NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041111].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 180224 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Morali smo brati šibe kojima će nas istući</p>
<p>Kad ne bismo na vrijeme napisali zadaću ili bismo tražili pomoć, nismo smjeli pristupiti večeri. Često su nas pljuskali, ne želeći saslušati zbog čega nismo mogli napisati domaći rad, kaže M. / Nakon što mi je drugi štićenik zapalio ruku doživio sam psihički šok. Umjesto da mi pomognu, poslali su me psihijatru i kljukali lijekovima, tekućim »prozacom«, priča Mario B.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je Vjesnik objavio priču o splitskom domu za nezbrinutu djecu Maestral odnosno o sumnjama na zlostavljanje i zanemarivanje djece, koje nikad nisu odbačene, ali ni potvrđene, Vjesniku se javila nekolicina štićenika koji su svojedobno živjeli u Maestralu. Dvojica, danas već punoljetnih štićenika, te jedan koji još nije napunio osamnaest godina, potvrđuju neke od navoda iznesenih u Vjesniku, nakon kojih je i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić odlučio, i javnosti obećao, rasvijetliti slučaj. </p>
<p>Sva trojica Vjesnikovih sugovornika danas žive u Centru za odgoj na splitskim Brdima. Riječ je o ustanovi u kojoj su smještena djeca kojima su dijagnosticirani poremećaji u ponašanju, no upravo je način dijagnosticiranja tih poremećaja kod bivših štićenika Maestrala u najboljem slučaju upitan.</p>
<p>Osamnaestogodišnji M. (podaci poznati redakciji) kaže da su mu premještanjem na Brda zapravo učinili uslugu. S obzirom na to da je bio u skupini onih štićenika u domu Maestral koji su se otvoreno bunili protiv nepravilnosti u radu osoblja doma, 1999. je optužen da je u Segetu Gornjem (gdje je bio u posjetu prijateljici) podmetnuo požar. Iako je policija kasnije odbacila prijavu protiv mladića, nakon čega se trebao vratiti u podružnicu Maestrala u Kaštelima, premješten je u drugi dom. </p>
<p>M. za Vjesnik potvrđuje da je nebrojeno puta bio kažnjen izgladnjivanjem. »Kad god ne bismo na vrijeme napisali zadaću ili bismo tražili da nam netko od odgajatelja pomogne jer nismo razumjeli zadatke, nismo smjeli pristupiti večeri. Često su nas, osim nedavanjem večere, i pljuskali, ne želeći saslušati zbog čega nismo mogli napisati domaći rad«, kaže M. </p>
<p>»Najčešće smo morali sami brati šibe kojima će nas istući, a kada bismo ubrali pretanku šibu, da nas manje boli, onda bi odgajatelji otišli ubrati novu i tukli nas po rukama, nogama, leđima«, kaže M., prisjećajući se jedne djevojčice koja je, nakon što je izbačena s večere, po kantama za smeće tražila i jela ostatke pizze. </p>
<p>»Odgajatelji su nam za naš džeparac mnogo puta prodavali stare cipele i tenisice svoje djece, pa novac skoro nikad nismo ni vidjeli, a često smo bili i gladni. Jednom smo zbog toga ukrali banane u trgovini da se najedemo, a mnogo smo puta iz obližnjih vrtova brali i povrće, čak i crveni luk«, kaže M. dodajući da ne zna je li ravnateljica Tatjana Vukman o tome išta znala, ali da djeca od straha nikoga nisu obavještavala.</p>
<p>Mario B., drugi štićenik, koji će za nekoliko mjeseci izaći iz doma na Brdima, gdje je zadovoljan i sretan, cijeli je život proveo po domovima, a u Maestralu je više puta osoblje doma uhvatio u krađi stvari koje su bile namijenjene štićenicima. </p>
<p>Nakon što mu je drugi štićenik zapalio ruku, koja je zbog povrede bila zamotana u gazu natopljenu alkoholom, doživio je psihički šok. »Umjesto da mi pomognu da prevladam šok koji sam doživio, poslali su me psihijatru i kljukali me lijekovima, tekućim 'prozacom'. Slično su napravili još jednom momku, a nekoliko nas je na takav način moralo otići iz doma. Čim bi vidjeli da se previše bunimo, da se raspitujemo gdje su darovi koje su donijeli donatori, smislili bi način da nas pošalju psihijatru, uvijek istoj osobi, i uskoro nas odstranili iz doma. Najčešće nas je tukao odgajatelj Martin, i to gdje god je stigao, a jednom mi je poslije batina rekao da se idem okupati u hladnoj vodi da mi ne izađu modrice«, vidno potresen govorio je Mario.</p>
<p>Nakon što se »odselio« u drugi dom, ponovo je došao na pregled, ovaj put drugom psihijatru koji mu je rekao da je potpuno zdrav i da ne mora piti nikakve lijekove. Mario svjedoči i o cijelom nizu darova iz donacija s kojima bi se u rukama djeca samo slikala s donatorima ili za medije, a kasnije su ih morali vraćati.</p>
<p>Maloljetni dječak, koji je na Brda došao prije nepunih godinu i pol, u Kaštelima je proglašen narkomanom, jer su odgajatelji tvrdili da »puši travu«, te će sigurno biti kao i njegovi roditelji - ovisnici. »Nikad nisam pušio travu, ali sam se prema odgajateljima, koji su mi stalno govorili o mojim roditeljima, ponekad ponašao ružno i nisam ih htio slušati«. I svjedočenje ovog maloljetnika potvrđuje izgladnjivanje u slučaju kašnjenja na obrok, a sjeća se i da je jednom kad je zakasnio na kupanje (kupali su se samo petkom!), morao ući pod potpuno hladan tuš. Kašnjenje na doručak, prema njegovim tvrdnjama, kažnjavalo se i metenjem dvorišta, i to u pidžami, a nakon što je maloljetnik prijavio domske metode policiji, dolazak u dom mu je trajno zabranjen, iako mu tamo još živi sestra.</p>
<p>Vjesnikov sugovornik je, naime, policiji napisao anonimno pismo u kojem je progovorio o ponašanju odgajatelja, a potom su ga iz doma pozvali da dođe po zakašnjeli džeparac (već je bio premješten u drugu ustanovu). Tamo su ga dočekale dvije odgajateljice i prisilile da potpiše izjavu u kojoj se kaže da je bio izmanipuliran i da anonimno pismo nije napisao svojom voljom. </p>
<p>»Rekle su mi da će, ako to ne učinim, pozvati policiju, reći im da sam pušio travu i strpati me u zatvor za cijeli život. Jedna je već bila podigla slušalicu... Jako sam se prestrašio i potpisao izjavu«, kaže maloljetnik štićenik dodajući da je među domskom djecom zasigurno bilo i problematičnih, no ni približno onoliko koliko ih je proglašeno takvom. »U domu nismo dobili ni trunku ljubavi i razumijevanja, nego samo kritiku i uvrede. Što god bismo krivo učinili, uvijek su nam govorili da i ne možemo biti bolji od kakvih smo roditelja nastali«. </p>
<p>Ročnik iz Maestrala: Novu robu bacali smo u kontejnere</p>
<p>»Mogu govoriti samo o onome što sam vidio vlastitim očima, a čuo sam i mnogo priča, no njih ne mogu potvrditi. Mi ročnici smo najčešće služili da zaposlenima u domu plaćamo privatne račune, kupujemo zimnicu, kiseli kupus i slično. Sjećam se i da smo svakoga tjedna iz obližnjeg Konzuma morali iznositi hranu, i to na stražnji ulaz, a nisam siguran da je baš sve bilo namijenjeno domu jer, primjerice, gotovo nikad na jelovniku nisam vidio salame koje smo iznosili u velikim količinama. Smetalo mi je i što smo veoma često morali po kontejnerima raznositi novu i neraspakiranu robu koja je stizala kroz donacije. Zbog čega se nova roba bacala, zaista ne znam«, kaže Vjesnikov sugovornik, jedan od ročnika koji su civilni vojni rok služili u domu, dodajući da je u Maestralu vladalo bahato i bezobzirno ponašanje zaposlenih.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Blokada svih Gotovininih računa</p>
<p>Zakon se naslanja na rješenja o blokadi imovine građana koja dijelom koristi Zakon o Uskoku / Nadopunjen je odredbom po kojoj mjere blokade imovine i bankovnih računa prema Gotovini sastavlja Državno odvjetništvo i upućuje nadležnom istražnom sucu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo pravosuđa pripremilo je Nacrt zakona o posebnim mjerama potpore učinkovitom provođenju mandata Haaškog suda, koji bi se uskoro mogao naći pred Vladom. Iza kompliciranog naslova zakona krije se zapravo »zakon o zamrzavanju imovine Ante Gotovine«.</p>
<p>Obvezu da će izraditi taj zakon Hrvatska je prihvatila dajući izjavu potpore mjerama koje proizlaze iz uredbe Vijeća Europske unije, upućene svim članicama te zajednice država. Uredba datira od 11. listopada ove godine, kad je formirano i zajedničko stajalište Vijeća Europske unije na temelju kojega se, u članku 3., pozivaju i zemlje koje nisu članice da donesu mjere kojima se blokira financijsko raspolaganje i raspolaganje imovinom odbjeglih haaških optuženika Radovana Karadžića, Ratka Mladića i - Ante Gotovine. </p>
<p>Konkretan čin</p>
<p>Pozivom trećim zemljama, dakle zemljama kandidatima i onima koje su potpisale ili će tek potpisati sporazum o pridruživanju, Europska unija poručuje da time ulaze među zemlje koje žele da se mandat Haaškoga suda dovrši uspješno.</p>
<p>»Potpisom izjave Hrvatska je podijelila te ciljeve s državama članicama EU-a, ali je i dala svojevrsno obećanje da će voditi državnu politiku, tako da bi potpora bila ne samo deklaracija nego i konkretan čin«, kaže Vjesniku Dubravko Palijaš, pomoćnik ministrice pravosuđa. On je zajedno s Draganom Novoselom, zamjenikom glavnog državnog odvjetnika, napisao 13 članaka spomenutog zakona.</p>
<p>Zakon se, prema Palijaševim riječima, naslanja na ona rješenja o blokadi imovine građana koja dijelom koristi Zakon o Uskoku. Nadopunjen je i odredbom po kojoj mjere blokade imovine i bankovnih računa prema Anti Gotovini sastavlja Državno odvjetništvo i upućuje nadležnom istražnom sucu. </p>
<p>Zamrzavanje imovine i budućim optuženicima</p>
<p>»Hrvatska je bila prisiljena ići na poseban zakon jer se stručnom analizom utvrdilo da postojeći propisi ne omogućavaju primjenu onih mjera koje nalaže i zajedničko stajalište i uredba Vijeća Europske unije«, kaže Palijaš.</p>
<p>Recenzirajući zakonski prijedlog dr. Ivo Josipović, profesor Pravnog fakulteta, predložio je da zakon ne bude lex specialis, nego da se napiše za Gotovinu, ali i za sve slučajeve u kojima bi kao jedna od mjera kojim raspolaže istraga odnosno Sud trebala biti i blokada imovine optužene osobe.</p>
<p>Zakon, pak, slijedi članak 3. zajedničkih stajališta po kojima se blokiraju svi Karadžićevi, Mladićevi i Gotovinini računi namijenjeni plaćanju troškova stanovanja, hrane, liječničkih izdataka itd. No, i europski pravnici su shvatili da bi ograničenje na trojicu haaških bjegunaca bilo preusko, pa su aneksom Uredbe predvidjeli da bi se zamrzavanje imovine moglo odnositi i na osobe koje bi tek trebale biti procesuirane pred Haaškim sudom, odnosno i na osobe koje će jednog dana biti procesuirane pred stalnim Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Osuđenog časnika HV-a MUP tražio samo na kućnoj adresi</p>
<p>Šibenska policija od 16. rujna 2003. traži Nenada Mrkotu, umirovljenoga satnika HV-a iz Šibenika, koji je pravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora zbog premlaćivanja svog bivšeg podređenog poručnika Ivana Petkovića / U Mrkotinu je vlasništvu pet komada registriranog oružja koje mu policija nije pokušala oduzeti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sumnje u nedjelotvornost splitske policije u postupanju prema uhićenju trojice optuženih za ratni zločin u Vojno-istražnom centru Lora u Splitu, nisu usamljen slučaj. Naime, šibenska policija već više od godinu dana, točnije od 16. rujna 2003., traži Nenada Mrkotu, umirovljenoga satnika HV-a iz Šibenika, koji je pravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora zbog premlaćivanja svog bivšeg podređenog poručnika Ivana Petkovića.</p>
<p>Na brojne dojave policiji da je Mrkota viđen kako se slobodno kreće u okolici Šibenika te upite što se poduzima u vezi s tim, donedavni načelnik Policijske uprave šibensko-kninske Ivo Šimac odgovarao je da policija Mrkotu nikad nije zatekla - kod kuće. Međutim, iz policije nikad nisu objasnili jesu li poduzimali kakve druge radnje kojima bi provjerili informacije da se odbjegli osuđenik krije na području Vodica i Lozovca, te da je angažiran kao čuvar lovišta Kistanje, u vlasništvu veterinara Marka Maričića.</p>
<p>Prema Vjesnikovim informacijama, štoviše, u Mrkotinu je vlasništvu pet komada registriranog oružja, koje mu šibenska policija sve do objave ovog teksta nije pokušala oduzeti, iako bi to morala, s obzirom na to da je pravomoćno osuđen. Prema dokumentu koje Vjesnik dobio, šibenski bjegunac još raspolaže četirima puškama: »toz«, »voere kufstein«, »zbrojovka« i »kettner« te jednim »prvim hrvatskim pištoljem«.</p>
<p>U veljači 2006. nastupit će zastara u tom predmetu i Nenad Mrkota će se i službeno moći vratiti iz izbjeglištva, te tvrditi da ni dana nije proveo u zatvoru. Za njega se svojedobno pisalo da je u iznimno bliskim odnosima s bivšim pomoćnikom ministra obrane Josipom Jurasem, kojem je jedno vrijeme bio i službeni vozač. Od 1996., kada je u službenim prostorijama vojarne Šubičevac premlaćen Ivan Petković, traje njegova borba da kroz institucije pravne države dođe do zadovoljštine. Ako MUP nije u stanju otkriti prebivalište Nenada Mrkote i privesti ga pravdi, kako vjerovati uvjeravanjima iz tog ministarstva da se poduzima sve moguće u slučajevima Miroslava Brale Cicka, Ante Gotovine ili trojke iz Lore.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Mehun: Nemoguće je odmah pregledati svu poštu u velikim vrećama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Unatoč najavama da će se u srijedu znati gdje se »zagubila« kuverta sa zahtjevom splitskog Županijskog suda za raspisivanjem potrage za osumnjičenima u slučaju Lora, koju je sud poslao poštom 20. listopada, a MUP službeno zaprimio 21. listopada, glasnogovornik hrvatske policije Zlatko Mehun nam na to pitanje do zaključenja lista nije mogao dati precizan odgovor. Podsjetimo, nejasno je zašto MUP na nalog za raspisivanje tjeralice za petoricom bjegunaca koji se terete za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila u Vojno-istražnom zatvoru Lora nije reagirao već 21. ili najkasnije 22., nego se po nalogu reagiralo tek 26. listopada.</p>
<p>»U srijedu smo pomno rekonstruirali put spomenutog zahtjeva, od kurira, preko protokola, do Sektora kriminalističke policije, te je svaki djelatnik koji je imao kontakt s kuvertom provjeren, no izvješće o tome još mi nije stiglo«, izjavio je neposredno pred kraj radnog vremena Mehun. Dodao je kako je moguće da je jedan od razloga što zahtjev Suda nije otvoren 21. listopada, tj. u četvrtak, kada je i zaprimljen, to što je poslan »običnom preporučenom poštom«, koja u policiju »stiže u velikim vrećama te je nemoguće odmah pregledati svu poštu«, i koja je »kao i sva pošta s naznakom preporučeno dostavljena u Službu protokola, gdje je odležala dan dva, među ostalom poštom«. </p>
<p>»Nazvao bih to birokratskom sporošću. Zahtjev se vjerojatno premetao sa stola na stol«, izjavio je Mehun za Vjesnik i dodao kako će eventualne mjere protiv odgovornih za propuste primijeniti nakon što se pregledaju izvješća svih relevantnih osoba u PU splitsko-dalmatinskoj.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bjelokosni ponos u plamenu</p>
<p>U brišućem letu pilotski asovi Obale Bjelokosti odmah su ispalili sva raketna zrna. Eksplozije su raznijele gusto drveće oko pobunjeničkog uporišta. Piloti su napravili krug i onda s nekoliko dugih rafala iz šestocijevnih avionskih topova pucali na slijepo, dok nisu potrošili streljivo. Usput su, vičući, javljali kontrolnom tornju u Abijanu: »Imamo ih. Spržili smo ih!« Nisu se dugo veselili. Rakete zemlja-zrak ispaljene su istog trenutka i bjelokosni ponos nestao je u plamenu. Logor koji su raketirali bio je francuski</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Bili su popularniji i od najboljih nogometaša Obale Bjelokosti, jedne od većih država na zapadnoafričkoj obali. U toj zemlji kakaa sa 17 milijuna stanovnika još se osjeća snažan utjecaj Francuske, od civilnih vlasti do oružanih snaga. No, ta dva pilota bila su nešto posebno. Ne samo da su znali uzletjeti na svojim mlaznjacima, nego su pokazivali zavidnu vještinu u letu od jedne vojne baze do druge (tu se računa i sretno slijetanje, kočenje letjelice padobranom, rulanje pistom...). Njih nisu obučili Francuzi. U malom ratnom zrakoplovstvu Obale Bjelokosti s dva borbena aviona i pet jurišnih helikoptera dominirala je ruska letačka škola.</p>
<p>Piloti na helikopterima imali su izuzetno visok status. Ipak, od njih su cjenjenija bila spomenuta dvojica pilota koji su, a to nije mala stvar, upravljali supersoničnim lovcima. Od povećane prodaje kakaa jedva je skupljena svota za nabavu dva ruska lovca tipa Mig-23. Te moćne, ali stare letjelice trebale su preplašiti pripadnike čak triju pobunjeničkih organizacija koje kontroliraju gotovo polovicu zemlje (Pokret za pravdu i mir, Veliki narodni zapadni pokret i Narodni pokret Obale Bjelokosti).</p>
<p>No, kao i u priči o kralju koji je slomio vrat a carstvo mu propalo jer je njegovom konju ispala potkova, vladi Obale Bjelokosti nitko od pohlepnih preprodavača oružja nije objasnio da isporučeni Mig-23 nisu lovci-bombarderi, nego isključivo lovci-presretači (varijanta MLD) bez uređaja za ciljanje meta na kopnu.</p>
<p>Ali, kome je to važno u zemlji u kojoj na dogovoreni sastanak ne treba doći danas nego sutra ili, još bolje, preksutra. Piloti su marljivo vježbali, a nacionalisti u vladi i parlamentu uživali su što su zaobišli »nadute« Francuze. Iako ih mnogi u vlasti ne vole, samo Francuzima mogu zahvaliti što i dalje sjede u svojim udobnim uredskim foteljama, a da njihove osušene i smanjene glave nisu trofeji na polici nekog od krvoločnih pobunjeničkih vođa. Naime, 3800 najboljih francuskih vojnika čuva, u ime Ujedinjenih naroda, mir u toj podijeljenoj zemlji i razdvaja dvije strane od još većih pokolja.</p>
<p>A onda su se jastrebovi u vladi Obale Bjelokosti odlučili za »strateški udar«. Napast će, iznenada, glavni pobunjenički stožer i likvidirati vođe okupljene na sastanku svih triju aktivnih gerilskih skupina. Šef vojno-obavještajne službe Obale Bjelokosti (lokalna oporba tvrdi da je nekad bio obični redov u Legiji stranaca) svojom glavom je jamčio predsjedniku države da će operacija biti izvedena »kirurški« precizno te da su njegovi špijuni točno locirali mjesto okupljanja pobunjenika. »Vidjeli su mnoštvo ljudi u maskirnim uniformama, pratili su podizanje logora, uobičajeno vojničko komešanje«, hvalio se prvi obavještajac zemlje.</p>
<p>Operacija je počela rano ujutro. U zrakoplovnoj bazi u blizini Abijana svi su bili na nogama: dva pilota i četiri aviomehaničara (od kojih su dvojica zapravo bili po struci vulkanizeri i nekad su radili u autoradionicama). Natočili su gorivo u lovce, pod trup objesili lansere za raketna zrna i pripremili stazu za uzlijetanje. Nakon nekoliko sati piloti su konačno pokrenuli letjelice. Dva turbofan motora s naknadnim izgaranjem tipa »tumanski« zaurlala su i uz oduševljenje svih nazočnih u kontrolnom tornju lovci-presretači odlijepili su se od tla i krenuli u bombardersku misiju.</p>
<p>Brzo su stigli u zonu cilja oko Bouake. Dolje u šumi samo djelomično prekriven maskirnim mrežama nazirao se vojnički logor. U brišućem letu pilotski asovi Obale Bjelokosti odmah su ispalili sva raketna zrna. Eksplozije su raznijele gusto drveće oko pobunjeničkog uporišta. Piloti su napravili krug i onda s nekoliko dugih rafala iz šestocijevnih avionskih topova pucali na slijepo (dok nisu potrošili streljivo). Usput su, vičući, javljali kontrolnom tornju u Abijanu: »Imamo ih. Spržili smo ih!«</p>
<p>Nisu se dugo veselili. Rakete zemlja-zrak ispaljene su istog trenutka i bjelokosni ponos nestao je u plamenu. Logor koji su raketirali bio je francuski. Terenska prislušna služba francuske vojske kasno je reagirala. Iako su razumjeli lokalne jezike (akan, kru, voltski) francuski obavještajci nisu ni sanjali da njihovi saveznici i štićenici mogu toliko pogriješiti u identifikaciji i zabrljati u orijentaciji. </p>
<p>Osam pripadnika francuskih oružanih snaga poginulo je na mjestu, jedan je umro kasnije, a još 35 vojnika je ranjeno. Kazna je uslijedila odmah. Francuzi nisu željeli tek tako progutati »prijateljsku vatru« i nisu se zadovoljili samo rušenjem vladinih lovaca. Francuski komandosi dojurili su u Abijan i u trenu digli u zrak pet jurišnih helikoptera ruske proizvodnje poredanih kao za izložbu. Načelnik glavnog stožera oružanih snaga Obale Bjelokosti plakao je kada je vidio što su te francuske »furije« napravile s njegovim svježe obojenim helikopterima Mi-24. Da bi ih dobio on se čak odrekao i masne provizije.</p>
<p>Time taj bizarni dan nije završen. Proradio je nacionalni ponos među stanovništvom Abijana i drugih mjesta. Mržnja se s pobunjenika začas usmjerila na Francuze koji sada na vlastitoj koži osjećaju koliko je teško Amerikancima. I dok u Parizu pred vojnom bolnicom u kojoj je smješten Yasser Arafat Palestinci pjevaju pjesmu: »Francuska, najljepša ti hvala što si palestinskom orlu pomoć dala«, u Obali Bjelokosti razjareni demonstranti drukčijeg su raspoloženja: »Joj, Francuzi, hulje jedne. Na laganoj vatrici u našem loncu kuhat ćemo vas bijedne!«</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Policija se izvlači na poštu</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ </p>
<p>Gotovo je nevjerojatno da u eri brzog kolanja informacija jedan sudski nalog putuje šest dana između adresa udaljenih samo deset metara. Upravo to se dogodilo u »slučaju Lora« koji od početka prate skandali. Županijski sud u Splitu još je 20. listopada Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj uputio nalog za uhićenje petorice optuženika za ratni zločin u vojno-istražnom zatvoru Lora, no policija je tek 26. listopada raspisala tjeralicu. S obzirom na to da su zgrada suda i policije udaljene deset metara (dijeli ih samo službeno parkiralište), zanimljivo je da se nitko nije dosjetio da postoji dostava preko sudskog dostavljača. No, krenulo se zaobilazno, putem pošte koja je, navodno, bila ažurna i dostavila policiji nalog već 21. listopada. Iako svoju učinkovitost u »slučaju Lora« pošta može dokumentirati, načelnik PU splitsko-dalmatinske Nino Ćurić uporno tvrdi da je nalog stigao tek 26. listopada, pa je tjeralica raspisana sa zakašnjenjem.</p>
<p>Optužena petorka dala je petama vjetra, a sumnja je pala na policiju. Tu sumnju pojačavaju i Ćurićeve izjave kako nije neobično da sudski nalozi putuju šest dana te da je za sve kriva pošta. Izlika da je sve posljedica neažurnosti suda i policije nije uvjerljiva. Još je neobičnije svaljivanje odgovornosti na poštu. Naposljetku, ispada da će pošta biti odgovorna zbog neprivođenja optuženika i time za još jednu sudsku blamažu. Koje i inače nije nedostajalo od samih početaka suđenja optuženicima za Loru, prožetog nepriličnim ponašanjem suca Slavka Lozine što je, na kraju, dovelo do ukidanja oslobađajuće presude i vraćanja suđenja u Split.</p>
