NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040712].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 180655 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Negativna lista mogla bi odbiti potencijalne donore</p>
<p>Na novi organ čeka još 1500 ljudi / Prije četiri godine bilo je 2,7 darovatelja na milijun stanovnika, a lani i preklani - devet / Prijedlogom novog zakona svaki liječnik primarne zdravstvene zaštite obvezan je obavijestiti pacijenta o mogućnosti protivljenja doniranju dijelova tijela i tkiva za presađivanje, te mu omogućiti da se o tome pismeno izjasni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon prvog čitanja Prijedloga zakona o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela prošli tjedan u Saboru, odredba prema kojoj se umrlome ne mogu uzimati organi ako se on o tome za života nije pismeno negativno izrazio, nije izazvala polemike.</p>
<p>Negativni registar, za koji se još početkom lipnja zauzeo ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, prema tome bi lako mogao proći, iako u nekim zemljama ima i loših iskustava. U Švedskoj je, na primjer, zaključeno da je važnije nastaviti rad u javnosti na promidžbi humanih aspekata darivanja organa i tkiva. U nas na tome godinama radi Hrvatska donorska mreža kojoj treba pripisati zasluge za pozitivan trend transplantacija. </p>
<p>Prije četiri godine u Hrvatskoj je na milijun stanovnika bilo 2,7 donora (darovatelja), godinu kasnije 7,3, a lani i preklani devet. To je, međutim, još daleko od europskog prosjeka od 16 donora na milijun stanovnika. U Španjolskoj, koja je otišla najdalje u razvoju sustava darivanja i presađivanja organa, ima 30 donora na milijun stanovnika.</p>
<p>U nas je prošle godine ipak obavljeno 116 presađivanja organa s umrlih, 28 transplantacija jetre, a bilo je i sedam multiorganskih transplantacija te jedna retransplantacija. Zdravstvene »vlasti« pohvalile su se s 300 posto većom djelotvornošću po broju presađivanja u prvoj četvrtini ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. No, unatoč tom porastu, na novi organ čeka još 1500 oboljelih, gotovo 900 njih na bubreg, a treba imati u vidu da imamo i 3000 dijaliziranih. Polovica od 1500 bolesnika čeka više od pet godina, a prema svjetskim podacima trećina njih neće dočekati spas na operacijskom stolu. Na listi čekanja za presađivanje srca bila je 21 osoba, jetre 63, pluća pet, gušterače šest, a koštane srži i rožnice više od 300.</p>
<p>Zacijelo je i to utjecalo na odluku o negativnom registru, ali neki liječnici su bliskiji dosadašnjem načinu koji predviđa razgovor s obitelji umrlog, iako im i sada važeći propisi dopuštaju da uzmu organ nakon što se nepobitno potvrdi moždana smrt.</p>
<p>Prijedlogom novog zakona svaki liječnik primarne zdravstvene zaštite obvezan je obavijestiti pacijenta o mogućnosti protivljenja doniranju dijelova tijela i tkiva za presađivanje, te mu omogućiti da se o tome pismeno izjasni. Potpisani obrazac šalje se u Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi gdje se čuvaju kao tajna. Kroz sustav informiranja eksplantacijski tim (oni koji uzimaju organe od umrlog) provjeravaju nije li se osoba za života protivila tom postupku.</p>
<p>Dakle, ne čudite se kad vas, nakon što zakon stupi na snagu, liječnik ne priupita ne protivite li se. Kod liječnika se obično ide zbog bolesti, a ne umiranja (i darivanja dijelova tijela), pa je lako moguć negativan efekt na takva pitanja, ma koliko se u svakodnevici uvjeravali da je transplantacija humana i nikad se ne zna neće li trebati nekome od vaših ili upravo vama.</p>
<p>U svakom slučaju, a to predviđa i zakon, trebat će još više uložiti u promidžbu da negativna lista ne bi izazvala suprotan učinak. O tome će se zacijelo još i raspravljati, iako je prijedlog zakona u Saboru dobio dobre ocjene, ali uz neke preinake. </p>
<p>Predloženo je da se na državnoj razini osnuje zavod putem kojeg bi se u transplantacijama surađivalo s drugim državama. Neki zastupnici protive se odredbi prema kojoj bi se živim donorima organi ili tkiva mogli uzimati samo u bolnicama u kojima će se obavljati i presađivanje, jer je mnogo više eksplantacijskih nego transplantacijskih timova. Stoga bi se ograničenje trebalo odnositi samo na vitalne dijelove tijela. </p>
<p>Nacionalna lista čekanja organa, predviđena zakonom, trebala bi se voditi pod strogim nadzorom Ministarstva zdravstva, a ne samo u Referentnom centru u skladu s posebnim zakonom. Lošim se smatra i ispuštanje članaka koji zabranjuju trgovanje dijelovima tijela. Prijedlogom je, inače, zabranjeno trgovanje dijelovima tijela i honoriranje darivanja, a kazne (od 70.000 do 100.000 kuna) predviđene su, među ostalim, za oglašavanje ponude ili potražnje organa, presađivanje bez suglasnosti primatelja te za uzimanje organa i tkiva protiv volje živog donora. Čuo se i prijedlog da se u kaznene odredbe stavi i oduzimanje licence za rad liječniku koji prekrši zakon, a i primjedba o nedovoljnoj regulaciji razmjene organa s inozemstvom, te presađivanje organa strancima.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kamo s obiteljskim nasilnicima</p>
<p>Vlado Jukić, ravnatelj bolnice Vrapče smatra da nitko ne može nasilnike upućivati na psihijatrijske odjele bez dijagnoze / Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu, misli pak da je riječ samo o nepostojanju želje da se problemi riješe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izravan povod nedavno održanom savjetovanju o nasilju u obitelji, u zagrebačkoj Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, zapravo je, grubo rečeno, bilo nezadovoljstvo dijela psihijatara kojima se u posljednje vrijeme na odjele, kako tvrde, upućuju nasilnici iz obitelji, bez prethodne psihijatrijske dijagnoze.</p>
<p>Vlado Jukić, ravnatelj bolnice Vrapče, smatra kako je nedopustivo da se nasilnici koji se izdvajaju iz obitelji, a koji, prema njegovu mišljenju, ne pripadaju zdravstvu, šalju na bolničko liječenje.</p>
<p>Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu i predsjednica Povjerenstva za praćenje i unaprjeđivanje kaznenih i prekršajnih sankcija po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, s druge strane, misli da nije riječ o nejasnoćama u Zakonu, nego o nepostojanju želje da se problemi riješe. </p>
<p>Jukićeva osnovna primjedba na Zakon odnosi se na tvrdnju da je nekolicina prekršajnih sudaca nasilnike iz obitelji poslala na liječenje u psihijatrijsku ustanovu kao ovisnike, iako oni to nisu, te da je neprihvatljivo da o njihovu psihičkom stanju odlučuju suci. Žigante Živković se slaže s potrebom psihijatrijskog vještačenja nasilnika, no postavlja i pitanje psihijatrima: što će se dogoditi ako netko sam procijeni da se u obitelji ponaša neprikladno ili agresivno, hoće li se onda moći obratiti za pomoć psihijatrijskoj ustanovi, unatoč tome što nema postavljenu dijagnozu.</p>
<p>»Ako se zna što je nasilničko ponašanje u obitelji, ako se zna za što je netko kažnjen, ne vidim razloga da se tu osobu ne liječi. No, ako psihijatri smatraju da oni takve osobe ne trebaju liječiti, treba vidjeti tko bi to trebao činiti, zasigurno netko u sklopu zdravstvenog sustava«, kaže Žigante Živković.</p>
<p>Za ravnatelja vrapčanske bolnice nejasan je termin psihosocijalnog tretmana koji se spominje u spornom Zakonu. »Psihosocijalni tretman nije psihijatrijski niti medicinski pojam, a mi psihijatri svoj posao smatramo veoma složenim i ozbiljnim. Također, iz Zakona nije jasno ni tko bi taj psihosocijalni tretman trebao provoditi. Dakako, morala bi biti riječ o institucionaliziranim ustanovama i mislim da ga ne bi trebale provoditi udruge koje danas mogu postojati, a već sutra nestati«, objašnjava Jukić dodajući da se ne može svakoga gurati u psihijatrijske klinike, jer ćemo, tvrdi, na kraju dobiti terapijsko društvo.</p>
<p>»Ne želimo da se ostvari ona 'nevin u ludnici'«, zaključuje Jukić.</p>
<p>Prema mišljenju Žigante Živković, čiji je Visoki prekršajni sud vrlo uspješan u rješavanju predmeta s područja nasilništva, koliko god se o nasilju u obitelji govori i piše, svi od njega pokušavaju oprati ruke. A s nasilnicima se može i treba raditi.</p>
<p>»Predmete koji se tiču nasilja radimo u žurnom postupku. Prema mojim podacima, po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji od prošle godine zaprimljeno je oko 6800 spisa, a riješeno ih je 3900, što znači više od 50 posto, iako je nasilje u obitelji tek jedan od segmenata našeg sudovanja. U svim tim predmetima nisam vidjela nijedan slučaj upućivanja u psihosocijalni tretman, nego samo na liječenje od ovisnosti, što ni za koga nije nov institut«, kaže Žigante Živković.</p>
<p>Dodaje kako je za nju logično da bi psihosocijalni tretman trebao značiti to da nasilnika vratimo natrag u obitelj kao izliječenu osobu i tako ozdravimo cijelu obitelj. »Za to samo treba postojati koordinacija i dobra volja svih«, objašnjava Žigante Živković napominjući da je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izradilo Nacrt pravilnika koji bi trebao pojasniti sve eventualne nejasnoće o primjeni psihosocijalnog tretmana i liječenja od ovisnosti.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dugoročna odgoda zaštićenog pojasa na Jadranu ne dolazi u obzir</p>
<p>Hrvatski ribari nisu poput poljoprivrednika, koji svako malo prosvjeduju tražeći državni novac, ne pitajući odakle ga namaknuti, kaže Petar Baranović, predsjednik Sindikata ribara</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Predsjednik Sindikata ribara i Ceha za ribarstvo Šibensko-kninske županije Petar Baranović izjavio je u nedjelju Vjesniku da je prošlotjedni sastanak s premijerom Ivom Sanaderom i ministrom Božidarom Kalmetom o problemima velik napredak u odnosu na vrijeme kada su državni dužnosnici odlučivali o strategiji razvitka hrvatskog ribarstva, bez sudjelovanja struke. </p>
<p>»Pozdravljamo Vladinu najavu o državnom sufinanciranju gradnje ribarske flote, ali također poručujemo da taj program ne smije biti dostupan samo velikim i bogatim ribarskim poduzećima, jer u Hrvatskoj ima 2500 ribara koji su na rubu egzistencije, a plove na isluženim i nesigurnim brodovima«, rekao je Baranović. Dodao je da je stekao dojam da je premijeru uistinu stalo da se problemi ribara napokon riješe.</p>
<p>Baranović, poznat kao najžešći kritičar odluke o odgodi proglašenja zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu za zemlje članice EU-a, ističe kako su ribari prihvatili Vladino obrazloženje o tome da je takva odluka donesena na temelju političke procjene u vezi s dobivanjem kandidatskog statusa za EU, ali napominje da razgovori o partnerstvu u ribarstvu ne smiju trajati unedogled.</p>
<p>»Rekli smo premijeru da ribari razumiju zašto je tako postupio, no da i on treba razumjeti naše nezadovoljstvo prema moćnoj Europi, koja primjenjuje dvostruke kriterije, pa tako za njezine članice vrijede jedna, a za malu Hrvatsku druga pravila«, kazao je Baranović. Naglasio je da su ribari privremeno odustali od svojih zahtjeva kako bi dokazali da njihov cilj nema veze s politikom i destabiliziranjem Vlade, nego im je jedini interes zaštita njihove egzistencije i očuvanje pomorske orijentacije Hrvatske.</p>
<p>»Primirje će trajati do onog trenutka kada vidimo jesu li Sanaderove poruke bile samo slatkorječiva obećanja ili su premijerove najave o vraćanju dostojanstva hrvatskim ribarima izdržale ispit vremena«, rekao je Baranović, istaknuvši da se ribari mogu strpjeti još nekoliko mjeseci. Ako budu prevareni, nastavit će s pritiscima, neovisno o političkim i egzistencijalnim posljedicama. Jer, kazao je, gore od ovoga ne može, pa stoga dugoročna odgoda zaštićenog pojasa na Jadranu ne dolazi u obzir, niti će ribari na to pristati. </p>
<p>Baranović je također rekao da su na sastanku s premijerom razgovarali i o rješavanju problema školovanja ribara, koje je sada preskupo, kao i o Hrvatskom registru brodova koji se pokazao kao najveća zapreka razvitku ribarske flote. Ministar Kalmeta obećao je da će svaka županija imati po jednu ribarsku luku, te da će država sufinancirati potrebnu infrastrukturu. Dogovoreno je i da će država s 30 posto sufinancirati izgradnju ribarskih brodova, uključujući i ribarice manje od 20 metara.</p>
<p>»Znamo da ne možemo istupati s nerealnim zahtjevima, jer je proračun preplitak za njihovo ispunjenje. Hrvatski ribari nisu poput poljoprivrednika, koji svako malo prosvjeduju tražeći državni novac, ne pitajući se odakle ga namaknuti. Mi samo tražimo da premijer Sanader ispuni svoja obećanja i da Vlada shvati kako ne može zatvarati oči pred poniženim ribarima čija je egzistencija dovedena do prosjačkog štapa«, zaključio je Baranović.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatski filmski trijumf </p>
<p>BRANKA SÖMEN</p>
<p>Biti na Filmskom festivalu u Karlovym Varyma iz Hrvatske bio je razlog za ponos i povjerenje u hrvatski film. Zrinko Ogresta dobio je za film »Tu« Kristalni globus, drugu po vrijednosti nagradu Festivala i najveću za hrvatski film u posljednjih nekoliko godina. Dan ranije, u petak, film »Svjedoci« Vinka Brešana proglašen je najboljim u programu »S Istoka na Zapad«, za što mu je pripala Nagrada Philip Morris i u čiju čast je održano veliko primanje.</p>
<p>Hrvatski filmski trijumf započeo je još u četvrtak u Hotelu Pupp kada je bila predstavljena Iva Kapetanović, pobjednica velikog Hartley-Merrill međunarodnog scenarističkog natjecanja. Petnaest godina te nagrade, imena ljudi koji su u njezinom odboru, članova žirija, kao i brojnih mladih scenarista iz cijeloga svijeta, svjedoče koliko je Iva Kapetanović, svojom pričom o vukovarskom liječniku, i profesionalno i emotivno zadovoljila visoke kriterije tog natjecanja.</p>
<p>Dakle, hrvatski filmski boom se nastavlja, ma koliko naše autore skeptično dočekivali u vlastitoj sredini koja kao da ne priznaje ili ne želi prihvatiti ni svjetske kriterije niti uspjeh. Trenutačno, nema europske kinematografije koja se može pohvaliti da je u manje od godinu dana imala filmove u programima četiri festivala A kategorije – Krsto Papić s filmom »Infekcija« u Montrealu lani, Branko Ivanda s »Konjanikom« u Mar Del Plati, Vinko Brešan s dvije nagrade za »Svjedoke« u Berlinu, Zrinko Ogresta s nagradom u Karlovym Varyma, te ove godine dodjela Nagrade za životno djelo Krsti Papiću, u kolovozu u Montrealu. Uz nagrađivanje Ive Kapetanović i organiziranje Eurimages skupa u Dubrovniku krajem lipnja, to su uistinu rezultati vrijedni pažnje i respekta. </p>
<p>Oni kojima se to čini malo nemaju pojma o filmskom svijetu i vrijednostima što u njemu vladaju. Hrvatska kinematografija prepoznata je upravo po tome što ima autore koji se predstavljaju svojim viđenjem svijeta i onoga što ih okružuje, nerijetko mračnim, uvijek iskrenim, drskim, provokativnim i duboko emotivnim razmišljanjima, bez dodvoravanja i podilaženja bilo domaćim ukusima ili politikantskim manipulacijama, bilo inozemnim očekivanjima. Ono što je u našoj sredini malo cijenjeno, vani je prednost. Možda je zato pravi trenutak da se vratimo domaćim filmovima i pokažemo da za njih imamo i volje i interesa.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Croatia puna spekulacija </p>
<p>BORIS PETROVIĆ</p>
<p>O postavljanju nove Uprave Croatia osiguranja govorkalo se mjesecima. Jedni nisu mogli povjerovati da će vlasnik mijenjati, prema općem i mišljenju struke, uspješnu Upravu. Drugi su »vidovito« predviđali da Vlada, odnosno Fond za privatizaciju, poslije manje-više ostvarenih strukovnih i poslovnih, sada želi ostvariti i neke druge planove s Croatijom. Službeno, nema objašnjenja što zapravo znači izbor Hrvoja Vojkovića, svojedobnog čelnika HFP-a i ministra gospodarstva, za predsjednika Uprave CO. Ali podjednako (ne)vjerojatnih spekulacija o tome ima.</p>
<p>Primjerice, da se ipak kani prodati jedna od najprofitabilnijih i najstabilnijih tvrtki iz državnog portfelja, čime bi proračun dobio vjerojatno više od nekad najavljenih 105 milijuna eura (za 51 posto Croatijinih dionica). Jer, Vladi treba novac, a sad je pogodno vrijeme za prodaju. Iznova se spominje i mogućnost da se dionicama Croatije prebiju dugovanja Crkvi, koja u prvom krugu pregovora nije pokazala veće zanimanje za vlasnički ulazak u osiguranje.</p>
<p>Iz Vlade zasad nema komentara na te spekulacije, niti obrazloženja za smjenu Uprave. Možda i stoga što je riječ o pomalo zamršenim međustranačkim dogovorima? Zato ne iznenađuje što ni članovi Nadzornog odbora nisu htjeli pojasniti svoju odluku. Njihovo opravdanje, da vijest o smjeni treba prvo doznati Burza, a ne mediji, prilično je tanko. Jer, u vrijeme kad im se postavilo pitanja, Burza je već dobila obavijest.</p>
<p>Među konkurentskim osigurateljima vijest o smjeni (stranački neopredijeljenog) Ćurkovića dočekana je kao (za njih dobrodošao) poraz struke. Jer, Croatia je zaustavila negdašnje osipanje osiguranika, napredovala u strateški važnom životnom osiguranju i postala konkurentnija na tržištu. Ako je smjena Marijana Ćurkovića poraz struke, čak i Burzi je, očito, nejasno čija je to pobjeda. Burza je, naime, reagirala suzdržano, bez znatnijih kupoprodaja i dramatičnih promjena vrijednosti Croatijinih dionica. A prema ocjeni gospodarstvenika, to je u ovom trenutku najvažnija vijest o stanju Croatia osiguranja.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Strance u lokote</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Nacija drhti. Još nemamo nogometnog izbornika, a kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006. samo što nisu počele.</p>
<p>Nemamo izbornika, ali imamo cirkus. Barićev se nasljednik bira, polako, izbor je sužen na četvoricu: Katanec, Kranjčar, Ivanković, Novoselac. Blažević je otpao i tvrdi da su ga pokrali. Ćiro nacionale nije po volji predsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza, iako je po volji Dinamu i Hajduku. Našim najvećim klubovima. Čiji su europski uspjesi tako golemi i čijih je igrača, sadašnjih, toliko u reprezentaciji da je zaista nedopustivo da nemaju utjecaja na izbor izbornika. A opet, ako ne budu imali utjecaja, kako će prodati sve svoje zvijezde i zvjezdice i puniti klupske blagajne? Da im nije lako, svjedoči i činjenica da su se udružili - Dinamo i Hajduk, da! - sve kako izbornik ne bi bio stranac. Hrvatski bi treneri, slušamo, bili posramljeni kad bi izbornik bio stranac, Katanec. Nogometaše treba nacionalno motivirati (o igri o tom potom). Stranac je uvreda za hrvatski nogomet. Englezi su uvrijeđeni što im momčad vodi Šveđani, a Grci će, jer ih je Nijemac doveo na vrh Europe, odbiti organizirati Olimpijske igre. Posramljeni Hrvati pak više neće ulagati u hrvatske banke u stranom vlasništvu. Kupnja u stranim trgovačkim lancima? Ne, hvala. Svima treba staviti - lokot.</p>
<p>Da izbor izbornika više ne bi bio cirkus, mogli bi sabornici predložiti zakon o izboru izbornika i financiranju promidžbe. Da se znaju pravila, a ne da se s kandidatima razgovara na tajnim mjestima i postavlja im se pitanja kao za izbor missica. </p>
<p>Eto, prema Vladinu prijedlogu, kandidat za hrvatskog predsjednika morat će izbornu promidžbu financirati vlastitim novcem i prijavljenim stranim i domaćim donacijama. Vlada bi predsjedniku trebala jamčiti da će nakon prestanka dužnosti trajno imati pravo na osobnog vozača i službeno vozilo, na tjelesnu zaštitu te opremljen ured s dva službenika.</p>
<p>Kako bi te troškove - oko pola milijuna kuna - plaćali porezni obveznici, u zakonu o izborniku toga ne bi trebalo biti. Naši su nogometni stručnjaci cijenjeni u svijetu, mogu raditi i kad prestanu bili hrvatskim izbornikom. U nekoj tuđoj zemlji. Ili mogu postati novinari.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kad će Frankopani ponovno pasti</p>
<p>Duhovi izumrlih Frankopana opet u lovu na nekretnine mile Hrvatskom. S tim lažnim Frankopanima, koji su zapravo obitelj Dojmi di Delupis, pravosuđe bi lako moglo obračunati, jer je lažno predstavljanje kazneno djelo. Zašto već godinama ta pravna država u tom smislu ne profunkcionira? Zašto se dopušta da jedna švedska prevarantica prekraja hrvatsku povijest i od Hrvata pravi budale?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Može li kupoprodajni ugovor imati pravnu vrijednost ako ga potpisuje osoba lažnoga identiteta? Odnosno, može li u posjed nekretnina doći osoba bez identiteta? I koja bi to osoba što nema čiste papire o vlastitu identitetu mogla kupovati nekretnine i koješta drugo? Uostalom, kako bi te nekretnine na sebe uopće mogla prepisati, ako ne može dokazati tko uistinu ona je? Čemu onda ta pitanja što samo zbunjuju, kad svatko, naravno, ima neki svoj identitet koji po materi i ocu nasljeđuje i uvijek iznova dokazuje raznim dokumentima od krsnoga lista do osobne iskaznice?</p>
<p>O svim tim pitanjima sad ne bi trebalo razglabati da se upravo na tržištu nekretnina nije počelo raspravljati o jednoj sumnjivoj kupoprodaji zemljišta na otoku Krku, zemljišta prodanog kao poljoprivredno, iako se znalo da će ono novim prostornim planom Općine Vrbnik (na prostoru koje se nalazi), postati turističkim, dakle, i građevinskim zemljištem. To poljoprivredno zemljište, što se uz obalu pod Vrbnikom proteže duž 50 tisuća četvornih metara, šest mjeseci prije donošenja i usvajanja prostornoga plana sama je Općina Vrbnik prodala izvjesnoj zagrebačkoj tvrtki Listopad nekretnine.</p>
<p>Međutim, ta tvrtka nema vlasničkog pokrića u smislu identiteta pravne osobe koja je kao vlasnik i direktor »ovlaštena« za takvu kupnju zemljišta. Naime, kupoprodajni ugovor o spornom zemljištu potpisuje u ime Listopad nekretnina izvjesni Nikola Frankopan - nepostojeći! Kako to lijepo zvuči da se neki od knezova Frankopana vraća na svoj rodni Krk! I u Vrbnik gdje se u zaglavnim kamenima gotičke crkve pojavljuju kameni grbovi Frankopana. A od grbova do grobova treba savladati samo jedno slovo, što je u ovom slučaju nužno, jer svaki od Frankopana što su u lozi s krčkim knezovima, čiji se grbovi susreću diljem otoka, da bi se ovdje vratili trebaju prvo ustati iz svojih grobova. Posljednji s kojim je ta slavna hrvatska plemićka loza ugašena - Fran Krsto Frankopan, smaknut je u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine. Pojava Frankopana 333 godina nakon što su izumrli može samo značiti da su ovom zemljom počeli hodati duhovi prošlosti.</p>
