NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040312].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197846 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Markač: To je jedini način da sami napišemo svoju povijest</p>
<p>Čini mi se da bi Sud trebao biti fer prema nama. Kad god su od mene dosad tražili da sudjelujem u ispitivanju, odzivao sam se. Zato sad očekujem da odluka o našem zahtjevu za puštanje na slobodu neće čekati toliko dugo kao u nekim ranijim slučajevima, rekao je Čermak</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Odlaskom Ivana Čermaka i Mladena Markača u Haag pokrenuta je precizna, ali spora procedura na Haaškom sudu. Nakon što su sletjeli u Amsterdam i predani nizozemskoj policiji, za njih je počelo vrijeme iščekivanja početka sudovanja, odnosno prve odluke u njihovu predmetu. </p>
<p>Čermak i Markač će u petak poslije podne sudskom vijeću dati iskaz o navodima iz optužnice. Istom će prigodom odvjetnici, Čedo Prodanović za Čermaka i Miroslav Šeparović i Goran Mikuličić za Markača, predati zahtjev za puštanje na slobodu do početka suđenja. Kako Sud u svojim propisima ne predviđa tzv. prekluzivne (obvezujuće) rokove, o tim će se zahtjevima odlučiti u roku mjesec, dva dana. Za to vrijeme generali moraju boraviti u sudskom zatvoru u Scheveningenu, odakle ih sudska policija prati do Suda kad god ih Sud pozove pred vijeće sudaca.</p>
<p>»Čini mi se da bi Sud trebao biti fer prema nama«, rekao je Čermak novinarima. »Kad god su od mene dosad tražili da sudjelujem u ispitivanju, odzivao sam se. Zato sad očekujem da odluka o našem zahtjevu za puštanje na slobodu neće čekati toliko dugo kao u nekim ranijim slučajevima«.</p>
<p>Čermakov optimizam dijeli i Markač, ali i odvjetnik Mikuličić: »Mislim da se sudska praksa, bez obzira na ranija iskustva, promijenila i da se odgovor na odvjetničke podneske neće čekati toliko dugo. No, to ne znači da bi lažni optimizam trebao bilo koga zavarati«.</p>
<p>Iako nitko na zagrebačkom aerodromu u četvrtak ujutro to nije spomenuo, činjenica je da je cijeli slučaj prošao glatko samo stoga što su ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt i njeni haaški sugovornici u tužiteljstvu i Sudu postigli neke dogovore. Tiču li se oni i brzine procedure? Vidjet će se već u subotu, kad se odvjetnici vrate u Zagreb.</p>
<p>U gužvi nastaloj u vip salonu zagrebačke zračne luke u četvrtak ujutro, ispunjenom sa tristotinjak branitelja, invalida i specijalaca iz postrojbe Mladena Markača, dolazak novinara popraćen je i dobacivanje »gle ovu novinarsku bandu, da nije bilo njihova pisanja, ne bi generali danas ni putovali u Haag«.</p>
<p>U takvoj su atmosferi Markač i Čermak, optuženici na putu za Haag, još jednom ponovili da su nevini i da njihova predaja jest osobna žrtva položena da bi se prestalo spekulirati o karakteru Domovinskog rata.</p>
<p>»Sadržaj optužnice na račun Hrvatske, prema kojoj su Domovinski rat i njegova završna operacija 'Oluja' posljedica zločinačkog udruživanja, traže da se država od takvih objeda obrani i pred Ujedinjenim narodima«, rekao je Čermak. </p>
<p>Markač pak tvrdi kako je došlo vrijeme da se čista i ponosna povijest Hrvatske u Domovinskom ratu napiše prije ulaska države u europske integracije. »Jer, to je jedini način da sami napišemo svoju povijest, a ne da nam je naknadno piše netko drugi, svrstavajući nas u tim integracijama u red zemalja koje se trebaju stidjeti svoje prošlosti«, zaključio je Markač.</p>
<p>Sve se to događalo u ranim jutarnjim satima na Plesu. Prvi je stigao, koju minutu prije 6.30 sati, Markač u pratnji trojice prijatelja. Diskretni policajci pristigli u šest vozila odmah nakon 6 sati rasporedili su se po zgradi i okolnim točkama.</p>
<p>Desetak minuta kasnije pristigao je i Markač. Na ispraćaju su bili supruga i troje djece. U to se vrijeme po glavnom aerodromskom hodniku rasporedilo pedesetak specijalaca u civilu. Potom, je, u 6.45 sati, stiglo oko tristo suboraca dvojice generala, a mnogi su predstavnici udruga branitelja i invalida Domovinskog rata došli osobnim autima.</p>
<p>Svima njima će u prepunom vip salonu general Markač pri kraju ispraćaja pokazati raspelo, ratni poklon njegova suborca Gavrana, policajca Mire Tomljenovića, dan prije pogibije. »Raspelo nosim sa sobom, a značku specijalaca dat ću Miloševiću, da zna tko ga je pobijedio«.</p>
<p>Nakon toga su putnici za Haag otišli na izlaz br. 17, koji su ranije napustili redovni putnici na toj liniji nacionalnog avioprijevoznika. Osim zajedničkog pjevanja himne i pozdrava zamijećene su i suze, posebno u očima Ljube Ćesića. Generali, njihovi branitelji i službena pratnja otišli su put aviona koji je poletio s nekoliko minuta zakašnjenja.</p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Krajinu« je etnički očistio Milošević </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Prije no što su se pravnici mogli ozbiljno pozabaviti optužnicama protiv Gotovine, odnosno Čermaka i Markača, dohvatili su ih se političari. Naravno, zgrozila ih je teza Carle del Ponte da su se trojica optuženika, skupa s Franjom Tuđmanom, »udružili u zločinački pothvat«, što vrijedi i za »Oluju« u kojoj su trojica generala odigrala važne zapovjedne uloge. U tim je izjavama najdalje otišao Pašalić tezom o veleizdaji ove vlade, otežavajući posao onima koji znaju kako tu tezu oboriti pravnim sredstvima.</p>
<p>To znači dokazima o planiranju i provođenju vojnih operacija, planiranju i provođenju uloge specijalnih postrojbi, planiranju uvođenja civilne vlasti. Drugi set dokaza kojima će se pravnici u Haagu poslužiti tiče se tzv. paralelnog zapovjednog sustava iz kojeg se, kao zapovjednici postrojbi, izoliraju trojica generala. Treća pravna razina dokazivanja tiče se činjenice da su Hrvatska vojska, specijalci i policija tijekom »Oluje« prolazili kroz teritorij koji je »etnički očistio« haaški optuženik Milošević, a o čemu su svjedočili i neki već saslušani predstavnici međunarodne zajednice.</p>
<p>Laički rečeno, a s pravnim posljedicama, Tribunal je već čuo kako je to išlo u najavi »Oluje« s odlaskom Srba iz oslobađane »krajine«. »Oluja« je bila jamstvom da se samozvani mali i veliki voždovi u tom dijelu hrvatske države više neće moći pojaviti.</p>
<p>Ta pravna sredstva nemaju veze s potezima i političkim namjerama i Franje Tuđmana, ali i ministra obrane Gojka Šuška, nekih generala i dijela političke javnosti u ondašnjoj Hrvatskoj. </p>
<p>Treba li spominjati salvete na kojima se crtala raspodjela teritorija u BiH, izjave o tzv. humanom preseljenju, o »sreći« što nekome nitko u porodici nije pravoslavac i tako redom. Sve je to bacilo tešku političku sjenu – nije je bacio Haag – na Domovinski rat i njegove sudionike, pa tako i na optužene generale koji su se predali da bi sprali ljagu sa sebe i svojih suboraca.</p>
<p>Taj kontekst godinama je s jedne strane podgrijavan na stranačkoj sceni kao razlikovna crta između »pravih hrvatskih državotvoraca« i »Hrvata s obrisima jugo-nostalgije«. S druge strane, sve činjenice o zločinima objavljene u hrvatskim, a ne u haaškim novinama, ponovno se negiralo.</p>
<p>Što je učinila Carla del Ponte? Sve je svela na zajednički nazivnik. Onda to zvuči grozno i djeluje pogubno za sve koji su u baš od Haaga i domaćeg sudstva tražili da razlikuje zločince od časnih branitelja. Na tragu toga raščišćavanja povijesnih činjenica u Haag su otputovala dvojica generala. Svjesni, barem u srcu, da su i njihove sudbine svojedobno ovisile o onima koji za te sudbine nisu marili.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pusić: Najbolje je da se navodi opovrgnu istinom</p>
<p>Mato Arlović iz SDP-a sumnja da će Haaški sud pustiti Čermaka i Markača da se brane sa slobode / Predsjednik HSP-a Anto Đapić pak smatra da glavnina političke akcije treba biti odigrana u Hrvatskoj, neovisno o onome što će se događati na Sudu u Haagu / Damiru Kajinu, potpredsjedniku IDS-a, haaške optužnice nisu važnije od teške gospodarsko-socijalne situacije u zemlji</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Komentirajući odlazak generala Čermaka i Markača u Haag te posljedice toga, i za Hrvatsku kao državu i za dvojicu optuženika, SDP-ov potpredsjednik Sabora Mato Arlović sumnja da će Haaški sud pustiti Čermaka i Markača da se brane sa slobode.</p>
<p>»Pitanje je kako će se voditi postupak pred Sudom. Očigledno je da se radi o vrlo složenoj optužnici, jer su ondašnji državni i politički vrh na optuženičkoj klupi, htjeli to priznati mi ili ne«, kaže Arlović. Naglašava da se politička vlast iz sredine 90-ih stavlja na optuženičku klupu jer je tadašnji predsjednik države doveden u poziciju da ga se optužuje za kazneno djelo etničkog čišćenja.</p>
<p>Za razliku od njega, predsjednik HSP-a Anto Đapić smatra da glavnina političke akcije treba biti odigrana u Hrvatskoj, neovisno o onome što će se događati na Sudu u Haagu koji će, nada se Đapić, normalno obavljati svoj posao. »Hrvatska politika ne smije biti po strani. Sabor bi morao provesti raspravu o odnosima s Haagom i jasno definirati neke stvari«, smatra Đapić.</p>
<p>Predsjednik HSP-a, kojemu se čini »kao da je optužnice pisala srpska obavještajna služba«, misli da u Hrvatskoj jednom zauvijek treba riješiti problem tko govori da se za rata provodilo etničko čišćenje. Ističe da to prvo treba riješiti unutar države, a onda će Hrvatskoj diplomatski biti jednostavnije djelovati prema van. </p>
<p>Damiru Kajinu, potpredsjedniku IDS-a, haaške optužnice nisu važnije od teške gospodarsko-socijalne situacije u zemlji. »Hrvatska treba shvatiti u kojoj je gospodarskoj poziciji i kroz tu formu treba definirati da temeljno pitanje ne smije biti odnos Hrvatske i Haaga nego gospodarska zbilja, koliko god da su kvalifikacije u optužnicama teške«, kaže Kajin.</p>
<p> O sudbini dvojice generala koji su u četvrtak otputovali u Haag Kajin kaže: »Ako se Vlada nije dogovorila s glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte Markač i Čermak će – bez obzira što neki eksponenti Vlade tvrdili – u Haagu biti znatno dulje«. Kajin smatra da su toga svjesni i sami optuženici, kao i da je uloga generala Čermaka drugorazredna i da on u Haagu odgovara »zbog onoga što su mu drugi napakirali«.</p>
<p>U HSS-u samo kratko kažu da je njihovo stajalište poznato – o daljnjoj strategiji suradnje Hrvatske i Haaškog suda treba održati saborsku raspravu.</p>
<p>Predsjednica HNS-a Vesna Pusić smatra da kvalifikacije u preambuli optužnica, koje se odnose na državnu politiku, daju prostora da se predstavnici hrvatske države pojave na Sudu kao zainteresirana strana. »Najbolje je da se navodi opovrgnu istinom, odnosno da se dokumentira i dokaže istina o događajima koji se navode u optužnicama«, smatra Vesna Pusić. </p>
<p>Govoreći o daljnjoj sudbini generala Markača i Čermaka HNS-ova potpredsjednica Sabora kaže da će sve ovisiti o tome kako će ići sudska procedura i upozorava da sve što je navedeno u optužnici treba i dokazati na Sudu. »Prema izjavama odvjetnika, čini se da postoje relativno dobri izgledi da ih Sud pusti u Hrvatsku nakon izjašnjavanja«, kazala je Pusić, dodavši da je u slučaju Čermaka i Markača suradnja sa Sudom u skladu sa zakonom, a tako su se ponašala i njih dvojica, »što je napredak«.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Banac: Halabuka oko optužnica je predstava </p>
<p>Saborska rasprava ne može biti ništa osim prostora gdje će se razni pojedinci ili stranke nadmetati u tržišnom domoljublju, pred javnošću / Mislim da je politika HSS-a sve više prepoznatljivo protueuropska i to govorim sa žaljenjem, kaže Banac</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Zahtjeve dijela parlamentarne oporbe za sazivanje hitne saborske sjednice za Vjesnik komentira predsjednik Liberalne stranke dr. Ivo Banac.</p>
<p>• Zašto se protivite otvaranju saborske rasprave o haaškim optužnicama protiv generala Čermaka i Markača?</p>
<p>– Mislim da je svaka rasprava o optužnicama suvišna. Osim toga, postoji i odluka Ustavnog suda prema kojoj je jedino mjesto za rasprave o haaškim optužnicama – Haaški tribunal. Prema tomu, moguća saborska rasprava ne može biti ništa osim prostora gdje će se razni pojedinci ili stranke nadmetati u tržišnom domoljublju, pred javnošću. Mislim da takva rasprava neće ništa promijeniti, naprotiv, može samo pogoršati situaciju. Jer u trenutku kad je riječ o našim završnim poslovima u vezi s avisom, europska politika i javnost pratit će što se u Hrvatskoj događa i procjenjivat će nas i prema tomu. </p>
<p>• Optužnica, prema mišljenju široke javnosti, sadrži neprihvatljive političke ocjene konteksta »Oluje«. Nije li to dovoljan povod za saborsku raspravu?</p>
<p>– Reakcije javnosti, posebno one kojoj se dnevno serviraju veliki obroci domoljubnog gnjeva, također neće ništa promijeniti. Mjerodavan je jedino stav Haaškoga suda, naglašavam ne tužitelja, nego Suda. Prema tome, ako ima nečeg neprihvatljivog u optužnicama, one će biti mjerene upravo u kontekstu pravne procedure i to je jedino mjesto gdje one mogu biti odmjerene.</p>
<p>Cijela halabuka oko optužnica je zapravo predstava – skretanje pažnje sa same teme. Svaka optužnica je u suštini subjektivna, ona govori »dogodilo se to i to i zato želimo da se osoba ili osobe procesuiraju«. Na sudu je, dakle, da odmjeri je li ono što optužba tvrdi točno ili je vjerodostojna obrana optuženih. Drugim riječima, sam tekst optužnice ništa ne implicira. Ali on može postati povodom raznim demagozima da se razmašu i da nas kao potencijalnog kandidata za EU opet stave u negativan kontekst i to u trenutku kad je za nas najvažnije dobiti avis i početi pregovore o integriranju u EU. Bojim se da neki koji se u ovom trenutku ponašaju neodgovorno i idu protiv svega što Vlada čini da bi nam do kraja otvorila vrata Europe, zapravo i nisu za naš ulazak u EU.</p>
<p>• Na kog konkretno mislite?</p>
<p>– Mislim da je politika HSS-a sve više prepoznatljivo protueuropska i to govorim sa žaljenjem. Izborni gospodarski program HSS-a poveo bi nas u oblik autarkije. To nije program zemlje kandidatkinje za EU. Također mislim da je HSS na razne načine onemogućavao reforme prethodne vlasti – onemogućavao je privatizaciju koja je nužna za integracije. I sadašnji euroskepticizam gospodina Tomčića govori o tome da se on najbolje snalazi u situacijama gdje europske norme nisu primjenjive. To žalim. Njegove su dvojbe usporavale koaliciju, a postale su bespredmetne za novu vlast koja se ne mora nositi s kapricioznim kočničarima.</p>
<p>• Kakav će biti vaš stav u ponedjeljak, na proširenoj sjednici Predsjedništva Hrvatskog sabora?</p>
<p>– Na tu sjednicu neću doći jer ne vidim nikakvog razloga zašto bi se o optužnicama uopće raspravljalo.</p>
<p>Narodi ne mogu biti odgovorni za lošu politiku državnog vrha</p>
<p>• Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte je u kontekst udruživanja radi zločinačke aktivnosti svrstala predsjednika Tuđmana i optužene generale Čermaka i Markača, što javnost i politika doživljavaju kao udar na same temelje hrvatske države. Implicira se da je Hrvatska nastala na zločinu. Kako to komentirate?</p>
<p>– Ništa ne može relativizirati ili delegitimirati hrvatsku državnost i nezavisnost. To Hrvatskoj pripada po prirodnom pravu i borbi hrvatskog naroda i svih naših građana za neovisnu demokratsku državu. A da su vodeće političke ličnosti Hrvatske početkom ili sredinom devedesetih sudjelovale u nečemu što je tužiteljica, ponavljam tužiteljica, procijenila kao zločinačku djelatnost, ne znači da je hrvatska povijest devedesetih godina određena upravo takvom djelatnošću. </p>
<p>Tuđmanova podjela Bosne i pokušaj stvaranja nacionalno homogene države ne može kompromitirati naš pošteni rat za nezavisnost, isto kao što Bleiburg i istarske fojbe ne mogu kompromitirati poštenu borbu našeg naroda protiv fašizma.</p>
<p>Doista nam predstoji ozbiljna rasprava, ali ona se neće moći preduhitriti političkim smicalicama i papirnatim deklaracijama o Domovinskom ratu. Mi moramo znati što se dogodilo, kako se dogodilo, zašto se dogodilo i tko je za to odgovoran. Narodi, po naravi, ne mogu biti odgovorni za lošu politiku državnog vrha. Cijeli je smisao procesuiranja pojedinaca u tome da se zaustavi prozivanje čitavih naroda.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Picula: S »Oluje« treba sprati ljagu</p>
<p>»Treba sačuvati političku prisebnost i raditi na pravnoj efikasnosti. Nova suđenja u Haagu prilika su za utvrđivanje pravih činjenica i obračuna s predrasudama o Domovinskom ratu«, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula na SDP-ovoj konferenciji za novinare u Varaždinu, u četvrtak.</p>
<p>»Država se dosad nije odredila prema 'Oluji', s koje treba sprati ljagu, te utvrditi konkretnu odgovornost. Put Hrvatske do Bruxellesa vodi kroz Haag. Suradnju Hrvatske s Haagom nije moguće depolitizirati, ali je treba detraumatizirati. HDZ ima dvojak odnos prema Haaškom tribunalu – opstrukciju kad nije i kooperativnost kad jest na vlasti«, rekao je SDP-ov zastupnik Picula. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Jesmo li svi mi zločinci</p>
<p>Upravo je Pašalić - koji sada i Sanaderovu vladu optužuje za »veleizdaju« - uz vojni orkestar i s lažnim obećanjima o brzom povratku ispraćao na aerodromu Kordića i još neke. Poštujući naredbu predsjednika Tuđmana, upravo je on otpratio »naše dečke« u Nizozemsku, obećavajući im skori povratak. Samo je nekima od njih zaboravio reći da imaju kartu u jednom smjeru</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Jesmo li svi mi, građani Hrvatske, bili sudionici ili promatrači »zločinačkog plana«? Je li baš svima nama na umu bilo »etničko čišćenje« Srba i svih ostalih koji nisu Hrvati? I svi smo tako nehajno, možda i s radošću gledali paljenje civilnih kuća i pljačkaše iz vlastitih redova? I baš nam je svima bilo svejedno hoće li u nekadašnjoj tzv. krajini, dijelu nasilno otetom od matice zemlje, stradavati nevini civili? Možda smo se tome i radovali, potajice čak i »navijali« u svojim kućama da se popali što više imovine Srba, a njih što više, s naramcima u rukama ili na traktorima, prebjegne gdje stigne?! Ili smo podržavali izjavu što ju je nekoć davno izrekao jedan visoki, jako visoki državni dužnosnik, da će Srbi samo »odnijeti blato na svojim opancima«?!</p>
<p>Ma što govorila uvažena gospoda iz Haaga, nije baš tako. Nije nikada ni bilo, a neće ni biti. Haag je u najnovijim optužnicama protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača (nova, proširena optužnica protiv generala Gotovine druga je priča) konačno crno na bijelom iznio ono što su njegovi, nazovimo ih djelatnicima ali i oni koji taj sud izdašno financiraju, očigledno od prvog dana i mislili: da je Hrvatska jedna mala, divlja i ksenofobična država koja je naumila istjerati sa svog teritorija sve nehrvatsko. Povijesna je činjenica da je ta ista mala i »divlja« Hrvatska barbarski napadnuta, spaljena, a mnogo nevinih ljudi poubijano kamama i sjekirama. No to se Haaga previše ne tiče.</p>
<p>S vremena na vrijeme nam iz velike haaške zgrade okružene vodoskokom daju, doduše, do znanja kako shvaćaju da je i naša država bila napadnuta i da smo se morali braniti. Doduše, mlako nam to priznaju. Možda misle da smo trebali odmah istaknuti bijelu zastavu i kleknuti pred barbarima iz JNA i četničkim idejama o »velikoj Srbiji«. Ali, Hrvati su baš nekakav čudan narod: stali se naoružavati kako su znali, uglavnom ilegalnim kanalima, ne bi li obranili svoju mnogima primamljivu državu. A nekima to u međunarodnoj zajednici, ma koliko šutjeli o tome, nikada nije odgovaralo. Unatoč onome što su i sami viđali na svojim televizijskim ekranima, okrećući glavu s gađenjem, jer se tamo negdje na brdovitom Balkanu kolju neka ista plemena. »Bit će mesa, klat ćemo Hrvate«, jezivi stihovi zauvijek urezani u pamćenje svakoga tko je ovdje živio, nisu se previše dojmili dobrog dijela tog demokratskog i razvijenog svijeta.</p>
<p>Nitko civiliziran neće reći da se jedan zločin može pravdati drugim zločinom. Nitko ne može reći da se u vojno-redarstvenim akcijama kojima se oslobađao dio okupiranog hrvatskog teritorija nisu događali zločini. I da nisu stradali mnogi nevini srpski civili koji nisu trebali stradati. Taj dio jest sramotan za povijest mlade hrvatske države. </p>
<p>Uostalom, odmah nakon »Oluje« general Čermak je javno upozoravao na zločine, pljačku i palež. I mnogi su, od novinara do intelektualaca, podigli svoj glas, osuđujući zločine što su ih počinili pojedinci na području tzv. krajine. Ali, zločini su se događali pojedinačno, a ne kao dio plana etničkog čišćenja. Zašto Haag to uporno ne želi čuti?</p>
<p>Nakon političkih kvalifikacija koje je Haag sada upisao u nove optužnice, optužujući tako i hrvatski državni i vojni vrh, građani ove zemlje mogu se također zapitati: jesmo li zaista svi mi dio velikog »zločinačkog plana«? </p>
<p>Čim u Zagreb stignu nove haaške optužnice, u cijeloj se državi temperatura digne do usijanja; tako je bilo i prije, tako je i ovaj put. No, razlika je ipak u tom »malom« detalju, »maloj« rečenici o »zločinačkom planu«. Uz već standardno neodobravanje postupaka Haaškog suda iz većine političkih stranaka i standardnog »zalaganja za poštivanje zakona« koji uključuju i suradnju s Haaškim sudom, u ovoj tužnoj priči o novim optužnicama posebno su zanimljive dvije reakcije. </p>
<p>Čak i oni koji se dosad uglavnom nisu petljali u politiku, jer su se bavili svojom strukom, sada ogorčeno prosvjeduju. Naime, Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca »zaprepaštena je iznesenim kvalifikacijama protiv hrvatskih generala« i odvraća Haagu da su njegove kvalifikacije »monstruozne, nemoralne, lažne i vrijeđaju dostojanstvo hrvatskog naroda«. Liječnici poručuju Haagu da te kvalifikacije »znače rušenje temelja i obečašćivanje dostojanstva cijelog Domovinskog rata«, jer bi prema tome što sada Haag govori Hrvatska »bila stvorena na ratnom zločinu«. A to nije istina. Hrvatska nije stvorena na ratnom zločinu, ona je cijenu za svoju samostalnost skupo platila. To ne treba ponavljati, ta je istina ugrađena u njezine temelje.</p>
<p>Još je zanimljivija reakcija politički potonulog Ivića Pašalića i njegova Hrvatskog bloka, praktički prva nakon izbornog kraha, u suradnji s Mirkom Čondićem, organizatorom nekadašnjih braniteljskih prosvjeda. Iako oni jesu prosvjedovali i vrijeđali bivšu vlast, prozivajući je »komunjarskom« i »izdajničkom bandom«, ta bivša vlast i njen premijer Račan u nepune četiri godine u Haag nisu poslali – nikoga.</p>
<p>A sada Pašalić – koji je uz vojni orkestar i s lažnim obećanjima o brzom povratku ispraćao na aerodromu Kordića i još neke – optužuje i ovu, Sanaderovu vladu za »veleizdaju«, jer je tobože »prihvatila političke kvalifikacije u optužnicama«. To jednostavno nije istina; Sanader je odmah javno kazao da Vlada ne prihvaća stav Haaga o naravi Domovinskog rata. Ali je isto tako rekao i da će se Vlada boriti na Haaškom sudu kao jedinom meritornom mjestu. Sanader je potpuno u pravu, a Pašalić potpuno u krivu. Jer, kada bismo kotač povijesti okrenuli unatrag, mogli bismo reći, njegovim rječnikom, da je Pašalić bio prvi »veleizdajnik«. Poštujući naredbu predsjednika Tuđmana, upravo je Pašalić otpratio »naše dečke« u Nizozemsku, obećavajući im skori povratak. Samo je nekima od njih zaboravio reći da imaju kartu u jednom smjeru.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Put u Haag ili put do istine</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Odlazak Čermaka i Markača u Haag otvorio je Hrvatskoj dvoja vrata: ona do Europske unije i druga do pune istine o vlastitoj nedavnoj prošlosti. Dvojicu generala ispratilo je na Plesu tristotinjak prijatelja, znanaca i istomišljenika. Jesu li svi oni i dalje istomišljenici? Markača i Čermaka u Haagu čeka suočavanje s onime što jesu učinili ili su propustili učiniti 1995. godine u Kninu i okolici. Hrvatsku čeka provjera vlastite prošlosti i dokazivanje na mjerodavnom mjestu da je »Oluja« bila legitimna vojno-policijska akcija oslobađanja okupiranog teritorija. </p>
<p>Hrvatska sada mora biti poštena prema samoj sebi. Je li okupacija hrvatskih teritorija bila dio Miloševićeva plana stvaranja »velike Srbije«? Na suđenju Miloševiću u Haagu tužiteljica Carla del Ponte se to trudila dokazati. Iz dokaznog postupka u tom procesu razvidno je da je evakuacija srpskog stanovništva iz okupiranih područja bila dio Miloševićeva plana. Oslobađajuća akcija »Oluja« krenula je kao legitimna operacija vraćanja zauzetog teritorija. Paleži, pljačke i ubojstva nisu bili dio zapovjednog lanca od Tuđmana do Čermaka i Markača, ali su ta dvojica bila na terenu kad se sve to događalo. </p>
