NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040213].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187290 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Potraga za Gotovinom: Hrvatska više ne može reći da želi, ali ne može</p>
<p>Očekivanja službenog Londona na razini su onoga što je u srijedu u Bruxellesu rekla i Carla del Ponte / Ona je ustvrdila da hrvatske vlasti moraju potpuno surađivati s njezinim uredom u »lociranju, uhićenju i prebacivanju Gotovine u Haag« / Bez obzira na to koju će metodu odabrati, hrvatskoj vladi preostaje jedino da u vrlo kratkom vremenu dokaže Haagu da Gotovina nije u Hrvatskoj i da tužiteljicu uputi na sve podatke koje bi mogla skupiti o njegovu mogućem skrovištu</p>
<p>LONDON, 12. veljače</p>
<p> – Hrvatska mora odmah pokazati na djelu, uvjerljivim potezom, da je spremna učiniti sve kako bi se Ante Gotovina našao pred Haaškim sudom. U suprotnom, do pozitivnog mišljenja Europske komisije za kandidaturu u EU neće doći, a Hrvatska će izgubiti i američku potporu za NATO. Takvom porukom završio je britanski dio vanjskopolitičke turneje ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. </p>
<p>Hrvatski je šef diplomacije u srijedu, dok je razgovarao s britanskim ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom, primao informacije o onome što se istodobno događalo u Bruxellesu: glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte izvijestila je Europsku uniju i NATO o napretku i o suradnji u regiji.</p>
<p>Razgovori u Londonu, kako je izjavio ministar Žužul, bili su otvoreni i prijateljski. Službeni London potpuno je podržao Hrvatsku na putu prema EU i NATO-u, no da bi operacija povratka povjerenja u hrvatsku vjerodostojnost uspjela, treba učiniti i korak dalje. Treba učiniti nešto konkretno kako bi se uistinu vidjelo da je službenom Zagrebu stalo do provedbe vladavine prava.</p>
<p>Najveći dio vremena, kako su Vjesniku potvrdili diplomatski izvori, Žužul i Straw potrošili su na razgovore o slučaju Gotovina, a nakon izvješća glavne haaške tužiteljice američki veleposlanik pri NATO-u, Nicholas Burns, izjavio je u srijedu »da ne može zamisliti da se u NATO primi zemlja koja u potpunosti ne surađuje s Haaškim sudom«. Tu je rečenicu, rekli su diplomatski izvori, izrekao i američki ministar obrane Donald Rumsfeld za nedavna boravka u Zagrebu.</p>
<p>Tako se Sanaderova vlada našla pred kušnjom, za koju je od samog početka znala da će biti najteža – u velikom zamahu uvjeravanja svih da će ova vlada u potpunosti ispuniti sve potrebne kriterije, morat će pokazati odvažnost i odgovornost u vođenju države. To znači da će već prihvaćenu vrlo pozitivnu retoriku morati potkrijepiti konkretnim pomakom.</p>
<p>Očekivanja službenog Londona na razini su onoga što je u srijedu u Bruxellesu rekla i Carla del Ponte. Ona je ustvrdila da hrvatske vlasti moraju u potpunosti surađivati s njezinim uredom u »lociranju, uhićenju i prebacivanju Gotovine u Haag«. »Ako on nije u Hrvatskoj, hrvatske vlasti moraju mojem uredu dostaviti sve relevantne informacije koje dokazuju da je on napustio zemlju, kako bismo mogli dalje raditi na njegovu uhićenju, ma gdje se nalazio. Drugo, kada se izdaju nove optužnice, hrvatske vlasti moraju raditi na brzom uhićenju i prebacivanju optuženih koji su na hrvatskom teritoriju«, izvijestila je Carla del Ponte.</p>
<p>Dakle, put u London od kojeg nitko nije ni očekivao da će donijeti spektakularni obrat, kada je riječ primjerice o ratifikaciji Sporazuma o suradnji i pridruživanju, završio je podsjetnikom da je došlo vrijeme konkretnih poteza koji će dokazati da Hrvatska, prema prijašnjoj praksi, ovoga puta u suradnji s Haagom ne drži – figu u džepu. Čelnici EU već su nekoliko puta istaknuli da nema razloga ne vjerovati Sanaderovoj vladi da će biti učinkovita u ispunjavanju potrebnih kriterija. I u Londonu i u Dublinu zadovoljni su razgovorima jer se nakon dugo vremena razgovaralo otvoreno i iskreno. No, istoga se dana s dviju adresa Zagreb podsjetilo da sve to mora potkrijepiti i dokazima.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul potpuno su svjesni da pitanje Haaga određuje krivulju vanjskopolitičkog uspjeha njihove vlade. Ako se ne napravi ono što se u Bruxellesu na objema adresama očekuje, ali i u Washingtonu, sve ostalo, dobro započeto, više neće biti važno, a veliki entuzijazam i zavidna doza adrenalina bit će uzaludni.</p>
<p>Takav razvoj situacije nije iznenadio Sanaderovu vladu i njegova šefa diplomacije. Ministar Žužul je nakon sastanaka u Londonu izjavio da je došlo vrijeme poduzimanja konkretnih koraka. Lako je pretpostaviti da je nastupom u Londonu ministar Žužul ostavio Vladi malo prostora (govorimo o samo nekoliko tjedana) da razmisli o sljedećim potezima. Vremena ima sve manje, ali i alternativa u razmišljanju što treba poduzeti.</p>
<p>Svi Vladini dužnosnici dosad su izbjegavali u javnosti izravno potvrditi da su spremni odmah uhititi odbjegloga generala. Izjava Carle del Ponte stavila je opet hrvatske vlasti na razinu za koju se nadala da je može političkom odlučnošću izbjeći – poduzimanje konkretnih poteza na terenu, bilo da je riječ o policijskim ili o obavještajnim, kako bi se pokušalo ući u trag haaškom optuženiku. Bez obzira na to koju će metodu odabrati, hrvatskoj vladi preostaje jedino da u vrlo kratkom vremenu dokaže Haagu da Gotovina nije u Hrvatskoj te da tužiteljicu uputi na sve podatke koje bi mogla skupiti o njegovu mogućem skrovištu.</p>
<p>Naravno da sve te informacije treba dostaviti Sudu. Bez obzira na eventualni strah od domaćih reakcija, Sanaderova će vlada to morati učiniti odlučno, ma kakva razmišljanja o mogućim političkim rizicima u redovima vlastite stranke i simpatizera bila. Svako oklijevanje Sanadera stavlja u poziciju Ivice Račana, čija se vlada pravdala »da želi a ne može«. Takva bi pozicija za interese približavanja Hrvatske EU i NATO-u bila pogubna.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kakve veze Čermak i Markač imaju s Gotovinom</p>
<p>Uloga Ivana Čermaka vezuje se uz kninsko razdoblje nakon »Oluje«, kad su ga i hrvatske novine zvale »gubernatorom« tog dijela dalmatinskog zaleđa / Pojava Mladena Markača na tom terenu vezana je uz njegovu policijsku, odnosno obavještajnu funkciju koju je u to vrijeme obavljao</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Nitko od službenih predstavnika Haaškog suda i tužiteljstva u četvrtak nije mogao ni negirati niti potvrditi informaciju da je optužnica protiv Ante Gotovine proširena imenima Ivana Čermaka i Mladena Markača.</p>
<p>Ovdašnji pravnici pak kažu da bi to, ako je informacija točna, bio presedan u radu tužiteljstva i Haaškoga suda. Zna se da optužnica, nakon što je sud potvrdi, više nije dokument kojim tužiteljstvo slobodno raspolaže. Ako raspolaže, to bi znači da su se, u slučaju promjene na najavljeni način, te dvije haaške institucije prethodno sporazumjele. A to nadalje znači da se, na neki način, potvrđuje priča da su i tužiteljstvo i odvjetnici odbjegloga Gotovine sporazumjeli da se izvorna optužnica otprije dvije godine promijeni i ide u prilog optuženiku.</p>
<p>Što bi išlo u prilog Gotovini ako se u njegovoj optužnici pojave i Čermak odnosno Markač?</p>
<p>Uloga Ivana Čermaka vezuje se uz kninsko razdoblje nakon »Oluje«, kad su ga i hrvatske novine zvale »gubernatorom« tog dijela dalmatinskog zaleđa. Pojava Mladena Markača na tom terenu vezana je uz njegovu policijsku, odnosno obavještajnu funkciju koju je u to vrijeme obavljao. Kakve sve to ima veze s Gotovinom? </p>
<p>Sadržaj optužnice protiv njega nije završavao danom završetka akcije »Oluja«. Zna se da je Gotovina bio vojnim zapovjednikom tzv. južnog sektora. U tom okviru optužnica je razdoblje vojnih operacija proširila na doba u kojem su djelatno na kninskom teritoriju funkcionirali Čermak i Markač. Znači, s obzirom na to da su obojica formacijski bili podređeni Gotovini – makar su vojne operacije bile završene – pretpostavljalo bi namjeru tužiteljstva da Gotovininu zapovjednu odgovornost proširi i na odgovornost onih koji su nakon »Oluje« došli na to područje da bi obavili vojne, sigurnosne i ostale poslove radi stabilizacije Knina i okolice.</p>
<p>Nije nepoznato da haaško tužiteljstvo u izvornoj optužnici protiv Gotovine spominje događaje i djela za koja tvrdi da je riječ o ratnim zločinima na tom teritoriju počinjenim nakon »Oluje«. Ako je Gotovina bio zapovjednikom i Čermaku i Markaču, značilo bi da je i on kao zapovjednik cijelog teritorija odgovoran i za ono što se događalo nakon vojnih operacija. </p>
<p>Međutim, pravnici tvrde kako je malo vjerojatno da bi se Carla del Ponte odlučila na takvu vrstu izmjene optužnice protiv Gotovine. Sâm Sud, koji potvrđuje optužni akt, u svemu tome bi imao ulogu da pravomoćni optužni akt koji je potvrdio povuče. To bi zapravo značilo da bi optužnica s Gotovinom, Čermakom i Markačem bila novi optužni akt koji bi valjalo potvrditi.</p>
<p>Ali, posegne li tužiteljica za tim presedanom, potvrdila bi priče da su u međuvremenu s njom kontaktirali i Gotovinini odvjetnici koje podržava američka strana. Tri imena na jednoj optužnici koja nije pravosudno ostvarena zbog bijega prvooptuženika značila bi da su i Čermak i Markač u njoj samo da bi se »umjetno« proširila vremenska odgovornost Gotovinina zapovijedanja na tom teritoriju, odnosno da bi se ključna osoba iz optužnice na neki način razvodnila još dvama optuženicima.</p>
<p>Haaške informacije kažu da je ipak točno da bi se u drugoj optužnici koja se tiče Hrvatske i njenih građana mogao pojaviti admiral Davor Domazet. Sad je priča o njegovu optuženju proširena i činjenicom da je u dokumentaciji koja stoji na raspolaganju ovlaštenima u Zagrebu pronađeno nekoliko dokumenta u kojima je admiral bio zapovjednikom nekih akcija i poteza Hrvatske vojske za što, kao glavni protuobavještajac, nije bio ovlašten. </p>
<p>Naravno, sve te činjenice će do kraja potvrditi sadržaj optužnica koje bi, s obzirom na način rada Haaškoga suda, bile gotove tek u ožujku. Dotad će Gotovina funkcionirati kao »samostalni optuženik«, a o ostalima će se i dalje moći spekulirati. Ono gdje spekulacije nema jest pozicija koju bi novooptuženi, zajedno s Gotovinom, zauzimali prema Sudu. </p>
<p>Nema, naime, pravnoga načina da bi ijedna osoba iz optužnica mogla biti na slobodi, a u Sud na raspravu dolaziti nakon poziva iz obližnjeg hotela. To bi, dogodi li se ipak, značilo da od pravnih akata na kojima funkcioniraju Haaški sud i tužiteljstvo ne bi ostalo ni slovo. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tuđman: »Pristup Carle del Ponte diskvalificira cijelu Hrvatsku«</p>
<p>Pašalić: Jedino rješenje za haašku priču izmjena je Ustavnog zakona o suradnji s haaškim sudom na referendumu / Čondić: Što se tiče tvrdnji del Ponte, moguće je da je riječ o zakulisnoj igri, a njezin je način više nego smiješan</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Izjavu glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte kako vjeruje da je general Ante Gotovina u Hrvatskoj i najavu da će proširiti i izmijeniti optužnicu protiv njega komentirali su neki od čelnika izvanparlamentarnih političkih stranaka i braniteljskih udruga.</p>
<p>• Ivić Pašalić, predsjednik Hrvatskog bloka: Izjava Carle del Ponte potpuno je očekivana i pokazalo se da su se proteklih dana, nakon njezina intervjua, budile lažne nade. I dalje smatram da je jedino rješenje za haašku priču izmjena Ustavnog zakona o suradnji s haaškim sudom na referendumu. </p>
<p>Tvrdnja Carle del Ponte da je general Ante Gotovina u Hrvatskoj stalno se ponavlja bez ikakvih argumenata i s njezine strane to nije ništa novo.«</p>
<p>• Miroslav Tuđman, HIP-ov predsjednik: Iz pristupa Carle del Ponte može se vidjeti stav da je subjektivna stvar bilo koje hrvatske vlade hoće li koga izručiti Haagu ili neće, što diskvalificira cijelu zemlju. </p>
<p>Kod Carle del Ponte i međunarodne zajednice još uvijek postoji mentalni sklop koji teži kolektivnom kažnjavanju pa se stoga govori da će o slučaju generala Gotovine ovisiti ulazak Hrvatske u EU. Sve to se dakle stavlja u funkciju političkih igara, a i u Hrvatskoj je dio politike i medija išao na kriminalizaciju Domovinskog rata. </p>
<p>Time su djelovali suprotno saborskim rezolucijama, jer su govorili o agresiji i etničkom čišćenju i prozivali velik broj ljudi iz politike i vojske, što je nedopustivo, ali se nažalost događa. Treba istaknuti da je Carla del Ponte najavila da će izmijeniti optužnicu protiv Gotovine, čime je promijenila prijašnji stav da se optužnica može mijenjati tek kad Gotovina dođe pred sud. No, u kom će smjeru ići ta izmjena, to ćemo vidjeti.«</p>
<p>• Mirko Čondić, predsjednik Središnjeg stožera hrvatskih branitelja: Nemam nikakvih spoznaja o tome je li general Ante Gotovina u Hrvatskoj ili nije. Što se tiče tvrdnji Carle del Ponte, moguće je da je riječ o zakulisnoj igri, a njezin je način više nego smiješan. U intervjuu HTV–u najprije je rekla da načelno postoji mogućnost da se Gotovina brani sa slobode, a sad se stvari vraćaju na početak, tako da se u biti ništa nije promijenilo.«</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Na čemu tužiteljica temelji sumnje </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Vjerujem da je Gotovina u Hrvatskoj, još je jednom pred EU-om i NATO-om rekla glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte opisujući suradnju Hrvatske i Haaga.</p>
<p>»Prema informacijama kojima raspolaže hrvatska vlada, Ante Gotovina nije u Hrvatskoj«, još je jednom uzvratila službena hrvatska strana, ovoga puta u izjavi ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt.</p>
<p>»Imam informacije da je cijelu prošlu godinu Gotovina bio u Hrvatskoj i to zaštićen«, dodala je Carle del Ponte. Time je odbacila kompletan policijsko-obavještajno-vojni izvještaj o akcijama koje su hrvatska vlast i mjerodavna tijela progona poduzeli na temelju informacija o kretanju odbjeglog haaškog optuženika. A to je izvješće napisano, koliko se zna, samo u jednom, strogokontroliranom primjerku čiji je original poslan u Haag. Dapače, odnesen i uručen osobno tužiteljici.</p>
<p>Ako je najnovija izjava pokazala da Carla del Ponte Hrvatskoj ne vjeruje, čemu novo izvješće koje spominje ministrica Vesna Škare Ožbolt? Jer, taj dokument koji će se tužiteljici poslati krajem veljače ministrica opisuje »kao redovni, tromjesečni izvještaj«. Dakle, službeni Zagreb redovno, svaka tri mjeseca opisuje tužiteljici kakvim je informacijama raspolagao o Gotovini i što je u tom smislu učinjeno.</p>
<p>Kako tužiteljica »stoti put« ponavlja da ona vjeruje da je odbjegli optuženik u Hrvatskoj, značilo bi da će i »stoti« put hrvatsko izvješće nepročitano baciti u neku od svojih ladica. Ali, možda je baš zbog tih iskustava potrebno da se spočitne tužiteljici da »hrvatske vlasti ništa ne rade na hvatanju Gotovine«. Profesionalci, zaduženi na izradu tih izvješća, spominju provedene akcije, njihov obujam i broj ljudi angažiranih na provjeri informacija o kretanju bjegunca. Vrlo se precizno navode mjesta i vrijeme, te trajanje tih akcija, a u zaključku i učinak provedenoga. </p>
<p>Iako Gotovina u tim akcijama nije uhvaćen, nije točno da se ništa nije poduzimalo. No, to ignoriranje poduzetog ima još jedno značenje: Carla del Ponte sumnja u vjerodostojnost Vlade. A ona je počela prije dvije i pol godine tvrdnjom da je »Vlada omogućila Gotovinin bijeg« do posljednje, »da je Gotovina lani bio zaštićen u Hrvatskoj«. Tu nevjericu u vjerodostojnost kabineta ni Račanova ni Sanaderova vlada nisu uspjele promijeniti.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kraj idile</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Samo pedeset dana trajala je idila Sanaderove vlade i HDZ-ovih saborskih partnera – Pupovčeva SDSS-a i Hrvatske stranke umirovljenika. Prvi su bespogovornu potporu doveli u pitanje nakon podmetanja požara u kući srpskog povratnika u Biljanima Donjim. Drugi se protive ukinuću dopunskog osiguranja preko HZZO-a jer bi ono moglo ugroziti standard velikog broja umirovljenika mlađih od 65 godina, koji neće biti oslobođeni plaćanja participacije. Prve je Sanader pokušao umiriti porukom da najoštrije osuđuje to podmetanje požara koje drži »barbarskim i neciviliziranim činom« i osobnim nalogom za hitnu istragu i otkrivanje počinitelja. Hoće li umirovljenicima ponuditi više od onoga što im je ponudio Hebrang, zasad se ne zna.</p>
<p>K tome, istog dana kada su prst upozorenja podigli Pupovac i Jordan, oblaci su se nadvili i na vanjskopolitičkom horizontu. Sanader je, doduše, u četvrtak izvješće Carle del Ponte dužnosnicima EU-a i NATO-a ocijenio »očekivanim i dobrim«. No činjenica je da Del Ponte i dalje tvrdi da je general Ante Gotovina u Hrvatskoj, a ta je tvrdnja već bila glavni razlog zbog kojeg je UN izvijestila o lošoj suradnji sa Zagrebom, što su pak i Britanci i Nizozemci iskoristili za odbijanje ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Britanci bi, doduše, možda i popustili kada bi se Hrvatska pridružila britanskim i američkim vojnim snagama u Iraku. No, zasad je raspoloženje nacije takvo da se ni Sanader ni neki njegov nižerangirani suradnik još nisu usudili to javno predložiti.</p>
<p>Dokazuje li sve to da su bili u pravu oni koji su nakon izbora tvrdili da Sanaderova praktički jednostranačka vlada s krhkom koalicijskom potporom u Saboru ne može biti duga vijeka, odnosno da se neće održati više od nekoliko mjeseci jer ni »izvana« neće imati potporu koja bi mogla amortizirati domaće nezadovoljstvo? Ne.</p>
<p>Jer, na vidiku su i javni i tajni partnerski odnosi koji službenim partnerima Sanaderove vlade i te kako ograničavaju manevarski prostor. U Saboru, naime, s HDZ-om prilično otvoreno očijuka HNS sa svojih 10 glasova, a to i Tomčiću olakšava mogućnost približavanja HDZ-u, što je dio stranačkog vodstva do jučer odlučno odbijao. A za relativno miran Sanaderov san ništa manje nisu važne ni procjene većine oporbenih stranačkih vodstava da im u sljedećih godinu do godinu i pol ne odgovaraju izbori pa zbog toga i ne pokušavaju dodatno zapapriti kašu novoj vlasti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Važno je biti dovoljno star</p>
<p>Situacija je takva da umirovljenici, kojima je odavno pun kufer obećanja što se nikad ne realiziraju, sada žele imati više od 65 godina. U svijetu uglavnom žele biti mlađi (jer je starost gotovo sramotna kategorija), no u Hrvatskoj mnogo ljudi želi imati koju godinu više. Da bi mogli koliko-toliko pristojno preživljavati</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Baš kad se činilo da je glavna haaška tužiteljica, dama čvrstog pogleda i volje, pokazala ono drugo, javnosti nepoznato lice simpatične, čak i pomalo koketne žene, priča s Haagom opet se zavrtjela u istom smjeru. Carla del Ponte – koja je prije desetak dana s HTV-a pozvala generala Gotovinu da se konačno javi njenom tribunalu, ne propustivši dodati kako je čula da je odbjegli general šarmantan muškarac kojega bi konačno voljela upoznati – nimalo nije ublažila retoriku. Oni koji su očekivali da se tužiteljica ipak »smekšala«, jer joj je valjda navrh glave ganjanja Gotovine po Hrvatskoj i na još dvjesto lokacija na kojima je navodno viđen od kada se »odmetnuo«, žestoko su se prevarili. Tužiteljica je u srijedu u Bruxellesu, na više mjesta, tko zna koji put ustvrdila da je general ipak u Hrvatskoj.</p>
<p>Iako ju je još Račanova vlada uvjeravala da Gotovina nije u Hrvatskoj, potkrepljujući to dokazima da Haag nema čvrstog uporišta za takve ocjene, Carla del Ponte nikad zapravo nije povjerovala u te argumente. Dolaskom Sanaderove vlade i međusobnim izmjenjivanjem komplimenata i obećanja između Haaškog suda i Banskih dvora, samo su naivci mogli povjerovati da će se tužiteljica prema »slučaju Gotovina« odnositi drukčije negoli je to činila ranije. To što su se premijer i tužiteljica zadovoljno osmjehivali i upućivali poruke razumijevanja, a premijer pritom ponavljao da je jedan od prioriteta ove vlade potpuna suradnja s Haagom, samo je luksuzna kozmetika za široke mase. </p>
<p>Carla del Ponte jednostavno nikada nije povjerovala u priču da Gotovina putuje svijetom i pritom se kupa, sunča ili plovi na nekoj jahti. Od prvog je dana tužiteljica a priori tvrdila da je u Hrvatskoj, a ako iz nje i otputuje, u Haagu su uvjereni da se opet vraća. Priča se, dakle, vratila na standardni početak.</p>
<p>Ali ne samo to; Del Ponte je najavila i proširenje optužnice protiv generala u bijegu. Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt promptno je reagirala, izjavljujući kako će Vlada dokazati da Gotovina nije u Hrvatskoj. Vidljivo je, međutim, da Vlada ustrajava na tvrdnji da je haška tužiteljica ipak promijenila retoriku, te da se iz Haaga čuju mirniji tonovi. </p>
<p>Možda Vlada i jest u pravu, možda iz Nizozemske doista dolaze nešto blaže poruke, ali u konačnici ta je poruka ista kao i ona Račanovoj vladi – Gotovina je u Hrvatskoj. A nije slučajno i da upravo Nizozemska, uz Veliku Britaniju i Italiju, oklijeva ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. I da to usporava taj toliko željeni ulazak Hrvatske u predvorje velike i moćne Unije.</p>
<p>Istodobno, na domaćem se trenu sve više steže »obruč« oko Vlade. Nakon početnih hvalospjeva sa svih strana, čak i onih od kojih se to ne bi očekivalo, počinju pritisci na Sanaderovu ekipu. U samo jednom danu, prijetnju otkazivanjem podrške Vladi upućuju i umirovljenici i Srbi. Prvi su se (s razlogom?) uplašili najave potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijale Andrije Hebranga o ukidanju dopunskog zdravstvenog osiguranja, tvrdeći da će time biti najpogođeniji najsiromašniji, dakle umirovljenici. Iako Hebrang – koji je svojim dosadašnjim izjavama i »sječama« već izazvao poplavu nezadovoljstva raznih slojeva (ponajprije liječnika) – tvrdi da s ekonomskog stajališta siromašna država kao što je naša jednostavno ne može iznijeti takav teret kao što je dopunsko zdravstveno osiguranje, njegovo tumačenje nije naišlo na odobravanje. Osim privatnih osiguravajućih tvrtki, koje bi novom odlukom konkurirale Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje što je dosad imalo monopol na tu policu. </p>
<p>Hebrang, doduše, objašnjava da bi građani stariji od 65 godina izmjenama imali pravo na besplatno liječenje i participaciju, ali što je s onih, prema procjenama samih umirovljeničkih udruga, 43 posto umirovljenika koji su mlađi od 65 godina? Kako će oni izdržati taj udar na ionako prazne džepove? Od čega će oni izdvajati za lijekove ili nedajbože, bolničko liječenje? Već i sada postoji paradoks da se građani stariji od 65 godina mogu besplatno voziti tramvajima i autobusima, a oni koji imaju 62 ili 63 godine plaćaju kartu. </p>
<p>Situacija je takva da umirovljenici, kojima je odavno pun kufer obećanja što se nikad ne realiziraju, žele imati više od 65 godina. U svijetu uglavnom svi žele biti mlađi (jer je starost gotovo sramotna kategorija), no u Hrvatskoj mnogo ljudi želi imati koju godinu više. Da bi mogli koliko-toliko pristojno preživljavati. Jer kažu da ih Hebrang svojim izjavama »plaši«. Sanader se, dakako, odmah sastao s predstavnicima umirovljenika, pokušavajući odmah zaustaviti njihovo nezadovoljstvo, ali i prijetnje. Koliko je pritom »kupio« vremena za rješenje problema i hoće li »smekšati« Hebranga, vidjet će se skoro. </p>