<p>Sada je na policiju pala sjena sumnje da je ona svojim odugovlačenjem s raspisivanjem potjernice možebitno pomogla optuženicima u bijegu. Sve bi se trebalo rasvijetliti internom istragom u policiji. No, bez obzira na ishod te istrage, ostaje dojam da je policija u najmanju ruku nemarno postupila u delikatnom »slučaju Lora« koji je već nekoliko godina pod povećalom javnosti. Svaka, pa bila to i nenamjerna pogreška u koracima kad je o Lori riječ lako postaje težak uteg o vratu svim akterima koji postupak trebaju zakonito dovesti do kraja. A kad su objašnjenja iz policijskih redova i nemušta, taj teret je još veći.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Janšina pozitivna retorika </p>
<p>MILAN JELOVAC</p>
<p>Buduću slovenski premijer Janez Janša ostao je dosljedan svojoj viziji odnosa s Hrvatskom. Bez postavljanja novih zahtjeva, bez konflikata i sa strateškim partnerstvom rješavat će se, najavio je, otvorena pitanja između Ljubljane i Zagreba. Jasnom porukom da bi bilo pametno podržati Hrvatsku na putu u EU održao je pravu malu lekciju političkog pragmatizma Ropovoj vladi. Na taj način zapravo je još jednom demonstrirao da će, što se odnosa s Hrvatskom tiče, voditi konstruktivniju politiku od bivših slovenskih vlada. Barem što se retorike tiče. Jer teško je vjerovati da će se trinaest godina nagomilavani problemi riješiti preko noći. </p>
<p>Prebacivanjem rasprave o problemima iz voda »ljute politike« u, kako je rekao, »opuštenije« stručne debate eksperata mogla bi se izbjeći politizacija, koja je posebice posljednjih nekoliko godina obilježava svaki, pa i najmanji problem između dviju susjednih država. Njegov je plus i to što s druge strane granice, u Banskim dvorima, ima sugovornika slične političke orijentacije, stavova i političke pragme. Uostalom, Janša je već baštinio a i ubuduće će slijediti političke instinkte i logiku hrvatskog premijera Ive Sanadera. S kojim je, dok su obojica bili u oporbi, održavao prisne političke odnose. </p>
<p>Danas već dokazani pragmatičar Janša posve je svjestan da ni slovenska kao niti hrvatska vlada neće moći ići ispod svojih nacionalnih interesa. Niti će rješavanje problema, kako je najavio, biti na štetu jedne ili druge zemlje. Na otopljavanje odnosa Zagreba i Ljubljane snažno bi mogle utjecati i geste dobre volje. Jedna od njih bi, zašto ne, mogla biti i jednostrana slovenska odluka o neprelaženju crte sredine u Piranskom zaljevu do konačnog razgraničenja. Ili pak »discipliniranje« vjerojatnog šefa diplomacije Dimitrija Rupela kada su odnosi s Hrvatskom u pitanju. Ne bi li tako izbjegao parafrazu poznate narodne »Janša u klin a Rupel u ploču«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Obrazovanje s diskriminacijom nastavnoga osoblja </p>
<p>Majstor poučava šegrta zanatu, a majstor se postaje nakon godina rada u zanatu. Toga nisu svjesni ili ne žele biti svjesni autori zakonskih rješenja prema kojima se nagrađuje samo neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima, a kažnjava rad u struci izvan odgojno-obrazovnih ustanova. Što mogu i kako predavati loši stručnjaci?</p>
<p>EDO ZENZEROVIĆ</p>
<p>Čitajući članak profesorice defektologije Ane Jurić-Šimunčić objavljen u Stajalištima, u Vjesniku 5. listopada pod naslovom »Nema nove škole sa starim ravnateljskim kadrovima«, upitao sam se, kako bi se trebali educirati stručni učitelji, suradnici u nastavi i profesori stručnih predmeta. </p>
<p>Naime, u tom članku autorica tvrdi da su »inženjeri građevine sa skromnim pedagoškim obrazovanjem, pa čak bez ikakvog obrazovanja« i da zbog toga nisu podobni za ravnatelje.</p>
<p>Takve tvrdnje slušam od nekih kolega u zbornici. U toj ocjeni ima i istine, ali je to posljedica negativne selekcije nastavnog osoblja u tehničkom i strukovnom školstvu.</p>
<p>Autorica članka težište u svom razmatranju stanja u našem školstvu daje na odgojne i didaktičke komponente odgojno-obrazovnog procesa, a posve zanemaruje stručnu komponentu. Za tehničko i strukovno obrazovanje takav je pristup poguban. </p>
<p>Zakonska rješenja i kolektivni ugovori za zaposlenike u srednjem školstvu od 1995. diskriminiraju profesore stručnih predmeta, stručne učitelje i suradnike u nastavi zbog radnog staža ostvarenog u struci izvan odgojno-obrazovnog procesa, a temelje se na takvim mišljenjima. Zbog takvog pristupa imaju sada profesori i stručni učitelji sa zavidnim radnim stažem ostvarenim u struci izvan ustanova odgoja i obrazovanja od četiri do deset posto nižu plaću, nakon dvadeset godina radnog staža, od nastavnika koji su sav radni staž ostvarili u odgoju i obrazovanju.</p>
<p>Prosvjetne vlasti Republike Hrvatske i sindikati zaposlenika srednjih škola zajednički već devet godina sustavno diskriminiraju diplomirane inženjere i druge stručnjake zbog radnog staža izvan odgoja i obrazovanja. Protive se, bez ikakvog objašnjenja, implementaciji Revidiranih preporuka Unesca za tehničko i strukovno obrazovanje od 2001., prema kojima nastavno osoblje koje rad u tehničkom i strukovnom obrazovanju ne smije doći u neravnopravan položaj zbog radnog staža izvan odgoja i obrazovanja. Kako se diskriminacijom može privući kvalitetne kadrove u tehničko i strukovno školstvo? </p>
<p>Nužni su nam kvalitetni tehničari, inženjer, diplomirani inženjer i drugi stručnjaci s trogodišnjim ili četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, stručnjaci s višom školom i fakultetom za odvijanje odgojno-obrazovnog procesa u tehničkim i strukovnim školama. Međutim, sama srednjoškolska svjedodžba o završnom ispitu ili diploma o završenom fakultetu nije dokaz stručnosti u nekom poslu. </p>
<p>Majstor poučava šegrta zanatu, a majstor se postaje nakon godina rada u zanatu. </p>
<p>Toga nisu svjesni ili ne žele biti svjesni autori zakonskih rješenja prema kojima se nagrađuje samo neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima, a kažnjava rad u struci izvan odgojno-obrazovnih ustanova. Što mogu i kako predavati loši stručnjaci? Kako učitelji mogu artikulirati nastavni sat sa slabim poznavanjem struke koju praktično ili teoretski poučavaju učenike?</p>
<p>Profesori stručnih predmeta, stručni učitelji i suradnici u nastavi imaju oko sedam i pol puta manji udio u odgojno-obrazovnom procesu učeničke populacije do završetka srednjoškolskog obrazovanja od nastavnika općeobrazovnih predmeta. Iz toga se može zaključiti da njihova pedagoško-psihološka edukacija treba biti različita od edukacije nastavnika općeobrazovnih predmeta. Prioritet treba dati stručnoj i didaktičkoj komponenti odgojno-obrazovnog procesa te radnom odgoju.</p>
<p>Predmeti koji su sada zastupljeni u pedagoško psihološkom osposobljavanju nastavnika primjereni su za obavljanje odgojno-obrazovnog procesa u teoretskoj i praktičnoj nastavi za tehničko i strukovno obrazovanje. Međutim, način na koji se ono izvodi čista je improvizacija.</p>
<p> Prema Zakonu o srednjoškolskom obrazovanju, nastavnici koji nisu završili nastavničke fakultete moraju u roku godine dana odslušati i položiti: pedagogiju, didaktiku, psihologiju odgoja i obrazovanja i metodiku nastave određenog predmeta, a u roku dvije godine i stručni ispit. Za vrijeme trajanja predavanja, koje se izvode subotom, moraju redovito obavljati nastavu dvadeset sati tjedno, i to neki više od šest različitih stručnih predmeta. Za većinu stručnih predmeta ne postoje udžbenici niti prikladna stručna literatura. Neke predmete nisu ni učili na fakultetu.</p>
<p>Pripremati istodobno šest ili više predmeta za nastavu i učiti za polaganje ispita izniman je napor i psihički stres. </p>
<p>Takav napor prihvaćaju zbog gubitka radnih mjesta u gospodarstvu, jer nemaju drugog izlaza, a to zlorabe političari i sindikalni čelnici. Na predavanju većina njih mora iz svojih mjesta boravka putovati u Zagreb, Rijeku, Osijek ili Split. </p>
<p>Gospodo djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, osigurajte bolje uvjete pedagoško-psihološkog obrazovanja primjereno za nastavnike koji nisu završili nastavničke fakultete. To je vaša dužnost. Licemjerno je prozivati inženjere za »skromno pedagoško obrazovanje«, a ne činiti ništa da se ono poboljša.</p>
<p>Za strukovne škole bi pedagozi i nastavnici općeobrazovnih predmeta trebali imati specifično obrazovanje i barem informativno znanje o struci za koju određena škola osposobljava učenike. Suprotno mišljenju autorice članka, smatram da je bolje da imamo ravnatelje i sa »skromnim pedagoškim obrazovanjem«, ali koji dobro poznaju struku za koju škola osposobljava učenike, nego ravnatelje sa skromnim ili nikakvim znanjem struke.</p>
<p> S diskriminacijom u zbornicama tehničkih i strukovnih škola djelatnika na kojima ono počiva nema kvalitetnog strukovnog obrazovanja, a gospodarska razvijenost neke zemlje u korelaciji je s kvalitetnim tehničkim i strukovnim obrazovanjem.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, član Stručnoga vijeća za elektrotehniku Grada Za</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Koraljne valute i lepršavo zelenilo euroalgi</p>
<p>Ribu uvozimo, svoje ribare davimo, a tuđim ribaricama otvaramo sva vrata. Zar smo zaista ostali bez zemlje i sjemena pa više nemamo koga birati da nas vodi jer, eto, ne možemo se pohvaliti ni s jednom garniturom vlasti. Svaka nešto upropasti, pa iseljavanje stalno traje, a života polako nestaje</p>
<p>DINKO PENSA</p>
<p>Privatizacija je vratila Hrvatsku u daleku prošlost pa njezin napredak kasni dvadesetak godina. Velike su svote prošle granicu i nema nikakva izgleda da će Hrvatska od toga ikada imati koristi. Izraelske banke imaju dobro zaštićene trezore kao i one na otocima toplih mora.</p>
<p>Nestao je najveći dio trgovačke flote, kao i ribarskih brodova što su ih imale tvornice za preradu ribe. Zatvorena je i najstarija takva tvornica u Komiži koju je sagradio poznati Mardešić davne 1870., a prije Drugog svjetskog rata u Komiži ih je radilo šest.</p>
<p>Na većim otocima bilo je i manjih pogona raznih djelatnosti koje je pomela privatizacija. Ono malo puka što je ondje ostalo živi od sitnih mirovina, socijalne pomoći i – mora. Ono je ostalo kao posljednja slamka spasa, oslonac i nada otočana kroz vjekove. Zato ga treba čuvati i s puno mudrosti i pozornosti donositi zakone i programe. Ponajprije o tome moraju misliti oni koji su na vlasti.</p>
<p>No oni tako ne misle. Nakon što je njihovim blagoslovom otplovilo sve – što morem, što kopnom – na redu je, opet njihovom zaslugom, da otplovi more i njegove vrijednosti.</p>
<p>Vlast predlaže novi zakon o morskom ribarstvu za koji se glede njegova sadržaja može posumnjati da ga je pisao neki tuđinac. Tim zakonom, ako ga uspiju progurati, prvi se put u povijesti dopušta stranim državljanima ribariti u našem unutrašnjem moru, otvarati ribarski obrt ili tvrtku u Hrvatskoj pa ih se tako izjednačava s našim profesionalnim ribarima.</p>
<p>Morsko dno država Europske unije je opustošeno, poglavito na talijanskoj strani. Ako se to dogodi i nama, naše će podmorje ubrzo postati pusto. Vlada gura zakon po hitnom postupku, iako nitko to nije tražio, pa se javljaju sumnje da netko izvan Hrvatske to traži. Hitan postupak je logičan kada treba brzo spriječiti štetu koja bi se mogla dogoditi, a ovdje je obratno, jer bi donošenjem takva zakona posljedice za Hrvatsku bile pogubne.</p>
<p>A oni koji ga predlažu, misle da je pustiti Talijane orati morsko dno u Velebitskom kanalu i loviti škampe u našim zdjelama nevažno. Ružno bi bilo posumnjati da je netko s maskom zaronio u prostrane dubine mita i korupcije gubeći se u ljepotama koraljnih valuta i lepršavu zelenilu euroalgi. </p>
<p>Svijet je na otoke smjestio male pogone za preradu ribe, solila se srdela i inćun. Kada bi je se ulovilo, zazvonilo bi crkveno zvono. Smišljati valja i druge male sadržaje. Država pomaže povoljnim kreditima da se razvije turizam pa se život, uz malo poljodjelstva, pomalo razvija.</p>
<p>A naša vlast, znajući da je od 152 države koje imaju more, njih 135 proglasilo gospodarski pojas i ribolovnu zonu, umjesto da i ona upravo tako učini, predlaže zakon o uništenju i unutrašnjeg mora. Što će biti nakon toga ako se i sada radi preživljavanja prodaje i previše.</p>
<p>Vlast se ponaša kao da smo to more ukrali. Na jugu smo u pregovorima s Crnom Gorom izgubili više od četiri stotine četvornih kilometara mora, a ono malo oko Punte oštro s nama čuvaju crnogorski policajci da u tom našem dijelu ne bi napravili nešto što se njima ne bi svidjelo. Pa neka razum dokuči kako to pregovaraju i razgovaraju naši političari.</p>
<p>Od godine 1990. nadzor našeg unutrašnjeg mora bio je nikakav. Talijani su oko Palagruže lovili kao u svome, dolazili su čak do Dugog otoka, a sada se predlaže zakon prema kojem će nam talijanske koće dolaziti u najskrivenije uvalice do samog praga naših domova. Taj zakon steže u lance 2500 profesionalnih ribara, trinaest tisuća onih s dopunskom dozvolom i četrdeset tisuća sportskih ribolovaca. </p>
<p>Ribu uvozimo, svoje ribare davimo, a tuđim ribaricama otvaramo sva vrata. Zar smo zaista ostali bez zemlje i sjemena pa više nemamo koga birati da nas vodi jer, eto, ne možemo se pohvaliti ni s jednom garniturom vlasti. Svaka nešto upropasti, pa iseljavanje stalno traje, a života polako nestaje.</p>
<p>Autor je umirovljeni inženjer iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Središte guši razbacano smeće </p>
<p>Smeće po gradskim ulicama ne ostavlja srednjoeuropski dojam / U smeće se baca sve i svašta (od kantica s bojom pa sve do bombi; slučaj u Ilici od prije pet, šest godina kad je samo pukim slučajem izbjegnuta tragedija) / Tu bi svoj dio posla trebali obavljati i komunalni redari, ali i njima su ruke vezane zakonom. Smiješno male cifre kojima se kažnjavaju prekršitelji očito ne pomažu</p>
<p>Centar grada uz blještave izloge nudi i jednu manje glamuroznu sliku. Smeće u vrećicama, često nemarno bačeno ispred ulaza zgrada, a nerijetko i razbacano, ne ostavlja srednjoeuropski dojam kojem tako težimo. </p>
<p>S Ivanom Bićanićem, rukovoditeljem noćne smjene, i poslovođom Brankom Tomaškovićemproveli smo jednu noć na zagrebačkim ulicama u društvu djelatnika Čistoće. Smeće se iz strogog centra sakuplja i odvozi svaki dan (primjera radi, u Beču i Budimpešti odvozi se samo jednom tjedno). Ostatak grada podijeljen je na dvije zone. Zonu A (odvoz je ponedjeljkom, srijedom i petkom) i zonu B (utorak, četvrtak, subota). I već tu nastaju prvi problemi. Mnogi građani ne samo da se ne pridržavaju odredbe da se smeće baca sat vremena prije dolaska vozila Čistoće, već, primjerice, u srijedu ostavljaju smeće vani iako znaju da je odvoz moguć tek u četvrtak. Pa iako će i u Čistoći istaći da ima savjesnih građana, čini se da je broj onih nesavjesnih mnogo veći. U smeće se baca sve i svašta (od kantica s bojom pa sve do bombi; slučaj u Ilici od prije pet, šest godina kad je samo pukim slučajem izbjegnuta tragedija). Tu bi svoj dio posla trebali obavljati i komunalni redari, ali i njima su ruke vezane zakonom. Smiješno male cifre kojima se kažnjavaju prekršitelji (jedan od djelatnika navodi apsurdni slučaj kad je naplaćena kazna od jedne kune!?) očito ne pomažu. Također ni praksa odvajanja tzv. korisnog otpada (kojeg u svakoj vrećici ima oko 70 posto) od smeća nije kod nas nikada potpuno zaživjela. </p>
<p> Čistoća je prošle godine počela postavljati više malih posuda i velikih kontejnera po istočnim i zapadnim dijelovima grada, a od prošle subote provodi se pilot-program u Savskoj i Tratinskoj, gdje je postavljeno 120 novih posuda. Rezultati su vrlo dobri, u što smo se i sami uvjerili, i svakako treba nastaviti tu praksu. No, u središtu grada situacija je drukčija. Problemi nastaju zbog konfiguracije terena, primjerice na zelenom valu, gdje je kamionu otežan pristup i zbog nedostatka mjesta za posude. Veliki je problem i promet. Ipak, barem ugostitelji bi trebali imati posude, a ne otpad ostavljati u vrećama. </p>
<p>Milan Krizmanić jedan je od iskusnijih djelatnika, s gotovo tridesetogodišnjih stažom. »Posljednjih osam godina čistim po centru i tu uglavnom područje oko Cvjetnog trga. Najviše mi smeta u poslu razbacano i nezapakirano smeće, te vreće ispred kafića u koje se baca i staklo. Nekakvih težih incidenata nisam doživio, a na uobičajena dobacivanja se i ne obazirem. Uvjeti rada također nisu idealni, jer se radi i po kiši i snijegu. Tako rijetko tko doživi 'ugodnu' mirovinu«. Njegove posljednje riječi potvrđuje i statistika, koja se uredno vodi u Čistoći. Milan također smatra da bi postavljanje posuda po centru riješilo dio problema, a s prizvukom nostalgije u glasu ističe kako je nekad bilo mnogo manje smeća.</p>
<p>Očigledno se problem kućnog smeća u centru grada može riješiti samo pravilnom koordinacijom rada Čistoće, komunalnih službi, ali i brigom građana, jer valjda nam je svima zajednički cilj ljepši i čišći grad. </p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Rudari Vid Halek i Stjepan Cinaberski čekaju Zagrepčane</p>
<p>Posjetitelji moći čuti zvukove razbijanja stijena, škripu tački, razgovore rudara, naredbe nadzornika, te molitvu svetoj Barbari / U ulaznoj prostoriji bit će rudarska zbirka oruđa, prikaz povijesti rudarenja na panoima, informativni pult i suvenirnica. Posjetitelji će se kroz osvijetljene kopove, prosječne visine oko 170 centimetara i širine oko jednog metra, kretati sa šljemovima na glavi</p>
<p>Rudnik Zrinski na Medvednici trebao bi se, nakon nešto više od godine dana radova, 4. prosinca, na Dan svete Barbare, zaštitnice rudara, otvoriti za prve posjetitelje. </p>
<p>»Čekamo tehnički pregled da bismo dobili uporabnu dozvolu. Radovi su pri kraju, rudnik još treba ozvučiti, da ugođaj bude što vjerodostojniji, pa će posjetitelji moći čuti zvukove razbijanja stijena, škripu tački, razgovore rudara, naredbe nadzornika, te molitvu svetoj Barbari«, ispričala nam je Nives Farkaš Topolnik, ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica, koja obnavlja rudnik. U rudarskim kopovima postavljene su i figure rudara u prirodnoj veličini te jednog nadzornika. »Skulpturom rudara Vida Haleka s tačkama htjeli smo prikazati način izvoženja rude iz kopova, a skulpturom Stjepana Cinaberskog tadašnji jednostavni način rudarenja čekićima, pijucima, lopatama... Imena rudara Zagrepčana pronašli smo u povijesnim spisima«, priča nam ravnateljica, dodajući da je u rudniku postavljen i oltarić svete Barbare.</p>
<p>Ulaz u obnovljene rudarske kopove dužine 150 metara je 50 metara južno od Planinarskog doma Grafičar. S nadzornikom Javne ustanove Dubravkom Kavčićem u srijedu smo obišli rudnik. Pošljunčanom stazom od »Grafičara« došli smo pred masivna, drvena, polukružna vrata iza kojih se »skriva« ulaz u rudnik. Ulaz je ukopan u zemlju i s vanjske strane obložen zelenim kamenom škriljavcem. U ulaznoj prostoriji bit će rudarska zbirka oruđa, prikaz povijesti rudarenja na panoima, informativni pult i suvenirnica. Posjetitelji će se kroz osvijetljene kopove, prosječne visine oko 170 centimetara i širine oko jednog metra, kretati sa šljemovima na glavi. Izlazit će se kroz otvor u stijeni koji je nekoliko desetaka metara južnije od ulaza. </p>
<p>Iduće godine Javna ustanova nastavlja uređenje nestabilnih kopova, čija se ukupna dužina ne zna. Rudnik se, naime, nalazi na prostoru zvanom Rudarski vrt, na kojem su brojne vrtače, nekadašnji ulazi u kopove. Iz rudnika Zrinski se u 16. i 17. stoljeću vadila olovno-cinkova ruda iz čijeg se minerala galenita ili olovnog sjajnika izdvajalo srebro. Galenit je zbog svog metalnog sjaja lako uočljiv na stijenama, pa će se komadić te rude umetnut u drvenu pločicu prodavati kao suvenir, to jest privjesak za ključeve. </p>
<p>Rudnik Zrinski prvi je pravi uređeni rudnik u Hrvatskoj za turističke posjete. Bit će otvoren vikendom od 10 do 16 sati, a u tjednu po dogovoru s Javnom ustanovom. Posjetitelji će imati i stručno vodstvo.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Beskućnika pokopao Caritas, Grad oteže s isplatom troškova </p>
<p>Ivo Kopić preminuo je 17. rujna u Caritasovom prenoćištu u Rakitju / Caritasu je poručeno iz Grada da o svom trošku pokopaju pokojnika, a da će im se novac naknadno vratiti iz fonda Ureda zdravstva, rada i socijalne skrbi. No, do danas novac nije uplaćen </p>
<p>Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jelena Brajša ostala je zatečena obaviješću Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb koju je primila u srijedu, 3. studenog, a kojom se odbija pokrivanje troškova pogreba beskućnika koji je preminuo u Caritasovom prenoćištu u Rakitju. Ivo Kopić preminuo je u prenoćištu 17. rujna. Caritasu je poručeno iz Grada da o svom trošku pokopaju pokojnika, a da će im se novac naknadno vratiti iz fonda Ureda zdravstva, rada i socijalne skrbi. Iz Ureda je mjesec i pol dana nakon ukopa pismeno javljeno Caritasu da »ne mogu refundirati troškove ako to izvrši drugi subjekt«. Pismo je potpisao pročelnik Zvonimir Šostar. Drugi subjekt je obično rodbina, a u ovom slučaju - Caritas. Alma Biđin, voditeljica prenoćišta, kaže da je već u početku imala problema s Centrom za socijalni rad u Dubravi. U petak, kad je smrt nastupila, zvala je Centar, iz kojeg je Ivo Kopić i upućen u prenoćište, zatraživši pomoć pri ukopu. Iz Centra su na vrlo neugodan način, kaže Biđin, odvratili da je njihovo vrijeme završilo u tri sata popodne, te neka gospođa Biđin zove u ponedjeljak. Neugodno iznenađena, Biđin ipak se pobrinula za ukop pokojnika uz obećanja iz Grada da će sav novac biti vraćen. </p>
<p>Snježana Piškadija, načelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, izjavila je za Vjesnik da će troškovi ipak biti refundirani Caritasu ako to ne učini Centar za socijalni rad Dubrava, odakle je beskućnik i bio upućen u prenoćište. »I inače je praksa Ureda da Grad snosi troškove minimalnog ukopa za one koji nemaju rodbinu ili bilo koji drugi subjekt koji bi snosio troškove«, nastavila je Piškadija.</p>
<p>Voditeljica prenoćišta kaže da je i inače komunikacija s Centrom u Dubravi izuzetno loša. Česti su slučajevi da Centar pošalje ljude s uputnicama kako bi ih se zbrinulo u Caritasovom prenoćištu, a potom se više ne brinu za te ljude. Kad ih se zove za bilo kakvu pomoć, često su neljubazni i nesusretljivi, navodi Alma Biđin. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nije mogla uplatiti novac na devizni račun djeteta</p>
<p>Zbog opasnosti od pranja novca, Hrvatska narodna banka prošle godine zabranila mogućnost uplata na devizne račune drugih osoba </p>