<p>Nejasne linije ili dvostruke linije zapovijedanja, posebni izaslanici koji formalno nisu imali ovlasti, ali su imali veću moć od postavljenih zapovjednika, jedinice otete kontroli, samovoljni pojedinci željni osvete... Sve se to zgusnulo na ratnom poprištu na kojem Čermak i Markač možda nisu bili ključne figure, ali je onda to netko drugi morao biti. Branitelji optužene dvojice i odvjetnici Hrvatske kao države imaju prigodu pokazati i dokazati stupanj svačije odgovornosti. </p>
<p>Hrvatska je dragovoljnim odlaskom Čermaka i Markača dobila jedinstvenu prigodu da skine i težak teret Gotovinina bijega s vrata. Sanaderu su u Njemačkoj kancelar Schröder i ministar Fischer već rekli kako taj potez jača hrvatske napore da uđe u Europsku uniju. Hrvatska se ne treba zavaravati iluzijom da može pred UN-om u New Yorku postaviti pitanje pravednosti Haaškog suda. On je takav kakav jest. Ni bolji ni lošiji od onih u čije ime sudi ili onih kojima presuđuje. Jednostavnim i brzim ispraćajem Čermaka i Markača, bez masovnih mitinga i prijetnji, sve je ostalo samo na izronu Pašalića i drugova iz bespuća povijesne zbiljnosti. Sudbina Čermaka i Markača je odsad usko vezana uz hrabrost kojom će Hrvatska dokazivati ispravnost projekta samostalne države, uz suočavanje s mračnim stranama prošlosti i iskreno prihvaćanje europskih standarda. Tim se putem ide do EU i do poštenog odnosa prema vlastitoj prošlosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Optimizam iz Berlina i Beča</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>U neko prošlo vrijeme i nekim bivšim novinarskim rječnikom, Sanaderov posjet Njemačkoj i Šeksov Austriji mogli bi se rezimirati kao uspješni i korisni.</p>
<p>Ali, vremena su drukčija i političari više nisu imuni na direktna pitanja i vruće teme. Tako su i Gerharda Schrödera, nakon susreta s hrvatskim premijerom, zapitali hoće li revidirati svoj stav o hrvatskoj suradnji s Haagom i »slučaju Gotovina« koji je izrekao nedavno, kada je posjetio Zagreb dok je u Banskim dvorima još sjedio Ivica Račan.</p>
<p>Kancelar je odgovorio da nema što revidirati, jer i sada, kao i tada, misli da se Sudu ne može izručiti onaj (Gotovina) za koga se ne zna gdje je. Ništa se nije promijenilo u tom slučaju od kada je Schröder bio u Zagrebu do sada, kada je Sanader došao u Berlin. Kancelar je i tada Račanu rekao ono što je mogao ponoviti i Sanaderu, da treba bespogovorno surađivati s Haagom i uložiti sve napore da se riješi i slučaj odbjeglog generala.</p>
<p>Sanader i Schröder mogli su konstatirati da su odnosi dviju država vrlo dobri bez obzira na političku orijentaciju vlasti. Jer, vlasti se u demokraciji mijenjaju, a prijateljstva i interesi u politici ostaju. A iz dokazano prijateljske Njemačke i Austrije Hrvatskoj ponovo stižu riječi potpore i ohrabrujući signali da će pozitivan avis iz Bruxellesa doći. Da prepreke na tom putu još ima pokazuje zastoj u Rimu, ali i šutnja Londona o tome je li odlazak hrvatskih generala u Haag dovoljan dokaz da Hrvatska surađuje s Tribunalom. To je jednostavno politika, kada se i iza leđa javnosti trguje ovim ili onim, čine razni pritisci, a sve u želji da svatko uhvati najbolje startne pozicije.</p>
<p>Optimistički vjetar iz Berlina i Beča ipak daje naslutiti da je Hrvatska na dobrom putu i da njen europski brod plovi u pravom smjeru. Sanader-express djeluje uvjerljivo, sve one prepreke koje bivša vlada nije uspjela svladati novi je premijer odradio u izrazito kratkom vremenu.</p>
<p>I to je dobro i optimistično. No kako Hrvati često stanu na pola koraka, treba i ovom prigodom kazati da pozitivan avis još ne znači da smo i u Uniji. Tek tada nam slijedi pravi posao, kada će politička pitanja vjerojatno biti u drugom planu, a gospodarska u prvom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Na dostignućima visoke tehnologije uskoro će stasati nove velesile i ustrojiti se novi svjetski poredak </p>
<p>Budući da se terorizam užih skupina, koji jest globalna opasnost, ne može suzbiti državnim terorizmom, antiteroristički pothvati država u međunarodnim odnosima sve više poprimaju obilježja neoimperijalizma. Takvi pothvati i očiti osjećaj samodovoljnosti Amerike, koja odbija prihvaćati međunarodne odluke što obvezuju ostale zemlje svijeta (Protokol iz Kyota ili mjerodavnost Međunarodnog suda pravde), vode u opasne nove podjele, sukobe pa i ratove poput onih u Iraku i Afganistanu / Oslobođen pritiska socijalističkog svijeta, zapadni kapitalizam je krenuo u oštru konfrontaciju i u sferi rada, s željom da u svoju korist bitno izmijeni zatečene odnose u raspodjeli bruto domaćeg proizvoda. Tako su se na udaru našle sve stečevine dugotrajne radničke borbe / Tehnološka revolucija bazirana na mikročipovima, na čijim je krilima i globalizacija zajedrila svijetom, nosi sobom i dobru osnovu za promjene nabolje. Pa iako nas neće tako brzo odvesti u carstvo puno slobode i jednakosti, visoke tehnologije će pomoći da se život učini snošljivijim</p>
<p>PETAR KRISTE</p>
<p>Rušenjem Berlinskog zida u studenom 1989., urušavanjem komunističkog sustava, raspadom SSSR-a i drugih višenacionalnih socijalističkih državnih tvorevina u Europi – pao je i bipolarno uređen europski i svjetski poredak uspostavljen nakon Drugoga svjetskog rata na temelju jaltskih i potsdamskih sporazuma. </p>
<p>Ti kolosalni događaji snažno su odjeknuli diljem svijeta, a nadasve u novim nacionalnim državama nastalim na ruševinama već rastočenog sovjetskog imperija i Jugoslavije. </p>
<p>U svijetu općenito i osobito u europskim zemljama oslobođenim od komunističke vladavine i nadnacionalnih birokratskih struktura, pobuđene su goleme nade da su time svima otvorene nove neslućene mogućnosti i perspektive napretka, da vremena krupnih međunarodnih napetosti, podjela i strahota »vrućih« i hladnih ratova ostaju iza nas. Povjerovalo se kako ulazimo u novu epohu, epohu svjetskog mira, ravnopravne suradnje, progresa, prosperiteta i blagostanja za sve.</p>
<p>Na našu nesreću, narodi bivše višenacionalne jugoslavenske državne tvorevine, bili su jedini koji ni u tim uvjetima općeg zanosa i novih odnosa, nisu znali pronaći načine mirnog razlaza i državnog osamostaljenja. </p>
<p>Velikosrpski agresivni ekspanzionizam sve nas je odvukao u krvavi rat, koji smo uz velike žrtve prevladali baš zahvaljujući tom novom svjetskom poretku i pomoći koju su nam, uz početna kolebanja, pružili Europa i posebice Amerika. </p>
<p>Mi, Hrvati, upravo toj pomoći u velikoj mjeri možemo zahvaliti relativno rano uspostavljanje državne samostalnosti. No unatoč svemu, nedugo zatim mogli smo se uvjeriti kako novi svjetski poredak počinje pokazivati i svije drugo, ružno lice.</p>
<p>Nestankom opasnosti, prijetnji i ideološke konkurencije s komunističkog Istoka, u kapitalističkom svijetu zapada, u komu prednjači Amerika, ubrzo je snažno narasla želja da što potpunije iskoristi novodobivene prednosti i napravi obrat u dva temeljna smjera: prvo, u smjeru jačanja svoje vojne i političke dominacije u svijetu, i drugo, u smjeru narušavanja ravnoteže između rada i kapitala uspostavljene dugotrajnom sindikalnom borbom i sužavanja osvojenih materijalnih i drugih radničkih prava. U djelovanju na oba smjera taj se svijet izdašno koristi vodećom pozicijom u razvijanju visokih tehnologija i kontrolom nad ključnim globalističkim institucijama. </p>
<p>Tendencija da zapravo jedna zemlja, jedina preostala svjetska velesila – SAD, diktira cijelom svijetu pravila ponašanja i svoje interese kao glavne kriterije za uspostavljanje novih odnosa među državama, ozbiljno je ojačala nakon kobnog 11. rujna 2001. </p>
<p>Taj bezumni teroristički pothvat bez presedana, vješto su, nema dvojbe, iskoristile uske interesne skupine moćnih predstavnika velikih banaka i multinacionalnih korporacija, koje na zapadu i inače donose sve velike odluke. Pod firmom borbe protiv terorizma, te su skupine, u kojima posebno mjesto drže predstavnici tzv. vojno-industrijskog kompleksa, povele Ameriku u beskompromisni rat za daljnje promicanje njihovih interesa. </p>
<p>Budući da se terorizam užih skupina, koji jest globalna opasnost, ne može suzbiti državnim terorizmom (primjer Iraka i Palestine), antiteroristički pothvati država u međunarodnim odnosima sve više poprimaju obilježja neoimperijalizma. </p>
<p>Takvi pothvati i očiti osjećaj samodovoljnosti Amerike, koja odbija prihvaćati međunarodne odluke što obvezuju ostale zemlje svijeta (Protokol iz Kyota ili mjerodavnost Međunarodnog suda pravde, ICJ, u Haagu npr.), vode u opasne nove podjele, sukobe pa i ratove poput onih u Iraku i Afganistanu. Ignoriranje mišljenja drugih, uključujući i UN-a, što se dogodilo u slučaju invazije Iraka, dovelo je, kako znamo, do sukoba i među starim zapadnim saveznicima – između Europe i Amerike. </p>
<p>Takvim neočekivanim razvojem događaja, na međunarodnom su planu već dosad umnogome poništeni početni pozitivni učinci i velika očekivanja od novog svjetskog poretka, a najviše stradaju ljudska prava..</p>
<p>Djelovanje krupnog kapitala u smjeru promjena na relaciji rad – kapital, ima znatno šire i još razornije učinke. Oslobođen pritiska socijalističkog svijeta, koji mu je objektivno bio politička konkurencija, zapadni kapitalizam je, suprotno očekivanju, krenuo u oštru konfrontaciju i u sferi rada, s željom da u svoju korist bitno izmjeni zatečene odnose u raspodjeli bruto domaćeg proizvoda. Tako su se na udaru našle sve stečevine dugotrajne radničke borbe. </p>
<p>Odjednom su postali nepodnošljivi troškovi rada, plaće i otpremnine previsoki, radno vrijeme i otkazni rokovi prekratki, godišnji odmori predugački, mirovinski i zdravstveni sustavi preskupi. Mijenja se radno zakonodavstvo, smanjuju redom radnička prava.</p>
<p>Događa se to u Americi, ali i u gotovo cijeloj Europi, domovini države blagostanja koja na očigled iščezava. Osobito teške posljedice tih trendova trpe zemlje u tranziciji u kojima međunarodni kapital, neposredno i putem MMF-a, Svjetske banke i drugih globalizacijskih institucija, kao zalog sa ostvarivanje svojih naraslih interesa, inzistira pod svaku cijenu na privatizaciji svega i svačega, te na rušenju cijene rada, pa tako i ionako preniskih plaća. </p>
<p>Pod utjecajem svega toga dobili smo posve neočekivane učinke novoga svjetskog poretka i na planu socijalnih odnosa. Životni uvjeti i društveni položaj većine pogoršavaju se dok se manjine ubrzano bogate i uzdižu. Jaz između bogatih i siromašnih u svijetu i unutar zemalja pojedinačno svakim danom postaje dubljim.</p>
<p>Pri ovim ocjenama nisu presudne otprije nastale promjene u socijalnim strukturama pod utjecajem novih tehnologija i korporacijskog oblika organizacije biznisa. Pod utjecajem upravo tih procesa, istina je, sve je manje plavih, a sve više bijelih ovratnika, dok se na drugoj strani vlasništvo sve više depersonalizira. Pojedinačni vlasnici i obiteljske kompanije već odavno gube trku s korporacijama u kojim je više različitih investitora (dioničara), pa upravljanje preuzimaju profesionalni menadžeri. </p>
<p>Svejedno podjela društva na rad i kapital – najamnike i vlasnike i daje ostaje i ona obilježava temeljne društvene odnose. Jer menadžeri, mada prema definiciji također najamnici, u zastupanju interesa kapitala često nastupaju ortodoksnije od pravih vlasnika. </p>
<p>Menadžment se, naime, uspio nametnuti kao specifična društvena grupa »kapitalista«, kvazivlasnika s naglašenim vlastitim interesima. Oni faktički sami sebe postavljaju, sami sebi određuju visoke plaće i premije koje primaju neovisno od postignutih rezultata, ubiru provizije, a nerijetko i potkradanjem uvećavaju salda na svojim kontima. </p>
<p>I kad tvrtke lošim poslovanjem dovedu do stečaja, (sjetimo se svježih stranih i domaćih primjera kao što su »Enron«, »WorldCom«, »Parmalat«, »CtotiaLine«, »Lenac«, Riječka banka, Dubrovačka banka i drugi) oni, za razliku od vlasnika, ništa ne gube – zadržavaju ostvarene primitke i imutke. </p>
<p> Ipak, unatoč svim neoliberalističkim nevoljama što ih u ovoj fazi sa sobom nosi globalizacija, nema razloga u budućnost svijeta gledati s velikom strepnjom i nevjericom. Tehnološka revolucija bazirana na mikročipovima, na čijim je krilima i globalizacija zajedrila svijetom, nosi sobom i dobru osnovu za promjene nabolje. </p>
<p>Pa iako nas, jamačno, neće tako brzo odvesti u carstvo puno slobode i jednakosti ili kako kaže prof. Dragičević u kiberkomunizam, visoke tehnologije će pomoći da se i na kraći rok život učini snošljivijim. </p>
<p>Na dostignućima iste te tehnologije uskoro će stasati nove velesile, prije svih drugih EU, Rusija i Republika Kina, čime će i vladajući monopolarni ustroj svjetskog poretka biti nadomješten multipolarnim i univerzalnim. Na drugoj strani, sabrat će se ponovno i naglim promjenama zatečeni djelatnici najamnici koji će se putem svojih organizacija i pokreta znati izboriti za pravičan udio u društvenom kolaču, za svoja prava i dostojanstven društveni položaj.</p>
<p>Autor je magistar ekonomije, ministar u Vladi Republike Hrvatske od 1990. do 1992.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kad vlast nema uspjeha kod kuće, održava ugled hodajući po svijetu i tražeći saveze s velikima</p>
<p>Posljedice autoritarne i nestručne predsjedničke vlasti, koja se je temeljila manje na zakonu, a više na povjerenju u »velike« Hrvate, bile su katastrofalne, jer je država unazađena pogrešnim monetarno gospodarskim modelom i opustošena kriminalom tih istih ljudi. Svoju vlast, punu neuspjeha, branili su strašenjem »komunjarama« / Premijer Sanader je dobio izbore jer je očarao birače renesansnim izgledom i obećanjima koje je, kao stručnjak za književnost, prenio na političku scenu. Gospodarskog stručnog tima oko sebe nema, osim nekih nadobudnih mladića, pa su izgledi da će biti bolje ravni izgledima da se pokupi perje na buri</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Zanimljivo bi bilo istražiti postoje li u Hrvatskoj tragovi vjerskog sukoba. Zašto se uopće postavlja takvo pitanje? Svi ratovi, pa bili oni samo ideološki s vjerskom i nacionalnom pozadinom, unazađuju gospodarski život i uzrokuju siromaštvo i dugove, jer sklanjaju pogled s važnih stvari na sporedne. Hrvatska je nakon trinaest godina nezavisnosti s lošijim gospodarstvenim izgledima za budućnost, kad se imaju pred očima galopirajući dugovi i stalni pad izvoza, negoli je to bila na samom početku. </p>
<p>Naravno da to ima jednim djelom svoje razloge u samom ratu za neovisnost, ali se i nakon rata nastavlja svojevrsni ideološki rat s vjerskom pozadinom na hrvatskoj sceni što je ipak glavni uzrok našega sveopćeg nazadovanja. </p>
<p>U Jugoslaviji su bile prisutne na hrvatsko-srpskom govornom području četiri glavne ideološko-vjerske nepomirljive strane: komunistička ideologija i srpski, muslimanski i hrvatski nacionalizam koji su imali uporište u svojim vjerama. </p>
<p>Stav da je Srpska crkva temelj srpske države čija proširenost određuje njene granice, dovela je u Srbiji do ratne koalicije srpskih komunista, koji su spašavali Jugoslaviju i pravoslavnih velikosrba koji su se borili za cjelovitu Srbiju u jugoslavenskim granicama. </p>
<p>S nepovoljnim razvojem rata, jer komunisti iz drugih republika nisu prihvatili srpski komunizam, ubrzo je prevladala velikosrpska pravoslavna opcija kao jedini razlog vođenja rata. </p>
<p>Jasno da su i muslimani, koji su se u međuvremenu prozvali Bošnjacima, tražili i imali podršku islama, čak uz pomoć arapskih vjerskih boraca, dok su Hrvati dobili podršku Katoličke crkve, jer je to ipak bio obrambeni rat. Srbi iz Hrvatske su većinom napustili Hrvatsku, ne »zbog zločinačkog plana Hrvata«, kako kaže Carla de Ponte, nego što su naučeni, shodno vjersko matrici nacionalne vjere, da ne žive u zemlji koja nije i srpska. </p>
<p>Zato se stalno žale zbog izbacivanja iz novoga hrvatskog ustava, jer ne prihvaćaju status manjine s ne znam kako velikim manjinskim pravima. Rat je uostalom i započeo s parolom: Ne može Srbin bez svoje države. </p>
<p>Naš rat za nacionalno oslobođenje je uvelike bio obojen vjerskom komponentom. Poslije oslobođenja i stjecanja nezavisnosti Hrvatska se nije oslobodila vjersko-ideoloških sukoba u sređivanju mlade države. Na njenom području su ostale dvije glavne ideološke struje: hrvatsko-katolička predstavljena u HDZ-u i SDP, kao lijeva socijaldemokratska ideologija koju većinom makar u početku, podržavaju bivši komunisti. Tu je i treća mala ideološka stranka, liberalna, prokazana kao anticrkvena, a gajila je svoju vjeru u slobodno tržište i građansko društvo s natruhama hrvatstva – HSLS-a. </p>
<p>HSS je bio staleška i povijesna stranka. Dok je trajao rat za oslobođenje većinom je vladala sloga među strankama, nakon što je SDP poslije provedenih izbora predao vlast HDZ-u. </p>
<p>Nakon rata HDZ je nazivao SDP-ovce, kao nasljednike komunističke stranke, »komunjarama« i ateistima, kojima »nije do Hrvatske«. Glavna ideja HDZ-a bila je, da će Hrvati katolici napokon donijeti napredak ovoj zemlji. </p>
<p>Stoga se nije u prvom redu tražila stručnost u vođenju države nego nacionalno i vjersko opredjeljenje. </p>
<p>Kao što je Staljin, i ne samo on, mislio da pripadnost komunističkoj ideji donosi, sama po sebi, nadmoć nad kapitalizmom, tako su se čelnici HDZ-a pojavljivali pod hrvatskim zastavama i s rukama na grudima kao znak da će mlada hrvatska država uspjeti zbog njihovih hrvatskih osjećaja. Poslije dugog komunističkog terora većina crkvenih ljudi i svećenika je upala u istu zamku dajući bezrezervnu podršku HDZ-u i njegovu »nacionalnom« vladanju. </p>
<p>Posljedice autoritarne i nestručne predsjedničke vlasti, koja se je temeljila manje na zakonu, a više na povjerenju u »velike« Hrvate (rodijake), bile su katastrofalne, jer je država unazađena pogrešnim monetarno gospodarskim modelom i opustošena kriminalom tih istih ljudi.</p>
<p> Svoju vlast, punu neuspjeha, branili su strašenjem opasnostima od »komunjare«. Kad je narod uvidio o čemu je riječ dao je glas ipak koaliciji SDP-a i HSLS-a, vjerujući da će »hrvatstvo« Budiše i njegove stranke nadomjestiti »manjak« nacionalnog osjećaja kod SDP-a. Koalicija se, međutim, zaražena HDZ-ovom pohlepom za položajima i novcem, godinu dana bavila raspodjelom mjesta u vladi kao da su ključni za uspjeh. Budiša, nedorastao svojoj ulozi i zahtjevu birača, da bude kočnicom ljevičarstvu SDP-a, ubrzo povlači, radi neslaganja s politikom SPD-a prema Haagu, svoju stranku iz vlade prepustivši svoje neposlušne ministre praktično SDP-u. </p>
<p>Na naknadnim izborima nije imao izgleda, jer je tražio nacionalni savez s HDZ-om, koji je u »hrvatstvu« jači od njega. SDP je proveo cijeli mandat u kompromisima i neodlučnosti da ne bi navukao bijes »velikih Hrvata katolika« HDZ-a i proizveo otvoreni vjerski sukob »vjernika i komunjara«. </p>
<p>Posljedice takve taktike u prikrivenom ideološko-vjerskom sukobu na političkoj pozornici Hrvatske bio je manjak nužnih mjera u gospodarstvu što je dovelo do daljnjeg urušavanja života u Hrvatskoj. </p>
<p>Sada je ponovno, nakon velike pomoći i znatnog broja duhovnika, došao na vlast reformirani HDZ. Međutim ono, što ga nažalost veže s izvornim HDZ-om, vjera je kako će oni, jer su »hrvatska i katolička stranka«, uspjeti zaustaviti sunovrat Hrvatske, a da nemaju, čini se, ni plana ni sposobnih ljudi. Premijer Sanader je dobio izbore jer je očarao birače renesansnim izgledom i obećanjima koje je kao stručnjak za književnost prenio na političku scenu. Gospodarskog stručnog tima, kao i njegovi predšasnici, oko sebe nema, osim nekih nadobudnih mladića, pa su izgledi da će biti bolje ravni izgledima da se pokupi perje na buri. </p>
<p>Nijemci biraju za predsjednika države čelnika MMF-a, jer trebaju danas stručnjaka iz gospodarstva i na čelu države. U nas kad vlast nema uspjeha kod kuće onda je najbolje održati ugled hodajući po svijetu i tražeći saveze s velikima. Birači vjernici, ranije razočarani, još jednom su dali svoj glas staroj stranci »Hrvata katolika«, kad koalicija nije imala uspjeha, s nadom da će napokon otvoriti oči. </p>
<p>Zato sada zatvaraju oči kad je Vladi veća briga povratak Srba nego opstanak Hrvata, a i sretni su što generali idu sami u Haag, zbog kojih su za vlasti »komunjara« išli na barikade. Zatvaraju se uvijek oči pred tim »tajnama vjere«, jer je HDZ još stranka »katolika« kojoj nisu važni stručnjaci nego priče o »dignitetu Hrvata«. </p>
<p>Kao da se dostojanstvo ovog naroda i njegove mlade države, može postići nepoštivanjem struke i vjerom u katoličko hrvatstvo vodstva, (»Kuda Sanader, ranije Tuđman, tamo ću i ja«)? Dok Hrvatska tone u društvo Gvatemale zbog nedostatka stručnosti i poštenja, još tutnje vjersko-ideološki bubnjevi, potpomagani napadima iz Haaga, sve opustošenijom zemljom Hrvatskom, kao znak da nama nema spasa od argentinskog sloma još na vidiku. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, publicist i svećenik iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Sindikati spremni za nove pregovore, ali i za cjelodnevni štrajk u petak </p>
<p>Prilikom potpisivanja temeljnog kolektivnog ugovora 27. veljače 2002. sindikati su s tadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandićem usmeno dogovorili da će se osnovice zaposlenika gradskih tvrtki postupno izjednačiti s onima u gradskoj upravi / Sadašnji zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo i šef pregovaračkog tima Poglavarstva Stipe Tojčić tvrdi da on o tome ništa ne zna / Sindikalac Damir Gašparović kaže da traženih 17 posto povećanja plaća nisu presudni i konačni, te da postoji mogućnost da se taj zahtjev i – smanji </p>
<p>Koordinacija sindikata trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba zatražila je u četvrtak da Poglavarstvo imenuje novi tim za pregovore o plaćama, pozivajući da se pregovorima pristupi još tijekom dana. U slučaju da se ne postigne dogovor o traženom povećanju osnovnih plaća za više od 12.700 zaposlenika u sve 23 tvrtke u vlasništvu Grada, sindikati neće odustati od najavljenog cjelodnevnog štrajka u petak. </p>
<p>U štrajk će se prema najavama iz Koordinacije sindikata uključiti Autobusni kolodvor, Gradska groblja, Zrinjevac, Zagrebparking, Čistoća, Gradska plinara, ZET, Zagrebačka veletržnica, Tržnice Zagreb, Zagrebački velesajam i ZGOS. Pridružit će se i članovi manjinskog Novog sindikata u Zagrebačkim cestama. </p>
<p>U dopisu koji su u ime Koordinacije sindikata potisali Ankica Svoboda i Damir Gašparović, podsjeća se gradonačelnica Vlasta Pavić, ali i ostali članovi Poglavarstva, da plaće u gradskim trgovačkim društvima nisu rasle od 1. siječnja 2002. godine. Problem je, međutim, što su se prilikom potpisivanja temeljnog kolektivnog ugovora 27. veljače 2002. sindikati s tadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandićem samo usmeno dogovorili da će se osnovice zaposlenika gradskih tvrtki (1950 kuna) postupno izjednačiti s onima u gradskoj upravi (2600 kuna). </p>
<p>Sadašnji zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo i šef pregovaračkog tima Poglavarstva Stipe Tojčić pak kaže kako ništa takvog nije potpisano, te da on o tome – »ništa ne zna«.</p>
<p>Sindikalci Svoboda i Gašparović uvjereni su da bi se unaprjeđenjem poslovne efikasnosti gradskih tvrtki moglo stvoriti prostora za povećanje plaća. »Velik rast plaća o kojem se neprestano govori ne mora ni po kakvoj logici, a pogotovo ne po ekonomskim pokazateljima ukazati na rast bruto troškova, ovisno o tvrtci, od 1 do 4 posto. Iz toga jasno proizlazi da nema nikakvih potreba za bilo kakvim porastom cijena usluga u Gradu Zagrebu zbog povećanja plaća u trgovačkim društvima«, piše u spomenutom dopisu. </p>
<p>Dodaje se da »osoba koja utvrdi da rast plaća od 3 posto zahtijeva i rast cijene usluga od 6 posto, treba hitno pomoć nekoga od zagrebačkih instituta«. Pri tome se bez dvojbi misli na zamjenika gradonačelnice Tojčića. </p>
<p>No, činjenica jest da sindikati traže povećanje od 17,68 posto, a ponuđenih tri posto ih ne zadovoljava. Gašparović je u razgovoru za Vjesnik rekao kako tih 17 posto nisu presudni i konačni, odnosno da postoji mogućnost da se taj zahtjev i – smanji. </p>
<p>Nakon što je odbila ponudu Grada o arbitraži radi izvansudskog rješavanja spora, Koordinacija sindikata pozvala je gradonačelnicu Vlastu Pavić i članove Poglavarstva da pokažu odgovornost pred radnicima gradskih tvrtki, ali i građanima, koji svi zajedno »proživljavaju iznimno stresne trenutke«. </p>