<p>S druge su strane na Vladu »skočili« Srbi. I Pupovac prijeti otkazivanjem sporazuma njegovog SDSS-a s Vladom, nakon posljednjeg incidenta u kojem je u mjestu Biljani Donji spaljena kuća srpskog povratnika. Srbi su također nezadovoljni i tempom i načinom rješavanja povrata ilegalno zaposjednute srpske imovine, izdavanjem rješenja za obnovu, usklađivanjem statuta jedinica lokalne samouprave s ustavnim zakonom te stavljanjem pomoćnika ministara u funkciju. Dug je popis njihova nezadovoljstva.</p>
<p>I tako, za razliku od klasične bajke u kojoj princ uvijek spasi princezu i zatim žive sretni do kraja života, u Hrvatskoj nije tako. Čini se da je medeni mjesec Sanaderove vlade završio i prije onih sto dana poštede.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Krajnje je vrijeme za veliko pospremanje u zdravstvu </p>
<p>Prema ocjenama struke, sukobljavanje javnog i privatnog zdravstva nije u skladu s ciljevima reforme zdravstva. Umjesto toga, tvrde medicinari i osiguratelji, bilo bi produktivnije i na tragu rješenja u Europskoj uniji da se, uz ostalo, opet omogući i ugovaranje pravog privatnog osiguranja s izlaskom iz sustava HZZO-a</p>
<p>BORIS PETROVIĆ</p>
<p>Svi se slažu da je krajnje vrijeme za veliko pospremanje u zdravstvu. Ali, kako se vidjelo iz prvih reakcija na neke prijedloge nove vlade kako to učiniti, mnogi bi da se do izrade cjelovito osmišljenih rješenja zadrži postojeće stanje, iako je suprotno praksi u Europskoj uniji, ali i ekonomskoj logici. Posebice stoga što u svakodnevnoj praksi nema dovoljno jasnog (prostornog i financijskog) razgraničenja gdje završava poslovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a), a počinje aktivnost komercijalnih osiguravajućih društava koja se bave zdravstvenim osiguranjem. Uz to, više od godine dana oklijeva se s definiranjem što bi i uz koje uvjete, u smislu novijih kretanja u europskom zdravstvu, trebao sadržavati osnovni paket usluga HZZO-a. </p>
<p>Sve se to trebalo osmisliti Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Izrada posve novog zakona lani je zastala dijelom zbog populističkih (izbori), a dijelom zbog interesa pojedinih, utjecajnih skupina u hrvatskom zdravstvu. Jer, ubrzo je postalo jasno da se uz postojeće doprinose u apsolutnom iznosu osiguranicima ne može pružiti ne samo viši nego ni sadašnji zdravstveni standard. Ili još jasnije, iako zvuči grubo: blagodati moderne medicine imaju vrlo visoku cijenu, a ako je netko ne može platiti, rješenje se treba tražiti u nekom drugom, a ne u Ministarstvu zdravstva. </p>
<p>Rezultat provođenja postojećeg zakona kao i očite primjene metode pokušaja i pogrešaka u tzv. reformi zdravstva bilo je uvođenje sadašnjeg oblika dopunskog zdravstvenog osiguranja. To je osiguranje sve do početka ove godine monopolistički provodio HZZO. Kupnjom ove police osiguranik je samo zadržao prava koja je imao prema prijašnjem zakonu, polica je ispala isplativom uglavnom kroničnim bolesnicima. Zato je uslijedilo osipanje osiguranika, a dijelom i njihov prijelaz u portfelj komercijalnih osiguratelja koji od siječnja 2004. godine ovo osiguranje iznova smiju ugovarati. Ali oni, za razliku od HZZO-a, za otprilike isti novac barem nude besplatne sistematske preglede na koje se dolazi bez čekanja pred ordinacijama. Brzopletost uvođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja najviše se ogleda u određivanju visine premije bez procjene rizika tj. troškova koji se time trebaju pokriti. Druga, podjednako ozbiljna strateška pogreška učinjena je što se pod isti krov stavilo obvezno zdravstveno osiguranje i dopunsko koje se temelji na posve privatnoj odluci svakog pojedinca. Nevolja je u tome što, ako se u dopunskom osiguranju ostvari manjak, morat će ga se pokriti iz fondova obveznog osiguranja, odnosno iz proračuna. </p>
<p>Slaba je utjeha što su mnogo prije nas istu pogrešku napravili Slovenci, no neoprostivo je što nismo na vrijeme nešto naučili iz njihovih prvih, loših iskustava i kasnijeg rješenja tog problema. </p>
<p>Jer, tek se sada spominje moguće osnivanje posebnog (neprofitnog) osiguratelja za dopunska osiguranja kakav djeluje u Sloveniji. Njegova je glavna odlika da svi članovi-osiguranici tog društva snose rizik poslovanja. Ukratko, ako se izdaci za participacije pokažu većima od prihoda, povećat će se premije i obratno.</p>
<p>Posebna, i poslije najnovijih izjava potpredsjednika Vlade dr. Andrije Hebranga aktualizirana tema je očito potrebno redefiniranje uvjeta i načina djelovanja privatnog zdravstva u režiji komercijalnih osiguravajućih društava i njihove suradnje s HZZO-om. Pojednostavljeno, osiguratelji, a među njima je i državna Croatia, tvrde da svojim djelovanjem smanjuju troškove HZZO-u jer osiguranici kroz njihove police posebno plaćaju odlazak specijalistima ili nadstandardne medicinske usluge. Dr. Hebrang ih pak optužuje da ubiru novac, a glavninu troškova takvih usluga ipak snosi HZZO. Međutim, kad bi se osiguratelji okrenuli samo čistoj privatnoj praksi, njezini kapaciteti bili bi nedovoljni za sve potrebe ovog privatnog osiguranja, bolnice bi imale još manje prihode, a neke od njih i višak zaposlenih. Ako u tome ima i malverzacija, zašto ih se ne ukloni kontrolom i uvođenjem čistih računa? Prema ocjenama struke, sukobljavanje javnog i privatnog zdravstva nije u skladu s ciljevima reforme zdravstva. Umjesto toga, tvrde i medicinari i osiguratelji, bilo bi produktivnije i na tragu rješenja u Europskoj uniji da se, uz ostalo, iznova omogući i ugovaranje pravog privatnog osiguranja s izlaskom iz sustava HZZO-a kakvo je postojalo u vrijeme prvog ministarskog mandata dr. Andrije Hebranga.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Tako biskupi gube uvjerljivost i na svome području </p>
<p>Zašto biskupi misle da su kompetentni za stvari koje nisu njihova struka i za koje nemaju drukčijih izvora spoznavanja nego bilo koji »svjetovnjak«! Od biskupa očekujemo odgovor iz područja etike i crkvenog naučavanja o etici. To je njihov zadatak, to se očekuje i od biskupa zadužena za pastoral obitelji, a ne stručna rasprava o medicinskim pitanjima /</p>
<p>Biskup Župan nije naviještao evanđelje, nego iznosio crkvenu moralistiku – što bi bilo u redu da ta moralistika nije zasnovana na polazištima koja ne »drže vodu« suvremene znanosti. Crkveno naučavanje o seksualnom moralu u mnogočemu se oslanja na zastarjele, pobijene i neutemeljene stavove</p>
<p>ANNA MARIA GRÜNFELDER</p>
<p>Stavovi što ih je iznio Krešimir Cerovac u svom osvrtu na kritičke komentare o biskupovim očitovanjima glede programa za prevenciju aidsa (»U čemu je grijeh biskupa: Crkva ima zadatak širiti evanđeoske istine i reagirati na sve pojave u društvu«, Vjesnik, Stajališta, 9. veljače 2004.) ne smiju ostati bez protuargumenta.</p>
<p>Njima se moram suprotstaviti kao vjernica, kojoj nije svejedno što se u ime vjere i kao crkveno naučavanje iznosi u javnost. Ono što Krešimir Cerovac misli da je »evangelizacija«, to niti s evanđeljem niti s ulogom Crkve u svijetu nema mnogo veza. </p>
<p>»U čemu je zapravo 'grijeh' biskupa Valtera Župana, odnosno svih hrvatskih biskupa?« pita Krešimir Cerovac.</p>
<p>Doista, biskupov grijeh nije u tome »što se javno kritički osvrnuo na edukacijski program za koji misli da nije najbolje rješenje«. O tome je li program što ga favoriziraju biskupi bolji ili onaj Svjetske zdravstvene organizacije manje kvalitetan, moglo bi se raspravljati – iako smatram da se ta dva programa uopće ne mogu usporediti, jer imaju sasvim drukčija polazišta, pristupe i ciljeve. Moglo bi se raspravljati da nije riječ o biskupu (Valteru Županu) koji je u svome izlaganju pred novinarima – vjerujem na opće iznenađenje – napustio svoj teren teološko-moralnog argumentiranja i odvažio se na procjenu pouzdanosti prezervativa i sigurnosti zaštite.</p>
<p>Dao se u raspravljanje o čisto tehničkoj stvari, iznoseći argumente za koje je bilo i više nego jasno da počivaju na polovičnom i/li površnom poznavanju detalja, na skroz selektivnu odabiru informacija. Jedina pomisao koja je bila na mjestu za takvo »argumentiranje«: Si tacuisses...! </p>
<p>Zašto biskupi misle da su kompetentni za stvari koje nisu njihova struka i za koje nemaju drukčijih izvora spoznavanja nego bilo koji »svjetovnjak«! Od biskupa očekujemo odgovor iz područja etike i crkvenog naučavanja o etici. </p>
<p>To je njihov zadatak, to se očekuje i od biskupa zadužena za pastoral obitelji, a ne stručna rasprava o medicinskim pitanjima. Biskupsko dostojanstvo mu ne daje »višu spoznaju«, i to se i te kako zamjećivalo na spomenutoj konferenciji za medije.</p>
<p>Odmetnuvši se na teren na kojem on nije kompetentan, on je učinio medvjeđu uslugu problemu u kojem je htio pomoći. Eto, to je njegov grijeh ili njegova pogreška, koju su »svjetovni« novinari (kao i Goran Pandža kojeg Krešimir Cerovac neopravdano napada) s pravom kritizirali.</p>
<p>Kada se Crkva očituje u javnosti, mora računati s time da njena očitovanja ne nailaze na opće prihvaćanje i odobravanje. Ako su podaci što ih Crkva iznosi djelomice ili u cijelosti netočni, onda ona podliježe istim takvim kritikama koje zadese bilo koju drugu javnu instituciju. U tome nema ništa neobičnoga niti neprijateljskoga ili protucrkvenoga. </p>
<p>Glavna je zamjerka Cerovčeva: »Zar biskupi ne smiju ništa reći…?« – o programima, o aktualnoj problematici, o navodno nepouzdanim kondomima i o – kako oni misle – jedinoj sigurnoj zaštiti od aidsa. »Zar oni ne smiju nagoviještati evanđelje?«.</p>
<p>Dakako da smiju, štoviše to je i njihov zadatak, upravo to očekujemo od biskupa - ali nemojmo miješati pitanja današnje životne prakse s evanđeljem, koje dnevnu praksu uzima samo kao »odskočnu dasku« za nagovještaj »Posljednjih stvari«. </p>
<p>Rasprava o metodama zaštite i o prednosti jedne ili druge – pa to nije naviještanje evanđelja. Evanđelje se ne upušta u pitanja praktičnoga vjerničkog življenja, pa i nije recept za sve probleme ni tadašnjega niti današnjeg vremena. </p>
<p>Biskup Župan nije naviještao evanđelje, nego iznosio crkvenu moralistiku – što bi bilo u redu da ta moralistika nije zasnovana na polazištima koja ne »drže vodu« suvremene znanosti. Crkveno naučavanje o seksualnom moralu u mnogočemu se oslanja na zastarjele, pobijene i neutemeljene stavove, koji odaju više strah od novih spoznaja nego što mogu konkretno pomoći.</p>
<p>To je takoreći javna tajna, ali dok god ima »branitelja« koji gotovo refleksno uzimaju pod zaštitu svaku riječ samo zato što izlazi iz biskupskih ili papinskih usta, nitko u Crkvi nema niti motivacije niti hrabrosti prokrčiti tu »pseudoznanost«. </p>
<p>Baratanje polutočnim i netočnim podacima ne samo da nema veze s evanđeljem, nego je u određenom smislu protuevanđeoski, jer je nepošteno, vrijeđa ne samo zdravu pamet nego čovjeka kao umno biće. </p>
<p>Biskup nije nadčovjek koji za sve zna vječnu istinu – i za politiku i za etiku, za moral i socijalni nauk… Iznoseći poluistine i pseudoznanost, štete uvjerljivosti svojoj i Crkve kojoj misle služiti.</p>
<p>Koristeći se neutemeljenim stavovima, gube uvjerljivost i na svome području. </p>
<p>Umjesto biskupovih nestručnih ocjena o sekularnim znanostima i njihovih »vječnih istina« od biskupa očekujemo da radije postave prava pitanja nego da daju pogrešne i polovične odgovore – oni trebaju pokazati gdje se u politici i društvu krše temeljne vrijednosti. Kada se prečesto javljaju, postoji opasnost da se od tolikih stabala ne vidi više šuma. </p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, teologinja i povjesničarka, publicistica iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>El Shatt je bio zanimljiv i pravi spas od ratnih strahota</p>
<p>Odmah nakon prispijeća izbjeglica u El Shatt došlo je do sukoba Hrvata i Srba, pa su dalmatinski Srbi napustili zajednički logor i pridružili se pročetničkoj jugoslavenskoj vojsci u Egiptu. Hrvati su bili odreda pristaše Titovih partizana / Morali bismo biti zahvalni britanskim saveznicima za dobar život pod šatorima u kojima su boravile čitave obitelji. Ako itko treba tražiti odštetu za pretrpljene boli u Drugom svjetskom ratu, nikako to ne mogu »elshattovci«. Začuđuje da je nekome 59 godina nakon rata palo na pamet tražiti odštetu za dobar život u elshattskim logorima</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Stariji ljudi u Hrvatskoj znaju tko su to solunaši. Bili su to srpski, ali i neki hrvatski vojnici koji su se u Prvom svjetskom ratu borili na Solunskoj fronti i nakon rata često dobivali pretjerane povlastice, ali im i toga nikad nije bilo dosta. </p>
<p>Mladi svijet sigurno zna tko su »prvoborci«. Bili su to oni partizani koji su na poziv Partije već 1941. otišli u šumu, da bi poslije rata bili obasuti velikim počastima i dobrim plaćama i mirovinama, a neki od njih postali su »prvoborci« samo uz potpis dvojice lažnih svjedoka. </p>
<p>Nedavno su se tim solunaško-prvoboračkim »junacima« pridružili »elshattovci«.</p>
<p> Priča počinje ovako. Prije nekoliko tjedana javili su hrvatski mediji da je oko pet stotina ljudi u Splitsko-dalmatinskoj županiji zatražilo od Povijesnog instituta u Splitu potvrdu da su tijekom Drugog svjetskog rata boravili u zbjegu u savezničkim logorima u El Shattu (Egiptu), da bi od Njemačke tražili odštetu od šest eura za svaki dan proveden u tim logorima. A to »logorovanje« trajalo je za neke od ožujka 1944. do srpnja 1945.</p>
<p> Izbrojite dane i pomnožite sa šest eura pa ćete dobiti dobru svoticu novca. </p>
<p>Riječ logor izaziva kod svakoga užasavanje. Ali jesu li elshattski logori bili strašni? </p>
<p>Ni govora, baš obratno, izbjeglice su u njima živjeli kao u »raju zemaljskom« u usporedbi s jadima koje su doživljavali oni iz njihove rodbine koji su ostali u Hrvatskoj. </p>
<p>No počnimo iz početka. </p>
<p>Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. partizani su za kratko vrijeme osvojili gotovo cijelu Dalmaciju s glavnim gradom Splitom. Samo su male enklave bile u ustaškim rukama. No Nijemci, pretpostavljajući da bi se zapadni saveznici mogli iskrcati na Jadranu, brzim su akcijama protjerali partizane iz priobalnog područja i nešto kasnije s otoka. </p>
<p>Bježeći pred njemačkim i hrvatskim postrojbama partizani su sa sobom poveli mnoge izbjeglice, najprije na otoke i kasnije na samo jedan, Vis, na koji se u zadnji trenutak skrasio Tito sa svojim Glavnim štabom i malom političkom ekipom.</p>
<p>Iz Dalmacije se na Visu okupilo oko 26 tisuća izbjeglica, a tu je bila i partizanska vojska, te manji britanski odred. </p>
<p>Otok je bio prenatrpan pa su partizani u suglasnost s Britancima odlučili da bjegunce prebace u Italiju; najprije u Bari i kasnije u Kalabriju, u gradiće Santa Maria de Leuca, Santa Maria de Bagnio, Taranto, Otranto itd. </p>
<p>No Nijemci su u Italiji zaprijetili protuofenzivom pa su Britanci prebacili izbjeglice preko Sredozemlja u Egipat, konkretno na područje ušća Sueskog kanala u Crveno more, koje se zvalo El Shatt. Izbjeglice su smješteni u šatore pet logora 8. britanske armije koja se prije toga prebacila na talijansku bojišnicu.</p>
<p>Odmah nakon prispijeća izbjeglica u El Shatt došlo je do sukoba Hrvata i Srba, pa su dalmatinski Srbi napustili zajednički logor i pridružili se pročetničkoj jugoslavenskoj vojsci u Egiptu. Hrvati su bili odreda pristaše Titovih partizana, a vlast u logoru bila je rukama Partije, premda javno nije nastupala. </p>
<p>Logori su bili izvrsno organizirani. U elshattskim logorima uredovala je lokalna policija, postojali su logorski odbori i Glavni odbor zbjega pod vodstvom učitelja Ive Markića, tiskane su šapirografirane dnevne novine Naš list, djelovale su pučke škole i niža gimnazija, dječji zborovi, kazališna družina, razne obrtničke radionice itd.</p>
<p>Jela se dobra hrana, nije se gotovo ništa radilo nego čekalo završetak rata. </p>
<p>Život u logorima ipak nije bio jednostavan zbog klimatskih uvjeta (temperature ponekad iznad 40 stupnjeva Celzija) i zbog velike žudnje za povratkom u domovinu. </p>
<p>Natprosječno su umirala mala djeca i stariji ljudi, i pokapani su na posebnom groblju koje je bilo oštećeno za vrijeme izraelskog »Rata od šest dana«, ali je kasnije popravljeno. Hrvatsko veleposlanstvo u Kairu svake godine polaže vijence na spomenik Majci domovini na elshattskom groblju. Kulturni život u El Shattu bio je vrlo bogat. U zbjegu su boravili hrvatski književnici Ranko Marinković, Petar Šegedin i Vjekoslav Kaleb. Zborom je dirigirao skladatelj Josip Hatze (opera »Adel i Mara«) dok je kao slikar radio Joko Knežević. </p>
<p>Partija je bila dovoljno lukava pa je dopustila djelovanje Katoličke crkve. U školama se predavao vjeronauk, a pod šatorima je bila crkva s jednim zanimljivim detaljem: Joko Knežević je narisao sliku »Bijeg u Egipat«, a svetom Josipu stavio je na glavu kapu partizanku s tri roga! Čak je i aleksandrijski biskup jednom došao krizmati hrvatsku djecu.</p>
<p>Već u svibnju 1945. izbjeglice u El Shattu počeli su se vraćati u domovinu. No neki su otišli u Australiju, jer su znali što se događalo u Dalmaciji nakon »oslobođenja«. Izbjeglički život je bio pod kontrolom Partije i prožet partizanskom promidžbom. Britancima to nije smetalo. Držali su se Churchillovih riječi britanskom izaslaniku pri Vrhovnom štabu Titovih partizana McLeanu: »Podupiremo one u Jugoslaviji koji ubiju više Nijemaca.«</p>
<p>Zaključno mogu reći (bio sam izbjeglica u El Shattu od ožujka 1944. do svibnja 1945.) da je život u Sinajskoj pustinji bio za većinu naših ljudi zanimljiv i pravi spas od ratnih strahota, pa bismo morali biti zahvalni britanskim saveznicima za dobar život pod šatorima u kojima su boravile čitave obitelji. </p>
<p>Ako itko treba tražiti odštetu za pretrpljene boli u Drugom svjetskom ratu, nikako to ne mogu »elshattovci«. Začuđuje da je nekome 59 godina nakon rata palo na pamet tražiti odštetu za dobar život u elshattskim logorima. To je taj solunaško-prvoborački mentalitet koji je odavno trebao nestati iz našeg javnog života.</p>
<p>Šteta što dosad nije izašla nijedna opširna knjiga o hrvatskom zbjegu u El Shattu. Dokumenata, valjda, ima dovoljno, a valja požuriti dok su živi neki svjedoci to zanimljivog »detalja« iz Drugoga svjetskog rata. Bio bi to predmet za doktorsku disertaciju na nekom od naših fakulteta, kako nam to ne bi »ukrali« stranci koji pišu doktorske radnje iz naše povijesti, ali na svoj, nama ne uvijek prihvatljiv način. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ne bi li bio red da Italija, barem općenito, prizna kako »slavenski osvetoljubivi gnjev« nije pokuljao niotkuda</p>
<p>U Europi u kojoj se više ne nosi antifašizam komunističko-partizanskog predznaka, hrvatsko-slovenska ratna slava neprilična je, pače zazorna, jer izaziva nelagodu u nekadašnjih gubitnika na bojnom polju – koji su, međutim, i te kakvi dobitnici tranzicijske (ras)prodaje obiteljskog srebra naših dviju država, a posebice Lijepe nam naše / Da je nekomu – ubrajam tu i najviše dužnosnike talijanske države – zaista do sentimentalno-patetičnog povlačenja zastora kako bi se jedna tragična povijesna priča predala sjećanju bez interesnih primisli, ne bi li bio red da se, barem u općenitim naznakama, prizna kako »slavenski osvjetoljubivi gnjev« nije pokuljao niotkuda; kako su se prvaci narodnog pokreta za prava Hrvata u Istri i Dalmaciji nagutali ricinusa – samo zato jer Hrvati bjehu! – debelo prije prodora fašizma / Mi, Hrvati, nažalost, nismo politički zrela nacija do one mjere koja bi rezultirala elitom sposobnom pročitati sve nijanse poruka s druge jadranske obale i uzvratiti načelno – i odlučno. Ne omalovažavajući nijednu i ničiju žrtvu, ali i ne previđajući povijesne činjenice, posebice ne obezvređujući svoje žrtve i ne saginjući šiju kad nas netko nastoji natjerati da se sramimo (zlo)djela koje nije autorsko djelo naših očeva, kao ničim izazvanih divljaka, nego tragičan odraz zbivanja u kojem nije bilo nevinih</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Onoga tko od nje ne umije učiti, povijest je osudila</p>
<p> – da je ponavlja. I to ne kao loš đak koji će još jednu godinu derati klupu, a onda biti propušten dalje, bez obzira na to je li zaista svladao gradivo ili je svima dojadilo gledati pre(od)rasla klipana među dječicom u kratkim hlačama – nego again and again!</p>
<p>Ne bih htio biti crtač vraga po zidu, a još manje »prorok« koji još nije prestar da ne bi doživio ostvarenje svojih crnih »proročanstava«, ali... dirljiv, do suza pače ganutljiv povijesni koncenzus talijanske ljevice i desnice o »slavenskom zločinu nad Talijanima – koji (da) ne bjehu ni po čemu krivi osim što Talijani bijahu...« nije ni najmanje jednostavan izazov pred hrvatskom nacijom (na putu u euroatlantske integracije).</p>
<p>Jasno, potonju sam sintagmu zatočio u zagrade, jer zasad ne idemo nikamo – a i debelo je pitanje hoćemo li, kako i kad prema Europskoj uniji i Atlantskoj alijansi (dok »euroatlantske integracije« obitavaju samo u bezdanu neznanja Tuđmanova očenašeka koji je njima svojedobno zagadio medijsko-politički diskurs).</p>
<p>O čemu, naime, zaista jest riječ? Vrlo malo o tome da politička Italija, očekujući Republiku Hrvatsku u EU, želi zauvijek zatvoriti jedno povijesno poglavlje i poručiti prekojadranskom susjedu – i to, hm-hm, baš u ozračju jedne hrvatske odluke kojom se naša zemlja napokon ozbiljno prisjeća svoje jadranske geopolitičke pozicije – da su stare mržnje pokopane, da je pijetet žrtvama posljednji čin drame koja desetljećima nadsjenjuje odnose među državama na dvjema obalama.</p>
<p>Neznatno više, a još malo-malo o tome da Hrvatska i Slovenija, kao nasljednice Titove Jugoslavije na talijanskoj istočnoj međi – i baštinice Osimskih sporazuma – ne smiju demonstrativno živjeti neke svoje mitove, utemeljene na antifašističkom otporu i narodnooslobodilačkoj borbi, jer su zastave tih bitaka beznadno umrljane krvlju onih »koji samo Talijani bjehu«. </p>
<p>Jer u Europi u kojoj se više ne nosi antifašizam komunističko-partizanskog predznaka, hrvatsko-slovenska ratna slava neprilična je, pače zazorna, jer izaziva nelagodu u nekadašnjih gubitnika na bojnom polju – koji su, međutim, i te kakvi dobitnici tranzicijske (ras)prodaje obiteljskog srebra naših dviju država, a posebice Lijepe nam naše. </p>
<p>Jedva je malo više riječ o talijanskoj unutrašnjoj pomirbi – bacanju u trnje kopalja ljevice, zarad mira s desnicom koja se kramarski odrekla (samo) onog dijela fašističke baštine s kojim na plećima ne može preko Brennerpassa.</p>
<p>A ponajviše jest riječ o besprijekorno programiranoj igri središta moći na drugoj obali Jadrana da nas (Hrvatsku i Sloveniju) taktički pritisne slijedom drevne strategije širenja interesnog prostora – Sloveniju neposredno pred ulazak u Uniju, a našu zemlju u trenutku kad smo, premda asocijacijski daleko od nje, Europi dojavili da ozbiljno mislimo zaštititi svoj najvažniji prirodni izvor, zapravo jedinu »komparativnu prednost« koja državicu bizarna geografskog oblika čini državom respektabilna geoekonomskog potencijala. </p>
