuna dolara za njegovu glavu. CIA sada istražuje je li Zarkawi samo nadahnuo, ili i osobno izveo umorstvo Nicka Berga. S objavljenog videa to se ne vidi, jer su svi islamski teroristi koji se na snimci pojavljuju - a ima ih pet - maskirani. </p>
<p>Njihova žrtva simbolično je odjevena u narančasti kombinezon, u kakve Amerikanci odijevaju svoje ratne zarobljenike u bazi Guantanamo. Sudbina Nicka Berga podsjeća na smrt novinara Wall Street Journala Daniela Pearla, kome su islamski teroristi 2002. odsjekli glavu nakon što su ga zarobili u Pakistanu. </p>
<p>Bergovo umorstvo označava kraj njegove višemjesečne odiseje tijekom koje je dva put posjećivao Irak, tražeći avanturu te posao za svoju malu tvrtku koja održava telekomunikacijske antene. Čini se da je bio sumnjiv i Amerikancima, koji su ga na kratko vrijeme bili zatočili u Iraku. Početkom travnja, pao je u ruke islamskih ekstremista u toj zemlji. Od tada mu se zameo trag, sve dok se ovih dana nije saznalo za njegovu smrt. </p>
<p>Premda je Amerika iznutra sve više podijeljena zbog stalno novih otkrića o zlostavljanju iračkih zatvorenika, njeno javno mnijenje jedinstveno je u osudi zločina nad Nickom Bergom. Busheva administracija dobila je pak novi argument u prilog svoje teze da je zlostavljanje iračkih zarobljenika za koju je optužuju, sitnica u usporedbi s barbarstvom međunarodnih terorista. »To pokazuje pravu narav neprijatelja slobode«, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan. Britanski Foreign Office nazvao je cijelu epizodu »potpuno odbojnom i neobranjivom«.</p>
<p>Nick Berg bio je Židov, što mu nije moglo koristiti kada je pao u ruke islamskim fanaticima. Njegova ucviljena obitelj tvrdi pak da je kriva i američka vojna intervencija, koja je u Iraku stvorila uvjete što su doveli do mladićeve otmice i umorstva. No dok se Zapad gnuša nad tim zločinom, mediji u arapskom svijetu ističu da je to osveta za zlostavljanje iračkih zatvorenika. </p>
<p>Vjerojatno je tipična reakcija Luaya Abdula Melika, 20-godišnjeg Iračanina. Taj bivši američki zarobljenik, koji tvrdi da se s njime loše postupalo, reporterima londonskog Timesa komentirao je smrt Nicka Berga: »Kad se dogodio 11. rujna, Amerikanci su odlučili da će se boriti protiv muslimana samo zato što su oni koji su napali dva nebodera bili muslimani. Sada ćemo mi igrati po njihovim pravilima kolektivnog kažnjavanja, te kazniti sve Amerikance, a ne samo vojnike«</p>
<p>Odsijecanje glave snimljeno na video očito je izvedeno sa ciljem da se čim više užasne Ameriku, u trenutku kada tamo ionako slabi javna potpora vojnoj intervenciji u Iraku. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rumsfeld: Skandal objavila vojska, a ne mediji</p>
<p>WASHINGTON, 12. svibnja </p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld opovrgnuo je u utorak da se Pentagon služi zataškavanjem i podsjetio da je vojska, a ne mediji, objavila skandal o zlostavljanju iračkih zatvorenika.</p>
<p> Rumsfeld, kojega je predsjednik George Bush podupro kada su neki dužnosnici Demokratske stranke zatražili njegovu ostavku, oštro je branio držanje vojske u skandalu o zlostavljanju zatvorenika u zatvoru Abu Ghraib kod Bagdada, koji je šokirao Ameriku i izazvao gnjev arapskog svijeta.</p>
<p> »Vojska je, a ne mediji, otkrila ta zlostavljanja. Vojska je to i objavila, a ne mediji«, rekao je Rumsfeld na sastanku s vojnim i civilnim zaposlenicima Pentagona.</p>
<p> »Oni koji iznose optužbe za zataškavanje i skrivanje istine moraju biti vrlo oprezni kada to čine«, rekao je Rumsfeld, kojega se optužuje da o tome skandalu nije pravodobno informirao Busha i Kongres.</p>
<p> »Dosad prikupljene činjenice pokazuju, barem se meni tako čini, da su pripadnici naših oružanih snaga, od običnih vojnika do najviših časnika, pokrenuli hitnu istragu i poduzeli sve da se otkriju nepravilnosti«, dodao je američki ministar obrane.</p>
<p> Rumsfeld je pohvalio nižerangiranog vojnika što je u siječnju prijavio zlostavljanja i pokrenuo prvu od nekoliko istraga, koje trenutno provode CIA i Ministarstvo obrane.</p>
<p> Ocijenio je da će u nekim slučajevima trebati mjeseci da bi se zaključila istraga i kaznile odgovorne osobe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Američki general krivi vodstvo zatvora</p>
<p>WASHINGTON, 12. svibnja</p>
<p> - Američki general koji je vodio istragu o zlostavljanju zatvorenih Iračana rekao je u utorak kako su propusti vodstva u zatvoru Abu Ghraib omogućili zlostavljanje od strane američkih vojnika.</p>
<p>Svjedočeći pred Odborom za oružane snage američkog Senata general bojnik Antonio Taguba je rekao da su zlostavljanje omogućili »propusti vodstva od zapovjednika brigade na niže«. On je naveo da je među Amerikancima zaduženim za čuvanje zatvorenika u zatvoru Abu Ghraib vladao »nedostatak stege« te da nisu imali »bilo kakve obuke i nadzora«.</p>
<p>On je zanijekao da je to bila određena politika i da je netko s više razine naređivao zlostavljanje kao tehniku za »omekšavanje« zatvorenika pri ispitivanju.</p>
<p>»Nisam pronašao nikakav dokaz politike ili izravnog naređenja danog vojnicima da čine ono što su činili«, rekao je Taguba.</p>
<p>Taguba je ustvrdio da zlostavljanje nije imalo sustavan karakter nego da ga je svojevoljno provodila nekolicina vojnika i pripadnika vojne obavještajne službe.</p>
<p>General Taguba je u siječnju podnio Pentagonu nalaze svoje istrage izvijestivši o »brojnim slučajevima sadističkih, očiglednih i razuzdanih kriminalnih zlostavljanja« iračkih zatvorenika.</p>
<p>Saslušanje se odvija dok se američki Kongres priprema pogledati novu skupinu fotografija kao i video snimku za koje je ministar obrane Donald Rumsfeld rekao da bi mogli biti još šokantniji nego već nedavno objavljeni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>BiH na rubu siromaštva, a članovi Predsjedništva ponašaju se rasipnički</p>
<p>Nikola Špirić, zamjenik predsjedatelja Zastupničkoga doma Parlamenta BiH optužio je članove kolektivnoga šefa države - Sulejmana Tihića, Dragana Čovića i Borislava Paravca za neviđeno rasipništvo u situaciji kada veliki broj građana BiH živi na rubu gladi</p>
<p>SARAJEVO, 12. svibnja</p>
<p> - Ured za reviziju financijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine završio je preliminarno izvješće o načinu na koji je Predsjedništvo BiH trošilo proračunska sredstva u protekloj godini. Detalji ovog izvješća još uvijek su tajna, budući da se, sukladno Zakonu, izvješće prvo šalje instituciji na koju se odnosi revizija, a tek nakon isteka dvotjednog roka u kojem su dopuštene primjedbe upućuje Parlamentarnoj skupštini BiH. Tek nakon toga će o sadržaju dokumenta biti informirana i javnost.</p>
<p>No, neke su pojedinosti već »procurile« u medijima, a Nikola Špirić, zamjenik predsjedatelja Zastupničkoga doma Parlamenta BiH optužio je članove kolektivnoga šefa države - Sulejmana Tihića, Dragana Čovića i Borislava Paravca za neviđeno rasipništvo u situaciji kada veliki broj građana BiH živi na rubu gladi. </p>
<p>U intervjuu za banjalučke Nezavisne Špirić je rekao da je ponašanje trojice članova Predsjedništva »na rubu kriminala ili gotovo čisti kriminal«.</p>
<p>Špirić je, ilustrirajući svoje tvrdnje, naveo primjer srpskoga člana Predsjedništva Borislava Paravca koji je večernje odijelo u Doboju platio gotovo 1.300 eura, zatim njegovog bošnjačkog kolege Tihića koji je za jedan kvar na automobilu potrošio više od 15.000 eura, te hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, za kojeg tvrdi da je, pokrivajući se troškovima časnika za vezu s Haaškim tribunalom - kupio za svoj Ured dva skupocjena automobila passat.</p>
<p>»Neprimjereno je da Predsjedništvo BiH s tri člana troši više sredstava nego kompletna Državna agencija za informiranje i zaštitu koja zapošljava 250 ljudi. Nelogično je da građani BiH plaćaju odijelo Borislavu Paravcu u Doboju kada se zna da se u tom gradu ne može kupiti takvo odijelo. Paravac ima automobil koji »do 12 sati troši naftu, a od 12 sati bezolovni benzin«, a Sulejmanu Tihiću plaćamo popravak automobila od 30.000 KM, a zna se da nije imao udes. Bilo bi lijepo čuti kako se građanima može objasniti prebacivanje više od 120.000 KM od srpskog časnika za vezu s Haaškim tribunalom, na bošnjačkog časnika. Trećem članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću agent u Hagu iz reda hrvatskog naroda, služi da bi kupio dva nova passata. Predsjedavajući Savjeta ministara Adnan Terzić kupi audi A8 od 200.000 KM i da ga na korištenje Tihiću. Isti taj Tihić ponese bogatim Malezijcima dar o trošku građana BiH vrijedan 18.000 KM… Mnogo je neprirodnih stvari u tom budžetu danas«, rekao je Špirić.</p>
<p>I prije ove Špirićeve izjave, u javnosti je Predsjedništvo BiH prozivano zbog rasipništva, prije svega kada je riječ o kupovini skupocjenih automobila za obnovljeni vozni park kolektivnoga šefa države. Slične optužbe uslijedile su i nakon odluke da se za ceremoniju otvaranja obnovljenog Staroga mosta u Mostaru potroši oko 5 milijuna eura, te zbog visokih troškova Investicijske konferencije u Mostaru potkraj veljače ove godine - koja je imala dvojbene učinke i najviše je ostala zapamćena po pogibiji makedonskoga predsjednika Borisa Trajkovskog, koji je trebao sudjelovati na tom skupu. </p>
<p>Kada je riječ o najnovijim optužbama reagirali su iz Ureda srpskog člana Predsjedništva Borislava Paravca, tvrdeći da Nikola Špirić optužujući druge za rasipništvo sebi pravi predizbornu promociju. Ranije su iz ovog ureda dio (pre)visokih troškova pravdali činjenicom da srpski član Predsjedništva nema odgovarajući prostor za svoj ured u zgradi te institucije u Sarajevu.</p>
<p>Simo Bozalo, šef Paravčevog ureda kaže tako da nije istina da njegov šef ima tri ureda, već koristi (i) neke prostorije u Republici Srpskoj, kao što su to činili i njegovi prethodnici.</p>
<p>Inače, revizija financijskog poslovanja 38 državnih institucija BiH započela je u ožujku, a njome je obuhvaćeno Vijeće ministara BiH sa svim ministarstvima, agencijama, upravama i službama, Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH, te Sud i Tužiteljstvo BiH. </p>
<p>Zanimljivo je da je čelnik Ureda za reviziju financijskog poslovanja institucija BiH Ivan Miletić prije dva tjedna podnio neopozivu ostavku.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prodi i Bayrou povezuju ljevicu i desnicu u Europskom parlamentu</p>
<p>Vođa francuske stranke desnog centra UDF Francois Bayrou i Romano Prodi, neformalni lider talijanske opozicije i predsjednik Europske komisije, razmatraju opcije povezivanja stranaka i/ili zastupnika desnog i lijevog centra u naglašeno proeuropski blok </p>
<p>BRUXELLES, 12. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europa dobiva paneurospke stranke. Integracija je počela prije nekoliko godina s (trans)radikalima, a potom su se zeleni udružili u europsku stranku i zajedno će na izbore. Njihov najpoznatiji predstavnik, »crveni Daniel« Kohn-Bendit je zastupnik koji je s mandatima mijenjao i izbornu bazu te je trenutno nekadašnji lider pariške studentske pobune iz 1968. godine predstavnik njemačkih Zelenih. No, na lipanjskim izborima za Europski parlament (EP) pojavit će se kao predstavnik paneuropske stranke.</p>
<p>Europsko povezivanje kao zajednička programska baza spojit će dio europske desnice s dijelom europske ljevice. Sudeći prema najavama, iako tek nakon izbora za Europski parlament, vođa francuske stranke desnog centra UDF Francois Bayrou i neformalni lider talijanske opozicije i predsjednik Europske komisije Romano Prodi, razmotrili su opcije povezivanja stranaka i/ili zastupnika desnog i lijevog centra u naglašeno proeuropski blok. </p>
<p>U igri je, u ime liberala EP-a, trećeg po brojnosti zastupničkog bloka, njihov lider Graham Wattson. </p>
<p>Fenomen povezivanja reakcija je na sve veću polarizaciju u političkom korpusu Europe u pristupu pitanju integracije kontinenta. Razlike su tolike da se najbrojniji blok sestrinskih stranaka u Europskom parlamentu, onaj narodnjački, po ovome pitanju dramatično dijeli iako pod EPP šeširom povezuje velike zagovornike integracija kao što su njemački demokršćani i principijelne euroskeptike bez razloga poput britanskih konzervativaca. Konzervativci su, opet, između sebe raslojeni na one najtvrdokornije, uvjerene da je Europa kraj Britanije, i na svoju suprotnost koja u integriranju Europe vidi veliku šansu za obnovu britanske veličine i povratak imperijalnog sjaja. </p>
<p>Lijevi je blok socijalista po ovome europskom integracijskom pitanju uglavnom sličnih stavova - osim što se entuzijazam za približavanje razlikuje intenzitetom. Računa se da bi ovaj novi blok upao u prazan prostor između lijevog i desnog bloka povezujući oba zajedničkom proeuropskom platformom. Izbori za EP su i onako veoma nepredvidljiv posao za koji se znade da će ga obaviti jako malo građana - u izborima neće sudjelovati niti trećina svih birača. No posljedice njihova glasovanja bit će daleko značajnije od mizerne pažnje koju izborna baza/porezni obveznici posvećuju svom demokratskom pravu.</p>
