NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040911].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 153523 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.09.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hebrang: Nisam tražio od Sanadera da me kandidira</p>
<p>Nikad nisam govorio da ja trebam biti predsjednički kandidat, nego sam samo isticao da HDZ mora imati svog kandidata/ Jedinstvo HDZ-a je budućnost Hrvatske i za njega sam spreman sve učiniti, pa i odustati od svojih ambicija i stavova, kaže Hebrang</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – HDZ će imati svog kandidata za predsjednika Republike, a odredit će ga Nacionalno vijeće stranke krajem rujna, potvrdio je u petak Vjesniku član Predsjedništva HDZ-a i potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang, odbacujući pritom nagađanja da će ta stranka dati podršku kandidaturi sadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića ili pozvati svoje glasače da glasuju po svojoj savjesti bez isticanja svog kandidata.</p>
<p>Hebrang je također demantirao da je od predsjednika HDZ-a i premijera Ive Sanadera ultimativnim pismom zatražio da upravo njega odredi predsjedničkim kandidatom, zaprijetivši mu unutarstranačkim raskolom, kao što tvrdi tjednik Feral Tribune. Hebrang je istaknuo da novine poput Ferala nikad ne čita i da je o sadržaju tog članka čuo od drugih.</p>
<p>»Premijeru Sanaderu nikad u životu nisam poslao nikakvo pismo, jer svaki tjedan otvoreno razgovaramo po nekoliko sati pa za to nema potrebe. Također, nikad nisam govorio da ja trebam biti predsjednički kandidat, nego sam samo isticao da HDZ mora imati svog kandidata. Zadnji sam koji bi išao protiv jedinstva HDZ-a, što sam dokazao 1998., kada sam se povukao iz politike zbog neslaganja s njom, ali tada nisam ništa negativno napravio niti rekao protiv stranke. Jedinstvo HDZ-a je budućnost Hrvatske i za njega sam spreman sve učiniti, pa i odustati od svojih ambicija i stavova«, rekao nam je Hebrang. </p>
<p>Odbacio je i Feralove tvrdnje da se nedavno sastao s Ljubom Ćesićem Rojsom, koji je navodno spreman odustati od svoje predsjedničke kandidature ako bi HDZ-ov kandidat bio Hebrang.</p>
<p>»S Rojsom se nisam vidio mjesecima, ako ne računamo to što smo se neki dan mimoišli u vožnji i cijenim ono što je napravio u Domovinskom ratu. Bez njega ne bi bio oslobođen Knin, jer je on sa svojom 66. pukovnijom prokrčio put na Dinaru, a to što se sada ponaša nespretno, to je druga stvar«, dodao je Hebrang.</p>
<p>Glavni tajnik HDZ-a Branko Vukelić potvrdio je Vjesniku da HDZ upravo provodi ispitivanje javnog mnijenja među građanima, a što će biti jedan od odlučujućih elemenata za odluku Nacionalnog vijeća o predsjedničkom kandidatu krajem rujna. U anketi nisu spominjana nikakva imena, o kojima - prema tvrdnjama čelnika HDZ-a - stranačka tijela još nisu ni razgovarala, nego je građanima ponuđen koncept budućeg predsjednika Republike. Anketirani tako ne odgovaraju na pitanje koga bi željeli za predsjednika, nego kakav bi on trebao biti. Koji HDZ-ov član odgovara rezultatima ankete, odredit će stranačko vodstvo.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Okuplja se antiprohibicijska većina?</p>
<p>Budu li jedinstveni, oporbenjaci bi uz pomoć SDSS-a i HSU-a mogli izglasati izmjene prometnog zakona i vraćanje dopuštenih 0,5 promila alkohola u krvi vozača/ Vlada bi se mogla naći u nezgodnoj situaciji i u opasnosti da taj kontroverzan zakon bude izmijenjen mimo njezine volje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako Vlada, kako je prije nekoliko dana rekao premijer Ivo Sanader, još neko vrijeme ne namjerava mijenjati prometni zakon, odnosno njegovu odredbu o nula promila dopuštenog alkohola u krvi vozača, »prohibiciju« u Hrvatskoj mogao bi, bude li jedinstven, ukinuti parlamentarna oporba, s obzirom da bi joj se, prema najavama mogli pridružiti SDSS i HSU. </p>
<p>U saborskoj su proceduri, naime, već dva prijedloga izmjena zakona – IDS-ov kojim se traži vraćanje 0,5 promila, te Librin prijedlog da se, prema primjeru Engleske, dopusti 0,8 promila alkohola. </p>
<p>Svoj je prijedlog pripremio i HSS, te će već u srijedu, 15. rujna, na početku sjednice, zatražiti hitnu proceduru za izmjene zakona kojima bi se dopuštena razina alkohola vratila na 0,5 promila. S obzirom na to da su se zahtjevima za izmjenu sporne odredbe o 0,0 promila, oporbenima LS-u, HNS-u i HSP-u, pridružili i HDZ-ovi koalicijski partneri DC, SDSS, te HSU koji prema najnovijem traži 0,7 dopuštenih promila, moglo bi se dogoditi da HDZ bude nadglasan u tom pitanju. Pod uvjetom, dakako, da se nitko od zastupnika koji su najavili zauzimanje za 0,5 promila u posljednji trenutak ne povuče i ne prikloni vladajućima.</p>
<p>Prvi test raspoloženja saborskih zastupnika bit će već u srijedu pri izglasavanju dnevnog reda, kada će se odlučivati hoće li HSS-ov prijedlog biti raspravljen prema hitnoj proceduri ili će pak ići redovnim putem. </p>
<p>Budu li svi oni koji se javno zauzimaju za ukidanje odredbe o nula promila jedinstveni i podrži li hitnu proceduru za HSS-ov prijedlog više od 70 zastupnika, koliko ih je u tim strankama, Vlada bi se mogla naći u vrlo nezgodnoj situaciji i opasnosti da taj kontroverzan zakon, o kojem se u javnosti raspravlja otkako je donijet bude izmijenjen mimo njezine volje.</p>
<p>No prije će biti da je to samo teoretska mogućnost. Vjerojatnije je da će se glasovi pobornika 0,5, odnosno 0,8 dopuštenih promila raspršiti na tri spomenuta prijedloga zakona, pa nijedan neće dobiti potreban broj glasova. Vlada će pak tada imati dovoljno vremena da, kada to njima odgovara, Saboru pošalje izmjene prometnog zakona i sporne odredbe o 0,0 promila. Uvijek, dakako, postoji i mogućnost odgađanja rasprave o toj točki dok se Vlada ne odluči mijenjati zakon.</p>
<p>I dok se premijer Ivo Sanader ne osvrće previše na salvu negativnih kritika i peticija koje je izazvala ta odredba, ističući u prvi plan statistike i podatke prema kojima je od primjene zakona prepolovljen broj prometnih nesreća, oporbenjaci ističu štetne posljedice zakona. </p>
<p>HSS-ovka Ljubica Lalić ističe tako štetu koju je prohibicija nanijela gospodarstvu i turizmu, te izravno državnom proračunu, jer su upravo trošarine na alkohol bitan proračunski prihod. »Vidjet ćemo hoće li tvrdoglavost Vlade nadvladati svu tu štetu«, ističe Lalić koja je, kaže, prva antialkoholičarka, ali se ipak protivi prohibiciji.</p>
<p>»Oni koji misle da zakon puni proračun potpuno su u krivu. Samo su ugostitelji izgubili 30-50 posto prihoda, i zbog gubitaka na trošarinama i PDV-u, država će neusporedivo više izgubiti nego što bi joj i najmarljiviji policajci kaznama mogli prikupiti«, ističe pak IDS-ovac Damir Kajin i tvrdi da su netočne Vladine tvrdnje kako je zakon utjecao na smanjenje broja nesreća sa smrtnim posljedicama. </p>
<p>»Broj nesreća smanjen je u srpnju i kolovozu, a zakon se počeo primjenjivati tek 20. kolovoza. Nesreća, dakle, nije manje zbog zakona nego zbog 200 kilometara novih autocesta«, izričit je Kajin. Osim odredbe o promilima, kao jednu od najgorih nelogičnosti Kajin navodi odredbu o obveznim upaljenim svjetlima na automobilu zbog kojih se potroši tri do pet posto više goriva. To pak na milijun vozača, koliko ih vozi na dan, znači oko 400 milijuna kuna više potrošenih naftnih derivata. </p>
<p>»Taj novac ide u dim, povećava se vanjski dug, a bilo bi pametnije da vozači taj novac troše na nove gume pa bi i tako smanjili broj nesreća. To je čisto pomodarstvo«, ističe Kajin.</p>
<p>I premda je odredba o 0,0 promila najrazvikanija, većina zastupnika slaže se da se ne treba fokusirati samo na nju, jer u zakonu ima i drugih nelogičnih odredbi koje također treba korigirati.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Od 15. rujna bageri ponovo na moru</p>
<p>Dosad srušeno 185 bespravno sagrađenih objekata/ U budućim prostornim planovima u zaštićenom pojasu ne smiju se planirati novi kamenolomi, vjetroelektrane i odlagališta otpada/ Ako za neko takvo područje nije donesen urbanistički plan, neće se moći graditi nova niti rekonstruirati postojeća građevina na čestici većoj od 5000 četvornih metara/ Golf igrališta </p>
<p>u pojasu najmanje 25 metara od obalne crte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od početka travnja, kada je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva počelo sustavno uklanjati protupravno sagrađene objekte na obali, uklonjeno je ukupno 185 objekata, izvijestili su iz tog ministarstva. Ono je uklonilo manji dio objekata - njih 49 - dok su najveći dio, radi uštede, srušili sami investitori. </p>
<p>Najviše je bespravne gradnje, 86 objekata, srušeno na području Istre, gdje je čak 71 investitor sam uklonio objekt. Slijedi Šibensko-kninska županija, gdje je - najviše na primoštenskom i rogozničkom području - srušeno 27 objekata. Od toga su samo deset objekata uklonili bespravni graditelji, a to vjerojatno zato što su se tamo dogodila prva rušenja, pa je među bespravnim investitorima valjda vladala neopravdana nada da se sve bespravno neće zaista i srušiti.</p>
<p>U Zagrebu je - najviše u podsljemenskoj zoni - tijekom ljeta uklonjeno 25 bespravnih objekata, od kojih je samo dva uklonilo Ministarstvo. Tijekom turističke sezone »rušenje se preselilo« i dalje na kontinent, pa su u Sisku, Bjelovaru, Karlovcu, Osijeku, Virovitici, Krapini, Varaždinu i Čakovcu uklonjena 32 objekta.</p>
<p>Iako se očekivalo da će se do početka turističke sezone ukloniti mnogo više obalnih objekata, na primjeru Zadra i Dubrovnika, gdje je Ministarstvo uklonilo devet odnosno šest objekata, to nije bio slučaj. No, iz Ministarstva poručuju da će od 15. rujna njihovi inspektori i bageri ponovo biti na obali, a značajnije bi se od tog datuma trebalo početi uklanjati i u hrvatskoj metropoli.</p>
<p>No, kako sve ne bi ostalo samo na krajnjim mjerama očuvanja okoliša i uklanjanja »divlje« gradnje, stručnjaci Ministarstva izradili su posebnu uredbu kojom od daljnje apartmanizacije i betonizacije žele zaštititi nedavno proglašeni Zaštićeni obalni pojas (ZOP). On obuhvaća sve otoke, more u širini 300 metara od obale i kopno u širini kilometar od mora. Uredba koju je u četvrtak prihvatila Vlada, među ostalim, propisuje da se u budućim prostornim planovima u tom pojasu ne smiju planirati novi kamenolomi, vjetroelektrane i odlagališta otpada.</p>
<p>To je odmah izazvalo negativne reakcije dijela znanstvene i privredne javnosti iz tih područja. Ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić stoga je objasnila da se to neće odnositi na projekte koji su u tijeku, poput prve hrvatske vjetroelektrane koja se upravo gradi na Pagu ili, pak, iskorištavanja bračkog kamena u komercijalne svrhe.</p>
<p>Dosad neizgrađena obalna područja i tzv. vikendaška naselja izvan naseljenih mjesta posebno bi trebala zaštititi uredba da se stambeni, trgovački i proizvodni objekti neće moći graditi u prvih 70 metara od obalne crte. Zabrana se, međutim, neće odnositi na područje gradova. U ZOP-u se neće moći ni planirati nova građevinska područja, osim područja izvan naselja gdje će se moći graditi isključivo ugostiteljsko-turistički objekti.</p>
<p>U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja u prvih će se 70 metara moći planirati samo gradnja hotela, građevina javne namjene i infrastrukture koja po svojoj naravi zahtijeva smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).</p>
<p>Članak 5. uredbe propisuje da se izvan građevinskog područja u ZOP-u ne može planirati gradnja priveza ni objekata za uzgoj plave ribe ili za sidrenje, osim ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama. Tamo nije dopušteno ni planirati luke nautičkog turizma niti nasipavati obalu.</p>
<p>Ako za neko područje obuhvaćeno ZOP-om nije donesen urbanistički plan uređenja, neće se moći graditi nova ni rekonstruirati postojeća građevina na građevnoj čestici većoj od 5000 četvornih metara.</p>
<p>Golf igrališta će se planirati u pojasu najmanje 25 metara od obalne crte, a ugostiteljsko-turistički objekti (hoteli, vile, klubovi i ostali prateći sadržaji) u sklopu golf igrališta neće se moći planirati u pojasu najmanje 70 metra od obalne crte. Auto-kampovi će se moći planirati izvan naselja i u građevinskom području naselja, na površini ugostiteljsko-turističke namjene veličine do 15 hektara. Smještajne jedinice kampa bit će udaljene najmanje 25 metara od obalne crte.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Saborske sjednice na RTL-u</p>
<p>Bilo bi jako dobro da se o praćenju saborskih sjednica Šeks i Arlović dogovore s RTL Televizijom. Naravno, obvezno bi to trebalo raditi na način na koji se prenosila utakmica Švedska - Hrvatska. Prije početka saborske sjednice bi, tako, komentator RTL Televizije u društvu Ivana Zvonimira Čička i Ljube Ćesića Rojsa pretresao dnevni red sjednice, a istu bi kao sukomentator mogao prenositi Dražen Budiša. U stankama sjednice i nakon njezina završetka Sanja Doležal bi mogla uzimati izjave saborskih zastupnika</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>U srijedu prvi put u povijesti ovih prostora jednu službenu utakmicu nacionalne nogometne reprezentacije nije prenosila nacionalna televizija, u ovom slučaju HTV. Točnije rečeno, prijenos utakmice Švedska - Hrvatska gledali smo na RTL Televiziji, koja je kupila prava prijenosa svih kvalifikacijskih utakmica koje naši nogometaši budu igrali na gostovanju. Domaće utakmice reprezentacije i dalje će pokrivati HTV. Politički komentatori taj su događaj već usporedili s uspostavom višestranačja u Hrvatskoj, njemački HDZ je selidbu CRO-reprezentacije na RTL Televiziju proglasio skandaloznim i neodrživim televizijskim ekscesom, dok dio hrvatske dijaspore čak smatra da tu nije riječ ni o čemu drugome nego o Sanaderovoj osveti (?!) njima, tj. dijaspori.</p>
<p>E, sad, odbacimo li taj potonji doprinos tezi o vječnom paranoidnom kompleksu u Hrvata, činjenica je da »švedski presedan« predstavlja veliku i značajnu novost u hrvatskoj TV-praksi. Priznat će to i u sportskom programu Hrvatske televizije, otkud već stižu najave još boljeg i atraktivnijeg prijenosa predstojeće domaće utakmice hrvatske reprezentacije.</p>
<p>Zanimljivo, o načinu na koji su »brucoši« na RTL Televiziji odradili utakmicu Švedska - Hrvatska nismo čuli nijednu lošu riječ. Zanimljivo zato jer bismo mi vjerojatno pronašli falingu i na najskupljem svjetskom dijamantu kad bi se netko zabunio i donio ga u Hrvatsku. RTL je, međutim, zasad ostao neokrznut, vjerojatno i zato jer zbog poslovičnog nezadovoljstva programom HTV-a još ima velik kredit kod hrvatskog TV-gledateljstva. Najveća zamjerka mu je, tako, ona da njegovi brojni komentatori i sukomentatori nisu tijekom švedsko-hrvatske večeri dali vremena gledateljima ni da odu do zahoda.</p>
<p>Velika je istina da su i najveći skeptici bili ugodno iznenađeni RTL pokrivanjem utakmice iz Göteborga. Paradoksalno, ali najveća mana cijelog projekta je u tome što se RTL previše trudio da se svidi publici. </p>
<p>Sasvim je, naime, nepotrebno i pretenciozno jednu nogometnu utakmicu raditi s čak sedam (7) novinara, komentatora i sukomentatora. Posebno kada Vlatku Matić prilikom pokušaja uzimanja izjava jednostavno »progutaju« navijači na tribinama, pa sve i ostane samo na pokušaju. Iako, u cijeloj toj gužvi nam je bilo mnogo lakše probaviti i »altruističko-oportunističkog« (njegova komentatorska terminologija op.a.) Zvonu Bobana. Eto, tek toliko da RTL reprezentativna premijera ne prođe bez uobičajenog gunđanja i traženja dlake u jajetu...</p>
<p>Nogometnu utakmicu na RTL Televiziji sigurno je gledao i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Štoviše, možda i zbog toga, već je najavio mogućnost da se televizijska pretplata - koju sada ubire samo HTV - raspodijeli i na druge dvije hrvatske televizije s nacionalnom koncesijom. Kako su Šeks, Arlović i ostali saborski čelnici nezadovoljni načinom na koji rad Sabora (i njihov rad osobno) prati HTV, na taj bi se način i RTL Televiziji nametnula svojevrsna obveza intenzivnijeg praćenja rada Sabora.</p>
<p>Uostalom, prije negoli je treću televizijsku mrežu zaposjela RTL Televizija mogli smo na istoj po 12, pa i 15 sati dnevno gledati upravo izravne prijenose saborskih zasjedanja. Ako bi se televizija slučajno isključila s maratonske sjednice, revoltirani bi sabornici prekidali rad i tražili da se TV-kamere ponovo uključe. Tako bi ponekad stradali upravo prijenosi sportskih događanja (istina, ne baš utakmice hrvatske nogometne reprezentacije), koje smo onda morali gledati u ponoćnim snimkama. </p>
<p>Takav nam način praćenja rada Sabora nimalo ne nedostaje, ali očito nedostaje Šeksu i Arloviću. Bilo bi stoga dobro da se o praćenju saborskih sjednica dogovore s RTL Televizijom. Naravno, obvezno bi to trebalo raditi na način na koji se prenosila utakmica Švedska - Hrvatska. Prije početka saborske sjednice bi, tako, komentator RTL Televizije u društvu, primjerice, Ivana Zvonimira Čička i Ljube Ćesića Rojsa pretresao dnevni red sjednice, a istu bi kao sukomentator mogao prenositi Dražen Budiša. U stankama sjednice i nakon njezina završetka Sanja Doležal bi mogla uzimati izjave saborskih zastupnika, a svakako bi ih trebalo uzeti i od promatrača s balkona sabornice. Naravno, pod pretpostavkom da nije riječ o radikalnim predstavnicima zelenih koji bi vjerojatno tražili uklanjanje svih odašiljača s hrvatskih planina, brda i brežuljaka, pa tako i onih RTL-ovih.</p>
<p>Dok bi se RTL Televizija tako intenzivno bavila praćenjem Šeksa i Sabora, na HTV-u bi zasigurno pronašli načina vratiti gostujuće utakmice nogometne reprezentacije pod svoje okrilje. Osim što bi saborski šefovi bili napokon zadovoljni načinom na koji ih prati televizija, na svoje bi ponovo došla i hrvatska dijaspora, jer za praćenje nastupa omiljenih im nogoloptača ne bi trebala okretati švedske, bugarske i islandske satelitske TV-programe. Isto kao što u Hrvatskoj ne bi bilo potrebe za pritiskanjem brojke tri na daljinskim upravljačima televizora (ako vam je taj program ostao na istom mjestu gdje je bio prije dolaska RTL), jer tamo ionako ne bi bilo ničega drugoga osim cjelodnevnih prijenosa saborskih sjednica.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kamatno lihvarenje </p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Prijedlog Ministarstva pravosuđa da se novim zakonom o obveznim odnosima izjednače najveće dopuštene ugovorne kamate sa zakonskim zateznim kamatama na razini od 9,5 posto za ugovore u kojima je barem jedna strana građanin, žestoko su dočekali predstavnici banaka kojima su kamate vrlo izdašan izvor prihoda.</p>
<p>Prijedlog je iznenadio i ministra financija Ivana Šukera koji najavljuje da će svoj stav uskladiti s vodstvom HNB-a. No u Ministarstvu financija drže boljim rješenjem da se nastavi primjenjivati srpanjski Zakon o kamatama te da Vlada, na preporuku posebnog odbora, uredbom propisuje visinu zatezne kamate i najviše dopuštene ugovorne kamate. To bi prvi put trebala učiniti do 20. listopada, a članove tog odbora Šuker bi trebao imenovati idući tjedana.</p>