<p>Predstavnica Koordinacije Ankica Svoboda poručila je da su sindikati potpuno pripremljeni za cjelodnevnu obustavu rada u petak, kao što su i najavili. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Arbitraža ne odgovara sindikatima</p>
<p>»Arbitraža nema zakonski rok trajanja, ne postoji mogućnost žalbe na odluku arbitražnoga vijeća i uopće nam – ne odgovara. Zato smo je i odbili«, prokomentirala je predsjednica Sindikata komunalnih radnika Hrvatske Ankica Svoboda odluku kojom je Koordinacija sindikata gradskih tvrtki u srijedu odbila ponudu Grada o rješavanju spora arbitražom. </p>
<p>Naglasila je da sindikati ne žele razgovarati samo o povećanju osnovice, već sjesti za stol i riješiti »čitav niz problema«. </p>
<p>»Ne namjeravamo se dići od pregovaračkoga stola dok ne dogovorimo dinamiku plaća i sve ostalo, te to ne stavimo na papir«, objašnjava Svoboda. </p>
<p>Koliko je takav zahtjev Poglavarstvo spremno prihvatiti teško je reći, jer je gradonačelnica Vlasta Pavić izjavila da u kolektivnim ugovorima tvrtki već ima dosta »nerealnih odredbi« kojima se akumuliraju prava, pa su neki direktori predložili da ih se proanalizira. </p>
<p>Zagrebački povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Damir Gašparović ocijenio je da bi arbitraža dovela sindikate u nepovoljan položaj. Arbitražno vijeće, kako je najvaljeno, bilo bi sastavljeno od trojice članova, i to predstavnika Grada, sindikata i Hrvatske gospodarske komore. </p>
<p>Međutim, gradonačelnica Pavić je izrazila sumnju u Gašparovićevu sindikalnu vjerodostojnost, navodeći da je on član Nadzornog odbora Zagrebačkog velesajma, što je i Stipe Tojčić, njen zamjenik za gospodarstvo, ocijenio – čistim sukobom interesa. </p>
<p>Gradonačelnicu je začudilo i što je Gašparović napada u medijskim istupima, a našao se kao nestranački kandidat na SDP-ovoj listi za parlamentarne izbore.</p>
<p>»Takva reakcija samo pokazuje da Grad vode ljudi koji tome nisu dorasli. Ja već godinama zagovaram da u nadzornim odborima svoje predstavnike imaju i radnici. A što se tiče mog političkoga angažmana, Pavić je i sama zaključila da sam nestranačka osoba. Onda o čemu mi pričamo?«, odvraća Gašparović. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Racionalizacija poslovanja, a ne poskupljenje usluga</p>
<p>»Radnici trgovačkih društava u vlasništvu Grada postavili su realan zahtjev za povećanjem plaća. Zato su sukobi nastali posljednjih dana potpuno nepotrebni, a dobar dio krivice može se pripisati zamjeniku gradonačelnice za gospodarstvo Stipi Tojčiću. On ne prihvaća dijalog argumentima i zato ga treba ukloniti«, rekao je u četvrtak u poduzeću Zagrebačke ceste predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. </p>
<p> Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća prije godinu dana, napomenuo je Iveković, bilo je govora o povećanju plaća. </p>
<p>»Tojčić je i tada tvrdio da je to moguće jedino uz smanjenje broja radnika, pa iako je dogovorena izrada studije o mogućim rješenjima za povećanje plaća, do danas nije učinjeno ništa«, rekao je Iveković, koji rješenje vidi u racionalizaciji poslovanja tvrtki, a ne poskupljenju usluga. Smatra da treba potpuno iskoristiti vlastite potencijale i što manje koristiti kooperante.</p>
<p> »Prema nekim procjenama 50 posto zagrebačke vode je ukradeno ili zbog lošeg stanja vodoopskrbne mreže istječe u zemlju. Znači li to da 'Vodoopskrba i odvodnja' treba poskupiti cijenu vode ili – popraviti mrežu«, zapitao je Iveković. </p>
<p>Dodao je da zahtjev od 17 posto nije realan, a radnici bi, prema njegovim riječima, bili zadovoljni i s povećanjem mjesečne naknade od sedam do osam posto. </p>
<p>Istaknuo je da je Uprava »Zagrebačkih cesta« imala razumijevanja za 30-ak radnika koji su u srijedu štrajkali no, određeni pritisci zbog kojih su tri osobe napustile sindikat došli su iz nižih struktura. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tojčić: Arbitraža je mogla predložiti »sredinu«</p>
<p>»Smiješno je što gospodin Damir Gašparović ne vjeruje predloženoj arbitraži. Mi ne znamo što bi ona odlučila, ali smo spremni na to da se realno procijene zahtijevi sindikata. </p>
<p>Arbitraža je mogla predložiti nešto između onoga što mi nudimo i onoga što sindikati traže. Zašto oni to ne prihvaćaju, trebaju dobro objasniti građanima. Mislim da je ponuda Poglavarstva sasvim korektna«, komentirao je u četvrtak šef pregovaračkog tima i zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić. </p>
<p>Na pitanje kako komentira dopis u kojem Gašparović traži promjenu članova gradskog pregovaračkog tima, Tojčić je rekao da je to očita sprega sindikata s nekima. »U tom slučaju je onda i ovaj štrajk bio farsa i namješten«, dodao je. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Štrajk koji ne zaslužuje podršku</p>
<p>CLAUDIO KRAMARIĆ</p>
<p>Dovoljno je u četvrtak bilo prošetati gradom pa čuti kako Zagrepčani ne podržavaju zahtjeve sindikata gradskih poduzeća o povećanju plaća i da za štrajk kažu kako je nepotreban, jer radnici u tim poduzećima i ovako imaju povlastice o kojima drugi samo sanjaju. Ništa neočekivano. Većina Zagrepčana dobro je upoznata sa situacijom u gradskim tvrtkama u kojima je prosjek plaće gotovo jednak onomu, isplaćenom u gospodarskom sektoru, a samo taj podatak dovoljno govori o tome koliko Poglavarstvo podilazi tvrtkama od kojih su neke vječiti gubitaši. Zagrepčani tako znaju da u Plinari, Čistoći, ZET-u, Gradskim grobljima, Tržnicama, Zagrebačkim cestama... radnici svoju plaću primaju na vrijeme i da već pri usvajanju proračuna uživaju izvjesnu financijsku sigurnost. U tim tvrtkama, naime, nema bojazni, jer šefovi ne postavljaju suvišna pitanja kada se netko razboli ili pak zatraži porodiljni dopust. </p>
<p> Znaju Zagrepčani da radnicima u gradskim poduzećima odlazak na godišnji odmor ne predstavlja problem jer broj zaposlenih jamči da će se uvijek naći prikladna zamjena. Znaju da u tim poduzećima postoji cjenik prekovremenih sati i da se svake godine dijele nagrade.</p>
<p> Ukratko, znaju da u tim poduzećima vrijede neka druga pravila (na koja su već zaboravili) samo zato jer pripadaju javnom sektoru koji se prema potrebi dotira iz proračuna – u ovom slučaju najbogatijega u državi, zahvaljujući Zagrepčanima. </p>
<p> Sve to, samo još bolje, znaju i ljudi u Gradskom poglavarstvu – oni su im i dali takve povlastice – pa sad kukaju kako im sindikati zabijaju nož u leđa jer traže nemoguće. Neka im. Zbog socijalnog mira dosad su pristajali na svakojake ucjene, a sada su stjerani pred zid koji neće tako lako prijeći. </p>
<p>Problem je, naime, u tome što, kako sada stvari stoje, ni jedan dogovor neće zadovoljiti građane, a izbori su sve bliže.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kupnjom zemljišta proračun oštećen za 30 milijuna maraka</p>
<p>Prikupi li dovoljan broj glasova za sljedeću sjednicu Gradske skupštine, Hrvatski blok zatražit će smjenu zamjenika gradonačelnice Milana Bandića, jer je »kupnjom zemljišta 'Zagrepčanke' d.d. u stečaju oštetio gradski proračun za 30 milijuna njemačkih maraka, a gradsku upravu pretvorio u Ponte Rosso«. Najavio je to predsjednik Gradske organizacije HB-a Tomislav Jelić u četvrtak, na konferenciji za novinare, održanoj ispred zemljišta »Zagrepčanke« u Heinzelovoj. </p>
<p> Jelić će tražiti smjenu jer je Bandić 2001. godine, dok je obnašao gradonačelničku dužnost, uz pristanak Gradskog poglavarstva i u ime Grada kupio zemljište od oko 100.000 četvornih metara za koje je platio 30 milijuna njemačkih maraka. »Na dan kupoprodaje zemljište je bilo opterećeno sa 43 zabilježbe u zemljišnim knjigama, pa se ni do danas grad nije uknjižio kao vlasnik bez tereta«, rekao je Jelić. </p>
<p>Problem predstavlja to, što postoje i druge strane koje polažu pravo na to zemljište. Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže, Jelić ističe kako se na zemljište »Zagrepčanke« već uknjižila vinkovačka tvrtka »Krma« kojoj je »Zagrepčanka« dugovala 32 milijuna kuna. Jelić je novinarima pokazao ugovor sklopljen još 1997. između tadašnje uprave »Zagrepčanke« i »Krme«, kojim se daje u »vlasništvo vjerovniku založenu nekretninu«. </p>
<p> Gradski HB-ovac smatra, također da odvjetnik Almir Dervišbegović, kojemu će grad platiti 100.000 eura za »poravnanje« zemljišnih knjiga, kako bi se grad upisao kao jedini vlasnik, neće uspjeti to napraviti do ljeta, jer se samo na Općinskom sudu, u predmetu »Zagrepčanke«, vodi devet sporova, dok su preostala 34 na Trgovačkom sudu. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Izravnom pogodbom do kredita od 250 milijuna kuna</p>
<p>Gradsko je poglavarstvo na sjednici u četvrtak imenovalo stručno povjerenstvo koje bi izravnom pogodbom s odabranom bankom tijekom ove godine trebalo ugovoriti dugoročni kredit u vrijednosti od 250 milijuna kuna. Na čelu toga povjerenstva je pročelnik Ureda za financije, Slavko Kojić, koji je objasnio da su ta kreditna sredstva predviđena proračunom za ovu godinu, a utrošit će se za velike investicijske projekte u gradu.</p>
<p>Na prijedlog je reagirao zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić, upitavši Kojića, zašto se ne ide na javni natječaj, umjesto da se posao dogovori izravnom pogodbom. »Upravo je ovo Poglavarstvo nedavno donijelo zaključak, da za sve poslove vrednije od 20.000 kuna treba organizirati javno prikupljanje ponuda ili javni natječaj«, kazao je Tojčić.</p>
<p>Gradski su oci također odlučili da će Tehnološki park postati konzultant Grada u projektu »Uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000 u Gradskom uredu za gospodarstvo«. Uvođenje takvog sustava upravljanja, rekao je pročelnik toga ureda Ladislav Prežigalo, značit će poboljšanje djelotvornosti rada ureda i kvalitetniju uslugu za građane.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić potvrdila je da će se na jednoj od sljedećih sjednica Poglavarstva raspravljati o uvođenju ISO standarda u rad cijele gradske uprave, kao što je to napravila Istarska županija. U Hrvatskoj , inače, samo 600 organizacija zadovoljava te norme, a među njima su i neka tijela državne uprave i samouprave, poput MUP-a i bivših ministarstava obrta, znanosti te pomorstva, prometa i veza.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>»Zlatni kradljivci« na Zlatnoj niti</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Modna revija Zlatna nit održala se nakon što se u svlačionici hotela Opera dogodila – zlatna pljačka. Doduše, možda se ne radi o nekoj materijalno ogromnoj koristi, ali sama činjenica da će zbog krađe tri novčanika s novcem i dokumentima, te jednog mobitela, inače odlična modna večer nekima ostati u jako lošem sjećanju. Budući da se pred početak večeri, zbog krađe o kojoj je obaviješten i direktor društva hotela Opera Želimir Kramarić (koji se osobno ispričao zbog incidenta) u svlačionici »motala« i policija, koja je uzimala izjave i pisala zapisnike, nitko se više nije mogao sasvim posvetiti onome zbog čega su se prvenstveno i skupili – da treći put zaredom u organizaciji Umaha stručni žiri dodijeli nagradu najboljoj domaćoj muškoj i ženskoj kolekciji.</p>
<p>No, kao što se i očekivalo, ništa nije moglo spriječiti da u srijedu navečer u Kristalnoj dvorani Hotela Opera pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, a u organizaciji Umaha, započne revija koja je pokazala da se rastuća hrvatska modna scena ipak može nositi s nekim manje razvijenim svjetskim scenama. Osobito kad se gledaju djela modnih dizajnera - nagrađene Suzane Ivanković za žensku kolekciju kuće Modea (koja nije bila nazočna pa njezinu nagradu nitko nije preuzeo), te Nataše Strmecki za mušku kolekciju kuće Siscia, kojima je nagradu dodijelio režiser Vinko Brešan. </p>
<p>Kako je rekla Regina Jeger iz Umaha, ovo je jedina revija na kojoj se uspjelo pokazati čak petnaest domaćih modnih kuća, čije kolekcije u dvije trećine slučajeva mogu – rekli su modni stručnjaci te večeri - slobodno ići na europsko i svjetsko tržište. Naime, i materijali kojima su rađeni modeli nabavljeni su u istim onim talijanskim kućama gdje se opskrbljuju modni magnati, pa je ideja ono što je napravilo razliku. </p>
<p>A ideje je u srijedu navečer procjenjivao troslojni stručni sud, koji se sastojao od strogo stručnih ljudi s fakulteta, potom ljudi vezanih za modu iz Hrvatske gospodarske komore, a konačno i »laičkog« ali vrlo bitnog dijela u kojem su sjedile osobe poznate iz našeg javnog i sportskog života (Vesna Škare Ožbolt, Vesna Pisarović, Zoran Primorac...). </p>
<p>Publiku je u zabavnom dijelu zabavljala skupina The Bastardz.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hrvatska glazbena scena preselila se u Opatiju</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Ovogodišnja manifestacija »Hrvatska radiotelevizija u Opatiji i Rijeci« ponudit će televizijskim gledateljima brojne događaje od kojih će većina biti prenošena u izravnom televizijskom prijenosu. Riječ je o manifestaciji koja će u prva tri dana ponuditi Doru, natjecanje za hrvatskog predstavnika na eurovizijskom natjecanju u Istanbulu, zatim Izbor Miss Universe Hrvatske, glazbenu smotru Zlatna ploča, večer posvećenu skladatelju Zdenku Runjiću, a sve će završiti dodjelom glazbenih nagrada Porin. </p>
<p>Biranje hrvatskog predstavnika za Eurosong tradicionalno se održava u tri večeri, a pobjednik će biti odabran između najbolje plasiranih skladbi dviju polufinalnih večeri te će biti poznat u nedjelju navečer. O pobjedniku će odlučivati isključivo gledatelji i slušatelji HRT-a što se prošle godine baš i nije pokazalo dobitnom kombinacijom te je izazvalo nebrojene primjedbe na sustav televotinga. Pobjednik Dore ne ide direktno na Eurosong, već će se morati za to izboriti u kvalifikacijama zbog prošlogodišnjeg slabog plasmana Claudije Beni. </p>
<p>Prvu večer Dore voditi će Duško Ćurlić i Tihana Zrnić, drugu večer Dušku će društvo praviti Barbara Radulović, dok će finalnu večer Dore voditi svi zajedno. Uz nove voditeljice ovogodišnja će Dora gledateljima ponuditi i gostovanje pjevačice Ruslane, ukrajinske predstavnice na predstojećem Eurosongu, dok će u show programu finalne večeri nastupiti Maksim Mrvica, Ana Rucner, Laura Vadjon i Lana Kos. Za uključenja iz »green rooma« umjesto Barbare Kolar ove je godine zadužen radijski voditelj Zlatko Turkalj. </p>
<p>Prvu polufinalnu večer Dore otvorit će skupina Chante, a dalje će redom nastupiti Sandra, Angie, Azzuro, Renata Holi, Karma, Andrea Čubrić, Andrea, Mladen Grdović, Alen Nižetić, Merita's i Massimo te Jacques Houdek.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zlatna ploča i Porin stoje pola milijuna kuna</p>
<p>RIJEKA, 11. ožujka</p>
<p> – Oko 500.000 kuna košta organizacija prve Zlatne ploče kojoj će u Dvorani mladosti 17. ožujka Rijeka biti domaćin, te 11. Porina koji će se u tom gradu održati 20. ožujka. Rečeno je to na najavnoj konferenciji za novinare u Rijeci, gdje su o detaljima organizacijskih i ostalih aktivnosti govorili član Upravnog odbora Instituta hrvatske glazbene industrije i glavni glazbeni producent tih manifestacija Zrinko Tutić, izvršna tajnica Hrvatske glazbene unije Jadranka Čubrić, voditeljica Ivana Vrdoljak Vanna, odgovorni urednik tih glazbenih projekata Aleksandar Kostadinov, te predstavnik Grada Rijeke Josip Silov. </p>
<p>»Zlatna ploča« okupit će najtiražnije glazbene izvođače. Tutić je pojasnio da su za to mogli konkurirati svi albumi koji su u zadnjih pet godina prodani na legalan način, te postigli dijamantnu, platinastu ili zlatnu tiražu u 2003. godini. Tako su za dijamantnu nakladu koja prelazi 60.000 prodanih albuma nominirani Gibonni (»Miracul«), Goran Karan (»Kao da te ne volim«) i Thompson (»E moj narode«). Za platinastu nakladu koja podrazumijeva 30.000 prodanih albuma natječu se Miroslav Škoro (»Milo moje«), Oliver Dragojević (»Trag u beskraju«) i Colonia (»Izgubljeni svijet«). Za zlatnu nakladu, odnosno više od 15.000 prodanih primjeraka, nominirani su Dalmatino (»Cukar i sol«), Danijela (»Pleši sa mnom«), Mate Bulić (»Gori borovina«), Mladen Grdović (»Vitar nek puše«), Severina (»Virujen u te«), Nina Badrić (»Ljubav«), Colonia (»Dolazi oluja«), Gibonni (»24 karata!18 velikih«), te Mladen Grdović sa 18 zlatnih hitova. Više od 7.500 prodanih albuma u proteklih pet godina prodali su izvođači koji se natječu za srebrnu nakladu, a to su Lvky (»Ararita«), Prljavo kazalište (»Radio Dubrava«), Dražen Zečić (»U ime ljubavi«), Goran Karan (»Ahoj«), Severina (»18 velikih hitova«), Baruni (»Veliki hitovi br.1«), Guliano (»Guliano u Lisinskom«), Mišo Kovač (»Najdraže pjesme Miše Kovača«) i Trio gušt (»Tarapana«).</p>
<p> U sklopu Zlatne ploče bit će proglašen i Hit godine, o čemu se odlučuje temeljem tiraže i emitiranja u odnosu 70:30 u korist tiraže. Specijalni gost te manifestacije bit će Daniel Popović kao izvođač najprodavanijeg albuma »Julie« iz 1983. godine. U programu kojega će Hrvatska televizija izravno prenositi nastupit će brojni izvođači, među kojima su Danijela, Gibonni, Karan, Škoro, Bulić, Grdović, Grašo i Oliver, te Maksim Mrvica kao inozemni gost koji je uspio prodati 5.000 primjeraka svog CD-a klasične glazbe. Thompson će izostati, jer trenutačno boravi u Kanadi, a da i nije tako, ne bi nastupio, jer se toga odrekao u vrijeme korizme. </p>
<p>Ove godine krenut će se i u izravan prijenos navedenih manifestacije putem Interneta. Silov je naglasio da je »Zlatna ploča« jedan od najzahtjevnijih projekata postavljen pred domaćina, a u njega su uključene sve domaće stručne snage, među kojima su Deni Šesnić i Dalibor Laginja odgovorni za scenu od 400 četvornih metara koja zauzima cijelu sjevernu tribinu Dvorane mladosti, te za rasvjetu i ozvučenje. Orkestrom Porina koji će svirati i na »Zlatnoj ploči« ravnat će Josip Cvitanović, a službeni prateći vokali bit će Martina, Amira i Ksenija, team prošlogodišnjeg pobjednika Dore Andreja Babića. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Papa tvrdi da Gibsonov film »Pasija« nije antisemitski </p>
<p>RIM, 11. ožujka</p>
<p> – Papa Ivan Pavao Drugi ne smatra da je kontroverzni film Mela Gibsona »The Passion of the Christ« antisemitski, izjavio je u četvrtak vatikanski glasnogovornik Joaquin Navarro Valls.</p>
<p> U intervjuu za list Il Messaggero, Navarro Valls je rekao da Vatikan neće objaviti službenu izjavu kojom bi se ogradio od tog filmskog epa o raspeću Isusa Krista. »Papa je vidio film i nije ga komentirao«, rekao je Navarro Valls. »Šutnja u vatikanskoj hijerarhiji je inače vrlo rječita«, dodao je glasnogovornik.</p>
<p> Židovske skupine diljem svijeta oštro su osudile Gibsonov film ocijenivši ga antisemitskim. </p>
<p> »Film nije ništa drugo do kinematografski prijepis Evanđelja. Ako se film smatra antisemitskim, onda bi se i Evanđelja trebala smatrati antisemitskima«, dodao je Navarro Valls. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Knjiga o Gibsonovu filmu na hrvatskome </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Nakladna kuća Verbum iz Splita otkupila je ekskluzivna prava za hrvatsko izdanje knjige-vodiča kroz glasoviti film Mela Gibsona o Muci Kristovoj. Knjiga će nositi naslov »Pasija« (kao i hrvatski naslov filma), a sadrži sto pitanja i odgovora o tome velikom filmskom hitu. Knjiga je izvorno objavljena Americi i sadrži pitanja i odgovore koji pomažu razumjeti vjerski, povijesno-politički i kulturni kontekst događanja u filmu. Među pitanjima su i ona o temama koje su bile predmet mnogih javnih rasprava, poput onih o ulozi Židova u Kristovoj muci i smrti, o nasilju u filmu itd. Završni dio knjige govori o Kristu kao povijesnoj osobi i središnjem liku kršćanske vjere. Verbumovo hrvatsko izdanje knjige će se pojaviti na hrvatskom tržištu desetak dana prije javne premijere filma »Pasija«, koja je najavljena za 1. travnja. </p>
<p>Š. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Tajanstveni srednji vijek </p>
<p>Djelo dr. Aleksandra Stipčevića izvorni je prinos proučavanju razvoja bibliotekarstva, pismenosti, kulture, srednjovjekovnoga života i posebice mentaliteta čovjeka toga doba – čulo se na predstavljanju</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Svijet rukopisne knjige u Hrvatskoj srednjega vijeka velika je nepoznanica. No novo znanstveno djelo dr. Aleksandra Stipčevića, »Socijalna povijest knjige u Hrvata«, predstavljeno u četvrtak, u autorovoj nazočnosti, u prostorijama »Školske knjige«, koja ga je objavila, osvjetljava upravo to dugo razdoblje srednjega vijeka sve do tiskanja prve knjige na starohrvatskome jeziku i glagoljskome pismu – Misala po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. godine. »Socijalna povijest knjige u Hrvata« zamišljena je u tri knjige, koje bi se, po autorovim najavama, trebale pojaviti u sljedeće tri do tri i pol godine.</p>
<p>»Ova knjiga nije samo socijalna povijest, nego i temeljna povijest, koja govori o knjigama koje su nastajale u Hrvatskoj i načinima na koje su one nastajale. No djelo donosi i zabilješke što se dogodilo s narodom koji je te knjige čitao, što je dragocjeno svjedočanstvo o kulturološkoj povijesti knjige«, rekao je akademik Josip Bratulić, istaknuvši da je to djelo kruna istraživanja o knjizi. </p>
<p>Bratulić je dometnuo da je povijest knjige u Hrvatskoj doista jedinstvena, jer je uvijek bila usmjerena na svoj narod, ali i na širi krug, kojemu je on pripadao, te da se Hrvatska više nego bilo kojim drugim sredstvima tijekom povijesti održala knjigom.</p>
<p>Dr. Josip Kolanović zamijetio je da Stipčevićeva knjiga predstavlja do sada nepoznati žanr i sadržaj, te da govori o tome kako se hrvatsko društvo odnosilo prema knjizi. </p>
<p>U ovome prekrasno opremljenome izdanju autor iznosi nepoznate ili malo poznate zanimljivosti o pisarima i skriptorijima, iluminatorima, pisaćemu priboru, uvezima, formatima, trgovini knjigom, vlasnicima knjiga, ženama i knjizi, puku i knjizi, knjizi i nadnaravnome, knjizi i hereticima, posuđivanju, darivanju, krađi i stradanju knjiga.</p>
<p>»Socijalna povijest knjige u Hrvata« po Kolanovićevu je mišljenju izvorni prinos proučavanju razvoja bibliotekarstva, pismenosti, kulture, srednjovjekovnoga života i posebice mentaliteta čovjeka toga doba. </p>
<p>Ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. Josip Stipanov istaknuo je u prigodi predstavljanja da Stipčevićevo pisanje odlikuje nevjerojatna sustavnost u istraživanju i znanstvena utemeljenost, lakoća u pisanju i razumljivost u recepciji i za širi čitateljski krug.</p>
<p>U predstavljanju toga divot izdanja sudjelovali su i predsjednik uprave »Školske knjige« Ante Žužul i urednik knjige dr. Zoran Velagić.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Smiješne strane hrvatske bajke</p>
<p>Dramaturginja Željka Turčinović ispravila pogrešku zapostavljanja narodnih hrvatskih bajki prilagodivši pojedine motive za scensko izvođenje / Otokar Levaj je svojom energijom i gestama dominirao scenom, dok su ostali glumci ostali u njegovoj sjeni</p>
<p>Najčešće teme predstava za djecu preuzete su iz najvećih svjetskih bajki jer njihova univerzalna poruka i zanimljivost priče dopiru do svih – i velikih i malih. Hrvatske narodne bajke su, međutim, na kazališnim daskama poprilično zapostavljene, jer se, unatoč bogatstvu tema i motiva koje nude, vrlo malo prikazuju. </p>
<p>Tu su pogrešku ispravili dramaturginja Željka Turčinović i redatelj Ladislav Vindakijević u najnovijoj predstavi Žar ptice »Vilinska svirala« što se premijerno izvela u srijedu. </p>
<p>Turčinović prerađuje tri motiva iz hrvatskih bajki koje je skupio Joza Vrkić: prodaju duše vragu, odlazak djece iz roditeljskog doma te snažnu i nepokolebljivu ljubav. Tri različite priče povezane su provjereno dobrom formulom predstave u predstavi, odnosno izvodi ih putujuća glumačka družina, čime se briše rampa između gledališta i prizorišta, te omogućuje slobodna komunikaciju s publikom.</p>
<p> U prvoj priči kovač Koren uzima vražje novce, ali svaki put kad dođe vrijeme za naplatu, uz Božju pomoć uspijeva nadmudriti vragove. Vilinska svirala je tema druge bajke, u kojoj djeca uz njezinu pomoć obavljaju nemoguće kraljeve zadatke i vraćaju se kući s vrećom punom zlatnika, a posljednja priča govori o zaljubljenosti mladog svinjara u krmaču Bilku koja se nakon svadbe, zahvaljujući njegovoj ljubavi, pretvara u ljepoticu.</p>