<p>Bayrou i Prodi su najavili mogućnost ulaska u novu političku eru u kojoj dva ideološki navodno suprotstavljena bloka, lijevi i desni, surađuju kao jedan na temi koja se, eto, u praksi pokazala kao ideja koja lakše približava lijeve i neke desne stranke ili zastupnike nego čitave parlamentarne frakcije.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Stoiber prepušta Angeli Merkel kandidaturu za kancelara</p>
<p>MÜNCHEN, 12. svibnja</p>
<p> - Bavarski premijer, predsjednik Kršćansko socijalne unije (CSU) te kandidat demokršćanske unije CDU/CSU na posljednjim njemačkim parlamentarnim izborima Edmund Stoiber prepustit će, po svemu sudeći, kandidaturu za mjesto kancelara na sljedećim izborima predsjednici Kršćansko demokratske unije (CDU) Angeli Merkel.</p>
<p> Kako u broju od srijede piše dnevnik Münchener Merkur Stoiber je izrazio želju da nakon sljedećih parlamentarnih izbora, u slučaju pobjede demokršćana, zauzme mjesto tzv. superministra gospodarstva i financija. Do prije godinu dana ta su dva vladina resora bila odvojena, a sada su spojena i dužnost obnaša jedna osoba; u vladi kancelara Schrödera je to ministar Wolfgang Clement. Spajanje dvaju resora bilo je motivirano uspješnijom borbom protiv gospodarske krize. Dnevnik navodi izjavu jednog Stoiberova suradnika, koji je priznao da su Stoiber i CSU »podcijenili« Angelu Merkel na posljednjim izborima. Sada je u vrhu CSU svima jasno da je Merkel pravi kandidat koji bi 2006. mogao smijeniti sadašnjeg kancelara Gerharda Schrödera, zaključio je Stoiberov suradnik. Prema njegovim riječima, Stoiberu je »dosta sjedenja u Münchenu, dok se u Berlinu vodi politika«. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Na izborima u Indiji tijesna pobjeda može biti ravna porazu </p>
<p>Kraj »najveće vježbe demokracije« i »najveće predstave na globusu« kako se nazvalo izbore u Indiji, održane u četiri etape od 20. travnja</p>
<p> do 10. svibnja / Hoće li dosadašnji premijer Atal Behari Vajpayee sastaviti stabilniju vladu od dosadašnje i kakva će biti daljnja sudbina dinastije Nehru-Gandhi? </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Napokon se primakla kraju »najveća vježba demokracije« i »najveća predstava na globusu« - kako se nazvalo izbore u Indiji, održane dosad u četiri etape od 20. travnja do 10. svibnja. Prvi pouzdaniji rezultati bit će poznati u četvrtak, 13. svibnja i poslije toga će biti jasno hoće li dosadašnji premijer Atal Behari Vajpayee sastaviti stabilniju vladu od dosadašnje i kakva će biti daljnja sudbina dinastije Nehru-Gandhi, odnosno Sonie Gandhi, vođe oporbene Kongresne stranke i njene veoma popularne djece Priyanke i Rahula. </p>
<p>U Indiji, zemlji s nešto više od milijardu stanovnika, birača je 671 milijun. Za njihove glasove u 28 saveznih država i sedam saveznih teritorija s manjom autonomijom, nadmetalo se šest nacionalnih i desetak regionalnih stranaka s tisućama kandidata. Na više od 700.000 pokretnih birališta, prvi put opremljenih sa 1,075.000 elektronskih glasačkih strojeva, izašlo je 368 milijuna ili 55 posto birača. Organizatori i glasački strojevi premještali su se iz države u državu i zato su izbori održani u četiri etape - 20. i 26. travnja, te 5. i 10. svibnja. Posljednja, moglo bi se reći peta etapa, bit će 31. svibnja, u državi Bihar, gdje se zbog nasilja i dokazanih nepravilnosti izbore moralo ponoviti. </p>
<p>Izbori su protekli bezbolnije nego prijašnjih godina. Život je izgubilo 48 ljudi, što je dvostruko manje nego na izborima 1999., kad je stradalo stotinu osoba. Najveća tragedija dogodila se zbog pokušaja kupovanja glasova, odnosno podmićivanja birača: dvadesetak žena i djece poginulo je u stampedu izazvanom nastojanjem da se dobije besplatni sariji, vrijedni 45 rupija (6 kuna). Doduše, bilo je žrtava uoči izbora. U Kašmiru, gdje su separatisti bojkotirali izbore, na predizbornom skupu 8. travnja od eksplozije bombe poginulo je 11 ljudi. Istoga dana, maoistički gerilci su u Jharkhandu, na istoku zemlje, ubili 26 policajaca. U državi Bihar, 10. travnja, poginula su trojica stranačkih aktivista. </p>
<p>Premijer Vajpayee odlučio je održati izbore šest mjeseci prije roka. Nadao se da će - zahvaljujući vidljivom razvoju gospodarstva, znatnom poboljšanju odnosa s Pakistanom i obećanjima o daljnjoj modernizaciji zemlje - njegova hinduistička nacionalistička stranka Bharatiya Janata (BJP) osvojiti više mjesta u parlamentu nego dosad. To bi mu omogućilo da sastavi stabilniju vladu s manje koalicijskih partnera, što bi mu olakšalo provedbu nekih spornih mjera, poput privatizacije najvećih tvrtki u državnom vlasništvu. </p>
<p>Usprkos značajnom napretku, posebno u poljoprivredi i informatičkoj tehnologiji, Indija je još uvijek pretežno siromašna zemlja velikih socijalnih razlika. Posjeduje bolnice s najsuvremenijom opremom i kirurzima koji mogu obaviti i najsloženije operacije, ali i milijune Indijaca koji bolnicu nikad nisu vidjeli iznutra. U sve češćim usporedbama Indije i Kine, jedinih država s više od milijardu stanovnika, Kina pokazuje bolje rezultate na svim područjima osim u prirastu stanovništva. Ako nastave sadašnjim tempom, odnosno kineskim uspješnijim ograničavanjem rađanja, Indijaca će uskoro biti više nego Kineza. </p>
<p>BJP je s nekoliko poteza uoči izbora, npr. ponovnim suđenjem Hindusima, ranije oslobođenima optužbi za masakre nad muslimanima 2002., pokušao pridobiti muslimanske birače. (Indija je - sa 130 milijuna muslimana - treća najveća muslimanska država svijeta, poslije Indonezije i Pakistana). U kampanji se koristilo i netrpeljivost prema stranom podrijetlu glavne protivnice, vođe Kongresne stranke, Sonie Gandhi, rođene Talijanke. Veoma popularna udovica Rajiva Gandhija, premijera ubijenog 1991., Sonia je također već bila premijerka. A i o njenoj djeci, kćeri Priyanki i sinu Rahulu, već se govori kao o perspektivnim političarima. Oboje u tridesetim godinama trebali bi biti privlačniji mladima nego Vajpayee (79). </p>
<p>Kongresna stranka je, uz tradicionalno građansku politiku i oslanjanje na gornje kaste, ovaj put nastojala privući i siromašnije slojeve, posebno na selu gdje se još ne osjećaju koristi brzorastućeg gospodarstva. Kao jedina doista nacionalna stranka u parlamentu je dosad imala 112 mjesta, a s partnerima iz četiri od šest najvećih država ukupno 169. Sada je okupila i brojne manje regionalne stranke zasnovane na kastinskoj pripadnosti. </p>
<p>Prema većini procjena, koalicija dosadašnjeg premijera mogla bi osvojiti oko polovice od 545 mjesta u parlamentu, što bi bila tijesna pobjeda jednaka porazu, jer je na prošlim izborima osvojila 302 mjesta, od čega samo BJP 182. Predviđa se da će i glavna oporba, Kongresna stranka sa saveznicima, proći slično, prema nekim anketama, čak i bolje od BJP. Preostalih 40 do 50 mjesta trebalo bi pripasti trećem bloku sastavljenom od pretežno ljevičarskih stranaka, među kojima su i komunisti, tradicionalni protivnici BJP-a i premijera Vajpayeea. </p>
<p>Prema tome, i sljedeća indijska vlada sigurno će biti koalicijska, a njeno sastavljanje pratit će najrazličitije nagodbe. Jedino je pitanje hoće li je sastavljati A. B. Vajpayee ili Sonia Gandhi. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Naknadu mogu tražiti samo podnositelji zahtjeva za ocjenu ustavnosti </p>
<p>U Vjesniku je 4. svibnja 2004. objavljen tekst pod naslovom »Trgovački lanci mogli bi tužiti državu zbog izgubljenog prometa«, u kojem su krivo interpretirani moji navodi u vezi s mogućnosti podnošenja zahtjeva za naknadu štete.</p>
<p>U spomenutom tekstu navodi se da sam rekao »da svatko tko je oštećen zbog zakona koji je usvojen u Hrvatskom saboru, ima pravo na odštetu, tj. može tužiti državu«, s time da je ispušten dio izjave u kojem sam rekao da svatko tko je tražio od Ustavnog suda utvrđenje protuustavnosti donesenog propisa i u tome uspio.</p>
<p>Kako bi spriječio dezinformiranje velikog broja potencijalno zainteresiranih tužitelja i tim isključio i najmanji doprinos u pokretanju eventualnog vala neosnovanih zahtjeva za naknadu štete prema državi ovim putem molim da se u cijelosti objavi moja izjava temeljem Zakona o medijima.</p>
<p>Sukladno članku 56. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine 49/2002) kad u postupku ocjene Ustavni sud utvrdi neustavnost, odnosno nezakonitost zakona ili drugog propisa (a to znači i onog kojeg nije donio Hrvatski sabor) Ustavni sud donosi odluku o utvrđivanju neustavnosti zakona ili neustavnosti ili nezakonitosti drugog propisa ili pojedinih njegovih odredbi.</p>
<p>U spomenutom slučaju odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 58. i 59. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Navedeni članci daju određena prava podnositeljima prijedloga za ocjenu suglasnosti zakona ili drugog propisa s Ustavom i Zakonom, u slučaju kad njihov zahtjev bude usvojen, a osporeni zakon bude ukinut, odnosno svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi kad drugi propis bude poništen.</p>
<p>U slučaju ukidanja zakona, a što se i dogodilo u konkretnom slučaju, samo podnositeljima prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ukinutog zakona, Ustavni zakon garantira određena prava, a koja prava imaju za cilj neutralizirati posljedice djelovanja neustavnog zakona, odnosno smanjiti na najmanju moguću mjeru štetne posljedice koje su zbog takvog zakona pretrpjeli podnositelji.</p>
<p>O konkretnim zahtjevima i namjerama svojih stranaka ne mogu govoriti, jer isto je suprotno kodeksu etike odvjetničke profesije, a davanje daljnjih konkretnih pravnih savjeta putem medija, također, je suprotno Zakonu o odvjetništvu i Kodeksu odvjetničke etike. </p>
<p>MARIJAN HANŽEKOVIĆ, Odvjetničko društvo, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pasivno čekati ulazak u EU neminovno nas vodi u propast</p>
<p>Kad se 80 posto građana Hrvatske osjećaju i izjašnjavaju kao siromašni, kad čitamo o 55,5 milijardi kuna duga hrvatskih građana bankama (taj je dug samo u prošloj godini narastao za 10 milijardi kuna) i kada više od 60 posto građana živi od minusa na tekućem računu, ne smijemo se čuditi ni prognozama o možebitnom bankrotu države, tj. argentinskom sindromu.</p>
<p>Tu su još puste milijarde inozemnog zaduženja države i gospodarstva, nezaposlenost se ne smanjuje, više je umirovljenika nego zaposlenih, a stižu upozorenja i o opasno rastućoj unutarnjoj nelikvidnosti.</p>
<p> Naši se građani nisu zaduživali u svojim bankama nego u bankama u 95-postotnom stranom vlasništvu. Državna administracija praktički ništa nije poduzela da spriječi prekomjerno zaduživanje, a proizvodi zakone kojima se rasprodaju naši još preostali privredni resursi i nacionalna bogatstva. Čak namjeravaju i kulturu staviti hipoteku, kao u aktualnom slučaju grada Rijeke. Administracija je takvim neodgovornim upravljanjem zemlju dovela do istog stupnja zaduženosti kakav je imala i bivša Jugoslavija u trenutku raspada. Ako cijela Jugoslavija nije mogla konsolidirati ekonomiju i riješiti se vanjskih dugova, kakve su šanse Hrvatske da sa pet puta manje stanovništva riješi pet puta veći inozemni dug? </p>
<p>Najopasnije je što ta golema zaduženost nije posljedica ulaganja u gospodarstvo koje bi dugove moglo vraćati. Stječe se dojam da se sve to ne događa stihijski, nego po zamislima dijela vlastodržačkih struktura.</p>
<p> Banke smišljeno kreditiraju kreditno nesposobne građane i od početka ciljaju na njihovu imovinu (nekretnine). Hrvatska država, premda ustavno jasno definirana kao socijalna država, opće ne štiti svoje građanstvo od tako suludog i neodrživog kreditiranja. Država mirno promatra kako kreditno nesposobni građani financijski propadaju i ostaju bez stanova ili sredstava za život, što je osobito nepravedno, ako su tu sudbinu doživjeli zbog toga što su bili nekome jamci. Dugoročno, međutim, to će neminovno opteretiti i samu državu, jer će ti građani završiti na socijali tj. na teret države. Vlada još nema jasnu koncepciju o tome kako prekinuti taj lanac zaduživanja, a još manje kako vratiti sve te dugove.</p>
<p>Za početak državnu bi administraciju trebalo barem prepoloviti, kao što bi trebalo prepoloviti i broj zastupnika i njihova primanja. Od Vlade i Sabora očekujemo pokretanje gospodarstva koje će zaraditi novac za vraćanje dugova.</p>
<p>Pasivno čekati ulazak u EU kao kolonija neminovno nas vodi u propast, od koje nas neće spasiti samo činjenica što smo članovi Europske unije. </p>
<p>VELJKO RADONIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Rastrošnost u HEP-u i vrući radijatori na plus 20 stupnjeva Celzijusa</p>
