NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040811].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 161488 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.08.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatskoj se vraćaju arhivi NDH</p>
<p>Ministar kulture Biškupić imenovao je predsjednika i članove Povjerenstva za ostvarenje Sporazuma o sukcesiji arhivskog gradiva bivše SFRJ i restituciji arhivskog gradiva iz Republike Austrije / Na osnovi aneksa D Sporazuma o pitanjima sukcesije Hrvatskoj ponajprije trebaju biti vraćeni svi arhivi i dokumentacija koji su nastali radom upravnih tijela, teritorijalnih jedinica i javnih službI</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Treći Reich se u proljeće 1945. tako naglo slomio da je ostala golema arhivska građa tajnih dokumenata, osobni dnevnici dr. Josepha Goebbelsa i generala Alfreda Jodla, stenografski zapisnici iz Führerova Glavnog stana... Čak je 485 tona akata njemačkog ministrastva vanjskih poslova zaplijenila američka Prva armija. Sve do 1955. ležali su u skladištu američke vojske u Alexandriji, kada su postali dostupni istraživačima zahvaljujući Američkoj povijesnoj udruzi.</p>
<p>Što znače povijesni arhivi, ne treba tumačiti. Selektivan pristup izvorima plodno je tlo za »usmjerena« istraživanja s unaprijed utvrđenim rezultatima. Takvih primjera je mnogo, a jedna od najopasnijih laži besramno korištena i u napadu na Hrvatsku bila je o milijun žrtava Jasenovca koju su kasnije povjesničari (istina, tek u devedesetima) umanjili za gotovo 900 tisuća žrtava.</p>
<p>Ministar kulture Božo Biškupić imenovao je predsjednika i članove Povjerenstva za ostvarenje Sporazuma o sukcesiji arhivskog gradiva bivše SFRJ i restituciji arhivskoga gradiva iz Republike Austrije. Predsjednik Povjerenstva je dr. Stjepan Ćosić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, a članovi su mr. Branko Kaleb (načelnik Odjela za arhive Ministarstva kulture), dr. Mato Kukuljica (pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva), pravnica Andreja Metelko Zgombić (načelnica u Ministarstvu vanjskih poslova) i prof. Jozo Ivanović, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, koji nam je pojasnio što Hrvatska potražuje od SFRJ, a tiče se arhivske građe.</p>
<p>Početkom lipnja ove godine stupio je na snagu Sporazum o pitanjima sukcesije imovine, prava i obveza bivše SFRJ, koji je potpisan 2001. u Beču i potvrđen u Saboru u ožujku 2004. Među ostalim pitanjima, u aneksu D uređuju se i načela za sukcesiju arhivskoga gradiva državnih arhiva bivše SFRJ, odnosno povrat odnesenoga gradiva.</p>
<p>Kako ističe Jozo Ivanović, na osnovi tog aneksa o pitanjima sukcesije Hrvatskoj trebaju biti vraćeni svi arhivi i dokumentacija koji su nastali radom upravnih tijela, teritorijalnih jedinica, javnih službi i drugih stvaratelja koji su djelovali, odnosno imali sjedište na području Hrvatske. Tu je riječ o povratu, a ne o raspodjeli gradiva, jer se člankom 2. aneksa potvrđuje međunarodno priznato načelo provenijencije prema kojem arhivi pripadaju ondje gdje su i nastali.</p>
<p>Hrvatska također ima pravo na dio državnih arhiva SFRJ koji je potreban za rad državnih i drugih tijela u Hrvatskoj ili se izravno odnosi na njezin teritorij, bez obzira gdje se to gradivo trenutačno nalazi. Pojedina tijela država sljednica, naime, obavljaju poslove koje su prije obavljala bivša savezna tijela i za uredno poslovanje potrebna im je odgovarajuća dokumentacija bivših saveznih institucija.</p>
<p>Da bi se izradio popis zahtjeva po toj osnovi, važno je da državna tijela za područje svoje nadležnosti utvrde koja im je dokumentacija potrebna. Hrvatski državni arhiv je već dvaput proveo akciju prikupljanja zahtjeva koji se obrađuju i nadopunjavaju na temelju podataka o ustroju i nadležnostima bivših saveznih institucija.</p>
<p>Za sve ostalo gradivo državnih arhiva SFRJ Sporazum predviđa da države sljednice, u roku šest mjeseci od stupanja na snagu Sporazuma, utvrde »njegovu pravičnu međusobnu raspodjelu ili njihovo zadržavanje kao zajedničko nasljeđe država koje će imati slobodan i neometan pristup tom gradivu«. Ako se takav ugovor ne sklopi, arhivsko gradivo postat će zajedničko nasljeđe. U oba slučaja, svaka država može napraviti preslike arhivskoga gradiva o kojem je riječ na osnovi pravične podjele troškova. U aneksu su utvrđeni i način provedbe i rokovi za provođenje sukcesije arhivskoga gradiva. Tako je predviđeno, ističe prof. Ivanović, da se u roku tri mjeseca sastanu predstavnici ministarstava ili tijela koja su nadležna za arhive zemalja sljednica.</p>
<p>Kako je Sporazum stupio na snagu u lipnju ove godine, početak rujna bio bi krajnji rok za taj sastanak koji bi trebao inicirati stalni odbor koji čine predstavnici zemalja sljednica. U roku dvije godine od stupanja na snagu Sporazuma trebalo bi razmijeniti popise gradiva i potom u sljedeća tri mjeseca dogovoriti raspodjelu.</p>
<p>»Još je 1992. izrađen preliminarni popis zahtjeva na temelju dostupnih podataka, u prvom redu obavijesnih pomagala. Taj je popis kasnije nadopunjen podacima koje je HDA prikupio od drugih ustanova i državnih tijela, a ponekad nam se javljaju i pojedinici«, navodi Ivanović.</p>
<p>Među gradivom čiji bi povrat trebalo tražiti prema načelu provenijencije vjerojatno su javnosti posebno zanimljivi arhivi NDH, odnosno oni njihovi dijelovi koji su nakon Drugog svjetskog rata završili u arhivima ili drugim službama u Beogradu, zatim dokumentacija većeg broja partizanskih postrojbi i zapovjedništava i nešto dokumentacije u svezi s »historijom radničkog pokreta« koja je odnesena u pojedine institute ili službe u Beogradu.</p>
<p>U Arhivu Vojnoistorijskog instituta nalazi se nekoliko stotina fondova što vojnih zapovjedništava i postrojbi NDH, poglavnikovih ureda, ministarstava i drugih upravnih tijela ili teritorijalnih jedinica (župe, kotarske oblasti) NDH, što postrojbi i zapovjedništava Narodnooslobodilačke vojske s područja Hrvatske. Količina gradiva neće biti velika jer je uglavnom riječ o fragmentima slabo sačuvanih fondova.</p>
<p>Nešto više gradiva Ministarstva vanjskih poslova završilo je u središnjem arhivu SSIP-a, a i u Arhivu Jugoslavije i nekoliko drugih arhiva nalazi se, osim gradiva bivših saveznih institucija koje su predmet sukcesije po drugim osnovama, i nekoliko fondova stvaratelja iz Hrvatske, uglavnom vezanih uz povijest radničkog pokreta ili slične teme.</p>
<p>Posebno treba istaknuti našu filmsku baštinu. U Jugoslavenskoj kinoteci nalazi se dio nacionalnog filmskog fonda nastalog na zapaljivoj vrpci do 1945. »Pretpostavljamo da je riječ o više od 700 tisuća metara filmske vrpce i nešto popratnog filmskog materijala. Prema dokumentaciji koja nam je dostupna, To je gradivo iz tadašnjeg poduzeća Dubrava film preuzeo DSUP NR Hrvatske da bi kasnije bilo predano Muzeju revolucije u Beogradu, uz napomenu da će filmovi i žurnali biti vraćeni, a potom od SSUP-a Jugoslavenskoj kinoteciU toj se cjelini nalaze vrijedni filmski žurnali, dokumentarni filmovi koji se velikim dijelom odnose na Hrvatsku, strani filmovi, prvi tonski hrvatski dugometražni film 'Lisinski' i drugi«, naglašava Ivanović.</p>
<p>U Jugoslavenskoj kinoteci nalaze se i strani filmovi za koje su licence otkupili uvoznici iz Hrvatske do 1978. i dubl negativi Filmoteke 16, , koji su tamo pohranjivani jer Hrvatska još nije imala vlastiti filmski arhiv i . Filmskog gradiva koje Hrvatska može potraživati ima i u Institutu za film i Jugoslavija filmu kopije hrvatskih filmova prevedenih na strane jezike. Prema Sporazumu, </p>
<p>Hrvatskoj bi trebali, uz dokumentaciju koja je potrebna za rad nekih državnih tijela, pripasti i cjeloviti dijelovi saveznih arhiva koji se izravno odnose na njezino područje, dijelovi arhiva koji su ovdje nastali ili zaprimljeni i međunarodni ugovori kojih je SFRJ bila depozitar, a odnose se na Hrvatsku ili ustanove sa sjedištem u Hrvatskoj.</p>
<p>Ovdje će U provedbi Sporazuma bit će zanimljiva odredba o dijelovima arhiva koji su »nastali ili primljeni na teritoriju jedne ili više država« jer su okvir za raspodjelu gradiva službi ili ispostava saveznih institucija koje su djelovale na području jedne ili više sljednica, uključujući gradivo vojne provenijencije. Problem u provedbi Sporazuma će biti i cjeline što se odnose na više zemalja sljednica gdje treba naći rješenje prihvatljivo za sve strane.</p>
<p>»Posebno je važno što Sporazum omogućuje povrat odnesenoga gradiva temeljem međunarodno priznatog načela provenijencije, te osigurava dostupnost svih državnih arhiva SFRJ bez obzira na to kako će se države sljednice dogovoriti o njihovoj raspodjeli ili će se odlučiti za koncept zajedničkog naslijeđa. Kad imamo u vidu tijek restitucije gradiva iz Italije i Austrije, koja traje desetljećima, rokovi su prilično ambiciozni. No, najvažnije je da se uspostavi infrastruktura za provedbu Sporazuma i izrade precizni popisi zahtjeva. Nadamo se da će Sporazumom utvrđena načela olakšati posao i da je moguć konstruktivan pristup, čime bi se ta važna građa vratila u Hrvatsku«, kaže Ivanović.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Listopad će pokazati da razloga za slavlje nema</p>
<p>Prema ILO metodi najmanja nezaposlenost zabilježena je 1997. (9,9 posto), u svibnju 2004. iznosila je 14,4 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sve dosadašnje vlade koristile su srpanj i kolovoz da istaknu kako je stopa nezaposlenosti manja. U tim mjesecima, naime, dolazi do pojačanog zapošljavanja, među ostalim u turizmu. Uz to, dosta je ljudi bilo zaposleno u cestogradnji. Vide se lagani pomaci u graditeljstvu i u trgovini, međutim u primarnom sektoru koji bi pokazao da je doista došlo do pozitivnih gospodarskih pomaka (industrija), pomaka nema«. Rekao je to predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever komentirajući Vjesniku podatak o najmanjoj stopi nezaposlenosti u posljednjih sedam godina (17,4 posto), koji je iznesen na posljednjoj sjednici hrvatske vlade.</p>
<p>Sever smatra da će se realna slika vidjeti već u listopadu, kada se na burzu rada vrate sezonci, prijave oni koji nisu upisali fakultet, te kad dođe do otpuštanja radnika zbog završetka radova na autocestama, najavljenim restrukturiranjima, na primjer u HT-u, i slično. Dodao je da ova vlada ponavlja pogreške bivših: gospodarska strategija se ne nazire, isto kao ni školstvo koje bi trebalo biti naslonjeno na tu strategiju, radnik je za poslodavca skup, a zbog toga zaposlenik dobiva malo ili radi na crno, nema dodatnog obrazovanja menadžmenta...</p>
<p>»U Europskoj uniji se pet posto BDP-a odvaja na takvo obrazovanje, a u nas ta stopa nije ni jedan posto. Kad bi postojala gospodarska strategija, onda bi se vidjelo da je, primjerice, besmisleno da država potpomaže ovakvu vrstu brodogradnje, na koju se ne naslanja domaća proizvodnja«, istaknuo je Sever.</p>
<p>Sličnog je stajališta i ekonomska savjetnica SSSH Nikolina Haralović. Kao i Sever, i ona smatra da bi trebalo pogledati i stope nezaposlenosti koje se računaju po međunarodnoj ILO definiciji (International Labour Organisation). Prema toj se metodologiji smatra da je nezaposlena ona osoba koja u referentnom tjednu nije ništaaradila, da aktivno traži posao te da bi ponuđeni posao mogla prihvatiti u sljedeća dva tjedna. Kako kaže stručna suradnica u Državnom zavodu za statistiku Tihana Cukina, ta se metoda praćenja nezaposlenosti u EU provodi kvartalno, a u nas polugodišnje još od 1996. godine. Prema toj je metodi najmanja nezaposlenost bila 1997. (9,9 posto), a najveća krajem 2002. godine (17 posto). Krajem svibnja ove godine stopa nezaposlenosti iznosi 14,4 posto.</p>
<p>U srpnju zaposlena 2371 osoba</p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u srpnju je zaposlena 2371 osoba. Ipak, broj nezaposlenih, iako je iz evidencije zbog nepridržavanja zakonskih odredbi izbrisana 571 osoba, nije se bitno smanjio jer se prijavilo novih 3285 osoba. Najviše je osoba zaposleno u trgovini (24,5 posto), prerađivačkoj industriji (18,9 posto) te hotelima i restoranima (17,6 posto). Najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Među nezaposlenima i dalje prednjače žene, čak 58,8 posto. Slijede ih osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom te osobe starije od 50 godina. Ukupan broj nezaposlenih u srpnju iznosio je 293.275, što je najniža brojka u posljednjih šest godina. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesiću popularnost raste, Sanaderu i Vladi pada, a HDZ je stabilan</p>
<p>Dosadašnji su trendovi jasni: Mesić uvjerljivo najpozitivniji, Sanader uvjerljivo drugi, ali i sa stalnim porastom na listi najnegativnijih/ HDZ-ovi političari vodeći su na listi najnegativnijih, ali to popularnosti stranke ne smeta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja što ga agencija Promocija plus svakog mjeseca provodi od početka godine, Stjepan Mesić je stabilno najpozitivniji političar u Hrvatskoj, Andrija Hebrang najnegativniji, HDZ je najpopularnija stranka, a popularnost Vlade pada.</p>
<p>Predsjednik Mesić bio je najpozitivniji političar u šest od sedam mjeseci. Jedina iznimka je travanj kada su se anketirani izjasnili da je premijer Ivo Sanader najpozitivniji. U tom je mjesecu, kada je Hrvatska dobila pozitivno mišljenje Europske komisije, Sanadera najpozitivnijim smatralo 32 posto ispitanih, a Mesića 26,9 posto.</p>
<p>Većinu mjeseci (siječanj, veljača, ožujak, svibanj) Mesić je bio nešto popularniji od Sanadera. Malo veću razliku ostvario je u lipnju (6,2 postotna poena prednosti), a u srpnju se Predsjednik zamjetno odvojio od premijera. Razlika iznosi 14,3 postotna poena. Mesićeva popularnost od početka godine porasla je s 27 posto na 38,2 posto, a u posljednja dva mjeseca čak za 10,5 postotnih poena. Mesić na listi najnegativnijih političara ne zauzima istaknuto mjesto. Dapače, njegova je negativnost u padu: s početnih tri posto u siječnju pala je na 1,1 posto u srpnju. Premijer Sanader startao je s 24,9 posto, u već spomenutom travnju postigao je najveću popularnost, a najmanju upravo u srpnju - 23,9 posto. Od travnja je Sanaderova popularnost u stalnom blagom padu. Ta su dva političara svih sedam mjeseci uvjerljivo vodeća, a pozitivnost trećeplasiranog Ivice Račana kreće se od 8,4 posto u travnju do 10,7 posto u svibnju.</p>
<p>U odnosu na početak godine, solidan napredak ostvarila je Jadranka Kosor - s dva posto na 5,9 posto u srpnju. Međutim, i ona od travnja, kad je imala najveću podršku (7,7 posto), bilježi stalni lagani pad. Dosta velik pad popularnosti bilježi HNS-ova predsjednica Vesna Pusić - od 5,9 posto u siječnju do 2,7 posto u srpnju.</p>
<p>Vladin potpredsjednik Andrija Hebrang doživljen je kao najnegativniji političar u šest od sedam mjeseci. U siječnju je najnegativniji bio Ivica Račan (14,2 posto). Hebrangov postotak kretao se od 11,5 posto u siječnju do 20,6 posto u srpnju, a najveći je postotak ostvario u svibnju (26,5 posto). Ivica Račan je nakon siječnja pao na treće mjesto najnegativnijih političara, a u srpnju je ona iznosila 13,2 posto.</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks uglavnom je bio na drugom mjestu, a u srpnju je bio četvrti. Njegova nepopularnost stalno pada od ožujka (15,3 posto), a u srpnju je iznosila devet posto. Sanader je sve do srpnja bio stalno četvrti, ali s iznimkom travnja njegova je nepopularnost stalno rasla. U siječnju ga je najnegativnijim ocijenilo šest posto ispitanika, a u srpnju, kada je zauzeo drugo mjesto, 14 posto. Zanimljivo je da se na listi najnegativnijih političara redovito dosta visoko pojavljuje danas nevažan Ivić Pašalić. Među prva četiri političara prema nepopularnosti, trojica su iz HDZ-a. Ono što će biti malo teže objasniti, imajući to na umu, jest podatak o stalnom uvjerljivom vodstvu HDZ-a na listi stranačke popularnosti. Svih sedam mjeseci HDZ je uvjerljivo prvi na listi. U siječnju bi se za tu stranku odlučilo 31,9 posto anketiranih, u travnju, koji je očito bio veoma uspješan za HDZ i njegove dužnosnike, 35,2 posto, a posljednja dva mjeseca se stabilizirao na trećini biračkoga tijela.</p>
<p>Druga stranka je SDP, koji je porastao s 18,9 posto u siječnju do 23,4 posto u srpnju. Dvije stranke koje dobivaju više od pet posto, koliko iznosi izborni prag, jesu HNS, koji se »vrti« oko deset posto (u srpnju 9,6), i HSP, koji je stalno oko sedam posto (u srpnju 6,9).</p>
<p>I dok HDZ nema problema s popularnošću, Vlada se s njome polako suočava. Jasno je da je nakon svakih izbora vlada (bilo koja) popularna i da dobiva visoke ocjene za svoj rad te da s vremenom ta ocjena biva niža. Vlada je u siječnju zaradila prosječnu ocjenu 3,58, rekordnu ocjenu 3,6 ostvarila je u veljači, a prosječnu ocjenu vrlo dobar ostvarila je i u travnju (3,56). Od travnja ocjena koju dobiva Vlada u stalnom je padu, a srpanjska ocjena (3,01) najniža je dosad.</p>
<p>Dosadašnji su trendovi jasni. Mesić uvjerljivo najpozitivniji, Sanader uvjerljivo drugi iza njega, ali sa stalnim porastom na listi najnegativnijih. HDZ-ovi političari vodeći su na listi najnegativnijih, ali to stranci zasad uopće ne smeta. Vladi koja je sastavljena upravo od članova najpopularnije stranke popularnost već tri mjeseca pada.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ustaško uspomenarstvo</p>
<p>Priča o namjeri podizanja spomen-obilježja Budaku pokazuje koliko su zapravo prazne izjave političara da Hrvatska ne želi živjeti u prošlosti, da ne smijemo biti opterećeni prošlošću jer »biti opterećen bilo čime iz prošlosti ne vodi u bolju budućnost čemu svi težimo« (Milinović). Bjelodano je, naime, da se svi koji prošlost imaju njome i opterećuju. Dapače, oni koji iz prošlosti ne uče povremeno su prisiljeni ponavljati lekcije koje su već prošli. Josip Vidaković jedan je od njih</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Mile Budak mogao bi postati drugi ustaški zločinac koji će dobiti spomen-obilježje u Hrvatskoj. Skandalozna namjera Josipa Vidakovića koji predstavlja Udrugu Hrvata iz Kanade, Australije i ostalih zemalja poznata je javnosti. Vidaković predstavlja udrugu, ali je pitanje koliko Hrvata iz Kanade, Australije i ostalih zemalja predstavlja. Poznato je i da je Vidaković s realizacijom namjere malo zakasnio. Otkrivanje spomen-obilježja uz zid crkve u Svetom Roku trebalo se zbiti 5. kolovoza, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Odgođeno je za Dan sv. Roka (16. kolovoza), datum Budakova rođenja (30. kolovoza) ili neki treći datum. Međutim, moglo bi se otkrivanje spomenika odgoditi zauvijek, što bi bilo jedino dobro rješenje.</p>
<p>Potpredsjedniku Sabora i predsjedniku ličko-senjskog HDZ-a Darku Milinoviću antipatična je ideja izgradnje spomen-obilježja Budaku. Crkvi, odnosno njenim predstavnicima, nije. Bivši župnik fra Ivan Savić ne vidi ništa sporno u tome, dapače hvali vrijednost Budakova literarna djela. Glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Antun Šuljić izjavljuje »poštujemo odluke svih lokalnih mjesnih vlasti i mislimo da je svaki čovjek koji je ostavio neki značajan trag u povijesti prepušten povijesnom sudu«.</p>
<p>Budak je odavno polagao svoj ispit na povijesnom sudu i - nije prošao. Dakle, on više nije prepušten povijesnom sudu. O njegovom djelovanju nema nikakvih dvojbi. On doista jest ratni zločinac - i po današnjim mjerilima i po mjerilima otprije 60 godina. On doista jest izjavio u Gospiću, u lipnju 1941. godine, da će ustaška vlast dio Srba pobiti, dio raseliti, a ostale prevesti u katoličku vjeru. Događaji koji su uslijedili nakon njegova govora u Gospiću potvrdili su ozbiljnost iskazane namjere. On doista jest potpisao rasne zakone. Dvojbe nema. Mile Budak ne zaslužuje i ne smije dobiti spomen-obilježje u Hrvatskoj, jer bi time spomenik dobio ne samo zločinac nego i zločin. On nije kontroverzna osoba hrvatske prošlosti. Ništa kontroverznog u njegovom djelovanju nema, samo jednoznačnog.</p>