<p>Ali ti su duhovi poput onih aveti što mrak neznanja zasljepljuju svojom napuhanom veličinom koja bi se ispuhala kao probušeni balon, kada bi samo stvarno funkcionirala pravna država. Kakve sad veze ima pravna država s duhovima, s onima iz groba ustalim? Kako takvih, dakako, još nema, znači da mora obračunati s prevarantima. Lažni Frankopani, naime, šetaju nam se tu pred nosom, pa povoljno kupuju Ribnik, a tako namjeravaju steći bar još četiri dvorca ili burga (u njih se ne ubraja već zaposjednut neboder na zagrebačkom Jelačić-placu), jer tko bi mogao to masno naplatiti kad je pola Hrvatske ionako bilo njihovo, pa im sad na neki način bar treba omogućiti da što povoljnije dođu u posjed onoga što im je nekoć pripadalo. A kako su u posjedu nekih frankopanskih imanja ipak neki drugi plemići, to tu razliku treba nadoknaditi povoljnom kupnjom zemljišta na kojem će moći jeftino graditi i skupo unovčiti »dio hrvatske povijesti« - zaogrnute plaštom imena Frankopan.</p>
<p>Na brojna već javna upozorenja o lažnim Frankopanima što neometano trže tuđim imenom (i hrvatskim posjedima) ta pravna država godinama ne reagira, čak ni nakon što je Hrvatski plemićki zbor iz svojih redova »zbog lažnoga predstavljanja i povrede etičkih normi« isključio Vjekoslava Nikolu Antuna Dojmija di Delupisa, koji više desetljeća ne živi u Hrvatskoj. </p>
<p>A Ingrid Detter Dojmi di Delupis, samozvana princeza Frankopan, zapravo švedska građanka koja je udajom za Dojmija di Delupisa »postala« plemkinjom nižega reda (viteškoga), odbacujući prvotno prigrabljena prezimena Šubić i Zrinski, uporno dalje nastoji uvjeriti svijet kako je ona princeza Frankopan, iako Frankopani nisu bili prinčevi. Da je na tome putu nepokolebljiva dokazuje i nedavno u Francuskoj objavljena publikacija »Frankopani, primjer ugleda rodova tijekom 17. stoljeća u Europi« u kojoj se, na temelju podataka što ih je servirala »principessa izumrlih Frankopan«, pokušava gotovo »znanstveno« dokazati da se loza izumrlih može nastaviti i nakon nekoliko stoljeća.</p>
<p>Kako tu pošast zaustaviti? Kad će ti Frankopani napokon pasti? Možda je vrbnički slučaj za to prava prilika, ne samo zato što je taj »teren Frankopanovih« kupljen za svotu kojom se može kupiti jedna uobičajena kuća na Krku (a koji bi se trebao oploditi bar deseterostruko). Uostalom, takvim se u nas već uobičajenim smicalicama oko pretvorbe poljoprivrednog u građevinsko zemljište hrvatsko pravosuđe ne bavi. Ali moglo bi se početi baviti Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva. Jer ovdje bi trebalo spriječiti naknadnu moguću ulogu bagera što sada rušeći divlju izgradnju rade red u prostoru. </p>
<p>Kako je vrbnički teren uz more, prema izmijenjenom Zakonu o prostornom uređenju, taj će se frankopanski teren naći u zoni zaštićenog obalnog područja (tisuću metara od obalne crte), pa će prostorni plan Općine Vrbnik morati na ocjenu i odobrenje u Ministarstvo, a nakon toga će i svako zadiranje u taj prostor biti pod povećalom. Pod to povećalo trebalo bi staviti i novokomponirane Frankopane. Duhovi se, naime, još ne mogu kao vlasnici knjižiti u zemljišne knjige. A lažno predstavljajuće individue trebalo bi pozvati da na sudu potraže svoj stvarni identitet.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Goste zanima samo vrijednost za novac</p>
<p>Predstavljajući na europskim poslovnim sajmovima ponudu za sezonu, hrvatsko turističko vodstvo je, uz ostalo, isticalo četiri glavna aduta: sigurnost gostiju, očuvani okoliš, sklad usluga i cijena i gostoljubivost. Prvi adut ima prolaznu ocjenu, a ostali »vise«, što je potvrđeno već u predsezoni. Što će se dalje događati? </p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Nastavlja se klasično utapanje naše turističke operative u moru dosadnih podataka o broju gostiju i njihovih noćenja. Ta »zaraza« nakon predsezone obilježava, eto, i početak glavnoga dijela. Brojači ne posustaju, a s druge strane, o uslugama, sadržajima i cijenama uglavnom se govori »tek toliko«. Istodobno (kao i dosad) mediteranska konkurencija radi svoj posao, reagira na zbivanja prilagođavanjem ponude sadržajno i cjenovno, a naši po običaju čekaju – spasonosni kolovoz.</p>
<p>Kako je, uostalom, pripremljena sezona? Isto ili slično kao i niz dosadašnjih, a to znači – manjkavo i neodgovorno, uz napomenu da ta ocjena ne vrijedi za aktivnosti na emitivnom tržištu. Da se ne navode detalji jer bi toga bilo nadugo i naširoko, valjda je dovoljno podsjetiti na zbivanja na prometnicama prema Jadranu od petka popodne, pa cijelu subotu, posebno na novim pravcima prema Zadru i Splitu. Najavljeni rokovi nisi poštovani, a tzv. objektivne okolnosti (ako ih je bilo) turiste ni najmanje ne zanimaju: njima su, kao i stranim turoperatorima, odaslane poruke s datumima, a što se dogodilo lijepo se vidjelo u subotnjim tv-prilozima, dnevnicima, u nedjelju čitalo u novinama...</p>
<p>Na ovogodišnjim zimsko-proljetnim turističko-poslovnim sajmovima diljem Europe naša je turistička operativa planirala čak stotinu nastupa i najveći dio odradila. Sve je to bilo pod sloganom »Mediteran kakav je nekad bio«, a na više sajmova (posebno onome glavnom u Berlinu – ITB-u) isticana su naša četiri glavna aduta: sigurnost gostiju, očuvani okoliš, sklad cijena i usluga i gostoljubivost. I što je s time?</p>
<p>Prvi je uglavnom u redu, to nije novost, neprilika biva jer i lovci u mutnome ne miruju, ali teških posljedica i dalje uglavnom nema. Dakle, pozornost je prisutna, a što se tiče uobičajenih džeparenja i sličnih pojava u nas su dječja igra u odnosu na mahere kod konkurencije. No, što je s preostala tri aduta? Koliko su vjerodostojni?</p>
<p>Na žalost, dobar dio »očuvanog okoliša« nije očuvan – uništili su ga divlja gradnja i betonski teror duž rivijere, zatim opasna uzurpacija pomorskog dobra, nekontrolirana (ras)prodaja turističkih objekata i inih vrijednosti, požari, zagađivanje pitomih uvala u režiji domaćih i stranih jahtaša, pljačkanje podmorja ne samo nedopuštenim izlovom oborite ribe i školjkaša, divlje ronjenje, divlje kampiranje... </p>
<p>Kratko i jasno: turističkom tržištu odaslana je pogrešna obavijest, a to je velik promašaj.</p>
<p>Trećespomenuti adut je – sklad cijena i usluga. To, na veliku žalost, u našoj ponudi manje-više nikad nije ni vrijedilo, a ruku na srce, nije se toliko ni isticalo. Otkuda sada i zašto? U pred i posezonama još je bivalo fer-igre, ali u špicama... Nije bez razloga nastao izraz »deranje kože« (gostima, naravno): naše poslovično kratke sezone s podjednako tako kratkim špicama bile su poznate kao »uhvati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> što više možeš«, a nije ni sada drukčije. Uz ostalo, tome deranju kože u dobroj mjeri kumuju lokalne samouprave koje su sezoncima davale i daju koncesije za određenu »lovu«, a zna se kako to ide i što se događa... Ali, u igri nisu samo sezonski lovci: gorke soli ovoj sezoni dali su i hotelijeri, vlasnici kampova i drugih oblika smještaja, te i ugostitelji i trgovci neopravdanim podizanjem cijena...</p>
<p>U svijetu svekolike trgovine, a u tu skupinu pripada i turizam, na snazi je sveto pravilo – »vrijednost za novac«, što znači da kakvoća proizvoda mora odgovarati cijeni ili obrnuto, dakle da jedno u drugome moraju imati pokriće. A gdje je, primjerice, pokriće ako se naši jadranski aduti – riba i vino – nude po 300 kuna za kilogram, odnosno 150 za butelju vina, ili pivo po 20 kuna, pomfrit u običnom papiru na plažama po 20 kuna, itd.</p>
<p>Četvrti je »adut« – gostoljubivost! Takvo što već godinama ne postoji. Pa svjedoci smo u zadnje dvije-tri sezone da su naši »ljubazni« i »umorni« domaćini pozatvarali »butige« odmah na početku posezone ili, po narodnome običaju, nakon prve kiše poslije Velike Gospe! Uostalom, čemu uopće ta famozna gostoljubivost i smiješak »od uha do uha«? Traže se poslovnost i poštivanje pravila o vrijednosti za novac. Sve drugo su prazne priče.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Radije uvodimo red bagerima nego boljim zakonima</p>
<p>Od opravdanih rušenja aktualne vlade još je važnije učiniti odgovarajuće zakone i osobito sustave za njihovo provođenje kako bi se i gradovi i cijela Hrvatska urbanizirali i razvijali kao konstruktivno kolektivno umjetničko djelo njenih građana – a za to je potrebno više pameti nego što je ima u ijednoj hrvatskoj političkoj stranci samoj</p>
<p>JADRANKO ČRNKO </p>
<p>Po mnogo čemu se čini da se u Hrvatskoj lakše diže europska zastava nego spušta europska brana kulturi nereda. Nama je očito draže uvoditi red bagerima nego pametnim zakonima. I dok je ministrica prostornog uređenja Marina Matulović-Dropulić opravdano posegnula i za bagerima kao krajnjom mjerom ističući da je promjena Zakona o komunalnom gospodarstvu 2001. godine kojom je dopušteno da se objekti bez građevinske dozvole mogu priključiti na komunalnu infrastrukturu pridonijela »cvjetanju građevinskih divljakuša«, tužno je da je zakonodavcu (u kojem HDZ ima najodlučniju ulogu) trebalo čak šest mjeseci taj zakon izmijeniti s nekoliko članaka! </p>
<p>Je li u pitanju briga za nečiji osobni interes ili je samo riječ o tradicionalnoj nebrizi za opće interese? Ili je počinjena svojevrsna »drugarska reformska diferencijacija« i hrvatske narodne mudrosti na način da dokazujemo da u nas može »snaga klade valjati, ali da nikako »pamet ne može carevati«! </p>
<p>Još je tužnije da kod mijenjanja članka 26. st. 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu 2001. nitko od tadašnjih sabornika (a mnogi i danas tamo sjede) nije ustao protiv takve destruktivne zakonske odredbe koja je otvorila vrata cvjetanju divlje gradnje i prijevare građana kao kupaca stanova! </p>
<p>Osim ministrice, zanimljivo bi bilo znati zašto je i tadašnji ministar graditeljstva Radimir Čačić (danas opet zastupnik, navodno, javnih interesa) kao predlagač smatrao da je takva zakonska graditeljska destrukcija dobra i korisna? Pitati za to tadašnjeg predsjednika vlade (i sadašnjeg opet sabornika) Ivicu Račana ne bi bilo umjesno, jer se on tada aktivno bavio pripremanjem originalnog novuma pomorskog prava – ustanovljavanjem »vodenog otoka u moru«, pri čemu njegov »neparafirani paraf« (ili obratno) može ući u povijest najvećih državnih i pomorskopravnih igranja i besmislenosti, a gospođa Vesna Pusić se zabavljala medijskim »rušenjem registratora«. Tako proizlazi da se naši, navodno vrhunski političari svih utjecajnijih stranaka više bave rušenjem nego građenjem! No ako ćemo više rušiti nego graditi – tada nikada nećemo izgraditi Hrvatsku vrijednu poštovanja i dostojanstvenog života Hrvata i svih njenih građana. </p>
<p>Izmjenu zakona kakva je počinjena 2001. godine najjasnije dokazuje kako nije bitno raditi i mijenjati zakone nego što i zašto mijenjati. Zakoni koji nisu umjereni cilju stvaranja kulture reda predstavljaju »stvaranje organiziranog nereda« i inauguraciju kulture nereda koja, na kraju, nedvojbeno ima samo katastrofalne posljedice i na pojedince i na društvo.</p>
<p>Bilo bi zanimljivo kada bi nam ti veleumni promjenitelji zakona objasnili kako se nepostojanje jasnih prostornih i urbanističkih planova, mogućnost priključenja divljih gradnji na komunalnu infrastrukturu, divlja odlagališta, i to da ne postoje propisi koji bi investitora obvezivali da u objektivno mogućem roku sagradi objekt (pa da svojom gradnjom ne »terorizira« bližu i daljnju okolinu mjesecima i godinama), kako se u sve to može uklopiti i divna rečenica povjesničara umjetnosti profesora Milana Preloga da je »grad kolektivno umjetničko djelo«! Ili razni Bandići, Čačići i njima slični gaje svoju specifičnu underground političku, pravnu i građevinsku kulturu u kojoj su smeće, nered i građevinski terorizam vrijednosti koje civilizirani svijet još nije prepoznao!</p>
<p>No »dečki«, čini se, dobro zajednički igraju, s obzirom na to da nam pokušavaju nametnuti apsurdnu dvojbu Čačić (Pusić) ili Bandić – kao da su hrvatski građani osuđeni birati samo između onih koji nemaju osjećaja za opće dobro. </p>
<p>Svakako da iz tog kruga ne treba ispustiti niti HDZ-ove velikodostojnike od kojih je jedan (Glavaš) čak omogućio da svi hrvatski građani budu »putem njega« u Portugalu! Samo bi nam g. Glavaš još trebao objasniti je li u toj »intelektualnoj sarmi« on zelje ili faširani dio!</p>
<p>No od opravdanih rušenja aktualne Vlade još je važnije učiniti odgovarajuće zakone i osobito sustave za njihovo provođenje kako bi se i gradovi i cijela Hrvatska urbanizirali i razvijali kao konstruktivno kolektivno umjetničko djelo njenih građana – a za to je potrebno više pameti nego što je ima u ijednoj hrvatskoj političkoj stranci samoj. Zato bi Hrvatsku trebali odgovorno uređivati i graditi zajedno, a ne građane u(ne)srećivati stranački! </p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Neslaganja o potrebnim predznanjima budućih studenata</p>
<p>Odluku o tome što će se od toga i na koji način vrednovati donosi pojedino visoko učilište. Uspješnost u svakoj od tih kategorija, osim kad je riječ o znanju jezika, jednostavno se i objektivno ocjenjuje... Ako neko od visokih učilišta ne postupa u skladu sa zakonom i raspisanim natječajem tada to nije pitanje za raspravu nego za raščišćavanje drugim putovima </p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>Vrijeme je razredbenih ispita za upis na visoka učilišta. Premda se praktički isti postupak, uz manje izmjene na pojedinim učilištima provodi već niz godina, ponovno se postavljaju pitanja i »pitanja«. Ta posljednja najčešće su posljedica nerazumijevanja osnovnih postavki prema kojima je postupak izgrađen. </p>
<p>Tako je u Vjesniku 3. srpnja objavljen članak novinarke Mirele Lilek »Priznaje se tečaj stranog jezika, ali ne i jezik koji se učio u školi« u kojem se razmatra »pitanje« vezano uz razredbene postupke za upis na visoka učilišta.</p>
<p>Formalna osnova za upis na pojedino visoko učilište je bodovna rang-lista. Položaj na rang-listi određuje količina bodova stečena razredbenim postupkom. Vrednuju (boduju) se: rezultati razredbenog ispita, uspjeh postignut u srednjoj školi i posebni uspjesi postignuti izvan obveznoga školskog programa. Opće postavke utvrđene su na razini sveučilišta, a pojedine detalje vezane uz način vrednovanja utvrđuju visoka učilišta. Na pojedinim se učilištima, zbog posebnih potreba studija/struke provode i eliminatorna testiranja.</p>
<p>Natječaj za upis u akademsku godinu 2004./2005., u kojem su navedeni svi potrebni detalji, objavljen je u Vjesniku 9. lipnja 2004. </p>
<p>Tamo u općem dijelu koji se odnosi na Zagrebačko sveučilište doslovno piše: »Provjera znanja trećega svjetskog jezika (engleskoga, francuskoga, njemačkoga, ruskoga, španjolskoga i talijanskoga) za razredbeni postupak na visokim učilištima koja to posebno vrednuju, provodi se isključivo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Provjeri znanja trećeg svjetskog jezika može pristupiti onaj kojem taj jezik nije materinski, te onaj koji dotični jezik nije učio u srednjoj školi, o čemu prilaže dokaz svjedodžbe od I. do IV. razreda srednje škole ili ovjerene kopije svjedodžbi, odnosno potvrdu škole da taj strani jezik nije učio.« Očito, u tekst je zalutao zadnji dio rečenice »… odnosno potvrdu škole da taj strani jezik nije učio«. Iz školskih svjedodžbi koje se prilažu prijavi za razredbeni postupak vidi se koje je predmete učenik svladao tijekom školovanja. Što ovdje znači riječ škola; uvijek će se lako naći neka u kojoj netko nije učio neki strani jezik.</p>
<p>Znanje trećeg jezika, vrednuje se u grupi posebnih uspjeha koje je pojedini učenik postigao tokom srednjoškolskog obrazovanja, ali izvan obveznoga školskog programa. Analogno se vrednuju i rezultati postignuti na natjecanjima u znanju (na olimpijadama znanja), u športu (športaši I. i II. kategorije) te završena još jedna škola.</p>
<p> Odluku o tome što će se od toga i na koji način vrednovati donosi pojedino visoko učilište. Uspješnost u svakoj od tih kategorija, osim kad je riječ o znanju jezika, jednostavno se i objektivno ocjenjuje. </p>
<p>Budući da škole stranih jezika, u kojima se najčešće svladavaju strani jezici nisu na istoj razini, osim toga jezik se može naučiti i na drugi način, potrebno je provesti provjeru stvarnog znanja pristupnika. Zagrebačko je sveučilište to učinilo povjeravanjem provjere znanja Filozofskom fakultetu. </p>
<p>Ako neko visoko učilište želi posebno vrednovati znanja npr. iz talijanskoga ili latinskoga jezika, matematike ili bilo kojeg predmeta koji je sastavni dio školskog nastavnog programa tada će to učiniti u sklopu vrednovanja uspjeha postignutih u srednjoj školi. Prema tome tečaj stranog jezika, koji (jezik) nije dio obveznoga nastavnog programa, bodovat će se, nakon uspješne verifikacije na Filozofskom fakultetu, kao poseban uspjeh učenika, što jednoznačno piše u navedenom natječaju.</p>
<p>U razredbenom postupku na Zagrebačkom sveučilištu prethodne je akademske godine, na temelju rezultata postignutih u natjecanjima u znanju, bodove steklo ili je oslobođeno od razredbenog ispita 210 pristupnika, a za znanje trećeg jezika bodove je dobilo njih 176. </p>
<p>Da razlike u pristupu pri upisu studenata postoje i na pojedinim visokim učilištima vidi se iz dijela natječaja koji se odnosi na Filozofski fakultet, gdje piše: »Svi kandidati koji žele upisati engleski jezik i književnost, njemački jezik i književnost, talijanski jezik i književnost moraju prije upisa na Fakultet položiti ispit iz tih jezika«. </p>
<p>Prema tome, kada pristupnik namjerava upisati, na primjer, francuski jezik i književnost dovoljno je da na razredbenom postupku stekne bodove potrebne za odgovarajuće mjesto na upisnoj rang-listi, a ako želi studirati engleski, njemački ili talijanski tada osim razredbenog mora polagati još jedan ispit.</p>
<p>Očito je da na Filozofskom fakultetu sveučilišni nastavnici različitih jezika nemaju usklađeno mišljenje o potrebnim predznanjima budućih studenata, odnosno stjecanju prava za upis na pojedini studij. </p>
<p>Nejasan je dio teksta u članku Mirele Lilek gdje je navedeno da je maturantica koja želi upisati Ekonomski fakultet onemogućena u provjeri znanja iz talijanskog jezika. U dijelu natječaja koji se odnosi na Ekonomski fakultet naveden je, među ostalim, i talijanski jezik te da se provjera znanja jezika provodi na Filozofskom fakultetu. Ako neko od visokih učilišta ne postupa u skladu sa zakonom i raspisanim natječajem tada to nije pitanje za raspravu nego za raščišćavanje drugim putovima. </p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vozači se u prometu ponašaju kao natjecatelji</p>
<p>Hoće li primjenom novih mjera odgovarati i policajac ako ga novac opčini i sudac ako za prekršaj ne odvagne primjerenu sankciju? To su pitanja na koja nemamo već odavno prave odgovore, jer je novac jednoj manjoj skupini dao moć koja pravdu čini bespomoćnom u prometu, u pljački, u nasilju i u mnogim drugim nelegalnim poslovima koji na očigled javnosti bujaju</p>
<p>ŽELJKO MATAJA</p>
<p>Svi znamo da su prometne nesreće uzrokovane lošim stanjem cesta, nedovoljnom signalizacijom, ali najviše činjenicom da mnogi vozači ne koriste automobil kao prometno sredstvo nego za osobni užitak. </p>
<p>Ta vrsta egoizma osobito je prepoznatljiva u prometnim špicama koje su, u pravilu, četiri puta »gušće«, jer se u svakom autu za odlazak i za povratak s posla koristi jedno umjesto četiriju sjedala. Dakako, u osobni užitak valja ubrojiti korištenje stimulirajućih sredstava (alkohola ili opijata) koji reduciraju sposobnost upravljanja vozilom!</p>
<p>I kao što znamo, uzbudila se zbog svega toga i država. U našim ministarstvima, u Saboru i, dakako, u novinama se obično operira s brojem žrtava koje su poginule ili su teže ili lakše ozlijeđene, pa se sve to uspoređuje s ranijim razdobljima. </p>
<p>Baš to, više od bilo čega, svjedoči o našoj aljkavosti, administrativnoj traljavosti i gospodarskoj nedoraslosti. U nas je nemoguće izračunati materijalnu štetu nastalu prometnim nesrećama i, recimo, usporediti ih s naplaćenim prekršajima ili izrečenim pravomoćnim, te uvjetnim kaznama. Ispada da samo osiguravajući zavodi znaju za vrijednost uplaćenog novca na ime osiguranja i isplaćenih premija za nastalu štetu.</p>
<p>No to nisu realni troškovi nastalih šteta. Tko je i kad je izračunao vrijednost uništenih vozila, izgubljenih radnih dana i troškove liječenja, naknade oštećenima i slične troškove. Napokon u troškove spadaju provedeni sati u uviđajima, u zastojima prometa, u oštećenjima prometnica i signalizacije, pa zatim u satima mjerodavnih službi, kao i u troškovima pokopa. </p>
<p>Ako svemu dodamo nedostatak prometne kulture koju prepoznajemo tako što vozači jedan drugog ne opominju smiješkom i molbom da bi se ubacili u kolonu ili parkirali nego se iscereni jedan drugom prijete, onda je jasno da vozači umjesto da budu tolerantni sudionici prometa postaju protivnicima na cesti, ali i na parkiralištima. Unatoč tomu da se sirene ne smiju, osim u krajnjoj nuždi, koristiti u naseljenim mjestima ona je postala sredstvom »discipliniranja« vozača koji su na putovima nečije žurbe.</p>
<p>Ukratko, naši su vozači postali natjecatelji na cestama i na našim ulicama koji, kao da je u pitanju nogometni sport, koriste sva moguća sredstva.</p>
<p>Nisu li to mito, doping i nasilje?</p>
<p>Zašto? Pa kontrola je nedovoljna, a sankcije su beznačajne. Ili da budem ciničan: ima već sasvim dovoljno vozača koji nikad neće zaraditi onoliko koliko su uštedjeli zato što su izbjegli platiti kazne za pogrešno parkiranje, za prebrzu vožnju, za nepoštivanje signalizacije i za pretjecanje na nedopuštenim mjestima. Najčešće, oni koji prebrzo voze jednako su drski u pretjecanju, u parkiranju na nepreglednim mjestima ili na mjestima koja postaju barijere prolaznicima.</p>
<p>E sad, od novih rigoroznih mjera valjalo bi očekivati više discipline, a ja se toga još i više bojim. Bojim se da će tek sad cijena korumpiranja narasti. </p>
<p>U moć novca se uvjeravamo iz dana u dan, a baš nam ovih dana to postaje zorno akcijom rušenja nelegalno sagrađenih građevina. Pa nisu kuće nešto poput gljiva koje se iznenada jave poslije kiše. </p>
<p>Dakle, gdje su odgovorni koji su tolerirali nelegalnu gradnju umjesto da su prijestupnike kažnjavali? </p>
<p>Zakon je bio dužan predvidjeti zatvor za nelegalne postupke, a ne samo rušenje kojim se i veća šteta javlja već samim troškovima rušenja! </p>
<p>Hoće li primjenom novih mjera odgovarati i policajac ako ga novac opčini i sudac ako za prekršaj ne odvagne primjerenu sankciju? To su pitanja na koja nemamo već odavno prave odgovore, jer je novac jednoj manjoj skupini dao moć koja pravdu čini bespomoćnom u prometu, u pljački, u nasilju i u mnogim drugim nelegalnim poslovima koji na očigled javnosti bujaju.</p>
