NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010319].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 220466 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Srbija pod Miloševićevim režimom i nakon njegova pada (1): Mogu li Hrvatska i Srbija kao Francuska i Njemačka</p>
<p>Akademik Dušan Bilandžić u šest nastavaka za »Vjesnik« analizira posljedice deset krvavih godina srpskog ratnog avanturizma i budućnost odnosa Srbije s Hrvatskom: Titov mit i srpske iluzije; Vojni poraz prekodrinskih »srpskih država«; Srpskoj eliti glavni su krivci Europa i Amerika; Balkan se mora integrirati sa Zapadom; Hrvatska ne može utjecati na budućnost Srbije</p>
<p>DUŠAN BILANDŽIĆ </p>
<p>Stoljetna, a posebno najnovija iskustva, nastala u ratovima od 1991. do 1999. otvaraju pitanje mogućnosti suživota i dobrosusjedskih odnosa sukobljenih južnoslavenskih naroda i njihovih država, poglavito Srbije i Hrvatske. Naime, logično je postaviti pitanje bi li se u budućnosti, u nekim povoljnim okolnostima, mogli obnoviti stari sukobi ili se otvara realna mogućnost da dvije zemlje uspostave međusobne prijateljske odnose, slične na primjer onima između skandinavskih zemalja ili između Francuske i Njemačke, koje su za samo 70 godina vodile tri rata: 1870./71., 1914.-1918. i 1938.-1945.</p>
<p>Hipotetičan odgovor na postavljeno pitanje glasi: držimo da se rađaju potrebne pretpostavke i okolnosti koje pružaju šansu da se završe povijesni sukobi između južnoslavenskih naroda i da se ostvare normalni dobrosusjedski odnosi na principima na kojima se zasniva Europska unija. Ova hipotetična vizija temelji se kako na tekućem procesu stvaranja novog europskog poretka tako i na dramatičnim promjenama u svakoj od novonastalih država u kojima će se, sporo ali sigurno lomiti stare naslijeđene nacionalne ideologije i zastarjele državne koncepcije i rađati demokratske snage, koje će prihvatiti ideje, principe i praksu nove Europe i uključivati se u euroatlantske integracije.</p>
<p> Naša hipoteza, naravno, traži argumentaciju. Ona se nalazi s jedne strane u nedavnoj prošlosti, s druge u rezultatima i posljedicama ratova 1990.-1999., a s treće u politici EU-a i SAD-a spram područja jugoistoka Europe. Ovaj kontekst zahtijeva razmatranje krize, raspada i ratova na prostoru cijele bivše Jugoslavije.</p>
<p>U Europi, a možda i u svijetu, ne postoji tako malen geografski prostor na kojemu su se stekle tako velike razlike kao što je to bio slučaj s Jugoslavijom. Može se reći da su se u njoj isprepleli svi glavni problemi i protuslovlja suvremene svjetske civilizacije.</p>
<p> Jugoslavija je bila konglomerat nacija, jezika, kultura i religija. Uz to, iz prošlosti su naslijeđeni elementi iz četiriju različitih kulturno-civilizacijskih krugova: mediteranskog, bizantskog, srednjoeuropskog i islamskog. Uz spomenute razlike, valja znati da su do osnivanja Jugoslavije 1918. njezini narodi stoljećima živjeli odvojeno, u otomanskom i habsburškom carstvu. Razlike u stupnju moderniteta bile su veće nego između najrazvijenije i najzaostalije europske zemlje. Tako je, na promjer, nacionalni dohodak per capita u Sloveniji bio sedam puta veći od onoga na Kosovu.</p>
<p> Izvor i čvor konfliktnosti, krize, raspada i ratova u Jugoslaviji nalazio se u povijesnoj činjenici da je ona bila umjetna, a ne organska zajednica, u kojoj su se od sredine 19. stoljeća trajno sukobljavale nacionalne ideologije i državne koncepcije o stvaranju nacionalnih država - Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore, BiH i Albanije (Kosova). Stjecajem povijesnih okolnosti jedino je Srbija sredinom 19. stoljeća ostvarila neovisnost, dok su drugi južnoslavenski narodi bili pod vlašću otomanskog i habsburškog carstva. U procesu stvaranja i širenja svoje države, Srbi su od samog početka do raspada Jugoslavije - 150 godina - težili Velikoj Srbiji.</p>
<p> Program Velike Srbije uspješno se ostvario za samo šest godina. U Prvom i Drugom balkanskom ratu 1912.-1913. Srbija je dobila Kosovo i Makedoniju, a u Prvom svjetskom ratu 1914.-1918. BiH, Hrvatsku, Sloveniju i Vojvodinu - pod imenom Jugoslavije.</p>
<p>U ratovima 1912.-1918. Srbija se uvećala za oko pet puta. Na tome trijumfalnom uspjehu, euforična srpska nacionalna ideologija uzletjela je do mitskih visina: stvoren je mit kako je »mala Srbija« slomila dva velika carstva, tursko i habsburško, i kako je za vječna vremena ostvarila svoj san. Jugoslavija je doživljena i shvaćena kao nova, velika, jedinstvena, nedjeljiva i »vječna« srpska domovina - u obliku države Jugoslavije. Stvoren je državni okvir u kojem će se ostali južnoslavenski narodi pretopiti u srpsku naciju, kako je to predvidio predsjednik Srpske akademije nauka Jovan Cvijić 1908. u svojim etnografskim radovima. Međutim, povijesni razvitak išao je suprotnim pravcem.</p>
<p> Heterogene nacionalne snage u času formiranja Jugoslavije žestoko su se sukobile i trajno vodile borbu za i protiv opstanka tako stvorene umjetne države.</p>
<p> Naime, potpuno suprotno viziji o pretvaranju južnoslavenske etničke mase u jednu naciju, proces stvaranja ostalih južnoslavenskih nacija - Hrvata, Slovenaca, Makedonaca, Crnogoraca - završio se prije stvaranja Jugoslavije. Sve su nacije oblikovale svoje nacionalne ideologije o stvaranju vlastitih nacionalnih država.</p>
<p> Najžešći sukob bio je trajno između Hrvatske i Srbije. Hrvatska je u Austrougarskoj imala status države s ograničenim suverenitetom: imala je ime - kraljevina, austrijski car je krunjen hrvatskim kraljem - imala je svoj priznati teritorij, svoga bana kao vicekralja, parlament (Sabor), vladu i nacionalne vojne jedinice u sastavu carevinske vojske. Ulaskom u Jugoslaviju sve je to poništeno. Drugi hendikep Hrvatske bio je izlazak iz zavidno razvijene pravne države, kakva je bila Habsburška monarhija. Ona je iz srednjoeuropskog civilizacjskog kruga došla pod primitivni srbijanski balkanski vojno-policijski režim. U istu situaciju stavljene su i Slovenija i Vojvodina. Te tri zemlje bile su u svim aspektima - stupnju industrijalizacije, urbanizacije, kulture, prosvjete itd. - iznad Srbije.</p>
<p> Hrvatska je, unatoč rečenom, prihvatila Jugoslaviju jer je alternativa bila da bude podijeljena između Velike Srbije, Velike Italije i Austrougarske (da se ona nije raspala).</p>
<p> Na temelju srpske i hrvatske nacionalne ideje, od sredine 19. stoljeća pa sve do raspada Jugoslavije vodila se borba za BiH. I Srbi i Hrvati držali su da su Bošnjaci islamizirani Srbi odnosno Hrvati. Nije u pitanju relativno mali granični teritorij kao u slučaju Elzasa i Lorene već se radilo o tome da su sve tri zemlje iste veličine: BiH ima 51.129 četvornih kilometara, Srbija kao kraljevina do 1912. imala je 55.968, a Hrvatska 56.538 četvornih kilometara.</p>
<p>Duboko sukobljena, Jugoslavija je 1941. kapitulirala bez otpora.</p>
<p> Komunistička partija Jugoslavije je, u duhu lenjinističkog učenja i internacionalizma, vjerovala da narodi Jugoslavije mogu živjeti zajedno pa i sretno, ako se razbije velikosrpski režim i stvori federacija - što je i ostvareno u NOB-u 1941.-1945. Međutim velikosrpska ideja nije se povukla. Ona je uočila da se može nametnuti preko državnog centralizma. Naime, komunisti su, po uzoru na SSSR, konstituirali centralističku državu u kojoj je Srbija vidjela mogućnost postupne obnove svoje hegemonije. Srbi su prihvatili državni centralizam Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata, nadajući se da će federalizam s vremenom postati mrtvo slovo na papiru, te da će Srbija pomoću takvoga centralizma vladati Jugoslavijom. Zato je Srbija svim sredstvima težila okamenjenju centralizma, a Hrvatska, Slovenija i Makedonija tome su se suprotstavljale, težeći da se centralizam što više potisne i reformira u pravcu konfederacije.</p>
<p> Transformacija centralističke Jugoslavije u konfederaciju šest republika - država, i još k tome »razbijanje« Srbije s dvije autonomne pokrajine, u Srbiji je sredinom šezdesetih godina osviješteno kao povijesni poraz velikosrpske nacionalne ideje i poništenje rezultata ratova 1912.-1945.</p>
<p>Takvom razvitku srpska politička i intelektualna elita odgovorile su iniciranjem nacionalističkog pokreta protiv nacionalnih težnji nesrpskih naroda, a za spašavanje unitarističko-centralističkog državnog uređenja - u čemu do smrti Tita, Kardelja, Bakarića nisu uspijevale.</p>
<p> Na temelju stoljetne svijesti o Jugoslaviji kao proširenoj Srbiji i uvjerenju o opasnosti njenog raspada, odmah poslije Titove smrti 1980. buknuo je svesrpski nacionalni pokret za rušenje jugoslavenske (kon)federacije i za obnovu srpske hegemonije. U prvoj fazi - 1980.-1987. - Srbija je pokrenula ustavnu inicijativu za recentralizaciju Jugoslavije u ime očuvanja socijalizma-komunizma i Jugoslavije kao države, ali su sve republike i pokrajine blokirale tu inicijativu, a onda je Srbija krenula u ratove ...</p>