<p>U Ministarstvu financija smatraju pogrešnim vezati zateznu i najvišu ugovornu kamatu na razini od pet postotnih bodova iznad 4,5 posto. U prijedlogu zakona kao referentna se, naime, uzima eskontna stopa HNB-a od 4,5 posto, no ona u stvarnosti ne znači ništa. Iako središnja banka još nije zauzela stav o tom zakonu, jasno je da će glavna zamjerka ići upravo u tom smjeru. </p>
<p>Eskontna stopa u Hrvatskoj ništa ne znači i ne odražava tržišne odnose. Kao referentnu stopu, možda, bi prije trebalo uzeti kamatnu stopu na jednogodišnje trezorske zapise Ministarstva financija, koja iznosi sedam posto godišnje ili pak prosječnu kamatu na Tržištu novca koja se potkraj tjedna kretala oko osam posto. Tada bi zatezna kamata i najviša dopuštena ugovorna kamata iznosile 12 ili 13 posto i sve iznad toga bilo bi lihvarenje, na koje su sve dosadašnje hrvatske vlade bile neosjetljive. Takav raspon donekle bi zadovoljio i bankarski lobi, čiji će utjecaj, ipak, biti presudan pri donošenju zakona. </p>
<p>No ne treba imati iluzije da je cijenu novca u Hrvatskoj moguće preko noći administrativnim putem spustiti na razinu zapadnoeuropske. Dok je potražnja za kreditima tako visoka i kamatne stope u Hrvatskoj bit će više od onih u EU. Uostalom i hrvatske plaće su neusklađene s europskima. No, to ne znači da država ne treba jasno precizirati što su lihvarske kamate i lihvare grubo kažnjavati.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Policijsko (samo)čišćenje </p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Sporo ali ipak dostižno, čelništvo MUP-a vraća dosta poljuljano povjerenje građana. Statistike pokazuju, nakon dugo vremena, zaustavljanje rasta kriminaliteta, a veći angažman prometne policije pridonio je prekidu porasta broja stradalih na našim cestama. Konačnu potvrdu pozitivnih pomaka javnost je dobila informacijom da su napokon otkrivene i »krtice« u policijskim redovima, koje su svojim uslugama servisirale, među ostalim, već desetak godina »nedodirljivog« poduzetnika kojem, baš zbog veza u policiji i tajnim službama, pravosuđe nije moglo ništa. </p>
<p>Taj uspjeh policije u čišćenju vlastitih redova, ipak ne treba glorificirati. On bi se lako mogao izroditi u Pirovu pobjedu, ako se popis »prljavih policajaca« zadrži samo na prijavljenoj trojici. Naime, iz MUP-ova priopćenja vidljivo je da se dvojica bivših načelnika odjela u zagrebačkoj policiji sumnjiče da su mito primali još od 1996., pa do svog »pada« početkom ove godine. Pitanje je tko je morao, a nije znao ili želio znati što se u policiji događa. Bez odlučne i učinkovite istrage u obavještajnim službama, čiji su službenici surađivali s mafijaškim bosovima, nastavak ozbiljne borbe protiv organiziranog kriminala je nezamisliv. Organizirani kriminal ne može postojati bez jakih veza u policiji, pravosuđu, pa i medijima, tako da u nastavku »čišćenja terena« u ratu s mafijom i te institucije treba dobro pročešljati. U mnogim su slučajevima kaznene prijave koje je policija podnosila protiv vođa kriminalnih skupina završavale skupljajući prašinu u tužiteljskim ladicama, a općepoznato je da su se neki kvazipolitički tjednici (odnosno barem jedan) pretvorili u javne biltene mafijaških bosova i njihovih odvjetničkih timova. Policija i Uskok također trebaju, a takve ovlasti imaju, ustanoviti koliko se odvjetnički timovi bave legalnim i zakonskim zastupanjem svojih klijenata, a u kojoj su mjeri ključna poluga zločinačke organizacije. </p>
<p>Treba se nadati da je ova policijsko-pravosudna pobjeda početak kraja rata protiv organiziranog kriminala. U tom ratu mjerodavnim službama javnost mora dati punu potporu i, dakako, kritizirati svaki njihov pogrešan korak.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Ličinke i kukuljice u hrvatskom političkom carstvu </p>
<p>Kotač povijesti se neumoljivo okretao, komunizam je propao i većina naših političkih ličinki se ponovno zakukuljila, čekajući pogodan trenutak da se transformiraju u leptire prekrasnih boja i šara koji bi trebali očarati naše (ne)postojeće biračko tijelo i time dokazati svoju nezamjenljivost na hrvatskoj političkoj sceni</p>
<p>IVO MIMICA</p>
<p>Nedavno gledam na televiziji izvještaj o stravičnom pokolju u ruskom gradiću u Sjevernoj Osetiji i šokira me »bešćutnost« današnjih medija, jer to što se dogodilo nije tragedija »svemirskih proporcija« nego samo vijest za tržište koju treba dobro prodati. Tako se i mi konzumenti vijesti odnosimo prema onome što nam se servira dotičnog dana (ili večeri) i konzumiramo tu vijest, te živimo svoj život »nezainteresiranih androidnih automata« u čijoj glavi vijest (ma koliko tragična ili uznemirujuća) traje dok ne probavimo hranu! </p>
<p>Više nas ništa ne može uzbuditi, iskonski izbaciti iz kolotečine naših svakodnevnih mizernih života, više nema moralnih ograda, kriterija, pragova preko kojih ne bismo trebalo prekoračiti. Ništa nije sveto, ništa nema takav dignitet da se ne bi bacalo u prašinu i pregazilo, satrlo na smetlištu ljudskih ideja i dostignuća civilizacije.</p>
<p>Zanimljiv je fenomen ličinki i kukuljica u našem političkom carstvu kukaca gdje nikad nisi siguran što neki političar smjera i misli. Nikad nisi siguran što će se iz te ličinke izleći?! </p>
<p>Prije dvadesetak godina svi smo bili SSRN ili eventualno SKH(J), i to je bilo dovoljno da se bude »avangarda« u odnosu prema onima »klasno neosviještenim« dijelovima radnog naroda.</p>
<p>Nažalost, manjina koja je postala članstvom iz uvjerenja u izgradnju bolje sutrašnjice i tada je plaćala skupo zbog svojih uvjerenja bivajući etiketirana neoliberalima, tehnomenadžerima, sociodemokratima i sličnim nazivima.</p>
<p>Kotač povijesti se neumoljivo okretao, komunizam je propao i većina naših političkih ličinki se ponovno zakukuljila, čekajući pogodan trenutak da se transformiraju u leptire prekrasnih boja i šara koji bi trebali očarati naše (ne)postojeće biračko tijelo i time dokazati svoju nezamjenljivost na hrvatskoj političkoj sceni.</p>
<p>Tako imamo pojave da se putem medija javljaju bivši suci koji bi obnavljali proces i suđenje Budaku i sličnima, jer, eto, procedura nije bila valjana (što i može biti točno, ali čak i da je suđenje bilo demokratsko, zar bi ishod bio drukčiji?). </p>
<p>Hajde da obnovimo procese Hitleru, Mussoliniju (koji je doduše imao suđenje, ali ga je smaknuo KPI, a ne talijanski narod) i svim onim nacističkim vođama koje je zbog ovog ili onog razloga mimoišao Nürnberg! </p>
<p>Analogno, hajde da organiziramo i suđenje Anti Paveliću (pa makar i posthumno) pa će se možda pokazati da je on bio dobroćudan djedica koji ionako nije imao nadzor nad zločinima u NDH. A o crvenima da i ne govorim. Tito i njegovi,.....uh, ti su gori od najgorih zločinaca.</p>
<p>Ah, da, postoji mala razlika, možda nevažna, a ta je da sam pod Titom živio trideset pet godina u miru u mojoj Hrvatskoj (uključujući Istru i Dalmaciju koje je Pavelić tako velikodušno dao Talijanima) te da su današnje granice Hrvatske upravo Titove granice. Je li to bilo idealno doba? Svakako ne, ali ipak bilo je to razdoblje mira i kakvoga takvog napretka.</p>
<p>Neke naše političke ličinke i kukuljice (čitaj: kukci) sada nam dijele lekcije o istovjetnosti fašizma (nacizma) i komunizma (socijalizma), a to što su do jučer mahali crvenim knjižicama, pisali molbe za prijem u Partiju i onda ih brzo zamijenili za crne, nije važno. Čak nam te kukuljice govore s onim neizbježnim »prof. dr.«, jer to valjda treba dati vjerodostojnost i težinu njihovim riječima.</p>
<p>Činjenica jest da je u njihovim glavama marksizam isto što i staljinizam (lenjinizam) odnosno »titoizam« kao valjda najgora vrsta »izama« koja se može zamisliti. Takve političke kukuljice su se do jučer hranile komunističkim (socijalističkim) kruhom te su napravile karijeru u tom »titoizmu«. Zanimalo bi me koliko je znanstvenih radova proizašlo iz njihovih titula koje su crvenije od krvi žrtava »titoizma«.</p>
<p>Slažem se da je Tito bio autokrat, tašt megaloman, ali je ipak držao poklopac zatvoren na balkanskom loncu dinamita.</p>
<p>Komunizam je završio na smetlištu povijesti gdje uostalom završavaju sve kvaziideje koje znatno odstupaju od izvornika. Šteta sto Tito nije poživio desetak godina dulje, vjerujem da bi se izbjegle nepotrebne žrtve onih jadnih dvjesto tisuća duša koje su žrtvovane da nam sada političke kukuljice i ličinke mogu soliti pamet.</p>
<p>Koliko je tih političkih kukuljica u stanju priznati da su vjerovali u nešto neostvarivo – idealnu sliku? Vjerujem nijedan, a to je zbog toga što na samom početku kad su pisali molbe za članstvo u Partiji nisu vjerovali u samu ideju, dakle, svjesno su nas obmanjivali, kao što nas obmanjuju i danas. Danas nam plasiraju kvaziteoretska objašnjenja u kojima se traži radikalna kritika komunizma kao »ateističke religije«.</p>
<p>Eto, hvala Bogu, zahvaljujući bivšoj »crvenoj kukuljici«, doznajemo da nikad nije postojao sukob kapitalizam – komunizam nego samo komunizam – teizam! Što li nas tek očekuje u objašnjenju za desne totalitarne sustave (fašizam, nacizam) jedva čekam da čujem (fašizam nije ateistički kao komunizam).</p>
<p>šteta što nije još izmišljena vrsta političkog DDT-ja da se jednom za svagda unište politički nametnici i budućnost Hrvatske ostavi onima umjerenima koji znaju razmišljati svojom glavom bez kvaziideologija i koji su svjesni da se uspjesi povrh svega postižu radom i trudom, a ne parolama; demagogijom i promjenama političkog ruha.</p>
<p>Siguran sam da su se u Hrvatskoj pojavili mnogi politički trezvenjaci koji već vide da car nema ruho i da je gol.</p>
<p>Autor je psiholog, koji već petnaest godina živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vrlo upitna organizacija maturalnih putovanja</p>
<p>Ako netko u njima vidi neku svrhu i korist, treba ih ponajprije organizirati po našoj državi, koja je površinski mala ali prema prirodnim ljepotama i kulturnim spomenicima velika. Tako bismo neizravno pomogli i tim mladim ljudima da se nepotrebno u određenom trenutku ne sramote</p>
<p>STJEPAN BUČAR</p>
<p>Maturalno putovanje trebalo bi svakom maturantu ostati u doživotnom sjećanju, ali ne po lumpanju, nespavanju, liječenju određenih frustracija i problematičnom provodu, nego po zadnjem druženju i opraštanju s kolegama i profesorima s kojima je proživio nekoliko neponovljivih godina.</p>
<p>Zato takva putovanja treba organizirati i pripremiti s mnogo ljubavi, s najvećom mogućom ozbiljnošću i odgovornošću da ne završi traumama za roditelje, profesore i same maturante, za neke s nepredvidivim posljedicama.</p>
<p>Bio sam maturant Geodetske tehničke škole u Zagrebu školske godine 1962./1963. i trebali smo ići na maturalno putovanje. Prema organizaciji i pripremama, više bi se moglo nazvati studijskim putovanjem jer smo planirali posjetiti tvornicu geodetskih instrumenata u Rimu i još neke geodetske institucije, i za to smo putovanje štedjeli pune četiri godine.</p>
<p>Na splitskoj rivi u proljeće 1962. Josip Broz, šef tadašnje partije i države, održao je govor, u kojem je napao uglavnom svoje vjerne i poslušne članove za nerad, nenamjensko trošenje državnog novca, okretanje prema trulom Zapadu i slično, koga su se komunjare toliko uplašile da su se počeli bojati jedan drugoga, pa čak i samih sebe, i sve što su smatrali da nije u skladu s njegovim govorom jednostavno su zabranili. Među takve zabrane, nažalost, uvrstili su i naše maturalno putovanje i već dano odobrenje jednostavno su povukli.</p>
<p>Da bismo ipak nekako išli na tako dugo pripremano putovanje, obratili smo se za pomoć kolegi po struci, partijskom poslušniku, drugu Zvonku Brkiću, koji nas je zamalo spremio u »bajbokanu« čuvši što od njega tražimo, jer tobože nismo na liniji (iako nitko nije bio član KP), ne slušamo što od nas i od svih građana traži Broz i nije se mogao načuditi kako smo se uopće usudili doći k njemu s takvom, u tom trenutku, sablažnjivom molbom.</p>
<p>Danas je, na sreću, drukčije. Kada je, trideset godina poslije, tadašnja ministrica Ljilja Vokić, priznata i poštena pedagoška djelatnica, opravdano i argumentirano izjavila da takva maturalna putovanja nemaju smisla i ne postižu svoju svrhu, dušobrižnici su je napali sa svih strana: od škole, putničkih agencija, roditelja, do pojedinih profesora i učenika, govoreći da se upleće u njihove poslove i da im želi uskratiti njihova građanska i poslovna prava.</p>
<p>Putovalo se, i putuje se i dalje, bez obzira na nimalo lijepe doživljaje osječkih maturanata u Barceloni, pa i na taj najnoviji u Pragu.</p>
<p>Oni koji su htjeli ili morali biti vođe maturalnih putovanja, mogli bi još mnogo toga reći o tome što su doživjeli, kakve su traume doživljavali gledajući kako naša mladež u stranom svijetu sramoti sebe, svoje profesore i zemlju iz koje su došli, a da ih pritom najmanje zanimaju prirodne ljepote i kulturne znamenitosti zemlje koju posjećuju.</p>
<p>Meni su takva putovanja u najmanju ruku diskutabilna, posebice kada se ide izvan Lijepe naše. Gledajući kvizove na našoj televiziji i slušajući pojedine profesore kad razgovaraju o znanju naših brucoša, donedavnih maturanata, jednostavno se čovjek zapita što su ti mladi učili i gdje su bili, kada za Kornate kažu da su u južnom Jadranu, kada ne znaju ono što se uči još u osnovnoj školi.</p>
<p>Zato bi maturalna putovanja, ako netko u njima vidi neku svrhu i korist, trebalo ponajprije organizirati po našoj državi, koja je površinski mala ali prema prirodnim ljepotama i kulturnim spomenicima jako velika.</p>
<p>Tako bismo neizravno pomogli i tim mladim ljudima da se nepotrebno u određenom trenutku ne sramote, ali i roditeljima i pojedinim maturantima koji dolaze u nezavidne i neugodne situacije kada treba ne tako male svote izdvojiti za takva putovanja. I to bi trebalo prilagoditi gospodarskom trenutku u kojem živimo, a na putovanje se stigne i kasnije.</p>
<p>Autor je osnivač i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zaboku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Tu čovjek može postati i biti </p>
<p>Niko Pavlović, ravnatelj Gradskog kazališta Komedija</p>
<p>Moji su znali reći: tko ode u Mostar u bolnicu i u Zagreb u školu, taj se kući ne vraća. </p>
<p>Što nam je u ono vrijeme bio Zagreb? Ljestve života, sloboda, Dinamo, strast i ponos, samoća, nada, zrenje i muka, Hrvatska i svijet, svjetlo u tunelu. Dijelili smo s njim mladost i žalost, ljubav i snove. Slavili i rasli i u posne i obilne dane. On je nas skrivao, a mi mu pokušavali čuvati dostojanstvo, braneći ga zdušno pred Pilatima i nasrtima. On se nama nesebično nudio i davao, skladan i uravnotežen, na trenutke ravnodušan a potom uzbudljiv i snažan, podučavajući životu. Učini te građaninom, otvori ti oči, popravi i dovede u red tvoje nadarenosti i želje. </p>
<p>U njemu si kao da si oduvijek bio tu, spojen sa svijetom kao onaj Dalmoš s prstom u moru. </p>
<p>Grad kojem pokušavamo s kamatama vratiti dio onog što u njemu smo stekli, dodajući mu venama vlastitu zrelost i ideje, ljudskost i vjeru, čuvajući mu mire, tražeći više putem sretna plova, pokušavajući svoj prostor učiniti ljepšim, značajnijim i boljim. </p>
<p>Zagreb je mjesto pod suncem gdje čovjek može postati i biti.</p>
<p>Iz njega se teško odlazi bilo kamo. Pa makar i kući. Jer, on nam je kuća. I čuvati ju je.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Radnici po gradilištima kao roblje</p>
<p>Uprava je za poslove na kojima rade radnici u štrajku, angažirala kooperante koji su daleko skuplji od vlastitih radnika, čija je prosječna plaća inače između 1800 i 2500 kuna</p>
<p>U nekad vrlo stabilnom poduzeću Monting, koje je privatizacijom prešlo u ruke četiriju većinskih vlasnika, u petak je nastavljen štrajk zbog toga što radnicima nisu isplaćena dugovanja što su krajem lipnja iznosila oko šest milijuna kuna. Istodobno je, tvrde u Sindikatu graditeljstva, tvrtka je sa svojih gradilišta u Njemačkoj nenamjenski utrošila gotovo 20 milijuna kuna. </p>
<p>Štrajk je, podsjećamo, bio započeo krajem kolovoza, ali je prekinut jer je Uprava obećala radnicima da će do 7. rujna isplatiti zaostale plaće za svibanj i lipanj te dugovanja za terenski dodatak. Uprava se obvezala i da će radnicima dati potvrde za sva dugovanja. </p>
<p>Prvi i zadnji dio pogodbe Uprava je ispunila (plaća za svibanj i potvrde), ostatak, međutim, nije pa će radnici nastaviti sa štrajkom sve dok ne budu ispunjeni svi njihovi zahtjevi. </p>
<p>U petak je, prema riječima predsjednika Uprave Bosiljka Granića, počela isplata nekih dugovanja radnicima na gradilištu u Dugom Selu, no on nije mogao točno reći kada će i što biti plaćeno ostalim radnicima. Takvo parcijalno isplaćivanje duga radnici su ocijenili kao namjerno unošenje raskola među njih, jer su neki, koji su ipak dobili nekakav novac, nastavili s radom. Zanimljivo je također, da je Uprava za poslove na kojima rade radnici u štrajku, angažirala kooperante koji su daleko skuplji od vlastitih radnika, čija je prosječna plaća inače između 1800 i 2500 kuna. </p>
<p>»Prodaju nas po gradilištima kao bijelo roblje, jer naš rad po satu naplate od 70 do 100 kuna, a nama plate bruto 16 kuna«, ispričali su nam gotovo u suzama neki radnici koji u Montingu rade više od 20 godina. Jednom od njih Uprava duguje gotovo 40 tisuća kuna, a u četvrtak mu je od cijeloga tog duga uplaćeno samo 450 kuna.</p>
<p>Sudeći po svemu onome što smo uspjeli doznati o Montingu, to je dioničko društvo pretvorbom za koju većina radnika nije ni znala, dospjela u privatne ruke prvo desetak, a potom četvorice većinskih vlasnika. To su danas Ljubo Bušić, Ante Galić, Ivo Križanović i Mićo Aralić. Iako je navodno državna revizorica Šima Krasić utvrdila da je kod pretvorbe bilo nepravilnosti, ona nije poništena. </p>
<p>Štrajkovi su zbog neisplaćenih plaća počeli još 2002. godine, a danas se čini da stanje nikad nije bilo gore. Radnici su na rubu očaja jer nemaju od čega živjeti, a i u godinama su kada ne mogu tako lako promijeniti posao. </p>
<p>Upravu, čini se, to previše ne brine, jer je unatoč tako teškom stanju, u srpnju kupila na leasing automobil »passat«, vrijedan 35 tisuća eura. Prema tvrdnjama radnika, to nije jedina pokretnina, odnosno nekretnina koja je kupljena novcem koji su radnici zaradili, a koji nikada nije stigao do njihovih računa. Ne uspostavi li se dijalog s Upravom, lako je moguće da će radnici preko svog sindikata pokrenuti podizanje kaznenih prijava.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kad sviraš da nekako preživiš...</p>
<p>Kibi ponosno tvrdi da je jedini svirač s vlastitom knjigom žalbe </p>
<p>Jeste li znali kako Zagreb ima jedinoga uličnog svirača na svijetu, koji ima vlastitu knjigu žalbe? </p>
<p>Tako za sebe tvrdi Kibi, poznat većini Zagrepčana koji svakodnevno koriste Marićev prolaz. Uz sebe uvijek ima i svoju knjigu žalbe – za sve one koji osjete potrebu komentirati njegov rad, pa čak davati i pohvale. Kibi će se svakome pohvaliti da su se u nju upisale mnoge poznate i javne osobe, poput Dragutina Tadijanovića, Tita Bilopavlovića, Drage Mlinarca, Ibrice Jusića i drugih.</p>