<p>Jedna Velikogoričanka (podaci poznati redakciji), pokušala je u srijedu uplatiti 120 eura na devizni račun kćerke, koja je trenutno u inozemstvu. Kćerka je, s obzirom da posjeduje Visa karticu, trebala novac podići u inozemstvu. To bi u nekakvim normalnim okolnostima bio sasvim uobičajen način transferiranja novca, pa je gospođa koja se obratila Vjesniku ostala jako iznenađena kad su joj u poslovnici Privredne banke Zagreb (PBZ) u Velikoj Gorici rekli da zbog odluke Hrvatske narodne banke (HNB) novac nije moguće uplatiti. »To možete napraviti jedino ako vam kćerka preko veleposlanstva pošalje ovlaštenje za raspolaganje njezinim računom«, rekla joj je službenica te banke.</p>
<p>Šokirana Velikogoričanka za provjeru je nazvala tri druge banke. No, dobila je isti odgovor: novac se uplatiti ne može. Savjetovali su je da to napravi preko posebnih usluga pošte, ali to traje prilično dugo i mnogo košta.</p>
<p>»Prema odluci o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji, stranu gotovinu na devizni račun ili devizni štedni ulog može uplaćivati samo fizička osoba koja je vlasnik deviznog računa ili deviznoga štednog uloga, odnosno osoba koja je za uplate ovlaštena. Također, nije dopušten prijenos deviznih sredstava s deviznog štednog uloga ili deviznog računa rezidenta fizičke osobe na devizni račun ili štedni račun drugog rezidenta«, stoji u odgovoru kojeg je Vjesnik dobio iz HNB-a. </p>
<p>U odgovoru se pojašnjava da je to napravljeno prošle godine zato da bi se spriječile uplate i prijenosi s namjerom pranja novca. To što je takva odredba na štetu građana, u središnjoj banci ili nikog ne zabrinjava ili su izostali neki drugi (redovni) oblici borbe protiv pranja novca, pa je banka prisiljena i na ovakva ograničavanja.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kongres kirurga u bolnici Dubrava </p>
<p>U jednoj od najsuvremenijih bolnica RH, Kliničkoj bolnici Dubrava, od 11. do 13. studenog održat će se šesti kongres Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata. Tom prilikom proslavit će se 50 godina organiziranoga stručnog druženja maksilofacijalnih kirurga Hrvatske i 65. godišnjica klinike za kirurgiju lica , čeljusti i vrata. Kongres će otvoriti prof. Ferreria, predsjednik Svjetskog udruženja maksilofacijalnih kirurga (IAOMS), i prof. Lowry, generalni tajnik Europskog udruženja za kranio-maksilofacijalnu kirurgiju (EACMFS). Glavna tema kongresa bit će komplikacije i nepovoljni rezultati u kirurgiji lica, glave i vrata. Kao predavači, na kongresu će prisustvovati brojni iskusni kirurzi iz inozemstva.</p>
<p>Maksilofacijalna kirurgija jedna je od najmlađih kirurških grana jer se kao struka počela razvijati u drugom desetljeću 20. stoljeća.</p>
<p>Prva klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta u Hrvatskoj osnovana je zalaganjem prof. Ive Čupra 1939 .godine na Šalati u sklopu Medicinskog fakulteta. Posljednjih deset godina klinika je u sklopu Kliničke bolnice Dubrava. Društvo za maksilofacijalnu i plastičnu kirurgiju Hrvatske svoj je prvi kongres održalo 1999. godine kao ogranak Europskog društva (EACMFS), čijim je predsjednikom imenovan prof. Mišo Virag. </p>
<p>I. Martinčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Oproštajni party »Ville Marije« bez Mije Begović i Alicije Carvajal</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tamo gdje je sve počelo, u utorak navečer službeno je i završilo. Naime, iako je u subotu snimljena posljednja »klapa« 160. epizode prve hrvatske sapunice »Villa Maria«, u utorak se cijela snimateljska, glumačka i producentska ekipa – osim otpuštenih Mije Begović i redateljice Alicije Carvajal – skupila na oproštajnom partyju u studiju 2 Jadran filma, u kojem je cjelokupna serija i snimljena.</p>
<p>Novinari su tako mogli vidjeti kako zapravo izgledaju svi interijeri u kojima se odvija priča prema zamisli scenarista Roberta Naprte, a koju je u produkciji kuće »Ava« sve do neslavna raskida otprije nekoliko tjedana režirala meksička redateljica Alicia Carvajal. Budžet za snimanje serije iznosio je tri i pol milijuna eura, čime je serija postala jedan od najskupljih hrvatskih filmskih projekata.</p>
<p>»Večeras je dan kad slavimo. Zato vas molim da se maknemo s tih tema o Miji Begović i drugim nesporazumima jer je rečeno sve što se reći moglo. Hajdemo se malo zabavljati«, rekla je glasnogovornica projekta Anđelka Budić uoči neslužbene večeri druženja onih koji su s projektom na bilo koji način bili povezani. Bili su tu i Petar Grašo, Jelena Rozga, stilist Neven Ciganović, ali najviše zanimanja novinara privukli su protagonisti »zabranjene ljubavi« siromašnog Luke i bogate Jurakove kćeri Dore, Damir Markovina i Jelena Veljača.</p>
<p>Oni su se druženju gostiju, uglavnom u separeu gdje su se snimale scene iz »Plavog podruma« te u radnoj sobi Maksa Lovreka, pridružili nešto kasnije i premda su bili voljni razgovarati o svemu, nisu željeli komentirati raskid svoje ljubavne veze u privatnom životu. </p>
<p>»Sutra putujemo u Beograd i čini se da projekt 'Ville Marije' još nije gotov. Ali činjenica je da smo se nakon osam mjeseci svakodnevnog druženja toliko sprijateljili i zbližili da mi svaki dan sad izgleda prazno«, rekla je Jelena Veljača, ponavljajući gotovo istu rečenicu kao i njezini kolege. Nikome od glumaca nije bilo lako oprostiti se od katkad doista napornih snimanja koje je, barem prema izjavama, najlakše podnosio Mislav Čavajda koji glumi Ivana Juraka.</p>
<p>»Ovakav ritam snimanja brzo sam prihvatio kao neko normalno radno vrijeme. Sad će mi sve to nedostajati«, rekao je mladi glumac kojemu zbog karakteristična lica i kolege proriču sjajnu glumačku budućnost.</p>
<p>Zbog svoje odvojenosti od obitelji, koja je cijelo vrijeme ostala u Splitu, nekako je najradosniji završetkom snimanja u zagrebačkom studiju bio splitski glumac Ante Čedo Martinić (Maks Lovrek), dok je njegova filmska supruga Vesna (Barbara Vicković) plijenila svojim seksepilnim izgledom zbog kojeg je neki novinari u prvi tren nisu ni prepoznali.</p>
<p>Na oproštajnom su se partyju pojavili i HTV-ovi predstavnici Tanja Šimić i Marija Nemčić, a zabava je uz skroman domjenak trajala do kasno navečer.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Severinu sutra očekuje gledanje »filma« u sudnici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zahvaljujući Severininu »filmu«, o Hrvatskoj su nakon dugo vremena izvještavale velike kuće poput Reutersa i CNN-a. Mali kućni video preko noći je postao najtraženija roba, a njegova se klasifikacija iz dana u dan mijenjala: od »ilegalno ukradene snimke« koju je tad još »jadnoj, prevarenoj žrtvi« Severini ukrao nepoznati počinitelj, 11-minutna erotska seansa oženjena muškarca i nacionalne pjevačke zvijezde postala je »autorsko djelo« snalažljive »Seve nacionale«...</p>
<p>Pritom samo tužiteljica Severina Vučković i njezini odvjetnici iz kuće Nobilo znaju zašto se i kako ta »transformacija« snimke dogodila. Dio odgovora dobit će i javnost u nastavku suđenja na Trgovačkom sudu u Zagrebu ovog petka, kad je za 10 sati zakazano ročište na kojem bi se trebala – prema Severininu zahtjevu – prikazati sporna snimka.</p>
<p>Prema zahtjevu tuženog portala Index.hr odnosno njegova urednika i suvlasnika Matije Babića, sudski vještak seksolog trebao bi prokomentirati sporni materijal, s posebnim naglaskom na to ima li u Severininim seksualnim umijećima umjetničkog doprinosa. Osobito će se gledati na to što s pravne (Severinine) strane ona nije samo »glumica« u »svom autorskom djelu«, nego je i »autorica i režiserka« snimke jer na kraju snimljena seksualnog odnosa prilazi kameri, uzima je u ruke, snima nekoliko kadrova i – isključuje ju.</p>
<p>Postane li taj kratki pornofilm sudskom presudom autorsko djelo, što tvrdi Severina, to bi značilo da se portal Index.hr ogriješio o autorska prava, a to se svugdje u svijetu, pa i u nas, kažnjava. Doduše, da smo na Novom Zelandu, najmanja kazna za Index.hr bila bi godina zatvora, ali u nas je riječ o novčanoj kazni, odnosno odšteti od 75.000 kuna ako se dokaže krivnja. Toliko, naime, za početak traži Severina, a dobije li spor, uslijedio bi sličan postupak protiv drugih medija, osobito slovenskih koji su prikazali dio snimke.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Orff je htio da Carmina Burana bude o žderanju, cuganju i kurvama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U povodu izvedbe monumentalne opere Carmina Burana u zagrebačkom Domu sportova 9. prosinca, redatelj i dirigent tog spektakularnog uprizorenja Orffova djela Walter Haupt održao je konferenciju za novinare u Hotelu »Opera«.</p>
<p>»Upravo naš postav Carmine Burane mediji su proglasili najvećom i najuspješnijom verzijom tog klasičnog djela modernog vremena«, napomenuo je Haupt, kojeg je uz ovo djelo vezalo i blisko prijateljstvo sa skladateljem Carlom Orffom.</p>
<p>»Carl Orff je bio vrlo zainteresiran za mene kao mlada skladatelja, a kako sam tijekom karijere postavio mnoga njegova djela na scenu i dirigirao njima, tako se među nama razvilo divno prijateljstvo«, prisjetio se Haupt te dodao da je Orff bio njegova »očinska figura, prijatelj i mentor«.</p>
<p>Haupt, dobitnik brojnih nagrada i vlasnik počasnog doktorata, uprizorio je taj spektakularni projekt u povodu obilježavanja stote obljetnice rođenja svog prijatelja prema čijim je uputama operu i radio.</p>
<p>»Orff je imao želju da baš ja postavim Carminu Buranu i njome dirigiram. Vodio me na mnoge izvedbe Carmine, ali je s mnogima bio nezadovoljan, pa je zato i htio da je ja napravim. Često smo razgovarali o tome kako bi opera trebala izgledati, no nažalost, nisam je uspio postaviti za njegova života već je prvi put postavljena u povodu stote obljetnice njegova rođenja«, rekao je Haupt i dometnuo da je doista iznenađen uspjehom.</p>
<p>»Htjeli smo je izvesti jedanput, a evo već devet godina putujemo svijetom i izvodimo operu«, kaže Haupt otkrivajući da je Carminu Buranu uvijek želio napraviti kao provokativno djelo protiv kapitalizma i potrošačkog društva, no ipak se odlučio za Orffov koncept.</p>
<p>»Pri postavljanju opere vodio sam se prema njegovim uputama pa se sve odvija u imaginarnoj srednjovjekovnoj atmosferi. </p>
<p>Uostalom, Orff je rekao da se tu mora raditi o žderanju, cuganju i kurvama«, objasnio je Haupt. Dodao je da su Orff i on rođeni u Münchenu te da ih povezuje i bavarska sklonost veselicama.</p>
<p>Da je Haupt odlično napravio svoj posao, potvrđuje činjenica da je opera i dalje rado posjećena, ali o njezinu uspjehu vjerojatno najslikovitije zvuči podatak da je izvedena i na čuvenoj plaži Copacabani u Rio de Janeiru pred čak 250.000 gledatelja.</p>
<p>Haupt za sebe kaže da nije samo dirigent nego i režiser, jer tijekom izvedbe nerijetko ostavi dirigentski štapić kako bi »telefonski« utjecao na scenska zbivanja.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Renee Zellweger najavila stanku u karijeri</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Renee Zellweger svakih nekoliko dana mijenja mišljenje pa je nedavno izjavila da nema šanse da je itko više nagovori na ulogu Bridget Jones za koju se morala udebljati 14 kilograma. No na londonskoj premijeri filma u utorak navečer rekla je da je ta uloga privilegija i da je spremna i treći put prihvatiti se uloge koja joj je donijela svjetsku slavu.</p>
<p>»Bilo bi zabavno i treći put glumiti Bridget. Svakako mi javite ako Helen Fielding napiše novu knjigu«, poručila je glumica novinarima. Istodobno s tim vijestima stigla je najava da se glumica povlači i uzima stanku, što je navodno rekla tijekom američkog predstavljanja nastavka hit komedije.</p>
<p>»Željela bih se malo maknuti sa svjetla pozornice i vidjeti kako je to opet biti običnom djevojkom«, rekla je 35-godišnja glumica američkim novinarima. S obzirom na to da se nastavak doživljaja Bridget Jones očekuje ovih dana u svjetskim kinima, a Renee je već snimila i novi film »Cinderella Man« koji će se prikazivati sljedeće godine, eventualna stanka u njezinoj karijeri ne bi bila toliko primjetna.</p>
<p>Prvi dio »Dnevnika Bridget Jones« bio je veliki svjetski kinohit koji je zaradio oko 250 milijuna dolara te u prvi plan izbacio glumicu koja je nakon toga nanizala nekoliko zapaženih uloga (»Chicago«, »Coldmountain«) i postala jednom od najplaćenijih hollywoodskih glumica. I dok je prvi dio reklamiran kao film o potrazi za ljubavlju, u drugom je riječ o njezinu održanju, a prve reakcije ponovno su jako dobre. Na londonskoj premijeri okupile su se brojne osobe iz javnog života, od kojih većina nije povezana s filmom, no premijera je bila glavni društveni događaj u Londonu na početku tjedna pa su se mnogi potrudili prošetati crvenim tepihom. </p>
<p>Hrvatska svečana premijera filma na rasporedu je u četvrtak navečer, a nakon toga film kreće u redovitu kinodistribuciju. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Engleska vojvotkinja uzgajat će marihuanu i opijumski mak</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Engleska vojvotkinja dobila je službeno dopuštenje da uzgaja marihuanu, opijumski mak i halucinogene gljive u »otrovnom« vrtu na svome imanju, piše Daily Telegraph. Britansko ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je da je dopustilo vojvotkinji od Northumberlanda da uzgaja te biljke na imanju Alnwick Castle, zajedno s još 50 opasnih biljnih vrsta.</p>
<p>Njezin »otrovni vrt« bit će prvi vrt te vrste u Britaniji. Među biljkama koje će se u njemu naći jesu biljka od koje se proizvodi nervni otrov ricin, naprstak, duhan i divlja salata koja izaziva komu. »Zanima me moć biljaka i način na koji ih se stoljećima koristilo za liječenje, ali i za trovanje i ubijanje«, odupševljeno će vojvotkinja. Park će biti otvoren ove zime, a moći će ga posjećivati i školarci. Pristup vrtu bit će nadziran, a čuvari će pratiti posjetitelje kako ne bi dirali biljke, objavio je list. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Internet će nestati za dvije godine!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hannu Kari, profesor na Sveučilištu u Helsinkiju, tvrdi da bi za dvije godine moglo doći do sloma svjetskog weba, a tvrdnju temelji na sve većem broju virusa i neželjene pošte. Ako se ljudi ne pobrinu za sigurnost, opst će zanimanje za Internet, a oni koji stvaraju i šalju viruse postići će svoj cilj. Iako se to sada još čini nepojmljivim, prof. Kari smatra da će se Internet kao takav zgaditi ljudima, zbog čega će se smanjivati broj ljudi koji mogu zaštititi slabije upućene i zaštićene korisnike. Ovo je proročanstvo nagovijestio još 2001. kada je Internetu dao rok od pet godina, što znači da je vrlo dosljedan.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prva svemirska letjelica na pogon solarnim jedrima</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Privatna skupina svemirskih entuzijasta objavila je da će 1. ožujka 2005. lansirati prvu letjelicu na pogon pomoću solarnog jedra. Planetarno društvo, čiji je jedan od osnivača pokojni Carl Sagan, objavilo je da će letjelica »Cosmos 1« biti lansirana s ruske podmornice u Barentsovu moru. Ruska će mornarica koristiti balističku raketu Volna kako bi lansirala četiri milijuna dolara vrijednu letjelicu, koju je ponajvećma financirala Saganova udovica.</p>
<p>Iako su svjetski znanstvenici izvodili eksperimente na tehnologiji solarnog jedra, ovo će lansiranje biti prvi pokušaj kontroliranog letenja sa solarnim jedrom koje 'tjera' sunčeva svjetlost. Jedro će biti razvijeno pneumatskim cijevima kad letjelica napusti atmosferu. Ukupne površine 600 četvornih metara i projektirano kao golema vjetrenjača, jedro će imati 8 lopatica dugih 15 metara, koje će se okretati pod raznim kutevima kako bi se što bolje koristila sunčeva energija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Vapaj hrvatskih nakladnika</p>
<p>Prodaja knjiga u posljednjih šest mjeseci opala između 25 i 30 posto, dok je istodobno, primjerice, »Jutarnji list« prodao šest milijuna primjeraka svojih knjiga / Hrvatska zajednica nakladnika i knjižara upućuje zaključke mjerodavnim institucijama / Najveći problem je nepostojanje zakona o knjizi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još samo prije godinu dana navelike se govorilo i pisalo o renesansi hrvatskoga nakladništva, a problemi, koji su i tada postojali, često su gurani pod tepih. Nerazvijena distribucija, očajno stanje knjižarske mreže, neprirodna državna intervencija te neorganiziranost nakladnika problemi su koji su sada samo isplivali na površinu, a crveno svjetlo upalili su upravo novinski nakladnici, koji su klasične hrvatske izdavače dodatno uzdrmali lansiranjem velikih količina jeftinih knjiga na domaće tržište. </p>
<p>Zabrinjavaju podatci izneseni na okruglome stolu koji je u srijedu na Interliberu pod znakovitim naslovom »5 do 12 za hrvatsku knjigu« okupio nekoliko hrvatskih nakladnika, knjižara, distributera i drugih ljudi od knjige. Naime, dok je prodaja u hrvatskim knjižarama u posljednjih šest mjeseci opala između 25 i 30 posto, s tendencijom daljnjega smanjivanja, istodobno je Jutarnji list prodao šest milijuna primjeraka knjiga otisnutih u vlastitoj biblioteci.</p>
<p>Iako su novinski nakladnici za sada, razumljivo, najveći trn u oku klasičnim izdavačima, oni su samo, kako na okruglome stolu reče Zdenko Ljevak, prvi čovjek Hrvatske zajednice nakladnika i knjižara (organizatora skupa), jedna sudbina s kojom se susreću ostali hrvatski nakladnici. A ono temeljno pitanje glasi – kako pomoći hrvatskoj knjizi, odnosno kako sačuvati identitet nacionalne književne produkcije? Upravo je stoga radno predsjedništvo, što ga je utemeljila Zajednica nakladnika i knjižara, donijelo neke zaključke, koji će nakon konačnoga utvrđivanja na Godišnjoj skupštini toga društva (što će se održati između 11. i 15. prosinca) biti upućeni mjerodavnim institucijama.</p>
<p>Nakladnici i knjižari tako predlažu osnivanje zajedničkoga dioničkog društva koje bi se bavilo samo distribucijom, zauzimaju se i za to da se donesu poticajne mjere za hrvatske tiskare, poput kredita, zatim sastavi i Prijedlog o donošenju općih uvjeta poslovanja hrvatskoga tržišta knjiga, koji bi uključivao i jedinstvenu cijenu knjige. Također, predlaže se i donošenje kodeksa nakladništva te, kao kruna svega, zakona o knjizi, čije nepostojanje većina izdavača drži osnovnim problemom.</p>
<p>Josip Pavičić, direktor Naklade Pavičić iz Zagreba, predložio je jednake uvjete za sve, što bi značilo da se prodaja knjiga na kioscima omogući i tradicionalnim izdavačima ili pak nikomu.</p>
<p>Osim vezanom prodajom knjiga novinskih nakladnika, koju neki klasični izdavači drže nezakonitom, ti su nakladnici ogorčeni i zbog poreza, koji bi se po njihovu mišljenju morao obračunavati i na knjigu koja se prodaje uz dnevni tisak, kao i zbog neizdavanja računa.</p>
<p>»Država mora vidjeti, uz našu pomoć, koliko će biti opljačkana, a mislim da će ministar Šuker tu izgubiti puno novca«, kazao je Branimir Donat, iz nakladničke kuće »Dora Krupićeva«, te dodao da Zajednica upravo zato mora baratati konkretnim podatcima.</p>
<p>Nakladnici su se složili da se za pomoć trebaju obratiti i Ministarstvu financija, Ustavnomu sudu, Državnomu odvjetništvu, Ministarstvu gospodarstva ili pak angažirati odvjetnike. No Zoran Filipović iz Naklade »Zoro« smatra da će nakladnici, uđu li u pravnu bitku s novinama, za dvije-tri godine biti mrtvi, te da probleme treba riješiti odmah, i to osnivanjem dioničkoga društva u vlasništvu nakladnika. </p>
<p>Dio je domaćih izdavača također ogorčen i zbog stava ministra kulture Bože Biškupića, koji je »blagoslovio takav način prodaje, umjesto da štiti nas«.</p>
<p>Čedomir Višnjić, ministrov pomoćnik za knjigu, ovaj je okrugli stol nazvao agonijom, vapajem i krikom hrvatskih nakladnika i knjižara, te naglasio da je resorno Ministarstvo osnovalo radnu skupinu koja bi se, među inim, trebala baviti i pitanjima reguliranja autorskih prava, jedinstvene ili fiksne cijene knjige, mjerama koje bi poticale razvoj knjižarske mreže i sl. Imena članova te grupe trebala bi, prema njegovim riječima, javno biti obznanjena ovih dana.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zašto ne volimo suvremenu ozbiljnu glazbu </p>
<p>Uobičajena koncertna publika prosječne dobi oko 60 godina nije spremna prihvatiti »sadržaje« suvremenoga glazbenog izričaja, a mlade publike nema / Zašto je mladima sadašnji repertoar krajnje dosadan, a suvremena glazba sasvim nezanimljiva? </p>
<p>Glazbeni repertoar naše kulturne sredine čine djela klasike i romantizma, dok su djela 20. stoljeća rijetkost. I onda kada se pojave, oprezno se uokviruju »provjerenim« djelima kod publike i izvođača, a izvedbe su im često nalik opreznom hodanju na tankom ledu. O tome zorno svjedoče nedavno, u različitim ciklusima proslavljeni, 90. rođendan Stjepana Šuleka i 80. rođendan Milka Kelemena, dvaju velikih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća.</p>
<p> Šulekov je opus duboko utemeljen na tradiciji baroka, klasike i romantizma i kao takav prihvatljiv je prosječnoj publici, pa je bilo sasvim normalno da se isključivo njegova djela nađu na repertoaru jednoga koncerta. S Kelemenom je bitno drugačija situacija. Njegova djela, najjednostavnije rečeno, pripadaju suvremenom glazbenom izričaju, koji je publici stran i teško prihvatljiv, pa su se na rijetko kojem koncertu, posvećenom proslavi rođendana toga skladatelja, našla isključivo njegova djela – bio bi to u marketinškom smislu loš potez.</p>
<p> Sve to upućuje na zaključak da prosječna publika nije senzibilizirana za glazbu 20. stoljeća, i to često do apsurdnih razmjera, u kojima djela npr. Schönberga, Weberna i Berga, pripadnika Nove bečke škole, čija se dakle djela već s pravom mogu ubrojiti u klasično i tradicionalno i od kojih su neka nastala i prije gotovo stotinu godina, kod mnogih još izazivaju odbijanje kao uopće nečega što se može nazvati glazbom.</p>
<p>Kakvu sudbinu doživljavaju kasnija djela koja kao svoj glazbeni materijal ne sadrže samo ton, nego sasvim ravnopravno i zvuk i šum, ne treba niti spominjati. </p>
<p> Nije li se sasvim pošteno zapitati kako jedan prosječan ljubitelj glazbe može prihvatiti djelo (na stranu Schönberg, Webern i Berg), koje bi možda opisao kao škripanje, lupanje, hrpu besmislenih tonova ili tko zna kako još drugačije? Što se može očekivati kada takvo djelo ne pobuđuje kod slušatelja očekivanja (pobuđuje možda samo nervozu i tjera na bijeg u prvoj stanci)?</p>