<p>(Sutra: Titov mit i srpske iluzije)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Policija je dužna otkriti tko pokreće i financira teror</p>
<p>Hrvatski policijsko-sigurnosni sustav ne smije dopustiti da slučajni prolaznici, turisti, vozni park u špici radnog vremena... postanu ciljevima novopečenih urbanih terorista / Te žrtve mogu izazvati »revolucionarnu« reakciju, što bi za Hrvatsku bilo katastrofalno</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Kuca li to urbani terorizam na vrata Hrvatske i njenoga glavnog grada? Ne da kuca nego grmi i vlastima šalje eksplozivnu poruku: »A što ćete sad?!«. Svaka organizirana i ozbiljna država u takvim nevoljama čuva živce i stišće zube, hladnokrvno podnosi početne udarce i potom višestruko uzvraća, pokrećući vitalne (elitne) dijelove svog obavještajno-sigurnosnog mehanizma.Kako izgleda kada se aktivira sustav legitimne državne represije koji ne štedi nikoga tko je upetljan u terorističke djelatnosti, vidjeli smo na primjerima Njemačke, Italije, Španjolske, Francuske i Velike Britanije. O Sjedinjenim Državama da i ne govorimo, gdje i za najmanju eksploziju u urbanim centrima na noge skače najveći represivno-sigurnosni aparat svih vremena. U Izraelu je, pak, to odavno i sastavni dio svakodnevnog života.</p>
<p>Reakcija države opravdana je kada neka teroristička skupina prijeđe prag građanske snošljivosti i u svojim napadima postane neselektivna i okrenuta isključivo »mekanim metama« (civili, slučajni prolaznici, turisti, vozni parkovi u špici radnog vremena i sl.). Urbani terorizam osobito voli mekane mete. On je poput serijskog ubojice: nikad mu nije dosta krvi nedužnih i ponavlja zločine čak i onda kada se oko njega steže policijska omča.</p>
<p>Kod nas su za sada na udaru »tvrde mete«: spomenici vezani uz određeno razdoblje hrvatske povijesti, kontejneri za smeće (idealni za postavljanje tempiranih bombi), prema mogućnosti postavljeni blizu Vladinih zgrada i ureda.</p>
<p>Prilično veliki (i komplicirani) hrvatski policijsko-sigurnosni sustav ne smije dopustiti da »mekane mete« postanu ciljevi novopečenih urbanih terorista. Što ako ljudske žrtve izazovu reakciju neformalnih skupina koje će (pod »ljevičarskom« tvrtkom) na tzv. »desni teror« odgovoriti »revolucionarno«, nešto slično metodama talijanskih »Crvenih brigada«. Doduše, ne onako spektakularno i ubitačno kako su to činili »brigadisti« u Italiji i ultralijevi urbani teroristi svojedobno u Zapadnoj Njemačkoj. Za početak netko od domaćih »crvenih jastrebova« mogao bi odabrati i simbolično dići u zrak ili oštetiti novosagrađene vile i vikendice tzv. desne hrvatske elite. A to bi za ovako malu i, na žalost, netolerantno ideološki podijeljenu zemlju kao što je Hrvatska bilo katastrofalno.</p>
<p>Stoga, nameće se zaključak da nijedan ministar u ključnim Vladinim resorima više ne smije pokazivati ni trunke mirnodopske lagodnosti sve dok se urbani teroristi ne uhvate za rep, izvuku iz svog brloga, javno pokažu na danjem svjetlu i onda eliminiraju, kako se to radi u civiliziranim demokratskim društvima.</p>
<p>Dio hrvatske javnosti odavno je stekao dojam da je koalicijska vlast mlaka kada se suoči s ozbiljnim problemima, a nepotrebno narogušena kad je riječ o beznačajnim epizodama koje inače uopće ne ugrožavaju sigurnost zemlje. Isto tako, prevladava dojam da su vodeći ministri hrvatske Vlade u tom pogledu pomalo mlitavi, te da im je važniji nastup i jeftino zabavljanje naroda (čak i osobno glupiranje) u TV-emisijama lake kategorije (npr. u talk-showu Željke Ogreste) ili dijeljenje vlastite privatnosti (svojih intimnih veza, vjenčanja i ostalih sentimentalnih trivijalnosti) na stranicama lakopernih časopisa poput Glorije. </p>
<p>Na Zapadu, ministri strateških vladinih resora dobro paze da u kriznim vremenima ne prijeđu granicu onoga što je osnovna dužnost visokorangiranoga državnog činovnika. Kada teroristi i oni koji govore isključivo jezikom mržnje »drmaju« državom i prijete ustavnom poretku, nema se vremena biti privatnim građaninom. Njemački ministar unutarnjih poslova ne spava danima kada se dogodi kakva otmica ili okrutno ubojstvo maloljetna djeteta. On mobilizira svoj skup sigurnosni stroj do te mjere da masovno pojavljivanje policijskih uniformi i energične racije djeluju preventivno (osobito na kraći rok) na sve potencijalne delinkvente i manijake, ljude s društvenog dna, sociopate itd.</p>
<p>No s urbanim terorizmom nešto je drukčije nego s običnim kriminalcima. Čin terorizma poduzima se zato što netko želi da država sama izazove kaos kada bijesno stane na stražnje noge (taktika: što gore to bolje). Zato, otkrivanje fizičkih počinitelja nije i do kraja završen posao. Kao i u lovu na lisice ne odlučuje brzina čopora nego pogreške koje lisica čini u bijegu pred potjerom. To znači da hrvatski porezni obveznici i svi građani zdrave pameti od svoje policije očekuju da otkrije i one koji pokreću i financiraju teroriste. To je uspjelo Nijemcima i Talijanima tek u trenutku kada su prodrli u konspirativno jezgro pravih organizatora i duhovnih pokretača protudržavnih akcija.</p>
<p>Tako nešto nije još do kraja uspjelo Španjolcima, Francuzima i Britancima ne zato što se po urbanim teroristima ore preplitko i oprezno, nego zato što su njihove ideje pustile duboko korijenje. Takav predubok korov u Hrvatskoj djelovao bi na sigurnost zemlje na dulji rok i gore nego otvorena srpska agresija iz 1991. godine. Dogodi li se to, teško da bi više itko normalan dolazio ili ulagao u državu u kojoj svaki čas nešto leti u zrak.</p>
<p>Istodobno, zapanjuje i zaziranje od polemičkih političkih okršaja, jer kod nas rijetko tko želi u to zaroniti, osobito u ono što se smatra verbalnim smećem. Svaki neugodan dijalog, žestoka prepirka i zlobna upadica u Saboru (koje, Zlatko Tomčić često pretjerano guši i prekida, dok su slične svađe, pa čak i tučnjave, u zapadnim parlamentima uobičajene) bolji su od bilo koje metode urbane gerile koja se mora isprobati na vlastitoj koži. </p>
<p>Saborske (parlamentarne) rasprave nisu nigdje akademski razgovori hegelovskog tipa. Lakše je trpjeti osebujan verbalizam i sirovu iskrenost Ćesić Rojsa (na njega je još lakše argumentirano odgovarati) nego slušati tutnjavu urbanih bombi i sa zebnjom gledati u kontejnere za smeće.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Obitelj Brajković iz Knina: 'Imamo kruha, ali nam svega ostalog nedostaje'</p>
<p>Kako živi obitelj sa šestoro djece koja je u Knin doselila iz Bugojna, u kuću čovjeka koji se nedavno vratio? / Muž stalno traži posao, raspituje se, obilazi, kuca na sva vrata i uvijek mu kažu: 'Nema ništa'. A tko će mene primiti na posao sa šestoro djece, kaže Ljubica Brajković i dodaje kako iz Knina ipak ne misle odlaziti</p>
<p>KNIN, 18. ožujka</p>
<p> - Kad su vidjeli da je pao Kupres i zbrojili žrtve koje je njihova šira obitelj pretrpjela u ratu, Miro i Ljubica Brajković iz Bugojna odlučili su 1992. godine na brzinu spremiti najnužnije stvari i pobjeći. Sa četvoro djece najprije su, tri i pol godine, bili u Austriji, ali kako nisu uspjeli dobiti »papire« da ostanu, odlučili su se naseliti u Hrvatskoj. Slijedeće tri i po godine bili su u Zagrebu i Bjelovaru, a u Knin su se doselili na poziv pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, kaže Ljubica. Obitelji Brajković smo obitelji nenajavljeni »banuli« u kuću, pa nismo zatekli oca i najstarijeg sina.</p>
<p>Obitelj je Brajković danas brojnija za dva člana, dvoje djece, za koje Ljubica kaže da su se »dogodila neplanirano«, ali kad su već bila na putu, odlučila je roditi, unatoč nedaćama i izbjegličkoj sudbini koja ih je snašla. Najstarijem djetetu, sinu Branku je 15 godina, Robertu je 13, Kati 12, Kristini deset, Hrvoju sedam, a najmlađoj Adriani samo četiri godine. Četvero djece ide u školu, a dvoje najmlađih su stalno uz majku, kaže majka, okupljajući svoje »veliko blago« oko sebe, kako bi zajedno pozirali fotoreporteru. Kako danas u Kninu živi osmočlana obitelj u kojoj nitko ne zarađuje?</p>
<p>»Živimo od socijalne pomoći koja iznosi 2.300 kuna na mjesec, pa procijenite sami kako. Kruha imamo, ali nam svega ostalog nedostaje. Nekoliko smo puta dobivali i obiteljske pakete od Caritasa, ali kad se paket podijeli na osam dijelova, to malo traje«, kaže Ljubica Brajković. Dodaje kako žive u tuđoj kući, ali su sretni, jer ih je samo osmero. U drugim kućama živi i po dvadesetak ljudi, pa je obiteljima tijesno, kaže naša sugovornica.</p>
<p>»Znamo mi dobro da kuća nije naša i da ćemo je morati napustiti, ali se nadam da ćemo dobiti alternativni smještaj. Nismo jedini u ovakvoj situaciji, pa, kad budu rješavali druge, riješit će i nas«, optimistična je Ljubica. Inače, Bogdan Crnogorac, Srbin koji je vlasnik njihove kuće nedavno se vratio i živi malo dalje od njih, u sestrinoj kući. </p>