<p> S ponosom prepričava i svoj susret s Paulom McCartneyjem, koji mu je prišao dok je prije dvije godine svirao u prolazu. U prvi tren nije prepoznao slavnog člana Beatlesa, ali je nakon nekog vremena shvatio tko to stoji pored njega. Kaže kako se to desilo za vrijeme posjeta McCartneyjeve žene Hrvatskoj, kad joj je uručena zahvala za izniman doprinos radu Hrvatskog centra za raziminirivanje.</p>
<p> Susret s Paulom potvrdit će mnogi Kibijevi prijatelji, također ulični svirači. Na upit, jesu li Zagrepčani darežljivi i može li se uličnim sviranjem dovoljno zaraditi, on samo dodaje: »Sistem se zove – preživljavanje«. </p>
<p>K. H.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Terry Fox Run za dječju bolnicu u Klaićevoj</p>
<p> »Sva sredstva koja prikupimo u sklopu ovogodišnje zagrebačke Utrke Terry Fox poklonit ćemo Dječjoj bolnici u Klaićevoj. Događaj će organizirati Kanadsko Veleposlanstvo u suradnji s Hrvatskom ligom za borbu protiv raka. Pozivamo Zagrepčane da svojim sudjelovanjem uveličaju događaj«, rekla je kanadska veleposlanica u RH, Stefanie Beck na konferenciji za novinare koja se u petak održala u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj ulici, u povodu ovogodišnje Utrke Terry Fox. Utrka počinje u nedjelju 26. rujna u 16 sati na Malom jezeru. Terry Fox bio je osamnaestogodišnjak koji je zbog raka izgubio nogu. On je 1980. krenuo u utrku po Kanadi kako bi sakupio sredstva za liječenje protiv te opake bolesti. U »maratonu nade« prešao je pola Kanade, no nije uspio doći do cilja jer je bolest bila brža od njega. U Hrvatskoj će događaj otvoriti ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang i kanadska veleposlanica, nakon čega će okupljeni posjetitelji otrčati sedam kilometara oko jarunskog jezera. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Od ponedjeljka odabir 754 POS-ova stana </p>
<p>Gradsko povjerenstvo za odobravanje zahtjeva za kupnju POS-ovih stanova razgovarat će od 13. do 17. rujna s prvih 150 potencijalnih kupaca s liste na odabir stana. Trenutno su ponuđena 754 stana u Španskom, Vrbanima i Vukomercu. Pozvani građani trebaju doći u zgradu Poglavarstva na Radićevu trgu, u sobu 272. Svi zainteresirani svakodnevno će od 10 sati ujutro na službenim gradskim stranicama www.zagreb.hr moći pratiti ažurirane podatke o odabranim stanovima, a oni će biti izvješeni i na oglasnoj ploči u predvorju zgrade. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Otvorena nova Diona</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić u petak je otvorio obnovljeni supermarket tvrtke Dinova-Diona u novozagrebačkom naselju Utrina. Utrinska Diona u kojoj su zaposlene 23 osobe prvi je od 12 velikih prodajnih prostora toga poduzeća koji bi trebali biti otvoreni do 10. listopada, u sklopu ulaganja od ukupno 53 milijuna kuna, koliko ulažu novi vlasnici, konzorcij koji čine Lura, Vindija, Gavrilović, Podravka i Kraš. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Isus, hobiti i čarobnjaci najgledaniji</p>
<p>Dok je u američkim kinima najgledaniji »Shrek 2«, Hrvati su najradije gledali treći dio »Gospodara prstenova«. Vrdoljakova »Duga mračna noć« najgledaniji je domaći film</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog skupljih ulaznica ove su ljetne sezone američke kinoblagajne zabilježile rekordan utržak – gotovo četiri milijarde dolara, premda se malo smanjio broj prodanih kinoulaznica u odnosu prema prethodnoj, također rekordnoj sezoni.</p>
<p>Iako je početak godine pripao kontroverznoj Gibsonovoj »Pasiji«, druga je polovica godine krenula manje religioznim vodama pa je trenutačno na listi najgledanijih filmova ove godine u Americi nastavak »Shreka«. »Shreku 2« je za prvo mjesto američke boxoffice ljestvice bilo dovoljno 438 milijuna dolara, a Gibsonov ga film slijedi sa 370 zarađenih milijuna. Treće i četvrto mjesto najgledanijih naslova pripalo je također nastavcima »Spidermana« i »Harryja Pottera«, a kako su među pet najgledanijih naslova ove godine uvrštena čak tri nastavka, jasno je da su filmski nastavci ti koji su donijeli rekordnu sezonu.</p>
<p>Naravno, njima valja pribrojiti i odlične uspjehe Mooreova »Fahrenheita 9/11« – sa zarađenih 118 milijuna dolara to je najgledaniji dokumentarni film u povijesti – te hit komedije »Dodgeball« s Benom Stillerom.</p>
<p>Situacija nije bitno drukčija niti u domaćim kinima, u kojima je prva polovica godine bila iznimno uspješna. Domaći distributeri to povezuju s činjenicom da publika nakon otvaranja multipleksa Broadwaya i Cinestara sve češće odlazi u kino, ali i s time da je početak godine ponudio čak nekoliko blockbustera: »Pasija«, »Gospodar prstenova: Povratak kralja«, »Harry Potter i zatočenik Azkabana«, »Troja«, »Dan poslije sutra«, »Posljednji samuraj« i dr. Titula najgledanijeg filma u hrvatskim kinima pripada trećem nastavku Tolkien-Jacksonove sage o Međuzemlju, koji je u hrvatska kina privukao gotovo 270 tisuća gledatelja. Odmah do njega je Gibsonova »Pasija« koja je privukla tek nekoliko tisuća gledatelja manje, a treći najgledaniji film privukao je gotovo dvostruko manje gledatelja. Riječ je o »Troji«, koju su dosad pogledale 133 tisuće gledatelja. Na četvrtom je mjestu treći nastavak »Harryja Pottera« s 98 tisuća gledatelja. Dobrim rezultatom mogu se još pohvaliti »Posljednji samuraj« i »Dan poslije sutra« (približno 72 tisuće gledatelja svaki). Odlično prolaze i nastavci »Shreka« (oko 50 tisuća) i »Spidermana« (56 tisuća), no oni se prikazuju tek nekoliko tjedana i zacijelo će privući još gledatelja u kina.</p>
<p>Najgledaniji domaći film za sada je Vrdoljakova »Duga mračna noć«, koju je pogledalo tridesetak tisuća gledatelja što je vrlo solidno za domaći film, iako neusporedivo s gledanošću američkih blockbustera. No zna li se da je jedan od najhvaljenijih ovogodišnjih naslova – »Mistična rijeka«, privukla tek 32 tisuće gledatelja, onda Vrdoljakov uspjeh nije zanemariv.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Saloon unatoč najavama u subotu otvara svoja vrata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što se prije nekoliko mjeseci u medijima zahuktalo pitanje u vezi s vlasništvom zemljišta i zgrade već legendarnog noćnog kluba Saloon – a u obranu vlasnika Vlahe Srezovića stala je velika većina sad već stasalih i zrelih medijski eksponiranih ali i nepoznatih ljudi – Saloon od rujna normalno nastavlja s radom.</p>
<p>Premda su se za jesenas najavljivale neke promjene – pa se spominjalo i rušenje doduše pomalo neuglednog ali svim Zagrepčanima srcu priraslog prostora gdje su mnogi doživljavali svoje prve izlaske povezane s prvim ljubavima – od ove subote Saloon će nastaviti s dosadašnjim uhodanim ritmom rada. Iako je već ugostio izbor za najistaknutije glumce glumačke skupine Histrioni, službeno će otvaranje sezone biti u subotu u 22 sata.</p>
<p>Vikend će, doznali smo, dijelom biti osuvremenjen novostima poput urbanog domaćeg izbora glazbe, rezerviranog za završetak subotnje noći iza tri sata ujutro. Petak će biti namijenjen samo posjetiteljima starijima od 21 godine, a prema riječima Mare Srezovića, za tu se večer najavljuju brojne novosti iz visoke tehnologije, koje zbog konkurencije nije htio opisivati u detalje.</p>
<p>Četvrtkom će i dalje biti isključivo rock večer, a šansu za predstavljanje dobit će mladi rock bendovi koji će se međusobno i natjecati za naslov najboljeg mladog rock sastava.</p>
<p>Saloon će i dalje biti prostor u komu će fakulteti Zagrebačkog sveučilišta i svakojaka sportska događanja imati osiguran ugođaj za dobar provod, a ove će se subote – prve službene u novoj sezoni – potpisivati i peticija protiv zakona o 0,00 promila.</p>
<p>Što se tiče sudskog dijela priče o sukobu između vlasnika i Košarkaškog kluba Cibona, u njemu zasad nema ničeg novog.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Soulfingersi snimili spot za pjesmu »Wild Thing«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon šestogodišnje diskografske stanke, grupa Soulfingers, s braćom Harisom i Denisom Ahmetovićem na čelu, ponovno radi punom parom. Ljeto su proveli na koncertnoj turneji po Jadranu, a ovih su dana snimili i videobroj za pjesmu »Wild Thing«, kojom najavljuju skori izlazak svog trećeg albuma »… no fingers like Soulfingers…« u izdanju diskografske kuće Aquarius Records. </p>
<p>Radnja spota, čija se televizijska premijera očekuje sredinom rujna, odvija se u tzv. fantomskoj virtualnoj sobi iz koje braća Ahmetović šalju poruke svijetu. Odjeveni u glamurozna bijela odijela, uživaju u društvu pratećih vokala Pinky Sisters i benda Double-Trouble Brothers, okruženi magnetofonima, džuboksom, mikrofonima, kamerama i reflektorima. Zbog kompleksne kompjutorske animacije, spot za pjesmu »Wild Thing« multimedijalni umjetnik Andrej Rehak – uz pomoć svojih suradnika iz Industria neta, Alena Šatalića i Hrvoja Čolića te snimatelja Maria Delića – radio je šest mjeseci.</p>
<p>»Virtualna soba napravljena je u Maya unlimited programu, vrhunskom kompjutorskom softveru. Upravo zato u rukama imamo visokokvalitetni umjetnički proizvod koji je moguće ravnopravno plasirati na svjetskom medijskom tržištu«, istaknuo je Haris. Dodao je da je pjesma »Wild Thing« u izvedbi grupe The Troggs obilježila šezdesete godine prošlog stoljeća, a desetak godina poslije obradio ju je slavni gitarist Jimmy Hendrix.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kim Basinger predstavila novi film</p>
<p>HOLLYWOOD</p>
<p> – Kada je prije nekoliko godina dobila Oscara za ulogu u hvaljenom krimiću »L. A. povjerljivo«, mnogi su predvidjeli da će karijera Kim Basinger strelovito napredovati. Međutim, dogodilo se upravno suprotno: atraktivna bivša manekenka snimila je tek nekoliko nezapaženih i neuspjelih naslova ne uspjevši iskoristiti osvajanje jedne od najprestižnijih filmskih nagrada. Stoga Basingerica svoje nade polaže u triler »Cellular« koji je u četvrtak imao svečanu hollywoodsku projekciju.</p>
<p>Riječ je o trileru u komu mladić prima poziv u pomoć s nepoznatog broja mobitela. Naime, nepoznati ženski glas tvrdi da je riječ o otmici te moli pomoć, a sljedeće žrtve navodno bi trebali biti članovi njezine obitelji.</p>
<p>Film kreće ovog vikenda u američku kinodistribuciju.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Predstavljene marke s likom Johna Waynea</p>
<p>Obitelj glumca Johna Waynea okupila se u četvrtak u Los Angelesu u Grauman's Chinese Theatreu, gdje je svečano predstavljena poštanska marka s likom legende western filmova. Patrick, Melinda, Marisa, Aissa i Ethan Wayne, djeca poznatog glumca, ponosni su što je upravo lik njihova oca otisnut na jubilarnom desetom izdanju u kolekciji poštanskih marki »Legende Hollywooda«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U Češkoj postalo kažnjivo slanje reklama e-mailom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Češki trgovci koji putem elektroničke pošte ili SMS poruka dnevno šalju na tisuće neželjenih promidžbenih poruka, tzv. spamova, to više neće smjeti raditi jer im u protivnome prijeti novčana kazna do čak 10 milijuna kruna (2,3 milijuna kuna). Kako piše praški dnevnik Lidove noviny, u zakonu koji je stupio na snagu 7. rujna, nalazi se i iznimka koja se ne odnosi na politički, ideološki i vjerski spam. To znači da političke stranke mogu neželjenu poštu slati i ubuduće, a primatelji se u doba izborne kampanje neće moći obraniti od neželjenih političkih e-poruka i letaka.</p>
<p>Klara Volna, predstavnica češkog ministarstva informatike koje je pripremilo taj zakon, objašnjava razloge ispuštanja političke reklame važećom preporukom Europske komisije. S druge strane, pravni stručnjak Vladimir Smejkal smatra da su preporuke Komisije ipak omogućavale zabranu bilo kakve neželjene e-pošte, uključujući političku i ideološku. Taj se zakon odnosi samo na češke pošiljatelje e-poruka pa baš i neće, smatraju internetske tvrtke, mnogo pomoći vlasnicima elektronskih adresa jer 99 posto spamova u Češku dolazi – iz inozemstva.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Arheološko otkriće europskih odjeka </p>
<p>Ovih dana traje treće po redu istraživanje na trobrodnoj Bazilici, grobišnoj Crkvi sv. Šimuna i srednjovjekovnom naselju Guran / Očekujemo senzacionalne rezultate istraživanja na ovom lokalitetu – kazao je prof. dr. Miljenko Jurković, voditelj projekta koji se odvija uz financijsku i stručnu potporu švicarskih stručnjaka / Bazilika po veličini odgovara kraljevskomu mauzoleju u Crkvini kod Knina / Pronađeni ostatci Crkve sv. Cecilije</p>
<p>Iako je, možda, još prerano govoriti, očekujemo senzacionalne rezultate istraživanja na ovom lokalitetu – kazao je za Vjesnik prof. dr. Miljenko Jurković, voditelj projekta arheološkog istraživanja lokaliteta Guran pored Vodnjana u Istri. </p>
<p>Trobrodna Bazilika, grobišna Crkva sv. Šimuna, Crkva sv. Cecilije i srednjovjekovno naselje Guran u središtu su zanimanja domaćih i stranih stručnjaka od 2001. godine, kada je i dogovorena suradnja na projektu Guran, čiji su nositelji Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek u Motovunu (voditelj Miljenko Jurković) te Sveučilište u Ženevi i Kantonalna služba Ženeve za arheologiju (voditelj Jean Terrier). Za konzervatorske radove i kasnije predstavljanje javnosti zadužen je Konzervatorski odjel u Puli (voditelj Ivan Matejčić).</p>
<p>»U okviru djelatnosti Međunarodnog istraživačkog centra provode se pažljivo odabrana i dugoročna arheološka istraživanja kojima su cilj šire znanstvene spoznaje u europskim razmjerima«, ističe dr. Jurković i dodaje da je »cilj ovog istraživanja razriješiti pitanje prostorne topografije jednoga malog prostora u južnoj Istri u kasnoj antici, ranom, a onda i u kasnom, srednjem vijeku«.</p>
<p> Bazilika i Crkva sv. Šimuna poznate su iz prijašnjih istraživanja obavljenih početkom 20. stoljeća i nakon Drugoga svjetskog rata, no »struka napreduje i komparativna istraživanja su pokazala da predložene datacije spomenika treba preispitati«.</p>
<p>Stoga su u dosadašnjim dvjema kampanjama obavljena revizijska istraživanja (trajanje godišnje kampanje je šest tjedana) tijekom kojih je otkrivena unutrašnjost Bazilike, čiji su bočni brodovi popločani u tehnici opus spicatum (crveno-bijeli efekt tepiha), a u izradi pronađene skulpture, koja se »datira u konac 8. stoljeća«, sudjelovao je Majstor kapitela iz Bala, kipar koji je radio na nekoliko lokaliteta u Istri u doba karolinške vladavine. </p>
<p>»Čini se da je Bazilika u početku bila privatna i memorijalna crkva nekoga velikodostojnika, vjerojatno karolinškoga«, kaže Miljenko Jurković. Na potonje, prema njegovim riječima, upućuje nekoliko velikih zidanih grobnica, koje su izvorne, a ne naknadno unesene. </p>
<p>Kao jedan od novih nalaza stručnjaci ističu zvonik koji je u doba romanike prislonjen uz fasadu južnoga pročelja Bazilike. Taj zvonik gleda na 150 metara udaljenu gomilu kamenja za koju se pretpostavlja da je ostatak srednjovjekovnog naselja Guran, te će se ove godine na tom mjestu otvoriti nekoliko sondi kako bi se jasno utvrdila točna lokacija naselja.</p>
<p>»U slučaju da je to točno, onda je potpuno jasno da je crkva u 12. stoljeću bila vizualno povezana s gradom, te je postala župnom crkvom«, kaže dr. Jurković. Osim toga, prema riječima voditelja projekta, Bazilika je, uz crkvu na Crkvini u Biskupiji kod Knina, koja je bila kraljevski mauzolej, najveća ranosrednjovjekovna trobrodna crkva u Hrvatskoj. </p>
<p>Sam oblik Bazilike jedan je od razloga velikog zanimanja švicarskih arheologa za ovaj projekt. Naime, riječ je o tipu sakralne arhitekture koji se, osim u Istri, pojavljuje u južnoj Švicarskoj i sjevernoj Italiji, a vezan je uz liturgiju akvilejskoga i milanskoga patrijarhata. Osim toga, švicarskoj ekipi na čelu s prof. Jeanom Terrierom, koja najvećim dijelom financira projekt, istraživanje istarske kamene arhitekture pruža znanstveni izazov. Naime, u ženevskom kantonu rani srednji vijek daje uglavnom nalaze drvene arhitekture, dok je ona kamena velikim dijelom tek u temeljima. </p>
<p>Cilj ovogodišnje, treće po redu, kampanje je nastavak istraživanja na Crkvi sv. Šimuna, koja je tipološki, ali u manjem mjerilu, slična trobrodnoj Bazilici. Riječ je o ranosrednjovjekovnoj građevini dvoranskoga tipa s tri polukružne apside upisane u ravni začelni zid. Crkva je u kasnijem srednjem vijeku dobila dva para pilona koji su je učinili trobrodnom.</p>
<p>»Ranija istraživanja datirala su crkvu u izmak kasne antike, u 7. stoljeće, nakon čega su uslijedile promjene na njoj. No, nama se, prema dosadašnjim istraživanjima čini da je crkva nešto kasnija", kaže dr. Jurković, te ističe da bi »nova saznanja mogla potvrditi pretpostavku o postojanju neke utvrde, castruma, iz kojega se kasnije razvilo naselje Guran«.</p>
<p>Nakon istraživanja na Bazilici i Crkvi sv. Šimuna započet će iskopavanje Crkve sv. Cecilije na čije je ostatke, uz nalaze fragmenata predromaničke skulpture, naišao arheolog Ranko Starac. »Crkva je ranosrednjovjekovna, kao i ostale dvije na lokalitetu Guran ili je kasnoantička koja je, potom, preuređena«, pretpostavlja dr. Jurković. On, također, kao naznaku ranije datacije navodi postojanje ville rustice na koju je »sjela« Crkva sv. Cecilije. </p>
<p>»To bi čak mogla biti prva jezgra cijeloga ovoga područja«, smatra voditelj projekta u Guranu.</p>
<p>U okviru arheoloških istraživanja, koja će iznjedriti materijalna svjedočanstva o bogatoj nacionalnoj povijesti i spomeničkoj baštini, »srednjovjekovni lokalitet Guran važan je ne samo za hrvatsku, nego i za europsku ranosrednjovjekovnu arheologiju i povijest umjetnosti«, kazao je dr. Miljenko Jurković. </p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Između krivnje i ljubavi</p>
<p>Izložba se sastoji od ciklusa fotografija Milana Božića te fotografija i kolaža Vlaste Delimar nastalih proteklih godina </p>
<p>Najnovija izložba Vlaste Delimar »Krivnja</p>
<p> – prepričavanje života« nastala u suradnji s njenim partnerom Milanom Božićem. Izložba je otvorena 9. rujna, u Domu HDLU-a u Zagrebu, a autorica koncepta jest sama umjetnica. Izložba se sastoji od ciklusa Božićevih fotografija te fotografija i kolaža Vlaste Delimar nastalih u nekoliko proteklih godina.</p>
<p> Postava izložbe je veoma važna, istaknuo je Milan Božić. Naime, pola izložbenog prostora zauzima ciklus njegovih autorskih fotografija koji tematiziraju muški akt u prirodi, no fotografski niz završava fotografijom »Lijepa žena« Vlaste Delimar, a iznad Milanovih aktova promatrač opaža iznova Vlastin akt – ženu – postavljenu u simboličkom poretku iznad muškarca i iznad prirode. </p>
<p>Drugi dio izložbenog prostora zauzimaju Vlastine fotografije – siže njena života. Fotografije su većinom umjetničini portreti, odnosno aktovi na kojima je umjetnica intervenirala tekstovima poput »Ne dam jebat – nema kruha«, »Izabrala sam teži put« ili »To sam ja«. </p>
<p>Već od samih početaka svoga umjetničkog djelovanja, Vlasta je odabrala tijelo kao medij umjetničkog izražavanja, svjesna da je uvijek posrijedi isključivo njeno vlastito tijelo. Sama ističe to u kratkoj izjavi napisanoj u povodu ove izložbe: »Moja preokupacija usmjerena je na pokušaj poznavanja sebe, moj način izričaja jest autobiografski.«</p>
<p> Osim toga, Delimar je kroz svoju umjetničku praksu, što potvrđuje i ovom izložbom, konstruirala »želju Žene«. No, što stoji na putu između Vlaste Delimar i njene ženske žudnje? Strah i krivnja. Sama umjetnica napominje kako su ti pojmovi snažna iskustva nametnuta od strane društva.</p>
