NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041211].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 165984 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.12.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U Saboru premalo odgovornosti, postao je mjesto na kojem se vraćaju dugovi</p>
<p>DC je ponudio transparentan zakon o financiranju političkih stranaka / Ako je netko imao hrabrosti dati 500.000 kuna za financiranje kampanje neka ima hrabrosti to i objaviti javnosti, a ako sutra bude privilegiran neka se zna veza između doniranog novca i dobivenog posla / Afera DC-Mrdeža je očito bila tempirana za razaranje stranke, iza čega stoji i osveta bivšeg predsjednika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je u rujnu postao jedini zastupnik DC-a, kao zamjena predsjednici stranke Vesni Škare-Ožbolt naslijedivši Matu Brletića, slavonskobrodski novinar Frano Piplović afirmirao se kao jedan od najaktivnijih saborskih zastupnika. </p>
<p>Donedavni direktor Radija Brod, koji je u mladosti namjeravao postati svećenik i franjevac, dosad je održao oko 45 govora u ime Kluba HSLS-a i DC-a ili u pojedinačnim raspravama, a podnio je i dva zakonska prijedloga. </p>
<p>Za Vjesnik govori o odnosima u vladajućoj većini i stanju u DC-u te izražava razočaranje onim što je dosad doživio kao zastupnik.</p>
<p>- Očekivao sam više odgovornosti i poštivanja institucije Sabora, a doživio sam ga kao mjesto gdje se vraćaju dugovi.</p>
<p> Pozicija i opozicija često se prepucavaju o beznačajnim stvarima, a tamo gdje je ključ problema i gdje treba pokazati znanje i energičnost, tu smo često mlaki. Čini se da svatko ponešto skriva i ne želi ići do kraja, a veliko iznenađenje mi je bilo to što netko kad nije zadovoljan ili nema dovoljno argumenata ide na opstrukciju, što je pogrešno i otežava rad Sabora. Zaprepastilo me što je oporba pokušala fizički spriječiti rad, nezadovoljna što jedna točka nije uvrštena u dnevni red. </p>
<p>Odnos pozicije i opozicije opterećen je i prošlošću, a možda je to zato što su neki ljudi tu još od 1990. </p>
<p>• Kako gledate na odnose u vladajućoj većini, posebno na činjenicu da je sa svojih 77 od 152 zastupnika vrlo nategnuta?</p>
<p>- Vladajuća koalicija je nategnuta, što može biti dobro za demokratizaciju i poštivanje drugog partnera. Opozicija računa na tu tanku većinu i stalno udara na nju pa ima problema s kvorumom. Da sam ja opozicija, tražio bih slabe točke poziciji na ključnim stvarima, a ne perifernim.</p>
<p>• Vi ste jedini zastupnik DC-a. Koliko stranka uspijeva da se čuje njezin glas unutar vladajuće većine i koliko se uvažavaju njezini stavovi?</p>
<p>- DC je svjestan da ne može imati veliku prevagu, ali želimo biti kvalitetan partner i do kraja poštivati dogovoreno. </p>
<p>Pokazali smo i svoje stavove i ponudili svoja rješenja, poput Zakona o zakupu poslovnog prostora koji je prihvaćen i primjenjuje se. U proceduri su zakon o saborskoj televiziji i zakon o financiranju političkih stranaka. Budu li usvojeni, mislim da će pridonijeti rješavanju nekih problema, prije svega odnosa stranaka i medija.</p>
<p>U Saboru se sve stranke guraju u termin kad ide izravan prijenos, pa se njime manipulira i fingiraju se stanke. </p>
<p>Mnogo toga što se kaže ne dopire do javnosti, a saborskom televizijom bi to bilo ponuđeno svim emiterima, a da se nikoga ne favorizira. </p>
<p>• Smatrate li da će ostale stranke, prije svega HDZ kao najjača, podržati vaš prijedlog zakona o financiranju stranaka?</p>
<p>- Kao stranka smo prvi na svojoj koži osjetili nereguliranje financiranja stranaka, što je jedan od ključnih razloga korupcije u društvu. Tijekom kampanja mnogi kandidati nisu nikad podastrli podatke o financiranju, a kasnije se raznim kanalima dozna da su neke tvrtke i pojedinci financirali kampanju, što se nakon izbora vraća raznim pogodnostima. </p>
<p>Ponudili smo transparentan zakon. </p>
<p>Ako je netko imao hrabrosti dati 500.000 kuna za financiranje kampanje neka ima hrabrosti to objaviti javnosti, a ako sutra bude privilegiran neka se zna veza između doniranog novca i dobivenog posla. </p>
<p>Vjerujem da je zakon u interesu i HDZ-u jer su nam problemi svima zajednički, a ako budemo dovoljno jasni u prezentaciji nema razloga da se ne usvoji.</p>
<p>• Koliko je nedavna afera s Matom Granićem, koji je uoči lanjskih izbora primio novac od Ante Mrdeže, naškodila ugledu DC-a?</p>
<p>- U svakom sukobu nešto se mora izgubiti, a mi smo izgubili dio energije. Afera je očito bila tempirana za razaranje stranke, iza čega stoji i osveta bivšeg predsjednika, ali ima i drugih koji su to potencirali zbog svojih zaplotnjačkih igara. </p>
<p>Političke štete sigurno ima, ali mislim da ćemo ih sanirati ako budemo otvoreniji, jasniji i ako budemo više ljudi okupljali oko sebe.</p>
<p>Novi politički centar tek treba stvoriti</p>
<p>• Kako vidite budućnost DC-a, prije svega zbog činjenice da nema značajnih programskih razlika s HDZ-om i što se većina stranaka gura u politički centar?</p>
<p>- Kad je DC osnovan, bila je značajna razlika u odnosu na HDZ koji se zatim počeo konsolidirati i približavati centru te ga kao najjača stranka i osvojio. O velikoj programskoj različitosti ne možemo govoriti, a na DC gledamo kao građansku centrističku stranku koja će s HDZ-om i drugim strankama imati odnos kao u Njemačkoj između CDU-a i CSU-a. Mi smo se programski opredijelili da ćemo biti u sredini i surađivati sa svim opcijama koje donose boljitak. Novi politički centar tek treba stvoriti jer je danas samo deklarativan, s obzirom na to da svi djeluju ili kao lijevi ili kao desni centar. Teško je u današnjim okolnostima napraviti pravi centar, neopterećen prošlošću i okrenut budućnosti, no u tome vidimo prostor svog političkog djelovanja.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nyerš-Katušić se grubo ogriješila o pravila tužiteljske igre</p>
<p>Njezin odvjetnik i sama okrivljenica tijekom postupka su uporno tjerali DOV da odlučuje o meritumu spora, dakle o slučaju Hrastov / Zamjenica Nyerš-Katušić se posebno grubo ogriješila o pravila ne prihvaćajući hijerarhijske ovlasti županijske državne odvjetnice, kaže predsjednica Državnoodvjetničkog vijeća Zlata Šipek</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Davorka Nyerš-Katušić smijenjena je odlukom Državnoodvjetničkog vijeća (DOV) u utorak, 7. prosinca, s dužnosti prve zamjenice županijske državne odvjetnice u Karlovcu. U četvrtak su novine objavile njezinu kompletnu obranu iznesenu pred DOV-om, koju Vijeće nije prihvatilo. </p>
<p>U petak su mediji zabilježili reakciju odvjetnika Mihajla Hrastova, optuženog u postupku čiju je optužnicu Nyerš-Katušić odbila zastupati pred karlovačkim Županijskim sudom. U međuvremenu je njezina »šefica« Ljubica Fiškuš-Šumonja svoju prvu zamjenicu nazvala lažljivicom jer, kako tvrdi, ni na koji način nije ometala njezino samostalno sudjelovanje u postupku, za što je smijenjena zamjenica optužuje.</p>
<p>Davorka Nyerš-Katušić je dva dana prije početka procesa protiv Hrastova za optužbu da je u »slučaju Koranski most« počinio ratni zločin vratila spis tužiteljskoj administrativki i odbila naputke o postupanju svoje neposredno nadležne tužiteljice Ljubice Fiškuš-Šumonja.</p>
<p>»Državnoodvjetničko vijeće može postupati samo zbog počinjenja stegovnih djela koje počini tužitelj u obavljanju svoje dužnosti«, kaže u komentaru cijelog slučaja Vjesniku predsjednica DOV-a Zlata Šipek. </p>
<p>»Njezin odvjetnik i sama okrivljenica tijekom postupka su uporno tjerali DOV da odlučuje o meritumu spora, dakle o 'slučaju Hrastov'. Kako spis nije u našoj nadležnosti, to smo se morali zabaviti samo navodima iz stegovnog područja. A zamjenica Nyerš-Katušić se grubo ogriješila o pravila tužiteljske igre, posebno iskazujući neprihvaćanje hijerarhijskih ovlasti županijske državne odvjetnice. I pritom je iznijela niz neistina na račun svoje neposredne šefice. Od toga da joj je naknadno pripisala optužbu da je ocijenila Županijski sud u Karlovcu kao sud koji neće osuditi Hrastova pa nadalje«, kaže Šipek.</p>
<p>Svojim nastupom u javnosti Nyerš-Katušić je dodatno prekršila niz zakonskih normi koje su je obvezivale kao (čak) i bivšu državnu odvjetnicu. Iznoseći u javnost svoju obranu pred DOV-om, koju to strukovno tijelo nije prihvatilo, ona je stvorila dojam da je karakter »slučaja Hrastov« i njezin osobni odnos prema predmetu koji je trebala zastupati bio »razlog« za njezinu stegovnu odgovornost. Učinak te izjave registrirao je i Krešimir Vilajtović, odvjetnik optuženog Hrastova, rekavši da je »tom izjavom bivša tužiteljica počinila kazneno djelo upućujući na račun nadležnog suda ocjene koje predstavljaju djelo prisile prema pravosudnim dužnosnicima koji u sporu sudjeluju«.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sporni slučajevi s konferencije za novinare već se rješavaju</p>
<p>Falsificiranim punomoćima bave se nadležne institucije u Hrvatskoj i SCG-u, kažu u APN-u / Hrvatska priznaje punomoći izdane u SCG-u temeljem ugovora između dvije zemlje o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uoči odluke o datumu početka pregovora Hrvatske s EU-om, zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac opet diže buku zbog »sumnjive« rasprodaje srpske imovine. Dok sam premijer traži primirje s oporbom do 17. prosinca, dok nam Bruxelles ne skroji rokove za put prema Europi, njegovi koalicijski partneri iz SDSS-a pozornost te iste Europe skreću na »nedemokratsko i protuzakonito ponašanje Sanaderove vlade«.</p>
<p>Milorad Pupovac i Ratko Gajica traže da se zamrzne rad Agencije za promet i posredovanje nekretninama (APN), jer navodno otkupljuju srpske kuće bez znanja vlasnika, i to na temelju falsificiranih punomoći i lažiranih ugovora. Teškim optužbama protiv APN-a za malverzacije, njih dvojica optužuju i Sanaderovu vladu jer državni novcem koji daje APN-u »financira organiziranu mafiju«.</p>
<p>Prema Pupovčevim saznanjima, čak je 10.000 kuća otkupljeno u sumnjivim transakcijama. A da bi sve izgledalo uvjerljivije, dvojac iz SDSS-a doveo je na konferenciju za novinare žive oštećenike, Nikolu Vučaka iz Knina i Stevana Miljevića iz Petrinje, čije su kuće prodane putem opunomoćenika koje oni nikad nisu niti vidjeli niti upoznali. Novac im je, sudeći prema ugovorima s APN-om, isplaćen, ali ga oni nisu dobili. Štoviše, kažu da i ne žele prodavati imovinu. Otvara se tako pitanje tko u ime hrvatske države mešetari srpskom imovinom.</p>
<p>Spominju se izvjesna Kosa Vujaklija iz Vukovara te agencija MIS-NS iz Novog Sada, koja je, navodno, u dogovoru s APN-om nekim Srbima i dvostruko dizala cijenu kuće, samo da se isele. Svojedobno je Pupovac upozoravao da se Srbe prisiljava na iseljenje i tim metodama, a sada, očito, traži i konkretne primjere takvih slučajeva kako bi djelovao uvjerljivije u obrani teze da država prodajom srpskih kuća provodi etničko čišćenje.</p>
<p>APN u odgovoru za Vjesnik odbija optužbe da državnim novcem financira mafiju, što mogu potvrditi, kažu, revizije rada agencije.</p>
<p>Pozadina napada na APN nije nam do kraja poznata, ali je vrlo vjerojatno usmjerena iz više izvora, od političkih - radi sprječavanja operacionalizacije koje je postavila hrvatska vlada i preuzetih obveza prema međunarodnoj zajednici - do konkurentske borbe nekih agencija za nekretnine, koje u pravilu djeluju izvan Hrvatske, stoji u pismenoj reakciji Vladimira Goatija, direktora APN-a, koju smo dobili u petak. Direktor se nada, rekao je, da će sve nepravilnosti vezane uz korištenje lažnih pečata otkriti za to ovlaštene i specijalizirane službe, kako u Hrvatskoj tako i u susjednim državama.</p>
<p>S obzirom na to da i Pupovčevi svjedoci iznose kao problem lažne opunomoćenike i pečate, Goati pojašnjava tko se u svojstvu njihovih pravnih zastupnika uopće može pojaviti u trgovanju s APN-om: »APN je dužan priznavati punomoći izdane u Srbiji i Crnoj gori temeljem članka 19. i 20. Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i SCG-a o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, jer se iste ne trebaju naknadno legalizirati za primjenu na teritoriju Hrvatske«.</p>
<p>Sporne slučajeve Srba koje je Pupovac doveo na konferenciju za novinare, kao dokaz APN-ovih malverzacija, APN već rješava. Protiv opunomoćene prodavateljice u slučaju Steve Miljevića iz Petrinje podnesena je kaznena prijava zbog prijevare, a u tijeku je i sudski postupak radi poništenja ugovora u spornom slučaju otkupa kuće kninskog povratnika Vučaka, doznajemo u APN-u. Iz Agencije su potvrdili da je novi direktor Goati »od prvih spoznaja o mogućem postojanju falsificiranih punomoći poduzeo niz mjera kako bi se takve kriminalne radnje spriječile«, a o problemu su izviještene relevantne institucije. Među njima je i resorno ministarstvo Božidara Kalmete. Kako doznajemo, idućeg će se tjedna sastati Upravno vijeće APN-a u kojem sjedi i ministar Kalmeta, kako bi raspravilo sve sporne slučajeve i optužbe na račun rada te agencije. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Poruka doktora Fausta</p>
<p>Hrvatska javnost naprosto mora shvatiti, mora izići iz romantičnoga raspoloženja da se važna statusna i vrijednosna pitanja rješavaju u razgovoru Mesića i Chiraca, Sanadera i Barossa ili Račana i Schrödera. Koliko je opća histerija o datumima i simuliranim indikatorima odgode hrvatskoga pristupa površna i neodgovorna, pokazuje i to što Pocarov nastup ostaje u nas bez dovoljno komentara</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Jesen u Trstu zna biti lijepa i sjetna, kaže nam ovih dana za stolom poznati slovenski pisac koji je o tome pisao u ljubljanskome Delu. Mladi ljudi recimo hodaju ulicama, sjećajući se važnih datuma iz prošlosti svoga grada i kraja, pa i takvih koji su im važni zato što je njihov prostor ostao s onu stranu povijesnoga smisla - budući da granica više nema - u kojem se smatraju ukorijenjenima, pa nose transparente: No Slovenia, no Croazia - Istria, Fiume, Dalmazia. </p>
<p>Poruka furlanskih gimnazijalaca dakako nije doslovna, oni se ne kane zaputiti s druge strane zaljeva ni kao vojnici ni kao službenici nekoga novoga poretka, oni vjerojatno nemaju ništa protiv ni Slovenije i Hrvatske, koje negiraju za potrebe figure, kao segmenata vlastitoga svijeta i susjedstva, njihova je nostalgija druge vrste: bitno je u imenu i smislu biti onaj koji određuje, tko daje pravo, tko je prostor ozbiljio kao kulturnu, povijesnu, pa onda razumije se i političku činjenicu.</p>
<p>Nekako u isto doba lani, u studenome 2003. održala se u s druge europske strane susjednome Venetu, preciznije pri Europskoj katedri veronskoga Sveučilišta, zanimljiva konferencija o budućnosti Europske unije s obzirom na europski Ustav. Kao uvodničar se u dvorani Barbieri palače Galiari pojavio profesor Fausto Pocar, kojega pozivnica među ostalim titulira naslovom dobro razumljivim i u talijanskom: Vicepresidente del Tribunale penale internazionale per la ex Jugoslavia. Talijanska agencija Ansa javila je prije nekoliko dana iz New Yorka da je profesoru Pocaru u Ujedinjenim narodima obnovljen mandat suca Haaškoga tribunala, to jest visoka međunarodna dužnost na koju je izabran još 2000. godine. Talijanskoj agenciji osobito je pritom važno naglasiti kako je Pocar dobio više glasova od kandidata iz Njemačke, Sjedinjenih Država, Francuske ili Velike Britanije, što osim posebnosti samoga profesora pripisuje vještini i ugledu talijanske diplomacije. Ansa dakako podsjeća koliko je Pocar poštovan na matičnome milanskome Sveučilištu, u talijanskoj akademskoj i kulturnoj zajednici, ali i u tijelima Ujedinjenih naroda, za koje je na polju ljudskih prava naročito radio u Čečeniji i Rusiji.</p>
<p>Hrvatska agencija Hina javlja napokon prošloga tjedna iz Zagreba kako je Fausto Pocar »ocijenio u razgovoru za tršćanski Il Piccolo« da bi »Hrvatska i Srbija trebale istodobno ući u Europsku uniju«. Pocar je čini se izričit: »Pogrešno je razmišljati o različitim rokovima za ulazak država bivše Jugoslavije. Hrvatska i Srbija bi trebale primjerice zajedno ući u Europu. Bila bi velika greška pomišljati na odvojene pristupe«. </p>
<p>Talijanski profesor europske konstitucije ima nadalje prijedloge za Europsku komisiju, on vjeruje da se početkom devedesetih grubo pogriješilo, jer Europska unija nije imala zajedničku politiku, pa se igralo odvojeno na »balkanskoj šahovskoj ploči«. Pocar s autoritetom poznavatelja upozorava na rizik tobože iste ili slične »pogreške«. </p>
<p>Premda ništa suvislo nije argumentirao, nego se zadovoljio s nekoliko stereotipnih i površnih navoda o Tuđmanu i Gotovini, Pocarovo je mišljenje i njegova koncepcija dalekosežna, bez obzira na to hoće li postići učinak, kao što vjerojatno neće, u pogledu povoda koji si je uzela kako bi opet došla do riječi.</p>
<p>Hina naime dragoga talijanskoga profesora točno predstavlja kao jednoga od onih četrnaest haaških sudaca i k tomu potpredsjednika Suda, ali ne ide dalje ni okolo, što možda i ne bismo smatrali poslom agencije kada ne bi bilo Anse. Pocar nije samo sudac u vijećima koja neurotiziraju hrvatsku javnost, riječ je o doista utjecajnome profesoru prava i politike čije mišljenje nije nevažno u međunarodnoj stručnoj javnosti i koji kada govori neće ostati nezapažen. Stoga treba odbaciti mogući osjećaj da možda nije primjereno za suca Haaškoga tribunala u novinama davati opću genezu problema kojima mu se baviti. Svakako je bolje da Pocar, koji nikako nije jedini takva mišljenja, već i stoga što ima mnogo njegovih kolega u spomenutoj europskoj stručnoj javnosti s drukčijim pristupom, govori što misli i govori, što nije nevažno, upravo ondje gdje je odlučio govoriti, u Trstu.</p>
<p>Hrvatska javnost naprosto mora shvatiti, mora izići iz romantičnoga raspoloženja da se važna statusna i vrijednosna pitanja rješavaju u razgovoru Mesića i Chiraca, Sanadera i Barossa ili Račana i Schrödera. Koliko je opća histerija o datumima i simuliranim indikatorima odgode hrvatskoga pristupa površna i neodgovorna, pokazuje i to što Pocarov nastup ostaje u nas bez dovoljno komentara. To je ona superiorna gesta hrvatske sredine koja je tobože kroz povijest navikla komunicirati s kraljevima, a onda uvrijeđena i ponižena cviljela pod administratorima upravnoga ranga. Hrvatske novine počnu kričati kada se oglasi talijanski ministar, makar ni on vjerojatno nije mislio nešto neugodnije od tršćanskih studenata. </p>
<p>S Pocarom se jednostavno mora razgovarati. Treba se nadati da ga je netko iz hrvatske diplomacije u Hagu ili iz kruga njezinih prijatelja već pozvao na večeru. Ne može se naime ne pretpostaviti, s obzirom na Pocarovu bliskost s talijanskom diplomacijom, da mu nije poznato koliko je upravo Srbiji do toga da Hrvatska što brže i bolje napreduje prema Europi. Ako je taj obrat u hrvatsko-srpskim odnosima već nekoliko godina vidljiv i bez diplomatskoga povećala za čitanje između redaka, zašto se ne sviđa našemu talijanskom prijatelju.</p>
<p>Strah da će ostati bez uloge u kojoj se ima razloga osjećati dobro za profesora Fausta Pocara definitivno je pretjeran. Nije stvar u tome da nam pomoć ne bi bila potrebna, pa i pomoć talijanskih profesora i studenata, samo smisao pomoći ne može biti u načinu na koji sam Pocar upozorava - da bude zasnovana na krivoj računici. A ta vrsta ravnoteže, što bi uvodničar iz Verone svakako trebao znati, više se, napose nakon europskoga Ustava, ne primjenjuje s različitim jednadžbama u različitim europskim regijama.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Večernji konsenzus</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Nakon niza afera, optuživanja, poigravanja ključićem za glasovanje i drugih uglavnom adolescentskih predstava, naši su nam političari u predblagdansko vrijeme priredili relativno ugodno iznenađenje iskazivanjem suglasja, konsenzusa, svih parlamentarnih stranaka o približavanju Hrvatske Europskoj uniji. Na sastanku u Banskim dvorima u četvrtak predvečer, suprotno nekim najavama, oporbene stranke dale su potporu vladajućoj koaliciji u nastojanjima da Hrvatska idućeg petka dobije neuvjetovani datum za početak pregovora s Unijom. </p>
<p>Svjedočanstvo o tom sastanku zabilježeno je i na naslovnici Vjesnika fotografijom preko cijele stranice na kojoj predstavnici vlasti i oporbe, samo uz poneko tmurno lice, jedni drugima upućuju osmijehe dobrodošlice i relativnog razumijevanja. Iako u dijelu novinstva željnog senzacija vrijedi pravilo da dobre vijesti nisu za naslovnicu - koja je obično rezervirana za skandale, nesreće i afere svih vrsta, uz što masnije naslove sa što manje riječi - Vjesnik je učinio suprotno. Dijelom i stoga jer se suglasje svih relevantnih političkih čimbenika u našoj zemlji, osim u četvrtak predvečer, postiglo, koliko nas sjećanje služi, samo još nekoliko puta. Najviše pamtimo ono 1991. kada se zemlja branila od velikosrpske agresije i u kolovozu 1995. kada je Hrvatska vojska oslobodila dotad okupirana područja. </p>