<p>»Došao je i pokucao na 'naša' vrata. Pustili smo ga, popričali, čovjek je otišao zadovoljan kad je vidio kako održavamo kuću. Prozore smo, recimo, promijenili. Muž je stolar, nije više mogao gledati rasklimanu stolariju pa ju je promijenio«, priča Ljubica Brajković.</p>
<p>Jesu li pokušavali naći kakav-takav posao, pitamo.</p>
<p> »Muž stalno traži posao, raspituje se, obilazi, kuca na sva vrata, ali uvijek mu kažu: 'Nema ništa'. A tko će mene primiti na posao sa šestero djece«, odgovara naša sugovornica i dodaje kako iz Knina ipak ne misle odlaziti, bez obzira na to što se osjeća prevarenom, jer se nisu ispunila obećanja iz vremena kad su ih pozivali da se tu nasele. Ne bi se, kaže, htjela vratiti ni u Bugojno, zbog susjeda, jer »rane na duši su još svježe«. A i djeca su navikla na Knin, kao da su tu rođena...</p>
<p>»Mnogima je ovdje teško, ipak se nadam da će mi se muž zaposliti. Do tada muž i djeca obilaze Knin u potrazi za limenkama, željezarijom... Dolaze ljudi iz Splita i Šibenika i to otkupljuju«, kaže Ljubica i dodaje kako se mnogi doseljeni Hrvati iz BiH bave skupljanjem otpada. »Postali smo kao Romi, zapravo oduzeli smo njima posao«, komentira Ljubica, dok trinaestogodišnji Robert priča kako za kilogram otpada dobiju 3,5 kune...</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kninu svakodnevno stižu pošiljke humanitarne pomoći sa svih strana</p>
<p>Apeli za pomoć Kninu, koje je uputio kninski gvardijan i župnik fra Petar Klarić, a potom i dalmatinski biskupi Ivas, Barišić, Puljić i Štambuk, imali su golem odjek: pomoć u hrani stiže sa svih strana, iz Hrvatske i iz inozemstva. Svaki dan stigne nekoliko pošiljki, a sve su češći upiti pojedinaca o tome kako pomoći nekoj brojnoj kninskoj obitelji.</p>
<p>Dok smo razgovarali sa službenicom kninskog Caritasa jedna je gospođa postavila upravo takav upit pa joj je preporučeno da pomogne obitelj Franje Kustura. Ta obitelj ima devetero djece, rođenih od 1979. do 1999. Brojna je i obitelj Nedjeljka Vrcića koja ima desetero djece, a još je dosta obitelji koje imaju po šestero, sedmero ili osmero djece. »Oko 20 posto ljudi u Kninu živi normalno i radi, ima čak i bogatih ljudi među njima, ali preostalih 80 posto su gladni i njima treba pomoći. U programu Caritasa je 1.213 obitelji, ili oko sedam tisuća osoba«, kaže fra Petar Klarić.</p>
<p> »Kako preživjeti sa 600 kuna socijalne pomoći«, koliko primaju ona i njezin bolestan sin, pitala nas je postarija gospođa. Ljubica Gašić rodom iz Travnika. Olga Memić s mužem i troje djece živi od 1.400 kuna muževe mirovine, zbog koje nema pravo na socijalnu pomoć. »U Knin smo došli zbog kuće«, kaže i dodaje kako samo za režije treba izdvojiti 900 kuna svaki mjesec. »Da sam znala što me čeka nikad ne bih došla ovamo. Sad moram ostati zbog djece. Bez posla smo i bez kuće«, kaže Olga.</p>
<p>Ovih dana u kninskom Caritasu podijele oko 25 obiteljskih paketa na dan. Službenica ističe da posljednjih dana zahtjeve podnose i obitelji zaposlenih u »Agropreradi« i »Dinarki«, gdje plaće nisu dijelili mjesecima. Štoviše, Sindikat »Dinarke« najavio je dolazak svih 36 radnika po obiteljske pakete. I Udruga invalida najavila je dolazak po pakete.</p>
<p>Paket pomoći koja se dijelila za našeg posjeta Caritasu sadržavao je tri litre ulja, margarin, kilogram deterdženta, kilogram soli, kilogram voća, dvije litre mlijeka, pet jogurta, kilogram salame, tri komada zelenog kupusa, tri kelja, 35 kilograma krumpira, 25 kilograma brašna, 30 komada jaja, dva kilograma šećera.</p>
<p>Apelima biskupa odazvala se Privredna banka, doniravši 100.000 kuna. Tim će se novcem opremiti pučka kuhinja, čija bi se vrata trebala otvoriti u srijedu. Pomoć je poslao i Hrvatski radio koji je u Knin dopremio kombi pun kućnih potrepština. HKDU i pekara »Klara« u Knin su dopremili pet tona pomoći. Oko šest tona različitih prehrambenih artikala poslalo je Poglavarstvo grada Sinja i zagrebački studenti, a nekoliko je kamiona različite humanitarne robe stiglo iz Hercegovine... (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Za Fischera je nezavisnost Hrvatske diplomatski grijeh</p>
<p>Genscher u svojim memoarima odgovara: »Priznanje Hrvatske i Slovenije nije dovelo do eskalacije rata ... Naprotiv, predsjednik Milošević je nakon toga izjavio da je rat u Hrvatskoj završen</p>
<p>BERLIN, 18. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Njemačku vanjsku politiku obilježavaju dva parametra kojima se može mjeriti: zemljopis i povijest« ustvrdio je krajem tjedan jedan sudionik proslave 50-obljetnice Ministarstva vanjskih poslova Njemačke (Auswärtiges Amt) u Berlinu. U parametrima novijeg njemačkog zemljopisa i povijesti i diplomatsko priznanje Hrvatska ima svoje kontroverzno mjesto.</p>
<p>Pedeset godina njemačke vanjske politike je nesumnjivo jedna uspješna njemačka i europska priča. Od Adenaureove integracije Savezne Republike Njemačke u euroatlantske integracije, preko politike pomirenja s Istokom koju je zagovarao Willi Brandt do Hansa Dietricha Genschera (uz bivšeg kancelara Helmuta Kohla) koji je vrhunskom diplomatskom vještinom ujedinio Njemačku i bio najveći zagovarač ujedinjavanja i proširivanja EU-a. Nijemci kao da ne vole čuti da se njemačka politika vodi s puno samopouzdanja, bez obzira što je »politiku suzdržanosti zamijenila diplomacija s više samoinicijative i angažmana« Jedan od takvih trenutaka »samoinicijative i angažmana« vođen i njemačkim i europskim interesima je bilo i diplomatsko priznanje Hrvatske, dok je šef njemačke diplomacije bio Hans Dietrich Genscher. Već je Genscherov nasljednik Klaus Kinkel priznanje Hrvatske nazvao najvećom pogreškom njemačke diplomacije u proteklih dvadeset godina ocjenjuje. Tako misli i sadašnji šef njemačke diplomacije Fischer, koji je nedavno u tv intervjuu ponovio svoji izjavu da je to bila greška. Nakon što je postao ministar izjavio je u Die Zeitu: »Nećete me naći kao branitelja politike koju sam već tada smatrao pogrešnom. Mislim da je Njemačka bila izolirana od Pariza i Londona. Zapad se 1991. godine raspao. Umjesto toga, bilo bi pametnije prijetnjom intervencije provesti mirnu podjelu kao primjerice u Čehoslovačkoj«. </p>
<p>On što dodatno iritira u takvom i sličnom razmišljanju jest da oni koji diplomatsko priznanje Hrvatske smatraju pogrešnim političkim korakom koji je doveo do eskalacije rata, stalno, među inim, preskaču činjenicu priznanja Slovenije, i da je tek nakon diplomatskog priznanja okončan rat protiv Hrvatske.</p>
<p>Što se Fischerova mišljenja tiče, uostalom, ono nije bilo pozitivno niti prema njemačkom ujedinjenju. Tom je prigodom je u Der Spiegelu u jesen 1990. godine sarkastično pisao, ismijavajući »ustreptala srca« svojih sunarodnjaka od Odre do Rajne, od Baltika do Bodenseea: »Iznenada, uz mrmljanje susjeda i suparnika Njemačka se udružuje jedna i jedinstvena. Kerubin jeca, Serafin je razdragan, nebo sja crno-crveno-zlatno.!« </p>
<p>Genscher, pak, u svojim memoarima odgovara kritičarima u zemlji i inozemstvu: »Priznanje Hrvatske i Slovenije nije dovelo do eskalacije rata, kao što su se bojale neki moji kolege, a i poneke druge države. Naprotiv: Predsjednik Milošević izjavio je 9. siječnja da je rat u Hrvatskoj završen. To što je Milošević jednostrano izjavio da je rat završen, pokazuje tko ga je vodio i započeo.«</p>
<p>Kad se u povodu 50. obljetnice diplomacije Savezne Republike Njemačke podsjetimo na njezinu ulogu u diplomatskom priznaju Zagreba, onda je jasno otkud kultna pozicija čovjeka sa žutim puloverom u Hrvatskoj.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Amnesty International se sprema na prosvjedna pisma Milanu Bandiću</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Na godišnjoj skupštini Amnesty Internationala Hrvatske (AIH) održanoj 17. ožujka u Zagrebu predstavnici lokalnih grupa AIH-a usvojili su izvještaj o aktivnostima te financijski izvještaj za 2000. Nakon rasprave, usvojen je godišnji plan i proračun za 2001. Izabran je novi Izvršni odbor te dva počasna člana, priopćeno je iz AIH-a.</p>
<p>Amnesty International Hrvatske će i u 2001. nastaviti raditi na svojim prioritetnim područjima: razvoju članstva, kampanjama i akcijama u korist žrtava kršenja ljudskih prava diljem svijeta te na promociji ljudskih prava u Hrvatskoj. Od planiranih aktivnosti valja spomenuti akcije vezane uz svjetsku kampanju protiv mučenja, obilježavanje 40. obljetnice Amnesty Internationala, sudjelovanje na međunarodnoj skupštini AI-a, kampanju za skupljanje članstva, kampanju za skupljanje donacija od pojedinaca i tvrtki, promicanje priručnika za nastavnike o odgoju i obrazovanju za ljudska prava »Prvi koraci«, veliki likovni natječaj za učenike osnovnih škola u kojem će, prema najnovijim podacima, sudjelovati više od 120 škola i 5.000 učenika iz svih dijelova Hrvatske te daljnje poboljšavanje strukture organizacije.</p>