<p>Priča o namjeri podizanja spomen-obilježja Budaku pokazuje koliko su izjave političara da Hrvatska ne želi živjeti u prošlosti, da ne smijemo biti opterećeni prošlošću, jer »biti opterećen bilo čime iz prošlosti ne vodi u bolju budućnost čemu svi težimo« (Milinović) zapravo - prazne. Bjelodano je, naime, da se svi koji prošlost imaju njome i opterećuju. Dapače, oni koji iz prošlosti ne uče povremeno su prisiljeni ponavljati lekcije koje su već prošli. Josip Vidaković jedan je od njih. </p>
<p> Netočno je, međutim, da opterećivanje vlastitom prošlošću onemogućava budućnost. Prema toj logici Njemačka ne samo da ne bi imala nikakvu budućnost nego ne bi imala ni sadašnjost. Taj dio priče o opterećivanju prošlošću zapravo ima sasvim drugu funkciju - nije poželjno govoriti o prošlosti, posebno ne o onom ružnom i zločinačkom iz vlastite nedavne nacionalne prošlosti jer bi to moglo nekoga uznemiriti, a moglo bi narušiti i ideal-tipsko poimanje vlastite nacije. Pitanje je zašto netko uopće vlastitu naciju poistovjećuje s ustašama. No to »opterećivanje prošlošću« počesto može biti zalog ako ne dobre, onda makar pristojne (u doslovnom značenju) budućnosti. Točno je da se mnoge velike nacije ne žele suočiti sa svojom prošlošću, odnosno njenim ružnim stranama. Primjerice, Amerikanci baš ne govore mnogo o istrebljenju Indijanaca, ali velike mali ne moraju baš u svemu slijediti. Svakako ne bi trebali u onom lošem.</p>
<p>O Budaku se od 1990. godine redovito govori i kao o književniku. Nije sporno da je on doista i pisao (kako, to je manje važno), ali nije sporno ni da je bio jedan od glavnih kreatora zločinačkog režima. Ako će nečije književno djelovanje biti preduvjet za podizanje spomen-obilježja ili spomenika, možda nekoj budali padne na pamet podići spomenik i Anti Paveliću. Ipak je ustaški poglavnik napisao roman »Liepa plavka«. Upravo činjenica da je Budak bio kreator, a ne »samo« suradnik zločinačkog režima (što je bila, primjerice, Leni Riefenstahl) stvara bitnu razliku između njega i drugih »angažiranih« umjetnika i umjetnica. Budaka je teško uspoređivati s Leni Riefenstahl, Knutom Hamsunom ili Ezrom Poundom. Njegov parnjak (i po pitanju estetske uspješnosti) prije će biti Radovan Zogović.</p>
<p>Priča o Budaku i njegovu spomen-obilježju, baš kao i Juri Francetiću i njegovu spomen-obilježju u Slunju, Thompsonu i njegovim koncertima i drugim manifestacijama ustaškog uspomenarstva, pokazuje paradoksalnu atraktivnost ustaštva danas. Naime, ustaše su izvorno, o čemu se uglavnom ne govori, bili malobrojni. U travnju 1941. godine kada su instalirani na vlast nije ih bilo više od nekoliko stotina. Prije toga, u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, njihova ideologija nije nailazila na jači odjek u Hrvatskoj i u tadašnjem biračkom tijelu. Bili su doista marginalni. Danas se ustaštvo - kojega su temeljni ciljevi stvaranje samostalne hrvatske države i obračun sa Srbima i ustašama nepoćudnim Hrvatima - pokazuje privlačno neočekivano velikom broju ljudi. Naime, samostalna hrvatska država postoji i priznata je od 1992. godine, a udio Srba u stanovništvu Hrvatske je danas manji nego ikad u posljednjih 300 godina. Ideja o postavljanju spomen-obilježja Budaku samo potvrđuje tu paradoksalnost. Doista, što nakon svega što se zna o ustašama ima privlačnog u ustaštvu za Josipa Vidakovića i njegove istomišljenike?</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Skupa nafta, niže trošarine</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Ovotjedno poskupljenje dizelskih goriva u prosjeku 1,6 posto i prošlotjedno poskupljenje benzina 1,2, odnosno dizela 2,9 posto nastavak je divljanja cijena nafte i naftnih derivata širom svijeta. U utorak je, primjerice, cijena barela sirove nafte na američkom tržištu dosegnula gotovo 45 dolara, a analitičari procjenjuju da bi se rast cijena mogao nastaviti do razine 50 dolara po barelu.</p>
<p>Rekordnim cijenama nafte uzrok treba tražiti u povećanoj svjetskoj potražnji za naftom (dijelom i zbog ratnih operacija SAD-a) te narušenoj svjetskoj sigurnosti osobito u zemljama proizvođačima nafte, kao i teškoćama pojedinih ruskih kompanija (Yukos). I dok se procjenjuje da glavni svjetski proizvođači nafte uglavnom, osim Saudijske Arabije, nemaju više slobodnih kapaciteta za ozbiljnije povećanje svjetske proizvodnje teško je očekivati drastičnije smirivanje tržišta. Zbog povećanih troškova goriva neke svjetske zrakoplovne kompanije, poput British Airwaysa, odlučile su se ponovo na poskupljenje karata na dugim letovima. Nakon lipanjskog poskupljenja karata na međunarodnim letovima, u Croatia Airlinesu o tome zasad šute. U Hrvatskoj ni cestovni prijevoznici zasad ne kane dizati cijene, iako je dizelsko gorivo od početka godine poskupjelo oko 19 posto. Drugi prijevoznici, poput HŽ-a i Jadroplova, cijene bi, nastavi li se rast cijena goriva, mogli povećati na jesen, nakon turističke sezone. Ni najveća hrvatska poduzeća, poput Podravke, Lure, Agrokora, Klare... zasad neće povećavati cijene svojih proizvoda. No zbog povećanih troškova proizvodnje i distribucije neki od njih ipak razmišljaju o poskupljenjima. Što Vlada može učiniti da spriječi daljnji udar na životni standard? </p>
<p>Nakon prosvjeda poljoprivrednika zbog preskupog dizelskog goriva, ministar financija Ivan Šuker najavio je da će u dogovoru s vodstvom Ine pokušati pronaći način da se obuzda barem poskupljenje dizela. No Vladinu intervenciju ne bi trebalo očekivati prije sredine rujna. Tada bi se, nastavi li se divljanje cijena naftnih derivata, država mogla kroz model »plivajućih trošarina« privremeno odreći dijela posebnog poreza na naftne derivate, kao što su to već učinile, primjerice, vlasti u Mađarskoj i Sloveniji.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Štimčevi repovi</p>
<p>RENCO POSINKOVIĆ </p>
<p>Ostavka Igora Štimca i odlazak iz Hajduka zbog neuspjeha na europskoj sceni i slabog starta u domaćem prvenstvu neuobičajen je primjer u hrvatskoj svakodnevici, ne samo u nogometu. Štimac je, kao šef struke, preuzeo odgovornost za rezultatski krah i ispadanje iz kvalifikacija za Ligu prvaka od slabašnog irskog Shelbournea, postavivši se kao gromobran za Hajdukovo vodstvo na čelu s predsjednikom Brankom Grgićem. Kako u Hrvatskoj odgovornost za pogrešne ili loše postupke još nije zaživjela, Štimčeva je ostavka uglavnom izazvala nevjericu pa se mnogi pitaju je li razlog ostavke samo Štimčev osjećaj za odgovornost ili se iza nje krije i nešto drugo.</p>
<p>Štimac je osebujna ličnost, vrhunski sportaš koji se dobro snašao u funkcionarskim vodama, ali se nerijetko znao pokazati kao osoba s dva lica. Iza nekih njegovih poteza vuku se debeli repovi. Dovoljno se prisjetiti transfera njegova »štićenika« Srne i Pletikose u ukrajinski Šahtar, koji je istraživala i policija, brojnih verbalnih napada na čelništvo Hrvatskog nogometnog saveza i suce, zahlađenja odnosa i neraščišćenih računa s poslovnim partnerima i bivšim suigračima Asanovićem, Bilićem i Bokšićem...</p>
<p>Uloga zaštitnika Hajdukovih interesa, kako je sam sebe volio nazivati, nije mu priskrbila odanost navijača, posebice Torcide. Štoviše, navijači su prvi tražili njegovu glavu i inicirali njegov odlazak. Čelnici kluba ostali su bez daha, samo je trener Ivan Katalinić izustio da je Hajduk Štimčevim odlaskom izgubio neprocjenjivo mnogo. Katalinić je svjestan da je izgubio suradnika voljnog 24 sata biti vojnikom kluba.</p>
<p>Odlazak »alfe i omege« poljudske svakodnevice probudio je i klupsku opoziciju koja sad traži i odlazak predsjednika. Neki bi se očito htjeli vratiti na Poljud, a neki žele osjetiti draži upravljanja klubom velike tradicije. I tu dolazimo do paradoksa. Hajduku je, naime, više od 10.000 dana blokiran račun, veliki je dužnik i gubitnik, ali bi svi vrlo rado kormilarili »majstorima s mora«. Što je samo potvrda da u klubovima, posebice najvećim, Dinamu i Hajduku, ne stanuje samo siromaštvo, i da u njima mnogi i danas mogu naći interes.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Svojim satom anatomije dr. Pravdić nije se proslavio</p>
<p>Problemi u našoj srednjoškolskoj nastavi, visokoj naobrazbi i znanosti gomilaju se desetljećima, počevši od zloglasnih Šuvarovih srednjih škola, »nauke za potrebe udruženog rada« i velike besparice od Domovinskog rata naovamo. Zbog svega toga znanost je u teškom stanju, ali ona nije kadaver, kako to akademik Pravdić tvrdi</p>
<p>ZVONIMIR MAKSIĆ </p>
<p>Akademik Pravdić je u Vjesniku od 3. kolovoza konstatirao smrt hrvatskoga znanstvenog sustava, lošu kvalitetu naših sveučilišta, smrtni hropac Instituta »Ruđer Bošković« (IRB) te odumiranje HAZU, jer ta visoka institucija ne priznaje vrijednosni sustav znanosti. </p>
<p>S obzirom na to da nisam član HAZU, ne mogu sudjelovati u tom dijelu njegove rasprave. Međutim, kao član Instituta »Ruđer Bošković« i Zagrebačkog sveučilišta i te kako sam pozvan nešto kazati, posebice o našoj znanosti. </p>
<p>Problemi u našoj srednjoškolskoj nastavi, visokoj naobrazbi i znanosti gomilaju se desetljećima, počevši od zloglasnih Šuvarovih srednjih škola, »nauke za potrebe udruženog rada« i velike besparice od Domovinskog rata naovamo. Zbog svega toga znanost je u teškom stanju, ali ona nije kadaver, kako to akademik Pravdić tvrdi. </p>
<p>Za razliku od glasovite Rembrandtove slike, dr. Pravdić se svojim satom anatomije nije proslavio. Naime, u orkestriranom napadu na ministra Primorca, on zajedno s još nekima optužuje resornog ministra za stanje u znanosti. Prvo logičko pitanje koje se nameće jest to kako ministar koji je preuzeo ministarstvo prije šest mjeseci može biti odgovoran za probleme svima poznate čitav niz godina? </p>
<p>Već i vrapci na krovu znaju da Hrvatska ima nominalno oko devet tisuća znanstvenika distribuiranih po sveučilištima i institutima. Od njih oko četiri tisuće barem nešto publicira, dok samo (otprilike) tisuću njih zadovoljava određene svjetske kriterije, ovisno o definiciji praga kvalitete. </p>
<p>Želio bih posebno istaknuti da problem ne leži u samoj definiciji sustava vrijednosti nego u njegovoj primjeni. Što uraditi s onima koji ne prelaze prag kvalitete? Treba li ih baciti na ulicu? To bi značilo zatvoriti neke fakultete ili čak čitava sveučilišta i prepoloviti znanstvene institute. </p>
<p>To nije pravi pristup iz barem dvaju razloga: (1) u edukaciju tih ljudi uložen je veliki novac i (2) oni ipak nešto korisno rade, iako to nije vrhunac profesionalnog umijeća. Među takve ne ubrajamo notorne neradnike, koji bi odmah morali dobiti otkaz. Očigledno je da takvi veliki kirurški zahvati ne dolaze u obzir, jer bi pacijent zaista preminuo. Brzih i jednostavnih rješenja nema!</p>
<p>Uzimajući u obzir da ipak većina znanstvenika radi, stenje i šuti, ali ne postiže svjetski prepoznatljive rezultate iz objektivnih razloga, zbog podfinanciranosti i nedostatka modernih instrumenata, napravio sam devedesetih godina prijedlog postupnih, ali stalnih poboljšanja evaluacije znanstvenog rada, što je osnova znanstvene politike i njene strategije. </p>
<p>Prema tom prijedlogu svatko je trebao dobiti još jednu prigodu, ali bi se znanstveni projekti odobravali prema suvremenosti njihovih problematika. </p>
<p>Nadalje, oni bi se u startu različito financirali prema dotad postignutim rezultatima mjerenim brojem radova i citiranošću. Njihov minimalni numerički prag odredio bi se za svako polje posebno. Pod brojem radova mislim ne samo na CC (Current Contents) radove nego naročito na one CC radove objavljene u vrhunskim svjetskim časopisima. Takvi radovi bili bi važan element evaluacije u prirodnim znanostima. </p>
<p>Po završetku prvog ciklusa projekata napravila bi se njihova evaluacija prema istim, unaprijed prihvaćenim načelima, što bi omogućilo da odredimo znanstvene prvokategornike i znanstvene pacere. Znanstveni velemajstori, kojih imamo malo, u takvom sustavu bi odmah odskočili i oni bi bili pogodni za veće znanstvene pothvate. Znanstvenici paceri bili bi isključeni iz sustava, uz određeno razdoblje milosti (grace period) kako bi završili neodgodive poslove. Umjesto njih prigoda bi se pružila drugima. </p>
<p>U sljedećem ciklusu projekata postupak se ponavlja, ali se ljestvica kvalitete diže. U znanosti se takva metoda zove postupak sukcesivnih iteracija. </p>
<p>Što se dogodilo s mojim prijedlogom? Baš ništa, uz napomenu da se sadašnji projekti financiraju prema antikvaliteti, što je uveo ministar Kraljević, a zabetonirao ministar Flego. Postoje zaista podaci za fiziku i kemiju, koji pokazuju da su najbolji projekti najlošije financirani!</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je znanstveni savjetnik Instituta »Ruđer Bošković« u mirovini, naslovni redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Neprestane iluzije o mostarskom Starom mostu</p>
<p>Krhka stabljika suživota je jedna od iluzija, koja se toliko ističe i kojom se toliko manipulira. U zemlji više naroda, kultura, vjera, konfesija i civilizacija nekadašnji suživot prava je farsa. Ljudi ga veličaju a ne znaju kako je on stvarno izgledao</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Stišali su se ditirambi uz dovršetak obnove Starog mosta u Mostaru i vrijeme je da se nešto smireno i drukčije progovori o iluzijama koje je iznova posijala i podgrijala nedavna spektakularna svečanost. Iluzije su višestruke i višeslojne kao ona o mostu simbolu pomirenja i mira, suživota i tolerancije, susreta europskog Zapada i islama.</p>
<p>Najbolnija je iluzija da je sve jasno o rušiteljima i naredbodavcima destrukcije svih simbola koje u sebi sadrži mostarski Stari most. Okrivljeni su opet Hrvati. I ne može se sa svim tim iluzijama živjeti i slaviti, a da se ne zna tko je, s imenom i prezimenom, rušio i naredio rušenje Starog mosta ili tko je i zašto rušio sve mostarske mostove, njih šest po redu.</p>
<p>Kažu da je obnovljeni Stari most put pomirenju i toleranciji. A potreba za katarzom u BiH stara je pet i pol stoljeća, od vremena tuđinskog turskog jarma, stavljanja kršćana u položaj ljudi drugog i trećeg reda. </p>
<p>Što može dovesti do stišavanja straha kršćana od muslimana u BiH? Kako tolerantno zvuče riječi čapljinskog imama Gadare, izrečene pred prve slobodne izbore u BiH, kada on javno poručuje »Kuran je naš Ustav!«. A to je u skladu s Islamskom deklaracijom Alije Izetbegovića, u kojoj je on još 1970. zapisao i ovo: »Musliman uglavnom ne postoji kao jedinka. Ako hoće da živi i opstane kao Musliman, on mora stvarati sredinu, zajednicu, poredak. On mora iznijeti svijet ili će sam biti izmijenjen. Povijest ne pozna nijedan istinski muslimanski pokret koji nije istovremeno bio i politički pokret.«</p>
<p>Izetbegović u istom djelu poručuje da je prvi »zaključak o nespojivosti islama i neislamskih sustava. Nema mira ni koegzistencije između 'islamske vjere' i neislamskih društvenih i političkih institucija... Polažući pravo da sam uređuje svoj svijet, islam jasno isključuje pravo i mogućnost djelovanja bilo koje strane ideologije na svom području. Nema, dakle, laičkog principa, a država treba da bude izraz i da podržava moralne koncepte religije.«</p>
<p> Kakvu toleranciju i pomirenje može netko naviještati kada je BiH protektor Paddy Ashdawn u Statutu Mostara zapisao neravnopravnost Hrvat i Bošnjaka Muslimana? Taj statut je već sada i nadalje će biti izvor napetosti i mogućih incidentnih situacija. </p>
<p>A krhka stabljika suživota je jedna od iluzija, koja se toliko ističe a i s kojom se toliko manipulira. U zemlji više naroda, kultura, vjera, konfesija i civilizacija nekadašnji suživot prava je farsa. Ljudi njega veličaju a ne znaju kako je on stvarno izgledao. Iz djetinjstva se sjećam da su u moju kuću često zalazili moji vršnjaci muslimani, ali ja ni u jednu muslimansku kuću nisam bio pozvan. A biskup dr. Ratko Perić se s pravom pita ima li suživota tamo gdje nekima smeta jubilarni križ na Humu. U ratu je porušeno mnogo »starih mostova«, a o njima nitko ne zbori.</p>
<p>Mostarski dogradonačelnik Bešlić je javno kazao da muslimanska strana proslavom obnove Starog mosta želi opet Hrvate u cjelini staviti na optuženičku klupu. No on je odbio takvu namjeru i dao do znanja da se ni on ne osjeća krivim za rušenje Starog mosta. </p>
<p>A ovih dana opet su Hrvati i to žestoko optuživani. Tako se na primjer ponašao radikalni musliman Fatmir Alispahić, koji je u tjedniku Valter zagrmio da bi Hrvati opet rušili Stari most. Piše da je Stari most »ustaški smrtopis«, da je obnova mosta prokazala »ustašku povrijeđenost zbog pobjede života nad ništavilom«, zbori o »ustaškim volovima«, »hajvanluku« i »primitivcima s dna kace«. Tko se može pomiriti s takvim čovjekom koji Hrvate izjednačava s ustašama i stokom.</p>
<p>A istina o Starom mostu bitno je drukčija od one koja je zavladala medijima u BiH pa i u Hrvatskoj. On nije »muslimanski«, više je razdvajao nego spajao, Hrvati su ga češće branili i spašavali, a nemamo doista nikakvih dokaza da ga je srušio HVO.</p>
<p>General JNA Momčilo Perišić dao je 1991. postavili eksploziv u svih šest mostarskih mostova, bježeći pred postrojbama HVO-a, osloboditeljima Mostara aktivirao je eksploziv na pet mostova, a na Starom mostu to nije uspio Dragan Piljević, jer je spriječen snajperskim hicem. U ljeto 1993. general Slobodan Praljak naređuje da se Stari most zaštiti i tada gine vojnik HVO-a Pero Kolobarić, u srpnju 1993. hrvatska strana traži pismeno od Unesca da zaštiti most s kojeg je skinuta međunarodna a postavljena islamska zastava.</p>
<p>Nekoliko činjenica svjedoči da Stari most nije srušen tenkovskim granatama nego aktiviranim eksplozivom. Tko je to učinio? Hrvati su odmah pokrenuli kazneni postupak protiv osumnjičenika pred Okružnim sudom u Mostaru, koji ni do danas nije obnovljen, a neki moćnici su prekinuli proces. Nitko još nije objavio nikakav relevantan dokument o rušenju Starog mosta, koji bi kazao tko je s imenom i prezimenom rušio ga i tko je i zašto to naredio.</p>
<p>A Hrvati Stari most smatraju i svojim. U svojim grbovima ga imaju mostarsko-duvanjski biskupi dr. Petar Čule (od 1942.) i dr. Ratko Perić (od 1992.). Bio je nadahnućem projektiranju i gradnji katoličke crkve u Čerinu.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>U jedinom zagrebačkom autokampu stotinjak gostiju</p>
<p>Gosti su zadovoljni autokampom no problem je udaljenost od centra grada / Sljedeće godine autokamp na Jarunu i više turističkih oznaka po gradu / Mladim gostima Zagreb ovih dana premiran i dosadan bez njihovih vršnjaka </p>
<p>Turisti iz cijelog svijeta ovih dana u velikom broju posjećuju Zagreb. Mi smo pak ih posjetili u jedinom zagrebačkom autokampu, Autokampu Pasarela, koji se nalazi u neposrednoj blizini Motela Plitvice, kod južnog ulaza u Zagreb. Susreli smo uglavnom Francuze i Španjolce koji su spremali šatore za nastavak putovanja. »U Zagreb smo stigli sinoć, a za njega smo saznali putem Interneta. Danas idemo u razgledavanje, a navečer nastavljamo prema moru!«, rekli su nam Marie i Karim iz Francuske, te dodali kako je u kampu mirno i čisto. »Stigli smo po noći pa nismo sve vidjeli, ali prvi dojam je dobar«. </p>
<p>Da je sve zaista čisto, i sami smo se uvjerili obišavši sanitarne čvorove koji su u zadovoljavajućem stanju. Tu su klasične kabina s tušem, pisoari i umivaonici, a osoblje kampa izlazi turistima u susret i pranjem odjeće u perilicama u kompleksu motela. </p>
<p>Uz smještaj, koji za osobu košta 28 kuna, plus 25 kuna za postavljanje šatora, autokamp posjetiteljima nudi i samouslužni restoran, trgovinu, caffe bar, benzinsku postaju i restoran »Plitvička kuća« koji je poznat po ličkim specijalitetima.</p>
<p> »Prošlih godina posjećivali su nas uglavnom Englezi, a ove godine najbrojniji su Francuzi i Španjolci. Zadržavaju se najčešće dva dana a onda nastavljaju put prema moru. Nekima se Zagreb svidi i ostanu duže nego što su planirali. Kapacitet kampa je oko 300 mjesta, a trenutno tu boravi stotinjak osoba«, rekao nam je Luka Mrkobrad, direktor Motela Plitvice. </p>
<p>Glavni je problem autokampa njegova prevelika udaljenost od centra grada, Direktor motela rekao nam je, međutim, kako je taj problem riješen motelskim autobusom koji ujutro vozi posjetitelje u grad, a u blizini vozi i ZET-ova linija 112, Savski most-Lučko. </p>