<p>U tom su kontekstu i kosti žrtava komunističko-partizanskih pogroma – igraće karte. Na koje će se nalijepiti lažna etiketa – jer pobacani u jame nisu nastradali samo zato što bjehu neslaveni (pa ih »Slaveni zvjerski pobiše, jer im je etničko čišćenje oduvijek u krvi«). </p>
<p>Karte kojima će se tresnuti o stol manipulacijski, s lažnim poštovanjem, a zapravo radi sasvim neplemenitih ciljeva.</p>
<p>Jer da je nekomu – ubrajam tu i najviše dužnosnike talijanske države – zaista do sentimentalno-patetičnog povlačenja zastora kako bi se jedna tragična povijesna priča predala sjećanju bez interesnih primisli, ne bi li bio red da se, barem u općenitim naznakama, prizna kako »slavenski osvetoljubivi gnjev« nije pokuljao niotkuda; kako su se prvaci narodnog pokreta za prava Hrvata u Istri i Dalmaciji nagutali ricinusa – samo zato jer Hrvati bjehu! – debelo prije prodora fašizma; kako je partizanski ustanak u Dalmaciji, Primorju, Istri i na otocima bio izravno raspiren divljanjem Mussolinijeve soldateske i kako je talijanska iredenta desetljećima bila stvar apeninskog koncenzusa baš kao i sadašnje jednoglasje o »slavenskom zločinu« nad žrtvama bačenim u kraške jame...</p>
<p>Kako je talijanska »civilizacijska« prepotencija odolijevala uvjerljivosti stvarne etničko-demografske slike naših krajeva i kako je talijanska država desetljećima podupirala medijsku agresiju – počevši od esulskih novinica do Interneta – čija je svrha bila opovrći dominaciju slavenskog etnosa na istočnoj obali Jadranskoga mora... (A, što je zaista žalosno, toj agresiji hrvatski ignoranti svesrdno pridonose trujući jezik makaronaškim žargonom i nazivajući ugostiteljske lokale, brodove, klape čak... talijanskim imenima hrvatskih mjesta, pa i kad su se tako – na primjer Cavtat – u cijeloj povijesti službeno zvala samo one tri godine fašističke okupacije!)</p>
<p>Mi, Hrvati, nažalost nismo politički zrela nacija do one mjere koja bi rezultirala elitom sposobnom pročitati sve nijanse poruka s druge jadranske obale i uzvratiti načelno – i odlučno. Ne omalovažavajući nijednu i ničiju žrtvu, ali i ne previđajući povijesne činjenice, posebice ne obezvređujući svoje žrtve i ne saginjući šiju kad nas netko nastoji natjerati da se sramimo (zlo)djela koje nije autorsko djelo naših očeva, kao ničim izazvanih divljaka, nego tragičan odraz zbivanja u kojem nije bilo nevinih.</p>
<p>Nekih godina, dok sam reporterski lunjao Istrom, sišao sam u lučicu ispod Brseča, na mjesto na kojem se – kao sudionik u partizanskom desantu u svibnju 1945. godine – iskrcao jedan od mojih pokojnih stričeva (a najstariji brat mog oca tih je dana »napredovao« prema Dravogradu). Htio sam vidjeti točku od koje je počelo oslobađanje tog dijela hrvatske zemlje, da na mjestu zbivanja oživim priču koju sam jednom davno čuo.</p>
<p>I oživio sam je, stojeći na stijeni nad zapjenjenim morem, zamišljajući kako se beskrajna kolona umornih, izgladnjelih, odrpanih... partizanskih boraca, pritisnutih težinom oružja, uspinje zavojitom strminom i kreće prema zapadu istarskog poluotoka. Podupirući svojom nazočnošću nepovratnu ozbiljnost odluka Pazinskog sabora i vraćajući u hrvatsko okrilje toliko stoljeća otuđivanu zemlju i ne sluteći da će ih ideologija, koju golema većina njih nije razumijevala ni prihvaćala, učiniti taocima zabluda svojih propovjednika – i sudionicima u zločinu kojim se hranila kao svojim egzistencijalnim gorivom. </p>
<p>Nema sumnje da je strašna smrt u jamama snašla i tisuće nevinih pripadnika nacije koja se identificirala s okupacijskom silom – i nema nikakve sumnje da načelo kolektivne (nacionalne) krivnje nije moglo vrijediti onda kao ni danas. </p>
<p>Nema ni sumnje da su mnogi dalmatinski i istarski Talijani nastradali zato što je sjećanje mnogih dalmatinskih i istarskih Hrvata na fašističke zločine izbrisalo, u njihovoj svijesti i savjesti, granicu između krivnje pojedinca i odgovornosti režima – ali nema sumnje ni da je naredba o pogromu nosila potpis neke druge, ideološko-geopolitičkim razlozima više razine »nadahnute« instance, a ne zapovjednika oslobodilačkih postrojba na terenu.</p>
<p>To mi, današnji Hrvati, i te kako trebamo imati na umu, pa ne prihvatiti ni udio u načelno-povijesnoj kolektivno-slavenskoj krivnji za stradanja Talijana s istočne jadranske obale 1945. godine, a još manje pristati da se taj »naš baštinjeni zločin« pretvara u hipoteku nad suverenom nam sadašnjošću i europskom budućnošću. Postignimo o tome talijanski kvalitetan koncenzus, u najboljem interesu – nacionalnog interesa.</p>
<p>I što je osobito važno, složimo se već jednom – a povod je i više nego uvjerljiv – da treba pokopati obje ideologije koje nas, iz danas zaista dalekih grobova, tako dramatično dijele čim se spomene tko je Dalmaciju, Istru i otoke prodavao, a tko za njih krv lio. </p>
<p>Jer kako možemo zahtijevati da nas se ne smatra (odgovornim) baštinicima one koja je potpisala fojbe, ako se jednako uvjerljivo ne odreknemo one ideologije koja je, slizana s fašistima(!), zločinom ispisala svu svoju biografiju?</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Nove podzemne garaže iza Mimare i ispred zgrade Poglavarstva</p>
<p>Na prijedlog Ureda za zdravstvo osnovana nova gradska ustanova »Dobri dom«/ Način njenog utemeljenja kritizirao je HNS-ov zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić, jer nije, kaže, stigao ni pročitati a kamoli proučiti taj prijedlog SDP-ova ureda</p>
<p>Osim već najavljenih javnih garaža koje će se graditi ispod Crnatkove ulice i igrališta na Tuškancu, Zagreb bi uskoro mogao dobiti još dvije javne podzemne garaže. Gradsko je poglavarstvo u četvrtak, naime, ovlastilo Zagrebparking da za gradnju dviju novih podzemnih garaža na lokacijama sportskog igrališta iza Mimare i Trga Stjepana Radića, naruči izvedbenu dokumentaciju i ishodi potrebne dozvole.</p>
<p>U nastavku sjednice Poglavarstvo je, na prijedlog Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, odlučilo utemeljiti ustanovu »Dobri dom«, koja bi, objasnio je pročelnik Zvonimir Šostar, svakodnevno pripremala i dijelila hranu korisnicima pomoći socijalne skrbi – prognanicima, izbjeglicama, siromašnim umirovljenicima – te dostavljala u kuću obroke i pakete namirnica i dječje hrane.</p>
<p>»U pučkim se kuhinjama trenutno prehranjuje oko 3800 korisnika, pomoć u naravi dobiva 1044 višečlanih obitelji, a obroci se svakodnevno dostavljaju u 300 domova. Broj korisnika se, međutim, stalno povećava. Osnivanjem ove ustanove osigurat će se obavljanje svih djelatnosti socijalne skrbi, osim smještaja«, kazao je Zvonimir Šostar.</p>
<p>Svi su članovi Poglavarstva podržali osnivanje te ustanove, osim zamjenika gradonačelnice Stipe Tojčića. </p>
<p>On je bio suzdržan pri glasanju jer način utemeljenja ustanove smatra neprimjerenim. »Prijedlog sam dobio u zadnji čas. Nisam ga još stigao ni pročitati a kamoli proučiti. Zašto to sad ide po hitnom postupku i zašto o tome nije bilo riječi na koordinaciji, sastanku s gradonačelnicom«, zanimalo je Tojčića.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić odgovorila mu je da u četvrtak navečer predsjedništvo Gradske skupštine utvrđuje dnevni red sljedeće sjednice, pa prijedlog ide kao njegova dopuna. U proračunu su za osnivanje »Dobrog doma«, dodao je Šostar, već osigurana 24 milijuna kuna.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Počinje vladavina Slobodne Fašničke Republike Samobor </p>
<p>Ovogodišnji 178. Samoborski fašnik koji će se do 24. veljače odvijati pod sloganom »Lagat i krast</p>
<p> – pri nami je čast«, počet će u petak u 18 sati na glavnom samoborskom trgu. Program otvara kratki nastup violončelistice Ane Rucner, a u nastavku će posjetitelje zabavljati grupa Koala i Samoborski kvartet. Tijekom otvorenja ključeve grada od Žarka Adameka, preuzet će Sraka, Fiškal, Princ Fašnik i svi maskirani likovi, čime će 12 dana trajati Slobodna Fašnička Republika Samobor.</p>
<p> Samoborski će ugostitelji tijekom trajanja fašnika moći raditi cijelu noć, a Samoborček će noću prometovati prema potrebi. Sve informacije mogu se naći i na internetskoj stranici www.samoborskifasnik.hr, koja će se svakodnevno obnavljati vijestima i događanjima.</p>
<p> Ukupani proračun ovogodišnjeg Samoborskog fašnika iznosi 1,4 milijuna kuna, što govori o važnosti koju fašnik ima za Samobor, a što posjetiteljima obećava dobar provod. Na posljednjoj predfašničkoj konferenciji za novinare, u četvrtak, predstavljeni su i fašnički suveniri, te autohtone samoborske rakije koje će biti ponuđene maskiranim i nemaskiranim posjetiteljima.</p>
<p> U subotu će na glavnoj pozornici nastupati Ivana Kindl i Jacques Houdek, a u nedjelju Dino Jelusić, Ines Mlinarić i El Combo. Prvi dio dječjeg fašnika održat će se u nedjelju od 10 do 14,30 sati, a na njemu će nastupiti Dječji vrtić Grigor Vitez i Osnovna škola Bogumil Toni. Samobor ove godine očekuje više od pola milijuna posjetitelja, koliko ih je bilo prošle godine. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Nek bu kapa puna Šukerovih kuna«</p>
<p>Gradonačelnik Velike Gorice Franjo Sever u četvrtak je simbolično predao ključeve grada princu ovogodišnjeg fašnika Daliboru Petku, čime je i službeno započelo 92. karnevalsko »ludilo«, nazvano »Nek bu kapa puna Šukerovih kuna«. </p>
<p>Ovlasti aktualnog ministra financija Ivana Šukera, inače Velikogoričana, u Fašničkoj Republici preuzeo je Davor Dretar-Drele, a Siniša Cmrk će u novoj vladi biti zadužen za dobro raspoloženje najmlađih Velikogoričana.</p>
<p>Kao i prethodnih godina, organizaciju Velikog i Malog fašnika na sebe je preuzela Turistička zajednica Grada, na čelu s direktoricom ureda Ružicom Rašperić. </p>
<p>Središnja fešta održat će se 22. veljače na Trgu Stjepana Radića, a povorka koja će krenuti u 14 sati iz smjera Školske ulice, predstavljat će se ocjenjivačkom sudu ispred Hotela Bijela ruža. Dan kasnije, u dvorani srednjoškolskog centra, održat će se Mali fašnik. Na njemu će, uz vodstvo Siniše Cmrka, u glazbenom i plesnom dijelu zabave, nastupiti mališani koji su izabrani na audiciji što je održana 7. veljače.</p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Proslava u znaku vode, zemlje, zraka i vatre </p>
<p>S prvim danima ožujka započet će gradnja dviju novih kinodvorana Centra Kaptol. One će postojeće kapacitete povećati za 60 posto, što znači da će ukupni broj sjedala u ovdašnjim kinima biti 1200, rekao je u četvrtak Ranko Alujević, direktor Centra. Na konferenciji za novinare on je predstavio program proslave četvrte godišnjice djelovanja ovoga mjesta okupljanja brojnih Zagrepčana. Proslava će se održati na Valentinovo, a trajat će cijeli dan.</p>
<p>Nove dvorane imat će ukupno 430 mjesta, a trebale bi se otvoriti u rujnu. O vrijednosti investicije direktor nije želio govoriti. Sve se gradi u suradnji s Intercomom, američko-mađarskim kino-distributerom koji svoje sjedište ima u Budimpešti. »Što se tiče lokacije na kojoj će se graditi dvorane – na vanjskoj terasi u sklopu Kaptol Centra – riješeni su svi imovinsko-pravni odnosi, dobivene su i lokacijska i građevinska dozvola. S novim dvoranama nestat će gužve koje su redovita slika uoči svake premijere nekog novog filmskog naslova«, istaknuo je Alujević.</p>
<p> Novi kapaciteti neće stvoriti problem parkiranja, jer više od 500 mjesta koliko ih trenutno ima Centar Kaptol, zadovoljavaju propisa. Alujević se osvrnuo se i na poslovanje svoje tvrtke. »U sve četiri godine poslovali smo pozitivno. Kredit Zagrebačke banke od 30 milijuna eura koji smo podigli na razdoblje od 25 godina, vraćamo uredno, kako glavnicu, tako i kamate, a ispunili smo i sve svoje obveze prema dobavljačima«. </p>
<p>Za svoj četvrti rođendan Kaptol Centar bit će u ruhu četiriju elemenata: prizemlje će biti u znaku vode, na prvom katu će biti zemlja, zrak će obilježiti drugi kat, dok će vatra činiti terasu gdje će se u večernjim satima dogoditi i vatromet. Najmlađe će zabavljati klauni, žongleri te zaljubljeni parovi Barbie i Ken, te Zvončica i Gusar. Tinejdžeri će se zabavljati uz brake dance show performed, kao i uz nastupe brojnih DJ-a.</p>
<p> Osigurat će se i prostor za slikanje grafita, izloge će krasiti živi modeli, a vrhunac programa, uoči vatrometa, zbit će se oko 21 sat. Naime, Gabi Novak, Massimo, Natali Dizdar i Kristijan Beluhan bit će gosti na koncertu banda koji nosi neobično ime »Ljubav komunikacija i Jazz all star«, a čine ga Kiki Beluhan, Milo Stavros, Matija Dedić, Ante Gelo, Hrvoje Rupčić i Davor Križić.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za Valentinovo vozi »Trijezan tramvaj«</p>
<p>Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba obilježava i ove godine Valentinovo, 14. veljače, »Trijeznim tramvajem zvanim čežnja-ljubav«, koji će voziti od 10 do 12 sati. U toj alkohološkoj, javnozdravstvenoj, preventivnoj akciji medicinske sestre-učenice i mažoretkinje dijelit će zajedno s alkohološkim stručnjacima i javnim radnicima, te sa ostalim priključenima, cvijeće i alkohološke promidžbene materijale-letke o zdravom i trijeznom životu i ljubavi, te ukazivati na alkoholnu opasnost. Liječeni alkoholičari pozivaju uglednike i građane da im se priključe u vožnji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Svečanim haljinama do respiratora</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – U srijedu je u Club Casinu Vega hotela Sheraton održan prvi dio humanitarne akcije prodaje svečanih haljina poznatih zvijezda estrade, glume i sporta, a u organizaciji ženskog tjednika Tena. Prikupljen je novac namijenjen za kupnju respiratora za potrebe oboljelih mališana, štićenika Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. Drugi dio iste akcije će se u obliku »Zvjezdanog buvljaka« održati 18. veljače u Tvornici kulture, a ondje će od 16 do 19 sati, zvijezde naše estrade prodavati svoje osobne stvari i promo materijale. </p>
<p>Početna cijena svih dvadeset i tri ekskluzivne haljine bila je 3000 kuna, ali zahvaljujući vještoj licitaciji koju je vodila Barbara Kolar, gotovo sve su toalete postigle višu cijenu. </p>
<p>Daleko najviše izlicitirana je cijena dugačke, blistavo crvene haljine potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor – 104.000 kuna, a tu nevjerojatnu sumu izdvojio je Zlatko Marić, vlasnik tvrtke Sokol Marić. Haljina »vrhunske tenisačice i prave trend setterice Ive Majoli«, kako je rekla Kolar, postigla je cijenu od 3500 kuna, dok je haljina pjevačice Sanje Doležal prodana za 4500 kuna. Efektna oprava koju je kreirala i odjenula Matija Vuica prodana je za 5000 kuna. Tek malko više, 5500 kuna, izdvojeno je za ekskluzivnu haljinu pjevačice Danijele Martinović. Vjenčana haljina u koju se nakon ponoći preodjenula Indira Vladić, postigla je cijenu od 6000 kuna. Ista količina novca izdvojena je za svečanu opravu bivše misice i fotomodela Branke Bebić. Haljina operetne zvijezde Sandre Bagarić postigla je cijenu od 6500 kuna, dok je haljina u vlasništvu Alke Vuice postigla cijenu od 9000 kuna. Za haljinu Mije Begović izdvojeno je »okruglih« 10000 kuna. </p>
<p>Svečana haljina svjetske skijaške prvakinje Janice Kostelić prodana je za 6000 kuna, a pulover u kojem je »Janica nazionale« svojedobno primila olimpijsko odličje, privrijedio je još 3500 kuna za nabavu toliko potrebnog respiratora.</p>
<p>Tanja Gajić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Predsjednik Mesić gost u kvizu Nove TV</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Kako bi Nova TV zadržala gledanost svog kviza »Jackpot« najavljena su i brojna atraktivna gostovanja, među kojima je zasigurno najzanimljivije gostovanje predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u nedjeljnom izdanju »Superjackpota«. </p>
<p>Prvi »Superjackpot« s gostom na programu je dan nakon Valentinova, u nedjelju, 15. veljače. Budući da je čast prvog gostovanja pripala predsjedniku, tako će i natjecatelji u studiju odgovarati na pitanja o njemu, a sam će predsjednik otkrivati radi li se o točnim ili pogrešnim odgovorima. </p>
<p>Urednici kviza odlučili su se i na stanovite promjene, pa će tako natjecateljima umjesto dosadašnja četiri pitanja biti postavljeno šest pitanja, od kojih će treće pitanje za iznos od 10.000 kuna biti posvećeno gostu i zanimljivostima vezanim uz njegov život. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Dani vjenčanja i mladenaca« bez psihologa</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Najpoznatije hrvatske udavače, kao i nešto malobrojniji neženje, u subotu će u 17 sati na humanitarnoj reviji otvorenoj za javnost (ulaz besplatan) imati priliku za »generalnu probu« ako ne već vlastitog vjenčanja, a onda vrhunskih vjenčanica i odijela. Naime, humanitarnom će revijom u Kongresnom centru Gastro Globus na Velesajmu započeti »Dani vjenčanja i mladenaca«, dvodnevna manifestacija na kojoj će se, uz glavnog sponzora »AutoMaksimir«, okupiti stotinjak firmi iz djelatnosti vezanih za vjenčanja i zajednički početak života dvoje ljudi.</p>
<p>Cjelokupni će prihod s modne revije biti uplaćen Centru za rehabilitaciju »Stančić«, a svoje će manekenske sposobnosti provjeriti televizijske zvijezde Iva Gačić, Branka Slavica, Karmela Vukov Colić, Ana Jelinić, Ines Preindel, Tatjana Munižaba, Siniša Kovačić i Tomislav Zubčić, potom Vlatka Pokos i glumica Mia Begović u društvu jednog od još uvijek nejseksepilnijih Hrvata, Vlade Kalembera, te Jelena Buljan, Nera Stipičević, Anja Alavanja, Paola Valić i Paula Poljak. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u četvrtak je izvršni producent manifestacije Boris Štefan najavio i dolazak u svijetu poznatog kreatora vjenčanica iz Italije, Maura Adamija, koji se proslavio izradom vjenčanica za supruge bogatih šeika, a uskoro će otvoriti jedan od svojih salona u središtu Zagreba. </p>
<p>Službeno otvaranje manifestacije bit će u subotu u 12 sati, a ulaz je, baš kao i na modnu reviju, slobodan. Kako smo saznali, među 100 izlagača redstavit će se banke, trgovine namještaja, saloni vjenčanica, tiskare, zlatarnice, restorani, hoteli i saloni vozila - svi koji imaju veze s »novopečenim« bračnim parovima. Ipak, zasad se nije prijavila nijedna psihološka ordinacija, premda ni ona ne bi bila suvišna...</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>MTV medijski pokrovitelj »Carnival partyja« </p>
<p>RIJEKA, 12. veljače</p>
<p> – Od srijede, 11. veljače, MTV u okviru svog 24-satnog programa prikazuje spot koji najavljuje »Carnival party 2004.«, koji će se pod sloganom »In case of emergency put your mask on« u Rijeci održati 21. i 22. veljače. Nakon prošlogodišnjeg, koji je na Korzu i Koblerovom trgu okupio više od 70 glazbenika, producenata i video umjetnika iz sedam zemalja, te oko 10.000 sudionika, za taj događaj, po ukazu Puljanina Marka Grabara, zainteresirao se i MTV koji je ovogodišnji medijski pokrovitelj. Ugovor s MTV-jem, kazao je na konferenciji za novinare u Clubu Diskordia, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, potpisan je prošloga petka, a podrazumijeva logistiku televizijskoj ekipi MTV-a. </p>
<p>»Na taj način dat ćemo doprinos da Rijeka tih dana bude sjecište europskih i svjetskih događanja«, kazao je Obersnel. Reklamni spot za »Carnival Party 2004.«, čiji je organizator Marabunti team u suradnji s Turističkom zajednicom Rijeke, izradio je riječki tim »Quadrato Nero«. Spot sadrži arhivske snimke poznatih riječkih industrijskih pogona i riječke luke. Prvi »Carnival Party« održan je 2000. godine sa stotinjak ljudi koji su plesali oko posebno izrađenog karnevalskog vozila na kojemu su glazbu puštala dva DJ-a. Od tada je »Carnival Party« uvršten u službeni dio Međunarodnog Riječkog karnevala. Posebnost tog događaja (a upravo to privuklo je i MTV) je činjenica da se sve događa na otvorenom prostoru u samom središtu grada, do ranih jutarnjih sati, uz besplatan ulaz. Cilj manifestacije je prezentirati modernu glazbu, spajanje DJ-a i glazbenika na akustičnim instrumentima, prezentacija radova video umjetnika preko novih video tehnologija. Voditelj projekta Željko Vuković kazao je kako se na taj način, uz poštivanje tradicije, želi stvoriti novi, urbaniji identitet karnevala. Ujedno je najavljeno kako snimateljska ekipa MTV-a u Rijeku stiže 20. veljače, a s njom i poznata voditeljica Becky Griffin. Oni će snimati kulturne vrijednosti Rijeke i popularne lokacije, a radit će i razgovore s posjetiteljima karnevala, glazbenicima i DJ-ima. Sav snimljeni materijal prikazivat će se u nekoliko emisija »MTV Dance Floor Charts« – jednoj od najgledanijih emisija na MTV-u. Među inozemnim gostima koji će stići na ovogodišnji »Carnival Party« 21. Riječkog karnevala je jedan od najvećih inovatora moderne glazbe danas Adam Freeland, grupa Hybrid, čiji je prvi album »Wide Angle« izdan 1999. prodan u 100.000 primjeraka, 16B Omnid Nourizadeh, svjetski poznati promotor mistične plesne glazbe, te domaće skupine Dodo Argentino iz Osijeka, Dogma iz Pule i Diskotik iz Rijeke. Tijekom ožujka na MTV Networks Europe emitirat će se tri različita reklamna spota za »Carnival Party« i to 400 puta.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatske prvorotkinje sve starije </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Statistička izvješća o prirodnom kretanju stanovništva za 2002. pokazuju, među ostalim, smanjenje broja živorođene djece i porast broja umrlih u odnosu na godinu ranije.</p>
<p> U 2002. ukupno je rođeno 40.283 djece, od čega je 189 bilo mrtvorođenih, što je 2,2 posto manje živorođene djece nego godinu ranije. Od ukupnog broja živorođenih 51,3 posto je muške, a 48,7 posto ženske djece. </p>
<p> Stopa nataliteta (živorođenih na 1000 stanovnika) u 2002. iznosila je devet, a stopa totalnog fertiliteta je 1,34, što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije. </p>
<p> U broju ukupno rođenih, najviše je prvorođene djece (46,4). Tek sedam posto novorođenih je četvrto i kasnije dijete, uključujući i nepoznat red rođenja.</p>
<p> Izvan braka rođeno je 3856, odnosno 9,6 posto živorođene djece. </p>
<p> Prosječna starost prvorotkinja u blagom je porastu već niz godina, pa su, primjerice, u posljednja četiri desetljeća prvorotkinje u prosjeku ostarjele za 2,3 godine. Njihova prosječna životna dob u 2002. je iznosila 25,9 godina. </p>
<p> U 2002. umrlo je 50.569 osoba (od čega 50,9 posto muškaraca), što je za 2,1 posto više nego 2001. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) iznosila je 11,4 posto.</p>
<p> Umrlo je 282 dojenčadi, 57,1 posto u prvom tjednu života. Stopa umrle dojenčadi u posljednja je četiri desetljeća pala sa 59,4 na sedam u 2002.</p>
<p> Stopa prirodnog prirasta bila je u 2002. negativna i iznosila je minus 2,4, a vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 79,3, stoji u Izvješću Državnog zavoda za statistiku za 2002. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prvi put ljudske matične stanice dobivene kloniranjem</p>
<p>SEATTLE, 12. veljače</p>
<p> - Južnokorejski istraživači prvi put su uspjeli kloniranjem dobiti ljudski zametak i iz njega izvući matične stanice koje su genetski jednake kloniranoj osobi i tako otvorili put posebno prilagođenom liječenju bolesti kao što je šećerna bolest, rak ili Alzheimerova bolest.</p>
<p> Istraživanje je potanko prikazano u napisu koji je u četvrtak na svojoj internetskoj stranici objavio američki časopis Science.</p>