<p>Članstvo je izrazilo posebnu zabrinutost zbog činjenice da Ministarstvo pravosuđa, lokalne uprave i samouprave i godinu dana nakon završetka prošlogodišnje skupštine nije upisalo AIH-u donesene promjene u registar udruga RH. Kako nema ni jednog opravdanog razloga za takvo ponašanje, članstvo smatra da se namjerno stvaraju prepreke i koči legaliziranje promjena.</p>
<p>Također je izražena zabrinutost načinom i argumentacijom Grada Zagreba vezano uz traženje prostora od Grada Zagreba za djelatnost ove organizacije. Podsjetimo, AIH od 1998. bezuspješno traži prostor od Grada, iako je jedna od rijetkih udruga koja u potpunosti zadovoljava sve kriterije za određivanje udruga od interesa za Hrvatsku, prema odluci Zastupničkog doma iz 1998. Zbog toga završetkom skupštine, prisutni delegati započinju slanjem prosvjednih pisama gradonačelniku Grada Zagreba, a tijekom godine pozvat će i građane da ih podrže. U pismu se od Grada Zagreba traži i da javno objavi koje su udruge od 1998. do 2001. dobile prostor od Grada.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Udružene vozačice i vozači za veću sigurnost u prometu </p>
<p>U natjecanju koje je bilo pripremljeno za vozače početnike, kao i one koji su htjeli unaprijediti svoje vozačko znanje, sudjelovala su 44 natjecatelja od 18 do 70 godina starosti / »Udružene vozačice« organizirat će ove godine i dva relija za vozače automobila, bicikla i skutera, koji će se voziti u redovnom gradskom prometu, uz poštivanje pravila</p>
<p>»Udružene vozačice« su u nedjelju prijepodne, na parkiralištu »Zrinjevac«, u Remetinečkoj ulici, organizirale akciju »Sigurnost u prometu«, u kojoj je sudjelovalo 44 natjecatelja koji su došli okušati svoje vozačke vještine. Natjecanje je bilo pripremljeno za vozače početnike, kao i one koji su htjeli unaprijediti svoje vozačko znanje. Tako su se uz podršku navijača, u vožnji okušale vozačice i vozači svih generacija. Najmlađi vozač je tek prije dva mjeseca napunio 18 godina, dok je najstarija vozačica bila već 70-godišnja baka. Da bi zaslužili pobjedničke pehare, vozači su morali proći test kretanja i zaustavljanja točno na crti, voziti unazad, proći slalom vožnju unaprijed i unazad, i na kraju, uz vožnju sami sebi »štopati« vrijeme. Razgovarali smo s članovima obitelji Orešić, koja već više godina sudjeluje u različitim relijima.</p>
<p>- Tu smo mama, tata, baka, brat i ja, I svi smo došli pobijediti. U našoj kući se sjaji već 60 obiteljskih trofeja, a pet sam sama zaradila. Strast i ljubav prema vožnji u meni ima genetsku pozadinu, tako da bih se jednog dana htjela i profesionalno baviti vožnjom, istaknula je najmlađa članica obitelji, Dina Orešić, izlazeći iz »fieste«, koja je kao borbeno sredstvo služila svim članovima obitelji.</p>
<p>Predsjednica udruge »Udružene vozačice«, Mira Latin objasnila nam je kako će svi zainteresirani vozači, svakog prvog ponedjeljka u mjesecu, od 16 do 20 sati, moći naučiti vještinu parkiranja, koja, kako kaže, predstavlja problem i već iskusnim vozačima. Kako smo saznali od djelatnice suorganizatora natjecanja, prometne policije PU Zagrebačke, Dragice Novak, protekle godine je, zbog nespretne vožnje unazad prilikom parkiranja, izazvano 1.850 prometnih nezgoda.</p>
<p>»Udružene vozačice« organizirat će ove godine i dva relija za vozače automobila, bicikla i skutera, koji će se voziti u redovnom gradskom prometu.</p>
<p>- Prilikom vožnje, morat će se poštivati sva prometna pravila, a posebno brzina i pješački prijelazi, najavila je Mira Latin, dodajući kako je glavni cilj svih manifestacija da građani unaprijede vozačko znanje i vještine, kako bi se u Zagrebu smanjio sve veći broj prometnih nesreća. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U Maksimiru ubuduće projekcije filmova na otvorenom, vožnje čamcima i kvadriciklima... </p>
<p>Prvi u nizu »evergreen« filmova, koji će se prikazivati svake subote, bit će nezaobilazan zagrebački film »Tko pjeva, zlo ne misli«, koji će se na velikoj pozornici moći vidjeti 25. ožujka / Istoga dana počet će i sezona vožnje čamcima po trećem jezeru, a posjetiteljima će na raspolaganju od sada biti i kvadricikli, vozila pokretana na nožni pogon, za dvije i četiri osobe / Umjesto na neprimjerenim štandovima na ulazu u park, prigodna prodaja odvijat će se od 20. travnja u posebnim drvenim kioscima / Restauracija paviljona Jeka završit će također potkraj travnja </p>
<p>Park Maksimir ovog će proljeća Zagrepčane dočekati s brojnim zanimljivostima. Prvu projekciju otvorenog kina na velikoj pozornici parka u Javnoj ustanovi Maksimir najavljuju za 25. ožujka.</p>
<p> Prvi u nizu »evergreen« filmova, koji će se prikazivati svake subote, bit će nezaobilazan zagrebački film »Tko pjeva, zlo ne misli«. </p>
<p>- Neki su Zagrepčani izrazili zanimanje i za prikazivanjem legendarnih koncerata (The Beatles, Elvis Presley), pa ćemo i njima ugoditi, najavio je ravnatelj Javne ustanove Maksimir Vladimir Ivanković. Istoga dana počet će i sezona vožnje čamcima po trećem jezeru. Čamci su rađeni prema povijesnoj matrici čamaca kojima su se, početkom prošlog stoljeća, Zagrepčani vozili prvim jezerom. U početku će jezerom zaploviti samo četiri čamca, a njihov će se broj povećavati ovisno o interesu građana do najviše deset čamaca, kako se ne bi stvorila gužva. Vodilo se računa i o mjerama predostrožnosti, pa će za djecu biti osigurani i sigurnosni pojasevi prilikom vožnje. </p>
<p>Kvadricikli su još jedan novi sadržaj ovog proljeća u Maksimiru. Ta vozila pokretana na nožni pogon, za dvije i četiri osobe, građanima će biti dostupna najkasnije do sredine travnja. Kako se ne bi stvarala gužva na glavnoj aleji i na prilazima Zoološkome vrtu, kvadriciklima će se moći voziti oko Vidikovca, Švedske kuće i po okolnim stazama. </p>
<p>- Inzistirat ćemo kod koncesionara na veoma pristupačnim cijenama iznajmljivanja čamaca i kvadricikala, istaknuo je Ivanković, dodajući kako će sve te aktivnosti trajati dokle god bude lijepo vrijeme.</p>
<p>Uskoro će se s glavnog ulaza u park maknuti i razni štandovi, neprimjereni okolišu. Prigodna prodaja, od 20. travnja, odvijat će se u drvenim kioscima, kojih će biti sedam a bit će postavljeni na različitim mjestima u parku. Igračke i slatkiši prodavat će se u kiosku koji će se postaviti kraj velikog dječjeg igrališta uz glavnu aleju i onom kraj crkve Svetog Jeronima. Kolači će se moći kupiti kod glavnog ulaza u Maksimir, novine u kiosku kod Prilesja, a bezalkoholna pića kod velike pozornice. U kiosku uz treće jezero prodavat će se karte za vožnju čamcima i odlagati suvišne stvari, a u onom na velikoj livadi, kod istočnog ulaza u park, potrepštine za pse i sokovi. </p>
<p>- Od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode zatražili smo dozvolu za postavljanje još dvaju kioska kod petog jezera i u blizini ulaza u ZOO, rekao nam je ravnatelj Ivanković. Prva kompletna restauracija još jedinoga preostaloga maksimirskog paviljona iz doba nadbiskupa Jurja Haulika, paviljona Jeka, završit će također potkraj travnja. </p>
<p>- Za sve radove u parku, što zahtijeva i najviše vremena, moramo dobiti dozvolu od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, objašnjava nam dug proces obnove maksimirskih objekata stručna voditeljica Javne ustanove Amalija Denich.</p>
<p> I za Vidikovac bi napokon trebale nastupiti bolje godine. Određena mu je, naime, buduća namjena. Na trijemu i okolnom dijelu organizirat će se proslave dječjih rođendana, susreti djece s osobama iz javnog života, razne likovne radionice i predavanja. Terasa Vidikovca uredit će se, pak, u restoran za građanstvo.</p>
<p>- U završnoj smo fazi dobivanja građevinskih uvjeta za obnovu Vidikovca, kao i troškovnika uređenja, pa ćemo potkraj mjeseca raspisati javni natječaj za njegovu obnovu te za korištenje kioska, najavljuje ravnatelj Ivanković. Temeljitu restauraciju i raspisivanje natječaja najavljuje i za Švicarsku kuću i Veliki restoran kod glavnog ulaza u Maksimir.</p>
<p>Nakon prošlogodišnjeg čišćenja drugog i trećeg jezera, ovog će se proljeća, ukrasnim, vodenim biljem, ozeleniti obale drugog jezera. U samo jezero stavit će se lopoči i lokvanji. Nastavit će se i poribljavanje tog jezera ukrasnim ribama - koi šaranima. </p>
<p>Građani će uz jezero moći i odrijemati, čitati ili uživati u bilju, patkicama i ribama opušteni na ležaljkama koje će biti postavljene uokolo jezera. Raznim vrstama šaševa, ukrasnim travama, bršljanima i cvjetnicama ozelenit će se i Labuđi otok na prvom jezeru, koji je očišćen u suradnji sa Zoološkim vrtom. Za labudove su na otoku već napravljena dva odmorišta ograđena od ostatka otoka, gdje će se posaditi ukrasno bilje, drvenom ogradom i transparentnom mrežom.</p>