<p> Naša je kulturna sredina etablirala određeni kulturni arhiv, tj. jasno definirani sustav glazbene umjetnosti, a sve je to usko povezano s našim kulturnim kontekstom. Sve što je izvan toga konteksta doživljava se kao novo i strano. Kada se kontinuirano održava glazbeni život u relativno malom gradu kao što je Zagreb i sa stabilnom publikom, čija, usput rečeno, prosječna dob iznosi 60 godina, to znači da ta publika zna što je već slušala, što još nije i ima vrlo jasne kriterije o onome što je spremna prihvatiti. Tako je i ona sastavni dio te glazbe koja se izvodi, jer je dio duhovnog okružja, u kojemu može zvučati samo ta glazba i ni jedna druga. </p>
<p>Taj kontekst karakterizira nekoliko ključnih činjenica: uistinu stara publika, nespremnost interpreta (čast iznimkama) da izvode suvremenija djela te ekonomske nedaće. Ne trebaju stoga začuditi potezi organizatora koncerata, koji žele zadovoljiti svoju publiku i ostvariti zaradu, a suvremena glazba, svima je jasno, jednostavno nije unosna. </p>
<p> Sporom i teškom probijanju novoga u ovaj naš kontekst dobrim je dijelom razlog nedostatak mlade publike, a upravo bi ona trebala biti ta koja prepoznaje vrijednosti novoga. No vrlo je očito da je mladima sadašnji repertoar krajnje dosadan, a suvremena glazba sasvim nezanimljiva, pa umjesto koncerta radije odabiru kazališnu predstavu ili film. I tako trag koji je gotovo cijelo prošlo stoljeće ostavilo u glazbi, danas, u našem kontekstu, nema svoj naraštaj slušatelja.</p>
<p> I ovdje opet ne valja upirati prstom u publiku i na nju prebacivati krivnju. Čini se da je razloge za to mnogo razboritije tražiti u novim uvjetima recepcije koju mlada publika očito beskompromisno zahtijeva. Čista je estetička recepcija čvrsto ukorijenjeni slušateljski obrazac ponašanja i temelji se na shvaćanju umjetničkog objekta kao isključivo glazbene forme, a kao takva strana je modernom slušatelju. On traži izazove, izravno komuniciranje, otvorena pitanja, nešto po čemu će mu glazba u cjelokupnom društvenom procesu komunikacije biti bliska i prepoznatljiva.</p>
<p>Rezultati pokazuju kako suvremena glazbena djela, kao uostalom i ona tradicionalna, ne odgovaraju uvjetima suvremenog slušanja i opažanja glazbe. A ne navodi li to konačno na zaključak da danas koncertni repertoar u našem kontekstu dobrim dijelom vodi utabanom slijepom ulicom?</p>
<p> Svaka promjena koja se dogodi, značit će promjenu konteksta, a promjena konteksta je razmjena poznatoga i stranoga, vrijednoga i manje vrijednoga (ili bezvrijednoga). To znači da svako naše priželjkivanje promjene, ma kakva ona bila, mora uključiti promatranje tradicionalnog ponašanja iz neke druge perspektive i u novim odnosima.</p>
<p> Naš je kontekst pak priča o našem vremenu i našem kulturnom krugu, koji se može ostvariti i potvrditi samo jasnom podjelom na vrijedno i manje vrijedno/bezvrijedno. Naši budući konteksti, kamo god nas odveli, opet će od nas zahtijevati da se snalazimo između suprotnih vrijednosnih polova i da se, jednako kao i sada, osjećamo moćno ili nemoćno (ovisi iz koje perspektive gledate, tj. pripadate li u tom trenutku onim »vrijednima« – kulturnoj eliti ili nepoželjnima). A srećom, uvijek će biti onih sanjara i tragača, koji će, bez obzira na sve, otkrivati novi, istodobno i blizak i dalek, glazbeni svijet.</p>
<p>Marija Benić Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Šezdeset razigranih svjetova</p>
<p>Zanimljivim i svježim postavom izložba pruža odličan uvid u hrvatsku ilustratorsku scenu / Originalni radovi pokazuju svu ljepotu ilustracije za djecu i mlade</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložba hrvatske ilustracije za djecu i mlade koja je u utorak otvorena u šestom paviljonu Zagrebačkoga velesajma u sklopu »Interlibera« prva je izložba takve vrste u nas, a okupila je 60 autora ilustratora koji su se predstavili s radovima nastalim u posljednje četiri godine.</p>
<p>Iako će se dodjela nagrada održati u subotu, dobitnici su proglašeni tijekom otvorenja. »Časnu nagradu« za ilustratora dugo prisutnog na ilustratorskoj sceni dobio je Ivan Vitez, a Veliku nagradu žirija Dražen Jerabek. »Welcome«, nagradu za mladog autora, dobila je Sanja Rešček, dok će se nagrada publike saznati također u subotu.</p>
<p> Zanimljivim i svježim postavom ova izložba pruža odličan uvid u hrvatsku ilustratorsku scenu. Uz starije ilustratore poput Ivice Antolčića, Vjekoslava Voje Radoičića i Ivana Viteza, najvećim su dijelom zastupljeni mladi ilustratori poput Tomislava Zlatića, začetnika izložbe, Sanje Rešček, Smiljana Čoh, Zdenko Bašić, Ana Kadoić... No, prisutni su i Dušan Gačić, Pika Vončina, Niko Barun, Milivoj Čeran, Edvin Dragičević, Magda Dulčić, Marsela Hajdinjak-Kreč, Dubravko Mataković, Andrea Petrlik-Huseinović, Kristina Petruša i mnogi drugi. S obzirom na tako velik broj autora, može se steći i dobar uvid u široku lepezu tehnika kojima se ilustratori koriste kako bi dočarali razigrane svjetove nastale prema književnim predlošcima. </p>
<p>Izložba je već pri postavljanju izazvala veliko zanimanje posjetitelja, a do 13. studenoga, do kada traje »Interliber«, bit će nezaobilazni dio, a već sada nema sumnje da će se slična izložba postaviti i iduće godine. Zamisao da se na jednom mjestu okupe hrvatski ilustratori bila je više nego dobro došla, a postav kojim su autori predstavljeni svojim originalnim radovima pokazao je svu ljepotu ilustracije za djecu i mlade. Zaista začuđuje da se dosad takva izložba nije održala s obzirom na dugu ilustratorsku tradiciju u Hrvatskoj.</p>
<p> Ovo je možda najšarenija i najveselija izložba ove godine u Zagrebu, a s obzirom na broj znatiželjnika i ljubitelja knjige, koji će neizostavno »zalutati« među stupove odjevene pakpapirom iz kojih se iza stakala »žare« ilustracije, bit će i jedna od najposjećenijih.</p>
<p> Za postav su zaslužne Korina Hrnčir i Maja Mesić, a katalog izložbe u kojem su predstavljeni s po jednom ilustracijom i kratkim biografijama svi autori, kako je rekla Maša Štrbac, voditeljica galerijskih djelatnosti ULUPUH-a, predstavlja »svojevrstan imenik većeg dijela hrvatske ilustratorske scene«.</p>
<p> Otvorenju izložbe, koju je organizirao ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika, a pripomogla »Autorska kuća«, prisustvovala je i Milka Mesić. Prepoznavši značenje ovoga projekta, Vjesnik d.d. je preuzeo sponzorstvo.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nepopustljiv prikaz pohlepe </p>
<p>»Kobno trojstvo« je možda jedna od najambicioznijih dosad napisanih knjiga o sukobu između cionizma i Palestinaca, koja prepoznaje središnju ulogu Sjedinjenih Država – čulo se na predstavljanju knjige</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uvijek intrigantnu i aktualnu temu bliskoistočnih odnosa obradio je u knjizi »Kobno trojstvo – Sjedinjene Države, Izrael i Palestinci« neprijeporni autoritet Noam Chomsky. Hrvatsko je izdanje knjige, objavljeno pod okriljem zagrebačkoga »Profila«, predstavljeno u utorak na večer na Interliberu. Djelo su na hrvatski prevele Ksenija Jurišić i Dijana Paar-Ranković s obnovljenoga američkog izdanja iz 1999. godine. </p>
<p>»'Kobno trojstvo' je možda jedna od najambicioznijih dosad napisanih knjiga o sukobu između cionizma i Palestinaca, koja prepoznaje središnju ulogu Sjedinjenih Država. Ona je nepopustljiv prikaz ljudskog nepoštenja, pohlepe i intelektualne izopačenosti«, citirao je dio osvrta na knjigu Edwarda W. Saida povjesničar Ivo Banac.</p>
<p>Banac je naglasio da Chomsky kritizira samu ideju suverene države izraelskoga naroda te opisuje preobražaj židovskoga društva od jednog egalitarnog društva do društva koje se sve više militarizira i poprima sve elemente isključivosti. Banac je pritom ocijenio da je koncept uzdizanja religioznoga šovinizma u Izraelu, o kojemu također govori Chomsky, usporediv s podjelom Bosne i Hercegovine tijekom devedesetih godina.</p>
<p>»Kobno trojstvo« raspravlja i o raspirivanju vatre na Bliskom istoku, podrijetlu posebnih odnosa Izraela i SAD-a, povijesnoj pozadini sukoba između Izraela i Palestine, pothvatu »Mir za Galileju«, palestinskom ustanku, ratu u Libanonu i washingtonskom mirovnom procesu. Osnovna tvrdnja autora je da su Izrael i Sjedinjene Države – osobito potonje – zastupnici politike odbacivanja miroljubivog rješenja, dok se Arapi, naprotiv, godinama nastoje prilagoditi izraelskoj stvarnosti. Na kraju knjige uvršteni su i slikovni prilozi.</p>
<p>Urednik knjige i pisac predgovora Pavle Kalinić upozorio je kako Izrael proračunato podiže zid radi oduzimanja zemlje Palestincima. Po prijedlogu UN-a predviđena je 1947. podjela Palestine na dvije države, napomenuo je on, dodavši da su tom podjelom Palestinci dobili 47 posto zemlje, a 53 posto teritorija Palestine pripalo je Židovima koji su imali samo 30 posto udjela u ukupnom broju palestinskoga stanovništva. Svojom politikom Izrael je prisvojio još 25 posto palestinskoga područja, dometnuo je Kalinić i dodao da je »Izrael kao klin u Arapskome moru strategijski posjed Sjedinjenih Država«.</p>
<p>Voditelj predstavljanja bio je Ivica Prtenjača.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izložba posvećena Martinju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U povodu Martinja u četvrtak, kada se po običaju obilježava zrenje mladoga vina, u zelinskoj galeriji »Sv. Ivan Zelina« u 19 sati bit će otvorena izložba posvećena toj pučkoj svečanosti. Riječ je o već10. izložbi u projektu »Slika o vinu« što ga je utemeljio povjesničar umjetnosti Đuro Vanđura a koji ovaj put predstavlja malu retrospektivu crteža i grafika Vilima Svečnjaka (1906. – 1993.). Slikar je naime poznat i po djelima groszovske poetike karikaturalnosti, ironije i cinizma, što se uklapa i u »vinsko« raspoloženje. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Slike na svili Krunoslave Kuljiš</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložbom slika na svili »Okrunjeni val« slikarice Krunoslave Kuljiš Hrvatsko-makedonsko društvo obilježava svoju jedanaestu godišnjicu. U prostorima Gradske kavane od četvrtka autorica će se predstaviti radovima iz ciklusa »Naše prijateljstvo jučer, danas, sutra«. Umjetnica na svili oslikava motive morskih valova i cvjetnih vrtova, koje oblikuje u odjeću. Njene oslikane kreacije, odnosno slike za odijevanje obišle su skoro cijeli svijet. Pokretne slike su otputovale u Las Vegas, Istanbul, München... a predstavljene su i japanskom caru. Izložbu je omogućilo Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske, a organizator izložbe je Hrvatsko- makedonsko društvo. M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Premijera »Usamljenog zapada«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Teatru Exit u subotu će premijerno biti izvedena predstava »Usamljeni zapad« rađena po djelu poznatog irskog autora Martina McDonagha, a u režiji Ferna Smitha i Paula Daviesa. Glume Ana Takač, Edvin Liverić, Damir Klemenić i Mladen Vasary. Predstava je nastala u suradnji s Teatrom Exit i Volcano Theatreom iz Walesa. »Usamljeni zapad« je gorka satira o ruralnoj Irskoj, koja posjeduje dodirnih točaka s Hrvatskom. Volcano je međunarodna putujuća kazališna skupina iz Swanseja, s glasom energična, nepredvidiva i nesvakidašnjeg teatra. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Nitko tko donese olimpijsko zlato nije preskup </p>
<p>»Nijedan igrač, izbornik, trener, liječnik ni maser nije skup, jer su donijeli svjetsko i olimpijsko zlato maloj zemlji. Kad se sve zbroji, nagrada igračima od države i saveza iznosi oko 32 tisuće eura pojedinačno. A svaki bi njemački rukometaš, primjerice, za olimpijsko zlato dobio 250 tisuća eura«, kaže prvi čovjek hrvatskog rukometa </p>
<p>Željko Kavran, predsjednik Hrvatskoga rukometnog saveza, generalno ima razloga za zadovoljstvo</p>
<p> - savez radi kao »singerica«, rukomet je dobio mjesto u Hrvatskom olimpijskom odboru, uskoro će imati predstavnika i u Europskom rukometnom savezu, klubovi su još u Europi, a uskoro će se okupiti i zlatni reprezentativci, koje čeka nastup na Svjetskom kupu sljedećeg tjedna. No, ima i tema koje mu nisu drage, ali ne bježi od njih. Jedna je od njih i status izbornika Line Červara. Izbornik je govorio o tome, a dopredsjednik Saveza Zoran Gobac rekao je nedavno da će podržati Červara ukoliko ovaj odluči ne ići na Svjetski kup zbog svoga neriješenog statusa. Hoće li Červar voditi reprezentativce u Švedskoj? </p>
<p>– Lino Červar radi po programu i trebao bi voditi momčad na Svjetskom kupu. Tekuće obaveze prema Červaru se podmiruju i više nego što je dogovoreno, ali se s ostalim čeka. Upravo čekamo prijam kod premijera kako bismo razgovarali na koji način riješiti probleme oko sponzora. Nezadovoljni smo da se sponzorstva rješavaju lobijima, a ne kriterijima. Rukomet se, valjda, sada ne treba dokazivati da ima vrijednost i rejting kod hrvatskih građana. Zapravo čudi što rukomet nema više prostora u medijima, a kod ljudi je golemo zanimanje. </p>
<p>• Rekli ste »trebao bi voditi«. Kad će se odlučiti hoće li Červar voditi reprezentaciju ili ne? </p>
<p>– Ovih dana. Problem je što još nije do kraja riješen Červarov stan, ostaje oko 30 posto za riješiti. Moram priznati da ni obaveze prema Irfanu Smajlagiću nisu do kraja riješene. Do Božića ćemo riješiti nagrade igračima i vodstvu. </p>
<p>• I lani se pojavio isti problem, uoči Superkupa. Je li to koincidencija ili se čeka neko natjecanje da bi se potegnulo to pitanje?</p>
<p>– Podudarnost je slučajna. HRS je stvorio pravi hrvatski momčadski proizvod. Zar bismo trebali uvjeravati sve koliko vrijede naši rezultati?! Jedino što mogu uvažiti jest činjenica da se u tvrtkama rade godišnji planovi, Olimpijske su igre bile u kolovozu, pa je teško premostiti razdoblje do nove godine. </p>
<p>• Dojam je da je izbornik Červar nezadovoljan, ali ne želi govoriti o tome. Je li se vama požalio? </p>
<p>– Stalno pričamo o tome, konstruktivno i korektno. Izbornik je zadovoljan tekućim rješavanjem, službenim automobilom, telefonom, ali postavlja pitanje rješenja nagrada za sebe i igrače. Naš je zadatak to riješiti, ali bi država trebala pomoći. Ne radi se o velikom novcu.</p>
<p>• Je li Červar skup izbornik? </p>
<p>– Nijedan igrač, izbornik, trener, liječnik ni maser nije skup, jer su donijeli svjetsko i olimpijsko zlato maloj zemlji, što je golema promocija. To nema cijenu. Nitko od njih nije adekvatno nagrađen. Kada se sve zbroji, nagrada igračima od države i saveza iznosi oko 32 tisuće eura pojedinačno. A svaki bi njemački rukometaš, primjerice, za olimpijsko zlato dobio 250 tisuća eura. </p>
<p>• Koliko Savezu treba godišnje da isprati program muške A selekcije?</p>
<p>– Recimo, od HOO-a smo za Atenu dobili 900.000 kuna, a potrošili smo tri milijuna kuna na pripreme. Za ukupni pogon HRS-a, a to je 14 selekcija, nama je dovoljno 14 milijuna kuna. Od HOO-a smo ove godine dobili 1,6 milijuna kuna. Bili bismo zadovoljni kad bi nas HOO pratio s barem četvrtinom. </p>
<p>• Kad će glavni tajnik HRS-a Damir Poljak biti kooptiran u Izvršni odbor EHF-a? </p>
<p>– Ovog smo vikenda razgovarali s vodstvom EHF-a na konferenciji i to će se odlučivati 18. prosinca na Kongresu u Budimpešti. Rejting hrvatskog rukometa iznimno je visok u svijetu i to nam je važno. </p>
<p>• Što rukometu znači vaše imenovanje u Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora?</p>
<p>– Znači da smo konačno na mjestu gdje se odlučuje, a dosad smo bili na margini. To je Vijeće dobro krenulo s radom, svaki član ima svoja zaduženja, neće se samo dizati ruke. Napravit ćemo izmjene statuta HOO-a, pravilnike o nagrađivanju, nositelju zastave, stipendijama... </p>
<p>• Vi ste koordinator s medijima, a to je novost. Što je vaš posao? </p>
<p>– Zadužen sam za rad s Hrvatskim zborom sportskih novinara. Napravit ćemo program praćenja sporta, pristupa medijima... Uz to, zadužen sam i za projekt razvoja hrvatskog sporta. </p>
<p> • Koga biste rado vidjeli na mjestu glavnog tajnika HOO-a? </p>
<p>– Nemam kandidata. Treba raspisati natječaj i onda izabrati najboljeg od prijavljenih. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bez bolova do američkih bodova</p>
<p>»Svi su problemi sada iza mene. Hvala Bogu što sam riješila problem štitnjače na ovaj način, jer sve je u tom pogledu odlično. Koljeno malo boli, ali ništa pretjerano«, kaže Janica Kostelić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska skijaška reprezentacija u četvrtak će krenuti prema Sjedinjenim Državama, gdje se krajem studenoga nastavlja Svjetski kup u alpskom skijanju. Shodno tradiciji dugoj četiri godine i ovog se puta cijela skijaška »brigada« našla pred novinarima i najavila američku turneju. Uz dužni respekt svima u reprezentaciji, kao i na utrkama, tako su i na ovim okupljanjima u epicentru bili Janica i Ivica Kostelić.</p>
<p>– Svi su problemi sada iza mene. Hvala Bogu što sam riješila problem štitnjače na ovaj način, jer sve je u tom pogledu odlično. Koljeno malo boli, ali ništa pretjerano. Dakle, osjećam se jako dobro i vidjet ćemo što donose utrke na američkom snijegu, kazala je Janica.</p>
<p>Ivica je bio malo mrzovoljniji, jer stanje ipak nije toliko blizu idiličnog. </p>
<p>– Tetiva je prva i jedina stvar koja smeta, boli i koči pravi povratak. Velike količine priprema uvjetovale su jače bolove, a neki mišići nakon operacije nisu zarasli na najbolji mogući način. </p>
<p>Izlaganje prognozama nije u njihovu karakteru, pa su i Janica i Ivica izbjegli tu temu, kao i Nika Fleiss, čije je rame napokon u redu, ili Ana Jelušić, koja je simpatično dometnula kako neće pričati o vlastitim ozljedama, jer ih nema, ali se zato ozlijedio njezin trener. </p>
<p>I dok je Ante Kostelić govorio o vremenskim neprilikama koje su prekidale uhodane pripreme, a Vedran Pavlek najavljivao nova dva hrvatska imena u Svjetskom kupu (Matea Ferk i Natko Zrnčić-Dim), bližio se kraj konferencije i završno pakiranje za put u SAD.</p>
<p>• Raspored američke turneje: 26.-28. studenoga: Aspen (skijašice, dva slaloma i veleslalom); 27.-28. studenoga: Lake Louise (skijaši, superveleslalom i spust); 30. studenoga-3. prosinca: Beaver Creek (skijaši, slalom, veleslalom, superveleslalom i spust); 3.-6. prosinca: Lake Louise (dva spusta i superveleslalom).</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tonči: Hvala Bogu da sam se odlučio za SAD, ovdje bih propao</p>
<p>»Taman kad mi je završio juniorski staž birao sam između igranja u Hrvatskoj za nekih 200-tinjak kuna ili odlaska u SAD, odnosno prilike da napravim nešto od sebe. Odlučio sam ovo drugo«, kaže Tonči Skroče </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Debi samozatajnog i skromnog Tončija Skročea, 20-godišnjeg uspješnog studenta marketinga na sveučilištu University of Illinois u Chicagu, za našu nogometnu reprezentaciju do 20 godina u utorak u Samoboru zadovoljavajućim je ocijenila vrhuška trenera usko vezana za mlađe uzraste (Novoselac, Grnja, Bilić, Asanović...), a pogotovo izbornički tandem mlade reprezentacije Bilić-Asanović. </p>
<p>Slaven Bilić je nakon utakmice rekao da je vidio što je želio vidjeti, dakle, njegova je ocjena pozitivna. </p>
<p>Za konačne prosudbe o Skročeovim mogućnostima i mjestu u kadru reprezentacije ipak treba pričekati, odnosno sinu našeg poznatog košarkaša Branka valja pružiti još nekoliko prilika. Pogotovo jer se u utorak s nekoliko poteza uspio izdići iznad prosjeka momčadi, a unatoč nekoliko čimbenika koji su mu sigurno bili »kočnica«. Skroče je, naime, stigao u Zagreb 24 sata prije utakmice, a termin utakmice (14 sati) po njegovom je vremenu praktički bio svitanje.</p>
<p>– Nisam prezadovoljan, ali dobro je za prvi put. Iscrpljen sam, govorio je nakon utakmice Skroče na kojem nismo mogli ne zamijetiti velike podočnjake...</p>
<p>A kakva je životna priča mladog Zadranina? Do 18. godine igrao je za Zadar, Rijeku i na koncu Hrvatski dragovoljac, a završivši gimnaziju u Zagrebu stigao je do »križanja«.</p>
<p>– Taman kad mi je završio juniorski staž birao sam između igranja u Hrvatskoj za nekih 200-tinjak kuna ili odlaska u SAD, odnosno prilike da napravim nešto od sebe. Odlučio sam ovo drugo i hvala Bogu dobro sam napravio. Što se nogometa u Hrvatskoj tiče nisam ništa ozbiljnije probao. Trebao sam ostati u Dragovoljcu, ali bolje da nisam, jer bih vjerojatno završio u Drugoj ili Trećoj ligi i propao.</p>
<p>• Koliko ste problema imali pri traženju dozvole za dolazak u Hrvatsku?</p>
<p>– Ma, nisu me ni htjeli pustiti. Pitao sam dosta ljudi, a na kraju sam morao ići skroz do direktora sportskog sektora sveučilišta i molio ga da me pusti. Kad sam rekao da neću propustiti nijednu utakmicu za sveučilišnu momčad, jer smo ispali u četvrtfinalu doigravanja, dobio sam nekoliko dana.</p>
<p>Tonči Skroče po dolasku u Chicagu je bio na sveučilištu Kendall, no po završetku akademske godine tamo je ukinut sportski sektor, pa je promijenio sredinu. Kako se nametnuo u momčadi Kendalla, pozivi su stizali sa svih strana.</p>
<p>– Zvalo me 7-8 sveučilišta, ali sam se odlučio za ovo, jer su mi u Chicagu prijatelji. Ovdje je i moj sugrađanin Stipe Vedrić, koji je također sa mnom u momčadi. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Branko: Moj sin želi završiti školu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Branko Skroče ikona je zadarske košarke. No, pomniji poznavatelji košarke znaju da je kao igrač nastupao za jugoslavensku reprezentaciju koja je 1978. bila svjetski prvak na Filipinima te 1980. olimpijski pobjednik u Moskvi. Igrajući najveći dio karijere u Zadru, čak je tri puta bio najbolji strijelac prvenstva bivše Jugoslavije, lige koju mnogi smatraju pretečom NBA košarke na europskim prostorima. </p>
<p>Danas ga se u medijima, jer je potpuno izašao iz košarke, spominje tek kao oca mladog i darovitog nogometaša Tončija, koji igra nogomet za Sveučilište Illinois u SAD-u. Ne trči za medijima, u Jazinama se ne pojavljuje, jer tvrdi da je previše zadimljeno, a razočaran je događajima u tom sportu. </p>
<p>– Sin mi igra nogomet. No, nešto mu je od toga važnije u životu - obrazovanje. Ako može igrati nogomet, a da se usput obrazuje, nemam ništa protiv. Ja ga ne tjeram u školu, on je odličan učenik i sam želi takav ostati. </p>
<p>Sin mu je debitirao za hrvatsku reprezentaciju do 20 godina u Samoboru protiv Slovenije. Otac Branko s obitelji je bio u kutu tribina, veseleći se dobroj partiji svog sina. </p>