<p>Iako su već nekoliko tjedana dnevne temperature u Zagrebu dostigle vrijednosti od oko 20 stupnjeva Celzijusa, a kalendarski smo zagazili u svibanj (ovo pismo završavam u utorak 4. svibnja), HEP-Toplinarstvo d.o.o. nastavlja i dalje rasipati toplinsku energiju.</p>
<p> Naravno teret takve rasipnosti pada na leđa njihovih potrošača, čija je jedina krivica što su priključeni na njihov toplinski sustav. Nikakva pojedinačna štednja u potrošnji toplinske energije u takovom nakaradnom sustavu grijanja ne može građaninu smanjiti mjesečni iznos računa.</p>
<p> U mjesečni račun, HEP-Toplinarstvo uredno ugrađuje sve svoje neracionalnosti, od gubitaka topline u toplovodima do pregrijavanja stambenih i radnih prostorija.</p>
<p>Takav sustav grijanja ne možete naći ni u jednoj zemlji na zapadu i sjeveru Evrope. U spomenutim zemljama smanjenje potrošnje toplinske energije se maksimalno stimulira preko realno manjeg mjesečnog računa. To se postiže tako što se zavisno od vanjskih klimatskih uvjeta podešava i grijanje. Dok su građani na poslu, regulatori na radijatorima su pritvoreni. Isto tako za vrijeme noćnog odmora od 22-06 sati grijanje se bitno smanjuje. U listopadu i travnju mjesecu grijanje su uključuje samo u slučaju većeg zahlađenja. Nadalje, tako ostvarena potrošnja se mjeri s pomoću jednostavnih i jeftinih kaloriometara prigrađenih na radijatore i koji se očitavaju jedan do dva puta godišnje radi obračuna stvarne potrošnje toplinske energije, dok se u međuvremenu plaća paušal.</p>
<p>Za takvu štednju potrošnje toplinske energije resorni rukovodioci u HEP-Toplinarstvo i u Poglavarstvu grada Zagreba nisu, međutim, zainteresirani, jer u taj račun ne bi mogli ugraditi sve svoje neracionalnosti i ne bi sebi mogli dijeliti enormno visoke plaće. Umirovljenici, pak, 30 do 50 posto od svojih mizernih primanja moraju dati samo za HEP-ove račune.</p>
<p>Dakle, računi za grijanje su postali nepodnošljivi. Za takvu rastrošnost s potrošnjom toplinske energije odgovorna su ponajprije rukovodstva u HEP-Toplinarstvo, u Poglavarstvu grada Zagreba i stambenim poduzećima koja raspolažu s pričuvom u stambenim zgradama. Prvo što bi trebalo učiniti bilo bi da se mjeri stvarna potrošnja, da se time stimulira građane na štednju i da se spriječi da HEP u račun ugrađuje trošak svog neracionalnog gospodarenja.</p>
<p>Z. VINSKI Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Ostavljeni muž ubio ženu i muža njezine sestrične</p>
<p>Sestrična ubijene teško ranjena / U potrazi za osumnjičenikom, koji je na žrtve pucao dok su sjedile u dnevnoj sobi, policija blokirala sve ceste koje vode prema Tenji </p>
<p>PETRIJEVCI, 12. svibnja</p>
<p> – Dvije su osobe ubijene a jedna je teško ozlijeđena u suludoj pucnjavi koja se dogodila u srijedu oko 21 sat u obiteljskoj kući Marije i Zdenka Čordaš u Petrijevcima, nedaleko od Osijeka. Prema prvim informacijama Zdenko Čordaš (45) i Marijina sestrična Jasna M. (45) na mjestu su preminuli, dok je teško ranjena Marija Čordaš (41) kolima Hitne pomoći prevezena u osječku kliničku bolnicu, gdje je operirana i više nije u životnoj opasnosti. </p>
<p>Na njih je, dok su sjedili u dnevnoj sobi obiteljske kuće Čordaš pucao Jasnin suprug iz Tenje (čiji identitet nismo uspjeli doznati), navodno zbog toga, što ga je ona ostavila prije nekoliko dana. Naime, kako doznajemo od šokiranih susjeda obitelji Čordaš iz Strossmayerove ulice, Jasna je početkom ovoga tjedna doselila kod Marije i Zdenka nakon što je ostavila supruga s kojim je živjela u Tenji. Stoga se pretpostavlja da je povod toj suludoj pucnjavi revolt počinitelja zbog toga što je ostavljen. Tome u prilog govori činjenica da su ga susjedi posljednja dva dana viđali kako obilazi kuću Čordaševih i sakriven iz automobila motri na nju. </p>
<p>»Negdje oko 21 sat začuli smo dva rafala. Netko od susjeda je viknuo: 'Ljudi pomozite kod Čordaševih se dogodilo zlo'. Potrčala sam u njihovu kuću, i tamo me dočekao stravičan prizor. Zdenko je sjedio mrtav u fotelji, Jasna je ležala na podu i također više nije davala znakove života, dok je Marija ležala u lokvi krvi i glasno jaukala«, ispričao nam je Tomislav Steinbruckner, koji je prvi dotrčao u kuću u kojoj se zbio zločin. Kada su susjedi potrčali u pomoć, ubojica više nije bio u kući. Djevojke koje su se nalazile nedaleko od mjesta ubojstva, vidjele su ga kako se iz kuće udaljio u susjednu ulicu gdje je parkirao automobil »Mercedes«. Potom se svojim vozilom udaljio prema obližnjim poljima. </p>
<p>Zdenko i Marija Čordaš roditelji su dvoje djece, srednjoškolaca Igora i Monike. Oni su, srećom, izbjegli ovaj krvavi obračun jer je Igor šetao psa, a Monika je bila u školi. Kako doznajemo od policije ubojica je još uvijek u bijegu i za njim se traga, pa su blokiranje sve prometnice koje vode prema Tenji. Očevid na mjestu događaja obavljaju djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave i istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dokumentacija se zagubila u Robnim terminalima</p>
<p>Bivši predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Martin Katičić, pobio je sve tvrdnje svjedoka Ante Đereka i tvrdi da ničim nije pogodovao tvrtki Igora Kneževića</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Nije istina da sam nazvao Antu Đereka i rekao mu da primi Igora Kneževića, rekao je Martin Katičić, bivši predsjednik Privredene banke, svjedočeći u srijedu na suđenju Nevenki Tuđman i Igoru Kneževiću koje Uskok tereti da su malverzacijama najprije ishodovali Kneževićevi imenovanje za stručnu osobu ministrstva znanosti zaduženu za provođenje natječaja pri ugrdanji telefonskih centrala na nekoliko fakulteta. </p>
<p>Na teret im ista optužnica također stavlja da su posredovanjem oprvookrivljene od 1996. pa do 2000. godine omogućili samome Kneževiću da njegova tvrtka »Telekom« bez natječaja dobiva poslove ugradnje takvih centrala u neka druga poduzeća, za što je prvookrivljenoj davana provizija od 15 posto vrijednosti sklopljenih poslova.</p>
<p>Katičić je također u srijedu izjavio da Franjo Tuđman i Gojko Šušak nikada nisu od njega ništa tražili, a nakon čitanja Đerekova iskaza iz istrage, porekao je Đerekove tvrdnje.</p>
<p>U srijedu je nastavljeno i ispitivanje bivšeg zamjenika ministra znanosti, Nikole Ružinskoga. On je porekao i tvrdnju Igora Kneževića, da je jednom tražio da ga Knežević poveže sa prvookrivljenom, te ustvrdio da je bilo obrnuto, odnosno da mu je Knežević sam ponudio da će za njega lobirati kod Nevenke Tuđman, kako bi postao ministar znanosti. No, »Tu njegovu ponudu«, rekao je u srijedu Ružinski, »nikada nisam prihvatio«. </p>
<p> Bivši direktor »Robnih terminala« Rino Jurić ustvrdio je u srijedu da nikada nije upoznao Kneževića, te je opovrgnuo Kneževićevu tvrdnju da su njih dvojica snižavali cijenu Kneževićeve ponude kako bi ona na natječaju bila najprihvatljivija.</p>
<p>U srijedu je također riješen i misterij nestanka pa pronalaženja dokumentacije o poslovanju »Terminala«.</p>
<p> Dio dokumentacije o poslovanju »Robnih terminala« bio je nestao jedno vrijeme no, nakon što je ove godine, nakon Jurićeve smjene preseljavan njegov ured, tvrdi pravnica zaposlena u toj tvrtki. </p>
<p>Suđenje se nastavlja 2. lipnja.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Draža im prijava za lažnu dojavu od jedinice u imeniku </p>
<p>Od početka ove godine zagrebačka policija je zaprimila 30 anonimnih dojava o podmetnutim bombama/ Samo u Osnovnoj školi u Vukomercu u posljednje vrijeme zabilježene su čak četiri lažne dojave, a posljednja je bila u ponedjeljak</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Što napraviti kada stisnu ispitni rokovi, kada se zaključuju ocjene u školske dnevnike, kada je najavljen opširan test znanja iz matematike u kojem će se pitanja temeljiti na derivacijama, polinomima i logaritamskim jednadžbama? Dovoljno je posegnuti za telefonom u govornici i odrješitim glasom radi dramatičnosti situacije priopćiti da je u školi ili na fakultetu postavljena bomba.</p>
<p>Po već dobro uhodanom receptu nastavu je u ponedjeljak ujutro na desetak minuta prekinuo učenik Osnovne škole Vukomerec, iako za taj dan nitko od nastavnika nije najavio test, pa su razlozi za lažnu dojavu ostali poznati samo šaljivcu, koji je izazvao pomutnju među nastavnicima i kratkotrajnu radost učenika naviklih na evakuacije. Naime, u toj su školi u posljednje vrijeme zabilježene četiri lažne dojave i svaki put su, na mjesto događaja izlazili pripadnici Protueksplozijskog odjela PU zagrebačke s psima tragačima.</p>
<p>No ovog puta, iako se nikada ne isključuje mogućnost da se doista radi o postavljanju bombe, nastavnici su zbog prijašnjih iskustava o lažnim dojavama odlučili da se učenici ne evakuiraju već da ostanu u učionicama dok je policijski pas Tvix za svaki slučaj pod paskom trenera pretraživao prostorije škole.</p>
<p>Prema statističkim podacima s kojima raspolaže PU zagrebačka, od početka ove godine policija je zaprimila 30 anonimnih dojava o podmetnutim bombama. Lažnih dojava koje su se odnosile na osnovne škole bilo je 6, jedna više u srednjim školama, dok je zabilježen samo jedan slučaj prijavljivanja bombe na fakultet. Prošle godine zagrebačka policija je zabilježila ukupno 89 anonimnih dojava o podmetnutim eksplozivnim napravama, a od toga je bilo 34 dojava u obrazovne ustanove. </p>
<p>Zagrebačka policija, iako se dojavljivači gotovo nikada ne otkriju, prošle godine dvojicu šaljivca ipak locirala i privela na kriminalističku obradu, no samo je jedan kazneno prijavljen zbog širenja uznemirujućih glasina. Prema zakonu kazna može iznsiti do šest mjeseci zatvora, ili do 150 dnevnih dohodaka. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Iznuđivali je, tukli letvama i silovali nekoliko sati</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Policajci iz Odjela organiziranog kriminaliteta u utorak su dovršili kriminalističku obradu nad petoricom hrvatskih državljana starih 25, 24, 23 i dvojicom 22-godišnjaka zbog silovanja, nanošenje teških tjelesnih ozljeda i iznuđivanja 22-godišnjakinje.</p>
<p>Kako je priopćila policija, 25-godišnjak, 22-godišnjak i 24-godišnjak su u lipnju i srpnju prošle godine s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi i naplate nepostojećeg duga od 60.000 kuna u nekoliko navrata fizički zlostavljali 22-godišnju djevojku. Spomenuti nepostojeći dug je, naime, nastao tako što je djevojka od 25-godišnjaka posudila 10.000 kuna koje mu je u više navrata vratila davši mu ukupno 14.000 kuna. No, taj iznos 25-godišnjak nije prihvatio kao potpuni dug, već je oštećenoj počeo obračunavati kamatu na kamate u iznosu od pet posto dnevno te je počeo potraživati 60.000 kuna.</p>
<p>Kako djevojka nije imala traženi iznos, četvorica iznuđivača su BMW-om presreli djevojku, ručnikom je vezali oči i odvezli je u jedno skladište na području Zagreba. Tamo su je tukli drvenim letvama te joj zapovijedili da skine odjeću sa sebe. Oteta djevojka ih je molila da prestanu sa zlostavljanjem, no zlostavljači su bili neumoljivi te su je zatim tri sata silovali. Nakon torture zlostavljači su joj ponovno vezali oči ručnikom i pustili na slobodu, no već idućeg dana su nastavili s torturom i natjerali da kupi »VW polo« vrijedan 100.000 kuna i preda ga 25-godišnjaku, što je ona u strahu i učinila, ali je kasnije smogla hrabrosti i sve prijavila policiji.</p>
<p>Policajci su nedugo nakon prijavljivanja uhitili petoricu zlostavljača koji su otprije poznati policiji i nakon dovršene kriminalističke obrade doveli ih u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ponovno suđenje za pljačku 670.000 kuna</p>
<p>Prvostupanjsku presudu donijelo je vijeće pod predsjedanjem suca Slavka Lozine/ Gunjača je tada bio osuđen na 12, Marušić na 7 godina zatvora, a njihov vozač, Ante Anđelić-Zimba, bio je oslobođen krivnje </p>
<p>SPLIT, 12. svibnja</p>
<p> – Vrhovni sud Republike Hrvatske gotovo je u cijelosti ukinuo presudu i odredio novo suđenje trojici optuženika za pljačku poslovnice Splitske banke koja se dogodila u siječnju prošle godine, doznaje se na splitskom Županijskom sudu. </p>
<p>Ivan Gunjača-Švabo (28) i Danijel Marušić-Florenco (27), 29. listopada prošle godine proglašeni su krivima za pokušaj ubojstva iz koristoljublja, nanošenje teških tjelesnih ozljeda i za razbojstvo, odnosno, za oružanu pljačku poslovnice Splitske banke kod tržnice na predjelu Plokite u Splitu kada su od dostavljača novca, koje su ranili, oteli 670 tisuća kuna. Treći optuženi, Ante Anđelić-Zimba, vozač automobila kojim su pobjegli, oslobođen je optužbi jer, kako je obrazloženo, nije znao što ostala dvojica namjeravaju učiniti.</p>
<p>Gunjača, koji je proglašen krivim i za neovlaštenu nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, streljiva i eksploziva, osuđen je tada na 12 godina, a Marušić na 7 godina zatvora presudom koju je donijelo sudsko vijeće Županijskog suda u Splitu pod predsjedanjem suca Slavka Lozine.</p>