<p> Postupak kloniranja nije proveden da bi se na svijet donijelo dijete, nego u terapijske svrhe, da bi se dobile matične stanice iz kojih će se razviti razne vrste stanica koje će pak omogućiti izgradnju bilo kojeg tkiva u organizmu.</p>
<p> Te se stanice, u teoriji, mogu rabiti bez straha da će ih organizam bolesnika odbaciti, jer imaju identično genetsko nasljeđe.</p>
<p> Dosad su svi pokušaji da se kloniranjem dobije ljudski embrij, bilo u terapijske ili reproduktivne svrhe, završavali neuspjehom.</p>
<p> Istraživači uspjeh pripisuju primjeni vrlo svježih jajašaca, brzini postupka i novoj metodi vađenja jezgre iz jajnih stanica, pri kojoj se ne oštećuju mikrocjevčice spojene s kromosomima.</p>
<p> Istraživanje će sigurno opet pokrenuti raspravu o terapijskom kloniranju ljudi koje neke zemlje poput Sjedinjenih Država žele zabraniti kao i reprodukcijsko kloniranje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Gradonačelnici dviju Gorica počeli simbolično rušenje granice</p>
<p>LJUBLJANA/NOVA GORICA, 12. veljače</p>
<p> - Simboličnim početkom radova na uklanjanju ograde koja je od 1947. godine dijelila talijanski i slovenski gradić gradonačelnici Gorizije Vittorio Brancati i Nove Gorice Mirko Brulc počeli su u četvrtak pripreme za svečanost primanja Slovenije u Europsku uniju.</p>
<p>Opremljeni francuskim ključevima i pneumatskim čekićima, Brancati i Brulc naznačili su demontiranje pedesetak metara duge željezne ograde, postavljene na pola metra visokom betonskom zidu, simbolu nekadašnjih podjela između dva sistema, te »istoka« i »zapada«</p>
<p>Do 30. travnja na tom će prostoru nastati trg koji će simbolizirati »ponovno spajanje« stare i nove Gorice, a predviđena je i intenzivna suradnja komunalnih, zdravstvenih i drugih službi.</p>
<p>Delimitacijom Italije i bivše SFRJ nakon Pariškog mirovnog ugovora 1947. četiri petine općinskog teritorija Gorizije pripalo je Jugoslaviji, ali je gotovo cijelo gradsko područje uključeno u Italiju. Današnja Nova Gorica, grad s četrdesetak tisuća stanovnika, koliko ima i stara Gorizia, nastao je pedesetih i šezdesetih godina planskom urbanizacijom i industrijalizacijom pograničnog kraja.</p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi već je ranije potvrdio da će na tom mjestu 30. travnja biti na svečanosti proširenja Europske unije na deset novih članica i pozdraviti učlanjenje Slovenije u europsku obitelj. Spremnost da bude na svečanosti izrazio je i talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi, no naravno uz pretpostavku da se tom prigodom sretne i sa slovenskim predsjednikom Janezom Drnovšekom za kojega još nije jasno hoće li se moći odazvati zbog protokolarnih obveza koje ima u Ljubljani na središnjoj proslavi uključenja u EU.</p>
<p>Iako talijansko-slovenska granica »pada« s uključenjem Slovenije u zajedničko europsko tržište, te time dobivaju velike razvojne šanse upravo poduzetnici i regije s obje strane, baš je ovih dana na graničnim prijelazima između dviju država zabilježeno najveće zagušenje prometa i kilometarske kolone teretnih vozila.</p>
<p>Razlog je u tihom prosvjedu talijanskih carinika i špeditera koji »padom« granice gube posao. Najveća čekanja, i više od 30 sati, bila su na graničnom prijelazu Vrtojba blizu Nove Gorice, a u petak će granica biti zatvorena i za međunarodni željeznički promet zbog novog štrajka talijanskih željezničara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Honorarima članova ekipe isplaćeni statisti</p>
<p>Neven Hitrec: Od pet mjeseci snimanja plaćen sam samo za siječanj prošle godine / Veljko Bulajić: Iz novca članova ekipe neplanirano smo morali platiti statiste koje je trebao financijski namiriti grad Dubrovnik / U Dubrovniku nedostupan Frano Matušić »koji zna nešto o tome«</p>
<p>Snimanje velikog kostimiranog filmskog spektakla »Libertas« redatelja Veljka Bulajića prekinuto je u svibnju prošle godine zbog redateljeve bolesti. Sada je nastavak snimanja upitan, jer će čitav projekt, čini se, završiti na sudu.</p>
<p>Naime, sedam članova ekipe tužit će redatelja i dva producenta – Aleksandra Črčeka i Mladena Kocejića te producentsku kuću »Libertas. d. o. o.«. zbog neisplaćenih, odnosno samo dijelom isplaćenih honorara. </p>
<p>»Honorari nisu isplaćivani od početka snimanja filma, a ne, kako Bulajić tvrdi, otkad se redatelj razbolio«, tvrdi kostimograf Željko Nosić. Neven Hitrec, redatelj druge ekipe »Libertasa« i predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja, za Vjesnik je izjavio:</p>
<p> »Moram naglasiti da tri do četiri mjeseca prije redateljeve bolesti nismo dobili ni kune. Ja sam po ugovoru radio od 1. siječnja do početka lipnja prošle godine, dakle i nakon Bulajićeve bolesti, a plaćen sam samo za prvi mjesec rada. Redatelj ni producenti nisu poštovali ugovore iako su od Ministarstva kulture dobili 3, 200 000 kuna te milijun kuna od sponzora. </p>
<p>Honorari nisu isplaćeni, film nije završen, izrada kostima i hoteli nisu plaćeni, pa je tužba jedini način da se sazna kamo je otišao novac, po našim procjenama početnih milijun eura kojima je redatelj raspolagao na početku snimanja. Mislim da hrvatskom filmu nisu potrebne takve stvari. Ne ću više raditi na filmu. Čudim se ljudima što su bili toliko pristojni i nisu još prošle godine rekli kako su bili plaćeni na ovom projektu.</p>
<p> Pitam se zašto ekipa nije plaćena ako su novci dobiveni? To pitanje će nas sedam članova ekipe i glumaca čija imena zasada ne bih spominjao, postaviti na sudu.«</p>
<p>Veljko Bulajić na optužbe odgovara: »Pročitao sam da kostimograf Željko Nosić tvrdi da honorari nisu isplaćivani od početka snimanja, što nije istina. Kada sam pregledao dokumente, vidio sam da je Nosić dobio oko 50.000 kuna, a Neven Hitrec 65.000 kuna, ali naglašavam da veći dio svojih honorara tek trebaju dobiti, isto kao i ja koji sam do sada dobio 20.000 kuna.</p>
<p> Ističem da ulaskom u drugi dio realizacije filma sva ta potraživanja trebaju biti regulirana, inače bez toga ne bih želio, a ne bih niti mogao nastaviti snimanja u Istri i Dubrovniku, a potom i u Italiji gdje će se snimati dio filma koji financira njihovo Ministarstvo kulture. Čitav je problem nastao zbog neplanirane isplate statistima – građanima Dubrovnika koje smo morali namiriti iz honorara članova ekipe s 1,400. 000 kuna, a koje je trebao platiti grad Dubrovnik. Da ne govorim da su u svoj toj drami prekinutog snimanja zbog moje bolesti odustala četiri sponzora.«</p>
<p>Objašnjenje Veljka Bulajića nisu nam mogli potvrditi u dubrovačkome Gradskom poglavarstvu jer je Frano Matušić, »koji zna nešto o tome«, na službenom putu, a nije bila dostupna ni gradonačelnica Dubravka Šuica.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Tuškanac« postaje filmsko središte Zagreba</p>
<p>Kino predan na upotrebu Zagreb filmu i Hrvatskomu filmskom savezu, a vrata posjetiteljima otvara 1. ožujka / Osim prikazivanja filmova, bit će tu i edukacijskih programa, infoteka, videoteka dječjeg, art i dokumentarnog filma, biblioteka domaćih</p>
<p> i međunarodnih izdanja te izložbeni prostor</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Umjesto Filmskom centru, kako je bilo najavljeno, prostor bivšega kina Tuškanac zagrebačko je Poglavarstvo u četvrtak na upotrebu ustupilo Zagreb filmu i Hrvatskomu filmskom savezu.</p>
<p>Članica Poglavarstva za kulturu, Andrea Zlatar, to je objasnila time da »ni u SDP-u niti u HNS-u trenutno nema političke volje da se osnuje Filmski centar, kao još jedna gradska filmska ustanova, kad već postoji Zagrebfilm«. Kako je rekla, kino će svoja vrata, nakon temeljitog čišćenja prostora, otvoriti 1. ožujka.</p>
<p>Pročelnik Ureda za kulturu, Vladimir Stojsavljević, komentirao je da je vrlo važno to da kino i dalje ima istu namjenu i da će se u njemu obavljati različite filmske djelatnosti. »Kino će postati filmsko središte Zagreba. Osim prikazivanja filmova, bit će tu i edukacijskih programa, infoteka, videoteka dječjeg, art i dokumentarnog filma, biblioteka domaćih i međunarodnih izdanja, te izložbeni prostor«, pojasnio je Stojsavljević.</p>
<p>Zagreb film je, kaže, iskazao i želju napraviti malu mrežu art filmova. Kino će također moći upotrebljavati i Državna kinoteka, Centar zandokumentarni film Factum, Kino klub Zagreb i strani kulturni centri i veleposlanstva.</p>
<p>Programi će se u jutarnjim satima odvijati namjenski za škole, po danu za studente, a na večer će se prikazivati art program. Djecu će sigurno uveseljavati matineje dječjih filmova koje će se održavati vikendom. U kinu se ne će prikazivati aktualni komercijalni filmski program.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Glas za prava dječjih pisaca</p>
<p>Nova će se književnička udruga zauzimati da dječji pisci dobiju veći medijski prostor, da se knjiga približi najmlađim čitateljima, a književnicima za djecu i mlade vrati dostojanstvo, čulo se na skupštini </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Novoutemeljena književnička udruga – Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, čiji će zamjenski naziv biti Klub prvih pisaca – održala je u četvrtak u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića osnivačku skupštinu, zapravo svečanu inauguraciju, s obzirom na to da se novo društvo, kako je tom prigodom istaknula jedna od njegovih osnivačica Silvija Šesto, već utemeljilo u jednome kafiću. Skupštinu su pratili brojni dječji pisci, ilustratori knjiga za najmlađe, nakladnici, književnici iz dvaju postojećih društava pisaca, knjižničari i djeca.</p>
<p>»Smatrali smo da unutar respektabilnih, postojećih književnih udruga ne možemo artikulirati svoje interese i da smo gurnuti na marginu književnih zbivanja. Ne ćemo biti toliko pretenciozni da ćemo očekivati naklade kao što ih, primjerice, ima knjiga J. K. Rowling 'Harry Potter', no bit ćemo beskompromisni borci za prava dječjih pisaca i nikomu ne ćemo podilaziti«, rekao je predsjednik Kluba prvih pisaca Želimir Hercigonja, citiravši potom Alberta Moraviju, koji je u jednoj od svojih pripovijedaka napisao da smatra kada piše najbolje, da piše za djecu.</p>
<p>Nova će se književnička udruga zauzimati, istaknuo je tom prigodom Hercigonja, da dječji pisci dobiju zasluženi medijski prostor, da se knjiga približi najmlađim čitateljima, književnicima za djecu i mlade vrati dostojanstvo, da im se povise autorski honorari, te da se ugovori o ustupanju autorskih prava usklade sa Zakonom o autorskim pravima. Ako ne postignemo konkretne rezultate, dodao je Hercigonja, vrlo brzo ćemo pasti u zaborav.</p>
<p>Silvija Šesto, koja je uz Hercigonju i Roberta Mlinarca članica Upravnoga odbora, predstavila je ambiciozan program društva dječjih pisaca. Svrha nam je, kazala je ona, da dnevno na terenu budu barem dva pisca u svim dijelovima Lijepe naše, a u prvoj godini djelovanja planiramo izdati najmanje pet knjiga. Osim toga, pokrenut ćemo – dodaje Šesto – dva časopisa u kojima bi se sustavno pratila dječja književnost te objavljivala dječja djela, kao i zbornik.</p>
<p>Književnica Sanja Pilić pročitala je pismo Nade Zidar-Bogadi iz Ministarstva prosvjete i športa u kojemu se osim pružanja potpore novomu društvu predlažu konkretne akcije izvan hrvatskih granica. Tajnik društva Ratko Bjelčić rekao je na kraju da je već dogovorena suradnja sa slovenskim dječjim spisateljima.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Gorak okus Von Trierove poruke</p>
<p>Larsu Von Trieru cenzurirali video govor u povodu primitka Nagrade za mir / Izostavljen dio u kojem Von Trier kaže da ima ljudi koji »žele vodu, oni čak ne znaju ni izreći riječ 'mir', no oni znaju što je žeđ i vape za pomoć, što je više manje isto« / Slab dan s tri loša filma u konkurenciji</p>
<p>BERLIN, 12. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Politiziranost u izboru filmova i u temama koje oni obrađuju, intrige koje razdvajaju i koncepcija koja spaja različite svjetove – najčešći su komentari vezani uz berlinske filmske festivale. Sve je počelo davnih godina kada je Berlin bio razdvojen zidom pa je jedino moguće rješenje bilo spajati nespojivo; dovoditi filmove s one i ove strane hladno-ratne politike, te pokazati što je i u kojim dijelovima svijeta tabu tema i zašto.</p>
<p> Danas kada nema zidova, Berlin je dalje ostao bastion i one vrste filmske umjetnosti koja je spremna obračunati se s izazovima političkih intriga, problema, dvojba i nesporazuma. I to je dobro jer zašto ne bismo vidjeli i upoznali se što se događa u Južnoj Africi nakon pada apartheida, ili kako hrvatska rješava svoje »prljavo rublje« na teme ratnih zločina, ili o porivima mladih Argentinaca da po svaku cijenu nađu korijene negdje u Europi kako bi dobili tamošnje putovnice i mogli otići iz vlastite zemlje.</p>
<p> Dakako, i film je dio politike, čak i kada autorima to nije prvi cilj, važno je samo da film ne bude u službi politike jer tada se okolnosti mijenjaju i sve poprima daleko drastičnije i ponižavajuće razmjere (sjetimo se samo primjera u Hrvatskoj snimljenog filma »Vrijeme za« koji tadašnji talijanski koproducent nije želio nikomu ponuditi upravo zbog izražene i očite propagande koja nam doista nije trebala u vremenima kada su svi znali da smo napadnuti i žrtve tuđe agresije). </p>
<p>Ove se godine na Berlinaleu, međutim, dogodio neuobičajen politički incident, a vezan upravo za promicanje i organiziranje velikog okupljanja u sklopu akcije »Cinema For Piece« (»Filmom za mir«). Kako Lars Von Trier, jedan od dobitnika nagrade, nije mogao biti nazočan, poslao je svoj video govor koji je trebao biti prikazan u sklopu svečanosti.</p>
<p> Na žalost, netko od organizatora cenzurirao je njegov govor i pustio ga pred okupljene goste onoliko koliko je to »nekomu« odgovaralo, a nikako s dijelovima u kojima Von Trier kritizira članove odbora »Cinema For Piece«. </p>
<p> To je izazvalo burnu reakciju producentice Zoentropa Vibeke Windelov pa je ona ljutito napustila pozornicu, a čelni čovjek te kompanije Peter Aalbaek Jensen izjavio je kako će nagradu najvjerojatnije vratiti, jer po njegovu mišljenju »bolje je da ju organizatori daju nekomu tko je mnogo više sklon Bushu«. </p>
<p>Iako su organizatori ustvrdili kako taj incident nije naškodio njihovim ciljevima, jer uz nazočnost Lize Minnelli i Christophera Leeja, prikupljeno je 500.000 dolara za Unicef, ostaje gorak okus »zabranjenih« tema i tekstova, pa i poruka.</p>
<p>U izvornoj inačici svoje poruke Lars Von Trier je među ostalim izjavio: »Dragi članovi Odbora za mir, hvala vam na nagradi jer vjerujem u mir isto kao i vi. No, ne vjeruju i ne žele mir baš svi u svijetu. Postoje dvije skupine ljudi, jedni koji žive u zemljama u kojima im je dobro, oni su za mir, drugi žive u zemljama koje su iza svega toga i oni ne žele mir, nego vodu. Možda je ta skupina ljudi pomalo necivilizirana i ne znaju čak ni izreći riječ 'mir', no oni znaju što je žeđ i vape za pomoć, što je više manje isto.</p>
<p> Odbor za mir u zemljama kojima je dobro može funkcionirati, jer oni imaju sve pogodnosti i nisu žedni, zato valjda imaju vremena i energije za rad u Odboru. Oni isto tako mnogo govore o nagradama za mir koje predaju ljudima koji isto tako dolaze iz zemalja u kojima je dobro. Ali ljudi iz zemalja iza, gdje nema ničega, ne govore previše o tim nagradama za mir. Hvala vam na mojoj Nagradi za mir«, zaključio je Lars Von Trier svoj intrigantni govor. </p>
<p>Politika je dakle sastavni dio Berlinalea, čak i kada nisu u pitanju samo filmovi i njihovi sadržaji, a što se tiče službenog programa u njemu je čini se posljednjih dana nedostajalo ne samo politike nego prije svega umjetnosti.</p>
<p> Tako su razočaravajući bili njemački film »Noćne pjesme« Romualda Karmakara o bračnom paru i njihovim sobnim debilnim razgovorima, zatim američko-kolumbijski film »Marija, milosti puna« Joshue Marstona koji je poput televizijskog filma na temu droge i naivnih djevojaka koje ju prenose. Još jedan američki film izrazito je razočarao – »Final Cut« Omara Naima s Robinom Williamsom, koji se još jednom pokazao neuvjerljivim za dramske uloge.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Hajdukove 93 svjećice</p>
<p>Da bi na mala vrata u doba austrougarskog imperijalizma provukao zabranjeno, a to je tada bio hrvatski nacionalni identitet, odlučio je da klupska zastava bude plavo-crvena, a da bijelim slovima bude ispisano ime Hajduk. Što se dresa tiče, bijela je boja predstavljala jedra, a plava more </p>
<p>SPLIT, 12. veljače</p>
<p> – Hajduk u petak slavi 93. rođendan, a veliki će dan hajdukovci obilježiti Svečanom skupštinom kluba. Tom će prigodom nagrađeni biti legendarni igrač Frane Matošić, zatim Srećko Vidaković, višegodišnji djelatnik u omladinskoj školi, te legendarni trener Tomislav Ivić. Posebne će nagrade dobiti i četvorica navijača »bijelih« s najdužim pretplatničkim stažom: Branko Šegović (pretplatnik od 1952.), Špiro Milevčić (od 1960.), Tomislav Šepček (od 1962.) i Ante Veić (od 1963.). </p>
<p>Podsjetit ćemo da je Hajduk osnovan 13. veljače 1911. godine, kad je austrougarsko namjesništvo u Zadru registriralo (izdalo potvrdu) i odobrilo rad kluba. Tijekom 93 godine Hajduk je izgradio niz specifičnosti koje ga razlikuju od ostalih klubova, pa mu je klupska zastava različite boje od boje dresa. Da bi na mala vrata u doba austrougarskog imperijalizma provukli zabranjeno, a to je tada bio hrvatski nacionalni identitet, odlučili su da klupska zastava bude plavo-crvena, a da bijelim slovima bude ispisano ime Hajduk. Što se dresa tiče, bijela je boja predstavljala jedra, a plava more. Bijela je zastava, pak, navijačka. Uglavnom, rođendanska je proslava prigoda da se uz domjenak susretnu sve generacije »bijelih«. </p>
<p>Inače, prva momčad Hajduka nastavlja pripreme za nastavak sezone. U srijedu je u prijateljskoj utakmici pobijedila skopski Vardar sa 4-1 (3-1), a bolji od ostalih bili su brzonogi asistent kod čak tri pogotka Nino Bule i dvostruki strijelac Rački. Po jedan su pogodak postigli Turković te pred kraj utakmice Talevski. Valja istaknuti da tandem veznih igrača Pralija-Carević, koji bi trebali započeti utakmicu protiv Marsonije u nastavku prvenstva, nije djelovao skladno i moćno, a sigurnost i pravodobnost ponovno je iskazao Rukavina. </p>
<p>Brazilac Matos se, pak, iz utakmice u utakmicu nameće i zaoštrio je konkurenciju na desnom boku. Uvjerljiva pobjeda može zadovoljiti Hajdukovu struku, jer Vardar u svojim redovima ima čak šestoricu makedonskih A reprezentativaca. Uostalom, i Vardar i Hajduk s europske je scene izbacila Roma, s tim da su oba kluba na svojim travnjacima s Rimljanima odigrali 1-1. U subotu će »bijeli« igrati s bosanskohercegovačkim ligašem Posušjem, što bi trebala biti generalna proba za proljetni dio sezone. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ančić pobjedom osvetio Ljubičića i Karlovića </p>
<p>U turniru parova češki par Radek Štepanek/Martin Damm pobijedio je sa 6-3, 4-6, 7-6 (6) Marija Ančića i Španjolca Feliciana Lopeza </p>
<p>MILANO, 12. veljače (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Mario Ančić je osvetio Ivu Karlovića i izborio četvrtfinale 375.000 američkih dolara vrijednog ATP turnira u Milanu. Španjolac Rafael Nadal je u prvom kolu nadigrao Diva sa Šalate i tako sprječio hrvatski derbi u Milanu. No, 19-godišnji Splićanin je pobijedio Nadala, šestog nositelja sa 7-5, 6-2 te će za polufinale igrati protiv pobjednika dvoboja Slovaka Dominika Hrbatya i Rusa Mikhaila Južnjog. </p>
<p>– Očekivao sam ovako težak meč. No, ovoga puta sam ja bio agresivniji, a i imao sam više sreće, komentirao je Ančić.</p>
<p>Presudni «break» u prvom setu stigao je u posljednji trenutak u 11. gemu, dok je u nastavku Nadal izgubio servis dva puta, za 4-2 vodstvo Ančića te za konačnih 6-2 u drugom setu. Ovom pobjedom Ančić je ujedno uzvratio najmlađem 17-godišnjem Španjolcu za poraz u Aucklandu i Wimbledonu prošle godine, a ukupan omjer pobjeda i poraza najmlađih «top 100» tenisača na svijetu sada je 2-2. </p>
<p> Peti nositelj Ljubičić »platio« je igranje na zemljanim terenima u Metzu porazom protiv Slovaka Karola Becka u dvoboju prvog kola, a Karlović ipak nije uspio osigurati hrvatski derbi u drugom kolu preko Španjolca Rafaela Nadala. Neraspoloženog Ljubičića Beck je nadigrao sa 6-4, 6-4, a 17-godišnji Nadal izborio dvoboj protiv Marija Ančića pobjedom sa 7-5, 6-7 (5), 6-1 protiv Karlovića. </p>
<p>U turniru parova češki par Radek Štepanek/Martin Damm pobijedio je sa 6-3, 4-6, 7-6 (6) Marija Ančića i Španjolca Feliciana Lopeza. Bolovi u ramenu ograničili su <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> Ljubičićeva servisa, što je 62. tenisač svijeta iskoristio za »break« u svakom setu, koji je bio dovoljan za konačno slavlje. Iako u odličnoj formi, Ljubičić nije mogao nadoknaditi slab početni udarac te nije imao pravu priliku obraniti prošlogodišnji polufinale.</p>
<p>– Idem odmah kod specijalista za rame u Milanu, doktora Alexa Castagne. Inače je sve odlično, fizički sam spreman, no rame je usporeno. No, uvijek sam nakon Davis kupa »u komi«, komentirao je Ljubičić. </p>
<p>A Div sa Šalate ne sjeća se kad je prošli put u jednom meču izgubio tri servisa kao što je to bio slučaj protiv Nadala. Kao i Ljubičić, i Karlović uvelike krivi rame za poraz. Kod rezultata 6-5 u drugom setu pozvao je fizioterapeuta, no bol je samo nakratko nestala. </p>
<p> • Rezultati, 1. kolo: Dupuis – Lopez (4) 7-6 (6), 6-3, Beck – LJUBIČIĆ (5) 6-4, 6-4, Kučera – Štepanek 7-6 (5), 6-2, Nadal (6) – KARLOVIĆ 7-5, 6-7 (5), 6-1, Hrbaty (8) – Andreev 4-6, 6-3, 6-2, Sluiter - Bracciali 7-5, 6-4; 2.kolo: Kučera – Sargsian 6-2, 6-1, Johansson – Sluiter 6-3, 6-3, ANČIĆ – Nadal (6) 7-5, 6-2, Carraz – Beck 6-4, 6-7 (14), 7-6 (5). </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šprem poražena od Schiavone </p>
<p>PARIZ, 12. veljače</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Karolina Šprem poražena je u drugom kolu WTA turnira u Parizu od najbolje talijanske igračice Francesce Schiavone 7-6 (4), 6-3. </p>
<p>Varaždinka je bila jedina Hrvatica u Parizu, a u glavni turnir je ušla nakon tri pobjede u kvalifikacijama. U prvom kolu je bila bolja od Kabchi-Vento iz Venezuele. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Yao Ming nadigrao Shaqa </p>
<p>NEW YORK, 12. veljače</p>
<p> – Najgora momčad NBA lige Orlando Magic izgubila je državni derbi od Miami Heata 98-111, a u novom, 41. porazu Orlanda Gordan Giriček je sudjelovao sa 33 minute, 14 poena (šut 5-10), pet skokova i jednom asistencijom. Junak dvoboja bio je Dwyane Wade sa 27 koševa, uz veliku pomoć Rafera Alstona (23), pa se Miami još uvijek nada da će u doigravanje. Tracy McGrady sa 24 poena bio je najbolji kod Orlanda, čije su igrače gledatelji pošteno izviždali. </p>
<p>Trener New Jersey Netsa Lawrence Frank ušao je u povijest lige, ne samo po činjenici da je najmlađi (33 godine) trener uopće u profesionalnom američkom sportu, već i po sjajnom startu trenerske karijere. New Jersey Netsi svladali su Cleveland Cavalierse (105-85), a Frank se omjerom 9-0 izjednačio s Kurtom Rambisom (LA Lakers, 1998-1999) i Buddyjem Jeannetteom (Baltimore Bullets, 1947-1948), koji su također imali fantastičan početni niz. </p>
