NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061007].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 107297 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.10.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sto trideset tisuća ljudi u Hrvatskoj ovisno o Internetu</p>
<p>Posljedice ovisnosti su smanjeni socijalni kontakti, zanemarivanje obitelji, problemi u školi ili poslu...</p>
<p>Zbog prednosti koje im pruža, mnoge profesije poput biznismena ili novinara ne mogu zamisliti svakodnevni život bez interneta. Međutim, psiholozi i psihijatri, nakon što su im se pacijenti počeli žaliti na psihičke i fizičke tegobe zbog korištenja interneta, sve češće upozoravaju na njegove negativne posljedice, odnosno na novu vrst ovisnosti - o internetu. Prema istraživanju »Ovisnost o internetu«, koje je proveo psiholog Zoran Šimić, pokazalo se da hrvatski surferi u toj ovisnosti prate svjetski trend, odnosno da je od svih korisnika interneta u Hrvatskoj od pet do 10 posto ovisno o toj mreži.</p>
<p>Prema istraživanju Centra za istraživanje tržišta Gfk, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 1,3 milijuna korisnika interneta starijih od 15 godina, pa se dolazi do spoznaje o gotovo 130.000 ovisnih o internetu. Najviše ih je ovisno o elektroničkoj pošti i chatu, a najmanje o on-line trgovini. Ovisnici su u dobi od 20 do 30 godina i nema razlika u odnosu na spol.</p>
<p>»Ovisnost o internetu znači njegovo prekomjerno korištenje u obliku koji narušava fizičko ili psihičko zdravlje te uzrokuje teškoće u svakodnevnom životu«, tvrdi Šimić Vjesniku. On navodi da ovisnost o internetu ima mnoge sličnosti s klasičnim ovisnostima, ali je razlika u tome što ovisnik ne konzumira fiziološke tvari, nego se ovisnost očituje u zadovoljstvu konzumiranjem raznih sadržaja koji se nude na internetu. »Kao i kod svih drugih ovisnosti, ovisnik o internetu ima sve veću potrebu za konzumiranjem, a u slučaju prekida javljaju se simptomi apstinencijske krize«, kaže Šimić. Naglašava da tehnologija nije ta koja uzrokuje ovisnost sama po sebi, nego se govori o poremećaju impulsa - slično kao i kod kleptomanije, piromanije i patološkog kockanja. </p>
<p>Na pitanje o tome stvara li internet ovisnike ili ga već postojeći ovisnici koriste kao alat za svoju ovisnost, Šimić odgovara da postoje psihičke teškoće s kojima ljudi žive (depresija, anksioznost i slično) i među tim ljudima internet je samo modalitet kojim se te teškoće izražavaju.</p>
<p>»Rizična skupina za razvitak ovisnosti su adolescenti, ljudi koji žive sami te oni s određenim tjelesnim ili duševnim teškoćama«, kaže Šimić. Posljedice ovisnosti o internetu očituju se u smanjenim socijalnim kontaktima, zanemarivanju obitelji, prijatelja i obveza, problemima u školi, na fakultetu ili poslu, poremećaju spavanja i prehrani te narušenim bračnim odnosima.</p>
<p>»Osim socioloških problema, ovisnost o internetu prate i tjelesne posljedice«, napominje Šimić. Pri radu s računalom, opterećen je zglob šake, pa se procjenjuje da od 20 do 25 posto korisnika računala ima smetnje koje zovemo sindrom karpalnog tunela. Ogleda se u tome da tetive oteknu i stisnu živac koji prenosi impulse iz mozga u šaku. Zbog dugotrajnoga gledanja u ekran, može doći do naprezanja očiju, zamagljenog vida, sporog refokusiranja pogleda i sličnih problema vida, a može doći i do oštećenja kralješnice.</p>
<p>»Neupitno je da u Hrvatskoj postoji fenomen ovisnosti o internetu, ali se problematikom nitko sustavno ne bavi«, tvrdi Šimić. On upozorava da bi iskustva drugih trebala biti pouka te da bismo trebali što prije početi prevenciju i liječenje te ovisnosti. »Prvi korak trebala bi biti edukacija na svim razinama od vrtića do fakulteta. Roditelji bi trebali dobiti znanja kako će djeca ispravno koristiti internet«, zaključio je Zoran Šimić.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Još djelotvorniji udar na kriminal</p>
<p>Bajakovo i Zagrebačka zračna luka Pleso do kraja godine bit će bogatiji za optičke čitače. Softver za čitače instaliran je te je trenutno u procesu testiranja. U drugoj fazi tog projekta čitače će dobiti još sedam graničnih prijelaza</p>
<p>U nastojanjima da se što više približi europskim standardima, te prihvati tekovine zapadnoeuropskih policija, ali i zaštiti državne granice, Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je nekoliko velikih projekata vezanih uz modernizaciju graničnih prijelaza. To su uvođenje digitalnog komunikacijskog sustava Tetra i digitalnog čitača otisaka prstiju AFIS, a pristupilo se i edukaciji policijskih službenika, kako u zemlji, tako i kroz niz seminara i usavršavanja u europskim zemljama. </p>
<p>Nabava tehničke opreme i obnavljanje voznog parka pomoći će policijskim djelatnicima u obavljanju svakodnevnih zadaća. Sve je to, navode u MUP-u, u želji da hrvatska policija stane uz bok europskim, ali i da se poboljša rad Ministarstva. O tim nastojanjima govori i tvrdnja pomoćnika ministra unutarnjih poslova za europske integracije i mirovne misije Filipa Dragovića da će MUP biti spreman za ulazak Hrvatske u EU. Također treba istaknuti da je MUP jedan od najvećih korisnika raznih projekata u Hrvatskoj, za što je iz fondova Europske komisije izdvojeno oko 300 milijuna kuna kroz razne programe, kao što su Cards i Phare. MUP ima odobrenih 18 projekata, od toga je sedam dovršenih.</p>
<p>Jedan od najvećih projekata u koji je uloženo 74 milijuna kuna svakako su informatizacija i modernizacija najvećih i najfrekventnijih graničnih prijelaza Bregane i Bajakova, prijelaza koji je često spominjan na stranicama crnih kronika kao prijelaz koji nerijetko koriste razni krijumčari, a o čemu govore velike zapljene cigareta, droge, zaštićenih vrsta životinja, te sprječavanja ilegalnih prebacivanja stranih državljana. Zbog toga se nabava sofisticirane tehničke opreme pokazala neophodna, kao i edukacija granične policije. U opremu koja je postala sastavni dio Bajakova spadaju čitači registarskih tablica, putem kojih se automatski mogu provjeriti podaci o vozilu kojem pripadaju te tablice, ali i vlasnici vozila, kako hrvatski državljani, tako i strani, naravno putem Interpola. </p>
<p>Bajakovo i Zagrebačka zračna luka Pleso do kraja godine bit će bogatiji za optičke čitače putnih isprava. Kako je istaknuo Dragović, koji nas je i upoznao s nizom projekata, softver za čitače je instaliran te je trenutno u procesu testiranja. U drugoj fazi tog projekta čitače će dobiti još sedam graničnih prijelaza: Gunja, Županja, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Slavonski Šanac, Karasovići te Zračna luka Resnik u Splitu. </p>
<p>U trećoj fazi, koja je predložena te se očekuje odobrenje, optičke čitače trebalo bi dobiti još 25 graničnih prijelaza. </p>
<p>U sklopu modernizacije i povećavanja učinkovitosti granične policije, pojedini granični prijelazi imaju uređaje za otkrivanje krivotvorenih putovnica, koji također imaju mogućnost povezivanja s Interpolom kako bi se svaka osoba koja ulazi, ali i napušta Hrvatsku, mogla provjeriti. Takvim sustavom dosad je povezano deset graničnih prijelaza, a u planu je povezivanje još njih nekoliko. </p>
<p>Dragović je istaknuo da je u tijeku otvaranje ponuda tvrtki koje bi trebale opremiti graničnu policiju, za što je iz programa Cards 2004 osigurano oko 60 milijuna kuna. Novac je namijenjen za nabavu uređaja za termoviziju (praćenje ilegalnih prelazaka granice i sumnjivih osoba u noćnim i nepreglednim uvjetima), terenskih vozila, motocikala, brodova za potrebe obalne policije te uređaja za otkrivanje krivotvorina.</p>
<p>U listopadu bi se trebale otvoriti i ponude zemalja Europske unije, kao mogućeg MUP-ovog partnera za projekt pod nazivom Priprema za provedbu schengenske pravne stečevine, u sklopu programa Phare 2005. Projekt će obuhvaćati analizu svih dokumenata vezanih uz strategiju jačanja granične policije i schengenskog akcijskog plana koji mora biti donesen do kraja godine. U sklopu nadzora pomorske granice odobren je projekt Nadzor plave granice, kojim će se analizirati postojeće stanje kako bi se utvrdilo je li u skladu sa standardima Unije, a ako nije, na koji ga način promijeniti i poboljšati. </p>
<p>Jedan od najvećih i najskupljih projekata je sustav Tetra, digitalni sustav komunikacije policijskih djelatnika, za koji u MUP-u tvrde da nije moguće prisluškivati. Od 110 baznih postaja, koliko ih je planirano, postavljeno je 37, dok je na terenu već podijeljeno oko 900 ručnih i 410 stacioniranih radiostanica. Projekt je vrijedan 200 milijuna kuna koje je osigurala država. </p>
<p>Kriminalističko-obavještajni sustav proaktivnog je karaktera, a na jednom mjestu skupljat će informacije iz svih sustava. Izrađen je u suradnji s Britancima, i to najviše za potrebe borbe protiv organiziranog kriminala. Naime, u sustav u koji je uloženo 30 milijuna kuna, osim »šture« kaznene prijave, unosit će se šire i podrobnije informacije. </p>
<p>»Izgradnja sposobnosti na području nezakonitih migracija« je projekt čiji je cilj postizanje veće sigurnosti na državnoj granici, smanjenje nezakonitih migracija i prekograničnog kriminala, jačanje pravosuđa za procesuiranje i postupanje prema nezakonitim migracijama te poboljšanje smještaja i osiguravanje sigurnosnih standarda u Prihvatnom centru za strance u Ježevu. U tijeku je i izrada izmjena Zakona o strancima, također prema standardima Unije, a u završnoj je fazi i priručnik sa smjernicama za graničnu policiju i centar u Ježevu.</p>
<p>U MUP-u sustavno opremaju i vozni park. Nabavljeno je dvadesetak novih presretača, 160 motocikla, 22 vozila za obavljanje očevida na terenu..., a u novu kompjutersku opremu uloženo je dodatnih 10 milijuna kuna.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Šuma prepuna početničkih loptica </p>
<p>Dvorac Mokrice nekad je bio rezerviran za Zagrepčane željne uživanja u jahanju i kremšnitama, a danas ga okupira poslovna elita gdje se uz golf i ručkove sklapaju poslovi</p>
<p>Iako u Sloveniji, dvorac Mokrice ubraja se među najljepša izletišta u okolici hrvatskoga glavnoga grada, od čijeg je središta udaljen dvadesetak minuta lagane vožnje automobilom. Zato je ponovo postao hit-destinacija Zagrepčana željnih odmora u prirodi. Dok su nekad građani hrvatske metropole odlazili tamo da bi uživali u jahanju konja i kremšnitama, danas dvorac okupira poslovna elita gdje uz golf i bogate ručkove sklapa poslove.</p>
<p> Tako je bilo i za vrijeme posjeta Vjesnikovih reportera. U organizaciji tvrtke CA Adriatic, hrvatski i slovenski gospodarstvenici te novinari prvi put su uzeli palice u ruke i pod stručnim vodstvom nekoliko trenera okušali se u igranju golfa. </p>
<p>Gospodin u sportskim hlačama i tenisicama, koji nam se nije želio predstaviti »jer bi ga kolege na poslu zafrkavali«, bezuspješno je snažnim udarcima pokušavao udariti lopticu, no nije mu išlo kako si je zamislio.</p>
<p> »Nije tako jednostavno kako se na prvi pogled čini«, uz smiješak na licu komentirao je svoje golferske pokušaje. Ni njegovi kolege nisu bili ništa uspješniji pa su se na razne načine skrivali od objektiva Vjesnikova fotografa.</p>
<p> »Kakvi su učenici?«, upitali smo jednog od trenera. »Svaki početak je težak, ali polako se uče«, rekao nam je Bernard Munič, voditelj škole golfa. Kako je vrijeme odmicalo, uz stručnu pomoć trenera većina igrača naučila je osnovni položaj za udarac i kako pravilno držati palicu pa su loptice poletjele na sve strane. </p>
<p>Rekord u ispucavanju na daljinu igrališta u Mokricama iznosi oko 260 metara. Iako je teren za daljinsko ispucavanje ograđen mrežama visokim više metara, većina loptica završila je u šumi. »To je uobičajeno za početnike i obično se u šumi izgubi oko 100 loptica«, objasnio nam je Munič dodajući kako jedna loptica za početnika košta oko pola eura. Upitavši ga kako je s profesionalcima, nasmijao se i rekao da oni baš ne gube svoje loptice jer su mnogo skuplje pa zato bolje paze na njih. Na turniru na svih 18 rupa među brojnim igračima izgubi se najviše - jedna loptica. No, da bi se došlo do tog stupnja potrebno je mnogo vježbe.</p>
<p>»Da bi se postalo poluprofesionalnim igračem golfa, potrebno je vježbati najmanje dvaput na tjedan pet sati, tri do pet godina«, doznajemo od Muniča. Budući da sat škole košta 30 eura, a da se nauče osnovni udarci i pravila igre potrebno je najmanje 15 sati, na glas komentiramo kako je to skup sport. Voditelj samo sliježe ramenima. Ugodni razgovor s trenerom prekinuo je projektil koji je proletio iznad naših glava i razbio prozor na obližnjoj zgradi. </p>
<p>»Oprostite, ruke su mi znojne«, pravdao se gospodin iz čijih je ruku izletjela palica za golf. Bio je to opravdani razlog da početnike ostavimo kako bi u miru vježbali, a mi porazgovarali s profesionalcima na susjednim terenima gdje se održavao turnir. Rendžer nas je u autu za golf (golfcartu) provezao igralištem koje se prostire na 70 hektara u neposrednoj blizini dvorca. U projektiranju se vodilo računa o prirodnoj konfiguraciji terena pa je kreirano igralište za golf u ambijentu stogodišnjih šuma, engleskog parka i niza prirodnih prepreka među kojima je i jezero. Igrači, većinom iz Zagreba, kažu da odlaze u Mokrice jer u okolici hrvatskog glavnog grada nema bolje uređenog terena. Smatraju da bi takvi sadržaji u Hrvatskoj još više popularizirali naš turizam. Kao odličan primjer navode Mokrice koje se izvrsno brinu za terene. Unatoč visokim cijenama golfera uvijek ima, i radnim danom i vikendom.</p>