<p>– Čini mi se da nije bio loš. Jasno, umor je učinio svoje. Iznenadio sam se kad su ga mediji počeli spominjati kao nogometnu nadu. Znam da dobro igra u SAD-u, no s iskustvima iz Hrvatske prije nego što je otišao preko oceana nisam mislio da će tako daleko dogurati. Uz to, mnogi me pitaju zašto sam ga stavio pod ingerenciju tog Asanovića. Pa, ja tog čovjeka u životu nisam vidio. Kod nas uvijek netko nešto doda... </p>
<p>Tonči je igrao nogomet u Hrvatskoj prije nego što je otišao na školovanje u Ameriku. Otac je o tome rekao:</p>
<p>– Jedan prvoligaški klub zvao je Tončija u svoje juniore. Kazao im je da završava gimnaziju u Zagrebu, ali su mu ponudili da će mu oni »srediti« diplomu kuhara i ugostitelja. Čast tim zanimanjima, ali u nogometu se sve postavlja tako kao da je sramota ići u školu. Moj sin na to nije želio pristati. Nogomet mu je pomogao da dobije mjesto na američkom sveučilištu, tamo se igra dobro i ja sam zadovoljan, kao i moj sin. Uči i trenira. Može se i jedno i drugo. </p>
<p>O reprezentativnim ambicijama svog sina kaže: </p>
<p>– Volio bih da bude u reprezentaciji, to je velika čast. No, znam svog sina, neće dopustiti da mu nogomet okrnji školovanje. Ima još dvije godine do diplome. Mislim da će uspjeti i biti vrstan nogometaš. </p>
<p>Podsjetili smo Skročea na njegove nezaboravne igračke dane, a primijetili smo sjetan osmijeh na njegovu licu: </p>
<p>– Igrao sam vrlo dobro, u Beogradu sam znao dati 56 koševa Partizanu, a u to vrijeme još nije bilo trica. Bio sam i u onoj glasovitoj jugoslavenskoj reprezentaciji, ali pričuva. Naime, preko fenomenalnih Dalipagića i Delibašića nisam mogao. Moja je nesreća bila u tome što sam se rodio baš kad su oni harali košarkaškim svijetom. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Za trenerski posao najbitniji je lobi«</p>
<p>»Nisam Prijića osudio, ali nije pružio ono što sam od njega očekivao. Mlad je igrač i sigurno nije imao loših namjera. Međutim, sigurno je i da je igrao pod pritiskom zbog tog menadžerskog odnosa s dopredsjednikom suparničkog kluba«, kaže Stjepan Čordaš</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Iz trenerske radionice Stjepana Čordaša izlazi majstorsko djelo. Ukomponirao je jaki Osijek, i to uglavnom od dojučerašnjih nogometnih anonimusa, te iznimno mladih igrača poniklih u omladinskoj školi kluba s Drave. Dva remija protiv Dinama i jedan protiv Hajduka potvrda su da su »bijelo-plavi« ravnopravni i s najutjecajnijim hrvatskim klubovima, kao i da se s pravom nadaju plasmanu u Ligu za prvaka.</p>
<p> – Kada smo se okupili na početku priprema za sezonu nitko ni u snu nije mogao predvidjeti ovakve igre, a još manje rezultate. U klubu su se nadali da će se izbjeći borba za ostanak i da je maksimum ove momčadi plasman na sedmo ili osmo mjesto. Izborili smo se za dobru poziciju, sljeduća dva kola smo domaćini i blizu smo Lige za prvaka. Međutim, imamo još dosta posla, prvenstvo je neizvjesno, izjednačeno i trebat će nam dosta truda, znanja i na kraju i sreće da uspješno okrunimo dosadašnje rezultate, kaže Čordaš.</p>
<p> Posljednja utakmica protiv Dinama još je jednom potvrdila darovitost Primorca, Mišića, Tadića... Uskladiti njihovu mladost i dobre rezultate je umješnost trenera. Čordaš je pokazao da zna, a svojim temperamentom i britkim jezikom iskače iz uobičajne slike o trenerima. Tako je i nakon sraza protiv Dinama postao medijski zanimljiv zbog sukoba s nogometašem svoje momčadi, Dejanom Prijićem. Naime, javnosti je već servirana priča o tome kako je Prijić pogriješio kod pogotka Dinama, a problem je iskrsnuo jer taj nogomezaš ujedno i štićenik Mamićeve agencije.</p>
<p> – Nisam Prijića osudio, ali nije pružio ono što sam od njega očekivao. Mlad je igrač i sigurno nije imao loših namjera. Međutim, sigurno je i da je igrao pod pritiskom zbog tog menadžerskog odnosa s dopredsjednikom suparničkog kluba. Porazgovarao sam s čelnicima kluba te im objasnio da je Prijić od 14 utakmica koje smo odigrali, započeo dvije, a sve ostale je igrao. Prema tome, nema govora da sam ga zapostavljao.</p>
<p> Čordaša dugo nije bilo na prvoligaškoj sceni, što je danas, s obzirom na dobru igru Osijeka, čudna okolnost. Čordaš, pak, objašnjava:</p>
<p> – Ja sam vam trener starog kova, čekam da me netko nazove. A, kod nas je za dobivanje trenerskog posla izgleda najbitniji lobi. Nadam se da sam kroz ovu sezonu opravdao i povjerenje ljudi iz kluba, ali i uvjerio nogometnu javnost u svoje kvalitete...</p>
<p>Prošlu sezonu je vodio osječku omladinsku školu i dobro je poznavao mogućnosti igrača s kojima je ušao u prvenstvo. Postavivši omladinsku školu na noge, pripremio se za ovu sezonu.</p>
<p> – Istina je, znao sam dobro sve kvalitete i mane svojih igrača. Zapravo, najveći problem mi je bio uvjeriti ih da su dobri igrači i ravnopravni kao momčad sa svim ostalima u našem prvenstvu. Dobro smo se pripremili, a čini mi se da smo i našim protivnicima s ovim striktnim pokrivanjem i velikom trkom pomalo i dosadni. Strah me je bilo kriza, jer su igrači uglavnom bez prvoligaškog iskustva i na početku svojih karijera, kaže Čordaš. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ovčina presudio »vukovima«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Poraz protiv grčkog Olympiacosa 60-64 (32-38) vratio je košarkaše Cibone u stvarni svijet nakon prošlotjednog uspjeha protiv Reala. Napadačka nepreciznost odnijela je prvu pobjedu kod kuće, a kao u svakom crtiću, kada slabiji uvijek nadmudri jačega, tako je centar gostiju Ovčina presudio »vukovima« košem i dodatnim bacanjem za konačnih 64-60 12 sekundi prije kraja. </p>
<p>Cibosi su dvoboj okončali kako su i igrali cijelu utakmicu, bez prave napadačke ideje i bez igre »dva na dva« Popovića i Žižća. Glavni igrači Cibone imali su užasnu šutersku večer, a tako se ne može dobiti nitko u Euroligi. Marko Popović gađao je trice 0-6, ukupno 2-10, a prve je poene ubacio tek u 26. minuti. Pridružio mu se Josip Sesar sa mizernim šutom 2-9 i pet bezuspješnih pokušaja za tricu. Tako se Cibonina bilanca na kraju zaustavila na mizernih 3-25 za tri poena. Doprinos Josipa Vrankovića koji je vukao neraspoložene cibose do neizvjesne završnice, momčad nije iskoristila. Kod Grka dvojac Vukčević-Zoroski radio je najviše problema Ciboninoj obrani. Nominalno najbolji igrač Olympiacosa Marque Perry natjecao se s Popovićem i Sesarom u nepreciznosti, no na kraju je pokazao kvalitetu dodavši točnu loptu Ovčini. </p>
<p>– Nismo bili pravi, igrali smo sporo u napadu. Svatko je nakon Reala htio uzeti malo slave za sebe: Jedino se Ciboni kod kuće na 60-60 može suditi prekršaj u napadu, kazao je trener cibosa Dražen Anzulović. </p>
<p>– Znali smo da Cibona igra dobro. Promašili smo neke šuteve, ali nam obrana nije bila loša, sve osim skoka, izjavio je nakon utakmice Jonas Kazlauskas, trener Olympiacosa. </p>
<p>Marko Popović je kazao: </p>
<p> – Strašno slabo smo šutirali. Žao mi je, jer smo imali priliku, iako je tek početak, približiti se prolasku u drugi krug. Sve momčadi su izjednačene, svatko svakog može pobijediti. Njegov suigrač Andrej Štimac bio je jedini šuterski raspoloženi cibos: </p>
<p>– Nismo bili sto posto u utakmici, iako je naša statistika porazna, glupo je reći da smo izgubili zbog lošeg šuta. Ovim porazom smo pokvarili pobjedu iz Madrida, krećemo iznova.</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP – OLYMPIACOS 60-64 (19-17, 13-21, 17-14, 11-12)</p>
<p>CIBONA VIP: Omerhodžić, Longin 9 (1-1), ŽIŽIĆ 11 (3-6), SESAR 4, Štimac 12 (2-3), BADER 4 (2-4), Poljak 2, Rozić, POPOVIĆ 7 (3-3), VRANKOVIĆ 11 (2-4), Krstić. </p>
<p>OLYMPIACOS: Perry 6 (1-2), Ovčina 7 (1-3), VUKČEVIĆ 14 (1-3), ZOROSKI 14 (1-1), POSTELL 9 (3-5), Papanikolopoulos, Kalampokis, Tomić, Sklavos 6 (1-2), JURKOVIČ 3, AGADAKOS 5, Misiakos </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 22-61 (36%),Olympiacos 21-54 (39%), TRICE: Cibona 3-25 (12%), Olympiacos 9-24 (38%). SKOKOVI: Cibona 39 (20+19), Olympiacos 35 (21+14). </p>
<p>SUCI: Martin (Španjolska), Cicoria i Taurino ( oba Italija). GLEDATELJA: 3200. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan ZOROSKI.</p>
<p>• Ostali rezultati 2. kola, skupina B: AEK – Žalgiris 76-86, skupina C: Ülker – Pau-Orthez 70-75, Panathinaikos – CSKA 73-85, Benetton – Opel Skyliners 93-60, Tau Ceramica – Unicaja 83-79. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mladostašice propustile ponuđenu priliku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odbojkašice Mladosti porazom su krenule u ovosezonske europske izazove. U prvom kolu C skupine Top Teams kupa Zagrepčanke pred svojim gledateljima nisu uspjele srušiti Pallavolo Chieri, iako su imale priliku. Talijanke su na kraju ipak slavile sa 3-1 (18-25, 26-24, 25-21, 25-20).</p>
<p>Početak dvoboja nudio je mnogo optimizma. Hrvatske prvakinje dominirale su terenom, dok gošće nisu izgledale previše zainteresirano. Mladostašice su do nedostižne prednosti došle nakon servisa Zrinke Zuanović i Ilijane Dugandžić kada se rezultat sa 6-8 promijenio u 15-9. Drugi je set bio ključan. Talijanke su tri puta nudile priliku zagrebačkim odbojkašicama, no ove to nisu znale iskoristiti. Vodile su sa 8-3, pa sa 15-11, a na kraju i s 21-19, no svaki put su ispuštale prednost. Ni u trećem setu odbojkašice s Apeninskog poluotoka nisu igrale posebno dobro, no mladostašice su već na početku početničkim pogreškama same sebi presudile. Četvrti set bio je prilično izjednačen sve do završnice kada su gošće predvođene Bugarkom Zetovom ubacile u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i došle do bodova.</p>
<p>– Pokazale bismo više da nismo igrale bez našeg prvog libera, ozlijeđene Lucije Cigić. No, ni ovako nije bilo loše. Ne znam jesu li nas Talijanke podcijenile, ali s obzirom na ligu iz koje dolaze, igrale su prilično loše. Do utorka i dvoboja protiv Odese moramo ispraviti pogreške koje radimo, kazala je kapetanica Zagrepčanki Zrinka Zuanović.</p>
<p>• Dom odbojke Bojana Stranića</p>
<p>MLADOST – PALLAVOLO CHIERI 1-3 (25-18, 24-26, 21-25, 20-25)</p>
<p>MLADOST: Zuanović 17, Marljukić, Kaštelan, Delić 8, Zahora, Reščić 4, Prkačin, Dugandžić 9, Popović 12, Barun 19, Medved, Bogešić (L).</p>
<p>PALLAVOLO CHIERI: Marletta 11, Scott 11, Ghisleri, Zetova 21, Marinova 1, Angeloni 10, Dias 1, Vincenzi 10, Borri (L), Tom 0.</p>
<p>SUCI: Nisancioglu i Dikmentepe (obojica Turska). GLEDATELJA: 600.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Antonina ZETOVA</p>
<p>• U 1. kolu skupine A velikogorička Tifon Azena kod kuće je poražena od belgijskog Eburona sa 0-3 (18-25, 23-25, 20-25).</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Arafatov ispraćaj u Kairu, pokop u Ramallahu</p>
<p>Palestinsko vodstvo uz suglasnost Izraela dogovorilo se da će Yassera Arafata pokopati u Mukati, njegovu sjedištu u Ramallahu</p>
<p>PARIZ/RAMALLAH/KAIRO</p>
<p> - Palestinsko vodstvo sastalo se u srijedu u Ramallahu, u glavnom sjedištu Yassera Arafata, čija bi smrt uskoro mogla biti objavljena. Na tom sastanku sudjelovali su predstavnici svih palestinskih organizacija, s iznimkom radikalnih organizacija.</p>
<p>Izraelci i Palestinci postigli su u srijedu dogovor o tome da Arafat bude pokopan u Mukati, svom sjedištu u Ramallahu, dok bi službeni ispraćaj njegova tijela bio organiziran u Kairu. Trinaest glavnih palestinskih skupina pozvalo je u srijedu Palestince da ne pucaju u zrak u slučaju objave Arafatove smrti, rekao je u srijedu visoki dužnosnik Islamskog džihada.</p>
<p>Također je priopćeno da će predsjednik palestinskog parlamenta Ravhi Fatuh obnašati, nakon smrti Yassera Arafata, funkcije predsjednika Palestinske samouprave u razdoblju od 60 dana. »Izbori trebaju biti održani u roku od tih šezdeset dana da bi se izabrao novi predsjednik Palestinske samouprave«, izjavio je Tajeb Abdelrahim, tajnik palestinskog predsjedništva. On je ujedno rekao kako je palestinsko vodstvo dalo zeleno svjetlo da se službeni ispraćaj Yassera Arafata održi u Egiptu.O stanju palestinskog čelnika u srijedu je javnost izvijestila glavna palestinska izaslanica u Francuskoj Leile Shahid. Ona je rekla da je Arafat »još uvijek živ«, ali u »vrlo kritičnom stanju«.</p>
<p>Umirućeg Arafata u srijedu ujutro posjetio je palestinski imam Tajsir Al Tamimi. Prema mišljenju analitičara, Tamimijev dolazak u bolnicu Percy znak je da će Arafat uskoro biti proglašen mrtvim. International Herald Tribune objavio je da bi imam trebao oprati Arafatovo mrtvo tijelo i biti neka vrsta »svjedoka« njegove smrti. Francuska televizijska postaja France2 objavila je da je Tamimi jedina osoba koja ima ovlasti da skine Arafata s aparata. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nakon Falluje, ulične borbe i u Mosulu</p>
<p>Tisuće Iračana izbjeglih pred borbama u Falluji već su danima bez hrane i vode, upozorava Međunarodni odbor Crvenog križa</p>
<p>FALLUJA</p>
<p> - Američki tenkovi koji su ušli tijekom noći u središte Falluje naišli su na žestoki otpor pobunjenika, koji nisu pokazali znakove odustajanja ili predaje, ističu u srijedu američki marinci.</p>
<p> Narednik Ishmail Castillo, član tenkovske posade kazao je Reutersu da su pobunjenici diljem glavne ceste koja prolazi kroz grad pucali iz vatrenog oružja i raketnih bacača, nakon što su na njih američke snage otvorile minobacačku vatru. Međutim, američke vojne snage kontroliraju 70 posto grada Falluje, objavila je američka vojska u srijedu, trećeg dana sveobuhvatne ofenzive na taj sunitski grad. </p>
<p>»Koalicijske snage kontroliraju 70 posto Falluje. Ostalo je još nekoliko džepova otpora. Neprijatelj se pregrupirao na jugu grada«, rekao je američki časnik koji je želio ostati anoniman. Isti je časnik rekao da su liječnici američke vojske uputili pojačanje u opću bolnicu u Falluji gdje se liječe ranjeni civili. »Ako sve prođe kao što je predviđeno, preuzet ćemo potpunu kontrolu nad gradom u roku od 48 sati«, izjavio je časnik iz Falluje koju su u ponedjeljak zauzele američke i iračke postrojbe. »Trebat će nam najmanje deset dana da počistimo« skupine pobunjenika koje će ostati u gradu, smatra taj časnik.</p>
<p>Istovremeno se napadi gerilaca na iračku policiju i američke snage nastavljaju u drugim dijelovima Iraka, posebice sjeverno od Bagdada gdje je poginuo jedan američki vojnik a šest pripadnika Iračke nacionalne garde nestalo. </p>
<p>Tisuće Iračana izbjeglih pred borbama u Falluji već su danima bez potrebnih količine hrane i vode, upozorio je u srijedu Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC). Izbjeglice, njih oko 20.000, zbile su se oko sela Habbaniya, Amiriya i Seqlawiya. Prije početka američkog bombardiranja grada prije tri tjedna, u Falluji je živjelo oko 300.000 ljudi, većinom sunitskih muslimana. Prema procjeni, u gradu je ostalo oko 60.000 civila. ICRC traži od svih oružanih formacija jamstvo za siguran prolaz onih kojima je potrebna liječnička pomoć, bez obzira smatra li ih se saveznicima ili neprijateljima. </p>
<p>Borbe za preuzimanje Falluje iz ruku pobunjenika mogle bi potrajati još nekoliko dana, izjavio je u utorak američki zapovjednik kopnenih snaga general Thomas Metz. On smatra da je najtraženiji teroristički čelnik Abu Musab al Zarqawi pobjegao iz grada. Američki general odbio je reći koliko je američkih vojnika poginulo do sada u napadu na Falluju, ali je naveo kako bi žrtve na američkoj strani mogle biti desetak vojnika, ne rekavši uključuje li to i ranjene.</p>
<p> Metz je rekao kako su pobunjenicima naneseni »značajni gubici«, bitno veći nego se očekivalo, i da je vrlo mali broj njih uhvaćen, bez navođenja konkretnih brojki. Kazao je kako vjeruje da su civili u Falluji pretrpjeli veoma malo žrtava.</p>
<p> Cilj operacije »Fantomski bijes« je da privremena iračka vlada ponovno preuzme kontrolu nad gradom iz ruku pobunjenika uoči izbora u siječnju iduće godine. </p>
<p>Naoružane skupine zauzele su položaje u nekoliko četvrti sjevernog iračkog grada Mosula, a svoje položaje utvrdila je i iračka policija, javlja u srijedu izvjestitelj AFP-a. Zauzimanju položaja prethodio je oružani sukob u četvrti Al Wahda između američke vojske i iračkih pobunjenika koji je trajao više od sat vremena. Glasnogovornik američke vojske potvrdio je da su izvedena dva napada na ophodnje multinacionalnih snaga na jugoistoku i jugozapadu grada, ne iznoseći nikakve daljnje pojedinosti o sukobima. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Falluja - simbol američke »nemoguće misije«</p>
<p>Američki marinci su u samom središtu Falluje i tvrde da kontroliraju dvije trećine tog iračkog grada. Humanitarne grupe brinu za sudbinu civila, a očevici javljaju da razorena Falluja počinje nalikovati na Kabul.</p>
<p>Američki vojni zapovjednici najavljuju »još nekoliko dana oštrog gradskog ratovanja«. Malo tko sumnja da će Amerikanci osvojiti Falluju, ali do tada će pobunjenici koji su je branili već biti negdje drugdje. Amerika se pripremala za konvencionalno ratovanje u Iraku. Umjesto toga, sad tamo vodi gerilski rat protiv neprijatelja koji joj nestaje ispred nosa da bi osvanuo na drugim mjestima. Primjer Falluje najbolje ilustrira o čemu se radi. </p>
<p>Pred dva tjedna, Amerikanci su tvrdili da se u tom gradu nalazi 6000 dobro naoružanih militanata. No dočekale su ih tek manje grupice ustanika, koje se hitro raspršuju pred premoćnom američkom silom. Kamo nestaju ti borci? Postoje indikacije da su zadnjih dana osvanuli u drugim iračkim gradovima, poput Ramadija, Baqube ili samog Bagdada, </p>
<p>Obično se tvrdi je otpor stranoj invaziji Iraka spontan. Misli se da ga pružaju Saddamovi pristaše i strani islamski ekstremisti, uz domaće stanovništvo kome je dodijala strana okupacija. Neki međutim smatraju da je ovaj ustanak zapravo rat koji je Saddam planirao od samog početka. Svjestan da Amerikance ne može potući u konvencionalnom okršaju, Saddam je navodno razdijelio oružje. Njegove se vojne i paravojne jedinice nisu raspale, već su prešle na podzemno ratovanje. Upravo one, a ne ulični kriminalci, odgovorne su i za irački kaos: val pljačke, kriminala te uništavanje infrastrukture, tvrde pobornici te teorije. Među njima je i izraelski politolog Shlomo Avinieri, koji se poziva na neke izjave Saddamovih časnika. </p>
<p>Neki međutim podsjećaju da je Falluja bila mirna prije nego što su Amerikanci proljetos pobili dvadesetak civila koji su tamo demonstrirali. Bez obzira je li unaprijed planiran ili spontan, gerilski ustanak u Falluji tvrd je orah za američke snage i iračku vojsku koja im pomažu. </p>
<p>Amerikanci tvrde kako moraju stabilizirati Falluju, da bi stvorili uvjete za održavanje demokratskih izbora u Iraku početkom 2005. Napad na taj grad ima, međutim, i političke posljedice. Revoltirana zbog Falluje, velika Iračka islamska stranka povukla je svoje ljude iz prijelazne iračke vlade. Glavno udruženje sunitskih klerika poziva pak na bojkot skorih iračkih izbora - ponovo zbog Falluje. </p>
<p>Vojne operacije u tom gradu koje neće proći bez civilnih žrtava vjerojatno će izazvati još veći otpor. Tako je Falluja postala simbolom svih nezahvalnih zadaća koje ovoga trena stoje pred Amerikancima u Iraku. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Stranci bježe od nasilja u Abidjanu</p>
<p>Nasilje je odnijelo 50 života, a oko 1000 ljudi je ranjeno / Dok francuske snage evakuiraju strance iz te zemlje, Jacques Chirac upozorio vlasti u Abidjanu da su odgovorne za red </p>
<p>ABIDJAN/PARIZ</p>
<p> - Francuski vojnici u Obali Bjelokosti ubili su od subote najmanje 50 ljudi, a oko 1000 ranili, ustvrdio je u srijedu savjetnik predsjednika te afričke države Alain Toussaint. Kako javljaju agencije, na ulicama glavnog grada Abidjana ljudi masovno prosvjeduju protiv francuskih vojnika i traže njihov odlazak, a stotine stranaca u brzini napuštaju tu zemlju. </p>
<p> U razgovoru za »Radio Europe 1«, savjetnik predsjednika Laurenta Gbagboa rekao je da su francuski vojnici u zemlji dosad ubili najmanje 50 civila, od čega samo u utorak desetero, upozorivši da je Abidjan u ratnom stanju. U međuvremenu, francuske snage u Obali Bjelokosti počele su u srijedu evakuirati francuske državljane i ostale strance iz zemlje. Kako se tvrdi, oko 2000 stranaca želi što prije otići iz te nesigurne zemlje kojom je zavladalo nasilje, pa je međunarodni aerodrom u Abidjanu prepun ljudi koji čekaju da ih avioni prebace u Francusku. </p>
<p>U srijedu je francuski predsjednik Jacques Chirac upozorio vlasti Obale Bjelokosti da moraju preuzeti odgovornost za uspostavu reda u zemlji koju potresa višednevno nasilje usmjereno protiv francuskih državljana. »Vlasti Obale Bjelokosti moraju preuzeti odgovornost za javni red«, rekao je glasnogovornik francuske vlade citirajući Chiracove riječi sa sastanka kabineta. Više od 2000 stranaca pobjeglo iz svojih domova u toj bivšoj francuskoj koloniji u strahu od nasilnih bandi odanih predsjedniku Laurentu Gbagbou.</p>
<p>Nasilje je kulminiralo u subotu kad je francuska vojska uništila većinu zračnih snaga Obale Bjelokosti nakon što je jedan zrakoplov bombardirao francusku vojnu bazu ubivši devetero francuskih mirovnjaka i jednog američkog humanitarca. U međuvremenu, situacija u Abidjanu se smirila, rekla je u srijedu francuska ministrica obrane Michéle Alliot-Marie. Ministrica je opovrgnula informacije da su francuski vojnici u utorak otvorili vatru na prosvjednike okupljene ispred jednog hotela u Abidjanu.</p>
<p>Na prosvjednike su zapucali pripadnici snaga Obale Bjelokosti štiteći francuske mirovne snage, objavilo je u utorak francusko ministarstvo obrane dodajući da su prosvjednici ubili jednog lokalnog vojnika. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Odlazak tvorca »patriotskog zakona« </p>
<p>John Ashcroft je ostavku najavio još 2. studenoga ne čekajući rezultate natjecanja za Bijelu kuću / Ashcroft je bio na vrlo oštroj meti kritika skupina za građanska i ljudska prava zbog svojih antiterorističkih uredbi </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Točno tjedan dana nakon druge pobjede Georgea W. Busha na predsjedničkim izborima, ostavke su podnijeli američki državni odvjetnik John Ashcroft i ministar trgovine Donald Evans koji su bili ministri u vladi od početka Busheve administracije.</p>
<p>Glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan je rekao kako je predsjednik Bush prihvatio njihove ostavke. Ashcroft je ostavku najavio još 2. studenoga ne čekajući rezultate natjecanja za Bijelu kuću.</p>
<p>Odlazak konzervativnog Aschrofta je prvi ozbiljniji Bushev pokušaj da ublaži sve izraženije američke podjele koje se prelamaju oko ključnih točaka unutarnje i vanjske politike zemlje. Ashcroft je bio na vrlo oštroj meti kritika skupina za građanska i ljudska prava zbog svojih antiterorističkih uredbi donesenih nakon samoubilačkih zračnih udara na New York i Washington 11. rujna 2001. </p>