<p>U obrazloženju odluke Vrhovnog suda navodi se kako je presuda ukinuta zbog niza povreda kaznenog postupka te kontradiktornosti u činjeničnom opisu događaja i u obrazloženju same presude.</p>
<p>Gunjača, Marušić i Anđelić optuženi su da su 7. siječnja prošle godine, pokušavši oteti novac, teško ranili zaštitara Zvonimira Zekana i djelatnika banke Antu Tičinovića, dostavljače novca u poslovnicu Splitske banke. Gunjača je s Marušićem oko 8,30 sati na prepunoj tržnici presreo dostavljače i iz dvaju pištolja s osam hitaca pogodio Zekana, a jednim hicem Tičinovića, pritom im nanijevši ozljede opasne po život od kojih se do danas nisu oporavili. Nakon što su im oteli novac pobjegli su automobilom marke »mercedes«, u kojem ih je čekao Anđelić, a koji je i uhićen nakon manje od sat vremena, oko 500 metara od mjesta pljačke, zajedno s novcem. Gunjača i Marušić uhićeni su u jednoj napuštenoj kući u Trogiru nakon dvodnevne potrage.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U strahu od Bebe i Zebe oštećeni se boji govoriti</p>
<p>Suljić je pred sucem Nenadom Lukićem izjavio da mu Buvač prijeti da, ako na sudu kaže istinu, nigdje više neće smjeti popiti piće u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Na Općinskom je sudu u srijedu nastavljeno suđenje Radovanu Buvaču Bebi i Mati Zebi za pokušaj iznude, kojom prilikom je svoj iskaz dao oštećeni Remzija Suljić.</p>
<p>Općinsko ih državno odvjetništvo tereti da su u svibnju 1999. godine pokušali iznuditi 7.000 DEM od Remzija Suljića, čija je supruga Fatima Čoragić pak posudila od glazbenika Điđija 3.000 DEM. No, kako su Zeba i Beba računali i kamate dug je narastao na sedam tisuća maraka. Kako Suljić nije uspio skupiti novac, optuženi ga je dvojac počeo mlatiti u kafiću »Monza«, a što je spriječila Štefica Bojić, vlasnica lokala. </p>
<p>»Iskaz dajem pod prijetnjom, jer su mi optuženi rekli da ću nakon izlaska iz suda dobiti batine. I dalje me pritišću i traže novac«, izjavio je Suljić pred sucem Nenadom Lukićem izjavio da mu Buvač prijeti da, ako na sudu kaže istinu, nigdje više neće smjeti popiti piće u Zagrebu, te da promijeni iskaz. »Ne želim mijenjati svoj iskaz, jer sam od njih dobio takvih batina, kakve nisu dobili ljudi u Manjači«, kategoričan je bio Suljić.</p>
<p>Naveo je i da ga je nekoliko dana nakon događaja u »Monzi«, Zeba presreo svojim BMW, i natjerao da odu u obližnju ćevabdžinicu, gdje mu je navodno prijetio sinom, rekavši da je od svakog naplatio dug, pa će tako i od njega. Nakon što je izašao iz bolnice, doznao je da je za Buvačem ukinuta tjeralica i »bio je siguran da imaju veze u policiji«. Kada su pak bili u policijskoj postaji, Buvač mu je rekao »ako Zeba ostane u policiji ti ćeš biti ubijen«. </p>
<p>»Nisu mi dali nikakav novac i ne dugujem nikome, a Buvač mi je i tako rekao da si je sredio uvjetnu kaznu«, rekao je Suljić, negirajući tvrdnje optuženih da posjeduje pištolj te da ga je sporne zgode i uperio, te činjenicu da životne probleme rješava pištoljem.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sada se nećaka tereti za smrt tetka </p>
<p>Lukiću se trebalo suditi zbog napada i nanošenja teških ozljeda, ali je žrtva u međuvremenu umrla</p>
<p>ZADAR, 12. svibnja</p>
<p> – Davoru Lukiću (38), koji je 23. veljače ove godine nasilno ušao u stan svoje tete Marije Bucić (65) i metalnom šipkom napao nju i njezina supruga Bećira Đurića (73) te Radoslava Dundova, bit će suđeno za ubojstvo.</p>
<p> Naime, Bećir Đurić je dva mjeseca nakon napada zbog teških ozljeda preminuo u Općoj bolnici Zadar. Iako je o ovom slučaju u srijedu na zadarskom Općinskom sudu trebala biti održana rasprava na kojoj se Lukiću trebalo suditi zbog napada i nanošenja teških ozljeda, rasprava je prekinuta jer Županijsko državno odvjetništvo protiv optuženog priprema optužnicu za ubojstvo i pokušaj ubojstva. Po svemu sudeći, oba će postupka biti spojena. Podsjetimo, Davor Lukić je željeznom šipkom provalio u stan na Putu Pudarice, gdje živi njegova teta Marija Bucić sa suprugom, a u stanu je zatekao i Radoslava Dundova, kojeg je također napao, teško ga ozlijedivši. Lukić se nakon tri dana ponovno vratio sa željeznom šipkom i tada napao tetu i tetka, vičući »sad ću ubiti tebe i muža!«. Metalnom šipkom brutalno je pretukao supružnike nakon čega je pobjegao. Policija ga je ubrzo pronašla i uhitila i otad se nalazi u pritvoru. Supružnici su završili u bolnici s teškim ozljedama. Đuriću je bila slomljena ruka i noga, a dobio je i teške unutarnje ozljede, od čega je prije dva tjedna preminuo. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Šest mjeseci uvjetno jer nije »vidio« da čovjek leži na cesti</p>
<p>VARAŽDIN, 12. svibnja</p>
<p> – Mario Cesar pravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na šest mjeseci uvjetnog zatvora zbog izazivanja prometne nesreće. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je 20. studenoga 2001. godine oko 18, 20 sati u Makojišću Donjem vozio BMW zagrebačke registracije, a <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> vožnje nije prilagodio dometu vidljivosti pod oborenim svjetlima u noćnim uvjetima vožnje. </p>
<p>Olako je smatrao da će i s postojećom brzinom moći sigurno zaustaviti svoje vozilo, pa je tako prekasno uočio Ivicu Benkovića koji je pod utjecajem alkohola ležao na desnoj strani ceste. Iako je Cesar kočio, ipak je pregazio muškarca, koji je od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pljačkaši motociklom pobjegli prema granici BiH</p>
<p>Od direktora imotske podružnice PBZ-a Joška Puljiza nismo doznali koliko je novca opljačkano, ali je rekao da je iznos uistinu velik</p>
<p>SPLIT, 12. svibnja</p>
<p> – Dvojica naoružanih, maskiranih muškaraca, uz prijetnju zaposlenicima oružjem, u srijedu ujutro, odnijela su iz poslovnice Privredne banke Zagreb u Cisti Provo, pokraj Imotskog, veću količinu novca, doznaje se od glasnogovornice Policijske uprave splitsko - dalmatinske Tine Disopre.</p>
<p>U banci su u trenutku pljačke bila dvojica službenika Mirko Milas i Mijo Ančić, od kojih se doznaje kako su pljačkaši, nakon što su stigli neregistriranim motociklom, oko 8,45 sati upali u banku te uz prijetnju pištoljima od njih zatražili da im predaju sav novac. Sve se, kažu, zbilo u manje od tri minute, a razbojnici su se, nakon što su im predali dio novca, udaljili prema bosanskohercegovačkoj granici, u smjeru Sviba.</p>
<p>Ta je poslovnica PBZ-a smještena na iznimno prometnom mjestu uz cestu koja s mora vodi prema Imotskom i granici s BiH, a njezine je usluge koristio veliki broj iseljenika s tog područja koji su u njoj deponirali svoje ušteđevine.</p>
<p>Od direktora imotske podružnice PBZ-a Joška Puljiza doznaje se kako je količina odnesenog novca uistinu velika, ali da je manja od granice na koju je banka osigurana od pljačke, no, u interesu istrage, ne smije se otkriti o koliko se točno novca radi, čak i kada bi to već bilo utvrđeno. Potvrdio je kako nije odnesen sav deponirani novac.</p>
<p>Djelatnici imotske Policijske postaje u suradnji s Kriminalističkom policijom utvrđuju okolnosti i tragaju za počiniteljima, kako se doznaje, prve takve pljačke na imotskom području.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Analitičari ne očekuju rast inflacije, ni usporavanje gospodarskog rasta</p>
<p>Rast cijena nafte neće se negativno odraziti na hrvatsko gospodarstvo, procjenjuje analitičar CAIB-a Goran Šaravanja, koji očekuje da će se svjetske cijene nafte ubrzo stabilizirati na razini od 28 do 32 dolara / Glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović također očekuje da će najnoviji naftni šok biti kratkotrajan</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Neovisni ekonomisti ne očekuju da će se posljednji naftni šokovi negativno odraziti na gospodarski rast i inflaciju u Hrvatskoj, jer vjeruju da će se cijena nafte na svjetskom tržištu uskoro stabilizirati.</p>
<p>»Sve upućuje na to da će ovaj naftni šok biti kratkotrajan i da će se cijena barela nafte uskoro stabilizirati na razini između 28 i 32 dolara«, kazao nam je u srijedu Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a, koji posluje u sklopu HVB-Splitske banke. </p>
<p>Šaravanja, međutim, dodaje kako i očekivani pad vrijednosti nafte na 28 do 32 USD po barelu predstavlja visoku cijenu za ovaj energent. Ona će se, upozorava Šaravanja, odraziti na kretanje maloprodajnih cijena pojedinih proizvoda u nas, ali učinak na kretanje opće razine cijena neće biti velik, dijelom i zbog jačanja eura prema američkom dolaru. Stoga njegove najnovije prognoze govore da će Hrvatska u ovoj godini zabilježiti inflaciju od 2,5 posto. To je za nijansu više od ranijih Šaravanjinih prognoza, koje su nam navješćivale inflaciju od 2,1 posto u 2004. godini.</p>
<p>Kada je riječ o gospodarskom rastu, Šaravanja ukazuje čak i na mogućnost da u ovoj godini, neovisno o sadašnjim zbivanjima na naftnom tržištu, ostvarimo veću stopu rasta bruto domaćeg proizvoda od očekivane. Njegove su dosadašnje prognoze, naime, govorile o gospodarskom rastu od 3,2 posto, no rast prodaje u trgovini na malo i kreditna aktivnost, premda slabiji nego lani, ipak daju razloga za optimizam, a time i za određenu reviziju prognoza prema gore. </p>
<p>Tome u prilog govore i veća proračunska izdvajanja za mirovine i socijalu, kao i rast plaća, što se povoljno odražava na kretanje realnih dohodaka i razinu osobne potrošnje, koja je glavni generator gospodarskog rasta. Jedino što bi moglo razbiti ove kalkulacije, upozorava Šaravanja, jest veliki rast inflacije, koji bi smanjio realne dohotke, a to se u ovom trenutku ne očekuje.</p>
<p>I glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović smatra da će najnovije divljanje cijena nafte biti kratkoga daha. Zbog toga on zasad ne namjerava revidirati svoje prognoze, prema kojima će Hrvatska ove godine ostvariti rast BDP-a od 3,5 posto, te inflaciju od 2,1 posto. </p>
<p>»Očekujem da će najnoviji naftni šok biti kratkotrajan, pa se, kako sada stvari stoje, ne bi trebao značajnije odraziti na našu gospodarsku situaciju«, naglašava Miljenović. Dodaje i kako postoje naznake, poput rasta osobne potrošnje, koje se povoljno odražavaju na hrvatsko gospodarstvo. </p>
<p>Pa ipak, valja upozoriti kako kretanja vrijednosti pojedinih pokazatelja, iza kojih stoji rast cijena nafte u svijetu, predstavljaju razlog za strah. To se, prije svega, odnosi na rast proizvođačkih cijena, koje su u Hrvatskoj, prema podacima analitičara Raiffeisena, u travnju porasle za 0,9 posto na mjesečnoj, odnosno za 1,3 posto na godišnjoj razini. </p>
<p>Radi se o najvećem rastu cijena pri proizvođačima na mjesečnoj razini od kraja 2002., u pozadini čega stoji visoki rast cijena u djelatnosti »koksa i naftnih derivata«, koji je u travnju iznosio čak 13,6 posto na mjesečnoj razini, primjećuju u Raiffeisenu. Dodaju i kako se može očekivati daljnji rast cijena energenata i proizvođačkih cijena, što će se prije ili kasnije ipak odraziti i na cijene u trgovinama.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HNB: Rast kredita poduzećima brži od rasta kredita stanovništvu</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, priopćeno je iz HNB-a.</p>
<p> Prošlogodišnja stopa rasta maloprodajnih cijena od 1,5 posto, uz temeljnu inflaciju od samo 0,7 posto, praćena zadovoljavajućom stabilnošću tečaja i rastom međunarodnih pričuva koje su tijekom prošle godine povećane s 5,88 na 8,19 milijardi dolara, govori da je HNB i lani bila uspješna u ostvarivanju svoje temeljne zadaće. </p>
<p> Uz očuvanje makroekonomske stabilnosti, djelovanje HNB-a bilo je usredotočeno na usporavanje stope bankovnih plasmana, a kroz to i na usporavanje rasta inozemnog duga. Stopa rasta kredita banaka smanjena je sa 33,6 posto u 2002. na 11,3 posto u 2003. Rast ukupnih sredstava stavljenih na raspolaganje domaćim korisnicima smanjen je na 18 posto.</p>
<p> Financijski rezultati središnje banke obilježeni su učincima velikih promjena u kretanjima najvažnijih svjetskih valuta. Ostvareno je oko 9,8 milijardi kuna negativnih i oko 9,18 milijardi kuna pozitivnih knjigovodstvenih tečajnih razlika, a kao krajnji rezultat manjak od 342 milijuna kuna. To je gotovo upola manje nego u prethodnoj godini, Bez tečajnih razlika HNB bi ostvario višak prihoda nad rashodima u iznosu od 278 milijuna kuna. U prvom tromjesečju plasmani banaka poduzećima rasli su brže od plasmana stanovništvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Varteks ima dvostruko više vlastitih dionica od zakonom dopuštenih deset posto</p>