<p>Nakon što prođu svih 18 rupa, igrači se obično osvježavaju pićem i hranom u klupskom restoranu. »Cijena kave je euro, a piva, tog omiljenog golferskog pića, do četiri eura. Od hrane najviše se naručuje ona brza poput specijaliteta sa žara«, govori nam zaposlenik u klubu Brane Lupština.</p>
<p> U sklopu golferskog kluba je i trgovina opremom u kojoj cijene obične šilterice po 40 eura do palica po 900 eura potvrđuju da je golf sport za elitu. Prodavači nam kažu da su im najčešći kupci upravo igrači iz Hrvatske koji vole imati najmoderniju opremu.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sljedećih godina 90.000 stanova braniteljima</p>
<p>Krediti će biti bez depozita i na 30 godina, a cijena oko 450 eura po »kvadratu« uz kamatu od pet posto</p>
<p>Nakon što je krajem rujna ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor uručila u Vukovaru ključeve 12 stanova za stradalnike Domovinskog rata, broj stanova dodijeljen ratnim vojnim invalidima i obiteljima poginulih branitelja u gradu heroju za mandata ove vlade popeo se na 49. </p>
<p>»U protekle dvije i pol godine od 49 dodijeljenih stanova njih 29 dobile su obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, a preostalih 20 hrvatski ratni vojni invalidi«, potvrdio je glasnogovornik Ministarstva Berislav Živković. </p>
<p>U gradnju tih stanova Vlada je uložila nešto više od 26,6 milijuna kuna. Također, doznaje se od Živkovića, u istom je razdoblju za stambeno zbrinjavanje invalida i obitelji poginulih Ministarstvo branitelja dodijelilo u Vukovaru i 172 stambena kredita. </p>
<p>Kada je riječ o cijeloj Vukovarsko-srijemskoj županiji, isto je ministarstvo dodijelilo 323 stana od kojih su 115 dobile obitelji poginulih, te zatočenih i nestalih branitelja, a preostalih 208 ratni vojni invalidi. Vlada je u gradnju tih stanova investirala ukupno 125 milijuna kuna. Također, na prostoru najistočnije hrvatske županije putem stambenog kredita zbrinuto je 479 invalida i članova obitelji poginulih branitelja. Iako teče proces stambenog zbrinjavanja osoba koje sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja na to imaju pravo, golem je broj branitelja Domovinskog rata koji, sukladno spomenutom zakonu, pravo na stambeno zbrinjavanje ne mogu ostvariti. </p>
<p>Stoga je na inicijativu središnjice, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije počela među članstvom na koje se ne odnosi Zakon o braniteljima prikupljati podatke zainteresiranih za stambeno zbrinjavanje putem kredita. Riječ je o zajedničkom projektu UDVDR-a i njihovih švicarskih partnera Suisse First Boston i Kirkwood Capitol Fonda o stambenom kreditiranju dragovoljaca i veterana, bez depozita i na rok otplate od 30 godina. Cijena stanova građenih po ovom programu iznosila bi samo oko 450 eura po »kvadratu«, a kamata na kredit bila bi niža od pet posto. potpisivanje ugovora za gradnju prvih stanova iz tog programa očekuje se vrlo skoro. Kako se javilo već 1800 zainteresiranig iz UDVDR-a najavljuju da bi sljedećih godina diljem Hrvatske trebalo na taj način biti sagrađeno čak 90.000 stanova.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Biti učitelj</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Jedno je istraživanje prije nekoliko godina pokazalo da poveći broj građana smatra da učitelji u Hrvatskoj ne bi smjeli štrajkati za veću plaću. Najčešće se smatra da se nemaju što buniti s obzirom na duljinu godišnjeg odmora ljeti. Isto je istraživanje, međutim, pokazalo da velika većina građana svjesna pada ugleda, ali i interesa za učiteljsko zanimanje.</p>
<p>Ove je godine Dan učitelja (5. listopada) obilježila najava o povećanju plaća prosvjetarima. Vladin je stav da učitelji zaslužuju veće plaće prije svega zbog reforme sustava, a o iznosima će se pregovarati narednih tjedana.</p>
<p>No, što činiti s drugim problemom koji čeka ne toliko današnje učitelje, koliko bi mogao sve nas kroz nekoliko godina?</p>
<p>U prijevremenu ili redovitu mirovinu godišnje iz sustava obrazovanja odlazi u prosjeku 1000 učitelja. Učiteljski studiji izbacuju daleko manje novog kadra. Primjerice, godišnje se u državi »proizvede« oko 20 učitelja određenog predmeta i tek svaki peti ili sedmi spreman je raditi u školi.</p>
<p>Znači li to da učitelji postaju struka koja izumire?</p>
<p>U Njemačkoj je u godinu dana u mirovinu otišlo više od 8600 učitelja zbog navodne radne nesposobnosti. Prema podacima Unesca, svijetu će u sljedećih deset godina trebati 18 milijuna novih učitelja.</p>
<p>Možda će za deset godina države imati novaca za prosvjetarske plaće, no pitanje je hoće li ih imati kome dati.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Politika kao spektakl</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ </p>
<p>Nastupilo je vrijeme inverzije. Sadržaj političkoga izražen u nekom pisanom programu, projektu, zamijenila je slika. Vladanje uz pomoć slika, imidža u kojem su akcidentalne stvari za bit politike i političkoga toliko zagospodarile da se zapravo izgubio sadržaj ili predmet politike</p>
<p>Politika kao ono djelovanje koje se odnosi na grad, državu, u postmoderno doba postaje predstava, spektakl. Nastupilo je vrijeme inverzije. Sadržaj političkoga izražen u nekom pisanom programu, projektu, zamijenila je slika. Vladanje uz pomoć slika, imidža u kojem su akcidentalne stvari za bit politike i političkoga toliko zagospodarile da se zapravo izgubio sadržaj ili predmet politike. Slika nije samo zavladala u elektroničkim medijima, nego se i tiskovni povode za smanjivanjem teksta i favoriziranjem slike. I tekst i slika su informacije. Ali slika postaje dominantna kao zrcalo događaja, koji događaj, ako je riječ o društvu spektakla, imaju obilježja spektakla. Društvo spektakla je kovanica i jedna od teorija društva francuskog situacionista Guya Deborda (1931.-1994.), autora istoimene knjige (1967., i treće francusko izdanje 1992.), koji za spektakl kaže da je »konkretizirana inverzija života, nezavisno kretanje neživota«. On se očituje kroz »vijesti, reklame i zabavu«, i kao takav prema Deboardu, »spektakl predstavlja vladajući oblik života«.</p>
<p>Jezik proizvedenog spektakla organizirani je sustav znakova koji treba konstruirati i organizirati stvarnost. Politički jezik sudjeluje u konstrukciji političkog spektakla. On je njegov medij, sredstvo.</p>
<p>Spektakl nije nikakvo spontano događanje, nego svjesno poticanje/konstuiranje događaja u svim sferama društva, kulturi, umjetnosti, gospodarstvu i politici. Riječ je o proizvodnji spektakla/predstave kao sastavnici društava »visoke kulture«.</p>
<p>Ovdje ćemo se usredotočiti na proizvodnju spektakla u politici kao visokosofisticiranu tehniku manipulacije ljudima radi skretanja pozornosti i postizanja ciljeva proizvođača spektakla u funkciji održavanja i podržavanja lažnog stanja i kao umijeća / vladanja.</p>
<p>Murray Edelman (»Konstrukcija političkog spektakla«, Zagreb, Politička kultura, 2003.) još jedan je autor koji se pozabavio temom spektakla u užem smislu njegove proizvodnje i konstrukcije u politici. Događaji u politici mogu biti spektakularni. Predstavljanje istih u riječi i slici na tragu je neprekidnog i senzacionalnog izvješćivanja o događaju. Edelman: »Spektakl je neprekinuto izvještavanje o novostima, stalno konstruiranje i rekonstruiranje društvenih problema, kriza, neprijatelja i vođa, i time stvaranje uzastopnog niza prijetnji i nada«. (str. 9). Spektakl je taktika, drama i mistifikacija i senzacija politike.</p>
<p>Moguća polja prepoznavanja proizvodnje spektakla u politici su izborne kampanje. Zatim ratovi kao drugi način govora u politici, te u novije vrijeme terorizam. Primjer spektakla u postmodernoj politici je amerikanizacija ili teatralizacija izbornih kampanja. Neki čak govore o holivudizaciji ili prenašanju sadržaja i tehnika iz filmske industrije, u kojoj se okušavaju i glumci, primjer kojih su Ronald Reagan i Arnold Schwarzenegger koji se uspješno koriste glumačkim tehnikama.</p>
<p>Politika se u kontekstu proizvodnje spektakla teatralizira. Gluma, govor tijela, režija, kostimi ili robne marke, navike i sklonosti aktera, izgled, parfemi, gaćice, automobili političarki i političara, postaju važniji od čistih sadržaja politike / programa, tj. djelovanja radi dobra, mira i pravičnosti u društvu. Sinteza ovih elementa opet tvori sliku, imidž ili brand, kako se to na »novohrvatskom« zbori.</p>
<p>Pakiranje politike tehnika je uljepšavanja slike političkog ili zamotavanja kutije cipela u blistav omot s »fjokom«, s malim nedostatkom, a taj je da kutiji zapravo nedostaju cipele. No, unatoč nedostatku cipela i činjenici da birači često hodaju bosi, nakon što na izborima kupe kutiju bez cipela, skloni su ponavljanju pogrešaka pod fascinacijom spektakla u politici. A kada spoznaju da su prevareni, različito reagiraju. Ili se otvoreno bune ili ponavljaju iste pogreške.</p>
<p>Pokretanje ratova uz pomoć laži (Irak kao primjer) te njihovo medijsko posredovanje (i »Pustinjska oluja«) ima elemente proizvodnje spektakla. Gledatelji udobno zavaljeni u naslonjače svojih toplih dnevnih boravaka imali su mogućnost pratiti izravne prijenose rata i ratnih operacija. Primjerice iz Vukovara, Dubrovnika, Sarajave i Srebrenice, Bagdada. Ili pak prijenose terorističkih napada na Washington i WTC.</p>
<p>Više se ne treba uživljavati u virtualne izmišljene ratove na Internetu.</p>
<p>Konstrukcija političkoga spektakla ne bi bila moguća bez mistifikacije događanja, manipulacije, redukcije informacija i slika koji se prilagođavaju akteru moći, ujedno konstruktoru spektakla.</p>
<p>Politika kao spektakl je konstruirani problem, obrađena, pristrana informacija, projicirana slika, podgrijana atmosfera, zabava i reklama. Njezina je nesreća što se ona u masovnom društvu, tj. društvu spektakla pala na granu zabave, a ponegdje čisto uveseljavanje javnosti i reklamu za stjecanjem imidža i branda. </p>
<p>Zamjenom sadržaja za formu, politika u postmoderno doba skoro gubi smisao. Ona je kao spektakl, čini se, samo puko dovršenje novovjekovne moderne započete s Machiavellijem. Njegov je »vladatelj« moderni tehničar ili mala beba pred postmodernim vladateljima, odnosno konstruktorima politike i političkoga spektakla.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nedjeljom rad ili nerad za trgovce</p>
<p>Predstojećih će dana članovi GSV-a imati povijesnu odgovornost izjašnjavanja po predloženom zakonu o trgovini, koji je javnosti ostao prepoznatljiv jedino po problematici o radu ili neradu trgovaca nedjeljom</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Napokon se bliži kraju hrvatska trakavica koja se zove Prijedlog zakona o trgovini, a koja je svako toliko izazivala burnu raspravu među sindikatima, Crkvom, Vladom, pa i svim građanima Lijepe naše. Predstojećih će dana članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća, odnosno Vlada, sindikati i poslodavci imati povijesnu odgovornost izjašnjavanja po predloženom zakonu o trgovini, koji je javnosti ostao prepoznatljiv jedino po problematici o radu ili neradu trgovaca nedjeljom. </p>
<p>Cijela predstava oko rada ili nerada trgovaca nedjeljom izrežirana je onog trena kad se utvrdila nemoć institucija sustava da spriječe izrabljivanje radnika u trgovini, koji rade nedjeljom, praznikom kao i prekovremeno, a da za to nisu primjereno plaćeni. Ta je činjenica poražavajuća. </p>
<p>Žalosna je činjenica da tako predloženi zakon o trgovini neće zaštititi trgovce od daljeg iskorištavanja i to ne samo nedjeljom nego i ostalim danima u tjednu. Bojim se da bi se, bude li vlast i ubuduće išla linijom manjeg otpora u rješavanju nezakonitosti, posebno u radno-socijalnom području, uskoro u Hrvatskoj zakonom mogao zabraniti rad, jer se ne može stati na kraj sivom tržištu rada kao ni sivilu našega gospodarstva.</p>
<p>Poražavajući rezultati istraživanja govore da radnici u Hrvatskoj na godinu odrade oko četiri milijuna neplaćenih sati, da više od devedeset posto zaposlenih u poduzećima (pa i državnim) na dan prosječno radi dva do tri sata više od plaćenoga radnog vremena. Kad bi se ti neplaćeni sati pretvorili u radna mjesta, nezaposlenost bi se smanjila za trećinu ili bi se otvorilo oko devedeset tisuća novih radnih mjesta. Osim vlasti, od odgovornosti za izrabljivanje i ugnjetavanje radnika ne mogu pobjeći niti pojedini sindikati čiji su ti izrabljivani radnici članovi. Njihovi čelnici, osim što podilaze svakoj aktualnoj vlasti, podilaze i tajkunima, umjesto da se organizirano suprotstave radničkim izrabljivačima.</p>
<p>Osnovano se postavlja pitanje - hoće li zabrane poput ove smanjiti do sada dosegnutu stopu zaposlenih u ovoj djelatnosti i koje su šanse za rad 300 tisuća nezaposlenih željnih bilo kakvog rada.</p>
<p>Sljedeće je, ne samo sindikalno važno, pitanje krši li se posebnim reguliranjem rada nedjeljom zaposlenih u trgovini jedno od temeljnih načela Ustava RH - jednakost svih pred zakonom. Što je s istovjetnim pravom zaposlenih u medijima, zdravstvu, turizmu, ugostiteljstvu, policiji, carini, prometu te brojnim tvornicama koje imaju rad u turnusu zbog smanjenja troškova proizvodnje, a ne isključivo zbog prirode procesa rada. Nikome ne pada na pamet postaviti pitanje rada nedjeljom ili praznicima za zanimanja vatrogasaca, policajaca, carinika, liječnika, vozača, svećenika, itd.</p>