<p>Ministar pravosuđa je zdušno branio svoju politiku kao jedini način da se pravodobno spriječi novi teroristički napad na američke ciljeve. Ashcroft je stoga svesrdno podržao donošenje spornog antiterorističkog zakona, poznatijeg kao »Zakon o domovinskoj sigurnosti« koji je vladi dao pravo da prisluškuje telefonske razgovore, prati korištenje interneta i mobitela. Na temelju tog dokumenta, mogli su se zatvarati emigranti, i u neograničenom pritvoru držati sve osumnjičene osobe bez prava na konzultiranje s odvjetnikom. </p>
<p>Glavni udar na Ashcrofta došao je 28. lipnja od strane Vrhovnog suda koji je mnoge odredbe »patriotskog zakona« proglasio nezakonitima. Osumnjičenima za terorizam priznato je pravo da se koriste američkim pravnim sustavom kako bi se mogli braniti ili dokazati svoju nevinost. </p>
<p>Nešto ranije je ministar pravosuđa na konferenciji za novinare ustvrdio da ozloglašena teroristička mreža Al Qaida planira novi napad na SAD. Ashcroft je na taj način izravno pridonio stvaranju atmosfere straha. Vrhovni sud je odbacio sporni antiteroristički zakon kao protuustavan. Ministar je, u međuvremenu, doživio i drugi poraz. Najavljeni napad terorista Osame bin Ladena je izostao. No, ni nakon toga, on nije objasnio izvore svojih tvrdnji. Predsjednik Bush je iskoristio maglovita upozorenja svog ministra da se snažno razmaše kao jedini istinski snažni branitelj sigurnosti SAD-a. To mu je, prema mnogim tumačenjima, pomoglo da pridobije glasove mnogih zaplašenih Amerikanaca. </p>
<p>Bush nije zaboravio takvu pomoć člana svoje administracije. Rekao je da je Ashcroft učinio sve kako bi zemlja postala sigurnija. »Ministar je služio časno, vrlo zapaženo i sa velikim integritetom«, kazao je Bush. S takvom ocjenom se ne slaže jedan od istaknutih članova lobističke skupine »Narod za američki put« Ralph Neas. </p>
<p>Po njemu, Ashcroft je bio jedan od najkonzervativnijih ministara pravosuđa u američkoj povijesti. </p>
<p>Ibrahim Hooper, glasnogovornik Vijeća za američke islamske odnose (washingtonska skupina za građanska prava) ističe da su mnogi američki muslimani zabrinuti zbog primjene nekih Ashcroftovih odredbi »Patriotskog akta«. Pritom je izrazio nadu da će njegov nasljednik biti na crti američke tradicije građanskih sloboda.</p>
<p>Kao Ashcroftov mogući nasljednik spominje se Larry Thompson, bivši njegov zamjenik koji je vjerno ispunjavao sve njegove uredbe. U igri su i savjetnik Bijele kuće Alberto Gonzales, šef Busheve predizborne kampanje Marc Racicot i bivši gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani. </p>
<p>Ashcroft, gorljivi kršćanin koji je naredio da se prekriju dva polugola kipa ispred ministarstva pravosuđa, odradio je krupan dio posla za predsjednika Busha. On je bio prvi senator koji je 1998. zatražio opoziv bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona zbog ljubavne veze sa Monicom Lewinsky. </p>
<p>U Washingtonu se špekulira da bi i državni tajnik Colin Powell i ministar obrane Donalad Rumsfeld mogli napustiti svoja mjesta. Powell i Rumsfeld nisu za sada govorili o svojim planovima.</p>
<p>Mercer Reynolds, poslovni čovjek iz Cincinnatija, koji je bio predsjednik financija u Bushevoj kampanji najizgledniji je kandidat da zamijeni Donalda Evansa. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Scheffer u pomirbenoj misiji kod Busha</p>
<p>Američki predsjednik će posve sigurno od Scheffera tražiti snažniji angažman NATO-a u Iraku od pukog obučavanja iračkih policajaca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon usmenih i pismenih čestitki koje su posljednjih dana doslovce pljuštale Bushu sa svih strana svijeta, diplomatske aktivnosti su u punom zamahu. Na razgovore s Bushom ovoga tjedna su otputovali britanski premijer Tony Blair, a puno razloga za razgovore s Bushom ima i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. Prije i za intervencije u Afganistanu, Bush je NATO isprva potpuno ignorirao, da bi ga zbog intervencije u Iraku doveo do najozbiljnije unutarnje podjele u povijesti tog Saveza.</p>
<p>Jače transatlantske veze</p>
<p>Tijekom dvodnevnog posjeta SAD-u glavni tajnik NATO-a će se susresti s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem ali i s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. U četvrtak će se Scheffer u New Yorku obratiti i Vijeću sigurnosti UN-a kao prvi glavni tajnik NATO-a u povijesti. Nije teško predvidjeti o čemu će glavni tajnik NATO-a i Busheva administracija razgovarati. Nakon unutareuropskog raskola zbog Iraka, nagovaranje NATO-a da se aktivno uključi u koalicijske snage u Iraku bila je nemoguća misija.</p>
<p> I to ne samo zbog francusko-njemačkog protivljenja ratu u Iraku već i zbog činjenice da se NATO nalazi u stalnim reformama i teškom je mukom nedavno usvojio doktrinu po kojoj se odsada želi rješavati globalne krize daleko izvan vlastitog teritorija. Prva takva izvaneuropska misija, pod okriljem UN-a, pokrenuta je u Afganistanu. Bush će sasvim sigurno od Scheffera tražiti snažniji angažman NATO-a u Iraku od pukog obučavanja iračkih policajaca izvan iračkog teritorija, na što je NATO pristao na posljednjem summitu u Istanbulu. </p>
<p>No, Bushu Scheffer neće biti »težak« sugovornik. Novi glavni tajnik NATO-a veliki je pobornik jačanja transatlantskih veza. Prije putovanja u Washington Jaap de Hoop je u Berlinu upozorio Europu da se prestane međusobno svađati oko iračkog sukoba i naglasio važnost izgradnje konsenzusa unutar NATO-a.</p>
<p>Susreti Busha s europskim liderima</p>
<p> On je pozvao na jačanje transatlantskih veza i stvaranja konsenzusa imajući posebice u vidu namjeru njemačkih oružanih snaga da svoje časnike ne šalje kao savjetnike u Irak. </p>
<p>Dvije strane moraju učiti jedna od druge. Europa se ne može ujediniti protiv SAD-a, što bi jedino dovelo do podjele Europe, izjavio je Scheffer u Berlinu. On je ustvrdio kako će uloga NATO-a u udaljenim misijama samo jačati. »Zahtjevi prema NATO-u će se povećavati, a ne smanjivati«, rekao je Scheffer.</p>
<p>No, unatoč uvjeravanju Jaapa de Hoopa Scheffera, puno će stvari ovisiti i Bushevoj spremnosti da pokrene pomirbenu politiku prema Europi, te bude popustljiviji prema snažnijoj UN-ovoj ulozi u Iraku. Bijela kuća je već najavila niz diplomatskih aktivnosti i susreta s Georga Busha s europskim liderima.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Šljivančanina štitile srpske vojne sigurnosne službe</p>
<p>Prema nekim pretpostavkama, misteriozna smrt dvojice ročnika u Beogradu prije nekoliko tjedana ima veze sa skrivanjem haaških bjegunaca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Afera s dojavom adresa na kojima se navodno skrivaju haaški bjegunci u Srbiji poprima svakim danom nove dimenzije. Naime, dužnosnici Republike Srpske objavili su sredinom listopada da su premijeru Srbije Vojislavu Koštunici dostavili devet adresa na kojima se kriju optuženici iz RS. </p>
<p>Kako pišu banjalučke Nezavisne novine pozivajući se na izvore bliske Vladi Srbije, izaslanstvo RS u Beogradu je od Koštunice tražilo pojačanje suradnje policija i obavještajnih službi Srbije i RS u vezi s tim pitanjem, ali je »Koštunica bio veoma rezerviran prema toj ideji«. List navodi da su predstavnici RS zamolili Koštunicu da, ako se boji da će zbog uhićenja izgubiti rejting, haaške optuženike dopremi do granice s BiH kako bi ih tamo preuzela policija RS i izručila Haaškom tužiteljstvu. </p>
<p>U međuvremenu je radio B92 došao do fotografije na kojoj se vidi haaški optuženik Veselin Šljivančanin, član vukovarske trojice koja se sada nalazi iza haaških rešetaka, u automobilu uz neki vojni objekt u Srbiji. Izvor B92 tvrdi da je riječ o vojnom automobilu i da je osoba pored Šljivančanina pripadnik vojne postrojbe Kobre. Prema izvorima B92, u Sigurnosno-informativnoj agenciji (BIA) postoji dosje o praćenju Šljivančanina koje je trajalo godinu dana, što je ujedno dokaz da su Šljivančanina štitile vojne sigurnosne strukture, navodi izvor B92. </p>
<p>O tome je javno govorio bivši potpredsjednik Vlade Srbije Žarko Korać objasnivši da je, dok je bio na dužnosti, dobio Šljivančaninove fotografije snimljene u nekoj od vojarni u vrijeme dok su Haag i MUP Srbije tragali za njim. Izjava je izazvala reakcije tadašnje i aktualne vlasti čiji pripadnici iznose različite informacije. Bivši potpredsjednik vlade Nebojša Čović kaže da su i do njega dolazile priče o tome da se u vojnim objektima nalaze osobe s haaških tjeralica, a Boris Tadić, tadašnji ministar obrane a sada predsjednik Srbije kaže da se i on bavio tim događajem i fotografijama, ali da je imao premalo podataka za potvrdu optužbi. Ministar SCG za manjine i ljudska prava Rasim Ljajić rekao je za Dnevni avaz da su vlasti RS Beogradu dostavile tri adresa na kojima se nalaze optuženi za ratne zločine u BiH, a provjera je pokazala da su netočne. </p>
<p>Sadašnja vlast tvrdi da nema uvida u to je li Vojska Srbije i Crne Gore doista skrivala osumnjičenike ili je prestala s tim aktivnostima, a nagađanja je svakako pojačala nedavna i još uvijek nerazjašnjena epizoda smrtnog stradanja dvojice ročnika u beogradskoj vojarni Topčider. Prema nekim pretpostavkama, njihova misteriozna smrt ima veze sa skrivanjem haaških bjegunaca. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Političari kojima je trafostanica u Ernestinovu uspjela izbrisati sjećanje</p>
<p>Premijer Ivo Sanader pustio je 9. studenog 2004. u rad trafostanicu u Ernestinovu (pored Osijeka). Svečanosti su bili nazočni predsjednik Europske komisije Romano Prodi i izaslanik Europske komisije Fernando de Esteban Alonso. Premijer je istaknuo kako je to izniman gospodarski događaj koji ima i političku važnost, jer dokazuje da se europske integracije ne događaju nekom drugom, te da se tim dalekovodom ne prenosi samo struja, nego i poruka o povezanosti i suradnji kao preduvjetu dobrobiti.</p>
<p> Istaknuto je da je time nastao najveći elektroenergetski sustav na svijetu koji opskrbljuje gotovo petsto milijuna potrošača u dvadeset tri zemlje. </p>
<p>Puštanje u rad takove trafostanice nesumnjivo je veliki događaj, te zaslužuje čestitke, međutim, na toj svečanosti ipak je nešto nedostajalo, odnosno nisu spomenuti oni koji su »najzaslužniji« za ponovno njeno otvorenje, a to su oni koji su sudjelovali u rušenju TS Ernestinovo 1991., jer je ona do tada funkcionirala besprijekorno, dok još EU pod tim nazivom nije niti postojala. Godine 1991. JNA je svojim topništvom sravnila tu trafostanicu sa zemljom. </p>
<p>Po svemu sudeći, novootvorena trafostanica u Ernestinovu, osim što transformira električnu energiju s jednoga napona u drugi, uspijeva transformirati i političare – tako da im izbriše svako sjećanje na događaje koji su se zbili, ako im je taj zaborav u interesu. </p>
<p>VINKO RAFAJAC Osijek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U selu svatko želi biti predsjednik</p>
<p>Čitanje izvješća g. Marinka Petkovića sa sastanka inicijativnog odbora za osnivanje krovne udruge seljaka, održanog 6. studenoga u Zagrebu, potvrdilo je moju procjenu, da taština predsjednika pojedinih udruga nema granica. Naime, i sam sam u ime predsjednika Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske Stjepana Brckovića prisustvovao tom sastanku, čija je svrha bila pokrenuti osnivanje krovne udruge, koja bi zastupala interese poljoprivrednih proizvođača na domaćem planu, posebice u pregovorima za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>Teškoće će nastati pri izboru predsjednika krovne udruge. Možda ne bi bilo problema kada bi postojala krovna udruga za repu, ciklu, peršin ..., ali EU traži samo jednu udrugu za pregovore. Iz toga slijedi da bi trebalo napraviti »ober-krovnu« udrugu, no i dalje ostaje problem – tko će biti predsjednik.</p>
<p>Koliko god se to možda činilo neozbiljno s moje strane, to je gola istina. U selu svatko želi biti predsjednik neke stranke, društva, i da ne nabrajam u beskonačnost. Kad nekom uspije postati predsjednikom bilo čega, proradi seoska mašinerija da mu se preotme dužnost.</p>
<p>Tko će postati predsjednikom krovne udruge poljoprivrednih proizvođača teško je proreći. Zasigurno se za tu dužnost smatraju pozvanima gospoda Laszlo i Grivičić, a i mnogi drugi od vođa 350 postojećih udruga. Gospodin Grivičić smatra da su udruge koje ne bi podržale njegov izbor za predsjednika simpatizeri ministra Čobankovića. Nije mi jasno, kakve poglede na poljoprivredu ima g. Grivičić kad bivši ministar poljoprivrede zbog svoje neodređene poljoprivredne politike mirno sjedi u fotelji predsjednika saborskog odbora za poljoprivredu – to mu je zasigurno g. Tomčić osigurao kao nagradu za nesposobnost.</p>
<p>Jedan od sudionika sastanka Inicijativnog odbora rekao je: »Predsjednik krovne udruge poljoprivrednih proizvođača Švicarske bio je dugo godina Hrvat.« Prisutne poljoprivrednike to nije uzbudilo. A zasigurno je taj naš čovjek morao biti stručnjak, koji je, osim organizacijskih sposobnosti, imao i znanje. Naše, pak, kandidate za predsjednika udruge ne zanima znanje. Oko sebe ne okupljaju stručnjake, jer misle da će im uzeti predsjedničku stolicu. A njihov je domet »pleti kotec, kak' i otec«.</p>
<p>Zbog svega toga, a napose zbog nestručnih predsjednika većine udruga, selo mora propasti. Mora propasti zbog hrvatskoga jala, za koji je veliki hrvatski mislilac Iso Kršnjavi rekao da je »gori od devetog kruga pakla«. </p>
<p>Doc. dr. EUGEN ŠOOŠ predsjednik Nadzornog odbora Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U vrijeme socijalizma, u zajedničkoj državi, vodili smo drugačiji rat</p>
<p>U vrlo kratkom vremenu g. Mladen Pavković uspio se afirmirati kao »perjanica« u obrani prava i ugleda hrvatskih branitelja, ljudi koji nastoje sačuvati uspomenu na Domovinski rat. Svojim pismima-tekstovima »otvara nam oči«. </p>
<p>Kao novinar i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja i udovica Domovinskog rata »Podravke« prvi je upozorio kako se hrvatski aktualni predsjednik g. Stipe Mesić malo »izgubio« kada je nedavno izjavio kako mi nismo ratovati s Crnom Gorom. Pa mi sa Srbima, a time i Crnogorcima, ratujemo već dobrih stotinu godina!</p>
<p>I kada u vrijeme socijalizma u zajedničkoj državi nismo s njima bili u oružanom ratu, vodili smo drugačiji rat: oni nisu poštovali nas – Hrvate niti su uvažavali našu ravnopravnost i zato smo mi uvijek u toj tzv. Jugoslaviji morali tražiti svoja prava.</p>
<p>Moja cijela obitelj bila je primorana još 1960. iseliti iz Hrvatske, sve zbog tog što je naš otac u Drugom svjetskom ratu bio »na drugoj strani«. Brat i ja vratili smo se u Hrvatsku 1990. na poziv dr. Franje Tuđmana. Srbi su mi u Domovinskom ratu ubili brata, a mene ranili. I sad još ispada da nismo s Crnom Gorom ratovali!? </p>
<p>U crnogorskom logoru Morinje bio je moj ranjeni prijatelj Damir Kos – četiri dana su ga Crnogorci tamo držali u kontejneru za smeće!</p>
<p>BRANKO PREMUŽIĆ Voća Donja</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kakvih li pravednika: uznemirena oporba i Žužul u »sukobu interesa«</p>
<p>Dok je Ivica Račan »sanirao« brodogradilište »Viktor Lenac«, kupujući svoga pajdaša direktora novcem iz državnoga proračuna, i sklapao za Hrvatsku štetan »sporazum Drnovšek – Račan«, koji će još dugo stizati na »naplatu«, tadašnja oporba, sadašnja vlast, tromo je i bijedno reagirala. </p>
<p>Danas, pak, kada postoji samo neodređena sumnja protiv ministra Miomira Žužula, kao u orkestru je oporba »zatulila« na sve moguće instrumente o »sukobu interesa«. Ali su svim silama štitili Radimira Čačića, kao ministra, koji je nekontrolirano i netransparentno dijelio šakom i kapom svojoj ženi državna sredstva, niti sramežljivo se nisu tada javljali sadašnji kritičari Žužulova »sukoba interesa«. Kakvih li pravednika!? </p>
<p>Nisam za to da se pljačka država Republika Hrvatska, pa niti da to čini ministar Žužul, ali bilo čiju pljačku potrebito je najprije dokazati, a prije toga je svatko nevin, sve dok mu se ne dokaže krivnja. Ali CK SKH, kao i u samoupravljanju, »sudi« i osuđuje unaprijed, bez imalo argumenata, jer njegovi pripadnici žele rušiti zakonito izabranu vladu, koja im nije po volji. Svoje pogreške i nezakonitosti skrivaju kao »zmija noge« i uz to bruji njihov »orkestar« kao da im tko kožu dere: »drž'te lopova«, a u čemu je najglasniji Radimir Čačić! </p>
<p>Domoljubi – probudite se!</p>
<p>A kada je riječ o domoljublju, žalosno je da je od nas 55 tisuća Hrvata u Republici Sloveniji 1991., sada ostalo samo 30 tisuća. Gdje je nestalo 25 tisuća Hrvata? Možda bi ipak netko trebao znati nešto o tomu i u Republici Hrvatskoj!</p>
<p>MIHAEL SLIVAR Velenje, Slovenija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Policiji se predao Dženan Golić, svodnik umrle prostitutke</p>
<p>SARAJEVO/MOSTAR</p>
<p> – Nakon smrti 21-godišnje Olene Popik, Ukrajinke koja je umrla u mostarskoj bolnici od posljedica infekcije virusom HIV-a i za koju se pretpostavlja da je, pružajući seksualne usluge, prenijela zarazu AIDS-om desecima osoba u Hercegovini i središnjoj Bosni, ali i u Srbiji, pokrenuta je policijska akcija s ciljem otkrivanja osoba odgovornih za taj slučaj. </p>
<p>Tako je policija u Mostaru uhitila Dženana Golića za kojim je u utorak raspisala tjeralicu zbog sumnje u umiješanost u trgovine ljudima, ropski odnos i navođenje i posredovanje u prostituciji. Olena je, naime, višestruko prodavana te na kraju i darovana svodniku Goliću koji ju je doveo i ostavio u bolnici. On ju je dugo držao u zarobljeništvu u naselju Put za Opine, te preko nje dobivao novac od najmanje osmorice ljudi dnevno.</p>
<p>Golić, za kojega se tvrdi da je bio svodnik Popikove, sam se u utorak poslijepodne predao u PU Mostar, a uhićen je i Edin Kreso. Uhićenici su proslijeđeni državnom Tužiteljstvu BiH u Sarajevo. Još je ranije uhićen Milan Galić, vlasnik ugostiteljskog objekta u Posušju, u kojem je Ukrajinka boravila. No, posve je jasno da odgovorni za taj slučaj nisu samo osobe uključene u lanac organizirane prostitucije u BiH. </p>
<p>Što se umrle Olene tiče, njezino će tijelo do kraja studenoga zrakoplovom biti prevezeno iz Sarajeva u Kijev. Tako su, na zahtjev Oleninih roditelja s kojima živi i njezino trogodišnje dijete, odlučili u veleposlanstvu Ukrajine u Zagrebu, koja pokriva i područje BiH. Bolnička soba u kojoj je preminula dezinfiricana je i zatvorena.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uhićen osumnjičeni za ubojstvo Osječanke u Trstu</p>
<p>DARUVAR</p>
<p> – Djelatnici bjelovarsko-bilogorske Policijske uprave u srijedu su u 14 sati u Daruvaru uhitili dvadesetosmogodišnjeg Ivana Nikolića, osumnjičenog da je u nedjelju u talijanskom gradu Trstu ubio Osječanku Zoricu Piršlin Bokiš (36), nakon što je odlučila prekinuti njihovu jednoipolgodišnju vezu. </p>
<p>Iako se on već u utorak sam javio policiji u Daruvaru, te izjavio kako im se stavlja na raspolaganje jer »nema ništa s ubojstvom«, daruvarski policajci tada nisu imali nikakve zakonske osnove za njegovo zadržavanje jer Talijani nikoga u Hrvatskoj, čak niti Ministarstvo unutarnjih poslova, nisu službeno izvijestili o zločinu u Trstu.</p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun kazao je kako je uhićenje u srijedu rezultat konačnog uspostavljanja kontakta s talijanskom policijom koja je MUP tek u srijedu u prijepodnevnim satima izvijestila o okrutnom ubojstvu. </p>
<p>Voditelj ureda načelnika Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Željko Cirek, potvrdio nam je da je Nikolić uhićen u 14 sati u Daruvaru. »U tijeku je kriminalistička obrada i zasad je to sve što možemo reći«, kazao je Cirek. </p>
<p>Podsjetimo, Osječanka Zorica Piršlin Bokiš ubijena je u nedjelju oko 20 sati, pred očima dvanaestogodišnje kćeri koju su karabinjeri nakon ubojstva našli prestravljenu u stanu. </p>
<p>Nesretna žena, koja se cijeli prošli tjedan obraćala talijanskim karabinjerima moleći da ju zaštite od nasrtaja nasilnog Nikolića, ubijena je s nekoliko uboda nožem u predjelu prsa i leđa. </p>
<p>Nakon ubojstva, Nikolić je uspio pobjeći iako su tijekom cijele noći na svim ključnim mjestima u gradu postavljene policijske patrole. Pronađen je samo nož ispod jednog parkiranog automobila u neposrednoj blizini zgrade gdje se dogodilo ubojstvo. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Miroslav Kutle se ne osjeća krivim</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Miroslav Kutle, nepravomoćno osuđen na 6 i pol godina zatvora zbog malverzacija u slučaju »Tisak«,u srijedu je ponovno sjeo na optuženičku klupu na zagrebačkom Županijskom sudu, gdje ga se tereti da je zloporabom položaja i ovlasti oštetio poduzeće »Globus holding« za više od 15 milijuna DEM. Prema optužnici, Kutle, osnivač i vlasnik »Globus holdinga« je od 29. rujna 1995. pa do kraja travnja 1998. godine, prema prethodnom planu, najprije kupio kao fizička osoba od tvrtke »Partner invest tradea« 147.000 dionica »Dione d.d.« vrijednih oko 29,5 milijuna DEM, da bi zatim naredio djelatnicima »Globus holdinga« da u ime tvrtke od njega otkupe te dionice, kao i dug prema Hrvatskom privatizacijskom fondu, što je i učinjeno. Prema optužnici »Globus holding« je tako oštećen za oko 15 milijuna DEM.</p>
<p>Druga točka optužnice tereti Kutlu da je, pak, od »Dione« u rujnu 1995. otkupio u svoje ime 6476 dionica tvrtke »Univerzal«, koje je platio 216.000 DEM, premda im je tržišna vrijednost bila 647.000 DEM, te ponovno naredio »Globus holdingu« da od njega otkupe dionice, oštetivši »Globus« za oko 1,5 milijuna kuna.</p>
<p>Okrivljeni je u srijedu izjavio da se ne smatra krivim za navedena djela, no obranu zasad nije iznosio.</p>
<p>Saslušano je i troje svjedoka, bivših djelatnika »Globus holdinga«.</p>
<p>Tibor Kralj je vijeću ispričao da mu je nadređeni u tvrtki bio Dražen Mandić, a Mandićev nadređeni bio je Kutle. No Kralj je također ustvrdio da nema saznanja o tome da je Kutle mogao narediti da se dionice kupe, već je o tome morala odlučivati i Uprava, koju se činila još dva člana.</p>
<p>Nastavak suđenja je određen za 10. siječnja 2005. godine.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za ubojstvo supruga 10 mjeseci uvjetno</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Ljubica Jagarčec (49) iz Donje Stubice u srijedu je na zlatarskom Županijskom sudu uvjetno osuđena na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od 3 godine zbog ubojstva na mah supruga Tončeka Jagarčeca. </p>