<p>I Netsi ulaze u povijest jer im je to 10. uzastopna pobjeda sa 10 ili više koševa razlike, a to je do sada uspjelo samo legendarnom Redu Auerbachu 1946. s Washington Capitalsima. Kerry Kittles (27), Kenyon Martin (21) i Jason Kidd (14 koševa, 12 skokova), uz maleni učinak Zorana Planinića (8 minuta, po 2 poena i skoka), slavili su kod Clevelanda. Derbi u Detroitu odlučio je Peđa Stojaković (25) košem 0.4 sekunde prije kraja za pobjedu Sacramento Kingsa nad Pistonsima (96-94). Richard Hamilton (27) bio je najbolji kod domaćina, koji u stanku zbog All-Star vikenda ulazi s pet poraza zaredom. </p>
<p>Zanimljivo je bilo i u Houstonu, gdje je gorostasni Kinez Yao Ming sa 29 poena i 11 skokova nadigrao Shaquillea O'Neala (24 koša, devet skokova), a pomogao je Rocketsima da svladaju Los Angeles Lakerse sa 102-87. </p>
<p> • Rezultati: Cleveland – New Jersey 85-105 (Planinić - 8 minuta, po 2 poena i skoka), Orlando – Miami 98-111 (Giriček - 33 minute, 14 poena, 5 skokova, 1 asistencija), Philadelphia – Washington 113-88, Detroit – Sacramento 94-96, New Orleans – New York 106-98, Memphis – LA Clippers 110-102, Utah – Minnesota 66-77, Houston – LA Lakers 102-87, Golden State – Phoenix 110-99.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pršo zabio, pa završio na šivanju glave!</p>
<p>ZAGREB, MONTE CARLO, 12. veljače</p>
<p> – Dado Pršo opet zabija. Vodeća momčad francuskog nogometnog prvenstva Monaco, pobijedio je u dvoboju osmine finala nacionalnog kupa Lyon sa 4-1 (1-1). Tri pogotka za momčad iz Kneževine postigao je španjolski reprezentativac Fernando Morientes (45., 59., 62.), a jedan, ujedno i posljednji, hrvatski reprezentativac Dado Pršo (86.) koji je igrao posljednjih 26 minuta. </p>
<p> Sama je vijest zanimljiva utoliko što Pršo u posljednjih nekoliko utakmica uopće nije igrao. Njegov trener Didier Deschamps ipak tvrdi da ga nije zapostavio, već jednostavno odmorio. </p>
<p>– Znam kako je nogometašu koji je okupiran brojnim ponudama, kao što je to bio slučaj s Dadom Pršom. Meni Pršo treba za osvajanje prvenstva i na njega doista računam, tvrdi Deschamps. </p>
<p>U utakmici protiv Lyona Pršo je igrao dobro, u jednom je sudaru dobio udarac u glavu, pa je dvoboj nastavio s povezom oko čela. No, to ga nije smetalo da iskoristi priliku u 86. minuti. Poslije utakmice Pršo je završio na šivanju glave i zaradio dva šava. </p>
<p> Novim nas pogotkom Pršo uvjerava da nije mnogo izgubio na formi i ubojitosti. Bit će zanimljivo vidjeti kako će reagirati u prijateljskoj reprezentativnoj utakmici protiv Njemačke 18. veljače u Splitu, zacijelo u paru s debitantom u reprezentaciji Ivanom Klasnićem. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šokota odveo Benficu u polufinale kupa</p>
<p>LISABON </p>
<p> – U utakmici četvrtfinala portugalskog nogometnog kupa Benfica je u Lisabonu pobijedila Nacional Madeiru sa 2-1 (0-1). Nacional je poveo u 22. minuti pogotkom Serginha Baiana i kada se činilo kako će gosti izboriti mjesto u polufinalu, Benfica je u posljednjih pet minuta preokrenula rezultat. Prvo je u 85. minuti izjednačio Tiago Mendes, a potom je dvije minute kasnije hrvatski reprezentativac Tomo Šokota postigao pobjednički pogodak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Manchester United - Middlesbrough 2-3</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Rezultati 25. kola engleske nogometne Premier lige: Birmingham – Everton 3-0, Blackburn – Newcastle 1-1, Charlton – Tottenham 2-4, Fulham – Aston Villa 1-2, Liverpool – Manchester City 2-1, Portsmouth – Chelsea 0-2, Arsenal – Southampton 2-0, Leeds – Wolverhampton 4-1, Leicester – Bolton 1-2.</p>
<p>Redoslijed: Arsenal 61, Manchester Utd. 56, Chelsea 55, Liverpool i Newcastle po 38, Charlton 37, Aston Villa 36... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Lazio »pomeo« Milan i osigurao finale kupa</p>
<p>RIM</p>
<p> – Nogometaši rimskog Lazija u uzvratnom su dvoboju polufinala talijanskog kupa na rimskom Olimpicu pobijedili Milan sa čak 4-0 (4-0). »Nebesko-plavi« su slavili i u prvoj utakmici u Milanu (2-1), pa su sa ukupnih 6-1 izborili plasman u finale. Od 57. minute Milan je igrao bez isključenog Brocchia. Za Milan je nastupio i Dario Šimić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Real Madrid u finalu kupa unatoč porazu</p>
<p>SEVILLA </p>
<p> – U uzvratnom dvoboju polufinala španjolskog nogometnog kupa Sevilla je pobijedila Real Madrid 1-0, no nije uspjela nadoknaditi poraz od dva razlike iz prve utakmice.</p>
<p> Strijelac jedinog pogotka bio je Antonio Lopez u prvoj minuti. Obje momčadi utakmicu su završile s desetoricom igrača. »Kraljevskom klubu« je isključen Zinedine Zidane u 45. minuti, a Sevilli Javi Navarro u 47. minuti. U drugom polufinalu igrat će Zaragoza i Alaves. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Japan - Irak 2-0 </p>
<p>TOKIO, 12. veljače</p>
<p> – U pripremnom nogometnom susretu u Tokiju Japan je svladao selekciju Iraka sa 2-0 pogocima Atsushija Yanagisawe (47) i Alexa (84). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nika Fleiss 20. u superveleslalomu </p>
<p>MARIBOR, 12. veljače</p>
<p> – Superveleslalomi su bili na rasporedu u četvrtak, na Svjetskom juniorskom prvenstvu u alpskom skijanju. I dok su mladi hrvatski skijaši bili potpuno nezapaženi, Nika Fleiss zadovoljila je dvadesetim mjestom u disciplini koju inače vrlo rijetko trenira. </p>
<p>– Plasman je jako dobar, pogotovo stoga što sam ove sezone vozila jednu utrku superveleslaloma. Koncentracija se ipak svodi na subotu i nedjelju, kad vozimo veleslalom i slalom. </p>
<p>Iako je bilo predviđeno kako će u četvrtak nastupiti i Ana Jelušić, hrvatska se reprezentacija ipak odlučila da mlada Riječanka predahne uoči vikenda, jer u nedjelju Ana brani srebrnu slalomsku medalju s prošloga juniorskog prvenstva u francuskom Mont Genevreu. </p>
<p>Inače, kod skijašica su donekle podbacile dvije favoritkinje, Amerikanke Mancuso i Kildow, koje već imaju sjajne rezultate u senioskoj konkurenciji. Naime, Mancuso je bila treća, a Kildow četvrta. </p>
<p>• Rezultati, skijašice: 1. Fanchini (Ita) 1:26.79... 20. Fleiss (Hrv) +2.21... skijaši: 1. Olsson (Šve) 1:17.49... 46. Zrnčić Dim (Hrv) +3.43... 55. Ratkić (Hrv) +3.86... 67. Široki (Hrv) +4.99... 74. Marinelli (Hrv) +6.11...</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Poiree zlatni na 20 kilometara </p>
<p>OBERHOF, 12. veljače</p>
<p> – Francuski biatlonac Raphael Poiree novi je svjetski prvak u utrci na 20 kilometara. Poeiree je na SP-u u Oberhofu promašio samo jednu od 20 meta i pobijedio vremenom 51:37.9 minuta.</p>
<p> To je peti Poireetov naslov u karijeri, a drugi u Oberhofu, jer je u subotu postao prvak u sprintu, a sad se izjednačio sa suprugom Liv Grete, koja također ima dva zlata s ovog SP-a te ukupno pet u karijeri. </p>
<p>Poljak Tomasz Sykora osvojio je srebro na 20 kilometara sa 55.5 sekundi zaostatka za Poireeom, dok je četverostruki olimpijski pobjednik Norvežanin Ole Einar Björndalen bio treći s minutom zaostatka i dva promašena hica.</p>
<p> U utrci na 20 kilometara biatlonac koji promaši hitac ne trči dodatni krug, već mu se dodaje minuta na postignuto vrijeme. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Morillon '93. tražio od Miloševića da spriječi srebreničku tragediju </p>
<p>ZAGREB/HAAG, 12. veljače </p>
<p> – Francuski general u mirovini Philippe Morillon izjavio je u četvrtak u Haagu na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću kako ga je u ožujku 1993. upozorio na glad i bijedu u Srebrenici i na strašnu dramu do koje će doći ako ne utječe na vojsku bosanskih Srba. Tragedija je uslijedila dvije godine poslije. </p>
<p> »Na vašoj se zastavi pojavila već jedna mrlja – Vukovar, a ako ne pomognete da deaktiviramo tu vremensku bombu u Srebrenici, imat ćete još jednu mrlju. Međunarodna zajednica vam to neće oprostiti i Srbi će biti dijabolizirani«, rekao je bivši zapovjednik Unprofora u BiH 1992. i 1993. Morillon govoreći o sastanku s Miloševićem u Beogradu u ožujku 1993.</p>
<p>Potvrdio da je te godine pomoć Vojske Jugoslavije srpskim postrojbama u BiH bila izravna i očita navodeći kao primjer topničke napade na srebreničko područje iz SRJ, te zračnu potporu.</p>
<p>»Te dvije vojske imale su zajednički cilj«, ustvrdio je Morillon pozivajući se na izvješća UN-ovih promatrača u Srebrenici koji su javljali o »sistematskom čišćenju« područja, te da su Srbi su zauzimali selo po selo. </p>
<p> Miloševića je zanimalo je li srpsko stanovništvo u BiH, posebice u tom području, imalo razloga strahovati za svoj život te bi li se srebrenička tragedija mogla pripisati tom strahu spominjući zločine muslimanskih postrojbi pod zapovjedništvom Nasera Orića.</p>
<p> Morillon je odgovorio da je, po njegovu mišljenju, to točno te da je pokolj u Srebrenici u srpnju 1995. reakcija na Orićev pokolj Srba na pravoslavni Božić dvije i pol godine prije.</p>
<p> Upravo zato sam Miloševiću ukazivao da je mogućnost pokolja u Srebrenici stvarna i mislim da je on to shvaćao.</p>
<p> Srbi su bili zatočeni u paklenom krugu krvi i osvete, svi, i muškarci i žene, to nije više strah već istinska mržnja, ocijenio je Morillon, dodajući da tom reakcijom na Orićeve zločine ne želi »opravdati srpske zločine«.</p>
<p> Izrazio je žaljenje što nije evakuirao ljude iz Srebrenice, ali je tada »čvrsto vjerovao u Vance-Owenov plan«. Složio se s Miloševićevom tvrdnjom da bosansko Predsjedništvo nije dopustilo izlazak ljudi iz enklave.</p>
<p> Ocijenivši vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića kao »luđačkog pristašu etničkog čišćenja«, Miloševića je optužio da je »odgovoran za sijanje straha«.</p>
<p> Dopustili ste »dramu poteklu iz buđenja stoljetnih demona«, poručio mu je Morillon.</p>
<p> Govoreći o prirodi sukoba, francuski general složio se s Miloševićom ocjenom podrobno razrađenom u knjizi Davida Owena »Balkanska odiseja«, na koju se Milošević pozivao u više navrata na svjedočenjima raznih svjedoka, da u ratu u BiH »nije bilo agresora i žrtve«. No, istaknuo je da je njegov mandat podrazumijevao nepristranost, te da se nije smio stavljati ni na čiju stranu.</p>
<p> Na Miloševićevo pitanje bi li se složio s Owenovom tvrdnjom, koju i on zastupa, da je rat u BiH bio građanski zbog preuranjenog priznanja neovisnosti, Morillon je odgovorio da će to »povijest pokazati«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Al Qaida u Iraku pokazuje svoje terorističko lice, počeo veliki lov na Bin Ladenovog prijatelja</p>
<p>Amerikanci započeli »veliki lov« na Abu Musaba al Zarkawija, osobnog prijatelja Osame bin Ladena, za kojeg se vjeruje da je glavni organizator terorističkih akcija u Iraku / Al Qaida želi spriječiti da se na Iračane prebaci dosadašnji teret očuvanja javnog reda i mira, odnosno nastoji zaustaviti proces uspostave iračkih policijskih i vojnih snaga</p>
<p>ANKARA, 12. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon dva samoubilačka bombaška napada, na policijsku postaju i centar za novačenje, u kojima je u utorak i srijedu poginulo više od stotinu osoba, Amerikanci su započeli »veliki lov« na Abu Musaba al Zarkawija za kojeg se vjeruje da je glavni organizator tih i drugih terorističkih akcija u Iraku. Riječ je o bliskom suradniku i osobnom prijatelju Osame bin Ladena, vođe terorističke skupine Al Qaida prema čijim instrukcijama Al Zarkawi vrlo aktivno djeluje. </p>
<p>Na novoj tjeralici, vrijednost tog dosad malo poznatog Jordanca je udvostručena sa pet na deset milijuna dolara. Al Zarkawi, koji se već označava kao američki neprijatelj broj jedan, optužuje se za pokušaj izazivanja građanskog rata u Iraku. Istodobno Al Qaida želi spriječiti da se na Iračane prebaci dosadašnji teret očuvanja javnog reda i mira, odnosno nastoji zaustaviti proces uspostave iračkih policijskih i vojnih snaga. </p>
<p>Al Zarkawijevi pristaše, za koje se još pouzdano ne zna djeluju li neovisno od sunitske gerile, za neposredni cilj imaju stvaranje atmosfere straha, napetosti i općeg nepovjerenja. Prokušanom formulom »što gore, to bolje«, nastoji se po svaku cijenu spriječiti predviđeni prijenos vlasti s okupacijskih snaga na Iračane. Do toga bi trebalo doći 30. lipnja.</p>
<p>U međuvremenu, Irak je u srijedu navečer i četvrtak bio pozornica napada iračke gerile. Poginula su dvojica američka vojnika, dok je devet ranjeno. U odvojenom napadu ranjeno je pet španjolskih vojnika, a zabilježen je i napad na novopristigle japanske postrojbe. </p>
<p>U takvom zastrašujućem ozračju, opravdano se pretpostavlja da bi gerilci i bombaši samoubojice, koji postaju sve učinkovitiji i ubojitiji, s približavanjem prijenosa vlasti, mogli pojačati svoje smrtonosne akcije. Takva upozorenja dolaze iz kurdskih izvora. Dvije najveće kurdske plemenske frakcije Jalala Talabanija i Massouda Barzanija se oštro protive svakoj mogućnosti održavanja prijevremenih izbora. Taj kurdski politički manevar, koji zasad ima i potporu Amerikanaca, sračunat je na uspostavu prve u povijesti federalne ili potpuno neovisne kurdske države na iračkom tlu. </p>
<p>Znakovito je da neki Iračani za sadašnje bombaške i druge napade optužuju Amerikance, spočitavajući im da sami postavljaju bombe. »Na taj način, situacija se ne smiruje, što opravdava zadržavanje američke nazočnosti na iračkom tlu«, izjavio je jedan Iračanin. Međutim, ta pretpostavka ima dosta manjkavosti. Zadržavanje američkih postrojbi u Iraku je vrlo skupo (samo u posljednja tri mjeseca koštalo je 24 milijarde dolara), a sadašnja situacija ni rata ni mira ne samo da ugrožava irački izvoz nafte već dovodi i do povećanja njene cijene na svjetskom tržištu. </p>
<p>Mnogo je bliže istini tumačenje da se Amerikancima žuri da izvrše prijenos vlasti, ali po mjeri vlastitih interesa i potreba. A to znači da bi se prije općih izbora na sve čelne dužnosti u zemlji, uključujući i novu prijelaznu vladu, postavili Amerikancima privrženi ljudi. Tim »demokratskim snagama« bi se povjerilo i pisanje novog ustava, nakon čega bi se mogli zakazati izbori za zastupnike novog iračkog parlamenta. </p>
<p>Većinski irački šijiti, ali i suniti oštro se protive takvom političkom scenariju u čijoj režiji aktivno sudjeluju Amerikanci. To su u četvrtak potvrdili i razgovori izaslanstva UN-a (predvodi ga Afganistanac Lakhdar Brahimi) i velikog šijitskog ajatolaha Alija al Husseina al Sistanija. Šijitski duhovni vođa je ponovio da bi prijenos vlasti po američkom receptu bio ne samo nedemokratičan već i krajnje opasan po budućnost Iraka, naročito njegovu teritorijalnu cjelovitost i suverenitet. </p>
<p>Al Sistani je isto tako ukazao i na nužnost da se pisanje novog ustava zemlje povjeri legalno izabranim zastupnicima, a ne imenovanim američkim pristašama. Šijitski duhovni vođa nastoji da se što je prije utvrdi točan datum općih iračkih izbora. Nakon toga bi se cjelokupni demokratski i politički preobražaj zemlje povjerio legalno izabranim predstavnicima iračkog naroda.</p>
<p>Zanimljivo je da je veliki šijitski ajatolah koji uživa veliki osobni ugled u najširim iračkim masama odbio sve dosadašnje pokušaje da se sastane sa američkim predstavnicima, uključujući i civilnog upravitelja Iraka Paula Bremera.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bush traži oštrija pravila za oružje masovnog uništavanja</p>
<p>Američki predsjednik pozvao međunarodnu zajednicu na pojačanu borbu protiv širenja nuklearnog i drugog oružja masovnog uništavanja/ Predložio je da se ograniči broj zemalja koje mogu proizvoditi nuklearno gorivo te žešću borbu protiv krijumčara nuklearne opreme </p>
<p>LONDON, 12. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Proglasivši nekonvencionalno oružje u rukama terorista najvećom prijetnjom čovječanstvu, američki predsjednik George Bush predložio je da se ograniči broj zemalja koje mogu proizvoditi nuklearno gorivo. U govoru što ga je u srijedu održao u Washingtonu, on je praktički doveo u pitanje neka načela na kojima počiva postojeća Povelja o neširenju nuklearnog naoružanja. Taj dokument podrazumijeva da će zemlje koje obećaju da se neće nuklearno naoružavati, za uzvrat dobiti pomoć u proizvodnji goriva potrebnog za nuklearne elektrane.</p>
<p>Bush sada međutim traži jaču kontrolu u proizvodnji i izvozu nuklearnog goriva. Stoga je pozvao grupu nuklearnih dobavljača, sastavljenu od stručnjaka iz četrdesetak zemalja, da nuklearnu opremu ne prodaju nijednoj zemlji koja već nije osposobljena za proizvodnju nuklearnog goriva.</p>
<p>Stručnjaci već dugo tvrde da je postojeća Povelja o neširenju nukelarnog naoružanja, potpisana još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, manjkava.</p>
<p>George Bush međutim nije predložio njeno mijenjanje, nego je samo ograničenje izvoza nuklearnog goriva, bez obzira treba li ono kupcima za proizvodnju električne energije ili oružja.</p>
<p> New York Times se u četvrtak poziva na brifing jednog pripadnika američke adminitracije, koji je rekao da su Iran i Sjeverna Koreja tipični primjeri režima koji su cinično iskoristili rupe u postojećoj Povelji o neširenju nuklearnog naoružanja, kako bi proizveli nuklearno gorivo koje se može koristiti i u vojne svrhe. BBC komentira da američki predsjednik svojim govorom želi vratiti političku inicijativu u važnom području nacionalne sigurnosti. S druge strane, promatrači najavljuju da će Bushevi prijedlozi izazvati negodovanje kod zemalja u razvoju. One će vjerojatno tvrditi da Sjedinjene Države i druge članice svjetskog nuklearnog kluba pokušavaju zadržati svoj status i još ga proširiti pravom da proizvode nova oružja dok drugima to uskraćuju.</p>
<p>U svom je govoru američki predsjednik rekao je međutim da je nuklearno oružje u rukama terorista i kriminalnih režima prijetnja svjetskom miru. </p>
<p>Osvrnuo se i na nedavno razbijanje velike međunarodne mreže krijumčara nuklearne opreme i znanja, koju je vodio pakistanski znanstvenik dr. Abdul Qadeer Khan.</p>
<p>Dr. Khan je nedavno priznao da je Sjevernoj Koreji, Iranu i Libiji pomogao da na crnom tržištu nabave nuklearnu tehnologiju, nakon čega ga je paksitanski predsjednik Pervez Musharraf amnestirao. Govoreći o tom slučaju, Bush je identificirao i stanovitog B.S.A.Tahira, trgovca porijeklom sa Sri Lanke, koji djeluje u Dubaiju i Kuala Lumpuru, kao jednog od ključnih ličnosti u ilegalnoj mreži dr. Khana. Navodno je upravo Tahir bio posrednik u izvozu malezijskih dijelova za nuklearne centrifuge u Libiju. Hvatanje jedne takve pošiljke prošle jeseni omogućilo bi američkoj tajnoj službi da se domogne dokaza o djelovanju Khanove mreže. Američkoj savjetnici za nacionalnu sigurnost Condoleezi Rice postavljeno je u jednom u intervjuu za TV-mrezu NBC pitanje kako se može objasniti da je pakistanski predsjednik Pervez Musharraf samo tako oprostio dr. Khanu njegovu ilegalnu nuklearnu rabotu. </p>
<p> Ona je odgovorila kako je Musharraf omogućio Americi da uništi jednu od najaktivnijih i najopasnijih podzemnih mreža, sastavljenu od nuklearnih poduzetnika koji svoje znanje i stručnost prodaju na crnoj burzi. Rekla je da zahvaljujući suradnji Pakistana, te dobrom obavještajnom radu Amerike i Britanije, postoje izgledi da se ta grupa sada izbaci iz stroja, te da je to najvažnije.</p>
<p>Slično poput predsjednika Busha, i šef UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Mohammed el Baradei, poziva na veću međunarodnu suradnju u ograničavanju širenja nuklearnog oružja. Ako svijet ne promijeni pravac, riskiramo samouništenje, napisao je on u uvodniku sto ga je objavio New York Times.</p>
<p>El Baradei podržava Bushev prioritet da se uvede stroža kontrola nad izvozom nuklearnog materijala. No, također traži da se njegovoj agenciji IAEA daju veća ovlaštenja, kako bi mogla obavljati inspekcije u svim zemljama, uključujući i priznate nuklearne sile, koje sjede u Vijeću sigurnosti. El Baradei drži da svijet mora odbaciti ideju kako su nuklearna oružja u redu ako su u rukama jednih zemalja, a loša u rukama drugih.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Susret »dobrih prijatelja« Berlusconija i Gadafija</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi očito je prvi zapadni, europski i svjetski državnik koji je odlučio širom otvoriti vrata Libijskoj Džamahiriji i njezinom vođi Moammaru al Gadafiju za povratak u međunarodnu zajednicu nakon gotovo 25 godina njihove potpune izolacije.</p>
<p>Naime, Berlusconi je posjetio Tripoli u utorak i srijedu te je novinarima svoj sastanak s domaćinom Gadafijem nazvao »susretom dobrih prijatelja«. Pritom nije iznio pojedinosti o kojima su razgovarali, ali je najavio kako ima »vrlo precizne stvari« koje će prenijeti američkome predsjedniku Bushu.</p>
<p>Da je riječ o dvojici »dobrih prijatelja« pokazuju i snimke objavljene u novinama: talijanski premijer i libijski vođa (koji sebe nikada ne naziva predsjednikom) srdačno se grle i ljube. Pritom valja podsjetiti: Libija je bila dugo talijanska kolonija te su, vjerojatno, još ostale neke emocionalne veze. </p>
<p>To znači da Italija koju trenutačno, kao premijer, vodi veliki biznismen i tajkun Berlusconi, najbogatiji Talijan (neki ga nazivaju i »mafijašem«) želi prodrijeti u Libiju ponajprije gospodarski s velikim ulaganjima, te doći do njezinih bogatih naftnih izvora prije nego sve ostale zapadne zemlje.</p>
<p>A sve je počelo, zapravo »povratak« Libije u svijet, nakon Gadafijeve odluke potkraj 2003. da se odrekne proizvodnje i posjedovanja oružja za masovno uništenje, zbog čega je bio pod sankcijama SAD-a i EU-a. Još je prije toga libijski vođa odlučio obeštetiti obitelji dvaju srušenih aviona, 1988. i 1989.</p>
<p>U međuvremenu, iako SAD još oklijeva skinuti sankcije Libiji, nedavno je Tripoli posjetilo izaslanstvo američkoga Kongresa. A sad je, nakon Berlusconijeva posjeta, Washington otkrio kako američki diplomat već neko vrijeme »stoluje« u libijskom glavnom gradu, iako još nema status veleposlanika.</p>
<p>To su mnogi analitičari ocijenili kao »povijesni čin« očita približavanja SAD-a i Libije. A ubrzanu reintegraciju Libije u međunarodnu zajednicu potvrđuje i sadašnji posjet ministra vanjskih poslova Abdela Rahmana Chalghama Londonu, gdje je dogovorio »skori susret« britanskog premijera Tonyja Blaira i Gadafija.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Srbija: Izbori za predsjednika i parlament po novom zakonu?</p>
<p>Najavljuju se izmjene izbornog zakona po kojemu sada na predsjedničke izbore mora izići više od 50 posto birača, a pobjeđuje kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova / Druga značajna promjena bit će ukidanje izbornog praga od pet posto za manjinske stranke </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Predsjednik Skupštine Srbije Dragan Maršićanin izjavio je u četvrtak da će sljedećeg tjedna raspisati nove parlamentarne izbore ako se ne osigura većina za formiranje vlade Srbije.</p>
<p> Objasnio je da je Srbija na korak do raspisivanja izbora te da je sa šefovima zastupničkih klubova u četvrtak ujutro dogovoreno da u međuvremenu na izvanrednoj sjednici budu usvojene izmjene izbornih zakona.</p>
<p>Radi se o vrlo važnoj izmjeni Zakona o izboru predsjednika republike kojim se ukida cenzus od 50 posto u prvom krugu izbora te o izmjeni Zakona o izboru narodnih poslanika kojim bi bio ukinut cenzus od pet posto samo za stranke manjina. </p>