<p>Moramo biti svjesni da neka zanimanja nose svoje radne i životne obveze, a o tome se vodi računa kad se odabire poziv. Zašto Vlada ne predloži »zakon o radu nedjeljom i praznicima« kojim će biti obuhvaćene sve struke i sva zanimanja i takvim propisom onemogući zloupotrebu rada nedjeljom i blagdanima. Prema Prijedlogu zakona o trgovini, fiksno se određuje radno vrijeme trgovina tijekom tjedna (od 6 do 21 sat), kao i trgovina koje mogu raditi nedjeljom. Tako ćemo nedjeljom moći kupovati tisak, cvijeće, svijeće, kruh i benzin, ali ako ponestane dječjih pelena - morat ćemo čekati ponedjeljak. </p>
<p>Hrvatska nema statistike o tome koliko radnika u trgovini radi nedjeljom, kao što nam nije poznato ni koliko radnika u ostalim djelatnostima radi nedjeljom. Za EU podaci su poznati: nedjeljom u području trgovine radi 12,1 posto žena i 12,1 posto muškaraca, dok u drugim djelatnostima nedjeljom radi 9,8 posto žena i 9,6 posto muškaraca. </p>
<p>Dodatno zabrinjava činjenica da nije izrađena studija utjecaja zakona na zaposlenost, kao što se nigdje ne obrazlaže zašto se rad nedjeljom zabranjuje trgovcima. Možda je Vlada zaboravila da je Hrvatska turistička zemlja, a što u tom kontekstu znači trgovina ne treba posebno naglašavati. </p>
<p>Uz značajan utjecaj Crkve na zabranu rada nedjeljom (očevidno kako bi njeni učinci rada upravo u nedjelju bili efikasniji), ovaj zakon priznanje je nemoći Vlade i sindikata u odnosu na probleme neplaćenoga i potplaćenog rada trgovaca. Da bi prijedlog u tom dijelu bio vjerodostojniji, posebno se naglašava obveza poštivanja Zakona o radu (kao da se inače ne treba poštivati!). </p>
<p>Umjesto restrikcija, država treba osigurati djelotvoran sustav kontrole i sankcioniranja nepoštivanja radničkih prava. Ako bi prihvatili takav pristup, tada bi napokon i kolektivni ugovori postali instrumentom koji bi regulirati hoće li se i pod kojim uvjetima raditi nedjeljom te kako će takav rad biti plaćen. Time bi se otklonio i prigovor Europske komisije o nerazvijenom sektorskom dijalogu. Jednom će se morati postaviti pitanje odgovornosti za moguće posljedice nepromišljenih poteza poput zabrane rada nedjeljom za trgovce, ali ne samo nositelja vlasti nego i sindikalnih čelnika koji na tim pitanjima grade osobni imidž. </p>
<p>Moja poruka Vladi bila bi da hrvatski radnici ne bježe od rada, već od izrabljivanja. Zato je na Vladi da se pobrine da radnici za svoj rad budu primjereno plaćeni, a da smutljive poslodavce koji svoja poslovna carstva grade na izrabljivanju radnika - sankcionira i kazni. </p>
<p>Autor je predsjednik URSH-a i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Svaki čovjek može naći pravi put</p>
<p>Maratonac Tadija Opačak mogao bi biti učitelj mnogim ljudima kako treba naći pravi put i nakon posrnuća</p>
<p>TOMISLAV I. RAVLIĆ</p>
<p>Vozeći bicikl Bundekom upoznao sam poznatog maratonca Tadiju Opačka kako se priprema za zagrebački maraton. Taj bi čovjek mogao biti učitelje mnogim ljudima kako treba naći pravi put i nakon posrnuća. Ja biciklom, Tadija lagano trčeći, razgovaramo nakon čega moja volja za sportom sve više i više jača. »Svaka čast«, ja Tadiji, nakon čega i on meni »svaka čast i vama« misleći valjda na moju dob. Dok Tadija trenira, obitelj ga čeka na obližnjoj klupi. I tu je znači naš Tadija kompletna osoba, jer u obitelji ima neizmjernu podršku. Nisam dugo razgovarao, jer morao sam Tadiju ostaviti njegovu treningu, a sebe prepustiti znoju, ali i slatkom uživanju i radosti nakon toga. </p>
<p>Naš me se razgovor duboko dojmio, naravno u pozitivnom smislu, ali i nagnao na dugotrajno razmišljanje kako Tadijin put može biti inspirativan i za druge mladiće i djevojke koji bi mogli krenuti putem ozdravljenja, sretnoga i ispunjenog života kako za sebe tako i za svoju obitelj i širu zajednicu. Svaki čovjek može posrnuti, jer u biti je čovjek nejako biće. Međutim, isto tako svaki čovjek može naći put ozdravljenja, sreće i uspjeha ako kao i naš Tadija krene putem sporta, a time i zdravlja, koje će čovjeku donijeti boljitak u njegovu životu. Kako to postići? Nije to lako i jednostavno, jer trnovit je put do uspjeha. Međutim, moguće je, jer kako nas uči naš Gospodin, život je put činjenja dobra. Nakon razmišljanja o dobru i zlu, svaki čovjek može jačanjem svoje vjere bez obzira koje, volje i težnje prema pozitivnim ostvarenjima naći pravi put i smisao u životu. Zbog toga vježbajmo svaki dan prema svojim mogućnostima. Nećemo to moći intenzivno kao naš Tadija, ali vježbajmo svakodnevno i raznovrsno. Nećete se pokajati, jer nakon nekog vremena uočit ćete pozitivna postignuća u vašem emotivnom životu i radnom elanu, koji će vam davati poticaj ka novim i uvijek novim postignućima. Radimo i učimo svaki dan bez obzira na životnu dob, jer učenje oplemenjuje čovjeka u svakom pogledu i pored ostalog, dokazano je, čak i poljepšava, što za svakog čovjeka, a posebice mlade, nije nevažno. Tako ćemo u životu naći smisao i cilj našeg opstojanja. A u tom traženju smisla bavljenje sportom poput našeg Tadije opredijelit će nas za nešto dugotrajnije, ljepše, što će život oplemeniti i unijeti optimizam i svrhovitost našeg opstojanja na dulju stazu. </p>
<p>Autor je profesor filozofije i povijesti u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Preksupe ulaznice</p>
<p>Za nama je derbi Hajduka i Dinama. Ne znam jesu li se gospoda iz Hajdukove klupske uprave pitala odražavaju li cijene ulaznica (sjever 40, jug 60, istok 70, zapad 100 kn) stvarno stanje i vrijednost hrvatskoga nogometa i ono što gledateljima nude naši nogometni travnjaci. Drugim riječima, vrijede li doista toliko naše nogometne (ne)prilike? </p>
<p>M.B., Split</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ispravak </p>
<p>U tekstu objavljenom u Vjesniku od srijede, 4. listopada, pod naslovom »Umreženo već više od 100 knjižnica«, potkrala se jedna pogreška. Naime, u tekstu je napisano kako programsku podršku, uz knjižnice u Umagu i Novigradu te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koriste i knjižnice u Solinu i na Šolti, a trebalo je stajati da će knjižnice u Solinu i na Šolti uskoro imati tu programsku podršku. Ispričavamo se čitateljima na nenamjernoj pogrešci. </p>
<p>Uredništvo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Ivan Tolić - novi direktor ZET-a</p>
<p>Slobodan Ljubičić: Nije riječ o smjeni, nego restrukturiranju - uz Pevaleka, kao pomoćnika Uprave za promet, holding i ZET će u Ivanu Toliću dobiti veliko pojačanje</p>
<p>Ivan Tolić, dosadašnji direktor Gredelja, Vjesniku je potvrdio da u ponedjeljak doista sjeda u direktorsku fotelju Zagrebačkog električnog tramvaja. Kako je najavio, u prvih mjesec dana, neće doći do većih promjena pa, zasad, kaže Tolić, neće dovoditi nikoga sa sobom. »Najprije ću snimiti situaciju i postojeće projekte, a napraviti njihovu reviziju i ekipirati tim«, kaže Tolić. </p>
<p>Svoj troipolgodišnji rad na mjestu direktora TŽV Gredelj taj mladi magistar ekonomskih znanosti smatra uspješnim, a prelazak u gradsko poduzeće doživljava kao novi izazov. U medijima su se posljednjih dana provlačila mnoga nagađanja o novom direktoru ZET, kao i izjave u kojima se tvrdi da Tolić nema ambicija raditi u ZET-u, ali on je svojom potvrdom u petak opovrgao takve napise. </p>
<p>Slobodan Ljubičić, predsjednik Uprave holdinga, konačno je potvrdio sve te promjene i otkrio što će biti s dosadašnjim direktorom ZET-a Juliusom Pevalekom. Od ponedjeljka Pevalek dobiva poziciju u Upravi holdinga i postaje Ljubičićev pomoćnik za promet. »Zapravo, nije riječ o smjeni, nego o restrukturiranju«, rekao je za Vjesnik Slobodan Ljubičić i dodao da, uz Pevaleka, Uprava u Ivanu Toliću dobiva veliko pojačanje ekipe ZET-a, a njegov dolazak je nastojanje da se u to trgovačko društvo uvede nova energija, održi i poboljša postojeće stanje. »Ivan Tolić je logičan izbor jer se u Gredelju bavio relativno sličnom djelatnošću«, kazao je Ljubičić i dodao da sličnih promjena u holdingu neće biti, ali su restrukturiranja kao novi poticaj uvijek nužna. </p>
<p>Na skupštini Gredelja i Uprave Hrvatskih željeznica, održanoj 3. listopada, za novog direktora Gredelja postavljen je inženjer Antun Fabek, dosadašnji direktor proizvodnje i Tolićev zamjenik. Fabek u Gredelju ima 34 godine iskustva, stoga je njegovo imenovanje logično, a Tolićevo upravljanje Gredeljem novi direktor također smatra vrlo uspješnim. </p>
<p>»Njegovim odlaskom Gredelj je svakako izgubio, ali ZET je mnogo veća tvrtka i Tolićeva mladost i iskustvo, koje je stekao u Gredelju, mogli bi dati poticaj tom gradskom poduzeću«, kazao je za Vjesnik Antun Fabek i dodao kako je njegovim imenovanjem za novog direktora osiguran kontinuitet Gredelja.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Za uzdržavanje djeteta 600 kuna mjesečno</p>
<p>To pravo odobrava se samo u slučaju ugroženog uzdržavanja djeteta</p>
<p>Ako roditelj, koji je na temelju pravomoćne sudske odluke ili nagodbe, sklopljene u centru za socijalnu skrb, dužan doprinositi uzdržavanju djeteta, ne udovoljava toj obavezi duže od tri mjeseca, od centra za socijalnu skrb može zatražiti pomoć za uzdržavanje djeteta. Trenutno to pravo u Zagrebu koriste 353 roditelja, od čega je 19 očeva, za što izdvajamo oko 271 tisuću kuna mjesečno. Iako vodimo evidenciju isplaćenih pomoći s obzirom na broj roditelja, mjesečno po djetetu isplaćujemo od 600 do 700 kuna«, kaže Marija Pavić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb, središnje službe zagrebačkih centara.</p>
<p>»Obiteljskim zakonom propisano je da se to pravo odobrava isključivo kada se utvrdi da je ugroženo uzdržavanje djeteta, odnosno ako roditelj, koji živi s djetetom, ne može osigurati podmirenje osnovnih životnih potreba djeteta«, dodaje naša sugovornica. Ima roditelja koji se obraćaju centru samo na temelju činjenice da drugi roditelj ne ispunjava obavezu uzdržavanja pa misle da je 'država' dužna osigurati ta sredstva. </p>
<p>»Zakon propisuje da država pomaže samo u slučaju kada centar ocijeni da je ugroženo uzdržavanje djeteta«, kaže Marija Pavić. Istodobno, međutim, u većinu slučajeva centri pokreću postupak priznanja prava na privremenu alimentaciju po službenoj dužnosti, dakle na vlastitu inicijativu jer mnogi roditelji ne znaju da mogu ostvariti takvu pomoć.</p>
<p>»Postupak priznanje toga prava u pravilu ne traje dugo jer se i pred centrom za socijalnu skrb i pred sudom uzdržavanje djece smatra hitnim«, kaže ravnateljica. Sa zahtjevom za isplatom privremene alimentacije, roditelj mora podnijeti pravomoćnu i ovršnu sudsku presudu ili dokaz o izvansudskoj nagodbi te dokaz da drugi roditelj duže od tri mjeseca ne pridonosi uzdržavanju djeteta. Centru, pritom, treba dostaviti dokaz da se pokušala ovrha, koju može tražiti roditelj ili centar za socijalnu skrb u ime djeteta. </p>
<p>Socijalni radnik, koji vodi slučaj daje, izvješće o socioekonomskim prilikama roditelja kod kojega dijete živi, prema kojem se utvrđuju potreba za pravom na privremenu alimentaciju. Ovisno o okolnostima, centar može zatražiti i druge dokaze uvjeta u kojima živi dijete, kaže naša sugovornica.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pazite što berete - više opreza, manje trovanja </p>
<p>»Gljive treba stalno i pažljivo proučavati! To je jedini zakon!«, kaže profesor Romano Božac, predsjednik Gljivarskog saveza Hrvatske </p>
<p>Nema pravila ni metode za sigurno razaznavanje jestivih od otrovnih gljiva«, kaže profesor Romano Božac, poznati mikolog na Agronomskom fakultetu. »Potrebno je učiti iz knjiga, razmjenjivati iskustva, pažljivo i polako proučavati gljive i to je jedini zakon!«, kazao je za Vjesnik dr. Božac, predsjednik nedavno osnovanog Gljivarskog saveza Hrvatske.</p>
<p>Profesor kaže da duže vrijeme nije čuo za ozbiljnija trovanja, a nada se da ih neće ni biti jer vjeruje da su ljudi shvatili koliko je branje gljiva ozbiljna djelatnost, kojoj ne treba pristupati površno. »Ljudi znaju zamijeniti, recimo zelenu pupavku za sunčanicu, ali to se događa onima koji ne razumiju da gljivarstvo može biti opasno«, kaže profesor. Među najotrovnije gljive naših krajeva, uz zelenu, spadaju bijela i smrdljiva pupavka, panterova muhara, ali naravno, gljiva ima na stotine vrsta pa je tako mnogo otrovnih i nejestivih.</p>
<p>U 2004. je, zbog trovanja gljivama, kaže dr. Tomić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, hospitalizirano 28 pacijenata u Hrvatskoj, a čega u Zagrebu samo jedan slučaj. Doktor Borislav Beraj na Odjelu za epidemiologiju HZJZ-a kaže da opreza nije nikad dosta, čak ni kada se gljive kupuju na tržnici jer se, unatoč kontrolama, događaju trovanja. Najbolje je kupovati gljive od ovlaštenih prodavača, koji imaju dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša. Nije bezopasno kupovati gljive ispod pulta na Dolcu, Britanskom ili Kvaternikovom trgu.</p>
<p>I dok neke gljive izazivaju katkotrajne probavne smetnje, »trovanje pupavkom, koje nakon sedam izaziva smrt, ne da se zaustaviti ni liječiti jer njezin otrov potpuno razara jetru«, kaže dr. Aleraj koji preporučuje da se u traženje gljiva ide s nekim tko ih dobro poznaje. Ako se pojavi nelagoda odmah poslije konzumiranja gljiva, treba izazvati povraćanje, no, teži oblici trovanja se manifestiraju kasnije, kada je bolesniku mnogo teže pomoći. </p>
<p>Građani Zagreba se o gljivarstvu mogu informirati u Gljivarskom društvu »Kamilo Blagaić«. U tome im mogu pomoći i knjige, koje možete nabaviti u knjižarama po cijenama od 80 do 220 kuna, ali one će najbolje služiti znalcima s iskustvom tek kao dodatna edukacija.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Izvanškolskim aktivnostima protiv droge</p>
