države, koja je predstavljana najvećom hrvatskom državom u cjelokupnoj povijesti hrvatskog naroda. Na taj je način nastupio i dr. Ante Pavelić 21. svibnja 1941. u govoru koji je održao nakon sklapanja tragičnih Rimskih ugovora,[POGRJEŠKA: nema reftable :]

Taj govor, koji je dr. Ante Pavelić održao na Markovu trgu u Zagrebu 21. svibnja 1941., prenijeli su svi dnevni i tjedni listovi u NDH, a poslije je bio tiskan u nekoliko brošura i knjiga. Pojedini su isječci bili prikazivani i u kinima kao poseban film pod naslovom „Iz velikog povijesnog govora Poglavnika dra Ante Pavelića na trgu Stjepana Radića u Zagrebu 21. svibnja 1941.” Citirani dio govora prema članku „Poglavnik govori...”, Nezavisna Država Hrvatska (tjednik, Zagreb), god. I., br. 2., str. 2. Govor je objavljen i u Hrvatskom narodu. Glasilu Hrvatskog ustaškog pokreta (dnevnik, Zagreb), god. III., br. 99., 22. svibnja 1941., str. 1. i 2. Na str. 1. stajao je samo jednostavan naslov „Poglavnikov govor”, a na str. 2. stajao je veći naslov „Hrvatska je veća nego je ikada bila. Naša vjera je pobijedila”. Citirani dio se u tom broju Hrvatskog naroda nalazi na str. 2.

U istom je govoru Pavelić konstatirao da je prigodom stvaranja države hrvatski narod pridonio „i koju žrtvu. Nu narod, koji nije kadar podnijeti žrtve, nije kadar niti živjeti”. Također je nastojao uvjeriti slušatelje kako će „svaki Hrvat koji ostane izvan granica Nezavisne Države Hrvatske, (...) imati sačuvano svoje ime, svoj jezik, svoju narodnost, svoju kulturu i svoje gospodarstvo”, a sve je to navodno „potpuno u intencijama, u namjerama našeg velikog prijatelja Benita Mussolinija”.

Taj je prilog objavio i zagrebački dnevnik Hrvatski narod. Glasilo Hrvatskog ustaškog pokreta, god. III., br. 96., 19. svibnja 1941., str. 4. U sklopu priloga objavljeno je 10 zemljovida koji su obuhvatili razdoblje od 928. do 1941. Novostvorena Nezavisna Država Hrvatska prikazana je na zadnjem zemljovidu (zemljovid 10.), ispod kojeg je stajao tekst pod naslovom „Poglavnikova Hrvatska”. U njemu se navodi da novostvorena država ima oko 115 000 km² i oko 7 000 000 stanovnika, od čega oko 5 000 000 Hrvata. Dalje se u tekstu navodi: „Po ovim podacima vidimo, da je Poglavnikova Hrvatska najveća od početka hrvatske povijesti. Istočna granica ide Drinom, dok je jugoistočna u cijelosti još neodređena, ali je stanovništvo Sandžaka izrazilo želju, da dođe u sklop Nezavisne Države Hrvatske”.

Njemački Reich priznao je priključenje Zadra Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Njezina vlast u gradu nije nikada u stvarnosti uspostavljena, ponajprije zbog teških angloameričkih bombardiranja grada koja su od kasne jeseni 1943. do jeseni 1944. grad pretvorila u beživotnu hrpu ruševina.

Područje Istre, Rijeke i kvarnerskih otoka bilo je uključeno u sastav NDH u više zemljovida objavljenih zadnjih mjeseci Drugoga svjetskog rata. Kao primjer navodim zemljovid Nezavisne Države Hrvatske koji je u mjerilu 1:1 500 000 izdao Zemljopisni zavod Oružanih snaga 1945. godine (podatci prema II. izdanju toga zemljovida koji posjedujem u svojoj zbirci).