<p>- Kada se uspostavi kultura držanja pasa, čiji bi se vlasnici trebali pridržavati uputa na informativnim pločama postavljenima u parku, vratit ćemo u park cvjetne grmove i gredice te obnoviti postojeće, istaknula je Amalija Denich. Otkad Maksimir 24 sata na dan čuva šest čuvara, a vikendom osam, situacija se, i u pogledu devastacije parka, znatno poboljšala.</p>
<p>Kako u Maksimiru ima dosta starih stabala pa kod jakog vjetra postoji opasnost od njihova rušenja, ubrzo će se u parku postaviti i horizontalna signalizacija - znakovi koji će u slučaju nevremena upozoravati građane da napuste park. </p>
<p>- Najučinkovitije bi bilo uspostaviti redovito održavanje parka. U Haulikovo vrijeme deset je radnika svakoga dana bilo zaduženo za njegovo održavanje, napominje Denich. Nastavi li Javna ustanova s dosadašnjim akcijama uređenja, provođenjem zakona i uspostavljanjem reda, Maksimir bi, nakon stogodišnjeg zatišja, ponovno mogao zablistati. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Uređuje se četvrto maksimirsko jezero</p>
<p>Javna ustanova Maksimir odlučila je vratiti u funkciju četvrto maksimirsko jezero. Mnoge, naime, zbunjuje podatak da u Maksimiru danas postoje četiri jezera, dok se ono najsjevernije, namijenjeno rekreativnom ribolovu, naziva petim jezerom. Četvrto se jezero nekada nalazilo nasuprot petom, s njegove jugoistočne strane. Danas je ono obraslo korovom i samoniklim vrstama vrba te se samo po konstituciji terena, koji je udubljen, može naslutiti da je ondje nekada bilo jezero. U tijeku su akcija čišćenja korita jezera, u suradnji sa Športsko-ribolovnom udrugom Bukovac, te dogovori s Vodoprivredom i Hrvatskim vodama o načinu dotoka i protoka vode kroz jezero. </p>
<p>- Sve hidrotehničke mjere treba propisati Vodoprivreda, kako ne bi bilo poplavljivanja okolnog područja. Treba podignuti i obale jezera te urediti propuste za vodu, istaknula je stručna voditeljica Denich. Do kraja godine pokušat ćemo prikupiti i sve potrebne suglasnosti za uređenje jezera, dodaje. Kako su se do nekadašnjeg četvrtog jezera proširile kuće, postoji i dodatni problem - smeće i otpadne vode. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Perzijske i ruske modre mačke najbrojnije u borbi za titulu najljepše</p>
<p>Dvije internacionalne izložbe mačaka, koje su se ovoga vikenda održale u Domu sportova, okupile su 128 mačaka različitih pasmina i 60-ak njihovih uzgajivača iz Austrije, Grčke, Hrvatske, Italije, Jugoslavije, Mađarske i Slovenije. </p>
<p>- Jako smo zadovoljni odazivom uzgajivača pogotovo uzevši u obzir da se za tjedan dana održava svjetsko prvenstvo u Augsburgu pored Münchena, rekla nam je Miroslava Stiplošek, predsjednica Saveza felinoloških društava Hrvatske i Felinološkog društva Zagreb koje je bilo organizator izložbi mačaka u Domu sportova. Među izloženim mačkama najzastupljenije su bile perzijske (njih 37) i ruske modre mačke (njih 20). Domaćih mački bilo je najmanje jer ih na izložbama može biti samo deset posto od ukupnog broja mačaka.</p>
<p>- Domaće mačke imaju svoj standard, ali nije toliko sofisticiran kao kod drugih pasmina koje imaju rodovnicu, pojasnila nam je Miroslava Stiplošek. Od ostalih pasmina ovog su se vikenda u Domu sportova mogle vidjeti i bengalske, britanske, kartuzijske, Devon Rex te Japan Bobtail pasmine kratkodlakih mačaka, zatim Exote, slične perzijskima samo kraće dlake, te orijentalne i sijamske mačke. Od poludugačkih pasmina zastupljene su bile svete birmanske, turske angore i Maine Coon mačke, koje su ujedno i najveće pitome mačke. U Hrvatskoj, i to u Zagrebu, postoji svega jedan par takvih mačaka i to Lily i Charly, koji je svojom veličinom i sličnošću s domaćim mačkama privlačio posebnu pažnju posjetitelja. Par je prošle godine imao i šest mačića od kojih je troje ostalo u Zagrebu. Uz veličinu (mogu težiti do 10 kilograma) te mačke karakteriziraju čuperci u ušima i vrlo dugačak, kitnjast rep. </p>
<p>- Maine Coon mačka prvi je dio svoga imena dobila po državi Maine u Americi, gdje je pasmina prvi puta pronađena. »Coon« je uobičajena skraćenica za rakuna (Raccoon), a odnosi se na mačkin kitnjasti rep s prstenovima koji podsjeća na rep rakuna, pojasnila nam je uzgajivačica Jasna Pomper. </p>
<p>Tijekom izložbi mačke su, u četiri kategorije i domaće mačke, ocjenjivali internacionalni suci iz Austrije, Belgije, Italije i Slovenije. Pobjednici su dobili pokal, rozetu, diplomu i »whiskas« paket. Organizatori za jesen najavljuju još dvije internacionalne izložbe mačaka koje će se također odvijati tijekom vikenda u Domu sportova. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prvi rođendan radionice za djecu s posebnim potrebama</p>
<p>Prije godinu dana na inicijativu roditelja hendikepirane djece u prostorijama zaprešićkog Centra za rehabilitaciju, službeno je otvorena Radionica za djecu s posebnim potrebama, jedna od radionica pri Centru za rehabilitaciju grada Zagreba. Poglavarstvo grada i zaprešićki HSS radionici su prigodom obilježavanja godišnjice uručili poklone koji će koristiti poboljšanju kvalitete rada, a roditelji polaznika zahvalili su se Poglavarstvu grada Zaprešića, Centru za socijalnu skrb grada Zaprešića, te zaprešićkim privrednicima i donatorima što su osigurali prostor, te sredstva za adaptaciju i program radionice. </p>
<p>Radionica, prema riječima Dubravke Viduke, ravnateljice Centra za socijalnu skrb grada Zaprešića, punih godinu dana funkcionira kao cjelodnevni boravak za djecu s poremećajem u razvoju, čiji je program temeljen na međusobnom pomaganju rekonvalescenata. Trenutno je osmero osoba različitih dobnih skupina uključeno u program radionice s kojima radi jedan stručni djelatnik, defektolog Centra za rehabilitaciju Zagreb. Uspješna realizacija programa od velikog je značaja pošto je riječ o djeci s rasponom invaliditeta od cerebralne paralize i distrofije, pa do teško mentalne retardacije, gdje rehabilitacijski program predstavlja osposobljavanje za rješenje elementarnih životnih zadataka. Program u sklopu radionice svodi se na razne aktivnosti, od onih primarnih koje se sastoje u održavanju urednosti prostora u kojemu borave djeca s posebnim potrebama, do raznih likovnih aktivnosti i zanatskih poduka. (al)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Jesu li istrijebljene vidre iz voda Cetine, Krke i Neretve?</p>
<p>SINJ, 18. ožujka</p>
<p> - Što se dogodilo s Vidrama u vodama Cetine, Krke i Neretve, te u rječicama ponornicama, Vrljike i Matice u Imotskom i vrgoračko-neretvanskom polju gdje su se te životinje viđale prije pedesetak godina sada izgleda ni najupućeniji stručnjaci ne mogu dati točan odgovor.</p>
<p>Zadnjih godina u vodama spomenutih rijeka i rječica nisu mogli vidjeti ni ribari, niti lovci toga podneblja u Dalmatinskoj zagori, pa se ljudi s pravom pitaju, jesu li vidre nestale. </p>
<p>Doduše, vidre su svojedobno bile na meti lovaca, iako ta životinjica ne spada u lovnu divljač. Ubijale su se vjerojatno zbog skupocjenog krzna koje je oduvijek bilo traženo na tržištu i isticano u trgovinama. </p>
<p>Inače vidra je prepoznatljiva ne samo svojom elegancijom pokreta, plivanjem i ronjenjem, nego i po svojoj specifičnoj uočljivoj i prepoznatljivoj tramnosmeđoj kestenjastoj boji dlake. Staništa su joj bila isključivo bistre vode, poglavito rijeke i rječice u Dalmatinskoj zagori. Prema procjenama stručnjaka vidre se isključivo hrane ribom i drugim vodenim životinjama, pa su zato na neki način i štetne. Međutim, najupućeniji stručnjaci tvrde kako je vidra potpuno nestala u vodama, rijekama Dalmacije, a rijetko se danas može vidjeti i u drugim podnebljima gdje je nekada obitavala. Razloge za to stručnjaci vide i u onečišćenosti voda dalmatiskih i drugih rijeka i jezera, zatrovane pesticidima, fekalijama...</p>
<p>Vjerojatno će se ipak neki stručnjaci do kraja ožujka, mjeseca u kojemu se obilježava svjetski dan zaštite voda barem prisjetiti i tih životinja, te u svojim eventualnim istraživanjima više pozornosti posvetiti vidrama, simpatičnim i privlačnim životinjama, koje sada djeca mogu vidjeti samo u bazenima zooloških vrtova. Tako bismo mogli doznati i nešto više o tome zašto i kako je vidra nestala iz rijeka dalmatinsko-zagorskog krša. (Nedjeljko Musulin)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Papa osuđuje pogrešnu modernu predodžbu individualne slobode</p>
<p>VATIKAN, 18. ožujka</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. osudio je u nedjelju modernu kulturu koja »uzvisuje pogrešnu predodžbu o individualnoj slobodi« navodeći kao primjer svetog Josipa, oca Isusova, čiji se dan kao Dan očeva obilježava 19. ožujka. </p>
<p> »'Škola' iz Nazareta (gdje je živio Josip) dragocjena je za modernog čovjeka u zamci kulture koja često uzvisuje privide i uspjeh, autonomiju i pogrešnu predodžbu o individualnoj slobodi. Baš naprotiv, postoji velika potreba povratka vrijednostima poslušnosti i jednostavnosti, poštovanja i traganja u ljubavi za Božjom voljom«, rekao je Papa vjernicima okupljenima na trgu sv. Petra.</p>