<p>Sedmi razredi Osnovne škole »August Šenoa« uživali su u poludnevnom programu</p>
<p>U petak je na Jarunu održan drugi po redu Sajam mogućnosti ove školske godine. Sajam je organizirala Policijska uprava zagrebačka u suradnji sa Gradskim uredom za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i Gradskim uredom za obrazovanje i šport. Tim je Sajmom, Policijska uprava zagrebačka nastavila program promicanja zdravlja u gradu Zagrebu pod nazivom »ZNAM, MOGU, HOĆU«, kako bi zaštitila zdravu popolaciju od sredstava ovisnosti. Na Jarunu su se tako zagrebačkim osnovnoškolcima predstavili razni športski klubovi, kulturno-umjetnička društva i druge udruge koje su nudeći svoje sadržaje uključivali sve veći broj djece u izvanškolske aktivnosti. </p>
<p>Na Jarunu se okupilo oko tri tisuće djece iz 30 osnovnih škola s područja šeste Policijske postaje Novi Zagreb i sedme Policijske postaje Trešnjevka. </p>
<p>Sedmi razredi Osnovne škole »August Šenoa« uživali su u poludnevnom programu a većina ih se odlučila učlaniti u neku od izvanškolskih aktivnosti. Tako se Jelena odlučila upisati na tečaj crtanja, dok je dečkima zanimljivije bilo upisati se u ragby klub. </p>
<p>»Proveli smo tri sata na Jarunu i to nam je puno bolje nego da smo bili u školi«, rekao je Silvio. Njegove prijateljice iz razreda Lara, Katja i Matea također su oduševljene što su dan provele na Jarunu. Za Sajam mogućnosti imaju samo riječi hvale jer smatraju da je puno bolje baviti se sportom ili nekom drugom aktivnošću nego da upadnu u loše društvo i skrenu na krivi put.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Start i cilj na Jelačićevom trgu</p>
<p>Zagrebačke će ulice u nedjelju prijepodne biti u »vlasništvu« maratonaca. Večernjakov Zagrebački maraton drugi će put u svojoj 15-godišnjoj povijesti start i cilj imati na Trgu bana Jelačića. Maratonci će trčati do Dubrave, potom se vratiti do Trga, nastaviti prema Črnomercu i onda još jednom istom trasom. Već tradicionalno, uz maraton će se trčati i polumaraton te utrka građana u dužini od 5000 metara. Zagrebački će maraton ujedno biti i hrvatsko prvenstvo u ovoj disciplini, tako da će se najbrži domaći maratonci okititi naslovom prvaka. Organizatori su spremni dati i nagradu od 2000 eura za rezultat ispod 2:14:00 sati kod maratonaca i 2:38:00 kod maratonki. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tramvaji mijenjanju trasu</p>
<p>Zbog održavanja Zagrebačkog maratona, u nedjelju, 8. listopada, od 8 do 15 sati obustavlja se tramvajski promet Ilicom od Ulice Republike Austrije, preko Trga bana J. Jelačića i Jurišićeve do Draškovićeve, Savskom (od Vodnikove) i Frankopanskom, Praškom i Zrinjevcem do Glavnog kolodvora, Ulicom Račkog, Draškovićevom do Ulice kneza Mislava, Ribnjakom do Mihaljevca i Vlaškom do Dubrave. </p>
<p>Promijenjenim trasama prometovat će linija broj 1: Zapadni kolodvor - Jukićeva - Glavni kolodvor-Ulica kneza Mislava-Borongaj; linija broj 4: Savski most-Vodnikova-Glavni kolodvor-Branimirova-Draškovićeva-Ulica kneza Mislava-Trg žrtava fašizma-Borongaj; tramvajska linija broj 6: Črnomerec-Ulica Republike Austrije-Jukićeva-Vodnikova-Glavni kolodvor-Držićeva-Sopot; linija broj 7: Savski most-Zapruđe-Držićeva-Branimirova-Draškovićeva-Ulica kneza Mislava-Trg žrtava fašizma-Borongaj. </p>
<p>Linija broj 11: Črnomerec-Jukićeva-Vodnikova-Glavni kolodvor-Branimirova-Draškovićeva-Ulica kneza Mislava-Trg žrtava fašizma-Borongaj; linija broj 12: Ljubljanica-Savska-Ulica grada Vukovara-Žitnjak; </p>
<p>linija br. 13: Trg žrtava fašizma-Glavni kolodvor-Vodnikova-Savska-Ulica grada Vukovara-Žitnjak; tramvajska linija broj 14: Trg žrtva fašizma-Glavni kolodvor-Vodnikova-Savska-Zapruđe; linija broj 17: Prečko-Savska-Vodnikova-Glavni kolodvor-Trg žrtva fašizam-Borongaj. Od Dubrave do Dupca prometovat će tramvajske linije broj 4 i 11. Obustavljeni tramvajski prijevoz od Draškovićeve i Mihaljevca nadomjestit će izvanredna autobusna linija Stara Vlaška - Mihaljevac.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Vino je moj način života« </p>
<p>Vino mi se uvuklo pod kožu. Ono je moj način života, kaže Tomislav Tomac, najbolji hrvatski mladi vinar. Enolog, čiji se chardonnay Premier (sur lie) toči u mondenome St. Moritzu, u restoranu, u koji zalazi i engleski princ Charles. Tridesetogodišnjak koji je, prije četiri dana, pjenušcem iz obiteljskoga podruma, nazdravio rođenje sina Martina. </p>
<p>»Odmalena sam u podrumu. Znam što želim i zahvalan sam ocu što mi je dopustio da, nakon završena fakulteta, svoja razmišljanja i filozofiju primijenim u proizvodnji vina«, kaže Tomislav. </p>
<p>Vrijeme je berbe, kada gotovo cijele dane provede u podrumu. »Proizvodnja vina je ozbiljna stvar, velika briga i čovjek se tome poslu mora posvetiti od jutra do mraka. Dok se ne preradi grožđe, nema opuštanja ni zafrkancije«, dodaje Tomislav. Njegova obitelj, uz vino, proizvodi četiri vrste pjenušca. »Veliko je zadovoljstvo proizvesti kvalitetno vino, koje volim usporediti s glazbom. Naime, lake note donose bržu i bolju zaradu, ali ne i zadovoljstvo umjetniku«, ističe. Njegova svakodnevica ovisi o godišnjem dobu, o poslovima u vinogradu i podrumu. »Najljepše je kada se spusti mrak, kad si gotov s poslom, kad večer provedeš u krugu obitelji«, reći će. </p>
<p>Tomislav je zagovornik »prirodnosti vina«, smatra da u procesu njegova nastajanja treba što manje ljudskoga utjecaja. »Ne želim se utopiti u prosječnosti! Trudim se proizvesti prirodno i zdravo vino koje će biti odraz vinogradarskoga položaja, godišta berbe i mog rada«, razmišlja najbolji hrvatski mladi vinar.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Prodaja ribe na poplavljenim ulicama</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - Unatoč katastrofalnim poplavama na sjeveru Tajlanda, život u potopljenom gradu Ayutthayi u pokrajini Sena, sjeverno od Bangkoka nastavlja se svakodnevnim tijekom. Prodavači iz obližnje luke čamcima su, naime, doplovili do ulica grada i tamo kupcima ponudili svježu ribu. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Smjernice za borbu protiv zagađenja zraka</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvela je oštrije mjere kako bi spriječila smrtnost djece uslijed zagađenja zraka. WHO, naime, upozorava da svake godine od bolesti uzrokovanih zagađenjem zraka umire oko dva milijuna djece, od čega polovica u nerazvijenim zemljama. Nove »Smjernice o kvaliteti zraka« drastično smanjuju dozvoljene doze zagađivača, poput sumpornog dioksida. Upravo za sumporni dioksid WHO je smanjio dozvoljenu količinu tih štetnih tvari u zraku sa 125 na 20 mikrograma po kubičnom metru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>75 djece zbog nemara zaraženo sidom</p>
<p>ALMATY</p>
<p> - Sedamdeset petoro djece, od kojih je šest preminulo, i njihovih osam majki, zaraženo je zadnjih mjeseci virusom AIDS-a na jugu Kazahstana zbog medicinskog nemara u bolnicama u tom području. Netestiranje više od tisuću djece objašnjava se činjenicom da više ne stanuju u tom području. Njihova prezimena priopćena su policiji, kako bi ih locirala i podvrgla testiranju, kazala je ona. Žrtve su zaražene korištenjem nesterilizirane medicinske opreme ili prilikom transfuzija, priznale su vlasti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ukrao vatrogasno vozilo kako bi zadivio djevojku</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Višestruki osuđenik u četvrtak je navečer zaustavio promet u središtu Brisbanea i ukrao vatrogasno vozilo kako bi zadivio svoju djevojku, želeći joj na taj način pokazati svoju veliki želju da postane vatrogasac. Simon Francis Jobson je, inače, osuđen zbog krađa, prijetnji i nasrtaja na policajce osuđen na pet goidna zatvora, ali je sudac Michael Forde odlučio kaznu zatvora promijeniti u uvjetnu. Jobson je to iskoristio i provalio u vatrogasnu postaju, ukrao odoru, službeni radio-prijemnik i vatrogasno vozilo i otišao po djevojku kako bi je zadivio. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Misteriozna bolest u panami</p>
<p>PANAMA CITY</p>
<p> - Misteriozna bolest »pokosila« je 18 žrtvu u Panami, priopćile su u petak tamošnje vlasti. Ministar zdravstva Camillo Alleyne u svojem je priopćenju naveo kako su sve žrtve imale povišenu temperaturu, proljev i djelomičnu paralizu. Uz to, kod žrtava je primjećeno oštećenje bubrega i živčanog sustava, pa se sumnja na trovanje. Opširna istraga je u tijeku, a u Panami je proglašena epidemiološka uzbuna [Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Potrošeni snovi i Blok u ITD-u </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Monodrama »Potrošeni snovi« po motivima Čehovljevih drama i pjesme Natalije Vorobjove Hržić iz zbirke »Proročanski prsti« premijerno će biti izvedene 11. listopada u režiji i koreografiji spomenute pjesnikinje. U predstavi glumi Natalija Đorđević, scenograf je Oleg Hržić. U režiji Ivice Buljana premijerno će biti 12. listopada izvedena predstava »Blok«, nastala po djelima Jorisa Lacostea »Kako stvoriti blok« i Fausta Paravidina »Genova 01«. Izvođači prve predstave su Sven Jakir, Rona Žulj, Miran Kurspahić, George Stanciu, Hrvoslava Brkušić & Tigrova mast: Niko Potočnjak, Bruno Motik, Tvrtko Dujmović, a druge Darko Japelj, Miro Manojlović i Bruno Motik. [H. Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Skup o Ivi Brešanu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uzvišeni, akademski, intimni, duhoviti... tonovi obojili su izlaganja hrvatskih intelektualaca koji su se okupili u petak u Hrvatskome društvu pisaca kako bi obilježili 70. obljetnicu rođenja proznoga i dramskoga pisca Ive Brešana. Velimir Visković, predsjednik HDP-a, istaknuo je da je Brešan intelektualac sa stavom, s kičmom, nesklon društvenom i karijernom oportunizmu, povođenju za masovnim ukusom, uvjeren da pravi pisac uvijek mora biti pomalo nakostriješen spram onih koji posjeduju političku i ekonomsku moć.</p>
<p>O različitim redateljskim viđenjima najpoznatijega Brešanova djela »Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja« nadahnuto izlaganje održala je Mani Gotovac, a o filmskim uprizorenjima Brešanovih djela govorio je Krsto Papić. O uglednome piscu govorili su i Sibila Petlevski, Boris Senker, Vjeran Zuppa, Božidar Violić, Tonko Maroević i Branimir Donat. [S. V. Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Darovnica Ivice Propadala </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prigodi završetka izložbe »Ivica Propadalo: Scenografije - instalacije s razlogom« autor će Muzeju za umjetnost i obrt, u subotu, darovati primjerke statua Porin, Dora, Zlatna penkala, Plavi i Zeleni cvijet, Zlatna ptica i Nagrade hrvatskoga radijskog festivala koje je izradio kao simbol prestižnih nagrada koje dodjeljuju Hrvatska glazbena unija, HRT, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatski radijski festival i Croatia Records. [H. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Odličan posjet festivalu </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Ovogodišnje 36. varaždinske barokne večeri ulaze u završnicu. Ovaj festival vrhunske glazbene umjetnosti bio je i ove godine odlično posjećen i isto tako medijski popraćen pozitivnim kritikama u Hrvatskoj i inozemstvu, a akreditirano je 80-ak novinara.</p>
<p> Tim je riječima maestro Vladimir Kranjčević opisao dosadašnji tijek Varaždinskih baroknih večeri na konferenciji za novinare održanoj u petak u hotelu Turist. Maestro Kranjčević izjavio je kako je 36. varaždinske barokne večeri izveo do kraja bez mandata, koji mu je istekao još 7. lipnja ove godine. »Nitko ne zna tko će voditi festival iduće godine, stoga ne mogu izaći s programom za iduće 37. VBV«, rekao je Kranjčević. Konferenciji je bio nazočan i slavni violinist Lorenz Nasturica. K. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zaboravljeni zvuci </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Ugledni zagrebački pijanist Ljubomir Gašparović održao je u četvrtak u salonu Palače Sermage vrlo zanimljiv koncert na dva povijesna instrumenta iz 18. stoljeća, klavikordu i fortepianu. Umjetnik je izvodio djela J. S. Bacha i njegovih sinova W. F. i C. Ph. E., koja su i bila napisana za te instrumente.</p>
<p>Ljubomir Gašparović se već dva desetljeća intenzivno bavi proučavanjem, restauriranjem i sviranjem na povijesnim instrumentima s tipkama, posebice na fortepianu i klavikordu. Ta strast za klavirima počela je nakon susreta s njemačkom umjetnicom Edith Picht-Axenfeld, koja mu je prva približila taj novi stari svijet, a rezultirala je osnutkom Društva Albert Schweitzer sa ciljem promicanja izvođenja na izvornim glazbalima. Gašparović je sakupio jedinstvenu zbirku klavira, tako da je za ovu prigodu ponio sa sobom jedan vlastiti fortepiano, a od glazbene škole »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu posudio je klavikord. </p>
<p> Četiri dueta BWV 802 do 805 J. S. Bacha pod vještim prstima umjetnika dobila su na klavikordu posve osobitu auru »slabog i neizdašnog, ali vrlo nježnog i ugodnog tona«. Na istom instrumentu čuli smo i Suitu u g-molu FK 24 W. F. Bacha, dok su na fortepianu izvedene dvije Sonate u e-molu i c-molu C. Ph. E. Bacha. Muziciranje Ljubomira Gašparovića bilo je živo, uzbudljivo i poučno, te je oduševilo brojnu publiku. [V. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Nisam stroj, uzimam jednogodišnju stanku</p>