<p>Iako ta fotografija s trinaestero hrvatskih političara, njihovim karakterističnim portretima, odnosom svjetla i sjene te adventskim vjenčićem na stolu budi i neke druge asocijacije, njezina je najveća važnost u činjenici što je postala svjedočanstvom kako oni iz našeg političkog života koji su na posljednjim izborima dobili povjerenje birača mogu raditi i drukčije nego što smo to od njih navikli. Mogu se, dakle, suglasiti kada je u pitanju nacionalni interes prema van, zadržavajući pritom svoje razlike kada je riječ o nekim ovdašnjim problemima. Šteta je jedino što to suglasje nije prethodnih godina bilo postignuto i o nekim drugim, vjerojatno još važnijim pitanjima jer bi danas, stabilniji i snažniji, s manje neizvjesnosti iščekivali izvješća haaškog tužiteljstva ili rezultate bruxelleskih sastanaka na kojima se odlučuje o našoj budućnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Samo jedna ozbiljna ponuda</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Iako su na ponovljeni natječaj za treću GSM-mrežu pristigle tri ponude, čini se da bi nakon provjere bankovnih jamstava mogao ostati samo jedan kandidat. I to ponovo švedski Tele 2, odnosno švedsko-hrvatski konzorcij Treća sreća čija je ponuda, da apsurd bude veći, prije dva mjeseca odbačena kao loša i nekvalitetna. Istina, sad je dorađena i financijski izdašnija, no ostaje dojam da Hrvatskoj ponovni natječaj nije trebao. </p>
<p>Uz Šveđane, koji i dalje ne kriju interes i za fiksnom telefonijom, ponude su podnijeli i Match Telekom (ili Meč Telekom kako piše u registru zagrebačkog Trgovačkog suda) i Croatia Mobile, no njihova su jamstva, iako oni tvrde drukčije, neslužbeno proglašena uvjetovanima, dakle nepotpunima. Treba međutim podsjetiti da Tele 2 surađuje sa Škegrinim Quaestusom koji okuplja kapital devet hrvatskih kompanija, da Match ima potporu francuskog Alcatela te navodno Ine, Končara i Hrvatske elektroprivrede koji se donekle distanciraju od same ponude. Uz Croatia Mobile vezuje se pak kapital hrvatskih iseljenika u SAD-u okupljenih oko Grupe 100, te niza hrvatskih tvrtki predvođenih Industrogradnjom i Montmontažom.</p>
<p>Iako je Hrvatska agencija za telekomunikacije na svojoj internetskoj stranici objavila sažetke svih pristiglih ponuda, zanimljivo je da je ponuda Match Telekoma prvo pretrpjela izmjene, a potom skinuta s Interneta.</p>
<p>Match Telekom, čiji su predstavnici »zbog kašnjenja zrakoplova« zakasnili predati ponudu na rujanskom natječaju, sad je predao skenirani dokument o jamstvu, a Croatia Mobile je potvrdu o bankovnom jamstvu dostavio telefaksom. Na prošlom natječaju Croatia Mobile jamstva nije imao, pa nije ni predao ponudu. Bankovno jamstvo Šveđana jedino je, dakle, neuvjetovano, a ostala su čini se uvjetovana dobivanjem koncesije. </p>
<p>Agencija je posao provjere jamstava neuspješno stoga pokušala prebaciti na Hrvatsku narodnu banku, da bi izbjegla odgovornost i olakšala donošenje čini se jedine moguće, iako za nju nezgodne, odluke o prihvaćanju švedske ponude. Ostali kandidati iskazali su zavidnu razinu neozbiljnosti, čak i nesposobnosti, osim ako za dobivanje treće GSM-mreže nisu presudni neki drugi, a ne ekonomski kriteriji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Gdje su bili predsjednički kandidati 5. prosinca</p>
<p>Dana 5. prosinca 1918. na Trgu bana Jelačića žandari su u krvi ugušili želju hrvatskoga naroda za slobodom. Sramotno je kako uopće postoje oni koji su željni stati na čelo napaćene Hrvatske a ne odaju počast hrvatskim žrtvama za slobodu i ne posvećuju pozornost događaju koji je bio tragično sudbonosan za hrvatski narod</p>
<p>DAMIR BOROVČAK</p>
<p>O politici »prevladavanja naslijeđa prošlosti«, koja prema sadašnjoj vlasti »nema alternative«, piše čitatelj Josip Sakoman (Vjesnik, Pisma, 23. studenoga). Nije jedini koga sve »podsjeća na odlaženje hrvatskih političara u Beograd poslije urušavanja Austro-Ugarske i završetka Prvoga svjetskoga rata godine 1918.</p>
<p>Kao da se i sada sve odvija prema sličnom postupku – da bi Srbi i njihova politika ponovno dominirali u nekoj našoj zajednici. Mentalitet mnogih naših političara i dalje je podložan receptu iz bivše Jugoslavije.«</p>
<p>Prisjetimo se: u Zagrebu je 1902. glasilo Srbobran prenijelo članak »Srbi i Hrvati« iz Srpskog književnog glasnika, u kojem se Hrvatima najavljuje rat do »istrage naše ili vaše« (hrv. istrebljenje). Sljedeće su godine u Beogradu službeno osnovani četnici, a krvavi pokolj počinje u središtu Zagreba 5. prosinca 1918. Bilo je to deset godina prije atentata u beogradskoj skupštini na hrvatskog vođu Stjepana Radića i zastupnike Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Pernara i Ivana Grenđu.</p>
<p>Toga su dana na Trgu bana Jelačića žandari u krvi ugušili želju hrvatskoga naroda za slobodom. Tko je od današnje vlasti i od predsjedničkih kandidata prepoznao 5. prosinca kao nadnevak krvavog pokušaja hrvatske slobode?</p>
<p>Vjesnik od 6. prosinca pod naslovom »Odana počast prosinačkim žrtvama« piše o toj obljetnici, koja je obilježena svetom misom i komemoracijom u čast palim vojnicima 25. i 53. domobranske pukovnije, ali i civilima koji su na Trgu bana Jelačića pobijeni iz zasjede.</p>
<p>O događajima potkraj 1918. govorio je predsjednik udruge Hrvatski domobran Vladimir Fuček. No neki podaci u članku u Vjesniku netočno su preneseni, a neki prešućeni. Taj je događaj nedovoljno poznat hrvatskoj javnosti, pa o njemu treba pozornije i detaljnije izvješćivati.</p>
<p>Primjerice, točno je da je bilo 13 do 20 poginulih, ali rečeno je bilo – oko stotinjak (!) ranjenih. Fuček je također istaknuo da je toga dana, prema nekim izvorima, u prosvjedu sudjelovalo oko deset tisuća civila. Broj žrtava nije se mogao točno odrediti jer žandari i orjunaši nisu dopustili ni novinsko izvješćivanje ni bilo kakvo drugo spominjanje toga krvavoga događaja.</p>
<p>Nakon raspada Austro-Ugarske, hrvatski narod i hrvatski domobrani prosvjedovali su protiv pripojenja Hrvatske u zajednicu sa Srbima, Kraljevinu SHS i buduću Jugoslaviju, želeći slobodnu hrvatsku državu. Pripojenje je bilo pravno ništavno, a balkanska je zajednica ostvarena prijevarom, urotom orjunaša i okrvavljenim rukama šefa policije Grge Anđelinovića, čiji bliski srodnici sve do danas destabiliziraju Hrvatsku.</p>
<p>Fuček je rekao da je sada red na mlađim hrvatskim povjesničarima kako bi se napokon do kraja rasvijetlile sve okolnosti tog događaja, koji je tako sudbonosno odredio hrvatsku povijest sve do današnjih dana. Datum 5. prosinca 1918. je dan kada je Hrvatska iz zajednice srednjoeuropskih zemalja zakoračila u balkansku maglu, bez odluke Hrvatskog sabora i plebiscita hrvatskog naroda. Do današnjih dana nije se iz te balkanske magle izvukla.</p>
<p>Položen je vijenac i zapaljena svijeća uza zid ispod ploče na zgradi Trg bana Jelačića 11, na čijem je krovu bila smještena jedna od smrtonosnih žandarskih strojnica. Može se uočiti nejasan tekst na ploči o zločincima toga krvavoga zločina.</p>
<p>Gradsko je poglavarstvo godinama odgađalo postavljanje spomen-obilježja te ga najzad odobrilo tek 2003. Zar s takvim tekstom? Ta bi se ploča, posve sigurno, trebala zamijeniti novom, čiji bi sadržaj bio jasan i nedvosmislen opis krvavoga balkanskoga scenarija, nalogodavaca i počinitelja sramnog zločina u središtu europskog Zagreba, kako bi svima bilo jasno što se tu dogodilo. Obljetnici nije nazočio nitko iz hrvatske vlade, nitko od saborskih zastupnika, nitko od mnoštva »veledomoljubnih« kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.</p>
<p>Gdje su bili predsjednički kandidati 5. prosinca 2004.? Mnogi od njih imaju prikupljališta potpisa samo nekoliko metara od spomenute ploče. Očigledno ne poznaju krvavu hrvatsku povijest i ne prepoznaju ni vrijeme ni trenutak gdje bi morali nazočiti.</p>
<p>Sramotno je kako uopće postoje oni koji su željni stati na čelo napaćene Hrvatske a ne odaju počast hrvatskim žrtvama za slobodu i ne posvećuju pozornost događaju koji je bio tragično sudbonosan za hrvatski narod. Nažalost, uz medije koji uglavnom takve povijesne događaje prešućuju, zaobilaze ili im posvećuju minornu pozornost.</p>
<p>Želimo li nove europske ucjene, želimo li novu balkansku maglu, želimo li potpunu podložnost onima koji su nam i prije oduzimali pravo na obranu vlastitog suvereniteta, a to čine i sada, želimo li sluganski u Europu, onda stoji – »nema alternative«.</p>
<p>Puno prije nego što se izvjese strane zastave, prihvati bezbožni EU-ov ustav, ponizno prihvate baš sve odluke političkog suda u Haagu, izbrišu sve granice, zaborave sve žrtve i prije nego što nas se materijalno i duhovno potpuno razbaštini i ponovno porobi, hrvatski narod ne bi trebao važne odluke prepustiti demagozima na vlasti.</p>
<p>Referendum je najviši stupanj demokracije i zajedničkog odlučivanja jednog naroda pri donošenju svih bitnih odluka. To nas uči nadnevak 5. prosinca 1918. i slijed kasnijih krvavih događaja. Zato treba ozakoniti češću primjenu referenduma, protiv svakog manipuliranja s pozicija vlasti. Cijena referenduma puno je manja od cijene pogrešnih odluka i utjecaja tuđih interesa. Budući hrvatski predsjednik svakako bi trebao prepoznati i izboriti se za novi zakon o referendumu i češću primjenu takve vrste demokracije, na primjer prema modelu dugogodišnjeg i pouzdanog načina švicarskog narodnog odlučivanja. Ubrzo bi postalo jasno što većina hrvatskog naroda očekuje od svoje vlade i predsjednika.</p>
<p>Autor je politički analitičar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vrijeme je da se zabrane ostaci mračne prošlosti</p>
<p>Manifestirati ulicama Zadra u ustaškim odorama i s Pavelićevom slikom javna je sablazan i sramota učinjena demokratskoj Hrvatskoj. Hrvatska je vlada oštro osudila zadarsku ustašku provokaciju. Samo, je li to dovoljno?</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Najzad su otvoreno pokazali tko su i što su: pripadnici zadarske udruge Hrvatski domobran prošli su u povorci gradskim ulicama, odjeveni u ustaške odore noseći sliku ustaškoga poglavnika Ante Pavelića.</p>
<p>To su oni u pravoj svojoj slici i prilici, a ne kako su se riječima prikazivali kao tobože nasljednici Hrvatske domovinske vojske, osnovane davne 1868., kad je Hrvatska na temelju Hrvatsko-ugarske nagodbe stekla pravo na vlastitu vojsku. </p>
<p>U takvoj vojsci, domobranstvu, služili su za Prvoga svjetskog rata i Josip Broz i Miroslav Krleža.</p>
<p>O takvu domobranstvu možemo suditi ovako i onako, prema ulogama koje je imalo u pojedinim razdobljima. Jednako tako tijekom Drugoga svjetskog rata: Mačekova struja u HSS-u držala ga je svojom vojskom, Pavelić svojom, a domobranske su jedinice dobrim dijelom za ratnih operacija prelazile na partizansku stranu i bile izvor naoružanja hrvatskog antifašističkog otpora.</p>
<p>Proglasiti domobranstvo za Drugoga svjetskog rata Pavelićevom ustaškom vojskom – što sada čini vodstvo Hrvatskog domobrana u Zadru, a tako postupaju i neke druge njihove udruge, poglavito središnje vodstvo – povijesna je laž i uvreda brojnim još živim domobranima, koji su svojedobno bili mobilizirani u redovitu vojsku i tada izražavali negativan stav prema ustaškim zločinima i ustaškom sluganstvu nacifašistima, o čemu svjedoči i predaja Dalmacije, znači i Zadra, Mussolinijevoj Italiji.</p>
<p>Manifestirati ulicama Zadra u ustaškim odorama i s Pavelićevom slikom javna je sablazan i sramota učinjena demokratskoj Hrvatskoj.</p>
<p>Što je zapravo udruga Hrvatski domobran? Tko ju je osnovao? U svojoj dokumentarnoj knjizi »Pavelić u bjegstvu« (Globus, 1986.) poznati hrvatski povjesničar Bogdan Krizman piše da je u Argentini u Buenos Airesu odavno (od 1931.) djelovala ustaška organizacija Hrvatski domobran, koju je na Pavelićevu inicijativu iz Italije – u kojoj se našao u emigraciji kod Mussolinija – svojedobno u njegovo ime bio osnovao Branimir Jelić. Ta je udruga nakon Drugoga svjetskog rata pripremila u Argentini prihvat oko deset tisuća ustaških izbjeglica, među njima i Pavelića, koji je doplovio u Buenos Aires 6. studenoga 1948. </p>
<p>Hrvatski domobran je na svom saboru (23. siječnja 1949.) toplo pozdravio Pavelića i prispjele ustaške emigrante i izrazio im »najdublje osjećaje divljenja«.</p>
<p>Nakon pola stoljeća, takve je »najdublje osjećaje divljenja«, kao što vidimo, izrazila ustaškom ratnom zločincu Paveliću i zadarska udruga Hrvatski domobran, duhom i držanjem nasljednica one argentinske ustaške udruge iz Buenos Airesa.</p>
<p>Hrvatska je vlada oštro osudila zadarsku ustašku provokaciju. Samo, je li to dovoljno? Nije li vrijeme da se zabrane i raspuste sve postustaške i filoustaške udruge koje se kriju pod raznim hrvatskim nazivima, ostaci mračne prošlosti? To se može učiniti i Vladinom uredbom s pozivom na Ustav Republike Hrvatske.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>»Veseli« vozači sigurno do kuće za 50 kuna</p>
<p>»Rent-a-šofer« vozači su profesionalci s iskustvom / Cijene usluge iznajmljivanja vozača su 99 kuna za start i 15 minuta vožnje, a za svakih sljedećih 10 minuta plaća se 49 kuna. Članovi Udruženja ugostitelja mogu kupiti bonove po cijeni od 25 kuna koje daju gostima, s kojima oni imaju popust od 50 posto na sve vožnje</p>
<p>Zagrebački ugostitelji potpisali su 3. prosinca s tvrtkom M.S.T. ugovor o pružanju usluga iznajmljivanja vozača članovima Udruženja ugostitelja Zagreb za potrebe gostiju. </p>
<p>Cijene usluge iznajmljivanja vozača inače su 99 kuna za start i 15 minuta vožnje, a za svakih sljedećih 10 minuta plaća se 49 kuna.</p>
<p>Članovi Udruženja ugostitelja mogu kupiti bonove po cijeni od 25 kuna koje daju gostima, s kojima oni imaju popust od 50 posto na sve vožnje.</p>
<p>Gosti restorana i kafića mogu nazvati besplatan broj telefona 080-1551 te naručiti vozača. Nakon petnaestak minuta, vozač dolazi po ljude, sjeda u njihov automobil i vozi ih kući. Prednost takve usluge je u tome što vlasnikovo vozilo ostaje ispred vlasnikove kuće, a po »rent-a-vozača« dođe netko iz njegove tvrtke.</p>
<p>Vjesnikovi reporteri otišli su s »rent-a-šoferima« oko 1 sat iza ponoći do Trešnjevačkog trga odakle je nazvao gospodin Branko, koji je sa svojim sinom slavio te je bio pijan. Gospodin Branko nam je rekao da je popio »par gemišta previše«, a sin mu još nema vozačku dozvolu. »Bolje da dam dečkima 50 ili 100 kuna nego da ostanem bez vozačke dozvole«.</p>
<p>Vlasnik vozila ključeve je predao »rent-a-vozaču«, koji mu je pomogao smjestiti se u vozilo. Nakon dolaska do Vukomerečke ulice, gdje stanuje vlasnik, vozač je parkirao auto ispred kuće, otpratio »veselog« vlasnika do ulaza i vratio mu ključeve automobila.</p>
<p>Vožnja od Trešnjevačkog trga do Vukomerca trajala je petnaestak minuta, a vlasnik je platio 50 kuna jer je, u lokalu u kojem je bio, od vlasnika dobio bon za 50 posto popusta. »Sutra radim od 8 sati i ako ostavim auto ispred lokala preko noći sutra se moram prije posla vratiti po auto«. Branko je vlasnik boljeg auta, pa se bojao da mu ga netko preko noći i</p>
<p>ne ukrade. </p>
<p>Od stupanja na snagu nove zakonske odredbe o 0,0 promila, najmanja kazna za više od 0,5 promila alkohola u krvi je 2000 kuna, tri kaznena boda i oduzimanje vozačke dozvole na tri mjeseca. Ako vozač pod utjecajem alkohola sudjeluje u prometnoj nesreći, kasko osiguranje ne isplaćuje nikakvu naknadu, a u slučaju tjelesnih ozljeda putnika vozač snosi kaznenu odgovornost.</p>
<p>»Rent-a-šofer« vozači voze od srijede do subote i večer prije praznika od 22 sata naveče do 5 ujutro. Osmorica vozača dežuraju cijelu noć, a jedna osoba dolazi autom po njih kad odvezu gosta kući.</p>
<p>Prema rječima direktora M.S.T. Mladena Šicela, »rent-a-vozači« koriste se već godinama u europskim gradovima, primjerice Pragu, Ljubljani, Londonu... Cijene iznajmljivanja »rent-a-šofera« su više od 50 posto jeftinije od cijena taksi usluga.</p>
<p>Tijekom vožnje »rent-a-šofer« vozača vozilo je dodatno osigurano posebnim osiguranjem u slučaju štete. Vozači dolaze u lokale na cijelom području Zagreba, imaju pločicu s imenima, a »veselim ljudima« su lako uočljivi jer imaju jakne i kape na kojima piše »Rent-a-šofer. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Stanari Šišićeve u sukobu s Hg spotom zbog parkirnih mjesta</p>
<p>Najveći je problem zgrada Hg spota, odnosno njihovi klijenti, koji se parkiraju posvuda po ulici, rekao je predstavnik stanara Dubravko Škrbina / Prije su se žalili na HAK, sada na nas, a sutra, kad dođe netko treći, ljutnju će usmjeriti na njih, kaže Vedrana Lončar, voditeljica marketinga u Hg spotu</p>
<p>Stanari Šišićeve 2 muku muče s parkiranjem. Prvi problemi nastali su gradnjom zgrade HAK-a, a kasnije i gradnjom zgrade Hg spota u Aveniji Dubrovnik 46.</p>
<p>Dubravko Škrbina, jedan od stanara u svojstvu predstavnika zgrade, već duže vrijeme upozorava na taj problem. »Zbog usmenih upita stanara pokrenuo sam ovo pitanje. Gradnjom zgrade Hg spota prije dvije godine ovdje je nastao kaos. Ljudima treba i po nekoliko sati da bi se parkirali«, ispričao nam je Škrbina. Ulice su zakrčene, majke s djecom i invalidi moraju se kretati posred ulice, a tu je i Pauk, koji odvozi automobile stanarima koji ovdje žive. Na parkiralištu ispred zgrade ima oko 25 parkirnih mjesta. »Samo u našem ulazu ima 27 stanova. Pomnožite tu brojku s još pet ulaza i shvatiti ćete s kakvim smo problemom suočeni«, kaže Škrbina koji je već dva puta slao dopis s prijedlogom za rješenje parkirnih mjesta mjesnom uredu Novi Zagreb-istok. Prvi je poslao u veljači 2002. i na njega nije bilo odgovoreno. </p>
<p>»Pretpostavljam da je prijedlog prihvaćen, ali ne u korist stanara, već su na predloženo mjesto preseljeni taksisti s tržnice«, kaže Škrbina. Nakon drugog prijedloga, koji je poslan u listopadu 2002., na parkiralištu ispred zgrade stanari su dobili novih 20 parkirnih mjesta, ali to još uvijek ne zadovoljava njihove potrebe. »Predlažemo nove lokacije parkirališta, i to na istočnom dijelu zelene površine do stajališta autobusa ZET-a za Mićevec, ili pak uzduž Šišićeve ulice, dijelom na pločniku. Ako je to izvedivo, najbolje bi bilo da se taksisti presele pod rotor, jer, koliko čujem i od njih, ni njima sadašnja lokacija ne odgovora«, priča Škrbina. </p>
<p>Najveći je problem zgrada Hg spota, odnosno njihovi klijenti, koji se parkiraju posvuda po ulici. »Znam da je ovo parkiralište javna površina, ali mislim da, zbog stanara, nije u redu da se ovdje parkiraju«, zaključuje Škrbina.</p>
<p>Vedrana Lončar, voditeljica marketinga u Hg spotu, svjesna je problema i kaže da je već bilo pritužbi stanara. Na parkiralištu ispred zgrade Hg spota devet je parkirnih mjesta. Nije li to premalo?, pitali smo voditeljicu marketinga. »Ta su parkirna mjesta namijenjena isključivo našim kupcima iz maloprodaje. U podrumu zgrade postoji još parkirnih mjesta, koja su namijenjena našim veleprodajnim strankama. A svi naši zaposlenici parkiraju se u Zapruđu ili Utrinama«, rekla nam je. U Hg spotu su svjesni toga da se kupci parkiraju svugdje, pa je i njima, kažu, stalo da se taj problem riješi. </p>
<p>»Od nadležnih u Gradu tražili smo da se osposobi za parkiranje južna strana naše zgrade, i rečeno nam je da je to u postupku rješavanja. A stanarima smo dozvolili da se vikendom i u vrijeme kad je dućan zatvoren slobodno parkiraju na našem parkiralištu, koje nije javna površina već privatna«, rekla je Lončar. </p>
<p>»Pri gradnji naše poslovne zgrade ispoštovali smo sve uvjete, ali problemi s parkingom nisu se pojavili s našim dolaskom. Prije su se žalili na HAK, sada na nas, a sutra, kad dođe netko treći, njihova ljutnja usmjerit će se na njih. Pa nismo mi jedina tvrtka ovdje. Sličnih smo problema imali i u Središću, gdje smo prije bili smješteni. Smatram da bi Grad trebao povesti više računa o problemu parkiranja. Mi smo spremni aktivno se uključiti u njegovo rješavanje«, zaključuje Vedrana Lončar.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Oranice postaju veliko gradilište</p>
<p>Gradsko poglavarstvo Zagreba utvrdilo je Program za izradu Urbanističkog plana uređenja područja Oranica, kojeg je potvrdio Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.</p>