<p>Nakon posjeta Lučkom prošetali smo i glavnim zagrebačkim trgom te popričali s turistima. Od grupe starijih Izraelaca čuli smo ovo: »U Izraelu se puno priča o Hrvatskoj, ali uglavnom o jadranskoj obali. U Zagreb smo svratili slučajno i jako nam se sviđa, a najviše nam se sviđa to što nema gužve, cijene su razumne a ima i jako puno kulturnih spomenika«. Grupa mladih Talijana ispijala je hrvatsko pivo u Skalinskoj ulici. Rekli su nam da im je grad premiran, a klubovi su uglavnom prazni. »Sutra putujemo na more. Nemamo u planu ništa određeno, nego ćemo lutati od mjesta do mjesta. Lijepi su spomenici u središtu grada i cure na Jarunu, ali jako je malo mladih«, rekli su nam. </p>
<p>U Turističko-informativnom centru na Trgu bana Jelačića kažu da turisti stižu u valovima. »Prije tjedan dana bilo je najviše Britanaca, Nizozemaca, Talijana i Francuza, a ovaj tjedan primjetan je veći broj Izraelaca i Španjolaca«. Saznajemo da posjetitelji mlađe dobi kupuju od suvenira uglavnom licitarska srca, razglednice i ostale sitnice što koštaju po nekoliko eura, dok se stariji odlučuju na kupnju skupljih suvenira, poput lutaka u narodnim nošnjama, keramičkih replika kulturnih spomenika te autohtonih vina i rakija. </p>
<p>Za iduću godinu Grad Zagreb planira izgradnju autokampa na Jarunu i postavljanje turističke signalizacije po gradu, kako bi turistima bilo olakšano kretanje i pronalaženje kulturno-povijesnih znamenitosti. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sa zgrade u Ključkoj ulici radnici skinuli krovište</p>
<p>Nakon što su u protekla četiri dana s protupravno izgrađene peterokatnice u Ključkoj 3 na Trešnjevci, uklonili sve drvene dijelove, u utorak su radnici tvrtke Tehnopublic počeli uklanjati krovište zgrade. Prva bespravno izgrađena zgrada koja je došla na red za rušenje u tom naselju vjerojatno će cijela biti srušena ručno. Ministarstvo i tvrtka Tehnopublic, koja uklanja zgradu, još uvijek, naime, nisu našli način da je sruše strojevima.</p>
<p>»Minirati ne možemo zbog neposredne blizine drugih kuća i zgrada, a i sama je ulica toliko uska da mehanizacija ne bi u nju mogla ni ući«, kazala nam je u utorak Božica Ercegovac iz ureda glasnogovornice Ministarstva. Zbog toga se ne zna ni koliko će samo rušenje koštati, ali iz Ministarstva kažu da će ručno rušenje – ciglu po ciglu – biti znatno skuplje nego što bi bilo strojno. </p>
<p>Zbog specifičnosti lokacije i veličine zgrade uklanjanje objekta u Ključkoj, neposredno uz trešnjevačku tržnicu, moglo bi potrajati još petnaestak do 20 dana.</p>
<p>Zgrada je, podsjetimo, upravo dovršena i bila je pred useljenjem, a svoje je dopuštene gabarite premašila gotovo dvostruko, iako investitor Petar Vajdić tvrdi da je »premašaj« »samo« deset posto.</p>
<p> Umjesto prizemlja, dva kata i potkrovlja, koliko za to područje dopušta novi GUP, investitor je na svoju ruku »dodao« još dvije etaže a svaku je »proširio« za 30 četvornih metara.</p>
<p>Prema nekim informacijama koje su se mogle čuti u utorak na mjestu događaja, kupci stanova smatraju da su ih investitor i izvođač radova prevarili, jer su im prije početka gradnje prodali stanove, a potom gradili mimo građevinske dozvole. Neslužbeno doznajemo da se spremaju podići protiv njih i tužbu. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nevrijeme: Zahvaljujući policiji i vatrogascima štete nisu velike</p>
<p>Olujno nevrijeme praćeno kišom, napravilo je u ponedjeljak uvečer poveći »nered« na širem području Zagreba, doznali smo u zagrebačkoj policiji.</p>
<p>U jednoj obiteljskoj kući poplavljeno je prizemlje, srušen je krov jedne stambene zgrade, a razbijena su i dva prozora stana.</p>
<p>Zabilježeno je i oštećenje električnih vodova, tri oštećenja automobila te osam rušenja stabala.</p>
<p>Ukupno gledajući, kako se navodi u priopćenju PU zagrebačke, zahvaljujući brzoj intervenciji policajaca i vatrogasaca, radi se o manjoj materijalnoj šteti.</p>
<p>Pri uklanjanju srušenih stabala, međutim, 22-godišnji je policajac lakše ozlijeđen – radi se o dubokoj posjekotini lijeve ruke. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zbog Olimpijskih igara psi i mačke gaženi, trovani, vješani ...</p>
<p>Povodom pokolja pasa i mačaka lutalica u Ateni, uoči održavanja Olimpijskih igara, Prijatelji životinja u četvrtak će održati mirni prosvjed ispred grčke ambasade u Zagrebu, u Opatičkoj 12, stoji u priopćenju te udruge od utorka. </p>
<p> Prijatelji životinja pridružuju se tako prosvjedu koji se ovog tjedna održava i ispred grčkih ambasada u New Yorku, Barceloni i drugim španjolskim gradovima, kako bi iskazali svoju potporu organizaciji Welfare for Animal in Greece (WAG) te izrazili svoje nezadovoljstvo beskrupuloznim, nehumanim i okrutnim potezima grčkih vlasti prema životinjama.</p>
<p>Grčka je, naime, uoči Olimpijskih igara posegnula za trovanjem kao jeftinim načinom »čišćenja« grada od velikog broja pasa i mačaka lutalica, koje se smatra štetočinama i uličnim štakorima. Životinje se trovalo strihninom i otrovom za štakore, pesticidima i herbicidima ili ih se ubijalo komadićima zdrobljenog stakla stavljenoga u sirovo meso. Neke su životinje obješene, ubijene mecima ili pregažene automobilom i ostavljene da uginu na cesti.</p>
<p>»Podsjećamo, više od dvadesetak udruga i na tisuće pojedinaca od Australije do Amerike već više od godinu dana lobiraju za spas životinja Atene, a svoje jasne osude takvoga 'ušminkavanja' Olimpijskih igara nedavno su izrazile i najveće svjetske udruge, poput International Found for Animal Welfare (IFAW), In Defense of Animals (IDA), World Society for the Protection of Animals (WSPCA) te Humane Society International i Humane Society of the United States«, navodi se u priopćenju. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na Zrinjevcu koncerti sve do listopada </p>
<p>Turistička zajednica grada Zagreba priprema građanima i posjetiteljima grada niz promenadnih koncerata u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu. Koncerti će se održavati svake subote u kolovozu, rujnu i početkom listopada, od 11 do 13.30 sati. Prvi nastupaju Vagabundi koji će 21. kolovoza slušateljima dočarati pravi zagrebački glazbeni štih. Slijede nastupi Kvarteta Jožika Fa, Big banda Petrinja, KUD-a Gaj iz Zaprešića, raznih dječjih zborova, Zdenke Kovačićek s triom Vanje Lisaka, Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske. Završni nastup predviđen je za 9. listopada kada će u organizaciji Plemićke mladeži iz Zaprešića nastupiti izvođači i konjanici odjeveni u kostime 19. stoljeća. Posjetitelji svakog koncerta moći će uživati u popratnim sadržajima poput fotografiranja u modnim kostimima 19. stoljeća, brojnim dječjim radionicama i igraonicama, kupnji knjiga u antikvarijatima, te izložbama slika. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Arsen ekskluzivno u utvrdi Minor</p>
<p>PULA</p>
<p> – U jedinstvenom, prekrasnom ambijentu utvrde Minor na Malom Brijunu u ponedjeljak je nastupio jedan od naših najvećih skladatelja i pjesnika Arsen Dedić, u vjernoj pratnji maestra Branka Bulića.</p>
<p> Ekskluzivan koncert u ekskluzivnom ambijentu ima plemenit povod. Arsen Dedić odlučio je ovog ljeta nastupiti samo jedanput i dogodilo se to na kamenoj pozornici na Brijunima, u okruženju djevičanske prirode. Koncert je nazvan Pojas nevinosti i uvod je u dublju suradnju s Radom Šerbedžijom na umjetničkom humanitarnom projektu pomoći Udruzi slijepih Istarske županije, kako bi se prikupila sredstva za izgradnju prvog izletišta za slijepe osobe u Hrvatskoj u Cukrićima.</p>
<p>Osim Arsena nastupili su mladi glumci, zatim Zlatko Vitez i naravno Šerbedžija. Brod za jedinstvenu pozornicu na Malom Brijunu kretao je u 20 sati iz Fažane. Vojni brod iz nekih drugih vremena danas ima drugu funkciju, prevozi ljubitelje umjetnosti do njihove omiljene pozornice. </p>
<p> Arsen i maestro Branko Bulić otvorili su koncert u kojemu je uživalo oko 500 poklonika Dedićeve glazbe i odsvirali sat vremena nezaboravnih pjesama: »Kuća pored mora«, »Otkako te ne volim«, »Dida moj«... Kada je Arsen zapjevao »onu staru«, »Okus soli« ili u originalu »Sapore di sale« Gina Paolija, publika mu se pridružila pune duše. Između nota Arsen je dakako i kazivao vlastite stihove, jedinstvenim načinom interpretacije, onim nezaboravnim dubokim glasom, koji zrači novom energijom.</p>
<p> Zlatko Vitez unio je humor u večer praćen mladim simpatičnim glumcima, a nakon njega na scenu je stupio i Šerbedžija. Arsen Dedić uzeo je gitaru, a Šerbedžija je otpjevao »Ines«, bio je to još jedan vrhunac.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Osamnaest sati glazbe na tri pozornice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ljubitelji elektronske glazbe ove će subote doći na svoje – 14. kolovoza rezerviran je za čak 18 sati glazbe, a riječ je o osmom MTV Valkana Beach Festivalu. Unatoč svom nazivu, festival se održava daleko od plaže, ali i daleko od stanovnika bilo kojeg mjesta – na autodromu Grobnik. Tako je osigurana nesmetana glasna zabava, planirana od 18 do 8 sati. </p>
<p>Ovogodišnji festival nosi naziv »2004 – The Year Of Valkana« i već je treću godinu za redom pod pokroviteljstvom najpoznatijega glazbenog tv-programa, MTV. Organizator je ovoga kao i dosadašnjih MTV Valkana Beach Festivala istaknuti dvadeset sedmogodišnji DJ Marc Grabber. </p>
<p>Fešta na Grobniku ove je godine zamišljena većom no ikada. Kao najveća zvijezda »Valkane« najavljen je DJ Paul Van Dyk iz Berlina, poznat kao začetnik trancea, umjetnik čije ime možemo pronaći u Guinnessovoj knjizi rekorda jer je za doček godine 2000. u Londonu dobio honorar od 250 tisuća funti za samo dva sata nastupanja. Uza nj nastupaju M.A.S. Collective (Italija), Richie Hawtin Plastikman (Kanada), Sonique (London), Flash Brothers (Izrael), Mauro Picotto (Italija), Chris Liebing (Njemačka), Christian Smith (SAD), Adam Bayer (Švedska), house legende Todd Terry i Felix Da Housecat iz New Yorka (SAD), te Peace Division, Circulation, Paulette, Phil Kieran i Harris iz Velike Britanije. Svi će oni nastupiti na nekom od tri planirana stagea, osigurana je izvrsna produkcija, a dojmu će posebno pridonijeti i veliki video zidovi. Za slučaj kiše organizatori su na Grobnik postavili dva velika šatora koji će omogućiti nesmetanu cjelonoćnu feštu, a za one dubljega džepa, koji su spremni platiti VIP ulaznicu (1500 kuna umjesto uobičajenih 300), postavljen je i VIP lounge u kojemu će servirati sushi i šampanjac. </p>
<p>MTV Valkana Beach festival, uz MTV Tour, MTV Mash i MTV Awards, jedan je od četiri MTV događanja koja se pokazuju na svim europskim kanalima ove glazbene televizije. Filmska ekipa MTV-a snimat će sve zanimljivosti ovogodišnje »Valkane« koje će biti prikazane u emisiji Becky Grifin »MTV Dance Floor Chart«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Madonna želi »mirnu sobu« na britanskoj turneji</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Madonna je navodno tražila posebnu »mirnu sobu« koja bi se trebala sagraditi u sklopu backstagea na svakom od osam koncerata koje će, počevši s nastupom ovog vikenda, održati na britanskoj turneji. Još uvijek najveća pop zvijezda današnjice poželjela je od zvukova posve izoliran prostor u kojem će moći meditirati i dovoditi se kroz meditaciju do transa prije nego što izađe na pozornicu, piše u novom broju časopisa The Sun. Ova 45-godišnja zvijezda posvetila se mističnoj židovskoj religiji kabali, u kojoj je očito pronašla utočište od medijske gužve u kojoj se redovito - što svojom, što tuđom željom - nalazi. Kako je navedeno u britanskom tabloidu, zidovi te prostorije, prema zahtjevu superzvijezde, moraju biti zelene boje, a na podu bi se trebali nalaziti mekani jastuci. </p>
<p>The Sun citira jednoga od Madonni bliskih suradnika koji je rekao da je Madonna poželjela imati takav mir u kojem bi se čulo ako igla padne na pod, a zelena je boja nužna zbog svoje karakteristike da je najpogodnija za opuštanje i meditaciju, te da odmara oči i druga osjetila. »Madonna to naziva svojom 'mirnom sobom'«, rekao je isti izvor. Želja ove zvijezde bit će, naravno, ispunjena: prostorija se već priprema na »Evening News Areni« u Manchesteru, gdje će ovog vikenda Madonna održati dva koncerta. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Naomi Campbell negira da je udarila svoju sluškinju</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Manekenka poznata po svojoj nepredvidivosti, Naomi Campbell, opovrgla je navode svoje sluškinje u kojima je ona optužuje da ju je supermanekenka uslijed verbalnog sukoba ošamarila. Sluškinja Millicent Burton tvrdi da ju je Naomi prvo udarila, a potom i bacila njezinu osobnu torbicu kroz otvorena vrata svojeg apartmana na Manhattanu. Odvjetnik Naomi Campbell rekao je New York Daily Newsu da »Naomi Campbell s gnušanjem odbija ovakav opis događaja kakvog je gospođica Burton predstavila u javnosti«. »Gospođica Burton je ta koja je 'složila' cijeli incident, i očito se nada da će nekako izvući korist iz incidenta koji je izmislila«, rekao je Naomin odvjetnik njujorškim novinama. Glasnogovornik njujorške policijske postaje potvrdio je da su policajci obišli sporni apartman i razgovarali s obje žene, ali nakon uobičajenog uviđaja nisu odlučili poduzeti nikakve dalje mjere u smislu pokretanja bilo kakvog postupka protiv neke od sudionica sukoba. Naomi Campbell (34), još uvijek jednako lijepa kao i nekad, no za milijune dolara bogatija nego na početku blistave karijere, već je jedanput morala opovrgavati optužbe da je ošamarila svoju osobnu tajnicu.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Kraljica vriska« umrla u 96. godini</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Fay Wray, kanadska glumica koja je sudjelovala u jednoj od najdojmljivijih scena u starijoj filmskoj povijesti glumeći djevojku u naručju King Konga na vrhu Empire State Buildinga, umrla je u New Yorku u ponedjeljak u 96. godini.</p>
<p>Prizor iz filma u kojem legendarna gorila u svom dlakavom naručju drži otetu ljepoticu na vrhu Empire State Buildinga jedan je od najdojmljivijih iz ovog znamenitog filma snimljenoga 1933. godine. Ta je scena ušla u filmske anale, a rođenu je Kanađanku, koja se sa svojom obitelji u dobi od tri godine preselila u SAD, proslavila i osigurala joj nadimak »Kraljica vriska«. </p>
<p>Fay Wray umrla je, kako kažu njezini prijatelji, mirno u svom stanu na Mahnattanu. Iako je snimila sto filmova, slavu joj je donijela uloga u kojoj je postala žrtva goleme gorile King Konga, koji ju je oteo iz njene njujorške hotelske sobe.</p>
<p>Wray se udavala tri puta i rodila je troje djece.</p>
<p>Legendarni film King Kong trenutačno se prerađuje u »majstorskoj radionici« Oscarima višestruko nagrađenog režisera Kralja prstenova, Petera Jacksona, pa bi se nakon njegova remakea s pričom o velikoj gorili mogli upoznati i oni čiji su djedovi uživali u crnobijelom izdanju priče o snažnome King Kongu. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Černobil kao motiv holivudskog »Nekropolisa«</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Možda ste pomislili kako će nuklearna elektrana u Černobilu biti zatvorena, ne samo za oči javnosti već i općenito, nakon što je 26. travnja 1986. reaktor broj četiri propustio masu radioaktivnog otpada odašiljući svoje smrtonosne čestice na sve četiri strane svijeta. </p>
<p>Ali ništa od toga. Dio reaktora zbog čijeg se topljenja dogodila katastrofa jednostavno je ograđen najtvrdokornijim materijalima poput čelika, ali su ostali reaktori nastavili s proizvodnjom električne energije sve do prije nekoliko godina, kad je cijela centrala »umirovljena«. No, černobilska »posada« od otprilike šest tisuća specijalista i tehničara i dalje radi u černobilskom znanstvenom centru. Stotine novinara, diplomata i turista prošlih je šest godina, otkako je elektrana otvorena za javnost, prošlo onim sigurnim dijelovima ove elektrane, od koje je željezom odvojen dio koji je uzrokovao paniku ne baš tako davne 1986. godine. </p>
<p>O cijelom je događaju u Černobilu i gradu Pripijatu snimljeno oko 40 dokumentarnih filmova, a sad bi se prvi put i Hollywood trebao pozabaviti temom koja je tjerala strah u kosti istočnom i srednjem dijelu Europe u vrijeme kad se o radioaktivnosti i njenim negativnim posljedicama u javnosti nije toliko otvoreno govorilo. Holivudski bi »zombie-film«, naime, imao naziv: »Povratak živućih mrtvaca 4: Nekropolis«, a producent ukrajinskog podrijetla Anatolij Fradis ponosan je unatoč preprekama na koje nailazi te usprkos cijeni cijelog projekta. On kaže da je samo nekoliko dana prije no što je trebalo započeti sa snimanjem filma još bilo nejasno hoće li filmsku ekipu pustiti u nuklearnu elektranu, a za dozvolu za ulazak morao je platiti mnogo više nego što je prvotno bilo planirao. </p>
<p>Ovaj rođeni Ukrajinac vrlo je nestrpljiv i uzbuđen zbog početka snimanja scena unutar elektrane s ekipom u kojoj se nalazi režiser Ellory Elkayem i stručnjak za specijalne efekte John Vulich iz Optic Nerve studija. Za snimanje »zombie-filma«, kako su ga već počeli nazivati, odnosno skraćeno »Nekropolisa«, određen je Bukurešt, odnosno rumunjski studio u kojem se snimao film »Hladna planina«. Scene u kojima se neće nalaziti zombiji, odnosno oni dijelovi snimani u Černobilu, nalaze se na početku serijala, u kojem se vidi kako umirovljeni agent CIA-e krade posljednjih pet kanistera plina Trixyn koji još postoje na zemlji, a predstavljaju spasonosnu krv za živuće mrtvace (zombije).</p>
<p>»Černobil je poprilično stravičan sam po sebi i vrlo nam je dobro poslužio u snimanju scena strave, u kojima dominiraju ispražnjena sela i gradovi koji su prepuni nekih za američke pojmove prastarih i jezovitih stvari i pojava«, rekao je Fradis.</p>
<p>Smisao postapokaliptičnog svijeta budi se dok u filmu gledatelj prati agenta Čajku na njegovu putovanju po okolici Černobila. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Profit po uzoru na tvrtke</p>
<p>U društvu koje počiva na tržišnim zakonitostima, kulturne sadržaje treba predstaviti kao proizvod / Veliki izložbeni projekt Muzeja za umjetnost i obrt – »Secesija u Hrvatskoj« postao je paradigmom kulturnog proizvoda potvrđenoga na tržištu / Zašto kultura u Hrvatskoj još ovisi o državnoj blagajni</p>
<p>Kulturni razvoj nije izdvojen proces, nego je zrcalna posljedica društvenih kretanja. Nužno je stoga da prezentiranje kulture slijedi dostignuća što ih propagira suvremena društvena globalizacijska scena, pa je logično i sustavno razvijanje kulturne politike. Budući da spomenuti društveni okvir počiva na zakonitostima tržišta, kulturi preostaje svoje programe predstaviti kao proizvod, putem kulturnog menadžmenta.</p>
<p> No, jesu li se i kako hrvatske kulturne ustanove, posebno muzeji, uhvatili u koštac sa zahtjevima suvremenih potreba? Jesu li spremni postati aktivnim sudionicima u prezentiranju kulture te otvoriti svoja vrata atraktivno osmišljenim programima te tako privući velik broj posjetitelja? Sigurno je da je potonje u koncepciji svake institucije primarna želja, no osnovno pitanje ili problem glasi: kako to ostvariti? »Pronađi želju i ispuni je!«, jedan je od ključnih postulata marketinga koji je kulturi neophodan partner u realizaciji projekata što se moraju potvrditi na tržištu.</p>
<p> Kada se krene od pitanja interesa za temu kulturnog menadžmenta u obrazovnom smislu, dolazi se do zaključka o začetcima zanimanja za ovo područje. Naime, školovani kadar može izaći tek iz Visoke škole za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti »Baltazar Adam Krčelić« u Zaprešiću. To visoko učilište, utemeljeno godine 2001., nudi stručni dodiplomski studij modularnog tipa na kojemu je, uz ostale, utemeljen Studij organizacije kulturnih djelatnosti koji osposobljava diplomante za operativni menadžment u kulturnim djelatnostima. </p>
<p> Gradski ured za kulturu Zagreba prošle je godine pokrenuo jednogodišnji obrazovni proces u kojemu su zastupljeni kulturni menadžment i izrada strategijskih planova. </p>