<p>Nastup na Svjetskom prvenstvu? Imam dovoljno medalja sa SP-a, a i Äre je daleko, rekla je Janica koja je potvrdila kako će posjetiti utrku na Sljemenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Formalnost je ispunjena. Janica Kostelić je rekla kako »uzimam jednogodišnju stanku i nakon toga ću odlučiti što dalje«. Prepuna konferencijska dvorana, kao i uživo gledatelji deset zemalja uključujući Japan, svjedočili su očekivanoj odluci najbolje svjetske skijašice makar se, kako kaže, »dugo vremena predomišljala, ali sam zaključila kako ipak nisam stroj i kako su bolovi u koljenima i leđima jedan od dovoljno jakih razloga«.</p>
<p>Na vijest koja je potekla još tijekom završnice prošlogodišnjeg Svjetskog kupa u Äreu, koja se koprcala u glavi Janice Kostelić proteklih mjeseci, dobila je definitivnu točku.</p>
<p>Bit će zanimljivo i bez mene</p>
<p>»Nikad se ne zna, no 99 posto sam sigurna kako ove godine neću skijati. Svjetsko prvenstvo u Äreu? Imam dovoljno medalja na tim prvenstvima, a i Äre je prilično daleko«, rekla je Janica koja je zračila pozitivno i svježe tijekom konferencije.</p>
<p>Premda su se određena pitanja »gradila« patetično zagrebačko prijepodne Janica Kostelić nije dozvolila u niti jednoj sekundi da sve zajedno poprimi notu žalosnog jednogodišnjeg odlaska.</p>
<p>»Ma dajte, bit će zanimljivo i bez mene. Ponekad se čujem sa Anjom Pärson koja govori kako će biti manje zanimljivo ako odem. Mislim da nije istina. Jasno, i dalje ću gledati Svjetski kup, na neke utrke ću i doći, a nove mlade Austrijanke prije svega garantiraju kako će biti interesantno.«, uz smijeh je poručivala Janica, a dokaz njene opuštenosti je i neposredne poruka o izgubljenoj mački Scuba u Rijeci...</p>
<p>»Živim iz dana u dan. Uživam u nekim drugim stvarima, koji nisu skijanje. Živim tzv. normalnim životom i lijepo mi je. Roditelji? Što će, prihvatili su moju odluku kakva god je, ipak sam odrasla. Da, da, mama je oduvijek najviše patila i molila se za moje zdravlje, sad će biti mirnija«.</p>
<p>Janica samo treba reći – da</p>
<p>Na konferenciji kojoj su direktno svjedočili mnogi inozemni novinari direktor Vedran Pavlek nije propustio zahvaliti i podržati Janicu u svemu, ali i dometnuti:</p>
<p>»Svi oko Janice su spremni u bilo kojem trenutka dana i noći. Od servisera do fizioterapeuta. Ona treba samo reći – vraćam se.«</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»S Andorom se ne smijemo šaliti«</p>
<p>Znamo kako se Andora bjesomučno brani i kako ne ide uopće u napad. No, to ne znači da Andorci napamet ispucavaju loptu, kaže Bilić</p>
<p>ČATEŽ</p>
<p> – U subotu u 20.15 sati na maksimirskom stadionu hrvatska nogometna reprezentacija ugostit će Andoru, bez ikakvih misli na Englesku, sve kako bi ostvarila laku pobjedu i počela misliti na - Englesku.</p>
<p>Hrvatski izbornik Slaven Bilić pravodobno i točno uočio je opasnost koja se zove - »presigurnost«. Pobjeda protiv Andore silan je imperativ, jer gubitak bodova protiv potpunih autsajdera kojeg će zacijelo svi ostali lako nadmašivati mogla bi biti pogubna za naše ambicije. Stoga je ova utakmica doslovno shvaćena kao polufinale svjetskog prvenstva. </p>
<p>»Između ostalog, bitno nam je što Andoru čekamo u dobrom raspoloženju i sa spoznajama da su nam dosad ozlijeđeni igrači već oporavljeni. Iako oni neće nastupiti protiv Andore, povratak Olića u kamp i njegov dobro odrađen trening, te dobro stanje Sablića i Rapaića, kao i Srne koji se jako dobro oporavlja - sve nas čini jako dobro rasploženima«, istaknut će izbornik Bilić ponavljajući kako se s »Andorom ne smije šaliti«.</p>
<p>Iako kaže da je čak i u 70. minuti kod 0-0 potrebna strpljivost, Bilić zacijelo ni ne razmišlja o takvoj soluciji.</p>
<p>»Znamo kako se Andora bjesomučno brani i kako ne ide uopće u napad. No, to ne znači da Andorci napamet ispucavaju loptu, ni slučajno. Gledao sam snimku utakmice Engleske i Andore (5-0). I vidio da Andorci znaju kombinirati gdje po dvojica-trojica s loptom odlaze do centra. Sve kako bi oslabili pritisak na svoju zadnju liniju. Englezi su to presingom dobro sprečavali, tako se stalno igralo pred andorskim vratima. U 15 minuta Engleska je u Manchesteru vodila sa 2-0 i sve je bilo odlučeno bez nervoze. Tako bi to i nama dobro došlo.«</p>
<p>Upozorenja s ovakvih utakmica još su po nas svježa. Sjećamo se nesretnih 1-1 Hrvatske na Malti. U prošlom ciklusu ta je Andora na isti način zaskočila Makedoniju. Nepisano je pravilo da takve reprezentacije obavezno godišnje naprave jednu senzaciju, Hrvatskoj bi to sada bilo najmanje potrebno.</p>
<p>»U ovih smo nekoliko dana obavili dobre pripreme. Znamo kako protiv Andore imamo i neke rezervne varijante«, kaže Bilić spominjući da će kao džoker na klupi biti oporavljeni Rapaić. </p>
<p>»Nijedan suparnik koji se tako grčevito brani ne može se pobijediti ako se ne igra pametno i strpljivo. </p>
<p>Nisam za to da svi uđemo u kazneni prostor, prevelika je to onda gužva za realizaciju, već sam prije za to da idemo prema andorskim vratima svi zajedno s loptom. Nešto slično kao kada napadaju momčadi u hokeju na ledu. Ako treba, moramo ići i na udarce iz daljine i na prekide, pa u momčadi imamo pet 'topova' koji mogu probiti svakog vratara. Idealno bi bilo da se napadači raspucaju prije Engleske«, zaključio je Bilić.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Engleski eksperiment </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Sve su glasnije najave da će izbornik engleske nogometne reprezentacije Steve McClaren promijeniti formaciju za skorašnje dvoboje »Gordog Albiona« s Makedonijom, a možda i s Hrvatskom. Iz njihova su tabora isprva dolazile McClarnove najave da će Englezima vratiti njima svojstven tradicionalni stil nogometa. </p>
<p>No, uoči subotnjeg dvoboja s Makedonijom, Englezi su uvježbavali igru s tri obrambena igrača, što ne odgovara tradicionalnoj formaciji 4-4-2. </p>
<p>Obrambena trojka protiv momčadi Srečka Katanca trebala bi biti Gary Neville, John Terry i Rio Ferdinand, sredinu terena pripast će Stevenu Gerrardu, Michaelu Carricku i Franku Lampardu, dok će udari po krilima dolaziti od Shauna Righta -Phillipsa i Ashley Colea. Napad je rezerviran za Petera Croucha i Waynea Rooneya. McClaren smatra da su njegovi igrači spremni za promjenu. U Premiershipu sustav s tri obrambena igrača je uglavnom nepoznanica, tek ga je povremeno koristio bivši menadžer Middlesborougha, Terry Venables. Znakovito, baš je Venables sad McClarenov pomoćnik u reprezentaciji. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagreb protiv ruske reprezentacije</p>
<p>Usprkos snazi ruske momčadi, zagrebaši vjeruju u prvu europsku pobjedu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Dovoljno sam rekao o snazi Čehovskih medvjeda ako kažem da je to gotovo kompletna ruska reprezentacija«, rekao je Nenad Kljaić, trener rukometaša Zagreba uoči nedjeljnog dvoboja. Ruski će prvak gostovati u Ledenoj dvorani (16.45 sati) u 2. kolu skupine D Lige prvaka.</p>
<p>Kljaić je dodao da Zagreb uistinu nije imao sreće u ždrijebu, pa je dobio najjaču skupinu. No, izazov je tim veći. Momčad je gledala Čehovske medvjede i nisu bili presretni viđenim.</p>
<p>»Čine mi se opasniji od Flensburga. Glavna im je snaga u obrani, tjeraju suparnike na nerezonske šuteve, a onda polukontru i kontru izvode gotovo savršeno«, objašnjavao je Kljaić i upozorio:</p>
<p>»Ne smijemo pasti u rusku zamku. Trebat će nam jaka obrana, igrači moraju biti maksimalno koncentrirani, morat ćemo čuvati loptu, igrati bez crnih rupa. A nadam se da ćemo imati podršku i u golmanima.«</p>
<p>Zagrebovo prvo lijevo krilo Nikša Kaleb naglasio je da su »medvjedi« nevjerojatno disciplinirana momčad i dodao da će biti težak dvoboj, iako na Zagrebovom terenu. Drugo lijevo krilo, Petar Kapisoda uvjeren je da Zagreb neće pasti u Ledenoj.</p>
<p>»Spremni smo na puno trčanja, nastojat ćemo spriječiti njihove polukontre i kontre. Gledat ćemo zabiti dosta iz kontre, jer sva četiri Zagrebova krila odlično trče kontranapad. A u obrani? Tu ćemo se potući, doslovno«, lakonski će Kapisoda.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ančić u četvrtfinalu protiv Henmana</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Kiša je poremetila program program Japan Opena u četvrtak, pa je 12 mečeva prebačeno za petak. Između ostalog i onaj između Marija Ančića i Rainera Schüttlera. Stoga je Super Mario u petak ujutro izašao na teren i izborio četvrtfinale 6-2, 4-6, 6-4 pobjedom protiv negdašnjeg drugog, a danas 92. tenisača svijeta. Za polufinale će igrati protiv Britanca Tima Henmana.</p>
<p>Nijemac je podsjetio na stare dane u drugom setu, kada nije ispustio zasluženi »break«. No, u prvom i trećem setu Super Mario je držao sve pod kontrolom. Jedino je pitanje jeli ostalo dovoljno snage za Henmana. Iako u 32. godini života Henman još uvijek ima snage za skinuti pokoji vrijedan »skalp«. Ančić i Henman su stari znanci, igrali su dva puta, oba puta je slavio Ančić, i to u četvrtfinalnim dvobojima. Prošle godine Super Mario je preko Henmana otišao u polufinale Rotterdama, dok je prije dvije godine izborio polufinale Wimbledona.[I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Rudi vs. Hillary? </p>
<p>Rudy Giuliani uživa najveću potporu Amerikanaca iako se uopće nije odlučio za kandidaturu</p>
<p>U jeku izborne kampanje za Kongres, Amerikanci ne manje razmišljaju i o odmjeravanju snaga na predsjedničkim izborima 2008. U toj novoj utrci koja će početi već početkom iduće godine, republikanac Rudy Giuliani polako počinje odmicati svojim najvjerojatnijim stranačkim suparnicima. </p>
<p>Iako se bivši gradonačelnik New Yorka zapravo još nije niti kandidirao, ankete govore da mu se neće biti teško na to odlučiti: Da se utrka za Bijelu kuću događa danas, popularni Rudi, koji je postao nacionalna figura nakon 11. rujna 2001., uživao bi čak 54 posto potpore Amerikanaca.</p>
<p>U usporedbi sa glavnom zvijezdom u demokratskom taboru Hillary Rodham Clinton, Rudy također uživa značajnu prednost od čak sedam posto. Gospođa Clinton na nacionalnoj razini ima potporu 42 posto, u odnosu na 49 posto birača koji bi svoj glas dali Giulianiju. Važno je reći da se devet posto birača ne može opredijeliti između bivšeg gradonačelnika New Yorka i bivše prve dame Amerike. Hillary je i dalje najpopularnija među demokratima; iza nje je bivši potpredsjednički kandidat, karizmatični i mladoliki senator John Edwards sa 35 posto moguće podrške birača.</p>
<p>Prema anketama TV postaje WNBC i Marist Collegea, za Giulianija bi glasalo čak 78 posto republikanaca. Za njega bi bilo i oko 57 posto neovisnih birača, što je postotak koji doista pokazuje snažnu podršku američkih građana. Uostalom, čak 32 posto demokrata voljelo bi, izgleda, vidjeti Gullianija za kormilom Bijele kuće. Ovaj bivši državni tužilac talijanskog podrijetla koji se u New Yorku dokazao upravo kao mladi i beskopromisni borac protiv ostataka sicilijanske mafije, ali i u borbi protiv svih oblika kriminala, i danas uživa povjerenje.</p>
<p> Nepoznanica, međutim, ostaje kakvu bi potporu Rudyju dali oni istinski konzervativci fundamentalisti iz srednje Amerike i sa samog juga ove zemlje koji nazivaju »Bible circle«. </p>
<p> Giuliani je umjereni konzervativac centrist: on afirmativno gleda na pravo žena na pobačaj. Uz to, Giuliani, kao i senator McCain, iza sebe ima jedan neuspio brak, pa to ne veseli konzervativne puritance s kraja na kraj Amerike.</p>
<p>Tu je ne manje popularni, i među republikancima politički izuzetno agilni senator iz Arizone John McCain. Za ovog vijetnamskog veterana koji je nedavno sklopio tajni savez s moćnim evangelistima, glasalo bi 47 posto Amerikanaca. A to su ponovo loše vijesti za gospođu Clinton, jer je i McCain od nje jači i to za cijelih pet posto podrške Amerikanaca. No, s obzirom na to da se radi o telefonskim anketama u kojima je provjereno političko raspoloženje tek 1291 Amerikanca, uz marginu greške od tri posto, naravno da je još rano prognozirati.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>IAEA: Krađa radioaktivnog materijala u porastu </p>
<p>Od 2002. do danas krijumčari čak 300 puta spriječeni u preprodaji radioaktivnog materijala</p>
<p>U zadnje četiri godine zaplijenjeno je u svijetu dva puta više ukradenog radioaktivnog materijala pogodnog za izradu terorističke »prljave bombe«, negoli u prethodnom razdoblju, javlja u petak londonski Times. Pozivajući se na podatke Međunarodne agencije za atomsku energiju, IAEA, list tvrdi da su od 2002. do danas krijumčari čak 300 puta spriječeni u ilegalnoj preprodaji opasnog radioaktivnog materijala. </p>
<p>Većina tih incidenata dogodila se u Europi. Najčešće se radilo o plutoniju i uranu, koji je bio namijenjen terorističkim grupama. Krijumčari sve češće prodaju rendgenski i laboratorijski materijal ukraden iz bolnica. Ti beskrupulozni ljudi potječu, kako se vjeruje, uglavnom iz dijelova istočne Europe, a najviše s područja Kavkaza. U potrazi za lakom zaradom, spremni su opasne tvari prodavati ekstremnim muslimanskim skupinama. </p>
<p>Zbog strogih kontrola uvedenih u atomskim postrojenjima diljem svijeta, krijumčarima se sve teže domoći materijala pogodnog za izradu nuklearnog oružja. Stoga pribjegavaju bolničkim izvorima, a krade se i otpad iz nuklearnih pogona. Takav materijal ima niži stupanj radioaktivnosti, no od njega se lako može izraditi primitivna radiološka bomba. Takva »prljava bomba« sadrži konvencionalni eksploziv i radioaktivni materijal, koji nakon detonacije može kontaminirati dosta veliko područje. </p>