<p>Tako je posve moguće da promjena izbornog zakona možda bude jedini posao sadašnjeg saziva Skupštine kao i da Srbija na eventualne izvanredne parlamentarne izbore izađe po novom izbornom zakonu koji bi vjerojatno promijenio izgled parlamenta. </p>
<p>Dosadašnja tri kruga predsjedničkih izbora propadala su zbog nedovoljnog odaziva birača ili pak činjenice da kandidati nisu osvajali više od pola glasova izašlih birača.</p>
<p> Predstavnika manjinskih stranaka sada nema u parlamentu jer one u koaliciji nisu uspjele prijeći prag od pet posto. Pojavile su se i primjedbe iz oporbe da se izborni zakon ne može mijenjati u izbornoj godini.</p>
<p>Predsjednik Demokratske stranke Srbije i pretpostavljeni mandatar vlade do koje se nikako ne može doći Vojislav Koštunica izjavio je da je njegova stranka učinila sve da Srbija dobije vladu, da će sljedećih dana stvari biti raščišćene i da će se znati tko je bio neodgovoran i nespreman na ustupke. </p>
<p>Međutim, potpredsjednik Demokratske stranke Boris Tadić izjavio je da je DS potpuno spreman za formiranje vlade demokratskog bloka, a da je očigledan krivac za nove izbore DSS. </p>
<p>Tadić je ocijenio da izbori neće suštinski ništa promijeniti u odnosu snaga u parlamentu, a lider Građanskog saveza Srbije Goran Svilanović izjavio je da će nova vlada biti formirana čim svi shvate da se to može učiniti samo u skladu s rezultatima izborne volje građana. </p>
<p>Predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković izjavio je u četvrtak da je besmisleno raspisivati izbore kao i formirati vladu kojoj bi »program pisao Slobodan Milošević«, a socijalisti su razočarani što se odbija njihova podrška manjinskoj vladi. </p>
<p>Zbog te raznolikosti u gledištima, na rješenje enigme čekat će se još nekoliko dana.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dogovor o »kadrovskoj križaljci« u BiH </p>
<p>SARAJEVO, 12. veljače</p>
<p> - Predstavnici vladajućih nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini pod pritiskom rokova koje je postavio NATO postigli su sporazum o međusobnoj podjeli ključnih pozicija u vojnom i sigurnosnom sustavu te zemlje.</p>
<p>Članovi Predsjedništva BiH u srijedu su boravili u posjetu Banjoj Luci, a nakon njihova razgovora s predstavnicima vlasti Republike Srpske, član bosanskohercegovačkog državnog vrha Sulejman Tihić novinarima je potvrdio kako je riješena »nacionalna križaljka« o kojoj je ovisilo prije svega imenovanje prvog državnog ministra obrane. Tihić je pojasnio kako su se Srpska demokratska stranka (SDS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) dogovorile da prvi ministar obrane BiH bude Srbin.</p>
<p>Prvi načelnik novoutemeljenog Glavnog stožera oružanih snaga BiH treba biti general bošnjačke nacionalnosti dok bi zapovjednik Operativnog zapovjedništva OSBiH bio iz reda hrvatskog naroda. Bošnjacima bi istodobno pripalo mjesto ravnatelja nove državne obavještajno-sigurnosne službe (OSA) kada ona profunkcionira dok bi se Hrvat našao na čelu Agencije za informiranje i zaštitu (SIPA), neke vrste bosanskohercegovačkog FBI-ja koji se gotovo dvije godine nakon formalne uspostave još nije pretvorio u operativno tijelo.</p>
<p>Međustranačkim je dogovorom otvorena mogućnost da se Vijeću ministara BiH, koje treba zasjedati u petak, ponudi ime kandidata za ministra obrane. Konkretna imena nisu »procurila« u javnost iako je iz izvora SDS-a stigla neprovjerena informacija kako bi se na dužnosti ministra obrane mogao naći malo poznati Slobodan Radulj, sadašnji pravni savjetnik člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca.</p>
<p>Političke strukture NATO saveza ranije su izrijekom zatražile od vlasti BiH da najkasnije do 15. veljače imenuju ministra obrane ako žele da se na summitu NATO-a najavljenom za lipanj u Istambulu razmatra mogućnost primanja te zemlje u program »Partnerstvo za mir«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Nikada nisam bio svjedok istraga protiv Hebranga i nikada nisam napisao nikakve »Uspomene« </p>
<p>U svojem podlisku Vjesnik objavljuje serijal »Andrija Hebrang: Na tragu istine« autora Branka Hebranga. U tom serijalu Branko Hebrang 31. siječnja iznosi klevetničke tvrdnje na moj račun na koje moram odgovoriti. </p>
<p>Autor tvrdi: »Nakon serije informacija što ih je lansirao bivši načelnik Udbe i svjedok istrage u Zagrebu 1948. Zvonko Ivanković Vonta, uslijedile su partijske, sudske i milicijske provjere informacija iz njegovog rukopisa 'Uspomene bivšeg udbaša' o falsifikatima u Udbinim 'dokumentima'.«</p>
<p> Nikada nisam bio svjedok istraga protiv Hebranga i nikada nisam napisao ni tajno ni javno nikakve »Uspomene«. Neka ih Branko Hebrang predoči javnosti, ako išta drži do nje i do sebe. Zašto je to izmislio? Očito zato da bi mogao ponoviti prijašnju klevetu – da sam »bio u istražiteljskoj Milatovićevoj ekipi«, što je iznio u Vjesniku od 25. studenoga. Ono, »načelnik Udbe« trebalo bi tomu dati vjerodostojnost, iako zna da sam bio baš u to vrijeme načelnik materijalno-financijskog odjela, koji nikakve veze ni s kakvim istragama nije imao niti mogao imati.</p>
<p> Branko Hebrang dobro zna, jer je pročitao moju knjigu »Hebrang« da tamo nema ni jednog zagrebačkog izvora, najmanje iz Udbe, da su falsifikati napravljeni u velikosrpskoj frakciji Đilas-Ranković u Beogradu. I zašto me sada želi »okriviti« za ono isto za što mi je s majkom i bratom javno zahvaljivao dok je »grmjelo«? (Vidi Danas od 30. kolovoza 1988.)</p>
<p> Očito zato da sada – u zavjetrini – on bude »zaslužan za istinu« i, naravno, naplaćen, iako nikakve stručne pretpostavke za to nema, čak ne zna ni kako se dokumenti utvrđuju i prezentiraju javnosti. (O prepisivanju mojih tekstova neću na ovom skučenom prostoru govoriti!)</p>
<p> Branku Hebrangu bilo bi bliže da se umjesto prepisivanja tuđih tekstova koje ne razumije, okrene, kao Židov po majci, ustaškim likvidacijama njegova polubrata (prvoga sina njegove majke) i pedesetak Židova, rođaka Olge Hebrang, kojima je jedina »krivnja« bila što su bili Židovi. Kao što znamo, sada se holokaust i kod nas »otkriva« čak i u njegovu političkom društvu! Branko Hebrang nije reagirao u navedenom smislu, jer bi se sukobio sa svojom strankom, koja je 14. veljače 1992. godine pod maskom brige za Hebranga oslobodila svake krivnje i zakonito osuđene likvidatore navedenih Židova – Ljubu Miloša, fratra Filipovića i dr.</p>
<p>Budući da spominje neke nedefinirane emigrantske izvore, a bavi se i »mojom« strukom, citirat ću ova dva izvora: Ustaška Hrvatska revija (rujan 1989., str. 600): »Nakon što je izašla Ivankovićeva knjiga o Hebrangu, u kojoj je on doista stručno i pravnički utemeljeno dokazao da se čitava knjiga Hebrangova istražitelja (tj. islednika) Mile Milatovića (generala Udbe iz Beograda) temelji na nizu falsifikata i da ustvari nema dokaza o navodnoj suradnji i sporazumu između Hebranga i ustaške policije! Mile Milatović, inače prijeratni odvjetnički pripravnik iz Srbije, pokušao je u nizu nastavaka u tjedniku Danas, iz Zagreba, obeskrijepiti Ivankovićeve tvrdnje i dokaze. U tome Milatović nije uspio, ali je pokazao svoje prilično slabo i opće i pravničko znanje!</p>
<p> Ivanković mu je u nastavku ovog 'komunističkog razgovora ugodnog' dokazao kako je Milatović ne samo nelogičan i nedosljedan, već da svjesno izbjegava odgovoriti na bitna pitanja i dokaze iz Ivankovićeve knjige.«</p>
<p>Slavko Odić, vrhunski stručnjak za Gestapo i Abwehr (s kojim sam 1946. stručno surađivao), publicist, čije stavove pobijam u svojoj knjizi (str. 31.) poslao mi je, nakon telefonske isprike, kao principijelan čovjek, 6. siječnja 1999. godine pismo u kome naglašava:</p>
<p> »Rad u koji si morao uložiti strašno mnogo vremena i truda, uz sva moguća onemogućavanja, izvanredan je i vrijedan svega što si u vezi s njime podnio i pretrpio. U međunarodnom radničkom pokretu bilo je sličnih, pa i gorih slučajeva, ali koliko znam, samo je jedan jedini rad temeljitog ukazivanja na ovu praksu – a to je Tvoja studija...« </p>
<p>Branko Hebrang pokušava sa svojim časnim ocem manipulirati kao Tuđman, primjerice, kod slučaja preimenovanja zagrebačke Ulice braće Kavurić u Ulicu Andrije Hebranga. Ja sam se tada tomu suprotstavio, znajući da Hebrang nikada ne bi to dopustio na štetu svojih drugova. Tuđman je pak htio izbrisati ustaški zločin nad Kavurićima (budući da se s njima pomirio), da bi pomoću Hebranga nastavio huškati na Srbe i njihove zločine, iako je riječ o velikosrpskoj frakciji unutar KPJ, a nikako o Srbima.</p>
<p> Hebrang je dio časne povijesti o hrvatskoj ljevici i antifašističkom pokretu, i nitko ga nema pravo »učlanjivati« u njegove ideološke protivnike, najmanje pak odbjegli mu sinovi.</p>
<p>ZVONKO IVANKOVIĆ VONTAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Računala neće vratiti dostojanstvo znanstvenom radu</p>
<p>Hoće li računala ili ipak ljudi, birati hrvatske znanstvenike i osobito visokoškolske nastavnike, pitanje je koje se nametnulo s objavom članka ravnatelja Instituta Ruđer Bošković pod naslovom »Kako najbolje usmjeriti sustav znanosti i znanja« (Vjesnik, Stajališta, 6. veljače).</p>
<p>Nadam se da nitko ne dvoji o znanstvenoj podobnosti dr. sc. Stjepana Marčelje da piše o toj temi. Jedan je od najcitiranijih ovodobnih hrvatskih znanstvenika.</p>
<p>Kako sam shvatio pisanje dr. Marčelje? Sigurno su radovi pokazatelj nečijeg djelovanja. Ali to nije dovoljno da bi netko bio dobar znanstvenik, nastavnik i što osobno smatram osobito važnim, predvodnik svog područja, prepoznat u široj javnosti. Ali ne izjavama tipa da će Hrvatska u narednih četiri godine ostvarivati stopu rasta od 18,25 posto, ili da se napredovanja kupuju po receptu, imam tvrtku, plaćam si bez problema savjetovanja na kojima imam poster, odstojim kraj njega sat ili dva. Čak ne moram biti na ostalom dijelu konferencije. Posebno je to lagano provesti kada se tome pridruže hrvatski znanstvenici koji za hrvatske znanstvenike i one iz sličnih zemalja organiziraju skupove u vlastitoj organizaciji i za vlastiti džep. I tako se može postati pa i redovnim profesorom. Računalo na to nema prigovora. Njega zanima broj radova.</p>
<p>Nema potrebe ponavljati što je rekao ravnatelj »Ruđera Boškovića«. Poslije određenog vremena što je na toj dužnosti zna o čemu piše. Imam u računalu još od 1991. jedan sličan tekst, prerađen 1996. A osnovna teza, s postojećim hrvatskim patentom za računalni izbor nastavnika ili znanstvenika (često čekamo da nekoga izaberemo jer treba sakupiti još pola boda), posebno su ugroženi avangardisti. O tome mogu svjedočiti brojni hrvatski znanstvenici.</p>
<p>Zato konkretni prijedlog Ministru znanosti, obrazovanja i sporta (hvala Bogu da nema u naslovu više one jedne znanosti tehnologije) i budućem državnom tajniku za visoko školstvo kojeg eto još nismo izabrali. Imenujte dr. sc. Stjepana Marčelju na čelo povjerenstva koje će vratiti dostojanstvo izabranima. Radi se o najkreativnijim ljudima jedne zemlje, pa zaslužuju da ih izaberu ljudi, a ne računala.</p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nepotrebna domišljanja o (nepostojećem) »pravopisnom timu«</p>
<p>Iako iz iskustva znam da demantij nikada nema odjek ni približan onomu kakav ima tvrdnja koju pobija, ipak šaljem ovo redaka kako bi se ispravile krupne netočnosti što su o meni i mojoj stručnoj zauzetosti objavljene u članku »Treba li Hrvatskoj novi pravopis« (Vjesnik, 7. veljače 2004.). </p>
<p>Izjavljujem da nikada dosad nisam imao namjere, a nemam je ni sada, pisati pravopisni priručnik hrvatskoga jezika. Sukladno tomu nemam ni »svoj tim« za taj posao, pa tako onda nisam ni mogao pozvati nekoga da bude članom toga tima, kao što se neutemeljeno i proizvoljno tvrdi u spomenutome članku!</p>
<p>Usput, u Matici hrvatskoj odnedavno postoji Pravopisno povjerenstvo koje je osnovalo Predsjedništvo Matice hrvatske. Na čelu je toga povjerenstva predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, koji je dogovorno jedini ovlašten davati izjave o radu toga povjerenstva.</p>
<p> Upravo to je bio razlog zašto sam posve dobronamjerno novinarku Vjesnika uputio da izjavu o pravopisu potraži u Matici hrvatskoj, a ona je iz toga izvukla pogrešan zaključak da nešto skrivam pa se upustila u nepotrebna domišljanja o mome (nepostojećem) »pravopisnom timu«.</p>
<p> Volio bih kad bi se slogan »Čitajte provjereno!« ubuduće odnosio i na one Vjesnikove članke u kojima se stjecajem događaja spominju moje ime i djelatnost.</p>
<p>MARKO SAMARDŽIJAZaprešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Tko je i zašto pucao na »školu tvrđavu«</p>
<p>Dok policija do kraja ne obavi svoj posao, o uzrocima događaja oko »Kreativnog razvoja«, može se samo nagađati/ Prozori na školi nisu propucani pištoljem već nekim »jačim« oružjem, vjerojatno automatskom puškom</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Nakon što je nepoznata osoba u srijedu oko podne telefonski lažno dojavila da je u privatnoj osnovnoj školi »Kreativni razvoj«, u podsljemenskom naselju Dedići, postavljena bomba, u noći na četvrtak pet je učionica u toj školi propucano vatrenim oružjem.</p>
<p>Nakon dojave primljene u srijedu, djelatnici Protueksplozijskog odjela utvrdili su da je dojava o podmetnutoj bombi bila lažna. U četvrtak oko 7,30 sati ujutro, djelatnici škole, došavši na posao, zatekli su propucana stakla na pet prozora o odmah obavijestili policiju. </p>
<p>Na mjestu događaja u četvrtak prije podne zatekli smo brojnu policijsku ekipu, a zaštitari su nam zabranili snimanje u krugu škole, po nalogu supruge vlasnika Martina Tina Časla, koja nas je upozorila da je riječ o »prostoru u privatnom vlasništvu«. </p>
<p>Časl je popodne novinarima izjavio kako ne želi nagađati o tome tko stoji iza propucavanja i dodao »Ni privatno niti kao vlasnik škole nisam ni sa kime u sukobu i ne znam koji je motiv počinitelja «.</p>
<p>Po onome što smo vidjeli, prozori na školi, nisu propucani pištoljem već nekim »jačim« oružjem, vjerojatno automatskom puškom. </p>
<p>Sama zgrada škole i pripadajući objekti, naime, više nalikuju na dobro čuvanu vojarnu, nego na školski objekt. Ulazna ograda otvara se elektronski iz središta zaštitara, oko objekta je dvostruka ograda, a na sve strane su postavljene video kamere. </p>
<p>Vjesnikov je novinar osjetio bijes zaštitara kad su primijetili da pokušava fotografirati unutar »zidina tvrđave«.</p>
<p>Škola »Kreativni razvoj« počela je s radom prije devet godina, a 2002. godine otvorene je nova zgrada na Dedićima.</p>
<p>»Kreativni razvoj«, inače, pohađaju djeca imućnijih Zagrepčana, a također i djeca stranih diplomata. Godišnja školarina iznosi oko 30 tisuća kuna. Školu na Dedićima pohađala je i unuka predsjednika Republike Stipe Mesića.</p>
<p>Dok policija do kraja ne obavi svoj posao, o uzrocima događaja oko »Kreativnog razvoja«, može se samo nagađati. Je li riječ o nezadovoljstvu roditelja ili se motiv može naći u izjavi koju je Martin Tino Časl prije dvije godine dao Vjesniku. On se tada žalio na probleme kod podizanja kredita za osnivanje škole. »Krediti su namijenjeni obrtnicima i poduzetnicima u što se škole ne uklapaju«, rekao je tada Časl i objasnio da je nakon duljeg traganja ipak uspio »ugovoriti zadovoljavajuće uvjete kreditiranja«. Kredit je možda došao na naplatu.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Policija još istražuje tko je bacio bombu pred školu</p>
<p>U samom centru Zadra, osim bombe pred osnovnom školom, pronađeno je još pet eksplozivnih sredstava na otvorenom </p>
<p>ZADAR, 12. veljače</p>
<p> – Policijska istraga o tome tko je u blizini Osnovne škole »Petar Preradović« odbacio ispravnu bombu M 75, još nije dala rezultata, a tako će, prema riječima istražitelja najvjerojatnije i ostati.</p>
<p>Naime, gotovo je nemoguće bez očevidaca ući u trag počiniteljima koji u zadnje vrijeme namjerno po cijeloj Zadarskoj županiji ostavljaju minsko eksplozivna sredstva. Očevidno je da nije riječ o zaostalim bombama iz Domovinskog rata, jer su sve bombe i ručne granate bile ostavljene uz samu cestu, odnosno na nogostupima, i to isključivo samo po jedan komad. Podsjetimo, u srijedu je pokraj ulice Mihovila Pavlanovića, nasuprot ogradnog zida Osnovne škole »Petar Preradović« djelatnik zadarske Čistoće Mirko Čapina pronašao neeksplodiranu ručnu bombu M 75, tzv. kašikaru. Ručna bomba pronađena je u živici pored stabla tijekom velikog školskog odmora te je, zahvaljujući upravo djelatniku Čistoće, izbjegnuta moguća tragedija. Naime, u tom trenutku u školskom dvorištu i uokolo njega nalazilo se više od 500 učenika. Zanimljivo je da je prostor pred školom Čapina već bio očistio sat-dva i tada nije bilo bombe. U samom centru Zadra, osim bombe pred osnovnom školom, pronađeno je još pet eksplozivnih sredstava na otvorenom prostoru u zadarskom zaleđu (u Pridrazi i Islamu Grčkom). U zaseoku Kokići mještanka Pridrage pronašla je neeksplodiranu granatu, a u Islamu Grčkom tri ručne bombe samo četiri metra udaljene od ceste pronašao je djelatnik jednog poduzeća za razminiranje.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Provalnici razbili dio zida i opljačkali »Leather republic«</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Nepoznati su provalnici u noći na četvrtak opljačkali trgovinu kožnih odjevnih predmeta »Leather republic«, u Savskoj 107.</p>
<p> Kako smo doznali na mjestu provale, lopovi su razbili zid na bočnoj strani trgovine, te kroz otvor ušli i odnijeli sve odjevne predmete koje su zatekli. </p>
<p>Vlasnik trgovine Tomislav Mladić, koji je i primijetio provalu, objasnio nam je kako je riječ o gotovim odjevnim predmetima, vrijednosti između 80 i 100 tisuća kuna. Kako u nekim trgovinama po gradu imaju neke svoje kožne predmete, djelatnice su otišle po njih, kako bi opljačkana trgovina ipak koliko toliko nastavila s radom. Neku će odštetu, kaže, dobiti i od osiguranja. </p>
<p>Posebno je istaknuo i kako je nevrijeme išlo u prilog provalnicima, jer je na ulici bilo manje prolaznika i eventualnih očevidaca nego inače, a također je nevrijeme i smanjilo buku od razbijanja zida. Pretpostavlja se da je odjeća namijenjena stranom tržištu.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ivezić i Ivanković oslobođeni optužbe za širenje rasne mržnje</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom sudskog vijeća Općinskog suda, kojim je predsjedao sudac Milenko Đaković, povjesničar i publicist Mladen Ivezić i Nenad Ivanković oslobođeni su optužbe za širenje i poticanje rasne mržnje. </p>
<p>Naime, kako je objasnio sudac Đaković tijekom dokaznog postupka nije dokazana namjera da su optuženi počinili kazneno djelo rasne mržnje. </p>
<p>Povjesničar Ivo Goldstein optužni je prijedlog podnio zbog Ivezićevog teksta objavljenog 10. ožujka 1998. godine u »Vjesniku« u rubrici »Pismima čitatelja«, u vrijeme dok je glavni i odgovorni urednik bio Nenad Ivanković. </p>
<p>Ivezić se u tom tekstu osvrnuo na Goldsteinovu kolumnu objavljenu 28. veljače iste godine u tjedniku »Globus«. </p>
<p>Optužni je prijedlog Goldsteina podnio zbog dijelova teksta u kojem se govori o njegovom antihrvatstvu, te sustavnom omalovažavanju Hrvatske. </p>
<p>U tekstu je Ivezić naveo, a vezano uz rad Goldsteina na Filozofskom fakultetu. »Goldsteinov svjetonazor posve je nakaradan i protuhrvatski. Jedina kazna za njega i njegove istomišljenike jest što predaju o onome što najviše mrze - u hrvatskoj povijesti; što susreću one od kojih najviše strepe i koje najviše preziru- hrvatsku mladež«.</p>
<p>Ivezić je u svoj obrani između ostaloga naveo i kako »njegovi današnji stavovi nemaju blage veze s tekstom i mišljenjem od prije šest godina, kada je pisao sporni tekst«. </p>
<p>Ivanković se pak branio da tog dana nije bio u redakciji pa nije ni vidio sporno pismo prije objavljivanja. »Cijeli ovaj postupak je sramotan, jer je Goldstein iskoristio tragediju svog naroda da bi se obračunao sa mnom. To je potvrdio i u izjavama Novom listu potvrdivši da će povući optužni prijedlog ukoliko dam ostavku na mjesto glavnog urednika«, izjavio je Ivanković. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Crijep s gorućeg krova spasio vlasnika, probudivši ga iz sna</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Kuća u kojoj je živio Franjo Paljug (73) u potpunosti je izgorjela u požaru koji je izbio u četvrtak nedugo nakon ponoći u Hrašću 21 blizu Jastrebarskog. </p>
<p>Kako smo doznali od njegove snahe Barbare Paljug, oko 1,30 sati nazvala ju je susjeda i rekla joj da je kuća u plamenu. Uplašena je žena prvo pogledala oko sebe, pa izašla iz kuće, te primijetila kuću svog svekra u plamenu. Djecu je potom odvela susjedi, te otišla do svekrove kuće, kojeg je spasio crijep s krova. Naime, Paljug je spavao u kući i nije primijetio da je požar izbio dok na njega nije pao crijep s dogorjele grede i probudio ga. Istrčao je iz kuće, a kako doznajemo od snahe nije zadobio nikakve ozljede. Požar su, koji je najvjerojatnije izbio od peći na drva, premda je Paljug napomenuo kako tu noć nije palio peć, ugasili vatrogasci iz Petrovine. </p>
<p>M.B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Ina će zatražiti poskupljenje plina od deset do 15 posto</p>
<p>Bez izgradnje novih elektrana te ulaganja u razvoj plinskog sustava i tržišne regulacije cijena, Hrvatska bi već za nekoliko godina mogla biti suočena s krizom u opskrbi plinom i strujom, upozoravaju stručnjaci Ine i HEP-a</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Ina će u ožujku od Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti zatražiti da im od 1. travnja odobri 10 do 15 posto više dobavne cijene plina, kazao nam je član Uprave Ine Željko Belošić.</p>
<p>Vijeće je prošle godine četiri puta odbilo Inine zahtjeve za poskupljenje uglavnom veće od 20 posto zato jer nisu bili usklađeni s Tarifnim sustavom za dobavu plina. Problem je bio u određivanju cijene plina proizvedenog u Hrvatskoj čime se zadovoljava 60 posto potrošnje. Vijeće je tražilo detaljno obrazloženje cijene, a Ina se uporno pozivala na interni sporazum svojih sektora proizvodnje i komercijalnih poslova.</p>
<p>U Ini vjeruju da će Vijeće sada prihvatiti njihov zahtjev jer su pripremili novi način izračuna cijene domaćeg plina. Ona mora sadržavati troškove istraživanja, razrade polja i proizvodnje te 12-postotni povrat na kapital, kaže Mladen Šourek iz Ina-Naftaplina, uz napomenu da u takav model nije uključena cijena skladištenja plina.</p>
<p>Očekuju da će im Ministarstvo gospodarstva odobriti takav način određivanja cijene domaćeg plina te da će on biti ugrađen u tarifni sustav. Ako se to dogodi i Vijeće bi, prema neslužbenim informacijama, moglo prihvatiti takav način izračuna i odrediti više cijene plina.</p>
<p>Naime, Ina i Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP) uporno traže da i prirodni plin dobije tržišnu cijenu, dakle da se iz nje izbace socijalni aspekti. Cijena koja će nam osigurati rentabilno poslovanje s plinom je bitan preduvjet razvoja plinskog sektora, a posebno ulaganja u osiguranje dodatnih količina, ističe Belošić.</p>
<p>Pritom napominje da plin Ina-Naftaplinu donosi 54 posto prihoda pa više ne mogu gubitke na plinu nadoknađivati zaradom na nafti te da bi već 2007. moglo doći do raskoraka između dobave i potrošnje plina. Zbog ograničenosti transportnih kapaciteta za uvoz plina preko Slovenije Ina razmatra nove mogućnosti uvoza iz Italije i iz Mađarske, kaže Belošić.</p>