<p> Neke muzejske ustanove u Hrvatskoj prepoznale su dominaciju poslovnih trendova, te su svoje aktivnosti usmjerili na kreiranje tzv. novih muzeja u kojima vlada interaktivni i interdisciplinarni pristup. Među muzejima koji su pozitivno osmislili marketinšku priču i mogu se pohvaliti značajnim projektima – Muzej grada Zagreba, Klovićevi dvori, Umjetnički paviljon, najsvjetliji primjer uspješne promidžbe kulturnog proizvoda svakako pruža zagrebački Muzej za umjetnost i obrt. Iako je ta muzejska kuća ponudila likovnoj publici brojne zapažene izložbe, velik projekt «Secesija u Hrvatskoj« (prosinac 2003. - ožujak 2004.) postala je paradigmom kulturnog proizvoda potvrđenoga na tržištu.</p>
<p> Na predavanju održanom za studente muzeologije u Muzeju za umjetnost i obrt mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, voditeljica Odjela za marketing i propagandu MUO-a, govorila je o ulozi marketinga i njegovoj primjeni u kulturi te cjelokupan proces od ideje do izvedbe pojasnila na primjeru posljednjeg velikog kulturološkog projekta »Secesija u Hrvatskoj«. Na području kulturnog menadžmenta ključnu ulogu ima marketing kao proces kreiranja proizvoda usmjeren na aktivno zadovoljavanje potreba i želja kupaca. Preduvjeti za pokretanje (marketinškog) projekta su općedruštvena potreba, podrška uprave, preoblikovanje procesa unutarnje organizacije i nova strategija. Rezultati što bi trebali uslijediti dio su kulturološkog, socijalnog, sociološkog i profitnog segmenta, a oni su, prema tumačenju mr. Jurić Bulatović, dodatno pozitivno repozicioniranje institucije, novi segmenti konzumenta »kulturnog proizvoda«, proširenje tradicionalne turističke ponude, te ostvarivanje financijske dobiti.</p>
<p> Kada je riječ o sponzoriranju kulturnog projekta, nužno je razbiti predrasudu o sponzoriranju kao milostinji i u poslovnoj svijesti kanalizirati sponzorstvo kao ulaganje u trajne vrijednosti i posredno komuniciranje s potrošačima. Zabluda o stavljanju projekta ad acta u trenutku njegove realizacije, ne može dovesti do željenog uspjeha, pa kulturni menadžeri propagiraju stalno praćenje i kontrolu »proizvoda«. </p>
<p> Slijedeći studioznu razradu projekta u svim njegovim aspektima i oslanjajući se na vlastite snage, muzejske bi institucije trebale ostvariti kvalitetan i, barem djelomično, profitabilan program i tako rasteretiti svoje financijere, participirajući s 30 posto udjela iz vlastitih prihoda ili sponzorskih ugovora. Dakako, nemaju svi muzeji potencijalan profitni karakter zbog svoga profilnog usmjerenja, pa tako Tehnički muzej i Arheološki muzej, po riječima dr. sc. Andree Zlatar iz Gradskog poglavarstva za kulturu, unatoč nemogućnosti samofinanciranja, ali zahvaljujući svojim sadržajima, postižu uspjeh, dok Muzej za suvremenu umjetnost i Prirodoslovni muzej rješavaju primarni problem prostora. </p>
<p> U sklopu Ministarstva kulture, koje je glavni financijer većine institucija i projekata, djeluje Uprava za kulturni razvitak i kulturnu politiku – Odjel za kulturni razvitak. Kultura u Hrvatskoj još uvijek ovisi o državnoj blagajni, stoga i Ministarstvo potiče izvanproračunsko financiranje u obliku donacija i sponzorstava te samostalnog djelovanja/aktiviranja.</p>
<p> Iako je riječ o složenu procesu što podsjeća na začarani krug (nestabilna državna ekonomija, likovno neosviještena populacija kao potencijalni konzument), ideja o participiranju menadžmenta u kulturi i njezinu financijskom osamostaljivanju (po europskom modelu) te timskom radu muzejskih i menadžerskih stručnjaka, zaživjela je (doduše, sporo) u hrvatskoj kulturnoj politici. Muzeji ne smiju biti uspavani čuvari blaga iza čijih čvrsto zatvorenih vrata dopiru samo vapaji za pomoć i lamentacija zbog nedostatka sredstava.</p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Wagnera pjevam na talijanski način </p>
<p>U našem je poslu vrlo bitno da čovjek ima svoja mjerila posvuda u svijetu. A Beč je grad u koji dolaze svi svjetski pjevači, tako da tu čovjek uistinu može provjeriti da li je napredovao nešto ili tek treba zacrtati put kojim će se kretati, kaže Mužek </p>
<p>Tomislav Mužek zasigurno je jedan od najboljih ambasadora hrvatske glazbe u opernom svijetu. Trenutno pregovara i sa Scalom u Milanu za 2006. godinu. Razgovarali smo s Mužekom pred njegov nastup na Peristilu u Splitu, koji je zamišljen kao začin ovogodišnjemu 50. splitskom ljetu. </p>
<p>Zanimali su nas njegovi međunarodni uspjesi i uvjeti koji su potrebni za njihovo ostvarenje.</p>
<p>• Što Vam je po Vašem sudu ponajprije otvorilo vrata europskih kazališta?</p>
<p> – Vrata europskih kazališta najviše mi je otvorio angažman u Državnoj operi u Beču (Staatsoperi), a zatim u i Bremenu. Tu su se počeli pojavljivati razni angažmani. Godine 1999. bio sam na jednom natjecanju u Austriji gdje su se zatekli i razni direktori opernih kuća iz Italije. Oni su me počeli pozivati na koncerte i tako je sve krenulo.</p>
<p> • U kolikoj je mjeri značajan talent, a koliko činjenica da ste bili u svojevrsnom opernom izlogu, u Beču?</p>
<p>– Po mojem mišljenju je najveći kvocijent uspjeha zapravo u radu, u radu koji čovjek sam ulaže u sebe.</p>
<p>• Mislite li da biste, da ste bili u Zagrebu, postigli jednak uspjeh?</p>
<p>– To je dobro pitanje zato što je Zagreb dosta zatvorena sredina. Čovjek može biti genijalac, ali nema mjerila koja su svjetska, nego su mu mjerila među njegovim kolegama, tj. pjevačima koji pjevaju kod nas u operi. Ne želim reći da su naši pjevači loši, ali jednostavno se taj krug zatvara, a nema nikoga izvana da tu razinu diže ili spušta.</p>
<p> U našem je poslu vrlo bitno da čovjek ima svoja mjerila posvuda u svijetu. A Beč je grad u koji dolaze svi svjetski pjevači, tako da tu čovjek uistinu može provjeriti da li je napredovao nešto ili tek treba zacrtati put kojim će se kretati. </p>
<p>• Ogleda li se u pjevačkom smislu drastičnija razlika između romanske (talijanske i francuske) opere i njemačke (Wagnera)? Što je u tome glavna razlika?</p>
<p>– Talijansko-romanska opera se više usredotočuje na lijepo pjevanje, tzv. belcanto. Izrađena je jedna lijepa pjevačka linija s pratnjom koja je takva kakva je, a njemačka glazba (Wagner) već je sama po sebi dovoljno jaka, tako da je pjevač, zapravo, jedan instrument koji je ravnopravan s orkestrom. Kod Wagnera je vrlo bitna stvar što je dramatika, tj. scenski izraz vrlo značajan čimbenik u interpretaciji.</p>
<p> • Budući da Vi pjevate i jedno o drugo, kako povezujete ta dva svijeta: belcanto i Wagnera?</p>
<p>– Tu su ljudi dosta u zabludi. Kad nekomu kažem da ću ovog ljeta biti u Bayreuthu i pjevati Wagnera, oni kažu: »Joj, ti pjevaš Wagnera!«. Ima u Wagneru, pogotovo u njegovoj ranijoj fazi, dosta elemenata koji su pisani na vrlo talijanski način. Recimo opera »Ukleti Holandez«.</p>
<p> Posebice je uloga Kormilara pisana za tipični lirski, talijanski tenor, koji ima jednu prekrasnu ariju, i ja to pjevam na jedan vrlo talijanski način. A isto tako namjeravam, ako budem danas-sutra pjevao Wagnera, pjevati ga na talijanski način. Ne kanim svoj način pjevanja, za koji mislim da je vrlo zdrav za mene, za moj glas, mijenjati ni za što. </p>
<p>• Lani ste pjevali u Wagnerovu hramu, u Bayreuthu, imate li za ovu godinu kakav angažman?</p>
<p>– Ove godine ide repriza prošlogodišnjeg »Ukletog Holandeza«, u kojem ću opet sudjelovati. </p>
<p>• Kako se osjeća mladi operni pjevač koji je već u svojoj 27. godini osvojio operne pozornice koje su mnogim veličinama kruna karijere?</p>
<p>– U svakom kazalištu, bilo to splitsko ili zagrebačko, bila to bečka Državna opera ili Scala, u njemu rade ljudi koji plivaju u istim vodama kao i svi mi ostali. Meni još i dan-danas, osam mjeseci nakon premijere u Scali nije zapravo jasna važnost koju taj nastup nosi sa sobom.</p>
<p>Siniša Vuković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nova arheološka senzacija kod Pule</p>
<p>PULA</p>
<p> – Arheološki muzej Istre nastavio je treću godinu sustavnih arheoloških istraživanja Nezakcija, arheološkog lokaliteta ustrojenog kao park. Kroz 2000 ljeta u Valturi blizu Pule, na tom su lokalitetu ostali sačuvani dijelovi prapovijesnog, antičkog i kasnoantičkog grada.</p>
<p>Kako Vjesnik doznaje od Kristine Džin, više kustosice Arheološkog muzeja koja je vodila iskapanja, ovoga je ljeta iz zemlje izvirio značajan kameni spomenik težak dvije tone, s natpisom koji sadrži nekoliko vrlo bitnih povijesnih činjenica: »Tito Prifernio, patron grada (municipija) odlukom upravnika dao je podići spomenik Setidianu Firmocosu, donatoru 100.000 sestercija, što čini dvadesetinu njegovih prihoda, a koje je zavjetovao Res Publici Nesactiensium«.</p>
<p>Otkad su na Nezakciju počela sustavna istraživanja – prošlo je gotovo stoljeće – to je već drugi nalaz na kojemu se spominje Res Publica Nresactiensium! Prvi nalaz, zavjetni žrtvenik caru Gordijanu iz 3. stoljeća, prije gotovo 100 godina, bio je prva potvrda postojanja grada Nezakcija. Novo otkriće kamenog spomenika s natpisom potječe iz 2. stoljeća, točnije između 125. i 150. godine. Značaj mu je u tome što se iz natpisa može iščitati ime patrona grada, donatora prihoda za uređenje, što mu se oduzimalo od poreza tadašnjoj državi te pravni status Nezakcija, a to su Res Publica i municipalitet.</p>
<p>Izložak će nakon konzerviranja biti dostupan u samom Arheološkom parku Nezakcij. Posebno je vrijedno i to što je spomenik nađen »in situ«, na licu mjesta, u peristilu kod ulaza u Curiu, tadašnju sudnicu. Kako doznajemo, ove godine završava definiranje arhitektonskog sklopa glavnog gradskog trga. Definirana su tri kraka peristila – istočni, sjeverni i južni, s rimskom bazilikom ili tržnicom na jugu, Curiom ili sudnicom na sjeveru te s nedefiniranim dijelom na kojem se odvijala trgovina.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sve o Miljenku Smoji </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U izdanju nakladnika »Vuković i Runjić« na brodu splitske privatne brodarske tvrtke SEM Marina u srijedu će u sklopu Posebnog programa 50. splitskog ljeta biti predstavljena biografija »Smoje« Ivice Ivaniševića, knjiga kakvu mnogi poklonici djela splitskog kroničara Miljenka Smoje očekuju od njegove smrti. Naime, do sada se o tom duhovitom majstoru s juga, autoru glasovitih serija »Malo misto« i »Velo misto« te brojnih novinskih tekstova, napisalo vrlo malo. Ivaniševićeva knjiga je svojevrsna pohvala Smoji i njegovu Splitu, gradu genija i redikula, grubih šala i podmetanja, siromaštva i razmetanja. »Bilo bi u najmanju ruku neumjesno kazati kako ove knjižice ne bi bilo da nije mučnog sjećanja na dane u kojima je Split svojega kroničara ispratio s mješavinom prezira i ravnodušnosti. No prijedlog da se uhvatim pisanja Smojine biografije zacijelo bih držao manje zavodljivim da je sprovod bio dostojan pokojnikove veličine«, kazao je Ivanišević, koji je, pišući knjigu, razgovarao s mnogim Smojinim suvremenicima. Životopis »Smoje« će predstaviti pisci Đermano Senjanović, Ante Tomić i Boris Dežulović. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Prijave filmova u jednom kadru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U tijeku su prijave radova za sudjelovanje u natjecateljskom dijelu programa drugog međunarodnog festivala filmova snimljenih u jednom kadru – »One take film festival-a«, koji će se održati u Zagrebu od 19. do 21. studenog. Za Grand prix OTFF-a natječu se dokumentarni, igrani i eksperimentalni filmovi i video radovi te glazbeni i reklamni spotovi. Organizatori festivala pozivaju filmske redatelje, video umjetnike i producente da svoje radove prijave do 25. rujna 2004. slanjem VHS kopija na adresu: »One Take Film Festival«, Trg žrtava fašizma 14, 10 000 Zagreb. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dani Ivana Mažuranića </p>
<p>NOVI VINODOLSKI</p>
<p> – Predstavljanjem knjige »Triemeron« Nedjeljka Fabria, izložbom u Narodnoj čitaonici i misom zadušnicom, u ponedjeljak, 9. kolovoza, u Novom Vinodolskom počeli su »Dani pjesnika i bana Ivana Mažuranića«. Manifestacija je priređena u povodu 190. obljetnice Mažuranićeva rođenja. Na stručnom skupu, 11. kolovoza, o Ivanu Mažuraniću govorit će Nedjeljko Fabrio i Petar Strčić. </p>
<p>N. V.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ankinova »Lica i naličja«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Među zanimljivim izložbama u Splitu ovoga ljeta galerija »Kula« će 12. kolovoza u 20 sati ugostiti najnoviji slikarski ciklus umjetnika Vladimira Vrljića Ankina »Lica i naličja«. »Ankin se bavi slikanjem lica i naličja, mahom ljudskih, ali ponekad naslućujemo pticolike oblike. Pa, iako nam se nameće pomisao da je riječ o temi uskrslog boga Janusa, kod Ankina ponajprije zapažamo antropomorfne krhotine konkretne figure. Likovi se doimlju poput zamaskiranih prikaza, međutim to nije nikakva karnevalska svita, njegovi likovi su osamljeni, tek ponekad u paru«, piše kritičar Goran Blagus. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatska, sretno u Ateni! </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski su olimpijci u utorak predvečer otputovali prema Ateni, gdje će nastupiti na Olimpijskim igrama. Malo iza podneva su se u zagrebačkom hotelu Sheraton olimpijci počeli okupljati, točnije većina od njih ukupno 81. Neki će već u subotu započeti natjecanja, dok će ceremonija otvaranja biti 13. kolovoza. U Atenu je ranije krenulo troje stolnotenisača (Primorac, Boroš, Vaida), zatim tenisači (Ljubičić, Karlović, Ančić, Šprem, Kostanić) te dizač utega Nikolaj Pešalov. No, zato je bilo veselo plivačima, vaterpolistima, dijelu atletske reprezentacije, veslačima, jedriličarima, boksačima i rukometašima.</p>
<p>Plivači su se družili, slikali međusobno i s ostalim sportašima. Na meti je bio Gordan Kožulj, koji je na »sretno u Ateni« uzvratio:</p>
<p>– Već je sad sretno, tamo će biti još bolje!</p>
<p>Mnogo se očekuje i od Duje Draganje, koji se pojavio s obojenim malim noktom na desnoj ruci. </p>
<p>– To mi je napravila sestrica, da me podsjeća na nju u Ateni. To mi je za sreću, neću to skidati dokle god se samo ne ispere, objasnio je Duje i nastavio: </p>
<p>– Nakon ovako dobrih priprema želim samo malo sreće i zdravog razuma. Prijatelji su mi rekli da je u Ateni sve u redu, da je bazen lijep, jedino je zrak malo težak, nije lako disati. Sad je na meni red da učinim svoj dio posla. Moj je realni domet finale, ali je pitanje koliko ću daleko doći. Možda zapnem u polufinalu, a možda ni ne dospijem tamo. Realno bi ipak bilo finale na 50 i 100 slobodno te polufinale na 100 leptir. Šaka mi je još nateknuta, ali bolovi su prestali. </p>
<p>Naša je najmlađa olimpijka, sa tek 17 godina, Sanja Jovanović. Poput zvrka se vrtjela među olimpijcima, svi je paze i maze, a ona za svakog ima lijepu riječ. </p>
<p>– Ovo su mi prve Igre i jako sam uzbuđena. Dobro sam se pripremila i bila bih zadovoljna da u Ateni plivam u polufinalu, a eventualno finale bilo bi ispunjenje svih snova. </p>
<p>Dođu li do kraja, rukometaši se vraćaju o svom trošku </p>
<p>U dobrom su raspoloženju već poslovično prednjačili rukometaši. To se raspoloženje još i popravilo kad su olimpijci dobili sunčane naočale sa staklima poput šahovnice, kako bi svi znali otkuda su. Sjedili su mirno na sastanku olimpijske misije, ali teško je bilo ostati ozbiljan kad se pogledalo njih kako ozbiljno sjede sa sunčanim naočalama na nosu. Balić je bio zaigran kao i na terenu, Šola se slikao sa svima koji su ga to molili, a tih je bilo mnogo. </p>
<p>– Ne znam te ljude, ali nikada nisam odbio nijednog navijača. Kako bih i mogao kad nam svi žele sreću, kaže Šola. </p>
<p>Mirza Džomba skida osmijeh s lica samo kad priča o rukometu: </p>
<p>– Osjećam se posebno, pomalo čudno. Ovo su mi prve Olimpijske igre, možda i posljednje. Bio sam na dosta svjetskih i europskih prvenstava, ali ovo se ne može ni sa čime usporediti. Predstavnici svih sportova su zajedno, isto odjeveni, jedva čekam da dođemo u Atenu, kazao je Džomba, osvrnuvši se i na nevolje koje su pratile rukometaše posljednjih mjeseci: </p>
<p>– Ozljede su sastavni dio sporta i jasno je da će nam ovi igrači kojih nema jako nedostajati, ali i bez njih smo favoriti. U Atenu idemo kao svjetski prvaci, tako da će nas zadovoljiti samo jedna od medalja.</p>
<p>Koliki je motiv rukometaša, između redaka je rekao i Venio Losert, koji sa 28 godina već ima olimpijsko zlato iz Atlante. </p>
<p>– Ostanemo li do kraja, vratit ćemo se posljednji, i to o vlastitom trošku. O ranijem povratku ne želim ni misliti, rekao je Losert.</p>
<p>Veslači idu po medalje u dvojcu i četvercu </p>
<p>Hrvatski su veslači stigli posljednji na mjesto okupljanja. No, to ne znači da su posljednji i prema očekivanjima. Upravo suprotno, braća Skelin svojom su formom i nastupima podigli mnoga nadanja. No, izbornik Igor Čulin smiruje strasti:</p>
<p>– Bit će teško, jer imamo strašne protivnike i u dvojcu i u četvercu. Često se spominju problemi s vjetrom koji bi nas mogli dočekati, ali uvjeti će svima biti jednaki. Posljednjih smo dana radili mjerenja vremena i zadovoljniji sam četvercem nego dvojcem. Doduše, sva smo testiranja radili nakon teretane, ali sam dobio rezultate koji mi nisu baš dragi. U dvojcu bih bio zadovoljan medaljom. A u četvercu? Isto tako, iznenadio nas je Čulin koji je dosad kao krajnji domet četverca spominjao finale: </p>
<p>– Uspjeli smo povećati <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> četverca u prvom dijelu staze i očekujem da će dečki ući u finale, ali i u borbu za medalje. </p>
<p>Ivana vjeruje u Blanku </p>
<p>U Atenu je krenula i Ivana Brkljačić, naša bacačica kladiva. Unatoč ozljedi koja ju je mučila prošlog tjedna, put u Atenu odnio je svaku pomisao na bol. </p>
<p>– Sad je sve u redu, spremna sam. Nadam se da ću u Ateni naplatiti dobar rad ove godine. Bila bih zadovoljna da ostvarim svoj prosječan rezultat, oko 67 metara. Mislim da bi to bilo dovoljno za finale, što bi bila velika stvar i ravno medalji. Noć prije puta u Sydney uopće nisam mogla spavati. Bila sam zbunjeno i prestrašeno dijete kojem je bilo teško odvojiti se od roditelja mjesec dana. Sad sam samo sretna, a uzbuđenje će početi tek kad stignem u Atenu, kazala je Ivana, prognoziravši i rezultat Blanke Vlašić, koja u Atenu stiže kasnije: </p>
<p>– Blanka je već mnogo puta pokazala da je na velikim natjecanjima prava »frajerica«. Cloete je u prednosti zbog iskustva, ali mislim da će Blanka pobijediti Ruskinje i da će osvojiti medalju.</p>
<p>Vedran Božičević i Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Luis Enrique se povlači iz nogometa </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Bivši nogometaš Barcelone, Real Madrida i španjolske nogometne reprezentacije Luis Enrique (34), jedan od najcijenjenih nogometaša u Španjolskoj, objavio je prekid nogometne karijere. </p>
<p>– Ne smatram se više dovoljno jakim da bih se mogao ravnopravno natjecati s drugim igračima. Sljedeću ću sezonu odgledati s tribina, Enriqueove su riječi koje se mogu pročitati na njegovoj internetskoj stranici. </p>
<p>Luis Enrique debitirao je za reprezentaciju 1991. godine kad je još uvijek nosio dres Sporting Gijona, kluba iz rodnoga grada. Godinu dana nakon toga, u sezoni 1991./1992. seli u »kraljevski klub«, osvaja zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Barceloni, u čiji je nogometni klub došao 1996. godine. </p>
<p>Na poziciji povučenog napadača u prve je dvije sezone za katalonski klub postigao 35 pogodaka u 69 utakmica. Načet ozljedama u posljednje dvije sezone nije niti pokušao produljiti vjernost s Barcelonom. Postojala je mogućnost povratka u klub u kojem je počeo karijeru, međutim: </p>
<p>– Ne bih mogao igrati na razini na kojoj bih želio, a na taj način Sportingu ne bih učinio uslugu, rekao je Enrique. </p>
<p>Za španjolsku nogometnu reprezentaciju odigrao je 62 utakmice, a povukao se 2002. godine. (Reuters/K. Đ.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Blanka Vlašić preskočila 2,03 metra</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Na međunarodnom EAA mitingu u Ljubljani skokom preko letvice postavljene na 2,03 metra hrvatska atletičarka Blanka Vlašić je postavila hrvatski rekord i potvrdila sjajnu formu pred Olimpijske igre u Ateni. </p>
<p>Inače, Blankin skok preko 2,03 jedanaesti je u povijesti i treći rezultat sezone. Centimetar više postavljenu letvicu ove su godine preskakale tek Ruskinja Jelena Sljesarjenko i Južnoafrikanka Hestrie Cloete.</p>