<p>Varteks je dionice stekao jer su mali dioničari masovno odustali od otplate dionica Varaždinskoj banci, kojoj je tvrtka jamčila za urednu otplatu</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Varaždinski Varteks stekao je 211.983 vlastitih dionica (13,7 posto temeljnog kapitala), te sada ima ukupno 314.227 vlastitih dionica ili 20,33 posto temeljnog kapitala, čime je tvrtka sama sebi postala drugi najveći dioničar, izvijestila je Varaždinska burza. To je, inače, dvostruko više od zakonom dopuštenog udjela od deset posto vlastitih dionica koje neko društvo smije imati.</p>
<p>Navedene dionice Varteks je stekao na osnovu tripartitnog sporazuma-ugovora iz 1999. kojeg su tada sklopili Varaždinska banka kao prodavatelj dionica, zaposlenik-dioničar i Varteks kao jamac za urednu otplatu dionica kupljenih na kredit i kao eventualni budući kupac-preuzimatelj za vlastiti trezor za slučaj da zaposlenik-dioničar odustane od daljnje otplate dionica. </p>
<p>Ne navodi se koliko je od ukupno više od tri tisuće Varteksovih dioničara odustalo od otplate dionica. Cijena po kojoj je Varteks stekao vlastite dionice bila je 7,02 eura za dionicu, odnosno kunska protuvrijednost tog iznosa po srednjem tečaju Varaždinske banke. </p>
<p>Inače, Varteksovim dionicama, čija je nominala 200 kuna, na najvišoj kotaciji Varaždinske burze trguje se po cijeni od oko 42 kune.</p>
<p>Najveći dioničar Varteksa s udjelom od 20,54 posto u temeljnom kapitalu te 25,78 posto glasova na skupštini je varaždinska tvrtka Validus, pravni sljednik ZIF-a Pleter, a nakon same tvrtke, treći najveći dioničar je član NO Varteksa Stjepan Igrec koji ima udjel od 10,01 posto koji nosi 12,56 posto glasova, a na četvrtom je mjestu Privredna banka (skrbnički račun za Bank of New York) s udjelom od 8,16 posto, odnosno 10,25 posto glasova. </p>
<p>Ostali dioničari pojedinačno imaju udjele manje od pet posto. Inače, lani u kolovozu prilikom uvrštenja u prvu kotaciju Varaždinske burze, Varteks je imao 93.067 vlastitih dionica (6,02 posto). </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Fima otvorila brokersku kuću u Beogradu</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Varaždinska brokerska kuća Fima vrijednosnice (posluje u sastavu Fima holdinga) u srijedu je u Beogradu otvorila drugi po redu ured izvan Hrvatske, koji će poslovati kao samostalno brokersko-dilersko društvo Fima International d.o.o.</p>
<p>Brokerska kuća u Beogradu je osnovana s ciljem boljeg povezivanja tržišta Hrvatske i Srbije i Crne Gore. Klijenti Fima moći će poslovati i investirati na tržištu SCG, a nova brokerska kuća, čija direktorica je Tatjana Marković, nudit će i usluge konzaltinga u privatizaciji i investiranju. Kako je kazao direktor Fima holdinga Milan Horvat, namjera Fime je da na ovom tržištu osvoji udjel od 15 do 20 posto, a već ove godine planiraju ostvariti 15 milijuna eura prometa.</p>
<p>No, to po svemu sudeći neće biti jednostavno, jer Beogradska burza trenutačno ima 79 članica (brokersko-dilerskih društava), a broj članova burze nije ograničen. Fima vrijednosnice, jedna je od najstarijih brokerskih kuća u Hrvatskoj (osnovana 1991.), a osim u Varaždinu i Zagrebu ima urede i u Osijeku i Rijeci, te brokersku kuću u Sarajevu koja posluje od 1997. i jedan je od tržišnih lidera u BiH. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HUS podržava odluku o prodaji Željezare Split</p>
<p>SPLIT, 12. svibnja</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević rekao je u srijedu da HUS podupire odluku Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju o prodaji 89,33 posto temeljnog kapitala Željezare Split za jednu kunu. Matijašević je istaknuo da ponuda za prodaju državnog udjela u Željezari mora »biti transparentna kako se ne bi dogodilo da se tvornica, nakon dvogodišnje poslovne agonije, preda sumnjivim poduzetnicima«. </p>
<p>Prodaja Željezare dolazi u obzir samo pod uvjetom da Vlada što prije odobri novo državno jamstvo za kredit u iznosu od oko 85 milijuna kuna, ograniči izvoz otpadnog željeza, te suzbije nelojalnu konkurenciju pri uvozu betonskog čelika, kazao je Matijašević. Sindikalni čelnici poručuju Vladi da prije prodaje državnog udjela u Željezari, dodijeli tvornici specijalni status potrošača kod HEP-a, a potencijalnog kupca obveže da zadrži svih 420 radnika, uz mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. </p>
<p>Matijašević tvrdi kako sada, za razliku od prvog natječaja za prodaju Željezare na koji se nitko nije javio, budući da se prodaja odvijala u trenutku kada je Hrvatska elektroprivreda tvornici isključila struju, a radnici blokirali pogone, postoje realni izgledi za njenu prodaju. </p>
<p>»No, ne bilo kakvu prodaju, nego takvu koja će radnicima jamčiti sigurnost«, rekao je Matijašević, dodajući da Hrvatska godišnje treba 280.000 tona čelika, a splitska Željezara može proizvesti gotovo 200.000 tona. </p>
<p>Istaknuo je kako je krajnji trenutak da tvornica počne ugrađivati svoj proizvod u gradnju infrastrukture, čiji je investitor država. Inače, Željezara Split opterećena je dugom od 350 milijuna kuna, koji se svakodnevno povećava, a trenutačno posluje sa samo 30 posto kapaciteta.</p>
<p>D. Stella</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dionica OMV-a pala unatoč 12 posto višoj neto dobiti od 105 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Europski su indeksi potaknuti naznakama pada newyorških indeksa u srijedu slijedili negativan trend, a među najvećim su gubitnicima bili osiguravatelji nakon razočaravajućih tromjesečnih rezultata nizozemskog Aegona. </p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 pao 0,48 posto na 4433,5, a frankfurtski Dax 0,78 posto na 3819,7 bodova. Pariški CAC 40 je izgubio 0,24 posto spustivši se na 3597,9, dok je milanski MIB 30 tek neznatno pao na 27.535 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 pao je 0,56 posto na 2672,2 boda.</p>
<p>U New Yorku su u prvih sat vremena trgovanja Dow Jones Industrial Average i S 500 pali 0,9 posto na 9927,7 odnosno 1085,6 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je pao 1,7 posto na 1897,8 bodova. U Tokyju je Nikkei 225 u srijedu porastao 2,26 posto na 11.153,58 bodova. </p>
<p>Tromjesečne rezultate je u srijedu objavio i austrijski OMV, čije su dionice izgubile čak 6,6 posto jer je dva posto viša dobit prije kamata i poreza od 148 milijuna eura bila lošija od očekivanja. </p>
<p>Neto dobit OMV-a porasla je 12 posto na 105 milijuna eura, dok su prihodi, ne računajući trošarine, porasli 23 posto na 2,2 milijarde eura. Vodeće europske naftne kompanije su uglavnom rasle: Total je dobio 0,5 posto, Royal Dutch 0,4 posto, a norveški Statoil čak 1,8 posto. BP je bio iznimka - pao je jedan posto. Aegon je pao 6,6 posto, potaknuvši i gubitke svojih konkurenata: Allianz je izgubio 2,3, Axa 3,3, a britanski Prudential 1,2 posto. Münchener Rüch i Swiss Re pali su oko 2,5 posto. U financijskom sektoru je među znatnijim dobitnicima bila Intesa, čije su dionice nakon rezultata objavljenih u utorak porasle 4,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Izvanraspravno vijeće odbilo Uskokov zahtjev za istragu protiv Bage i Granića</p>
<p>Uskok najavio žalbu Vrhovnom sudu/ U žalbi će Žganjer morati navesti i dio onih dokaza kojima raspolaže u predmetu, a koje u predistražnoj fazi postupka nije želio objaviti/ Bitno je da Bago i Granić nisu u pritvoru te da je malo vjerojatno da će tamo i dospjeti odluči li Vrhovni sud drukčije od sudaca Županijskog suda, kazali su za »Vjesnik« njihovi branitelji</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - U srijedu je izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu odbilo zahtjev Uskoka za provođenje istrage protiv Darinka Bage i Mate Granića, priopćio je Božidar Rumenjak, predsjednik tog suda. U priopćenju se navodi da izvanraspravno vijeće u istražnom zahtjevu Uskoka ne nalazi dovoljno razloga za opravdanu sumnju da su dvojica osumnjičenika počinila djelo primanja mita i pomaganja u primanju mita iz 347. članka, stavka 2. Kaznenog zakona. To znači da je to vijeće prihvatilo razloge neslaganja s istražnim zahtjevom koje za prvog saslušanja Bage i Granića utvrđuje i istražni sudac Krešimir Devčić.</p>
<p>Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, te bivši političar Mate Granić privedeni su 7. svibnja navečer u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, a nakon iskaza koje su dali dežurnom sucu, odvedeni su u pritvor. Pritvor im je određen na 48 sati, ali se nakon isteka tog roka, u nedjelju 9. svibnja, nisu našli na slobodi. Nisu pomogli ni prosvjedi njihovih branitelja. Pred istražnim sucem Devčićem našli su se u ponedjeljak prije podne, nakon čega je Bago napustio pritvor u Remetincu, a Granić zatvorsku bolnicu u Svetošimunskoj ulici. Zbog predinfarktnog stanja Granić je isti dan hospitaliziran, a potom i operiran u KBC-u »Zagreb«.</p>
<p>Nakon takve odluke izvanraspravnog vijeća, iz Uskoka se saznaje da će se nakon što prime pismeni otpravak rješenja, a u roku tri dana od primitka, Uskok žaliti Vrhovnom sudu. Kao i u nekim ranijim slučajevima, Uskok će morati u žalbi navesti i dio onih dokaza kojima raspolaže u predmetu, a koje u predistražnoj fazi postupka nije želio objaviti. Naime, Uskok se već javno požalio da mu je zbog curenja informacija u tom postupku nanesena ozbiljna šteta.</p>
<p>Odluku izvanraspravnog vijeća branitelji Darinka Bage i Mate Granića primili su kao očekivanu. »S podnesenim dokazima i u odnosu na inkriminaciju u kojoj je Bago prvoosumnjičeni, a dokazi su prikupljani samo za njegova pomagača Granića, drukčija odluka i nije mogla biti. Naravno, ova faza postupka još nije gotova, s konačnim ćemo ocjenama moći izaći tek nakon odluke Vrhovnog suda. Bitno je da dotad Bago i Granić nisu u pritvoru te da je malo vjerojatno da će tamo i dospjeti odluči li Vrhovni sud drukčije od sudaca Županijskog suda«, kazali su za Vjesnik branitelji.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Poskupljenje goriva izravno pogađa vatrogasne postrojbe</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - »Poskupljenje goriva narušilo je idiličnu sliku stanja u vatrogastvu i spremnosti za ljetnu požarnu sezonu, koju su ovih dana plasirali Hrvatska vatrogasna zajednica i glavni vatrogasni zapovjednik«, upozorio je u srijedu Odbor vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN). U Sindikatu kažu da poskupljenje goriva izravno pogađa vatrogasne postrojbe - iako dio troškova za gorivo pokrivaju jedinice lokalne samouprave - jer one na gorivo troše i do 80 posto sredstava namijenjenih materijalnim troškovima. </p>
<p>»Novac koji država osigurava za plaće i materijalne troškove vatrogastva 1999. godine bio je 237 milijuna kuna. Isti iznos osiguran je i ove godine u situaciji kad za gorivo treba utrošiti 80 posto više, a tu treba dodati i novu vatrogasnu postrojbu u Metkoviću«, navode u Sindikatu i dodaju da se tako lakše shvaća zašto se »plaće vatrogasaca smanjuju, a prava zajamčena kolektivnim ugovorom ne poštuju«. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić: Izlazak iz prometne izoliranosti pridonijet će i gospodarskom razvitku</p>
<p>Nadamo se da će 2008. biti dovršena i autocesta do Dubrovnika pa Dubrovačko-neretvanska županija tada više neće biti prometno izolirana, kazao je hrvatski predsjednik/ Dubrovačko-neretvanska županija je proeuropska županija u kojoj ne žive euroskeptici, rekao je Ivan Šprlje, dubrovačko-neretvanski župan </p>
<p>DUBROVNIK, 12. svibnja</p>
<p> - U nazočnosti hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku u srijedu je svečanom sjednicom županijske skupštine obilježen Dan Dubrovačko-neretvanske županije te blagdan svetog Leopolda Bogdana Mandića. </p>
<p>»Dubrovačko-neretvanska županija posljednjih je godina krenula putem ubrzanog razvitka. Vaša turistička ponuda sve se uspješnije nosi s konkurencijom na europskom tržištu, što je zdravi temelj gospodarstva u Županiji. Dubrovnik ponovo postaje sjajni biser hrvatskog turizma, a ostali dio Županije sve više postaje prepoznatljiv na turističkoj karti. Sve prednosti vaših prirodnih resursa mogu se na pravi način pretvoriti u temelj gospodarskog razvitka jedino uz pomoć punog suglasja gospodarske politike zemlje i lokalnih razvojnih ciljeva«, kazao je, među ostalim, Mesić. </p>
<p>»Mjere gospodarske politike nisu još dovoljno stimulativne. One nedovoljno stimuliraju otvaranje slobodnih zona, privlačenje inozemnoga kapitala kao i razvitak domaće proizvodnje i visoke tehnologije«, dodao je Predsjednik. </p>
<p>Govoreći o gradnji prometne infrastrukture u Hrvatskoj, Mesić je istaknuo gradnju autocesta. »Autocesta će iduće godine povezati Split s ostatkom Hrvatske i cijelom Europom, a nadamo se da će 2008. godine biti dovršena i autocesta do Dubrovnika. Dubrovačko-neretvanska županija tada više neće biti prometno izolirana«, naglasio je Mesić i dodao da će izgradnja Jadransko-jonskog autoputa te koridora 5c kroz BiH dodatno utjecati na povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije sa susjednim zemljama, a tako i na njezin gospodarski razvitak. </p>