<p> Zar bi trebalo dokazivati da će na povišenoj cijeni cigareta još i više zaraditi osobe što ih već godinama prepoznajem i nemam ih namjeru prijaviti, jer nisam siguran prodaju li cigarete koje je policija zaplijenila? </p>
<p>I dok god vidim službenika koji pogrešno parkiranom vozilu stavlja uplatnicu umjesto da mu skida registarsku tablicu i dok god vozača koji prolazi na crveno svjetlo ne vidim s lisicama na rukama, ostat ću u uvjerenju da se stanje u prometu neće izmijeniti.</p>
<p>Riječ je o tome da su osobe koje pogrešno parkiraju nasilnici koji će tu vrstu prekršaja intenzivirati u vožnji, a oni koji prelaze punu liniju ili prolaze kroz crveno svjetlo potencijalni su ubojice. Vlast bi to morala već jednom shvatiti, a poglavito onda ako se ima namjeru »uštekati« u Europu.</p>
<p>U njoj su naši ljudi disciplinirani i pravila koja u nas prijeziru tamo poštivaju. O tempora, o mores!</p>
<p>Autor je publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Umjesto klime propuh na sve strane</p>
<p>»Ljeti nam nikada nije vruće jer kod nas propuha ima na sve strane. Kada pada kiša na kuhinjskom stolu stoji veliki lavor u koji kaplje voda sa stropa. Krovna greda već nam je jednom pala pored kreveta, na sreću prošli smo bez ozljeda«. </p>
<p>Tako nam je šezdesetdevetogodišnja Slavica Krsnik objasnila zašto je opasno izvitopereni strop njihove vlažne kućice u Tkalčićevoj obložen kartonima. Donedavno su iz kreveta kroz dotrajale krovne daske gledali i mjesečinu. Slavica Krsnik strahuje da bi mogli ostati i bez takvog krova nad glavom zbog izgradnje Kaptol centra. </p>
<p>To više, jer im, kaže, pored prozora svaki dan prolaze teški kamioni i strojevi koji još uvijek »nekaj grade«. »Temelji kuće su loši pa nas svaki dan ona može poklopiti«, požalio nam se šezdesetpetogodišnji Ivan Krsnik. O građevinskim popravcima ne mogu ni razmišljati s obzirom na zajednička mjesečna primanja od 880 kuna. </p>
<p>U Tkalčićevoj, pričaju, žive preko dvadeset godina, a iz naslijeđene kućice namjeravali su otići u socijalni stan. Njega, međutim, nisu mogli dobiti jer su im papiri za dodjelu gradskog stana bili nepotpuni zbog nerazriješenih imovinsko-pravnih odnosa. »Da dobijemo jednu sobicu s kupaonicom riješili bi problem. Peć na drva zimi ne može zagrijati naših dvadesetak kvadrata«, žali se Slavica, dodajući da im, oko 800 kuna koje im je Gradski ured za zdravstvo dodjeljivao kao pomoć u ogrjevu, nije bilo dovoljno da se zimus ugriju pa su morali ložiti stolice i drugi manji namještaj. </p>
<p>Bračni par Krsnik požalio nam se što gradske vlasti ne vode više računa o socijalno-ugroženim stanovnicima. </p>
<p>Prvenstveno i zato što su, kažu, zaboravili kada ih je posjetila socijalna radnica. »Da nam nije volontera iz pomoći katoličke udruge Kap dobrote i našeg župnika Danijela Labaša, koji nam donese pakete s hranom, bilo bi nam još teže«, zaključuju Krsnikovi. Odlučno ističu kako usprkos teškim životnim uvjetima u Dom za umirovljenike ne bi išli. </p>
<p>Prema riječima socijalne radnice iz udruge Kap dobrote, Marine Cividini, oni na terenu skrbe za oko 400 korisnika koje, osim neimaštine i prosječnih mirovina od 1.200 kuna, najviše muči osamljenost. </p>
<p>Njihovih preko stotinjak volontera obilaze korisnike, pomognu im u manjim kućanskim poslovima, odu po lijekove, u trgovinu... Tehnički tim bavi se sitnijim popravcima, od popravljanja slavina i roleta do televizora. </p>
<p>»Preko šezdesetak osoba o kojima vodimo brigu koristi našu praonicu rublja, a pakete s hranom gotovo da više i ne dijelimo jer nam je Gradski ured za zdravstvo ukinuo donaciju od 160 paketa mjesečno«, kaže Cividini. </p>
<p>Kako doznajemo od volontera udruge po lošim uvjetima stanovanja i siromaštvu najviše prednjači centar grada, jer tu živi najveći broj umirovljenika, odnosno Novi Zagreb i Trešnjevka.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na Sljemenu proslavljen Dan međunarodnog prijateljstva </p>
<p>U planinarskom domu Grafičar na Medvednici u nedjelju je proslavljen Dan međunarodnog prijateljstva. Organizator manifestacije je Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva koja broji 127 društava. Na Sljemenu su se s ciljem prisjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata okupila društva iz Slovačke, Ukrajine, Rusije, Norveške, Slovenije, Bosne i Hercegovine, SAD-a i drugih zemalja.</p>
<p>Humanitarna organizacija Vaišnavske vjerske zajednice besplatno je dijelila specijalitete indijske kuhinje, a ZET-ov puhački orkestar zabavljao je svojim koračnicama »prijatelje« već 23. godinu za redom.</p>
<p>Kod Grafičara smo zatekli i Norvežanina Knut Ringa iz grada Berkstada, gdje se prvi puta proslavio Dan prijateljstva, ranih 80-ih godina. Zatekli smo tu i planinare koji su nam kartajući belu rekli da nije loše uobičajeni sljemenski grah zamijeniti indijskim specijalitetima. »Mi smo na Sljemenu ili nekoj drugoj planini svaki vikend. Protiv smo motociklista koji nam uništavaju staze i plaše životinje i protiv onih koji bacaju smeće i pale vatre. Mi svoje smeće vraćamo u Zagreb«, dodali su. </p>
<p>A. Fo.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Velika Gorica: U ekonomskoj školi smanjuju bodovni prag</p>
<p>Nakon prvog upisnog roka, u kojem su upisana 202 nova srednjoškolca, u velikogoričkim su srednjim školama bila ostala 54 slobodna mjesta. Od toga za zanimanje autolimara i tokara po dva mjesta, za alatničara osam, strojobravara i elektrotehničara po 10, za bravara i elektroinstalatera po 11 mjesta. U drugom upisnom roku najviše je bilo iznenađenja u Ekonomskoj školi, jer se nitko nije prijavio za ekonomista, a ostalo je još 10 slobodnih mjesta. Stoga će se bodovni prag za to zanimanje u trećem upisnom krugu, koji će se održati 28. kolovoza, smanjiti s dosadašnjih 48 na 44 boda. Gimnazija je u cijelosti popunjena, a u Zrakoplovnoj školi Rudolf Perešin za jesenji je upisni rok ostalo još 9 slobodnih mjesta. </p>
<p>J.F.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Poziv pet-shopovima da odustanu od prodaje životinja</p>
<p>U okviru svoje kampanje »Zabranimo trgovinu egzotičnim životinjama«, Udruga prijatelji životinja poziva vlasnike trgovina za kućne ljubimce da odustanu od prodaje životinja, posebno onih egzotičnih, poput zmija, guštera, majmuna, tropskih ptica i drugih. Svoj dopis Udruga je uputila Pet centru u Heinzelovoj 62, Amazoni na Iblerovu trgu i Kokolu na Trgu Ante Starčevića. »Držanje životinja kao prodajnih artikala na policama trgovina nije primjereno 21. stoljeću. Stoga se nadamo da će se prodavaonice kućnih ljubimaca orijentirati isključivo na prodaju hrane i opreme za životinje te ostvarivati profit uvažavajući činjenicu da etičko postupanje prema životinjama znači njihov izostanak s popisa robe za prodaju«, kaže koordinatorica kampanje, Snježana Klopotan. Udruga je u sklopu kampanje obišla trgovine koje drže životinje, prijavila ih Veterinarskoj inspekciji zbog neprimjerenog načina držanja i hranjenja životinja, napravila letak o trgovini egzotičnim životinjama koji dijeli građanima, te organizirala akciju ispred Pet centra u Heinzelovoj 62, kojom je pozivala javnost na bojkot trgovina koje prodaju životinje. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Goethe-Institut zatvoren do sredine kolovoza </p>
<p>Goethe-Institut Zagreb, njemački kulturni centar u Vukovarskoj ulici 64, zbog ljetne pauze zatvara svoja vrata 17. srpnja, a ponovno ih otvara mjesec dana kasnije, 16. kolovoza. Biblioteka, koja djeluje unutar centra, prestaje s radom istog dana, ali se otvara kasnije, 13. rujna. Časopise i knjige posuđene iz knjižnice prije zatvaranja, moguće je zadržati sve do ponovnog otvaranja. Djelatnici Instituta primjećuju da je to dobra prilika za početak učenja ili za obnavljanje znanja njemačkog jezika. Ova »ponuda« ne vrijedi i za posudbu medija poput audio i video kaseta te DVD-ova i CD-ova.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Glumci ušli u Grad</p>
<p>U polusatnom programu u subotu navečer nastupilo je čak pet Pometa u interpretaciji češkog, talijanskog, mađarskog, američkog i hrvatskog glumca koji su na svojim jezicima izgovarali dijaloge iz kultne komedije Marina Držića</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Podizanjem festivalske zastave Libertas na Orlandov stup, uz »Himnu slobode« u subotu su navečer svečano otvorene 55. dubrovačke ljetne igre. »Ovaj je grad ponos hrvatske povijesne baštine, a njegova je kultura vitalni i sastavni dio europske civilizacije«, istaknula je gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica u svome pozdravnom govoru. Otvarajući Dubrovačke ljetne igre gradonačelnica je poručila glumcima da umnože lica Grada te da i ovog ljeta svoj odsanjani, umjetnički Grad približe stvarnome.</p>
<p>A glumci su u programu ceremonijala svečanog otvaranja Igara, kojemu su nazočili predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Vlade Ivo Sanader, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, ministar kulture i predsjednik Festivalskog vijeća Božo Biškupić te mnogobrojni ugledni politički i kulturni djelatnici, u jedinstvenu cjelinu povezali festivalsku prošlost i sadašnjost.</p>
<p>Prema scenariju intendanta Igara Ivice Prlendera, kojega su osmislili ravnatelji dramskog i glazbenog programa Ivica Kunčević i Vjekoslav Šutej, ispred Crkve sv. Vlaha nizali su se ulomci iz predstava što su obilježile 55 festivalskih godina. Od »Dubrovačke trilogije«, preko »Dunda Maroja«, »Hamleta« i »Areteja« do »Posjeta stare drame«, ugledni gosti i stanovnici Grada svjedočili su onim replikama što su godinama bile zaštitnim znakovima Igara. I kao što je izrekao jedan od protagonista toga iznimno atraktivnog ceremonijala, glumci su dokazali da su doista »kratak pregled i sažeta kronika vremena«.</p>
<p>U polusatnom programu nastupilo je čak pet Pometa u interpretaciji češkog, talijanskog, mađarskog, američkog i hrvatskog glumca koji su na svojim jezicima izgovarali dijaloge iz te kultne komedije Marina Držića. U njihovoj su pratnji bili Orsat, senatori, Gospar Lukša. Aretej, Hamlet, Fortuna, Učitelj..., svi oni likovi koji su više od pet desetljeća osvajali jedinstvene ambijentalne prostore Grada, svrstavajući Dubrovačke ljetne igre u red najatraktivnijih europskih kazališnih festivala, a grad Dubrovnik upisujući svake sezone iznova na europske kulturne zemljovide. </p>
<p>Tumačili su ih prvaci hrvatskoga glumišta – Milka Podrug Kokotović, Miše Martinović, Tonko Lonza, Alma Prica, Doris Šarić Kukuljica, Goran Grgić, Predrag Vušović, Niko Kovač, Krešimir Mikić, Olga Pakalović, Damir Lončar, Dora Lipovčan, Ivica Barišić, Nikša Butijer, Branimir Vidić i gosti Zdenek Cernin, Ben Cunis, Bruno Nacinovich te Peter Vida. »Himnu slobode« otpjevali su, uz Dubrovački simfonijski orkestar, članovi zbora učenika dubrovačkih osnovnih škola i Umjetničke škole Luke Sokorčevića. Nakon svečanog otvaranja priređen je veličanstveni vatromet. </p>
<p> Glumci su na taj način ušli u Grad i do 25. će kolovoza na mnogobrojnim otvorenim prostorima izvesti šezdesetak programa, dok su Dubrovčani do kasno u noć po ulicama i trgovima proslavljali otvorenje 55. dubrovačkih ljetnih igara.</p>
<p>»Slušajući ulomke iz klasika hrvatske književnosti, iznova smo se uvjerili u univerzalne poruke Držića, Gundulića i Vojnovića, čije je stvaralaštvo najvećim dijelom vezano uz Dubrovnik«, kazao je intendant Dubrovačkih ljetnih igara Ivica Prlender nakon svečanosti, dok je predsjednik Republike Stjepan Mesić pohvalio autore scenarija jer su uvrstili Pometa i na drugim jezicima. »Na taj smo način osjetili povezanost s Europom i svijetom«, rekao je Mesić.</p>
<p>Predsjednik Vijeća festivala ministar kulture Božo Biškupić kazao je da je Dubrovnik po svojoj bogatoj kulturi i povijesti oduvijek bio prozor u svijet te da je kroz Igre punih 55 godina promotor hrvatske kulture. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gibonni: Prvi put je moja pjesma podijelila ljude</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Komentirajući u emisiji »Nedjeljom u dva«, aferu koja se stvorila zbog njegove odluke da 23. srpnja ne nastupi na manifestaciji otvaranja mostarskog mosta, na kojoj je redatelj Sulejman Kupusović zamislio da Gibonni otpjeva svoju pjesmu »Oprosti«, Zlatan Stipišić je kazao kako je u toj priči on jedini gubitnik. </p>
<p>»To me strašno opteretilo, a nisam čovjek koji voli dizati tenzije. Bio bih pjevao tu pjesmu, i neku drugu, ali kad je cijela priča došla do predsjedništva BiH i kad je jedan dnevni list (Dnevni avaz, op. a.), objavio da bih se ja trebao ispričati uime hrvatskog naroda što je most u Mostaru srušen, odlučio sam da neću nastupiti. U povijesti su se uvijek ispričavali ministri vanjskih poslova i predsjednici država, a ova je situacija mene, kao osobu, prerasla«, rekao je Gibonni, prepričavajući kako je poziv za sudjelovanje na manifestaciji najprije odbio iz zdravstvenih razloga. </p>
<p>»Predložio sam da nastupim u rujnu, na napravimo koncert za neku glazbenu školu. Nikada nisam imao sličnih problema, pjevao sam u 'Divljim jagodama', nikada nitko nije pitao tko je koje nacionalnosti, u Sarajevu sam na koncertu prodao 8600 ulaznica i pjevat ću i dalje ako ne budem nepoželjan. Sve me to boli tako da bih mogao umrijeti«, rekao je Stipišić i konstatirao da je to prvi put da je njegova pjesma podijelila ljude.</p>
<p> »Onaj tko je dobronamjeran, ima i takvu dioptriju, a ako netko ne želi gledati dobronamjerno, ja tu ništa ne mogu učiniti«, dodao je Gibonni, koji je u razgovoru s Aleksandrom Stankovićem kazao i da nije odgajan ni u kakvoj mržnji, da nam svima nedostaje snošljivosti, te da sam pripada građanskoj struji čija se ideologija temelji na dijalogu.</p>
<p>»Ne vjerujem u postojanje ni desnice ni ljevice. Jednostavno postoje ljudi koji znaju i koji ne znaju razgovarati, kao što postoje i ljudi koji znaju i ne znaju jesti«, rekao je Gibonni. </p>
<p>Upitan za mišljenje o Marku Perkoviću Thompsonu, Gibo je rekao da ga respektira kao branitelja, ali da su njihova politička mišljenja »sjeverni i južni pol«, a na pitanje kako to da je među rijetkima koji još nisu gostovali u Beogradu kazao je da je imao vlastitih dvojbi, ali ne političke naravi.</p>
<p> »Na mome albumu 'Mirakul' je gostovao srpski gitarist Miro Tadić, koji je vrhunski glazbenik. Kad je netko vrhunski, onda je vrhunski i sve je drugo potpuno nevažno. No smeta mi što se oni koji gostuju u Beogradu ili snimaju duete sa srpskim glazbenicima proglašavaju urbanima, a oni koji to još nisu učinili – seljacima«.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Izostanak najpoznatijih dobitnika umanjio sjaj Modnog Oscara</p>
<p>Miroslav Ćiro Blažević stigao je na dodjelu u posljednji trenutak, a za izlazak na pozornicu posudio je sako od Siniše Svilana / Odjeća pojedinih voditelja, ali i nekih uzvanika, prelazila je granice dobrog ukusa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski Modni Oscar za najbolje odjevene osobe iz javnog života dodijeljen je po prvi puta u subotu navečer, i to u čak 15 kategorija. Crveni tepih pred ulazom, »glamour«, večernje toalete, odijela i ostali prateći asortimani zabljesnuli su u auli Nacionalne i sveučilišne biblioteke. Organizatori manifestacije Snježana Mehun i Siniša Svilan, nakratko su se predstavili publici, dok su cjelovečernji program vodili Ivica Kovačević, Barbara Radulović, Tihana Zrnić i Nikolina Pišek. </p>
<p>Cijeli je događaj trajao preko dva sata dok su u stanci nastupali mlade Britanke iz grupe Wild, naravno, na playback. Na kraju su »sirote« morale u dva nastupa čekati da se snimka zavrti pa da i one počnu »svirati«, a čitava je situacija izazvala smijeh kod njih, ali i publike. Odjeća pojedinih voditelja i nekih uzvanika bila je doslovce mimo dobrog ukusa. Dužina mini odjeće također je izazvala je smijeh kod publike, kako muške tako i ženske, posebno kad se Tihana uspinjala na pozornicu. U prvom naletu očito ni ona sama nije primijetila da joj se penjući po stepenicama haljina toliko zadigla da su joj svi vidjeli gaćice. S druge strane, haljina Barbare Radulović, koja je također bila kratka i s dubokim dekolteom, izazvala je iznimno pozitivne kritike kod uzvanika. Elegantan je bio i »glavni« voditelj Ivica Kovačević, koji je bio u crnom odijel, dok Nikolina Pišek u vrućim hlačicama i visokim cipelama na petu i nije baš zablistala. Odjevnom kombinacijom nije se mogla pohvaliti ni Alka Vuica, koja je na dodjelu došla u crno- zlatnoj haljini te istim takvim natikačama s debelim potplatima. S druge strane, Mia Begović je sjajila u haljini zlatne boje te se na taj način stopila s uzdignutim dijelom stagea. </p>
<p>Miroslav Ćiro Blažević stigao je na dodjelu u posljednji trenutak, no prvo se mučio na ulazu u NSB, gdje se provlačio kroz kablove koji su zamalo pali jednom od posjetitelja na glavu. Sportska elegancija koja krasi Ćirinu figuru ipak nije mogla proći na ovakvoj večeri pa je, čini se, prije izlaska posudio sako od Svilana. Prije nego što je dodijelio nagradu za najbolje odjevenu damu, obratio se Alki riječima kako je upravo ona »pravi primjer dame iz javnog života«. </p>
<p>Naravno, nezadovoljnih je bilo napretek, ali većinom u neslužbenim izjavama. Vlasnica Image Haddada odmah je po završetku napustila NSB u pratnji supruga i prijatelja pred kojima je negodovala. »Ne kažem da sam je morala dobiti Oscara, ali tako me vući za nos. Imala sam posla, mogla sam se baviti drugim stvarima, a ne ovime«, govorila je prijateljima. </p>
<p>Naime, Haddad je bio nominiran u kategoriji za najkolekciju modne kuće, u konkurenciji s Herucom i Lineom Exclusive. Nagradu je odnijela Linea, no one kreacije koje je predstavila u NSB-u, doista nisu bile reprezentativne, za razliku od Herucovih, posebno muških odijela. </p>
<p>I na kraju, mnoge je začudilo izostanak najpoznatijih dobitnika nagrada Zvonimira Bobana, Bojane Gregorić, Tarika Filipovića, Jasmine Hdaghe i drugih. Sve u svemu događaj s dosta propusta, no obzirom da je ovo tek prvi Oscar vjerujemo da će sljedeći biti znatno bolji. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ivana Radić iz Poljica najljepša Dalmatinka</p>
<p>ROGOZNICA</p>
<p> – Atraktivna 20–godišnja Ivana Radić iz Poljica nova je Miss Dalmacije, a u konkurenciji 12 djevojaka najljepšom ju je proglasio žiri kojemu je predsjedala bivša Miss Hrvatske Fani Čapalija čija je agencija OK i organizirala izbor. Nastup na finalnom natjecanju Miss Hrvatske za Miss svijeta 2004. osigurale su i prva pratilja Ema Janjif te druga Ana Ercegović, dok je titula Miss fotogeničnosti pripala Ani Mariji Melin. </p>
<p>Na izboru za najljepšu Dalmatinku, održanom u rogozničkoj marini Frapa, djevojke su se predstavile u nekoliko izlaza i odjevnih kombinacija tijekom programa koji je vodila Mirta Šurjak, kćerka novinarke Nade Šurjak. </p>
<p>Uz prisutne ljepotice, za veselu atmosferu u marini Frapa pobrinuli su se vatreni brazilski plesači sambe koji su, na oduševljenje svih prisutnih djevojaka, izveli Brasilian show. Razloga za zadovoljstvo imali su i muški posjetitelji koji su na svoje došli za vrijeme nastupa tamnoputih plesačica. Uz njih okupljene je zabavljala zagrebačka čelistica Ana Rucner, koja uglavnom i nastupa na sličnim događanjima. </p>
<p>Organizatorica izbora i predsjednica žirija Fani Čapalija, nakon završetka izbora, zadovoljna obavljenim poslom, uputila se na Hvar gdje će provesti dvotjedni godišnji odmor.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Indija »pojela« Brazil, a do 2035. postat će najmnogoljudnija država</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Indija danas ima oko milijardu stanovnika, no nastave li se sadašnji populacijski trendovi, ta će azijska država najkasnije do 2035. godine Kini preoteti čelni položaj na ljestvici najmnogoljudnijih država svijeta, objavili su u nedjelju indijski statističari. Objavom konačnih službenih rezultata popisa stanovništva provedenog 2001. godine, prema kojima je prvoga dana ožujka te godine tamo živjela milijarda i 29 milijuna ljudi, u Indiji je obilježen Dan stanovništva svijeta.</p>
<p>U razdoblju od 1991. do 2001. godine, broj stanovnika u Indiji se povećao za »ciglih« 182 milijuna, što je više od cjelokupnog stanovništva jednog Brazila! Do godine 2035. tim bi ritmom indijsku putovnicu u džepu moglo imati čak 1,46 milijardi ljudi, pa Kina tada više ne bi bila najmnogoljudnija zemlja svijeta, tvrde indijski statističari i demografi. Samo, primjerice, u sjevernoj indijskoj državi Uttar Pradesh živi 166 milijuna stanovnika, što je više od cijelog Pakistana. Popis stanovništva pokazao je i to da gotovo 35 posto Indijaca ne zna ni čitati ni pisati, a nepismena je čak – polovica žena.</p>
<p>Istodobno, broj ženske djece i dalje se smanjuje, što Indijcima zapravo i odgovara jer prednost tradicionalno daju sinovima. Dok se muška djeca, naime, doživljavaju kao jedini nasljednici loze, djevojčice su često neželjene jer su roditelji zbog njih prisiljeni plaćati pozamašan miraz. Stručnjaci ističu da je opsjednutost dječacima dovela i do snažnog porasta broja majki koje pobacuju kada doznaju da nose – djevojčicu. </p>
<p>(Reuters, A. K. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Južnoafrikanac postavio svjetski rekord u sprintu za stogodišnjake</p>
<p>CAPE TOWN</p>
<p> – Južnoafrikanac Philip Rabinowitz postao je najbrži stogodišnjak na svijetu, oborivši za više od pet sekundi svjetski rekord na sto metara za stogodišnjake. »Osjećam se predivno«, izjavio je Rabinowitz nakon što je stazu od 100 metara pretrčao za 30,86 sekundi, čime je uvelike nadmašio dotadašnji rekord od 36,19 sekundi Austrijanca Erwina Jaskulskog. Pedesetak je ljudi svjedočilo obaranju rekorda na stadionu Green Point u Cape Townu. »Ne znam koliko će to još trajati. Svaki put kada trčim, srušim svoj rekord. Postajem sve mlađi i mlađi«, rekao je Rabinowitz dok mu je trener mjerio puls. Rabinowitz je već srušio rekord prije tjedan dana, no rezultat od 28,7 sekundi nije priznat zbog kvara na elektronskom mjeraču vremena. Južnoafrikanac koji još radi kao knjigovođa za svoju kćer, a dnevno propješači bar šest kilometara, već je u Guinnessovoj knjizi rekorda kao najstariji natjecatelj u brzom hodanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Policajci reanimirali ugušenog zeca</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Njemački policajci uspješno su oživjeli patuljastog zeca nazvanog Napoleon upuhujući mu zrak kroz šuplju kemijsku olovku nakon što se već bio ugušio u požaru, objavila je policija. Dva policajca pozvana su u stan u Berlinu iz kojega su vatrogasci izvukli zeca bez svijesti. Otvorili su mu usta i kroz šuplju kemijsku olovku upuhivali zrak, istodobno mu masirajući srce. Policajci su ga potom službenim vozilom hitno prebacili veterinaru koji ga je zadržao na promatranju nekoliko dana. Posljednje vijesti kazuju da se mali Napoelon uspješno oporavlja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Mračne i žestoke priče iz života </p>