<p>Ovim je rezultatom Blanka potvrdila sjajan niz u sezoni započet u Hengelu gdje je osvojila prvo mjesto. </p>
<p>Niti na jednom ovogodišnjem natjecanju nije bila plasirana ispod trećeg mjesta, a u jedanaest nastupa koliko ih je ove sezone imala pobijedila je četiri puta.</p>
<p>Prema izjavi odmah nakon završetka mitinga, na kojem je osvojila prvo mjesto ispred Ukrajinke Vite Paalamar (1.90 m), rezultat je još više iznenađujuć, jer Blanka obično bolje skače kada je konkurencija za sam vrh jača, što u Ljubljani nije bio slučaj. </p>
<p>– Još prošle godine ovakav sam rezultat mogla samo sanjati, sada su visine iznad dva metra realnost. Naravno da sam presretna preskočenim rezultatom, no ne opterećujem se njime pred odlazak na Olimpijske igre, rekla je hrvatska rekorderka, želeći se ograditi svih pritisaka u vidu medalje koji će sada zasigurno biti postavljeni pred nju prije polaska u Atenu. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Atena sve bliže, Blanka sve uvjerljivija</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – I dok je većina njezinih kolega bila na putu prema Ateni, najbolja hrvatska visašica Blanka Vlašić skoknula je do Ljubljane. Mlada je Splićanka smatrala kako je bolje ne putovati već sada u Grčku prijestolnicu, s obzirom da je skok u vis ionako na rasporedu pred sam kraj Olimpijskih igara, već je odlučila nastupiti na EAA mitingu u glavnom slovenskom gradu. </p>
<p>I ne samo da je nastupila, Blanka je pobijedila i to u doista impresivnom stilu. Preskočila je 2.03 metra, visinu novog hrvatskog rekorda, nastavivši tako nevjerojatan ovogodišnji niz rezultata. Pobjeda hrvatske atletičarke bila je iznimno uvjerljiva, drugoplasirana Ukrajinka Vita Palamar preskočila je punih 13 centimetara manje.</p>
<p>Blanka ovaj put ne mora brinuti ni hoće li joj Međunarodna atletska federacija (IAAF) priznati rezultat. Naime, kad je Splićanka nedavno preskočila 2.02 metra u švedskom Bastadu, IAAF joj nije priznao taj skok jer je natjecanje održano na teniskom terenu. Sada je međutim sve čisto. Miting u Ljubljani održan je, naime, pod okriljem Europskog atletskog saveza (EAA), dakako na atletskom stadionu, tako da su od Blanke i službeno ove godine više skakale samo Jelena Sljesarjenko i Hestrie Cloete, obje po 2.04 metra. Već na prošlotjednom mitingu u Zürichu Blanka je napadala 2.04 metra i unatoč neuspjehu, vidjelo se da hrvatska rekorderka ima tu visinu. Sada je preskočila centimetar manje, no s priličnom lakoćom i to iz prvog pokušaja, baš kao i dva metra. Nakon toga je neuspješno pokušala svladati i 2.05 metara, a dvaput je čak i bila blizu. </p>
<p>- Odgovaralo mi je vrijeme u Ljubljani. Ambijent je također bio lijep, tako da sam se zbilja dobro osjećala. Htjela sam preskočiti dva metra, kako bih zadržala ovogodišnju razinu rezultata, no ovo svakako nisam očekivala. Obično takve visine preskačem na velikim mitinzima gdje imam veću konkurenciju. U drugom, a pogotovo u trećem pokušaju na 2.05 metara bila sam vrlo blizu uspjeha. Zahvaljujući svojim trenerima, ocu Jošku i Bojanu Marinoviću, ove sezone. letim, kazala je presretna Blanka koja je ponovno odbila preuzeti ulogu jedne od favoritkinja na predstojećim Olimpijskim igrama.</p>
<p>– Sve ostaje isto kao i dosad. Želim samo skakati najbolje što mogu, a onda što bude, poručila je hrvatska rekorderka koja je ovim rezultatom srušila 18 godina stari rekord mitinga (2.01) koji je dosad držala svjetska rekorderka, Bugarka Štefka Kostadinova.</p>
<p>Novim uspjehom Blankin se ovogodišnji prosjek rezultata na međunarodnim mitinzima popeo na odličnih 1.98 metara., a do Olimpijskih igara imat će još jednu priliku poboljšati ga. U nedjelju će, naime, skakati na malom mitingu u švicarskom Fribourgu. </p>
<p>Osim Splićanke, u Ljubljani su na pobjedničkom postolju stajala još trojica hrvatskih atletičara, no njihovi rezultati nisu bili na posebno visokoj razini. Jurica Grabušić pobijedio je na 110 metara prepone sa 13.95 sekundi, Dejan Vojnović bio je drugi na 100 metara (10.47), baš kao i Siniša Ergotić u skoku u dalj (7.67 m). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Maksimir ponovno diše zajednički </p>
<p>Imperativ uspjeha protiv slovenskog Primorja u prvoj utakmici drugog pretkola Kupa Uefa u četvrtak u 19 sati u Maksimiru mobilizirao je sve klupske snage, a u zaborav gurnuo nesporazume i nesuglasja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Maksimiru se očigledno poduzima sve kako bi se stvorilo pozitivno ozračje uoči Dinamova prvog ovogodišnjeg izlaska u Europu, u četvrtak u 19 sati protiv slovenskog Primorja. Stoga je razumljivo da je Niko Kranjčar, kapetan Dinama, u svom izlasku pred sedmu silu, napeto stanje u klubu oslikao kao nešto što je bilo i prošlo. </p>
<p>Zanimljivo da se u tom prekrivanju velom (privremenog) zaborava ipak izvukla određena pouka. Osjetili smo je u Kranjčarovu istupu kad je odgovarao na pitanje je li se utakmica s Osijekom analizirala strože nego prethodne: </p>
<p>– Naravno da je bilo razgovora, i trebalo je biti. No, moj je stav da ono što je rečeno u svlačionici, koliko god dobro došlo, ne ide u javnost i ostaje samo među nama. </p>
<p>Drugim riječima, pokazano je slikovito ovim primjerom kako nije bilo taktički od kapetana, a nimalo dobro za klub, kad je prije sedam dana javno, putem tiska, kritizirao neke segmente trenerova rada, što je prouzročilo dodatnu buru u klubu, a nesigurnost u momčadi. Pritom se Kranjčara posjelo na klupu, čime se momčad protiv Osijeka osjetila oštećenom, što god tko mislio, pa i Jurčević, koji s razlogom očekuje da momčad Dinamova kalibra i izbora igrača mora moći odigrati bezbolno i bez svoga najboljeg igrača. </p>
<p>Kranjčar, kako trenutačno stvari stoje, i može, i mora u četvrtak u Maksimiru istrčati protiv Primorja, pa je kao kapetan poručio: </p>
<p>– Ne smijemo si dopustiti nove neugodnosti, a susret s Primorjem idealna je prilika da dosadašnju blamažu gurnemo u drugi plan. Stoga priželjkujemo bilo kakvu pobjedu, jer znam iz iskustva da je najbolje jamstvo uspjeha - uspjeh. </p>
<p>Priznavši, kao i Ivan Bošnjak, koji se konačno nakon zadarske ozljede vraća u momčad, da o Primorju znaju malo ili gotovo ništa, Kranjčar je podsjetio da mu ne pada na pamet ikoga podcjenjivati, pa stoga priželjkuje bilo kakvu pobjedu: </p>
<p>– Mislim da se sjećate kako sam uoči ždrijeba rekao da bih za suparnika najmanje želio Slovence, Rumunje ili Željezničara. Iako mislim da smo kvalitetniji sastav, nikoga ne treba podcjenjivati. Dovoljno je samo prisjetiti se lanjskih susreta s Mariborom, kada smo se provukli praktički kroz iglene uši, pa da se ne razbacujemo velikim riječima. </p>
<p>Dakako da se u četvrtak može očekivati pojačani gostujući bunker, kako bi sve bilo u skladu s Dinamovom sudbinom da se uglavnom s time mora sučeljavati. Kojom taktikom Dinamo mora probiti bunker kako bi stekao prednost za uzvrat, upitali smo Bošnjaka: </p>
<p>– Taj dio treba ostaviti treneru, koji mora osmisliti takvu odgovarajuću taktiku, kojom bismo što prije bunker probili i došli do vodećeg pogotka, nakon čega bi sve trebalo biti lakše. </p>
<p>Kranjčar pak zaključuje: </p>
<p>– Osim što nam je zadatak dati cijeloga sebe, valja nam također prikazati se makar u prošlogodišnjem svjetlu, kad smo u nekim prilikama zaista djelovali kao momčad. Pokažu li i brojni mladi reprezentativci, koji su nam popunili redove, da mogu biti na razini svojih prošlogodišnjih reprezentativnih izdanja, onda za prolazak u sljedeći krug ne bi trebalo biti većih problema. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Maksimir ponovno diše zajednički </p>
<p>Imperativ uspjeha protiv slovenskog Primorja u prvoj utakmici drugog pretkola Kupa Uefa u četvrtak u 19 sati u Maksimiru mobilizirao je sve klupske snage, a u zaborav gurnuo nesporazume i nesuglasja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Maksimiru se očigledno poduzima sve kako bi se stvorilo pozitivno ozračje uoči Dinamova prvog ovogodišnjeg izlaska u Europu, u četvrtak u 19 sati protiv slovenskog Primorja. Stoga je razumljivo da je Niko Kranjčar, kapetan Dinama, u svom izlasku pred sedmu silu, napeto stanje u klubu oslikao kao nešto što je bilo i prošlo. </p>
<p>Zanimljivo da se u tom prekrivanju velom (privremenog) zaborava ipak izvukla određena pouka. Osjetili smo je u Kranjčarovu istupu kad je odgovarao na pitanje je li se utakmica s Osijekom analizirala strože nego prethodne: </p>
<p>– Naravno da je bilo razgovora, i trebalo je biti. No, moj je stav da ono što je rečeno u svlačionici, koliko god dobro došlo, ne ide u javnost i ostaje samo među nama. </p>
<p>Drugim riječima, pokazano je slikovito ovim primjerom kako nije bilo taktički od kapetana, a nimalo dobro za klub, kad je prije sedam dana javno, putem tiska, kritizirao neke segmente trenerova rada, što je prouzročilo dodatnu buru u klubu, a nesigurnost u momčadi. Pritom se Kranjčara posjelo na klupu, čime se momčad protiv Osijeka osjetila oštećenom, što god tko mislio, pa i Jurčević, koji s razlogom očekuje da momčad Dinamova kalibra i izbora igrača mora moći odigrati bezbolno i bez svoga najboljeg igrača. </p>
<p>Kranjčar, kako trenutačno stvari stoje, i može, i mora u četvrtak u Maksimiru istrčati protiv Primorja, pa je kao kapetan poručio: </p>
<p>– Ne smijemo si dopustiti nove neugodnosti, a susret s Primorjem idealna je prilika da dosadašnju blamažu gurnemo u drugi plan. Stoga priželjkujemo bilo kakvu pobjedu, jer znam iz iskustva da je najbolje jamstvo uspjeha - uspjeh. </p>
<p>Priznavši, kao i Ivan Bošnjak, koji se konačno nakon zadarske ozljede vraća u momčad, da o Primorju znaju malo ili gotovo ništa, Kranjčar je podsjetio da mu ne pada na pamet ikoga podcjenjivati, pa stoga priželjkuje bilo kakvu pobjedu: </p>
<p>– Mislim da se sjećate kako sam uoči ždrijeba rekao da bih za suparnika najmanje želio Slovence, Rumunje ili Željezničara. Iako mislim da smo kvalitetniji sastav, nikoga ne treba podcjenjivati. Dovoljno je samo prisjetiti se lanjskih susreta s Mariborom, kada smo se provukli praktički kroz iglene uši, pa da se ne razbacujemo velikim riječima. </p>
<p>Dakako da se u četvrtak može očekivati pojačani gostujući bunker, kako bi sve bilo u skladu s Dinamovom sudbinom da se uglavnom s time mora sučeljavati. Kojom taktikom Dinamo mora probiti bunker kako bi stekao prednost za uzvrat, upitali smo Bošnjaka: </p>
<p>– Taj dio treba ostaviti treneru, koji mora osmisliti takvu odgovarajuću taktiku, kojom bismo što prije bunker probili i došli do vodećeg pogotka, nakon čega bi sve trebalo biti lakše. </p>
<p>Kranjčar pak zaključuje: </p>
<p>– Osim što nam je zadatak dati cijeloga sebe, valja nam također prikazati se makar u prošlogodišnjem svjetlu, kad smo u nekim prilikama zaista djelovali kao momčad. Pokažu li i brojni mladi reprezentativci, koji su nam popunili redove, da mogu biti na razini svojih prošlogodišnjih reprezentativnih izdanja, onda za prolazak u sljedeći krug ne bi trebalo biti većih problema. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Buljan, Računica ili Fiorentini </p>
<p>Za drastične promjene potrebna je skupština kluba, a zasad nema najave kako bi se moglo okupiti najveće klupsko tijelo. Čak štoviše, nema naznaka ni sastanka Upravnog odbora, jer je predsjednik Branko Grgić u svojoj vikendici u Tisnom, na otoku Murteru</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U Hajduku je zavladala opća zbrka iznenadnim odlaskom Igora Štimca, šefa struke splitskoga kluba. Predsjednik Branko Grgić i njegova uprava ostali su bez teksta i povukli se, čekajući da se slegne prašina nakon šoka. </p>
<p>Činjenica je da je opozicija željna dolaska ili povratka u klub oživjela i da dolazi do velikog pregrupiranja. Međutim, za drastične je promjene potrebna skupština kluba, a zasad nema najave da bi se moglo okupiti najveće klupsko tijelo. Čak štoviše, nema naznaka ni sastanka Upravnog odbora, jer je predsjednik Branko Grgić u svojoj vikendici u Tisnom, na otoku Murteru. Grgić nije na odmoru već na bolovanju uzrokovanom stresom zbog posljednjih događaja u klubu. U Split bi se trebao vratiti u četvrtak, kada će se potpisati sponzorski ugovor s Inom vrijedan 1,200.000 kuna. </p>
<p>– Morao sam se odmoriti. Ovo je strašno stresno razdoblje. Vratit ću se u četvrtak, a potom ćemo svi zajedno, mi u Upravi, odrediti daljnje smjernice rada. To je sve što vam mogu kazati, izjavio je predsjednik Grgić. </p>
<p>Torcida, pak, ne posustaje. Nije zadovoljna samo odlaskom Štimca nego traži ostavku Grgića i cijele Uprave. Torcidin zahtjev ne podržava društvo prijatelja Hajduka (stariji navijači) i suprotnog je stava. Podržavaju Grgića i smatraju da je za svog mandata bio učinkovit. Problem je za poljudsko ozračje što ova situacija pogoduje raznim naklapanjima i neprovjerenim vijestima. Svatko zna »pravu istinu« makar službeni Hajduk šuti. U klubu se ne oglašavaju i rekli bi kako je za ovako burno razdoblje čelništvo prepasivno. Činjenica je da klub mora imati sportskog direktora, a zasad se spominje da bi moglo doći do prekomande direktora Fredija Fiorentinija (navodno nije zainteresiran). Tu je i Ivan Buljan, ali i Dean Računica. </p>
<p>Zasad nitko ne spominje trojicu »vatrenih« donatora - Bokšić apsolutno nije zainteresiran za rad u klubu, a Bilić i Asanović su se uhvatili mlade hrvatske reprezentacije. Također, bitno je dodati da trenutačno klub nema ni financijskog direktora te je evidentno da su ovoj Upravi, ako opstane, potrebna pojačanja u administraciji. Čini se, pak, da Grgić i njegovi suradnici neće žuriti, ali ni pognuti glavu pred navijačima. Prolaze kroz neugodnu oluju, a jedini su lijek pobjede prve momčadi... Sigurno bi tri boda u subotu protiv Kamena Ingrada barem malo amortizirala udarce sa strane. Prema tome, na potezu je Ivan Katalinić i njegovi izabranici, koji nizom pobjeda mogu pomoći da ova Uprava ispliva na mirno more. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Lončarević trener Hajduka? </p>
<p>Bivši Dinamov trener koji se slučajno našao podno maksimirskih tribina objavio je da zauvijek napušta kormilo libijske reprezentacije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ilija Lončarević, još uvijek izbornik libijske nogometne reprezentacije, ili je vješti glumac ili zaista ne zna o čemu se radi kad je o Dinamu riječ. Stoga je s čuđenjem dočekao novinarsku konstataciju da se u pravom trenutku pojavio na pravom mjestu, podno maksimirskih tribina, gdje smo i razmijenili nekoliko riječi: </p>
<p> – O kojem to pravom trenutku govorite? Ne znam o čemu se radi, izvlačio se Lončarević pa smo priču okrenuli na Libiju i njegova aktualnog poslodavca: </p>
<p>– U subotu sam i definitivno napustio Libiju. Naime, nakon mjesec dana uzaludnih pokušaja da saznam što je s mojim primanjima koja uopće ne stižu i računa li se uopće još na mene, nikako da doprem do nekoga tko bi mi bilo što mogao službeno odgovoriti. </p>
<p>Lončarevićeva je zbunjenost tim veća, jer dosadašnji rezultati kvalifikacija za SP idu njemu u prilog. Libija je pobijedila Bjelokosnu Obalu sa 2-0, s Kamerunom je odigrala 0-0, pobijedila je Sudan sa 1-0, a već im je 4. rujna pred vratima vrlo bitna utakmica s Beninom: </p>
<p>– Nitko s njihove strane ne trza, jedino se igrači oglašavaju i daju mi potporu. No, meni je prekipjelo, pa sam Fifi već podnio zahtjev za nadoknadu iz ugovora i mislim da će na tome sve završiti. Riječ je o vrlo velikom dugu. </p>
<p>O eventualnim nagađanjima da je i on jedna od mogućih maksimirskih opcija ako Dinamo nastavi s promjenjivim igrama, Lončarević je rekao: </p>
<p>– Moj poznanik menadžer »s one strane« javio mi je da je beogradski Sport prije pet dana objavio da sam nominiran za trenera Hajduka. Koliko mi je poznato, trener je i dalje Katalinić. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Balaban i Butina protiv Šahtara</p>
<p>Do početka talijanskog prvenstva ostalo je nešto više od mjesec dana, a Inter mora u goste vrlo dobrom švicarskom prvaku Baselu, koji je posljednjih nekoliko sezona pokazao kako se može nositi i s najboljim europskim momčadima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rinat Ahmetov, predsjednik ukrajinskog Šahtara, u posljednje je dvije godine u Donjeck doveo mnoge igrače s jednim jedinim ciljem - da njegov klub zaigra u Ligi prvaka. Prošle je godine Šahtar ispao u 3. pretkolu, primivši sumnjiv pogodak u samoj završnici protiv Lokomotiva iz Moskve, a i ove je godine pred »rudarima«, u čijim redovima igraju dvojica hrvatskih reprezentativaca Stipe Pletikosa (neće nastupati zbog ozljede) i Darijo Srna, težak zadatak. Ždrijeb im je u 3. pretkolu dodijelio belgijski Club Brugge, također momčad u kojoj igraju dvojica hrvatskih nogometaša, Tomislav Butina i Boško Balaban. </p>
<p>I dok je utorak u Moskvi donio obračun dvojice hrvatskih napadača (Olića i Prše), srijeda u Donjecku donosi novo hrvatsko suparništvo. U mnogo boljoj formi su »belgijski Hrvati«. Naime, Butina brani odlično, a Balaban je najbolji strijelac Club Bruggea sa pet pogodaka u posljednje tri utakmice (četiri u drugom pretkolu Lige prvaka i jedan u prvenstvu). Šahtar će, dakle, biti lišen usluge obojice Hrvata, a izostanak Pletikose upravo bi mogao biti najveći minus ukrajinskog kluba.</p>
<p>Kao i u utorak, i u srijedu će u svoju natjecateljsku sezonu ranije no što su očekivali tri velikana europskog nogometa. I dok je u slučaju Manchester Uniteda, koji će gostovati u Bukureštu kod tamošnjeg Dinama, riječ o samo nekoliko dana, madridskom Realu i milanskom Interu nastupi već u prvoj polovici kolovoza zasigurno nisu dobrodošli. Do početka talijanskog prvenstva ostalo je nešto više od mjesec dana, a Inter mora u goste vrlo dobrom švicarskom prvaku Baselu, koji je posljednjih nekoliko sezona pokazao kako se može nositi i s najboljim europskim momčadima, dok će »galaktičari« iz Madrida cijenu za katastrofalnu prošlu sezonu platiti i igranjem u Krakowu protiv čvrste momčadi Wisle umjesto lagodnih prijateljskih utakmica po Dalekom Istoku. </p>
<p>Od hrvatskih će igrača na teren u srijedu istrčati i Marko Babić, koji će sa svojim Bayerom u Leverkusenu dočekati prvaka Češke Banik, Robert Težački čija Gorica ugošćuje prošlosezonskog finalista Lige prvaka Monaco te Giovanni Rosso, koji s Maccabijem iz Haife gostuje u Trondheimu kod Rosenborga. </p>
<p>Parovi i počeci:</p>
<p>19.00: Šahtar (Ukr) – Club Brugge (Bel); </p>
<p>20.00: Ferencvaros (Mađ) – Sparta (Češ); </p>
<p>20.30: Crvena zvezda (SCG) – PSV (Niz); </p>
<p>20.30: Bayer (Njem) – Banik (Češ); </p>
<p>20.45: Shelbourne (Irs) – Deportivo (Špa); </p>
<p>20.45: Basel (Švi) – Inter (Ita); </p>
<p>20.45: Gorica (Slo) – Monaco (Fra); </p>
<p>20.45: Wisla (Polj) – Real (M) (Špa); </p>
<p>20.45: Rosenborg (Nor) – Maccabi (H) (Izr); </p>
<p>20.45: Dinamo (Bu) (Rum) – Manchester United (Eng).</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Čudo u Kranjčevićevoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da u uredu Zagrebove tajnice nismo svjedočili svojim očima, ne bismo vjerovali da toga još ima, barem ne u okvirima našega prvoligaškog nogometa, u kojem što god da se dotakne smrdi na smicalicu. Naime, na vrata tajništva kluba zakucao je čovjek i zapitao kome se treba obratiti, jer želi Zagrebu nešto darovati. Tajnica ga je pitala što, a on će: </p>
<p> – Novac, i to opipljivu količinu. Recite mi samo kako da to učinim. </p>
<p> Dakako da je namjera takvog »čudaka« potaknula i potpitanja. Prvo je glasilo ima li namjeru taj novac donirati nogometnoj školi, jer često se događa da imućniji roditelji tako potiču taj segment rada kluba, koji bi najvjerojatnije u Zagrebu, ali i drugdje odavno zamro bez toga: </p>
<p>– Ne, novac darujem klubu iz osobnih pobuda. Samo bih želio da mi date neki mjerodavan, javan klupski broj računa na koji bih to doznačio. </p>
<p>Kad ga je dobio i rekao da se radi o čistoj donaciji, a ne sponzorstvu ili uvjetovanju ičime, zamolili smo ga da nam dâ svoje ime i prezime kako bismo ga istaknuli kao rijedak primjer: </p>
<p> – Ne želim da se išta čuje o meni, glavno je da novac stigne u prave ruke. </p>