<p> Neobični obrati iz nesreće u sreću, pobjeđivanje dobra nad zlim i sretni završetci osnovne su značajke svake bajke, te se toga drži i dramaturginja zapisavši u programu kako »sretni završetci jačaju vjeru i nadu u životnu sreću i bude potrebu za vječnim životom u nama«. Posljednja bajka je zbog neobične teme i duhovitog prikazivanja svinje Bilke i njezina odnosa s okolinom izazivala salve smijeha.</p>
<p>Tijekom čitave predstave za veselu atmosferu bio je najzaslužniji glumac Otokar Levaj, koji je svojom energijom i gestama potpuno dominirao scenom. Njegove mlade kolege Ana-Marija Bokor, Drago Utješanović, Žana Bumber, Filip Juričić, Gorana Vrdoljak i Marinko Pavlinić ostale su u njegovoj sjeni kao blijede kreacije.</p>
<p>Veselom i razigranom ugođaju pridonijeli su i šareni kostimi Marije Žarak, funkcionalna i jednostavna scena Dinke Jeričević omogućavala je brze preobrazbe prostora. Na glazbi za predstavu surađivali su Nevenka Videk (stihovi songova), Alfi Kabiljo (skladatelj songova) i Ilan Kabiljo (scenska glazba i aranžmani).</p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Peščenopolis« napunio dvoranu</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Dvorana Kina SC u srijedu na večer nije bila dovoljno velika za sve koji su htjeli u projekcijama uživati sjedeći, pa je stotinjak posjetitelja filmove odgledati na nogama ili na podu. Razloge tomu bila je projekcija filma »Peščenopolis«, koja je privukla nemjerljivo više publike nego samo otvorenja 13. dana hrvatskog filma dan prije. </p>
<p>Takvom uspjehu »Peščenopolisa«, filma Zrinke Matijević – Veličan, zasigurno je »kumovala« popularnost Željka Malnara, emisije »Nightmare stage« i »vesele ekipe« koja u njoj sudjeluje. Stanovnici zagrebačkog kvarta Peščenica nisu propustili priliku vidjeti film o svojoj životnoj sredini, pa su većim dijelom upravo oni i napunili dvoranu.</p>
<p> Jedni konkurent koji bi mogao privući još brojniju publiku je film »Sretno dijete«, Igora Mirkovića, koji će se prikazati u petak 21 sat. Stoga već sada možemo reći da će ovaj festival kratkometražnog i srednjometražnog filma ostati zapamćen upravo po ta dva filma. Zapravo, riječ je o dugometražnim filmovima, te je odstupanje od u početcima festivala zadanih propozicija koje se odnose na trajanje bio mudar potez.</p>
<p> Naime, Direkcija ovogodišnjih Dana, kojima i ove godine predsjeda Lukas Nola, s obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoje nacionalni festivali dokumentarnog, eksperimentalnog i animiranog filma, skinula je gornju granicu trajanja tim kategorijama. </p>
<p>»Peščenopolis« je iskren dokumentarni film koji prikazuje život na Peščenici, prateći Željka Malnara, čistačicu Ljiljanu Bulješić, Halila Berišu, učitelja u romskoj školi, te Maria Kovača, mladog kazališnog redatelja. Film je sniman godinu dana, a očito je da je u tom razdoblju »filmskom vrpcu« zabilježeno i više nego dovoljno kvalitetnog materijala da se napravi dokument u trajanju od sat i jedanaest minuta, koji ni u jednom trenutku nije dosadan. </p>
<p>Miješajući priče četvero glavnih likova uz koje se okupljaju drugi Peščeničani sa svojim problemima i radostima, zacrtan je i vrlo uvjerljivo prikazan život u industrijskoj zoni, predgrađu glavnoga hrvatskoga grada. I pozitivne i negativne stvari prikazane su na dojmljiv način. Tako je, primjerice, prikazan i »Drek-river«, kako Peščeničani zovu otvoreni kanal u koji se slijeva kanalizacija i otpadne vode, na čijoj površini plutaju uložak i prezervativ. S druge strane tu su priče glavnih aktera o ljubavi i životnim partnerima, odnosu prema Bogu, marihuani, alkoholu, pokušajima da se život učini ljepšim, umjetničkim izričajima...</p>
<p>No, potrebno je osvrnuti se i na vrijeme prije projekcije »Peščenopolisa«, koji je publika s nestrpljenjem čekala. Naime, tomu iznimnom dokumentarcu prethodila je projekcija filma »Osti« Tomislava Šanga, koji je razdražena publika izviždala. U 34 minute koliko je trajao taj film gledatelji su mogli vidjeti obiteljski »lov na sviću«. Ispočetka pljeskom nagrađujući svaki ulov, publika je ubrzo, zbog učestalosti ponavljanja radnje, počela burno i bučno negodovati, pa je od sredine filma bilo teško razlučiti nalazi li se čovjek na projekciji filma ili na nogometnoj utakmici.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dijalog sa svemirom</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Retrospektivna izložba Borisa Demura (1951.), s presjekom radova nastalih od 1970. do 2000., otvara se 16. ožujka u Modernoj galeriji u Zagrebu, a potrajat će do konca travnja. Radi se o izložbi slika, skulptura i fotografija jednoga od najznačajnijih suvremenih umjetnika, čiji se opus oblikovao od upisa na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i razvijao do danas. </p>
<p> Demur je autor iznimno snažne doživljajnosti koji je spiralom, kao znakom iskona i svemira, nagonski i silovito predočio energiju, rekao je u četvrtak na sastanku s novinarima u Modernoj galeriji njezin ravnatelj Igor Zidić. Također je dodao da Demurova spirala odražava duboku istinu svijeta, trošnost materije, izmjenu života i tjeskobu čovjeka.</p>
<p> Autor izložbe Zdenko Rus, kustos Moderne galerije, rekao je za Demurov opus da je to umjetnost uma, osjećajnosti i zauzetosti. Po Rusu, Demurova specifičnost je predočavanje motiva u serijama, što se proteže kroz njegovo sveukupno stvaralaštvo. </p>
<p> U 12 izložbenih dvorana na drugom katu Moderne galerije bit će predstavljen Demurov opus ranih radova iz 70-ih, nastalih za vrijeme studija. Potom slijedi ekspresionistička faza, s čestim autoportretima, te informelistička, s postupkom ready-madea. To su slike-objekti s novinskim papirima, osobnim fotografijama i tekstom. Analitički raščlanjuje nastanak rada prodirući u samu bit slikarskog postupka te onog kiparskog, s premiještanjem šljunka i pretvaranjem kamena u prah i ispisivanjem riječi u pijesku.</p>
<p> Radikalan otklon Demur čini 80-ih godina kada počinje razmatrati motiv spirale, kao spoj arhaičnog i suvremenog. Slikar rukom ostavlja tragove bijele spirale na crnom platnu, s asocijacijama na kvadrate Maljeviča i meandre Knifera. Demurova ambijentalna cjelina »Requiem u Hrvatskoj«, sa znakom križa unutar spirale, gostovala je na 23. međunarodnom biennalu u Sao Paolu 1996. </p>
<p> Nakon akromatike dolaze kromatski monokromi prema trendu nove geometrije te Demur dotiče motive Cézannea, antropometriju Kleina i akcijsko slikarstvo Pollocka. Slijede motivi dvostruke spirale, spirale u moru te organski rast kose i školjke, u formi spirale na način biokinetičkog kiparstva. Za svoje stvaralaštvo Boris Demur kaže da ono ne odražava stvarnost, ne stvara privid i nije simbolično.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Praizvedeno Šnajderovo »Peto evanđelje« </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – U Kampnagel Theaterfabriku u Hamburgu održana je u srijedu na večer praizvedba drame »Peto evanđelje« Slobodana Šnajdera u režiji Branka Brezovca i izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih (ZeKaeM), izvijestili su u četvrtak iz ZeKaeMa. Riječ je o naročitoj suradnji Kampnagela i ZeKaeMa, a u sklopu svenjemačkog obilježavanja 59. obljetnice oslobađanja Auschwitza. Predstavu, većim dijelom odigranu na njemačkom jeziku, publika je toplo primila, a glumce ispratila aplauzom. »Peto evanđelje« napisano je prema knjizi Ilije Jakovljevića »Konclogor na Savi«. Ilija je Jakovljević robijao u Staroj Gradiški koja je bila dio jasenovačkog logora. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Pršo od tragičara do junaka</p>
<p>»Taj me promašaj uznemirio, bojao sam se da ćemo zbog zapucanog jedanaesterca ispasti, a zbog toga bih žalio cijeli život. Nikad više neću izvoditi jedanaesterce. Ne želim nikome da prođe ono što sam ja prošao u srijedu«, kazao je Pršo </p>
<p>MONACO / ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Napadač hrvatske reprezentacije Dado Pršo s olakšanjem je dočekao kraj uzvratnog ogleda osmine finala Lige prvaka protiv Lokomotiva. U susretu protiv ruske momčadi Pršo je prošao put od tragičara do junaka. Monaco je slavio sa 1-0, a pogodak koji je momčad iz Kneževine odveo u četvrtfinale postigao je Pršo u 60. minuti. No, hrvatski je napadač u prvom poluvremenu promašio jedanaesterac. </p>
<p>– Taj me promašaj uznemirio, bojao sam se da ćemo zbog zapucanog jedanaesterca ispasti, a zbog toga bih žalio cijeli život.</p>
<p> Nikad više neću izvoditi jedanaesterce. Ne želim nikome da prođe ono što sam ja prošao u srijedu, kazao je Pršo. </p>
<p>Kad je u drugom poluvremenu slomio ruski bunker, odahnuo je. </p>
<p>– Pogodak me spasio noćne more. Do kraja utakmice strahovao sam da Lokomotiv ne postigne slučajan pogodak, dodao je Pršo.</p>
<p>Prema navodima francuskih novina Pršu je u srijedu promatrao menadžer engleskog Boltona Sam Allardyce, a poslije utakmice je i razgovarao s našim reprezentativcem.</p>
<p>Igru Barićeve uzdanice pohvalio je i trener Monaca Didier Deschamps. </p>
<p>– Dado je ostao smiren i koncentriran nakon promašaja. Znam da mu je bilo teško, no još je jednom pokazao da je odličan napadač, rekao je Deschamps. </p>
<p>Uoči ždrijeba četvrtfinala strateg vodećeg u Le Championnatu ima samo jednu želju: </p>
<p>– Želio bi izbjeći Real Madrid, Milan i Lyon, svi ostali bi bili dobar izbor. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vejić se još boji Dinama</p>
<p>»Mi zapravo imamo sve u svojim rukama, ostvarili smo pristojnu prednost, ali ne možemo kazati da ne pratimo kako prolazi Dinamo«, kaže Vejić </p>
<p>SPLIT, 11. ožujka</p>
<p> – Ostala su još dva kola nogometnog prvenstva Hrvatske prije početka doigravanja. Dva kola koja mogu biti silno dramatična. Svi se za nešto bore, svima bodovi nasušno trebaju.</p>
<p> U ovom trenutku i Hajduk i Dinamo imaju sve u svojim rukama. Ne smije se smetnuti s uma da Dinamo kroji sebi kapu neovisno o drugima. Jer, ako zareda pobjedama sve do kraja bit će prvak. Svjesni su toga i u Hajduku gdje pušu i na hladno, a nadaju se da će jedini suparnik kiksati odmah u Vinkovcima protiv Cibalije. </p>
<p>– Mi zapravo imamo sve u svojim rukama, ostvarili smo pristojnu prednost, ali ne možemo kazati da ne pratimo kako prolazi Dinamo. Pratimo ga onako preko oka. Evo, desetak minuta prije početka utakmice u Osijeku, čuli smo za pobjedu modrih protiv Intera i priznat ću da smo bili malo razočarani. Dok smo se vozili na stadion napeto smo slušali radijski prijenos. Dugo je bilo 0-0, a mi smo se pogledavali hoće li »interovci« izdržati. Znam da moramo gledati sebe, ali Dinamo ima neugodno gostovanje u Vinkovcima. Cibalia je solidna momčad, bori se za prvoligaški status i može iznenaditi Zagrepčane, makar su bolji, kaže Hrvoje Vejić, pouzdani obrambeni igrač bijelih.</p>
<p> Ne može se kazati i da će Hajduku biti lako u subotu, jer Slaven Belupo još uvijek gaji ambicije za ulazak u Ligu za prvaka. Sigurno će na Poljudu Koprivničani obrambenom taktikom i protunapadima tražiti bodove ohrabrenja. Stoga i Vejić kaže:</p>
<p>– Favoriti smo i u dobroj smo formi. No, naša kvaliteta i golemo samopouzdanje u subotu ne moraju značiti ništa. Prošlog proljeća smo krenuli furiozno, igrali dobro, pa nas je dočekao Zagreb u Kranjčevićevoj. Nismo ništa odigrali, a danas kada se sjetim u toj utakmici smo izgubili utrku za naslov. Prema tome, s maksimalnim respektom moramo se pripremiti za Slaven Belupo. </p>
<p>Slijedi rasplet prvenstva, a tek Hajduk i Dinamo, te Marsonia, Cibalia i Zagreb znaju u kojem će razredu igrati.</p>
<p>– Teško je bilo što prognozirati. Dramatično je. Tek bih volio da u Ligu za prvaka uđu Zadar i Osijek. Posebno su Osječani dobri, zaslužuju igrama veći razred, a uđu li oni bit će zanimljivih utakmica u Ligi za prvaka, zaključio je Vejić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Da smo htjeli mogli smo osvojiti naslov prvaka lijevom rukom« </p>
<p>»Niko je ozlijeđen zato što ga stalno 'raubamo' i što je već od svoje 16. godine u krugu prve momčadi, kao i u raznim reprezentativnim selekcijama. Slično je i s Antom Tomićem. Rekao sam Niki da pozove oca Zlatka u klub. Pozvat ću ga i ja osobno. Sjest ćemo za stol i kao ljudi riješiti sve eventualne nesporazume. Ova noćna mora oko Nike nikome ne odgovara«, kaže Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić u klub zove - Zlatka Kranjčara. Bivši maksimirski trener, međutim, ne dolazi u funkciji eventualnoga Jurčevićeva nasljednika. Posrijedi je svojevrsni »poziv na primirje«, s ciljem smirivanja strasti uzburkanih posljednjim događajima vezanima uz ozljedu maksimirskoga kapetana Nike Kranjčara. Njegov je otac Zlatko upravo Dinamovu struku i klupsko vodstvo označio glavnim krivcima za Nikine učestale probleme s ozljedom, smatrajući da u samome klubu ne vode dovoljnu brigu o svom igraču.</p>
<p> – Zašto je Kranjčar danas ozlijeđen? Zato što ga stalno »raubamo« i što je već od svoje 16. godine u krugu prve momčadi, kao i u raznim reprezentativnim selekcijama, naglasio je Mamić. – Stalno je u pogonu! Slično je, primjerice, i s Antom Tomićem. Rekao sam Niki da pozove oca Zlatka u klub. Pozvat ću ga i ja osobno. Zajedno ćemo sjesti za stol i kao ljudi riješiti sve eventualne nesporazume. Ova noćna mora oko Nike nikome ne odgovara. </p>
<p>Maksimirski je kapetan pritom šutljivo sjedio pored Mamića. Kako god bilo, i sâm Niko nedavno je »amnestirao« klupskog trenera i liječnike od bilo kakvih kritika, naglasivši da je na vlastitu odgovornost odigrao sporni dvoboj protiv Zagreba, dvoboj nakon kojeg je osjetio nove bolove u preponama i zbog kojeg je još uvijek izvan terena. </p>
<p> I Mamić i Kranjčar junior su, uzgred, zajedno s predsjednikom Mirkom Barišićem priredili svojevrsni »homage« Dinamovim kadetima i juniorima. »Plavi klinci« su osvajanjem domaćega kupa dograbili prvi trofej ove sezone potvrdivši time sjajne prošlogodišnje uspjehe kada su osvojili i prvenstvo i kup.</p>
<p> – Najbolji su u Hrvatskoj. I to je čvrst pokazatelj da vodimo i te kakvu brigu o našoj školi nogometa. Štoviše, treneri mi tvrde da u omladinskoj školi još nikad nisu bili ovako dobri uvjeti za rad. Evo, velik je broj naših juniora na posudbama u drugim klubovima, kadeti se natječu u juniorskoj konkurenciji i sve su to pokazatelji da radimo – dobro. Pa, od 25 sadašnjih Dinamovih igrača čak ih je 14 poniknulo u našoj nogometnoj školi! U ovom klubu još nikad nije bilo tako. Dakle, ne stoje teze da smo ljudi bez vizije, koji ne znaju što čine. </p>
<p>Maksimirski trudbenici u posljednje vrijeme vrlo često vole rabiti pojam »vizije«. Mamića u takvoj retorici nastoji kopirati i novoustoličeni voditelj marketinga Miljenko Manjkas. Među prvim njegovim akcijama bilo je i organiziranje svečanog izbora za »Miss Dinama«. Pritom, dakako, ne mislimo na igrače koji figuriraju kao promašena akvizicija...</p>
<p> – Ovo što Manjkas radi posao je koji bi klubu trebao osigurati egzistenciju. Ali, rezultati će biti vidljivi tek za otprilike godinu dana. Znam da Manjkasa već sad neki ismijavaju... Gledajte, Dinamo se mora implementirati u hrvatsko gospodarstvo kako bi preživio. No, u ove četiri godine, koliko se na čelu kluba nalazi sadašnja Uprava i predsjednik Mirko Barišić, vratili smo goleme dugove. Toliko, primjerice, iznose proračuni svih ostalih naših klubova! Dakako, u te četiri godine naš račun uopće nije bio u blokadi! Pa, normalno je da, nakon što sve to platimo, ne možemo kupiti još »trojicu Kranjčara«. Zar mislite da za 500.000 eura nismo mogli kupiti trojicu starijih igrača i lijevom rukom osvojiti naslov prvaka!? Ali, to nije naš put. Cilj je stvarati svoje igrače i nastojati ih zadržati u klubu što je dulje moguće. Pa, koga zanima naslov prvaka ako Dinamo ne bude respektabilan u europskim okvirima..., zaključio je Mamić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Blaževiću pedagoška mjera</p>
<p>Ćiro Blažević kažnjen je opomenom zbog utrčavanja u teren, Nenad Gračan i Branko Laljak moraju platiti 1000 kuna zbog vrijeđanja suca, a Branko Karačić dobio je samo ukor za prigovor sucu </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Disciplinsi sudac Udruge profesionalnih nogometnih klubova Krešimir Vlajčević, osim što je ocijenio je da ima elemenata za pokretanje postupka protiv Zagrebova direktora Stjepana Budinskog, donio je i neke konkretne mjere. U slučaju Varteksova trenera Miroslava Blaževića kazna je pedagoškog značenja, budući da je dobio samo opomenu za »simpatično« utrčavanje u teren izvan tehničkog prostora kad je teatralno zagrlio svog igrača zbog dobre igre. No, to ne znači da pri sljedećem sličnom činu Blažević neće dobiti po džepu. </p>
<p>Istrčao je izvan tehničkog prostora i Nenad Gračan, trener Kamena Ingrada, na utakmici u Slavonskom Brodu. No, uz to je, zbog psovanja suca, zaradio i tisuću kuna kazne. Kazna je blaža, jer mu je to prvi put. </p>
<p>Prvi je put kažnjen i Branko Laljak, direktora Intera, također zbog vrijeđanja suca. Njegov je ispad u povodu prekinute utakmice s Varteksom prije dva kola u Zaprešiću također okvalificiran novčanom kaznom od tisuću kuna.</p>
<p>Zbog prigovora sucu ukorom je kažnjen Osijekov trener Branko Karačić. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Anzulović se sjetio Penna</p>
<p>Po momčadi, proračunu, vrhunskom treneru, CSKA je među prve tri momčadi Eurolige. Uz to ide i sudački tretman koji uključuje detalje koji će uvijek otići na stranu bolje rangirane momčadi. Čini se da su se suci uklopili u priču o »malima i velikima«, jer su propustili ispraviti očit propust zapisničkog stola kojem je »pobjeglo« nekoliko sekundi</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Nakon dvije utakmice u drugom krugu Eurolige košarkaši Cibone imaju dva poraza koja su im zatvorila ionako malena vrata prolaza do »final foura«. Iz Moskve su se vratili s minusom od sedam poena (61-68), što je za Anzulovićevu momčad, iscrpljenu virozom, protiv moćnog CSKA, ustvari dobar rezultat. </p>
<p>Unatoč nuli u koloni pobjeda, cibosi mogu biti zadovoljni igrama u obje utakmice, ne naravno i porazima. Kao i protiv Tau Ceramice, Zagrepčani su bili blizu uspjehu i protiv ruskih košarkaša. No, protiv Španjolaca Cibona je imala šut za pobjedu (Popovićeve promašena trica), dok u Moskvi nije došla u priliku za preokret u posljednjoj minuti. Kod rezultata 61-65, ruski semafor je »požurio«, kao u neka davna vremena kada je postojalo više brzina u mjerenju vremena. S Cibonine klupe su protestirali na očit propust zapisničkog stola, no suci, umjesto da vrate spornih pet, šest sekundi, obračunali su se s trenerom Draženom Anzulovićem isključivši ga s utakmice. I tu je sve bilo riješeno, cibosi nisu došli u priliku za preokret protiv momčadi koja je ove godine jedan od favorita Eurolige. </p>
<p>Po momčadi, proračunu, vrhunskom treneru, CSKA je među prve tri momčadi Eurolige. Natpis na cepelinu dvorani jasno govori »kurs na Tel Aviv« i u Moskvi je sve podređeno tome. Uz to ide i sudački tretman koji uključuje detalje koji će uvijek otići na stranu bolje rangirane momčadi. Čini se da su se suci u Euroligi uklopili u priču o »malima i velikima«. Cibona je nekad, prije gotovo 20 godina, bila u ovoj drugoj kategoriji. S vremenom se sve promijenilo, pa sada suci neće i ne žele ispraviti veliki propust. Možda je Anzulović preoštro reagirao u trenutku kada je njegova momčad stizala rezultat, jer trener treba znati u kojem trenutku može dobiti tehničku. Ostaje činjenica da su »vukovi«, bez Sesara i Žižića, bez Penna i Mamića, odigrali hrabro i mogu biti zadovoljni unatoč porazu. Anzulović se sigurno više puta na utakmici sjetio Scoonieja Penna koji je prije ozljede gležnja bio u velikoj formi. Američki razigravač sigurno ne bi tako olako gubio lopte kao Kus i Popović koji su igrače CSKA gurnuli u nekoliko čistih kontri. U utakmici u kojoj su se Moskovljani mučili sa šutom s vanjskih pozicija, svaki je poklon za lagani koš bio dragocjen. Cibona je ipak, većim dijelom igrala strpljivo, jer svaka jurnjava s Rusima završila bi s velikim plusom na strani domaćina. Zagrepčani se jedino nisu mogli nositi sa skokom domaćina koji su uhvatili 46 lopti, 21 u napadu. Osim Slavena Rimca, u napadu nije bilo raspoloženog igrača. Bariša Krasić ušao je prekasno, zamijenivši indisponiranog Andreja Štimca koji je trice gađao 0-6. </p>
<p>Igrači CSKA pokazali su da nisu nedodirljivi te njihova tri poraza ove sezone u Euroligi nisu slučajna. Znakovita je izjava Slavena Rimca nakon utakmice u kojoj kaže »kako su cibosi, već ove sezone, uz jaču logistiku i poneko igračko pojačanje, imali kvalitetu i bili zreli za 'final four', a igrači i stručno vodstvo mogli su i sami malo podići letvicu očekivanja«. Toliko za putokaz klupskoj upravi...</p>
<p>• Ostali rezultati, skupina E: Skipper – Pau-Orthez 87-81, Union Olimpija – Efes Pilsen 68-57, skupina F: Barcelona – Benetton 67-77, Montepaschi – Panathenaikos 86-67, skupina G: Ülker – Pamesa 77-81, Žalgiris – Maccabi 78-70. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hermann Maier »pojeo« stazu u Sestriereu </p>
<p>Osim Maiera, koji je učvrstio vrh Svjetskoga kupa i sasvim je blizu konačnog slavlja, u četvrtak je mogao slaviti i Benjamin Raich. Momak koji se godinama probijao svjetskim skijanjem kao specijalist tehničkih disciplina danas je najsvestraniji svjetski skijaš </p>
<p>SESTRIERE, 11. ožujka</p>
<p> – Posljednji na startu superveleslaloma čekao je Hermann Maier. Spreman da »pojede« Kandahar stazu u Sestriereu, da skine s trona dotad vodećeg u utrci Stephana Eberhartera i izravnoga konkurenta za najcjenjeniji trofej sezone - Kristalni globus. Do polovice staze štoperica se podudarala kod vremena dvojice najboljih, no onda je Maier bljesnuo. Na, dijelovima staze gdje su mnogi u četvrtak »izgubili glavu« (i Bode Miller), Maier je nezaustavljivo jurio. Dva maestralno odvožena zavoja i završni skok gurnula su Maiera daleko na prvo mjesto - sa 63 stotinke prednosti. </p>
<p>No, osim Maiera, koji je učvrstio vrh Svjetskoga kupa i sasvim je blizu konačnog slavlja, u četvrtak je mogao slaviti i Benjamin Raich. Momak koji se godinama probijao svjetskim skijanjem kao specijalist tehničkih disciplina danas je najsvestraniji svjetski skijaš. </p>
<p>U Kviftjellu, na pretposljednjem superveleslalomu Raich je bio četvrti. U četvrtak također, s tim da je realno trebao biti odmah iza nedodirljivog dvojca da nije »jurišnički« ušao u posljednji skok. I ovako je produljio vlastiti san o najboljem u Svjetskom kupu. </p>
<p>Nakon superveleslaloma situacija iz utrke izbacuje tek Stephana Eberhartera. Branitelj naslova trenutačno je drugi, bez osnove da do nedjelje navečer uopće osvoji bod u preostalim utrkama. Maier se može nadati »sitnišu« u veleslalomu, a Raich i Miller čudu. </p>
<p>Naime, ako jedan od njih dvojice ostvari dvostruku pobjedu ili gotovo slično visoke rezultate zamijenit će Hermanna Maiera na vrhu. Izgledi obojice nisu mali - Raich je trenutačno četvrti veleslalomaš i treći slalomaš svijeta, a Miller najbolji veleslalomaš i peti u slalomu. Situacija je, dakle, i dalje otvorena, s tim da se kvartet rasprsnuo u tercet. Eberharter će morati predati naslov najboljeg u nedjelju oko podneva. </p>
<p>l Rezultati superveleslaloma: 1. Maier (Aut) 1:18.73, 2. Eberharter (Aut) +0.63, 3. Gruber (Aut) +0.75, 4. Raich (Aut) +0.86, 5. Kernen (Švi) +1.20... </p>
<p>Poredak superveleslaloma: 1. Maier (Aut) 580 bodova, 2. Rahlves (SAD) 340, 3. Eberharter (Aut) 312... </p>
<p>Ukupni poredak: 1. Maier (Aut) 1265, 2. Eberharter (Aut) 1223, 3. Raich (Aut) 1113, 4. Miller (SAD) 1098, 5. Rahlves (SAD) 1004... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ako ne odluči povjerenstvo, odlučit će Kavran </p>
<p>U prvoj su se rundi spominjala dva kandidata, no u međuvremenu su se pojavila i neka nova imena / Imena bi trebala biti poznata početkom sljedećeg tjedna </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Petak je trebao biti dan kad je posebno povjerenstvo, u sastavu Željko Kavran, Damir Polančec, Janko Goleš, Tihomir Salajić i Ivo Peko, trebalo predati imena kandidata za izbornika ženske reprezentacije. No, to se neće dogoditi. Za objavu imena povjerenstvo si je uzelo vremena do sljedećeg tjedna, točnije ponedjeljka ili utorka. </p>
<p>– Dogovorili smo financiranje reprezentacije, koncepciju rada, ali ne i ime, rekao je predsjednik povjerenstva Željko Kavran. </p>
<p>Predsjednik naše rukometne kuće ističe kako bi u ovom trenutku najgore bilo donijeti odluku na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. U ovom ključnom trenutku našeg ženskog rukometa čelnici saveza ne smiju pogriješiti pri izboru.</p>