<p>Područje Oranica od 52 ha obuhvaća zonu od Ilice na sjeveru do potoka Vrapčak i novog naselja POS Špansko na jugu, te od potoka Vrapčak na zapadu do Medarske i Zagrebačke ulice na istoku. Širom analizom tog prostora utvrđen je zastoj u infrastrukturnom povezivanja u tom dijelu grada. Predloženim promjenama u toj zoni jasnije će se definirati i pridonijeti kvalitetnijem oblikovanju glavnih i sporednih prometnica, što bi trebalo rasteretiti kaotičnu prometnu situaciju. Zapušteni dijelovi trebali bi biti pretvoreni u kvalitetnije i isplativije sadržaje, čime će se ujedno podignuti kvaliteta življenja. Namjena površina bit će pretežito stambena i poslovna. Planirana visina gradnje bit će u većem dijelu do četiri kata visine, ali će u nekim dijelovima uz slobodne zone zelenih površina biti dopuštena visina i do šest katova. Potrebe parkiranja će se rješavati na parceli, a dodatna parkirališna mjesta treba planirati uz ulice gdje je to moguće. Neophodno je osigurati i zelene parkovne površine, te ih upotpuniti pratećim sadržajima poput sportskih terena (tematski park). </p>
<p>Planirane prometnice trebale bi riješiti i trenutno neizdrživu situaciju u tom dijelu grada. Prometno rješenje realizirat će se po fazama prioriteta u smjeru istok-zapad i sjever-jug. Planiranim javnim prijevozom (tramvaj, gradska željeznica i autobus) namjerava se povećati propusnost prometa. U tu svrhu pomoći će i pješačke veze preko potoka Vrapčak, te će se i na taj način postići bolja povezanost.</p>
<p>Gradsko poglavarstvo donijelo je Zaključak o utvrđivanju načina financiranja izrade detaljnijih planova, kojim je određeno da će se način financiranja izrade detaljnijih planova realizirati prema protokolu što ga je izradio Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Studentski centar otvorio natječaj za projekte kulture</p>
<p>Denis Patafta, Nataša Rajković, Damir Bartol-Indoš, Tanja Vrvilo i Mate Škugor, članovi Programskog vijeća Studentskog centra, najavili su natječaj Programa kulture SC-a za 2005. godinu na tiskovnoj konferenciji u petak u kafiću Teatra ITD. Natječaj se otvara u sklopu Velesajma kulture, koji će se održati od 15. do 19. prosinca u SC-u.</p>
<p>»Glavni cilj ovog projekta je promoviranje interdisciplinarnih ideja i pokretanje mladih ljudi, kojima se omogućava realizacija vlastitih zamisli. Putem ovog natječaja želimo svima dati šansu, 'zaigrati' prostor SC-a, koji toliko često ostaje neiskorišten«, kaže Denis Patafta. Na natječaj se mogu javiti svi zainteresirani autori - studenti, amateri i profesionalci - do 31. siječnja. Natjecatelji trebaju predložiti projekte za produkcijsku, prezentacijsku ili radioničko-obrazovnu djelatnost SC-a. Projekti će se odvijati u prostorima Teatra ITD, Galerije SC, Multimedijskog centra ili Kluba SC. Izbor natjecatelja odvijat će se u dva kruga. U prvom krugu selektirat će se pismeni prijedlozi, najkasnije do 1. ožujka, a u drugom krugu dogovarat će se s autorima realizacija projekta.</p>
<p> Predviđaju se razni programi, od produkcije filmskih i videoprojekata, multimedijskih, likovnih i glazbenih projekata do plesnih i kazališnih predstava, performansa, koncerata, festivala, tribina... Prednost će se dati urbanim i progresivnim tendencijama u kulturi te interdisciplinarnim projektima koji potiču suradnju među fakultetima. </p>
<p>Goranka Đukić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Otvorena izložba »110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sedam topova već je u petak zasnježivalo skijašku stazu na Sljemenu pripremajući je za 20. siječnja, kad počinje Svjetski skijaški kup za žene, izjavio je dogradonačelnik Zagreba Milan Bandić na otvorenju izložbe »110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj«. </p>
<p>Na izložbi su izložene fotografije i skijaška oprema od samih početaka skijanja u Hrvatskoj pa sve do danas. Izložene fotografije vlasništvo su Zagrebačkog sportskog muzeja, a neke su posuđene iz privatnih zbirki, izjavio je predsjednik Zagrebačkog skijaškog saveza Darivoj Repač. </p>
<p>Među najstarijom izloženom opremom bile su skije iz 1920. godine proizvedene u Zagrebu kod majstora Druckera, rekao je ponosni vlasnik Jakopček Vlado.</p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Big Brother: Saša uz Antoniju nominiran prvi put</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Antonija i Saša nominirani su za ispadanje iz Big Brother kuće u nominacijama koje su dosad bile najtješnje budući da se broj kandidata odlaskom Valentine Tasić, za čiji je izlazak glasovalo 63 posto, broj stanara smanjio na samo pet. Antonija je opet nominirana sa tri glasa, Saša također sa tri, Zdravko se »izvukao« sa dva glasa, baš kao i Marina, dok jedino Alen nije dobio nijedan glas.</p>
<p> Čini se da je upravo on nakon nominacija bio najtužniji u kući, jer je shvatio da je svojim glasom kojeg je dao Saši - vjerojatno misleći da ga je malo ljudi nominiralo - u »nevolju uvalio«, kako je rekao u ispovjedaonici, oca dvoje djece i obiteljskog čovjeka. No Alen nije imao neki izbor budući da je jasno da je muški klan odlučio izbaciti Antoniju i Marinu, a Alen je previše zaljubljen u posljednju da bi je mogao u ispovjedaonici tako izdati.</p>
<p>Valentina Tasić, djevojka iz Mostara, koja živi na Čiovu a studira u Njemačkoj, priznala je da nije očekivala da će baš ona ispasti iz igre, ali je isto tako tu činjenicu prihvatila i više nego dostojanstveno zagrlivši snažno svoju mlađu sestru, tatu i mamu. Na putu do studija razdijelila je rukavice i kapu svojim obožavateljima koji su je dočekali na izlazu iz BB kuće, dok su s druge strane, postrojeni jedan do drugoga, »preživjeli« stanari pokušavali prepoznati glasove navijača i čuti što se vani viče. Kao najljepše iskustvo iz kuće navela je to to što je upoznala 13 prekrasnih ljudi, a najviše će joj ipak nedostajati mačak Mrvica.</p>
<p>Antonija je polušaljivo prokomentirala kako zaista nije u redu da treći tjedan zaredom bude nominirana, dok je Saša rekao da je »konačno bilo i vrijeme«. Naime, Bjelovarac dosad nijednom nije bio ni blizu nominacija, a ovo je prihvatio kao nešto što će trajati još samo jedan dan, jer će jutro – po njegovoj vlastitoj želji – donijeti novi dan. »Antonija, ja ne želim da ti sa mnom, kao što si s Valentinom, svaki dan dva sata razgovaraš o tim nominacijama. Bilo i gotovo«, rekao je bjelovarski motorist zagrebačkoj Šibenčanki, koja je prošlog tjedna zaista većinu razgovora s Valentinom završavala na temi nominacija. </p>
<p>Prva umjetno stvorena obitelj u Hrvatskoj tako je sve manja, a sve je više članova koji se nalaze izvan kuće i svaki prema svojim mogućnostima, sposobnostima i željama upravlja svojom novostečenom popularnošću. Tako je Krešo Jengić postao glavni junak u spotu Psihomodo popa, Vlatka se dala pred kamere Lupina, Ozren uglavnom šuti i pojavljuje se na svim jetsetterskim mjestima u gradu, dok su se Sanja i Željko okrenuli k humanitarnom i društvenoaktivnom radu. </p>
<p>Stanari su inače ispunili tjedni zadatak i napravili 56 stolaca i šest stolova za dječji vrtić u Vinkovcima.</p>
<p>Gledatelji će, dakle, u posljednjem krugu nominacija ovosezonske prve realne trakavice za mlade moći glasovati za to da u finalu, uz Marinu, Alena i Zdravka, tjedan dana gledaju ili Sašu ili Antoniju. Na Antonijinu opasku da ona pokraj Saše nema šanse, Saša je spomenuo kako se nikad ne zna – primjer je bila nominacija Sanje i Željka koje su završile Željkovim ostankom, a Sanjinim napuštanjem kuće u Dubravi.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Carmina Burana« oduševila Zagrepčane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prepunoj Velikoj dvorani Doma sportova, uz postavljane stolice na parteru, njemački dirigent Walter Haupt i njegov orkestar veličanstveno su predstavili »Carminu Buranu Monumental Operu«, pravi glazbenoscenski spektakl koji, kako je rekao i sam autor dok je još bio živ, govori u »žderanju, cuganju i kurvama«.</p>
<p>Očito je to bilo dovoljno da bi se već šest mjeseci unaprijed najavljen spektakl pretvori u najtraženiji klasični koncert ove godine, a možda i desetljeća u Zagrebu. Naime, u dvorani zaista nije bilo slobodnog mjesta, osim u dijelu koji se nalazi iza velike pozornice, gdje su se od početka opere odvijale efektne scene s upaljenim bakljama i dojmljivom muzikom koja nikog nije mogla ostaviti ravnodušnim.</p>
<p>U prvih su se dvadeset minuta koncerta, naime, izvodile skladbe Giuseppea Verdija, a potom je službeni spiker Drago Celizić najavio spektakl, koji je započeo tako da su na parter s desne strane ulazili zamaskirani ljudi s upaljenim velikim bakljama. </p>
<p>Redatelj i dirigent tog spektakularnog uprizorenja Orffova djela Walter Haupt rekao je da je upravo taj postav Orffova djela proglašen najvećom i najuspješnijom verzijom tog klasičnog djela modernog vremena.</p>
<p>Međutim, snimateljima je bilo dozvoljeno fotografirati predstavu samo prve i posljednje tri minute, i to bez »fleševa«. Stoga su svi oni koji su željeli imati uspomenu, morali kupiti program po cijeni od ne baš malih 50 kuna, koje su samo dodatak kartama što su koštale od 150 do 450 kuna.. No, očito je da cijena nije bitna kad se radi o kvaliteti. Jer, od 1995. godine kada se njegova »Carmina Burana« počela izvoditi, operu je vidjelo oko milijun ljudi. Prikazuje se uglavnom tijekom ljeta i proljeća na otvorenim prostorima, u zimi samo u dvoranama koje mogu primiti najmanje 10.000 ljudi. Nije riječ o ispraznom megalomanstvu i želji za spektaklom radi spektakla nego praktičnim razlozima. </p>
<p>Scena je u Zagrebu bila visoka oko 18 metara, a pozornica konstruirana na četiri razine uz mnoštvo svjetlosnih i psihodeličnih pirotehničkih efekata. </p>
<p>U spektaklu sudjeluje 30 plesača koji se presvlače tijekom predstave u 300 kostima, a tu je, naravno, i kompletan orkestar, zbor i mnogo solista. Na pozornici je 180 sudionika a sve opslužuje 150 tehničara. Oprema se prevozi u deset šlepera i 12 različitih autobusa!</p>
<p>U čemu je tajna tolikog uspjeha »Carmine Burane«, pitaju se mnogi. Na to pitanje Haupt odgovara da je tu prije svega riječ o genijalnom djelu Carla Orffa, koji je vrlo jednostavno napravio atraktivno djelo koje nije na nekoj visoko intelektualnoj razini, već se kod publike prima instinktivno, emocionalno, pa i fizički. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Koncert bez najvećih hitova Boba Marleyja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premda ostaje dojam da je koncert The Wailersa, održan u četvrtak u zagrebačkom Aquariusu, razblažena verzija ostavštine Boba Marleya, nekad prateći band kralja reggae glazbe ipak je oduševio i gotovo dva sata držao rasplesanim onih 1500 poklonika koji su ih došli vidjeti.</p>
<p>The Wailerse su 1963. godine stvorili Marley, Peter Tosh i Neville Bunny Livingston, a 1968. pridružuje im se sadašnji vođa grupe, basist Aston Familyman Barett. Pet godina kasnije Tosh i Livingston ih napuštaju, i otada, pa do Marleyeve smrti 1981. godine, dovevši još nekoliko glazbenika, nastupaju kao Bob Marley and The Wailers. Osim Familymana, u sadašnjoj osmeročlanoj postavi s Marleyem su svirali orguljaš Earl Wya Lindo, saksofonist Glen DaCosta i trombonist Vin Gordon.</p>
<p>Pjevač Gary Nesta Pine dostojno zamjenjuje Marleya, ali Wailersi zvuče preblago poradi izbora mahom laganih skladbi za koncert, koje su, k tome, modernizirane i komercijalizirane. Tako smo tek nakon polovine nastupa mogli čuti »Trenchtown Rock« i legendarnu »I Shot The Sherif«. Prije bisa, od planetarno poznatih Marleyevih pjesama odsvirali su još samo »No Woman, No Cry«, što nije bilo dovoljno za publiku za koju se može reći da je bila u rasponu od 17 do 77 godina.</p>
<p>Ipak, pri ponovnom izlasku na scenu razveselili su posjetitelje, koji su se i po pola sata smrzavali u dugačkom redu da uđu u klub, odsviravši »Redemption Song«. Preostale zalihe marihuane, koja ide uz reggae glazbu, nazočni su potrošili uz pjesmu »Jamming«. Zadnja skladba bila je fantastični »Exodus«, u koju je pjevač Nesta ubacio i stihove »We love Croatia...Croatia, do you love Jamaica?«.</p>
<p>Naravno da volimo Jamajku, što je publika jasno i glasno iskazala, ali zato se nadamo da će nam Wailersi sljedeći put za nagradu izvesti i hitove poput» Iron, Lion, Zion«, »Buffalo Soldier«, »Is This Love« i, dakako, revolucionarnu »Get Up, Stand Up«. Jer, ako ljudi dolaze gledati današnje Wailerse zbog uspomene na Boba Marleya, onda bi bilo u redu i da nas na njega podsjete pjesmama zbog kojih će zauvijek ostati najveća legenda reggae rock glazbe.</p>
<p>Miroslav Pavičević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Matković i Korpar na HRT-ovu natječaju za dopisnike </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Damir Matković, urednik u Zabavnom programu HTV-a i Željko Korpar, sadašnji dopisnik iz Bruxellesa, prijavili su se, kako doznajemo, na interni HRT-ov natječaj za dopisnička mjesta. Zanimljivo je da su se obojica, uz još šest kandidata prijavili za dopisničko mjesto u Washingtonu, iako je Korpar posljednjih godinu dana dopisnik iz Bruxellesa. HRT je, podsjetimo, raspisao interni natječaj za dopisnička mjesta u Washingtonu, Bruxellesu i Ljubljani. Za Washington se, dakle, javilo osam djelatnika televizije i radija, za Bruxelles su zainteresirane tri osobe, kao i za Ljubljanu. Nakon što čelništvo Informativnog programa izabere prikladne osobe, imena mora potvrditi Ravnateljstvo. Tri dopisnika trebala bi biti poznata sredinom mjeseca. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pokušao prokrijumčariti rijetkog sokola</p>
<p>ILOK</p>
<p> – Na međunarodnom graničnom prijelazu Ilok u petak su oko jedan sat iza ponoći djelatnici carine spriječili krijumčarenje sokola križanca, kojega je iz Srbije i Crne Gore u Hrvatsku pokušao prošvercati hrvatski državljanin s područja Gospića. </p>
<p>Naime, u spomenuto je vrijeme na granični prijelaz Ilok, osobnim automobilom gospićkih registracijskih oznaka, doputovao D.D. Pregledom njegova vozila, carinici su pronašli živog sokola kojega je njegov novi »vlasnik« pokušao prenijeti u Hrvatsku. </p>
<p>Na mjesto događaja odmah je pozvan i viši inspektor zaštite prirode Ministarstva kulture Željko Vuković koji je utvrdio da je riječ o sokolu, križancu između sivog i stepskog sokola, koji je zaštićen. Od inspektora smo doznali i da je riječ o ženki sokola izlegnutoj u travnju i vrsti sokola koja je pogodna za dresuru za lovca na ptice, te da je to prvi registrirani slučaj krijumčarenja ptice grabljivice. Kako D.D. nije imao dopuštenje nadležnog tijela iz SCG za izvoz ptice, niti dopuštenje Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture za unos ptice u zemlju, inspektro je podnio prekršajnu prijavu, a kako doznajemo predviđena kazna iznosi od 25 i 200 tisuća kuna. </p>
<p>Prema dosad prikupljenim saznanjima, policija je utvrdila da je D.D. sokola kupio za 500 eura u Novom Sadu radi sokolarenja, pa su o svemu obaviještena i mjerodavna tijela u Srbiji i Crnoj Gori.</p>
<p>Ptica je od D.D. na graničnom prijelazu uz potvrdu oduzeta, a sokol će do daljnjega biti smješten u azilu za životinje u Ruščici kod Slavonskog Broda. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Romeovoj Juliji uskoro e-mail adresa</p>
<p>RIM</p>
<p> - Grad Verona želi osloboditi Julijinu kuću od nebrojenih ljubavnih poruka Romea iz čitavog svijeta uvodeći elektronsku poštu, priopćila je u petak gradska uprava. </p>
<p>Pročelje kuće iz 13. stoljeća koja se tradicionalno pripisuje Shakespeareovoj junakinji, prava turistička atrakcija, danas je preplavljena brojnim porukama turista s pet kontinenata. </p>
<p>Uskoro će se na ekranu u kući koji se može konzultirati na Internetu, moći vidjeti poruke slane mobitelima ili računalom na Julijinu novu elektronsku adresu rekla je Francesca Tamellini, turistička dužnosnica u općini. </p>
<p> Invazija ljubavnih poruka počela je prije godinu i pol te su turisti, misleći da se radi o tradiciji, malo pomalo prihvatili igru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Posadi međunarodne svemirske postaje ponestaje hrane </p>
<p>WASHINGTO</p>
<p> - Dvojici članova posade Međunarodne svemirske postaje (ISS) ponestaje hrane zbog čega im je dana uputa da smanje obroke, priopćila je u četvrtak američka svemirska agencija NASA.</p>
<p>Dužnosnici NASA-e rekli su da zalihe hrane na postaji mogu potrajati od sedam do 14 dana nakon Božića zbog čega je ključno da ruski teretni brod koji opskrbljuje ISS dopremi hranu 24. prosinca kako je planirano.</p>
<p>Ukoliko nešto pođe krivo NASA-i neće preostati ništa drugo nego da dvojicu članova posade vrati na Zemlju početkom siječnja.</p>
<p>Nakon pregledavanja zaliha prošloga tjedna otkriveno je da hrane ima iznenađujuće malo. </p>
<p>Zalihe hrane na postaji nisu nikada do sada bile tako niske i nikada nije uvedeno smanjenje ishrane posade tijekom četiri godine koliko ISS neprekidno ima posadu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Neprekinuti meandrirajući monolog</p>
<p>Julije Knifer je u svojim radovima uspješno izbjegao evoluciju i stilske odrednice, uspostavio jednoličnosti i monotoniju u kojoj je vidio savršen ritam, te je cijeli život istraživao mogućnost variranja motiva meandra, motiva koji je odredio cijelo njegovo stvaralaštvo </p>
<p>Odlaskom Julija Knifera, jednoga od najznačajnijih hrvatskih slikara dvadesetog stoljeća, završeno je posebno poglavlje u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti. Stvaralaštvo toga iznimnog umjetnika obilježilo je variranje jedne te iste ideje, stroge i krajnje precizne, koja dovodi do pozicije apsurda, kao veoma važne činjenice unutar koje je umjetnik prepoznao oblik slobode kojoj je težio. »Moj put nije progresivan ni regresivan. Kod mene nema razvoja ni napredovanja«, govorio je Knifer o svome radu. Njegovo slikarstvo odvijalo se u neprestanu ponavljanju, vraćanju, u konstantnoj izmjeni, gdje ne vrijede konvencije na koje smo navikli. </p>
<p>Knifer je u svojim radovima uspješno izbjegao evoluciju i stilske odrednice, uspostavio jednoličnosti i monotoniju u kojoj je vidio savršen ritam, te je cijeli život istraživao mogućnost variranja motiva meandra, motiva koji je odredio cijelo njegovo stvaralaštvo.</p>
<p>Umjetnošću se počeo baviti 1949. godine, prije upisa na Akademiju. U razgovoru sa Zvonkom Makovićem, objavljenim u katalogu samostalne izložbe održane u Paviljonu Republike Hrvatske na 49. venecijanskom biennalu 2001. godine, Knifer je objasnio da, kad se odlučio baviti umjetnošću, nije podrazumijevao da bi htio biti servis-majstor, i na usluzi publici ili kolekcionarima. On je prije svega samomu sebi želio objasniti neke stvari, a ne podučavati drugoga i služiti drugome. </p>
<p>Važan segment Kniferova opusa koji je rasvijetlio prirodu njegove umjetnosti i njegove osobnosti jest serija autoportreta nastalih između 1949. i 1952. godine, gdje u gotovo ritualnom ponavljanju jednoga te istog procesa, Knifer spoznaje da njegovi crteži više zapravo i nisu autoportreti, nego beskonačni niz istih, gotovo ritmičkih pomaka. Ponavljanje, koje je s vremenom, postalo ritualom, konstanta je Kniferove umjetnosti.</p>
<p> Nakon završene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1956. Knifer je puno putovao, u Veneciji posjećuje Biennale i izniman dojam na njega ostavljaju djela Picassa, Grisa i Mondriana, 1956. – 1957. godine nastaju prve slike na kojima se prepoznaju odjeci kubizma, osobito Grisa. Tadašnji Kniferov cilj je reducirati elemente na slici (boja, oblici, rukopis) i istaknuti dvodimenzionalnost. Na derivatima kubizma nastojao je izgraditi osobna formativna načela koja su mu pomogla da shvati značenja redukcije. </p>
<p>U proljeće 1959. otputovao je u Ulm i Amsterdam s namjerom da vidi Maljevičeve suprematističke slike, te u München na izložbu Kandinskoga u Lenbachhaus, zatim je u Kassel na Dokumentu i konačno u Pariz. Te godine sve je češće radio slike svedene samo na crno i bijelo. Na tim putovanjima skupljao je energiju za stvaralačko razdoblje koje slijedi, te je počeo intenzivno raditi, posebno crtati.</p>
<p>Godine 1959. umjetnik s nekolicinom prijatelja osniva umjetničku grupu Gorgona koja počinje djelovati upravo u isto vrijeme kada nastaju i prvi meandri. Točnije, 1960. godine Knifer usvaja u potpunosti motiv meandra koji više nikada nije napustio. Do meandra je došao reduciranjem svih izražajnih elemenata, a u želji da stvori anti-sliku. Ta se redukcija prepoznavala u odbacivanju bilo kakvih aluzija na stvaran, predmetan svijet. Izbor boja sveo se pritom na crnu i bijelu, kako bi njima istaknuo krajnje kontraste. Sustav meandra čine također krajnosti, odnosno horizontale i vertikale kojima se unutar polja slike postiže ujednačen i monoton ritam. </p>
<p>Upravo u tom periodu nastanka prvih meandara Knifer je otkrio serijalnu glazbu koju je intenzivno slušao i proučavao. Posebno ga je dojmio zapis Igora Stravinskog u kojem kompozitor navodi da glazba nije ništa drugo nego ritam. Knifer je u svom slikarstvu vizualnim sredstvima nastojao, prema vlastitom svjedočanstvu, postići iste takve izražajne efekte. </p>