<p>Žiri ovogodišnjega festivala bio je dosljedan u nagrađivanju kvalitetnih, no depresivnih filmova / Iskrenost i osjećajnost hrvatskoga filma nikoga nisu ostavili ravnodušnim / Dominacija Italije, Hrvatske i Španjolske</p>
<p>Depresija, mračne teme, tužne priče, ali iskreni pristup životu s emotivnom napetošću i kreativnom inspirativnošću – to je bila odrednica i kriterij nagrađivanja žirija ovogodišnjeg festivala u Karlovym Varyma kojemu je predsjedao Al Ruban, jedan od uglednih i dugogodišnjih asistenata pokojnog Johna Cassavetesa. </p>
<p> A nakon »škole Cassavetes«, Ruban se i nije mogao naučiti drukčije vrednovati filmove osim po njihovoj artističkoj kvaliteti, autorskoj uvjerljivosti i dosljednosti te osjećajnoj snazi. Zato ne začuđuje što su nagrađeni filmovi koji iskreno, žestoko i ne uvijek optimistički progovaraju o ljudima i njihovu okružju. O svjetovima straha, sebičnosti, osamljenosti, depresije, droge ili bolesti. </p>
<p> Većina nagrađenih filmova bavi se mladim ljudima i njihovim nevoljama u svijetu koji nije sklon gubitnicima, koji ne voli buntovnike i nemoćne, a u kojemu bolje prolaze varalice i manipulatori. Opći trend filmova viđenih u festivalskim programima hladan je i mračan svijet neizvjesnosti i nesnalaženja, a u njemu su zasluženo dominirali talijanska, hrvatska i španjolska kinematografija. </p>
<p> Talijani su pokazali da uz braću Taviani imaju i braću Andrea i Antonija Frazzija (rođeni 1944.), koji su stekli ugled radeći u teatru i na televiziji. Film »Stvarna djeca« (Certi Bambini) tužna je, gotovo dokumentarna priča o napuljskom 11-godišnjem dječaku Rosariju koji živi u siromašnom stanu u predgrađu, uz bolesnu majku i prijatelje s kojima puši, pije i krade, oponašajući svijet odraslih ljudi koji ga okružuju. </p>
<p> Tužan, težak i potresan film o sudbini mladih prepuštenih bujici života, kojoj se mogu oduprijeti buntovništvom ili letargičnim prihvaćanjem stanja.</p>
<p> Ne manje mračnu priču, ali podijeljenu na šest sudbina, predstavio je hrvatski redatelj Zrinko Ogresta svojim filmom »Tu«, koji je naišao na razumijevanje žirija. Ocjenjivački sud nije ostao ravnodušan na njegovo otvoreno, iskreno i duboko bolno autorsko suočavanje s problemima unutar vlastitog društva. </p>
<p> Gotovo je proročanski zvučilo mišljenje mađarskog kritičara da je oduvijek mislio da je Mađarska najdepresivnija zemlja na svijetu, a Hrvate je smatrao vedrim ljudima koji imaju more, dobro vino, zgodne žene i sjajnu hranu.</p>
<p> Sve je to točno, ali Hrvatska ima, posebno nakon rata, niz tužnih priča o tragičnim sudbinama ljudi i njihovim promašenim životima, ljubavnim, moralnim i emotivnim prijevarama. A upravo o tome otvoreno govori Ogrestin film ne zanoseći se i ne računajući na vedri image o vlastitoj zemlji. </p>
<p> I napokon, španjolski autor Xavier Sanchez Bermudez (1951.), koji je stjecao iskustva u novinarstvu i na televiziji, u filmu »Leon i Olvido« govori o problematičnom odnosu brata koji boluje od Downova sindroma i njegove sestre, jer nakon majčine smrti ona nije spremna preuzeti odgovornost brige o njemu. Tužan i dirljiv film istodobno s mnogo iskrenih detalja i dvojbi, promatranih s obje strane istog problema. </p>
<p> U sve to sjajno se uklopio poljski redatelj Roman Polanski, dobitnik nagrade za životno djelo, koji je poznat po filmovima mračnih tema i depresije, a njegov je stil očito postao trend novoga europskog filma.</p>
<p> Ovogodišnji Festival u Karlovym Varyma imao je 15 filmova u konkurenciji za nagrade, od kojih je 11 bilo iz Europe, dok su ostala četiri iz SAD, Japana, Indije i Irana. I ovaj put Europa je pokazala da tradicionalno njeguje autorsku kinematografiju ostajući dosljedna dominaciji redateljskih i scenarističkih izričaja.</p>
<p> Unutar pak te europske kinematografije, Srednju Europu najdojmljivije nije predstavljao mađarski, češki ili poljski film, nego upravo hrvatski film Zrinka Ogreste (1958.), koji je ujedno i najmlađi autor među osvajačima glavnih nagrada. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Virtuozna »Pjesma nad pjesmama«</p>
<p>Poslije njemačkog komornog ansambla Musica antiqua u Markovoj crkvi Zagrebački barokni festival dosegao je još jedan repertoarni vrhunac angažiranjem talijanske Cappele Artemisia, koju smo u petak upoznali u Katedrali. Kapela je izišla, pred više od dvije stotine slušatelja, u sastavu od šest pjevačica, orguljašice i harfistice; radi se o isključivo ženskom ansamblu koji poseban naglasak stavlja na glazbu žena skladateljica iz 16. i 17. stoljeća. </p>
<p>Riječ je o skladbama nastalim unutar samostanskih zidina čije su autorice redovnice, odnosno o djelima koja su njima posvećena, a potječu u pravilu od skladatelja redovnika ili osoba svećeničkog poziva. Kako je istaknuto u komentaru ovog koncerta, radi se o još nedovoljno istraženom području jednoga razdoblja stare glazbe, pa je to, za našu sredinu pogotovu, više nego zanimljiva nepoznanica.</p>
<p> Kapelu je osnovala 1991. godine američka pjevačica doškolovana u Italiji Candace Smith, ujedno i prvi sopran skupine. Glasovi su im, pogotovu soprana, zvonki, svijetli i dovoljno nosivi, pa prekrasno zvuče u akustici velikog crkvenog prostora s dugim odjekom. Pjevajući pred oltarom, uz male prijenosne orgulje i harfu, te vokalne umjetnice izvodile su najvratolomnije barokne kolorature u virtuoznom smjenjivanju dionica, dočaravajući posebnu atmosferu, koja je nadahnjivala očito odlično školovane pjevačice unutar tadašnjih samostanskih zidina.</p>
<p>Izvedeni program počivao je na stihovima biblijske »Pjesme nad pjesmama« koju se pripisuje kralju Salomonu, a njihovu se senzualnost i danas tumači, odnosno objašnjava na različite načine – no nijedno objašnjenje ne umanjuje njihovu pjesničku vrijednost i ljepotu. Sastav pjevačica mijenjao se od pjesme do pjesme.</p>
<p>Tako je najljepšu od tih pjesma nad pjesmama, s početnim stihom »O quam pulchra es, amica mia« (O kako si lijepa, prijateljice moja) izvela solo sama umjetnička voditeljica ansambla Candace Smith. Uglazbio ju je kapelnik jednoga venecijanskog samostana Natale Monforrato, a pjevačica ju je izvela s produhovljenom virtuoznošću. Na burnome pljesku kojim su ispraćena oba dijela programa, umjetnice su zahvalile posebno lijepim prilogom u izvedbi cijeloga sastava.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Oscilacije desetljeća</p>
<p>Djelo Kornelija Tomljenovića zaslužuje pažnju kao reprezentat htijenja dvadesetih godina dvadesetoga vijeka, a vrhunskim dometima – »Ulica u Teotouanu«, »Mlada žena«, »Motiv iz Španjolske« i »Bohemia« – upisuje se u najživlju aktivu vremena</p>
<p>Malo je koji hrvatski slikar u tako kratkom vremenu stvaranja prošao toliko široku morfološku i problemsku amplitudu kao Osječanin Kornelije Tomljenović. Nepuno desetljeće rada koje mu je život omogućio (od 1923., upisa na münchensku Akademiju pa do prerane smrti 1930. godine) on je ispunio raznolikim traženjima i upravo frenetičnim putovanjima, brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama te standardnim metjerskim okušavanjima (od kopiranja starih majstora do građanskih portretnih narudžbi). </p>
<p>Ipak, stigao je načiniti i nekoliko iznimno karakterističnih, pa i amblematskih djela za našu nacionalnu stilsku riznicu, pa je s razlogom uvrštavan u preglede ekspresionističkih i kubističkih (kubokonstruktivističkih) tendencija, u panorame grafičkih otisaka i u antologiju slika realističke orijentacije dvadesetih godina.</p>
<p>Domaća kritika i povijest umjetnosti, dakle, nisu ga potpuno mimoišli, te su o njemu barem tangencijalno raspravljali i Gamulin, Maleković, Reberski i Gagro, a u osječkome krugu zanimanje za njegov slučaj održavali su Švajcer i Kusik. Međutim, tek je nedavno okupljen dovoljan broj radova za sustavnu retrospektivu, a tog se posla poduhvatila mr. Jelica Ambruš.</p>
<p> Zahvaljujući njezinu naporu i intrpretacijama, a posebice znalačkom ocrtavanju kulturne klime Osijeka iz drugoga i trećeg decenija prošloga stoljeća, opus Kornelija Tomljenovića izlazi pred nas u svoj svojoj razvedenosti i poticajnosti (a dijelom i tehničkoj ili artizanskoj ograničenosti).</p>
<p> Prezentacija u Klovićevim dvorima, uz odgovarajući ozbiljan katalog, nudi jedan zanimljiv likovni torzo (jedan u nisu žalosnih gubitaka mladih, talentiranih i kozmopolitski orijentiranih hrvatskih slikara) i raspone prikladne za svakovrsna tumačenja, a nema dvojbe da su stvorene i temeljne premise za priželjkivanu i zasluženu još cjelovitiju monografiju nesretnoga autora. </p>
<p>Životopis Kornelija Tomljenovića ima crte jake volje i odvažnosti da se suprotstavi opasnoj boljci, tuberkulozi koja ga je nagrizla u ranoj mladosti i dovela do brzog svršetka. Nećemo govoriti baš o pustolovnosti, ali traženje uporišta u Beču, Münchenu i Parizu te nalaženje nadahnuća po Italiji Španjolskoj i Maroku svjedoče o nelakom zadovoljavanju kreativnih apetita. Rezultat takvoga nemira jest laviranje između akademizma i avangardističkih napasti, između postizanja statusa u osječkoj sredini i nomadizma (ante litteram) ili pripadnosti univerzalnim tokovima.</p>
<p> Paradoksalnost umjetnikove pozicije možda ćemo najbolje izraziti njegovim pedagoškim križem, kazujući kako je ostao raspet između svojih učitelja von Stucka i Lhotea, odnosno između historicističkog simbolizma i purističke redukcije postsezanizma. </p>
<p>Neospornu darovitost i lirsku imaginativnost Tomljenović je pokazao još za akademijskih münchenskih dana, posebice u istančanom linearizmu mape »Bohemia« i u dramatičnom crtežu »Revolta, demonstracije«, koji odgovara njegovu u biti ekspresionističkom duhu (pa je i sam kazao kako bi najradije uvijek tako slikao). Punini ekspresionističkih mogućnosti približit će se – gestualno – u »Autoportretu« iz 1927., a kromatski osobito u »Ulici u Tetouanu« i krajoliku »Iz Afrike«.</p>
<p> Svjetlosni kontrasti i dinamizam vizura karakterizirat će inače ikonografski tako disparatne motive kao što su »Tvornice« (München) i »Golgota«, nastale u nevelikom vremenskom razmaku. Smirenje i konvencionalizacija vodit će ga u ciklusima slikovitih veduta, kako onih nastalih na putu po Italiji, tako i osječkih spomeničkih prizora (no s primjerenim senzibilitetom upravo za taj crno-bijeli medij). </p>
<p>Sasvim druga linija Tomljenovićeva stvaralaštva ide od verističke registracije, posebice mrtvih priroda, a naročito one zvane »Divlji zec i patka«, preko simboličke stilizacije (»Na groblju« i još više, »Žena u crnom« ) pa sve do formalnog eksperimentiranja geometriziranjem i »kubiziranjem« (mnogi crteži, »Mlada žena«, 1927.).</p>
<p>Taj racionalniji i programatskiji tok zanimljiv je kao dokument epohe i indeks individualnog hvatanja koraka sa suvremenošću. Ali relativnu sintezu potencijala i svojstava naći ćemo najradije u španjolskim pejzažima, posebice u uravnoteženosti kromatskih planova i čistoći plošnih parcela »Motiva iz Španjolske« I i II. Međutim, pitoresknost i dekorativnost nekih iberskih situacija (»Španjolka s crnom koprenom«, »Žena s lepezom«) dovela je Tomljenovića čak na rub dobroga ukusa.</p>
<p>Unatoč svim mogućim oscilacijama sabranosti i raznorodnim tipovima izraza, djelo Kornelija Tomljenovića zaslužuje pažnju kao reprezentat htijenja dvadesetih godina dvadesetoga vijeka, a vrhunskim dometima (»Ulica u Teotouanu«, »Mlada žena«, »Motiv iz Španjolske« i »Bohemia«) upisuje se u najživlju aktivu vremena, kao suputnik koji obogaćuje gotovo najuži likovni saldo trenutka.</p>
<p>Tonko Maroević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Djevojčica u mačjem kraljevstvu</p>
<p>Animirani film »Povratak mačke« nastao je prema istoimenoj priči iznimno popularnoj u Japanu / Djevojčica Haru biva odnesena u Mačje kraljevstvo gdje ju čeka udaja za mačjeg princa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Posljednji u nizu na malom »Festivalu japanskih filmova« u multimedijalnom institutu MAMA, prikazan je animirani film iz studija »Ghibli« »Povratak mačke« Hiroyukija Morite. To je autorov prvi film, a napravljen je pod budnim okom vodećega svjetskog animatora Hayaoa Miyazakija, koji je i na nedavno održanom Animafestu u Zagrebu dobio nagradu za životno djelo.</p>
<p>»Povratak mačke« nastao je prema istoimenoj priči (Neko no ongaeshi) koja u Japanu ima iznimnu popularnost, a središnji je lik djevojčica Haru. </p>
<p>Spasivši jednu mačku pred jurećim kamionom, Haru postaje miljenica Mačjega kraljevstva, pa joj tijekom noći u goste dolazi Mačji kralj i njegova povorka. Mačak crvenog i plavog oka kojeg je spasila, otkriva se, bio je Princ Lune.</p>
<p> Djevojčica sve više ulazi u mačji svijet, a razočarana što joj njena simpatija ne uzvraća ljubav neoprezno izriče svoju želju. Mačak u čijem društvu mašta o Mačjem kraljevstvu i kako bi mogla postati princeza udajom za Princa Luna, shvati ju ozbiljno i odmah poradi na tome. Haru požali svoju brzopletost i obuzima strah, ali već je prekasno – pripreme za njeno vjenčanje počinju. Ostaje joj tek malo vremena da se obrati Poslovnom mačjem uredu i potraži pomoć. No, mačke ju ponesu kroz prostorne procijepe i odvode ju u svoj svijet.</p>
<p> Tako počinje priča ovog tipičnog dugometražnog predstavnika japanske animacije. Za razliku od nekih japanskih uradaka nema »smrznutih« kadrova i likova ukočenih u pokretu, no karakterističan crtež je tu.</p>
<p> Lijepo i detaljno nacrtan, jakih i izraženih boja, film djeluje puno, a u isto vrijeme i pahuljasto, što mu je uz lijepu priču najbolja strana. Loših zapravo i nema, izuzmemo li možda humor, koji je postao neizostavni element u animiranim dugometražnim filmovima, no ne onima japanskim. No, za razliku od, primjerice Miyazakijevih filmova, čini se da je »Povratak mačke« ponajprije namijenjen djeci, iako ne nužno i ne za sve.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Velikani renesanse u Albertini </p>
<p>BEČ</p>
<p> – Poslije izložbe Rembrandta i pred jesensku izložbu Rubensa, bečki Muzej Albertina u ljetnim mjesecima izlaže umjetnička djela Michelangela Buonarrotija, Leonarda da Vincija i Rafaela te njihovih suvremenika u doba talijanske kasne renesanse, koja su bila, kako je rečeno u prigodi otvaranja, »nova definicija ljudskog tijela«. Na izložbi je izloženo sto crteža, grafika, bakroreza i drvoreza. U središtu je izložbe muški akt i portreti koji zrače posebnim sjajem. Izložba je u Beču otvorena do 26. listopada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Litografije Tadeusza Lapinskog</p>
<p>OMIŠALJ</p>
<p> – U Gradskoj galeriji Lapidarij u Omišlju u nedjelju je otvorena izložba litografija Tadeusza Lapinskog, američkog umjetnika poljskog podrijetla. Tijekom 50 godina rada izlagao je od Krakova do New Yorka i Marylanda, gdje već više od 20 godina na sveučilištu predaje litografiju. U Omišlju izlaže petnaestak svojih najnovijih litografija: u kojima vlada »strogi poredak, red i čistoća te bujni kolorit i uz njega vezana čudesna igra neočekivanih iluzija«, piše u predgovoru kataloga Višnja Slavica Gabout. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kulturna baština u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sklopu suradnje i pomoći Europske unije, u Zagrebu će se od 12. do 14. srpnja održati drugi u nizu seminara, pod naslovom »Kulturna baština u Hrvatskoj«, u okviru projekta »Inovacije i povezivanje javne administracije u šest balkanskih zemalja«. Taj projekt organiziraju talijanska Udruga Formez i Ministarstvo kulture RH. Na seminaru će se raspravljati o zaštiti kulturne baštine, o novom talijanskom zakonu o kulturnim odborima, o hrvatskom zakonodavstvu na području kulturne baštine te organizacijskoj strukturi konzervatorske službe u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Zauvijek će svijetliti »22.30«</p>
<p>U najkraćim crtama prepričana biografija Miće Miloševića mogla bi nositi radni naslov »Priča o dva grada« jer se cijela njegova karijera vrti oko Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine, na koje uopće nije otišao, te Sheffielda 1998. godine, gdje je oborio svjetski rekord na 50 metara leptirovim načinom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Miloš Milošević se na Otvorenom plivačkom prvenstvu Hrvatske u Rijeci konačno i službeno oprostio od aktivnog plivanja. Stavljena je, tako, točka na jednu karijeru koju će svatko tko prati plivanje nazvati velikom, ali istovremeno izraziti žaljenje što ista nije bila još i puno veća. A mogla je i trebala biti...</p>
<p>U najkraćim crtama prepričana biografija Miće Miloševića mogla bi nositi radni naslov »Priča o dva grada« jer se cijela njegova karijera vrti oko Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine, na koje uopće nije otišao, te Europskog prvenstva u malim bazenima u Sheffieldu 1998. godine, na kojem je oborio svjetski rekord na 50 metara leptirovim načinom. </p>
<p>Što bi bilo da je bio u Barceloni možemo samo nagađati jer je već onda bio jedan od najboljih svjetskih leptiraša. Potvrdio je to godinu dana kasnije kada je postao svjetskim prvakon na 100 metara leptir na prvom svjetskom prvenstvu u 25-metarskim bazenima. Olimpijske 1992. godine je, međutim, ostao zagubljen negdje na pola puta između konfuzne i neodlučne kancelarije Hrvatskog plivačkog saveza i dvora na Pantovčaka u kojima nisu baš dobronamjerno gledali na mogućnost da Hrvatsku na Igrama u Barceloni predstavlja netko tko se preziva Milošević. </p>
<p>Sheffield 1998. je, pak, bio Miloševićev vrhunac u svakom pogledu. Odličja - čak i značajnija od tog zlata na 50 metara leptir u 25-metarskom bazenu - je osvajao i prije i kasnije, no tih 22.30 uz opasku WR (svjetski rekord) koje je svijetlilo na semaforu uz njegovo ime svijetlit će, zapravo, zauvijek i biti prva asocijacija na spomen imena Miloša Miloševića. Prije Miloševića je, naime, svjetski rekord bio pojam koji se vrlo teško mogao vezati uz hrvatski sport, no Milošević ga je oteo znanstvenoj fantastici i poklonio hrvatskom plivanju.</p>
<p>Ni jedna od ove dvije priče nije, međutim, prava priča o Mići Miloševiću. Prava priča je ona u kojoj Milošević na finalnu utrku na 100 metara leptir na Svjetskom prvenstvu u Rimu 1994. dolazi kao apsolutni favorit za jedno od odličja, ali i - bez kupaćih gaćica! S posuđenima ostaje i bez odličja, na 4. mjestu. To je, zapravo, bio pravi Mićo. Kao i onaj s Europskog prvenstva u Lisabonu 1999. na kojem je cijelo vrijeme ostavljao dojam čovjeka koji teško može preplivati dužinu bazena, a onda je u mrtvoj utrci s kasnijim olimpijskim pobjednikom Larsom Frölanderom obranio zlato iz Sheffielda, nakon čega je od direktora hrvatske reprezentacije Ivana Varvodića posudio 100 njemačkih maraka kako bi mogao počastiti prijatelje pićem...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lekin Dinamo osvojio Superkup</p>
<p>ODESA</p>
<p> – Nogometaši kijevskog Dinama, u kojem igraju Jerko Leko i Goran Sablić osvojili su ukrajinski Superkup pobijedivši nakon 11-eraca Šahtar iz Donjecka (s našim reprezentativcima Darijom Srnom i Stipom Pletikosom) 6-5. Nakon 90 minuta rezultat je bio neodlučen 1-1. Strijelac za Dinamo Kijev bio je Oleg Gusev (23), a za Šahtar je pogodak postigao Mariusz Lewandowski (75). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Marijan Vuka zabija za Krasnodar </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Rezultati 16. kola nogometnog prvenstva Rusije: Lokomotiv Moskva – Krila Sovietov Samara 1-0, Kuban Krasnodar - Zenit St Peterburg 1-3 (hrvatski nogometašMarijan Vuka u drugoj utakmici potigao drugi zgoditak za Kuban), Rostov - Dinamo Moskva 2-0. </p>
<p>Redoslijed: Zenit St Peterburg 33, Torpedo Moskva 31, Lokomotiv Moskva 28, Krila Sovietov Samara 28, CSKA 25...</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Davids potpisao za Inter</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Nizozemski nogometni reprezentativac Edgar Davids, koji je proljetni dio prošle sezone proveo na posudbi u Barceloni, potpisao je trogodišnji ugovor s Interom, objavio je u nedjelju milanski klub. </p>
<p>Davids je prošle sezone bio jedna od najvažnijih karika u igri Barcelone, koja se je nakon njegovog dolaska uspjela probiti iz donje polovice prvenstve ljestvice na drugo mjesto. Davids je treće veliko pojačanje Intera u ljetnom prijelaznom roku. Iz Chelseaja je stigao argentinski veznjak Juan Sebastian Veron, a iz Boca Juniorsa branič Nicolas Burdisso. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>SCG - Slovačka 2-0</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – U utakmici Kirin kupa u japanskoj Fukuoki nogometaši SCG su svladali Slovačku sa 2-0 pogocima Miloševića (6) i Jestrovića (90+2). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jones već predala krunu</p>
<p>Marion Jones nije se uspjela kvalificirati za utrku na 100 metara na Olimpijskim igrama u Ateni nakon što je u subotu bila tek peta na američkom izlučnom natjecanju </p>
<p>SACRAMENTO</p>
<p> – Trostruka olimpijska prvakinja Marion Jones nije se uspjela kvalificirati za utrku na 100 metara na Olimpijskim igrama u Ateni nakon što je u subotu bila tek peta na američkom izlučnom natjecanju u Sacramentu.</p>
<p> Jones, koja je na Igrama u Sydneyu osvojila pet medalja, tri zlatne i dvije brončane, neće trčati 100 metara u Ateni jer se samo tri prve trkačice automatski kvalificiraju za američku reprezentaciju na OI. Na subotnjoj utrci pobijedila je LaTasha Colander s rezultatom od 10.97 sekundi, druga je bila svjetska prvakinja Torri Edwards, treća Lauryn Williams, dok je Jones s 11,14 sekundi zauzela tek peto mjesto.</p>
<p> Najpoznatija svjetska atletičarka nada se da će se ipak uspjeti kvalificirati za Olimpijadu na 200 metara i u skoku u dalj. Jones je zajedno sa svojim suprugom, svjetskim rekorderom na 100 metara Timom Montgomeryem, pod istragom američke Antidopinške agencije zbog sumnje da je koristila nedozvoljene stimulanse iako nikada dosad nije pala na anti-doping testovima.</p>