<p>– Imamo krasnu mladu ekipu, s kojom će se raditi dugoročno, jer ćemo za nekoliko godina imati respektabilnu ekipu. Zato žurbe ne smije biti, veli Kavran.</p>
<p>Vremena, kaže, ima dovoljno, jer bi se reprezentativke trebale okupiti krajem travnja. Kvalifikacijske utakmice za EP protiv Bugarske će se odigrati posljednjeg vikenda u svibnju i prvog vikenda u lipnju. Službeno imena nisu spomenuta, ali je poznato da su u prvoj rundi kandidati za izborničko mjesto bili Goran Mrđen (Podravka) i Zdenko Kordi (Osijek). No, kako se na Upravnom odboru nisu mogli dogovoriti tko bi kome trebao i mogao biti šef, odluka je na povjerenstvu. No, situacija se zahuktala.</p>
<p>– Pojavila su se i neka nova imena, kratko će Kavran.</p>
<p>U nekim se pričama oko reprezentativne klupe pojavilo i ime Nataše Kolege, još uvijek aktivne igračice. To je, čini se, malo vjerojatna varijanta, iako će Kavran šturo reći da nema ništa protiv izbornice.</p>
<p>Imenovanje izbornika je golema odgovornost, pa nije čudno da to pomalo nalikuje na loptanje vrućim krumpirom. No, ima Kavran i spasonosno rješenje. </p>
<p>– Ako se ne dogovorimo, koristit ćemo članak 62. A taj kaže da predsjednik ima pravo odlučiti o izborniku, kroz smjeh će Kavran.</p>
<p>A u svakoj šali ima i nešto zbilje...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pobjeda Majoli, poraz Kostanić </p>
<p>INDIAN WELLS, 11. ožujka </p>
<p> – Hrvatska tenisačica Iva Majoli upisala je pobjedu u dvoboju prvog kola 4.88 milijuna dolara vrijednog WTA turnira u Indian Wellsu. Iva je pobijedila Mađaricu Melindu Czink 6-2, 6-2. Nažalost, naša druga predstavnica na ovom turniru, Jelena Kostanić nije bila uspješna. Mladu Splićanku je porazila Alisa Kleibanova 6-2, 0-6, 5-7. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>U eksplozijama u Madridu 186 poginulih i 1000 ranjenih </p>
<p>MADRID, 11. ožujka </p>
<p> – Najmanje je 186 osoba poginulo, a više od 1000 je ranjeno u četvrtak u četverostrukom bombaškom napadu na željezničkim postajama u Madridu, izjavio je dužnosnik sigurnosnih službi. U eksplozijama su teško oštećena tri vlaka puna putnika i uništeni dijelovi željezničkih postaja Atocha, El Pozo i Santa Eugenia. </p>
<p> Španjolska vlada objavila je u četvrtak trodnevnu žalost u povodu najkrvavijih napada u Madridu od uspostave demokracije 1975. godine, pozvavši građane na okupljanje u petak širom zemlje u znak osude terorizma. Sve političke stranke u Španjolskoj objavile su ubrzo nakon napada da prekidaju kampanja za parlamentarne izbore, najavljene za nedjelju.</p>
<p> Španjolski ministar unutarnjih poslova Angel Acebes za napade je optužio baskijsku separatističku organizaciju ETA-u, dodavši da uoči eksplozija nije bilo nikakvih upozorenja. </p>
<p> »Potpuno je jasno da je teroristička organizacija ETA željela izvesti napad s pogubnim posljedicama«, rekao je Acebes na konferenciji za tisak, odbacujući time spekulacije da je neka druga skupina izvela napade u Madridu. Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za atentate.</p>
<p> Arnaldo Otegi, čelnik Batasune, radikalne baksijske stranke zabranjene zbog veza s ETA-om, izjavio je kako odbija zamisao da su atentati u Madridu djelo baskijske separatističke skupine dodajući da sumnja »na arapski otpor«. Otegi je u intervjuu za Radio San Sebastian rekao kako ne misli »ni hipotetski da ETA stoji iza tih atentata«, ponajprije stoga »jer je ETA uvijek dojavljivala da će postaviti eksploziv«. »Činjenica da nije bilo dojave, što je potvrdilo ministarstvo unutarnjih poslova, svjedoči da je riječ o akciji kojoj je cilj što više žrtava, posebno među radnicima i općenito civilima«, dodao je Otegi. Prema njegovim riječima, način djelovanja i velik broj žrtava ukazuju na »sektore arapskog otpora«. </p>
<p>U povodu tragičnih posljedica terorističkih napada u Madridu, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić poslao je brzojav sućuti španjolskom kralju Juanu Carlosu I., dok je predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks uputio brzojav sućuti predsjednici zastupničkog doma Kraljevine Španjolske Luisi Fernandi Rudi Ubeda. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Putinov drugi mandat već je počeo </p>
<p>Na ruskim predsjedničkim izborima koji će se održati u nedjelju Vladimir Putin nema ozbiljnog protukandidata/ Njegovu uvjerljivu pobjedu u prvom krugu može omesti samo apatija birača/ Stoga neki analitičari drže da je Putin reoganizirao vladu kako bi probudio birače i izazvao njihov veći interes</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Rusija izlazi u nedjelju na svoje treće predsjedničke izbore od pada komunizma na kojima će gotovo sigurno u prvom krugu pobijediti aktualni predsjednik Vladimir Putin koji uživa potporu skoro 80 posto biračkog tijela i nema ozbiljnog protukandidata.</p>
<p>Njegovi su protukandidati svjesni da nemaju izgleda. Prema posljednjem ispitivanju javnog mišljenja, koje je proveo institut Levada, Putin ima potporu 80 posto birača, komunist Nikolaj Haritonov pet posto, liberalka Irina Hakamada dva posto, nacionalist Sergej Glazjev četiri, a bivši boksač Oleg Mališkin i predsjedavajući Gornjeg doma parlamenta Sergej Mironov jedan posto.</p>
<p>Smatra se da je Komunistička stranka izabrala Haritonova (55), za svog kandidata kako bi poštedjela sramote svog čelnika Genadija Zjuganova koji je već dva puta bio gubitnik na predsjedničkim izborima. </p>
<p> Iza Irine Hakamade (48), jedine predstavnice liberala, teško poraženih na nedavnim parlamentarnim izborima, ne stoji niti jedna stranka. Kći japanskog komunista optužuje Putina za autoritarnost.</p>
<p> Glazjev (43), je također neovisni kandidat, nakon što ga je njegova ljevičarska stranka Domovina napustila i uklonila ga s dužnosti čelnika stranke te dala potporu Putinu.</p>
<p> Taj bivši ekonomski savjetnik komunista vješt je orator čije su kritike bogatih magnata naišle na dobar odaziv među siromašnijim biračima. </p>
<p> Mališkin (52), bivši boksač, kandidat je ultrancionalitičkih Liberalnih demokrata Vladimira Žirinovskog. </p>
<p> Što se tiče Mironova (51), također neovisnog kandidata, on je odan Putinu i smatra svoju kampanju načinom pružanja potpore predsjedniku.</p>
<p> Ivan Ribkin, bivši predsjednik parlamenta, povukao je svoju kandidaturu nakon što je prošlog mjeseca izazvao pažnju javnosti i šokirao rusku političku scenu svojim iznenadnim nestankom. Pojavio se nakon četiri dana u glavnom gradu Ukrajine Kijevu.</p>
<p>Prva verzija njegove priče o nestanku bila je da je posjetio prijatelje u Kijevu, a poslije je govorio da je bio otet. Izborna kampanja počela je 12. veljače u teškom ozračju nakon samoubilačkog napada u moskovskom metrou. Putin je odbio sudjelovati u televizijskim raspravama, ali je televizija koju kontrolira Kremlj pratila svaki njegov korak.</p>
<p> To je razbjesnilo neke od protukanidata koji su rekli da njegova dominacija u medijima podsjeća na vremena bivšeg Sovjetskog Saveza. Njegov govor, u kojem je iznio svoj program, prenijela je državna televizija Rosija, a zatim ga je opetovano emitirala tijekom cijelog dana. Međutim, dužnosnici izbornog povjerenstva odbacili su prigovore kandidata. </p>
<p> Putinovu uvjerljivu pobjedu u prvom krugu može omesti samo apatija birača budući da na birališta mora izaći 50 posto biračkog tijela kako bi izbori bili valjani. Stoga neki analitičari drže da je Putin povukao iznenađujući potez i smijenio cijelu vladu na čelu s premijerom Mihailom Kasjanovom 24. veljače kako bi probudio birače i izazvao njihov veći interes.</p>
<p>Putin je tu svoju odluku nazvao određivanjem političkog smjera kojim će se ići nakon izbora. On je u prošlosti često kritizirao Kasjanovljev rad prigovarajući mu presporu provedbu reformi i odgovornost za slab gospodarski rast. Smijenjeni premijer navodno je bio blizak Putinovom prethodniku Borisu Jeljcinu. Ruski su mediji nakon toga objavili da je Putin time pokazao da želi raskrstiti s epohom Borisa Jeljcina i da predstojeći izbori nisu ništa drugo nego puka formalnost te da je njegov drugi mandat već počeo. </p>
<p> Imenovanjem svog kandidata za premijera ruski je predsjednik ponovno iznenadio budući da slabo poznati političar, ruski predstavnik pri EU i šef ukinute porezne policije, Mihail Fradkov nije spominjan niti u jednom nagađanju o mogućem novom premijeru. </p>
<p> Dok je Fradkov više tehnokrat nego inovator, sastav nove vlade, u kojima se ističu ministar financija Aleksej Kudrin, ministar gospodarstva German Gref i potpredsjednik vlade Aleksander Žukov, obećava da će vlada ići u smjeru gospodarskih reformi u drugom, očekivanom Putinovom mandatu, što su pozdravili tržišni analitičari. Čini se, kako se računa, da će ovaj pozitivan signal poslan investitorima, odagnati zapadne kritike zbog neravnopravne predsjedničke utrke u kojoj se Putin okoristio svime što mu daje položaj predsjednika kao i kontrolom koju ima Kremlj nad medijima kako bi osigurao pobjedu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Vidio sam horor« </p>
<p>»To je pokolj. Imamo desetke žrtava ... ubojice su željeli posijati teror i izazvati kaos«, rekao je španjolski ministar rada Eduardo Zaplana. Uplakani ljudi izlazili su iz madridske postaje Atocha koju je obavio gusti dim, dok su djelatnici spasilačkih službi na nosilima iznosili tijela poginulih.</p>
<p> Preživjeli su u nevjerici sjedili na pločniku i mobilnim telefonima pokušavali dobiti svoje najmilije kako bi im javili da su živi. Bolnice su pozivale građane da daruju krv, a brojna ambulantna vozila brzo su stigla na mjesta napada.</p>
<p> Medicinski djelatnik Enrique Sanchez, koji je upućen na stanicu Atocha, izjavio je da nikad nije vidio takvu tragediju. »Ima svakakvih ozljeda, mnogi imaju ozljede glave, ima slomljenih i amputiranih udova. Osjećaš se strahovito frustrirano jer ne možeš pomoći svima. Jedan je vagon potpuno uništen. Vidio sam otkinute noge i ruke. Na sve strane bilo je krvi. Nikad to neću zaboraviti. Vidio sam horor«, rekao je Sanchez. Komadi savijenog metala iz kojih se izvijao dim, bili su posvuda po postaji Atocha, a vagon u kojem je eksplodirala bomba potpuno je uništen.</p>
<p> »Vidio sam eksploziju«, kazao je Juani Fernandez, službenik koji je u trenutku prve eksplozije na platformi čekao vlak dodajući: »Ljudi su počeli vriskati i trčati jedni preko drugih, i dok smo bježali začula se druga eksplozija. Posvuda sam vidio ljude u krvi«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sućut svjetskih čelnika</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Bombaške napade na tri željezničke postaje u Madridu, u kojima je poginulo najmanje 186 osoba, a ozlijeđeno oko tisuću, osudili su u četvrtak brojni svjetski državnici, a španjolskim čelnicima i narodu uputili su izraze sućuti i potpore.</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush španjolskom premijeru Joséu Maríji Aznaru telefonski je uputio izraze sućuti nakon brutalnih napada koji su šokirali Španjolsku, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Sean McCormack.</p>
<p> Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je u poruci Aznaru i španjolskom kralju Juanu Carlosu svoj »iskreni šok« zbog »barbarskih« napada u Madridu. »Ovaj barbarski čin pokazao je da se međunarodna zajednica treba još odlučnije suprotstaviti terorizmu. Danas, kao i uvijek, cijeli civilizirani svijet treba se ujediniti u borbi protiv tog zla«, rekao je Putin.</p>
<p>Njemački čelnici, »zgroženi i tužni« zbog napada, izrazili su svoju solidarnost sa španjolskim narodom. »Zgrožen sam velikim brojem mrtvih i ranjenih«, rekao je njemački kancelar Gerhard Schröder u pismu Aznaru. Njemački predsjednik Johannes Rau poručio je u pismu španjolskom kralju da »njemački narod tuguje zajedno s njim i sa španjolskim narodom«.</p>
<p> Poruke sućuti i potpore Španjolskoj poslali su i čelnici Rumunjske, Grčke, Švedske i Izraela.</p>
<p>U svojoj poruci sućuti upućenoj madridskom nadbiskupu kardinalu Antoniju Vareli, Papa Ivan Pavao II. osudio je te »užasne atentate«, ustvrdivši da se oni »ničim ne mogu opravdati, te da vrijeđaju Boga«.</p>
<p> Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw rekao je da je atentat u Madridu »gnjusan napad na temeljna načela europske demokracije«. </p>
<p> Visoko povjerenstvo UN-a za ljudska prava osudilo je »bezobzirne i monstruozne napade« u Madridu, ističući da »teroristi, kako god se zvali, iskazuju jednak prezir prema ljudskom životu i ljudskim pravima«.</p>
<p> I šef njemačke diplomacije Joschka Fischer najodlučnije je osudio taj teroristički čin. Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox je na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu osudio »najgori teroristički čin« koji se ikada dogodio u Europskoj uniji. Francuski predsjednik Jacques Chirac je sa »zaprepaštenjem primio vijest o strašnim napadima u Madridu koji su ožalostili Španjolsku«. Glavni tajnik Vijeća Europe Walter Schwimmer je rekao da »ništa na svijetu ne može opravdati takvo barbarstvo«. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je solidarnost sa španjolskim narodom, te najavio nastavak borbe protiv terorizma. »Naša solidarnost sa španjolskim narodom ostaje neupitna, kao i odlučnost Sjevernoatlantskog saveza da odlučno nastavi s borbom protiv terorizma«, kazao je Scheffer.</p>
<p>»Svaki Europljanin, svaki demokrat, mora osuditi te ljude koji su se željeli umiješati u izbornu kampanju. Njihov čin doveo je do patnje stotine ljudi, obitelji su uništene, a sve se to dogodilo bez ikakvog smisla«, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Napadi na vlakove u posljednjih deset godina u svijetu</p>
<p>PARIZ, 11. ožujka</p>
<p> - Četverostruki bombaški napad na željezničke postaje u Madridu spada među najsmrtonosnije napade na vlakove izvršene u posljednjih deset godina u svijetu.</p>
<p>• 24. srpnja 1996. - Šri Lanka - Eksplozija dviju bombi u vlaku na stanici Dehiwala, u blizini Colomba. U tom atentatu poginulo je 70 osoba a više od 600 ih je ozlijeđeno. Vlasti su za taj atentat okrivile Tamilske tigrove za oslobođenje Eelama.</p>
<p> • 30. prosinca 1996. - Indija - Najmanje 38 osoba je poginulo, a 63 je ozlijeđeno u bombaškom atentatu na vlak u državi Asam. U trenutku napada, u vlaku se nalazilo 1500 osoba. Indijske vlasti su za atentat optužile gerilce plemena Bodos.</p>
<p> • 10. kolovoza 2001. - Angola - U atentatu na vlak u pokrajini Cuanza-Norte, 200 kilometara istočno od Luande, poginulo je 260 osoba a 160 ih je ozlijeđeno. Odgovornost za taj atentat preuzela je Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole. To je bio jedan od najsmrtonosnijih atentata od početka građanskog rata u Angoli 1975. godine.</p>
<p>• 5. prosinca 2003. - Rusija - U atentatu koji je pripisan čečenskim pobunjenicima poginulo je 46 osoba, a više od 150 ih je ranjeno u vlaku na jugozapadu Rusije, u blizini Čečenije. Jaka eksplozivna naprava koju je vjerojatno aktivirao samoubojica prepolovila je vagon vlaka. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Fischer: Odlazak dvojice časnika u Haag jača hrvatske napore na putu prema EU </p>
<p>Suradnja s Haaškim sudom presudna je za priključenje Uniji, kao i povratak izbjeglica te zaštita manjinskih prava, rekao je njemački ministar vanjskih poslova / Svjesni smo da Hrvatska mora ispuniti političke kriterije jer bismo u suprotnome došli u situaciju da budemo zajedno s drugim zemljama našeg jugoistočnog susjedstva kojima su europske perspektive još daleke, izjavio je hrvatski premijer </p>
<p>BERLIN, 11. ožujka (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Dobrovoljni odlazak dvojice visokih hrvatskih časnika u Haag smatramo važnim i ispravnim korakom, rekao je u četvrtak njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer nakon susreta s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom koji je od srijede u dvodnevnom službenom i radnom posjetu Njemačkoj. </p>
<p>Fischer tvrdi da to »čini jasnom ozbiljnost hrvatskih napora u suradnji s Haaškim sudom i istodobno jača hrvatske napore na putu prema Europskoj uniji i euroatlantskim integracijama«.</p>
<p>Na upit novinara o britanskom stavu da je slučaj Gotovina kao i njegov odlazak Haag i dalje najvažniji element za ocjenu ispunjava li Hrvatska političke uvjete za status službenog kandidata za članstvo u EU, Fischer je naglasio kako je dobrovoljni odlazak generala »vrlo pozitivan signal koji cijenimo« te da bi se »napori u tom pravcu trebali nastaviti«. Jer, tvrdi njemački ministar, »suglasni smo sa stavom da je suradnja s Haaškim sudom od presudnog značenja za priključenje Uniji, kao i povratak izbjeglica te zaštita manjinskih prava«. </p>
<p>»To su europski standardi kojih se moramo pridržavati i mi koji smo u Uniji i oni koji u nju žele ući jer mi ne tražimo ništa što i sami ne činimo«, istaknuo je Fischer.</p>
<p>U završnoj ocjeni susreta Sanader je, pak, rekao da dobrovoljni odlazak dvojice generala u Haag »ne treba povezivati« s ubrzavanjem dobivanja statusa kandidata. »Svjesni smo da Hrvatska mora ispuniti političke kriterije - a to su povratak izbjeglica, reforma pravosuđa i suradnja s Haaškim sudom - jer bismo u suprotnome došli u situaciju da budemo zajedno s drugim zemljama našeg jugoistočnog susjedstva kojima su europske perspektive ipak još daleke«, rekao je premijer. </p>
<p>Fischer je razgovor sa Sanaderom ocijenio kao »dobar, intenzivan i prijateljski« te naglasio da će Njemačka »održati tu visoku razinu međusobnih odnosa« i »kao prijatelj i partner podupirati želju za djelovanjem«.</p>
<p> U kraćoj izjavi nakon susreta, Fischer i Sanader suglasili su se u stavu da Hrvatska ima vrlo važnu ulogu u uspostavi stabilnosti u regiji, što je u srijedu naglasio i njemački kancelar Gerhard Schröder. </p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova prihvatio je poziv hrvatskoga premijera da u lipnju posjeti Zagreb.</p>
<p>Premijer Sanader u četvrtak se sastao i s Matthiasom Wissmannom, predsjednikom Odbora za Europsku uniju Bundestaga, te ostalim članovima tog odbora među kojima su i dva bivša ministra. Tom ih je prilikom pozvao da dođu u Zagreb i održe zajedničku sjednicu s Odborom za europske integracije Hrvatskoga sabora. </p>
<p>U hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu Sanader se sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj. U tom razgovoru premijer je najavio da će Hrvatska stvoriti uvjete za ulaganje, posebice na područjima od posebne državne skrbi, koji će biti jednaki kao i u drugim zemljama, što će i hrvatskoj dijaspori olakšati odluku o ulaganju novca u Hrvatsku. Premijer Sanader je s izaslanstvom položio i cvijeće pred spomenik Marku Maruliću, a sastao se i s predsjednikom Zaklade »Konrad Adenauer« Bernhardom Vogelom. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Europski parlament »demontira« zapadni Balkan </p>
<p>BRUXELLES, 11. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Za Europski parlament, od ovoga ljeta, dakle od izbora za nove eurozastupnike, neće biti zapadnog Balkana u kombinaciji pet država. Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta potvrđeno je formalno ono što je odavno dogovoreno – Parlament i Hrvatski sabor imat će svoje posebno izaslanstvo. </p>
<p> Nedavni bruxelleski međuparlamentarni susret izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu i Sabora bio je zadnji takav. Nakon isteka mandata ovog saziva Europskog parlamenta ukida se izaslanstvo za jugoistočnu Europu koje je više godina vodila Doris Pack.</p>
<p> Prema odluci potvrđenoj u srijedu kasno navečer, rad Europskog parlamenta i nekih zemalja odvijat će se u zajedničkim odborima. Uz odbor Europskog parlamenta i Hrvatske, u istom bloku odluka (što potvrđuje da je uistinu riječ o novoj etapi odnosa) utvrđeni su parlamentarni odbori s Makedonijom, Bugarskom, Rumunjskom i Turskom. Riječ je o zemljama koje su ili kandidati za EU ili su u kategoriji koju Ministarsko vijeće EU tretira kao »potencijalne kandidate«.</p>
<p> Nasljednik izaslanstva za jugoistočnu Europu jest odbor u kojem će europarlamentarci za sugovornike imati Albaniju, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju i Crnu Goru. I to je sve što će, makar za eurozastupnike u proširenom sastavu izabranih predstavnika 25 država, ostati od »zapadnog Balkana«. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Za pokolj na Ovčari osumnjičena i supruga drugooptuženog Vujanovića</p>
<p>Suđenje je prekinuto do kraja travnja / Do tada Specijalnom sudu treba stići potvrda o tome vodi li se neki postupak ili postoji presuda protiv nekog od optuženih, te zapisnik o ekshumaciji žrtava s Ovčare </p>
<p>BEOGRAD, 11. ožujka (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Nakon što su u četvrtak saslušana posljednja dvojica od šestorice optuženih bivših pripadnika tzv. Teritorijalne obrane za ratni zločin na Ovčari, sudac Specijalnoga suda za ratne zločine u Beogradu Vesko Krstajić prekinuo je glavnu raspravu. Suđenje se nastavlja 27., 28. i 29. travnja saslušanjem pedesetak svjedoka. </p>
<p> Šestoricu optuženika tereti se za strijeljanje najmanje 200 ratnih zarobljenika na Ovčari 1991. godine.</p>
<p>Tijekom stanke beogradski sud zatražit će od hrvatskog pravosuđa da mu se dostavi potvrda vodi li se u Hrvatskoj kazneni postupak ili možda postoji presuda za taj ratni zločin protiv nekog od optuženih. </p>
<p>Miroslav Perković, branitelj drugooptuženog Stanka Vujanovića, ustvrdio je da sud i tužiteljstvo, pa i branitelji nemaju ni jedan službeni podatak da je itko stradao na Ovčari. Stoga će sudac Krstajić od predstavnika hrvatske vlasti do početka sljedeće rasprave zatražiti zapisnik o ekshumaciji, obdukciji i identifikaciji žrtava s Ovčare. Od predstavnika srbijanske vlasti tražit će se da se svi svjedoci bivši pripadnici JNA oslobode čuvanja vojne tajne. </p>
<p>Kako se nagađa, tako dugi prekid suđenja određen je kako bi se omogućilo saslušanje eventualno novih optuženika za Ovčaru. Naime, istraga o pokolju 200 Hrvata i ostalih nesrba na Ovčari vodi se protiv još trinaestero osumnjičenih, među kojima je i supruga drugooptuženog Vujanovića, Nada Kalaba. </p>
<p>Inače, uz Vujanovića, sada su na optuženičkoj klupi Miroljub Vujović, Jovica Perić, Predrag Madžarac, Milan Vojnović te Ivan Atanasijević koji se do 1992. zvao Ivica Husnik. Sudsko vijeće odbilo je u četvrtak prijedlog branitelja da se optuženike pusti iz pritvora kako bi se u daljnjem postupku branili sa slobode. </p>
<p>Sudeći prema iskazima optuženika, dade se zaključiti da je u Vukovaru 1991. u vrijeme ratnih zbivanja ipak, najviše bilo kuhara, vodiča, vozača, pa čak i brijača. I, naravno, gotovo nitko nije ništa nije vidio niti čuo, a proizlazi da su hrvatski branitelji ratovali s duhovima. Optuženi Madžarac porekao je sve navode iz optužnice, a rekao je i da nikad nije bio na Ovčari niti zna gdje se nalazi. Nakon što je sredinom rujna 1991. ranjen u »akciji deblokade vukovarske vojarne«, tvrdi da više nije uzimao oružje u ruke, već je »samo stražario« u Ulici Petrova gora na periferiji grada. Na upit suca kako to da su ga neki svjedoci vidjeli na Ovčari, optuženik je ustvrdio da su ga »sigurno zamijenili s nekim«. </p>
<p> »Nikoga nisam ubio niti sam bio prisutan kad su ubijeni zarobljenici na Ovčari«, rekao je optuženi Vojnović dodavši da nikad nije sudjelovao niti u vojnim akcijama jer je bio bolestan. »Zato je moj posao bio samo šišati vojnike«, izjavio je Vojnovićć koji kaže da je to radio sve do »oslobođenja Vukovara«. No, bio je na Ovčari 19. studenoga 1991., »ali samo na petnaest minuta jer je tražio kćer za koju je posumnjao da je zarobljena jer je bila udana za Hrvata«. </p>
<p>Inače, prvi dan suđenja pratilo je stotinjak novinara, a u četvrtak ih je bilo tek petnaestak. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rumunjska ima sve manje šanse za brzi ulazak u Europsku uniju</p>
<p>Rumunjska je ovog trenutka zaleđena na točki na kojoj objektivno nema previše šansi za ulazak u EU 2007. godine bez dramatičnih zaokreta u ispunjavaju uvjeta</p>
<p>BRUXELLES, 11. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Proširenje EU je nezavršen posao zbog nespremnosti obiju strana, ne samo novih zemalja članica, izjavio je europovjerenik za proširenje Günter Verheugen. Najveći je problem skorim članicama je poljoprivreda i usvajanje sustava državnih subvencija</p>
<p>Zamjetan je napredak u mnogim područjima, no preostali su veliki problemi u još nekima, rezimirao je u Europskom parlamentu Verheugen rezultate deset pristupajućih država.</p>