<p>Rekao je to i sjeo u skupi automobil te odlepršao, ostavivši nazočne bez daha, ali u boljem raspoloženju. Pokaže li se, naime, to dobročiniteljstvo točnim, možda zaposlenicima stigne neka od davno zaboravljenih plaća. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Tajni ustupci Grčke Americi, Britaniji i Izraelu </p>
<p>Iako grčki zakon brani stranim agentima nošenje oružja na grčkom tlu, vlada u Ateni navodno je ipak dopustila Amerikancima, Britancima i Izraelcima naoružanu zaštitu svojih natjecatelja i važnih gostiju Olimpijskih igara</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tijekom Olimpijskih igara, u Ateni će natjecatelje i važne goste štititi naoružani britanski, američki, a možda i izraelski agenti. Riječ je navodno o tajnom aranžmanu čije postojanje grčke vlasti ne žele javno priznati. Zakon, naime brani, stranim agentima nošenje oružja na grčkom tlu. </p>
<p>Londonski Times otkriva u utorak da će britansko oružje biti prebačeno u Atenu u diplomatskim torbama. Time se želi spasiti od neugodnosti grčku vladu, koja je, kako se tvrdi, »načinila ustupke Britaniji, Americi i Izraelu«. U pratnji britanskog olimpijskog tima dolazi navodno, sasvim bez presedana, čak 130 Scotland Yardovih policajaca. Dio njih pružat će oružanu zaštitu nazočnim uglednicima, a ostatak će biti u pričuvi. Agenti Sjedinjenih Država štitit će međutim i pojedinačne sportaše koji u Ateni brane američke boje.</p>
<p>Grčka ministrica kulture Fanny Palli-Petralia nedavno je izjavila da nijedna od zemalja-sudionica neće sobom dovesti vlastito oružano osiguranje.</p>
<p> »Dogovoreno je da naoružani agenti iz drugih zemalja neće doći u Grčku«, rekla je ministrica. No, visoki predstavnici Busheve administracije izjavljuju da će pripadnici američkog osiguranja u Ateni ipak nositi oružje. </p>
<p>Kako je već javljeno, Olimpijske igre će, prvi put u njihovoj povijesti, štititi i NATO, koristeći široki dijapazon izviđačkih meta i oružja. To uključuje i izviđačke avione »Awacs«, te ratne brodove koji patroliraju Sredozemljem. Diljem Atene bit će razmještene i ekipe za zaštitu od nuklearnog, biološkog i kemijskog ratovanja. Sve te mjere uvedene su zbog straha od terorističkog napada Al Qaide. Najveća operacija osiguranja u povijesti Olimpijskih igara stajat će oko milijardu eura, a u njoj će sudjelovati 40.000 policajaca, stražara i vojnika. BBC u utorak javlja da su u luci Pirej podstavljeni podvodni senzori za otkrivanje ronilaca, te da posvuda patroliraju obalne straže u brzim čamcima s infracrvenim i sigurnosnim kamerama. Olimpijska natjecališta pod strogim su nadzorom.</p>
<p>Velika Britanija bila je na čelu odbora sastavljenog od više zemalja, koji je Grcima pružao savjete o osiguranju. Britnaski dužnosnici tvrde kako su grčki domaćini prihvatili sve savjete. Britanski ministar sporta Richard Caborn izjavio je da je Atena »možda najsigurnije mjesto na planetu«.</p>
<p> Odbacio je nagađanja da će britanski natjecatelji na igrama biti opremljeni plinskim maskama, te dodao da mu nisu poznate nikakve specifične terorističke prijetnje. </p>
<p>Tijekom Olimpijskih igara u Ateni će biti nazočni i britanski komandosi. Iz zgrade britanskog veleposlanstva u Ateni, njihovim operacijama upravljat će britanska obavještajna služba MI6, tvrdi Times. Vjeruje se da je grčka vojska primila protuterorističke savjete od britanskih komandosa, SAS, posebice o situacijama vezanim uz otmice talaca. Grupa britanskih mornaričkih komandosa savjetovala je pak grčke specijalce o tome kako će najbolje osigurati britanski brod za krstarenje »Queen Mary 2« . Zajedno s više drugih putničkih brodova, »QM2« će za vrijeme Igara stajati u pirejskoj luci i ugostiti stotine uglednika. Na tom brodu odsjest će među ostalim i britanski premijer Tony Blair, francuski predsjednik Jacques Chirac, te bivši američki predsjednik, George Bush stariji.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Šijiti prijete Allawiju osvetom ako ne zaustavi američku ofenzivu</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Radikalni šijitski vođa Moqtada al Sadr odbacio je najnovije pozive privremene iračke vlade Iyada Allawija da njegova Mehdijeva vojska napusti sveti šijitski grada Najaf gdje se već peti dan nastavljaju bespoštedne borbe s američkim i iračkim vojnicima. </p>
<p>Američki vojni stratezi koji itekako vode računa da se borbe na šijitskim i sunitskim bojišnicama ne vode istodobno, prisiljeni su se sve više angažirati u mnogim dijelovima Bagdada. Tamo su šijitski pobunjenici uspjeli oteti brigadira Reada Mohammeda Khudaira koji je bio odgovoran za sve policijske patrole u istočnim dijelu iračkog glavnog grada. </p>
<p>Nešto ranije, u Najafu je otet još jedan visoki policijski časnik. Prema katarskoj tv postaji Al Jazeera, otmičari za oslobađanje otetog Khudaira traže puštanje iz iračkih zatvora nekoliko desetaka svojih suboraca i istomišljenika.</p>
<p>Prijelazna vlada u Bagdadu je suočena sa najvećim ispitom. No, svi njezini dosadašnji pokušaji da uz potporu savezničke koalicije djeluje brzo i odlučno doimaju se uzaludno. Naime, nema gotovo nikakvih znakova da bi se opće stanje u zemlji moglo uskoro poboljšati. Istodobno, sam premijer Allawi teško može vratiti poljuljani osobni autoritet. </p>
<p>Šijiti, koji su u doba Saddamove strahovlade bili građani drugog reda pobunili su se i u Basri, na jugu zemlje. Plamen ustanka u tom drugom po veličini iračkom gradu s oko 1,3 milijuna stanovnika mogao bi dovesti u pitanje dalji opstanak oko 9000 britanskih vojnika. Britanci, koji su dosad bili relativno pošteđeni žešćih okršaja, priznali su ubojstvo jednog i ranjavanje nekoliko svojih vojnika. </p>
<p>Zbog prijetnje pobunjenika, zaustavljeno je crpljenje i izvoz nafte. Preko Basre se dnevno izvozilo oko 1,8 milijuna barela. Dva kraka naftovoda na sjeveru zemlje koji vode do turske sredozemne luke Ceyhan su u prekidu. To je itekako utjecalo da cijene nafte na svjetskom tržištu dostignu astronomskih 45 dolara po barelu. </p>
<p>Visoki dužnosnik privremene iračke vlade Zuhair al Nahar priznao je kako ne vjeruje da bi se sadašnja pogubna iračka gibanja mogla brzo smiriti. »Mislim da je važno shvatiti da se iza Al Sadra, ili fenomena koji on predstavlja, nalazi veliki broj duboko razočaranih ljudi koji nisu imali nikakvih prilika u vrijeme Saddama Husseina«, kaže Al Nahar. On smatra da su ti ljudi i nakon promjene vlasti ostali u istoj situaciji. U utorak su irački šijitski pobunjenici zaprijetili Allawijevoj vladi osvetom ako ne zaustavi američku ofenzivu. Jedna malo poznata skupina zaprijetila je napadom na sve vladine zgrade, što bi moglo dovesti do novih civilnih žrtava. Amerikanci tvrde da u svojim rukama drže najveći dio Najafa.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Počelo novo suđenje Marokancu optuženom za napade 11. rujna</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> - Suđenje Marokancu optuženom za djelovanje u hamburškoj ćeliji Al Qaide radi organiziranja terorističkih napada 11. rujna 2001. u SAD-u, počelo je u utorak po drugi put pred sudom u Hamburgu.</p>
<p> Mounir el Motassadeq (30) optužen je za organiziranje tih napada s Mohamedom Attom i drugima te za pripadnost terorističkoj organizaciji. Sudac Ernst-Rainer Schudt obećao je optuženiku pošteno suđenje koje će, neovisno o željama vlasti i očekivanjima javnosti, pružiti konačan odgovor o njegovoj umiješanosti u terorističkim napadima. U veljači 2003. Motassadeq je postao prvi osuđenik povezan s događajima 11. rujna 2001. Tada je kažnjen s 15 godina zatvora. No, u ožujku ove godine viši je sud odbacio tu presudu i naredio novo suđenje jer sucima nije na raspolaganju bilo svjedočenje Ramzija bin al-Shaibaha, važnoga člana hamburške ćelije Al Qaide uhićenoga 2002. u Pakistanu.</p>
<p> I u vezi s izgledima na uspjeh toga suđenja ostaju dvojbe jer Sjedinjene Države zbog sigurnosnih razloga zasad ne dopuštaju ispitivanje Al Shaibaha i drugih. Ključni su svjedoci Al Shaibah i drugi uhićeni članovi Al Qaide, Zacarias Moussaoui, uhićen kao organizator napada te bivši direktor CIA-e George Tenet koji je ovoga ljeta dao ostavku.</p>
<p> Na početku suđenja Mouniru el Motassadequ pročitano je pismo State Departmenta. State Department je na zahtjev hamburškoga suda da se omogući svjedočenje ključnih operativaca Al Qaide koji su pod nadzorom američkih vlasti, odgovorio kako će SAD osigurati - sažetke njihovih ispitivanja.</p>
<p> »Ovo je mali napredak«, rekao je sudac Ernst-Rainer Schudt. Izravno svjedočenje neće biti moguće, ističe se u pismu State Departmenta. No, za prvo suđenje Motassadequ ministarstvo pravosuđa odbilo je dati čak i transkripte ispitivanja dvojice ključnih operativaca. (Reuters/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Porter Goss novi direktor CIA-e </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush imenovo je u utorak republikanca Portera J. Gossa novim šefom CIA-e. </p>
<p>Njegovo ime kao novog mogućeg čelnog čovjeka CIA-e spominjalo se neposredno nakon ostavke bivšeg direktora Georgea Teneta u lipnju ove godine. Goss (65) je ušao u Kongres 1989. godine. Bivši je vojni obavještajac a na dužnost šefa CIA-e odlazi s mjesta predsjednika posebnog Kongresnog odbora za obavještajnu djelatnost: Odbor je prošloga mjeseca objavio izvješće u kojem se oštro kritizira rad obavještajnih službi, posebno izvješća o navodnom razvoju iračkog nuklearnog naoružanja, što je bio izravan povod za pokretanje vojne akcije protiv Bagdada, i glavni razlog ostavke bivšeg direktora CIA-e Georgea Teneta. »On je pravi čovjek za taj posao i pravi čovjek za agenciju u ovom kritičnom razdoblju u povijesti naše nacije«, rekao je George Bush. Gossovo imenovanje još mora potvrditi Senat. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Richard Butler zbog arogancije ostao bez guvernerskog položaja</p>
<p>HOBART</p>
<p> - Bivši šef inspektora UN-a za razoružanje Iraka Australac Richard Butler morao je dati ostavku na položaj guvernera Tasmanije zbog svog arogantnog i uvredljivog ponašanja, objavili su u utorak australski mediji.</p>
<p> Butler (62) je u ponedjeljak navečer objavio svoju ostavku, navodeći da to čini zbog kampanje koja se vodi protiv njega i njegove žene. Butler je na mjesto guvernera Tasmanije imenovan prije deset mjeseci. Njegov izbor na tu funkciju izazvao je niz pritužbi budući da je bilo poznato da se Butler zalaže za ukidanje veza između Australije i britanske monarhije, a bio je izabran na funkciju predstavnika britanske kraljice Elizabethe II. Kritičari su Butleru zamijerali i nepoštivanje protokola i loše ponašanje zbog čega je se dio njegovih suradnika podnio ostavke. Butler je bio najbolje plaćeni guverner Australije s godišnjom plaćom od 262.000 američkih dolara, a često je pokazivao znakove škrtosti, tvrde njegovi kritičari.</p>
<p> On je također napravio gaf u svibnju na vjenčanju danskog prijestolonasljednika Frederika i Mary Donaldson, porijeklom s Tasmanije, kada je počeo jesti prije nego to je stigla danska kraljica Margarethe. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Poplava kandidata za općinske izbore u BiH</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na lokalnim izborima koji će se u BiH održati 2. listopada sudjelovat će 27.427 kandidata, od čega ih se 809 kandidiralo za načelnike općina, a 26.618 za članove općinskih vijeća, priopćeno je u utorak na konferenciji za novinare Izbornoga povjerenstva BiH. Na izborima će sudjelovati 68 političkih stranaka, 146 neovisnih kandidata, 18 koalicija i šest lista neovisnih kandidata. Nakon ovjere kandidacijskih lista, počelo je i tiskanje glasačkoga materijala, no još su sporni nazivi 13 općina u Republici Srpskoj (RS), vezano za promjenu njihovih naziva, odnosno izbacivanje atributa »srpski«. Izborno povjerenstvo u ovim će slučajevima sačekati naputke Ustavnoga suda BiH, budući da su se bošnjački zastupnici u Narodnoj skupštini RS pozvali na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, jer je u nazivima nekih općina umjesto pridjeva »srpski« dodana oznaka RS. U Izbornom povjerenstvu kažu da su općine do sada uplatile samo tri četvrtine novca potrebnog za provedbu izbora; prvih izbora nakon rata koje financiraju lokalne vlasti. Također, ovo su prvi izbori na kojima će se vlast u Mostaru birati sukladno statutu grada koji je nametnuo visoki predstavnik Paddy Ashdown, te prvi izbori na kojima će se načelnici općina birati izravno. Zanimljivo je da je Izborno povjerenstvo s lista skinulo 2057 prijavljenih kandidata koji nisu ispunjavali potrebne uvjete.</p>
<p>A. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Nula promila tjera turiste, prazni restorane, gasi se tradicija...</p>
<p>Mnogi se pitaju ima li logike u ovakvom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, koji uskoro stupa na snagu. Naravno da ima, davno je trebalo donijeti tako strogi zakon, ali isto tako velika većina misli da nema razumnog opravdanja za njegovu odredbu o nula promila alkohola, jer se zna da je alkohol uzrokom samo sedam posto nesreća. </p>
<p>Taj će zakon smanjiti broj nesreća ne zbog određenih nula promila, nego svojom strogošću prema svima, pa i prema onima koji su popili i kap vina. Zakon će najviše pogoditi turizam, jer se ne može zamisliti ručak bez dobre kapljice. Nema užitka za turistu s dalekog sjevera, koji se raduje dalmatinskom vinu, ručati u restoranu a ne popiti čašicu. </p>
<p>Loše je objašnjenje ministra unutarnjih poslova: »Znate kakvi smo mi, poslije jedne čaše dolazi druga.« Zar i ministar misli da se zakon donosi zato da bi se kršio. Za pijane su kazne, a ne uništavanje trsa – bez kojeg nema Dalmacije ni njenog turizma, a loza može rasti u najgorem dalmatinskom kršu. Zabraniti pijenje svima, umjesto da se strogo kazni pijance isto je kao da se cijeli grad strpa u zatvor zbog jednoga kriminalca. Poticati u nas podizanje vinogarada ne može nula promila. Kad se svojedobno pojavila bolest vinove loze naši ljudi s otoka počeli su se iseljavati u daleke zemlje, a ovo sigurno neće pomoći naseljavanju.</p>
<p>Recimo da u Hrvatskoj ima milijun vozača i da svaki popije samo decilitar vina, što sada neće smjeti, to je milijun decilitara dnevno ili stotinu tisuća litara. Sada na Jadranu boravi četiri stotine tisuća stranih turista, ako ih dvije stotine tisuća sjedi za volanom i oni ne smiju popiti ni decilitar vina, to je još dvadeset tisuća litara po danu.</p>
<p>Sve te količine više se neće moći prodati, a mnogi neće ni doći u restoran jer im je uskraćen taj užitak. </p>
<p>Nula promila velika je šteta za gospodarstvo, a bez ikakvih korisnih učinaka bilo gdje. Znamo da neke zemlje imaju i osam promila, ali je svakom na pameti što će biti ako prekorači granicu. Nula promila tjera turiste, prazni restorane, sakati obitelji koje prihoduju s vinom, gasi se tradicija kojom se dičimo... Ironija je govoriti da se u tim situacijama treba koristiti taksijem kada znamo da imamo više od sedamsto tisuća sirotinje i još dva puta toliko onih koji žive na rubu siromaštva. A ne smijemo zaboraviti, da bi vino došlo do stola, potrebno je zaposliti drvodjelca, staklara, mehaničara, kemičara, agronoma i strojara. </p>
<p>Tko vodi državu mora vući poteze s puno mudrosti i pažljivo promišljati odnos prema narodu kojim se upravlja. Onaj tko stvara nesretne ljude oko sebe može se nadati samo nesreći. »Ne dirajte mi moje krugove«, rekao je Arhimed, prije nego ga je usmrtio mač rimskog vojnika. Sada ugostitelji viču da im se ne dira u vino prije nego ih usmrti nula promila. </p>
<p>DINKO PENSA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Nakladno ruglo« nekadašnjega Nakladnog zavoda Matice hrvatske</p>
<p>U lipnju sam u Vjesniku pročitao poduži članak o »stanju stvari« u Nakladnom zavodu Matice hrvatske. Sudeći po napisanome članku »stanje stvari« u Nakladnom zavodu Matice hrvatske nije nimalo blistavo i – nadajuće. A pisca ovih redaka takovo »stanje stvari« u Nakladnom zavodu duboko boli i dira. Naime, pod tim slavnim nacionalnim imenom i nazivom proveo sam punih trideset radnih godina (1962.-1992.).</p>
<p>Mnogi se Zagrepčani, i ne samo oni, sjećaju već odavno bivšega antikvarijata Nakladnog zavoda Matice hrvatske - Ilica 62. Već više od deset godina toga antikvarijata nema na »kulturnoj mapi i karti« hrvatske metropole.</p>
<p> A nekada? Simbolično rečeno, poslovali smo s brojnim antikvarijatima, knjižnicama, knjiškim ustanovama diljem svijeta. Ime našega antikvarijata, a samim time i Nakladnog zavoda Matice hrvatske nalazilo se u brojnim knjižnicama i sličnim ustanovama gotovo na svim kontinentima. Za kulturno-poslovni svijet ime Matice hrvatske i njenoga Nakladnog zavoda bilo je jedno i isto. </p>
<p>I onda je došla famozna godina i još famoznije Karađorđevo, kada je rad Matici hrvatskoj bio zabranjen, no ostao je njen Nakladni zavod, koji je imao oko 250 zaposlenih radnika u Zagrebu i izvan Zagreba, a ne samo 160, kako čitamo u spomenutom članku u Vjesniku. Radilo se u veoma otežanim okolnostima, ali se ipak radilo. </p>
<p>Tešku tadašnju sudbinu Nakladnoga zavoda dijelio je i njen antikvarijat, ali je ipak i antikvarijat postojao i radio... A danas, u hrvatskoj nacionalnoj državi antikvarijata Matice hrvatske, kako rekosmo, već dugo nema i ne postoji, a njen Nakladni zavod je u pravom smislu riječi »nakladno ruglo« nekadašnjega Nakladnoga zavoda.</p>
<p>Nije sve u izmijenjenim »zemljovidnim i zemljopisnim« okolnostima ovih prostora. Naš bi veliki Kranjčević rekao: »... i u radu je molitve spas...« Dakako u onome »znalačkome radu«. »Kamaradi«, reče jedan socijalistički talijanski glasnogovornik radnicima tvornice »Fiat«, »nitko od vas ne zna tako lijepo i dobro govoriti o radu od mene, ali ja vam – ne znam raditi.«</p>
<p>Kada je godine 1980. onda drug, a danas gospodin Anto Galić podnio molbu da bi postao direktor Nakladnog zavoda Matice hrvatske, osobno je onda drug, a danas gospodin Ivica Račan zaprijetio Radničkom savjetu Nakladnog zavoda Matice hrvatske da na to mjesto ne može doći »taj vaš« Galić jer nije član Saveza, zna se kojega. Bio sam svjedokom tih događanja u Nakladnom zavodu.</p>
<p>Što se tiče gospodina Ante Galića on se ni u čemu nije izmijenio, osim što »godine mijenjaju lice«, kako bi rekao pjesnik Jesenjin, no čini se da se onda drug, danas gospodin Ivica Račan u mnogočemu, barem sudeći po riječima, izmijenio. Gospodinu Ivici Račanu »za utjehu« – još su stari Rimljani rekli: Tempora mutantur, nos et mutamur in illis (Vremena se mijenjaju i mi se mijenjamo u njima).</p>
<p>Nadamo se da se nekada drug, danas gospodin Ivica Račan na dobro promijenio, a što se tiče Nakladnoga zavoda Matice hrvatske, on tone sve niže i niže... A Nakladni zavod Matice hrvatske bijaše, i to u »Galićevo doba«, nacionalni nakladnički div u našim okolnostima i mogućnostima. </p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zadovoljstvo bi bilo još i veće da je predsjednik HSS-a pozdravio članstvo </p>
<p>Na svečanoj memorijalnoj misi 8. kolovoza u Zagrebačkoj katedrali, koja je služena u povodu godišnjice smrti hrvatskoga velikana Stjepana Radića, okupilo se mnoštvo ljudi iz cijele Hrvatske.</p>
<p> Najviši crkveni dostojanstvenici u obraćanju okupljenim vjernicima citatima iz ranijih proslava kao i iz knjige »Uzničke uspomene« dali su dragocjene informacije o stavovima Stjepana Radića prema Crkvi. One su bile potrebne svima, osobito mlađima.</p>
<p>Sudionike te vrlo uspješne memorijalne manifestacije, nakon okrjepljenja u Gradskoj kavani, razveselili su pomlađeni sastavi KUD-ova pjesmama i plesovima. Prekrasne nošnje, izvrsni svirači, mladost u predivnim narodnim nošnjama, sve je to plijenilo pažnju Zagrepčana i brojnih turista. Aplauzima nije bilo kraja.</p>
<p>U dobrom raspoloženju došlo je i vrijeme rastanka i brojni autobusi krenuli su prema raznim krajevima Lijepe naše.</p>
<p>Zadovoljstvo bi bilo još i veće da se predsjednik HSS-a g. Zlatko Tomčić, također nazočan toj memorijalnoj manifestaciji, udostojio pozdraviti svoje članstvo te im zahvaliti na tako velikom odazivu. </p>
<p>Dr. FRANJO MARKANOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Velika količina droge zaplijenjena na Rabac Summer festivalu</p>