<p>Vijeće suca Andrije Ogrinšaka proglasilo ju je krivom što je 8. travnja 1998. godine oko 22,15 sati u donjostubičkom naselju Matncima, u spavaćoj sobi njihove obiteljske kuće, sjekirom više puta po glavi izudarala supruga. Ovom ubojstvu prethodilo je nasilno ponašanje njezinog supruga, koji je Ljubicu izudarao po tijelu, potrgao s nje svu odjeću, a u spolni joj je organ htio ugurati svoju šaku. Ljubica je reagirala naglo, spontano i bez razmišljanja, ustvrdio je sud, u cilju da supruga liši života. Tada je Tonček zadobio teške i po život opasne ozljede, koje su tijekom kontinuiranog i neprekidnog liječenja dovele do komplikacije - upale desne strane pluća, od čega je Tonček preminuo 10. ožujka 1999. godine u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti u Novom Marofu. Iako je optužnica ovu nesretnu ženu teretila za ubojstvo, sud je bio mišljenja da djelo počinjeno na mah, jer je Ljubica bez svoje krivnje dovedena u jaku razdraženost suprugovim napadom i zlostavljanjem. Zbog lošeg imovnog stanja i bolesti, sud je Ljubicu oslobodio plaćanja sudskih troškova.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uvjetno osuđen za zlostavljanje supruge</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – Pravomoćnom presudom novomarofskog Općinskog suda Josip Obad je osuđen na šest mjeseci uvjetnog zatvora zbog nasilničkog ponašanja u obitelji. Kazna se neće izvršiti ako optuženi u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo. Istom mu je presudom izrečena i sigurnosna mjera obaveznog liječenja od alkoholizma.</p>
<p>Obad je proglašen krivim jer je svoju nevjenčanu suprugu s kojom živi 21 godinu pijan psihički i fizički zlostavljao. Vikao je na nju, psovao je, nazivao pogrdnim riječima te prijetio da će je ubiti. Tako je i 13. prosinca prošle godine, vidno pijan, nevjenčanoj supruzi zaprijetio da će je ubiti, a potom je uzeo kuhinjski nož dug 20 centimetara i suprugu njime zasjekao po nozi. Supruga je na sudu izjavila da s optuženim oko 20 godina živi u izvanbračnoj zajednici i da ju on cijelo to vrijeme psihički i fizički zlostavlja. Govorio joj je da je »krava i kurva« te prijetio da će ju ubiti. Potvrdila je i da ju je spornoga dana u prosincu pijan nožem posjekao po nozi. Rekla je i da misli da bi se optuženi trebao liječiti te da ona »jednostavno više ne želi dolaziti na sud«. </p>
<p>Optuženi se suglasio s predloženom kaznom i sa sigurnosnom mjerom liječenja, rekavši da on na liječenje pristaje i da će ići u bolnicu. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Iz stana pokojnog Otona Glihe ukradeno 150 slika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iz stana poznatog pokojnog akademskog slikara Otona Glihe u Križanićevoj ulici broj 7 u noći na utorak nepoznata je osoba ukrala 150 umjetničkih slika raznih dimenzija u tehnici ulje na platnu s motivom »Gromača«, pričinivši veliku materijalnu štetu. </p>
<p>Kako smo doznali od susjede koja živi na četvrtom katu stambene zgrade preko puta stana pokojnog slikara koji je umro prije dvije godine, a kojeg je naslijedila I.B. (60), u stanu nitko ne živi jer je Mila Kumbatović, inače supruga pokojnog Glihe i akademska slikarica i kiparica, umrla prije dva mjeseca, a koja je stan posjećivala vrlo rijetko. </p>
<p>Susjeda nam je kazala kako ništa sumnjivo nije zapazila, a prema njoj, znakovito je kako policajci nakon dojave o provali na ulaznim vratima stana nisu zamijetili razvaljenu bravu, pa se pretpostavlja da je u stan ušao netko tko je imao ključ. Ni susjedi koje smo zatekli ispred zgrade nisu primijetili ništa sumnjivo, niti da je netko nešto iznosio, a niti veće vozilo ispred zgrade kojim su slike odvezene. </p>
<p>Nakon dojave o provali očevidu u stanu nazočio je i slikarov rođak koji živi u obližnjoj Ulici Franje Račkoga.</p>
<p>Vrijednost nestalih slika s motivima gromača je izuzetno velika, a policija intenzivno radi na slučaju. Neslužbeno smo pak doznali da se vrijednost ukradenih slika procjenjuje na blizu milijun kuna. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Rohatinski: I u 2005. monetarna politika bit će jednako čvrsta</p>
<p>Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski još jednom je otklonio mogućnost da HNB inicira formiranje tečaja kune na razini koja nema osnove na tržištu / Premijer Ivo Sanader rekao je da će Vladin prijedlog proračuna za 2005. biti i razvojan i socijalan, a izjavio je i da novca za povrat duga umirovljenicima trenutačno nema</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - »Vlada će u Hrvatski sabor do kraja godine poslati državni proračun za 2005. i za sljedeće dvije godine, 2006. i 2007. «, rekao je u srijedu premijer Ivo Sanader pred 400 ekonomskih stručnjaka na trodnevnom XII. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista posvećenom ekonomskoj politici Hrvatske u 2005. godini.</p>
<p>Vlada će do kraja godine u parlamentarnu proceduru uputiti i Izmjene zakona o porezu na dobit i porezu na dohodak. Vlada upravo radi i na Predpristupnom ekonomskom programu koji će biti dovršen do 1. prosinca. Premijer Sanader istaknuo je odličnu suradnju s MMF-om koji je u kolovozu Hrvatskoj odobrio stand-by aranžman, kao znak povjerenja i potpore svim navedenim reformama koje je Vlada odlučna provesti u idućim godinama.</p>
<p>Premijer Sanader pojasnio je koji su bili ciljevi Vlade pri potpisivanju sporazuma s MMF-om. Prvi cilj bio je hrvatskoj i međunarodnoj javnosti pokazati da je ova Vlada spremna za pregovore s Europskom unijom, koji se očekuju u prvom tromjesečju iduće godine i da može pregovarati s MMF-om. Drugi razlog je iskorištavanje znanja MMF-ovih stručnjaka, a koja se mogu primijeniti na aktualne hrvatske probleme, posebice vanjski dug. »Nema diktata MMF-a. Koristimo ih kao stručnjake, a konačna odluka je naša«, rekao je Sanader. Osvrćući se pak na doneseni Zakon o povratu duga umirovljenicima premijer je izjavio kako novca za to trenutačno nema, te da još nije poznato ni koliki je dug prema toj kategoriji ljudi. </p>
<p>Predstavljajući najvažnija ekonomska postignuća ove Vlade u devet mjeseci premijer je kazao da je hrvatski BDP realno porastao za četiri posto; a inflacija je u osam mjeseci iznosila dva posto, robni izvoz je porastao 16,9 posto, dok je robni uvoz porastao 6,3 posto. Istaknuo da je to prvi put nakon niza godina brzog rasta uvoza da se taj trend preokrenuo u pozitivnom smjeru. Poručio je da će fiskalna politika biti okosnica ukupne ekonomske politike. </p>
<p>Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kazao je da bi monetarna politika u 2005. trebala biti nešto sofisticiranija u metodama provođenja, ali ne manje čvrsta u temeljnim opredjeljenjima i ciljevima nego što je bila u ovoj godini.</p>
<p>»Za sve one koji smatraju da su rast robnog izvoza za 18 posto i realnog BDP-a za četiri posto, uz inflaciju od dva posto, pogubne performanse ekonomskih kretanja tijekom ove godine, monetarna će politika i dalje ostati pogubna«, rekao je Rohatinski. HNB nije i neće nikada održavati neku razinu tečaja kune koja ne odgovara tržišnim fundamentima, ali će još manje monetarnim akrobacijama nastojati inicirati formiranje tečaja na razini koja nema osnovu na tržištu, rekao je Rohatinski. Najavio je i daljnju liberalizaciju kapitalnih transakcija s inozemstvom. Potpredsjednik Vlade Republike Srbije Miroljub Labus govorio je o mogućnostima i ograničenjima ekonomske suradnje između Hrvatske i Srbije.</p>
<p>Mesić: Ne treba žuriti s uvođenjem eura</p>
<p> »Zajednički interes države i gospodarstva je povećanje izvoza, odnosno povećanje konkurentnosti hrvatske privrede, jer samo tako imamo razvojnu perspektivu«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na savjetovanju hrvatskih ekonomista u Opatiji. Naglasio je kako se u Hrvatskoj moramo usredotočiti na gospodarski rast i zapošljavanje. Stoga je pozvao saborske zastupnike da do kraja godine održe posebnu tematsku sjednicu o stanju u gospodarstvu i socijalnoj politici. Mesić je podsjetio da je u Hrvatskoj u pretvorbi izgubljeno 329.000 radnih mjesta, što govori da je prvi model privatizacije bio nepravedan, dodavši da bi nam trebao novi, socijalno osjetljiv model privatizacije.</p>
<p>»Hrvatska ne treba žuriti s uvođenjem eura, jer bi to značilo i napuštanje vođenja samostalne monetarne politike«, upozorio je predsjednik Mesić, napomenuvši da Hrvatska mora jasno odrediti svoju nacionalnu monetarnu strategiju prema EU. Hrvatska narodna banka treba jasno definirati monetarnu politiku zemlje koja će se provoditi do ulaska u EU, kazao je Mesić. Ne sviđaju mu se neki međunarodni sporazumi s MMF-om i Svjetskom bankom, jer smatra da se na njima ne može zasnivati nacionalna strategija razvoja gospodarstva. Ocijenio je da prijedlozi međunarodnih financijskih institucija o primjerice otplati duga umirovljenicima nisu socijalno pravedni i osjetljivi. S obzirom da nam je uvoz dva puta veći od izvoza, Mesić smatra da se povećanje gospodarskog rasta prvenstveno treba temeljiti na povećanju izvoza i smanjenju uvoza, a da ekonomski rast ne treba zasnivati samo na niskoj inflaciji. </p>
<p>Šuker: Proračun za 2005. bit će 91 milijardu kuna</p>
<p>Državni proračun za iduću godinu bit će 91 milijardu kuna, a njegovo povećanje za oko deset milijardi kuna u odnosu na 2003. nije rezultat povećanja poreznog opterećenja, već stvarnog povećanja gospodarske aktivnosti u zemlji, rekao je ministar financija iznoseći osnovne karakteristike proračuna za 2005., koji je u četvrtak na dnevnom redu Vlade. Iz nacrta proračuna za iduću godinu u odnosu na ovu godinu povećana su davanja za mirovine za oko 1,2 milijarde kuna, na 24 milijarde kuna, a rashodi za plaće za oko 800 milijuna kuna - na 22,6 milijardi kuna. Davanja za Hrvatske željeznice te rashodi proračuna za kapitalna ulaganja povećat će se ukupno za oko milijardu kuna, a za subvencije gotovo 1,2 milijarde kuna. Tako bi se za HŽ iduće godine trebalo izdvojiti 2,8 milijardi kuna, za subvencije 5,1 milijardu kuna, a za investicije u infrastrukturu više od 13,5 milijardi kuna, rekao je Šuker. </p>
<p>Ministar financija ponovno je predstavio i osnove najavljene porezne reforme, te istaknuo i kako se očekuje pad deficita konsolidirane središnje države sa 4,5 posto na 3,7 posto BDP-a, koliko bi trebao iznositi u ovoj godini. </p>
<p>Podsjetio je i na odluku Vlade da se zaduživanje države ubuduće odvija uglavnom na domaćem tržištu te da je ta mjera, uz monetarne mjere Hrvatske narodne banke, dovela do smanjenja vanjskog duga Hrvatske u rujnu ove godine za sto milijuna eura. Sve su te mjere omogućile i da HNB krajem ove godine započne s operacijama na otvorenom tržištu, ustvrdio je Šuker.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža i Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>EBRD: Tranzicijske zemlje trebaju ubrzati strukturne reforme</p>
<p>Hrvatska, Bugarska i Rumunjska provele su značajne reforme u bankovnom i infrastukturnom sektoru, tvrde stručnjaci EBRD-a, te među prednostima Bugarske i Rumunjske navode i opsežnu privatizaciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premda su, 15 godina nakon pada Berlinskog zida, nekadašnje socijalističke zemlje ostvarile velik napredak u izgradnji tržišnoga gospodarstva i demokracije, još uvijek ih čeka ubrzanje strukturnih reformi, ocjenjuje se u Transition Reportu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za ovu godinu.</p>
<p>Ne računajući tranzicijske zemlje koje su u svibnju ušle u Europsku uniju, u reformama su najdalje otišle Hrvatska, Bugarska i Rumunjska, tvrde stručnjaci EBRD-a. Sva su tri kandidata za ulazak u EU, naime, provela značajne reforme u bankovnom i infrastrukturnom sektoru. K tome, Bugarska i Rumunjska iza sebe imaju i opsežnu privatizaciju, tvrdi se u izvješću EBRD-a.</p>
<p>Dodaje se kako ostale zemlje regije u reformama zaostaju za Hrvatskom, Bugarskom i Rumunjskom. U slučaju »zapadnog Balkana«, primjerice, i dalje je izražena jaka ovisnost tamošnjih gospodarstava o donacijama i doznakama izvana, dok gospodarstva zemalja Zajednice neovisnih država, s druge strane, uvelike ovise o kretanju cijena energenata, metala i poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. Popis slabosti tranzicijskih gospodarstava - kako onih na »zapadnom Balkanu« i u ZND-u, tako i onih koji su već u EU ili na njezinu pragu - pojačavaju visoki fiskalni deficiti i nezaposlenost.</p>
<p>Unatoč tome, zemlje iza nekadašnje »željezne zavjese« u proteklom su razdoblju zabilježile snažan rast osobne potrošnje i investicija, te životnog standarda, primjećuju u EBRD-u. </p>
<p>Njihove prognoze govore da će ovu godinu tranzicijske zemlje zaključiti s prosječnom stopom gospodarskog rasta od 6,1 posto, što je više nego u prošloj godini, kada je BDP regije porastao za 5,6 posto. Za sljedeću godinu u EBRD-u zemljama u tranziciji prognoziraju nešto sporiji rast BDP-a nego u ovoj i prošloj godini, 5,5 posto.</p>
<p>Promatrano po subregijama, u ovoj se godini najveći gospodarski rast očekuje u ZND-u, 7,4 posto. Za bivšim SSSR-om slijede zemlje europskog jugoistoka, kojima ekonomisti EBRD-a prognoziraju prosječan rast BDP-a od pet posto u ovoj godini. Rast od 4,9 posto za ovu godinu navješćuju zemljama srednje Europe i Baltika.</p>
<p>Prema mišljenju ekonomista EBRD-a, tranzicijske bi zemlje više pozornosti trebale posvetiti razvoju infrastrukture, posebno u segmentu učinkovita funkcioniranja regulatora i u primjeni propisa u sektoru telekomunikacija, električne energije i željeznica. U EBRD-u očekuju i da će rasti interes domaćeg privatnog sektora za ulaganjima u infrastrukturu. Naime, interes ulagača, i to uglavnom onih iz zapadne Europe, dosad je uglavnom bio usredotočen na telekomunikacijski sektor, te - u znatno manjoj mjeri - na gradski prijevoz i elektroenergiju. Stručnjaci EBRD-a očekuju i da će u sljedećem razdoblju veći naglasak u regiji biti na dodjeli koncesija, umjesto na klasičnoj prodaji imovine.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Krediti stanovništvu 61,3 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna potraživanja poslovnih banaka od stanovništva, svi kunski i devizni krediti stanovništvu, u rujnu su dosegnula 61,3 milijardi kuna, što je u usporedbi s rujnom lani povećanje od 17,3 posto, objavili su analitičari Raiffeisen banke.</p>
<p>Krediti su u rujnu porasli 1,9 milijardi kuna ili 3,3 posto u odnosu na kolovoz. Taj mjesečni rast najviši je od siječnja 2003., naglašavaju u RBA tumačeći to i kretanjem tečaja.</p>
<p>U strukturi ukupnih potraživanja poslovnih banaka od nebankarskog sektora prevladavaju potraživanja vezana uz tečaj, čija promjena utječe na kretanje kunskog iznosa plasmana, a u navedenom je razdoblju kuna oslabila 2,1 posto.</p>
<p>Stambeni krediti, koji u strukturi ukupnih kredita sudjeluju u prosjeku s oko 30 posto, bilježe kontinuirani rast u posljednjih nekoliko mjeseci, a takva kretanja nastavila su se i u rujnu. </p>
<p>S godišnjom stopom rasta od 7,9 posto, potraživanja poslovnih banaka od poduzeća iznosila su 56,3 milijarde kuna u promatranom razdoblju. U odnosu na kolovoz tekuće godine zabilježen je pad od 358 milijuna kuna.</p>
<p>Ukupni plasmani poslovnih banaka, koji obuhvaćaju potraživanja od ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih i financijskih institucija, u rujnu su - uz godišnju stopu rasta od 12,5 posto - prvi put premašili 120 milijardi kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Novi osigurateljni proizvod Graweprofitplus</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osiguravajuća tvrtka Grawe Hrvatska i društvo za upravljanje investicijskim fondovima Hypo Alpe-Adria-Invest predstavili su u srijedu novi program u osiguranju života povezan s ulaganjem u otvorene investicijske fondove nazvan Graweprofitplus. </p>
<p>Novi financijski proizvod nudi istodobno ulaganje u osiguranje života i investicijske fondove (dio premije uplaćuje se na račun fonda i tako stječe određeni broj udjela), a osiguranici mogu birati neki od tri fonda kojima upravlja Hypo Alpe-Adria-Invest (obveznički HI-conservative, dionički HI-growth i uravnoteženi HI-balanced) ili mogu kombinirati ulaganje u više fondova. Uloženi novac ostaje u fondu do kraja trajanja ugovora, a ulazna i izlazna provizija se ne naplaćuje.</p>
<p>»Proizvod će biti svima dostupan, jer je minimalni iznos mjesečne premije 25 eura. U ovaj program osiguranja mogu se uključiti svi između 15 i 65 godina starosti koji žele ulagati i zaključiti životno osiguranje na rok od minimalno deset do najviše 45 godina«, kazao je predsjednik Uprave Grawea Igor Pureta. Prema njegovim riječima, ovakvim ulaganjem osiguranici ostvaruju sve pogodnosti koje pruža osiguranje života povezane s ulaganjima u investicijske fondove - mogućnost ostvarenja većih prinosa, porezna olakšica, samostalan odabir minimalne svote za slučaj smrti (deset posto ili sto posto od ukupne premijske svote) i drugo.</p>
<p>Inače, sličan proizvod već je ranije pokušalo plasirati Osiguranje Zagreb, no od toga se odustalo jer nije pobudio značajniji interes, pa je zaključeno da je preuranjeno tržištu nuditi ovakve proizvode. No, Pureta smatra da je upravo sada pravi trenutak za ovaj proizvod, ali nije naveo koliko bi otprilike u godinu dana moglo biti zaključeno polica, te koliko bi iznosio premijski priljev. »Vjerojatno će se smanjiti dio prodaje naših postojećih brandova i preseliti u ovaj novi proizvod, ali će ukupni portfelj rasti«, kazao je.</p>
<p>U Graweu navode da su i lani, petu godinu za redom, zadržali prvo mjestu po tržišnom udjelu osiguranja života u Hrvatskoj (lani su ostvarili 221,1 milijun kuna zaračunate bruto premije), a da po ukupno naplaćenoj premiji zauzimaju peto mjesto (lani ukupno 323,95 milijuna kuna).</p>
<p>Grawe Hrvatska u stopostotnom je vlasništvu Grazer Wechselseitige Versicherung, koje drži 48-postotni udjel u austrijskoj Hypo Alpe-Adria Grupi.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tromjesečna dobit Totala skočila 38 posto, na 2,37 milijardi eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz pad cijene nafte, europski su indeksi u srijedu uglavnom rasli, iako pomak nije bio znatan u očekivanju sastanka odbora za monetarnu politiku američkog Feda.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,4 posto, na 4737,3, a frankfurtski Dax 0,55 posto, na 4088,3 boda. Pariški CAC 40 je dobio 0,3 posto, dosegavši 3782,7, dok je milanski MIB 30 pao neznatnih jedanaest bodova, na 29.572. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je porastao 0,2 posto, na 2760,8 bodova.</p>
<p>U New Yorku je Nymex Light sirova nafta u srijedu ujutro po lokalnom vremenu pala 41 cent, na 46,96 dolara za barel. U Londonu je IPE Brent sirova nafta pala također 41 cent, na 43,3 dolara, iako je do poslijepodneva porasla na 43,85 dolara, 14 centi više nego u utorak.</p>
<p>Naftne su kompanije bilježile različita kretanja: dok je BP pao čak 1,6 posto, Royal Dutch/Shell je ostao nepromijenjen, a španjolski Repsol porastao 0,4 posto.</p>
<p>Total, koji je u srijedu objavio tromjesečne rezultate, pao je 0,2 posto. Neto dobit Totala u trećem je tromjesečju dosegla 2,37 milijardi eura, više nego što se očekivalo, čak i uz negativan utjecaj tečaja dolara. Usporedbe radi, BP-ova je neto dobit u istom razdoblju skočila 53 posto, na 3,46 milijardi dolara, a Royal Dutch/Shella 70 posto na 4,41 milijardu dolara. Dobit ExxonMobila porasla je 56 posto na 5,68 milijardi dolara. Među dobitnicima je bio Commerzbank, četvrta po veličini njemačka banka, čije su dionice porasle 0,7 posto nakon što je uprava najavila zatvaranje 900 - ili gotovo polovicu - radnih mjesta u odsjeku za investicijsko bankarstvo. Inače, taj je odsjek njemačkoj banci u posljednjih četiri godine donio ukupno oko 800 milijuna dolara gubitaka.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja na newyorškim burzama Dow Jones Industrial Average je porastao 0,1 posto, na 10.394, dok je Nasdaq Composite pao 0,4 posto, na 2034,8 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u srijedu porastao 0,3 posto, na 10.994,96 bodova.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Sabor o Žužulu najkasnije do 8. prosinca</p>
<p>Prema informacijama iz saborskih kuloara, šanse da predlagatelji skupe 77 glasova za smjenu ministra vanjskih poslova su minimalne</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Sabora Vladimir Šeks uvrstio je u srijedu na dnevni red ove sjednice prijedlog za glasovanje o povjerenju ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu, koji je podnijelo 43 zastupnika SDP-a, HSS-a, HNS-a i Libre. Budući da je zahtjev u proceduru upućen 8. studenoga, o njemu se po saborskom poslovniku mora raspravljati najkasnije do 8. prosinca, no prema informacijama iz saborskih kuloara, šanse da predlagatelji skupe 77 glasova za ministrovu smjenu su minimalne.</p>
<p>Oporba traži Žužulovu smjenu, jer smatra da je sudjelovao u donošenju Vladine odluke kojom je ostvaren probitak njemu bliskih osoba, a nije zatražio mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Oporba nadalje tvrdi da Žužul nije govorio istinu o prodaji tvrtke svoje supruge Tatjane te da je zatajio rodbinsku vezu s kupcem poduzeća čije je dugovanje Vlada otpisala.</p>
<p> Zbog čestih mijenjanja iskaza o »slučaju Imostroj« i snažne sumnje na korupciju vezane uz taj slučaj, Žužul je, tvrdi oporba, izgubio vjerodostojnost u Hrvatskoj i u svijetu pa više ne može obavljati funkciju ministra vanjskih poslova.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Još jedan sastanak Vlade i sindikata nakon usvajanja prijedloga proračuna? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako su nakon sjednice Gospodarsko-socijlanog vijeća (GSV) na kojoj ministar financija Ivan Šuker nije prihvatio zahtjeve sindikata sindikalci najavili mogućnost prosvjeda na Markovom trgu, odluka o daljnjim potezima sindikata bit će donijeta tek nakon sjednice Vlade u četvrtak, na kojoj se očekuje rasprava o državnom proračunu za 2005. godinu. Rekao je to Vjesniku predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, naglasivši kako je ta odgoda za donošenje konačnih zaključaka sa sjednice GSV-a dogovorena još na sjednici u utorak. »Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor predložila je da o našim zahtjevima još jednom porazgovaramo nakon sjednice Vlade, kada će biti poznat i konačan prijedlog proračuna. Prihvatili smo to jer je i ministar Šuker najavio da će sindikatima tada predstaviti konačnu verziju proračuna te pokušati dokazati da za značajnije povećanje neoporezivog dijela dohotka u proračunu za iduću godinu nema novca«, kaže Sever i dodaje kako ipak očekuje da će ministar, zajedno s ograničenjima za 2005., predstaviti i plan poreznih izmjena i mjera za poboljšanje radničkog standarda u narednom razdoblju. Po njegovim riječima, sindikati ostaju kod stava da su predložene promjene poreznih propisa samo kozmetičke prirode, odnosno da povećanjem neoporezivog dijela dohotka s 1500 na 1600 kuna većina radnika neće dobiti ništa.</p>