<p> »Uzrok problemima nije to što nove države nisu dovoljno spremne ili vješte provesti europski sustav. Pitanje moramo drugačije gledati: sistem je postao toliko kompliciran da se zemlje koje se od početka nisu razvijale skupa s njim ne mogu s njime nositi«, kazao je Verheugen europarlamentarcima. </p>
<p>Osnovno je da »standardi trebaju biti zadovoljeni« i da neće biti nikakvih popusta, pogotovo ne uljepšavanja činjenica, obećao je povjerenik. Parlamentarci su prihvatili precizno sročene izvještaje o deset pristupajućih zemalja kao i o dvije kandidatske u pregovaračkom procesu. Kod desetorice su preostali sporni detalji; kod Bugarske i Rumunjske čitava područja. I dok Bugarska još uvijek može objektivno računati na zacrtani rok ulaska u EU 2007. godine, Rumunjska je ovog trenutka zaleđena na točki na kojoj objektivno nema previše šansi bez dramatičnih zaokreta, a Europarlament joj je odaslao snažno upozorenje. </p>
<p>Iako je sporni izvještaj barunice Nicholson (parlamentarna je izvjestiteljica pri prvom čitanju izvješća otvorila čak i pitanje podobnosti Rumunjske za nastavak pregovora) izmijenjen tako da se Bukurešt više ohrabruje nego što mu se konkretno prijeti, »Rumunjskoj trebaju jasni odgovori što učiniti«, veli povjerenik za proširenje. Time je ukazao na ozbiljnost situacije koju sada ne može spasiti čak ni evidentna politička volja EU da Rumunjska uđe u veliku Europu u 2007. godine. </p>
<p>Verheugen elaborira svoje viđenje rumunjskih problema isticanjem nužnosti brže, ambicioznije i konkretnije reforme pravosuđa i podizanja razine administrativne efikasnosti zemlje. </p>
<p>To znači da cilj nije postignut usprkos obilatoj novčanoj i logističkoj pomoći EU. Korupcija, upozorava povjerenik, specifičan je problem. Nije dovoljno u zatvor poslati sitne činovnike i pustiti na miru politički vrh, što indirektno ukazuje tko je, za Uniju, korumpiran. </p>
<p>Listu zahtjeva kompletira traženje EU da se bolje i otvorenije upravlja sredstvima iz razvojnih fondova EU. Rumunjska, naime, nije uspjela spriječiti čak ni neke ministre da ta sredstva dodjeljuju članovima svojih obitelji. EU također traži bolju pripremljenost rumunjskog pregovaračkog tima.</p>
<p> Opća je ocjena da predstavnici Rumunjske dolaze na pregovore nepripremljeni, loše obaviješteni i da se pregovori pretvaraju u farsu. </p>
<p>Neki su europarlamentarci čak diskretno nagovijestili mogućnost prekida pregovora dok se stanje u Rumunjskoj ne sredi. Za sada se ostalo samo na neformalnoj najavi daljnjih poteza EU nastavi li Rumunjska po starom.</p>
<p>Što se tiče Turske, Verheugen i Europska komisija saslušali su i upozorenje šefa najbrojnijeg zastupničkog bloka, narodnjaka: »Nadamo se da će Europska komisija dati avis o Turskoj na temelju kopenhagenskih kriterija, a ne političkog oportunizma; vi ste čuvari Sporazuma i na to ste obavezni«, naglasio je Hans Gert Pöttering. </p>
<p>Joost Lagendijk, nizozemski »zeleni« i parlamentarni izvjestitelj za zapadnobalkanska regionalna pitanja (uključujući kraći raport o mogućem sadržaju europskih sporazuma za zapadni Balkan) stavio je naglasak na važan element principijelnosti: »Rasprava o tretmanu Rumunjske za nas će bivati sve značajnija i stoga što jednostavno ne možemo od Ankare ili Zagreba tražiti poštivanje ljudskih prava dok se istovremeno događa stagnacija ili čak pogoršanje situacije u Rumunjskoj.« Lagendijk predlaže da se vladi Rumunjske bez prevelikog mudrovanja dade do znanja kako mora nastaviti provedbu reformi. »Inače zaboravite na ulazak u EU 2007. godine.«</p>
<p>Još jedna najava ratu između interesa i principa: parlamentarci su na nož dočekali »populističke« poteze svojih vlada, pogotovo spornu odluku doslovno svih zemalja članica da građanima novodošlih zemalja ograniče pristup na tržište rada. Iz ovoga slijedi da ni sadašnje zemlje članice nisu spremne za proširenje; svi to znadu, ali nitko ne želi kazati glasno, osim možda Jacquesa Delorsa.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>NATO I EU pripremaju primopredaju misije u BiH</p>
<p>BRUXELLES, 11. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Političko-sigurnosni odbor EU i Stalno vijeće NATO-a razmotrili su dokument napravljen za potrebe NATO-a o primopredaji mirovne misije u BiH. Prvi ozbiljniji dogovor o raspodjeli poslova i zadataka u misiji koju će Europska unija možda već u prosincu preuzeti od NATO-a protekao je u atmosferi konstruktivnog dijaloga u glavnom sjedištu NATO-a u Bruxellesu. </p>
<p>Razgovori su vođeni u sjeni neformalnih informacija da je zadnjih dana došlo do ozbiljnih razilaženja između dvoje partnera. Razlog je naravno dogovor o tome tko je glavni: da li NATO, točnije Amerikanci ili EU odnosno britanski zapovjednik, u zapovijedanju nad sedam tisuća vojnika iz država EU koji će zamijeniti SFOR. </p>
<p>Dvojbe su ostale i tko će što raditi. Glavna bi uloga trupa iz zemalja EU trebala biti održavanje i unapređivanje stabilnosti i sigurnosti u skladu s mandatom Berlin Plus. Dakle, riječ je o operaciji stabilizacije za koju NATO nije zainteresiran. U NATO-ovom dijelu aktivnosti preostao bi lov na ratne zločince, u čemu se do sada nisu baš proslavili, te vjerojatno čitav blok aktivnosti sprečavanja terorističkih akcija sa specijalnim snagama sastavljenim od petstotinjak talijanskih karabinjera. </p>
<p>Naravno, NATO će ostati prisutan u pripremanju oružanih snaga BiH za zahtjeve članstva u Savezu. Nadgledat će reforme koje vode Partnerstvu za mir. Neki izvori u NATO-u tvrde da su Amerikanci voljni zadržati svoju bazu nedaleko od Tuzle. Između redaka, dalo se naslutiti da se EU plaši prevelikog američkog utjecaja na prvoj ozbiljnoj EU misiji. </p>
<p>Sugovornici iz EU i NATO-a su u srijedu navečer uklonili dio sumnji da je riječ o ozbiljnoj svađi. Radi se tek o pripremama misije koja bi, za početak, bila određena na tri godine. »Pojasnili smo mnoge elemente kako bi postignuti aranžman jamčio uspješnu predaju akcije i jednako dobar nastavak djelovanja. Razmatrali smo raspodjelu odgovornosti uz punu transparentnost, što je veoma značajan element suradnje«, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. </p>
<p>Početni korak, »dobra, transparentna raspodjela odgovornosti«, izgleda da je učinjen zahvaljujući lekcijama naučenim u Makedoniji, izjavio je visoki izaslanik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana. Glavni tajnik NATO-a je također potvrdio velika očekivanja od dogovora: prikupljanje snaga za pojačanje NATO-ove vojne misije ISAF u Afganistanu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Saborski se zastupnici trebaju poštovati, ali...</p>
<p>U Hrvatskom saboru dosta je često na sjednicama međusobno oslovljavanje nazivom »uvaženi«. Titula »uvaženi« za saborske zastupnike prodrla je u saborsko oslovljavanje još u doba prije 2000., kada je postojao Hrvatski državni sabor s dva doma - Zastupničkim i Županijskim.</p>
<p> Tada se, posebno u Zastupničkom domu, vrlo često čulo takvo tituliranje zastupnika, a Županijski se dom, dakako neslužbeno i dogovorno, odrekao takvoga oslovljavanja. Razlog je bio donekle humorističan. Jedan zastupnik iz Dalmacije pobunio se protiv naziva »uvaženi« sa šaljivim obrazloženjem da se u Dalmaciji za posudu rabi naziv važ (od vaza) pa zato njega naziv »uvaženi« neodoljivo navodi na pomisao da su uvaženi zastupnici oni koji su stavljeni u važ, dakle koji su konzervirani, a to nije kompliment ako se »konzerviran« ne izjednači s »konzervativan«, što može biti i pozitivno. Uvažen bi onda bio onaj zastupnik koji je stavljen u važ, konzerviran, kao što je ukalupljen onaj koji je »stavljen« u kalup. Nakon takvoga obrazloženja Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora izbacio je dogovorno iz svoga oslovljavanja izraz »uvaženi« i služio se isključivo izrazima »poštovani« ili »cijenjeni«. Zastupnici Zastupničkoga doma i dalje su najčešće bili »uvaženi«.</p>
<p>Izraz uvaženi nije u hrvatskoj tradiciji oslovljavanja. To je tipični rusizam uvažaemyj, što u hrvatskom znači poštovani ili cijenjeni. Nema nikakve potrebe da u Hrvatskom saboru rabimo nazive koji nisu standardno hrvatski. Zapravo, zastupnici bi se mogli slobodno odreći »uvaženih« dodataka nazivima zastupnica, zastupnik jer ti nazivi već sami po sebi znače društvenu vrijednost i ugled. I kao što često govorimo papa, kralj, kraljica, kardinal, nadbiskup, general i dr. bez titule »poštovani« ili »cijenjeni«, tako bi se slobodno u Hrvatskom saboru zastupnici mogli oslovljavati bez ikakvih dodataka, samo kao zastupnica ili zastupnik. Takvo jednostavnije oslovljavanje ne bi ništa umanjilo zastupnički društveni ugled.</p>
<p>JULIJE DEROSSI Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vukovi ne rade samo ovcama o glavi</p>
<p>U Vjesniku od 6. ožujka gospodin Darko Kaciga usput se osvrnuo člankom »Osuđujemo vuka, a mnogi od nas počinili su veću štetu«, na moj tekst o štetnosti zaštite vuka kod nas pa Hrvati moraju uzgajati ovce po svijetu gdje se vuk ne štiti.</p>
<p> On kaže da se »zauzimam za beskompromisni antropocentrični obračun do istrebljenja s tom štetočinskom zvijeri«. On bi osjećao »nelagodu i pred Bogom i prema prirodi kad bi zagovarao nestanak biološke vrste. Tko smo mi da donosimo tako teške, konačne odluke?«, pita se gospodin Kaciga. Kao prvo, ne zagovaram nestanak vuka do istrebljenja, nego neka živi tamo gdje ima svoj prirodan ulov zbog čega zvijeri i postoje, a ne da otimaju stada siromašnim ljudima. Danas sve zvijeri žive ili u zoološkim vrtovima ili prirodnim rezervatima u kojima imaju od čega živjeti ili im se pomaže da prežive. Protiv toga sam da cijela Hrvatska postane vučji rezervat što ona zaštitom vuka faktično jest. Ne bih Boga uplitao u priču u vuku, jer su zvijeri korisna karika održavanja ravnoteže među životinjama. Danas tu ravnotežu uglavnom među krupnijim životinjama preuzima čovjek te tako i vuk gubi svoju ulogu kod nedostatka prirodnog ulova napada ovce. Da je drugačije vuk ne bi ni bio na čovjekovu udaru posvuda u Europi. Što se tiče ljudi u vučjoj koži kod nas, slažem se da bi njima kao i vukovima danas bilo mjesto u rezervatu u kojima ne bi imali prigode da ljudima i njihovom radu rade o glavi. Nažalost su boje »vučje vrste« toliko lukave da ih nikakvo ljudsko neprijateljstvo i bez zaštite države ne može kod nas uništiti. </p>
<p>LUKA VUCO Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Već je odgođena primjena Zakona o rodiljnom dopustu</p>
<p>U Narodnim novinama broj 30 od 9. ožujka 2004. objavljen je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o radu, koji smo željno očekivali kao obitelj s troje djece. No, naše najmlađe dijete uskoro će navršiti tri godine, tako da je naše veselje zbog, prvo najave, a potom i donošenja zakona, bilo kratka vijeka. Iznenada se, naime, prvotno predložena odredba o stupanju toga zakona na snagu u roku od osam dana pretvorila u »primjenu zakona od 1. srpnja 2004. godine« (čl. 8. Zakona).</p>
<p> S zbirom da će naše dijete krajem kolovoza ove godine navršiti tri godine, s ovakovom odredbom uskraćeno mu je pravo na dodatnu roditeljsku skrb i brigu za tri do 4 mjeseca.</p>
<p>Vladi i Saboru svaka čast na ovakovoj populacijskoj politici! </p>
<p>IVANKA I MIHAEL KOVAČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Želimo sudjelovati u promociji hrvatske turističke ponude </p>
<p>Dok nama u tzv. dijaspori politika obećava svestranu suradnju, naše turističke zajednice, u svojim nas razmišljanjima, niti ne spominju.</p>
<p> Eto, ni sada, u sklopu plana turističke sezone za 2004. godinu i pred osnivanje fonda za strani turizam, nitko se nije sjetio pozvati nas da i mi svojim prijedlozima i u skladu s mogućnostima pridonesemo promociji hrvatske turističke ponude. Hrvatska ima odlične, ali neiskorištene uvjete, ne samo za ljetni, nego i za seoski, zimski i planinski turizam.</p>
<p>Mnogo se pričalo o tzv. master planu razvoja golfa u Hrvatskoj, a sada ga malo tko spominje. No, doista, mnogo još treba učiniti, poput više parkirališta, i dječjih igrališta u turističkim mjestima. Treba nam i više sanitarnih čvorova i koječega drugog. </p>
<p>Svi oni iz iseljeništva koji su bili u domovini za vrijeme tradicionalnih karnevakskih događanja, vjerojatno su uživali u tim priredbama. No, nigdje nisam primijetio da je nastupala neka skupina naših ljudi iz iseljeništva. Oni bi sa sobom poveli i neke svoje prijatelje iz zemlje u kojoj obitavaju. Općenito, naši se turistički djelatnici još drže nekih zastarjelih programa. Mi u iseljeništvu također njegujemo našu tradicijsku kulturu. Mogli bismo na takve manifestacije poslati i pjevače i tamburaške sastave, a na neke festivale i afirmirane glazbenike, ali iz domovine nas nitko ne poziva. </p>
<p>JOSEF MAYER Berglen, Njemačka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Luburić za nezakonito prisluškivanje osuđen uvjetno</p>
<p>Nakon izrečene uvjetne kazne povlači se i međunarodna tjeralica za Petrom Luburićem/ Ostali operativci SZUP-a oslobođeni optužbi</p>
<p>DUBROVNIK, 11. ožujka</p>
<p> – Općinski sud u Dubrovniku u srijedu je nepravomoćno i u odsutnosti osudio nekadašnjeg načelnika dubrovačkog centra SZUP-a, Petra Luburića (45) na sedam mjeseci, uvjetno na dvije godine, zbog kaznenog djela neovlaštenog prisluškivanja i snimanja razgovora najmanje osmero hrvatskih državljana.</p>
<p> Tom presudom okončan je sudski postupak, koji je između ostalog i zbog nepojavljivanja Luburića pred dubrovačkim sudom zbog čega je za njim raspisana i međunarodna tjeralica, zatvoren za javnost trajao pune tri godine. Sud je optužbe za isto kazneno djelo oslobodio i dvojicu operativaca SZUP-a, Božidara Benića (33) i Đura Lubure (32) dok je za optužnicu protiv Tonćija Glavana (56) nastupila zastara. Ante Matijašević (48) također je oslobođen optužbe za neprijavljivanje kaznenog djela. </p>
<p> Da podsjetimo, Boris Cikoja, koji je na mjestu načelnika dubrovačkog centra SZUP-a »nasljedio« Petra Luburića koji s te dužnosti smijenjen zbog upletenosti u aferu oko »Dubrovačke banke«, 3. prosinca 1999. godine podnio je kaznene prijave protiv spomenute petorice SZUP-ovaca zbog neovlaštenog i nezakonitog prisluškivanja i snimanja više hrvatskih državljana, među kojima su bili tadašnji predsjednik Uprave »Dubrovačke banke«, Neven Barač, vlasnik trgovačke tvrtke »Mediator«, Mirko Obrvan, general HV-a Ivan Čermak kao i Nikša Viđen, dubrovački javni bilježnik. Osim njih SZUP-ovci su prisluškivali još nekoliko djelatnika »Dubrovačke banke« i novinare nekadašnje radio postaje »Libertas«. Nakon što je podnio te kaznene prijave Cikoja je smijenjen sa dužnosti načelnika dubrovačkog SZUP-a, a nedugo nakon toga Petru Luburiću gubi se svaki trag. Zbog sumnje da se krije na prostoru BiH, odnosno u Mostaru, za njim je raspisana međunarodna tjeralica koja će sada, kada mu je izrečena uvjetna kazna, biti povućena. Inače, presuda Petru Luburiću pred dubrovačkim sudom izrečena je samo nekoliko mjeseci prije nego što bi za cijeli taj slučaj trebala nastupiti zastara.</p>
<p>Antun Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Djevojka iz zapaljene kuće skočila kroz prozor </p>
<p>Još nije poznat uzrok požara koji je »progutao« katnicu na Krugama</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – U obiteljskoj kući Petra Ž. (70) u Prvoj Brezničkoj ulici broj 3 na Krugama u četvrtak je nešto poslije 8 sati izbio požar u kojoj je ozlijeđena 22-godišnja djevojka.</p>
<p>Požar, koji je izbio iz još neutvrđenih razloga, »progutao« je u potpunosti katnicu pa je materijalna šteta velika. Vidjevši kuljajući dim vatrogasce su pozvali stanari susjednih kuća, traživši hitnu intervenciju znajući da se u kući nalazi 22-godišnjakinja, inače studentica iz Šibenika koja je u izgorjeloj kući iznajmila sobu.</p>
<p>Prije dolaska vatrogasaca spašavajući se iz zapaljene kuće, 22-godišnja djevojka skočila je s prvog kata i potom se ozlijedila, pa je kolima hitne pomoći prevezena u Kliniku za traumatologiju gdje je zadržana na liječenju. No on njezinom zdravstvenom stanju u bolnici nisu htjeli govoriti dok se u potpunosti ne okvalificiraju ozljede koje je djevojka zadobila bježeći iz plamteće buktinje.</p>
<p>Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba, a osim 22-godišnjakinje, kako dozanjemo, nije bilo ozlijeđenih.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prop uhićen u ukradenome automobilu</p>
<p>Splitska policija je pored automobila, u kojemu je bio Igor Rogina, pronašla još dva ukradena automobila (passat i golf), s nepripadajućim registracijskim oznakama</p>
<p>SPLIT/ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Igor Rogina zvani Prop (35) uhićen je u srijedu oko 22,20 sati u blizini kamenoloma u Vinjanima Donjim kada ga je policija zatekla u »renaultu 21«, ranije ukradenom na području Zagreba.</p>
<p> Rogina je nakon kratkoga ispitivanja u Splitu u petak prebačen u Zagreb, gdje bi nad njime trebala biti nastavljena kriminalistička obrada. Splitska policija je pored automobila u kojemu je bio Rogina pronašla još dva automobila (passat i golf), koji su također ukradeni na području Zagreba i na kojima se bile nepripadajuće registracije. Osobe iz tih automobila uspjele su pobjeći te se za njima traga. Rogina je javnosti poznat upravo zbog sumnji da je bio umiješan u krađe automobila, zbog čega se protiv njega vodilo više postupaka, a neki još traju. Na zagrebačkom Općinskom sudu se tako protiv njega i Željka Jurilja vodio postupak zbog krađe »mercedesa cabrio«, vlasništvo Branka Lukende, za što su obojica oslobođeni. Postupak, pak, protiv njega te još dvanaestorice zbog organizirane krađe automobila visoke klase još uvijek traje na istome sudu. Rogina je trebao biti i zaštićeni svjedok na suđenju u Remetincu, gdje je iskazivao na okolnost krađe automobila »fiat tipo«, iz kojega je 1994. godine pucano na Vijeku Sliška. Prema tvrdnjama Zdravka Šiškića, Prop je taj automobil ukrao te ga prodao »Golji« i »Krojfu«. Sam Prop je to porekao tvrdeći da ga je Zdravko Šiškić nagovarao da svjedoči protiv optuženika.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Napadao majku i prijetio da će sve porazbijati</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – U četvrtak pola sata iza ponoći policajci iz Svetog Ivana Zeline uhitili su 17-godišnjeg mladića koji je u obiteljskoj kući svojih roditelja vrijeđao i prijetio svojoj majci.Ukućani su pozvali policiju, no agresivni mladić se oglušio na upozorenja da prestane s vrijeđanjem i napadima, prijetivši kako će sve porazbijati. Policajci su morali primijeniti silu i uhititi mladića koji je odbio liječnički pregled i alkotestiranje, nakon čega je prevezen u Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež u Kukuljevićevoj ulici.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Krivotvorili putne naloge i pronevjerili 150.000 kuna</p>
<p>SPLIT, 11. ožujka</p>
<p> – Čelnici teniskog kluba Split, Ante Kragić (60) i Hrvoje Kačer (46), privedeni su u srijedu navečer istražnom sucu Županijskog suda u Splitu zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela kojima su oštetili teniski klub za iznos od oko 150.340 kuna.</p>
<p> Nakon ispitivanja u Istražnom centru Županijskog suda, koje je potrajalo do kasno u noć, Kačer i Kragić su pušteni, a iznoseći svoju obranu pred istražnim sucem Mlađanom Prvanom, obojica osumnjičenika negirala su djela koja ih terete za financijske malverzacije na štetu teniskog kluba. Naime, policijska uprava Splitsko-dalmatinska podnijela je Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu posebno izvješće, u kojem se direktor teniskog kluba Split Ante Kragić sumnjiči da je počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, a uz to ga se i tereti za krivotvorenje službenih isprava. Predsjednika kluba Hrvoja Kačera policija, pak, sumnjiči za kazneno djelo poticanja, dok se trećeg osumnjičenika, trenera Željka Stanića (32), koji u srijedu nije bio priveden u istražni centar, tereti za pomaganje u krivotvorenju isprava, kao i za zlouporabu položaja i ovlasti. Po okončanju kriminalističke obrade, splitska je policija utvrdila da su djela počinjena i da je Kragić, na Kačerov zahtjev, ispunjavao putne naloge na svoje ime, iako uopće nije odlazio na službena putovanja. Nadalje, policija je utvrdila da je tijekom 2003. godine, i to u više navrata, Kragić podizao novac iz klupske blagajne, davao ga Kačeru, pravdajući takav postupak pokrićem za putne troškove koji, međutim, nisu ni postojali, jer ovaj nije ni odlazio na službena putovanja. Isto je navodno činio i trener kluba Željko Stanić, koji je na zahtjev direktora Kragića, također u više navrata, uzimao klupski novac, prosljeđujući ga dalje predsjedniku Teniskog kluba Hrvoju Kačeru, ujedno i profesoru na Pravnom fakultetu u Splitu. Glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske Tina Disopra izjavila je u četvrtak Vjesniku da se kriminalistička obrada u spomenutom slučaju nastavlja, budući da je policijska istraga obuhvatila samo prošlogodišnje razdoblje. Što se tiče Željka Stanića, koji nije priveden s drugom dvojicom osumnjičenika, Županijsko državno odvjetništvo i policija su procijenili da za sada nema potrebe za njegovim privođenjem, s obzirom na sumnju da je počinio »blaže kazneno djelo« u odnosu na Kragića i Kačera. To, dakako, ne znači da i on neće doživjeti istu sudbinu, budući da su, kako neslužbeno saznajemo, financijske malverzacije počinjene u 2003. godini nisu »ništa« prema onome, što se, navodno, događalo prvih mjeseci ove godine.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Troje umrlo od trovanja hranom u Centru za mentalno retardirane u Dugom Selu </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – U ranim jutarnjim satima u četvrtak uslijed trovanja hranom preminulo je troje štićenika Centra za rehabilitaciji mentalno retardiranih osoba u Dugom Selu, a stotinjak ih je je zbog simptoma trovanja prevezeno u Zaraznu bolnicu.</p>
<p>Simptomi trovanja su zamijećeni u srijedu nakon ručka, a zasad se sumnja kako je uzrok trovanja jetrica s menija, iako u Centru Stančić tvrde kako je jetrica imala potvrdu veterinara. Odmah nakon ručka štićenici su se počeli žaliti na bolove u trbuhu, proljev i povišena hitnu pomoć koja je tijekom noći više puta intervenirala i štićenike prevozila u Zaraznu bolnicu, što se nastavilo i u četvrtak.</p>
<p>Jedan od uzroka epidemije trovanja mogla bi biti i u kuhinji Centra Stančić koja je u vrlo lošem stanju i za koju su sanitarne inspekcije dale negativno mišljenje. U petak bi trebali biti gotovi epidemiološki i sanitarni nalazi, a obdukcija treba utvrditi točan uzrok smrti troještićenika. Inače, U Centru Stančić prošle je godine zabilježena epidemija ospica od kojih je obolilo desetak štićenika, dok je jedan od štićenika umro od komplikacija koje su izazvale ospice.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Neto dobit 184,9 milijuna kuna, dividenda 17 kuna po dionici</p>
<p>Ukupni prihod lani je dosegao 1,577 milijardi kuna, neto prodaja 1,4 milijarde kuna / Pad knjiženih narudžbi za 32 posto / Ove godine u Ericsson Tesli očekuju prve 3G ugovore u Hrvatskoj i nove poslove s Vladom </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Prema poslovnim rezultatima objavljenim u četvrtak, kompanija Ericsson Nikola Tesla (ETK) prošlu je godinu završila s ukupnim prihodom od 1,577 milijardi kuna te neto dobiti u iznosu od 184,9 milijuna kuna (dobit prije oporezivanja je 202,94 milijuna kuna). </p>
<p>Za usporedbu, u 2002. ostvareno je 1,571 milijardu kuna prihoda, te 130,03 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Na temelju tih, kako je ocijenjeno, dobrih rezultata, Nadzorni odbor odobrio je preporuku Uprave te Glavnoj skupštini uputio prijedlog o isplati dividende u iznosu od 17 kuna po dionici, što je 22 posto više nego prethodne godine. Skupština će se najvjerojatnije održati u lipnju. </p>
<p>Na pitanje hoće li se i ove godine skupštini uputiti prijedlog odluke o smanjenju temeljnog kapitala i isplate dioničara, što su mnogi očekivali, nije u četvrtak bilo preciznog odgovora. No, kako ovakve informacije mogu bitno utjecati na cijenu dionice, ovom prigodom nije bilo ni za očekivati njihovo objavljivanje. Odgovarajući na pitanje o eventualnom izlistavanju dionice u prvoj kotaciji, predsjednik Uprave Ĺke Enell kazao je da je Uprava odgovorna za poslovanje tvrtke, ali ne i za uvrštenje na burzu.</p>