<p> »Svaka kazna može se pretvoriti i u samokažnjavanje ili pak preuzimanje krivnje drugoga na sebe. Što i znači osjećati se loše zbog drugoga. Čak i najhrabriji, čak i najslobodniji u jednom trenutku podlegnu osjećaju krivnje«, napominje Delimar. </p>
<p>Zaista, kod ispunjavanja očekivanja drugih uvijek su posrijedi želje drugih. Zato Vlasta na pijedestal stavlja vlastito tijelo – umorno, zanosno, lascivno, tužno… tijelo zrele žene dovoljno hrabre da otvoreno progovori o vlastitoj želji. Ovom je izložbom Vlasta Delimar željela dekonstruirati »krivnju« kako bi se je oslobodila.</p>
<p> U svojim prijašnjim performansima s Milanom Božićem umjetnica je bila u simbolički podređenom položaju, često se predavala dominaciji muškog principa. Ovaj put riječ je o partnerskom odnosu dvoje ljudi. Predstavljajući svoga životnog partnera istodobno kao i ravnopravnog umjetničkog partnera, vjeruje kako će osjećaj krivnje nestati. </p>
<p> Ovom izložbom Vlasta Delimar je možda provokativnija no ikada budući da otvoreno predočava odnose povjerenja i ljubavi, odnose koji neprimjetno nestaju iz naših života. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Metamorfoze arhitekture</p>
<p>Sudjeluju Penezić, Rogina, Mišković, Pelivan, Pleić i Franke </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Veneciji je otvorena 9. međunarodna izložba arhitekture, a otvorenju su nazočili državni tajnik Ministarstva kulture Jadran Antolović i pomoćnica ministra Goranka Horjan. Kako je u petak priopćilo Ministarstvo kulture, Hrvatsku na izložbi predstavljaju osim Vinka Penezića i Krešimira Rogine tri mlada autora Petar Mišković, Leo Pelivan i Tomo Pleić te konceptualna umjetnica Ivana Franke.</p>
<p> U prigodi otvorenja državni tajnik Antolović je rekao kako je ovogodišnje predstavljanje hrvatske arhitekture važno ne samo zbog gostovanja poznatih hrvatskih arhitekata Penezića i Rogine (osobno ih je pozvao umjetnički direktor Biennala, teoretičar i povjesničar arhitekture Kurt W. Forster) nego i predstavnika novoga naraštaja hrvatskih arhitekata po izboru poznate hrvatske arhitektice Helene Paver-Njirić, a izložit će zajednički rad – instalaciju.</p>
<p> Izlaganjem jednoga od najpoznatijih hrvatskih kasnomodernističkih arhitekata Vladimira Turine, čije je djelovanje snažno obilježilo 40-e i 50-e godine prošloga stoljeća, uspostavlja se čvrsta i neraskidiva veza između bogate tradicije hrvatske moderne arhitekture prve polovice 20. stoljeća, postmoderne s kraja stoljeća i arhitekture novoga, digitalnog doba, odnosno arhitekture 21. stoljeća, ističe se u priopćenju.</p>
<p> Hrvatska je jedna od 70 zemalja koje sudjeluju na izložbi pod nazivom »Metamorfoza«. Naglasak je na kulturnim, tehnološkim, pejsažnim i drugim arhitektonskim promjenama diljem svijeta zadnjih nekoliko desetljeća. Povjerenica hrvatske izložbe je Helena Paver-Njirić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nagrada »Knjiga o moru« Matvejeviću</p>
<p>RIM</p>
<p> – Hrvatskom književniku i profesoru na rimskome Sveučilištu La Sapienza Predragu Matvejeviću dodijeljena je u Italiji još jedna književna nagrada, koju mu je ovoga puta dodijelio grad Sanremo. Grad Sanremo uveo je od ove godine novu međunarodnu nagradu pod nazivom »Knjiga o moru«. Njezin prvi laureat je Predrag Matvejević, kojemu je u četvrtak na večer dodijeljena nagrada za knjige »Mediteranski brevijar« i »Druga Venecija«, za koje je već dobio nekoliko međunarodnih priznanja. Matvejeviću je ovo četvrta nagrada u Italiji u posljednjih 14 mjeseci. Grad Sanremo želi postati i okupljalište intelektualaca, književnika, koji obrađuju temu mora i Sredozemlja. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Film »Mila s Marsa« nagrađen i u Varni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Filmski prvijenac bugarske redateljice Zornitse Sophie »Mila s Marsa«, pobjednik Regionalnog programa 10. sarajevskog filmskog festivala, uz glavnu nagradu »Zlatnu ružu« osvojio je još četiri nagrada na 26. filmskom festivalu »Golden Rose« u bugarskom gradu Varni., javljaju iz Sarajevskoga filmskog festivala. Miramax, jedan od najvećih filmskih studija i distributerskih kuća u Americi, izrazio je, pak, interes za otkup i distribuciju filmova pobjednika Sarajevskoga festivala »Mila sa Marsa« i »Ta divna splitska noć« Arsena Antuna Ostojića. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Sliškovića ne zanimaju Dinamovi problemi </p>
<p>»Bitno je da u Maksimiru odigramo kao momčad, borbeno i da se iskaže volja i htijenje za rezultatom. Želim da moji igrači nadigravanjem dođu do željenog rezultata«, kazao je Hajdukov trener Blaž Slišković </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je u petak ujutro, dan prije derbija u Maksimiru s Dinamom, bio kompletan. Došao je i trener Blaž Slišković, a svoj je nedolazak na trening u četvrtak navečer opravdao riječima: </p>
<p>– Bio sam strašno umoran. Prošlih desetak dana priprema reprezentacije BiH za kvalifikacijski susret sa Španjolcima nisam spavao ni tri-četiri sata dnevno. Nakon povratka iz Zenice zadržao sam se u Mostaru i odmorio. Javio sam se Miši Krstičeviću, uostalom ovih smo dana stalno razgovarali. Mišo me upoznao sa situacijom. </p>
<p>• I kakva je? </p>
<p>– Prenio mi je da se kvalitetno radilo, nije bilo problema s pojedincima. Rezultati testiranja nisu pokazali sjajnu spremu. Nije da govorim o radu mog prethodnika Katalinića, nikad ne bih govorio o trenerima, ali činjenica je da zbog objektivnih razloga, kao što je kasnije uključenje u pripreme i ozljede, pojedinci nisu najbolje spremni, kaže Slišković. </p>
<p>• Što se onda može očekivati od Hajduka protiv Dinama? </p>
<p>– Osjetio sam među igračima optimistično ozračje. Razgovarao sam s njima tridesetak minuta. Bitno mi je da u Maksimiru odigramo kao momčad, borbeno i da se iskaže volja i htijenje za rezultatom. Bio bih zadovoljan neodlučnim rezultatom i mislim da to možemo ostvariti. U ovom trenutku ne znam mnogo o Dinamu, niti me zanimaju njegovi problemi, koji su, čini mi se, i veći nego u Hajduku. Želim da moji igrači nadigravanjem dođu do željenog rezultata. </p>
<p>• Kojim će sustavom Hajduk tražiti remi u Maksimiru? </p>
<p>– Zaigrat ćemo sa četiri braniča, zatim dva obrambena i tri napadačka vezna te jednim napadačem. Što se tiče sastava, ima još nekoliko nedoumica. </p>
<p>• Hoće li zaigrati Blatnjak, kojeg je vaš suradnik Krstičević zbog odmahivanja rukom potjerao s treninga? </p>
<p>– Hoće, iako je Krstičević bio u pravu i što se discipline tiče dajem mu odriješene ruke. Štoviše, ja bih Blatnjaka kaznio zbog neposluha žestokim trčanjem, neka se popne na Marjan i vrati, a ne da ode u svlačionicu i odmori se dok njegovi suigrači treniraju, zaključio je razgovor Slišković. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatski paraolimpijci doputovali u Atenu </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Većina hrvatskih paraolimpijaca, 14 od 17, koliko ih je ispunilo normu za nastup na 12. ljetnim paraolimpijskim igrama, stigli su danas u Atenu. Uz njih, putovalo je još 17 osoba, trenera, šefova ekipa, članova medicinskog osoblja te ostaloga pratećeg osoblja. Naknadno će doputovati stolnotenisači s asistentom šefa misije Mijom Bakićem te trenerima Srećkom Žigmanom i Žarkom Valentićem. </p>
<p>Hrvatski će reprezentativci idućih nekoliko dana do početka Igara iskoristiti za aklimatizaciju i treninge, a dio paraolimpijaca mora proći i klasifikacije kako bi im se odredile kategorije u kojima će nastupati. Na Paraolimpijskim igrama nastupit će više od 4000 sportaša iz 130 zemalja, a Hrvatsku će predstavljati 17 sportaša koji će se natjecati u atletici, dresurnom jahanju, plivanju, stolnom tenisu i streljaštvu. </p>
<p>Hrvatsku će u Ateni predstavljati Marija Iveković, Miroslav Matić, Vedran Lozanov, Mirjana Ružnjak, Jelena Vuković i Goran Žeželj u atletici, Slaven Hudina i Ivan Sršić u dresurnom jahanju, Ana Sršen, Nataša Sobočan, Mihovil Španja u plivanju, Emil Gubica, Ratko Kovačić, Zoran Križanec i Dragan Rakić u stolnom tenisu te Blaž Beljan i Damir Bošnjak u streljaštvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Tko se još boji Manchester Uniteda </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon desetak godina dominiranja Otočkim travnjacima, igra »nogometnog stroja« Manchetser Uniteda može se svesti na pojam stare slave. </p>
<p>Pobornik je takvog razmišljanja kapetan »Crvenih vragova« Roy Keane (33), koji je ustvrdio da Manchester sve više gubi faktor zastrašivanja protivnika. Razloga za takvo razmišljanje Keane ima napretek. Prošlosezonska dominacija Arsenala i loš start u ovu sezonu (osvojili pet bodova u četiri utakmice) klubu s Old Traforda ne daju za pravo umisliti se. </p>
<p>– Stvari su se bitno promijenile. Momčadi koje igraju protiv nas u utakmicu ulaze sa stavom »pobijedit ćemo«. Primjer su navijači uoči dvoboja s Norwichem. Strahovali su, a ne tako davno razmišljali bi suprotno, kaže Keane, koji tvrdi da je u tome pronašao i novi izazov za dokazivanje. </p>
<p>U pokušaju pronalaska alibija za loš start u sezonu navijači mogu samo žaliti za velikim brojem ozlijeđenih igrača, kao i za suspendiranim Rijom Ferdinandom. Podsjetimo, branič engleske reprezentacije dobio je suspenziju zbog nepojavljivanja na dopinškoj kontroli 23. rujna. Iako je, kako kaže, zaboravio na nju i podvrgnuo se testu sutradan (bio je negativan), zaradio je osam mjeseci kazne neigranja koje mu je Engleski nogometni savez počeo računati od siječnja ove godine. Jedini je Manchesterov napadač zdrav i spreman za igru u ovom trenutku Alan Smith. Louis Saha, Ruud van Nistelrooy i Wayne Rooney čekaju potvrdu liječnika i zeleno svjetlo za povratak na teren. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Real najefikasniji u Ligi prvaka, Raul prvi strijelac </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Španjolski nogometni velikan Real Madrid dosad je najuspješnija momčadi u Ligi prvaka. Osim što je osvojio tri naslova (od ukupno devet u svojoj povijesti) »Kraljevski klub« odigrao je najviše utakmica, postigao najviše pogodaka te ima najboljeg strijelca. </p>
<p>Real Madrid je u najelitnijem europskom nogometnom natjecanju otkad se zove Liga prvaka odigrao 103 utakmice, dvije manje ima Manchester United, a 13 manje Bayern München. Momčad sa stadiona Santiago Bernabeu upisala je 59 pobjeda, Manchester je na drugom mjestu sa 53 pobjede, a Barcelona na trećem sa 42 pobjede. </p>
<p>Real je postigao 208 pogodaka, čak 21 više od »Crvenih vragova« te 53 više od Barcelone. Vodeći je strijelac Lige prvaka Raul (45), Rud van Nistelrooy postigao je 34, a Alessandro del Piero 31. </p>
<p>• Najviše nastupa (uključujući i ovu sezonu): </p>
<p>10 - Manchester United, Porto, 9 - AC Milan, Barcelona, Bayern München, Dynamo Kijev, Galatasaray, Juventus, PSV Eindhoven, Real Madrid, Rosenborg Trondheim </p>
<p>• Najviše utakmica: </p>
<p> 103 - Real Madrid, 101 - Manchester United, 90 - Bayern München, 86 - Juventus, 80 - Barcelona </p>
<p>• Najviše pobjeda: </p>
<p> 59 - Real Madrid, 53 - Manchester United, 42 - Barcelona, 41 - Bayern München, 40 - Juventus </p>
<p>• Najviše pogodaka (momčadski): </p>
<p>208 - Real Madrid, 186 - Manchester United, 155 - Barcelona, 151 - Juventus, 131 - Bayern München </p>
<p>• Najviše pogodaka (pojedinačno): </p>
<p> 45 - Raul (Real Madrid), 34 - Ruud van Nistelrooy (PSV Eindhoven/Manchester United), 31 - Alessandro del Piero (Juventus), Thierry Henry (Monaco/Arsenal), 29 - Filippo Inzaghi (Juventus/AC Milan), Patrick Kluivert (Ajax Amsterdam/Barcelona), 27 - Andrej Ševčenko (Dinamo Kijev/AC Milan), 26 - Fernando Morientes (Real Madrid/Monaco), 25 - Mario Jardel (Porto/Galatasaray), 24 - Giovane Elber (Bayern München/Olympique Lyon), Rivaldo (Barcelona/AC Milan) </p>
<p>• Kup prvaka</p>
<p>49 - Alfredo Di Stefano (Real Madrid) </p>
<p>• Najbolji strijelac svih kupova: </p>
<p>67 - Gerd Mueller (Bayern München). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Splićani degustiraju Mamićev »koktel«</p>
<p>»Ma, igrači jedva čekaju da počne derbi i da se napokon izvučemo iz ovakvog stanja. Posljednjih sam se dana, na pripremama na Rogli i u Zagrebu, uvjerio u ono što sam znao i ranije, a to je da ova momčad ima mnogo veću kvalitetu od onoga što pokazuju dosadašnji rezultati«, kaže Dinamov trener Nenad Gračan </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novi trener, novi napadač, novi branič, novi vratar... Dinamovi su čelnici u posljednjih desetak dana umiješali posve nove sastojke u »plavi koktel«, snažno ga protresli na pripremama na Rogli i sada je samo pitanje mogu li se svi ti okusi, mirisi i boje stopiti u skladnu i »pitku« smjesu. Dinamo u subotu u prvenstvenom okršaju u Maksimiru dočekuje Hajduk (20.30 sati), i to sa čak četvoricom debitanata - novim trenerom i trojicom novih igrača koji će ujedno osvanuti u početnoj postavi. Dakle, ovo što Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić čini s momčadi doista nas podsjeća na pomalo histerično mućkanje kakvoga koktela koji nikako ne može poprimiti bistru, jednoobraznu boju.</p>
<p> Kostur svake momčadi čine četiri točke - udarni napadač, vezist-kreator, prvi čovjek obrane i vratar. A u samo posljednjih desetak dana Mamić je doveo posve nove ljude na čak tri od spomenuta četiri ključna mjesta. Ješe je preuzeo ulogu standardnog braniča, status glavnoga vratara dodijeljen je povratniku Vladimiru Vasilju, dok će u napadu dominirati Veldin Karić. »Usput« je pristigao i posve novi trener, Nenad Gračan. I svi bi oni trebali debitirati baš u subotu usred maksimirskoga grotla u derbiju protiv Hajduka! Kako li će to izgledati, zasad nitko ne može predvidjeti.</p>
<p> Olakotna je okolnost maksimirskim novacima da zasigurno ne mogu izgledati lošije (ne mislimo pritom na estetsku pojavu, već na samu igru na terenu) nego što su izgledali njihovi novi suigrači u dosadašnjem dijelu sezone. Zasad je jedino sigurno da će Dinamo zaigrati u modernijoj garnituri dresova promoviranih dan ranije u loži maksimirskog stadiona.</p>
<p> – Ma, igrači jedva čekaju da počne ta utakmica i da se napokon izvučemo iz ovakvog stanja, naglasio je Gračan. – Dakle, upravo nam je ta utakmica i najbitnija. Vjerujem da Dinamovi igrači svojom kvalitetom i velikom željom, uz podršku navijača, mogu pobijediti. Posljednjih sam se dana, na pripremama na Rogli i u Zagrebu, uvjerio u ono što sam zapravo znao i ranije, a to je da ova momčad ima mnogo veću kvalitetu od onoga što pokazuju dosadašnji rezultati. Najvažnije je da se momčad psihološki vrati i da svojim angažmanom i disciplinom u igri napokon i potvrdi tu kvalitetu. </p>
<p> Gračan u subotu neće moći računati na Jasmina Agića, koji će pauzirati zbog tri žuta kartona. Zamijenit će ga Dalibor Poldrugač. </p>
<p> – Nema dvojbi oko sastava. Već sam najavio da ćemo igrati sustavom 3-4-3, no ne bih diktirao sastav, jer ga prvo želim obznaniti igračima. Ali, manje-više ga i znate...</p>
<p> Desni bok će, dakle, pokriti Marijan Buljat, a lijevi Danijel Pranjić. Ispred Nike Kranjčara i spomenutog Poldrugača ordinirat će napadački trojac Ivan Bošnjak, Eduardo da Silva i Veldin Karić. Obrambeni red će pred vratarom Vasiljem, uz libera Andru Mijatovića, činiti Ješe i Damir Milinović. Dinamovu bi igru, prema nekim najavama, od prve minute mogao oplemeniti i uvijek pouzdani Edin Mujčin, jedan od rijetkih preostalih »romantika« hrvatskoga nogometa.</p>
<p> – Moramo biti što agresivniji prema protivničkoj obrani i to bi trebala biti karakteristika naših napadača i bočnih igrača. Dakle, i ova trojica napadača morali bi pritiskati prvi obrambeni red. Zapravo, volio bih kad bismo izgledali poput hrvatske reprezentacije sada pod vodstvom Zlatka Kranjčara. </p>
<p>Integralni je dio te reprezentacije i izbornikov sin, ujedno maksimirski kapetan Niko Kranjčar. Dakako, on je zbog reprezentativnih obaveza propustio klupske mini-pripreme na Rogli... </p>
<p> – Istina, Niko nije bio s nama, ali mislim da tu neće biti većih problema. S obzirom na svoju inteligenciju i kvalitetu, on može puno toga napraviti, dometnuo je Gračan.</p>
<p> Pritom nije želio suviše komentirati splitsku momčad, koja je također u krizi sličnoj Dinamovoj.</p>
<p> – Kad pročitate imena, vidite koliko je Hajdukova momčad kvalitetna i iskusna. Sigurno je da su oni u ovom trenutku psihološki rasterećeniji od nas. Ali, vjerujem da taj, za nas otežavajući naboj uoči utakmice, možemo uz veliku trku i agresivnost na terenu pretvoriti u nešto pozitivno, dodao je Gračan.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prijelazni rok spašava Zagreb </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Kranjčevićevoj se uvrijede kad im se kaže da im je svaka sljedeća utakmica kvalifikacijska. No, uvrijedili se oni ili ne, to je činjenica koju moraju demantirati na terenu, a prva im je prigoda subotnje vruće gostovanje u Zadru. </p>
<p>Već sama činjenica da su u Zagrebu grčevito iskoristili završne dane prijelaznog roka, dovodeći iskusne igrače, 33-godišnjeg Brnasa, Bartolovića i Klića, kazuje da su neke stručne procjene klupskih čelnika uoči prvenstva bile na klimavim nogama. Prodavalo nam se visokostručno uvjeravanje kako Zagreb ima toliko darovit i moćan mladi kadar da klubu nisu potrebni nikakvi došljaci. </p>
<p>Osim toga, s ponosom se isticalo da ta Zagrebov mladost skoro ništa ne košta. Dapače, čak bi sami platili da igraju, što je nekome ipak bilo važnije od svega, a ishod je poznat. Zagrebova je mladež naznačila u nekoliko prigoda da je nadarena, ali to bez rutine i potpore iskusnijih igrača može donijeti samo neprilike. </p>
<p>Tako je i bilo, pa se nije bez temelja počelo govoriti da bi Zagreb, nakon što se zaigrao pobjedom u Splitu protiv Hajduka, vrlo lako mogao skrenuti na put kakvim je kročio u prošlom prvenstvu do posljednjega kola u borbi za ostanak. Stoga je u Zadar krenulo s mnogo opreza, ali i neskrivenim optimizmom, temeljenim na uvjerenju da je Zagrebova momčad ipak bolja. </p>
<p>Trener Mile Petković najavio je sljedeći sastav: Stojkić - Brnas; Labudović, Vrdoljak - Pelaić, Marić, Biskup, Čutura - Bartolović - Đalović, Vidović. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Slaven Belupo pobjedom želi potvrditi dobru formu </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Posljednji ogled pred susjedski prvenstveni dvoboj Slavena Belupa i Međimurja Koprivničanci su imali u srijedu s trećeligašem Omladincem Slogom iz Herečina. Pobjeda sa 4-1 i istovjetna u Šmartju na pripremama u Sloveniji s niželigašem govori da se pozitivni niz nastavlja.</p>
<p>– Sve smo napravili da neugodnu utakmicu s Međimurjem riješimo u svoju korist ne podcjenjujući suparnika. Bilo bi šteta da kod kuće prekinemo pozitivnu seriju, ali znamo da je Međimurje jedinu pobjedu postiglo u gostima. Utakmicu smatramo važnom kao da nam dolaze Dinamo ili Hajduk, kazao je trener Branko Karačić.</p>
<p>Na njega se nadovezao bivši Čakovčanin Tomislav Kelemen:</p>