<p>Predsjednik je podsjetio i na nužnost usvajanja europskih standarda zbog nacionalnih državnih interesa i perspektive hrvatskih građana.</p>
<p>Dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje je, govoreći o budućnosti krajnjeg juga, istaknuo načela održivog razvitka, te naglasio kako je siguran da će Županija odgovoriti svim izazovima te se othrvati betoniranju i asfaltiranju obale, rasprodaji mora i otoka. »Očekujemo ubrzanu obnovu razorenih hotela sa željom da u njihovoj privatizaciji sudjeluju naši sugrađani udružujući svoj kapital i svoje znanje. Pokazat ćemo to i kroz funkcioniranje novoosnovane javne ustanove 'Park Prevlaka'. Toj bivšoj vojnoj utvrdi dali smo najbolju namjenu, jer će umjesto minirane i nedostupne utvrde, Prevlaka uskoro postati elitno i prestižno turističko mjesto«, istaknuo je Šprlje poručivši da je Dubrovačko-neretvanska županija proeuropska županija u kojoj ne žive euroskeptici. </p>
<p>Na svečanosti su dodijeljena i županijska priznanja Andriji Habulinu, prof. dr. Mateu Milkoviću, Mihovilu Španji, poduzeću Luka Ploče d. d. i Družbi Kćeri Milosrđa iz Blata na Korčuli. </p>
<p>Skupštinu su nazočili i dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, potpredsjednik Sabora Luka Bebić te biskup dubrovački Želimir Puljić. </p>
<p>Predsjednik Mesić posjetio je i Osnovnu školu »Marin Držić«, a u palači Ranjina susreo se s predstavnicima Regionalnoga kongresa Caritasa Europe koji se održava u Dubrovniku. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U sustav POS-a ulaze i adaptacije i nadogradnje</p>
<p>Povoljne će kredite moći dobiti i oni koji nadograđuju ili adaptiraju već postojeće stambene objekte, a ne samo oni koji kupuju nove stanove</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Izmjene Zakona o Fondu hrvatskih branitelja te Zakona o poticanoj stanogradnji bit će u četvrtak udarne teme na sjednici Vlade. U skladu s predizbornim najavama današnjeg ministra financija Ivana Šukera, u sklopu POS-a povoljne će kredite moći dobiti i oni koji nadograđuju ili adaptiraju već postojeće stambene objekte, a ne samo oni koji kupuju nove stanove. Vlada, naime, smatra da će se na taj način, s relativno malo novca po jednom kreditu riješiti mnogo više stambenih problema nego što je bilo moguće u dosadašnjem sustavu »Čačićevih stanova«.</p>
<p>Za razliku od izmjena zakona o POS-u, koje u saborsku proceduru idu po hitnom postupku, izmjene zakona o Fondu branitelja idu u redovnu proceduru, što znači da se još nekoliko mjeseci braniteljima neće dodjeljivati po sedam posto dionica Ine i HT-a. Izmjene zakona Fond precizno definiraju kao otvoreni investicijski fond koji se ne može pretvarati u zatvoreni investicijski fond ili bilo koju drugu pravnu osobu. Na trećinu dobiti ograničen je i dio dobiti koji se dijeli članovima Fonda. Druga trećina dobiti rezervirana je za »razvojne socijalne i humanitarne mjere kojima je cilj poboljšanje statusa branitelja i njihovih obitelji«, a treća će se reinvestirati u Fond. </p>
<p>Zabranjuje se ulaganje u nekretnine zbog nepostojanja jasnih kriterija vrednovanja i moguće manipulacije, a u jednu financijsku instituciju ne može se uložiti iznos veći od pet posto ukupne imovine Fonda, ali ni veći od pet posto jamstvenoga kapitala te financijske institucije. Društvo za upravljanje Fondom ne smije uzimati ili davati kredite na tržištu novca iz imovine Fonda, a propisano je da društvo koje upravlja Fondom ne može biti povezano s depozitnom bankom fonda. Poslovanje Fonda nadzirat će i Komisija za vrijednosne papire. </p>
<p>Vlada će po hitnom postupku u Sabor poslati i izmjene Zakona o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu, a u redovnu proceduru ide zakon o zaštiti prava pacijenata. U četvrtak će se raspravljati i o programu provedbe strategije energetskog razvitka Hrvatske, pa se može očekivati da Vlada napokon objavi i svoj stav o tempu predviđene privatizacije dijelova današnjega HEP-a.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sindikat: Ostatak dionica HT-a prodati hrvatskim građanima</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - »Republički sindikat radnika HPT-a (RSR HPT) svim raspoloživim zakonskim sredstvima protivit će se daljnjoj rasprodaji Hrvatskih telekomunikacija (HT)«, rekao je u srijedu Jadranko Vehar, predsjednik RSR HPT-a, na konferenciji za novinare.</p>
<p>Dodao je da Sindikat nije iznenadila najava Vladine odluke, nakon što je Vlada odustala od daljnje prodaje Ine, da proda preostali dio dionica HT-a sadašnjem većinskom vlasniku HT-a Deutsche Telekomu (DT). Na taj bi se način, kaže on, prema ustaljenoj praksi treći put prodajom dionica HT-a pokrpale rupe u državnom proračunu.</p>
<p>Prema Veharovim riječima, Vlada bi takvim postupkom »onemogućila prodaju 35 posto dionica telekomunikacija hrvatskim građanima koji su ih svakako više zaslužili od DT-a«. U Sindikatu napominju da su još prilikom prodaje većinskog paketa dionica HT-a 2001. godine na simboličan način pokopali HT, pa ga sad »slobodno možemo nazvati 'južno-njemačke telekomunikacije'«.</p>
<p>Novi većinski vlasnik HT-a, kažu, nije uložio obećanih 700 milijuna eura u HT i doškolovanje te prekvalifikaciju 3000 radnika, nego je od njegova dolaska iz HT-a otišlo oko 3000 radnika. Uz to, prema ugovoru o prodaji HT-a većinski vlasnik ima pravo prvootkupa dionica. </p>
<p>Vehar je napomenuo da je HT lani ostvario prihod od 7,8 milijardi kuna. »Dobit od osnovne djelatnosti HT-a iznosila je 1,6 milijardi kuna, a neto-dobit iznosila je 1,4 milijarde kuna. Dividenda bi trebala iznositi 140 milijuna kuna«, kaže Vehar i dodaje: »To znači da nema mjesta otpuštanju radnika, a samo ove godine iz HT-a bi trebala otići 1064 radnika, te bi se broj zaposlenih sveo do kraja 2005. godine na oko 4000 do 5000«. </p>
<p>Sindikat traži da se u novom kolektivnom ugovoru HT-a primijeni »njemački model«, odnosno da se uvede radni tjedan od 36 sati. Osim toga, zatražit će izmjene i dopune Zakona o privatizaciji HT-a da bi, uz pravo na kupnju po sedam posto dionica uz popust, koji imaju sadašnji i bivši radnici telekomunikacija i pošte te branitelji, to pravo dobili svi hrvatski građani. </p>
<p>Sindikalnu peticiju kojom se traži da se ne prodaju preostale dionice telekomunikacija DT-u dosad je potpisalo 2017 radnika. »Planira se i proširenje potpisivanja peticije«, zaključio je Vehar.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Spomendan bleiburškim žrtvama i žrtvama Križnog puta 16. svibnja </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja </p>
<p> - U spomen na bleiburške žrtve i žrtve Križnog puta i ove će godine u subotu i nedjelju (15. i 16. svibnja) na Bleiburškom polju mnoga hrvatska izaslanstva i građani odati počast pripadnicima tadašnje hrvatske vojske i hrvatskim civilima koji su 1945., nakon završetka II. svjetskog rata, stradali nakon što su ih saveznici izručili jugoslavenskoj partizanskoj vojsci. </p>
<p>Spomendan bleiburškim žrtvama i žrtvama Križnog puta održava se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a prigodnim govorom okupljenima u nedjelju na Bleiburškom polju obratit će se predsjednik Sabora Vladimir Šeks.</p>
<p>Obilježavanje spomendana, uz Sabor, organiziraju i Počasni bleiburški vod i Udruga hrvatskih ratnih veterana »Hrvatski domobran«. Svetu misu predvodit će ličko-senjski biskup Mile Bogović.</p>
<p>Zbog velikog zanimanja građana za odlazak na Bleiburg, poduzeće Croatia-bus osiguralo je besplatni prijevoz. Polazak autobusa je u nedjelju u 5.30 sati ispred zagrebačke katedrale.</p>
<p>Bleiburg je simbol tragedije tisuća hrvatskih vojnika Nezavisne države Hrvatske i hrvatskih civila koji su se u proljeće 1945., nakon pobjede antifašističke, partizanske vojske povukli u to austrijsko mjesto nadajući se da će se predati savezničkim snagama. No, vraćeni su u Hrvatsku, a na samom Bleiburškom polju i kasnije na Križnom putu - koji je vodio kroz Sloveniju, Hrvatsku i velik dio nekadašnje zajedničke jugoslavenske države - ubijene su ili nestale tisuće vojnika i civila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Jurica u Izraelu: Nema alternative miru i borbi protiv terorizma </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - »Nema alternative miru, ali ni borbi protiv terorizma«, rekao je predsjednik saborskog vanjskopolitičkog odbora Neven Jurica tijekom posjeta Izraelu, priopćeno je u srijedu iz Sabora.</p>
<p>Jurica na čelu izaslanstva saborskog vanjskopolitičkog odbora boravi od 10. do 13. svibnja u Izraelu na poziv odbora za vanjsku politiku i obranu izraelskoga parlamenta Knesseta. Neven Jurica izrazio je puno razumijevanje za probleme s kojima se Izrael suočava u nastojanjima da se postigne mirno rješenje, a hrvatsko je izaslanstvo jasno istaknulo hrvatsku potporu mirovnim smjernicama za Srednji istok, stoji u priopćenju.</p>
<p>Jurica i izaslanstvo sastali su se s predsjednikom Knesseta Reuvenom Rivlinom, predsjednikom odbora za vanjsku politiku i obranu Yuvalom Steinitzom i članovima odbora, a bili su i na plenarnoj sjednici Knesseta.U svim službenim razgovorima posebno su istaknuti odlični, prijateljski hrvatsko-izraelski odnosi koji će se još učvrstiti. Izraelska strana podržava razvoj demokratskih vrijednosti u Hrvatskoj te napore hrvatske vlade za približavanje EU.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo susrelo se sa zastupnicom i predsjednicom pododbora za vanjsku politiku Naomi Blumenthal i dogovorili osnivanje parlamentarne skupine izraelsko-hrvatskog prijateljstva u Knessetu na čelu kojeg će biti Blumenthal.</p>
<p>Jurica se susreo i sa članovima Lige hrvatsko-izraelskog prijateljstva čiji je predsjednik Samuels Schlezinger, počasni hrvatski konzul u Izraelu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Milas: Testiranje na GMO obavili smo u talijanskom Cocconatu</p>
<p>OSIJEK, 12. svibnja</p>
<p> - Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije Josip Milas ustvrdio je u srijedu da su analize na nedopuštenu prisutnost GMO-a u nekim prehrambenim proizvodima, kojima je prije nekoliko mjeseci uzbunio hrvatsku javnost, obavljene u laboratoriju Symbiosis u talijanskome mjestu Cocconatu.</p>
<p>Milas je time reagirao na priopćenje ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga kako je iz laboratorija u talijanskoj Ispri demantirano da su radili analize na prisutnost GMO-a u primjercima hrane poslane iz osječkog zavoda.</p>
<p>»U okolici Milana u Italiji nalazi se nekoliko laboratorija za molekularnu dijagnostiku. Jedan od njih je u Ispri, jedan u Cocconatu, dvadesetak kilometara od Ispre, a ima ih i u drugim mjestima«, izjavio je Milas Hini.</p>
<p>Priznao je da je u prvim informacijama o navodnoj prisutnosti GMO-a navedena Ispra, ali samo kao lokacijska odrednica laboratorija gdje su rađene analize.</p>
<p>»Posebno napominjem da smo edukaciju prošli u laboratoriju Symbiosis u Cocconatu, koji je priznat u Europi, kamo smo i slali proizvode na analizu. Taj laboratorij ne samo da radi testove, nego i monitoring na GMO. Preslike vjerodostojnih dokumenata o tome početkom godine poslali smo u Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi«, kazao je Milas i dodao da »nije niti želi biti u sukobu s ministrom Hebrangom«. Milas je dostavio Hini preslik korespondencije s laboratorijem Symbiosis.</p>
<p>U ponedjeljak je ministar Hebrang priopćio kako je primio dopis u kojem istraživački centar u Ispri demantira da su tamo napravljene analize na GMO, te ističe da stručnjaci osječkog zavoda za javno zdravstvo nisu bili na edukaciji u Ispri. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Marasović preuzeo vodstvo KB-a »Split«</p>
<p>SPLIT, 12. svibnja</p>
<p> - Dujomir Marasović u srijedu je preuzeo funkciju vršitelja dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice »Split«. Na tom je mjestu je, odlukom Upravnog vijeća KB-a donesenom prije dva tjedna, koju je potvrdio i ministar zdravstva Andrija Hebrang, zamijenio Dinka Mirića, koji odlazi na funkciju predstojnika Klinike za unutarnje bolesti.</p>
<p>Odlazeći s ravnateljskog mjesta, Mirić je rekao kako očekuje da će njegov nasljednik nastaviti sa započetim projektima.</p>
<p>Marasović je istaknuo da su njegovi prioriteti izgradnja novog odjela neonatologije, preuređenje bolničke kuhinje te prodaja zgrade toplica na Marmontovoj ulici i izgradnja nove na Firulama, unutar bolničkoga kompleksa. Dodao je da će pokušati smanjiti bolničke liste čekanja, te uvesti višu razinu kvalitete usluge.</p>
<p>Upravno vijeće smijenilo je Mirića zbog neopravdanih bolničkih gubitaka od 65 milijuna kuna, a Mirić je, opravdavajući gubitke nedovoljnim državnim davanjima splitskoj bolnici, rekao da je njegova smjena političke prirode. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vlasnik se zatvorio u kuću s trudnom suprugom i troje djece</p>