<p>U vrijeme nastanka prvih Kniferovih meandara u Zagrebu se pokreće važna međunarodna glazbena manifestacija, Muzički biennale . U Zagreb su dolazili Stockausen i Cage, zatim Nono, Ligeti i Kagel, koji su utjecali na tadašnje mlade umjetnike i intelektualce, pa tako i na Knifera. </p>
<p> Kako u monografiji »Julije Knifer« piše Zvonko Maković, vrijeme nastanka prvih umjetnikovih meandara obilježeno je, s jedne strane, smirivanjem enformela i njegovim silaskom sa scene, a s druge strane pojavom neokonstruktivističkih poetika koje se simultano javljaju na više strana u Europi i koje su se jasno prepoznale u Zagrebu. </p>
<p>Naime, u Zagrebu je 1961. godine održana i prva izložba Novih tendencija, na kojoj, uz njemačke, talijanske i francuske umjetnike sudjeluje i Knifer sa svojim prvim meandrima. Mnogi su njegov tadašnji redukcionizam i krajnje pravilnu strukturu slike vidjeli kao jedan od proizvoda neokonstruktivističke estetike. Međutim, to za njega nije bilo od presudne važnosti, njegovi temelji su bili i ostali mnogo slojevitiji i dublji: od filozofije egzistencijalizma i apsurda do Maljeviča i Cézannea.</p>
<p>Tijekom šezdesetih Knifer razvija ideju meandra, od jednostavnih do složenih, od pravilnih do ritmički otvorenijih. Od 1968. do 1970. meandar se postupno pretvara u znak, oblik mu je reduciran do krajnih mogućih granica, a novost je i nova upotreba boje. Nastaju crni meandri na sivoj podlozi, čak plavi na zlatnoj, uljana boja zamijenjena akrilikom. Godine 1971. Knifer počinje slikati meandre divovskih formata, slikat će na fasadama zgrada ili na vanjskim zidovima. Meandar se tako odvojio od svoje podloge, platna i papira, i postao integralnim dijelom svakodnevice.</p>
<p>Iskorak u puni prostor, u ambijent koji je poprimio osobine plastičnog djela, bio je osnovni poticaj koji je Knifera naveo da osamdesetih i devedesetih započne seriju slika velikih formata: diptiha i triptiha, pa i pojedinačnih djela kojima su dimenzije važna supstanca. Povećanjem dimenzija mijenja se i značenje slike – jedan od najupečatljivijih radova u tom smislu jest veliko platno dimenzija 20x30 m postavljeno kolektivnom akcijom u kamenolomu pored Tübingena. </p>
<p>Godine 1977. umjetnik je počeo raditi seriju crteža olovkom, na papiru s motivom meandra. Knifer je želio postići što je moguće veću gustoću crnoga, on je gustoćom tragova olovke i maksimalnim zasićenjem crnila nastojao istisnuti svjetlost s plohe i dosegnuti apsolutnu tamu. Tim je radovima na izravan način upozorio na bitan segment svoje umjetnosti – na prisutnost odsutnosti.</p>
<p>Tijekom devedesetih izveo je nekoliko murala po galerijama u Francuskoj, a 2001. godine predstavljao je Hrvatsku na 49. venecijanskom biennalu i u Palazzo Querini Stampallia, gdje je bio smješten hrvatski nacionalni paviljon. Oslikani su zidovi dvorane motivima meandra. Upravo je tu bila vidljiva intencija slikara koji meandrom želi osvojiti prostor. </p>
<p>Zahvaljujući ostavštini stotina crteža i slika na kojima se neprekidno varira, ali nikada ne ponavlja isti motiv meandra, i nakon Kniferova odlaska nastavlja se njegov meandrirajući monolog, unutar kojega nam ostavlja egzistencijalnu zebnju koju je on nosio u sebi i osjećaj apsurda svijeta u kojem živimo.</p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dijalog za buduće nebodere</p>
<p>Zbornik »Neboderi u Europi« pomaže uspostavi niza pravila koja su potrebna visokogradnji Zagreba i Hrvatske </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ključni oblici dijaloga koji bi se trebali razvijati kada je riječ o promišljanju budućnosti razvoja Zagreba, prisutni su u zborniku 'Neboderi u Europi'«, istaknuo je teoretičar dizajna i arhitekture Feđa Vukić na nedavnome predstavljanju spomenutog zbornika koji je nastao kao rezultat istoimene međunarodne radionice. </p>
<p>Uz Vukića, zbornik su u prostorima zagrebačke Gradske vijećnice predstavili arhitekt Krešimir Rogina i predstavnica Gradskoga zavoda za planiranje i razvoj grada i zaštitu okoliša, Ana Mrak Taritaš.</p>
<p>Medijska prezentacija teme visokogradnje percipira se isključivo na vizualno-estetičkoj razini odnosno kao problem vizure grada, što je, smatra Feđa Vukić, pogrešan pristup. Vizura grada samo je, kao što tumači teorija značenja iz šezdesetih godina prošloga stoljeća, posljedica društveno-ekonomskoga stanja zajednice. Neboderi nikada ne nastaju zbog estetske potrebe, naglasio je Vukić, već su nekovrsni simboli sprege javne odnosno privatne inicijative. Visokogradnja je rezultanta odnosa javno uspostavljenih pravila te privatne vizije ili inicijative.</p>
<p>Djelovanje Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada Zagreba kreće se u pozitivnome smjeru uspostavljanja niza pravila koja su jasno zacrtana. Zbornik »Neboderi u Europi« koji je rezultat istoimene radionice pomaže uspostavi spomenutog niza pravila koji je potreban Zagrebu i Hrvatskoj, naglasio je Vukić.</p>
<p>Iskustva europskih gradova koje su međunarodni stručnjaci prenijeli sudionicima radionice te putem zbornika nužna su za buduće planiranje visokogradnje u Zagrebu. Vukić je osobito naglasio iskustva u građenju nebodera Varšave i Budimpešte budući da spomenuti gradovi dijele tranzicijski kontekst sa Zagrebom i Hrvatskom. Iskustva navedenih gradova mogu biti vrlo poticajna u pravcu daljnjega promišljanja skupa pravila za podizanje visokih zgrada u Zagrebu, upozorio je Vukić.</p>
<p> Što će biti s podizanjem nebodera u budućnosti, pitanje je dijaloga koji će se odvijati između javnoga i privatnog sektora. Uz to, u obzir treba uzeti činjenicu promjene načina proizvodnje koja je najrazvidnija u transformaciji zagrebačkog naselja Zavrtnice iz radničke u uslužnu četvrt. Zbornik će, nada se Vukić, poboljšati budući dijalog između spomenutih sektora na dobrobit stanovnika Zagreba, ali i Hrvatske.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Knjiga »Žuti titl« Grgića i Mihalinca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Knjigu »Žuti titl«, koja se u podnaslovu opisuje kao »drugačija filmska enciklopedija«, predstavili su u četvrtak u Booksi autori Velimir Grgić (rođen 1978. u Požegi) i Marko Mihalinec (rođen 1979. u Zagrebu), Dalibor Matanić, filmski redatelj, te urednik nakladničke kuće AGM Kruno Lokotar. Autori Grgić i Mihalinec su ustvrdili da je knjiga nastala kao plod njihova dugogodišnjeg oduševljenja filmovima nešto drugačijim od uobičajene pomodne filmske produkcije. »To je knjiga o filmovima koje zasigurno obožava veći dio moje generacije«, rekao je kratko Velimir Grgić. Kako je Grgić medijski poznat kao novinar i urednik ugasloga časopisa NOmad koji je, i prema reakcijama iz publike, nažalost prerano napustio hrvatski medijski prostor, jasno je da se i u »Žutom titlu« osjeća taj nomadovski tekstovni diskurs, više blizak razgovornom uličnom komentiranju , nego uobičajenim suhoparnim enciklopedijskim stilovima.</p>
<p> Za termin »trash«, kojim se često barata pri ocjenjivanju filmske produkcije koju pokriva ova knjiga, Dalibor Matanić je rekao da se on ponekad više upotrebljava kao mehanizam obrane od priznavanja vrijednosti tim filmovima. Zato je knjigu preporučio filmskim kritičarima jer smatra da se treba sve gledati bez obzira na razinu produkcijskih i drugih dometa. Za kraj su autori pozvali okupljene na gledanje filma iznenađenja namjenjenog odraslima. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kristalni medaljoni Hede Rušec </p>
<p>GRAZ</p>
<p> – Svijet kristalnih snova najnovija je izložba poznate hrvatske tapiseristice, kiparice i slikarice Hede Rušec otvorena u četvrtak na večer u Europskom centru u Grazu. Umjetnica izlaže 25 kristalnih medaljona s portretima likova inspiriranih djelom najvećeg hrvatskog fresko slikara baroknog iluzionizma Ivana Rangera. Po šest eksponata na izložbi su djela male plastike i vaza s aplikacijama. Izložbu je otvorio Thomas Rajakovics, član Gradskog vijeća Graza, a na otvorenju su govorili Vladimir Košćec, predsjednik Vijeća za međunarodnu suradnju grada Varaždina, dr. Šime Ivanjko, hrvatski konzul u Mariboru, te likovni kritičar mr, Ernest Fišer. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jergovićev »Buick Rivera« na talijanskom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovoga je tjedna iz tiska izašlo talijansko izdanje romana »Buick Rivera« Miljenka Jergovića. Knjigu u prijevodu Ljiljane Avirović, prošlogodišnje dobitnice talijanske nacionalne nagrade za prevođenje, objavila je ugledna talijanska izdavačka kuća Libri Scheiwiller iz Milana. Taj je izdavač talijanskoj publici predstavio i Jergovićevu knjigu pripovjedaka »Mama Leone« za koju je autor 2003. godine primio uglednu književnu nagradu Grinzane Carour, te zbirku pjesama »Hauzmajstor Šulc«, sve u prijevodu Ljiljane Avirović. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prodano više od tisuću »Karaoka kapitalizma«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon gostovanja švedskih profesora ekonomije Jonasa Ridderstrĺlea i Kjella A. Nordströma u Zagrebu prošli tjedan, prodano je više od tisuću knjiga hrvatskoga izdanja njihove druge knjige »Karaoke kapitalizam«. Izdavačka kuća Differo knjigu je izdala u rujnu ove godine s nakladom od dvije tisuće primjeraka. U prva tri mjeseca prodano je oko 800 knjiga, a nakon prošlotjednog gostovanja švedskih profesora rasprodano je cijelo prvo izdanje. Zbog velikog interesa za knjigom u pripremi je već i drugo izdanje u istoj nakladi od dvije tisuće primjeraka. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Dobar posao u Beogradu</p>
<p>Tribine Pionira tresle su se od nezamislivih verbalnih uvreda, koje su kroz sezone košarkaških utakmica, nažalost, postale uobičajene u zemljama koje su se, zamislite, poželjele zajedno organizirati Svjetsko prvenstvo. A na parketu je Cibona pokazala da je bolja momčad od Partizana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarka je, na sreću, još uvijek igra pet na pet igrača. Petorica »plavih« protiv »crno-bijelih«, »žutih« ili »zelenih«. Koliko god neki u sport pokušali inkorporirati povijesne bitke, likove i simbole, na parketu ipak vrijede neke druge stvari, tu se broje koševi, prekršaji, slobodna bacanja, trice, napad traje 24 sekunde. A na parketu beogradskog Pionira Cibona je pokazala da je bolja momčad od Partizana, u 6. kolu Eurolige Anzulovićeva je momčad odnijela važnu pobjedu sa 81-78 protiv Vujoševićevih momaka. </p>
<p>Ove su sezone cibosi dobro uzdrmali tradiciju prema kojoj su već na Plesu upisali poraz na euroligaškom gostovanju. Anzulović možda nije u ruke dobio momčad kakvu je htio ljetos. No, za razliku od prošle godine, sada na parketu ima igrače koji neće »umirati u ljepoti«, već će se za to vrijeme baciti za loptom i suparniku gurnuti lakat u rebra. Zbog takvog je pristupa Cibona i došla do pobjede u Pioniru. Jer, samo čvrsta momčad može pobijediti kada domaćin, koji je cijelo vrijeme bio u rezultatskom minusu povede tri minute prije kraja. Za većinu bi momčadi to značilo i definitivni oproštaj od pobjede, no cibosi su pronašli način povratka, u završnici su Štimac i Krstić pogodili trice, a Longin je imao mirnu ruku na slobodnim bacanjima. </p>
<p>Najbolju je utakmicu u sezoni odigrao veteran Josip Vranković, Andrija Žižić pokazao je da je noćna mora za Partizanove centre, Marko Popović, koji je primio infuziju na dan utakmice, uspio je odigrati 16 minuta i ubaciti 11 poena. Mladi je Vedran Morović razigrao momčad, dok je Vladimir Krstić tricom koja je ušla uz nezamislivu parabolu 40 sekundi prije kraja, vratio za promašaj iz Istanbula, kada je Cibona poražena od Efes Pilsena. Kad se s utakmice ostružu sve »čiče, miče i priče«, momčad hrvatskog prvaka napravila je dobar posao u Beogradu, drugom pobjedom na gostovanju, trećom ukupno, odškrinula je vrata plasmana u Top 16 Eurolige. </p>
<p>Beograd je na dan utakmice osvanuo oblijepljen posterima Milana Gurovića, osrednjega košarkaša Partizana, koji je postao medijski zanimljiv samo zbog tetovaže Draže Mihajlovića na lijevoj ruci, što je rezultiralo zabranom ulaska u Hrvatsku. Kasnije su navijači ponijeli njegovu sliku u dvoranu, a srpski im »junak« nije znao odgovoriti na izljeve ljubavi, pogodio je tek jednu od osam šutiranih trica. I ostali mladi igrači Partizana podlegli su pritisku tribina, pa ne čudi da je uvjerljivo najbolji igrač »crno-bijelih« bio Amerikanac Blake Stepp, koji Dražu Mihajlovića po izgledu miješa s Grizzliem Adamsom, a zasigurno mu znači mnogo manje od npr. Spidermana. </p>
<p>Za one koji nisu dobro vidjeli Gurovićev lik na plakatima u dvorani, s tribina je sve pratio blag pogled »čičine« glave s plahte veličine 4x4m. Stroge mjere sigurnosti vjerojatno su oduzele cijeli arsenal mogućeg oružja na ulazu, ali su im promakle petarde koji su kasnije eksplodirale na parketu. Tribine Pionira tresle su se od nezamislivih verbalnih uvreda, koje su kroz sezone košarkaških utakmica, nažalost, postale uobičajene u zemljama koje su se, zamislite, poželjele zajedno organizirati Svjetsko prvenstvo. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Marinović ispustila broncu, Jovanović peta</p>
<p>Marinović je na 200 prsno za sekundu i pol popravila hrvatski rekord (2:24.67), ali nije uspjela doplivati do postolja. Iako je veći dio utrke bila treća, u posljednjih 30-ak metara prestigla ju je Njemica Sarah Poewe</p>
<p>BEČ</p>
<p> – Smiljana Marinović bila je najuspješnija hrvatska predstavnica drugog dana Europskog prvenstva u 25-metarskim bazenima. Splićanka je, baš kao i Gordan Kožulj dan ranije, bila korak do bronce na 200 metara prsno. Marinović je u finalu za sekundu i pol popravila hrvatski rekord (2:24.67), ali nije uspjela doplivati do postolja. Iako je veći dio utrke bila treća, u posljednjih 30-ak metara prestigla ju je Njemica Sarah Poewe. Najbrža je bila još jedna Njemica, Anne Poleska, ispred »naše« Austrijanke Mirne Jukić.</p>
<p>Sanja Jovanović je na 100 leđno bila jedno mjesto slabija od Marinović. Dubrovkinja nije uspjela isplivati željeno vrijeme, ispod minute. Do cilja je stigla za 1:00.32 minute, gotovo dvije sekunde iza pobjednice, Ukrajinke Zubkove. Aleksej Puninski neće plivati u finalu ni na 100 metara slobodno. Kvalifikacijsko vrijeme (48.80) u polufinalu je popravio za pet stotinki što mu je donijelo 11. mjesto.</p>
<p>Gordan Kožulj nastup na 50 leđno završio je na 22. mjestu s vremenom 25.75, šest mjesta slabiji bio je Ante Cvitković (26.04). Anja Trišić je 15. na 800 slobodno (9:10.07), a Petra Radović 41. na 50 leptir (29.02). Junak dana bio je Thomas Rupprath koji je prvo uzeo zlato na 100 delfin, a zatim srušio svjetski rekord na 50 leđno. Nijemac je slavio sa 23.27, što je četiri stotinke brže od dosadašnjeg rekorda Australca Matta Walsha.</p>
<p>• Rezultati, plivači, 50m leđno: 1. Rupprath (Njem) 23.27 - SR, 2. Širšov (Ukr) 24.50, 3. Meeuw (Njem) 24.52; 100m delfin: 1. Rupprath (Njem) 50.67, 2. Skvorcov (Rus) 50.92, 3. Gherghel (Rum) 52.26; 100m prsno: 1. Sludnov (Rus) 58.73, 2. Lisogor (Ukr) 58.81, 3. Borjisik (Ukr) 59.70; 400m mješovito: 1. Cseh (Mađ) 4:03.96 - ER, 2. Marin (Ita) 4:05.93, 3. Berezuckij (Rus) 4:08.91; </p>
<p>plivačice, 50m delfin: 1. Kammerling (Šve) 25.73, 2. Moravcova (Slk) 26.14, 3. Nadarajah (Aut) 26.27; 100m slobodno: 1. Metella (Fra) 53.37, 2. Veldhuis (Niz) 53.63, 3. Lillhage (Šve) 53.64; 100m leđno: 1. Zubkova (Ukr) 58.58, 2. Buschschulte (Njem) 58.70, 3. Oernstedt (Dan) 58.76... 5. JOVANOVIĆ (HRV) 1:00.32; 200m prsno: 1. Poleska (Njem) 2:21.79, 2. Jukić (Aut) 2:22.79, 3. Poewe (Njem) 2:24.33, 4. MARINOVIĆ (HRV) 2:24.67; 800m slobodno: 1. Rigamonti (Švi) 8:17.39, 2. Friis (Dan) 8:22.38, 3. Villaecija (Špa) 8:26.38; 4x50m slobodno:1. Nizozemska 1:37.97, 2. Njemačka 1:38.52, 3. Švedska 1:38,76. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatski slalomski udar i u Altenmarktu </p>
<p>Povratak iz Amerike nije prošao bezbolno, jer su skijašice osuđene bez pauze nastaviti natjecanja. Tako Janica uglavnom mamurno odrađuje treninge, budući da promjena vremenskih zona još »nadražuje« trenutačno treću skijašicu Svjetskoga kupa. </p>
<p>ALTENMARKT</p>
<p> – Skijaška karavana se vratila s američke turneje, pa će skijaši ovog vikenda svoj put u Svjetskom kupu nastaviti u francuskim zimovalištima, a djevojke su smještene u austrijskom Altenmarktu, gdje će u subotu voziti drugi superveleslalom sezone te dan kasnije treći slalom. </p>
<p>U skijaški najužarenijem dijelu Austrije, gdje se uz Altenmarkt nalaze i Flachau i Schladming, bit će i jake snage hrvatske reprezentacije, čija se »eksplozija« posebno očekuje u nedjelju na slalomu. Jer, nije naodmet ponoviti, trenutačno je najjača skijaška nacija u slalomu upravo Hrvatska, okupljena u znanju Janice Kostelić, Nike Fleiss i Ane Jelušić, a nestrpljivo iščekuje i treći nastup u karijeri među »velikim djevojkama« čeka i Matea Ferk. </p>
<p>Povratak iz Sjedinjenih Država nije prošao bezbolno, jer su skijašice osuđene bez pauze nastaviti natjecanja. Tako Janica Kostelić uglavnom mamurno odrađuje treninge superveleslaloma i slaloma, budući da promjena vremenskih zona još »nadražuje« trenutačno treću skijašicu Svjetskoga kupa. No, do 12 sati i subotnjeg superveleslaloma nema straha da će se vratiti Janičina pobjednička energija i skijaška strast. </p>
<p>– Polako odrađuje treninga i nema posebnih novosti. Još je malo pospana, ali će za službene utrke biti potpuno spremna, prenijet će dojmove iz Altenmarkta direktor Vedran Pavlek. </p>
<p>Janica je vrlo brzo upoznala i suparnice i svoje navijače kako je već ove sezone spremna u svakoj utrci i disciplini izboriti mjesto među najboljih pet. I dok je odavno stekla status »kraljice slaloma«, dok je u veleslalomu također od početka svoje karijere u vrhu, neki su ostali iznenađeni sjajnim nastupima u brzim disciplinama. No, s obzirom na to da je sama najavila brze discipline kao najveći motiv godine, onda su sasvim logični rezultati koji su pristizali iz SAD-a, pa tako i peto mjesto u premijernom superveleslalomu u Lake Louiseu. </p>
<p>Altenmarkt će gotovo sigurno biti nova potvrda Janičine snage u brzim disciplinama, kao što se nadamo i nastavku proboja Ane Jelušić i Nike Fleiss u slalomu. Obje su iskoristile drugi slalom u Aspenu za rezultate karijere (plasman obje među deset najboljih), pa su porasli i apetiti za Altenmarkt. </p>
<p>– Nakon Aspena sam dobila i pravu potvrdu da mogu biti jako dobra. Jedva čekam novi nastup i novo dokazivanje, reći će Ana Jelušić i vjerojatno ponuditi ono što očekuje i Nika Fleiss. </p>
<p>Jer, nedjelja bi trebala biti nova hrvatska slalomska invazija u Svjetskom kupu. </p>
<p>• Raspored - subota, 11. prosinca: superveleslalom (12.00); nedjelja, 12. prosinca: slalom (prva vožnja, 9.30, druga vožnja, 12.00). </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Boroš lako preko Silbereisen</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Radni je dan Tamare Boroš na Velikom finalu Pro Toura u Pekingu trajao vrlo kratko. Najbolja europska stolnotenisačica ekspresno se plasirala u četvrtfinale, s uvjerljivih je 4-0 preskočila prvu prepreku Kristin Silbereisen. </p>
<p>Mlada Njemica nedavno je dobro namučila Tamaru u Leipzigu. Naša je stolnotenisačica tada za prolaz morala igrati punih sedam setova. No, Silbereisen u kineskoj prijestolnici nije uspjela ponoviti ništa od onoga što je prikazala u svom »dvorištu«. Mogla je tek gledati i učiti od četvrte igračice svijeta. </p>
<p>Samo je u drugom setu Njemica pokušavala pružiti kakav-takav otpor, no to je trajalo do sredine seta. Tada je Tamara ubacila u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, koju nije smanjivala do kraja meča. </p>
<p>Plasmanom u četvrtfinale Boroš je ponovila prošlogodišnji doseg. Tad ju je na putu prema polufinalu zaustavila Wang Nan u meču u kojem je naša stolnotenisačica vodila sa 3-1 i u kojem nikad nije bila bliže slavlju protiv ove neugodne Kineskinje. I ove će godine Tamari na putu prema četiri najbolje stajati jedna Kineskinja - druga igračica svijeta Niu Jianfeng, koja je u osmini finala bila bolja od Hongkonžanke Tie Yane. Boroš je posljednji put svladala Niu na njezinu terenu, na Svjetskom kupu, no Kineskinja joj je brzo uzvratila na Otvorenom prvenstvu Njemačke. </p>
<p>• Rezultat, osmina finala: BOROŠ – Silbereisen (Njem) 4-0 (11-6, 11-7, 11-4, 11-3). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nakon trenera mogli bismo mijenjati igrače i upravu </p>