<p>– Nogometaši moga bivšeg kluba sigurno će ići na pobjedu i sportski htjeti postići što bolji rezultat, što je za njih i bod. No, moramo dati sve od sebe da osvojimo sva tri boda, koja bi nam mnogo značila. To bi bila potvrda dizanja naše forme.</p>
<p>Karačić naglašava izostanak kartoniranog Viškovića, a izostat će i Radiček, Crnac, Posavec, Brgles, Gal i Sertić. Jurić je 12 dana bio izvan pogona i pitanje je može li nastupiti nakon samo dva treninga. Na travnjak će vjerojatno istrčati sljedeći sastav: Lisjak – P. Bošnjak, Ferenčina, Bodrušić – Pejić, Vukojević, Šomoci, Musa, Kelemen – Dodik, Karabogdan. </p>
<p>Ivica Karabogdan, koji još čeka svoj prvi prvenstveni pogodak u ovoj sezoni, kaže:</p>
<p>– U zadnje dvije godine zabio sam 25 golova, a u ovih šest kola nijedan. Nisam prošao pripreme sa Slavenom i treba se naviknuti na suigrače. No, doći će i pogoci, nisam opterećen time da baš ja moram zabiti.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Inter ostao bez najjačeg oružja</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – »Nakon uspješnih šest kola, sada nam predstoji nimalo lak posao, dolazi vrijeme dokazivanja i potvrđivanja rezultata«, rekao je u najavi subotnjega gostovanja u Osijeku Interov trener Srećko Bogdan. </p>
<p>Konstanta forme u nogometu ključ je uspjeha, a u sljedećim utakmicama Zaprešićane očekuje i teži posao. Ponajprije jer je obrambeni tercet Brnas-Vidak-Pecelj trajno ostao bez jednog člana, Brnas je u smiraj prijelaznog roka preselio u Kranjčevićevu. Nadalje, u subotu Bogdan neće moći računati na kartoniranog Vidaka. Ne podcjenjujući nove članove prve postave, moramo konstatirati da će Inter u Gradskom vrtu istrčati bez svoga najjačeg oružja - uigrane obrane. </p>
<p>Zbog postojeće situacije Bogdan je u priličnoj nedoumici. Jasno je da će prvi put morati izmijeniti pobjedničku momčad, a stekli smo dojam da u prvenstvenoj pauzi nije našao idealno rješenje. </p>
<p>– Konačno rješenje za obranu još nemamo. Teško ćemo nadoknaditi Vidaka i Brnasa. Stoga protiv Osijeka nećemo srljati, još tražimo momčad i igru. Zgusnut ćemo se i pažljivo čekati reakciju nove obrane. Cilj nam je ne izgubiti, naglasio je trener vodeće momčadi lige. </p>
<p>Još će jedan čimbenik, kojeg je svjestan i Bogdan, »žuto-plavima« u budućnosti uvjetovati visoku razinu koncentracije i zalaganja. </p>
<p>– Više nas nitko neće podcijeniti. Nakon ovih šest pobjeda shvaćat će nas ozbiljno gdje god da igramo. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ruska revolucija se nastavlja</p>
<p>Ove sezone je Miskina pobijedila Demetijevu u finalu Roland Garrosa, Wimbledon je osvojila Marija Šarapova, a na US Openu su do završnice stigle Svetlana Kuznjecova i Jelena Dementijeva</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Nijedna ruska tenisačica u posljednjih 29 godina nije stigla do finala nekog od četiri Grand Slam turnira. Ove sezone je Miskina pobijedila Demetijevu u finalu Roland Garrosa, Wimbledon je osvojila Marija Šarapova, a na US Openu su do završnice stigle Svetlana Kuznjecova i Jelena Dementijeva. Prvo Grand Slam finale Kuznjecova je zaslužila 1-6, 6-2, 6-4 pobjedom protiv Lindsay Davenport, dok je Dementijeva nakon dramatične završnice pobijedila Jenniffer Capriati sa 6-0, 2-6, 7-6 (4).</p>
<p>Nakon samo tri neforsirane pogreške i 10 »winnera« u prvom setu nije čudo što Dementijeva nije ispustila nijedan gem. No, onda je u drugom setu napravila 20 neforsiranih pogrešaka, Capriati se razbudila i sve je otišlo u odlučujući set. A tamo se odvijala prava drama, teže je bilo osvojiti svoj servis, nego ga oduzeti suparnici. Na kraju je čvršća bila Dementijeva.</p>
<p>Pritom je Kuznjecova zaustavila apsolutno dominantnu tenisačicu američko-kanadske turneje, najveću favoritkinju US Opena Lindsay Davenport. Nakon 22 pobjede u nizu, 28-godišnja Amerikanka je opušteno očekivala 16. Grand Slam polufinale. Sve dok se tri sata prije početka meča nije ozlijedila lijevi kuk prilikom zagrijavanja. Masaža je još nekako pomogla u prvom setu, no kasnije nije imala šanse. Dok je mogla normalno trčati, Davenport je zaslužila tri »breaka« i dobila prvi set za 21 minutu. Iako u premijernom Grand Slam polufinalu, 19-godišnja Kuznjecova nije imala tremu, budući da je navikla na pritisak u velikim mečevima igrajući parove sa Martinom Navratilovom. Osim što je bol kod Davenport bila sve jača, Kuznjecova je pokazala zbog čega nije izgubila nijedan set do polufinala.</p>
<p>– Ruskinje su ovdje. Bolje je za Ameriku ako Capriati pobijedi, bolje je za Rusiju ako Ruskinje pobijede, rekla je Kuznjecova.</p>
<p>Povrh svega, ovim porazom Davenport je prepustila »broj jedan« poziciju Francuskinji Amelie Mauresmo, koje se ostalo otvoreno nakon ispadanja Justine Henin-Hardenne. Mauresmo će tako postati druga tenisačica u povijesti koja je do prvog mjesta na ljestvici stigla bez Grand Slam naslova.</p>
<p>• Rezultati, tenisačice, polufinale: Kuznjecova (9) – Davenport (5) 1-6, 6-2, 6-4, Dementijeva (6) – Capriati (8) 6-0, 2-6, 7-6 (4);</p>
<p>tenisači, parovi, finale: Knowles/Nestor (9) – Paes/Rikl (13) 6-3, 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ukrajinke izgledaju jako dobro</p>
<p>U srijedu u 18 sati na šibenskom Baldekinu hrvatske košarkašice dočekuju Ukrajinu u drugom kolu kvalifikacija za EP 2005. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2005. godine u Turskoj hrvatske košarkašice, blago rečeno, nisu dobro započele. Visok poraz na gostovanju kod Latvije sa 61-80 nije najbolja preporuka za nastavak natjecanja u kojem bi naše košarkašice trebale zauzeti jedno od prva dva mjesta u skupini B. </p>
<p>Već je u subotu nova prilika za popravljanje dojma i izgleda za plasman na EP. Na šibenskom Baldekinu Hrvatska će ugostiti Ukrajinu, reprezentaciju koja je također u prvoj utakmici doživjela poraz, protiv Slovačke sa 60-67. Tako će oba sastava u Šibeniku nastojati izbjeći nakon dva kola ostati bez bodova. </p>
<p>– Dobra je stvar što još ništa nije gotovo, pobjeda protiv Ukrajine vratila bi nam izglede u skupini, kazao je uoči utakmice izbornik Hrvatske Viktor Kovač. </p>
<p>U petak je na rasporedu bilo gledanje videozapisa s utakmicama ukrajinskih košarkašica. </p>
<p>– Ukrajinke izgledaju jako dobro. Imaju visoku petorku, najniža igračica ima 180 cm, a dva centra imaju 201 i 194 cm. Radi se o iskusnom sastavu, velike individualne vrijednosti, no čini mi se da zbog visine igraju malo sporije. Bolje su u prodoru nego u šutu, izvijestio je Kovač, koji u subotu na Baldekinu priželjkuje punu dvoranu. </p>
<p>– Igračice nakon poraza protiv Latvije pokušavamo maksimalno podići, moraju shvatiti da je ta utakmica prošlost. Nadam se da ćemo protiv Ukrajine imati podršku šibenske publike, to bi nam mnogo značilo, zaključio je Kovač. </p>
<p>Hrvatski sastav protiv Ukrajine ostaje isti, na teren će istrčati 11 igračica: Jelavić, Popović, Puzar, Erceg, Raguž, Ivezić, Šoda, Mazić, Maloča, Bedalov, Zanze. </p>
<p>U drugoj utakmici skupine B Slovačka dočekuje Latviju. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Raikkonen kreće Schumacherovim stopama? </p>
<p>MONZA</p>
<p> – Kimi Raikkonen, u svijetu formule 1 poznat pod nadimkom »hladni Finac«, mogao bi, ako je vjerovati riječima Rossa Browna, tehničkog direktora Ferrarija, na tronu naslijediti Schumachera: </p>
<p>– Raikkonen je pokazao mnogo više od ostalih vozača. Još je u prošloj sezoni istaknuo svoje kvalitete, na Velikoj nagradi Belgije ove godine samo ih je potvrdio. </p>
<p>Raikkonen je prošle godine osvojio drugo mjesto u ukupnom poretku vozača, a Brown, pak, tvrdi da je to zbog toga što je Finac izniman vozač koji ne čini pogreške na stazi. </p>
<p>Inače, pobjedom na VN Belgije Raikkonen je okončao seriju pobjeda Michaela Schumachera na brojci sedam, no Nijemac je četiri utrke prije kraja već ionako dohvatio sedmu krunu u karijeri. Ugovor koji Schumachera veže uz talijansku momčad ističe 2006. godine, a pritisci na Raikkonena da uskoči u njegov bolid kada se »crveni barun« povuče sve su jači. </p>
<p>– Kada dođe vrijeme za to, odigrat ću na sigurnu kartu i izabrati najboljeg vozača. Mislim da bi to mogao biti Kimi, riječi su šefa Ferrarijeve momčadi Jeana Todta, no odmah se i ogradio u nastavku izjave:</p>
<p>– S druge strane, možda se odlučimo za nekog drugoga. Raikkonen mi se sviđa, brz je i ne razmeće se izjavama. Ne uzdiže se sam i to mu je veliki plus. </p>
<p>Todt, koji je vozački zanat pekao vozeći reli, dodao je da poznaje finske vozače, a Kimijev mu se stil izrazito sviđa. No, kako je naglasio, sve je to rekao sa stajališta običnog pratitelja formule 1. (Reuters / K. Đ.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kriveljova pet godina čeka zlatnu medalju </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruska bacačica kugle Svetlana Kriveljova već pet godina čeka zlatnu medalju koju je osvojila na Svjetskom prvenstvu u japanskom Maebashiju. </p>
<p>Olimpijska pobjednica iz Barcelone osvojila je u Japanu 1999. godine treće mjesto, međutim nakon što su Ukrajinka Vita Pavliš i Ruskinja Irina Koržarenko pale na dopinškom testu Kriveljova je proglašena svjetskom prvakinjom. Obje su atletičarke bile pozitivne na stanozolol. Ruskinja je odmah vratila brončanu medalju Međunarodnom atletskom savezu (IAAF), no čelnici IAAF-a još joj nisu uručili zlato. </p>
<p>Kriveljova je istu sudbinu doživjela i na Svjetskom dvoranskom prvenstvu ove godine u Budimpešti. Prvo je mjesto osvojila Pavliš, a Kriveljova je bila druga. No, budući da je Ukrajinka ponovno bila dopingirana, pobjeda je pripala Ruskinji, ali zlatnu medalju još uvijek čeka.</p>
<p>– Nekoliko sam puta kontaktirala s čelnicima IAAF-a i uvijek dobila isti odgovor - »sutra će sve biti sređeno«. No, to sutra traje već nekoliko godina, kazala je razočarana 35-godišnja Ruskinja. </p>
<p>Prošlog je mjeseca Kriveljova napokon dobila jednu medalju, i to na Olimpijskim igrama u Ateni. Nakon što je Koržarenko bila pozitivna na dopinškom testu i oduzeto joj je zlatno odličje, Kriveljova je dobila broncu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Sedmorica bosanskih Hrvata optužena za rušenje ustavnog poretka BiH</p>
<p>Za pokušaj uspostave hrvatske samouprave u Federaciji BiH optuženi su: bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, bivši ministar obrane Miroslav Prce te visokopozicionirani hrvatski dužnosnici Ivo Andrić Lužanski, Marko Tokić, Zdravko Batinić, Petar Milić i general Dragan Čurčić, bivši dozapovjednik Vojske Federacije</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Protiv bivšeg člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, bivšeg ministra obrane Miroslava Prca te visokopozicioniranih hrvatskih dužnosnika Ive Andrića Lužanskog, Marka Tokića, Zdravka Batinića, Petra Milića i generala Dragana Čurčića, nekad dozapovjednika Vojske Federacije BiH podignuta je optužnica koja ih tereti za rušenje ustavnog poretka BiH, slabljenje njezine obrambene moći i zloporabu položaja i ovlasti.</p>
<p>John McNair, voditelj posebnog odjela državnog tužiteljstva BiH za borbu protiv organiziranoga i gospodarskoga kriminala i korupcije, potvrdio je to u petak za Vjesnik kazavši da je ovaj međunarodni odjel Državnog suda BiH uputio na potvrdu optužnicu protiv sedmorice bosanskih Hrvata.</p>
<p>Kako navode u tužiteljstvu Državnoga suda BiH, sedmoricu bivših visokih hrvatskih dužnosnika tereti se zbog pokušaja uspostave hrvatske samouprave u Federaciji BiH tijekom ožujka i travnja 2001. godine. Oni su, stoji u optužnom prijedlogu, počinili kazneno djelo pokušaja promjene ustavnog uređenja kroz prijetnju silom, te ugrožavanje teritorijalnog integriteta Federacije BiH.</p>
<p>»Sva navodno počinjena kaznena djela odnose se na mjere koji je usvojio tzv. Hrvatski narodni sabor«, kažu u tužiteljstvu, a među inkriminacijama je uspostavljanje paralelnih struktura vlasti, odnosno formiranje međuopćinskog-međužupanijskog vijeća u koje su ušli predstavnici županija i općina s hrvatskom većinom.</p>
<p>Također, Jelavića, Prcu i Čurčića tereti se za slabljenje obrambene moći Federacije BiH zbog donošenja odluka o raspuštanju hrvatske komponente federalne vojske HVO-a.</p>
<p>Inače, predmet o »hrvatskoj autonomiji« državno je tužiteljstvo preuzelo od tužiteljstva Županijskog suda u Sarajevu. Tadašnji sarajevski županijski tužitelj podnio je zahtjev za provedbu istrage u ovom slučaju još potkraj srpnja 2001. Tada su Jelavić i ostali osumnjičeni da su organiziranjem Hrvatskog narodnog sabora i donošenjem odluke postupili suprotno ustavu. </p>
<p>Navodno su te odluke sadržavale oblike političkoga, gospodarskog i teritorijalnog organiziranja s atributima državnosti i samostalnosti koji stvaraju potrebne uvjete za odcjepljenje tog dijela teritorija Federacije BiH i BiH. Jelavić, Prce i Čurčić osumnjičeni su i za smanjenje obrambene moći Federacije BiH i BiH. Pokušaj stvaranja hrvatske autonomije izveden je početkom 2001. godine, nakon što je vlast u Federaciji BiH formirana bez predstavnika HDZ-a koji su tvrdili da su osvojili više od 90 posto glasova hrvatskih birača.</p>
<p>Tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch smijenio je zbog toga Jelavića s mjesta člana državnog predsjedništva, a sličnim mjerama, uključujući zabranu političkog djelovanja, kažnjeni su i ostali »samoupravljači«.</p>
<p>Inače, protiv Ante Jelavića, Miroslava Prce i Miroslava Rupčića još ranije je podignuta optužnica zbog slučaja zloporabe fondova Hercegovačke banke. U pritvoru su od 23. siječnja. Optužbe za hrvatsku autonomiju osumnjičeni su dužnosnici odbacivali tvrdnjama da je riječ o političkom procesu te da su se svojim djelima zapravo borili za jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatskoj izrada dokumentacije za koridor 5c?</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Institut građevinarstva Hrvatske (IGH), skupa s partnerima, blizu je dobivanja 40 milijuna konvertibilnih maraka (više od 20 milijuna eura) vrijednog posla izrade projektne dokumentacije za izgradnju autoceste na bosanskohercegovačkom dijelu transportnoga koridora 5C.</p>
<p>Kako u petak prenosi sarajevsko Oslobođenje, od šest ponuda koje razmatra državno povjerenstvo BiH, u najuži izbor ušla su tri konzorcija.</p>
<p>Među njima najviše izgleda za posao imaju Energoinvest iz Sarajeva i talijanski LOTI te Konzorcij okupljen oko sarajevskog Instituta za planiranje u saobraćaju (IPSA) i zagrebačkog IGH.</p>
<p>Premda bi krajnja odluka trebala biti priopćena tek idući tjedan, tvrdi se kako je prilično izvjesno da će posao izrade niza građevinskih i ekoloških projekata dobiti dva ponuđača - konzorciji sarajevskog instituta i poduzeća s talijanskom tvrtkom i zagrebačkim institutom.Inače, troškove izrade projektne dokumentacije platit će BiH sredstvima od dobiti telekoma. Prošle godine odbijena je ponuda tadašnje hrvatske vlade premijera Ivice Račana da financira ovaj posao uz uvjet raspisivanja međunarodnog natječaja za izgradnju autoceste na koridoru 5C. Ministar prometa i komunikacija BiH Branko Dokić izjavio je da bi kompletna dokumentacija, uključujući studiju izvodljivosti, trebala biti završena do početka 2006. godine, kada bi eventualno mogla početi i izgradnja ove prometnice.</p>
<p>No, zasad je nejasno tko će i pod kojim uvjetima graditi autocestu. Samoinicijativna ponuda kompanije Bosmal, iza koje navodno stoji malezijski kapital, »zapela« je na osiguranju bankovnih jamstava, no u toj tvrtki tvrde da još nisu odustali od gradnje autoceste, pa su čak ovih dana svoj projekt predstavili i u Kanadi.</p>
<p>Autoceste kroz BiH na koridoru 5C trebala bi biti duga 330 kilometara, a troškovi gradnje procjenjuju se na 2,5 milijarde eura. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Srbija mora izručiti Hadžića do posjeta Carle del Ponte</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Do posjeta glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Beogradu, najavljenog za 1. listopada, vlast u Srbiji mora na konkretnom primjeru pokazati hoće li ispunjavati obveze prema međunarodnoj zajednici, te bi dotad trebao »biti razriješen slučaj Hadžić«, iako vlast trenutačno ne zna gdje se on nalazi, izjavio je ministar za ljudska prava i nacionalne manjine i predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haaškim sudom Rasim Ljajić dnevniku Blic od petka.</p>
<p>»Prenijet ću i Vojislavu Koštunici i Borisu Tadiću poruke Carle del Ponte da u što kraćem roku moramo nastaviti suradnju s Haagom, koja podrazumijeva izručenja«, kazao je Ljajić, koji se prije nekoliko dana u Haagu sastao s predsjednikom Haaškog suda Theodorom Meronom i glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte.</p>
<p>»Kad je riječ o Ratku Mladiću, za Srbiju je sada svaki dan 'dan D'«, kazao je Ljajić dodajući da mu je glavna haaška tužiteljica u razgovoru kazala: </p>
<p>»Ako ne možete uhvatiti Mladića, ako ne znate gdje je pobjegao Hadžić, zašto onda ne izručite generale? Oni su sigurno u Srbiji«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Časnici CIA-e držali desetke »fantomskih zatvorenika«</p>
<p>Tijekom svjedočenja bez odgovora su ostala pitanja zašto je Agencija zatvorila pojedine iračke zatvorenike, koje tehnike ispitivanja je koristila, te kakva je kasnija sudbina »fantomskih zatvorenika« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vojni čuvari zatvora u Iraku na zahtjev CIA-e držala je desetke zatočenika u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib u odvojenim zatvoreskim prostorijama kako bi ih sakrila od inspekcija Crvenog križa, rezultat je posebne vojne istrage koja je pokrenuta nakon šokantnih snimaka mučenja iračkih zatvorenika. </p>
<p>Istraga je otkrila osam dokazanih slučajeva tzv. fantomskih zatvorenika, no članovi istražnog povjerenstva tvrde da bi ukupan broj mogao biti puno veći. »Radi se o brojci od nekoliko desetaka, a možda i stotinu« zatvorenika, rekao je general Paul Kern na svjedočenju pred senatskim odborom za oružane snage.</p>
<p>Prema ženevskoj konvenciji, privremeni propust otkrivanja identiteta zatvorenika Crvenom križu dopušten je pod izlikom vojnih potreba, međutim članovi istražnog povjerenstva tvrde da je CIA išla puno dalje od toga. </p>
<p>Tijekom svjedočenja bez odgovora ostala su pitanja zašto je Agencija zatvorila pojedine iračke zatvorenike, koje tehnike ispitivanja je koristila, kakva je kasnija sudbina »fantomskim zatvorenicima« te zbog čega je časnik Thomas Pappas, vojni obavještajni časnik koji je nadzirao ispitivanja zatočenika, dopustio CIA-inim agentima da u zatvoru skrivaju zatvorenike. General Kern izjavio je da se Pappas trebao usprotiviti navodnim savjetima vojnih obavještajnih časnika u Bagdadu da surađuje s CIA-om, a ako je već pristao, onda se trebao pobrinuti da se zatvorenici ispituju po zatvorskim a ne tuđim pravilima. </p>
<p>Ministar obrane Donald Rumsfeld priznao je da je u jednom slučaju, na zahtjev tadašnjeg direktora CIA-e, naredio časnicima u Iraku da u strogo čuvanom Camp Cropoeru tajno zadrže jednog čovjeka za kojeg se sumnjalo da je viši teroristički operativac. </p>