<p>Poznato je da se i Al Qaida već godinama pokušava domoći »prljave bombe«. Njen vođa u Iraku Abu Hamza al Muhajeer pozvao je prošlog mjeseca islamske znanstvenike da pomognu u stvaranju radioloških eksplozivnih naprava koje bi se mogle koristiti protiv koalicijskih snaga u toj zemlji. CIA vjeruje da je Al Qaida do sada više puta pokušavala prokrijumčariti radiološku bombu u Sjedinjene Države. </p>
<p>Službene brojke daju razloga za zabrinutost. Godine 1996. zabilježeno je manje od 30 slučajeva ilegalne trgovine nuklearnim materijalom, dok je 2005. bilo više od stotinu takvih slučajeva.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Merkel: Pregovori Turske i EU bit će dugi </p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je kako će Njemačka ostati predana obećanjima EU prema Turskoj, iako njezina stranka i dalje dvoji oko ulaska te zemlje u Uniju. Dok su bili u oporbi, Merkel i njezini kršćanski demokrati pozivali su da se Turskoj ponudi privilegirano partnerstvo s EU. No, sad je na čelu koalicijske vlade sa socijaldemokratima koji zagovaraju članstvo Turske u EU, a vlada podupire pregovore o pristupu. »Kao predsjednica stranke podržavam koncept privilegiranog partnerstva, ali istodobno ističem kako naša vlada djeluje sukladno načelu valjanosti sporazuma«, rekla je na njemačko-turskom poslovnom skupu. Merkel je izjavila i da Tursku i EU u pregovorima o punopravnom članstvu očekuje »dug put«. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Islamska vojska u Iraku za pregovore s Amerikancima</p>
<p>DUBAI</p>
<p> - Islamska vojska u Iraku, jedna od glavnih gerilskih skupina u zemlji, potvrdila je da je spremna na pregovore s Washingtonom ali pod uvjetom da »SAD iz Iraka povuče svoje vojnike te da irački pokret otpora prizna za legitimnog predstavnika iračkog naroda«, objavila je u četvrtak Al-Jazeera snimku izjave »glasnogovornika« spomenute skupine. »Spremni smo na sve oblike pregovora, tajne i javne«, izjavio je Ibrahim Al-Cimmari. Prema njegovim riječima, Islamska vojska ne bi imala ništa protiv posrednika koji uživaju međunarodni kredibilitet. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Reinfeldt novi švedski premijer, Bildt šef diplomacije</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Novi švedski premijer Fredrik Reinfeldt u petak je u parlamentu obećao kako će ispuniti predizborna obećanja o smanjenju poreza, uravnoteženju sustava socijalne skrbi i ostvarenju proračunskog viška te je predstavio članove svoje nove vlade, u kojoj će ministar vanjskih poslova biti Carl Bildt, nekadašnji premijer i UN-ov izaslanik u bivšoj Jugoslaviji. Također je rekao kako će se s njim na čelu Švedska zalagati za daljnje proširenje EU. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rice iračkim vođama: Smirite razmirice </p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Američka državna tajnica Condoleezza Rice upozorila je u četvrtak iračke čelnike da imaju ograničeno vrijeme za smirivanje međusobnih razmirica, te da je eskalacija nasilja nedopustiva.</p>
<p> Ona je etničke i vjerske vođe upozorila da njihovo međusobno neslaganje samo potiče sektaško nasilje. »Amerika mora vidjeti da Iračani rade zajedno«, naveo je dužnosnik riječi američke državne tajnice. Tijekom svog nenajavljenog posjeta, Rice je također istaknula da je Busheva administracija bila poštena prema svojim građanima glede uloge i cijene angažmana u Iraku. »Ne samo da vjerujem da je predsjednik bio iskren o tome da se radi o borbi, već je bio i iskren objašnjavajući da je ovo bitka koja se vrijedi voditi«, rekla je Rice. [AP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Ne stvarajte zalihe</p>
<p>U kućnom ormariću neka uvijek bude sredstava za snižavanje temperature i protiv bolova, te kapi za ispiranje očiju i sirup protiv kašlja</p>
<p>Sezona prehlada i viroza je već počela pa se za takve infekcije valja pripremiti i nabaviti nešto lijekova i prirodnih sredstava za jačanje imuniteta. Nemojte pritom stvarati nerazumne zalihe lijekova za snižavanje temperature, protiv bolova, čepića ili pak tableta koje pomažu pri probavnim tegobama. Vodite računa o tome da imate uvijek odgovarajuće lijekove i kreme protiv grčeva, alergija i kapi za ispiranje očiju... Za predstojeće zimsko razdoblje u ormarić s lijekovima valja staviti vitamin C koji može organizam dodatno ojačati. Kako je topiv u vodi, tog vitamina zaštitnika imuniteta nikada dosta. Nemojte se samo osloniti na tablete nego ga mnogo uzimajte i u svakodnevnoj prehrani. </p>
<p>Vitamin E također će ojačati imunološki sustav i posebice koristi ljudima s cirkulacijskim smetnjama. Lijekove i vitamine koje pribavite držite na hladnom i zračnom mjestu, bez doticaja sa svjetlošću i vlagom. Najbolje bi bilo da ih ne držite u kupaonici, kako to ljudi običavaju. Bilo bi dobro da ima staklenu pregradu kako bi vam pregled na lijekove bio bolji. Liječnici preporučuju da u kući uvijek imate neko od sredstava za snižavanje temperature (paracetamol), protiv kašlja, septolete za grlo, medicinski ugljen kod proljeva, mast protiv hemoroida, čepiće... Ako uzimate neke lijekove za kronične ili druge bolesti, odvojite ih od ostalih medikamenata. Toplomjer je neizostavan dio tog »paketa« i, iako je onaj kojim se temperatura mjeri ispod pazuha precizniji, najpraktičniji je toplomjer koji se stavi u uho. Vodite računa da uvijek imate sredstava za dezinfekciju, hanzaplast, zavoje, sterilnu gazu za čišćenje rana, običnu gazu, alkohol i pincetu... </p>
<p>Ako ste od onih ljudi koji zagovaraju i biljne preparate, vodite računa o tome da ne uzimate veće doze biljnih lijekova od onih koje vam je prepisao liječnik. Homeopatski su pripravci dobar način borbe protiv bolesti i imaju važnu ulogu u preventivi. U slučaju ozeblina dobro je u ormariću imati kremu od gospine trave i nevena. Protiv mučnine dobre su Ipecacuanha te Belladonia. Za upotrebu takvih preparata uvijek se posavjetujte s homeopatom i(ili) ljekarnikom. Pripravci eteričnih ulja dobar su odabir ako ste od onih ljudi koji podnose terapiju specifičnim mirisima, jer se eterična ulja koriste u liječenju već stoljećima. Vodite računa da ih kupujete u specijaliziranim prodavaonicama i da nisu prejeftini, jer su takvi upitne kakvoće. Kako biste ih mogli odgovarajuće koristiti. trebate nabaviti tzv. bazno ulje kojim se eterična razblaže. Ima onih koja se mogu koristiti bez razrjeđivanja poput lavande. U ormariću uvijek imajte eterično ulje čajevca za gljivične i kožne infekcije, te eukaliptus kod problema s dišnim putovima i gljivičnih kožnih bolesti. Lavandino i metvičino ulje dobro je pri olakšavanju tegoba s gornjim dišnim putovima. Rimsku kamilicu u ormariću uvijek držite jer pomaže kod upalnih stanja i nesanice.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vratar s kuhačom</p>
<p>Otvaranjem vlastitog restorana Vlado Šola ostvario je dugogodišnju želju, a većinu je jela na jelovniku osmislila njegova supruga Nataša</p>
<p>Poznati rukometni reprezentativac Vlado Šola, uz rukomet se počeo baviti i novim poslom- ugostiteljstvom. Tako je prošli tjedan, zajedno s partnerom Nevenom Pericom, otvorio restoran klub »Yaxx« u Pavla Hatza 16. Pomalo neobičan naziv zapravo je američki pojam za »facu«, pa se upravo on našem rukometašu i njegovoj supruzi Nataši učinilo najboljim izborom za naziv restorana. Budući da je dugi niz godina živio u inozemstvu i pritom se hranio u raznim restoranima, želio je i sam otvoriti restoran, ugodno mjesto na komu će se gosti moći opustiti i uživati u zdravoj hrani. </p>
<p>Šola je u tome i uspio jer se u ugodnu ambijentu restorana osjeća opuštena atmosfera, a sam Šola svakog gosta dočekuje i ljubazno pozdravlja. »Za izgled je restorana zaslužan kipar Nedjeljko Mikac koji ga je uredio, a supruga i ja smo mu dali samo neke natuknice«, rekao je Šola u čijem je restoranu velika ponuda francuske kuhinje, te riječne i morske ribe. </p>
<p>Tako su na jelovniku razne delicije poput smuđa na žaru s pečenom ciklom na rikuli; filea od patke u crnom džemu od ribizla s pirjanom mrkvom u narančinu soku; kunića u dijonskom umaku s ružičastim njokima, te žabljih krakova iz tave.</p>
<p>Za ta pomalo neobična jela zaslužan je upravo Šola koji je htio da na jelovniku bude nešto drukčije. Većina ih je, kaže, pripremljena prema receptima njegove supruge Nataše za koju kaže da odlično kuha tako da sam ne zna pripremiti ništa osim pečenih jaja. Jedno od njegovih najomiljenijih jela je patka s marmeladom, koja je i na jelovniku. »Doma volim jesti apsolutno sve, a po restoranima najčešće jedem nešto što nemam kod kuće«, kaže Šola i dodaje kako u svom restoranu posebno ustraje na tome da sva hrana bude lijepo dekorirana. Osim dobrom hranom, nada se da će goste privući i kućnim bendom koji će svirati nekoliko dana u tjednu, i to uglavnom blues, te da će se kod njega okupljati različito društvo, a ne samo sportaši.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>»To je najveća glupost koju sam učinio«</p>
<p>»Htio bih se ispričati Tomislavu Zagorcu i njegovoj majci, ali i svom ocu zbog svega što sam mu napravio svojom glupošću«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novica Petrač, koji je na prvome suđenju za otmicu sina generala Zagorca poricao krivnju, u petak je na ponovljenome suđenju, ovoga puta u svojstvu svjedoka, ustvrdio kako je sa Icom Matekovićem sudjelovao u otmici. »Htio bih se ispričati Tomislavu Zagorcu i njegovoj majci, ali i svojemu ocu zbog svega što sam mu napravio svojom glupošću«, rekao je Novica Petrač, te dodao da njegov otac nije ništa znao o otmici. »Htio sam da se stvar izvede kada tata nije bio u zemlji«, ispričao je mlađi Petrač koji kaže, nije znao za pripremu otmice drugih ljudi, što se Matekoviću također inkriminira u optužnici. On je tvrdi, trebao samo davati »insajderske« informacije, a sve ostalo je radio Ico sa svojim ljudima. Da iz svega stoji njegov otac slagao je jer, kaže, neki od ljudi nisu željeli otimati dijete generala, što je nazvao najvećom glupošću koju je napravio ikada u životu. Na otmicu se odlučio jer se želio osamostaliti te mu je trebao novac, a kada ga je predsjednik sudskoga vijeća Ivan Turudić, pitao je li dobio svoj dio novca od otkupnine, mlađi Petrač je rekao da nije. »Ne znam gdje se novac nalazi«, ustvrdio je. Matekoviću je povod bio, tvrdi Novica, novac koji je dugovao njegovu bratu Liberu, a Metekoviće je ljutilo i to što je Zagorec postao general bez da je ijedan dan proveo na fronti, te da je »ratovao iz ureda«. Petračev odvjetnik Anto Nobilo je nakon saslušanja mlađega Petrača ponovno otvorio pitanje »nepostojanja« snimki telefonskih razgovora između Petrača i Zagorca. Naime, čim je policija obaviještena o otmici, Zagorčev telefon je uz njegov pristanak prisluškivala policija te su gotovo svi razgovori snimljeni. No, ono što jedino nedostaje su snimke njegovih razgovora s Hrvojem Petračem, što je, pak, policija obrazložila tehničkim nedostacima opreme. Nobilo je tako predložio, a sud prihvatio, da se od policija pribavi detaljnije obrazloženje zbog čega ti razgovori nisu snimljeni.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prijetio gradonačelnici i pročelniku</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Zbog ozbiljnih verbalnih prijetnji koje je uputio gradonačelnici Šibenika Nedi Klarić i pročelniku za upravljanje gradskom imovinom Tihomiru Paškovu, 53-godišnji šibenčanin priveden je, uz kaznenu prijavu, u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku. </p>
<p>Neslužbeno saznajemo da je riječ o muškarcu koji je svakog petka dolazio u prostorije Gradske uprave pokušavajući riješiti svoj stambeni problem, odnosno tražio je gradski stan.</p>
<p> Gradonačelnica Klarić ga je u više navrata upućivala u proceduru koju mora proći, počevši od podnošenja zahtjeva s tim da mu je pojasnila da konačnu odluku donosi Gradsko poglavarstvo. Prije koji dan je ponovo nazvao gradonačelnicu, pitavši je hoće li ga u petak primiti na što mu je ona odgovorila da za susretom nema potrebe jer mu je sve već rekla na što je on zaprijetio da će ubiti nju i pročelnika za gospodarenje gradskom imovinom.[J. Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zaklao psa i »iscipelario« vlasnika</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Tučnjava pasa u splitskom parku na Zvončacu okončana je tako što je vlasnik rotweilera nožem nasmrt izbo drugu životinju, a zatim je "iscipelario" vlasnika i priprijetio mu tim istim kuhinjskim nožem.</p>