<p>Bez uvođenja realnih cijena mogli bi se povećati problemi u opskrbi potrošača i nesigurnost plinskog sustava, upozorava predsjednik HSUP-a Miljenko Šunić.</p>
<p>Nedostatak plina mogao bi, smatraju stručnjaci, otežati i elektroenergetsku situaciju. Naime, Hrvatska spada među četiri europske zemlje s najvećim porastom potrošnje, tvrde u HEP-u, na što utječe i činjenica da plinska mreža postoji samo u kontinentalnom dijelu zemlje. Osim toga, sve su potrebnije nove elektrane, a javnost prihvaća jedino plinske.</p>
<p>Lani je potrošnja struje prvi puta prešla 15 teravat sati, a ove godine u HEP-u očekuju potrošnju veću od 16 teravat sati. Zato bi ove godine trebalo donijeti odluku o izgradnji elektrana snage 500 megavata jer bez njih Hrvatsku za četiri godine čekaju redukcije struje, upozorava Ivica Toljan, član Uprave HEP-a. </p>
<p>On predlaže i da Hrvatska već ove godine potpuno liberalizira tržište električnom energijom, dakle da svi potrošači, a ne samo oni koji godišnje potroše više od 40 gigavat sati, mogu birati od koga će kupovati struju.</p>
<p>Savjetnik predsjednika Uprave HEP-a Ante Ćurković, ističe da je apsurdna odluka o zabrani izgradnje termoelektrana na ugljen i nuklearki jer se jako sužava izbor. Nove elektrane bi, navodi, najbolje bilo graditi uz postojeće u Sisku, Zagrebu, Jertovcu, Osijeku i Plominu, a ako se izgradi terminal za dopremu tekućeg naftnog plina onda i u Pločama.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Inozemni dug 23,6 milijardi dolara</p>
<p>Središnja banka ponovno je izrazila zabrinutost rastom vanjskotrgovinskog deficita od 38 posto u 2003. godini, dok su kretanja cijena i stabilnost tečaja ocijenjeni zadovoljavajućima</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici, održanoj pod predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog, razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja i izvješće o stanju u bankovnom sustavu u trećem tromjesečju prošle godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.</p>
<p>Raspoloživi podaci o kretanju cijena i o stabilnosti tečaja i dalje su zadovoljavajući, što govori da je HNB i u prošloj godini uspješno ostvarila svoju temeljnu zadaću. </p>
<p>No, platnobilančni pokazatelji nisu ohrabrujući. Unatoč zamjetnom rastu izvoza u 2003. (10,2 posto), vanjskotrgovinski deficit dosegnuo je, prema preliminarnim podacima, oko osam milijardi dolara, što je 38 posto više nego u prethodnoj godini. Nešto manje od polovice rasta vanjskotrgovinskog deficita uzrokovano je međuvalutnim promjenama (pad prosječne vrijednosti dolara u odnosu na euro iznosio je oko 19,7 posto). Slično vrijedi i za ukupno inozemno zaduženje, koje je krajem prosinca doseglo 23,6 milijardi dolara. To je 8,2 milijarde dolara više nego na isteku 2002., no i kad se isključe učinci tečajnih promjena ostaje porast od 5,4 milijarde dolara. Uzevši u obzir i ovogodišnja zaduženja, odnosno očekivani ovogodišnji proračunski manjak i moguće načine njegova pokrivanja, članovi Savjeta HNB-a s osobitom su pozornošću raspravljali o mogućnostima novčane politike za očuvanje makroekonomske stabilnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>HT očekuje 20-postotno povećanje broja korisnika širokopojasnih mreža</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Hrvatski telekom (HT) nakon završetka eksperimentalne faze korištenja širokopojasnih mreža (broadbanding ili DSL) očekuje povećanje broja korisnika ove usluge za 20 posto, rekao je u četvrtak direktor korporativnih komunikacija HT-a Marjan Jurleka. Dodao je da će Deutsche Telekom, većinski vlasnik HT-a, u ovoj godini najviše pozornosti i investicija posvetiti razvoju i omasovljenju širokopojasne tehnologije i popratnih usluga, za što je utemeljena i Zaklada za promicanje znanja i inovacija.</p>
<p>DT ima četiri milijuna korisnika DSL-a (što ga svrstava na četvrto mjesto u svijetu, dok su vodeće azijske zemlje), a do kraja 2007. godine DT planira, u suradnji s državnom upravom i tvrtkama, tu brojku povećati na 10 milijuna pretplatnika. Rečeno je da će poslovni rezultati DT-a biti objavljeni 10. ožujka. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dubrovačko-neretvanski vinari na međunarodnom sajmu u Njemačkoj</p>
<p>DUBROVNIK, 12. veljače</p>
<p> - Vinari Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovat će na međunarodnom poslovnom sajmu vina i žestokih pića Pro Wein u njemačkom Düsseldorfu od 29. veljače do 2. ožujka. </p>
<p>Na jednom od najpoznatijih sajmova te vrste u svijetu dubrovačko-neretvanski vinari bit će predstavljeni zajedno s kolegama iz Splitsko-dalmatinske i Požeško-slavonske županije. U tu je svrhu Županijsko poglavarstvo odobrilo iznos od 57.685 kuna. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U ponedjeljak na Burzi obveznice HBOR-a u iznosu od 300 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Na službeno tržište Zagrebačke burze u ponedjeljak, 16. veljače, bit će uvršteno novo 300 milijuna eura vrijedno izdanje obveznica Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Obveznice dospijevaju u veljači 2011., a nose kamatu od 4,875 posto. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U Getrou smanjen promet zbog neradne nedjelje</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Getro je u siječnju, nakon što je Zakonom o trgovini zabranjen rad velikih trgovina nedjeljom, ostvario manji promet nego u istom razdoblju prošle godine. U Getrou pojašnjavaju da se samo manji dio dosadašnjeg prometa nedjeljom prebacio na ostale dane u tjednu, te da su se prve procjene o smanjenju prihoda od 10 do 12 posto pokazale realnima. </p>
<p>U Getrou napominju da će ovakvi rezultati poslovanja svakako utjecati na njihove planirane investicije (u ovoj godini planirali su uložiti 250 milijuna kuna), pa bi iste mogle biti prepolovljene, a u skladu s time i planirano otvaranje 400 novih radnih mjesta. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mandarine 18,8 posto skuplje nego prošle godine </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Iako je na veletržnicama zabilježen pad cijena jabuka, krušaka, kivija, mandarina, naranči, limuna i grejpa, one su još uvijek visoke u odnosu na prošlogodišnje. Smanjeni urod uzrokovan sušom odrazio se na domaćem tržištu visokim cijenama, ali ne i kroz smanjenu ponudu, kaže se u izvješću Tržišno informacijskog sustava u poljoprivredi.</p>
<p>Nadalje se kaže da je, primjerice, cijena mandarina na veletržnicama 18,8 posto skuplja od prošlogodišnjih. Cijena jabuka na veletržnicama pala je za 8,3 posto i trenutačno iznosi 4,5 kuna po kilogramu, dok je na tržnicama zabilježen neznatan pad cijena te prosječna cijena iznosi 6,5 kuna po kilogramu. Raspon cijena jabuka kreće se od 2,5 kune na veletržnicama do 12,9 kuna u prodavaonicama. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HVB porastao nakon navoda o prodaji udjela u Allianzu</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Europski su indeksi do četvrtka poslijepodne pali, potaknuti neočekivanim siječanjskim padom maloprodaje u SAD-u od 0,3 posto. Među najvećim gubitnicima bile su banke Société Générale i Credit Suisse, čije su dionice pale 3,6, odnosno 5,3 posto unatoč znatnom rastu dobiti prošle godine, pošto su jednokratne stavke na rezultate imale veći utjecaj nego se očekivalo. Barclays je, pak, izgubio 3,5 posto pošto nije bio dovoljno optimističan glede uvjeta poslovanja tijekom ove godine.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,5 posto, na 4374,7 bodova, dok je frankfurtski Dax prošao nešto bolje - izgubio je neznatnih 0,07 posto spustivši se na 4119,1 bod. Pariški CAC 40 je pao 0,11 posto, na 3673,7, a milanski MIB 30 0,14 posto, na 27.817 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je sa 2719,3 boda bio 0,4 posto niži.</p>
<p>HVB je porastao 1 posto zahvaljujući navodima da razmatra prodaju udjela u Allianzu i München Rücku, čije su dionice zbog toga pale 1,4, odnosno 1,6 posto. BNP Paribas, Deutsche Bank i UBS dobile su redom oko 1,5 posto, dok je najveća britanska banka HSBC pala 0,5 posto.</p>
<p>Rezultate su u četvrtak objavili i France Telecom i Electrolux. France Telecom je tako dobio 2,8 posto zahvaljujući neto dobiti od 3,2 milijarde eura, nakon prošlogodišnjeg gubitka od 20,7 milijardi eura. Electrolux je, s druge strane, unatoč dobrim rezultatima pao 7 posto nakon što je za ovu godinu najavio nešto nižu operativnu dobit. </p>
<p>U New Yorku je Dow Jones Industrial Average u prvih sat vremena trgovanja pao 0,3 posto, na 10.710,4, dok je Nasdaq Composite ostao nepromijenjen na 2089 bodova. Tokyjski Nikkei je u četvrtak porastao 0,91 posto, na 10.459,26 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Sanader: Izvješće Carle del Ponte ocjenjujemo dobrim i očekivanim</p>
<p>Predsjednik Vlade je optimistički najavio i pozitivnu odluku Europskoga vijeća o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Uniji, koja se očekuje u lipnju, ustvrdivši da će Vlada učiniti sve da se ostvari cilj približavanja EU / »Hrvatska je u ofenzivi a ne u defenzivi, i to je dobro«, istaknuo je Sanader / Prilikom posjeta američkoga ministra obrane Donalda Rumsfelda nije bilo pritisaka nego samo podrške hrvatskim ambicijama, tvrdi premijer / O vanjskoj politici Sanader će u utorak razgovarati s čelnicima parlamentarnih stranaka</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Izvješće koje je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u srijedu podnijela dužnosnicima Europske unije i NATO-a, »ocjenjujemo dobrim i očekivanim«, rekao je u četvrtak premijer Ivo Sanader na početku sjednice Vlade.</p>
<p> Premijer je optimistički najavio i pozitivnu odluku Europskoga vijeća o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Uniji, koja se očekuje u lipnju, ustvrdivši da će Vlada učiniti sve da se ostvari cilj približavanja EU.</p>
<p> To znači da Hrvatska mora ispuniti sve uvjete, pa i političke, među kojima su suradnja s Haaškim sudom, povratak izbjeglica i reforma pravosuđa. No, premijer naglašava da se »ti uvjeti moraju ispuniti ne samo zbog Europske unije nego i zato što su u interesu Hrvatske«.</p>
<p> »Hrvatska je u ofenzivi a ne u defenzivi, i to je dobro«, rekao je Sanader dodajući da prilikom posjeta američkoga ministra obrane Donalda Rumsfelda nije bilo pritisaka nego samo podrške hrvatskim ambicijama. Pozitivne pomake Sanader očekuje i u približavanju Hrvatske NATO-u, i to već na skupu u lipnju u Istanbulu. »Želimo kvalitetniji i sadržajniji tekst koji će se odnositi na Hrvatsku od dosadašnje tzv. open door policy« (politike otvorenih vrata), rekao je premijer uz opasku kako je svjestan da je »teško očekivati da ćemo pozivnicu za NATO dobiti već u Istanbulu, ali to ostaje jedan od naših vanjskopolitičkih prioriteta«.</p>
<p>O svemu tome te pozitivnim izvješćima koje je dobio o posjetima ministra vanjskih poslova Miomira Žužula Londonu i Dublinu, Sanader će uskoro, najvjerojatnije već u utorak, razgovarati i s čelnicima parlamentarnih stranaka. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Predsjednik HFP-a Damir Ostović, v.d. direktor HZZO-a Većeslav Bergman</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici za novog predsjednika Hrvatskoga fonda za privatizaciju imenovala Damira Ostovića. Na tu funkciju dolazi s čelnog mjesta društva za upravljanje fondovima CAIB, no Ostović je u Fondu već radio tijekom devedesetih i iz njega otišao s pozicije zamjenika predsjednika Milana Kovača. </p>
<p>Vlada je na osobni zahtjev razriješila dužnosti direktoricu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje Ljubicu Đukanović, a na njezino mjesto kao v.d. direktora imenovala Većeslava Bergmana.</p>
<p>Čitav niz imenovanja obavljen je i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. U njemu je državni tajnik za visoko obrazovanje i tehnologije postao Juraj Božičević, a pomoćnicima ministra imenovani su Vito Turšić, Stipe Mamić, Mirjana Polić Bobić, Nenad Marković, Martin Oršolić, Vilmica Kapac, Dragan Schwarz i Ivana Polunić. Za pomoćnike ministra mora, turizma, prometa i razvitka Božidara Kalmete imenovani su Igor Maly, Mario Babić, Mate Jurišić, Robert Pende, Gordana Borojević i Robert Baćac. Pomoćnici ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt postali su Velimir Čolović, Dubravko Palijaš i Ivan Damjanović.</p>
<p> Za predsjednika Upravnog vijeća KBC-a Rijeka imenovan je Darko Milinović, u KB-u Split Vinko Maroević, dok je predsjednik Upravnog vijeća Klinike za ortopediju Lovran Darko Ekl. </p>
<p>Imenovani su članovi Upravnog vijeća Hrvatskoga zavoda za zaštitu od zračenja koje će voditi Damir Dodig, a na čelu novog upravnog vijeća Hrvatskih voda bit će Stjepan Šturlan. </p>
<p>Ministar poljoprivrede Petar Čobanković predsjedat će novom povjerenstvu za dodjelu koncesije za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Novim upravnim odborom Fonda za razvoj i zapošljavanje predsjedat će ministar Ivan Šuker, a članovi su njegovi kolege Branko Vukelić, Kalmeta i Čobanković. Šuker će predsjedati i novom nadzornom odboru Ine, a članovi će biti Kalmeta, Ante Babić i Branimir Glavaš. </p>
<p>U Nadzorni odbor Hrvatskih telekomunikacija Vlada je imenovala i Anu Hrastović, Miroslava Kovačića te Branka Bačića.</p>
<p>Pomoćnik ministra financija Ante Žigman bit će predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke, a članovi su još Dragan Kovačević, Zoran Bubaš, Drago Jakovčević, Vera Babić i Grga Ivezić. Kalmeta će biti predsjednik NO Hrvatskih autocesta, a Šuker će predsjedati u NO Croatia osiguranja. Nadzorni odbor Narodnih novina vodit će Ante Palarić.</p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vlada bi još neko vrijeme mogla zadržati povjerenje i potporu umirovljenika</p>
<p>Zaključak sastanka je i da ministarstva koja se bave problematikom koja se tiče i umirovljenika, ubuduće neće izlaziti u javnost s najavama promjena koje nisu barem donekle osmišljene i o kojima Vlada prethodno nije raspravila i s umirovljenicima / Zadovoljni smo jer je dogovoreno da će se zajedničko povjerenstvo, koje treba pripremiti izmjene propisa, sastati već 16. veljače, što znači da bismo izmjene mogli pripremiti za usvajanje u Saboru u predviđenom roku, kaže predsjednik SHU-a Vladimir Jordan</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Iako je sastanak vrha Vlade - premijera Ive Sanadera, potpredsjednika Jadranke Kosor i Andrije Hebranga te ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića - s predsjednikom Hrvatske stranke umirovljenika Vladimirom Jordanom bio organiziran zbog problema u odnosima između dviju stranaka, u četvrtak se, čini se, pokazalo da bi Vlada još neko vrijeme mogla zadržati povjerenje i potporu umirovljenika. </p>
<p>Jedan od zaključaka sastanka - koji je za umirovljenike u ovom trenutku i najvažniji - dogovor je da ministarstva koja se bave problematikom koja se tiče i umirovljenika, ubuduće neće izlaziti u javnost s najavama promjena koje nisu barem donekle osmišljene i o kojima Vlada prethodno nije raspravila i s umirovljenicima. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je to dogovoreno nakon što je Vladimir Jordan upozorio ministra Hebranga na to da je svojim izjavama o ukinuću dopunskog zdravstvenog osiguranja - u kojima prvotno nije bilo rečeno da će se u međuvremenu tražiti način da građani time ne budu pogođeni - izazvao velik val nezadovoljstva. </p>
<p>»Za HSU je nedopustivo da se stvari tako rješavaju, jer i u sporazumu koji je stranka potpisala s HDZ-om piše da će surađivati u svim važnijim pitanjima koja utječu na umirovljenički standard, a ostvarenje prava na zdravstvenu zaštitu jedno je od najvažnijih«, istaknuo je Jordan.</p>
<p>U priopćenju koje je nakon sastanka stiglo iz Banskih dvora ističe se da je premijer Ivo Sanader rekao da su »umirovljenici socijalno najugroženiji sloj hrvatskog društva«, i pritom istaknuo spremnost Vlade da u suradnji s HSU-om takvo stanje što prije promijeni. </p>
<p>Kao još jedan važan zaključak tog razgovora Vladin Ured za odnose s javnošću izdvaja da je »predsjednik HSU-a izrazio zadovoljstvo Vladinom socijalnom osjetljivošću i odlučnošću u rješavanju umirovljeničkih problema te spremnošću za pronalaženje zajedničkih rješenja za poboljšanje njihova materijalnog statusa«.</p>
<p>Vladimir Jordan takvu je ocjenu u četvrtak potvrdio Vjesniku, no istaknuo je da se to prije svega odnosi na rezultate tog razgovora, i ne mijenja činjenicu da je povod za njega bilo nezadovoljstvo a ne idila. Između ostaloga i time što iz Vlade ni mjesec dana nakon što su umirovljenici poslali svoj prijedlog izmjena zakona, kojima bi se riješili zahtjevi za prvih sto dana Vlade iz sporazuma HSU-a i HDZ-a, nema odgovora. Riječ je o zahtjevu da se u mirovine uključi dodatak od 100 kuna i šest posto, uz istodobno povećavanje svih cenzusa (u poreznom sustavu i u sustavu zdravstvenog osiguranja), kako ukupna primanja umirovljenika ne bi bila manja nego dosad, te o zahtjevu da se mirovine ubuduće usklađuju samo s plaćama, uz jedno dodatno godišnje povećanje s porastom BDP-a.</p>
<p>»Zadovoljni smo jer je dogovoreno da će se zajedničko povjerenstvo, koje treba pripremiti izmjene propisa, sastati već 16. veljače, što znači da bismo izmjene mogli pripremiti za usvajanje u Saboru u predviđenom roku«, kaže Jordan. Pritom dodaje da je premijer uvažio i primjedbu da treba definirati u kojim poduzećima u nadzorne odbore mogu ući predstavnici umirovljenika, kako bi dobili priliku da za ta mjesta delegiraju stručnjake odgovarajućeg profila.</p>
<p>»Ne možemo prihvatiti da se stvari rješavaju tako da mi damo imena, a Vlada ih podijeli po odborima, jer bi to bila samo puka podjela funkcija, što nam nije u cilju«, dodaje HSU-ov predsjednik. Premijer je, kaže, obvezao Vladin Ured za upravljanje imovinom da se takav popis poduzeća što prije pripremi za HSU, a namjera je stranke da tada predloži svoje predstavnike samo za one odbore za koje vjeruju da mogu dati kvalitetne predstavnike.</p>
<p>To su, zasad, jedine »razmirice« između HDZ-ove vlade i prvog partnera kojeg je HDZ »osvojio« nakon izbora, no kako još nisu počeli razgovori o načinu povrata duga prema Odluci Ustavnoga suda, vjerojatno neće biti i zadnji. Jordan, međutim, kaže da u HSU i dalje vjeruju da Vlada doista želi provesti taj dogovor i da postoji spremnost da se o tome razgovara. Stoga se očekuje da će odmah nakon završetka rada na izmjenama zakona za prvih 100 dana Vlade povjerenstvo nastaviti s radom na pripremi provedbe Odluke Ustavnoga suda, kako bi rješenja bila utvrđena u roku. Podsjetimo, rok za izradu zakona o provedbi Odluke je šest mjeseci od početka rada Vlade, odnosno 23. lipnja. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Lidija Grubić-Radaković nova sutkinja Vrhovnog suda </p>
<p>Postoji načelna potpora ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt da se do kraja godine imenuje još tri suca u Kazneni odjel Vrhovnog suda, rečeno je na sjednici DSV-a/ Za suce Upravnog suda imenovani su Ljiljana Karlovčan-Đurović, Mira Kovačić, Ivica Kujundžić, Lidija Beroš-Rostaš i Sanja Štefan </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Sutkinju zagrebačkog Županijskog suda Lidiju Grubić-Radaković Državno sudbeno vijeće (DSV) u četvrtak je imenovalo za sutkinju Vrhovnog suda, u drugom krugu između šest kandidata. Grubić-Radaković dobila je u prvom krugu četiri glasa članova DSV-a, Josip Čule tri glasa, Ileana Vinja dva, Ranko Marijan i Mladen Piškorec po jedan glas, a Dražen Tripalo nije dobio ni jedan glas.</p>
<p>U drugom krugu, Grubić-Radaković dobila je većinu od šest glasova, Čule je dobio četiri glasa, a Piškorec jedan. </p>
<p>Predsjednik DSV-a Milan Gudelj, ujedno i predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda, istaknuo je da je sudačko vijeće toga suda podržalo kandidatkinju Vinju, jer ju dobro poznaju, s obzirom da je bila sudska savjetnica. U raspravi, za imenovanje Lidije Grubić-Radaković posebno su se založili članovi DSV-a Dražen Matijević i Ranko Pelicarić, posebno naglašavajući njen dugogodišnji sudački staž, za imenovanje Josipa Čule bili su članovi DSV-a Jakob Miletić i Anita Kurtović, favorit Petra Novoseleca bio je Piškorec, a Branko Hrvatin založio se za Marijana. U prilog imenovanja Čule, koji je zamjenik predsjednika Županijskog suda u Splitu, Miletić je naveo to da u posljednjih dvadesetak godina nitko iz Splita nije imenovan u Kazneni odjel Vrhovnog suda. Iako Tripalo nije dobio ni jedan glas u DSV-u, Miletić je za njega rekao da u svojoj sudačkoj karijeri nije imao ni jednu ukinutu presudu. </p>
<p>Članovi DSV-a istaknuli su da su svi kandidati besprijekorni suci, te da je svatko od njih zavrijedio imenovanje. Rečeno je i da postoji načelna potpora ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt da se do kraja godine imenuje još tri suca u Kazneni odjel Vrhovnog suda. </p>
<p>Za suce Upravnog suda imenovani su Ljiljana Karlovčan-Đurović, Mira Kovačić, Ivica Kujundžić, Lidija Beroš-Rostaš i Sanja Štefan, između 44 kandidata. U Upravni sud nije imenovan njegov bivši predsjednik Anđelko Bušić, koji je u DSV-u dobio dva glasa.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kosor: Stanje privremenosti na HRT-u traje predugo </p>
<p>Novi zakon bi prije svega morao otkloniti mogućnost da saborska većina izravno utječe na sastav Vijeća HRT-a, kaže potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Ministar kulture Božo Biškupić u srijedu je imenovao radnu skupinu koja će početkom sljedećeg tjedna početi s izradom novog zakonskog okvira za rad HRT-a, no još nije odlučeno hoće li ta skupina izraditi novi zakon, ili će se ići u izmjene postojećega. Izmjene važećeg zakona nedavno je najavio predsjednik Vlade Ivo Sanader, ističući da »Vlada ne želi televiziju pod utjecajem politike i raznih političkih lobija«.</p>
<p>I potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor smatra da bi novi zakon prije svega morao otkloniti mogućnost da saborska većina izravno utječe na sastav Vijeća HRT-a, koje Kosor naziva »mozgom i srcem« te medijske kuće. </p>
<p> »Postojeći zakon je loš, generirao je mnoge probleme, na HRT-u je uveo stanje privremenosti koje traje predugo, a dugoročno može proizvoditi samo nove probleme«, ocijenila je Kosor, u telefonskom razgovoru za Hinu. Napomenula je da, po važećem zakonu, Sabor raspisuje natječaj za članove Vijeća, na koji se mogu javiti kandidati gotovo svih zainteresiranih institucija i civilnih udruga, kojih je u Hrvatskoj više od 20.000. »Taj je dio normi preširoko koncipiran, budući da Sabor, iz mnoštva prijavljenih, mora izabrati '11 veličanstvenih', koji postaju članovi Vijeća«, kazala je Kosor, upozoravajući da, na taj način, saborska većina izravno utječe na sastav Vijeća. Smatra da novim zakonom treba jasno odrediti koje institucije i udruge predstavljaju zainteresiranu stručnu i drugu javnost koja mora biti zastupljena u Vijeću. Te bi udruge potom potpuno neovisno izabrale vlastite kandidate za Vijeće, kazala je Kosor, dodajući kako se zakonom može otvoriti i mogućnost da u Vijeću sjedi i nekolicina saborskih zastupnika, ali da njihov broj ne smije bitno utjecati na rad Vijeća. </p>