<p>Pedesetak pripadnika policijskih interventnih postrojbi, građevinski inspektori, bageri i druga mehanizacija krenuli su put Kalebove luke srušiti bespravno izgrađenu zgradu Miljenka Dražića Baloga iz Splita / Policija je najprije ujutro sa ceste uklonila prepreke - kamione i bagere - koje su postavili stanari Kalebove uvale da građevinska mehanizacija riječkog Konstruktora ne bi mogla doći do kuće Miljenka Dražića</p>
<p>ROGOZNICA, 12. svibnja</p>
<p> – U utorak prijepodne pravo opsadno stanje zavladalo je u rogozničkoj uvali Kalebova luka nedaleko od Ražnja. Pedesetak pripadnika policijskih interventnih postrojbi, građevinski inspektori, bageri i druga mehanizacija krenuli su put Kalebove luke srušiti u toj devastiranoj uvali bespravno izgrađenu zgradu Miljenka Dražića Baloga iz Splita. </p>
<p>Policija je najprije ujutro sa ceste koja od Ražnja vodi do Kalebove luke uklonila prepreke - kamione i bagere - koje su postavili stanari Kalebove uvale da građevinska mehanizacija riječkog Konstruktora ne bi mogla doći do kuće Miljenka Dražića.</p>
<p>Doznavši da je upravo njegova kuća na redu za rušenje, Miljenko se zajedno sa suprugom Mirjanom, koja je u šestom mjesecu trudnoće, te troje malodobne djece zatvorio u kuću, pokušavajući time spriječiti planirano rušenje. Njegov susjed, također bespravi graditelj, Ivan Šimac iz Splita, koji ni stotinjak metara dalje ima dvije kuće predviđene za rušenje, uto se bacio pred bager koji je trebao početi rušenje Dražićeve kuće. Intervenirali su specijalci koji su se kratko s njim hrvali i potom mu stavili lisice na ruke.</p>
<p>Dražićev odvjetnik iz Splita u međuvremenu je kontaktirao s nadležnima iz Ministarstva zaštite okoliša od kojih je uspio ishoditi rok od tri dana u kojem će Dražić o vlastitom trošku srušiti kuću. Inspektori su mu odmah napisali rješenje o podmirenju troškova za dolazak garđevinske operative i inspektora na iznos od 6500 kuna, koje mora platiti. Inače, rušenje njegove kuće o trošku države, rečeno mu je, koštalo bi ga dodatnih 550.000 kuna. Nakon toga, Dražić je suprugu i djecu koja su plakala poslao u Split, a on je s ocem ostao u naselju zajedno s tridesetak susjeda, koji su ogorčeni pratili što se događa i prosvjedovali protiv rušenja kuća.</p>
<p> Svi su nam rekli da ovakvo što nisu očekivali od nove hrvatske vlasti, posebno ne od premijera Dalmatinca, kojeg su redom nazivali Jovicom. Državu i općinske strukture smatraju glavnim krivcem za svoje nedaće. Za četvrtak je najavljeno rušenje triju višekatnih velebnih vikendica. Ante Zovko u četvrtak će ostati bez kuće s koje su u srijedu poskidani prozori i vrata. U četvrtak će se sa zemljom sravniti i kuća Tomislava Gudeljevića iz Zagreba te Baloga Dražića iz Zagreba, koji ju je sam zapravo počeo rušiti dan ranije kako bi izbjegao plaćanje dodatnih enormnih troškova.</p>
<p>Prošlih dana inspekcija iz Šibenika i Zadra pročešljala je to područje i vlasnicima bespravnih vikendica pokazala avionski snimak cijelog područja Kalebove luke sa žuto označenim vikendicama, koje će se idućih dana ili tjedana rušiti, a takvih je znatan broj upravo u susjedstvu Dražićeva objekta. Dražić i njegovi susjedi prošle su godine dobili rješenja o uklanjanju objekta i zabrani daljnje gradnje, ali su se o ta rješenja oglušili i svi nastavili graditi. </p>
<p>Okupljeni vlasnici vikendica, njih tridesetak, ukazivali su nam na selektivnost u rušenju. Pitaju se zašto se ne ruše također bespravne vikendice u vlasništvu susjeda Srba, a takvih je četiri te dvije kuće čiji su vlasnici muslimani.</p>
<p>Ivan Šimac iz Splita, koji se u ponedjeljak onesvijestio misleći da se počinje rušiti njegova kuća, pozvao nas je u svoje velebno zdanje za koje je od građevne inspekcije dobio rješenje, odnosno zapisnik o uviđaju, što je zapravo prethodnica rušenju. S njim su bila i šestorica njegovih sinova. Žalio nam se da mu supruga ne radi, kao ni sinovi, a on sam je 100-postotni invalid rada. U Njemačkoj je svojedobno doživio prometnu nesreću, pa je dobio 150.000 maraka odštete i tim je novcem koncem 1995. godine počeo graditi dva objekta. Jednokatni služi za obiteljske potrebe, a trokatni za iznajmljivanje turistima. Uzeo je i 80.000 eura zajma.</p>
<p>Šimac nam je pokazao niz dokumenata iz kojih smo vidjeli da je od Županijskog ureda za turizam dobio kategorizaciju apartmana s tri zvjezdice, a 1999. godine od općine potvrdu kojom se potvrđuje da je u tijeku postupak izmjene prostornog plana, kojim se to područje predviđa za građevnu zonu, a potvrda je izdana radi priključenja zgrade na elektromrežu.</p>
<p>»Sufinancirao sam, kao i drugi, izradu prostornog plana, dobio priključak za struju, platio porez... A sad s avionskog snimka doznajem da su moja i kuće susjeda Stipe Šolića, Ante Roščića i Marka Bubala predviđene za rušenje«, jadao nam se Šimac, koji kaže da je svo ovo vrijeme živio od iznajmljivanja kuće turistima. Ogorčen rušenjem, bacio se pred bager, pokušavajući spriječiti rušenje Dražićeve kuće, svjestan da će se i on uskoro naći u njegovoj koži. Kazao nam je da su ga specijalci hvatali, vezali, ispitivali...</p>
<p>Ante Zovko, Ilija Zovko i ostali s kojima smo razgovarali ogorčeni su, kažu, zbog selektivnosti u rušenju. Ante Zovko kaže da je spreman svoju kuću dati Caritasu umjesto da mu je ruše. Neki su nam ispričali da su na pitanje građevinskim inspektorima o tome zašto se ruše baš njihove kuće dobili odgovor da se ove godine ruše najveće i najljepše kuće, a lani su se rušile sirotinjske.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sanaderov posjet ohrabruje povratak ljudi</p>
<p>VUKOVAR, 12. svibnja</p>
<p> – Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i saborski zastupnik Milorad Pupovac izrazio je u srijedu zadovoljstvo posjetom premijera Ive Sanadera u utorak srpskim povratnicima u zadarskom zaleđu, priopćila je u srijedu Informativna služba SDSS-a.</p>
<p> »Taj posjet ohrabruje povratak ljudi, obnovu i povrat imovine, osobito zato, što je premijer obišao zadarsko zaleđe i županiju u kojoj su političke okolnosti takve da ne idu na ruku ni povratku ljudi niti sređivanju međunacionalnih odnosa«, rekao je Pupovac stranačkoj Informativnoj službi.</p>
<p> Potpredsjednik SDSS-a zadovoljan je i činjenicom što je »premijer još jedanput ponovio Vladino čvrsto stajalište da će povrat srpske imovine biti u skladu s rokovima u sporazumu sa SDSS-om«.</p>
<p> Predsjednik Vlade Sanader u utorak je obišao zadarsko zaleđe u pratnji predsjedatelja OESS-a i bugarskog ministra vanjskih poslova Solomona Passyja, ministra vanjskih poslova Miomira Žužula i saborskog zastupnika srpske nacionalne manjine Milorada Pupovca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Struja, kruh i prijevoz zasad neće poskupjeti</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Ekonomski analitičari ne očekuju da će se najnovija poskupkljenja nafte negativno odraziti na gospodarski rast i inflaciju u Hrvatskoj, jer vjeruju da će se cijena nafte na svjetskom tržištu uskoro stabilizirati.</p>
<p>Zagrebačke pekarne Klara najavile su da do kraja svibnja neće biti promjene cijena kruha i pekarskih proizvoda, ali da bi se o eventualnom povećanju cijena, moglo odlučivati nakon što se na kraju mjeseca naprave kalkulacije, odnosno kada se utvrde efekti koje su energenti imali na troškove poslovanja.</p>
<p>Iz Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih željeznica i ZET-a također poručuju da zasad, nakon još jednog u nizu poskupljenja naftnih derivata, neće povećavati svoje cijene. </p>
<p>U HEP-u, međutim upozoravaju da će ako se nastavi rast cijena nafte i derivata ipak morati povećati cijene struje. Slična upozorenja dolaze i iz ZET-a, dok u HŽ-u za vrijeme turističke sezone sigurno neće povećavati cijene karata. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Smjenjuje li Račan Milana Bandića</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Zbog posljednje afere s oglasom o »slučaju Zagrepčanka« predsjednik SDP-a Ivica Račan vjerojatno će smijeniti predsjednika zagrebačkog SDP-a i zagrebačkog dogradonačelnika Milana Bandića s čelnog mjesta u Gradskoj organizaciji. Neslužbeno se iz SDP-a doznaje da su se Račan i Bandić susreli u srijedu a rasplet situacije očekuje se do petka, kada bi se trebala održati sjednica Predsjedništva zagrebačkih SDP-ovaca. </p>
<p>Iako u vrhu SDP-a smatraju da je Bandić napravio veliku grešku time što je u oglasu napao pravosuđe, zbog čega je podnesena protiv njega i ostalih članova Gradskog poglavarstva kaznena prijava, neki vodeći SDP-ovci smatraju da bi stranka mogla mnogo izgubiti ako Bandić više ne bi vodio zagrebački SDP. Račanu treba podrška Gradske organizacije za smjenu Bandića s mjesta predsjednika a poznato je da su zagrebački SDP-ovci jednoglasno podržali Bandićevu kandidaturu za zamjenika predsjednika stranke te da su na konvenciji vjerno glasali za njega. </p>
<p>Prema svim signalima iz najjače opozicijske stranke, konačni obračun s Bandićem slijedi, a Račan treba konačno odlučiti hoće li dopustiti da SDP-u zbog nepovoljnog imidža Milana Bandića u javnosti još više padne rejting ili će na konto Bandićeve još uvijek visoke popularnosti u Zagrebu probati zadržati vlast u glavnom gradu Hrvatske. Inače, Glavni odbor SDP-a bira u srijedu svoje vodstvo. Neslužbeno se doznaje da šef stranke Ivica Račan namjerava predložiti određene kriterije koje budući predsjednik te dva potpredsjednika Glavnog odbora trebaju ispunjavati. Najizgledniji kandidati za predsjedničku funkciju su Boris Šprem i Tonino Picula, no više izgleda ima Boris Šprem koji je u Zagrebu najjači oponent Milanu Bandiću. </p>
<p>Tek na sljedećoj sjednici Glavnog odbora, koji nakon nedavno održane konvencije SDP-a ima veće ovlasti te treba voditi stranku između dviju konvencije, izabrat će se savjet stranke te izvršni odbor. U izvršni odbor ući će članovi SDP-a koji nemaju ni jednu stranačku funkciju niti bilo kakvu funkciju u izvršnoj vlasti. Od Glavnog odbora, koji je kao i obično u SDP-u sastavljen od potpuno novih ljudi, većina vodećih SDP-ovaca ne očekuje mnogo. Naime, 40 posto članova Glavnog odbora je mlađe od 30 godina i javnosti su potpuno nepoznati, a neki SDP-ovci zamjeraju Račanu što je u to, po novom statutu, najvažnije stranačko tijelo ušlo samo deset saborskih zastupnika. Neki misle da to šteti imidžu stranke te da se dugogodišnji Račanovi suradnici time diskvalificiraju. Mnogi su osobno povrijeđeni teorijom da su potrošeni te naglašavaju da su oni kao i Ivica Račan sudjelovali u stvaranju današnjeg SDP-a te su radili i u bivšoj vladi koja je počela s reformama u Hrvatskoj. Međutim, Račan misli drukčije te naglašava da se radi o spoju mladosti i iskustva nadajući se da će pomoću novih ljudi SDP povratiti biračko povjerenje. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Štetna urbanizacija jadranske obale</p>
<p>RIJEKA, 12. svibnja</p>
<p> – Čelnik Odbora za zaštitu Jadrana od nekontrolirane urbanizacije Eko Kvarnera Damir Franolić priopćenjem za javnost upozorio je u srijedu da građani organizirani u udruge, inicijative i pojedinci više ne žele biti puki promatrači društvenih i gospodarskih zbivanja, već aktivni sudionici radi društvenog boljitka. Franolić se osvrnuo na razne netransparentne i ekološki upitne investicije, posebice na obali. U većini slučajeva, stanovništvo nije odgovarajuće uključeno u projekte i nalaženje najboljih rješenja, od projektiranja do biranja izvođača.</p>
<p>Na kvarnerskom području jedna od većih investicija je ona na pješčanom i zaštićenom otoku Susku, gdje je u tijeku izrada vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava. Taj projekt zbog niza elemenata posljednjih dana dobiva velike kritike. Osim što se izvođaču, GP »Mikić«, zamjera nestručnost, upitno je i više objekata od kojih najviše betonski zid na samoj obali dugačak 70 i visok četiri metra. Franolić upozorava da je nejasno tko je dopustio prokopavanje i micanje brda pijeska, a upitno je i postojanje studije utjecaja na okoliš. Zbog tih nejaasnoća zatraženi su relevantni dokumenti i odgovori od nadležnih institucija, izrađivača projekta, konzervatora i institucija za provedbu javnih natječaja. Veliki dio građana Malinske nezadovoljan je kvalitetom građevinskih radova koje izvodi tvrtka GP »Mikić«. Osim toga, izgradnja zaobilaznice Malinske i izgradnja infrastrukture, upozoravaju u Eko Kvarneru, nije poslužilo nikakvom većem standardu turizma, već je pridonijela pomahnitaloj gradnji apartmana za tržište otvaranjem novih građevinskih zona. Time su te investicije donijele više štete, nego koristi i stanovništvu i turizmu.</p>