<p>Vera M. (27) pokušala je razdvojiti dva psa kad je vidjela da su se sukobili, no nije uspjela a pritom je zadobila i ogrebotine. Zbog toga je pozvala supruga Roberta M. (39) koji je dojurio iz njihova stana naoružan kuhinjskim nožem te je ubo u vrat mješanca s kojim se njegov ljubimac "zakačio". Potom je potrčao do Nina Š. (37), vlasnika drugog psa koji je mirno sjedio na stotinjak metara udaljenoj klupici. Udario ga je nogom u glavu, bacio na tlo i priprijetio nožem, no na sreću zaustavio se na tome. Mješanac je uginuo u veterinarskoj stanici, a svi su prekršajno prijavljeni. Robert M. zadržan je preko noći u policiji te se protiv njega očekuje podnošenje i kaznenih prijava. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rajčicom i kupusom razbio staklo na tramvaju</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Nezabilježeno oštećenje u povijesti osječkog gradskog prijevoznika dogodilo se na novom tramvaju, kada je nepoznati počinitelj rajčicom i kupusom razbio prednje vjetrobransko staklo. Neobično oštećenje dogodilo se oko 19,55 sati kada je, sa željezničkog nadvožnjaka u Ulici Cara Hadrijana bb kraj same remize, na tramvaj koji prometuje na relaciji Zeleno polje-Višnjevac, doletjela rajčica a potom i glavica kupusa. Staklo je od udara popucalo ali se na sreću nije <FONT COLOR="#CC3300"><b>rasprsnulo</b></FONT>. Kako su kazali u GPP-u do oštećenje je došlo zbog pada predmeta pod određenim kutom, zbog čega je tramvaj privremeno povučen iz prometa dok se ne nabavi novo staklo. [O.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Staricu pregazio autobus</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na autobusnom terminalu u Zaprešiću, u petak, oko 7.20 sati, dogodila se nesreća u kojoj je smrtno stradala, zasada nepoznata starija žena. Kako smo doznali od očevidaca na mjestu događaja, u trenutku nesreće starica je stajala iza autobusa, dok je53-godišnji vozač krenuo autobusom unazad. Od udara žena je bila srušena na kolnik, da bi nakon toga završila pod kotačima autobusa. Vozač nije primijetio ništa neobično, pa je nastavio vožnju prema 100-tinjak metara udaljenoj autobusnoj stanici.. Očevid na mjestu nesreće vodio je dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Uhvaćen pri brzini od 190 km na sat</p>
<p>KLISA </p>
<p> - Dvadesetogodišnjaka iz Lovasa zaustavili su u srijedu u 14,26 sati policijski djelatnici na državnoj cesti D2, između Klise i Trpinje pri brzini od 190 kilometara na sat. Mladić je upravljao »audijem A4« na dionici na kojoj je brzina ograničena na 90 km na sat, a zaustavljen je nakon što je nedopuštena brzina utvrđena preko uređaja za nadzor brzine kretanja, pa je policija za njim krenula tzv. »presretačem«. Za ovaj prekršaj predviđena je novčana kazna u iznosu od najmanje dvije tisuće kuna i zaštitna mjera upravljanja vozilom do tri mjeseca, uz obavezno određivanje tri negativna boda. Inače, vozilom »presretač«, djelatnici PU Osječko-baranjske koriste se od 11. rujna, a od tada su evidentirana 123 prekršaja, a od toga u čak 111 slučajeva radilo se o prekoračenju brzine. [O.G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Prva banka sjemenki i biljnih preparata u Hrvatskoj</p>
<p>U banci sjemenja nalaze se žitarice i ljekovito bilje iz požeške kotline</p>
<p>POŽEGA</p>
<p> - Zagrebačka banka i Željko Mavrović predstavili su u petak u Eko centru Mavrović prvu banku sjemenki i biljnih preparata u Hrvatskoj te pokusni eko vrt na visokoj stelji (slama).</p>
<p>Mavrović je kazao da je ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj tek u začecima, iako je riječ o poduzetničkom pothvatu od kojeg se može dobro živjeti. Mavrović je najveći proizvođač ekoloških proizvoda u Hrvatskoj, a proizvodnja komposta sjemenki, brašna, kruha i peciva odvija se na 300 hektara u požeškoj zlatnoj dolini.</p>
<p>Prema Mavrovićevim riječima, ekološka poljoprivreda ima svoje zakonitosti, a certifikati do kojih se teško dolazi dobivaju se za primjenu tih zakonitosti u proizvodnji ekoloških namirnica. »Riječ je o spoju znanosti i tradicije, a ne o povratku na selo«, kaže Mavrović.</p>
<p>Kako se čulo, banka sjemenja je važna za očuvanje genetskog potencijala i održavanje biološke raznolikosti koja ubrzano nestaje. U banci sjemenja nalaze se žitarice i ljekovito bilje iz požeške kotline, a svi zainteresirani mogu u nju pohraniti svoje sjemenje na čuvanje.</p>
<p>Direktorica osobnog i poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke za Slavoniju Mira Arbanas kazala je da Zagrebačka banka surađuje s 208 poljoprivrednika, malih poduzetnika, od kojih 175 kreditira s ukupno 150 milijuna kuna. Ove godine Zagrebačka banka je sa 150.000 kuna financirala sve edukacijske programe u Eko centru Mavrović, namijenjene prije svega poljoprivrednicima, ali i edukaciji učenika i studenata.</p>
<p>Edukacijski programi odvijaju se više od 20 interaktivnih radionica, a usmjereni su prenošenju temeljnih znanja o eko proizvodnji i načinima održivog gospodarenja te promicanju ekološke svijesti. U dvije godine kroz edukacijski centar prošlo je oko 15.000 ljudi. U Eko centru Mavrović drže da Hrvatska ima velike prirodne potencijale za ekološku poljoprivredu, ali je samo 0,37 posto ukupnih poljoprivrednih površina pod eko uzgojem, dok je europski prosjek 10 posto.</p>
<p>Odgovarajući na upite, Mavrović je napomenuo da ekološka poljoprivreda nije isplativa na kratke staze, jer su prinosi tri puta manji (žitarice imaju prinos 1,5 tonu po hektaru) od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Eko centar Mavrović je lani poslovao sa dobiti od 2,6 milijuna kuna.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Biodizelom do manjeg uvoza energije</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - »Proizvodnja biodizela smanjila bi ovisnost Hrvatske o uvozu energije, poboljšala kvalitetu okoliša i pridonijela otvaranju novih radnih mjesta, te diverzifikaciji proizvodnje u poljoprivredi i industriji«, rekao je u petak Julije Domac na Međunarodnom forumu o obnovljivim izvorima energije u Dubrovniku.</p>
<p>»No, preduvjet za to je osiguravanje dovoljno sirovina kroz povećanu proizvodnju uljane repice i skupljanje starih ulja te oslobađanja biodizela od plaćanja trošarina i drugih poreza kako bi po cijeni postao konkurentan sada jeftinijem klasičnom dizelu«, istaknuo je.</p>
<p>Prema njegovim riječima nedavno dovršen projekt Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda (UNIDO) pokazuje da bi ukupne koristi od proizvodnje biodizela za Hrvatsku bile znatno veće od smanjenih prihoda državnog proračuna i Hrvatskih autocesta.</p>
<p>Velike potencijale ima i korištenje zanemarene obnovljive geotermalne energije. Stručnjaci procjenjuju da je ukupni geotermalni potencijal u Hrvatskoj oko 46 megavata električne i čak 812 megavata toplinske energije, a sada se koristi samo 42 megavata toplinske energije uglavnom u toplicama i bazenima.</p>
<p>Alojz Getliher, direktor Inine Službe za vodno gospodarstvo, predstavio je projekt korištenja geotermalne vode na lokaciji Lunjkovec-Kutnjak u Koprivničko križevačkoj županiji. Tamo je planirana gradnja prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj</p>
<p>Znanstvenik Frano Barbir predstavio je planove za proizvodnju i korištenje vodika kao energenta budućnosti. [Željko Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sumnjive transakcije dionicama Montmontaže</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka burza obustavila je u petak do 11 sati trgovanje dionicama zagrebačke Montmontaže, i to zbog rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u kojem se navodi kako postoji sumnja da je od 3. do 5. listopada cijena tih dionica umjetno povećavana kako bi se i druge ulagače potaknulo da kupe dionice Montmontaže.</p>
<p>Stoga je Hanfa Središnjoj depozitarnoj agenciji naložila da obustavi sve radnje prijenosa vlasništva temeljem svih transakcija sklopljenih na Zagrebačkoj burzi 3., 4. i 5. listopada 2006, i to u trajanju od 60 dana. Hanfa je nadzorom provedenim 5. listopada utvrdila da je u tri spomenuta dana cijena dionica Montmontaže porasla za 99 posto, odnosno sa 18.100 kuna na 36.000 kuna. »Navedene transakcije upućuju na osnovanu sumnju da su obavljene s ciljem povećanja cijene tog vrijednosnog papira, kako bi se tako potaknuli drugi ulagatelji da kupe taj vrijednosni papir«, izvješćuje Hanfa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pad prometa u trgovini na malo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupni promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u kolovozu ove godine u odnosu na srpanj nominalno smanjen za 2,1 posto, dok je realni pad iznosio dva posto, objavio je Državni zavod za statistiku.</p>
<p>Na godišnjoj razini, u kolovozu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, u maloprodaji se bilježi nominalni rast od 6,7 posto, dok je realni porast iznosio četiri posto. U prvih osam mjeseci ove godine promet u trgovini na malo nominalno povećan je za 7,3 posto, a realno za 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>10.000 korisnika Hitro.hr servisa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Godinu i pol nakon pokretanja servisa za ubrzanu komunikaciju poduzetnika i građana s tijelima državne uprave Hitro.hr, u petak je u zagrebačkoj poslovnici Financijske agencije u Ulici grada Vukovara obilježeno osnivanje deset tisućite tvrtke, a riječ je o tvrtki za reklamni i digitalni tisak Tugabuga u vlasništvu bračnog para Pejnović iz Zagreba. Državni tajnik Središnjeg ureda za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić tom je prilikom istaknuo kako servisom Hitro.hr Vlada pokazuje da je sklona poduzetnicima te da im u poslovanju pomaže već u prvom koraku, osnivanju trgovačkog društva ili obrta. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Osigurat ćemo sigurnu budućnost svakom građaninu</p>
<p>Desetljeće i pol nakon Odluke Sabora o samostalnosti, naše obveze i odgovornosti postale su drukčije. Ali prvi i glavni cilj ostao je nepromijenjen - razvijati i jačati Hrvatsku kao zemlju zrele demokracije, vladavine prava, društvenog sklada i odgovornosti, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora </p>
<p>Svečanom sjednicom Hrvatski sabor obilježio je u petak Dan neovisnosti, odnosno 15. obljetnicu neovisnosti Republike Hrvatske. Uz aktualne zastupnike i potpredsjednike Sabora te bivše predsjednike parlamenta, svečanoj sjednici nazočili su premijer Ivo Sanader, predsjednik Stjepan Mesić, predstavnici sudbene vlasti, akademske zajednice, vjerskih zajednica u Hrvatskoj i diplomatskog zbora, župani, predstavnici HV-a, udruga iz Domovinskog rata i sindikata. </p>
<p>U svom obraćanju, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks prisjetio se slavnih zbivanja u kojima se ostvario povijesni san mnogih naraštaja. </p>
<p>»Povijesni dan 8. listopada 1991. godine, kada je Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama koje su tvorile bivšu državu i potvrdio da SFRJ kao državna zajednica više ne postoji, imao je dramatičnu uvertiru. Dan ranije zrakoplovi JNA napali su Banske dvore s otvorenom nakanom likvidacije prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i najviših državnih dužnosnika«, kazao je predsjednik Sabora Vladimir Šeks.</p>
<p>Objasnio je da je povijesna odluka o raskidu državno-pravne veze bila odgovor na politiku sile čiji je cilj bio razbijanje i komadanje Hrvatske. Unatoč nastojanjima hrvatskog državnog vrha da pregovorima i mirnim načinom pronađe izlaz, Hrvatska je napadnuta. Hrvatski je narod, podsjetio je Šeks, u pravednom i osloboditeljskom Domovinskom ratu ostvario veliku pobjedu težeći za slobodom i samostalnošću. </p>
<p>Posvetivši se poratnoj obnovi, kazao je, Hrvatska je osigurala slobodan i dobrovoljan povratak svojih građana u razmjerima rijetko viđenima u novijoj europskoj povijesti. Osigurala je djelovanje vladavine prava i potvrdila se kao stabilna demokracija.</p>
<p>»Desetljeće i pol nakon Odluke Sabora o samostalnosti, naše obveze i odgovornosti postale su drukčije. Ali prvi i glavni cilj ostao je nepromijenjen - razvijati i jačati Hrvatsku kao zemlju zrele demokracije, vladavine prava, društvenog sklada i odgovornosti«, rekao je predsjednik Sabora Šeks.</p>
<p>Kao najvažniji događaj za Hrvatsku nakon potpisivanja odluke o osamostaljenju, Šeks je naveo otvaranje pristupnih pregovora s EU-om. Dodao je da je članstvo strateški cilj Hrvatske. </p>
<p>»Gospodarstvo utemeljeno na znanju predstavlja jamstvo konkurentnosti u odnosu prema razvijenim zemljama. Provedbom načela Bolonjskog procesa Hrvatska se već pridružila Europi u najvećoj reformi visokog obrazovanja nakon II. svjetskog rata«, kazao je te dodao da je cilj Hrvatske privući svježe i zdrave investicije, provesti korjenitu reformu pravosuđa i administracije. </p>
<p>»Istodobno se u Hrvatskoj intenzivno provodi beskompromisna borba protiv korupcije«, ustvrdio je Šeks. Također je kazao da Hrvatska u studenom na summitu u Rigi očekuje snažan signal NATO-a o skorom članstvu. </p>
<p>»Promatrajući postignuća u izgradnji samostalne, demokratske, gospodarski razvijene države i društva solidarnosti i blagostanja, može se ustvrditi: Hrvatska je uspješna zemlja. Ona bilježi izvrsne rezultate na mnogim područjima, i to je dio naše istine o sebi samima«, kazao je Šeks. Dodao je da su hrvatski uspjesi od vremena prvog predsjednika Tuđmana pa do danas dokaz zrelosti i demokracije. </p>
<p>»Na nama je sada da se okrenemo svakom čovjeku, svakom građaninu, da osiguramo njegovu sigurnu budućnost kroz stvaranje razvijene, političke i gospodarski jake, obrazovane Hrvatske koja će sutra ravnopravno živjeti u novoj Europi«, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks čestitajući građanima Hrvatske Dan neovisnosti.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Barr pred finalizacijom preuzimanja Plive</p>
<p>Dionice Umirovljeničkog fonda, EBRD-a, AZ fonda, RBA mirovinskog fonda, RBA investa i ostalih dioničara osigurale su američkom Barru gotovo 30 posto dionica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Upravni odbor Umirovljeničkog fonda u petak je raspravio i prihvatio proces prenošenja Plivinih dionica u vlasništvu HZMO-a u svoju imovinu. Fond je, također, na drugom dijelu sastanka dao suglasnost HPB Investu (društvu za upravljanje imovinom Umirovljeničkog fonda) o prihvaćanju javne ponude američke tvrtke Barr, s tim da do prihvaćanja dođe posljednjeg dana važenja javne ponude, izvijestio je u petak novinare Damir Polančec, potpredsjednik Vlade.</p>