<p>»Da su oni bili pošteni prema poslu, ne bi im trebalo toliko dodatnih priprema, ne bi stradalo toliko trenera. Pa, zar su doista toliko treneri krivi da ih stalno mijenjamo? A, svi drugi ostaju. Zašto malo ne bismo mijenjali igrače, uvjete, pa i upravu na čelu sa mnom!?«, pita se Zdravko Mamić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamo je odgodio potpisivanje ugovora s Eduardom da Silvom, treneru Iliji Lončareviću od ove će zime pripasti i kompetencije sportskog direktora, a sve će klupske strukture morati preuzeti svoj dio odgovornosti za neuspješnu (polu)sezonu... Sve je ove »crtice«, u predvečerje okršaja protiv Stuttgarta u posljednjem kolu Uefine lige, najavio maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić, odbijajući pritom govoriti o mogućem »redizajnu« igračkoga kadra. Tu je problematiku, kako tvrdi, potpuno prepustio Lončareviću. Samo je dometnuo da je najavljeno produljenje ugovora s Eduardom odgođeno za 17. prosinca, i to zbog jednostavnog razloga što, uslijed brojnih dnevnih obaveza maksimirskih direktora, još nitko nije stigao pripremiti ugovor. </p>
<p> – Nakon Stuttgarta ćemo razgovarati s igračima, objasniti im situaciju i očekujemo njihovu solidarnost, naglasio je Mamić.</p>
<p> – Činjenica je da smo klub vozili po kriterijima Europe, a mi smo načinili fijasko i u Hrvatskoj. Svi solidarno moramo preuzeti odgovornost. Sigurno je da smo predsjednik Mirko Barišić i ja najodgovorniji za sve! Naša je najveća odgovornost što smo realizaciju projekta, za koji smo osigurali svu infrastrukturu, prepustili ljudima koji toga nisu dostojni. Igrači? Da su bili pošteni prema poslu, ne bi im trebalo toliko dodatnih priprema, ne bi stradalo toliko trenera. Pa, zar su doista toliko treneri krivi da ih stalno mijenjamo? A, svi drugi ostaju. Zašto malo ne bismo mijenjali igrače, uvjete, pa i upravu na čelu sa mnom!?</p>
<p> Mamić je dodao da će trener Lončarević od sada voditi brigu o igračima i transferima, najavljujući da glavni trener preuzima i ingerencije sportskog direktora.</p>
<p> – Normalno je da dođe do podjele posla. Ja sam dosad radio sve i mogu reći da sam došao u situaciju da sam sada potrošen i bolestan čovjek. Neki ljudi moraju preuzeti određenu odgovornost, kapetan mora preuzeti odgovornost za sebe i svlačionicu, Lončarević za funkcioniranje momčadi i svih tih ugovora, pregovora, odlazaka, dolazaka... Isto je i s glavnim direktorom, pa direktorom marketinga. Činjenica je da smo dosad predsjednik Barišić i ja nadljudskim naporima pokrivali nečiji nerad! </p>
<p> U svome je izlaganju nakratko evocirao i retoriku izbornika talijanske selekcije, Marcella Lippija, s nedavnog seminara u Hrvatskoj.</p>
<p> – Lippi kaže: »Bitni su samo teren, krv, znoj, suze, moral, htijenje, duša... A ne da klub tretiraš kao nužno zlo.« A što, primjerice, rade Dinamovi treneri? To su sve filozof do filozofa, bilo oni koji su radili s prvom momčadi ili u omladinskoj školi. Rade dva sata dnevno i to ako ih »častim«. Lončarević će to promijeniti. Nadalje, direktor škole nogometa mora smanjiti broj ljudi koji rade i povećati količinu rada na 8 do 10 sati dnevno po osobi. Pa, liječnici Šojat i Janković rade 10 sati dnevno, cijeli život su se školovali da bi bili liječnici, dežuraju nekoliko noći tjedno i imaju plaću tek 7600 kuna! A u Dinamu od prvog do zadnjeg svi nezadovoljni, a imaju najbolje plaće u državi. Nevjerojatno, svi nezadovoljni, a nitko ne želi otići! Nikome na svijetu ne bih mogao objasniti da klub privređuje 10, a troši 100.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U petak objava transfer liste </p>
<p>Nije teško zaključiti da među »bijelima« više neće biti Filekoviča, Račkog, Mešića i Talevskog. Upitan je ostanak Miladina (vjerojatno odlazi u J. Koreju s Kužeom) i Đolonge, a o odlasku razmišljaju i Neretljak, Vejić i Blatnjak (kombinira sa Zajecovim Portsmouthom) </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajdukovi su nogometaši od petka, kad su imali posljednji ovosezonski trening, na odmoru. Novo je okupljanje zakazano za 5. siječnja 2005., s tim da je napravljen plan priprema. Prvih sedam dana trenirat će se na Poljudu, zatim se ide u Međugorje, organizira se turneja u Emiratima te odlazak na završne pripreme u tursku Antalyju. Za petak je najavljena objava transfer liste, ali šef struke Igor Štimac nije želio izaći u javnost s imenima: </p>
<p>– Nije u redu da se imena igrača objavljuju, ali smo sa svima razgovarali i objasnili im situaciju. Jedno je sigurno, pripreme ćemo započeti sa 24, najviše 25 igrača. Priključit ćemo i skupinu juniora, a to su Rožić, Grčić, Budimir, Grujica i Makarin. Također ćemo s posudbe vratiti Lozu iz Mosora, a u program rada trenera vratara Varvodića uključit ćemo mladog vratara Perdijića iz Mosora. </p>
<p>Nije teško zaključiti da među »bijelima« više neće biti Filekoviča, Račkog, Mešića i Talevskog. Upitan je ostanak Miladina (vjerojatno odlazi u J. Koreju s Kužeom) i Đolonge, a o odlasku razmišljaju i Neretljak, Vejić i Blatnjak (kombinira sa Zajecovim Portsmouthom). Grizelj bi trebao ići na posudbu, a možda i vratar Balić, dok će se provjeriti i Rukavinino zdravstveno stanje (navodno ide na operaciju gležnja). Najintrigantnije je što će biti s Neretljakom, koji nije u dobrim odnosima sa čelnicima kluba. Naime, pouzdanom stoperu ugovor ističe u lipnju iduće godine i u siječnju može potpisati ugovor s nekim novim klubom, a da Hajduku ne pripadne ni kuna odštete. </p>
<p>– Ponavljam, ne želim o imenima igrača na odlasku, ali što se tiče Neretljaka mogu kazati da je slobodan potražiti novi klub, normalno, uz odštetu koja pripada Hajduku. Bude li želio ostati na Poljudu, morat će potpisati novi ugovor. Blatnjak će vjerojatno ostati i na proljeće s nama, kaže Štimac te je uputivši se u ured dodao pomalo ironizirajući: </p>
<p>– Baš sada idem pogledati »sve one« ponude za naše igrače. </p>
<p>Štimac je igračima poručio da mogu odstupiti od optimalne tjelesne težine najviše dva kilograma žele li izbjeći novčanu kaznu. Hajduk je pak prihvatio poziv za malonogometni turnir u Sarajevu (19. i 20. prosinca; vodi samo mlade igrače), a dozvolio je igračima igranje malog nogometa. </p>
<p>– Znam koliko igrači guštaju zaigrati mali nogomet i Hajduk im to dopušta. No, ako se ozlijede, neće primati ni plaće ni ugovorne rate sve dok se ne oporave i normalno ne uključe u rad prve momčadi, zaključuje Štimac. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Bush obećao bolju opremu vojnicima u Iraku </p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld suočio se u srijedu s kritičkim pitanjima vojnika u američkoj bazi Buehring u Kuvajtu da američke snage nisu dovoljno dobro opremljene za borbe u toj zemlji / Nezgodno pitanje Rumsfeldu izrežirao je novinar Edward Lee Pitts koji je za to »iskoristio« dvojicu vojnika iz svoje pratnje </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush rekao je u četvrtak da američke vlasti rade na otklanjanju razloga za zabrinutost američkih vojnika neodgovarajućom opremljenošću za borbe u Iraku.</p>
<p>»Očekujemo da naše postrojbe imaju najbolju moguću opremu«, rekao je Bush novinarima u Bijeloj kući. »Da sam ja vojnik koji služi u inozemstvu želeći braniti svoju zemlju želio bih pitati ministra obrane isto pitanje, a to je - dobivamo li najbolje što možemo? A oni zaslužuju najbolje«, rekao je Bush.</p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld suočio se u srijedu s kritičkim pitanjima vojnika u američkoj bazi Buehring u Kuvajtu, tranzitnoj bazi za američke snage upućene u Irak. </p>
<p>Jedan od njih Thomas Wilson požalio se na nedostatak odgovarajućeg oklopa za vozila koja se upotrebljavaju u Iraku pitajući zašto vojnici moraju po gomilama otpada tragati za komadima metala i balističkog stakla kako bi oklopili svoja vozila.</p>
<p>Nakon oklijevanja i ponavljanja pitanja, Rumsfled je odgovorio da se u rat ide »s vojskom koju imaš, ne vojskom koju bi možda želio«. Bush nije okrivio vojnike za postavljanje takvih pitanja ministru obrane. »Oni zaslužuju najbolje, a ja sam rekao mnogim obiteljima s kojima sam se susreo da činimo sve što je moguće da zaštitimo njihove voljene u misiji koja je bitna i važna. A to je misija širenja slobode i mira«, rekao je Bush.</p>
<p>Naknadno se doznalo da je nezgodno pitanje Rumsfeldu režirao Edward Lee Pitts, novinar lokalnog američkog lista Chattanooga Times. On se u privatnom e-mailu pohvalio kako je, znajući da Rumsfeldu pitanja smiju postavljati samo vojnici, na »presicu« doveo dva vojnika kao pratnju s kojima je, po vlastitom priznanju, dogovorio koja će pitanja postaviti.</p>
<p>Pitanje, koje je postavio vojnik Thomas Wilson, naišlo je na gromoglasno oduševljenje nazočnih vojnika, što je zbunilo Rumsfelda koji je tražio da se pitanje ponovi. Novinar Pitts, koji se inače u svojim tektovima bavio problematikom zaštite američkih vojnika u Iraku, rekao je kako mu je ovaj događaj »jedan od najboljih dana u novinarstvu«. </p>
<p>Pentagon je za The New York Times dao izjavu kako u kuvajtskoj epizodi s Rumsfeldom nije prekršeno niti jedno pravilo te da neće biti poduzete nikakve mjere ni protiv novinara niti protiv vojnika Wilsona. Jedina zamjerka odnosila se na Pittsov poduži e-mail u kojem se naširoko hvalio svojim pothvatom. »Trebalo bi znati da sve što se šalje elektronskim putem može dospjeti i do nekoga drugoga«, stoji u izjavi. Tom Griscom, urednik Chattanooga Times nije obznanio hoće li »disciplinirati« novinara koji je proslijedio Pittsov e-mail na druge adrese. </p>
<p>U odgovorima na e-mail, list je primio brojne poruke potpore, posebno od članova obitelji vojnika. </p>
<p>Rumsfeld je i tijekom protekle predsjedničke kampanje kritiziran da ne šalje dovoljno vojnika u Irak te da američke snage nisu dovoljno dobro opremljene za borbe u toj zemlji. Bijela kuća je nedavno objavila da će Rumsfeld ostati ministar obrane i u drugom mandatu predsjednika Busha. (Hina/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Potpora laburista posljednja šansa za Sharonovu vladu </p>
<p>Ako Peresovi laburisti prihvate Likudov poziv otvara se put za Sharonov plan povlačenja iz Pojasa Gaze i četiri od ukupno 120 židovskih naselja na Zapadnoj obali/ U protivnom, Izrael bi se mogao suočiti s vrlo neizvjesnim izvanrednim izborima</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon pozvao je u petak čelnika Laburističke stranke Shimona Peresa kako bi mu izravno ponudio koalicijski savez s Likudovim blokom. On se odlučio na taj potez nakon što je, nešto ranije, iz vladinog koalicijskog saveza istupila jedna manja stranka Shinui.</p>
<p>Sharonu je nužna potpora laburista (imaju 22 od ukupno 120 zastupničkih mjesta u Knessetu) iz još jednog pragmatičnog razloga. Ona je, naime, nužna da bi se osigurala potpora za predloženi državni proračun za 2005. </p>
<p>Ako Peresovi laburisti prihvate savezništvo s najvećim političkim rivalom otvorio bi se istodobno i put za Sharonov plan povlačenja izraelskih postrojbi iz Pojasa Gaze i četiri od ukupno 120 židovskih naselja na Zapadnoj obali. U protivnom, Izrael bi se mogao suočiti s vrlo neizvjesnim izvanrednim izborima. Hoće li iz laburističkog tabora stići pozitivan odgovor, znat će se vrlo brzo. </p>
<p>Neke računice pokazuju da bi u sadašnjim vrlo osjetljivim političkim uvjetima, odbijanje savezništva sa Sharonovim Likudom više štetilo nego koristilo laburistima. </p>
<p>Novi bi izbori mogli dodatno oslabiti njihove pozicije u Knessetu. Sharon je dobio zeleno svjetlo za početak razgovora s Laburistima na zasjedanju glavnog likudovog stožera. Likudovi »jastrebovi«, koji žele sačuvati područja osvojena u izraelskom ratu s Arapima, nastoje po svaku cijenu spriječiti uspostavu partnerstva s laburistima. </p>
<p>Prema nekim saznanjima laburisti su već prihvatili ponuđenu suradnju s Likudom. Vjeruje se da bi prvi razgovori o formiranju nove izraelske vlade mogli početi još u subotu. Objavljivanje novog sastava Sharnovog kabineta moglo bi uslijediti već za desetak dana. Brzina pregovora, koji su po mnogima samo stvar formalnosti, ovisit će uglavnom od međustranačkih nagodbi oko raspodjele ključnih ministarskih mjesta. Likud želi pritom pod svojom kontrolom zadržati tri ključna resora - ministarstva vanjskih poslova, obrane i financija.</p>
<p>Najavljeni i već izvjesni pregovori Likuda i laburista prate se sa zamjetnom zabrinutošću među Palestincima. Strahuje se da bi njihove buduće odluke mogle dobiti razinu nacionalnog konsenzusa, što bi, kako se vjeruje, otežalo palestinska nastojanja da se uspostavi njihova država u granicama prije izbijanja izraelsko-arapskog rata 1967. </p>
<p> Saeb Erekat, palestinski ministar zadužen za pregovore sa židovskom državom, ne krije koliko je zabrinut stvaranjem velike koalicije Likuda i laburista.</p>
<p> »Nadamo se da će uspostava nove izraelske vlade voditi obnovi mirovnog procesa, dovesti do okončanja okupacije palestinskih teritorija i uspostave dvije države«, rekao je Erekat. Drži kako bi Palestinci u suprotnom bili prisiljeni nastaviti s intifadom, svojim općenarodnim ustankom. Zamjetno je da je nakon Arafatove smrti intifada naglo popustila.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Al Qaida planira veliki napad na pomorsku metu</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Teroristička mreža Al Qaida pokušat će izvesti veliki teroristički napad na ključnu pomorsku metu u idućih 12 mjeseci s mogućim katastrofalnim ekonomskim posljedicama, objavili su britanski stručnjaci u petak.</p>
<p> »Pomorski sektor ostaje izrazito ranjiv na terorizam i očekujemo pokušaj napada na značajnu pomorsku metu u 2005. godini«, objavila je britanska zaštitarska tvrtka Aegis Defence Services (ADS) u svom godišnjem izvješću o terorizmu. »Sposobnost Al Qaide da izvede napad olakšana je sukobom u Iraku koji je stvorio »priliku novoj generaciji mudžahedina da izuče zanat«, dodaje Aegis. U izvješću stoji da bi jednostavna otmica broda u Crvenom moru, strateškog pomorskog puta između Europe i Azije, mogla izazvati veliku krizu u tom sektoru na međunarodnoj razini. S ovim izvješćem u potpunosti se slaže neovisni analitičar Paul Beaver koji smatra da bi napad mogao biti izveden »na nekoj pomorskoj meti povezanoj možda s naftom ili na velikom brodu, zbog njihove ekonomske važnosti«. Ovo je upozorenje uslijedilo nekoliko mjeseci nakon što je jedan visoki britanski pomorski časnik upozorio da Al Qaida planira napasti trgovačke brodove u pokušaju da poremeti svjetsku trgovinu. Aegis je tvrtka koja trenutačno ima ugovor s američkom vojskom u Iraku vrijedan 293 milijuna američkih dolara, a bavi se »sigurnosnim uslugama«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Šest mjeseci kućnog pritvora jer je odbio otkriti izvor</p>
<p>Jim Taricani (55), novinar tv mreže NBC osuđen jer je odbio tužitelju reći tko mu je dao videovrpcu FBI-ja na kojoj je snimljen dužnosnik kako prima mito</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki televizijski novinar osuđen je u četvrtak na šest mjeseci kućnog pritvora jer je odbio tužitelju reći tko mu je dao videovrpcu FBI-ja na kojoj je snimljen dužnosnik kako prima mito.</p>
<p>Jim Taricani (55), novinar televizije WJR, podružnice televizijske mreže NBC osuđen je u Providenceu u saveznoj državi Rhode Island zbog neposluha sudu nakon što je odbio poslušati naredbu suca Ernesta Torresa da oda svoj izvor. Taricani se na sudu branio tvrdnjom da je obećao da će zaštiti identitet izvora. Prošlog mjeseca kada je proglašen krivim za kriminalni neposluh sudu ustvrdio je da je to napad na novinarsku slobodu.</p>
<p>Na videovrpci do koje je novinar došao, FBI je snimio kako bivši pomoćnik gradonačelnika prima 1000 dolara mita što je bio dio istrage o korupciji u Providenceu.</p>
<p>Taricani nije prekršio zakon emitiravši vrpcu, ali je problem bio u tome što je sud svim sudionicima u istrazi naredio da nikome ne daju vrpce povezane s istragom. Nakon što je vrpca emitirana, imenovan je posebni tužitelj koji je trebao utvrditi tko ju je dao novinaru.</p>
<p>Nakon što trogodišnja istraga nije dala rezultata, sudac Torres je proglasio da Toricani pokazuje građanski neposluh i počeo ga kažnjavati s 1000 dolara dnevno kako bi odao izvor. Toricani je opet odbio, a njegova televizijska kuća je platila 85.000 dolara kazne prije nego što je sudac odlučio optužiti novinara za kriminalni neposluh.</p>
<p>Ovo je samo jedan od slučajeva u kojima američki novinari vode borbu sa sudovima i tužiteljstvom oko povjerljivih izvora. Slučajevi simboliziraju novu agresivnu taktiku američkih tužitelja prema medijima koji isprobavaju granice moći vlasti da prinude novinare da odaju svoje izvore.</p>
<p>Judith Miller, novinarka The New York Timesa i Matthew Cooper, novinar Timea nastoje na prizivnom sudu osporiti listopadsku presudu saveznog suca koji ih je proglasio krivim zbog neposluha jer odbijaju surađivati s istragom koja nastoji utvrditi tko je u lipnju 2003. medijima odao identitet operativca CIA-e Valerie Plame. Novinarima prijeti kazna zatvora od 18 mjeseci.</p>
<p>Odbijajući svjedočiti u istrazi reporteri su se pozvali na posebnu povlasticu za novinare temeljenu na njihovoj ulozi u informiranju javnosti. Prvi amandman američkog ustava štiti novinare od miješanja vlasti u njihov posao. Američki Vrhovni sud je, međutim, 1972. presudio da se ta zaštita ne odnosi na novinare čije je svjedočenje bitno u kriminalnim slučajevima čak i ako je njihovu izvoru obećana tajnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Specijalci oslobodili otetog sina direktora NK Sarajevo</p>
<p>Dječak je otet dok se vraćao iz škole udaljene samo 20 metara od zgrade u kojoj živi, nakon što ga je otac, Mirza Varešanović, uputio kući i otišao na roditeljski sastanak/ Otmičari su tražili milijun eura otkupnine / Uhićeno deset osoba, a jedan otmičar poginuo, navodno od samoranjavanja</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Specijalne policijske postrojbe oslobodile su u petak poslijepodne Maka Varešanovića, sedmogodišnjeg sina sportskoga direktora nogometnog kluba Sarajevo Mirze Varešanovića, koji je otet u srijedu na području sarajevskoga naselja Višnjik, kada se vraćao iz škole.</p>
<p>Otmičari su tražili čak milijun eura otkupnine, ostavivši rok do subote za isplatu novca, no policija ih je preduhitrila i u akciji oslobađanja uhitila deset osoba. Komesar sarajevske policije Himzo Selimović kazao je da je u ovoj akciji život izgubio jedan otmičar, navodno od posljedica samoranjavanja.</p>
<p>Dječak je bio zatočen u jednoj zgradi u sarajevskom naselju Koševo, a otmičari su mu stavljali povez preko očiju, vjerojatno da u slučaju uspjeha otmice kasnije ne bi otkrio njihov identitet. Policija zasad nije priopćila više detalja o samoj akciji, budući da su operativne radnje još uvijek u tijeku, a pretpostavlja se da osim uhićenih ima još osoba umiješanih u otmicu za kojima se intenzivno traga.</p>
<p>Vidno uzbuđen, Mirza Varešanović zahvalio se svima koji su pomogli u oslobađanju njegova sina kazavši da se odlučio slučaj prijaviti policiji usprkos upozorenju otmičara da to ne čini.</p>
<p> »To je bio jedini način da moj sin bude oslobođen«, kazao je Varešanović.</p>
<p>Policijske snage u BiH još su se od noći na četvrtak angažirale u potrazi, a obaviještene su i policije susjednih zemalja, kako bi se spriječilo da otmičari napuste zemlju. Ipak, službe za provedbu zakona nastojale su djelovati što diskretnije kako se ne bi ugrozila sigurnost otetog dječaka.</p>
<p>Podsjetimo, sedmogodišnjak je otet dok se vraćao iz škole udaljene svega 20-tak metara od zgrade u kojoj živi. Otmičari su iskoristili kratko razdoblje koliko je dječak bio bez nadzora, a nakon toga uputili su telefonsku poruku zatraživši spomenuti iznos otkupnine.</p>
<p>U BiH je nakon rata zabilježen tek jedan slučaj otmice u kojem je zatražena iznimno visoka otkupnina. Za Velimira Mandića, otetog brata Momčila Mandića, kontroverznog poslovnog čovjeka i nekoć, a tvrdi se i danas, bliskoga suradnika Radovana Karadžića, tražena je otkupnina od pola milijuna maraka, no i tada su otmičari uhićeni.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Elfriede Jelinek nije došla po Nobelovu nagradu </p>
<p>STOCKHOLM </p>
<p> – Dobitnici Nobela za 2004. godinu primili svu svoje nagrade na tradicionalnim svečanostima u Stockholmu i Oslu, osim Elfriede Jelinek, dobitnice nagrade za književnost koja je svoj izostanak ispričala »socijalnom fobijom«.</p>
<p> Na svečanosti održanoj u Stockholmu švedski kralj Carl XVI Gustav predao je diplomu i zlatnu medalju dobitnicima s područja medicine, fizike, kemije i ekonomije.</p>