<p>U Eko Kvarneru traže odgovore na brojna pitanja, a neka su upućena i Vladi. Građane okupljene u Odboru za zaštitu Jadrana od nekontrolirane urbanizacije zanima jesu li projekti, očito nedovoljno promišljeni, zaslužili tako velika zaduživanja i je li Vlada spremna provesti reviziju tih projekata. </p>
<p>Lj. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Autocestom Zagreb - Sisak na proljeće 2007.</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Radovi na autocesti Zagreb - Sisak ukupne dužine 46 km mogli bi početi na proljeće 2005. godine, najavio je u srijedu ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta prilikom potpisivanja ukupno tri ugovora o projektiranju održanog u prostorijama tvrtke Hrvatske autoceste (HAC).</p>
<p> Ugovore vrijedne 50,1 milijun kuna potpisali su Stanko Kovač, predsjednik Uprave HAC-a kao investitor i predstavnici tvrtki IGH i IPZ iz Zagreba. Autocesta je naime podijeljena na tri dionice, pa će se tako i projektirati. </p>
<p>Projektnu dokumentaciju za prvu dionicu od Zagrebačkog naselja Jakuševec do Velike Gorice u dužini od 8,4 km izgradit će tvrtke IGH. Prema Ugovoru posao bi trebao biti gotov do svibnja iduće godine kako bi odmah nakon toga mogli početi radovi. Ovaj izvođač bit će zadužen i za projektiranje 20,2 km duge dionice od Velike Gorice do Lekenika, a rok za završetak je početak veljače 2006.</p>
<p>Za treći dio autoceste od Lekenika do Siska (Mošćenica) zadužena je tvrtka IPZ. Izrada projektne dokumentacije za ovu dionicu dužine 17,8 km trebala bi biti gotova do kraja veljače 2006. Kao i na prvoj dionici odmah po završetku projektne dokumentacije na drugoj i trećoj dionici trebali bi početi građevinski radovi.</p>
<p>»Ova autocesta rasteretit će promet u sva tri grada a mogla bi biti gotova za dvije godine«, rekao je Stanko Kovač, predsjednik Uprave HAC-a. Prema njegovim riječima ukupna cijena radova još nije poznata, ali kako je objasnio, ne bi trebala biti veća od 210 milijuna eura.</p>
<p>»Kilometar ove autoceste prema nekim kalkulacijama stoji oko 4,5 milijuna eura. No to je maksimum i radovi mogu biti samo jeftiniji«, rekao je Kovač. Za razliku ministar Kalmeta umjerenije je prognozirao cijenu, rekavši kako bi autocesta mogla stajati oko 135 milijuna eura. Očito je, naime, kako se radi o vrlo grubim procjenama koje treba uzeti s rezervom i zapravo pričekati što će pokazati projektna dokumentacija a nakon nje i rezultati natječaja za izvođače radova. </p>
<p>Ipak, već sad se zna, ovaj će posao za graditelje biti prilično jednostavan obzirom da će prolaziti kroz ravnicu. »Izvođačima će biti lakše jer ova trasa nije ni blizu one koju sam obišao u utorak«, rekao je ministar Kalmeta misleći pritom na dionicu autoceste Zagreb - Split od Male Kapele do čvora Gornja Ploča. Tamo je, naime, zbog kašnjenja uzrokovanih vremenskim neprilikama uvedena treća smjena i bit će teško sve stići za 54 dana koliko je za radove ostalo tamošnjim građevinarima. Na upit novinara ministar Kalmeta ponovio je kako nakon razgovora s predstavnicima Bechtela »može obećati da će svi radovi na toj dionici biti gotovi do 30. lipnja«.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Vlasta Pavić otkazala punomoć odvjetniku u »slučaju Zagrepčanka«</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić u srijedu je otkazala je punomoć odvjetniku Almiru Dervišbegoviću, koji je zastupao Grad Zagreb u »slučaju Zagrepčanka«. On je, naime, trebao riješiti četrdesetak hipoteka i ovrha ubilježenih na tom zemljištu koje je 2001. od Zagrepčanke u stečaju kupio tadašnji gradonačelnik Milan Bandić. Gradonačelnica mu je punomoć uskratila jer je »svojim javnim istupima nanio štetu ugledu Grada, posebno jer je podupro objavu spornog oglasa 'Istina je!'«.</p>
<p>Još ovaj tjedan naći ću novog odvjetnika koji će zastupati Grad u 'slučaju Zagrepčanka', jer ne želim ničim dovesti u pitanje kvalitetno zastupanje Grada u tom slučaju. Neću se opet dati uvući u kojekakve odvjetničke lobije, nego ću tražiti od Hrvatske odvjetničke komore da preporuči najbolje za posao«, kazala je Vlasta Pavić.</p>
<p>Na sljedećoj bi sjednici i Poglavarstvo trebalo službeno izglasovati otkaz ugovora o zastupanju. </p>
<p>Na upit novinara što će biti ako Poglavarstvo ipak ne izglasa takav zaključak, gradonačelnica je kazala da će onda »Grad plaćati čovjeku koji ne radi«. Odgovorila je da je Dervišbegoviću dosad isplaćeno oko 300.000 kuna, gotovo polovica od ugovorenih 100.000 eura. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Za nekoliko dana odluka o kaznenoj prijavi protiv Bandića</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Državno odvjetništvo odlučit će za nekoliko dana o kaznenoj prijavi predsjednika Općinskog suda u Zagrebu Đure Sesse i ogranka Udruge hrvatskih sudaca tog suda protiv dogradonačelnika Zagreba Milana Bandića i dijela zagrebačkoga gradskog poglavarstva koji su glasovali za objavu oglasa »Istina je!« u dnevnom tisku, doznaje se u Općinskom državnom odvjetništvu.</p>
<p>»Poduzimamo izvide i pribavljamo obavijesti potrebne za odlučivanje o kaznenoj prijavi i za to nam treba nekoliko dana«, kazala je Hini voditeljica Kaznenog odjela zagrebačkog općinskog državnog odvjetništva Nada Josipović. Nije željela otkriti kakve izvide i obavijesti Tužiteljstvo prikuplja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Idući tjedan novi krug pregovora Vlade i MMF-a o novom stand-by aranžmanu</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Zakon o financijskoj policiji na Vladi bi se trebao naći u lipnju, a financijska policija trebala bi početi djelovati 1. siječnja 2005., saznajemo u srijedu u Banskim dvorima. Sljedeći tjedan, pak, počinje i novi, najvjerojatnije završni krug pregovora Vlade i Hrvatske narodne banke s MMF-om o novom stand-by aranžmanu.</p>
<p>U Ministarstvu financija počelo se i s pripremama izmjena Zakona o javnim nabavama. Osnovana je radna skupina koja priprema izmjene na temelju prigovora koje na taj zakon ima Hrvatska udruga poslodavaca te pritužbi kojima se bavilo saborsko Povjerenstvo. Prema neslužbenim informacijama, najviše nelogičnosti u Ministarstvu nalaze vezano za direktne pogodbe s obzirom na to da je lani, primjerice bilo čak 3446 zahtjeva za direktnim pogodbama, dakle desetak dnevno.</p>
<p>Uskoro će biti osnovana i radna skupina koja bi trebala razmotriti problem neplaćanja PDV-a na pretplatu HTV-a. Procjenjuje se da je zbog odluke bivše vlade da se PDV na pretplatu ne plaća, državnom proračunu uskraćeno između 200 i 250 milijuna kuna. Glavna dilema koju radna skupina, sastavljena od predstavnika ministarstava i HTV-a, mora riješiti jest plaća li se pretplatom pružanje neke usluge, što podliježe PDV-u, ili je pretplata oblik takse na koju ne treba plaćati porez. </p>
<p>U Ministarstvu financija će se u sljedećih nekoliko tjedana dogoditi i kadrovske promjene. Glasnogovornica Ministarstva gospodarstva Sanja Bach od 1. lipnja preuzima glasnogovorničku dužnost u Ministarstvu financija. Ana Hrastović zamijenit će Josipa Kulušića, koji s dužnosti pomoćnika ministra za suradnju s međunarodnim institucijama odlazi u mirovinu. Trebao bi se imenovati i državni rizničar te prvi čovjek nove službe za unutarnji nadzor u Ministarstvu.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Mesić: Nema razloga da ičija vojska bude na Svetoj Geri</p>
<p>DUBROVNIK, 12. svibnja</p>
<p> - »Svaki put kada razgovaram sa slovenskim predsjednikom Janezom Drnovšekom, dotaknemo nekoliko otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije. Vjerujem da ćemo sva ta pitanja riješiti u vremenskom razdoblju koji je pred nama, pa tako i pitanje Svete Gere«, komentirao je u Dubrovniku predsjednik Stjepan Mesić navodno povlačenje slovenske vojske sa Svete Gere. Dolazak slovenskih vojnika na taj prostor bio je u vrijeme kada se povlačila jugoslavenska armija, no sada kada je Slovenija u Europskoj uniji, a Hrvatska pred njezinim vratima, nema nijednog razloga da vojska s bilo koje strane granice bude na tom dijelu hrvatskog teritorija. »Taj problem moramo riješiti tako da repetitor koji se tamo nalazi, a vlasništvo je Slovenije, ne čuvaju vojnici, nego ili hrvatska policija, ili neka druga zaštitarska služba«, kazao je Mesić. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Laušić danas s haaškim istražiteljima, Janić vjerojatno u petak</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Prema najavama, u četvrtak u devet sati haaški bi istražitelji trebali početi saslušavati Matu Laušića, bivšeg zapovjednika Vojne policije HV-a. Haaški će istražitelji vjerojatno postavljati pitanja koja se tiču vojno-redarstvenih akcija »Medački džep«, »Bljesak« i »Oluja«. Poziv je Laušiću upućen kao osumnjičeniku, pa se pretpostavlja da će razgovoru nazočiti i njegov odvjetnik.</p>
<p>sta vijest otprije nekoliko dana spominje i poziv Zdravku Janiću, zapovjedniku Specijalne policije MUP-a. On bi s istražiteljima trebao razgovarati u petak.</p>
<p>Razgovori s Laušićem i Janićem trebali bi potvrditi tezu da novih optužnica za Hrvatsku više neće biti, a da su najavljena saslušanja dio taktike glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da istragom u Zagrebu osnaži već podignute optužnice protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača.</p>
<p>Paralelno s tim saslušanjima, ojačana je i istraga Državnog odvjetništva u slučaju zaseoka Grubori, gdje je 25. kolovoza 1995. godine ubijeno više srpskih civila. Nadalje, Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku je u suradnji s policijom pozvalo, u okviru predistrage, četrdesetak policajaca. Dio njih je iz Antiterorističke jedinice »Lučko«, dio iz PU šibensko-kninske, a neki iz sjedišta MUP-a. </p>
<p>Za sve njih pretpostavlja se da su radili na slučaju ratnog zločina u selu Grubori. </p>
<p>V. Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>»Istražitelje zanimale Oluja, Bljesak i Medački džep«</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja </p>
<p> - Umirovljeni general Ivan Tolj u srijedu je završio razgovore s istražiteljima Haaškog tužiteljstva u svojstvu svjedoka. Tolj je za Hinu kazao da je s tužiteljima razgovarao 4. i 5. ožujka te u srijedu 12. svibnja, što je bio posljednji dan razgovora. »Haaške su istražitelje zanimale sve najvažnije vojne operacije HV-a - od Medačkog džepa, Bljesak i Oluja«, dodao je. </p>
<p> Istražitelje je zanimao ustroj HV-a s naglaskom na ustroj političke uprave i njezinu ulogu u Domovinskom ratu, kao i na moju ulogu u svemu tome. Kako je kazao, s istražiteljima je razgovarao bez odvjetnika.</p>
<p> Na pitanje zna li jesu li ti razgovori završeni i hoće li ih biti još, Tolj je odgovorio da ne zna. Ovi su razgovori bili relativno korektni, ali iscrpljujući, rekao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Vlado Ćosić iz »ahmićke skupine« branio se šutnjom </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Vlado Ćosić (42), jedan od četvorice osumnjičenih za ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Ahmićima koji je u utorak uhićen u Zadru, u srijedu se pred istražnim sucem Županijskog suda u Zagrebu branio šutnjom.</p>
<p>akon dvadesetominutnog saslušanja na kojem se branio šutnjom, Ćosić je vraćen u okružni zatvor u Remetincu, potvrdio je Hini istražni sudac Zdenko Konjić, koji ga je ispitao.</p>
<p>Konjić je objasnio da je jednomjesečni pritvor Ćosiću određen još 2000. prilikom pokretanja istrage za zločin u Ahmićima, te da mu teče od dana uhićenja, odnosno od utorka.</p>
<p>Zapisnik s ispitivanja u srijedu istražni je sudac, kao dopunu ranijem istražnom spisu, poslao Državnom odvjetništvu koje bi do isteka jednomjesečnog pritvora trebalo odlučiti hoće li protiv Ćosića podići optužnicu ili će zatražiti dodatne istražne radnje.</p>
<p>»Na saslušanju, na koje je doveden s lisicama i u pratnji dvojice pravosudnih policajaca, Ćosić je bio s odvjetnicom, a saslušanju je nazočio i zamjenik zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika«, kazao je Konjić.</p>
<p>Ćosić je jedan od četvorice iz »ahmićke skupine« koju se sumnjiči za zločin u srednjobosanskom selu Ahmići, gdje je 16. travnja 1993. ubijeno 116 civila i razoren velik broj civilnih objekata. Također ih se tereti i za krivotvorenje isprava. Uhićen je u utorak u Zadru dok je pomagao u građevinskim radovima na jednoj kući na Krešimirovoj obali.</p>
<p>Prema riječima glasnogovornika MUP-a Zlatka Mehuna, Ćosić se u Zadru krio pod lažnim imenom Ivan Vuleta, a na to mu je ime glasila putovnica izdana u PU zadarskoj u srpnju 1999.. Boravio je u kući na adresi Put Nina 130.</p>
<p>Uz Ćosića, za zločin u Ahmićima istraga je 2000. pokrenuta i protiv Tomislava Vlajića i Ante Sliškovića, koji su tada i uhićeni, dok su Paško Ljubičić i Ćosić pobjegli. Sva četvorica živjela su pod drugim identitetima. </p>
<p>M. Dešković i Hina</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040513].
|