<p>Nakon što se nije uspjela kvalificirati za utrku na 100 metara na Olimpijskim igrama u Ateni, trostruka olimpijska pobjednica Marion Jones nije bila voljna davati izjave novinarima. </p>
<p> »Kad razgovaram s vama vi uvijek imate nešto negativno za reći, kad ne razgovaram opet govorite o negativnostima. Stoga, radije neću govoriti. Želim biti uz svog sina«, kazala je Marion Jones okupljenim novinarima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Euroliga: Ždrijeb pomazio Cibonu </p>
<p>Cibona je u skupini A sa Skipperom, madirdskim Realom i Estudiantesom, Efes Pilsenom, Olympiacosom, Partizanom i poljskim Prokom Treflom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cibona je ponovno imala sreće sa ždrijebom, ako to možemo reći u konkurenciji 24 najbolja europska košarkaška kluba. Na ždrijebu u Moskvi momčad hrvatskog prvaka u sezoni 2004/05 natjecat će se u skupini sa Skipperom, Efes Pilsenom, Estudiantesom, Olympiacosom, Partizanom, Prokom Treflom i Real Madridom. </p>
<p>– U svakom slučaju dobili smo atraktivnu skupinu. Radi se o dobrim momčadima, bit će zanimljivo. Naš cilj se uvijek zna, plasman u drugi krug natjecanja, bila je prva reakcija trenera Cibone Dražena Anzulovića. </p>
<p>Zagrebačka momčad izbjegla je jake momčadi poput Maccabija, Montepaschija, CSKA, Tau Ceramice i Benettona. </p>
<p>– Ne razmišljam o drugim skupinama, kuglica nas je stavila u skupinu A. Vidjet ćemo kako će momčadi izgledati na kraju, ali ne bih rekao da imamo najlakšu skupinu, kaže Anzulović. </p>
<p>Ipak, najveća briga Ciboninog stratega trenutno je slaganje momčadi za novu sezonu. Marcelić, za kojeg su cibosi bili jako zainteresirani, potpisao je ugovor s francuskim Pau-Orthezom. Tako su ponovno oživjeli razgovori sa Matejom Mamićem, koji igra na krilnog poziciji, kao i Marcelić. </p>
<p>– Mamić je uvijek bio naša prva opcija. Želja je obostrana, samo trebamo vidjeti imamo li mogućnosti zadržati takvog igrača, kazao je Anzulović. </p>
<p>Pregovori su zapeli oko visine ugovora, jer klub Mamiću nudi manje novaca nego lani, a navodno postoje još neka dugovanja. </p>
<p>Nova sezona Eurolige počinje 3. studenoga, a Cibona u prvom kolu gostuje kod Reala. Plasman u drugi krug, top 16, izborit će pet prvoplasiranih momčadi iz svake skupine i najbolji šestoplasirani sastav. Euroliga je od ove sezone uvela četvrtfinale u koje će se plasirati po dvije momčadi. U izmijenjenim okolnostima i Cibona bi mogla vidjeti svoju šansu. </p>
<p>– Ne razmišljamo tako daleko, najprije moramo složiti momčad, Anzulović se nije htio upuštati u prognoze. </p>
<p> • Ždrijeb Eurolige, skupina A: Skipper, Efes Pilsen, Estudiantes, Cibona, Olympiacos, Partizan, Prokom Trefl, Real Madrid. </p>
<p>skupina B: Maccabi, Montepaschi, Žalgiris, Barcelona, Union Olimpija, AEK, Scavolini, Asvel. </p>
<p>skupina C: CSKA, Tau Ceramica, Benetton, Pau-Orthez, Panathinaikos, Ülker, Unicaja, Opel Skyliners. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bodlaj četvrti junior svijeta</p>
<p>PLITVICE</p>
<p> – Pojedinačnim polufinalnim i finalnim nadmetanjima okončano je 19. svjetsko seniorsko i četvrto juniorsko prvenstvo u field streličarstvu na Plitvicama. Domagoj Bodlaj, naš najbolji junior, nije uspio stati na tron u završnici. Gađajući složenim lukom Bodlaj se već u polufinalu oprostio od završnice, izgubivši od Šveđanina Roosa za četiri kruga (57:53).</p>
<p>Nadali smo se da će odmah zatim u borbi za treće mjesto okititi broncom. Pogotovo što je do zadnje mete gubio za krug, iza isto tako vrsnog mladog Mađara Kissa. Nakon tri otpucane strijele rezultat je bio izjednačen (48-48) i mladi Varaždinac je bio na pragu uspjeha karijere. Krenulo se u raspucavanje tzv. »shoot off«. Odlučivala je jedna strijela, a Domagoj je prvi gađao i pogodio četvorku. Odmah iza njega Kiss je bio mirnije ruke i pogodio peticu.</p>
<p>– Zadovoljan sam i četvrtim mjestom, iako sam priželjkivao više. Ovog puta protivnik je bio bolji, kao pravi sportaš reagirao je Bodlaj nakon što je okončao gađanje.</p>
<p>– Loše sam počeo polufinale i nekako sam psihički pao. Kasnije sam došao k sebi, no u raspucavanju, kad sam odapeo strijelu nisam pogledao dalekozorom svoj učinak na meti, ali nakon što su Mađari na tribinama počeli vikati, znao sam da mi je bronca izmakla, kazao je 17-godišnjak iz Varaždina.</p>
<p>Mnogo je uzbuđenja bilo i u seniorskoj konkurenciji. Zanimljivo je da ni jedan svjetski prvak iz Canberre 2002. nije obranio naslov.</p>
<p> • Rezultati finalnih dvoboja, seniorke, zakrivljeni luk: Tomasi – Buono 53-52; složeni luk: Volle – Freidl 57-54; goli luk: Jentges – Linhart 45-41; seniori, zakrivljeni luk: Rohrberg – McGlyn 57-49; složeni luk: White – Dudlay 59-58; goli luk: Jonsson – Orlandi 52-45;</p>
<p>juniori, složeni luk: Zanobetti – Roos 54-53; za treće mjesto: Kiss – BODLAJ 58-58 (5-4). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Najbrža etapa najmlađem vozaču</p>
<p>SAINT BRIEUC</p>
<p> – Najmlađi sudionik ovogodišnjeg »Tour de Francea«, 22-godišnji Talijan Filippo Pozzato pobjednik je do sada najbrže etape ovogodišnje biciklističke utrke kroz Francusku, sedme dionice vožene od Chateubrianta do Saint Brieuca u dužini od 204.5 kilometara. </p>
<p>Pozzato je najbolje »pročitao« što će se dogoditi u završnici etape. Kada se činilo da bi i u Saint Brieucu o pobjedniku mogao odlučivati završni sprint, šest kilometara prije cilja na jednom malom usponu iz glavne skupine izdvojio se Paolo Bettini, a na njegov napad ragiralo je još šest vozača među kojima je bio i Pozzato. Ta sedmorka je brzo uspjela izgraditi 15 sekundi prednosti u odnosu na iznenađeni peloton, te je postalo jasno da će pobjednik etape biti jedan od njih. </p>
<p>Kada je dva kilometra prije ciljne linije ubrzao Španjolac Iker Flores, slijediti su ga uspjeli tek Pozzato i još jedan Španjolac Francisco Mancebo. U taktičkoj završnici Pozzato je bio najmudriji, krenuo je u završni sprint 250 metara prije cilja, te bio uvjerljivo brži od Floresa i Manceba. Preostala četvorica bjegunaca, kao i glavna skupina ciljem su prošli sa 10 sekundi zaostatka.</p>
<p>Inače, najduže su se u bijegu u sedmoj etapi zadržali Nizozemac Erik Dekker i Belgijanac Thierry Marichal koji su se odvojili od pelotona na 55. kilometru, vrlo brzo stvorili prednost od 8:30 minuta, ali njihov hrabar pokušaj propao je 30 kilometara prije cilja.</p>
<p> • Rezultati, 7. etapa (Chateaubriant – Saint Brieuc, 204.5 km): 1. Filippo Pozzato (Ita/Fassa Bortolo) 4:31:34, 2. Iker Flores (Špa/Euskaltel) + 0, 3. Francisco Mancebo (Špa/Illes Baleares) + 0, 4. Laurent Brochard (Fra/Ag2r) + 10, 5. Sebastian Hinault (Fra/Credit Agricole) + 10, 6. Michele Scarponi (Ita/Domina Vacanze) + 10...</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Thomas Voeckler (Fra/Brioches la Boulangere) 29:09:14, 2. Stuart O'Grady (Aus/Cofidis) + 3:01, 3. Sandy Casar (Fra/fdjeux.com) + 4'06, 4. Magnus Bäckstedt (Šve/Alessio-Bianchi) + 6:06, 5. Jakob Piil (Dan/CSC) + 6:58, 6. Lance Armstrong (SAD/USPS) + 9:35... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nova predvidljiva priča </p>
<p>SILEVRSTONE</p>
<p> – Predvidljivo i uistinu pomalo dosadno traje Svjetsko prvenstvo u formuli 1. Pobjede Michaela Schumachera su svakodnevica, a ostaje upitno tko će i koliko dugo prijetiti »letećem Nijemcu«, hoće li netko završiti u zaštitnoj ogradi i slične sitnice.</p>
<p>Uoči utrke u Silverstoneu Finac Kimi Raikkonen poslao je upozoravajuću poruku. Naime, pobijedio je u tri od četiri slobodna treninga, te startao s prve pozicije. Vodio je finski vozač i prvih deset krugova, nakon čega su se stvari na stazi vratile u kolotečinu. Michael Schumacher je munjevito četvrto mjesto preoblikovao u prvo i tamo se zadržao do kraja. </p>
<p>U međuvremenu bilo je čak nešto i zanimljivosti na asfaltu Silverstonea. Raikkonen je pokušavao do polovice utrke sustići Schumija, ali bezuspješno. Trulli je »poljubio« zaštitnu ogradu, na sreću bez teže ozljede, stazom se provozalo i sigurnosno vozilo, Barrichello je pred kraj prijetio Raikkonenu i tu bi engleska priča završila. I tako je Michael Schumacher ostvario desetu pobjedu u sezonu. Deset od jedanaest utrka. Jedini »uljez« u cijeloj sezoni je Jarno Trulli i njegova pobjeda u Monte Carlu.</p>
<p>Nova predvidljiva priča trebala bi se ispisati 25. srpnja kada će Schumacher juriti 11. pobjedu, ovog puta u »svom dvorištu«, na stazi u njemačkom Hockenheimu.</p>
<p>• Rezultati: 1. M. Schumacher (Njem / Ferrari), 2. Raikkonen (Fin / McLaren) +2.130, 3. Barrichello (Bra / Ferrari) +3.114, 4. Button (VB / BAR) +10.683, 5. Montoya (Kol / Williams) +12.173, 6. Fisichella (Ita / Sauber) +12.888...</p>
<p>Ukupni redoslijed: 1. Schumacher (Ferrari) 100 bodova, 2. Barrichello (Ferrari) 74, 3. Button (BAR Honda) 53, 4. Trulli (Renault) 46, 5. Alonso (Renault) 33, 6. Montoya (Williams) 29...</p>
<p>Redoslijed konstruktora: 1. Ferrari 174, 2. Renault 79, 3. BAR Honda 67, 4. Williams 41, 5. McLaren 32, 6. Sauber 18... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kasimdžanov opet poveo </p>
<p>TRIPOLI</p>
<p> – Uzbekistanski velemajstor Rustam Kasimdžanov dobio je četvrtu partiju finalnog dvoboja za naslov svjetskog prvaka i poveo protiv Britanca Michaela Adamsa s 2,5:1,5. U varijanti izmjene Španjolske partije Adams je u završnici pokušao žrtvom kvalitete doći do protuigre, ali je Kasimdžanov jednim lijepim taktičkim udarom oborio njegovu koncepciju i tako stigao na prag velikog, posve neočekivanog uspjeha. Do kraja dvoboja trebaju se odigrati samo još dvije partije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U znaku oproštaja Miće Miloševića</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – TrećI dana općeg otvorenog i juniorskog prvenstva Hrvatske u plivanju obilježio je oproštaj legendarnog Miloša Miloševića. Oproštaju od aktivnog plivanja bili su nazočni prethodnici u ovoj disciplini od kojih je Milošević upijao znanje i koji su mu bili idoli – Nenad Cambi, Nenad Kuridža, Andro Depolo i Hrvoje Barić. Osim njih na riječkom plivalištu su bili Zlatko Mateša, predsjednik HOO-a, Veljko Obersnel, gradonačelnik Rijeke i brojni drugi te tisuću gledatelja, koji su burnim pljeskom pozdravili posljednje zaveslaje riječkog i hrvatskog »delfina«. Kao domaćin ove ceremonije Miloš Milošević darovao je svojim gostima kristalne delfine.</p>
<p>U natjecateljskom dijelu treće večeri najuzbudljivije su bile utrke na 100 m slobodno. Hrvatski rekorder Duje Draganja je trećim vremenom ušao među osam najboljih (50.34). Sanja Jovanović je na 50 m leđno isplivala odličan rezultat (29.32), vrijedan 968 bodova. A na kraju programa u subotu, štafeta plivačica zagrebačke Mladosti 4x100 slobodno isplivala je državni rekord u vremenu 3:57.99, kojeg je do sada držao POŠK (3.59.33).</p>
<p> • Rezultati, plivači, 200 m leptir: 1. Biuk (MS) 2:06.56, 2. Franičević 2:07.14, 3. Damjanić (oba MZ) 2:09.45; međunarodna konkurencija; 1. Pavel Korzeniowski (Pol) 1:58.59; 50 m prsno: 1. Rogulj (MZ) 29.27, 2. Pasvandžić (PEB) 29.81, 3. Delić (ZPK) 29.91; međunarodna konkurencija: 1. Emil Tahirović (Slo) 28.71;</p>
<p>plivačice, 400 m slobodno: 1. Galić (GS) 4:24.37, 2. Trišić (MDZ) 4:38.87, 3. Margić (Ss) 4:41.84; međunarodna konkurencija: 1. Otylia Jedrzejczak (Pol) 4:09.71; 50 m leđno: 1. Jovanović (JD) 29.32, 2. Kardašević (MZ) 30.49, 3. Grivičić (PEB) 30.94; štafeta 4x100 m slobodno: 1. Mladost (Radović, Kardašević, Korać, Banović) 3:57.99 (državni rekord), 2. POŠK (Konta, Miladinović, Gabrilo, Marinović) 3:59.64, 3. Medveščak (Gudiček, Mijačka, Trišić, Božina) 4:00.38.</p>
<p>Petar Ogurlić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Abramović »slomila« nervoza, Kostanić izjednačila</p>
<p>»Ivana nije igrala agresivno kao što smo se dogovorili, puno je griješila. Nervoza je učinila svoje. A Alves nije toliko loša igračica da to ne bi znala iskoristiti«, rekao je izbornik hrvatske reprezentacije Goran Prpić </p>
<p>SAO PAULO</p>
<p> – Kiša je odgodila, ali ne i pokvarila program prvog dana kvalifikacijskog Fed kup dvoboja za ostanak u Svjetskoj skupini 2 između brazilskih i hrvatskih tenisačica. Uoči nedjelje, kada su na rasporedu međusobni ogledi prvih i drugih reprezentativnih reketa te dvoboj parova, rezulat je neodlučen 1-1. Najbolja brazilska tenisačica na 197. mjestu WTA ljestvice Maria Fernanda Alves je sa 6-3, 6-0 nadigrala Ivanu Abramović u njenom prvom reprezentativnom nastupu, dok je glavna hrvatska uzdanica Jelena Kostanić bez problema pobijedila Brunu Colosio s 6-0, 6-1.</p>
<p>Nakon svečanog otvorenja kiša je potpuno uništila ionako loše terene u Paineiras do Morumby klubu, pa su dvoboji odigrani na natkrivenim terenima. Čekanje je kod Abramović uzrokovalo nervozu, prisutnu već i zbog premijernog nastupa za Hrvatsku. Povrh svega, vidljivost na terenu je bila vrlo loša, pa se Abramović, koja nosi leće, nije najbolje snašla. Stoga je i razumljiva lagana pobjeda brazilskog prvog »reketa«.</p>
<p>– Teren je bio malo brži nego onaj vanjski. Možda su na ovom terenu bili i bolji uvjeti, budući da je onaj vani napola bio na suncu, napola u hladu, pa je loptica različito odskakala. No, ovdje, pak, je vidljivost bila loša. slaba rasvjeta, komentirao je hrvatski izbornik Goran Prpić i okrenuo se prvom meču:</p>
<p>– Ivana nije igrala agresivno kao što smo se dogovorili, puno je griješila. Nervoza je učinila svoje. A Alves nije toliko loša igračica da to ne bi znala iskoristiti.</p>
<p>No, sve je na početak vratila Kostanić, koja je ispustila tek jedan gem protiv Colosio.</p>
<p>– Nema se što puno reći o tom meču, Jelena je puno bolja tenisačica, cijelo vrijeme je držala sve pod kontrolom.</p>
<p> • BRAZIL - HRVATSKA 1-1 (Alves – Abramović 6-3, 6-0, Kostanić – Colosio 6-0, 6-1). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Federer osvojio i Gstaad</p>
<p>GSTAAD</p>
<p> – Roger Federer osvojio je ATP turnir u Gstaadu, tamo gdje je 1998. odigrao prvi profesionalni meč. Na domaćem terenu Federer je u finalu pobijedio Rusa Igora Andrejeva 6-2, 6-3, 5-7, 6-3 i tako ostvario 51. pobjedu u sezonu. Uz samo četiri poraza.</p>
<p>Prošlotjedni pobjednik Wimbledona se strelovito prilagodio zemljanoj podlozi i nastavio niz za divljenje, budući je jednako uspješan prvi dio sezone imao davne 1989. tek Ivan Lendl. Premda je Andrejev u Gstaadu proživio najuspješniji tjedan sezone (osim Roland Garrosa gdje ga je u osmini finala pobijedio kasniji pobjednik Gaston Gaudio), Federeru se nije uspio suprostaviti. Nakon brza, uvodna dva seta, Švicarac je posustao krajem trećeg. Talentirani ruski tenisač je napravio »break« krajem trećeg kod 5-5 i oduzimanjem servisa Federeru otvorio i četvrti set. No, tada je krenula »oluja« u izvedbi najboljeg svjetskog tenisača...</p>
<p>• Rezultat, finale: Federer (1) – Andrejev 6-2, 6-3, 5-7, 6-3. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Popp i Rusedski za pobjedu u Newportu</p>
<p>NEWPORT</p>
<p> – Nijemac Alexander Popp jedan je od boljih svjetskih tenisača na travnatim podlogama. Naime, dotični gotovo da ne egzistira u svjetskom tenisu prije i poslije turnira na takvoj podlozi. No, travu koristi na najbolji mogući način... </p>
<p>U Wimbledonu se protiv njega mučio i Andy Roddick, a na ATP turniru u Newportu jer bez većih problema izborio finale. Gdje će igrati protiv Grega Rusedskog.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Popp (7) – Saulnier (5) 6-4, 7-6 (5), Rusedski – Dupuis (8) 7-5, 7-6 (10). </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Gdje to klubovi odlučuju o izborniku</p>
<p>I sâm je Miroslav Blažević u trenutku iskrenosti zavapio: »Što mislite, zašto su Dinamo i Hajduk bili za mene? Znali su da ću ja najbolje valorizirati igrače iz naše lige.« Bingo! Nije li upravo to najbolji odgovor na upit zbog čega su toliko podivljali Dinamovi i Hajdukovi predstavnici kad je »njihov kandidat«, u ovom slučaju Blažević, ispao iz utrke za izborničkim mjestom?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nevjerojatno, čelnici Hrvatskog nogometnog saveza ignoriraju mišljenje Dinamovih i Hajdukovih predstavnika o imenovanju novog izbornika! Ovo je teza kakvu će naši nogometni »trudbenici« u posljednje vrijeme često prostrti na medijskome prostoru. Međutim, to što se njima čini nevjerojatnim i neshvatljivim, u normalnom bi svijetu trebalo biti posve – logično. Pa, koji bi to zdrav razum dozvolio klubovima da odlučuju u utrci za izbornikom!? Sasvim je jasno da klubove veže izravan interes i da u takvim temama nikako ne mogu biti objektivni, jasno je da će lobirati za onoga kandidata koji bi im kasnije »uzvratio« pozivanjem upravo njihovih igrača u nacionalnu selekciju što bi, dakako, dignulo cijenu dotičnim nogometašima i vjerojatno rezultiralo punjenjem blagajni klubova i samih menadžera.</p>
<p>Dakle, uloga klupskih predstavnika u izborničkoj kampanji posvemašnji je apsurd. Naposljetku, i sâm je Miroslav Blažević u trenutku iskrenosti zavapio:</p>
<p>»Što mislite, zašto su Dinamo i Hajduk bili za mene? Znali su da ću ja najbolje valorizirati igrače iz naše lige.«</p>
<p>Bingo! Nije li upravo to najbolji odgovor na upit zbog čega su toliko podivljali Dinamovi i Hajdukovi predstavnici kad je »njihov kandidat«, u ovom slučaju Blažević, ispao iz utrke za izborničkim mjestom?</p>
<p>Snažno i jezgrovito je reagirao i naš proslavljeni vratar Dražen Ladić, sada član stručnog stožera hrvatske reprezentacije. Na upit što misli o Mamićevoj reakciji na izborničku kampanju, Ladić je kratko dobacio:</p>
<p>»Mamiću svaka čast za sve što radi u Dinamu. Ali, on voli odlučivati i o stvarima koje nisu u njegovoj ingerenciji.«</p>
<p>A biranje izbornika doista nije u ingerenciji klubova. Štoviše, trebalo bi im zabraniti uopće i zucnuti na tu temu. Zamislite, primjerice, da Realov predsjednik Florentino Perez ili njegov kolega iz Barcelone Joan Laporta urlaju u mikrofone nezadovoljni Aragonesovim postavljanjem na mjesto izbornika španjolske reprezentacije! No, u posljednje su vrijeme, pogotovo nakon što je Ćiro ispao iz utrke, najviše vatre rigali upravo Hajdukov direktor Fredi Fiorentini i Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić.</p>
<p>Doduše, Mamić nije ni prisustvovao krucijalnoj sjednici IO na kojoj su filtrirana četvorica kandidata za izbornika. IO je, zapravo, potvrdio prijedlog Stručne komisije koja je zasjedala dan ranije, a u utrci su ostali Srečko Katanec, Zlatko Kranjčar, Branko Ivanković i Martin Novoselac. Dakle, među kandidatima nema Blaževića... Prvi čovjek Dinama nedavno je podnio ostavku na svoje mjesto u IO-u, no ostavka stupa na snagu tek kad ju verificira Skupština HNS-a. Pa, iako Skupština još nije prihvatila Mamićev odstup, ipak ga nije pozvala na spomenutu sjednicu IO-a, što je on kasnije protumačio kao »običnu manipulaciju«. Na sjednici nije bilo ni – inače suspendiranog – Igora Štimca, šefa struke u Hajduku. Dakako, uz takav se razvoj događaja stvara klima da predsjednik Vlatko Marković i sâm HNS ignoriraju vizije naših najvećih klubova. Što je u svojoj esenciji – posve logičan potez!</p>
<p>Doduše, sâm Mamić se kasnije ogradio rekavši: »Optužen sam za lobiranje i nagovaranje članova IO-a da podrže moj stav, a nas uopće ne zanima tko će biti izbornik.« No, postoje teme u kojima bi Hajduk i Dinamo morali imati i te kako bitnu ulogu. Kada je, primjerice, riječ o domaćem natjecanju, dakle o Prvoj HNL, njihova bi riječ i prijedlozi morali imati golemu težinu. Oni su aktivni i, svidjelo se nekome ili ne, najbitniji dio te lige, Prva HNL je njihov dom i logično je da i moraju aktivno sudjelovati u svim bitnim temama. Sada je, primjerice, aktualno pitanje proširenja Prve HNL sa 12 na 16 klubova, što je, uzgred, apsolutni nonsens. Dinamo je, eto, izričito protiv proširenja lige i razvodnjavanja ovo malo kvalitete. Napokon smo, dakle, pronašli »detalj« oko kojeg i Dinamo, a i Marković imaju posve identičan stav. Ali, o pitanju izbornika... Hajduk i Dinamo tu doista nisu pozvani izgovoriti ni riječ.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rusi izbacili Veličane iz Intertoto kupa</p>
<p>VELIKA</p>
<p> – Nogometaši moskovskog Spartaka u uzvratnoj utakmici drugog kola Intertoto kupa sa 1-0 su pobijedili Kamen Ingrad i tako izborili plasman u sljedeći krug natjecanja. U prvoj utakmici Rusi su slavili sa 4-1. Boljom igrom tijekom cijelog prvog poluvremena Veličani su sa dvije velike prigode mogli »približiti se« rezultatu iz Moskve. No, drugi dio utakmice nije bio na toj razini, pa su se Moskovljani nakon postignutog pogotka u Velikoj, zasluženo plasirali u 3. kolo Intertoto kupa. </p>
<p>• SRC Kamen Ingrad </p>
<p>KAMEN INGRAD – SPARTAK 0-1 (0-1) </p>
<p>KAMEN INGRAD: Čavlina 6, Kovač 6,5, Božinovski 6, Kurilić 6, Bajsić 6 (od 46. Lišnić 6), Dajić 6, Rendulić 7, Popović 6 (od 46. Balašković 6), Kralj 6 (od 74. Čižmek 6,5), Smoje 6, Vujica 6,5.</p>
<p>SPARTAK: Kowalewski 6,5, Soava 6, Iencsi 6, Pavličenko 6 (od 46. Urbanek 6), Kalinjčenko 6, Tamas 6,5, Mitreski 6,5, Pogrebnjak 7 (od 75. Rebko –), Pavlenko 6 (od 57. Lešonok –), Ahmedov 6, Šiškin 6.</p>
<p>SUDAC: Loizou (Cipar) 7. GLEDATELJA: 4000.</p>
<p>STIJELAC: 0-1 Pogrebnjak (38.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pavlenko, Pavličenko, Kurilić, Šiškin.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Krunoslav RENDULIĆ.</p>
<p>Drago Štajduhar</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Meksički nogometaši pobijedili Argentinu </p>
<p>CHICLAYO</p>
<p> – Argentinski nogomet i njihov izbornik Marcelo Bielsa posljednjih godina imaju prilične probleme. Podsjetimo, na Svjetskom prvenstvu 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji su završili sa svojim nastupom već nakon tri utakmice u skupini, a određena trauma nastavljena je na početku kvalifikacija za SP 2006. godine, kao i na aktualnom natjecanju - »Copa Americi«.</p>
<p>Iako nisu u najboljem sastavu, na premijernoj utakmici su Argentinci rezultatski deklasirali Ekvador pobjedom 6-1. No, prizemljenje je nastupilo odmah u sljedećem ogledu skupine B. Bolji od njih sa 1-0 bio je Meksiko (strijelac Morales u 9. minuti iz slobodnog udarca), nakon čega je Argentina pokazala sve svoje aktualne nedostatke. Niti bezbroj šansi nije bilo dovoljno za popravljanje rezultata. Iako će izbornik Bielsa demagoški tvrditi.</p>
<p>– Meksiko je igrao sa sedam defanzivnih igrača. Protiv takve postave teško je igrati, ali mi smo ipak stvorili šest ili sedam izglednih prilika. Po tome smo zaslužili pobjedu, kazao je Bielsa.</p>