<p>Vojni dužnosnici rekli su da CIA-in običaj da koristi vojne zatvore u Iraku radi zadržavanja i ispitivanja zatvorenika krši vojnu regulativu i međunarodno pravo. Iako su CIA-ini istražitelji bili dužni poštivati vojna pravila u zatvoru oni nisu dopustili da vojnici nazoče ispitivanjima. Otkrića vojne istrage o ulozi CIA-e u mučenjima iračkih zatvorenika potaknula je lavinu kritika među članovima Demokratske stranke ali i među republikancima. Republikanski senator John McCain, rekao je kako situacija sa CIA-om i fantomskim zatvorenicima počinje nalikovati lošem filmu. </p>
<p>Istraga je također pokazala da gotovo svi zlostavljani irački zatvorenici iz Abu Ghraiba, nisu bili borci već kriminalci koji nisu mogli pružiti korisne informacije američkim vojnicima. </p>
<p>Predsjednik stručnog neovisnog povjerenstva James Schlesinger na saslušanju pred Odborom je na pitanje demokrata Josepha Liebermana čemu su onda služile metode zlostavljanja odgovorio je da je »u pojedinim slučajevima bila riječ o čistome sadizmu« te da su američke policajce na te radnje poticali vojni obavještajni agenti. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pilot George Bush izbjegao liječnički pregled i odlazak u Vijetnam</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novi dokumenti objavljeni usred američke predsjedničke kampanje popunili su neke praznine, ali i otvorili nova pitanja glede kontroverznog služenja predsjednika Georgea W. Busha u teksaškoj Nacionalnoj gardi tijekom Vijetnamskog rata čime je, kako tvrde njegovi kritičari, izbjegao odlazak u rat, objavile su u petak američke agencije.</p>
<p> Objavljeni dokumenti pokazuju da je Bush prije više od 30 godina ignorirao izravnu zapovijed nadređenog časnika i nije se pojavio na liječničkom pregledu, te je zbog toga izgubio status pilota u zračnim snagama teksaške Garde.</p>
<p>Predsjednikov glasnogovornik Scott McClellan rekao je da je riječ o »koordiniranom napadu Johna Kerryja i njegovih savjetnika na predsjednika«. Međutim, upravo je Bijela kuća - a ne Kerryjev stožer - distribuirala četiri dokumenta iz 1972. i 1973. godine koje je potpisao sada pokojni Jerry Killian, zapovjednik zrakoplovne postrojbe Nacionalne garde u Houstonu u kojoj je služio Bush. </p>
<p>Bijela kuća je dokumente dobila od postaje CBS News, koja tvrdi da su dokumenti autentični. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>SAD obilježava treću obljetnicu 11. rujna </p>
<p>Promjene nakon napada 11. rujna 2001. prodrle su duboko u način života zemlje koja neprekidno živi s povećanim stupnjem pripravnosti </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Amerikanci u subotu obilježavaju treću obljetnicu 11. rujna 2001., dan napada na New York i Washington u kojemu je poginulo 3000 ljudi, s osjećajem da se zemlja više nikada neće vratiti u doba kada su osjećali sigurni i neranjivi.</p>
<p>U protekle tri godine Sjedinjene Države su uspjele uhititi ili ubiti mnoge ključne članove Al Qaide i s njom povezanih terorističkih skupina, vodile rat u Afganistanu i Iraku u ime borbe protiv terorizma, ali su teroristi i dalje prijetnja broj jedan američkoj sigurnosti.</p>
<p>Promjene nakon napada 11. rujna 2001. prodrle su duboko u način života zemlje koja neprekidno živi s povećanim stupnjem pripravnosti za na moguće terorističke napade.</p>
<p>Jačajući sigurnost nakon napada, SAD su formirale novo ministarstvo domovinske sigurnosti i upravo rade na reformi obavještajnih službi koje su zakazale u otkrivanju terorističke zavjere. Mjere sigurnosti u zračnim lukama, gdje se putnici temeljito pretražuju, otežale su život Amerikancima, ali i letenje učinile sigurnijim. Elektronskim kontrolama viza na granicama želi se spriječiti ulazak u zemlju sumnjivih osoba, ali ona time istodobno postaje zatvorenija nego prije.</p>
<p>No, i nakon svih reorganizacija i desetina milijardi dolara potrošenih na obranu od terorizma, Amerikanci ne mogu reći da su sigurni.</p>
<p>Kako se treća obljetnica napada 11. rujna približavala, američke vlasti su usmjerile pozornost na opasnost od napada terorista koji žele omesti predsjedničke izbore. Ministar domovinske sigurnosti Tom Ridge upozorio je, međutim, u četvrtak da će povećana opasnost od napada potrajati i nakon izbora, sve do predsjedničke inauguracije, predviđene za 20. siječnja iduće godine.</p>
<p>»Mislim da je praktički nemoguće da se zemlja ikada vrati nazad, u lagodno shvaćanje koje je možda postojalo 10. rujna da smo imuni od napada kojih smo bili svjedocima u drugim dijelovima svijeta«, ocijenio je Ridge u četvrtak u interviewu za AP. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ahmadov: Luđake iz Beslana izrodila je kremaljska politika</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Čudovišta koja su izvela otmicu u Beslanu »djeca« su ruskog predsjednika Vladimira Putina, ustvrdio je u petak u razgovoru za pariški dnevnik Figaro Ilias Ahmadov, ministar vanjskih poslova u nepriznatoj vladi čečenskog predsjednika Aslana Mashadova.</p>
<p> »Tužna je istina da su čudovišta koja su u Beslanu za taoca uzeli cijelu Osetiju - djeca Vladimira Putina. Luđake iz Beslana izrodila je kremaljska politika, jer ona našem narodu dopušta jedno jedino pravo - da bude ubijen«, izjavio je Ahmadov, koji živi u Sjedinjem Državama, gdje je dobio azil.</p>
<p> Ahmadov je zanijekao bilo kakvu odgovornost predsjednika Mashadova u beslanskoj drami, ocijenivši tu optužbu »apsurdnom«. »Pokretanje takve akcije za njega bi značilo čisto samoubojstvo«, ustvrdio je Ahmadov. Glede uloge ratnog zapovjednika Shamila Basajeva, kojeg Rusi optužuju za planiranje pokolja u Beslanu, Ahmadov je rekao da ne zna »stoji li Basajev iza napada, ali on nakon događaja u moskovskom kazalištu (2002. godine) nema nikakvog utjecaja u Mashadovljevom okružju«. »Svi su mostovi (među njima) srušeni«, rekao je Ahmedov.</p>
<p> »Čečenija je postala tvornica terorista koja ugrožava cijelu Rusiju. Treba prestati tu prijetnju pripisivati mitskim arapskim teroristima i pogledati istini u oči. Jer, ako se nastavi skrivati iza Al Qaide, Rusija nikad neće moći zaustaviti sukob u kojem je dosad poginulo četvrt milijuna Čečena i deseci tisuća Rusa«, ocijenio je Ahmadov. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Špijunska afera u istrazi Đinđićeva ubojstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Srbiji je opet na pomolu špijunska afera u kojoj su glavni akteri osumnjičeni kriminalci i visoki državni dužnosnici te odvjetnici i novinari kao spona među tim samo naoko nespojivim grupacijama.</p>
<p>Odvjetnica Dejana Milenkovića Bagzija, optuženog za pokušaj ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića kamionom u veljači 2003. godine ispred zgrade Limes, osigurala je navodno svom klijentu status svjedoka suradnika uz objašnjenje da je to »sredila sa starim drugovima« - aktualnim ministrom policije Draganom Jočićem (»koji je odmah pristao«) i Radom Bulatovićem, šefom Sigurnosno-informativne agencije (BIA) koji je to potvrdio poslije konzultacija »gore«. </p>
<p>Informacije o ponudi i dogovoru objavio je tjednik Vreme u četvrtak temeljeći ih na transkriptu razgovora odvjetnice Biljane Kajganić i Bagzija nastalog u svibnju 2004. kojeg je snimila Uprava za borbu protiv organiziranog kriminala (UBPOK) MUP-a Srbije. Kao uvjet za takav dogovor navela je da Bagzi na sudu mora svjedočiti kako je, po nalogu Ljubiše Buhe Čumeta, inače svjedoka suradnika u procesu protiv tzv. zemunskog klana i Milorada Lukovića Legije kao glavnooptuženog za Đinđićevo ubojstvo, organizirao ubojstvo inspektora Momira Gavrilovića. To se ubojstvo dogodilo u vrijeme dok je Vojislav Koštunica bio predsjednik SR Jugoslavije, na izlazu iz zgrade u kojoj je bio njegov ured, nakon što je, tvrdilo se, predsjedniku dostavio tajne dokumente o organiziranom kriminalu i njegovim vezama s oporbenim političarima. </p>
<p>Prema transkriptu, na ovu ponudu Bagzi je reagirao začuđeno: »Kako da to kažem kad nije istina?«, a odvjetnica mu je odgovorila »Ma, tko te pita što je istina. Istina je ono što sam se ja dogovorila! Ova dvojica su najmoćniji ljudi u državi, budalo!«. </p>
<p>Cijeli je razgovor, uglavnom u tom tonu, snimljen i prepisan te službenom poštom poslan aktualnom premijeru Vojislavu Koštunici, ministru unutarnjih poslova Draganu Jočiću, ministru pravosuđa Zoranu Stojkoviću, načelniku Javne sigurnosti Miroslavu Miloševiću, i drugima. Dan kasnije, tvrdi Vreme, ministar Jočić želi smijeniti policajca koji je trenskript razaslao i upozorava ga da razgovor mora ostati tajna, no policajac je napravio kopije razgovora i dostavio ih na više mjesta. </p>
<p>Autor teksta novinar Miloš Vasić tvrdi da je podatke dobio na nekoliko kompetentnih mjesta, provjerio ih i utvrdio da su istiniti. Ministarstva policije i pravosuđa, BIA i odvjetnica demantirali su navode Vremena. Biljana Kajganić kaže da je apsolutna neistina da je dogovarala status svjedoka-suradnika za svog klijenta, no autor kaže da i pored demantija ne sumnja u istinitost informacija koje je objavio. </p>
<p>U lipnju je inače Bagzija uhitila grčka policija kad se bio odlučio predati u konzulatu u Solunu i pri sebi imao skoro dvjesto tisuća eura, Prvo je pristao na izručenje, a sada odvjetnica traži odgodu. Nešto se, spekuliraju mediji, u međuvremenu dogodilo.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>U slučaju »Salonita« pravna je država bila i brza i pravedna, što ohrabruje </p>
<p>U Splitu je 8. rujna objavljena odluka Visokoga trgovačkoga suda iz Zagreba prema kojoj se obustavlja stečajni postupak u dioničkom društvu »Salonit« iz Vranjica nadomak Solina.</p>
<p>Kao što je javnosti poznato, u lipnju ove godine pokrenut je stečajni postupak u tvornici »Salonit«, unatoč tome što za to nije postojao niti jedan jedini valjani razlog i što je »Salonit« poslovao izrazito kvalitetno. O tome najbolje govori činjenica da je tvrtka u prvih šest mjeseci 2004. ostvarila dobit od više od sedam milijuna kuna.</p>
<p>Odluka Visokoga trgovačkoga suda iz Zagreba o obustavi stečaja mogla bi imati dalekosežne pozitivne posljedice ne samo za »Salonit« nego i za inozemna ulaganja, a vjerojatno i za budućnost Hrvatske u cjelini. Naime, u slučaju »Salonit« pravna država bila je i brza i pravedna i djelovala je u duhu najboljih tradicija zapadne civilizacije. Točno tako kako je potrebno za ulazak u Europsku uniju. </p>
<p>Zbog svega toga od svega srca pozdravljam taj događaj, i kao jedan od rijetkih hrvatskih industrijskih poduzetnika želio bih poručiti svim inozemnim i domaćim ulagačima da mogu bez straha nastaviti ili započeti svoje pothvate u Hrvatskoj. Jer, o postignutim dometima pravne države i o njihovoj sigurnosti ulaganja bolje od ikoga i ičega svjedoči i primjer »Salonita«, gdje je danas tvrtka »Robsons Holding« najveći pojedinačni ulagač. </p>
<p>Želim zahvaliti svima onima u sustavu pravosuđa koji su na bilo koji način doprinijeli da se jedna nepravedna odluka poništi i održi pravni poredak u osjetljivom području poduzetništva i otvori prostor za smjelije prodore. S moje strane i sa stane ostalih vlasnika »Salonita« to otvara nove obveze u promišljanju budućnosti i pokretanju novih poduzetničkih projekata za dobrobit Hrvatske i njenih građana. </p>
<p>JOZO ĆURKOVIĆ najveći mali dioničar »Salonita« d.d. i bivši direktor »Salonita«</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zašto bi se Hrvati odricali svoga jezičnog blaga, svojih zavičajnih govora</p>
<p>Da je poznati hrvatski književnik, sveučilišni nastavnik i akademik Pavao Pavličić napisao ono što je ovih dana objavljeno u našem tisku zasigurno iznenađuje sve govornike naših zavičajnih govora, kajkavskog, čakavskog i ostalih idioma, npr. dubrovačkog, pa bodulskih i istarskih govora, šokačke ikavice itd. Naime, on se oborio na one koji u medijima inzistiraju na tome da govore u dijalektu kako bi bili ležerni i neposredni. </p>
<p>»Tko kaže da je baš to ona kvaliteta koju u javnosti želimo dobiti?« – pita Pavličić. Čak tvrdi da govornici na dijalektu vrijeđaju dio svoje publike koja govori drukčije. »Ukratko«, tvrdi Pavličić, »nema načina da se u javnim medijima govori u dijalektu a da to ne bude naopako.« To je njegov temeljni zaključak, pa veli: »Nema nam druge nego u medijima govoriti književno. Sve drugo je gluplje.«</p>
<p>Svašta! Praf kajgod! Ako je za njega »sve drugo naopako i glupo«, zašto, dosljedno tomu, ne inzistira da se iz svih radijskih i televizijskih programa isključe i sve narodne pjesme na zavičajnim izričajima: međimurske i zagorske, istarske i dalmatinske...? Umjesto »Vehni, vehni, fijolica«, zapjevajmo »Usahni, usahni, ljubičice«, da bismo se, prema Pavličiću, razumjeli.</p>
<p>Ukinimo i javno izvođenje u medijima svih književnih djela napisanih na dijalektalnim književnim osnovama – od Marulića do Krleže. Prevedimo Krležine »Balade« na štokavski, jer, kako veli Pavličić, »književni je jezik svima zajednički, pa govoreći tako, niti koga isključujemo, niti obmanjujemo, niti vrijeđamo«.</p>
<p>Oh, Bože, je li moguće da jedan naš književnik i akademik tvrdi kako, govoreći javno svojim materinskim zavičajnim jezikom, bilo koga obmanjujemo i vrijeđamo? Zašto bi se Hrvati odricali svoga najvećega jezičnog blaga, svojih zavičajnih govora? Ja uživam slušajući pravoga Dubrovčanina kad govori svojim idiomom, jednako tako rado slušam Istrane i Šokce, i svoje Međimurce kad nastupaju na televiziji. To je naše blago, tim se možemo ponositi, možemo se dičiti. </p>
<p>IVO HORVAT Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ovdje Berlinski zid još nije pao</p>
<p>Volio bih da mi predstavnici »nevladinih organizacija« koji su kritizirali Katoličku crkvu zbog zbivanja u Sv. Roku, pogotovo Vesna Teršelič i Žarko Puhovski, odgovore na nekoliko pitanja. Simo Dubajić se je od 1990. u više navrata hvalio za ubojstvo 36 tisuća ljudi od kojih 29 tisuća Hrvata u Kočevskom rogu. Samo to je ekvivalent od osam Katynskih šuma. Tamo je, prema svjedočenju bivšega poručnika u školi rezervnih oficira partizana Ivana Gugića, otpremljeno više od dvadeset vagona odjeće žrtava.</p>
<p> Zašto vi nikada niste tražili da se sudi Dubajiću i stotinama drugih takvih komunističkih zločinaca od kojih neki i danas slobodno šetaju po Hrvatskoj i izvan nje? Zašto još šutite o tome da glavni naredbodavac pokolja u Maceljskoj šumi, gdje je ubijeno oko 13 tisuća ljudi, među njima 29 svećenika, danas živi u najelitnijem dijelu Zagreba?</p>
<p>Neki strani stručnjaci (Rummel, Scott, Heinsohn i dr.) stavljaju Tita među deset najvećih zločinaca dvadesetoga stoljeća po broju žrtava, što mediji u Hrvatskoj prešućuju, a što je odavno dokumentirano i u velikoj mjeri utvrđeno i u izvorima bivše države. U knjizi »Prvi korpus NOV« (Karlovac, 1987., str. 122) piše da je »u ustaničkoj stihiji pobijeno oko 2000 Muslimana u Kulen Vakufu« 5. rujna 1941., a u Politici od 1. veljače 1951. Aleksandar Ranković kaže: »kroz naše zatvore prošlo je od 1945. do 1951. 3, 777.776 osoba a likvidirali smo 568.000 narodnih neprijatelja«, itd. Je li vi mislite da Tito zaslužuje da najljepši trg u Zagrebu nosi njegovo ime?</p>
<p>Vi do današnjega dana niste osudili velikosrpsko istrjebljenje nesrpskih naroda. Samo u razdoblju od 1918. do 1921. srpska je vojska pobila desetine tisuća Albanaca na Kosovu i u Albaniji i spalila 230 sela. Za vrijeme srpske okupacije Makedonije, koja je proglašena »južnom Srbijom«, tisuće je ljudi, ponajviše žena i djece, ubijeno, a srpske vlasti konfiscirale su i opljačkale više od sedamsto 700 crkava i manastira i 636 škola i protjerali sve svećenike i učitelje u Srbiji... </p>
<p>Nacionalna je sramota i tragedija da se i nakon više od desetljeća od pada komunizam vode takve rasprave o naravi titoizma. Ovdje Berlinski zid za mnoge, očito, još nije pao, a Hrvatska je na dobrom putu da postane Sjeverna Koreja Europe. </p>
<p>DAVOR GLASNOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Što ima smiješno u tome da se ljudima kaže da vodu i struju treba štedjeti</p>
<p>Pročitavši članak »Tisuću paških zapovijedi« (Vjesnik, 6. rujna 2004.) o pisanim pravilima za turiste u Novalji, bila sam zgranuta. Ponajviše zajedljivim i omalovažavajućim tonom. </p>
<p>U okruženju u kojemu živimo, u kojemu ljudi ne znaju najosnovnija pravila ponašanja i socijalnog življenja u zajednici, »tekst koji kola internetom« trebalo bi shvatiti edukativnim, a ne ga ismijavati. Stoga ton članka smatram neprimjerenim – ne zalažemo se valjda za totalni nered i necivilizacijsko ponašanje naših građana!? </p>
<p>Pravila koja je gospođa Barbara napisala pravila su uljuđenoga dijela naših ljudi. Što ima smiješno u tome da se ljudima kaže da vodu i struju treba štedjeti, da resursi nisu vječiti? Da se pristojno ponašaju? Zaista, krajnje smiješno. Čestitam! </p>
<p>MARIJA JANČIJEV Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Preminuo i vozač »passata« u kojem su poginula trojica mladića </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U četvrtak je zbog teških ozljeda glave u Općoj bolnici u Zadru preminuo Ante Pandža (27), vozač automobila u kojem su u teškoj prometnoj nesreći poginula trojica mladića koji su se vraćali u Zadar nakon posjeta Danima piva u Karlovcu. </p>
<p>Naime, na državnoj cesti D 23 na dionici Otočac-Jezerane u mjestu Razvala pretprošlog su ponedjeljka poginuli Ivan Perković (21), Stipe Fatović (22) i Luka Barko (21), dok je Ante Pandža zadobio teške ozljede. </p>
<p>Pandža je u automobilu marke »VW passat« nešto prije četiri sata ujutro, vozeći iz smjera Kapele prema Jezeranama, sletio s kolnika i udario u betonski temeljni zid jedne nedovršene kuće. Prema riječima istražnog suca Županijskog suda u Gospiću nesreća se dogodila zbog neprilagođene brzine. Automobil je, ne savladavši zavoj, najprije udario u desni branik, odbio se i prešao na lijevu stranu kolnika te potom sletio s ceste udarivši u zid. Za život Ante Pandže liječnici su se borili desetak dana, a odmah nakon nesreće hitno je operiran ne bi li se zaustavilo unutarnje krvarenje. U nesreći je zadobio puknuće jetre, serijski prijelom više rebara, no najopasnija ozljeda bila je na predjelu glave. Zbog krvarenja u mozgu mladić je bio priključen na aparat za disanje i nije se budio iz kome, a prije pet dana bio je prebačen iz Ogulina u zadarsku bolnicu gdje je i preminuo.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Krojf ne dolazi na sud i odbija liječenje, tužitelj predlaže suđenje u odsutnosti </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Ni u trećem pokušaju na Općinskom sudu u Šibeniku nije počela glavna rasprava u kaznenom predmetu u kojem se za iznudu sudi Miljenku Žaji Krojfu, Siniši Šošo i Tončiju Botici, a ponovni razlog neodržavanja glavne rasprave je nedolazak Krojfa na sud. </p>
<p>Tako se i treći put na ročištu više sati rasprvaljalo o zdravstvenom stanju prvooptuženog Žaje koji se iznova pozivao na zdravstvene tegobe, a na ročište se nije pojavio s obrazloženjem da već nekoliko dana ima probavnih smetnji, depresivan je i uznemiren te da ga boli grlo. Također je napomenuo da je u četvrtak pao, poskliznuvši se prilikom odlaska na toalet, zbog čega je upućen kirurgu u šibensku bolnicu gdje mu je naprvaljen RTG koji je pokazao da nema tragova frakture niti hematoma, tj. utvrđeno je da nema vidljivih tragova pada. Žaja je, po riječima zatvorske liječnice Ivane Rogulić odbio endoskopski pregled, dok će mu se pretraga krvi obaviti narednih dana. </p>