<p> »Sveti Josip živio je u službi svoje supruge i Božanskog Sina: tako je za vjernike postao rječitim svjedokom kako 'vladati' tj. 'služiti'«, dodao je Papa. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Potapanje MIR-a odgođeno za petak </p>
<p>MOSKVA, 18. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Potapanje ruskog orbitalnog kompleksa MIR u Tihi ocean ponovno je odgođeno, sada do petka, 23. ožujka. Prvo je bilo planirano da se taj orbitalni kompleks težak 137 tona potopi 20., a zatim u noći 22. ožujka. Međutim, kako snižavanje orbite MIR-a, čime se sada automatski upravlja sa Zemlje, teče sporije od planiranog, cijela operacija potapanja odgođena je za još jedan dan. Pretpostavlja se da će se MIR spustiti na planiranu visinu od 220 kilometara iznad Zemlje tek u noći 22. ožujka, a to je visina kada se mogu uključiti »kočnice« orbitalnog kompleksa radi padanja u planiranu zonu Tihog oceana, otprilike 2000 kilometara od obale Australije. Cijela operacija potapanja MIR-a iz orbite u more trajat će sedam sati i, kako se očekuje, završit će 23. ožujka u 8 sati po srednjoeuropskom vremenu. Konačnu odluku o datumu i satu obrušavanja MIR-a prema moru, rukovodstvo moskovskog Centra za upravljanje svemirskim letovima donijet će u ponedjeljak naveče. Prema ranijoj varijanti, zona padanja MIR-a obuhvatila je i nekoliko nenaseljenih otoka koji u Tihom oceanu pripadaju Francuskoj. Ruski stručnjaci sada žele da se izbjegne pad ostataka MIR-a na te francuske otoke. Pritom izjavljuju da pad MIR-a neće izazvati katastrofu na Zemlji. Od 137 tona orbitalnog kompleksa, do površine mora doći će tek dvadesetak tona.</p>
<p>Trenutno MIR kruži na visini od oko 240 kilometara iznad zemlje. MIR već mogu vidjeti prostim okom Japanci u vrijeme dok orbitalni kompleks leti iznad teritorija njihove države. Po svjetlosti, MIR ne zaostaje za Juterom, i Japanci ga vide kao leteću sjajnu točku narančaste boje. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Europa čuva materinske jezike </p>
<p>Stajalište Društva za njemački jezik iz Wiesbadena pod naslovom »Bolji njemački« / Engleski postaje novo praktično sredstvo sporazumijevanja za cijelu Europu / Ali, europska višejezičnost mora se vidjeti i kroz prizmu prava na demokraciju </p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Budući da je ova godina proglašena Europskom godinom jezika, a u ožujku će se u Rovinju u organizaciji Ministarstva europskih integracija održati konferencija posvećena Godini jezika, zanimljivo je saznati što o položaju njemačkog jezika u Europi misli Društvo za njemački jezik (Gesellschaft für deutsche Sprache) iz Wiesbadena, nepolitička udruga za njegu i proučavanje suvremenoga njemačkog jezika, koja djeluje od svog osnutka 1947. godine.</p>
<p>U jednom od svojih glasila (Sprachdienst, br. 6/2000) ovo je Društvo donijelo svoje stajalište koje je izradilo posebno povjerenstvo pod imenom »Bolji njemački« (Besseres Deutsch), načinjeno od deset mjerodavnih stručnjaka iz Njemačke i dva iz inozemstva (SAD i Novi Zeland).</p>
<p>Ono glasi ovako: »Pitanje o položaju pojedinih jezika u Europi sve se češće postavlja. Budući da engleski jezik zauzima prvo mjesto u mnogim područjima, potrebno je raspraviti o tome što će biti s ostalim europskim jezicima, pa tako i s njemačkim. Društvo za njemački jezik u međuvremenu je o problemu engleskog utjecaja na njemački jezik zauzelo svoje stajalište te podržalo apel Njemačke udruge germanista, tzv. »Tutzinške teze« (prema Tutzingen), u kojima se traži očuvanje i promicanje jezične raznolikosti u Europi. Osvrnut ćemo se ovom prilikom na neke od »tutzinških teza««.</p>
<p>Nije prvi put da Europa doživljava da se njezina mnogojezičnost smatra smetnjom i da bi se iz toga razloga željelo uvesti jedan zajednički, za sve obvezatni jezik, a ovaj bi za mnoge Europljane bio tuđi jezik.</p>
<p>Od srednjeg vijeka služio je tijekom mnogih stoljeća latinski, koji se u Njemačkoj morao upotrebljavati za važne političke, društvene i kulturne sadržaje. Jer jezična jedinstvenost nije nedostajala samo između naroda i država nego i unutar jednog naroda i države. Sama Njemačka raspala se na mnogobrojna dijalektska područja, među kojima je razumijevanje znalo biti iznimno teško. Posljedice se mogu još i danas uočiti kad se susretnu žitelji sjeverne i južne Njemačke i progovore svatko na svom dijalektu.</p>
<p> Od 16. st. nadalje latinski jezik, kao zajedničko europsko sredstvo sporazumijevanja, zamjenjuje se francuskim, a ovaj ostaje sve do 19. st. mjerodavan za mnoga područja, no i njemački jezik ostaje važni jezik sporazumijevanja u nekoliko regija, kao npr. u istočnoj Europi.</p>
<p>Zajednički jezik koji bi pomogao u svladavanju tradicionalne granice sporazumijevanja bez sumnje ima svoje prednosti.</p>
<p>Kad se osvrćemo unazad, ne smijemo ni u kom slučaju predvidjeti da se, kako latinskim tako i francuskim jezikom, koristio samo uski krug ljudi koji je pripadao intelektualnoj eliti, nositelju političke i gospodarske moći. Veći udio stanovništva ostao je u čisto jezičnom pogledu isključen iz važnih sadržaja i odluka.</p>
<p> Rastuća svijest da društvena zapostavljenost može biti prouzrokovana jezikom dovela je do toga da su se svi europski narodni jezici, zahvaljujući velikom trudu, razvili u punopravne komunikacijske jezike. Na tim jezicima moglo se govoriti i pisati o svim značajnim temama koje su dotad bile pristupačne samo uskom krugu poznavatelja latinskog i francuskog jezika.</p>
<p>Prije nego li engleskom jeziku kao novom praktičnom sredstvu sporazumijevanja za cijelu Europu kažemo bezrezervno Da - europska višejezičnost mora se vidjeti i kroz prizmu prava na demokraciju. Samo su onda demokratska prava osigurana kada je svim ljudima omogućeno da u javnom životu, politici, gospodarstvu, znanosti, tehnici i kulturi sudjeluju na jeziku koji im je blizak i znan.</p>
<p>Promaknuće engleskog u svjetski saobraćajni jezik u području politike, gospodarstva, znanosti i tehnike može, ako se umjereno primjenjuje, biti u svakom pogledu prilika za sve ljude diljem Europe. Ima područja komuniciranja na kojima uporaba toga saobraćajnog jezika ne nudi samo prednosti već je ona neizbježna potreba. Spomenimo samo područja sigurnosti letenja ili financijski prekogranični tranzit. I znanstvena stručna komunikacija, posebno ona prirodoslovnih i tehničkih disciplina, može u pogledu njihovih globalno istih i sličnih sadržaja i zadataka izvući korist iz upotrebe engleskoga.</p>
<p>Da bi se svima omogućilo što veće sudjelovanje u tim sve važnijim disciplinama, preporuča se što obuhvatnije svladavanje engleskog jezika.</p>
<p>Stručna komunikacija zahtijeva pak samo dio bogatstva prirodnog jezika. Ovo bogatstvo lako bi se izgubilo kada bi se, kao obvezatno sredstvo sporazumijevanja, učili samo oni dijelovi engleskoga koji bi bili usmjereni prema uskim ciljevima struke. U tom bi se slučaju zatrpao pristup bogatstvu engleske i američke kulture. Dosad višestruko prakticirani »konferencijski engleski« nedostatan je za uspostavljanje kompliciranijih znanstvenih ispitivanja i za njihovo primjereno predstavljanje. Utoliko zahtjev da se engleski u Njemačkoj učini znanstvenim komunikacijskim jezikom u gotovo svim disciplinama treba odlučno odbaciti.</p>
<p>Osim toga Društvo za njemački jezik željelo bi izričito zatražiti od savezne vlade da u europskim gremijima zahtijeva veću zastupljenost njemačkoga kao uredovnog jezika, jer je njemački jezik u Europskoj uniji najviše prošireni materinski jezik i jer on, kao strani jezik, u Europi zauzima drugo mjesto.</p>
<p>Za natječaje Europske unije, umjesto naknadnih i sporih prijevoda, treba zahtijevati neposrednu upotrebu jezika zemalja članica Unije kako bi se i malim i srednjim poduzećima, koja ne raspolažu djelatnicima s odgovarajućim poznavanjem stranih jezika, pružili isti uvjeti natječaja.</p>
<p>Bogata tradicija misli na njemačkom jeziku u znanosti i kulturi ne bi se smjela, kao ni tradicije drugih europskih jezika, pod pritiskom modnih postulata pretvoriti u muzejski inventar (usporediti »tutzinšku tezu« br. 6). Ali i duhovni identitet i sposobnost izražavanja govornika materinskoga jezika može se samo onda poticati kad je tradicija živa i kad se na svima pristupačnom primarnom jeziku njemački dalje razvija. Ovdje pripada značajna uloga medijima i nastavi njemačkoga jezika. </p>
<p> Jače nego dosad treba paziti na razvitak i promicanje svjesne uporabe vlastitog jezika. To važi i za poslovne izjave (npr. tiskovne konferencije i samopredstavljanje poduzeća) koje nisu upućene međunarodnoj publici.</p>
<p>Da bi se spriječio jednostrani nacionalizam, ali i da bi se osigurala jezična različitost uopće, Društvo za njemački jezik podupire preporuku tutzinške teze br. 5 da se u graničnim područjima, u kanon o učenju stranih jezika u školi, prihvati dotični jezik susjedne države. Osim toga trebalo bi se poticati receptivno učenje jezika, tj. Europljani različite jezike ne bi morali bezuvjetno govoriti i pisati, već poznavati i umjeti čitati.</p>