<p>U drugoj utakmici 2. kola skupine B, Urugvaj je sa 2-1 pobijedio Ekvador pogocima Forlana i Buena u drugom poluvremenu, dok je jedini strijelac za Ekvador bio Salas.</p>
<p>Tako su već uvodne utakmice ovogodišnjeg natjecanja pokazale kako vječni pretedenti za naslov, Brazil i Argentina, nisu i prvi favoriti. Ne samo zbog drugorazrednog sastava s kojim su došli, već i sve manjih razlika između dva »svijeta« južnoameričkog nogometa.</p>
<p>• Rezultati 2. kola, skupina B: Meksiko – Argentina 1-0, Urugvaj – Ekvador 2-1.</p>
<p>Redoslijed: Urugvaj i Meksiko po 4 boda, Argentina 3, Ekvador 0. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vardar eliminirao belgijski Gent </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultati uzvratnih utakmica 2. kola nogometnog Intertoto kupa: Univ. Baku (AZE) - Tampere United (FIN) 1-0 (prva utakmica 0-3), Vetra Rudiskes (LIT) - Hibernian (ŠKO) 1-0 (1-1), Marek Dupnica (BUG) -KRC Genk (BEL) 0-0 (1-2), Šinjik Jaroslavl (RUS) - Teplice (ČEŠ) 2-0 (2-1), Dinaburg (LAT) - Beograd (SICG) 0-2 (1-3), Sloboda Tuzla (BIH) - Spartak Trnava (SLK) 0-1 (1-2), Slovan Liberec (ČEŠ) - ZTS Dubnica (SLK) 5-0 (2-1), Kamen Ingrad - Spartak Moskva (RUS) 0-1 (1-4), FC Zlin (ČEŠ) - VC Westerlo (BEL) 3-0 (0-0), KAA Gent - Vardar Skopje 3-4 nakon 11-eraca (0-1). FC Villareal - Odense BK 2-0 (3-0).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="50">
<p>Nikada se ne smije zaboraviti što se dogodilo u Srebrenici</p>
<p>Na komemoraciji nabijenoj emocijama, ali tihoj i dostojanstvenoj, okupilo se više od dvadeset tisuća Bošnjaka/ U Potočarima nije bilo političkih predstavnika Republike Srpske koji su nazočili inaguraciji srbijanskog predsjednika</p>
<p>POTOČARI (od Vjesnikova posebna izvjestitelja)</p>
<p> – U Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice u nedjelju je vjerskim obredom i ukopom 338 novoidentificiranih žrtava obilježena 9. obljetnica masakra nad Bošnjacima, koji su od 11. do 18. srpnja 1995. godine počinili pripadnici vojske bosanskih Srba. Komemoraciji nabijenoj emocijama, ali tihoj, dostojanstvenoj i bez ijednog ekscesa na kojoj se, prema procjenama organizatora, okupilo više od dvadeset tisuća Bošnjaka, nazočili su predsjedajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, mnogobrojni dužnosnici Federacije BiH, predstavnici Islamske vjerske zajednice predvođeni reis-ulemom Mustafom Cerićem, te Diplomatski kor akreditiran u BiH. </p>
<p>Uočljiv je, međutim, bio nedolazak visokih političkih predstavnika Republike Srpske, čiji su predsjednici entiteta, vlade i član Predsjedništva obilježavanje srebreničke tragedije podredili odlasku u Beograd i inaguraciji novoizabranog predsjednika Srbije Borisa Tadića. </p>
<p>U politički vrlo izbalansiranom govoru Tihić se zauzeo za uspostavu povjerenja među narodima i građanima susjedne nam države, kako se njena prošlost nikada i nikome ne bi ponovila. No, istaknuo je, da se povjerenje može graditi samo na temeljima istine i pravde, pozvavši pritom na nužnost promjene odnosa prema ratnim zločincima i zločinima koji se ne mogu, kaže, ničem pravdati. </p>
<p>»Zločinac ne može biti nacionalni heroj, jer on nema ni nacije ni vjere«, rekao je bošnjački član državnog Predsjedništva, zauzevši se za individualizaciju krivnje. Osvrnuo se i na izvješće Komisije za Srebrenice vlade Republike Srpske i nedavne izjave najviših predstavnika srpskog entiteta, koji su osudili zločin. »To jest važno, ali nije dovoljno. Očekujemo da se s riječi prijeđe na djela, što znači, procesuiranje i uhićenje odgovornih ne samo za Srebrenicu«, rekao je Tihić. </p>
<p>»Nikad nećemo i ne smijemo zaboraviti što se dogodilo u Srebrenici«, rekao je, zaključivši, da treba vjerovati u pravdu, pobjedu života nad smrti, i dobra nad zlim, pri čemu je međunarodnu zajednicu pozvao na pomoć održivom povratku u Srebrenicu. »To je uostalom i njena obaveza prema zaštićenim zonama UN-a, Srebrenici i Žepi«.</p>
<p>Govoreći u vjerskom dijelu obreda Mustafa Cerić uz ostalo je rekao da zločince mora stići kazna, jer čovječanstvo ne može živjeti u zločinu. Aludirajući na političke predstavnike bosanskih Srba koji za razliku od haaškog tribunala ne žele priznati da je u Srebrenici počinjen genocid, Cerić je okupljeno mnoštvo pozvao da se ne osvećuju. »Osveta nije naša vjera, nije naša sudbina, Bosna je naša mjera suživota, u kojoj je Srebrenica naše more i obala spasa. U njoj se svi možemo utopiti, ali se i u njoj spasiti«. kazao je. </p>
<p>Rijeke Bošnjaka, najviše među njima raseljenih Srebreničana, organizirano su autobusima pristizale u Potočare, pet kilometara udaljene od Srebrenice, već u ranim jutarnjim satima. Devet i pol godišnja Mehdina Merović u Memorijalni je centar došla zajedno s majkom pokopati oca Murata, čije su ostatke ekshumirali prije nekoliko mjeseci kod škole u tridesetak kilometara udaljenom Zvorniku. Kad su je vojnici pod zapovjedništvom haaškog bjegunca Ratka Mladića odvojili od oca, imala je samo pet mjeseci. Oca se, dakako, ne sjeća, no cijela tragedija Srebrenice može se iščitati u njezinim dubokim, plavim i odraslo tužnim očima. </p>
<p>Na jednoj svježoj, od ukupno 1327 humki memorijalnog parka, u nedjelju je u podne, zajedno s majkom, na 30 Celzijevih stupnjeva čekala na pokop oca i strica. Obitelj Omerović samo je jedna od mnogobrojnih koja je u krvavom piru Mladićevih »vojnika« prije devet godina izgubila sve svoje muškarce. </p>
<p>»Nema obitelji koja nije izgubila mušku glavu u kući. Puno ih je sa dvoje-troje mrtvih, no velik je broj i onih koje su ostale i bez ijednog muškog«, tihim glasom govori gradonačelnik Srebrenice Abdurahan Malkić. Životna priča tog branitelja nekadašnje »zaštićene zone UN-a« nastavlja se nakon pada enklave. </p>
<p>Nakon što se probijajući prema području pod nadzorom Armije BiH vidio da Srbi likvidiraju sve Bošnjake koje su uhitili, odlučio se na očajnički potez. Vratio se na područje Srebrenice, i to mu je spasilo život! Pod okriljem noći prešao je potom u Srbiju, no tu su ga brzo uhitili i isporučili bosanskim Srbima. Nakon pet mjeseci tamnice, Malkića i njegova brata, jedine preživjele muškarce iz obitelji, Srbi su pustili na slobodu.</p>
<p>»Imam puno povjerenje u haaški tribunal«, kaže taj Vjesnikov sugovornik, komentirajući nedolazak srpskih čelnika u Potočare. Zabrinjava ga, međutim, to što mnogi Srbi znaju tko je počinio srebrenički zločin, a šute o tome. »Sama ta spoznaja je strašna, jer je genocid nad nama počinjen planski i sistematski«. </p>
<p>Odavanje počasti žrtvama Srebrenice kojem je nazočilo drugorazredno izaslanstvo Republike Srpske, predvođeno ministrom trgovine i turizma Borisom Gašparom, još je jednom, na najupečatljiviji način upozorilo na podijeljenost BiH. </p>
<p>Dok su tisuće Bošnjaka plakale na grobovima svojih najmilijih – kojih je ekshumirana samo desetina ubijenih i onih koji se službeno vode nestalim – samo nekoliko kilometara dalje, u Bratuncu je glavna tema razgovora bila inaguracija srbijanskog predsjednika. </p>
<p>»Najuži vrh Republike Srpske morao je u nedjelju biti u Srebrenici, a ne u Beogradu, jer samo se tako može suočiti s prošlošću«, rekao je Vjesniku rezignirano Srebreničanin po rođenju i potpredsjednik Federacije BiH Desnica Radivojević. On, kao i pedesetak beogradskih »žena u crnom«, svake godine odavanjem počasti podsjeća na mračnu stranu srpske bliže povijesti. »No, kad-tad morat će priznati tu strašnu istinu«, rekao je. </p>
<p>Slično mišljenje dijeli i bosansko-hercegovački pisac i nekadašnji novinar Džemaludin Latić, autor poeme »Srebrenički inferno«, čije je stihove uglazbio Đelo Jusić. »Čini se da Beograd i dalje ne dopušta ovim ljudima ovdje da doznaju istinu i time iz zapravo još drže u mraku i prošlosti«, kaže Latić. </p>
<p>»Oni koji govore da u Srebrenici nije bilo genocida, neka samo pomisle na to kako bi im bilo da u grobnicama traže svoju djecu«, kroz suze Vjesniku je rekla predsjednica Udruženja Srebreničanki Munira Subašić.</p>
<p>Ostatke Srebrenice u kojoj je prije rata živjelo 37 tisuća stanovnika, od toga 27 tisuća Bošnjaka, danas naseljava nepunih desetak tisuća ljudi. Uz ratne traume i gubitke obitelji oko četiri tisuće bošnjačkih povratnika suočeno je s besparicom i kroničnim nedostatkom stambenog prostora. No obilježavanje srebreničkog masakra za njih neće biti završeno u nedjelju. Već u ponedjeljak, nazočit će iskopavanju nove masovne grobnice, čiju je lokaciju nedavno prijavila Komisija Vlade Republike Srpske. Pakao Srebrenice tako se nastavlja. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Srbiji je dosta nesporazuma sa svijetom </p>
<p>Primopredaji dužnosti i inauguracijskom govoru Borisa Tadića nazočili su predstavnici četrdesetak zemalja/ Izgradnja dobrih i čvrstih odnosa sa susjedima utemeljenih na međusobnom poštivanju ključna su točka vanjske politike Srbije i SCG-a, poručio je Tadić, ističući da je suočavanje sa zločinima vlastitog naroda pretpostavka za suživot sa susjedima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvogodišnja predsjednička kriza u Srbiji u nedjelju je završila. Novi predsjednik Boris Tadić položio je u podne pred zastupnicima srbijanske Skupštine, vladinim članovima, državnim dužnosnicima i predstavnicima vjerskih zajednica zakletvu o preuzimanju najviše državne dužnosti na pet godina. Nasljednik fotelje Slobodana Miloševića i Milana Milutinovića koji su sada u Haagu, izrazio je uvjerenje da će za njegova mandata zakonodavna izvršna i sudska vlast u Srbiji raditi za opću dobrobit. </p>
<p>Najbrojnija oporbena stranka u zastupničkim klupama, radikali, čiji je kandidat Tomislav Nikolić izgubio u izbornoj utrci, predsjednika nisu pozdravili pljeskom i odjenuli su bijele majice s likom Vojislava Šešelja. </p>
<p>Predstavnici četrdesetak zemalja nazočili su primopredaji dužnosti i inauguracijskom govoru Borisa Tadića u zgradi Predsjedništva. Bila su tu izaslanstva SAD-a, Rusije, NATO-a i EU-a, glavni tajnik Vijeća Europe Walter Schwimmer, koordinator Pakta za stabilnost Erhard Busek, mnogi ministri vanjskih poslova, među kojima i hrvatski ministar Miomir Žužul, izaslanstva svih zemalja regije, dužnosnici Srbije i Crne Gore, te Republike Crne Gore, patrijarh SPC-a Pavle, prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević i drugi. </p>
<p>Tadić je u svom inauguracijskom govoru istaknuo kako će biti predsjednikom svih građana Srbije, a ne samo onih koji su ga izabrali, te da je Srbiji dosta nesporazuma sa svijetom. »Bolji život svim građanima Srbije«, rekao je Tadić, »početak je i kraj priče«. Tadić je istaknuo da se jedino ulaskom u Uniju može ostvariti bolji standard, radna mjesta, kvalitetnije obrazovanje, sloboda kretanja i kolektivna sigurnost. </p>
<p>Zauzeo se za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, odnosno terorizma. Tadić je obećao pridonijeti miroljubivoj vanjskoj politici Srbije »koja nije bila takva u prošlosti« i njenoj usmjerenosti Bruxellesu, Washingtonu i Moskvi, te regiji. </p>
<p>»Izgradnja dobrih i čvrstih odnosa sa susjedima utemeljenih na međusobnom poštivanju ključna su točka vanjske politike Srbije i SCG-a«, rekao je Tadić, dodavši kako će se posebna pažnja posvetiti Republici Srpskoj u duhu daytonskih odredbi, te da se očekuje povratak izbjeglih u Hrvatsku, a pozdravlja napredak susjeda u eurointegracijskim procesima.</p>
<p>»Na putu u Europu Srbija ima veliku otvorenu ranu, a to je Kosovo«, istaknuo je Tadić i dodao da Srbija traži sigurnost za sve građane, povratak izbjeglih i obnovu kuća i crkava, poštivanje ljudskih prava, jer će se jedino tako naći pravično rješenje za Kosovo. Suradnja sa Sudom za ratne zločine prioritet je vanjske i unutarnje politike Srbije, objasnio je Tadić. »Povijest zločina na Balkanu je duga i u tom smislu svi narodi duguju jedni drugima povijesnu ispriku. Suočavanje sa zločinima vlastitog naroda je pretpostavka za suživot sa susjedima«, rekao je Tadić na kraju svog govora. Pohvalio je hrabar izvještaj čelništva Republike Srpske o zločinima u Srebrenici, rekavši da je to primjer kako istini treba gledati u oči jer se »samo tako čuva sjećanje na Jasenovac, Jadovno, Skelene, Goraždevac i sva druga stratišta«, završio je Tadić.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Proračunski rat u Europskoj uniji</p>
<p>Nizozemski ministar financija Gerrit Zalm obećao je da će njegova zemlja, svjesna da predstoji veliko prekrajanje financija EU, učiniti sve kako bi se proračun izmijenio na bolje / Prva žrtva novog pristupa trebao bi biti dio iznosa od četiri milijarde eura godišnje koliko se iz blagajne EU vraća Velikoj Britaniji</p>
<p>BRUXELLES Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Usvajanje ustava, pa čak i izbor novog predsjednika Europske komisije mogu izgledati kao dječja igra u usporedbi s problemima koje donosi dogovaranje novog srednjoročnog proračuna EU. </p>
<p>Komisijin prijedlog proračuna biti će objavljen u srijedu nakon redovnog tjednog sastanka eurovlade. </p>
<p>Zatim će u državama članicama početi reduciranje najboljih namjera osmišljenih u korist EU i prilagođivanje nacionalnim interesima. Neki su detalji proračuna već poznati, pogotovo ideje kojima se unosi više pravičnosti i ravnoteže u izdvajanja i naglašava solidarna priroda zajedničkih sredstava. </p>
<p>Prva žrtva novog pristupa trebao bi biti dio iznosa od četiri milijarde eura godišnje koliko se iz blagajne EU vraća Velikoj Britaniji. Ta nadoknada stara je dva desetljeća, a Europska unija ju je izglasala (nakon prilične svađe) uzimajući u obzir statistiku da je Velika Britanija bila tada treća od dna. Sad su se stvari preokrenule, Britanija je treća, od vrha, iza Luksemburga i Irske, ali je u proračunu, zahvaljujući tom povratu sredstava, tretirana jednako kao najsiromašnije zemlje. Tako ispada da po glavi stanovnika za zajedničke fondove izdvaja manje čak i od nekih novih zemalja članica.</p>
<p>Nizozemski ministar financija Gerrit Zalm obećao je da će njegova zemlja, svjesna da predstoji veliko prekrajanje financija EU, učiniti sve kako bi se proračun izmijenio na bolje. Zalm polazi od Nizozemske koja danas po glavi stanovnika izdvaja šest puta više od Francuske, bogate zemlje ujedno i najvećeg korisnika EU proračuna zahvaljujući poljoprivredi. Nizozemci iz proračuna za EU poslove izdvajaju 0,56 posto nacionalnog dohotka i rekorderi su po izdašnosti. Slijedi ih Njemačka s 0,54 posto, ali najvišim iznosom. </p>
<p>Francuska, istina, daje 0,37 posto svog dohotka, no većinu primi natrag, i još nešto povrh. Zahvaljujući povratu sredstava, bogata Velika Britanija u EU proračun ulaže 0,25 posto nacionalnog dohotka. Ukoliko se povrat u potpunosti ukine, što je malo vjerojatno, iznos bi skočio na 0,62 posto, i Britanija bi postala najveći unosnik u proračun EU. Europska komisija, prema pisanju britanskih novina, predlaže da se ukinu povlastice povrata sredstava za sve zemlje koje proračunu daju više od 0,35 posto nacionalnog dohotka. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bombaški napad politički štetan za Palestince </p>
<p>Eksplozija bombe u Tel Avivu, izvedena najvjerojatnije daljinskim upravljačem, nameće mnoštvo otvorenih pitanja/ Zašto je upravo u sadašnjem trenutku široke međunarodne osude ponašanja vlade izraelskog premijera Ariela Sharona, došlo do telavivske bombaške akcije</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U eksploziji bombe u nedjelju ujutro na središnjoj autobusnoj postaji u Tel Avivu, jedna osoba je poginula, a dvadesetak lakše ranjeno. Odgovornost za napad, prema izraelskom radiju, preuzela je Brigada mučenika Al Aqse, jedan od ogranaka vojnog krila Al Fataha na čijem je čelu Yasser Arafat. Poručeno je da je to odmazda za ubojstva palestinskih civila.</p>
<p>Telavivska eksplozija, prva nakon sedam mjeseci u toj mediteranskoj luci, došla je samo dva dana nakon što je Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu presudio da je sigurnosni zid koji se podiže duž Zapadne obale i Pojasa Gaze nezakonit i da ga treba srušiti. Time je značajno umanjeno veliko oduševljenje Palestinaca koji su haašku presudu dočekali kao vlastitu »povijesnu pobjedu«. </p>
<p>Presuda ICJ-a, koja je došla na poticaj 191 zemlje članice UN, ima isključivo moralni autoritet, ali nijedno pravno sredstvo da se provede u djelo.</p>
<p> Arafatov stožer u Rammallahu je, na temelju presude, najavio novu političku ofenzivu unutar UN-a i njegova Vijeća sigurnosti kako bi se osudila ne samo izgradnja »zida aparthejda« već i izraelski vojni napadi na okupirana područja te ciljana ubojstva i uhićenja nepoćudnih Palestinaca. </p>
<p>Eksplozija bombe u Tel Avivu, izvedena najvjerojatnije daljinskim upravljačem, nameće mnoštvo otvorenih pitanja. Prvo, i najvažnije je: Zašto je upravo u sadašnjem trenutku široke međunarodne osude ponašanja vlade izraelskog premijera Ariela Sharona, došlo do telavivske bombaške akcije? Jer, odjeci te eksplozije mogli bi u značajnoj mjeri potisnuti u drugi plan presudu ICJ-a. Izraelski premijer Ariel Sharon već je iskoristio taj napad da bi uperio prst prijekora prema haaškim sucima. </p>
<p>Zamjetno je da su dosadašnji napadi bili djelo bombaša samoubojica. Palestinske militantne skupine nisu, barem dosad, raspolagale suvremenom bombaškom tehnikom. Stoga će biti zanimljivo reagiranje palestinskog vrha, ali i militanata Brigada mučenika Al Aqse i drugih organizacija poput Hamasa i Islamskog džihada.</p>
<p>Ako se odista utvrdi da je eksplozija u Tel Avivu bila čin osvete frustriranih militanata, onda će se palestinsko čelništvo morati dobro zamisliti kako spriječiti terorističke akcije. Bombaške akcije čije su žrtve mahom nevini civil, izazivaju zgražanje i osudu najšire međunarodne javnosti i udaljavaju Palestince od ostvarenja njihovih legitimnih prava. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Edwards oživljava Kerryjevu »mrtvu« kampanju </p>
<p>Kerryjeva politika na području sigurnosti: novi savezi u svijetu, modernizacija vojske, veće oslanjanje na diplomaciju, obavještajce, gospodarsku moć i privlačnost američkih vrijednosti i ideja; manja energetska ovisnost o Srednjem istoku, pa i promjena politike prema tom dijelu svijeta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Demokratskoj stranci bilo je potrebno više od četrdeset godina da konačno nađe novog Johna F. Kennedyja - ovaj put u dvojcu John Kerry i John Edwards. Poput mnogima omiljelog, ali među moćnicima omraženog i stoga ubijenog predsjednika Kennedyja, Kerry je mornarički ratni heroj, potječe iz privilegiranog sloja Massachusettsa, dugogodišnji je senator, čak posjeduje i gustu kosu, pa i inicijale JFK. Nedostaje mu jedino šarm »princa od Camelota«. Može govoriti ili činiti sve što je potrebno da uđe u Bijelu kuću, ali ne može postati John F. Kennedy koga se još uvijek sjećaju starije generacije a - zahvaljujući filmu i televiziji - dobro su ga upoznali i mlađi. </p>
<p>Manjku šarma pridružuje se konfuzna Kerryjeva stajališta o spornim temama. Primjerice, u Senatu je glasovao za početak financiranja rata u Iraku, a potom se izjašnjavao protiv rata. U kampanji govori da se osobno protivi pobačajima, a pamti se da je više puta glasovao za pravo na pobačaj. Čak i njegovi zagovornici upozoravaju da povjerenje većine ne može steći političar koji želi sve zadovoljiti i da netko tako neodlučan ne može biti odlučan predvodnik u doba kušnje? </p>
<p>Edwards donosi štošta što Kerryju nedostaje - mladenačku energiju, neodoljiv šarm, ljupku djecu i ležernost u ophođenju s ljudima i medijima. Može se opušteno šaliti, a već sljedećeg trenutka naširoko razglabati o ozbiljnim temama. Njegove obiteljske snimke podsjećaju na Jacka i Jacqueline s djecom. Pored ostalog, kao južnjak, na glasačkom listiću Edwards uspostavlja idealnu ravnotežu sa sjevernjakom Kerryjem. </p>
<p>Kako u zraku i dalje lebdi pitanje može li dinamični Edwards oživjeti trenutno neživotnu kampanju, a birači se žale da ne znaju dovoljno o stajalištima demokrata, Kerry je počeo jasnije definirati svoju vanjsku i unutarnju politiku. Uobičajeno je da se stranačka platforma iznosi i usvaja na konvenciji (ovaj put, 26. do 29. srpnja u Bostonu). No, Kerry već iznosi načela kojima bi se vodio na području sigurnosti: stvorio bi nove saveze u svijetu, modernizirao bi vojsku, više bi se oslanjao na diplomaciju, obavještajce, gospodarsku moć i privlačnost američkih vrijednosti i ideja, a zalagao bi se i za manju energetsku ovisnost o Srednjem istoku, pa i za promjenu politike prema tom dijelu svijeta. </p>
<p>Kerry objašnjava da su to njegovi odgovori na neizbježnu stvarnost. Priroda rata se izmijenila, neprijatelj je drukčiji - i mora se razmišljati i djelovati na nov način. Stoga je i on za sasvim drukčiji pristup i za temeljito preispitivanje sigurnosne strategije predsjednika Georgea W. Busha. </p>
<p>Primjerice, za Bushevu doktrinu jednostranog preventivnog djelovanja kaže da je Ameriku udaljila od njenih tradicionalnih saveznika. Ipak, u svom stilu, pažljivo dodaje da ne isključuje preventivno vojno djelovanje, ali tek u krajnjoj nuždi, a ne kao stalno načelo američke vanjske politike. Odnosno: »Kad je naša sigurnost ugrožena, nećemo čekati na zeleno svjetlo svijeta, ali moramo steći potporu onih koji će nam biti potrebni za krajnju pobjedu«. </p>
<p>Stranačke se platforme u Sjedinjenim Državama ne doživljava ozbiljno kao u parlamentarnim demokracijama. Nisu obvezne, a prvenstveni im je cilj da ukažu na razlike u odnosu prema stranačkim protivnicima. U prošlosti, demokrati su znali biti izrazito podijeljeni u raspravama o pojedinim formulacijama. Bilo je prosvjeda, pobuna pa i napuštanja stranke; npr. povodom građanskih prava 1948. ili rata u Vijetnamu 1968. No, ove godine, demokrati najavljuju da će ostati ujedinjeni kako bi se što uspješnije suprotstavili Bushu. Primjerice, čak ni najveći protivnici rata neće biti protiv ostajanja američkih vojnika u Iraku. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Sadašnje kontrole u prometu često su predvidljive, pa postaju apsurdne</p>
<p>Glavni su uzroci prometnih nesreća alkohol, prebrza i neprilagođena vožnja, pa tako vlada priprema novi, represivniji Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Ali problem nije u tome da su sankcije preblage, nego da se ne provode dosljedno i da se kontrole vrše neefikasno. Vozači, kad ih policija zaustavi, već unaprijed kalkuliraju da će se moći dogovoriti o manjoj kazni. Prometna svijest i kultura samo su dio opće kulture i svijesti ljudi. Kako se tko ponaša u ostalim segmentima života (neplaćanje poreza, odlaganje otpada mimo kanti, gradnja bez građevinskih dozvola...), tako se ponaša i u prometu. Stoga se ne treba šokirati brojem stradalih u prometu. Stanje sigurnosti u prometu neće se moći znatno poboljšati samo za sebe – dok se ne promijeni svijest ljudi uopće.</p>