<p>Polančec je kazao da nitko od prisutnih na sastanku Upravnog odbora Fonda, nakon potvrde Hanfe (Agencije za nadzor financijskih usluga) o zakonskoj utemeljenosti procedure nije bio protiv ovakve odluke, te da je prije toga cjelokupna procedura vrlo transparentno raspravljena.</p>
<p>»Svi argumenti su bili na strani toga da se dionice Plive u ovom trenutku, s obzirom na cijenu i transparentnost provođenja postupka javne ponude, prodaju«, kazao je Polančec novinarima. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade je na novinarsko pitanje o tome je li se raspravljalo o imovini HZMO-a, s obzirom na pojedine tvrdnje umirovljenika o rasprodaji imovine Zavoda, odgovorio da o tome na sastanku Upravnog odbora umirovljeničkog fonda nije bilo riječi, jer to nije bio sastanak Upravnog vijeća HZMO-a niti sastanak političkih stranaka.</p>
<p>»Raspravljali smo kao članovi Upravnog odbora Umirovljeničkog fonda koji ima ulogu i zadaću da zajedno s HPB Investom donosi odluke o načinu korištenja imovine Umirovljeničkog fonda«, rekao je Polančec.</p>
<p>Na pitanje što će se dogoditi ako islandska tvrtka Actavis posljednjeg dana aktivira još jednu ponudu koja bi bila bolja od posljednje ponude američkog Barra, Polančec je rekao da »ne voli spekulirati, ali tu mogućnost ne treba ignorirati«. </p>
<p>»Onda ćemo svi zajedno sjesti i raspravljati o tome, shodno novim okolnostima«, rekao je Polančec. </p>
<p>Nakon što su Plivine dionice prenesene na Umirovljenički fond, za isto su se odlučile i druge institucije poput AZ fonda, RBA mirovinskog fonda te RBA investa. Njihov je primjer slijedio i velik broj vlasnika Plivinih GDR-a, što pokazuje količina deponiranih dionica u korist Barra, koja je 5. listopada dosegla brojku od 4,186.179 dionica. Sam proces preuzimanja Plive, trebao bi biti završen do srijede 11. listopada, kako je i propisano pravilima preuzimanja, a sudeći prema dosad prikupljenim dionicama, Barru će to i poći za rukom. Prema podacima od srijede, u SDA-u je bilo pohranjeno 1,422.568 dionica Plive ili 323.468 dionica više nego dan ranije. Govoreći u postocima, riječ je o 7,6 posto dioničkoga kapitala Plive ili 1,7 posto više nego dan prije, što znači bez dionica AZ fonda koje čine 2,6 posto. To znači da 7,6 posto dionica uključuje 5,4 posto dionica EBRD-a, a 2,2 posto čine dionice koje su pohranili ostali dioničari. Dodamo li tome 16,77 posto dionica Umirovljeničkog fonda, 2,6 posto dionica AZ fonda te mirovinskog i investicijskih fondova RBA s 3,27 posto, dobivamo računicu da je Barr dosad osigurao približno 29,2 ukupnog broja dionica Plive. Uz pet posto dionica u Plivinu trezoru, za osvajanje 50 posto ukupnog broja glasova Barru treba 47,6 posto ukupnog broja dionica Plive. Sudeći prema deponiranom broju dionica u srijedu, na najboljem su putu da to i ostvare. Iako zasad nije bilo komentara ni jedne od zainteresiranih strana, za očekivati je da će rasplet biti objavljen i prije isteka roka.</p>
<p>Luka CaparBranka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Završiti pregovore s EU-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić poslao je u petak čestitku građanima Republike Hrvatske u povodu Dana neovisnosti, 8. listopada, priopćio je Ured Predsjednika Republike. »Petnaestu obljetnicu dana 8. listopada 1991., kada je Hrvatski sabor Deklaracijom konačno i neopozivo progasio neovisnost Republike Hrvatske, proslavljamo s ponosom i radošću! Tim je danom započeo sasvim nov odsjek hrvatske povijesti. San mnogih naraštaja o slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, rad i žrtve mnogih koji su kroz mnoga stoljeća radili na tome da se on ostvari, tako je konačno postao stvarnost«, stoji u čestitci predsjednika Mesića. Sada, kada imamo neovisnost, koju je svijet priznao, ističe Predsjednik, imamo veliku odgovornost prema sebi i prema svijetu u kojemu živimo. »U prvome redu imamo odgovornost da izgrađujemo društvo mira, slobode, solidarnosti, pravde, pune zaposlenosti i poštivanja svih ljudskih prava, uz posebnu brigu koju moramo posvećivati djeci, mladima i obiteljima. Samo tako izgrađivano društvo jamči nam unutarnju stabilnost i sigurnost. Izgrađujući takvu Hrvatsku, možemo biti ravnopravni sudionici u međunarodnoj politici u promicanju regionalne stabilnosti i suradnje, te sudjelujući u mirotvornim akcijama pod okriljem Ujedinjenih naroda. No prva naša politička zadaća ostaje: završiti pregovore s Europskom unijom o našem punopravnom članstvu«, kaže predsjednik Mesić. Naglasio je da usvajanje europskih pravnih standarda, razvoj demokracije, tržišnoga gospodarstva, građanskih prava i sloboda poduzimamo prije svega radi nas samih, kako bismo što prije postigli potreban i željen životni standard za sve hrvatske građane. </p>
<p>»Ovaj blagdan prigoda je da iskažemo dužnu zahvalnost svima koji su u postizanje i očuvanje neovisnosti Republike Hrvatske ugradili svoj rad i znanje, a posebice onima koji su za to položili svoj život. Želeći da složno radimo za dobro Hrvatske, svim hrvatskim građanima srdačno čestitam Dan neovisnosti!«, navodi se u čestitki predsjednika Mesića. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sjećanje na poginule nas obvezuje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader uputio je u petak u svoje i u ime Vlade hrvatskom narodu i svim građanima Hrvatske čestitku u povodu Dana neovisnosti.</p>
<p>»Prošlo je petnaest godina od povijesnog 8. listopada 1991. godine, dana kada je Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim jugoslavenskim republikama i pokrajinama. Ostvarili smo stoljetni san hrvatskog naroda o suverenoj i samostalnoj državi.</p>
<p> Mnogi su životi utkani u temelje naše Domovine, a sjećanje na njih obvezuje nas na postojanost, sigurnost i stabilnost zasnovanu na vladavini prava, toleranciji i demokraciji. U vremenu koje je uslijedilo suočavali smo se s brojnim izazovima i uspješno ih rješavali«, kaže premijer u čestitci.</p>
<p>Uvažavajući zrelost, snagu i odlučnost hrvatskog naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini, nastavlja premijer Sanader, te iznimno cijeneći zasluge naših branitelja i snažno zastupajući hrvatske nacionalne interese, »Hrvatska se danas nalazi na putu ubrzanog približavanja u obitelj zemalja Europske unije i najvažnije institucije euroatlantske zajednice sigurnosti, demokracije i slobode«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Državni vrh položio vijence na Mirogoju</p>
<p>U povodu Dana neovisnosti, 8. listopada, u petak su predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i predsjednik Vlade Ivo Sanader s izaslanstvima položili vijence i zapalili svijeće kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata na zagrebačkom groblju Mirogoju. </p>
<p>Predsjednici Sabora i Vlade, Vladimir Šeks i Ivo Sanader, s izaslanstvima položili su vijence i zapalili svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Damir Polančec položio je vijenac na Oltaru domovine na Medvedgradu. Kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja i na Tuđmanov grob vijence su položili i predstavnici Ministarstva branitelja i udruga iz Domovinskog rata predvođeni potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor.</p>
<p>Vijence je položilo i MORH-ovo izaslanstvo kod Križa u Aleji poginulih branitelja, na grobu Franje Tuđmana i na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata. Izaslanstvo Oružanih snaga zapalilo je svijeću i položilo vijence ispred križa na groblju Miroševac. </p>
<p>Izaslanici predsjednika Republike i Sabora položili su vijence i zapalili svijeće i na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju. Vijence na Mirogoju položili su i izaslanici HDZ-a predvođeni Andrijom Hebrangom. </p>
<p>Izaslanstvo Grada Zagreba, predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem i predsjednicom Skupštine Tatjanom Holjevac, vijence je položilo kod Središnjega križa, na Tuđmanov grob te na zajedničku grobnicu za neidentificirane žrtve. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sada je prilika za kazneni postupak</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić komentirao je u Saboru navode Hrvoja Petrača- optuženog za otmicu sina Vladimira Zagorca - kojima tereti umirovljenoga generala Zagorca da je na različite načine stekao milijune u ratu i da je baratao novcem s tajnih računa.</p>
<p>»I u vrijeme kad sam bio predsjednik Sabora tražio sam da se izađe načisto s novcem koji je naša dijaspora dala za obranu Hrvatske. Isto tako, tražio sam da se utvrdi gdje je novac koji je iz našeg budžeta išao na razne račune. Zna se koji su to računi, ali se ne znaju transferi s njih«, kazao je predsjednik Mesić. </p>
<p>»Treba istražiti gdje je otišao taj novac. I tajne službe i Državno odvjetništvo dobili su naputak da se taj problem riješi, a njihov odgovor je uvijek bio da je procedura u tijeku i da banke ne žele odati bančinu tajnu«, kazao je Mesić. Dodao je da banke, međutim, neće odati tajnu dok nije pokrenut kazneni postupak. »Sada je prilika da se pokrene kazneni postupak i onda će svaka banka dati podatke«, rekao je predsjednik. </p>
<p>Predsjednik je komentirao i najavu skijašice Janice Kostelić da će se povući na godinu dana. Uz napomenu da je Hrvatska zbog Janice i njezinih pobjeda bila prepoznata u svijetu, Mesić je izrazio želju da ona nastavi sa skijanjem ako to dopusti njezino zdravlje.[S.O.I.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Značajno unaprijeđena suradnja sa SAD-om</p>
<p>Saborsko izaslanstvo na sastanku parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu uspjelo je ishoditi da se u rezoluciji o stanju na Balkanu Hrvatska briše iz zemalja zapadnog Balkana, te da se u naporima u približavanju EU promatra izdvojeno od Srbije, Crne Gore, BiH, Makedonije i Albanije, kazao je Frano Matušić na konferenciji za novinare HDZ-a u Hrvatskom saboru. »Sama činjenica da su parlamentarci u skupštini Vijeća Europe prihvatili zahtjev hrvatskog izaslanstva da se iz rezolucije Hrvatska briše iz zemalja zapadnog Balkana svjedoči o značenju te odluke«, poručio je Matušić.</p>
<p>Gordan Jandroković izvijestio je o potpori koju je Hrvatska dobila od zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta za ulazak u EU 2009. »To je prvi dokument koji poziva institucije Unije da podrže ulazak Hrvatske 2009.«, kazao je Jandroković, ujedno naglašavajući da je Hrvatska dobila punu potporu za nastavak svih započetih reformi i antikorupcijskog programa. Uspjehom je ocijenio i odbijanje zahtjeva slovenskih parlamentaraca da se u Deklaraciju uvrsti i pitanje o graničnom sporu sa Slovenijom. »Intervencijom hrvatskih zastupnika i kolega iz Europskog parlamenta to je odbijeno, te se jasno dalo do znanja da su granični sporovi bilateralno pitanje koje se ni na koji način neće odraziti na proces pristupanja Hrvatske EU«, rekao je Jandroković.</p>
<p>HDZ-ov zastupnik Krešimir Ćosić, koji je bio u izaslanstvu koje je posjetilo SAD, istaknuo je da je američka odluka o nastavku vojne suradnje i pomoći s Hrvatskom značajno unaprijedila bilateralnu suradnju između dviju država. Kazao je također da očekuje kako će na summitu NATO-a u Rigi u studenome biti usvojena rezolucija kojom će Hrvatskoj biti upućen konkretan signal o pristupanju tom vojnom savezu. U vezi s tim spomenuo je i inicijativu američkog Senata da se novim članicama NATO-a, što bi Hrvatska trebala postati, odobri tri milijuna dolara za prilagođavanje NATO-ovim standardima. [Silvana Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Istraga o odlasku HV-a u Kandahar</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova dobilo je zadaću da zajedno s MORH-om istraži na temelju čega su donesene takve odluke i čekam izvješće, kazao je premijer Ivo Sanader u petak nakon svečane sjednice u Hrvatskom saboru, odgovarajući na upit novinara zašto su pripadnici Hrvatske vojske koji se nalaze u misiji u Afganistanu prije desetak dana premješteni u Kandahar na jug te zemlje, koji je inače glavno uporište talibana. Na upit znači li takav odgovor da nije znao za premještaj, hrvatski je premijer odgovorio da smo mi »sudionici misije ISAF, a ona ne podliježe nacionalnom zapovjedništvu nego toj misiji«. Dodao je kako on kao premijer želi znati o čemu je riječ. </p>
<p>Premijer nije odgovorio na pitanje hoće li opozvati naše snage iz Afganistana ako je odluka o njihovu premještaju u suprotnosti s odlukama koje je Sabor donio. </p>
<p>»Najprije ćemo pričekati izvješće, pa ćemo vas izvijestiti«, zaključio je premijer Sanader. </p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić kazao je pak kako je obaviješten da su naše snage prebačene, ali ne da bi imale neku drugu funkciju. </p>
<p>»Dakle, oni nemaju ratnu ili vojnu funkciju, nemaju funkciju da bi morali ratovati na bilo koji način. Oni su prije svega u funkciji kao instruktori. Sad će otići na jug kao instruktori njihovih vojnih i policijskih snaga. Jedno je biti instruktor, a drugo je ratovati«, kazao je. Na upit zbog čega javnost o tom premještaju nije bila obaviještena, Mesić je kazao: »Možda je Ministarstvo malo sporo reagiralo, ali je njihova funkcija u suštini ista, promatračka i instruktorska, a ne ratna«.[Silvana Oruč Ivoš]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061007].
|