<p>Upotreba engleskog na različitim poljima međunarodne komunikacije već je duže vremena postala neizbježnom i ne može se u klišeima više dovoditi u pitanje. Oblikovanje europskog identiteta traži pak više: Kulturno nasljeđe europskih nacija treba čuvati i održavati na životu. Za ovaj zadatak potrebna je istodobno svjesna uporaba dotičnog materinskoga jezika i aktivan odnos prema jezicima drugih europskih kulturnih zajednica.</p>
<p>Slavica Žura Vrkić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kod kuće je najgore </p>
<p>Uz hrvatsku praizvedbu predstave britanskog dramatičara Martina McDonagha »Ljepotica iz Leenanea« na Iskon sceni kazališta Mala scena, u režiji Ivice Šimića/ Glumica Nada Subotić proslavila 50. obljetnicu umjetničkog rada </p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - »Pakao, to su drugi«, napisao je, tako istinito Sartre, no obiteljski inferno, kakav je prikazan u predstavi suvremenog britanskog autora irskog podrijetla Martina McDonagha, premijerno izvedenoj u subotu na pozornici Iskon sceni kazališta Mala scena, njegova je posebna podvrsta. </p>
<p>Manipulativna majka i kćerka u ranim četrdesetima, psihotična nevina i neiživljena usidjelica, daleko u irskoj provinciji, minuciozno se zlostavljaju i maltretiraju, verbalno i tjelesno. Sumporne pare pakla, zamjenjuju kuhinjskim: kćerka namjerno majci kupuje omražene kekse, nudi joj grudaste, teško probavljive napitke. U tom izoliranom svijetu, nutricionizam je još samo jedno sredstvo za mučenje, fizikalne potrebe, kao majčino izlijevanje mokraće u sudoper, svakodneva »mirisna« tortura, kipuća voda koju kćerka polijeva po majčinim rukama - inkvizicijska metoda. No, tko je zapravo stvarna žrtva, a tko tiranin i krvnik u tom gotovo savršeno skrojenom dramskom komadu, zanimljiva obrata, pitanje je koje intrigira i gledatelja neprekidno drži u mučnoj napetosti. Je li to majka koja sebično, ali i možda i zaštitnički nastoji zadržati jedino preostalo nestabilno »dijete-ženu« s psihijatrijskim kartonom, čak i kada se potonjoj ukazuje prilika da napokon pronađe ljubavnu sreću, ili je pak bjelodano kako je to kćerka kojoj ni ubojstvo nije strano da bi ostvarila svoj životni san. </p>
<p>Crnohumorni obiteljski triler nadarenog tridesetogodišnjaka McDonagha, praizveden 1996. godine u irskom Galwayu, koji je potom uspješno poharao pozornice diljem svijeta, zastrašujuće secira patologiju života iza zatvorenih kućnih vrata. Zbog dočaravanja zamršenih i teških obiteljskih odnosa, (a znamo da je svaka nesretna obitelj, nesretna na svoj način), prijemčljivost McDonaghove drame je upravo u tome, što ne donosi neke čudne »irske« ekscentrike, već punokrvna lica koja su, eto, prekoračila sve moralne zasade i ogrezla se u zločin, no, u svom potencijalnom obliku stanuju u svakom susjedstvu.</p>
<p>Nada Subotić, a ulogom je majke Mag proslavila pola stoljeća na pozornici, ostvarila je još jednu u niski svojih iznimnih glumačkih ostvarenja. Lako ćemo je se prisjetiti kao Madone u Novakovoj i Violićevoj višegodišnjoj uspješnici »Mirisi, zlato i tamjan«, te eventualno povući određene paralele među ta dva lica. No, bez potrebe za uspoređivanjem, njena Mag dala joj je još cjelovitiju priliku da pokaže svu raskoš svoga glumačkog talenta. Gotovo neprekidno uronjena u karakterističnu stolicu za ljuljanje, (tako zgodno upotrebljenu u filmu »Psiho«) ona razrađenom mimikom, dorađenim staračkim gestama i hodom, detaljno gradi dvojbeno lice - umorno i boležljivo, a istovremeno žilavo, snažno, spremno na suprostavljanje i podvalu, prevrtljivo, dosjetljivo.</p>
<p> Kao takova izvrsna je u svojoj staračkoj lomljivosti, no psihički stabilna, kontrapunktirana tjelesnoj jakosti kćerke Maureen, ostavši joj čitavo vrijeme jednakopravni partner, čiju je zahtjevnu ulogu uvjerljivo odigrala Nina Erak-Svrtan. Sve do završnog sloma, Maureen ostaje nepokolebljiva neurotičarka, s jasnim ciljem, čini se ponajbolja u psihički rastrojenim pasažima, kad ocrtava mrzovoljnu prostakušu, seksualno frustriranu, željnu skidanja teških majčinih okova.</p>
<p>U dodiru s priprostim udvaračem, starim neženjom Patom Dooleyom (Duško Gojić) koji ju u njenoj bijedi jedini vidi kao istinsku »ljepoticu iz Lennaeau«, Nina Erak- Svrtan se preobražava u suptilnu zaljubljenu ženu, s kojim među inim dijeli i poznatu irsku sudbinu pečalbara u Engleskoj, kao davnu i neuspješnu epizodu. Poput Blanche i Mitcha u Williamsovom »Tramvaju zvan čežnja«, u zajedničkim scenama, oni dojmljivo glume nesuđene ljubavnike, izgubljene i tragične brodolomnike, pokušavajući međusobno pronaći sigurnost i smiraj. Pohvalnu je rolu ostvario i mladi glumac Ronald Žlabur, kao Dooleyov brat, prikazavši dijapazonom tikova, rastrzanog, ograničenog mladića izgubljenog u jednom rubnom svijetu, s televizijom kao jedinim prozorom u svijet.</p>
<p>Za nenametljivu i odmjerenu režiju Ivice Šimića, očito se može primijetiti kako je redatelj, i sam iskusan glumac, ovdje bio u potpunosti na strani zasada teatra glumca, poštujući i uvažavajući svoje kolege u slobodnom kreiranju uloga. Općem sumornom i funebralnom ozračju drame, značajan obol dala je i primjerena scenografija provincijske kuhinje Dinke Jeričević, te decentno »ruralni« kostimi Danice Dedijer. </p>
<p>Odličnim McDonaghovim, do u sitnice razrađenim i utemeljenim tekstom, (u prijevodu Lare Hölbling Matković), predstave za odrasle vratile su se na pozornicu Iskon, Malu scenu kazališta koje je posljednjih godina prikazivalo kvalitetne predstave za djecu i mladež. Predstava »Ljepotica iz Leenanea«, nosi sve odlike hita i može joj se bez zadrške predvidjeti dug kazališni život. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nova premijera u kazalištu Marina Držića </p>
<p>DUBROVNIK, 18. ožujka</p>
<p> - Treća premijera na maloj sceni Teatra Bursa Kazališta Marina Držića u sezoni 2000./2001. bit će praizvedba »Fine gospođe« 21. ožujka, autora Matka Sršena i redatelja Mladena Vukića. Radi se o ukupno petoj premijeri (dosad dvije na velikoj pozornici: »Alisa iza kompjutora« Vanje Matujec, redatelja Matka Raguža i »Svršetak igre« Samuela Becketta, redatelja Želimira Mesarića), a sva četiri premijerna naslova igraju se uvijek pred rasprodanim gledalištem. </p>
<p>Nakon ove premijere KMD-a u travnju se očekuju istodobno dvije premijere drama iz vrijedne, a neizvedene hrvatske baštine, nastalih u prvoj polovici 16. stoljeća u Dubrovniku. To su, na velikoj pozornici, premijera drame »Suzana čista« dubrovačkog benediktinca i svestranoga književnika Mavra Vetranovića, a na maloj pozornici (Teatar Bursa) praizvedba drame »Orfeo« istoga autora. Redateljica obiju predstava bit će Ivica Boban, a u naslovnim ženskim ulogama nastupit će mlade članice KMD-a, Jasna Jukić kao Suzana i Glorija Šoletić kao Euridiče.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Eroica spasila stvar</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Prošlog petka u dvorani »Vatroslav Lisinski« Zagrebačka je filharmonija održala svoj sedmi koncert u Plavoj pretplati, s programom i dirigentom koji su najavljeni još početkom sezone. Tako smo za dirigentskim pultom pozdravili jednog od, čini se, vodećih engleskih dirigenata mlađih generacija; u to nas uvjerava njegova objavljena biografija po čijim podacima maestro nastupa redovito na koncertnim podijima i u opernim kućama i Europe i prekomorskih zemalja.</p>
<p> Prva točka programa bila je šarmantna predigra operi »Duša filozofa« prvog bečkog klasika Josepha Haydna. To je njegovo kasnije djelo u kojemu je, ne sasvim uspješno, nastojao prići operi seriji, i to idući Gluckovim tragom, posluživši se čak i antičkom temom o Orfeju i Euridici. Makar se stavak, u ne baš preciznoj izvedbi, saslušao sa simpatijama, možda je ipak vrijeme postaviti Filharmoniji pitanje: gdje su djela hrvatskih skladatelja? Jer u sve tri Filharmonije »Oktave« prisutno je samo po jedno djelo hrvatskog autora, od toga doduše dvije praizvedbe, s time da je jedna od njih kao i treće hrvatsko djelo kraćeg trajanja - da ne spominjemo kako Filharmonija na reprezentativno gostovanje u inozemstvo odlazi bez ijednog domaćeg djela. Napominjemo to sada da bi možda utjecali na donošenje pretplatničkog repertoara za iduću sezonu.</p>
<p>Druga točka večeri bila je »Simfonija in C« Igora Stravinskog iz 1940. u kojoj je velikom skladatelju 20. stojeća pred očima lebdjela vizija Haydnova klasičnog simfonizma. Partitura te simfonije pretežno je prozračna i puna komorno-glazbenih detalja pa za preglednu izvedbu zahtijeva maksimalnu uvježbanost ansambla, što međutim nije do kraja ostvareno. I pored vidljivog zalaganja spretnog dirigenta, izvedba je stala na pola puta; za perfektno izvođenje takvog suvremenog djela očigledno je potreban veći broj pokusa.</p>