<p> Kao i drugim dobitnicima, ista je počast odana i austrijskoj književnici koja nije sudjelovala na svečanosti ispričavši se »socijalnom fobijom«. Ona je u studenom snimila svoj govor zahvale za nagradu koji je emitiran u Stockholmu. »To sam učinila jer ne mogu doći u Stockholm zbog svoje 'socijalne fobije'. Ne podnosim masu«, pojasnila je.</p>
<p> Dobitnica Nobelove nagrade za mir Kenijka Wangari Maathai primila je nagradu na ranijoj svečanosti u gradskoj vijećnici u Oslu.</p>
<p> Nobela za medicinu i fiziologiju primili su Amerikanci Richard Axel i Linda Buck. Također Amerikanci - David Gross, David Politzer i Frank Wilczek primili su Nobelovu nagradu za fiziku, a za kemiju izraelski znanstvenici Aaron Ciesanover i Avram Hersko. Ta prestižna međunarodna nagrada za područje ekonomije otišla je u ruke Norvežaninu Finnu E. Kylandu i Amerikancu Edwardu C. Prescottu. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Mnogo bi se milijuna uštedjelo kada bi Predsjednika birao Sabor </p>
<p>Opet će u Hrvatskoj bespotrebno otići u vjetar milijuni kuna, koliko će koštati izbori za Predsjednika RH, a to se moglo izbjeći da smo prije četiri godine kad smo mijenjali Ustav RH u njemu odredili da predsjednika RH bira parlament, odnosno Sabor RH, kako je to regulirano u mnogim naprednim europskim parlamentarnim državama. Bilo bi lijepo od kandidata za predsjedničke izbore da tu okolnost priznaju i obećaju da će podržati da se spomenute izmjene u Ustavu RH provedu, kako bi ovi izbori bili posljednji kojima se Predsjednik RH bira putem općih javnih izbora. Sada u mirnodopskim uvjetima funkcija Predsjednika RH treba biti takva da on obavlja uglavnom državne protokolarne poslove i ovlasti, da bude kulturni ambasador i promicatelj suradnje i prijateljstva Republike Hrvatske s drugim državama, odnosno da radi sve ono što u drugim europskim državama rade predsjednici koje je izabrao parlament.</p>
<p>Naravno da bi ga trebalo osloboditi i takvih obveza kao što su primjerice supotpisivanje postavljenja i smjenjivanja funkcionara u tajnim službama i diplomaciji, kao i dužnosti vrhovnika u vojsci. Time bi se ujedno uštedjela velika novčana sredstva za bulumentu raznih predsjednikovih savjetnika i slične administracije. S postojećim Predsjednikovim ovlastima ostavili smo u Ustavu RH i svojevrsno dvovlašće, koje u organizaciji države može samo smetati i izazivati nepotrebne nesporazume, a koji mogu biti na uštrb bavljenja ozbiljnijim stvarima i problemima kojima smo svakodnevno pritisnuti i koji zahtijevaju prvenstvo u rješavanju.</p>
<p>IVAN MAJHER Rovinj</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pristupna strategija Europskoj uniji sili nas na trezveno razmišljanje</p>
<p>Ne sjećam s više kada je točno počela rasprava o prijamu Hrvatske u Europsku uniju, ali zasad ne vidim ni kraja i ne mogu pretpostaviti kada će ta diskusija biti okončana, ovako ili onako, odnosno hoćemo li ući u EU ili nećemo. Ne poznajem nikog koga ne bi zanimao odgovor na pitanje hoćemo li postati članicom EU i kad bi to moglo biti.</p>
<p>Razmišljajući o ovom za hrvatske građane, izgleda, »non plus ultra pitanju«, sjetio sam se jednog mog, skoro nepismenog, suseljana koji me je nekad davno dobrohotno upozorio riječima: »Pazi mali da te ne namame u partiju jer bi te izlazak mogao koštati bubrega«.</p>
<p>Možda bi već sada trebalo znati koje će sve uvjete Hrvatska morati ispuniti želi li pristupiti Europskoj uniji, a možda i što bi se moglo dogoditi želi li jednom iz nje istupiti? Hoće li i nju to koštati bubrega pa možda i glave? Pretpostavljam da velike članice o toj mogućnosti nisu ni razmišljale a nekmoli raspravljale. Meni bi osobno odgovor na ovo pitanje, ma kakav imao predznak, bio od neprocjenjive važnosti. Prema tom odgovoru bi, naime, mogao dograditi i učvrstiti gabarite moga svjetonazora općenito i političke pameti zasebno!</p>
<p>MIRKO PRPIĆ BUS Senj</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Isprazno je pričati o natalitetu, a zanemarivati djecu i njihove udomitelje</p>
<p>Bavim se udomiteljstvom djece već nekoliko godina i pokušavam skrenuti pozornost na užasnu situaciju udomitelja djece. Centri za socijalnu skrb kao produžena ruka Zakona dodjeljuju vam dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi o kojem udomitelj brine. Briga se sastoji u tome da udomitelj mora svojem štićeniku pružiti svu potrebnu skrb od gaća do kolača, dakle savršeno sve što je djetetu potrebno. Država strogo unatrag plaća za to dijete jedva 53 kune dnevno (školsko), odnosno 48 kuna dnevno (za predškolsko). Od toga novca udomitelj mora dijete nahraniti, obući, kupiti mu igračke, školsku torbu, pernicu, mobitel (to ne mora, ali ne želi da se dijete osjeća drukčije od svojih vršnjaka). Mora brinuti o njemu 24 sata na dan 365 dana u godini. Mora mu kupiti novogodišnji poklon, ma sve čega se sjetite. O toj temi smo razgovarali s mnogima, ali samo hrabri se usude nešto više o tome reći. Vjesnik je već pisao o institucionalnom obliku smještaja djece (Maestral) pa nekako mislim da ni ova tema za čitatelje neće biti zastrašujuća. No, o udomiteljstvu bi trebalo govoriti upravo sada, tim više što dogodine i UNICEF namjerava promovirati udomiteljstvo. Kako će ga promovirati ako se udomitelje smatra građanima drugog reda, a udomljenu djecu kao osobe na koje se ne može računati u budućnosti. Željeli bismo veći natalitet, a o ovoj djeci koju imamo ne vodimo brigu. </p>
<p>STELA NJEMEČEK Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Naši inovatori u svijetu dobivaju priznanja, a kod kuće »košaricu« </p>
<p>Proteklih 16 godina radio sam na inovacijama u području ekologije, i u tom vremenu uspio zaštititi 13 patenata pa i na razini EU. Svaku EU prijavu treba platiti 20.000 eura, pa sam od tri upućene mogao financirati samo jednu. Svake godine samo za održavanje svojih patenata plaćam 200.000 kuna. </p>
<p>U Hrvatskoj imam najveći broj priznatih patenata, što znači da ja Hrvatskoj plaćam za svoje znanje, a od nje ne dobivam ništa! Premda je Poljska država službeno odobrila i prihvatila moju tehnologiju obrade opasnog otpada, te je danas uspješno iskorištava u obradi rafinerijskog otpada u Zielenoj Gori, ovdje u RH pored svih nastojanja i napora, odlaska na sve instance, pisanja prosvjednih pisama ministarstvima, ne mogu dobiti povjerenje niti za najmanji posao u tom području za kojeg sam stručan.</p>
<p>I sada, kad sam u mirovini sa 2.088 kuna, u stančiću od 36 kvadrata, a moja djeca (24 i 26 godina, stručno školovani, sa znanjem stranih jezika) rade u inozemstvu, jer ih ovdje nitko ne treba, mislim da bi trebalo progovoriti (kao što sam i izjavio u Brisanom prostoru 2004. i Heureki 2003.) da su inovatori zbog jala i mentaliteta vlasti u našoj zemlji unaprijed osuđeni na poraz, pa neka spakiraju kofere i svoje patente odmah odnesu i ponude u inozemstvu, jer sam im ja svjedok koji niti u 16 godina nije uspio. Pametni i stručni prisiljeni su otići u svijet, kako ne bi doživjeli duboku starost u iščekivanju milosti vlastodržaca u RH. Za to imam niz argumenata, činjenica i dokaza.</p>
<p>MILLI ŠPANOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bijenik je slika neorganiziranosti u gradskim komunalnim tvrtkama</p>
<p>Grad postavlja kanalizaciju na koju se velikim dijelom stanovništvo ne može priključiti.</p>
<p>Stanovnik sam Bijenika, odnosno ulice Selišće, to je poviše Sv. Duha prema Lukšiću, gdje se već godina kopa, radi i gradi.</p>
<p>Svi se mi, dakako, veselimo novim komunalnim instalacijama, a sada nam je najvažnija kanalizacija. Međutim, ja sam jedan od tih nesretnika koji se ne mogu priključiti na tu mrežu, iako su sve predradnje učinjene kako treba u skladu s dokumentacijom i planovima koje sam dobio od gradskih institucija. Po planu i nacrtu normalan priključak bi trebao biti na dubini od 3.60 metara. Izvodač radova iskopao je nešto više od dva metra. Na upit zašto tako plitko, odgovoreno nam je da će novo kopanje za nas biti novi trošak. Tako će nam ponovno prekapati dvorište, opet postavljati šaht, postavljat će i nove cijevi, a valja nabaviti i novu crpku. Kada je i to učinjeno dolaze iz »Kanalizacije« izvesti priključak. Kad tamo cijevi se »razilaze« za više od 10 cm i od priključka opet ništa. Najgore je, međutim, da je čovjek u toj situaciji nemoćan. Koga pitati kad svatko ima svoj plan, dokumentacija nije ujednačena i svatko radi po svome. Nije stoga čudo da svugdje u gradskim i državnim institucijama stoje zaštitari, a stranke prolaze kroz »carinski prolaz«, dok tako neodgovorni ljudi sjede i primaju plaću, a ne rade ono za što su plaćeni, odnosno ne rješavaju, nego gomilaju probleme. </p>
<p>MIRKO BENŠIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Osuđeni za organiziranje prostitucije i otmicu </p>
<p>Osuđenima se u zatvorsku kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, a moraju i vratiti 300.000 kuna »zarade«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Općinskog suda, Tomislav Brnjas, Igor Galović, Mirjana Kolman i Ramajana Brnjas u petak su proglašeni krivima zbog organizacije prostitucije, protupravnog oduzimanja slobode, prijetnje te nanošenja teških fizičkih ozljeda.</p>
<p>Kako se navodilo u optužnici, Brnjas, Galović i Kolman su u travnju ove godine prostitutku Marinu A. odvezli na Jakuševac, te zatražili od nje novac. Kolman je tada rekla Brnjasu da izvuče pištolj, te je on pokraj Marine A. ispalio hitac, a Galović ju je više puta bejzbol palicom udario po nogama i leđima. Kada je nesretna žena pokušala blokirati jedan od udaraca po glavi, bejzbol palicom joj je slomio ruku. </p>
<p>Nadalje se navodi u optužnici da su optuženi, zajedno s četvrtooptuženom Ramajanom Brnjas, preko oglasnika našli Mirjanu H. u lipnju 2003. godine, a osobe koje su se na oglas javljale optužena Brnjas upućivala je na razne adrese, gdje im je Mirjana H. pružala seksualne usluge. Polovinu novaca dobivenih od mušterija, djevojke su predavale Brnjasu i Kolman. Djevojkama su prijetili smrću ukoliko ih prijave policiji, tako da je prestrašena Mirjana H. odselila iz Zagreba, ali ju je u siječnju ove godine Galović sreo na Glavnom kolodvoru, odvukao ju u automobil, gdje su joj Brnjas i Kolman stavili lisice te ju odveli u stan u Ulici baruna Filipovića gdje su se istukli, te ju potom odvezli u stan u Sopot, gdje su je vezali za radijator te joj ponovo prijetili smrću ubrizgavanjem prevelike količine heroina. Pretučena i preplašena djevojka pristala je ponovo se za njih baviti prostitucijom. </p>
<p>Prvookrivljeni Tomislav Brnjas osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od šest godina, drugookrivljeni Igor Galović na pet godina i šest mjeseci, trećeokrivljena Mirjana Kolman na četiri godine i osam mjeseci, dok će supruga prvookrivljenog Brnjasa, Ramajana, koja se jedina branila sa slobode, odslužiti kaznu od četiri mjeseca. </p>
<p>U izrečenu kaznu uračunat će im se vrijeme provedeno u pritvoru, u kojem je Brnjas proveo gotovo osam mjeseci, a Galović i Kolman sedam.</p>
<p>Osim zatvorske kazne, osuđenima će se oduzeti imovinska korist od prostitucije u iznosu od 300 tisuća kuna, s time da će prvo troje osuđenih svako dati po 90 tisuća kuna, a Ramajana Brnjas 30 tisuća.</p>
<p>Prvookrivljeni Brnjas u svojoj je obrani rekao da je znao čime se oštećene djevojke bave, no da je on samo taksist koji je radio svoj posao te da nema nikakve veze s organiziranjem prostitucije, a Mirjanu Kolman upoznao je kada je počela raditi na tarot liniji koju je vodila njegova supruga Ramajana. </p>
<p>Drugookrivljeni Galović, kojeg se teretilo da je jednoj od oštećenih djevojaka, Marini A., nanio teške tjelesne ozljede, tvrdio je da je sve djevojke upoznao preko Brnjasa te da je s Marinom bio u ljubavnoj vezi. </p>
<p>Mirjana Kolman, koja je bila u ljubavnoj vezi s prvooptuženim Brnjasom, u obrani je istaknula da je radila na tarot liniji, a povremeno se bavila prostitucijom, ali ne i organiziranjem.</p>
<p>Ramajana Brnjas nije imala branitelja te je sudu ispričala da je samo radila na tarot liniji i da nema nikakve veze s djelima za koja je optužena. </p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Profesoricama nudio posao u zamjenu za seksualne usluge</p>
<p>Ravnatelju je uz uvjetnu osudu na tri godine, dosuđena i jednogodišnja zabrana obavljanja ravnateljske dužnosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ravnatelj Osnovne škole »Posavski Bregi« kraj Ivanić Grada, Zoran Cvetković, nepravomoćno je u četvrtak osuđen na četiri mjeseca zatvorske kazne, uz rok kušnje od tri godine zbog seksualne ucjene. </p>
<p>Naime, Cvetković je prošle godine, prilikom zapošljavanja profesorica defektologa od njih tražio, u zamjenu za posao, seksualne usluge. Uz uvjetnu zatvorsku kaznu, ravnatelju je i izrečena mjera jednogodišnje zabrane obavljanja ravnateljske dužnosti u školi te mora platiti 500 kuna sudskih troškova. </p>
<p>O ovom je slučaju Vjesnik pisao prije nešto više od godinu dana, kada se jedna od tužiteljica, Mihaela P. obratila našim novinarima te im iznijela cijelu priču. Tada joj je Cvetković zakazivao sastanke u zagrebačkim lokalima prilikom kojih joj je obećavao posao ako s njim spava. Uz to, govorio joj je kako će se zabavljati na seminarima u Opatiji, te da u školi ima jedna prostorija za koju nitko ne zna, a u kojoj će se samo njih dvoje sastajati. Mihaela P., iako je cijeli razgovor snimila na diktafon u dogovoru s njezinim dečkom i prijateljem policajcem, koji su sjedili stol do njih u lokalu prilikom ravnateljevih obećavanja, snimka nije bila upotrebljiva na sudu. </p>
<p>»Još sam pod stresom od svega, ali svejedno osjećam olakšanje«, kazala nam je u petak jedna od tužiteljica. Mihaela P. dodaje kako je za vrijeme izricanja presude drhtala te da je skoro zaplakala jer nije mogla vjerovati da je Cvetković kažnjen. </p>
<p>»Fenomenalno je i fascinira me što je do osude uopće i došlo«, kazala je Vjesniku Sanja Sarnavka iz B.a.B.a. na pitanje kako komentira presudu ravnatelju. </p>
<p>No, s obzirom da je optuženi ravnatelj ujedno i profesor tehničkog odgoja u istoj školi pitanje je hoće li mu Školski odbor dopustiti raditi s djecom u toj školi.</p>
<p>Prema riječima Nenada Markovića, pomoćnika ministra znanosti i obrazovanja za osnovnu školu, Školski odbor bi sada trebao voditi računa o tome hoće li se Cvetkoviću dopustiti daljnji rad. »Uz Odbor, računa bi morala voditi i Zagrebačka županija pod čijom je ingerencijom ta škola«, dodaje Marković. Odbor, prema njegovim riječima, ne bi trebao dopustiti da Cvetković nastavi raditi u toj školi, pa kao i profesor tehničkog odgoja za vrijeme trajanja kazne. S druge strane, HSS, čiji je član i Cvetković, još uvijek ne zna hoće li ga isključiti iz stranke jer »presudu još uvijek nisu vidjeli«. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Osuđena skupina dilera heroina, šefu 13 godina zatvora </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Rijeci u petak je 11 osoba, optuženih za organiziranje radi preprodaje heroina, proglašeno krivima te su im određene zatvorske kazne od četiri mjeseca do 13 godina koliko je dosuđeno prvooptuženom Alenu Batiniću. Batinića je Sudsko vijeće, kojemu je na čelu bila sutkinja Ika Šarić, proglasilo krivim za organiziranje skupine. Većina iz skupine kažnjena je višegodišnjim zatvorskim kaznama; na 10 godina Branko Berišić, na pet Marin Knežević, na četiri godine i šest mjeseci Nenad Lazić, četiri godine Franči Tomulić, te na tri godine i šest mjeseci Nedžat Nesimi. Na po tri godine osuđeni su Milan Podnar i Predrag Diklić te Alen Lovren. Josip Svetić kažnjen je s godinu i šest mjeseci zatvora, a Marinko Lakić s godinu i dva mjeseca. Uz njih, zatvorskim kaznama kažnjeni su Mladen Draganić s tri godine, Miljenko Gajić s godinu i šest mjeseci, a Igor Petrović i Danijela Makovac Jež s četiri mjeseca zbog preprodaje i posjedovanja droge, ali ne i za organiziranje u skupinu.</p>
<p> Svima je potvrđeno da su između 1999. i svibnja 2003. sudjelovali u pribavljanju, prijevozu, pakiranju i preprodaji heroina iz Zagreba za područje Primorsko-goranske županije, Istre i Italije. Po optužnici, na taj način u optjecaju je bilo između dvadeset i trideset kilograma heroina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Krijumčar heroina pobjegao u SCG</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Djelatnici srbijanske policije i dalje tragaju za dvadesetpetogodišnjim Bugarinom koji je u noći na srijedu pobjegao hrvatskim policajcima sa graničnog prijelaza Bajakovo, natrag u Srbiju i Crnu Goru, nakon što su njegov automobil izdvojili iz kolone zbog sumnje da krijumčari drogu. </p>
<p>Iako vukovarsko-srijemska Policijska uprava u priopćenju o ovome događaju nije spomenula da je počinitelj pobjegao, u medije je dospjela vijest kako je mladi Bugarin, shvativši da je otkriven, iskoristio slabu vidljivost zbog noći i magle, te je policajcima pobjegao prema Srbiji, odakle je i došao. Policajci su potrčali za njim, no bjegunac im se uspješno skrio, pa je za njim raspisana i Interpolova tjeralica. Automobil je ostavio na graničnom prijelazu, a temeljem naloga istražnog suca vukovarskog Županijskog suda, obavljena je njegova pretraga te je pronađeno 3 kilograma i 127 grama heroina. </p>
<p>Glasnogovornik vukovarsko-srijemske Policijske uprave, Miroslav Janić, to je i potvrdio u petak, dodavši kako o bijegu počinitelja nisu izvijestili u »interesu istrage«. </p>
<p>Ono što je od policije bilo dostupno javnosti je, podsjetimo, da je na Bajakovu otkriven krijumčar, da je riječ o bugarskom državljaninu koji je u osobnom automobilu bugarskih registracijskih oznaka pokušao prokrijumčariti 3 kilograma i 127 grama heroina, te da je protiv njega podnesena odgovarajuća kaznena prijava. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Iznuđivao oca i sina zbog kuće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog pokušaja iznude 62-godišnjeg oca i 29-godišnjeg sina, policajci Osme policijske postaje dovršili su kriminalističku obradu nad Dobrislavom Brkićem (45).</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je da je Brkić, za kojeg je policija priopćila samo broj godina, s još trojicom nepoznatih muškaraca, 26., 29. te 30. studenoga ove godine dolazio u kafić u vlasništvu oca i sina te, uz prijetnju fizičkim zlostavljanjem i ubojstvom, zahtijevao da mu za obiteljsku kuću koju su oštećeni kupili na javnoj dražbi Općinskog suda u Zagrebu, a za koju je osumnjičeni polagao pravo kupnje, isplate 50.000 eura ili da mu spomenutu nekretninu prodaju za 600.000 kuna.</p>
<p>U srijedu je Brkić, uz posebno izvješće, doveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, dok policajci istražuju identitet ostale trojice iznuđivača.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Sanader: e-Hrvatska važan dio priprema za ulazak u EU</p>
<p>Premijer Ivo Sanader izrazio je nezadovoljstvo trenutačnim brojem korisnika Interneta u Hrvatskoj te najavio poticanje investicija na informatičko-komunikacijskom području / Cjelovitim informatičkim sustavom uskoro će biti obuhvaćeni i pravosuđe te zdravstvo, a razmatra se i uvođenje kartice na kojoj bi bili svi važni podaci o pacijentu, rekao je Miroslav Kovačić, tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Očekujemo da će Hrvatska dobiti termin u ožujku ili travnju 2005. za početak pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovih je dana u Bruxelles poslan naš pretpristupni ekonomski program. Također očekujemo da ćemo u 2007. biti primljeni u EU, a u sklopu priprema za taj događaj Vlada se, među ostalim, posebno zalaže za što brže praktično provođenje projekta e-Hrvatske. To je važan dio u stvaranju ekonomije temeljene na znanju. Istaknuo je to premijer Ivo Sanader na konferenciji »e-Hrvatska u e-Europi«, čiji su organizatori Središnji državni ured za e-Hrvatsku, Veleposlanstvo Kraljevine Švedske, Švedska trgovačka komora i tvrtka Ericsson Nikola Tesla. </p>
<p>Cilj ove konferencije je razmjena iskustava u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u Švedskoj i Hrvatskoj, te uspostavljanje kontakata unutar političkog, poslovnog i znanstvenog okruženja dviju država.</p>
<p>Za idući tjedan najavljeni su prvi koraci u projektu One Stop Shopa te da će se u 2005., u suradnji s Financijskom agencijom, uspostaviti jedinstveni informacijski sustav namijenjen građanima i poduzetnicima.</p>
<p>Prema riječima Miroslava Kovačića, tajnika Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, jedna od pretpostavki za rad takvog sustava je masovno korištenje širokopojasne višeuslužne mreže kojom se sada u Hrvatskoj služi tek jedan posto svih korisnika Interneta. Zato je prijeko potrebna liberalizacije ADSL mreže.</p>