<p>Zbog tih novih momenata u pogledu zdrvatsvenog stanja optuženika, sutkinja Maja Šupe naredila je sudskim vještakinjama – dr.Vlasti Novak i dr. Mariji Definis Gojanović – da u jednosatnoj stanci obave novo vještačenje. Psihijatrica dr. Vlasta Novak izjavila je nakon razgovora s pritvorenikom da je on psihički sposoban sudjelovati na glavnoj raspravi te ponovila da je u ranijem kombiniranom vještačenju navela da bi se tijekom sudskih rasprava trebale uvesti kraće stanke zbog Krojfovih fizičkih tegoba, toliko da se na kratko razgiba, zapali cigaretu ili prošeta. Krojf je, inače invalid bez dijela desne noge, na rukama nema nekoliko prstiju, a u kralježnici ima zaostali geler. U nalazu i mišljenju vještačenja dr. Marije Definis Gojanović iz Splita navodi se da Krojf nema tragova svježeg traumatskog ozljedjivanja te da je on u fizičkom smislu sposoban nazočiti raspravi, no treba mu tjedan dana da se odmori od akutnih tegoba. </p>
<p>»Krojfu je potrebna odgovarajuća medicinska njega i rehabilitacija koju u zatvorskim uvjetima nije moguće provesti. Daljnje zadržavanje u pritvoru moglo bi dovesti do pogoršanja njegova zdravstvena stanja«, zaključila je dr. Marija Definis Gijanović.</p>
<p>Također Krojfovo odbijanje liječenja i obavljanje medicinskih pretraga prouzročilo je pogoršanje njegova zdravstvena stanja. Zbog toga je Emilio Kalabrić, općinski državni odvjetnik predložio da se Krojfu sudi u odsutnosti, dodavši da se sam stavio u situaciju u kojoj je došlo do pogoršanja njegova zdravlja.</p>
<p>Nakon kraće stanke predsjednica sudskog vijeća Maja Šupe donijela je rješenje da se, respektirajući trenutačno zdravstveno stanje prvooptuženoga, ročište glavne rasprave odgađa za 20. 21. i 22. rujna, a o prijedlogu za suđenjem u odsutnosti sud će odlučiti naknadno.</p>
<p>Vrhovni sud je, pak, odbio Krojfov prijedlog za izuzećem predsjednika županijskog suda u Šibeniku Sanibora Vuletina, općinskog i državnog odvještništva u Šibeniku kao i prijedlog za delegiranjem nadležnosti Županijskog suda u Šibeniku.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Djevojčicu nisam udario nego samo izgrdio jer je pljunula prema meni</p>
<p>KONJŠČINA</p>
<p> – Strasti zbog prošlotjednog događaja koji je potresao mirnu zagorsku općinu Konjščinu, još se nisu smirile. Prošlog četvrtka navečer pedesetogodišnji Marijan Stanić navodno je nogom udario i ozlijedio desetogodišnju Neru Grobotek. Nakon našeg napisa i potresnog svjedočanstva djevojčice i njezine obitelji o nemilom događaju, sa svojom verzijom priče javio nam se i prozvani Stanić.</p>
<p>»Nema govora da sam djevojčicu udario, između nas dvoje nije bilo nikakva fizičkog kontakta. Istina je da sam te večeri prolazio sa sinom Vladimirom kraj zgrade, u kojoj živi obitelj Grobotek, a ispred ulaza su se igrale Nera i još jedna djevojčica. Tada je Nera na glas 'hračnula' i pljunula. Pitao sam je je li ta pljuvačka meni namijenjena, na što su se djevojčice počele jako smijati. Neru sam tada jako izgrdio, možda i previše no što sam trebao, jer sam bio iznerviran njezinim postupkom«, ispričao nam je Stanić, a njegov dvadesetogodišnji sin Vladimir potvrđuje očevu verziju priče. Kada je nastavio put prema svojo zgradi, kaže, djevojčica je počela vriskati.</p>
<p>»Nera je počela vikati da sam je udario, a sve je s prozora promatrala njezina majka. Otišli smo kući, a ubrzo su zatim stigli policajci, koji su bez pitanja ušli u moj stan. Pitali su me znam li zbog čega su došli, a onda su me počeli optuživati da sam udario dijete. Načinili su zapisnik, ali mi ga nisu pročitali«, ogorčen je Stanić na policajce. </p>
<p>Na upit otkud ozljeda na Nerinoj lijevoj potkoljenici, utvrđenoj u bolnici, a koju je vidio i Vjesnikov novinar, i što je s prijetnjom da će Groboteke, kako smo od njih čuli, »pretrgnuti na pola i pobaciti ih u kontejner«, Stanić je napomenuo da je takvu ogrebotinu djevojčica mogla bilo gdje zaraditi, jer je stalno na cesti i dodao: »Izazvan sam djetetovim ponašanme djevojčici rekao da ako se još jednom ponovi da pljuje kraj mene, da ću ju baciti u kontejner«.</p>
<p>Stanić je nezadovoljan i pisanjem nekih dnevnih novina koje su ga prikazale kao opasnog čovjeka, što ga je, ističe, posebno povrijedilo.</p>
<p>»Nikada ni sa kim od susjeda nisam imao problema, a upravo su Groboteki poznati kao problematična obitelj. Ne bih ni demantirao njihove laži da me susjedi nisu nagovorili na to, jer znaju kakav sam čovjek. Mislim da su se oni okomili na mene od lani, kada je moj mlađi sin probušio njihov plastični bazen, a Nerina je majka Ljerka za njega tražila da joj platim 400 kuna, a koštao je 59 kuna. Nisam im htio platiti tako nerazumnu cijenu. Sada valjda na ovaj način misle od mene izvući novac na sudu, što im neće uspjeti, jer nisam ništa kriv, a i nemam novca, budući da svojom malom plaćom uzdržavam četveročlanu obitelj«, potužio se Stanić, najavljujući da će on Grobotekima uzvratiti protutužbom za nanesene mu uvrede i sramotu.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Mladić prijavljen za silovanje</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon što je kriminalističkom obradom utvrđeno da je 2. rujna 18-godišnju djevojku iz Bizovca kod Osijeka prisilio na spolne radnje i snošaj, protiv 19-godišnjeg M.B. iz Splita podnesena je kaznena prijava, izvijestio je u petak načelnik Ureda načelnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske Nino Čurić.</p>
<p>Službenici Odjela maloljetničke delinkvencije kriminalističkom su obradom nad 19-godišnjakom utvrdili da je 2. rujna u večernjim satima, na cesti kod Šibenika, u svoj kombi primio 18-godišnjakinju koja je stopirala. </p>
<p>Tijekom vožnje prema Splitu zatražio je da ga oralno zadovolji, prijeteći joj i ošamarivši je po licu, što je djevojka zbog straha i učinila. Dolaskom do Pantana kod Trogira zaustavio je vozilo te joj nasilno skinuo odjeću.</p>
<p>Djevojci je stavio ruku preko usta kako ne bi mogla zvati u pomoć, a zatim je uz uporabu fizičke snage prisilio na spolni odnos. </p>
<p>Nakon što ju je obljubio, djevojku je izbacio iz vozila te se udaljio u smjeru Splita.</p>
<p>M.B. će tijekom subote biti prepraćen u Županijski sud u Osijeku.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vesna Balenović udaljena iz sudnice zbog nepoštivanja suda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na zagrebačkom Općinskom sudu u petak je u sporu, kojeg je zbog klevete pokrenuo bivši dopredsjednik Vlade i nekadašnji predsjednik Ininog Nadzornog odbora Slavko Linić protiv bivše Inine djelatnice Vesne Balenović, kao svjedok saslušan nekadašnji direktor Ine Davor Štern.</p>
<p>No tijekom saslušavanja svjedoka sutkinja Ivana Kršul iz sudnice je zbog nepoštivanja suda udaljila tuženu Vesnu Balenović.</p>
<p>Štern je na početku saslušanja kazao kako nije pročitao inkrimirane članke u dnevnim novinama u kojima je tužena govorila o navodnim malverzacijama u Ini za što je optužila Linića te da nije upoznat s Linićevim radom u Ini, jer je tu tvrtku napustio prije nego što je Linić postao predsjednik Nadzornog odbora. Svjedok je također naveo da je Vesnu Balenović upoznao u proljeće ove godine, kada su oboje gostovali u TV emisiji »Forum«. O kriminalnim radnjama u Ini o kojima je Vesna Balenović govorila u nekoliko dnevnih novinana, Štern je kazao da se o njima može govoriti samo hipotetski, jer nisu dokazane.</p>
<p>Nakon što je sutkinja Kršul ispitala svjedoka, tužena je Šternu postavila nekoliko pitanja, no unatoč upozorenja sutkinje da postavlja pitanja koja nisu vezana uz ovaj spor, Vesna Balenović je nastavila sa sličnim pitanjima. Sutkinja je potom zabranila pitanje tužene bivšem direktoru Ine: »je li ovo nakaradno suđenje?«, što je razljutilo Vesnu Balenović koja je zatim izjavila: »Sud je korumpiran, a glavni državni odvjetnik Mladen Bajić morao bi u zatvor«. </p>
<p>Zbog vrijeđanja suda sutkinja je bila primorana tuženu udaljiti iz suda, nakon čega je dovršeno ispitivanje svjedoka i potom zakazana iduća rasprava na kojoj će se kao svjedoci ispitati novinari Novog lista Robert Frank i Jagoda Majić i to na okolnost inkrimiranog teksta o navodnim malverzacijama u Ini.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mladić ispao iz automobila i poginuo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak oko 1,20 sati u mjestu Mala Gorica kod Svete Nedjelje, poginuo je Saša Milković (26). Upravljajući »ford fiestom« u jednom je trenutku zbog prebrze vožnje izgubio kontrolu nad upravljačem, prešao na suprotnu stranu kolnika te potom sletio u odvodni kanal. Pri slijetanju i udaru prednjeg dijela vozila u zemljani dio kanala, vozač je ispao iz automobila te na mjestu poginuo. Jedan od uzroka što je ta nesreća završila kobnim ishodom bilo je i to što vozač nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Tijelo poginulog mladića prevezeno je u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, a uništeni automobil na deponij u Hrastinu Samoborsku. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Motociklist poginuo u sudaru s kamionom</p>
<p>SPLIT– U teškoj prometnoj nesreći u četvrtak poslijepodne u Podgori je poginuo 27-godišnji Makaranin Ante Drviš. Naime, vozač teretnog vozila, koji je dolazio iz smjera Ploča, u jednom je trenutku pokušavao zaobići vozilo ispred sebe, a koje je upravo tada usporavalo brzinu, zbog čega je vozač kamiona G.Č. (24) morao skrenuti ulijevo, te je tom prilikom oduzeo prednost prolaza Drvišu koji je upravljao motociklom »honda«. Kamion je udario u motocikl koji je proklizao u odvodni kanal. Iako je imao zaštitnu kacigu, Drviš je zadobio teške tjelesne ozljede, a preminuo je dva sata kasnije u splitskoj kliničkoj bolnici. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Četiri ponude za Lapad, šest za Srebreno</p>
<p>Za 66,3 posto dionica Hotela Srebreno HUP-Zagreb ponudio 33,15 milijuna kuna / Za 80,3 posto dionica Hotela Lapad Rangel iz Hong Konga ponudio 25 milijuna kuna / Od kupnje Hotela Lapad odustali Stjepan Fiolić i zaposlenici hotela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svih šest ponuđača iz prvog kruga natječaja za prodaju 66,28 posto dionica devastiranog poduzeća Hoteli Srebreno iznijelo je dopunjene obvezujuće ponude - od kojih su neke znatno poboljšane. Od šest ponuđača za 80,31 posto dionica Hotela Lapad, dopunjene obvezujuće ponude iznijela su četiri ponuđača. Odluke o najboljim ponudama bit će donesene »uskoro«, rečeno je u Fondu. </p>
<p>Za ponuđeni dionički udjel Hotela Srebreno, čija je minimalna cijena bila postavljena na deset milijuna kuna, HUP-Zagreb, poduzeće koje upravlja zagrebačkim hotelima Sheraton, International, Jadran, Zagreb i Opera, iznio je najvišu ponudu - 33,15 milijuna kuna, u usporedbi sa 17,1 milijun kuna u prvom krugu. Osim toga, HUP-Zagreb je najavio ulaganje oko 320 milijuna kuna u tri godine od dobivanja potrebne građevinske dozvole za obnovu, od čega će 140 milijuna kuna biti dokapitalizacija iz vlastitih sredstava, a 180 milijuna kuna kredit. U prvom je krugu HUP-Zagreb ponudio ulaganje 201 milijun kuna u pet godina. HUP-Zagreb će zadržati sadašnjih 44 radnika te zaposliti još 160 novih.</p>
<p>Zagrebački Geobos, kojeg je u svibnju osnovala istoimena slovenska tvrtka sa sjedištem u Ptuju, za dionički je udjel ponudio 22,1 milijun kuna (19 milijuna u prvoj ponudi). Međutim, najavljena ulaganja je povećao sa 238,4 milijuna kuna u četiri godine na čak 401,5 milijuna kuna u razdoblju od tri i pol godine - i to sve iz vlastitih sredstava. Geobos se također obavezao da će zadržati sve radnike te da će kroz četiri godine zapošljavati ukupno 256 radnika. Inače, Geobos Ptuj se bavi projektiranjem turističkih objekata, a upravljanje Hotelima Srebreno prepustit će talijanskoj tvrtki Domina Vacanze Milano. Također najavljuje kako će kategorizaciju objekata Hotela Srebreno podignuti na četiri ili pet zvjezdica, te sklapanje ugovora s turističkom srednjom školom i fakultetom o stipendiranju.</p>
<p>Cavtatski Konel je ponuđenu cijenu za dionički udjel povećao sa 20,7 na 25 milijuna kuna, a ulaganja povećao sa 144 milijuna kuna u četiri godine na 226,52 milijuna kuna u dvije godine. Konel bi uz zadržavanje postojećih radnika zaposlio još 114 novih u dvije godine (ranije se obvezao na 75 novih radnika u četiri godine). Upravljanje Hotelima Srebreno Konel bi prepustio IberoStar Hotelsu, koji u Hrvatskoj upravlja Hotelima Cavtat.</p>
<p>Britanski Montrose Capital ponudio je 24,5 milijuna kuna (samo 12,25 milijuna kuna u prvoj ponudi) za dionice i ulaganje 150 milijuna kuna (jednako kao i u prvoj ponudi). Tvrtka je najavila kako će zadržati postojeće zaposlene te od travnja 2007. zaposliti oko 60 novih.</p>
<p>Njemačka tvrtka H4U ponudila je 17,2 milijuna kuna za dionice te 196,5 milijuna kuna, jednako kao i u prvoj ponudi, ali je ovoga puta najavila i dodatno ulaganje najmanje 20 milijuna kuna u izgradnju dodatnih objekata - ako ona budu odobrena urbanističkim planom.</p>
<p>LTG i ljetovališta partneri, zagrebačka tvrtka iza koje stoji britanski Lewis Trust Group koji je u izraelskom vlasništvu, nije mijenjala svoju ponudu - 23,77 milijuna kuna za dionički udjel, ulaganje 270 milijuna kuna u tri i pol godine te zapošljavanje najmanje 150 ljudi uz sadašnjih 44. Međutim, predstavnik LTG-a istaknuo je kako grupacija i dalje drži da je njena ponuda u prvom krugu bila najbolja te da je kao takva trebala biti i odabrana.</p>
<p>Za 80,31 posto dionica Hotela Lapad, čija je početna cijena iznosila 11,05 milijuna kuna, dopunjene ponude su iznijeli Rangel Industries iz Hong Konga, bugarski Victoria Group iz Plovdiva, dubrovačka Atlantska plovidba, te zagrebački Magnum HR Beta, iza koje stoji austrijska tvrtka Real4U. Ponude u prvom krugu su bili iznijeli još Stjepan Fiolić i zaposlenici Hotela Lapad.</p>
<p>Rangel je ponudio 25 milijuna kuna za dionice i 24 milijuna kuna ulaganja u tri i pol godine (12,1, odnosno 18,35 milijuna kuna u prvoj ponudi). Tvrtka bi zadržala svih 48 radnika tijekom tri godine, a u dvije godine bi zaposlila još 21 novog radnika. Atlantska plovidba, koja je ponudu iznijela uz potporu zagrebačke Ingre, za dionice je spremna platiti 23 milijuna kuna, milijun više nego prije, te se obvezala na ulaganja 20 milijuna kuna u pet godina, pet milijuna kuna više nego u prvoj ponudi. Tvrtka bi tijekom tri godine zadržala postojeće zaposlene, a u pet godina zaposlila još 30 novih.</p>
<p>Victoria Group je ponudila 17,7 milijuna kuna za dionice (12,5 milijuna kuna u prvom krugu) te ulaganja od 31,82 milijuna kuna u pet godina, u usporedbi sa 33,18 milijuna kuna iz prve ponude. Magnum HR Beta je ponudio 15,275 milijuna kuna za dionice, dva milijuna više, te ulaganje 26,875 milijuna kuna u dvije godine, u usporedbi s 14,8 milijuna kuna iz prve ponude.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Poduzetničke zone i Gavrilović glavni pokretači petrinjskog gospodarstva </p>
<p>PETRINJA</p>
<p> - Nakon što je u Domovinskom ratu pretrpjela velika materijalna razaranja, Petrinja s okolnim selima, polako izlazi iz dugogodišnje gospodarske stagnacije, popraćene visokom nezaposlenošću. </p>
<p>U tom kontekstu posebno je značajno otvorenje Gavrilovićevog reprodukcijskog centra Stanci za uzgoj svinja, u koji je uloženo dva milijuna eura. Gradonačelnik Petrinje Miroslav Gregurinčić ističe značaj centra za punjenje gradskog proračuna, kao i za okolno seosko stanovništvo. </p>
<p>Centar će uz početnu proizvodnju od 500 krmača, što godišnje iznosi 11.000 prasadi, svake godine odvajati i odojke, koji će se nakon što dosegnu 25 kilograma prodavati seoskim obiteljskim gospodarstvima koja će ih dalje toviti.</p>
<p>Gregurinčić napominje kako na širem području Petrinje još ima nerazminiranih područja, no najvažniji su objekti razminirani.</p>
<p>Gradske vlasti rade na izradi projektne dokumentacije za obnavljanje infrastrukture i uređenja grada, čija bi se realizacija mogla očekivati sljedeće godine.</p>
<p>On ističe da se ubrzo očekuje i otvorenje druge poduzetničke zone, jer se jedna već nalazi na području bivšeg vojnog kompleksa. Troškove ulaganja, naime, smanjuje gotova infrastruktura u tom objektu, koja nije uništena, a uvelike će koristiti i bivša skladišta i hangari.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Čobanković: U 2005. prvi put proračunska sredstva drvoprerađivačima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici drvoprerađivačkih tvrtki pozitivno su ocijenili Strategiju razvoja industrijske prerade drva i papira koju je Vlada prihvatila početkom kolovoza, ali drže kako je za razvoj sektora nužna financijska potpora države.</p>
<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković rekao je da ministarstvo nastoji osigurati sredstva u proračunu za sljedeću godinu i to za podršku razvoja sektora i provedbu strategije razvoja. To je, kako je kazao, prvi put da će se za drvnu industriju osigurati sredstva. Dodao je kako je za razvoj drvoprerađivačkog sektora nužna suradnja šumarstva i drvne industrije. Državni tajnik Josip Bartolčić istaknuo je važnost suradnje industrije i trgovačkih tvrtki, posebice u izlasku na inozemno tržište.</p>
<p>Ministar Čobanković najavio je da će se kroz strategiju uvesti i deregulacija cijena, odnosno ukinut će se sadašnje administrativno formiranje cijena drvnih sortimenata da bi se uvelo tržišno formiranje cijena, što se odnosi na poslovanje Hrvatskih šuma.</p>
<p>Drvoprerađivači će po prvi put dobiti i svoju upravu u sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Inače, u tim je tvrtkama zaposleno oko 15.000 ljudi, a sada se boje da bi strategijom moglo doći do otpuštanja tisuću radnika u primarnoj preradi drva.</p>
<p>Drvoprerađivači su iznijeli i niz primjedbi koje bi trebalo ugraditi u strategiju. Tražili su da se što prije izradi pravilnik o klasifikaciji drva, te prateći dokumenti.</p>
<p>Čobanković je naglasio da je u izradi operativni plan razvoja drvne industrije, započete su pripremne radnje za uvođenje europskih normi u klasificiranju drvnih sortimenata, a izrađuje se i pravilnik o kvaliteti uvoza gotovih proizvoda.</p>
<p>Inače, neki od ciljeva strategije su povećanje učešća finalnih proizvoda na tržištu, povećanje konkurentnosti finalnih proizvoda, povećanje zaposlenosti i regulacija tržišta piljene građe u Hrvatskoj.</p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Poziv za upis treće tranše državnih obveznica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Privredna banka, Raiffeisen i Zagrebačka banka objavile su u petak poziv investitorima za upis treće tranše državnih obveznica, izdavatelja Ministarstva financija, koje na naplatu dospijevaju 2014., i to u iznosu od 250 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti. Knjiga upisa bit će otvorena u ponedjeljak, 13. rujna, a cijena izdanja odredit će se na dan zatvaranja knjige upisa, odnosno u četvrtak, 16. rujna. Obveznice bi trebale biti izdane u ponedjeljak, 20. rujna. Trećom tranšom tog do sada najdugoročnijeg državnog vrijednosnog papira vrijednost izdanja državne obveznice RHMF-O-142A porasla bi na 600 milijuna eura, što je najveće izdanje državnih obveznica do sada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Na JMZV-u 26 mađarskih tvrtki</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na 80. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu od 14. do 19. rujna ove godine svoje će proizvode u sklopu mađarske kolektivne izložbe izložiti 26 mađarskih tvrtki s područja prehrane, turizma, trgovine i tekstilne industrije, najavio je u petak voditelj Ureda za trgovinu Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu Tibor Sült.</p>