<p>Policija je uhitila dvojicu Slovenaca i prijavila 28 osoba / Droga je pronađena i kod nekoliko Nijemaca, Francuza, jednog Makedonca i osmorice hrvatskih državljana</p>
<p>RABAC</p>
<p> – Proteklog vikenda, službenici Policijske uprave istarske su na ljetnom Rabac Summer festivalu zaplijenili značajne količine opojnih droga te uhitili dvojicu i prijavili 28 osoba zbog posjedovanja droge</p>
<p> Policija je tako u značajnim količinama pronašla tablete ectasyja, speed, marihuanu i hašiš. Uhićena su dva slovenska državljana D.F. (21) i I.U. (21) iz mjesta Sevnica. Kod njih je pronađeno 16,9 i 23,4 grama speeda u trideset i šest paketića, vjerojatno pripremljenih za pretprodaju. Slovenci su privedeni 7. kolovoza u istražni centar Županijskog suda u Puli zbog povrede Zakona o zlouporabi droga. Ostali kod kojih je pronađena droga, uglavnom slovenski državljani, Nijemci, Francuzi, jedan Makedonac i osam hrvatskih državljana iz Zagreba, Rijeke i Pule, kazneno su prijavljeni, i imali su tek manje količine.</p>
<p>Policijska akcija u Rapcu, još je jedna potvrda da u ljetnim mjesecima droga stiže izvan naših granica.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prevencijom narkomanske ovisnosti opada i stopa ukupnog krimininaliteta </p>
<p>Ovisnici prema statistici svakog dana počine na stotine kaznenih djela </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da droga, oružje i nasilje učestalo idu zajedno dokaz je i slučaj od prošlog tjedna kad je policija nakon pada motociklista na Zelenoj magistrali na njegovoj odjeći pronašla tragove droge, a pregledom njegovog stana i pravi arsenal oružja, među kojima je bilo nekoliko pušaka i ručnih bombi. </p>
<p>Pritom ne treba posebno napominjati kako se radi o već otprije registriranom ovisniku sklonom nasilju i oružju.</p>
<p>Prvi slučaj naoružanih narkomana zagrebačka policija zabilježila je u lipnju 1984. godine kad su se dvojica preprodavača droge oružjem pokušala suprotstaviti policiji, a od tada gotovo svako drugo uhićenje vezano uz zapljenu droge prati i agresivnost kriminalne grupacije, uz gotovo obavezno posjedovanje vatrenog oružja.</p>
<p>Vezano uz preprodaju droge i nasilje te standardno posjedovanje oružja osoba povezanih s narkomiljeom razgovarali smo s Dubravkom Klarićem, diplomiranim kriminalistom, članom Međunarodne udruge za suzbijanje droge (IDEA) i predavačem na Policijskoj akademiji u Zagrebu.</p>
<p>U uvodu Klarić je napomenuo kako je agresija nerazdvojni dio kriminala, u užem i širem smislu, a pogotovo kad je u pitanju kriminal vezan uz drogu te svi ostali oblici manipulacije s drogom. Njegove tvrdnje potkrjepljuju i podaci MUP–a RH prema kojima su od cjelokupnog broja počinjenja kaznenog djela (u 2003. g. prema podacima MUP ukupan broj prijavljenih kaznenih djela bio je 80.377), čak 30 posto, a povremeno i više, sudjeluju osobe iz »narko - kriminalnih sredina«.</p>
<p>»Preopširno bi bilo ući u analizu višegodišnje kriminalističke prakse s tim u svezi, ali spomenimo samo posljednji slučaj u Slavonskom Brodu gdje je počinitelj ubojstva bio osoba koja se veže uz narkokriminal. Kako bi došli do droge, ovisnici (kojih prema sadašnjim podacima nadležnih institucija u Hrvatskoj ima preko 18.200, a s »tamnim brojem« znatno više), svakodnevno počine stotine kaznenih djela, bilo da se radilo o samom kriminalu vezanog uz drogu ili sekundarnom narkokriminalu i to pod utjecajem droge ili nabavke droge odnosno sredstava za kupnju droge, kao što su primjerice prijevare, krađe, napadi na medicinsko-zdravstveno osoblje, razbojništva, razbojničke krađe, međunarodna prostitucija, a nerijetko i ubojstva«, tvrdi Klarić, napominjujući da su spomenutih više stotina kaznenih djela kriminalistički gledano realan kriminal koji je objektivno prisutan u našem društvu, neovisno o saznanju.</p>
<p>Vodeći hrvatski stručnjak za kriminal vezan uz drogu upozorava da tzv. tamni broj – ili neregistrirani kriminal koji postoji ali nije otkriven – zajedno s registriranim (koji je otkriven, razjašnjen i dokazan) stvaraju realitet prisutnog kriminala u društvu. Pritom se, prema Klariću, stvarna veza registriranog i neregistriranog zločina objektivno može promatrati kroz omjer 1:2, što znači da se na jedan otkriveni zločin dogodi još dva, koja nikada neće biti otkrivena. Težinu i društvenu opasnost kod kriminala vezanog za drogu, kazao je Klarić, uvećava činjenica da baš sekundarnim kriminalom ovisnika o drogama može biti ugrožen svaki građanin.</p>
<p>»Prema međunarodno standardiziranim prosudbama u Hrvatskoj godišnji odljev novca (na različite načine: potrošnja, proizvodnja, krijumčarenje, sekundarni kriminal...) u sustav narkokriminala premašuje 1,5 milijarde kuna«, upozorio je Klarić, navodeći da je, kada je u pitanju kriminal ovisnika o drogama (prema podacima MUP u Hrvatskoj samo na kaznena djela zloporabe droga u 2003. godine bilo je 7.992 kaznenih prijava), točno da ih se treba gledati kao bolesnike, ali kako ih je isto tako danas sve više i kao počinitelja nasilničkog kriminala.</p>
<p>Pritom ne treba zaboraviti, upozorava Klarić, da su baš narkomani nerijetko sebični i traže od bračnog partnera, roditelja, djece, rodbine, prijatelja i okoline da prema njima budu uviđavni, da se za njh žrtvuju, dok oni ne ispunjavaju čak niti osnovne socijalne obveze.</p>
<p>Uz sve aktivnosti represivnog sustava poput policije i pravosuđa, napomenuo je predavač Policijske akademije, otvara se pitanje prevencije ali i suradnje samih građana između sebe i s državnim institucijama.</p>
<p> Veliki je problem, ali i jedna od karakteristika suvremenog zločina, neprijavljivanje kaznenih djela, što zbog subjektivnog straha od osvete, javnog pogovora i od svjedočenja, a isto tako i zbog objektivnog straha potpomognutog nepovjerenjem u učinkovitost pravne države, zaštitu i diskreciju. Na kraju nasilje i agresiju ne možemo prihvaćati kao nešto normalno i kao obrazac ponašanja, kojeg se može kloniti ili treba čekati da se 'netko drugi pobrine za to'. Zloporaba droga sa svim pratećim oblicima nasilničkog kriminala danas je u Hrvatskoj gotovo nerješiv socio-patološki problem, kojim može biti ugrožen svaki pojedinac, izravno ili neizravno. Zato suzbijati zloporabu droga i nasilje u svezi, znači i potražiti stručnu pomoć kad se zloporaba i nasluti u bilo kom smislu, prijaviti mjerodavnom tijelu, a kad je to moguće i ovisi o nama samima, zloporaba i nasilje mogu se spriječiti promišljenim i racionalnim ponašanjem«, zaključuje Klarić.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Gradskoj loži eksplodirao ventilator</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U utorak se oko 12 sati u zadarskoj Gradskoj loži na Narodnom trgu zapalio ventilator, što srećom, nije dovelo do štete većih razmjera. </p>
<p>Nezgoda se dogodila zbog kratkog spoja na neispravnom stolnom ventilatoru, koji je u jednom trenutku eksplodirao, a dim od zapaljene plastike uskoro je ispunio cijeli prostor . U Gradskoj loži se u to vrijeme nalazila samo jedna djelatnica koja nije ozlijeđena. Oštećeni su samo zidovi, a šteta se procjenjuje na oko pet tisuća kuna. </p>
<p>Požar je izbio pred postavljanje izložbe »Čovjek i more«, čije je otvorenje najavljeno za utorak.</p>
<p> Ova nezgoda ne bi trebala omesti postavljanje tradicionalne izložbe 'Čovjek i more', jer se srećom dogodila u trenutku kada u loži još nije bilo ničega. </p>
<p>Stari postav je upravo bio skinut, a eksponate za novu izložbu još nisu niti počeli postavljati. </p>
<p>Trebat će nam samo nekoliko dana da oličimo zidove i nakon toga bismo trebali imati dovoljno vremena da sve pripremimo do otvorenja izložbe«, kazao je nam je ravnatelj zadarskog Narodnog muzeja, Hrvoje Perica. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sarvašanin vozio bez dozvole i napao policajca</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Protiv dvadesetosmogodišnjaka iz Sarvaša policija je podnijela kaznenu prijavu, nakon što je u ponedjeljak zatečen kako upravlja osobnim automobilom,bez položenog ispita. Naime, djelatnici Druge policijske postaje Osijek u ponedjeljak su oko podne u Ulici Kralja Petra Svačića, zaustavili automobil marke 'nissan' kojim je upravljao spomenuti Sarvašanin. Na upit policajaca da im pokaže dokumente, on je odgovorio da ih nema - niti osobne niti dokumente za automobil, pa je priveden u Policijsku postaju. </p>
<p>Protiv njega su tada podnesene prekršajne prijave te je upozoren da ne smije dalje upravljati vozilom jer a on nema položen vozački ispit. No, on se na te opomene 'oglušio' i iz Policijske postaje krenuo u svoje vozilo. Vidjevši to, jedan je policajac pošao za njim kako bi ga spriječio da sjedne za upravljač. </p>
<p>Ljutit zbog toga, Sarvašanin je odgurnuo policajca koji je udario u zid zgrade, nakon čega su reagirali i drugi policajci koji su agresivnog dvadesetosmogodišnjaka vezali lisicama te ga opet priveli.Tako će, osim prekršajno, jer je upravljao neregistriranim automobilom ovaj Sarvašanin, zbog napada na policajca, odgovarati i kazneno.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Agrokor odustao od PIK-a Vrbovec</p>
<p>Direktor tvrtke Global Trade Italiana Božidar Štorgelj, inače mali dioničar PIK-a Vrbovec, kazao nam je da još nije odlučio hoće li se javiti na natječaj za kupnju 99,73 posto dionica PIK-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Agrokor neće se javiti na natječaj za prodaju PIK-a Vrbovec, iako je predala pismo namjere za njegovo preuzimanje, rekli su nam u utorak u Agrokoru.</p>
<p>U Agrokoru nisu htjeli špekulirati o razlozima još jednog odustajanja od ulaska u PIK Vrbovec, nakon što su već jednom odustali, sredinom 1990-ih. Ovo odustajanje, kažu, nema nikakve veze s nedavnom odlukom Agrokora da ne ulazi u privatizaciju Belja zbog »protivljenja tamošnje lokalne zajednice«.</p>
<p>Podsjetimo, Hrvatski fond za privatizaciju objavio je u ponedjeljak javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju 99,73 posto dionica PIK-a Vrbovec po početnoj cijeni od milijun kuna. Rok za podnošenje ponuda je 27. kolovoza do 14 sati.</p>
<p>Od potencijalnog kupca se očekuje da se obveže da će zadržati sadašnjih 1400 radnika PIK-a na najmanje godinu dana, da ponudi program ulaganja u tvrtku, kao i program podmirivanja obveza prema državnim vjerovnicima i zaposlenima. PIK Vrbovec je krajem 2003. dugovao 501,78 milijuna kuna.</p>
<p>Direktor tvrtke Global Trade Italiana Božidar Štorgelj, inače mali dioničar PIK-a Vrbovec, rekao nam je da još nije odlučio hoće li se javiti na natječaj za prodaju PIK-a Vrbovec. Štorgelj tvrdi da se nastavlja privatizacijska trakavica najvećeg hrvatskog prerađivača mesa, koji je i pored problema u poslovanju zadržao tzv. izvozne brojeve za najprestižnija svjetska tržišta.</p>
<p>Prema Štorgeljevim riječima, još 1999. raspisan je natječaj za prodaju PIK-a Vrbovec. Godine 2000. uslijedila su tri oglasa za neobvezujuće ponude za prodaju PIK-a Vrbovec, kaže on, pa sada opet natječaj.</p>
<p>U sklopu financijske i poslovne konsolidacije poljoprivrednih kombinata bivša je vlada još krajem 2002. zaključila da će vrbovečki kombinat od početka 2003. biti spreman za privatizaciju. Određena je i cijena od 15 milijuna eura za prodaju PIK-a Vrbovec, s tim da je budući kupac morao preuzeti i sva dugovanja PIK-a za koja je država dala jamstva.</p>
<p>Petrinjski Gavrilović, kojem je bivša vlada prošle godine bila odlučila prodati PIK Vrbovec, odustao je od preuzimanja PIK-a, nakon nekoliko mjeseci snimanja stanja u kombinatu. Osim prikrivenih financijskih dubioza u poslovanju PIK-a, sporna je bila i otpremnima za višak radnika.</p>
<p>Gavrilović je nudio 3000 kuna po godini staža za radnike koji će programom zbrinjavanja biti proglašeni viškom, dok su sindikati u PIK-u tražili 6000 kuna. Prijedlog od 3000 kuna po godini staža sindikati su na kraju ocijenili korektnim, a smatrali su da razliku od 3000 kuna po godini staža treba namiriti vlada, jer su se radnici tijekom konsolidacije PIK-a odrekli 58 milijuna kuna.</p>
<p>Gavrilović je od ukupno 1383 zaposlena u PIK-u htio zadržati između 600 i 650 proizvodnih radnika. PIK Vrbovec drži gotovo 50 posto domaćeg tržišta suhomesnatih proizvoda, a ima i vlastiti transport i trgovine.</p>
<p>Za vrijeme višegodišnje konsolidacije PIK Vrbovec je napustilo 800 radnika. Financijske obveze PIK-a na početku konsolidacije iznosile su 1,2 milijarde kuna, dok temeljni kapital PIK-a Vrbovec iznosi 558,08 milijuna kuna.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tvrtke u vlasništvu države ove godine planiraju investirati 15,6 milijardi kuna</p>
<p>U 2003. dvadeset trgovačkih društava u vlasništvu države investiralo je ukupno 13,4 milijarde kuna, odnosno 13 posto manje od planiranoga / U 2004. javna poduzeća planiraju ukupno investirati 16,7 posto više nego što su to učinila prošle godine / Zaduženost javnih poduzeća premašila četiri milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivša koalicijska vlada očekivala je da javna poduzeća budu pokretač hrvatskog gospodarskog rasta te su stoga uprave tvrtki u državnom vlasništvu proteklih godina bile poticane na jaču investicijsku aktivnost i zaduživanje, ako je bilo namijenjeno novim ulaganjima. </p>
<p>Izvješće o prošlogodišnjem poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu države o kojem je Vlada raspravljala na svojoj posljednjoj sjednici, a koje smo ažurirali naknadno dostavljenim podacima, potvrđuje da su tvrtke u vlasništvu države ipak iznevjerile spomenuta očekivanja, unatoč tome što je glavni pokretač prošlogodišnjeg gospodarskog rasta od 4,3 posto bila investicijska aktivnost države i kao i ranijih godina osobna potrošnja.</p>
<p>U 2003. godini bile su planirane investicije 20 javnih poduzeća u iznosu od 15,4 milijarde kuna, a najveća su očekivanja bila od Hrvatskih željeznica, Hrvatskih autocesta i Ine. Međutim, ulaganja su, unatoč povećanoj, a u nekim slučajevima i alarmantnoj zaduženosti (Hrvatske željeznice, Hrvatske šume, Hrvatska elektroprivreda, Jadrolinija), ostvarena u iznosu od 13,4 milijarde kuna, odnosno realizirane su investicije u 13 posto manjem iznosu od planiranoga. Manji od planiranog rast investicija ostvaren je u Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama, Jadroliniji, Hrvatskim poštama i Croatia Airlinesu, dok su, primjerice, Hrvatske autoceste investirale 900 milijuna kuna više od planiranoga.</p>
<p>Lani je 21 društvo u državnom vlasništvu, bez Hrvatskog telekoma, ukupno ostvarilo 1,47 milijardi kuna dobiti, odnosno 19 posto više nego 2002. Istodobno ukupni prihodi tih tvrtki porasli su osam posto, a rashodi sedam posto.</p>
<p>Unatoč podbačaju investicija u prošloj godini i prevelikoj zaduženosti pojedinih tvrtki u ovoj godini javna poduzeća planiraju investicije vrijedne ukupno 15,6 milijardi kuna, odnosno 16,7 posto više od ostvarenih ulaganja u 2003. godini. U te podatke nije uključen HT, čija uprava nije Vladi dostavila podatke. Kao velik problem uprava društava u državnom vlasništvu nameće se, međutim, njihova previsoka zaduženost. Razina zaduženosti tih poduzeća je krajem prošle godine iznosila 3,98 milijardi kuna, dok je prema ranijem stand-by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom dopuštena razina njihove zaduženosti bila 1,78 milijardi kuna. U 2004. ta je razina premašila četiri milijarde kuna, a prema najnovijem stand-by aranžmanu s Fondom u ovoj se godini spomenute tvrtke zajedno mogu zadužiti za najviše 696,1 milijun kuna. To se, naravno, ne odnosi na društva koja su već dobila strateške partnere, poput Ine i HT-a u čiju su vlasničku strukturu već ušle inozemne tvrtke. U mnogim društvima zbog nedostatka sredstava upitnom se stoga čini i planirana ovogodišnja razina investicijske aktivnosti.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Croatia Airlines u srpnju prevezla rekordan broj putnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Croatia Airlines u srpnju je prevezla 188.000 putnika, što je rekordan broj putnika u jednom mjesecu u povijesti te kompanije. Prosječna popunjenost putničke kabine Croatia Airlinesa iznosila je 70,5 posto. Prije ovog rekorda Croatia Airlines najviše je putnika, njih 186.800, prevezla u lanjskom kolovozu. Croatia Airlines je u prvih sedam mjeseci ove godine prevezla 868.494 putnika, odnosno devet posto više nego prošle godine. U ovoj godini u nacionalnoj zrakoplovnoj kompaniji očekuju da će ukupno prevesti oko 1,56 milijuna putnika. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Grčki kreditni rejting pod pritiskom nakon Olimpijskih igara</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Olimpijske igre osigurale su snažan poticaj grčkom gospodarstvu, ali ako vlada ne smanji potrošnju kreditni rejting Grčke bit će pod pritiskom, objavio je The Financial Times. Zaključak je to Standard'sova pregleda grčkog kreditnog rejtinga, koji bi trebao biti objavljen uoči samog početka Olimpijskih igara. Trenutačna ocjena kreditnog rejtinga Grčke za dugoročne zajmove po agenciji Standard's iznosi A+. To je visoka kreditna ocjena, no ipak na samom dnu među državama eurozone. Da bi zadržala kreditni rejting Grčka mora zaoštriti svoj porezni sustav, ograničiti državnu potrošnju i smanjiti razinu zaduženosti. Troškovi priprema Olimpijskih igara bili su visoki zbog slabog ulaganja u prijevoz u prošlosti te zbog zahtjeva javnih službenika i pripadnika službi osiguranja za isplatom bonusa. Oni su porasli s planiranih 4,6 milijardi eura na više od 6,5 milijardi eura, te se očekuje da će zaduživanje vlade ove godine porasti sa 26,3 milijarde eura na 40 milijardi eura. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Strani turisti neinformirani o vožnji bez kapi alkohola u krvi </p>
<p>Većina turističkih vodiča i informativnih prospekata o Hrvatskoj tiskana je još na proljeće, kada se o izmjenama Zakona o sigurnosti u prometu nije ni razmišljalo pa ne sadrže upozorenje »ako piješ, ne vozi«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Većina turista s kojima su reporteri Vjesnika ovih dana razgovarali ne zna da od 20. kolovoza na snagu stupa novi Zakon o sigurnosti u prometu, kojim je propisano da vozači ne smiju imati ni kap alkohola u krvi.</p>
<p>»Nitko nas nije upozorio na to«, rekla nam je Chiara Conti Malapelle iz Italije koja je trenutačno na odmoru u Splitu. Iako kaže da ne pije dok vozi, ovu mjeru smatra pretjeranom jer čašom piva ili vina ne može naškoditi ni sebi ni drugima. »Kako druge zemlje nemaju takav zakon, morali biste upozoriti goste na to, tim više što se na godišnjem odmoru ljudi opuštaju, nerijetko uz decilitar vina poslije ručka i večere«, dodaje talijanska turistica.</p>
<p>Većina turističkih vodiča i informativnih prospekata o Hrvatskoj tiskana je još na proljeće, kada se o izmjenama Zakona o sigurnosti u prometu nije ni razmišljalo pa ne sadrže upozorenje »ako piješ, ne vozi«. Iako promjena stupa na snagu usred sezone, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo prometa, pomorstva i veza te HAK nisu osmislili način informiranja turista o tome.</p>
<p>Hrvatska turistička zajednica, doznajemo, zasad ne priprema tiskanje posebnih materijala, a do informacija o promjeni zakona strani turisti moći će doći jedino putem internetskih stranica (www.croatia.hr.), u rubrici »Opće informacije«. Sreća je, napominju u HTZ-u, da zakon stupa na snagu pri kraju turističke špice, jer bi takva represija, »neviđena u receptivnim sredozemnim državama, skrenula velik broj motoriziranih gostiju u druge zemlje«. Stroge mjere neminovno će naštetiti turizmu, pogotovo vikend-dolascima u Istru i na Kvarner. Zakonodavac je, prema mišljenju HTZ-a, uveo strogu mjeru bez ikakve pripreme. Tako će od tog zakona najviše koristi imati taksisti, među najskupljima u Europi. </p>
<p>Voditelj HAK-ova informativnog centra Krešimir Viduka kaže da su inozemni auto-klubovi obaviješteni o izmjenama Zakona o sigurnosti u prometu na cestama. »Učinili smo to prošlog tjedna, još u ponedjeljak, a na koji način će oni to prenijeti svojim građanima, ne znamo«, rekao je Viduka. Ni u HAK-u, međutim, nije planirana dodatna kampanja za vozače, što znači da bi većina njih za propis mogla doznati tek nakon što ih zaustavi policija.</p>