<p>Premijer Sanader izrazio je nezadovoljstvo brojem korisnika Interneta, posebice malim brojem onih koji koriste širokopojasni pristup Internetu. Predsjednik Vlade je kazao da u idućoj godini očekuje porast broja korisnika Interneta, te da Vlada radi na brojnim elektroničkim uslugama koji bi trebale potaknuti taj rast.</p>
<p>Vlada će, ustvrdio je premijer, poticati sve investicije i projekte u informacijsko-komunikacijskom području, kao i ubrzano stvaranje poduzetničkih zona i tehnoloških parkova jer to potiče razvoj gospodarstva.</p>
<p>Cilj jednog od strateških projekata Vlade, e-Hrvatske, je razviti elektroničke usluge putem kojih će državna uprava postati pravi servis za građane i poduzetnike, rekao je Sanader. Najavio je uspostavljanje jedinstvene informacijske i komunikacijske infrastrukture u svim tijelima državne uprave, a podsjetio je da je započet ubrzani razvitak e-pravosuđa, kao i digitalizacija katastra i zemljišnih knjiga.</p>
<p>Kovačić očekuje da će se do ljeta sljedeće godine umrežiti sve institucije državne uprave koje djeluju u Zagrebu, a zatim će se taj sustav ubrzano širiti na sve dijelove zemlje. Cjelovitim informatičkim sustavom uskoro će biti obuhvaćeni i pravosuđe te zdravstvo, pri čemu se razmatra i uvođenje »multifunkcionalne smart kartice« na kojoj bi bili svi važni podaci o pacijentu.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dvije zagrebačke Namine robne kuće od ožujka u rukama hrvatskih tekstilaca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedini način na koji hrvatska tekstilna, odjevna i kožarsko-prerađivačka industrija može konkurirati jeftinoj radnoj snazi dalekoistočnih zemalja jest povećati dodanu vrijednost svojih proizvoda; kroz osposobljavanje odnosno poboljšanje kvalitete, istaknula je u petak Svjetlana Šokčević iz Sindikata tekstila, obuće, kože i gume govoreći na Saboru tekstilaca i kožara što su ga organizirali Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora. Inače, Sindikat je nedavno dobio prijedlog kolektivnog ugovora u tekstilnoj, odjevnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji, koji je na temelju ankete poslodavaca u sektoru izradio HUP uz sudjelovanje HGK, kazala je Marija Šutina iz HUP-a.</p>
<p>Na Saboru je predstavljena i inicijativa konzorcija osam hrvatskih proizvođača iz sektora, udruženih u tvrtku Zagrebačke robne kuće, o preuzimanju dviju najvrjednijih robnih kuća Name u stečaju, u Ilici i na Kvaternikovom trgu (treća preostala Namina robna kuća u zagrebu je ona u Trnskom). Naime, prema prijedlogu konzorcija, država bi kao najveći vjerovnik Name trebala preuzeti vlasništvo nad robnom kućom u Ilici, te je iznajmiti konzorciju, dok bi osam tvrtki, također Naminih vjerovnika, preuzelo vlasništvo nad robnom kućom na Kvaternikovom trgu. Direktorica konzorcija Marija Loborec kazala je kako su Vladini dužnosnici podržali inicijativu, dodavši kako zaključenje projekta očekuje u ožujku. Pritom je pozvala sve tvrtke vjerovnike da podrže konzorcij, dodavši kako je do sada više od 50 hrvatskih tvrtki potpisalo pismo interesa o pridruživanju konzorciju, od kojih desetak nema nikakvih potraživanja od Name. Osam članica konzorcija su: Modea, Kamensko, Varteks, Modeks, Zelinka, Emka, Ivančica i Kotka.</p>
<p>O tijeku tehničke prilagodbe, odnosno usklađivanju zakonskih propisa s pravnom stečevinom EU govorile su Nevenka Zrinski Lovrić iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, i Tamara Obradović, pomoćnica ministrice za europske integracije.</p>
<p>Kako je rečeno, osnovni poticaj za organiziranje Sabora je trenutna alarmantna situacija u sektoru, najvećim dijelom uzrokovana velikim i nekontroliranim uvozom. O tome dovoljno govori činjenica kako je prije deset godina sektor ostvario vanjskotrgovinski suficit od 370 milijuna dolara, dok je u devet mjeseci ove godine zabilježen deficit od 40 milijuna dolara. Kako su istaknuli sudionici, zadaća Vlade je što hitnije definirati strategiju razvoja i zaštite domaćih proizvođača.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Croatia Mobile: Imamo pravovaljano bankovno jamstvo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Konzorcij Croatia Mobile na natječaj za trećeg mobilnog operatera predao je potpunu dokumentaciju s pravovaljanim bankovnim jamstvom, rekao nam je u petak predstavnik konzorcija Mislav Šutalo.</p>
<p>»Financijski dio naše ponude pokriven je čvrstom i ničim uvjetovanom bankovnom garancijom, a u skladu s uvjetima natječaja«, kazao je Šutalo. On tvrdi da su pojedini mediji krivo objavili da je Croatia Mobile dostavio Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije, kako kaže, svojevrsnu izjavu o uvjetnoj garanciji.</p>
<p>Šutalo ipak ne želi otkriti pojedinosti vezane za ponudu konzorcija Croatia Mobile za treću mobilnu mrežu jer, kako kaže, natječaj još uvijek nije završen. Nije poznato koja je banka i kada dala konzorciju garanciju na iznos od 23 milijuna eura. GSM/DCS1800 i UMTS.</p>
<p>U Croatia Mobileu, uz ispriku javnosti, zbog kašnjenja, spremni su najkasnije u utorak, 14. prosinca, iznijeti sve pojedinosti vezane za zajednički nastup dva konzorcija, H plus i Croatia Mobilea, s prethodnog natječaja, na novome natječaju za trećeg mobilnog operatera. »Na svakom natječaju nešto ne štima, a na ovome su se papiri u natječajnoj dokumentaciji mijenjali zbog Match Telekoma«, upozorava Šutalo.</p>
<p>Projektu Croatia Mobilea podršku je dalo 12 hrvatskih tvrtki (među ostalima Montmontaža, Industrogradnja, Finvest, Furnir, Kemo Kompleks, Alea) i hrvatski iseljenici okupljeni oko Grupe 100. Šutalo napominje da su u konzorciju otvoreni i za druge investitore, pa i one okupljene u Quaestus fondu, koji stoji iza ponude Tele2, kako bi korisnici mobitela u Hrvatskoj dobili kvalitetnog trećeg mobilnog operatera, koji je spreman ponuditi 80 posto niže cijene za poslovne usluge i 25 do 50 posto niže cijene usluga za građanstvo, zaključuje Šutalo.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dobit Slavonske banke 68,4 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Ovogodišnja dobit Slavonske banke prije oporezivanja, prema sadašnjim izračunima, iznosit će 68,4 milijuna kuna. Ove smo godine povećali temeljni kapital na 531 milijun kuna, a ukupna aktiva banke iznosi 5,5 milijardi kuna, rekao je Ivan Mihaljević, predsjednik Uprave te banke, članice Hypo Alpe-Adria Grupe.</p>
<p>Sljedeće godine planiraju sudjelovati u projektima Agroholding, koji obuhvaća projekte financiranja kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, a u projektu Optima telekom banka će s 21 milijun eura financirati projekt druge fiksne telefonske mreže u Hrvatskoj, čime će pomoći ovom području da se pripremi za ulazak Hrvatske u EU.</p>
<p>Slavonska banka trenutačno ima 587 zaposlenih, dok 2005. planiraju zaključiti s više od 600 zaposlenih.</p>
<p>Udio Slavonske banke na tržištu Slavonije i Baranje procjenjuju na oko 25 posto, a oko 60 posto ukupnih kreditnih plasmana upućeno je gospodarstvu.</p>
<p>U Slavonskoj banci napominju kako u razdoblju do 2009., uz pripremu za ulazak Hrvatske u EU, planiraju povećanje aktive banke na 15 milijardi kuna te da bi se u tome roku trebalo obaviti integriranje banke s Hypo-Alpe-Adria bankom. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>OPEC odlučio zaustaviti pad cijena nafte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je OPEC u petak potvrdio ranije najave dužnosnika kako će smanjiti proizvodnju nafte za oko milijun barela na 27 milijuna barela dnevno kako bi zaustavio pad cijena, cijena sirove nafte je porasla. IPE Brent je tako u Londonu do poslijepodneva porastao 50 centi, na 40,17 dolara za barel, dok je Nymex Light u New Yorku ujutro porastao 61 cent, na 43,14 dolara. Međunarodna agencija za energetiku, savjetodavno tijelo OECD-a, spustila je svoju procjenu rasta svjetske potražnje za naftom sljedeće godine za 70.000 barela, na 1,38 milijuna barela dnevno. Prosječna dnevna potrošnja će u 2005. iznositi 83,7 milijuna barela.</p>
<p>Europski su indeksi rasli, potaknuti i dionicama naftnih kompanija. FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,2 posto, na 4698,3 boda, a Dax 0,6 posto, na 4174,4 boda. CAC 40 je dobio 0,5 posto, dosegavši 3765, jednako kao i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50, koji je porastao na 2761,4 boda.</p>
<p>Francuska naftna tvrtka Total porasla je čak 1,1 posto, dok je BP dobio 0,7 posto. Royal Dutch/Shell porastao je 0,3 odnosno 0,2 posto, a ENI 0,6 posto. Među znatnijim dobitnicima su bile i dionice banaka: Credit Suisse, Barclays, BNP Paribas, UBS i Royal Bank of Scotland dobili su oko jedan posto. Nikkei 225 je u petak pao 0,18 posto, na 10.756,8 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Hebrang: Tuđman je spriječio podjelu BiH</p>
<p>Prigovaraju mu da je dijelio BiH, a BiH su dijelili međunarodni čimbenici Lord Owen i Cyrus Vance. Alija Izetbegović mu je nudio Hercegovinu da je pripoji Hrvatskoj, a on je rekao da neće, jer mu je stalo do svakoga hrvatskog čovjeka u BiH, rekao je potpredsjednik Vlade/ Hebrang je obitelji Tuđman čestitao »na junačkom držanju kroz ova teška vremena«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ponosan sam i čast mi je što je ovo priznanje dobio najveći sin hrvatske domovine«, rekao je u petak potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang uručujući priznanje Junak Domovinskog rata Ankici Tuđman, supruzi prvoga hrvatskog predsjednika. Riječ je o priznanju koje je Tuđmanu posthumno, na petu godišnjicu njegove smrti, dodijelila Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata Podravke.</p>
<p>»Mi nećemo popustiti onima koji bi i danas htjeli uzdrmati temelje te države. Danas mu se žele osvetiti oni koje je on uvijek politički pobjeđivao, pa govore da je on bio autokrat. A tko je drugi mogao dobiti rat protiv pete vojne sile na svijetu bez čvrste discipline, nitko pa ni dr. Tuđman. Prigovaraju mu da je dijelio Bosnu i Hercegovinu, a BiH su dijelili međunarodni čimbenici Lord Owen i Cyrus Vance. Alija Izetbegović mu je nudio Hercegovinu da je pripoji Hrvatskoj, a on je rekao da neće jer mu je stalo do svakoga hrvatskog čovjeka u BiH. On je spriječio podjelu BiH. Najviše nas boli da mu prigovara da je dopuštao ratne zločine. Upravo nam je on u najgore ratno vrijeme govorio proučite se i držite ženevskih konvencija. On je istina hrvatskog naroda«, rekao je potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang.</p>
<p>Hebrang je čestitao nazočnim pripadnicima obitelji Tuđman, koji su prvi put od Tuđmanove smrti bili svi zajedno na nekom javnom mjestu, »na junačkom držanju kroz ova teška vremena«. </p>
<p>Svečani program dodjele priznanja Junak Domovinskog rata u zagrebačkom HNK-u koje je Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) dodijelila Franji Tuđmanu, počeo je prikazivanjem dokumentarnog filma Obrada Kosovca »Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman«. Junak ne može biti nitko drugi nego onaj koji nas vodio, a to je dr. Franjo Tuđman, rekao je, uime UBIUDR-a i citirajući Ljubu Ćesića Rojsa, Mladen Pavković. Predsjednik Matice Hrvatske Igor Zidić je kazao kako se nada da će »moljci detuđmanizacije biti skoro otpuhani«.</p>
<p>Osim članova obitelji Tuđman, u HNK-u su bili i Miljenko Crnjac, Marinko Krešić, Ivan Tolj, Ljubo Ćesić Rojs, Markica Rebić, Branimir Glavaš, Ivan Bobetko, Slaven Letica i Zdravko Tomac.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Rončević: Dogodio se nesporazum oko redoslijeda za WC</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Reći ću samo da se dogodio nesporazum oko redoslijeda za korištenje sanitarnog prostora«, izjavio je ministar obrane Berislav Rončević nakon što je Slobodna Dalmacija u petak objavila da je časnik HV-a u Kabulu silovao dočasnicu. Prvi put otkako Hrvatska sudjeluje u mirovnoj misiji NATO-a u Afganistanu, za koju je dosad dobivala samo pohvale, Ministarstvo obrane zabilježilo je incident u postrojbi naših vojnih policajca u Kabulu. </p>
<p>Ministar Rončević izjavio je da se u Kabulu nije dogodilo nikakvo seksualno zlostavljanje ni incident koje ovih dana domaći mediji sve češće pokušavaju povezati s Hrvatskom vojskom. Rončević je podsjetio da se incident dogodio u petom mjesecu misije, kada i inače dolazi do tenzija, neuroze i nešto napetijih odnosa. </p>
<p>Ministar je kazao da je MORH i do sada bilježio slične tenzije pred završetak rada pojedine postrojbe u Kabulu, zbog čega se razmišlja o skraćenju misije sa sadašnjih pola godine na tri mjeseca.</p>
<p>Kazao je da se taj slučaj u Kabulu trenutačno procesuira te da je to pitanje sada u nadležnosti vojno-stegovnog suda. </p>
<p>Za ostale slučajeve u kojima mediji prozivaju HV za navodno zlostavljanje ročnika, Rončević je ponovio kako MORH ništa ne skriva.</p>
<p>»Nema silovanja, nema zlostavljanja, no stvara se vrlo negativna slika bez argumenata«, upozorio je ministar. Poručio je da su MORH i Glavni stožer otvoreni za svakoga tko ima konkretne dokaze, te da su takvima njihova vrata uvijek otvorena. </p>
<p>Na pitanje hoće li podnijeti ostavku ako se medijske sumnje pokažu točnima, Rončević je objasnio da su se događaji o kojima mediji pišu dogodili 1992. i 2000. godine te da se on osjeća odgovoran samo za to da se oni do kraja ispitaju.</p>
<p>Načelnik glavnog stožera, general zbora Josip Lucić također je reagirao na sve češće medijske napise o navodnim incidentima u vojsci. Poručio kako ni vojska, kao ni ostatak društva nije imuna na ni na dobre ni na loše pojave. </p>
<p>»Oružane snage nemaju nikakvu potrebu tajiti nijedan slučaj«, rekao je general Lucić, te pozvao da sa svih izvještaja te vrste skinu oznake tajnosti, a i najmanje sumnje do kraja istraže.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić: Vrijeme je da helikopter »Staru frajlu« zamijene moderne zračne snage </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svima koji odlučuju o budućnosti Hrvatske, predsjednik Republike Stjepan Mesić u petak je poručio da se uloga i značenje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva ne mogu i ne smiju zanemariti. Na svečanosti u MORH-u u povodom 13. obljetnice Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ-a i PZO-a), vrhovni je zapovjednik naglasio da učinkovito zrakoplovstvo čine i ljudi i tehnika. »Hrvatska težnja ulasku u EU i NATO nameće potrebu ustrojavanja zračnih snaga koje će jednako uspješno izvršavati zadaće očuvanja suvereniteta hrvatskog teritorija, obučavanja mladih pilota, sudjelovati u medicinskim letovima i protupožarnoj zaštiti«, istaknuo je Mesić. Prema njegovim riječima, samo će takvo zrakoplovstvo biti sposobno da se još više uključi u zajedničke misije Hrvatske i njezinih partnera. »Helikopteri kao što je 'Stara frajla' snažno su obilježili jedno intenzivno razdoblje našeg zrakoplovstva, no vrijeme je da na njihovo mjesto dođu nove zrakoplovne snage«, poručio je Mesić. Ministar obrane Berislav Rončević podsjetio je da je ove godine u uporabu stavljen radarski sustav »More«, završena modernizacija transportnih zrakoplova tipa »antonov« i remont helikoptera Mi-8. Najavio je da će na temelju novog strategijskog pregleda obrane 2005. početi preustroj HRZ-a, pregovori o nabavi dva zrakoplova te reorganizacija ZTZ-a.</p>
<p>Načelnik Glavnog stožera, general Lucić je podsjetio da se preustroj HV-a najprije dvije godine planira, te da je zatim u samo četiri godine iz sustava otišlo više od 14 tisuća ljudi. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Moguć jedinstveni sudski postupak za svu osmoricu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu Michele Squiccimarro potvrdio je u petak da je tužiteljstvo podnijelo istražni zahtjev protiv petorice bivših vojnih policajaca Tomislava Duića, Tonča Vrkića, Emilija Bungura, Ante Gudića i Anđelka Botića, koje se sumnjiči za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava te za počinjenje ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u vojno-istražnom zatvoru Lora 1992. godine. </p>
<p>Osmorica bivših pripadnika 73. bojne Vojne policije već su optužena za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila u Lori, no tužiteljstvo smatra kako postoji osnovana sumnja da su petorica optuženika, u razdoblju od ožujka do kolovoza 1992. počinila i zločine protiv ratnih zarobljenika, odnosno protiv čovječnosti i međunarodnog prava, što su, kako je rekao Squiccimarro, potpuno nova kaznena djela.</p>
<p>Zamjenik županijskog državnog odvjetnika istaknuo je da se nova kaznena djela odnose na isto razdoblje kao i optužnica koja tereti osmoricu vojnih policajaca za ratni zločin protiv civila, a ako se u istrazi utvrdi osnovanost sumnje i u počinjenje zločina protiv ratnih zarobljenika, tužiteljstvo će predložiti jedinstveni sudski postupak za svu osmoricu optuženika. </p>
<p>Državno je odvjetništvo uzelo u obzir izjave koje su oštećenici iz SCG-a i BiH dali medijima ili su pak pisanim putem dali iskaze u kojima su detaljno opisali strahote i zlostavljanja kojima su navodno bili izloženi u vojno-istražnom zatvoru Lora. Odvjetnik Joško Čeh, branitelj Ante Gudića, izjavio je novinarima kako je očekivao takav potez Državnog odvjetništva te da je time iznimno otežan položaj njegova branjenika i sužen prostor za obranu. »Ako se podigne optužnica, to znači da će moj branjenik drugi put morati dokazivati da nije bio u zatvoru u Lori kad su počinjeni neki zločini, nego je tada bio na južnom bojištu, što je potvrdio i Vrhovni sud«, kazao je Čeh, naglasivši da bi novi momenti u »slučaju Lora« mogli odgoditi početak glavne rasprave.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Letica: Postanem li predsjednik, Demekas ni 24 sata neće ostati u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Republike Stjepan Mesić u petak se na zagrebačkom Općinskom sudu neočekivano susreo s predsjedničkim kandidatom HSP-a Slavenom Leticom i optužio ga da u svojoj kampanji širi laži o njemu. Kako je na konferenciji za novinare kazao Letica, on je u petak ujutro u pratnji HSP-ovog zastupnika Pere Kovačevića došao u Sud dati očitovanje o predsjedničkoj kandidaturi. »Ja sam mu rekao 'Stipe smiri se, nemoj biti nervozan, kampanja još nije počela' «, kazao je Letica. »Na kraju smo se ipak prijateljski pozdravili, a ja sam mu darovao karte za belu za svojim likom i Predsjednički katekizam. On je na to rekao da nema novca za izradu takvog programa što me začudilo, jer su sponzori očito digli ruke od njega. Umjesto da prijeti po sobama, pozivam ga na megdan na HTV-u, tamnici hrvatskog duha«, rekao je Letica. Na konferenciji za novinare sazvanoj u povodu Dana ljudskih prava ponovo se osvrnuo na ocjene voditelja misije MMF-a u Hrvatskoj Dimitrija Demekasa o stanju u hrvatskom zdravstvu, istaknuvši da se »taj Grk« neće u Hrvatskoj moći zadržati duže od 24 sata bude li on postao predsjednik. Osvrnuo se i na rad čelnika udruga za ljudska prava kazavši da nose skupa odijela zahvaljujući stranim donacijama i da ne razumiju da su u Hrvatskoj ugrožena pred temeljna ljudska prava. Poznati borac za ljudska prava dr. Slobodan Lang kazao je da neki krugovi u Europi žele hrvatski teritorij, ali ne i hrvatske ljude, te da provode sistematske mjere da oni nestanu. Dr. Antun Kljenak iz zagrebačke Dječje bolnice govorio je o ugroženosti dječjih prava u Hrvatskoj i predstavio projekt izgradnje nove dječje bolnice na Šalati za koju bi građevinski radovi stajali 30 milijuna eura. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sanader: Tuđmanova paradigma hrvatstva zamijenila podjelu na lijeve i desne </p>
<p>Uloga Franje Tuđmana je bez sumnje povijesna, on je najveći hrvatski državnik i svi naraštaju koji dolaze moraju mu odati poštovanje/ Veličina Tuđmanove uloge je u tome što je pozvao sve Hrvate na zajedništvo, na jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, što je imao viziju i što je znao da Hrvatska mora ući u euroatlantske integracije, rekao je predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Pet godina nakon smrti Franje Tuđmana njegove zasluge, ugled i važnost ne da ne gube nego dobivaju na težini. Njegova uloga je bez sumnje povijesna, on je najveći hrvatski državnik i svi naraštaju koji dolaze moraju mu odati poštovanje. Razdoblje u kojem nas je on vodio ostaje zlatnim slovima upisano u hrvatsku povjesnicu«, rekao je u petak predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader na komemoraciji održanoj u Starogradskoj vijećnici u povodu godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a Franje Tuđmana. Ujedno je pozvao sve stranke na konsenzus o Tuđmanovoj ulozi i značenju, ustvrdivši da o tome ne može biti prepirki i prepucavanja jer je Tuđman vodio Hrvatsku u važnim, povijesnim vremenima stvaranja hrvatske države i nacionalnog preporoda. </p>