<p>Ericsson Tesla je lani zabilježio pad knjiženih narudžbi za čak 32 posto (sa 1,64 na 1,1 milijardu kuna), što je, kako je kazao Ĺke Enell, kompenzirano smanjenjem operativnih troškova. Prošlogodišnja neto prodaja iznosila je 1,404 milijarde kuna, što je jedan posto manje nego godinu prije računajući u kunama. Ako se pak prodaja računa u dolarima, koji su zabilježili pad tečajne vrijednosti, izašlo bi da je prodaja porasla.</p>
<p>Rast prodaje zabilježen je na hrvatskom tržištu, koje je zadržalo primat na listi najvećih tržišta Ericsson Tesle. Prošlogodišnja neto prodaja u Hrvatskoj je iznosila 51,4 milijuna dolara, što predstavlja 29 posto ukupne neto prodaje. Kako je kazao Milivoj Pejković, savjetnik za marketing i prodaju, rezultati na izvoznim tržištima kontinuirano su vrlo dobri. Tržišta Zajednice nezavisnih država donijela su 76 milijuna dolara (43 posto neto prodaje). Rusko tržište bilo je stabilno, a porast bilježi tržište Kazahstana. Neto prodaja u BiH i Crnoj Gori iznosila je 47 milijuna dolara (26 posto ukupne neto prodaje), a crnogorsko tržište također spada među rastuća. Sa sjevernoafričkih i ostalih tržišta u kompaniju se slilo 3,5 milijuna dolara (dva posto neto prodaje), a ETK se, rečeno je, pokušava značajnije probiti na ta tržišta. Udio izvoza u ukupnom poslovanju iznosi 80 posto. Izvoz na interno tržište Ericssona bio je manji nego u 2002., ali sudeći po broju poslova koji su ugovoreni s korporacijom u prvim mjesecima ove godine, suradnja će, rečeno je, tijekom 2004. biti zadovoljavajuća. U odnosu na prethodnu godinu, potraživanja od kupaca smanjena su sa 368,47 na 163,31 milijun kuna. Krajem prošle godine financijska imovina kompanije bila je teška 662,77 milijuna kuna, što u odnosu na isto razdoblje 2002. predstavlja povećanje od 274,6 milijuna kuna.</p>
<p>Kako je kazao Enell, »u ovoj godini otvara se prostor za značajne strateške pomake među kojima je najvažniji izazov u području mobilnih sustava treće generacije (3G) u Hrvatskoj«. Ericsson Tesla moglo se čuti, ove godine računa na prve 3G ugovore, kao i na nove poslove u suradnji s hrvatskom Vladom i velikim tvrtkama u Hrvatskoj i regiji. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prihod Grupe Zagrebačke banke 3,277 milijardi kuna, dobit 832 milijuna kuna</p>
<p>Dobit Grupe nakon oporezivanja porasla 10,9 posto, a Zagrebačke banke 23,1 posto / U dividende će se isplatiti 416 milijuna kuna / Zajmovi državi</p>
<p> i javnom sektoru povećani čak 24,8 posto</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Grupa Zagrebačke banke u 2003. je godini ostvarila 3,277 milijardi kuna ukupnoga prihoda, što je 5,7 posto više nego prethodne godine. Dobit Grupe prije oporezivanja iznosi 1,045 milijardi kuna (porast od 10 posto), odnosno 832 milijuna kuna (10,9 posto više) nakon oporezivanja i interesa manjinskih dioničara, izvijestili su iz Zagrebačke banke.</p>
<p>Ukupni prihod Zagrebačke banke lani je iznosio 2,418 milijuna kuna (9,5 posto više nego u 2002.), dobit prije oporezivanja povećana je 20,3 posto, na 889 milijuna kuna, a nakon oporezivanja 729 milijuna kuna, što je 23,1 posto više nego prethodne godine. U skladu s tim rezultatima Uprava i NO Zagrebačke banke predložit će skupštini isplatu dividende u iznosu od 416 milijuna kuna, odnosno 50 posto neto dobiti Banke, što iznosi 144,2 kune po dionici.</p>
<p>Među članicama grupe, najznačajniji doprinos poslovnom rezultatu ostvarile su Varaždinska banka (103,2 milijuna kuna dobiti prije poreza), Zagrebačka banka BH Mostar (66,7 milijuna kuna), te Universal banka Sarajevo (31,5 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja). Istraturist Umag ostvario je 45 milijuna kuna dobiti poslije oporezivanja. U strukturi ukupnih prihoda Grupe dominira neto kamatni prihod koji je u odnosu na prethodnu godinu povećan 25,6 posto, na 1,926 milijardi kuna. </p>
<p>Ukupna aktiva Grupe lani je povećana 9,2 posto, na 58,617 milijardi kuna, dok bilanca Zagrebačke banke iznosi 49,402 milijarde kuna (7,3 posto više nego krajem 2002.). Zajmovi klijentima na razini Grupe iznose 29,345 milijardi kuna (porast od 23,4 posto), a na razini Zagrebačke banke 24,468 milijardi kuna (porast od 22,6 posto). Grupa je lani značajno povećala zajmove državi i javnom sektoru (24,8 posto, što je za 1,4 postotna boda više od rasta ukupnih zajmova klijentima), koji su krajem 2003. iznosili 4,188 milijardi kuna. Depoziti klijenata na razini Grupe dosegli su 42,469 milijardi kuna (porast od 6,2 posto), odnosno 35,135 milijuna kuna na razini Banke (rast 4,4 posto).</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>EIU: Hrvatski položaj na financijskim tržištima mogao bi se pogoršati</p>
<p>HDZ-ova vlada nema puno prostora za smanjenje javne potrošnje i planirano smanjenje deficita opće države na 4,5 posto BDP-a, naglašava se u analizi The Economist Intelligence Unita / Moguće je da HDZ ponovno, ali sada na neodređeno vrijeme, odgodi najavljeno smanjenje opće stope PDV-a sa 22 na 20 posto, procjenjuju britanski analitičari i ocjenjuju nerealnim Vladina očekivanja da će se dio proračunskoga manjka pokriti boljim ubiranjem poreza / EIU predviđa da će novi stand-by aranžman biti zaključen na razdoblje od 18 mjeseci</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Pred Hrvatskom je razdoblje teških odluka u fiskalnoj politici, koje će se negativno odraziti na njezinu poziciju na financijskim tržištima, ocjenjuje se u najnovijoj analizi londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU) o fiskalnoj poziciji Hrvatske nakon objave da glavni ciljevi iz aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom nisu ispunjeni.</p>
<p>U EIU podsjećaju kako Hrvatska ima manjinsku vladu, koja se u Hrvatskom saboru oslanja na potporu Hrvatske stranke umirovljenika i predstavnike nacionalnih manjina. Takva pozicija vladajućem HDZ-u ne ostavlja velik prostor za djelovanje za neophodne rezove u javnoj potrošnji, kako bi se smanjio deficit opće države, koji je lani dosegao 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda, što je za jedan postotni bod BDP-a više od cilja postavljenog u prošlogodišnjem stand-by aranžmanu.</p>
<p>»U takvim uvjetima deficit opće države bit će teško zadržati i na sadašnjoj razini, a kamoli smanjiti ga«, naglašava se u analizi, koju potpisuje analitičar EIU za Hrvatsku Matthew Shinkman.</p>
<p>U Londonu podsjećaju i kako je jedno od ključnih HDZ-ovih predizbornih obećanja smanjenje opće stope PDV-a sa 22 na 20 posto. Ostvarenje tog obećanja HDZ je već pomaknuo na iduću godinu. No, uzimajući u obzir stanje u fiskusu, nije nemoguće da ono bude ponovno prolongirano, ovoga puta na neodređeno vrijeme, procjenjuje se u analizi EIU.</p>
<p>Dodaje se i kako nisu realna očekivanja da će se dio proračunskoga manjka pokriti boljim ubiranjem poreza, tim više što je punjenje državnog proračuna znatno poboljšano za mandata prijašnje vlasti. Također, upozorava se da se hrvatsko gospodarstvo ove godine suočava s usporavanjem rasta.</p>
<p>»Cilj smanjenja proračunskog deficita za jedan postotni bod BDP-a bio bi teško ostvariv za bilo koju vladu. Posebno će, međutim, biti teško izvediv za HDZ, jer ne postoji brz i lak način da se popravi stanje u proračunu«, naglašava se u analizi.</p>
<p>Inače, prema procjeni EIU-ovih analitičara, trenutačni učinak neispunjenja ciljeva iz stand-by aranžmana na hrvatsku fiskalnu poziciju bit će ograničen. Pred Hrvatskom stoje dvije mogućnosti: odustati od postojećeg i okrenuti se sklapanju novog stand-by aranžmana, što je najizglednije, ili pokušati produžiti provedbu postojećeg aranžmana s MMF-om za tri do šest mjeseci. Ni jedna od ove dvije opcije nije osobito privlačna, ali šteta za hrvatsku poziciju na financijskim tržištima vjerojatno će biti manja u slučaju sklapanja novog aranžmana, nego ako se Banski dvori odluče produljiti primjenu postojećeg, s velikom opasnošću da ponovno ne uspiju ispuniti postavljene ciljeve, komentiraju u EIU.</p>
<p>Autori analize naglašavaju kako će reakcija financijskih tržišta u velikoj mjeri ovisiti o stavu koji će prema Zagrebu zauzeti MMF i Europska unija. U analizi se naglašava kako je MMF ulagačima već poslao snažan signal da podupire novu Vladu. To, međutim, ne znači da će biti popustljiv i ponovno se dovesti u poziciju da i novi stand-by aranžman propadne. Stoga EIU očekuje da će Fond u novom aranžmanu ustrajati na jakoj fiskalnoj prilagodbi. EIU ocjenjuje i da će novi aranžman biti zaključen kao mjera opreza, te procjenjuje da će biti zaključen na razdoblje od 18 mjeseci.</p>
<p>Kada je riječ o stavu EU, u analizi se kao mogućnost spominje da je za nedavna posjeta premijera Ive Sanadera Bruxellesu povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten inzistirao na tome da Hrvatska sklopi novi aranžman s Fondom. U prilog tome izjasnila se i Hrvatska narodna banka.</p>
<p>»Iako je vjerojatno da će Hrvatska s MMF-om sklopiti novi aranžman, Hrvatsku čekaju teška vremena u odnosima s međunarodnim financijskim tržištima«, zaključuje se u analizi. Dodaje se i kako u pitanje dolazi ukupna hrvatska makroekonomska politika, koja je dosad bila jedan od velikih hrvatskih aduta.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Filipović mora objaviti ponudu za preuzimanje Finvesta</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Komisija za vrijednosne papire na prošlotjednoj je sjednici donijela rješenje u kojem je utvrdila da je za Marijana Filipovića, većinskog vlasnika tvrtke Finvest Corp iz Čabra, nastala obveza objavljivanja javne ponude za preuzimanje preostalih dionica te tvrtke.</p>
<p>Temeljni kapital Finvesta iznosi 247,1 milijun kuna, a podijeljen je na 617.751 dionicu nominale 400 kuna. Filipović je početkom prošle godine imao 84,09 posto Finvesta, HFP je imao 8,23 posto, a samo društvo 1,83 posto. Potom je Filipović na javnoj dražbi Varaždinske burze kupio dodatni udjel u Finvestu, čime je za njega nastala obveza javne ponude za preuzimanje preostalih dionica. Od Komisije je zatražio odobrenje za objavljivanje javne ponude, po cijeni od 24,5 kuna za dionicu. </p>
<p>No, Komisija je u travnju odbila njegov zahtjev s obrazloženjem da je u ponudi navedeno da Filipović može navedenu cijenu, umjesto u novcu, malim dioničarima isplatiti u pravima, što je protivno zakonu. Uz to, Komisija je utvrdila da su dionice kupljene po cijeni od 100 kuna, pa prema odredbama zakona, ponuđena cijena prilikom preuzimanja ne može biti 24,5 kuna po dionici. Filipović je potom u svibnju Komisiju tužio Upravnom sudu Hrvatske, radi poništenja tog rješenja. </p>
<p>No, ako je suditi po prošlotjednom rješenju Komisije, čini se da nije uspio u toj namjeri, te da mora objaviti javnu ponudu u kojoj će istaknuti višu otkupnu cijenu za dionice Finvesta, koje dakako moraju biti plaćene gotovinom, a ne pravima. Finvest, inače, ima oko 340 malih dioničara. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ljubljanska banka od IPK Osijek potražuje ukupno više od 170 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Prema riječima predsjednika Visokog trgovačkog suda u Zagrebu Borislava Blaževića, odluka toga suda u sporu Ljubljanske banke i IPK Osijek proslijeđena je još u petak, 5. ožujka, nižestupanjskom Trgovačkom sudu u Zagrebu, koji dalje ovršnu presudu treba proslijediti strankama.</p>
<p>O točnom iznosu ovrhe Blažević nije želio govoriti prije nego stranke budu upoznate s presudom. </p>
<p>Protiv IPK Osijek vodi se pet ili šest sudskih postupaka, kazao nam je u četvrtak Borut Ožura, predsjednik Uprave Ljubljanske banke, te naglašava kako ne može govoriti o točnom iznosu kojeg LB potražuje od IPK Osijek.</p>
<p>Žalba IPK Osijek na odluku Visokog trgovačkog suda je odbačena, dodaje Ožura, čime je prvostupanjska presuda postala pravomoćna.</p>
<p>Ožura ipak navodi kako ukupna potraživanja Ljubljanske banke prema IPK Osijek premašuju 170 milijuna eura, a taj bi iznos, dodaje, bio dovoljan za isplatu dugovanja hrvatskim štedišama Ljubljanske banke.</p>
<p>Ožura nam je rekao kako Ljubljanska banka na hrvatskim sudovima vodi oko pedesetak postupaka protiv hrvatskih dužnika. Na pitanje o kojim dužnicima se radi Ožura nije htio reći, već je samo kazao da je i informacija o dugovanjima IPK Osijek procurila u javnost iz, kako tvrdi, njemu nepoznatih izvora.</p>
<p>U IPK Osijek ni u četvrtak nismo uspjeli saznati koliko iznosi ovršno potraživanje Ljubjanske banke, kao što nismo uspjeli ni potvrditi je li ovršna presuda uopće pristigla u IPK Osijek. </p>
<p>Ipak, vrlo je neobično da nitko od odgovornih ljudi u IPK-u ne može precizirati visinu potraživanja Ljubljanske banke. Izvjesno je jedino da će, provede li se ovrha, račun IPK Osijek biti blokiran.</p>
<p>I. Smirčić / S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Europski indeksi pali nakon terorističkog napada u Madridu</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Osiguravatelji, zrakoplovne i turističke kompanije u četvrtak su povele pad europskih dionica nakon bombaškog napada u Madridu. Španjolski blue chip indeks IBEX35 je tako do poslijepodneva pao 2,2 posto na 8112,9, dok je frankfurtski Dax izgubio čak 3,15 posto spustivši se na 3917,9 bodova. Allianz i Münchener Rück izgubili su 3,5 odnosno 2,8 posto; Lufthansa je pala 4,2, a TUI 4,8 posto. </p>
<p>FTSE 100 je pao dva posto na 4455,7, a pariški CAC 40 2,8 posto na 3654 boda. Milanski MIB 30 je izgubio 2,2 posto spustivši se na 27.748 bodova. </p>
<p>Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je sa 2704,2 boda bio 2,4 posto niži. U New Yorku su indeksi u prvih pola sata trgovanja također pali - Dow Jones Industrial Average 0,5 posto na 10.245,3, a Nasdaq Composite 0,6 posto na 1952,7 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak izgubio 1,19 posto spustivši se na 11.297,04.</p>
<p>Među osiguravateljima, nizozemski Aegon pao je 2,6 posto, britanska Aviva 3,4, a francuska Axa četiri posto. Dvije najveće španjolske banke BSCH i BBVA izgubile su oko 2,1 posto, ali gubitke su bilježile i dionice ostalih vodećih europskih banaka. British Airways, najveća europska zrakoplovna tvrtka, izgubio je čak 8,5 posto, a Iberia Lineas Aereas 3,5 posto. Francuski hotelski lanac Accor pao je 3,9 posto. </p>
<p>Znatne su gubitke u četvrtak bilježile i naftne i tehnološke kompanije. Dionice Royal Dutch/Shella pale su 2,3 odnosno 2,3 posto. Total je pao 2,6, a British Petroleum 1,5 posto. Ericsson je, nakon nedavnih medijskih navoda kako je istraga porezne uprave ukazala na moguće slučajeve podmićivanja, izgubio je 5,5 posto, dok je Deutsche Telekomov internet provider T-Online pao 5,9 posto pod utjecajem nedavno objavljenih slabih godišnjih rezultata. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Generali Čermak i Markač u haaškom pritvoru, u petak prvi put na Sudu </p>
<p>Glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale pozdravio je izručenje optuženika / Generale je u zagrebačkoj zračnoj luci ispratilo tristotinjak branitelja, specijalaca i ratnih invalida / Odvjetnik Čedo Prodanović vjeruje da će Tribunal vrlo brzo odlučiti da Čermak i Markač do početka suđenja budu na slobodi / Šeparović vidi cijeli slučaj »kao obranu Hrvatske, ali pravnim sredstvima pred Sudom u Haagu« </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Generali Ivan Čermak i Mladen Markač stigli su u pritvor Haaškog suda u Scheveningenu nakon što su se predali nizozemskoj policiji poslije slijetanja zrakoplova Croatia Airlinesa u Amsterdam, potvrdio je za Hinu glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale. </p>
<p>»Pozdravljamo izručenje dvojice optuženika, to je pozitivan korak«, ocijenio je Landale potez hrvatske vlade, dodajući kako očekuje nastavak suradnje. </p>
<p>Istaknuo je da je prvo pojavljivanje optuženika na sudu zakazano za petak u 14.30 sati. Na statusnoj sjednici Suda Čermak i Markač izjasnit će se o krivnji prema točkama optužnice, a njihovi će odvjetnici predati zahtjev da ih se pusti na slobodu do početka suđenja uz pisana jamstva hrvatske vlade. </p>
<p> A u četvrtak ujutro u zagrebačkoj zračnoj luci, petnaestak minuta poslije osam sati, tristotinjak branitelja, specijalaca i ratnih invalida, te suboraca dvojice generala otpjevalo im je hrvatsku himnu »Lijepa naša« i ispratilo ih na put u Haag. </p>
<p>U pratnji generala bili su Čermakov odvjetnik Čedo Prodanović i Markačevi branitelji Goran Mikuličić i Miroslav Šeparović, te pomoćnik ministrice pravosuđa za odnose s Haagom Jakša Muljačić. Mikuličić je otputovao u Haag iako je njegova uloga u obrani bila zamišljena kao zagrebačka pravna potpora jer Šeparović još nema haašku odvjetničku licencu.</p>
<p> Markač je stigao na zagrebački aerodrom u pratnji trojice prijatelja oko 6.30 sati. Desetak minuta kasnije s došao je Ivan Čermak s obitelji. U međuvremenu hodnici su se ispunili velikim grupama branitelja, predstavnika udruga ratnih vojnih invalida, a pristigla je i posebna postrojba Markačevih specijalaca.</p>
<p> U toj gužvi zamijećeni su generali Miljenko Crnjac, Marinko Krešić, Ljubo Ćesić, Milenko Filipović i Slobodan Praljak, bivši ministar policije Ivan Penić i bivši čelnik Hvidre Marinko Liović. Bio je tu i gospodarstvenik Mladen Vadriš i jedan od direktora Čermakovih poduzeća Nenad Porges.</p>
<p>U VIP-salonu zračne luke optuženicima i okupljenima obratio se i vojni ordinarij Juraj Jezerinac. Novinari su tek naknadno moglo ući u taj prostor, a to prisutni nisu srdačno pozdravili dobacujući: »Evo te novinarske bande, da nisu pisali tako kako jesu, ne bi danas Čermak i Markač morali u Haag«.</p>
<p>U izjavama odvjetnici optuženih bili su vrlo škrti. Prodanović je rekao da »nije njihova uloga o optužbama razgovarati za medije, već isključivo pred Sudom« pridodavši kako se nada da će »Tribunal vrlo brzo odlučiti da se Čermak i Markač do početka suđenja nađu na slobodi«. </p>
<p> Šeparović vidi cijeli slučaj »kao obranu Hrvatske, ali pravnim sredstvima pred Sudom u Haagu«, vjerujući da će se »okončanjem postupka uspjeti dokazati dostojanstvo i generala i njihovih suboraca, pa onda i povijesno dostojanstvo Hrvatske u Domovinskom ratu i njegovim rezultatima«.</p>
<p>Čermak: Odlazim ogorčen, optužnica je apsurdna </p>
<p>»Odlazim u Haag ogorčen. Optužnica je apsurdna, jer se obrambenu i pobjedničku vojsku tim dokumentom proglašava počiniteljem i dijelom zločinačke skupine. No, general Markač i ja previše volimo Hrvatsku da ne bismo spremno podnijeli žrtvu dokazivanja pred Bogom i pred sobom da to nije povijesna istina i da smo obojica nevini u odnosu na navode iz optuženja. Ostaje mi samo nada da će Sud biti fer prema nama, jer smo obojica dosad u kontaktima s istražiteljima pokazali da smo spremni na suradnju i na - istinu«, izjavio je Ivan Čermak za Vjesnik odmah nakon dolaska u zagrebačku zračnu luku. </p>
<p>Markač: U Haagu ću reći da zločin nije bio cilj »Oluje« </p>
<p>»Došlo je vrijeme da se na sve spekulacije o karakteru i ulozi Domovinskog rata u obrani Hrvatske stavi točka. Logično je da odlazim u Haag, jer ipak sam zapovijedao postrojbama, sudjelovao u obrani zajedno s hrvatskim građanima kao njihov pretpostavljeni. U Haagu želim dati do znanja da zločin nije zapovijeđen ni iz kakve zločinačke skupine, da zločin nije bio cilj operacije 'Oluja'. Uvjeren sam da će Sud svojom završnom odlukom odati priznanje braniteljima i građanima Hrvatske koji su u 'Oluji' branili i obranili Hrvatsku. Jer, došlo je vrijeme da se povijest Domovinskog rata piše u Hrvatskoj i da svaki čovjek u zemlji može na tu povijest biti ponosan«, rekao je Mladen Markač Vjesniku došavši prvi na Pleso.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Tuđman, Manolić i Gregurić znali za nestanke Srba u Sisku </p>
<p>Prema neslužbenim procjenama, u ljeto i jesen 1991. godine nestalo je ili ubijeno od nekoliko desetaka do stotinu sisačkih Srba / Savjetnik predsjednika Tuđmana, Stjepan Herceg, u službenoj bilješci pisao je državnom vrhu o odvođenjima Srba</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Haaški istražitelji ovih dana intenziviraju istragu o nestancima i ubojstvima građana Siska i okolice uglavnom srpske nacionalnosti tijekom 1991. godine. S nekoliko obitelji žrtava i svjedoka odvođenja već su razgovarali u Zagrebu i Sisku, a s nekolicinom namjeravaju razgovarati idućih dana. Sud u Haagu, doznaje Vjesnik iz pouzdanih izvora, nije prepustio slučaj Sisak hrvatskom pravosuđu jer ono, navodno, svojedobno nije pokazalo naročito zanimanje za procesuiranje. </p>
<p>Prema neslužbenim procjenama, u ljeto i jesen 1991.godine nestalo je ili ubijeno od nekoliko desetaka do stotinu sisačkih Srba. </p>
<p>S tim je događajima, navodno, bio upoznat i najviši državni vrh. Savjetnik predsjednika Franje Tuđmana Stjepan Herceg, na poziv Siščanke Nevenke Rajšić a posredovanjem pjevačice Tereze Kesovije, otišao je u Sisak razgovarati o nestanku njenog supruga Dragana.</p>
<p>U pismu iz listopada 1991. predsjedniku Tuđmanu i šefu tajnih službi i Kriznog štaba Josipu Manoliću, Herceg navodi da su, uz Dragana Rajšića, osobe u hrvatskim uniformama iz stanova i s radnih mjesta odvele i Branka Dabića, mr. Petra Pajagića i druge Siščane srpske nacionalnosti. To je Hercegovo izvješće objavio časopis Hrvatska ljevica koji uređuje Stipe Šuvar, a nisu ga demantirali ni Stjepan Herceg niti Josip Manolić.</p>
<p>Ono je, navodno, pronađeno u jednoj državnoj ustanovi i dostupno je haaškim istražiteljima, pa valja očekivati da će na razgovor biti pozvan i Stjepan Herceg.</p>
<p>Predsjednik Vrhovnog suda u to vrijeme Vjekoslav Vidović čuo je za spomenute događaje i u Sisak poslao svog izaslanika, suca Vrhovnog suda Petra Novoselca.</p>
<p>Kad se Novoselec vratio, ispričao je Vidoviću da Siskom vlada strah čak i među sucima, da je već do tada desetak Srba nestalo, da je njihove leševe izbacila Sava, te da se istrage o tome zataškavaju. Novoselec je o tome napravio bilješku s kojom je Vidović otišao do premijera Franje Gregurića. </p>
<p>Vidović je, prema izjavi u Globusu 16. studenoga 2001., tu bilješku pokazao tadašnjem premijeru Greguriću, nakon čega je ovaj prekinuo sastanak.</p>
<p>Haaški istražitelji će biti zainteresirani i za razgovor s Đurom Brodarcem, tadašnjim načelnikom policije u Sisku i njegovim pomoćnikom za specijalnu policiju, Vladimirom Milankovićem. </p>
<p>Neki iz obitelji žrtava prijavljivali su nestanke policiji, a njen šef, današnji župan sisačko-moslavački Đuro Brodarac, nije, navodno, pokazivao osobit interes za pokretanje istrage.</p>
<p>Prema mnogim svjedočenjima, većina odvedenih završavala je u bivšem lječilištu »Jodno« koje su držali policijski specijalci »Vukovi«. Njihov zapovjednik bio je Jadranko Garbin koji je u kolovozu 1992. poginuo u prometnoj nesreći pod sumnjivim okolnostima.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Članovi etičkog povjerenstva prisežu kod Stjepana Mesića</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Članovi saborskog Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa u petak bi pred predsjednikom Stjepanom Mesićem trebali položiti svečanu prisegu. Iako se neki tom činu protive, kaže Vjesniku v.d. predsjednika Povjerenstva Antun Kapraljević, mi smatramo da je to posve korektno budući da od svih državnih dužnosnika Povjerenstvo ne kontrolira samo predsjednika Republike.</p>
<p>No, Kapraljević nije želio otkriti tko su kritičari odluke da članovi Povjerenstva prisežu pred predsjednikom Mesićem, ističući tek da se »tako priča po Saboru«. Uz to, sporan je navodno i imunitet predviđen i za vanjske članove tog tijela, a ne samo saborske zastupnike. Smatrali smo, kaže Kapraljević, da bi zbog posla koji će raditi, vanjski članovi morali imati imunitet, »jer bi u protivnom mogli stalno biti na udaru optužbi za uvredu, klevetu i slično«. Inače, pravi početak rada Povjerenstva, nakon što je nedavno donesen poslovnik, očekuje se idućeg tjedna. Sjednica Povjerenstva zakazana je za utorak, a nakon nje javnost bi trebala biti upoznata i s prvim konkretnim rezultatima njegova rada.</p>
<p>Uz prikupljanje imovinskih kartica za oko 2000 državnih dužnosnika, koji podliježu Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, zadaća Povjerenstva je i rješavanje prijava protiv državnih dužnosnika. Upravo to je javnosti i najzanimljivije budući da brojne spekulacije o tome tko je od istaknutih dužnosnika u sukobu interesa nije službeno imao tko provjeriti. Sukob interesa od sada svatko tko smatra da o njemu postoje indicije može prijaviti Povjerenstvu, koje je dužno prijavu istražiti.</p>