<p>Sadašnje kontrole u prometu često su predvidljive, vozači poznaju lokacije, ili se međusobno upozoravaju svjetlosnim znakovima, dok policija za to vrijeme promatra kako pored njih prolazi kolona vozila, vozeći sporo, čak sporije nego što je potrebno. Jer su svi upozoreni i smanjili su brzinu dok ne prođu policiju. A tko je, na primjer, pijan pokušat će izbjeći policiju. Time cijela policijska kontrola postaje apsurdna.</p>
<p>Za radarske kontrole treba koristiti civilna, neupadljiva vozila, kako ih vozači ne bi prerano otkrili. Lokacije radara treba stalno mijenjati. Treba kontrolirati i sporedne, a ne samo glavne ceste. Sve to vrijedi i za kontrolu alkoholiziranosti sudionika u prometu.</p>
<p>Tako će vozači postati svjesni da bilo kada, na bilo kojem mjestu mogu naići na policijsku kontrolu i da će biti stvarno kažnjeni u onoj mjeri u kojoj to zakon nalaže.</p>
<p>I još nešto, ne krše samo mladi propise, nego i stariji. Tko svakodnevno sudjeluje u prometu, može to potvrditi. A može se to zaključiti i iz crnih kronika.</p>
<p>ROBERT LEHPANERDugo Selo</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Opet će potrošači iz Hrvatske preko Save i Drave za jeftinijom hranom</p>
<p>Autor (ili urednik) naslova »... Najveći gubitnik Čobanković« iznad napisa o rebalansu proračuna, objavljenog u Vjesniku 9. srpnja, mogao je »skrojiti« drugačiji, da ne kažem blaži ili pristaliji naslov. Zašto je Čobanković »najveći gubitnik«? Gubitnici će biti državljani (i gosti) Lijepe naše! Manje novca, manji poticaj proizvodnji hrane.</p>
<p>Ako »kolonu gubitnika«, kako piše Adriano Milovan, bude predvodilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, to će se, nema sumnje, odraziti na gubitak onoga što nam je svima najpotrebnije - kruha s hrvatskih njiva.</p>
<p>Nije riječ o »tvorcima fiskalne politike«, već o tome da uvozom uništavamo vlastitu proizvodnju. Kličemo: »Kupujmo hrvatsko«, a poslije saznanja o »gubitništvu« rečenog ministarstva, ništa manje značajnog od »najvećih dobitnika«, mogli bismo klicanje zamijeniti kuknjavom. Jer gdje nema poticaja, neće biti ni volje. Drugim riječima, opet će potrošači prelaziti rijeku Savu i u Bosni, na Koridoru, ili još češće, preko Drave u Mađarsku – radi kupnje prehrambenih proizvoda. </p>
<p>Ostane li Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bez »obećanih kuna«, panoi s tekstovima »Volim Hrvatsku«, »Čuvajmo svoj okoliš«, »Više cvijeća - manje smeća«, past će sa svojih postolja, jer turističke zajednice neće moći financirati promidžbu, nagrađivati vlasnike najljepših balkona, dvorišta i okućnica. Bude li tako, »past« će i ljubav prijatelja prirode (čitaj: aktivista, volontera).</p>
<p>Poslije čitanja teksta u Vjesniku, na put u Europu možemo krenuti jedino na dosadašnji način: kupovati i uvoziti sve što, da ponovimo, možemo sami stvarati. A kamo nas to vodi? U kupnju, na primjer, rabljenih kombajna. To smo pročitali u jednom našem glasilu: u 2002. godini uvezeno je 395, a u prvih šest mjeseci 2003. još 182 ili ukupno 577 kombajna visoke starosti.</p>
<p>Nameće nam se pitanje kamo će sada ratari i stočari? A kada je riječ o okolišu, hoće li se i dalje čuti refren »Lijepa naša Hrvatska, Hrvatska«?</p>
<p> Neka na to odgovore »najveći dobitnici«. I njih podsjećamo na razumnu (i opravdanu!) činjenicu da bi ekologija i ekonomija i po etimologiji riječi trebale biti »rođene sestre«. </p>
<p>STJEPAN TOMIĆŽupanja</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Turizam između euforičnih talambasa i nabacivanja drvljem i kamenjem </p>
<p>Turistička nam je sezona u tijeku, pa tako i u tisku sezonski uvriježena dnevna izvješća o gore-dolje turističkom prometu. Jučer deset posto više nego lani, danas devet posto manje. Poput nogometnih navijača, revni reporteri užareno komentiraju ove kratkoročne sporednosti, pa kad bi indeks »gore«, udaraju u euforične talambase, a kad je prema »dolje«, nabacuju drvlje i kamenje.</p>
<p>Primjer je i članak Davora Verkovića »Istočnjaci odlaze, a zapadnjaci ne dolaze« (Vjesnik, 8. srpnja 2004.) u kojem se reporter okomio na Istru zbog pet posto manje posjetitelja nego lani i dva posto manje noćenja u prvom polugodištu ove godine. Neukusno prepotentni štih tome daju u članak umetnuti navodi Pave Župan Rusković, bivše ministrice turizma, poput »Istri je teško oprostiti podbačaj.... istarski turistički radnici bi mogli činiti čuda..., Istra (bi) veći dio godine morala biti dupkom puna«, itd. Takve ex cathedra veleumnosti, međutim, i nisu neočekivane od nekog u čijem se ministarskom mandatu mnogošta može svesti na dvije riječi - prodavanje magle.</p>
<p>Proljetos sam u svojstvu turističko-gastronomskog reportera u tri navrata posjetio Istru i uvjerio se u to što je upravo Vjesnik (4. svibnja 2004.) iz jednog drugog pera sažeo kao »U Istri se ostvaruje prestižan turistički projekt po najboljim svjetskim standardima«. Ključna riječ je »ostvaruje«, jer u turizmu ništa dobro promišljenog i sustavnog - i nadasve radinog - ne procvate preko noći. Da je to bivšoj ministrici u njenom stručnom mentalnom sklopu nedokočivo ne čudi, no zabrinjuje da ni Vjesnikovu izvjestitelju nije jasno što znači »repozicioniranje«, jer baš to je što Istri u turizmu treba i što ona i poduzima. </p>
<p> A da bi to što prije ostvarila i požnjela odgovarajući uspjeh nisu joj potrebna zajedljiva dociranja, nego u prvom redu - kao što to u Vjesniku dosljedno zagovara Pero Gabrić - »temeljita reorganizacija naše (državne, op.p.) turističke organizacije«. Konkretno, veće mogučnosti za ulaganje i odlučivanje, a time i preuzimanje regionalne odgovornosti, u vlastiti turistički marketing i promidžbu.</p>
<p>ZDENKO ŠULCMali Lošinj</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Spremni odreći se i vlastitoga jezika</p>
<p>Kumovi i navijači naziva Dalmatina za autocestu Zagreb</p>
<p> – Split trebali bi znati da je u Republici Hrvatskoj, prema Ustavu, u službenoj uporabi hrvatski jezik. Trebali bi također znati da je zakonom propisano da službeni nazivi ustanova i javnih prostora u Hrvatskoj moraju biti na hrvatskom jeziku. </p>
<p>Odakle onda za autocestu od sjevera do juga Hrvatske i obratno talijanski naziv Dalmatina, koji je uz to i jezično neispravan. Nije riječ samo o nepismenosti, nego i o političkoj neprimjerenosti toga naziva.</p>
<p>Jedan moj zagrebački poznanik u ironiji mi je rekao da bi autocestu bilo dobro nazvati »Agram-Spalato«, tako da se vidi koliko su Hrvati kozmopolitski narod i kako su se spremni odreći i svojega jezika zbog kojeg su njihovi preci demonstrirali i dobivali batine od žandara i karabinjera.</p>
<p>DINKO GRGIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>U izravnom sudaru »volva« i »opela« jedna osoba poginula, četiri teško ozlijeđene</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Jedna osoba je poginula, a četiri su zadobile teške tjelesne ozljede u teškoj prometnoj nesreći koja se u nedjelju ujutro dogodila na poluautocesti A-6 Vrbovsko-Ravna Gora, samo 200 metara od vijadukta Stara Sušica. </p>
<p>Nesreću je izazvao vozač »volva« švicarskih registracijskih oznaka koji se nepropisno pretječući izravno sudario »opel astrom«, registracijskih oznaka RI 951 LP. »Astrom« je iz suprotnog smjera upravljala ženska osoba, čiji identitet još nije utvrđen, a koja je preminula na mjestu nesreće u 7,10 sati. Još nije utvrđeno tko je upravljao »volvom«, M.A. (22), ili S.P. (24). </p>
<p>Uz njih dvoje, kolima Hitne pomoći na Jedinicu intenzivnog liječenja sušačke Kliničke bolnice, prevezeni su i putnici iz »astre«, A.D. (36) i S.S. (35).</p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće obavila ekipa PU primorsko-goranske i istražni sudac riječkog Županijskog suda Vlado Bosner. </p>
<p>Dežurni liječnik u KB Sušak dr. Krešimir Bukal, izjavio je da su putnici iz »volva«, inače oboje hrvatski državljani, još uvijek u životnoj opasnosti, jer su zadobili unutarnje krvarenje i podvrgnuti su dugotrajnim operativnim zahvatima. U teškom stanju je i jedna ženska osoba iz »astre« koja je zadobila ozljede u predjelu trbuha i grudi, dok je četvrta primljena na traumatološki odjel. </p>
<p>Zbog nesreće je policija promet preusmjerila na staru cestu prema Rijeci, a normaliziran je oko 11 sati nakon obavljenog očevida i saniranja kolnika. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Učitelju produžena zabrana podučavanja gitare</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Učitelju gitare, kojeg se na zlatarskom Općinskom sudu tereti da je bludničio nad učenicama, djevojčicom i tri maloljetnice, produljena je zabrana podučavanja u glazbenoj školi, doznaje se od zamjenica zlatarske općinske državne odvjetnice za mladež, Albine Tisanić - Grzelje. </p>
<p>Suđenje je, podsjetimo, u svibnju bilo odgođeno, jer je učitelj tada završio na psihijatriji. </p>
<p>U međuvremenu, zbog odlaska na porodiljni dopust, sudskim vijećem više ne predsjeda sutkinja Tanja Pavelin - Borzić, nego sudac Branislav Papić. </p>
<p>Optužni prijedlog protiv učitelja gitare zlatarsko je tužiteljstvo podiglo 14. srpnja prošle godine, i to samo za bludne radnje na štetu jedne djevojčice. No, potkraj siječnja, tužiteljstvo je optužni prijedlog proširilo, stavljajući učitelju na teret bludne radnje nad trima maloljetnicima. Na prijedlog tužiteljstva, protiv učitelja gitare objedinjen je postupak i prihvaćen je prijedlog da mu se, u slučaju, ako ga proglase krivim, izreče jedinstvena kazna. </p>
<p>Bivše učenice optuženog učitelja glazbe, čiji su osobni podaci prema odluci suda tajni, govorile su da ih je učitelj dirao po cijelom tijelu. Svjedokinje, danas punoljetne, a neke i udane žene, rekle su i da im je učitelj ponekad znao zavući ruku i među noge, a na svojim su leđima osjećale njegovo spolovilo. Tada još kao djevojčicama, u dobi od 8 do 13 godina, kazale su, gadilo im se učiteljevo ponašanje, pa su na satove gitare odlučile dolaziti zajedno. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Potvrđena presuda, ali s ublaženim kaznama za po tri mjeseca zatvora</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Odlukom Vijeća osječkog Županijskog suda, potvrđena je presuda Općinskog suda u Osijeku, donesena 18. veljače ove godine, kojom su Dragan Gavrić (31) zvani Džoni iz Bijeljine, Ranko Radošević (34) iz Nikšića, te Goran Tešić (32) iz Beograda, proglašeni krivima za pokušaj iznude. </p>
<p>Međutim, suci drugostupanjskog suda procijenili su kako su kazne od po godinu i pol dana zatvora, dosuđene trojici optuženika, prestroge, pa su ih preinačili, odnosno smanjili ih svakome za tri mjeseca. </p>
<p>Tako će Gavrić, Radošević i Tešić u zatvoru, umjesto godinu i pol dana, »odležati« svaki po godinu i dva mjeseca. Ovakvu su odluku, suci drugostupanjskog suda, koji su činili vijeće, obrazložili mišljenjem da će se i blažom kaznom postići svrha kažnjavanja, te da je godinu i pol dana zatvora prestroga kazna za djelo koje je ostalo u pokušaju. </p>
<p>Trojici optuženika, vrijeme provedeno u pritvoru, od 29. kolovoza prošle godine do pravomoćnosti presude, uračunat će se u kaznu, dok će nakon toga biti protjerani iz Hrvatske s petogodišnjom zabranom ulaska u zemlju. </p>
<p>Podsjetimo, optužnica ih je teretila da su 29. kolovoza prošle godine oko 8,30 sati došli u ured »Mijok Magazina« u Ulici Svetog Leopolda Mandića u Osijeku i uz prijetnje od vlasnika tvrtke Stipana Mijoka, inače Vukovarca, zatražili oko 855.000 eura navodnog duga beogradskom poduzeću »Zvezdara Avala« s početka devedesetih godina, uvećanog za kamate. Kada im je Mijok odbio isplatiti novac, trojica su mu zaprijetila govoreći kako znaju da ima djecu te da ne bi bilo dobro da se ona danas-sutra ne mogu slobodno kretati. Nakon toga su otišli, ali su ubrzo uhićeni jer je Mijok odmah o svemu obavijestio policiju. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Gavrić, Radošević i Tešić odbacili su optužbe istaknuvši kako se ne osjećaju krivima za ono što im se stavlja na teret, jer su u Osijek došli sa »časnim namjerama«. </p>
<p>Iako se otpužnica temeljila na iskazu oštećenog Stipana Mijoka, koji je u nekoliko navrata iskazivao suprotno, sudac Darko Krušlin u obrazloženju je presude, koja je sada i potvrđena, istaknuo da je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavljalo na teret. </p>
<p>Posebice se osvrnuo na provedeno grafološko vještačenje kojim je utvrđeno da je dokument, koji su 29. kolovoza optuženici donijeli Mijoku i prema kojem on »Zvezdara Avali« duguje spomenuti iznos, krivotvorina, dok je i direktor »Zvezdare-Avala«, koji je svjedočio pred osječkim sudom, kazao da Gavrića, Radoševića i Tešića ne poznaje te da ih nikada nije vidio niti s njima razgovarao o naplate nečijeg duga.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dvojica razbojnika prijeteći pištoljem opljačkali »sex shop«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvojica razbojnika u subotu su oko 19 sati opljačkali »sex shop« u vlasništvu poduzeća »Kokot promet d.o.o.« u Tuškanovoj ulici. </p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, pljačkaši su ušli u »sex shop« kad su unutra bili tridesetpetogodišnji i dvadesetpetogodišnji zaposlenici te su, prijeteći im pištoljem zatražili novac. </p>
<p>Uplašeni su zaposlenici pljačkašima predali novac i jedan mobitel, a šteta se procijenjuje na oko 1.800 kuna.</p>
<p>U isto su vrijeme četvorica mladića u Draškovićevoj ulici presrela šesnaestogodišnjeg mladića kojem su, uz prijetnju tjelesnom snagom, uzeli mobitel vrijedan 800 kuna. </p>
<p>Oko 19,50 sati maskirani je razbojnik opljačkao sportsku kladionicu »Stanleybet« u Šukićevoj ulici 40 a. </p>
<p>Pljačkaš je ušao u kladionicu kad se unutra nalazila samo 22-godišnja djelatnica te joj je zaprijetio pištoljem pa mu je predala oko 10.000 kuna, nakon čega je pobjegao.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Istukli i opljačkali vlasnika kioska</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Trojica maskiranih muškaraca u nedjelju su, dvadesetak minuta poslije ponoći, u Kaštel Štafiliću presreli Gordana S. (34), izudaravši ga po glavi i tijelu, nakon čega su mu ukrali ručnu torbicu, u kojoj je bilo oko 25.000 kuna.</p>
<p>Razbojstvo se dogodilo na Cesti dr. Franje Tuđmana, ispred obiteljske kuće Gordana S., vlasnika kioska »Al Capone« u Kaštel Starom, a novac što su ga razbojnici otuđili bio je utržak od prometa. Osim pretrpljenog straha, vlasnik »Al Caponea«, unatoč cipelarenju koje je potrajalo nekoliko minuta, nije zadobio teže tjelesne ozljede. Policija pretpostavlja da je riječ o napadačima, koji su određeno vrijeme »snimali« poslovanje »Al Caponea«, a budući da se kiosk nalazi na frekventnom mjestu, odlučili su razbojstvo izvesti u noći sa subote na nedjelju, kada se najčešće ostvari veliki promet. Također su, pretpostavka je policije, bili upoznati s kretanjem vlasnika »Al Caponea«, koji svake noći nosi dnevni utržak svojoj kući. ></p>
<p>D.S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Prosječna godišnja osobna potrošnja hrvatskog kućanstva 65,5 tisuća kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prosječna osobna potrošnja po kućanstvu u Hrvatskoj je lani iznosila 65.593 kune, što je za samo 857 kuna ili za 1,3 posto više nego u godini prije.</p>
<p>To je najmanji iznos postotnog povećanja prosječne godišnje osobne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj od 1999., od kada Državni zavod za statistiku kontinuirano prati kretanja osobne potrošnje, iskazane izdacima za proizvode i usluge kojima se podmiruju životne potrebe članova kućanstva.</p>
<p>U prijašnjim godinama rast prosječne osobne potrošnje po kućanstvu kretao se između četiri i jedanaest posto.</p>
<p>Podaci pak o prosječnim upotrijebljenim i raspoloživim sredstvima hrvatskih kućanstva pokazuju smanjenje štednje, a povećanje iznosa podizanja i otplate kredita. Udio podignutih kredita u ukupno raspoloživim sredstvima po kućanstvu u kontinuiranom je porastu i u 2003. iznosi 10,6 posto (ili prosječno oko 7,6 tisuća kuna). </p>
<p> Anketom o potrošnji kućanstava, koju je objavio Državni zavod za statistiku na svojim web stranicama, za 2003. obuhvaćeno je 2985 kućanstava, sa 8546 članova. </p>
<p> Daleko najveći dio osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva i dalje odlazi na hranu i bezalkoholna pića – u 2003. godini 32,6 ili 21,4 tisuća kuna, a najmanje se izdvaja za obrazovanje – manje od 0,7 posto ili samo 439 kuna. </p>
<p> Karakteristike osobne potrošnje kućanstava (novčane i naturalne) iskazane su s pomoću dvanaest osnovnih grupa proizvoda i usluga koje kućanstvo koristi za podmirivanje životnih potreba. </p>
<p>Na drugom je mjestu po visini udjela grupa stanovanje i potrošnja energenata, sa udjelom od 13,78 posto, a na trećem je mjestu prijevoz, s udjelom od 11,45 posto.</p>
<p> Slijede izdaci za odjeću i obuću sa 8,33 posto, ostala dobra i usluge sa 7,59 posto, rekreacija i kultura 6,18 posto, te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje s 5,37 posto.</p>
<p> Sve ostale grupe u osobnoj potrošnji imaju udjele manje od pet posto – komunikacije 4,97 posto, alkoholna pića i duhan 4,19 posto, te hoteli i restorani 2,76 posto. </p>
<p>Pri začelju je zdravstvo s udjelom od 2,11 posto, a grupa potrošnje s apsolutno najnižim udjelom je obrazovanje, samo 0,67 posto. Na osobnu potrošnju (novčanu 62.364 kune i naturalnu 3229 kuna) otpada 84,2 posto ukupno upotrijebljenih sredstava čiji je prosjek po kućanstvu za 2003. iznosio 77.917 kuna, ili samo 586 kuna više nego u godini prije.</p>
<p> Osobnu potrošnju, kao najvažniji dio ukupno upotrijebljenih sredstva, čine novčana potrošnja, te naturalna potrošnja koja uključuje izračunatu vrijednost dobara i usluga stvorenih vlastitom proizvodnjom i utrošenih u kućanstvu. </p>
<p>Ukupno upotrijebljena sredstva, uz osobnu potrošnju uključuje i otplate zajmova s kamatama od 3.788 kuna (što je za 30 posto više nego 2002.), vrijednost štednje koja je lani prosječno po kućanstvu iznosila 1578 kuna (ili za 31,7 posto manje nego u godini prije) i investicije u stan, kuću i imanje (prosječnih 6459 kuna). </p>
<p>Kako pak prosječno hrvatsko kućanstvo dolazi do sredstava pokazuju podaci o izvorima stjecanja ukupno raspoloživih sredstva, koja su u prosjeku po anketiranom kućanstvu u 2003. godini iznosila 71.878 kuna, što je za oko 2,5 tisuća kuna više nego u 2002. </p>
<p>Od toga se 86,3 posto dobiva iz plaća, dohodaka od samostalnog rada, mirovina, imovine, različitih naknada, tekućih primanja i transfera, a taj je ukupni raspoloživi dohodak prosječno po kućanstvu lani iznosio 62.018 kuna, ili 471 kunu manje nego u godini prije. </p>
<p>Ukupno su raspoloživa sredstva »poboljšavana« podizanjem kredita i štednih uloga. Podaci ankete tako pokazuju da je po kućanstvu u prosjeku podignuto 7619 kuna kredita (za 2,1 tisuću više nego u godini prije), te 1628 kuna štednih uloga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Čobanković: U utorak model otkupa pšenice ovogodišnjeg roda</p>
<p>Ministarstvo je ponudilo otkup pšenice po cijeni od kune po kilogramu pšenice standardne kvalitete / Seljačke udruge, pak, pod prijetnjom prosvjedima, traže 1,10 kuna po kilogramu / Afera s GM-kukuruzom samo je pokušaj vlasti da skrene pozornost sa smanjivanja proračuna za poljoprivredu te problema u vezi sa žetvom, kaže Antun Laslo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je počela žetva pšenice, u utorak ćemo razgovarati s udrugama seljaka i organizatora žetve i donijeti konačnu odluku o modelu otkupa pšenice ovogodišnjeg roda, rekao je Vjesniku Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Dodao je da u vezi s ovogodišnjom žetvom, osim povremeno lošega vremena, nema nikakvih problema. Žetva je, osim na poljima u vlasništvu tvrtki i kombinata, ovih dana krenula i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.</p>
<p>Podsjetimo, Ministarstvo je ponudilo otkup pšenice po cijeni od kune po kilogramu pšenice standardne kvalitete. To će biti neto cijena, jer će četiri lipe po kilogramu ići na teret kupca na ime troškova skladištenja pšenice.</p>
<p>Međutim, Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljak Slavonije i Baranje, kaže da, zajedno s Hrvatskim seljačkim savezom (HSS), seljaci i dalje - pod prijetnjom prosvjedima - traže otkupnu cijenu pšenice standardne kvalitete po cijeni od 1,10 kuna po kilogramu. U Zajednici udruga seljaka napominju da proizvođače pšenice na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima proizvodnja najvažnije krušarice stoji 1,18 kuna po kilogramu. To je, kaže Laslo, proizvodna cijena pšenice na bazi prinosa od 5,5 tona po hektaru. No, takav prinos, nažalost, ima manji broj proizvođača pšenice u Hrvatskoj.</p>
<p>»Ne dolazi u obzir najavljeno smanjivanje prošlogodišnjih poticaja od 1650 kuna po hektaru pšenice. To bi značilo smanjivanje naših stečenih prava«, kaže predsjednik Zajednice. I najnovija afera s GM-kukuruzom, kaže on, nakon što smo dva mjeseca čekali rezultate dodatnih testova, samo je pokušaj vlasti da skrene pozornost javnosti s brojnih problema u agraru: smanjivanje proračuna za poljoprivredu te probleme u vezi sa žetvom.</p>
<p>Inače, ove bi godine u Hrvatskoj na 205 tisuća hektara trebalo biti proizvedeno 806 tisuća tona pšenice, dok je lani na 190 tisuća hektara proizvedeno zbog katastrofalne suše gotovo upola manje - 549 tisuća tona. Hrvatske potrebe za pšenicom su 650 tisuća tona godišnje, odnosno 45 tisuća tona mjesečno. No, zbog tradicije, ali i poticaja seljaci i dalje siju više pšenice od domaćih potreba za pšenicom.</p>
<p>Hrvatski proizvođači pšenice ove bi godine mogli imati prosječan prinos pšenice od skoro pet tona po hektaru. Zabrinjava, međutim to što - iako su to osjetno veći prinosi nego što imaju proizvođači pšenice, primjerice, u Srbiji, Bugarskoj ili Rumunjskoj - po prinosu pšenice sve više zaostajemo za Mađarskom i Austrijom.</p>
<p>Pod pritiskom nove žetve zabilježen je pad veleprodajne cijene pšenice i na svjetskom i na domaćem tržištu. Prosječna veleprodajna cijena na kraju lipnja u Hrvatskoj je iznosila 1,43 kune po kilogramu, što je sedam posto niže u odnosu na svibanj i 25 posto više u odnosu na prosjek iz lipnja 2003. </p>