<p> Kosor je upozorila da, uz nejasnoće u vezi s biranjem članova Vijeća, važeći zakon ima i niz drugih nedostataka, zbog kojih se otvara mogućnost njegova interpretiranja u dnevnopolitičke svrhe. »Zakon je pun 'kaučuk normi', koje se mogu interpretirati kako se kome svidi«, kazala je Kosor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Neisplata dviju plaća obustavlja proizvodnju</p>
<p>Orešković: Spremni smo poduzeti i niz drugih oblika industrijskih akcija, blokade ili prosvjede, koji će trajati do ispunjenja naših zahtjeva</p>
<p>DARDA, 12. veljače</p>
<p> – Budući da je već bilo najavljeno da će radnici »Belja d.d. Darda« stupiti u štrajk zbog neisplate plaće, na konferenciji za novinare u četvrtak predstavnici Sindikata rekli su da će štrajk početi u ponedjeljak, 16. veljače, u svim pogonima, a obavljat će se samo najneophodniji poslovi. Naime, radnici te tvrtke nisu još dobili plaće za prosinac prošle i siječanj ove godine u ukupnom iznosu oko 10 milijuna kuna. »Spremni smo poduzeti i niz drugih oblika industrijskih akcija, blokade ili prosvjede, koji će trajati do ispunjenja naših zahtjeva«, upozorio je koordinator sindikalnih podružnica »Belja« Šimo Orešković.</p>
<p>Novinarima je rečeno da su najviši državni dužnosnici, na čelu s premijerom Ivom Sanaderom, upozoreni na teško stanje u »Belju« te da se o tome razgovaralo sa županijskim čelnicima, ali bez ikakva učinka ili razumijevanja. »To nas jako čudi, pa se pitamo je li uistinu točna tvrdnja o tome da je državna vlast zaboravila istočnu Slavoniju i Baranju«, rekao je Orešković, izrazivši nadu da će se naći vremena da ih odgovorni posjete i riješe neizdrživo stanje u tvrtki. Sindikat »Belja« smatra da je vrlo neodgovorno, što se Ministarstvo poljoprivrede nije konkretnije očitovalo o tom problemu i da se u državnom proračunu može naći novac za isplatu radnika. Rečeno je također da »Belje« mora ostati cjelovito, a to je »upozorenje kikiriki-tvrtkama da smanje svoje apetite«.</p>
<p>Početkom veljače zabilježen je dug tvrtke od 155 milijuna kuna, od toga radnicima 20 milijuna, dobavljačima 84 milijuna i kooperantima 2,7 milijuna kuna. Istodobno, »Belje« potražuje od kupaca 95 milijuna kuna. Unatoč tome, što im je ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao da ništa konkretno nije uspio dogovoriti s Vladom radi rješavanja stanja u »Belju« te da će o tome biti riječi na idućoj sjednici Vlade, vlast je s konferencije za novinare pozvana da riješi stanje u toj tvrtki i time spriječi štrajk. Time će se omogućiti Skupštini Društva da se u miru odluči o sastavu Nadzornog odbora i Uprave, a potom i privatizaciji »Belja«.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vlada: Spriječiti betonizaciju i apartmanizaciju Jadrana</p>
<p>U Sabor upućene izmjene Zakona o državnim dužnosnicima kojima će se ograničiti pravo bivših državnih dužnosnika da pola godine nakon napuštanja funkcije primaju punu, a još pola godine pola plaće / Za borbu protiv požara u ovoj godini država i njezina velika poduzeća izdvojit će 435,3 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Vlada je u četvrtak u Sabor poslala izmjene Zakona o državnim dužnosnicima koje će ograničiti pravo bivših državnih dužnosnika da pola godine nakon napuštanja funkcije primaju punu, a još pola godine pola plaće. To pravo više ne bi smjeli imati oni koji su razriješeni dužnosti na osobni zahtjev, a obavljali su je manje od godinu dana te oni koji su prilikom svog imenovanja zatajili podatke koji bi, da su bili poznati, bili objektivna prepreka imenovanju. To će pravo izgubiti i oni koji budu razriješeni dužnosti zato što su pravomoćno osuđeni zbog kaznenih djela protiv slobode i prava građanina te vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. Oni koji su osuđeni za ostala kaznena djela to će pravo izgubiti samo ako su pravomoćno osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora.</p>
<p>Za borbu protiv požara u ovoj godini država i njezina velika poduzeća izdvojit će 435,3 milijuna kuna. Ministarstvu unutarnjih poslova odobreno je 28,8 milijuna kuna, s tim da će s 2,49 milijuna biti plaćeni prošlogodišnji računi. MORH će potrošiti 69,9 milijuna, a iz državnog proračuna izdvojit će se 161 milijun za nabavu vatrogasnih vozila. HEP će na zaštitu od požara potrošiti 31 milijun, Hrvatske ceste 21,5, Hrvatske šume 105, a Hrvatske željeznice 18 milijuna kuna. </p>
<p>Vlada je najavila i rješavanje tehničkih problema zbog kojih Hrvatska još nema jedinstven telefonski broj na koji bi građani mogli nazvati u hitnim slučajevima, u svijetu poznat kao emergency call number. Još je Račanova vlada najavila da će to biti broj 112, ali tehničke poteškoće nisu riješene. </p>
<p>»Vlada želi uvesti reda u prostor, ne samo na Jadranu i njegovoj nedopustivoj betonizaciji i apartmanizaciji, već u cijeloj Hrvatskoj. To moramo učiniti jer bi za koju godinu moglo biti prekasno, a obala bi izgledala pitaj Boga kako«, naglasio je premijer Ivo Sanader u raspravi o programu rada Savjeta prostornog uređenja države. Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa, turizma i razvitka, dodao je da »na obali imamo krovova od finskih do kineskih«. Vlada je obvezala Savjet da daje naputke o visinama i površinama za građevine, gustoći izgradnje i tipovima, dok je Sanader kazao kako se zauzima za promociju arhitektonskih elemenata mediteranskog tipa.</p>
<p>Vlada je Saboru na potvrđivanje poslala ugovor o socijalnom osiguranju između Hrvatske i Australije u kojoj živi oko 150 tisuća Hrvata.</p>
<p>Ministar kulture Božo Biškupić zahvalio je Ministarstvu financija i Carinskoj upravi jer su u samo nekoliko dana reagirali na zamolbu njegova ministarstva i omogućili lakši i jednostavniji uvoz knjiga, CD-a, DVD-a, audiokaseta i videokaseta, te lijekova.</p>
<p>Sanja Kapetanić, Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Premijer s veleposlanicima o Haagu, izbjeglicama i o pojasu u Jadranu </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Premijer Ivo Sanader ručao je u četvrtak nakon sjednice Vlade s veleposlanicima zemalja članica Europske unije i deset zemalja koje će se Uniji pridružiti u svibnju. Domaćini ručka bili su veleposlanici Irske i Nizozemske. Prema informacijama iz Banskih dvora, Sanader je razgovarao s veleposlanicima o aktualnim odnosima Hrvatske i Europske unije i informirao ih o svojim susretima s premijerima Nizozemske, Portugala, Italije, Slovačke, Estonije, Španjolske i Luksemburga na nedavnom kongresu Europske pučke stranke u Bruxellesu. Premijer je izrazio zadovoljstvo izvješćem Carle del Ponte u NATO-u te izvijestio veleposlanike o svim koracima koje Vlada poduzima na poboljšanju suradnje s Haaškim sudom. Europske veleposlanike zanimali su i odnosi HDZ-a s koalicijskim partnerima pa ih je premijer izvijestio da je već veći dio sporazuma sa SDSS-om - imenovanje državnih tajnika i pomoćnika ministara - obavljen, a sad slijedi omogućavanje povratka izbjeglica u kuće koje su još nastanjene drugim izbjeglicama. </p>
<p>Zanimala su ih i hrvatska stajališta u vezi s ribolovno-ekološkom zonom u Jadranu, o čemu su četvrtak u Trstu razgovarala izaslanstva ministarstava vanjskih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije. Hrvatsko je stajalište, saznajemo, da se zakoni koje donosi Sabor moraju poštovati i bit će poštovani, ali je Hrvatska spremna razgovarati o problemima zaštite Jadrana i ribolova.</p>
<p> Najmanje problema očekuje se u zajedničkim mjerama zaštite Jadrana, sa Slovenijom je najveći problem razgraničenje, dok je s Italijom težište pregovora na ribolovu. </p>
<p>Europska komisija, inače, preporučuje da zemlje članice sa svojim susjedima koji još nisu članovi Unije potpišu sporazume o ribolovu prema kojima ona zemlja koja nema dovoljno ribarskih brodova za izlov ribe na svom području, ostatak kvote uz naknadu prepušta susjedima. O tome će ministar poljoprivrede Petar Čobanković potkraj veljače razgovarati i prilikom posjeta Europskoj komisiji u Bruxellesu.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Crkvenac odbacio optužbe Carinskog sindikata Hrvatske </p>
<p>Bivši ministar financija tvrdi da se sindikalisti pokušavaju blaćenjem bivše vlasti dodvoriti novoj i da je na djelu politizacija državne uprave </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Bivši ministar financija Mato Crkvenac odbacio je u četvrtak optužbe Carinskog sindikata Hrvatske o navodnom nezakonitom zapošljavanju djelatnika tijekom 2002. i 2003. koji nisu zadovoljavali uvjete potrebne za obavljanje carinske službe.</p>
<p>Crkvenac je na optužbe Željka Popovića, predsjednika Carinskog sindikata, rekao kako su svi djelatnici zapošljavani putem javnoga natječaja ističući da je u carini povećana profesionalnost službe. </p>
<p>»Zapošljavali smo nove ljudi putem javnih natječaja, a otvaranje novih graničnih prijelaza u to vrijeme zahtijevalo je i nove djelatnike. Sva rješenja o zapošljavanju dostavljana su Ministarstvu pravosuđa, a kandidati za 113 rukovodećih mjesta u carini polagali su ispite pred stručnim komisijama«, izjavio je Crkvenac na konferenciji za novinare. </p>
<p>Kao primjer zapošljavanja kvalitetnih djelatnika spomenuo je da je prije nekoliko godina Anton Uljar iz HDZ-a došao na mjesto pomoćnika ministra financija i ravnatelja Carine, koji je više od ostalih zadovoljavao uvjete.</p>
<p> To je dokaz da smo pri zapošljavanju gledali isključivo stručnost i zadovoljavanje uvjeta, kaže Crkvenac.</p>
<p> Smatra i da je na djelu politizacija državne uprave za razliku od profesionalizacije koja se provodila u protekle četiri godine. Kaznenu prijavu i optužbe na njegov račun nazvao je pokušajem podilaženja novoj vlasti jer čudi ga kako nitko nije reagirao na navodna nezakonita djela prije nekoliko godina.</p>
<p>Tajnica Ministarstva financija Gorenka Bulj, protiv koje je Carinski sindikat također podnio kaznenu prijavu zbog nezakonitosti i zloporabe ovlasti i položaja, napomenula je da Popović nikad nije položio državni ispit, a godinama radi na mjestu za koje je uvjet visoka stručna sprema. Istaknula je da se Popović skriva iza tog sindikata i s posla godišnje izostaje više od 500 sati, te da je dosad dao mnogo neprimjerenih izjava poput one o štrajku carinika usred turističke sezone i stvaranju kolona na granici i do Beča.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Žužul: Gospodarski napredak jedan od Vladinih prioriteta</p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova osigurao je intenzivnu suradnju Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj te otvorio dodatne mogućnosti za strana ulaganja u Hrvatsku </p>
<p>LONDON, 12. veljače (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja) </p>
<p> – Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u četvrtak je na razgovorima u financijskom središtu Londona osigurao intenzivnu suradnju Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te u prezentaciji hrvatskoga gospodarstva poslovnom svijetu u Londonu otvorio dodatne mogućnosti za izravna strana ulaganja u Hrvatsku. </p>
<p>Zamjenica direktora Upravnog odbora EBRD-a Noreen Doyle izjavila je da je sa Žužulom razgovarala o prioritetima suradnje s Hrvatskom. »Nastavit ćemo raditi s novom vladom da bismo pomogli napredak u Hrvatskoj«, rekla je Doyle. Ministar Žužul naglasio je da je zadovoljan razgovorima, te da će se suradnja s Europskom bankom intenzivirati kad je riječ o brodogradilištima, infrastrukturi i turizmu te kroz pomoć privatnim tvrtkama kao i malim i srednjim poduzećima.</p>
<p>EBRD je u 2003. godini u Hrvatsku kroz projekte uložio 150 milijuna eura, a otkad posluje s Hrvatskom u niz godina ta je banka uložila u Hrvatsku 1,232 milijarde eura.</p>
<p>Nakon prezentacije hrvatskih gospodarskih potencijala, ministar Žužul je kazao da je gospodarski napredak jedan od prioriteta hrvatske vlade. Hrvatska će nastaviti suradnju s MMF-om, a stvorit će sve uvjete da se potaknu izravna strana ulaganja i greenfield investicije.</p>
<p> Državni tajnik za ekonomski razvoj Ante Babić najavio je privatizaciju hrvatskih brodogradilišta i strana ulaganja u hrvatski turizam. Želimo da se proširi privatni sektor, naglasio je Babić. </p>
<p> Žužul je rekao da privatizacija nije samo pitanje popunjavanja proračuna nego i dugoročne strategije ekonomskoga razvoja Hrvatske. Hrvatski šef diplomacije smatra da bi Hrvatska mogla do 2007. godine riješiti pitanje reforme pravosuđa, također jednog od važnih uvjeta za uspješni gospodarski razvoj i privlačenje stranih investicija. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Dejanović: Sindikati ne žele biti cvjetni aranžman na stolu socijalnih partnera </p>
<p>Prema istraživanju, čak 74 posto građana nema pojma što rade sindikati / Vesna Dejanović najavila socijalnu ofenzivu, među ostalim i predavanja u školama o ljudskim</p>
<p> i radnim pravima </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Prema najnovijim neslužbenim podacima o reprezentativnosti šest sindikalnih središnjica, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) jedini je u protekle četiri godine izgubio članstvo. Od zadnjeg prebrojavanja prije četiri godine, broj članova pao je sa 289.651 na 205.000, no u SSSH-u tvrde da još nedostaje 10.000 članova koje treba pribrojiti. </p>
<p>Na drugo mjesto probili su se Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) čije je članstvo poraslo sa 40.455 na 87.000. </p>
<p>Velik skok, sa 31.458 na 50.700 članova, bilježi i Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH). Poraslo je i članstvo Matice sindikata javnih službi sa 46.282 na 49.350, te HUS-a sa 32.493 na 35.525 članova, a najmlađi UNI-CRO ima 20.100 članova. Ukupno se broj članova u šest središnjica povećao sa 440.339 na 447.675 članova.</p>
<p>»Uz vjerojatno 215.000 članova SSSH je u četiri godine izgubio oko 74.000 članova. Dijelom je to rezultat stečaja i likvidacija poduzeća, ali i nelojalne konkurencije, odnosno sindikalnog dumpinga i privlačenja članstva nižom članarinom i pogodnostima«, rekla je u četvrtak na konferenciji za novinare v.d. predsjednica SSSH-a Vesna Dejanović.</p>
<p>U zadnjih deset godina izgubljeno je 750.000 radnih mjesta, istaknula je Dejanović, što se i odrazilo na pad članstva. Zadnjih godina, uz velik broj stečaja, mnoge su velike tvrtke »atomizirane«, a radnike je teško organizirati u malih privatnim tvrtkama. Uz to, upozorila je u generacijskoj smjeni stariji su završili u mirovini, a čak 80 posto novozaposlenih prima se na određeno vrijeme.</p>
<p>Podaci o padu članstva, ali i rezultati prvog istraživanja o informiranosti i stavovima građana o sindikatima, koje je u prosincu provela Agencija GfK, upalili su alarme u SSSH-u. </p>
<p>Za sindikate je najporazniji rezultat istraživanja da je čak 74 posto građana loše upoznato ili nema pojma što rade sindikati. Uz to, 54 posto anketiranih na pitanje: »Koja je središnjica najuspješnija«, odgovara: »Ne znam«! Trećina ispitanika ne zna što je to sindikat, a čak 24 posto smatra da je to Vladina organizacija koja regulira plaće?! Tek devet posto građana prepoznaje ulogu sindikata u kolektivnim pregovorima, a njih 16 posto drži kako je posao sindikata nabava jeftinih kokica i purica.</p>
<p> Dejanović je najavila »socijalnu ofenzivu«, dakle niz akcija koje bi radnicima i posebno mladima trebale približiti aktivnosti sindikata.»Sindikati ne žele biti cvjetni aranžman na stolu socijalnih partnera nego buldožer koji će kroz partnerstvo stvoriti red u državi«, rekla je Dejanović ističući da je objedinjavanje sindikalne scene i jedinstven nastup sindikata prema Vladi i poslodavcima nužnost. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Bozanić: Mnogo se govori o slobodi medija, a zapravo se želi govoriti o neslobodi onih koji u njima rade</p>
<p>Osvrćući se na kontracepciju kao metodu zaštite od AIDS-a koju su prozvali biskupi, zagrebački nadbiskup izjavio je da su »biskupi samo htjeli upozoriti da postoji i boljih metoda zaštite, no njihova je poruka svedena na izrugivanje«, upitavši se: »Tko zna zašto je baš tako predstavljena u javnosti« / Ljudi iz Crkve nisu anđeli, naglasio je Bozanić govoreći o pedofiliji, no »ne možemo ne vidjeti da su neke stvari dobro inscenirane« </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – »Crkva želi pristupiti školi poštujući njenu autonomiju. Iako je vjeronauk školski predmet, on predstavlja vjeru i zato je Crkva dužna bdjeti nad sadržajem u školi«, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u četvrtak u zagrebačkoj VII. gimnaziji, u kojoj je na poziv ravnateljice Ljilje Vokić proveo dva školska sata u razgovoru s učenicima i nastavnicima. </p>
<p>Američki svećenici umiješani u pedofiliju, kontracepcija i programi zaštite od AIDS-a, fenomen Međugorja, problem droge, vjerodostojnost medija, te dobre i loše strane Crkve samo je dio tema koje su gimnazijalci nametali Bozaniću svojim pitanjima. </p>
<p>»Budite kritični prema sebi, okolini i onome što donose mediji – televizija i novine. Danas se mnogo govori o slobodi medija, a zapravo se želi govoriti o neslobodi onih koji u njima rade. Veza između ekonomskih interesa i medija je jasna i zato moramo odgajati kritičnost, čitati između redaka i misliti svojom glavom«, rekao je kardinal. </p>
<p>Kontracepcija kao metoda zaštite od AIDS-a koju su prozvali biskupi, a provodi se kroz edukaciju u dijelu škola, u medijima je išla krivim putem jer je naglasak stavljen na pogrešnu stranu, smatra zagrebački nadbiskup. Ističući kako postoji više metoda zaštite - dobrih i loših, kardinal je kazao da upravo metoda na koju su pokušali upozoriti biskupi, ima nisku odgojnu razinu i na putu do škola nije prošla potrebnu državnu proceduru. Riječ je, dodao je, o lošem odgoju kojim se otvaraju vrata za druge putove. </p>
<p>Kardinal tvrdi da su se o tom programu i drugdje u svijetu čula loša mišljenja, posebice u Europi. »Biskupi su samo htjeli upozoriti da postoji i boljih metoda zaštite, no njihova je poruka svedena na izrugivanje. Tko zna zašto je baš tako predstavljena u našoj javnosti«, pitao se Bozanić. </p>
<p>Ljudi iz Crkve nisu anđeli, naglasio je govoreći o pedofiliji. No, dodao je, ne možemo ne vidjeti da su neke stvari dobro inscenirane. Kad se jedna stvar događa na jednom području, o tome se ne piše, a kad se ta ista stvar dogodi u drugom području, onda završi na naslovnicama novina. Svako zlo, poručio je kardinal Bozanić, mora biti odstranjeno i Crkva tu mora jako paziti. </p>
<p>Kardinal je uvjeren da je daleko više mladih danas nego nekad otvoreno prema Crkvi i vjeri. »Čovjek je shvatio da ga je stigla kazna jer ga je počelo uništavati sve što je stvorio – od oružja do zagađenja okoliša. Danas je čovjek onaj koji nije apsolutan, a da bi sačuvao čovječnost, potreban mu je Bog«, rekao je Bozanić, uvjeren da su, uz mlade, i današnji znanstvenici i umjetnici jače otvoreni prema Bogu.</p>
<p> Upitan da nabroji dobre i loše strane Crkve, ustvrdio je da će Crkva više biti Crkva kad bude imala više pravih vjernika. Prelazak s jedne vjere na drugu osobni je izbor svakoga pojedinca, dodao je, no budući da živimo u potrošačkom društvu, opasno je postavljati katoličku vjeru uz druge na izbor. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Povjerenstvo za sukob interesa očekuje od Vlade i Sabora popis dužnosnika</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače </p>
<p> – Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu pozdravlja što je predsjednik Republike Stjepan Mesić dostavio popis dužnosnika u svom uredu, te očekuje da će uskoro to učiniti Vlada i Hrvatski sabor.</p>
<p> Iz Sabora je u četvrtak priopćeno da je Povjerenstvo na svojoj sjednici u srijedu izrazilo zadovoljstvo prvim reakcijama na pozive da se dostavi popis dužnosnika. Od Vlade i Sabora očekuje da će uskoro dostaviti popise dužnosnika koje su imenovali, birali ili potvrdili.</p>
<p> Vlada bi, uz to, trebala donijeti uredbu o darovima za dužnosnike kojom će se propisati pod kojim uvjetima dužnosnici smiju primati darove sitne vrijednosti, te kako će se evidentirati, pohranjivati i postupati s vrednijim darovima što ih dužnosnici prime, koje moraju prijaviti Povjerenstvu i koji su u državnom vlasništvu.</p>
<p> Vlada bi također Saboru trebala predložiti, a Sabor utvrditi popis trgovačkih društava od posebnoga državnog interesa, u državnom ili većinskom državnom vlasništvu, u kojima će dužnosnici, iznimno od zabrane članstva u trgovačkim društvima, moći biti članovi nadzornih odbora, ali bez naknade. Pohvaljeni su i brojni gradonačelnici i načelnici općina, koji se prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa smatraju dužnosnicima i koji se, iako dosad nisu imali obvezu podnositi imovinsku karticu, javljaju Povjerenstvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Olujić sumnja u tužiteljevu nepristranost i traži njegovo izuzeće </p>
<p>Rojsov odvjetnik zatražio izuzeće tužitelja Markovića jer ga je njegov branjenik tužio dan prije / Rojs podnio tužbu i protiv Radoša, Ružmana i Ortynskog / Novo ročište zakazano za 20. veljače do kada se o zahtjevu za izuzećem treba očitovati državni odvjetnik </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> – Suđenje bivšem saborskom zastupniku i bivšem pomoćniku ministra obrane Ljubi Ćesiću Rojsu (46) i predsjedniku NK »Hrvatski dragovoljac« Stjepanu Spajiću (52), koje je trebalo početi u četvrtak na zagrebačkom Županijskom sudu, odgođeno je jer je Rojsov branitelj Željko Olujić zatražio izuzeće tužitelja Gorana Markovića.</p>
<p>Rojs i Spajić optuženi su da su zbog navodne zloporabe položaja kojom je Ministarstvo obrane oštećeno za oko 5,5 milijuna kuna.</p>
<p> Olujić je obrazložio da traži izuzeće tužitelja zato što je njegov branjenik Rojs u srijedu protiv Markovića, zatim bivšeg ministra obrane Joze Radoša, njegova tadašnjeg zamjenika Mladena Ružmana i bivšeg glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog podnio kaznenu prijavu jer su navodno zloupotrijebili položaj da bi javno »ocrnili« Rojsa. Olujić je rekao da zbog toga sumnja u Markovićevu nepristranost. </p>
<p> Sutkinja Erna Dražančić zakazala je nastavak rasprave za 20. veljače, a do tada bi državni odvjetnik trebao odlučiti hoće li Marković i dalje ostati nadležan za taj slučaj. </p>
<p> Ćesića optužnica tereti da je od 16. ožujka 1998. do 30. prosinca 1999. godine dok je bio pomoćnik ministra obrane za gospodarenje izdao zapovijed kojom je 66. inžinjerijskoj pukovniji omogućio opskrbu cigaretama, kavom, šećerom i plastičnim čašama iz proračuna Ministarstva obrane premda pripadnici te pukovnije nisu bili djelatnici hrvatskih Oružanih snaga. Time je MORH oštećen za 2,387.651 kunu. Na teret mu se stavlja i da je od veljače 1997. do ožujka 1999. dopustio igračima te osoblju sedam nogometnih klubova iz Hrvatske i BiH (među kojima je i Spajićev »Dragovoljac«) da se na račun MORH-a hrane i spavaju u restoranima i hotelima Ministarstva, čime je nastala šteta od 202.516 kuna.</p>
<p>Spajić je, prema trećoj točki optužnice, poticao Ćesića da 26. listopada 1999. kao pomoćnik ministra potpiše i ovjeri sporazum kojim MORH oprašta »Hrvatskom dragovoljcu« dug od 3,039.472 kune te da je Ćesić, zloporabivši svoj položaj, tako i postupio. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040213].
|