<p>»Tad smo stvorili novu paradigmu hrvatstva koje je zamijenilo podjelu na lijeve i desne. Veličina Tuđmanove uloge je u tome što je pozvao sve Hrvate na zajedništvo, na jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, što je imao viziju i što je znao da Hrvatska mora ući u euroatlantske integracije. Ponosni smo što smo mogli biti njegovi suradnici«, istaknuo je Sanader. Premijer je najveći dio govora posvetio ulasku Hrvatske u EU, kazavši da Hrvatska može odigrati ulogu katalizatora u ovom dijelu Europe kako bi došlo do stabilnosti na Balkanu. Najavio je da će uskoro biti imenovani pregovarači s EU-om, pri čemu se neće gledati na njihovu stranačku pripadnost. </p>
<p>»EU može uspjeti ako se bude temeljio na ravnopravnosti naroda i država, a mi moramo biti unutra da bismo mogli suodlučivati i lobirati. Danas, na petu godišnjicu smrti velikana hrvatske povijesti sa samopouzdanjem idemo naprijed, znamo što su naši nacionalni i državni interesi, znamo tko je bio agresor na Hrvatsku, nećemo zaboraviti prošlost, ali niti živjeti u njoj«, zaključio je Sanader. </p>
<p>Na komemoraciji su bili vodeći ljudi HDZ-a, Vlade i Sabora, kao i pojedini nekadašnji dužnosnici stranke, poput Katice Ivanišević, Hrvoja Šošića, Bernarda Jurline ili Marijana Jurića-Propatrije. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mesić: Nitko nije crno-bijel pa nije bio ni Tuđman</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić osvrnuo se u petak, u kratkoj izjavi novinarima, na 5. obljetnicu smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. </p>
<p>»Kao i svi ljudi, pokojni predsjednik Tuđman imao je izvrsnih odluka, ali i pogrešnih procjena«, istaknuo je Mesić. Podsjetio je da je Tuđmana upoznao i s njim surađivao još od 1965., a zatim, odgovarajući na novinarsko pitanje, i konkretnije objasnio koju Tuđmanovu procjenu smatra pogrešnom.</p>
<p>»Pogrešno je mislio da će Milošević uspjeti uzeti najveći dio Bosne i Hercegovine i razbiti BiH«, istaknuo je Mesić. Nitko nije crno-bijel pa ni Tuđman, dodao je. </p>
<p>Na potanje zašto nije obišao Tuđmanov grob, Mesić je rekao da je to učinio čim je izabran za predsjednika Republike, te da na Mirogoj od tada šalje svoje delegacije. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Šeks: Ljudi pamte veličanstveno Tuđmanovo djelo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijence i svijeće na grob Franje Tuđmana u petak su položili članovi njegove obitelji, Predsjedništva HDZ-a predvođeni predsjednikom stranke i Vlade Ivom Sanaderom, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks sa saborskim izaslanstvom, izaslanstvo Hvidre, te izaslanstva brojnih udruga, političkih stranaka, hrvatskih županija i gradova, pojedinci, predsjednički kandidati. </p>
<p>Tuđmanov grob od jutra su obilazili brojni građani. Počast su mu odali i sinjski alkari u svečanim odorama a molitvu s propovijedi održao je franjevački svećenik. </p>
<p>Sa Sanaderom su bili potpredsjednici Vlade i HDZ-ovi ministri u Vladi, a sa Šeksom potpredsjednici Hrvatskog sabora Luka Bebić i Darko Milinović. Sa članovima Tuđmanove obitelji došao je predsjednički kandidat Ćiro Blažević. </p>
<p>Vijenac je položio i predsjednik HSP-a Anto Đapić sa stranačkim izaslanstvom, HIP s Miroslavom Tuđmanom i Davorom Domazetom-Lošom, HB s Ivićem Pašalićem, Društvo domovinskog ponosa i časti »Viribus Unitis«, predsjednički kandidat Ljubo Ćesić Rojs. </p>
<p> »Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman ostaje strateg, vizionar hrvatske države i hrvatske slobode i sigurno je da ljudi to cijene, da se sjećaju i nakon svih mogućih napadaja i osporavanja. To njegovo veličanstveno djelo ljudi pamte i ono dolazi do punoga izražaja«, rekao je Vladimir Šeks. Zamoljen da komentira velik broj ljudi, odgovorio je da nije isključeno da se obljetnica koristi i u predizbornu kampanju, ali da želi vjerovati da su se političari došli pokloniti sjećanju i djelu prvog hrvatskog predsjednika. </p>
<p>Na isto pitanje Ivo Sanader je odgovorio da su članovi HDZ-a uvijek dolazili te da će to činiti i ubuduće: »Kod nas niste zamijetili nikakvu razliku jer mi smo ponosni što je Franjo Tuđman bio prvi predsjednik i utemeljitelj HDZ-a, sigurno najveće političke stranke i stranke koja je ostvarila najveće uspjehe«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rusija prihvaća stav Hrvatske: Družba Adria samo ako je ekološki opravdana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je u petak boravio u radnom posjetu Zagrebu, nakon susreta s hrvatskim kolegom Miomirom Žužulom izrazio je razumijevanje za hrvatsko stajalište da se provedba projekta Družbe Adrije realizira isključivo ako za to postoji ekološka opravdanost. »Hrvatska je potvrdila interes za projekt Družbe Adrije, a mi prihvaćamo potrebu za ispunjavanjem ekološke opravdanosti tog projekta«, izjavio je Lavrov. Naglasio je da između Hrvatske i Rusije postoje perspektive za razvoj suradnje, a u zajedničkom je interesu investiranje u energetiku i turizam. </p>
<p>Lavrov je pozdravio aktivnu ulogu Hrvatske u regiji, te najavio radne konzultacije dvaju ministarstava vanjskih poslova. Ruski šef diplomacije naglasio je izuzetno dobre odnose s Hrvatskom na svim razinama, a ministra Žužula nazvao je prijateljem. No, na novinarsko pitanje zašto onda, ako su odnosi tako dobri, nijedan ruski predsjednik dosad nije posjetio Hrvatsku, a hrvatski su to činili čak pet puta, Lavrov nije odgovorio. </p>
<p>Ministar Žužul izjavio je da Hrvatska i Rusija razvijaju izrazito dobre i prijateljske odnose, a razgovaralo se i o jačanju gospodarske suradnje. »To je trend koji će se ubrzati«, rekao je Žužul, te potvrdio važnost nastavka rada na svim ekološkim studijama koje bi pokazale isplativost projekta Družbe Adrije ne samo u gospodarskom, nego i u ekološkom smislu. </p>
<p>»Ruski poduzetnici zainteresirani su za realizaciju investicijskih projekata u Hrvatskoj, ponajprije na području energetike, zatim turizma. Naši su planovi spajanje naftovoda Družba i Adria«, istaknuo je Lavrov nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. </p>
<p>Upitan kada će ruski predsjednik Vladimir Putin posjetiti Hrvatsku, Lavrov je rekao da Putin nije zaboravio na poziv koji je u petak ponovo uputio predsjednik Mesić. »Do tog posjeta će svakako doći kada se usuglase termini«, izjavio je Lavrov.</p>
<p>Iz Sabora je priopćeno da je ruskog šefa diplomacije primio i predsjednik Sabora Vladimir Šeks, koji ga je izvijestio o tijeku rasprave o projektu Družbe Adrije koja se prije dva dana vodila u Saboru. Šeks je Lavrovu dao jamstva da će se s hrvatske strane pošteno i korektno procijeniti što Družba Adria znači za Hrvatsku u ekološkom, gospodarskom i političkom smislu.</p>
<p>Šef ruske diplomacije razgovarao je i s premijerom Ivom Sanaderom.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić i Sanader napokon zajedno smjenjuju Podbevšeka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Afera POA-Podbevšek« trebala bi biti razriješena na sastanku premijera Ive Sanadera i predsjednika Stjepana Mesića, i to smjenom ravnatelja POA-e Joška Podbevšeka. Unatoč medijskim nagađanjima u kojima se već spominju i imena Podbevšekova nasljednika, nije realno očekivati da će se dvojica čelnih ljudi države odmah dogovoriti i o novom šefu POA-e.</p>
<p>Kako doznajemo iz Predsjednikovih krugova, on smatra da bi se to pitanje trebalo rješavati nakon predsjedničkih izbora, te da bi Sanader sad trebao prihvatiti njegov prijedlog. Mesić je u petak odbacio spekulacije da je s premijerom već dogovorio Podbevšekova nasljednika i najavio da će ime svoga kandidata reći Sanaderu. Kako doznajemo, založit će se za to da na čelo POA-e dođe profesionalac i stručnjak, a jedan od kandidata koji su se spominjali u medijima, Joško Badžim, potpuno mu je nepoznat.</p>
<p>Iako premijer navodno smatra da bi kompromisno rješenje mogao biti i Mesiću sklon prijašnji ravnatelj UNS-a Tomislav Karamarko pitanje je bi li ga šef države prihvatio ovaj put kao »Sanaderova kandidata«. Uostalom, odbijenicu uvijek može braniti argumentom da se s Karamarkom razišao upravo na konceptu tajnih službi.</p>
<p>Iako je očekivao da će Sanader na kraju popustiti i pristati na odlazak šefa protuobavještajaca, Mesić se čudi zašto je Sanader toliko dugo čekao i »pržio se na laganoj vatrici« s koje je, smatra, trebao odmah sići. Najavljujući dogovor s Mesićem, Sanader je novinarima u petak rekao da želi popraviti nastalu štetu »premda nije za nju odgovoran«. Mesić je siguran da Sanader nije imao nikakve veze s obradom koju je POA provodila nad njim. Ne vjeruje, međutim, autorima izvješća koji su Sanadera pokušali uvjeriti da on nije bio meta POA-ine istrage. »Baš ne vjerujem da su pratili nekoga drugoga, a da su onda mene slučajno malo zahvatili«, upozorio je Predsjednik. Prije konačne odluke o šefu POA-e, Sanader je u petak još čekao Podbevšekovo izvješće i očitovanje o cijelom slučaju, no posve je jasno da je to samo formalnost.</p>
<p>Mile Franičević, Marija Pulić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Povelja »Aleksandra Zec« Heleni Puljiz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Davor Govorčinović dobitnik je nagrade Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) »Ante Miko Tripalo« koja se dodjeljuje dužnosnicima koji su se istaknuli u zaštiti i promicanju ljudskih prava. Nagradu »Joško Kulušić« za promicanje ljudskih prava u medijima dobio je novinar Feral Tribunea Luka Brailo, a Povelju »Aleksandra Zec« Helena Puljiz. Obrazlažući nagradu Govorčinoviću, predsjednik HHO-a Žarko Puhovski kazao je da je Govorčinović gradonačelnik od 1998. te da je »od tada znak promjene na novom pravcu, a takvi ljudi uvijek izazivaju kontroverze«. Da je tome tako, kazao je, potvrda je i otvoreno pismo koje je HHO-u poslalo šestero vijećnika kostajničkoga gradskog vijeća u kojem tvrde da Govorčinović tu nagradu nije zaslužio. </p>
<p>Govoreći o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, Puhovski je kazao da nacionalni uzroci povrede ljudskih prava više nisu ni ključni niti prevladavajući. Kazao je da je 2004. godine zabilježena »gomila povreda socijalnih prava«, a povredama tih prava raste i druga razina socijalnih problema kao što su siromaštvo i nasilje u obitelji. Upozorio je na izrazito inkompetentno ponašanje vlasti u socijalnom području, a skupna posebna žrtva tog socijalnog stanja su umirovljenicima za koje, unatoč obećanjima, nema bitne promjene. Puhovski je rekao da se ponovo politički pritišće medije i da su odluke o medijskoj koncentraciji nejasne. Mnogi ljudi ove su se godine HHO-u žalili zbog sporosti pravosuđa, a povoljne promjene uočavaju se kad je riječ o zemljišnim knjigama i tome da je Ustavni sud šire shvatio svoju ulogu u zaštiti ljudskih prava. </p>
<p>Puhovski smatra da je nova vlada simbolično mnogo učinila u normalizaciji odnosa. U procesu povratka očiti su pozitivni trendovi, međutim, to je »prekasno i premalo«. Vlada slabo kontrolira državni aparat, a osim socijalne službe, problemi su i u zdravstvu, gdje su smjene čisti revanšizam. Puhovski je upozorio i na zaoštreno stanje u obavještajnim službama i nejasno je kako se njima upravlja.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Plava vrpca Vjesnika uručena ribaru Morožinu i posadi Zrinskog</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - U kongresnoj dvorani opatijskog hotela »Četiri opatijska cvijeta«, pred dvjestotinjak uzvanika u petak je upriličena svečana dodjela priznanja dobitnicima 38. plave vrpce Vjesnika. U pojedinačnoj konkurenciji ovo priznanje pripalo je ribaru Dubravku Morožinu iz Punta na otoku Krku, a u momčadskoj posadi tankera »Zrinski« Tankerske plovidbe iz Zadra. </p>
<p>Predsjednik Odbora Plave vrpce Vjesnika Hrvoje Kačić obrazložio je odluku o proglašenju najhrabrijih među hrabrima, troje u pojedinačnoj i šest u momčadskoj konkurenciji. Istaknuo je da svi ti hrabri ljudi sudjeluju u spašavanju bez ikakve naknade te da su svi oni i zaslužili ovo priznanje. Naglasio je da je zahvaljujući njima sve manje nezgoda na našemu moru s lošim ishodom. Priznanje, srebrnu plaketu i svileni plamenac Dubravku Morožinu uručila je glavna urednica Vjesnika Andrea Latinović. </p>
<p>Budući da posada tankera »Zrinski« pod zapovjedništvom Vinka Stulića trenutačno plovi iz Libije za Jadran, umjesto njih je priznanje i srebrnu plaketu iz ruku predsjednika Uprave Vjesnika Franje Maletića preuzeo Svetko Košćica, jedan od čelnih ljudi zadarskog brodara. </p>
<p>Glavna urednica Vjesnika Andrea Latinović podsjetila je da je Plava vrpca Vjesnika jedinstveno priznanje u svijetu koje je utemeljio nekadašnji urednik pomorstva u Vjesniku Ratko Zvrko, kasnije poznati književnik i publicist.</p>
<p>Ribar Dubravko Morožin je 12. travnja po orkanskoj buri nadomak istočne obale Cresa svojom koćom »Primo« spasio šesteročlanu njemačko-nizozemsku posadu trinestmetarske hrvatske jedrilice »Old sajlor«. </p>
<p>Morožin je dosad uspješno sudjelovao u pedesetak akcija traganja i spašavanja na moru, zbog čega su ga prozvali »puntarska obalna straža«. U ovom mu je spašavanju pomogao kolega ribar Edi Franolić.</p>
<p>Ne tako davno hrabri je ribar na moru ispred Stare Baške spasio dvojicu austrijskih nautičara, kojima se pokvario motor glisera, a koje prethodno nisu htjeli spasiti njihovi sunarodnjaci, prošavši pored njih jedrilicom. </p>
<p>Posada tankera »Zrinski« je 24. rujna po buri jačine od 60 do 90 čvorova, 30 milja jugozapadno od Pule spasila dvojicu od petero članova austrijske jahte »Adax«. U tom trenutku 250 metara dugački »Zrinski« prevozio je 84 tisuća tona nafte iz Libije u Trst. </p>
<p>Vještim manevriranjem, kapetan Stulić uspio je približiti golemi brod jedrilici nakon što je orkansko nevrijeme prekinulo konopac kojim je »Adax« bio vezan uz tanker. Spašavanje preostala tri člana posade preuzeo je grčki brod »Lefka Ori« čija je posada uspjela spasiti dva nautičara s »Adaxa«, ali ne i jedriličarku Carlu Frank (50), koja im je pri pokušaju izvlačenja na palubu upala u more i nikad nije pronađena.</p>
<p>Redakcija Vjesnika dodijelila je posebno priznanje za petu obljetnicu rada Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru. </p>
<p>Uz predsjednika Hrvoja Kačića, Odbor Plave vrpce Vjesnika čine Mato Botica, ravnatelj Udruge brodara »Mare Nostrum«, kapetan Tomislav Miletić, pomoćnik ministra mora, kapetan Bruno Profaca, publicist, kapetan Tomislav Devčić, kapetan Edo Šarunić, voditelj Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru i Ivan Frančišković iz Croatia osiguranja.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mikulić danas stiže u Hrvatsku</p>
<p>Amerikanci su Damira Mikulića u srijedu samoga ostavili u središtu grada Ramadi blizu Falujje punih 750 kilometara od granice s Turskom navodno mu kazavši da je slobodan i da se sad snalazi »kako zna i umije«! Potom ga je neki Arapin odvezao do Mosula, na putu su ih zaustavili irački pobunjenici, ali su ih nakon nekog vremena pustili, pa se Mikulić do navečer pojavio u Mosulu, gdje je i prespavao. U četvrtak ujutro uspio je s jednim iračkim bračnim parom dogovoriti prijevoz do Zakhoa na iračko-turskoj granici, gdje ga je prepoznao srpski vozač Dejan Grozdanović i odvezao dio puta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kada je američki State Department još prošloga petka najavio hrvatskim vlastima da će vozača kamiona Damira Mikulića iz zatvora Camp Bucca na jugu Iraka pustiti za najviše 14 dana, ni najoptimističniji se članovi Mikulićeve obitelji nisu mogli nadati da će se mladić na slobodi naći već za pet dana. A upravo se to i zbilo - Mikulić je na slobodu pušten još u srijedu, 8. prosinca! </p>
<p>Njegova nam je majka Ankica potvrdila da se u obiteljski dom u Čapljini Damir javio u petak oko 10.30 sati rekavši majci kako upravo napušta Irak te da ulazi u Tursku. Do iračko-turske granice kamionom ga je, doznajemo, dovezao srpski vozač Dejan Grozdanović, koji je s Mikulićem bio i u trenutku uhićenja.</p>
<p>Premda priča o Mikulićevu oslobođenju ima, eto, sretan kraj - jer se u Hrvatsku vraća u subotu, i to vjerojatno zrakoplovom iz Istanbula - ona kao da je proizvod bujne mašte nekog nadobudnog filmskog scenarista. Naime, Amerikanci su ga u srijedu samoga ostavili u središtu grada Ramadi blizu Falujje, punih 750 kilometara od granice s Turskom, navodno mu kazavši da je slobodan i da se sad snalazi »kako zna i umije«! </p>
<p>Mikulić se i snašao, uspjevši zamoliti nekog Arapina da ga odveze do Mosula. Na putu su ih, kako nam je ispričao Grozdanović, čak zaustavili i irački pobunjenici, ali su ih nakon nekog vremena pustili, pa se Mikulić do navečer pojavio u Mosulu, gdje je i prespavao. U četvrtak ujutro uspio je pak s jednim iračkim bračnim parom dogovoriti prijevoz do grada Zakhoa na iračko-turskoj granici, gdje su stigli poslijepodne.</p>
<p>Tada se u Mikulićev život na velika vrata vraća Dejan Grozdanović iz Odžaka u Vojvodini. »U četvrtak se moj konvoj, pod velikom vatrom, uspio domoći Zakhoa gdje smo stali i otišli nešto pojesti u tamošnjem restoranu. Kad smo sjeli, u restoran je došao neki tip i strašno me podsjetio na Mikulića kojeg sam upoznao ove jeseni i čak bio s njim u društvu kad su ga uhitili«, kazao je za Vjesnik Grozdanović. »Bio je ćelav, s dugom crvenom bradom, na nogama je imao samo obične papuče iako je vani bilo vrlo hladno, oko nule, a nosio je hlače u kojima je, sjećam se, bio i kad je uhićen. Počeo sam ga dozivati 'Damire, Damire, 'alo Mikuliću' i slično, ali nije reagirao. Uopće se nije osvrtao, bio mi je jako čudan. Onda sam odlučio - idem do njega, pa kud puklo da puklo. Kad sam ga dotaknuo, okrenuo se i prepoznao me pa mi plačući od sreće rekao: 'Nevjerojatno! Ti si zadnji kojeg sam vidio prije uhićenja i prvi kojeg vidim nakon oslobođenja'. Sjeli smo, pojeli, popili i odmorili se, a onda mi je cijelu noć, sedam sati opisivao što mu se sve događalo u protekla dva mjeseca«, otkrio nam je Grozdanović dok je čekao ulazak u Tursku. </p>
<p>Tako smo, među ostalim, saznali da je, unatoč čvrstim uvjeravanjima Amerikanaca da se nalazi u zatvoru Camp Bucca na jugu Iraka, Mikulić više puta mijenjao mjesto boravka - osim u Bucci, bio je i u Abu Ghraibu, ali i u još nekoliko zatvora kojima nije znao ime. Grozdanoviću je kazao da mu je u zatvoru bilo vrlo teško, jer su mu drugi zatvorenici, mudžahedini, katkad prijetili da će ga ubiti. </p>
<p>Srećom, sve je to sada iza njega. Kraju se privodi još jedna mučna priča o hrvatskoj nazočnosti u poslijeratnom Iraku. Podsjetimo, gotovo istodobno s Mikulićevim uhićenjem početkom listopada, kod Mosula je ubijen Dalibor Burazović. Uostalom, i Mikulićeva je sudbina mjesec dana bila obavijena velom tajni, a u moru glasina posebno su se isticale dvije. Prema prvoj, Mikulić je bio mrtav, a prema drugoj je doduše bio živ, ali uhićen i već odavno - prebačen u SAD. </p>
<p>Ubrzo je, 30. listopada, stigla potvrda američke vojske. Vijest na liniji Irak-Zagreb via Washington glasila je: »Vozač Damir Mikulić živ je i zdrav, ali uz optužbu za špijunažu uhićen, te smješten u Camp Bucca, logor kod grada Um Qasra u kojemu se drže pritvoreni stranci«.</p>
<p>Uslijedili su mukotrpni pokušaji njegove obitelji i hrvatskih vlasti, na čelu s Vinkom Ljubičićem, voditeljem radne skupine Ministarstva vanjskih poslova zadužene za praćenje zbivanja u Iraku, da s Mikulićem stupe u kontakt. Vjesnik je u sjedištu Međunarodnoga crvenoga križa u Ženevi 1. studenoga dobio informaciju da su predstavnici MCK-a tih dana obišli zatvor Bucca, ali da o Mikuliću »ne znaju ništa«, što je pokrenulo niz pitanja i dovelo u sumnju tvrdnje američke vojske.</p>
<p> Iako malo prekasno - tek 2. studenoga, dakle mjesec dana od nestanka - Mikulići su Damirovo uhićenje prijavili MCK-u te mu preko Ženeve poslali »obiteljsku poruku«. A onda su Amerikanci napravili, najvjerojatnije, pravi presedan - dopustili su Mikuliću da se iz zatvora telefonom javi obitelji. Učinio je to u četvrtak, 4. studenoga, čime je naposljetku dokazao da je živ, zdrav i u Bucci. </p>
<p>»Nažalost, ja tada nisam razgovarala s njim, jer nisam bila kod kuće, nego se na telefon javio njegov brat Davor, pa sam njegov glas, nakon puna dva mjeseca, prvi put čula tek sada. Ne mogu vam opisati kako sam se u tom trenutku osjećala, jer to je zaista nevjerojatan osjećaj. Znate, cijela je naša obitelj sudjelovala u Domovinskom ratu. Dok je muž bio na jednom bojištu, Damir i ja bili smo zajedno na drugome i uvijek mi je bilo lakše jer je stalno bio uz mene«, otvorila nam je svoje srce Ankica Mikulić zaključivši kako ne može dočekati trenutak da zagrli svog sina.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041211].
|