<p>Prema prognozi Europskog udruženja trgovaca žitaricama i uljaricama (Coceral), koje prvi put predstavlja očekivanja uroda pšenice u zemljama koje još nisu članice EU-a, ove se godine očekuje »dobra žetva«.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Uvertira u smjenu sadašnjeg direktora i povratak nekadašnjeg</p>
<p>Naklada novina je u padu, a negativan trend nastavlja se čak i u Dalmaciji, gdje je »Slobodna« izgubila tržište koje je preuzeo »Jutarnji list« / Predsjednik NO »Slobodne« Igor Lučić opovrgnuo je da će u ponedjeljak smijeniti direktora Srđana Kovačića jer se tek očekuje njegov izvještaj o radu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon što je Nadzorni odbor (NO) Slobodne Dalmacije primio izvješće Uprave o poslovanju splitske novinske kuće, za ponedjeljak je sazvana sjednica koja bi mogla biti uvertira za smjenu direktora Srđana Kovačića, doznajemo u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP).</p>
<p>Prema informacijama iz HFP-a, koji raspolaže s 98,5 posto dionica Slobodne Dalmacije, splitska je novinska kuća samo u prva četiri mjeseca 2004. zabilježila gubitak od 5,1 milijun kuna, dok je prošlu godinu završila s gubitkom od oko 4,4 milijuna kuna. Iz HFP-a također doznajemo da Slobodna Dalmacija, osim pada prihoda od prodaje novina, stalno povećava gubitke. Razlog tomu je, tvrdi Vjesnikov izvor, stopostotni rast troškova po osnovi ugovora o djelu i posredovanju, kao i veliki izdaci za plaćanje intelektualnih usluga. Naklada je u stalnom padu, a negativan trend nastavlja se čak i u Dalmaciji, gdje je Slobodna izgubila tržište koje je preuzeo Jutarnji list.</p>
<p>U razdoblju od svibnja 2001., kada je Srđan Kovačić imenovan predsjednikom Uprave, pa do sredine ove godine, Slobodna Dalmacija dnevno prodaje čak 14 tisuća primjeraka manje. Tako danas njezina naklada ne prelazi 49 tisuća, doznajemo u HFP-u. Drugim riječima, Slobodna sada godišnje prodaje oko pet milijuna primjeraka manje u odnosu na prva četiri mjeseca 2001., kada je imala nakladu od oko 64 tisuće prodanih primjeraka. Pad naklade osiromašio je Slobodnu Dalmaciju za tridesetak milijuna kuna, koliko je iznosio godišnji priljev od prodaje početkom 2001. godine.</p>
<p>Predsjednik Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije Igor Lučić potvrdio je Vjesniku da su članovi toga tijela zaprimili opsežnu dokumentaciju o financijskom poslovanju Slobodne, o kojoj će raspravljati u ponedjeljak. Lučić je priznao da je Slobodna dotakla financijsko dno zbog gubitaka, a dodatni problem su i tužbe prema splitskoj novinskoj kući, kao i tehnološko zaostajanje i zastarjeli izgled novina u odnosu na konkurenciju. Izravna im je konkurencija Jutarnji list, koji im je preoteo čitatelje u Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je Slobodna još do prije tri godine bila najprodavaniji list.</p>
<p>Lučić je opovrgnuo informacije da će NO u ponedjeljak smijeniti predsjednika Uprave, naglasivši kako mu ne pada na pamet da, kao predstavnik vlasnika Slobodne Dalmacije, ponovi pogrešku prethodnika, »koji su na surov i neciviliziran način smijenili bivšeg predsjednika Uprave Miroslava Ivića, ne dajući mu mogućnost da se očituje o poslovanju kuće kojoj je bio na čelu od sredine 1998. do svibnja 2001. godine«. Direktor Srđan Kovačić u ponedjeljak će dobiti prigodu da predstavnike vlasnika upozna s rezultatima poslovanja, te da izloži program financijske konsolidacije tvrtke.</p>
<p>»Tek kad dobijemo uvid u pravo stanje stvari, poduzet ćemo određene korake«, rekao je Lučić. Iako nije želio komentirati izvješće o poslovanju Slobodne, Lučić je rekao kako mu se čini da je ono »dosta uljepšano u odnosu na pravo stanje stvari«.</p>
<p>»Jedini izlaz za Slobodnu Dalmaciju vidim u žurnoj privatizaciji. Slobodnoj su potrebna velika sredstva, a to država ne može osigurati. No, bude li postupak privatizacije trajao unedogled, a i godinu dana je previše, može se dogoditi da Europa press holding (EPH), koji je sada kompletirao dokumentaciju za ocjenu dopuštene koncentracije vlasništva, odustane od kupnje«, zaključio je Lučić. Inače, prema informacijama iz HFP-a, koje Lučić nije želio ni potvrditi niti opovrgnuti, Kovačić će biti smijenjen na jednoj od sljedećih sjednica Nadzornog odbora, a na dužnosti predsjednika Uprave zamijenio bi ga njegov prethodnik Miroslav Ivić. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ostaje li tisuću radnika bez posla </p>
<p>Zahvaljujući žestokoj borbi EKN-a u Herbosu je od prvotno planiranog viška 100 radnika, što je trećina ukupno zaposlenih, za sada »spašeno« njih tridesetak, najviše hrvatskih branitelja i samohranih roditelja / Sindikati traže hitno očitovanje Uprave Ine o zbrinjavanju viška od 400 radnika u Rafineriji / »Upućeni« tvrde da se vode pregovori s Vladom, ne više o pogodnostima dobave i plaćanja energenata, već o tome kako zbrinuti prekobrojne, a da se ne prekrši kupoprodajni ugovor prema kojem je pet godina Mečelj obvezan zadržati 1700 radnika </p>
<p>SISAK</p>
<p> - Kada bi tri najvažnije sisačke tvrtke - Herbos, Rafinerija i Mečelj Željezara otpustile tisuću radnika, grad bi potresla stravična socijalna bomba. Nekadašnje jako industrijsko središte teško da bi se ikada više oporavilo od takve propasti. Sisačko-moslavačka županija i Grad Sisak već sada imaju tridesetpostotnu stopu nezaposlenosti, dvostruko veću od hrvatskog prosjeka.</p>
<p> Gradonačelnik Siska Dinko Pintarić stoga je među prvima podržao inicijativu za sastanak Vlade, saborskih zastupnika, Uprave Mečelj Željezare i sindikata, koji će se održati u utorak. Tada bi na stol trebale biti »položene sve karte«. </p>
<p>Naime, uprave tih triju tvrtki u posljednje su vrijeme uglavnom zatvorene za medije, a u nedostatku pravih informacija javnost s pravom konstruira možda i gori scenarij nego što će ga budućnost donijeti.</p>
<p>U Herbosu je u petak poslije podne, na poticaj Uprave i Radničkog vijeća, održan izvanredni skup radnika na kojem je Uprava predstavila novi Pravilnik o radu i sistematizaciji te program zbrinjavanja viška zaposlenika. Zahvaljujući žestokoj borbi EKN-a, povjerenica toga Sindikata Đurđica Jurić rekla je kako je od prvotno planiranog viška 100 radnika, što je trećina ukupno zaposlenih, za sada »spašeno« njih tridesetak, najviše hrvatskih branitelja i samohranih roditelja. </p>
<p>»Pod pritiskom sindikata, medija i Gradskog poglavarstva, Uprava je ipak malo popustila. Borit ćemo se i dalje da i za one koji će zbog modernizacije proizvodnje uistinu morati otići, ishodimo najpovoljnija rješenja i pristojne otpremnine«, rekla je Đurđica Jurić, koja je kao i brojni njeni kolege proteklih mjeseci, zbog straha, stresa i neizvjesnosti, gotovo svakodnevno trebala pomoć liječnika. Činjenica je kako Uprava Ine ne krije planove smanjivanja broja zaposlenika. U svemu aktivno sudjeluje i sindikat EKN-a. Prije dvije godine na tzv. PUL-listi viška bilo je više desetaka radnika, od kojih je znatan broj našao nova radna mjesta unutar tvrtke, a manji dio je još na raspolaganju. Kako tvrdi povjerenik sindikata u Rafineriji, Željko Jurašinović, oni se najviše boje da će završiti na burzi. »EKN zabrinjava najava viđenja rafinerija u Sisku i Rijeci nakon što se do 2006. godine investiraju stotine milijuna u modernizaciju postrojenja. Broj zaposlenih trebao bi se svesti na 350 do 400, što je na razini sličnih europskih rafinerija. Dakle, u Sisku je višak 400 radnika. Stoga ćemo tražiti žurno očitovanje Uprave Ine o tome kako misle zbrinuti toliki višak«, izjavio je Jurašinović. </p>
<p>Uprava Mečelj Željezare šuti o eventualnim viškovima. »Upućeni« tvrde da se vode pregovori s Vladom, ne više o pogodnostima dobave i plaćanja energenata, već o tome kako zbrinuti prekobrojne, a da se ne prekrši kupoprodajni ugovor prema kojem je pet godina Mečelj obvezan zadržati 1700 radnika. »Proizvodnja je minimalna, a redovito dobivamo plaću. U kolovozu ćemo ići na kolektivni godišnji odmor. Sindikat metalaca Hrvatske ne sudjeluje u pregovorima Vlade i Mečelj Željezare, a trebao bi. Nemamo nikakvih službenih informacija o mogućem višku. Međutim, bojimo se da se ne ponovi scenarij koji smo proživjeli već dva puta u tri godine. Prvo je u ljeto proglašen stečaj, onda je sljedećeg ljeta otišao Truboimpex. Znamo da bi radnika bilo i premalo kada bi se ostvarili neki najavljivani razvojni projekti«, rekao je povjerenik SMH-a Mato Somić. </p>
<p>Jedini koji je do sada više puta javno progovorio o tome da je u Željezari višak čak oko 700 radnika, sisačko-moslavački je župan Đuro Brodarac, koji je odličan poznavatelj prilika u toj tvrtki.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Srbijanska ministrica: Lipicanci ne pripadaju Srbiji i moraju se vratiti</p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede, prema njezinim riječima, nije u mogućnosti dalje pregovarati i cijeli će slučaj povjeriti srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova i MUP-u</p>
<p>SUBOTICA</p>
<p> – Lipicanci koji su iz Hrvatske odvedeni tijekom rata ne pripadaju Srbiji i oni se moraju vratiti matičnoj zemlji, izjavila je u nedjelju ministrica poljoprivrede Republike Srbije Ivana Dulić-Marković. </p>
<p>»Ministarstvu poljoprivrede Srbije je stalo da se pitanje povratka lipicanaca Hrvatskoj što prije riješi, jer taj slučaj ne smije biti zapreka suradnji Hrvatske i Srbije«, rekla je Dulić-Marković</p>
<p> Dodala je, međutim, da njezino ministarstvo više neće biti strana s kojom će Hrvatska dalje pregovarati zbog odbijanja Todora Bukinca, vlasnika ergele na kojoj su hrvatski lipicanci, da ih vrati zakonitom vlasniku. </p>
<p>»Gospodin koji sada drži konje, prema našim papirima nije vlasnik tih konja, jer oni nisu uvedeni u naše matične knjige. Mi nemamo dokaza da oni pripadaju Srbiji«, navela je Ivana Dulić-Marković. Ministarstvo poljoprivrede, prema njezinim riječima, nije u mogućnosti dalje pregovarati i cijeli će slučaj povjeriti srbijanskom ministarstvu vanjskih polova i MUP-u. Dulić-Marković, naime, tvrdi da nije moguće utvrditi koliko je hrvatskih konja na Bukinčevu posjedu između Novog Sada i Veternika.</p>
<p> »On je nama prijavio da ih je nešto više od 20, a ranije je tvrdio da ih ima 80. Riječ je svakako o nelegalnom posjedovanju i to zahtjeva istragu ministarstva unutarnjih poslova Srbije«, rekla je Dulić-Marković.</p>
<p>Povratak konja iz Srbije u lipičku ergelu bila je glavna tema nedavnog susreta izaslanstva srbijanskog i hrvatskog ministarstva poljoprivrede u Novom Sadu. Hrvatsko izaslanstvo je i tada ponovilo da se konji moraju vratiti u Hrvatsku bez ikakve odštete što Todor Bukinac odbija učiniti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Politikantstvo uoči lokalnih izbora</p>
<p>Već su me na prvoj sjednici Upravnog vijeća u Rijeci gradonačelnik i sve županijske strukture dočekale na nož, iako sam i tada isticao da i s pozicije potpredsjednika Sabora sigurno mogu više utjecati na stanje u KBC-u / Unatoč štednji, svi hitni slučajevi zbrinjavaju se kako treba, i tako će biti i dalje, kaže dr. Darko Milinović, predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Rijeka</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Rasprava o funkcioniranju i financiranju riječkog Kliničkog bolničkog centra (KBC) u proteklih je mjesec dana poprimila široke razmjere. Iako vodstvo KBC-a, uključujući i predsjednika Upravnog vijeća i potpredsjednika Sabora dr. Darka Milinovića, i dalje ne želi vjerovati da je riječ o politikantstvu, sva događanja upućuju upravo na taj zaključak.</p>
<p>Afera je pokrenuta kada je Vjesnik 10. lipnja ove godine objavio službenu potvrdu predstojnika Klinike za internu medicinu dr. Željka Mavrića da je peteročlani tim liječnika iz angiosale namjeravao podnijeti ostavke jer su im sredstva za rad s 800 tisuća kuna prepolovljena na 400 tisuća.</p>
<p> Od ostavki su odustali, jer im je ravnatelj Herman Haller obećao da će se sredstva ipak pronaći unutar bolničkog proračuna, koji je u svibnju ove godine povećan za 3,2 milijuna kuna, te sada mjesečno iznosi 37,8 milijuna kuna. Uslijedili su brojni napisi o tome da se na Kardiokirurgiji više ne operira i da su životi pacijenata ugroženi, što ravnateljstvo KBC-a nije demantiralo, sve dok se nisu oglasili vijećnici Županijske skupštine, rekavši da riječki pacijenti zbog restrikcija u zdravstvu umiru na putu za Zagreb. Naime, dva pacijenta su upućena u Zagreb zbog visokorizičnog zahvata na srcu.</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik Milinović je nastojao pojasniti kako je i zašto došlo do afere. »Već su me na prvoj sjednici Upravnog vijeća u Rijeci gradonačelnik i sve županijske strukture dočekale na nož, iako sam i tada isticao da i s pozicije potpredsjednika Sabora sigurno mogu više utjecati na stanje u KBC-u, čiji rad se mora uzdignuti iznad politike. Dugo su me javno prozivali zbog svega, pa tako i zbog nedostatka intravenoznog klavocina na nekim odjelima. U trenutku kada je HDZ dobio izbore, na snagu je stupio Zakon o privremenom financiranju koji je donijela bivša vlada. Još tada se govorilo da hrvatskom zdravstvu mjesečno nedostaje 220 milijuna kuna. Sukladno tom zakonu, sve su bolnice u prva četiri mjeseca ove godine dobivale samo za golu plaću«, istaknuo je Milinović, naglasivši da velik dio problema leži upravo u toj odluci.</p>
<p>Kako je primorsko-goranska Skupština na prošlotjednoj sjednici od resornog ministarstva zatražila ravnomjernu raspodjelu sredstava, a župan Zlatko Komadina najavio da će Županija u sljedećih tjedan dana odlučiti na koji će način financijski pomoći KBC-u, Milinović je rekao kako bi bio zadovoljan da je takvih inicijativa bilo i protekle četiri godine.</p>
<p>Na upit doživljava li to kao udar na HDZ, Milinović je odgovorio da u to ne želi vjerovati, ali da su »lokalni izbori pred vratima«. Ujedno je demantirao tvrdnje županijskih vijećnika da ugovaranje bolničkog limita ovisi o ravnatelju. »To je netočno, jer limiti ovise o potrebama KBC-a. Čelni čovjek KBC-a može imati veći utjecaj na lobiranja, ali lobiranja ne utječu na limite. Očito je da je tu riječ o pokušaju diskreditiranja Hallera i kardiokirurga. Unatoč štednji, svi hitni slučajevi zbrinjavaju se na kako treba, i tako će biti i dalje. Životi pacijenata ni u jednom trenutku nisu bili i neće biti ugroženi«, tvrdi Milinović.</p>
<p>Što se tiče kardiokirurgije, Milinović kaže da je u Rijeci nužno formirati dodatne timove. Osim toga, ističe, u europskim zemljama unutar zdravstvenog proračuna uvijek postoji 20-25 posto rezervnih sredstava koji se mogu uzeti nekim odjelima da bi drugi mogli raditi. Novca će uvijek nedostajati, kaže Milinović, ali, unatoč tomu što i riječkom KBC-u godišnje treba dodatnih 100 milijuna kuna, »dug nije toliki, nego 25 milijuna«.</p>
<p>Nedavno osnovano povjerenstvo ovih dana ispituje sve okolnosti smrti dvoje pacijenata, a o tome će Upravno vijeće raspravljati na sjednici zakazanoj za 21. srpnja. Milinović oštro odbacuje spekulacije da su aferu nepotrebno proizveli mediji. Smatra, naime, da je to učinila skupina ljudi koja nije spremna uhvatiti se u koštac s problemima, ocijenivši vrlo neprimjerenim i neutemeljenim dva života staviti u kontekst restrikcija.</p>
<p>Osvrćući se na ideju o formiranju regionalnog zdravstvenog fonda, složio se da HZZO-u treba radikalna reforma i da je nužno odrediti zdravstvenu košaricu. Ujedno se zalaže za ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Milinović je najavio mirnije razdoblje u zdravstvu, pa tako i u Rijeci, tim više što je Haller potvrdio da je trenutačno poslovanje KBC-a na pozitivnoj nuli, odnosno da se ne stvaraju nova dugovanja.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nitko ne želi u krojače i mesare </p>
<p>SISAK </p>
<p> - Nakon završetka drugog kruga ljetnog upisnog roka u prve razrede četrnaest srednjih škola, među kojima su i dvije umjetničko-glazbene, na području Sisačko-moslavačke županije ove godine je najveće iznenađenje izostanak interesa za zanimanje krojača i mesara. Radi se o suficitarnim zanimanjima, no bez obzira na tu činjenicu, do sada su se razredna odjeljenja punila već u prvom krugu.</p>
<p> Poticajne mjere Županije, gradova, općina, Gospodarske i Obrtničke komore, kroz stipendiranje deficitarnih građevinskih zanimanja, poput tesara i zidara, napokon su urodila plodom, pa se već treću godinu za redom ti razredi zadovoljavajuće popunjavaju.</p>
<p> »U Novskoj je za zanimanje krojača slobodno još 25 mjesta, u Hrvatskoj Kostajnici 18, dok je u Obrtničkoj školi Sisak neupisano ostalo 36 mjesta. Pretpostavljamo da je nagli izostanak zanimanja za krojače posljedica osjetnog slabljenja tekstilne industrije«, kaže voditeljica Odjela društvenih djelatnosti županijskog Ureda državne uprave Barbara Marenić. Dodaje kako je u Petrinji upisano samo šestero učenika koji žele postati mesari. </p>
<p> U Sisku i Kutini ima mjesta upis za zanimanja tehničara za elektrostrojarstvo i ekološkog tehničara. Mjesta ima još i u sisačkoj gimnaziji prirodoslovno-matematičkog i jezičnog smjera. </p>
<p>U Topuskom se na jesen još stignu upisati konobari, a u Glini industrijski mehaničari. Nisu popunjena ni sva mjesta u prvim razredima sisačke srednje Glazbene škole Fran Lhotka i Glazbene škole Novska. </p>
<p> Ove je godine odobreno 2012 mjesta u prvim razredima umjetničkih, općih te četverogodišnjih i trogodišnjih strukovnih škola. Prijavilo se 1817 učenika, a uspjelo ih se upisati 1631. Za jesenski upisni rok ostalo je još 421 mjesto. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Fond za privatizaciju pokrenuo postupak parcelacije Borika </p>
<p>Metar četvorni zemljišta danas vrijedi oko šeststo eura, a Borik ga želi otkupiti po cijeni od dvadeset do pedeset eura/ Uprava Borika ističe da nema ništa s cijelim slučajem, te da im prosvjedi Puntamičana tjeraju goste/ Puntamičani najavili nastavak prosvjeda</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – »Fond je pokrenuo postupak parcelacije Borika i utvrđivanje tehnološke cjeline, nakon toga ćemo doći do eventualnog postupka brisanja, ako je nešto pogrešno uknjiženo«, izjavio je Damir Ostović, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, nakon sastanka s predstavnicima vlasnika nacionaliziranog zemljišta s Puntamike, održanog u nedjelju u zadarskoj Gradskoj vijećnici. </p>
<p>»Prosvjedi su demokratsko pravo svih«, kratko je komentirao ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, koji je, također, bio na sastanku.</p>
<p>»Grad nije stranka u postupku, ali naši su građani iskazali nezadovoljstvo i strah pa smo se zato uključili u rješavanje ovoga problema da bi se ispravile eventualne nepravde koje su im nanesene. HFP nastavlja postupak parcelacije na temelju čega će se iskazati nekretnine koje su ušle u pretvorbu, zatim će se razmotriti pravilnost uknjižbe Borika d.d. i eventualno zatražiti ispravak putem Općinskog državnog odvjetništva«, rekla je zadarska gradonačelnica Ana Lovrin. </p>
<p>Puntamičani neprekidnim mirnim prosvjedima pred Hotelsko-turističkim poduzećem Borik d.d. već nekoliko mjeseci upozoravaju na nepravilnosti u procesu pretvorbe nekadašnjeg društvenog poduzeća Borik čiji su hoteli sagrađeni na njihovoj zemlji nacionaliziranoj u doba bivše Jugoslavije. Kompleks je prodan Hypo Alpe Adria Banci. Nacionalizirano im je više od petsto tisuća metara četvornih, koje je, tvrde, Borik bespravno uknjižio na svoje ime prikazavši kao temeljni kapital samo 57 tisuća metara četvornih, pa je Puntamičanima zakonski dopuštena mogućnost dokapitalizacije preostalog zemljišta. </p>
<p>Metar četvorni zemljišta danas vrijedi oko šeststo eura, a Borik ga želi otkupiti po cijeni od dvadeset do pedeset eura. Uprava Borika nedavno se oglasila priopćenjem, istaknuvši da oni nemaju ništa s cijelim slučajem, te da im prosvjedi Puntamičana tjeraju goste. </p>
<p>»Naprotiv, osamdeset posto nas živi od turizma, i nama je najmanje u interesu tjerati goste«, rekla je u nedjelju Vjesniku Bruna Supičić, predsjednica Društva prijatelja Puntamike. </p>
<p>»Ne uznemiravamo turiste, Upravi smetamo, a budući da se Uprava banke oglušuje, bili smo prisiljeni prosvjedovati, a turistima smo podijelili letke s ispričnicom«, naglašava Supičić, što je potvrdila i gradonačelnica Lovrin istaknuvši da su prosvjedi civilizirani. </p>
<p>Nakon sastanka u Vijećnici ministar Kalmeta, državni tajnik za turizam Zdenko Mičić, Damir Ostović, Boris Koketi, pomoćnik ministrice pravosuđa, Florijan Boras, predsjednik saborskog Odbora za zakonodavstvo i dr. obišli su Borik i razgovarali s Puntamičanima koji su najavili da se prosvjedi nastavljaju.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Glavaš pozvao sindikate da usuglase stavove o Belju</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Predsjednik Županijske skupštine osječko-baranjske Branimir Glavaš u nedjelju je na konferenciji za novinare uputio poziv sindikatima Belja da usuglase stavove o koncepciji privatizacije te tvrtke sa županijskim kako bi zajednički nastupili prema Vladi, odnosno Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) te inzistirali na privatizaciji tvrtke u što kraćem roku.</p>
<p> Ustvrdivši da su stavovi lokalne uprave i sindikata skoro istovjetni, Glavaš je zaključio da je u medijima posljednjih dana stvorena slika da su im stavovi različiti. »Nema razloga da budemo u raskoraku«, poručio je ocijenivši da bi najpovoljniji koncept privatizacije jamčio zadržavanje postojećih radnih mjesta, održavanje i funkcioniranje cjelovitog društva. </p>
<p>Glavaš je podsjetio da je riješen problem zaostataka isplate plaća i odbacio tvrdnje da »ova vlast želi obezvrijediti i devastirati tvrtku kako bi je što jeftinije prodala nekome u namještenom natječaju«. </p>
<p>Opovrgnuo je također informacije da se u novome natječaju priprema prodaja 43,7 posto temeljnog kapitala Belja, a koje je u javnost »pustio netko iz administracije HFP-a«.</p>
<p>Upozorio je, međutim, da u slučaju neusuglašavanja sa sindikatom Županija neće inzistirati na svom konceptu, ali da, isto tako, tada neće preuzeti odgovornost za budućnost tvrtke.</p>
<p>Predsjednik Nadzornog odbora Belja Ivica Buconjić naglasio je da ne postoje predrasude prema bilo kojem ulagaču te je izrazio uvjerenje da će se u nadmetanju ostvariti bolja cijena.</p>
<p>Opovrgavajući navode o sukobu i nesuglasicama Upravnog odbora HFP-a Andrijom Hebrangom zbog Belja, Glavaš je rekao da je proteklog petka predstavnike Vlade i Fonda upoznao sa zaključcima Skupštine koje su oni i prihvatili.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040712].
|