<p>Ono će, osim toga, morati ispitati i tko je od dužnosnika nezakonito u nadzornim odborima državnih poduzeća. Prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, donesenom u srpnju 2003. godine, državni dužnosnici smiju biti samo u nadzornim odborima tvrtki od posebnog državnog interesa. No, Vlada još nije dostavila Povjerenstvu popis tih poduzeća.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Brenntag Hrvatska«: Sojin izolat u čakovečkom »Mini poliju« nije bio testiran na GMO</p>
<p>»Brenntag« je u Hrvatskoj distribuirao dvije vrste sojinog izolata: standardni koji nije testiran na GMO, a drugi je bez GMO-a koji posjeduje certifikat njemačkog laboratorija GeenScan pri EU / Prema riječima direktorice »Brenntaga Hrvatska«, hrvatski proizvođači uglavnom traže standardni sojin izolat jer je deset posto jeftiniji od onog bez GMO-a / Sojin izolat uvozi se iz Nizozemske, ali i iz Belgije, Italije, SAD-a, Kine te iz SCG-a </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Tvrtka »Brenntag Hrvatska« za uvezeni sojin izolat iz Nizozemske ima sve certifikate nadležnih hrvatskih institucija. No, sojin izolat u kobasicama »Mini poli« čakovečke tvrtke »Perutnina Ptuj – Pipo« nije bio testiran na genetski modificirane organizme (GMO), rekla je u četvrtak Neda Brajdić, direktorica tvrtke »Brenntag Hrvatska« na konferenciji za novinare. </p>
<p>Dodala je da je dosad »Brenntag« u Hrvatskoj distribuirao dvije vrste sojinog izolata, sirovine koja se rabi u prehrambenoj industriji. Prvi je standardni koji nije testiran na GMO, a drugi je »non GMO« izolat, koji posjeduje certifikat ovlaštenog njemačkog laboratorija GeenScan pri Europskoj uniji. </p>
<p>Prema njezinim riječima, hrvatski proizvođači u većini slučajeva traže standardni sojin izolat jer je deset posto jeftiniji od izolata koji je provjereno bez GMO-a.</p>
<p> Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, lani su u Hrvatsku uvezene 674 tone sojinog izolata. Od toga »Brenntag« je uvezao desetak posto, odnosno 70 tona te sirovine. </p>
<p>Helmut Struger, generalni direktor »Brenntaga« za srednju i istočnu Europu, naglasio je da »Brenntag Hrvatska« uvozi isključivo sojin izolat iz Nizozemske. Riječ je o proizvodu najvećeg američkog proizvođača soje ADM-a koji sojin izolat, kažu, testira na prisutnost genetski modificiranih sastojaka u svih 250 tvornica. </p>
<p>Struger je rekao da su svi uvezeni uzorci prošli testove laboratorija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Te uzorke tvrtka je spremna dati na ponovnu provjeru, kao i sirovine za prehrambene namirnice koje imaju certifikat da su bez GMO-a (GMO free). </p>
<p> Neda Brajdić je napomenula da se sojin izolat na hrvatsko tržište uvozi ne samo iz Nizozemske, nego i iz Belgije, Italije, SAD-a, Kine te iz Srbije i Crne Gore.</p>
<p> Nakon izbijanja afere s kobasicama »Mini poli« u kojima je bilo više GMO-a od dopuštene razine, tvrtka »Brenntag Hrvatska« spremna je distribuirati isključivo sojin izolat koji je testiran i posjeduje sve certifikate da nema GMO-a, zaključila je Brajdić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Čehok: Stranke su iskoristile haaške optužnice za liječenje svojih frustracija</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Razočarani smo time kako je većina stranaka reagirala na pristigle haaške optužnice iskoristivši imena dvojice generala, koji su dobrovoljno otišli u Haag, za liječenje vlastitih političkih frustracija, rekao je u četvrtak predsjednik HSLS-a Ivan Čehok. </p>
<p> Istaknuo je da su generali Ivan Čermak i Mladen Markač pokazali što je pravo domoljublje te da su daleko iznad razine onih koji se stavljaju u njihovu zaštitu.</p>
<p>Nismo iznenađeni što su stigle optužnice, kazao je Čehok na konferenciji za novinare, jer je već na prvom sastanku premijera Ive Sanadera i čelnika oporbenih stranaka u siječnju rečeno da će vjerojatno prije avisa u Hrvatsku stići nove optužnice kojima će se testirati spremnost Hrvatske za suradnju s Haaškim sudom. Činjenica je, kaže čelnik HSLS-a, da su optužnice politički intonirane te da vrijeđaju dostojanstvo dvojice generala. Na neprihvatljive političke kvalifikacije, smatra, trebalo je reagirati prije nego što su optužnice došle. No to je, ističe, propustila i bivša HDZ-ova i Račanova vlada.</p>
<p> Stoga HSLS predlaže da se osnuje ured u kojem bi radili povjesničari, a utvrdio bi povijesnu istinu o pojedinim akcijama kako bi se izbjegle nedolične rasprave o karakteru Domovinskog rata. </p>
<p>Potpredsjednica stranke Đurđa Adlešić istaknula je da se HSLS protivi sazivanju izvanredne saborske sjednice o haaškim optužnicama, koja bi Vladi mogla samo otežati suradnju s Haagom. Istodobno je poduprla Sanaderov odnos prema parlamentarnim strankama, podsjećajući da je bivša vlada »optužnicu protiv Gotovine mjesec dana skrivala i od koalicijskih partnera«, a sada njezini čelnici »optužuju ovu vladu da je informaciju o pristiglim optužnicama tajila pet dana«.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Sve presađene rožnice bile su testirane« </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Predstojnik Očne klinike zagrebačke Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« Zdravko Mandić ustvrdio je u četvrtak na konferenciji za novinare da je svih osam rožnica, koje su lani presađene u toj bolnici, prethodno bilo testirano na HIV i hepatitis.</p>
<p> Sve presađene rožnice ispitane su u Klinici za infektivne bolesti, gdje provjere rožnica obavlja i Lions Hrvatska očna banka čiji je predsjednik Nikica Gabrić prozvao stručnjake Očne klinike »Sestara milosrdnica« da presađuju rožnice koje nisu prošle propisanu provjeru.</p>
<p> Mandić je ustvrdio da je Gabrić ozbiljno narušio ugled liječnika Očne klinike, te nepotrebno uznemirio operirane pacijente koji zovu tražeći objašnjenja. </p>
<p> Istaknuo je da je u toj klinici odabrana metoda svježeg presađivanja koja je prenesena iz Njemačke, te da se pri transplantacijama drže svih potrebnih standarda. Time je opovrgnuo Gabrićeve tvrdnje da se takve operacije u svijetu više ne rade. </p>
<p> »Svježe presađivanje rožnica daje bolje rezultate, a svi operirani pacijenti imali su zadovoljavajuće rezultate vida bez ikakvih općih komplikacija«, izjavio je Mandić, napomenuvši da je sve operacije izveo tim za transplantacije izvan radnoga vremena, bez plaćenog dežurstva i publiciteta.</p>
<p> Naglašava da liječnici Očne klinike, zbog obavljanja svježih transplantacija koje treba učiniti u roku od 24 sata, rožnice nose na ispitivanje u Kliniku za infektivne bolesti kako bi dobili rezultate u roku nekoliko sati, dok putem Očne banke ta ispitivanja traju nekoliko dana. </p>
<p>Prema Mandićevim riječima, njegova klinika s Lions očnom bankom ne surađuje od 2002. kad im je nakon ispitivanja 20 rožnica vraćena samo jedna, uz objašnjenje da su ostale »zagađene«. Tada smo shvatili da voditelj te banke ne želi s nama surađivati, objasnio je. </p>
<p>Ovih dana i u KB »Sestara milosrdnica« i Općoj bolnici »Sveti Duh«, gdje je i Očna banka, bila je inspekcija povjerenstava koje je osnovao ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Andrija Hebrang radi provjere navoda o opasnom presađivanju.</p>
<p> Rezultati inspekcije još nisu poznati, ali je javnost, posebno pacijenti kojima je rožnica presađena ili je očekuju, kako je rekao Mandić, uznemirena, a poljuljan je i njegov ugled i ugled Očne klinike koja 30 godina uspješno i bez postoperativnih komplikacija presađuje rožnice. </p>
<p>Trenutačno je na listi za presađivanje oko 300 pacijenata. </p>
<p>Mandić smatra kako je očita Gabrićeva namjera da iz tog posla eliminira sve ostale bolnice jer želi monopol nad transplantacijama rožnica. To mu je uspjelo s KBC-om Zagrebom (Rebro), zatim sa splitskom i varaždinskom bolnicom, a sada su na redu bile »Sestre milosrdnice« u kojoj se još samo, uz »Sveti Duh« gdje je Lions očna banka, obavljaju takve operacije. Zajedno s ostalim liječnicima Očne klinike i v.d. ravnateljem KB-a »Sestre milosrdnice« Radoslavom Hermanom Mandić je ustvrdio da Gabrić »lažno uzbunjuje javnost i denuncira kolege te politikantski to iskorištava u sukobu s ministrom zdravstva Andrijom Hebrangom, jer želi dobiti status žrtve«. </p>
<p>Biserka Lovrić /Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Jugec: Obitelji nestalih branitelja guraju se u drugi plan</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Vodstvo Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja izrazilo je u četvrtak nezadovoljstvo zato što njihov predstavnik ne sudjeluje u izradi prijedloga novog braniteljskog zakona. </p>
<p>Predsjednik Saveza Josip Jugec upozorio je da se obitelji nestalih i zatočenih zaboravljaju i guraju u drugi plan. </p>
<p>»Točno je da i mi surađujemo u Republičkoj koordinaciji, no ona je dala samo jednog predstavnika, dok neke udruge koje djeluju samostalno imaju čak tri predstavnika u toj skupini«, istaknuo je Jugec. Dodao je da su obitelji nestalih dovedene pred svršen čin. </p>
<p>Budući da nisu uključeni u radnu skupinu, predstavnici Saveza iznijeli su novinarima svoje prijedloge. Obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja smatraju da se novi zakonski prijedlog treba temeljiti na rješenjima koja su vrijedila 1996. Traže da se napokon reguliraju prava dragovoljaca Domovinskog rata te jednostavnije definiraju prava stradalnika. Trebao bi se riješiti i status pripadnika Civilne zaštite, koji su imali važnu ulogu u Domovinskom ratu. No mnoge obitelji poginulih pripadnika Civilne zaštite nemaju nikakva prava. </p>
<p>Prema mišljenju Saveza, drugi nasljedni red (roditelji zatočenog ili nestalog branitelja koji je bio oženjen) također bi trebali biti uključeni u stambeno zbrinjavanje dodjelom stana ili kredita. Kad je riječ o višestrukim stradanjima, Savez predlaže da se obiteljima poginulih isplaćuje puna naknada, a osnovica za izračun obiteljske mirovine povisi s 40 na 60 posto. </p>
<p>Upitan koliko bi se proračunskog novca trebalo izdvojiti za te zahtjeve, Jugec je odgovorio da je riječ o »minornim sredstvima. Sve zajedno što predlažemo odnosi se na samo 30 osoba pa ne treba čekati donošenje novog zakona«. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Račan: Odsutnost razvoja ne može se opravdati nedostatkom novca ili deficitom u proračunu</p>
<p>Teško je uvjeriti MMF da država može istodobno i trošiti i razvijati se / Ne može samo gospodarstvo biti pokretač države već i znanost, obrazovanje i zdravstvo / U nadzornim odborima sad ima više ministara, nego ranije / Novac za financiranje modernizacije nije problem, jer je u zadnje četiri godine domaće financijsko tržište ojačalo i moguće je ulagati u razvojne projekte</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Slavko Linić, SDP-ov zastupnik u Saboru i bivši potpredsjednik Vlade, pozvao je vladu Ive Sanadera da idućeg tjedna sazove Skupštinu HŽ-a i imenuje novi NO u tom poduzeću. Kazao je to na konferenciji za novinare koja je u četvrtak održana u SDP-u o temi »Sudbine razvojnih projekata u Hrvatskoj«. Linić je ocijenio da bi nova vlada trebala imenovati u NO HŽ-a svoje ljude kako bi mogli preuzeti odgovornost za željeznicu. »Vlada treba udovoljiti zahtjevima Marijana Drempetića«, kazao je Linić, osvrnuvši se na zahtjev predsjednika Uprave HŽ-a za razrješenje.</p>
<p>Ivica Račan, predsjednik SDP-a, ocijenio je da Vladino odustajanje od modernizacije željeznice može naštetiti industriji, koju je prošla vlada teško postavljala na noge. Naglasio je da je koncepcija Vlade na čijem je on bio čelu bila kako iz negativne stope rasta dovesti zemlju u pozitivnu te kako konsolidirati razrušeno gospodarstvo. Sastavni dio toga bilo je i guranje u investicijski ciklus državnih tvrtki iz područja energetike i prometa. Po Račanovim riječima, ne samo zbog izvoza već i zbog rasta industrijske proizvodnje.</p>
<p>Govoreći konkretno o odustajanju Sanaderove vlade od modernizacije željeznice, Račan je kazao da ne dolazi u pitanje samo sigurnost putnika već i stotine radnih mjesta u poduzećima poput Janka Gredelja, Rade Končara ili Đure Đakovića, ali i radna mjesta u manjim tvrtkama, koje su njihovi kooperanti, a koje su sudjelovale u projektu modernizacije. »To će izazvati negativan učinak na stopu rasta od 3,2 posto, koju je SDP ocijenio neambicioznom i koja ne rješava razvojne i socijalne probleme u zemlji«, kazao je Račan. Kao konzekvencu neulaska u modernizaciju željeznice, Račan vidi moguću prodaju neosposobljene željeznice strancima koju je prošla vlada jedva stabilizirala. On je upozorio i na nedosljednost HDZ-a, kazavši da - dok je HDZ bio oporba, žestoko je napadao Vladu što u Ini ili HŽ-u, odnosno u nadzornim odborima tih poduzeća sjede članovi Vlade, a bili su tamo, rekao je Račan, zbog važnosti tih tvrtki.</p>
<p>Dodao je da sad HDZ ide mirno korak dalje - u nadzornim odborima ima više ministara, nego što ih je bilo ranije. »Ovo nije kritika, već ilustracija nedosljednosti HDZ-a. Ipak, treba imati neku mjeru«, kazao je Račan. Linić je dodao, govoreći o željeznici, da se bivša vlada uspješno nosila s problemima u HŽ-u, s nesređenim odnosima između Uprave i Sindikata, neplaćenim računima te je ušla u bitku da HŽ postane konkurentan. Naglasio je da je bivša uprava HŽ-a izabrana na javnom natječaju te se pokazala uspješnom. Javno je zahvalio Marijanu Dremeptiću, što je sustav HŽ-a »stavio na noge«, dodavši da je on mišljenja da je sada Drempetiću svaka mogućnost vođenja sustava od 20.000 zaposlenih, od čega je 5000 kooperanata, oduzeta, jer je premijer Sanader najavio da postoje sumnjivi ugovori o kupnji nagibne tehnologije za HŽ.</p>
<p>Također je kazao da novac za financiranje modernizacije nije problem, jer je u zadnje četiri godine domaće financijsko tržište ojačalo i moguće je ulagati u razvojne projekte. »Odgovor da nema novca nije točan«, kazao je Linić, koji je, govoreći o pregovorima ove vlade s MMF-om, ocijenio, s čim se složio i Račan, da će Sanader imati mnogo problema. »Teško je uvjeriti MMF da država može istodobno i trošiti i razvijati se«, rekao je Linić, naglasivši da je bivša vlada štedjela u proračunu, a imala je problema s MMF-om, jer MMF u početku nije prihvaćao, primjerice, program autoceste, ali je prihvatio odgovornu štednju u proračunu, i projekte u željeznici i cestogradnji. »Prošla vlada s MMF-om ne bi imala problema, a ova će ih imati. Izvještaj MMF-a bio je u prosincu bitno drukčiji od ovog«, naglasio je Linić.</p>
<p>Račan je dodao da se odsustvo razvoja ne može opravdati nedostatkom novca ili deficitom u proračunu. Podsjetio je da je njegova vlada, prije četiri godine, naslijedila velike gubitke, nepostojanje domaćeg financijskog tržišta, niski financijski i politički rejting države... Istaknuvši da je danas sve to promijenjeno na bolje i da na domaćem tržištu postoji 3,5 milijardi kuna dobiti od gospodarstva, Račan je istaknuo da treba znati pregovarati s međunarodnim institucijama. Kao i Linić, kazao je da su predstavnici MMF-a znali u Hrvatsku doći s unaprijed negativnim stavom, no njegova ih je vlada znala uvjeriti da su razvojni projekti potrebni Hrvatskoj. »Hans Flickenshield je sam priznao da je autocesta dobra za Hrvatsku. MMF treba uvjeriti da je modernizacija željeznice potrebna Hrvatskoj, pa i Europi, jer se Hrvatska integrira u Europu«, zaključio je Račan.</p>
<p>Bivši premijer nije želio govoriti o aktualnim problemima s Haagom, ali, odgovarajući na Sanaderovu tvrdnju o tome da će najbolje jamstvo HDZ-u za pobjedu na izborima biti ponovni Račanov izbor za predsjednika SDP-a, Račan je kazao da je SDP već pobijedio bahati HDZ, »pa ćemo to napraviti ponovno«. Dodao je da ne kani Sanadera iritirati svojom ironijom, jer zna da mu je teško u vezi s Haagom, ali, ako HDZ očekuje da ga SDP makar povremeno ne podsjeti na ono što je HDZ u prošlosti radio, onda je to »nonsens«. Račan se osvrnuo i na smjenu ravnatelja medicinsko-zdravstvenih ustanova.</p>
<p>»Po svemu sudeći, trebaju otići Josip Paladino, Miran Martinac i Nikica Gabrić, koji nisu članovi SDP-a, a u prošlom mandatu su bili imenovani zbog svojih sposobnosti i dobrih razvojnih projekata«, rekao je Račan. Pojasnio je da se Paladino pokazao iznimno uspješnim menadžerom i da je uspješno razvijao KBC Rebro, Martinac se uspješno bavi transplantacijama u KB Merkur, a Nikica Gabrić vodi očnu banku. »Djelomično se uspjelo zaustaviti razvojne projekte u zdravstvu, a ako ih nije moguće zaustaviti voljom Andrijom Hebranga, smjenjuje se čelne ljude«, ocijenio je Ivica Račan, naglasivši da ne može samo gospodarstvo biti pokretač države već i znanost, obrazovanje i zdravstvo.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Izbori su negativno utjecali na stabilno gospodarstvo</p>
<p>Linić: Gospodarstvo, koje je 1999. godine imalo dvije milijarde kuna više gubitaka nego dobiti, 2003. godine ostvarilo je tri milijarde više dobiti nego gubitaka. Time su uspostavljeni uvjeti za ulaganja</p>
<p>VARAŽDIN 11. ožujka</p>
<p> – »Proračun je prvi službeni i jedan od najvažnijih akata zbog kojeg je došlo do sukoba i gdje se vidjela razlika u politici SDP-a i HDZ-a«, rekao je saborski zastupnik Slavko Linić na konferenciji za novinare u četvrtak u Varaždinu. Koalicijska vlada je u prve dvije godine konsolidirala gospodarstvo, a druge dvije dizala stopu rasta od 3,5 do pet posto državnim investicijama u cestogradnju, željeznicu i plinifikaciju, ulaganja u trgovačka društva energetike, infrastrukture i prometa kako bi se pojačali investicijska potrošnja i razvoj. Posljedica rasta je smanjivanje broja nezaposlenih i nova radna mjesta.</p>
<p>Tako je gospodarstvo, koje je 1999. godine imalo dvije milijarde kuna više gubitaka nego dobiti, 2003. godine ostvarilo tri milijarde više dobiti nego gubitaka. Time su uspostavljeni uvjeti za ulaganja. Izbori su donijeli negativan utjecaj na stabilno gospodarstvo - počela se smanjivati stopa rasta, birokracija je usporila državne investicije, a proračun umjesto razvoja nudi politiku zaustavljanja državnih investicija, osim cestogradnje koja se ne može zaustaviti zbog zatvorenih financijskih aranžmana.</p>
<p>Linić je komentirao HDZ-ov prijedlog za smanjenje PDV-a za dva posto »od čega nitko, osim trgovaca, neće imati koristi, maloprodajne cijene neće se smanjiti, ali hoće prihod državnog proračuna za oko 3,5 milijarde kuna. SDP predlaže međustopu PDV-a od 12 posto na hranu te nultu za dječje potrepštine i dnevne novine, što bi se osjetilo na cijenama«.</p>
<p>Saborski zastupnik Miroslav Korenika rekao je da je Varaždinska županija za investicije dobila samo desetak milijuna kuna, a za njegovih desetak amandamana (ulaganje u varaždinsku bolnicu, gospodarsku zonu i poduzetničke kredite) nisu glasali članovi većinske koalicije iz Varaždinske županije. Tonino Picula govorio je o broju i kategorizaciji 58 graničnih prijelaza sa Slovenijom, što će utjecati na protok roba sa susjednom državom i troškove prijevoza nakon njezina ulaska u EU.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kobna promocija zdravstvenog pilot-projekta</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – Novinar Večernjeg lista Željko Krušelj od 30. ožujka više neće raditi u tim novinama zbog afere nakon otkrivanja da je od Ministarstva zdravstva, navodno, dobio 144.000 kuna za promociju zdravstvenog pilot-projekta u Koprovnici.</p>
<p> Iako Krušelj tvrdi da je primio samo 55.000 kuna za posao na koji je primljen javnim natječajem i da kao novinar Večernjeg lista nikad nije pratio zdravstvo na nacionalnoj razini, njegov radni odnos s matičnom tvrtkom prekinut je.</p>
<p>Nekon sastanka s Upravom i glavnom urednicom, u srijedu, zbog mogućeg sukoba interesa, dogovoren je sporazumni raskid ugovora o radu, s otpremninom. Krušelj nema komentara na tu odluku, kao ni predsjednik Uprave Večernjeg lista Klaus Schauer. Krušelj je trenutno na bolovanju do 30. ožujka, a u četvrtak mu je objavljena posljednja politička kolumna u Večernjem listu.</p>
<p>Taj se slučaj počeo raskrinkavati kad su čelnici HZZO-a, navodno, pokušali podmititi novinare na neformalnom sastanku, nakon čega je reagirao ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, rekavši da plaćena suradnja novinara i Mistarstva nije ništa neobično.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vlada će dokaze o masovnoj grobnici poslati u Haag</p>
<p>Posebno će se naglasiti da se u vrijeme mandata UNTAES-a premještalo leševe ubijenih Hrvata / Presudna u otkriću grobnice su svjedočanstva Hrvata i Srba u zadnjih nekoliko mjeseci / Grujić ne može sa sigurnošću reći da će se otkriti svih 205 ili 208 posmrtnih ostataka za koje se sumnja da su tamo pokopani</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> – U vrijeme kad iz Haaga stižu optužnice za Domovinski rat prema kojima su »zločinačke organizacije« pod patronatom tada najvišeg političkog i vojnog vrha »planirale etničko čišćenje Srba«, Hrvatska se suočava s još jednom stravičnom spoznajom. Prva probna iskapanja u Tordincima mogla bi otkriti grobnicu veću od Ovčare! Očekuje se čak 208 tijela pobijenih Hrvata, civila i branitelja. A da apsurd i nepravda prema Hrvatima bude i veća, Grobnici se zatro trag 1996. godine, u vrijeme kad je to područje bilo po posebnom zaštitom UNTAES-a.</p>
<p>Uz njegovoj nazočnosti, bivša JNA, potpomognuta dijelom odmetnutog lokalnog srpskog stanovništva, preselila je tijela pobijenih Hrvata iz grobnice na katoličkom tordinačkom groblju najvjerojatnije na sadašnju lokaciju, koju će idućih mjesec dana stručnjaci probno iskapati. Sve do 1999. godine, hrvatska strana nije mogla učiniti ništa konkretno, jer i nije imala eksplicitne dokaze i svjedočanstva o lokaciji ove grobnice. Tvrdi to u četvrtak u izjavi Vjesniku pukovnik Ivan Grujić, šef Vladine komisije za zatočene i nestale i pomoćnk ministrice Jadranke Kosor.</p>
<p>»Još od 1992. i 1993. godine imamo naznake da se negdje na tom širem području nalazi grobnica. No, u vrijeme mirne reintegracije Podunavlja tamo se nije moglo, a 1996. otkrivamo da su tijela premještena na drugu lokaciju. Probnim iskapanjem u svibnju 1999. godine to se i potvrdilo, a sad smo se i osvjedočili da je grobnica negdje u krugu od oko 500 metara«, rekao je u četvrtak pukovnik Grujić. Iskapanja u svibnju 1099. godine otkrila su posmrtne ostatke četvorice branitelja i jednog civila. Jasno se vidjelo po promjeni tla da je bilo iskapanja i da je zemlja izmiješana. No, otkriće o masovnoj grobnici potvrdit će se u roku najmanje mjesec dana.</p>
<p>I prethodna je vlada, u kojoj je Grujić radio kao šef Ureda za nestale, znala za tordinačku grobnicu. Međutim, sadašnje indicije i navodi svjedoka zadnjih nekoliko mjeseci bitno su pojačali sumnje u lokaciju grobnice u Tordincima, koja se sad otkopa. Sve dotad, tvrdi Grujić, svjedočanstva nisu bila pouzdana. U prilog otkriću sad su svjedoci i s hrvatske i sa srpske strane, potvrđuje Grujić, naglasivši da su zadnjih nekoliko mjeseci prikupljena ključna svjedočanstva, koja očito imaju uporište u prvim iskapanjima.</p>
<p>Dokaza, osim usmenih svjedočanstava, o tom stravičnom zločinu ni danas nema, tvrdi Grujić, odgovarajući na pitanje o tome kakvom dokumentacijom hrvatska strana sad raspolaže u odnosu na spoznaje od prije gotovo 10 godina. Dva neovisna izvora, koje u interesu istrage i daljnjih postupaka ne može otkriti očito su bila pouzdana - lokacija krije pobijene Hrvate, a UNTES-ovi vojnici, koji su za svog mandata imali i zaštitu grobnica, hladno su dopustili neprijateljskoj vojsci premiještanje tijela i zatiranje tragova.</p>
<p>Grujić ne ulazi u kvalifikaciju rada međunarodne zajednice, koja i sad istražuje sudbinu srpskih žrtava iz 1991. godine u Vukovaru, a pomogla je da se »zagube« i prekapaju grobnice hrvatskih žrtava. Jedino što u tom smislu želi reći, to je da će i njihovi stručnjaci, u skladu s procedurom, biti nazočni ekshumaciji kad se grobnica konačno otkrije.</p>
<p>Iskapanja će, procjenjuje, trajati najmanje još mjesec dana. Iako prve naznake nagoviještaju još jedan dokaz o masovnom pogubljenju Hrvata, Grujić ne može sa sigurnošću reći da će se otkriti svih 205 ili 208 posmrtnih ostataka za koje se sumnja da su tamo pokopani. No, pronađu li se žrtve, Vlada će izvijestiti Haaški sud, koji šalje optužnice za »zločinački Domovinski rat«, o svim pojedinostima u vezi s tom grobnicom. Posebno će se naglasiti da se u vrijeme mandata međunarodnih mirovnih snaga pokušalo prikriti zločine nad Hrvatima preseljenjem leševa te da je cijela Hrvatska premrežena masovnim grobnicama. Dosad ih je otkriveno 137 od čega 50 na vukovarskom području. Ni danas se na zna sudbina 1214 Hrvata od koji je 547 nestalo u Vukovaru i okolici.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040312].
|