<p>Davor Verković i Aleksandar Ajdarić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hebrang tvrdi da je prije primao i »konkretnije prijetnje«</p>
<p>MUP ispituje navodnu sabotažu na automobilu ministra Hebranga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ne smijem ništa govoriti o slučaju olabavljenih vijaka na kotaču mog službenog automobila. Čak je i policija u prvom trenutku bila suzdržana u otkrivanju aktivnosti u vezi s tim«, rekao je u utorak Vjesniku Andrija Hebrang, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi. Hebrang je ipak potvrdio da je u svojoj političkoj karijeri doživljavao i »konkretnije prijetnje« te da u vrijeme svog prvog mandata u zdravstvu i kasnije u MORH-u nije bio u drukčijoj situaciji.</p>
<p>U ponedjeljak je, naime, ministar Hebrang za Vjesnik izjavio da je nekoliko dana nakon javnog oglasa Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o nabavci medicinske opreme (što je bilo prije nešto više od mjesec dana), vozač njegova službenog automobila primijetio tijekom vožnje čudne zvukove nakon čega je utvrdio da su do ruba olabavljeni vijci na jednom od kotača. Vozač je to prijavio policiji sumnjajući u namjerno izazivanje prometne nesreće u kojoj bi, vjerojatno, trebao stradati ministar.</p>
<p>Hebrang je u utorak odbio komentirati sumnje i pretpostavke o tome tko se krije iza mogućeg atentata. Na pitanje novinara je li bilo i drugih ili drukčijih prijetnji koje bi se mogle dovesti u vezu s njegovom politikom, da u interesu istrage i njega osobno o tome ne smije govoriti.</p>
<p>»Ako se pojave bilo kakve sumnje da je riječ o sabotaži, policija će poduzeti odgovarajuće mjere«, rekao je u utorak glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun.</p>
<p>U MUP-u su potvrdili da je prije mjesec dana zaprimljena izjava Hebrangova službenog vozača o tom događaju te da se od tada prikupljaju informacije. </p>
<p>Glasnogovornik Mehun izjavio je da se do završetka postupka na ovom slučaju neće izlaziti u javnost ni sa kakvim informacijama.</p>
<p>Budući da je ovome prethodio »slučaj Shimadzu«, u kojem se Hebranga optužuje da je utjecao na odabir te tvrtke u nabavci medicinske opreme u BiH, što je naknadno opovrgnuo, otvara se pitanje nije li u pozadini prijetnje potpredsjedniku Vlade podzemlje krupnoga kapitala kojem javni natječaji, umjesto izravne pogodbe, ugrožava milijunske poslove. Hebrang je odbio povezati natječaj i olabavljene vijke, ali, zaključujemo iz razgovora, uopće ne dvoji o prirodi »greške« na automobilu. Odbija, međutim, sumnje da ovim slučajem skreće pozornost javnosti s bitnih pitanja u zdravstvu za koje se zna da je u krizi. Štoviše, kako kaže, to jest u sklopu sustava zdravstva. </p>
<p>»Bitka za pravnu državu jednako je važna kao i bitka za državu«, istakao je. </p>
<p>Na pitanje koliko je natječaja u tijeku i o kolikom je novcu riječ, kaže da je su u cijeloj državi u tijeku brojni natječaji. Veći dio je na razini županija, a manji Ministarstva, ali Ministarstvo diktira pravila javnog natječaja, što, kaže, neki žele srušiti. </p>
<p>Hebrang je s tim u vezi podsjetio na neovisna istraživanja o korupciji u Hrvatskoj gdje je zdravstvo premoćno na vrhu. Ne zna, kaže, kojim metodama su došli do podataka, ali se i sam, kako objašnjava, mogao uvjeriti u nepravilnosti natječaja nakon preuzimanja vlasti. </p>
<p>»Ako u nekom ministarstvu zateknete potpisanih sporazuma za građevinske radove u iznosu od 1,4 milijardi kuna, i to bez potvrde o suglasnosti Vlade, za sljedećih pet godina, čime su prekršena tri zakona, to mora pobuditi sumnje«, kaže Hebrang. O tome je »stoput govorio«, ali »nikoga ne zanima« što dokazuje time što nije pokrenuta istragu o nabavci višeslojnog CT-a u KBC-u »Zagreb«. To je, ističe, zadatak Državnog odvjetništva, a ne Vlade, premijera ili ministra. Odvjetništvo bi, dodaje, trebalo reagirati i na sumnje iznesene u tisku.</p>
<p>Kao primjer sumnjive transakcije spominje i potpisane ugovore o kompjuterizaciji primarne zdravstvene zaštite u iznosu od 73 milijuna kuna bez financijske podloge, što je pronašla i Državna revizija.</p>
<p>Biserka Lovrić i Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vlahušić: Nisam sklopio nijednu neposrednu pogodbu</p>
<p>»U vrijeme mog mandata nije bilo nijedne izravne pogodbe«, rekao je u utorak za Vjesnik Andro Vlahušić, bivši ministar zdravstva. Jedina izravna pogodba za prošle vlade, podsjeća, bila je u vezi s nabavkom spiralnog višeslojnog CT-a za KBC »Zagreb« (Rebro), ali to je bilo u ljetu 2001. godine dok on još nije bio ministar. Pitanje je, međutim, kaže Vlahušić, zašto Hebrang tvrdi da je taj uređaj stajao 15 milijuna kuna, umjesto 11,5 milijuna kuna. Radilo se zapravo o 1,4 milijuna dolara, te je po ondašnjem tečaju dolara taj CT stajao 8,5 milijuna kuna. U tom trenutku to je bio jedini takav aparat na svjetskom tržištu i razumije se da je bio skuplji od ikojeg drugog uređaja na medicinskom tržištu. Stoga je, kaže Vlahušić, neprihvatljiv način na koji ministar uspoređuje cijene onda i sada. Vlahušić se pita zašto, s obzirom na poznate činjenice, ministar ustraje na sumnjama u korupciju glede te pogodbe. Po njemu, Hebrang najvjerojatnije na taj način pokušava opravdati činjenicu da je Shimadzu od 15 natječaja na koje se javio, dobio 14. Što se tiče kompjuterizacijom primarne zdravstvene zaštite, Vlahušić kaže da je natječaj i dvogodišnji pilot-program za državu bio besplatan. Dobili smo, tvrdi, najbolja svjetska rješenja, a Ministarstvo je postalo vlasnik softvera u tom projektu. »Partneri su pritom državne i male privatne domaće tvrtke i pitanje je zašto se taj ugovor ne provodi«, kaže Vlahušić. Bivši se ministar, kako je rekao, nada da će policija u istrazi otkriti što se krije iza možda namjerno izazvanoga kvara na Hebrangovu automobilu, ali se pita zašto je tu informaciju pustio u javnost upravo na dan kad se bivši i sadašnji čelnici u zdravstvu sučeljavaju u televizijskoj emisiji koja se bavi korupcijom u zdravstvu.</p>
<p>Grujić: Hrvatska zasad nema prijava o nestaloj djeci</p>
<p>SARAJEVO/ZAGREB</p>
<p> - U mjestu Sijekovac kod Bosanskog Broda traje iskapanje tijela iz masovne grobnice za koje u Povjerenstvu za traženje nestalih Republike Srpske (RS) tvrde da bi mogli biti zemni ostaci srpskih civilnih žrtava iz Vukovara, stradalih 1991. godine, te određenog broja Srba stradalih u Sijekovcu.</p>
<p>Navodno su brojna tijela prenesena tu iz grobnica u okolici Vukovara i pokopana između ožujka i listopada 1992. U to vrijeme područje Sijekovca nadzirale su postrojbe HVO-a, a na terenu su bili i pripadnici jedne postrojbe tadašnje 108. brigade Zbora narodne garde.</p>
<p>Do ponedjeljka je u Sijekovcu ekshumirano 58 tijela, a među njima, kako se tvrdi, i zemni ostaci 18 djece koja su u trenutku smrti imala između pet i 17 godina.</p>
<p>Zanimljivo je da su iskapanja u Sijekovcu prije mjesec dana započeli članovi Povjerenstva za nestale osobe Federacije BiH, uz pratnju ekipe županijskog tužiteljstva iz Zenice. Očekivalo se da će na tome mjestu biti pronađeni zemni ostaci Hrvata i Bošnjaka koje su srpske snage ubile na području Posavine.</p>
<p>»I mi smo mislili da je riječ o bošnjačkim žrtvama i nismo željeli osporavati federalnom povjerenstvu da ono obavi iskapanje ove grobnice«, kazao je šef Ureda za traženje nestalih osoba Republike Srpske Aleksandar Radeta. No, Radeta sada kaže da će njegov ured zatražiti da se DNA-identifikacija zemnih ostataka iz Sijekovca obavi u Banjoj Luci, a ne u središtu za identifikaciju u Visokom u Federaciji BiH, gdje se sada prenose ekshumirana tijela.</p>
<p>Sumnje da su tijela pronađena u Sijekovcu prenesena iz Hrvatske pojačavaju, tvrdi se, navodi da povjerenstva za traženja nestalih RS-a i Federacije BiH nemaju na svojim popisima nestale djece na ovom području, a s druge strane, Povjerenstvo za nestale SCG-a traga za 22 nestale djece iz Vukovara.</p>
<p>»Još nisam vidio tu informaciju i teško je mogu komentirati. U upravi za sada nemamo prijava o nestaloj djeci, ali nije isključeno da ih neće biti«, rekao je Vjesniku načelnik Uprave za zatočene i nestale Republike Hrvatske Ivan Grujić.</p>
<p>»Mi imamo određene odnose s Komisijom za nestale BiH, koji su uhodani, a službeno do sada nismo primili nikakve informacije. Tek kad dobijemo službene informacije, moći ćemo nešto govoriti«, </p>
<p>Grujić je istaknuo je da Uprava za zatočene i nestale vodi evidenciju o svim osobama nestalim tijekom Domovinskog rata za kojima je pokrenuto traženje, bez obzira na njihovu nacionalnost. »Osim naše evidencije, mi </p>
<p>smo kroz pregovore sa SCG-om i prijašnjim vlastima s okupiranih područja razmjenjivali popise traženih osoba i evidencije nestalih su gotovo potpune. Stoga, ako se potvrdi ta informacija koja je sada objavljena, mi ćemo na temelju posmrtnih ostataka, razmjene podataka i drugih postupaka riješiti svaki pojedinačni slučaj«, napominje Grujić i dodaje da sada postoji sustav na cijelom području bivše Jugoslavije gdje su nadležna tijela u stalnoj koordinaciji u rješavanju svih otvorenih pitanja. </p>
<p>Pukovnik Grujić je također upozorio da Uprava za zatočene i nestale vodi evidenciju o svim hrvatskim građanima, ali se »evidencija ne vodi po nacionalnoj strukturi, nego po razdobljima«. </p>
<p>Iz prvog razdoblja od 1991. do 1995. traži se 1189 nestalih, među kojima je više od 80 posto Hrvata, a iz drugog razdoblja, nakon 1995., traži se oko 820 nestalih, među njima najveći broj građana srpske nacionalnosti. »Ovaj popis nije u potpunosti završen. Dovršit će se najvjerojatnije do kraja godine, jer se podaci prikupljaju i na području Srbije, BiH, Hrvatske kao i na području trećih zemalja«, zaključuje pukovnik Grujić.</p>
<p>Alenko Zornija i Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Odgovorni na godišnjem, informacije na kapaljku</p>
<p>»Vjesnikovi« novinari tek su kao »stranka« putem telefona uspjeli doznati da promjena u radnom vremenu zasad nema - pa se ministričina odredba da se tijekom cijelog radnog vremena mora organizirati prijem stranaka, bez prekida, prvog dana - nije poštovala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prijedlog mjera koje je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u ponedjeljak uputila općinskim sudovima da bi se poboljšao rad u tim odjelima u ponedjeljak se, kako se Vjesnik uvjerio, nije poštovao u Općinskom sudu u Zagrebu.</p>
<p> Vjesnikovi novinari, kao i novinari drugih redakcija, u utorak nisu mogli dobiti neku suvislu informaciju o reorganizaciji rada, jer je predsjednik tog odjela Željko Živković na godišnjem odmoru do sljedećeg tjedna. Doduše, kako nam je rekao sudac Tomislav Tomašić, koji trenutačno zamjenjuje predsjednika zagrebačkog općinskog suda Đuru Sessu, Živković je u ponedjeljak bio prekinuo godišnji odmor da bi organizirao novi režim rada po ministričinu naputku. No, u utorak oko 12 sati nije ga bilo za novinare jer je »nastavio s godišnjim odmorom«, a informacije osim njega nitko ne može davati.</p>
<p>Sve dok sudac Tomašić nije odobrio snimanje šaltera, novinarki je bio zabranjen i ulaz u te prostorije. Tek smo kao »stranka« putem telefona uspjeli doznati da promjena u radnom vremenu zasad nema. Stranke se, kako je to uobičajeno ljeti, primaju utorkom, četvrtkom i petkom od osam do 12, te od 14 do 15 sati. Po starom režimu, stranke bi se od 3. rujna u popodnevnim satima trebale primati do 18.30 sati. </p>
<p>Tako se čini da se ministričina odredba da se tijekom cijelog radnog vremena mora organizirati prijem stranaka bez prekida, prvog dana nije poštovala. Doduše, najavljene se mjere moraju provesti do 10. kolovoza, kada će predsjednici tih odjela ministrici morati podnijeti izvještaj o poduzetom. </p>
<p>Do tada bi, naime, trebalo osigurati dovoljan broj službenika, koji bi zaprimljene predmete isti dan trebali plombirati, odrediti im sudski broj koji stranka mora doznati, pojačano raditi na rješavanju starih predmeta... </p>
<p>Ministrica je, među ostalim, predložila i da se zamjenicima državnih odvjetnika, odvjetnicima i geodetima treba osigurati posebno vrijeme za uvid u zemljišne knjige, a referente koji imaju više od pet godina staža tjedno zaduživati s novih 25 predmeta, s tim da nove predmete dobiju tek kada završe sa starima. Tako će se lakše kontrolirati učinkovitost referenata, odnosno detektirati problemi zbog kojih se predmeti ne mogu riješiti.</p>
<p>Vježbenica Zrinka Golubić iz odvjetničkog ureda Dlačić, koju smo u utorak zatekli u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu, ministričine je mjere ocijenila vrlo pozitivnim. </p>
<p>»Meni je u zastupanju stranaka nešto lakše, jer poznajem problematiku, a u prilici sam i da povremeno nešto požurim. No, većina ljudi ne može razumjeti svu složenost tog posla, primjerice kako promjene u katastru prenijeti na zemljišne izvatke i slično, pa nastaju problemi. Ministričine mjere trebale bi ponajprije promijeniti neke stvari u glavama zaposlenika, jer puno je toga u organizaciji posla«, kazala je Golubić.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Neka Budaku podižu spomenik što dalje od crkve! </p>
<p>GOSPIĆ </p>
<p> – Gospićko-senjski biskup Mile Bogović uputio je u utorak javnosti svoju izjavu povodom napisa o podizanju spomenika ratnom zločincu i ministru u vladi NDH Mili Budaku, pokraj crkve u Svetom Roku, u kojoj kaže da ga je »zatekla žučljiva medijska kampanja o podizanju spomenika Mili Budaku«. Pritom ističe da se »svakako ne predviđa spomenik naslonjen na zid crkve, kako to neke 'sveznalice' zlurado podmeću, i optužuju za to sve od mežnara do pape«, dodajući da »svaki koji se nalazi na toj crkvenoj liniji nije oslobođen krivnje, valjda po načelu zapovjedne odgovornosti!« </p>
<p>Biskup Bogović napominje da je idejni začetnik i izvođač skupina građana iz iseljeništva »koja je mnogo puta pomogla i Sv. Roku i Hrvatskoj«, te da u to ne treba uplitati Crkvu i Vladu, a ni njega kao gospićko-senjskog biskupa. </p>
<p> Također je upozorio da se u crkvenom prostoru ne podižu spomenici »ni umjetnicima ni političarima, ni popovima ni fratrima, nego samo - svecima«.</p>
<p> »Znam da je Mile Budak napisao djela neosporne umjetničke vrijednosti. Znam također da je na političkom polju napravio više poteza koji su daleko od crkvenog učenja. Zato, ako mu netko pod takvim političkim vidom želi podizati spomenik, neka mu ga podiže što dalje od crkve, na osobnu moralnu i građansku odgovornost. Neka u to ne uvlači Crkvu!«, naglasio je mons. Bogović dodavši da Crkva želi na ovom prostoru biti čimbenik povezivanja i zajedništva, a ne razdora. </p>
<p>»Svako mišljenje po kojemu hrvatski Srbi trebaju sebi tražiti domovinu negdje drugdje, krivo je i pod povijesnim i pod moralnim vidom. Kad tako nešto Budak i ne bi rekao, dovoljno bi bilo već to što je tako shvaćen pa da Crkva s takvom nekršćanskom doktrinom ne sklapa nikakve kompromise, a još manje da mu za to podiže spomenik«, zaključio je gospićko-senjski biskup svoju izjavu.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Bechtel-Enki od 2500 radnika sada radi samo 600</p>
<p>OTOČAC</p>
<p> - Najava iz Bechtel-Enke da će uskoro uslijediti otpuštanja radnika koji su radili na izgradnji autoceste Zagreb-Split i službeno je potvrđena. Naime, prema riječima glasnogovornika Bechtel-Enke Damira Vucića, od nekadašnjih 2500 radnika, koliko je radilo u toj tvrtki na izgradnji autoceste, ostalo je na platnoj listi 1000 radnika. Od tog broja, kaže Vucić, tek 600 radnika radi na terenu. Velik broj radnika je pod otkaznim rokom, tako da se do kraja kolovoza očekuje još drastičnije smanjivanje njihova broja. Vucić kaže da je to normalan proces, jer su operativni radovi na gradilištima gotovi, pa su otpuštanja radnika započela još prije dva mjeseca. Međutim, velik broj Ličana zaposlilo se, u potrazi za većom plaćom, u Bechtelu s tim da su prije toga dali otkaze u tvrtkama u kojima su neki radili i dvadesetak godina. Oni su sada bez posla i njihova je egzistencija krajnje neizvjesna. </p>
<p>D. Prša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ribari i prijevoznici protiv poskupljenja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ceh za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo i Ceh prijevoznika Hrvatske obrtničke komore protive se ponovnom poskupljenju eurodizela i plavog dizela. Tražimo od Vlade da smanji cijenu plavog dizela na razinu maloprodajne cijene od tri kune, koja je gornja granica rentabilnosti, navodi se u njihovu priopćenju. Radi toga traže i hitni sastanak s predstavnicima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te s predstavnicima Ine, istaknuo je predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić.</p>
<p>Ribari HOK-a očekuju znatno smanjenje izvoza svježe ribe na tržište EU-a, smanjenje ponude ribe u našim ribarnicama i ugostiteljskim objektima zbog neravnopravnih uvjeta ribarskog poslovanja prema jadranskim susjedima, te naposljetku, zatvaranje ribarskih obrta. Božanić kažeda sve više naših ribarica ostaje na vezu i ne odlazi ribariti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prijevoznici zasad neće dizati cijene zbog poskupljenja dizela </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povećanje cijene dizelskih goriva i loživog ulja ipak neće, prema najavama prijevozničkih poduzeća, prouzročiti povećanje cijena njihovih usluga.</p>
<p>Od utorka su u Hrvatskoj dizelska goriva skuplja u prosjeku za 1,6 posto, a loživa ulja 1,8 posto, dok cijene motornih benzina ostaju nepromijenjene. Od početka godine dizelska goriva poskupjela su oko 19 posto. Predsjednik Gospodarsko-interesnog udruženja Hrvatski cestovni prijevoznici Marijan Banelli izjavio je u utorak da prijevoznici ne planiraju dizanje cijena usluga. No, napominje da bi u slučaju nastavka rasta cijena goriva i dostizanja osam kuna po litri, prijevoznici mogli dignuti cijene za tri do pet posto u teretnom, a do 10 posto u putničkom prijevozu. Cijene usluga, doznaje se, neće povećavati ni Hrvatske željeznice i nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines.</p>
<p>Kretanje cijena goriva na svjetskom tržištu i u do sada se nepovoljno odrazilo na njihovo planirano poslovanje, kažu u zračnom prijevozniku. Troškovi nabave goriva uvećani su za gotovo 20 milijuna kuna u odnosu na planirane i isključivo zbog toga je Croatia Airlines 28. lipnja uvela dodatnu naknadu od šest eura uz cijenu jednosmjerne zrakoplovne karte na redovitim međunarodnim letovima, što su učinili i mnogi europski zračni avioprijevoznici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mladići nisu uhićeni, pogotovo ne zbog Gotovininih plakata</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - »Dvojica mladića što su lijepili plakate nisu, kao što se navodi, uhićena, pogotovo ne zato što su lijepili plakate s Gotovininim likom, a nije istina ni da su ih policijski službenici uklanjali«, priopćio je u utorak Branko Peran, načelnik PU šibensko-kninske.</p>
<p>Peran je reagirao nakon niza novinskih napisa i optužbi pojedinaca te političkih stranaka o tome da su djelatnici policijske postaje u Kninu bez osnove uhitili dvojicu maloljetnika koji su u četvrtak na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu lijepili plakate s likom odbjegloga generala Ante Gotovine, a uz to nisu obavijestili njihove roditelje. </p>
<p>Peranovu su ostavku potom zatražili članovi šibenskog ogranka stranke HB-a.</p>
<p>Istina je, navodi se u priopćenju, da su mladići lijepili plakate u neposrednoj blizini Policijske postaje Knin na mjestima koja za to nisu predviđena, te ih je policajac doveo u postaju jer jedan od njih nije imao dokumente. </p>
<p>»Nakon obavljene provjere i utvrđivanja identiteta, mladići su pušteni, a o događaju je obaviješten komunalni redar nadležan za postupanje u ovakvim događajima«, stoji u priopćenju. </p>
<p>Budući da je jedan od mladića sin komunalnog redara, redar je o incidentu obaviješten kao djelatnik službe, a ne kao roditelj.</p>
<p>»Oba mladića su punoljetna stoga nije bilo nikakvog razloga za pozivanje njihovih roditelja«, zaključuje Peran. </p>
<p>A. Rukavina</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040811].
|
