I visoka administracija se javila, i to željeznička, pokušavajući nas uvjeriti kako je kod njih s jezikom gotovo sve u redu ili kako će bar uskoro sve biti u potpunom redu. Ali u isto doba javili su se s drugačijim gledištem sami željezničari. Naime, protestu željezničara iz Vinkovaca pridružio se spontano i protest željezničara iz zagrebačkog željezničkog čvora zbog toga što su im knjige i pravilnici napisani ekavskom varijantom književnog jezika, premda žive u republici u kojoj i Hrvati i Srbi upotrebljavaju ijekavsku varijantu kao književni jezik. Ali premda željeznička administracija obećava da će uskoro potpuno prijeći na ijekavsku varijantu književnog jezika, ipak nam navješćuje da će to sporo ići jer ima na skladištu mnogo ekavskih tiskanica. U svemu tome najvažnije je upozoriti na to da takav dosadašnji postupak, po izjavi samih željezničara, jednako smeta i Hrvatima i Srbima u Hrvatskoj. Stoga bismo opravdano željeli da se to pitanje što prije riješi i u knjigama i u tiskanicama i u natpisima prema želji naroda koji u Hrvatskoj živi. Željezničari su u svojem pismu lijepo prikazali kakve im teškoće u nastavi stvara različna terminologija, pa troše mnogo vremena na prevođenje.

Poznato nam je, a prof. dr A. Turina iz Rijeke samo nas je podsjetio u Vjesniku 18. kolovoza, kako se i Zajednica jugoslavenskih PTT maćuhinski odnosi prema ijekavskom tipu književnog jezika. Upravo je sprdnja kad takva visoka ustanova, pokušavajući pisati ijekavski, objavljuje na markama takve primitivne pogreške kao što su »Dječja nedelja«, »Mir svjetu« i sl. Kao da je ijekavica strani jezik, a ne književni jezik Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore. Dakako, nije dovoljno pri svemu tome misliti samo na emisionu politiku jugoslavenskih pošta nego i na priručnike koji služe za poštansko-telegrafsko-telefonske službenike i publiku. Ipak od 1. listopada 1970. nadamo se boljem postupku.

Pojavili su se i osvrti naših čitalaca na razgovor o jezičnoj toleranciji održan 19. lipnja na beogradskoj Televiziji, pa je prof. Tomo Jurković iz Zagreba u Vjesniku 15. srpnja prigovorio što je u tom razgovoru prof. dr Mihailo Stevanović iz Beograda, braneći Novosadski dogovor u potpunosti, kazao za nosioce suprotnog mišljenja da su im argumenti nenaučni. Ali već 19. srpnja oštro kori prof. Jurkovića nepoznati nam Josip Horvat iz Zagreba i veli mu da nosi političke naočari jer »prof. Stevanović nigdje nije tvrdio da su teze prof. Jonkea nenaučne«. A kad tamo, u zapisniku televizijskog razgovora, koji ipak ni u Borbi od

page prethodnih

page sljedećih