<p> »Oni koji sada ostvaruju prihode od 30.000 kuna mogu računati na tristotinjak kuna povećanja prihoda, što za njih nije ni džeparac. S druge strane, radnicima koji su sada na minimalcu i primaju 1950 kuna, odnosno oko 1550 kuna neto, povećanje neoporezivog dijela dohotka na 1950 kuna značilo bi veliku pomoć«, kaže Sever. To nije jedini zahtjev koji su sindikati postavili pred Vladu, odnosno samo je dio onoga što bi sindikati kao socijalni partneri htjeli ostvariti.</p>
<p>»Vlada često govori o tome kako nas smatra socijalnim partnerima, no to se rijetko očituje u praksi. Očekivali smo da će nas ministar Šuker pozvati na suradnju u definiranju cjelokupne porezne politike, pa i politike doprinosa, za koje je i sam ministar Šuker priznao da predstavljaju najveće opterećenje na plaće. Želimo sudjelovati u kreiranju cjelokupne politike, odnosno u donošenju paketa mjera za naredno razdoblje, kako bismo unaprijed znali što nas očekuje«, kaže Sever. Dodaje kako bi jedino takvu suradnju sindikalci mogli nazvati pravim socijalnim partnerstvom.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Počinju pripreme za štrajk 150.000 ljudi </p>
<p>Budući da bi Vlada prijedlog proračuna trebala prihvatiti u četvrtak, ove godine nije bilo pregovora o plaćama korisnika proračuna i materijalnim naknadama, prvi put nakon dugo godina i Vlade u kojoj je premijer bio Nikica Valentić, ističe se u priopćenju Koordinacije sindikata javnih službi u kojem se optužuje Vladu za izbjegavanje pregovora i neuvažavanje 150.000 zaposlenih u javnim službama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sindikati javnih službi koji su u srijedu trebali pregovarati s predstavnicima Vlade o plaćama i materijalnim pravima u idućoj godini napustili su sastanak u Banskim dvorima, jer nisu došli glavni Vladini pregovarači.</p>
<p>Na pregovore nisu došli potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, koja je zadužena za javne službe, te ministar financija Ivan Šuker, koji je mjerodavan za financijsku stranu pregovora, rekla je za Hinu koordinatorica sindikata Spomenka Avberšek. »S obzirom na to sindikati nisu počeli pregovore nego su zatražili da se za četvrtak sazove sastanak na kojem će biti Kosor i Šuker, bez kojih se ne može pregovarati«, kazala je Avberšek.</p>
<p>Pregovori su trebali početi u srijedu, nakon što su sindikati 28. listopada s Vladom potpisali Protokol o kolektivnom pregovaranju i iznijeli svoje zahtjeve za povišenjem plaća. No na sastanak su došli državni tajnici pojedinih resora koji nemaju ovlasti za ozbiljne pregovore, kažu sindikalci.</p>
<p> Koordinacija sindikata javnih službi izdala je i priopćenje u kojem optužuje Vladu za izbjegavanje pregovora i neuvažavanje 150.000 zaposlenih u javnim službama.</p>
<p>Budući da bi Vlada prijedlog proračuna trebala prihvatiti u četvrtak, ove godine nije bilo pregovora o plaćama korisnika proračuna i materijalnim naknadama, prvi put nakon dugo godina i Vlade u kojoj je premijer bio Nikica Valentić, ističe se u priopćenju. Zbog toga sindikati javnih službi počinju pripreme za štrajk i prosvjede u ime 150.000 ljudi, najavljuje se u priopćenju.</p>
<p>Sedam sindikata javnih službi traži povišenje osnovice za plaće u 2005. za šest posto, te postupno povišenje plaća u iduće tri godine za ukupno 12 posto, koliko zaostaju za plaćama u gospodarstvu. Sindikati koji predstavljaju zaposlene u prosvjeti, znanosti, kulturi, zdravstvu i socijalnoj skrbi traže također selektivno povećanje koeficijenata za plaće od četiri do deset posto, ovisno o godinama radnog staža. Predlažu i povećanje božićnice i regresa sa 1000 na 1500 kuna, osnovice za jubilarnu nagradu s 1800 na 2000 kuna i dara za djecu s 400 na 600 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kajin: Tko u ovoj zemlji može bez dokaza reći Žužulu da je lopov</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ogorčen medijskim napisima o tome da se IDS u »aferi Žužul« svrstao uz HDZ i Sanaderovu vladu, potpredsjednik te stranke i saborski zastupnik Damir Kajin poručio je s konferencije za novinare u srijedu da IDS-ovci ne brane ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, nego princip da je svatko nevin dok mu se ne dokaže suprotno, kao i pravo svakoga čovjeka da se brani. </p>
<p>U izuzetno emotivnom istupu i uz priznanje da »nije spavao cijelu noć« zbog medijskih tvrdnji da se vladajuća istarska stranka »prodala« zbog obećane Vladine financijske podrške velikim projektima u Istri, Kajin je upitao: »Tko je taj u ovoj zemlji tko može unaprijed i bez dokaza reći Žužulu da je lopov«. Ako dovedemo u pitanje načelo da bez dokaza nema ničije krivnje, sve smo u Hrvatskoj doveli u pitanje, ocijenio je Kajin, spominjući i odluku Vrhovnog suda koji je u utorak odbacio zahtjeve Uskoka za istragom protiv Mate Granića i Darinka Bage. »Tko će te ljude sada rehabilitirati«, upitao je, naglasivši da glave nikome ne mogu skidati ni mediji niti političari. Upravo zato, rekao je, državni odvjetnik Mladen Bajić mora reći je li nešto bilo sporno u vezi s Imostrojem,</p>
<p>Nema sumnje da će IDS glasovati za Žužulovu smjenu, ako Bajićev nalaz pokaže njegovu upletenost, naglasio je Kajin, primijetivši da je Bajić »akvizicija Račanove vlasti«. »I ja sam glasovao za njega, ali tada nisam znao da će Bajić, kao što se danas tvrdi, tražiti od bivše vlade političko mišljenje o nekim svojim slučajevima. Ako je to istina, onda u Hrvatskoj imamo mnogo važnijih problema od Žužula«, kazao je IDS-ov zastupnik, </p>
<p>Kajin se osvrnuo i na izjave kolega iz oporbe, koji zamjeraju IDS-u što nije bezuvjetno podržao zahtjev za Žužulovom smjenom. »Glasovi IDS-ovaca današnjoj oporbi nikad nisu nedostajali. I kad smo istjerani iz Račanove vlade, glasovali smo za vas, ali nam morate dopustiti da branimo princip kako je svatko nevin dok mu se ne dokaže suprotno«, poručio je Kajin. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nesreća se nije dogodila pukim slučajem</p>
<p>Istražni sudac Županijskog suda u Splitu Marko Brdar poručio je da ne želi izlaziti u javnost s novim pojedinostima, jer ne želi dati prigodu mogućim osumnjičenicima da pripreme svoju obranu/ Iz Državnog inspektorata doznajemo da bi postupak utvrđivanja odgovornosti mogao obuhvatiti i čelništvo škvera</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon teške nesreće, koja se u utorak dogodila u trogirskom brodogradilištu, kada su četvorica radnika smrtno stradala zbog trovanja plinom, Uprava Brodotrogira priznala je da ta dosad nezapamćena tragedija u škveru nije bila posljedica pukog slučaja. Propusti su učinjeni, četiri života su izgubljena, no još uvijek se ne zna tko će snositi odgovornost za tragediju, koja se dogodila u utrobi broda »Atlantik Frigo«, kada je zbog rezanja lima došlo do pregrijavanja pur-smjese, što je prouzročilo izbijanje otrovnih plinova i para, od kojih su se ugušila četvorica radnika.</p>
<p>Istražni sudac Županijskog suda u Splitu Marko Brdar, koji je obavio očevid na mjestu nesreće, poručio je u srijedu da ne želi izlaziti u javnost s novim pojedinostima o radnoj nesreći u Brodotrogiru, jer ne želi dati prigodu mogućim osumnjičenicima da pripreme svoju obranu. Istražni je sudac rekao kako je dao nalog da se provjeri na koji je način posao obavljen i je li se poštivao Zakon o zaštiti na radu jer rekonstrukcija nesreće upućuje na propuste u oba slučaja. Iz Državnog inspektorata doznajemo da je u tijeku postupak utvrđivanja odgovornosti za radnu nesreću u Brodotrogiru, koji bi mogao obuhvatiti i čelništvo škvera, unatoč njihovu zaklinjanju da trogirsko brodogradilište prednjači u poštivanju Zakona na radu. </p>
<p>Budući da istraga još traje, Državni inspektorat neće objaviti pojedinosti istražnog postupka sve dok se »kockice ne poslože«. A one se polako slažu, jer se dan nakon tragedije u Trogiru pouzdano zna da će netko morati snositi odgovornost za počinjene pogreške, tim više što četvorica poginulih radnika nisu smjela biti u pramčanom dijelu broda dok je izolacijska smjesa između oplata bila izložena ekstremno visokim temperaturama. </p>
<p>Slijedom toga, postavlja se pitanje jesu li radnici dobili tehnološke upute o tome gdje se tko trebao nalaziti, a ako jesu, inspektori zaštite na radu pozabavit će se činjenicom da četvorica muškaraca nisu imali zaštitne maske i kisik na leđima, koji su im mogli spasiti život.</p>
<p>I predsjednik Uprave Brodotrogira Mateo Tramuntana izjavio je na izvanrednoj sjednici trogirskog poglavarstva da su radnici stradali u tanku dok je netko na oplati radio posao koji u tom trenutku nije trebao raditi. </p>
<p>Tramuntana se posebno osvrnuo na pogibiju Ante Vržine (45), poslovođe Antikorozivne zaštite u škveru, ustvrdivši da se tako iskusnom i spretnom radniku nije moglo dogoditi da pogine pukim slučajem. Osim Vržine, poginuo je i njegov sin Josip te Danijel Marjanović i Ante Šamija, sva trojica osamnaestogodišnjaci i zaposlenici kooperantske tvrtke BUBIS. Kad su ih izvukli iz utrobe broda, njihova su lica bila crna od čađe, a unatoč tome što još nije poznato koji ih je plin točno ubio, liječnici su ustvrdili da su se ugušili na isti način kao što bi se ugušila osoba zatrovana bojnim otrovom.</p>
<p>U trogirsko brodogradilište u srijedu je stigla istražiteljska ekipa Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« iz Zagreba, koji je preuzeo svu dokumentaciju i počeo obavljati očevid na mjestu nesreće. Prema neslužbenim informacijama, prve pojedinosti o rezultatima istrage mogle bi biti poznate već u srijedu navečer.</p>
<p>Zbog ove dosad nezapamćene tragedije u trogirskom brodogradilištu i jedne od najtežih u povijesti hrvatske brodogradnje, u Trogiru će u četvrtak biti dan žalosti, a otkazane su i sve prigodne manifestacije u povodu proslave Dana grada, 14. studenoga.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatski vozač odslužit će ostatak kazne u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vozač Mladen Mirković (52), koji u Crnoj Gori služi zatvorsku kaznu od 15 godina, bit će u četvrtak u podne predan hrvatskim vlastima na graničnom prijelazu Bajakovo i ostatak kazne izdržat će u Hrvatskoj. Mirković je osuđen pod optužbom da je u svibnju 2002. godine, vozeći kamion, skrivio prometnu nesreću na cesti Cetinje-Podgorica, kada je poginulo 12 osoba, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva pravosuđa.</p>
<p>Kako je priopćeno, transfer je dogovoren »osobitim angažmanom ministrice Vesne Škare-Ožbolt«. U priopćenju se navodi da je zahtjev za Mirkovićevo prebacivanje u Hrvatsku podnesen još 24. studenoga prošle godine. U svibnju ove godine viši državni tužitelj u Podgorici izdao je suglasnost da Mirković ostatak kazne odsluži u Hrvatskoj. </p>
<p>Problem je, međutim, u činjenici da je u Hrvatskoj maksimalna kazna za Mirkovićevo kazneno djelo 10 godina zatvora, tako da je Županijski sud u Koprivnici praktički za trećinu smanjio kaznu koju je izrekao sud u Podgorici. Mirkovićev slučaj dobio je epilog tijekom nedavnog zagrebačkog susreta ministrice Škare-Ožbolt s ministrom pravde Crne Gore, kada je postignut konačan dogovor o Mirkovićevu transferu. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Puljiz pristaje i na detektor laži</p>
<p>Ne bude li slučaj riješen za nekoliko dana, HND će s njim morati upoznati Europsku novinarsku federaciju, upozorio je predsjednik HND-a Dragutin Lučić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za nadzor obavještajnih službi saslušalo je u srijedu novinarku Helenu Puljiz povodom njene predstavke u kojoj se požalila da su je ispitivali agenti POA-e ucjenjujući je i nudeći suradnju. Za sada nije poznato kad će se znati službeni zaključak o njenu slučaju budući da članovi Vijeća nisu željeli davati izjave, a konačnu službenu ocjenu može davati jedino Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Vidno potresena nakon sastanka, Helena Puljiz nije željela opširnije govoriti. »Želim Vijeću omogućiti da obavi svoj posao. POA nije imala razloga zvati me na obavijesni razgovor jer nisam ničim ugrozila nacionalnu sigurnost. Htjela bih samo mirno živjeti i da novinari u Hrvatskoj mogu slobodno raditi svoj posao«, rekla je Helena Puljiz. Kazala je i da su je članovi Vijeća pitali bi li se htjela podvrgnuti detektoru laži, na što je ona odgovorila potvrdno, a iz čega se zaključuje da postoji sumnja u istinitost njenih tvrdnji. Na početku sastanka bio je i predsjednik HND-a Dragutin Lučić, koji je kazao da se dobiva dojam da Vijeće traženjem novih podataka odugovlači s donošenjem zaključka. </p>
<p> »Ne bude li slučaj riješen za nekoliko dana, HND će s njim morati upoznati Europsku novinarsku federaciju koja će onda vjerojatno osnovati istražno povjerenstvo i sa slučajem upoznati Europsku komisiju i druge institucije EU. Hrvatska javnost ne smije dopustiti da se ovaj problem pomete pod tepih, a kad se na Zapadu neki novinar ispituje tako dugo to postaje ozbiljan signal da je sloboda medija ugrožena«, rekao Lučić. Dodao je da bi, prema njegovim informacijama, Vijeće svoj zaključak moglo donijeti već u četvrtak i dostaviti ga Odboru.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>SAD u Hrvatskoj želi imati pouzdanog partnera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nova Busheva administracija neće mijenjati smjer vanjske politike u regiji. SAD podržava rad Jadranske povelje, a inzistirat će i na dosljednoj suradnji zemalja iz regije s Haaškim sudom, izjavila je pomoćnica američkog državnog tajnika za Europu i Aziju Elisabeth Jones. </p>
<p>Tijekom višednevnog posjeta Hrvatskoj Jones je kazala novinarima da je SAD-u važno saslušati što misle prijatelji i saveznici. SAD, nastavila je ona, želi u Hrvatskoj naći dobrog i pouzdanog partnera. Na novinarsko pitanje je li Hrvatska SAD-u pouzdan partner, Jones je izjavila: »Teško je o tome govoriti dok nema aktivnosti koje bi takvu tezu potvrdile. Bilo kakva vrsta sudjelovanja bila bi dobra stvar.« </p>
<p>Jones je dalje ustvrdila kako neće biti nikakvih promjena u odnosu SAD-a prema Haaškom sudu. Suradnja s Haaškim sudom zemalja u regiji od izuzetne je važnosti i tu neće biti nikakve promjene. Sposobnost Hrvatske da ispuni haaške kriterije u hrvatskom je interesu i zbog EU i zbog NATO-a. Kada je riječ o stanju i Iraku i američkim očekivanjima prema Hrvatskoj, Jones je kazala kako se od Hrvatske očekuje da bude odgovoran i aktivan sudionik međunarodnih događaja i akcija. </p>
<p> Prema njezinim riječima, Busheva administracija u potpunosti podržava rad Jadranske povelje, jer smatra da međusobna suradnja zemalja u regiji pomaže da se ti kriteriji što prije dostignu. Naravno, kazala je Jones, svaka zemlja ima svoj individualni put, a postignuća se ocjenjuju na individualnoj razini.. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić pomilovao Baruna zbog bolesti </p>
<p>MATULJI</p>
<p> – Na novinarsko pitanje zašto je pomilovao Niku Baruna (50), bivšeg zapovjednika PP Buje – Umag, koji je prošle godine u Rijeci osuđen na osam godina zatvora zbog poticanja na ubojstvo umaškog ugostitelja Srbislava Petrova 1991. godine, Mesić je odgovorio, kako je to pomilovanje uslijedilo zbog nastanka novih okolnosti, odnosno lošeg zdravstvenog stanja tog osuđenika.</p>
<p>Barunu su od osam »oproštene« tri godine, a Mesić je dodao kako je to uslijedilo na izdržavanju kazne, te da nema veze s presudom tom bivšem policajcu.</p>
<p>U razgovoru s predsjednikom Mesićem čelnici općine Matulji ukazali su na problem uvoza skupe vode iz Slovenije, iz općine Ilirska Bistrica, kao i na nemali problem ukopa umrlih stanovnika matuljskog kraja na groblju u pogranično-slovenskom mjestu Jelšane. </p>
<p>Što se tiče nastavka gradnje ceste od Matulja prema Trstu, Mesić je napomenuo kako treba intenzivirati dogovor sa Slovenijom da od hrvatsko-slovenskog graničnog prijelaza Pasjak što prije započne s gradnjom za Hrvatsku važne ceste prema Trstu. </p>
<p>Prilikom posjeta Fakultetu za hotelijerski i turistički menadžment UIKI u srijedu predsjednika Stjepana Mesića studenti su pozdravili klicanjem: »Stipe, Stipe!«. On im je rekao kako je turizam naša najvažnija gospodarska grana, čija je sudbina i u njihovim rukama. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mesić: Đurđa Adlešić je respektabilna protivnica</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Komentirajući najavljenu predsjedničku kandidaturu Đurđe Adlešić, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je u srijedu na 12. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista kako je riječ o »kompletnoj osobi«, koja je pokazala svu ozbiljnost u politici i svom radu, te smatra da je u bjelovarskoj gradonačelnici dobio respektabilnog protivnika. </p>
<p>Što se tiče »splitske tjeralice« koja je od tamošnjeg suda do obližnje policijske postaje putovala sedam dana, Mesić je rekao kako je to potvrda da neke institucije ne funkcioniraju, te da bi za to netko trebao odgovarati. U ovom slučaju ne isključuje mogućnost da je to namjerno učinjeno. Na novinarsko pitanje kako komentira izjavu Vladimira Šeksa da je Predsjednik dao podršku ortačkom ugovoru Račan-Drnovšek, čime je podržao »rasprodaju hrvatskog teritorija«, Mesić je odgovorio kako bi predsjednik Sabora morao govoriti istinu. Uz to, žao mu je što Šeks ovaj put donosi nekakve prosudbe »iz rukava«, ali za »to je valjda neki drugi razlog«. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zakupniku novi ugovor prije isteka staroga i bez javnog natječaja </p>
<p>Prema Vladinom amandmanu na natječaj bi se išlo samo ako zakupnik ne prihvati novi ugovor/ HDZ, DC i IDS: O prodaji prostora u vlasništvu države i lokalne uprave donijeti poseban zakon/ Antičević Marinović: Kupca obvezati da se i dalje mora baviti istim poslom zbog kojeg je dobio pravo na kupnju/ Pecek: Pri određivanju cijene u obzir uzeti i iznos koji je obrtnik uložio u uređenje prostora </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sve su stranke u srijedu podržale namjeru Vlade da obrtnicima i malim poduzetnicima pomogne izmjenama Zakona o zakupu poslovnog prostora, no izvjesno je da će Vladin prijedlog do glasovanja biti znatno izmijenjen. Naime, saborski odbori za zakonodavstvo i pravosuđe te klubovi zastupnika, uključujući i HDZ-ov, imali su brojne primjedbe a ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt najavila je i amandman Vlade. </p>
<p>Izmjene zakona predviđaju da sadašnji zakupci poslovnog prostora u vlasništvu države i jedinica lokalne uprave imaju prednost prilikom sklapanja novog ugovora o zakupu, ako su do tada uredno ispunjavali svoje obveze, ako udovoljavaju uvjetima natječaja i ako prihvaćaju početni iznos zakupnine objavljen u natječaju. No, ministrica je najavila da će Vlada na tu odredbu uložiti amandman po kojem bi se zakupniku prije isteka ugovora ponudio novi, i ako ga on prihvati, ne bi se išlo na javni natječaj. </p>
<p>Vlada predlaže i da se obrtnicima koji uredno ispunjavaju obveze omogući kupnja poslovnog prostora u kojem već posluju a vlasnik im je država. </p>
<p>Odbori za pravosuđe i zakonodavstvo, a s njima se slažu i HDZ i DC, tražili su da se te odredbe izmjene, jer su dvojbene »zbog pravnog načela jednakopravnog položaja pred zakonom« budući da male poduzetnike stavljaju u povoljniji položaj od ostalih gospodarskih subjekata. Njihov je stav da prodaju poslovnog prostora treba regulirati posebnim zakonom o prodaji prostora u vlasništvu države i lokalne uprave. To je tražio i Damir Kajin (IDS) budući da bi po aktualnom prijedlogu u prodaju išli samo prostori u vlasništvu države što u nepovoljniji položaj stavlja one koji posluju u prostorima u vlasništvu lokalne uprave.</p>
<p>Ingrid Antičević Marinović upozorila je, u ime SDP-a, da odredba o prihvaćanju početnog iznosa zakupnine skriva opasnost da lokalna uprava, ako se želi riješiti nekog zakupnika, postavi vrlo visoku cijenu, koju može platiti samo netko tko se bavi unosnijim poslom od obrta. SDP traži i da se, prilikom prodaje prostora, kupac obveže da se i dalje mora baviti istim poslom, zbog kojeg je dobio pravo na kupnju. IDS, pak, predlaže da se manipuliranje preprodajom povoljno kupljenih prostora spriječi odredbom po kojoj kupac ili njegova obitelj u tom prostoru moraju raditi dulji niz godina.</p>
<p> Željko Pecek, koji je najavio da HSS neće glasati za izmjene zakona, upozorio je da prilikom određivanja cijene prostora u obzir treba uzeti i iznos koji je obrtnik ulagao u uređenje prostora dok je on bio u vlasništvu države te zatražio da se novac prikupljen prodajom prostora obrtnicima već u zakonu namijeni uređivanju poduzetničkih zona.</p>
<p>Zakon o zaštiti prava pacijenata neće bitno promijeniti status pacijenata, stajalište je oporbe, koja je u srijedu iznijela niz primjedbi na zakon o kojem je Sabor raspravljao u drugom čitanju. Oporba traži da parlament o tome raspravlja u trećem čitanju upozoravajući na duge liste čekanja, jer smatraju da se neće moći zaštiti prava pacijenata sve dok se ne osiguraju pravovremeni pregledi.</p>
<p> Ministar zdravstva Andrije Hebrang istaknuo je da su liste čekanja u posljednjih godinu dana smanjene za 11 posto, no oporba je naglašavala kako na, primjerice, preglede CT-a glave čeka 7500 ljudi. </p>
<p> »Liječnici odbijaju pacijente jer ne žele da ih se prijavi Državnom odvjetništvu«, kazala je Željka Antunović (SDP). U toj stranci smatraju da bi povjerenstva za prava pacijenata trebao zamijeniti pravobranitelj. HSS pak smatra da će biti teško osigurati potpunu primjenu Zakona zbog velike razlike u kadrovskoj i tehničkoj opremeljenosti bolnica. </p>
<p> Ministar zdravstva Andrija Hebrang odbacio je sve primjedbe naglašavajući kako je dugovanje u zdravstvu preveliko. »U proteklih osam godina smo na ukupno 100 milijuna pruženih zdravstvenih usluga imali samo promil pritužbi pacijenata«, ustvrdio je Hebrang.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Dada Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041111].
|