<p>On je u petak napomenuo kako je zanimanje za gospodarsku suradnju s Hrvatskom među mađarskim poduzetnicima veliko.</p>
<p>Problem skromnog hrvatskog izvoza na mađarsko tržište Tibor Sült vidi u nedostatku prehrambenih i složenih industrijskih proizvoda koji su mađarskim gospodarstvenicima najzanimljiviji. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Žrtve Martićeva raketiranja Zagreba traže odštetu od Hrvatske</p>
<p>Vjesnik doznaje da je Državno odvjetništvo zaprimilo zahtjeve teško ranjene Biserka Marchioli na 650.000 kuna i obitelji ubijenog Stjepana Krhena koja traži 1,672.500 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno odvjetništvo zaprimilo je u petak dva zahtjeva za naknadu štete nastale 2. svibnja 1995. godine u vrijeme i zbog raketiranja Zagreba. Tog dana je s područja Petrove gore na Zagreb iz višecijevnih bacača raketa »orkan« ispaljeno nekoliko projektila čije su glave bile punjene kazetnim bombama. Od posljedica ranjavanja sedamdesetpostotni invaliditet ima Biserka Marchioli iz Zagreba, a među pet poginulih bio je i Stjepan Krhen. Biserka Marchioli u to je vrijeme imala 46 godina, a Krhen 35. Podnositelji zahtjeva traže isplatu naknade štete u ukupnom iznosu od 650.000 kuna za obitelj Marchioli te 1,672.500 kuna za obitelj Krhen. Zahtjevi su podneseni preko odvjetničkog ureda »Šerić i Šerić« iz Zagreba. </p>
<p>Odgovornost Republike Hrvatske za nastalu štetu proizlazi, tvrdi zastupnik oštećenih, najprije iz Zakona o odgovornosti za štetu nastalu zbog terorističkih akata i javnih demonstracija iz 2003. godine. U člancima 2. i 3. opisano je točno ono što spominje i optužnica protiv Milana Martića podnesena Županijskom sudu u Zagrebu 28. siječnja 2003. godine. Tadašnji predsjednik »Republike Srpske Krajine« izdao je nalog za raketiranje Zagreba 2. svibnja 1995. godine služeći se terorom i u namjeri da usmrti i ozlijedi što više civila, građana grada Zagreba. Posljedično, namjera njegove zapovijedi bila je izazvati razaranje i uništenje imovine većih razmjera i oštećivanje kulturnih i zdravstvenih objekata u gradu. </p>
<p>Treba podsjetiti da su 1., 2. i 3. svibnja na Zagreb padale rakete. </p>
<p>Ciljevi se nisu birali, pa je tako pogođeno nekoliko različitih mjesta u gradu. Od stare Vlaške ulice, Strossmayerova trga, Križanićeve ulice pa do Trga maršala Tita, Dječje bolnice u Klaićevoj ulici i Dječjeg vrtića »Izvor«.</p>
<p>Odštetni zahtjev naslanja se i na spis protiv Milana Martića u Županijskom sudu te na nekoliko međunarodnih akata koji izričito, u okviru ratnog prava, brane ovakvu vrstu terora jedne zaraćene strane protiv gradova i građana na drugoj strani bojišnice.</p>
<p>Odštetni zahtjev obitelji Marchioli sastavljen je od naknade štete za Biserku, majku, te njezine kćeri koje su zbog njezina ranjavanja pretrpjele golem strah i zabrinutost za njezin život. </p>
<p>Zahtjev obitelj Krhen, pak, složeniji je utoliko što je iza poginulog Stjepana Krhena ostalo dvoje malodobne djece. </p>
<p>Zbog toga, osim novca, odštetni zahtjev podrazumijeva i isplaćivanje svakom djetetu po 2500 kuna mjesečno do punoljetnosti, odnosno do kraja školovanja. Time bi njihov odštetni zahtjev bio uvećan za 280.000 kuna. </p>
<p>Ova dva odštetna zahtjeva prvi su pravosudni primjer u kojem građani Hrvatske od države traže naknadu štete zbog pretrpljenih terorističkih napada pobunjenih Srba.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ekološki-ribolovni pojas nadzirat će brodovi, radari i zrakoplovi</p>
<p>Vlada je odlučna da na najbolji mogući način štiti nacionalne interese, a to se prije svega odnosi na zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, koji će nadzirati brodovi Ministarstva mora, MORH-a i MUP-a uz pomoć sofisticiranog radarskog sustava i letjelica HRZ-a</p>
<p>SPLIT- Brodosplitovo brodogradilište specijalnih objekata (BSO) isporučilo je u petak Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka brod, namijenjen traganju i spašavanju, koji će koristiti Lučka kapetanija u Puli - ispostava Umag. </p>
<p>Na svečanosti u splitskoj luci, kojoj je nazočio i ministar mora Božidar Kalmeta, brod, čiji je kum hrvatski rukometni izbornik i saborski zastupnik HDZ-a Lino Červar, dobio je ime »Umag«. </p>
<p>Kalmeta je čestitao splitskim brodograditeljima na uspješno obavljenom poslu istaknuvši da je Vlada odlučna u namjeri da zaštiti Jadran, pa neće štedjeti na sredstvima za gradnju brodova kao što je »Umag«, koji će nadzirati more, tragati za unesrećenima i spašavati ljude i njihovu imovinu.</p>
<p>»Vlada je odlučna da na najbolji mogući način štiti nacionalne interese, a to se prije svega odnosi na zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, koji će, nakon što 3. listopada odluka o proglašenju ZERP-a stupi na snagu, nadzirati brodovi Ministarstva mora, MORH-a i MUP-a, uz pomoć sofisticiranog radarskog sustava i letjelica Hrvatskog ratnog zrakoplovstva«, rekao je Kalmeta naglasivši da će Vlada nastaviti štititi interese svih koji žive od mora, koje je naše najveće bogatstvo.</p>
<p>Najavio je i da će Ministarstvo mora osigurati u idućoj godini sredstva za gradnju brzih brodova, koji će biti na raspolaganju lučkim kapetanijama diljem Jadrana.</p>
<p>Direktor BSO-a Damir Arapović kazao je da su splitski brodograditelji isporučili Ministarstvu mora šest brodova za traganje i spašavanje na moru, a što se tiče broda »Umag«, koji spada u kategoriju brzih plovila, njegova je vrijednost 5, 85 milijuna kuna. »Umag« je dugačak 14, 5 metara, širok 4,60 i visok 2,15 metara, a postizat će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 26 čvorova. </p>
<p>Lino Červar poželio je »Umagu« sretan izlazak na pučinu i još sretniji povratak u luku.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ne prihvate li se uvjeti Mečelja, pitanje Željezare na sudu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Isplata plaće za kolovoz za 1630 radnika, aktiviranje bankovnog jamstva u iznosu od 3,6 milijuna eura te preuzimanje rezervnih dijelova i alata u iznosu od 1,5 milijun eura u sisačkoj Željezari posljednja je ponuda koju je u petak na sastanku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva ponudio Mečelj. Ne prihvati li ministar gospodarstva Branko Vukelić tu ponudu do ponedjeljka, ugovorne obveze koje proizlaze iz raskida ugovora riješit će se sudskim putem. </p>
<p>Kazao je generalni direktor Željezare Mečelj Nasibulla Mukhatdinov nakon četverosatnog sastanka. Na taj su način Rusi postavili ultimatum te ponudili ugovorno rješenje raskida ugovora, a ne sporazumno.</p>
<p>To su jasni i konačni zahtjevi ruske strane koje hrvatska strana ne prihvaća. Ministar i sindikati ostali su pri zahtjevu za isplatom odštete u iznosu od 5,4 milijuna eura, a koja proizlazi iz pokretanja postupka likvidacije tvrtke. Naime, onda bi Rusi, obzirom da su potpisali ugovor na pet godina, trebali namiriti otpremnine i plaće za radnike. Iako se hrvatska strana nije jasno izjasnila hoće li prihvatiti ruske uvjete, čini se kako neće imati prostora za manevriranje. Posebno zato što se u kupoprodajnom ugovoru ne spominje ikakva druga odšteta u slučaju odlaska osim bankovnog jamstva. Stoga je ministar Vukelić na sastanku čak i spustio ponudu na 2,5 milijuna eura, no Mukhatdinov koji je bio na telefonskoj vezi s moskovskom upravom Mečelja, nije na to pristao. </p>
<p>Tijekom konferencije ministar Vukelić kazao je kako je Hrvatski fond za privatizaciju kontaktirao zainteresirane kupce Željezare, te da je pronašao šest ulagača za koje se priprema prezentacijski materijal. Mukhatdinov je obavijestio prisutne kako je Mečelj podmirio sve dospjele obveze no da mu domaći kupci duguju tri milijuna kuna.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za dvadesetak dana natječaj za dionicu Dugopolje-Ploče</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - »Za dvadesetak dana raspisat će se natječaj za 96 kilometara dugu dionicu Dugopolje-Ploče, što znači da nema mjesta spekulacijama kako će doći do zastoja u izgradnji autoceste prema Dubrovniku. Štoviše, izgradnja autoceste prema krajnjem jugu Hrvatske ide prema planiranom programu i bez zastoja«, rekao je u petak u Splitu ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta nakon sastanka s čelnicima Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta.</p>
<p>Ministar je najavio da će sredinom iduće godine početi gradnja mosta koji će spajati Peljašac s kopnom kazavši da su istražni radovi u tijeku, a najesen bi trebalo početi bušiti radi određivanja tipa i vrste temeljenja.</p>
<p>Potvrdio je da će do idućeg ljeta biti dovršena cijela autocesta Zagreb-Split, odnosno dio od Pirovca do Vrpolja, te tunel Mala Kapela.</p>
<p>Dionica od Dugopolja do Biskog neće biti dovršena do idućeg ljeta jer je vlada odustala od davanja posla Bechtelu izravnom pogodbom, slijedom ugovora koji je s američkom tvrtkom potpisala bivša vlast, ustvrdio je Kalmeta naglasivši da će se raspisati javni natječaj, pa tu dionicu fizički nije moguće završiti u planiranom roku.</p>
<p>»Da je Bechtel dobio posao, ta bi dionica bila završena na vrijeme. Međutim, premijer Sanader dobro je postupio kad je donio odluku da se posao gradnje dodijeli na javnom natječaju iako zbog proceduralnih pitanja dionica od Dugopolja od Biskog neće biti dovršena iduće godine«, rekao je Kalmeta istaknuvši da sada nitko nema pravo prozivati Vladu za sklapanje sumnjivih poslova.</p>
<p>Budući da je ta dionica trebala rasteretiti promet Jadranskom magistralom od Splita prema Omišu, u Splitu je dogovoreno da se umjesto toga proširi i modernizira državna cesta 62, jer bi u tom slučaju automobili, nakon silaska s autoceste u Dugopolju, mogli prometovati prema Makarskoj i Dubrovniku bez spuštanja u Split.</p>
<p>Govoreći o gradnji i osuvremenjivanju državnih cesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji do ljeta 2005., Kalmeta je kazao da će se u taj projekt uložiti oko dvije milijarde kuna. Taj program obuhvaća završetak čvorišta u Planom kod Trogira, dionice Kaštel Gomilica-Kaštel Sućurac i Podi-Križice, kao i Podi-Klis Grlo i Bilice-Mravinci, koje su nastavak brze ceste Solin-Klis kojom se iz Splita stiže do čvorišta u Dugopolju.</p>
<p>Ministar Kalmeta ocijenio je dinamiku izgradnje prometnica optimalnom s obzirom na »financijski uteg« koji im je stavila bivša vlada, »a koji teži čak 1, 6 milijardi kuna«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Cipar će podržati hrvatski ulazak u EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cipar će u potpunosti podržavati hrvatske napore za ulazak u punopravno članstvo EU-a, a ciparska iskustva podijelit će s Hrvatskom, izjavio je ciparski ministar vanjskih poslova George Iacovou u petak u Zagrebu gdje je s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom potpisao sporazum o suradnji ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja. Nakon razgovora sa ciparskim ministrom, Žužul je kazao da je sa svojim kolegom razgovarao o vanjskopolitičkim pitanjima, te zatražio potporu Cipra za ulazak Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti UN-a. </p>
<p>Iacovou je naglasio da je Cipar prošao put od osiromašene zemlje do članice EU-a, a napredak Cipra bio bi bolji da nije bilo invazije koja je zaustavila investicije i razorila prirodne resurse. Izrazio je nadu da će do ujedinjena Cipra doći uskoro. Ciparski šef diplomacije kazao je da će se bilateralna suradnja s Hrvatskom pojačati, a kao prvu mjeru naveo je uspostavu izravne zračne linije Larnaca-Zagreb.</p>
<p>Ciparskog ministra vanjskih poslova primio je u petak i predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Odbijena žalba Boškoskog</p>
<p>PULA</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Puli odbilo je u petak žalbe branitelja Ljube Boškoskog, koje se odnose na odluke istražnog suca Ivice Stanića o tridesetodnevnom pritvoru i pokretanju istrage. </p>
<p>Ljube Boškoski, bivši makedonski ministar unutarnjih poslova, koji ima i hrvatsko državljanstvo, uhićen je krajem kolovoza na obiteljskom imanju »Lav« u Balama kod Rovinja. Pod osnovanom sumnjom Boškoskog se tereti da je 2001. godine naložio ubojstva sedmorice ilegalnih ekonomskih imigranata, šest Pakistanaca i Indijca. </p>
<p>Ljube Boškoski sve je vrijeme prije uhićenja tvrdio da je bila riječ o skupini terorista Al Qaide koji su planirali napad na veleposlanstva u Skopju. </p>
<p>Nakon uhićenja, Županijsko državno odvjetništvo u Puli iznijelo je informaciju kako, prema ustupljenim spisima Osnovnog suda Skopje 2, postoje čvrsti dokazi da imigranti iz Pakistana i Indije nisu bili povezani s terorističkim organizacijama te da su bili ekonomski imigranti, likvidirani bez posebnog razloga. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Neće biti dopuštene lihvarske kamate</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt posjetila je u petak popodne Županijski sud u Osijeku. Nakon što je sa svojim domaćinima obišla Sud, ministrica je napomenula je da će u državni proračun za sljedeću 2005. godinu za obnovu zgrade Županijskog suda u Osijeku ući 20 milijuna kuna. </p>
<p>Zgrada je oštećena u Domovinskom ratu i od tada nije obnavljana. Dogovoreno je da će obnovu pročelja financirati Grad Osijek i Županija osječko-baranjska, a Ministarstvo će osigurati uređenje unutrašnjosti i novih prostorija u potkrovlju, te osigurati informatizaciju Suda. Također će se urediti Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo, te Trgovački sud.</p>
<p>Treba naći lokaciju za Prekršajni sud, koji je sada u dvjema zgradama. U pratnji ministrice Škare-Ožbolt bio je i osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić i pročelnik županijske Agencije za razvoj Martin Marolin koji su obećali potporu tim inicijativama, a osječki je gradonačelnik najavio mogućnost da Grad nađe novi prostor za zatvor da bi ubuduće bio izvan gradskog središta.</p>
<p>Komentirajući izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima prema kojima bi bankovne kamate trebale biti ograničene na 9,5 posto, Škare-Ožbolt je izjavila kako to treba proći javnu raspravu no sigurno neće biti dopuštene lihvarske kamate. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tko će postati novi pučki pravobranitelj </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Jedna od pedesetak točaka dnevnog reda kojima će se na predstojećoj saborskoj sjednici baviti zastupnici bit će i izbor pučkog pravobranitelja. Premda je dosadašnjem pravobranitelju Anti Klariću mandat istekao još 28. lipnja, Sabor još nije odlučio o tome tko će u iduće četiri godine brinuti o pravima puka.</p>
<p> Ured pučkog pravobranitelja, nakon što je Klariću istekao mandat, vode njegovi zamjenici Marta Vidaković Mukić, Željko Thur i Branko Tinodi, no i njima mandat istječe krajem godine tako da Sabor što prije treba odlučiti o pučkom pravobranitelju.</p>
<p>Na javni oglas kojeg je Sabor objavio javili su se dosada sâm Klarić i njegovi zamjenici, te još nekoliko kandidata. O kome je riječ nismo uspjeli saznati jer nam u nadležnom saborskom Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove nisu htjeli odati tu »tajnu«.</p>
<p>Predsjednik Odbora Branimir Glavaš (HDZ) također nam nije znao reći tko se sve kandidirao za Klarićevog nasljednika jer »još nije bio u Zagrebu«. Glavaš ističe kako je oglas objavljen da bi se prikupilo što više kandidatura, no one nisu obvezujuće i Odbor može kandidirati i nekoga tko se nije sam javio na oglas. Na pitanje ima li koga konkretnog u vidu, Glavaš je odgovorio negativno.</p>
<p>Ležernost Sabora u odnosu prema instituciji pučkog pravobranitelja neki tumače činjenicom da HDZ ne želi opet vidjeti Klarića na toj funkciji, a svog kandidata nemaju pa im se zato ne žuri. Sa Klarićem se jednom prilikom žestoko posvađao i sâm Glavaš kada ga je nazvao »moralnom nulom i političkim hoštaplerom«. No, na pitanje o mogućnosti ponovnog Klarićevog izbora Glavaš nam je odgovorio kako je »Klarić predao svoj životopis i nije isključeno da i on bude izabran ako Sabor tako odluči«. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Jaka bura ometa kanadere u gašenju</p>
<p>Vuko: Budući da se požarište u Kaštel Sućurcu stalno nadgleda, imali smo problema s manjkom zemaljskih snaga, pa smo za požar u Podstrani crpili posljednje snage / Čelan: Ako bura prestane puhati i ako nam dođe kanader, ovo požarište kvalitetno ćemo sanirati, pa stambeni objekti u Cisti Velikoj neće doći u pitanje</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Uz požar koji gori na miniranom području Vrlike i već je dugo aktivan, kao i onaj u Kaštel Sućurcu u kojemu je dosad opožareno više od 60 hektara površine, na području Splitsko-dalmatinske županije u petak je vatra planula i kod Svetog Fabijana u Podstrani – Dugi rat. Dojavu o požaru vatrogasci su primili u 12,15, a do 15 sati, kad je lokaliziran, izgorjelo je oko 20 hektara makije i mlade borove šume.</p>
<p>Pomoćnik državnog vatrogasnog zapovjednika za priobalje Tomislav Vuko, izvijestio je Vjesnik da se vatra, nošena jakim vjetrom, brzo širila te ju je bilo teško obuzdavati. U gašenju su sudjelovali Javna vatrogasna postrojba Splita, svi okolni DVD-ovi te dva kanadera. »Budući da se požarište u Kaštel Sućurcu stalno nadgleda, imali smo problema s manjkom zemaljskih snaga, pa smo za požar u Podstrani crpili posljednje snage«, zaključio je Vuko.</p>
<p>Požar kod Vrlike, u miniranom području Koljana i Ježelića, koji je planuo još u četvrtak, širio se u planinsko nenaseljeno minirano područje. Dosad je izgorjelo oko 70 hektara niskog raslinja i nešto bukove šume, a zbog vrlo snažne bure, požar ne mogu gasiti kanaderi.</p>
<p>Nešto prije 12 sati, u petak je u općini Cista Provo izbio požar u kojemu je do poslijepodne izgorjelo oko 10 hektara guste borove šume i niskog raslinja. Požar se približio i zaseocima Klarići, Kurtovići i Keglići, ali je velikim naporima gasitelja iz DVD-a Lovreć i Javne vatrogasne postrojbe Imotskog zaustavljen, pa su kuće spašene. Vatrogasci ulažu nadljudske napore nastojeći lokalizirati požarište. Pozivi za pomoć upućeni su i kanaderima. Osim borove šume, izgorjelo je i nekoliko drvenih stupova, pa je dio Ciste Provo ostao bez struje. </p>
<p>Ivica Čelan, vatrogasni zapovjednik za područje Imotske krajine, kazao je Vjesniku da ćem, »ako bura prestane puhati i ako nam dođe kanader, ovo požarište kvalitetno sanirati, pa stambeni objekti u Cisti Velikoj neće doći u pitanje«. U zadnjih je dvadesetak dana na tom dijelu imotskoga kraja bilo čak 20 požara, no ovaj u petak najveći je. (M.J., N.M., A.A.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040911].
|