<p>Stvar je međutim u drugome dijelu večeri spasila Beethovenova »Treća simfonija«, znamenita »Eroica«. I opet očigledno su dirigent Bolton i orkestar tom djelu posvetili na pokusima najveću pažnju, što je rezultiralo blistavom izvedbom prije svega veoma konciznih tempa, krasne linije gudača i iznenađujuće dobrog udjela limenih puhača, uz poslovično dobre drvene puhače. Tako se to slavno djelo slušalo, što bi se reklo u jednome dahu, pružajući pun, nesvakidašnji doživljaj grandioznih vizija trećeg velikog bečkog majstora. Za to puno priznanje i dirigentu i našim filharmoničarima.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Priprema se »Mala Floramy«</p>
<p>SPLIT, 18. ožujka</p>
<p> - Jedna od najgledanijih i najpopularnijih predstava u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu zasigurno je opereta »Mala Floramy« splitskog skladatelja Ive Tijardovića. »Mala Floramy«, za koju se redovno tražila ulaznica više, bit će premijerno izvedena 3. svibnja, a u tom mjecu bit će na repertoaru ukupno 11 puta. </p>
<p>Predstavu će režirati mladi redatelj Ivan Leo Lemo, Šjor Bepu Pegulu tumačit će Boris Dvornik, koji se vidno oporavio od bolesti i Tonči Banov, a Mirka Sveto Komnenović-Matošić, Špiro Boban i Nikša Radovanović.</p>
<p> Najveća konkurencija svakako bila je u izboru naslovne uloge Mala Floramy koju će interpretirati Božena Svalina, Antonela Malis i Marija Bubić. (J. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hoće li CRO Patria otići iz Splita?</p>
<p>SPLIT, 18. ožujka</p>
<p> - Šesti dani duhovne glazbe Hrvatske mladeži, u organizaciji Hrvatske glazbene mladeži Splita održat će se u Splitu od 24. do 26. ožujka i tako ponovno privući veliki broj mladih ljudi koji njeguju zborsko i duhovno pjevanje. Iako će se na programu ovogodišnje manifestacije okupiti dvanaestak zborova s više od 700 izvođača koji će ponuditi kvalitetni glazbeni ugođaj različit od svakodnevnih »jeftinih« lakonotnih zabava, grad Split još uvijek ne podržava u dovoljnoj mjeri tu priredbu.</p>
<p> Ravnateljica Hrvatske glazbene mladeži Gordana Lesić, predsjednik dr. Miljenko Grgić i umjetnički ravnatelj CRO Patrie Vinko Lesić sada ozbiljno razmišljaju o premještanju tog vrijednog glazbeno-duhovnog projekta u Pulu ili Zagreb što bi za grad Split predstavljalo pravu sramotu. I nadbiskup splitsko-makarski msgr. Marin Barišić, nedavno je prigodom posjeta organizatora CRO Patria kazao kako projekt zaslužuje veliku podršku osobito zbog njegovanja stare hrvatske, gotovo zaboravljene glazbene baštine. Inače, na splitskoj pozornici tijekom ovogodišnjih festivalskih dana duhovne glazbe zborovi će izvoditi dijela najpoznatijih i najuglednijih domaćih skladatelja i pjesnika. Zagrebački oratorijski zbor Crkve sv. Marka Cantores Santi Marci održat će prigodni koncert, a zbor Ivana pl. Zajca iz Zagreba predstavit će iznimno zanimljiv koloplet crnačke duhovne glazbe. Namjera je organizatora da i ove godine Hrvatska televizija sudjeluje u snimanju koncerta koji će se odvijati na pozornici splitskog HNK, a u pripremi je i snimanje nosača zvuka. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slikar osebujne ikonografije</p>
<p>SPLIT, 18. ožujka</p>
<p> - U prostoru Art Cluba 999 ovih dana može se razgledati nesvakidašnja izložba ulja na platnu koju potpisuje slikar srednje generacije Toni Franović (1964.), asistent na Akademiji likovnih umjenosti u Zagrebu i voditelj terenske nastave slikarstva u Legradu.</p>
<p> Naime, u doba kada smo u salonima i galerijama često suočeni s instalacijama i tehnološkim promišljanjem umjetničkih djela što podsjećaju na brz tempo života, na duhovnu inertnost ili ravnodušnost - bilježi Rašeljka Bilić u povodu izložbe - na Franovićevoj izložbi pred publikom stoji umjetnost optimizma i začudnosti. Stoji slikarstvo nehinjene iskrenosti, djelo određena trenutka osnaženo naglašenim kolorizmom i jakom ekspresivnom gestom. </p>
<p>Slikar se i ovom zgodom predstavio svojom tipičnom ikonografijom: tematikom intimnih prostora, interijera i pejsaža koja prezentira svojevrstan kaleidoskop opažaja i karakteristične transfiguracije. Ono što je bitno i drukčije u njegovu radu to je svakako njegova osobna i trajno prisutna komunikacija s prirodom. Na djelu je oživotvoren doživljaj jedinstva privatnog univerzuma i svagda nanovo doživljene prirode gdje se elementi interijera i okoline stapaju u novu cijelost.</p>
<p>Iako rijetko gubi dodir s prirodom i predmetima koji mu je ujedno i bitan asocijativni sloj slike, svojom snažnom emocijom i bojom, kao osnovom slikarskog vitalizma, Franović prelazi u apstrakciju - stvarnost preobrazuje u novu dimneziju, prodire do smisla, do biti i ideje o ljepoti.</p>
<p>Toni Franović rođen je u Zagrebu.</p>
<p> Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u istome gradu, u slikarskoj klasi prof. Vasilija Josipa Jordana. Godine 1992./93. boravi i radi na Umjetničkome projektu u Aradu u Izraelu, a godine 1994./95. djeluje kao predavač na Američkome sveučilištu u Washingtonu.</p>
<p> Savjetnik je za likovnu umjetnost i predstavnik u Centru za židovsku kulturu i stvaralaštvo za Europu iz Los Angelesa. Njegova izložba u Splitu ostaje otvorena do 25. ožujka. </p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Dinamo »tricom« do čelne pozicije</p>
<p>Nogometaši Dinama 3-0 (0-0) pobjedom protiv Čakovca u 22. prvenstvenom kolu te neočekivanim posrtajem Osijeka protiv Marsonije osigurali su prvo mjesto na prvenstvenoj tablici uoči početka »Lige za prvaka« / Zagrepčani će u 1. kolu doigravanja ugostiti Varteks, dok će u 2. kolu igrati protiv Osijeka </p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Ipak su stvari sjele na svoje mjesto i prije doigravanja - Dinamo je, naime, na prvome mjestu okončao ligašku utrku nakon 22 kola i s dva boda prednosti startat će u »Ligi za prvaka«. Do vodeće pozicije »modre« je dovela sigurna 3-0 (0-0) pobjeda protiv Čakovca, zagrebački su nogometaši tako iskoristili neočekivani posrtaj Osijeka protiv Marsonije i za dva tjedna, u 1. kolu doigravanja, suparnik »modrima« u Maksimiru bit će Varteks. U 2. kolu Zagrepčani će igrati protiv Osijeka.</p>
<p>Najviše pohvala u ovoj Dinamovoj pobjedi svakako je zavrijedio Igor Cvitanović, koji je s klupe tek u nastavku ušao u igru i u prvom dodiru s loptom postigao fantastičan pogodak, a svakako treba izdvojiti da je gostima posao bio olakšan budući da je u 59. minuti gostujući kapetan Škopljanac opravdano zaradio crveni karton...</p>
<p>Čakovec je u Maksimir došao s očitom filozofijom isključivog čuvanja svoje mreže, gostujući trener Rajko Magić ponudio je defenzivnu 4-5-1 formaciju. Očekivalo se da će nakon 20-ak minuta Dinamov trener Hrvoje Braović reagirati i zamijeniti jednoga od svojih nezaposlenih prednjih braniča, no ta je reakcija izostala, pa su »plavi« imali viška igrača na onome dijelu travnjaka gdje im to nije trebalo! Naime, samo s jednim čakovečkim napadačem »borili« su se Bosnar, Sedloski i Sesar, pa je posve logično da se osjetio manjak »dinamovaca« u veznome redu i napadu. Što se, dakako, stalno odražavalo na terenu, lako su gosti sprečavali Dinamove pokušaje i praktički je u šansama u prvih 45 minuta bilo 1-1! U 27. minuti, naime, nakon što je Bosnar promašio loptu (ni on nije rješenje za zadnjega braniča), Škaričić je sa osam metara iskosa tukao pokraj vratiju. A u sučevoj nadokonadi prvoga dijela, poslije centar-šuta Agića, Balaban je glavom sa šest metara ugrozio Čakovčane, međutim, Perić je uspio uhvatiti loptu.</p>
<p>Iz tog prvog dijela svakako treba izdvojiti i bakljadu na sjeveru u 20. minuti, paljenjem »bengalki«, bacanjem petardi, Bad Blue Boysi obilježili su 15-godišnjicu svoga postojanja. Napokon se u Maksimiru osjetila atmosfera nogometne utakmice, oko 7000 gledatelja bili su solidan dekor ovoj prvoligaškoj predstavi. Čekao se još samo dobar nogomet...</p>
<p>I nastavak je donio i nešto ljepšu sliku na terenu, posebno Dinamovu! Braović je tijekom poluvremena »progledao« i umjesto nevidljivog Čuture uveo je Cvitanovića. A Dinamov najbolji strijelac svih vremena treneru je za povjerenje uzvratio pogotkom već u 47. minuti! Bio je to euro-gol! Rukom je na 25 metara od svojih vratiju igrao Škopljanac, slobodni udarac fenomenalno je izveo Cvitanović i poslao loptu preko »živog zida« u gornji lijevi Perićev kut! Senzacionalan pogodak donio je Dinamu prednost istodobno kad je stigla i vijest iz Osijeka da Marsonia vodi...</p>
<p>Sve je, praktički, u Maksimiru postalo izvjesno u 59. minuti. Tada je, naime, gostujući srednji branič, kapetan Škopljanac, profesionalnim prekršajem zaustavio Šokotu na 30 metara od svojih vratiju i sudac Trivković opravdano mu je pokazao crveni karton. Dinamo je tih pola sata do kraja imao igrača više, Dinamo je imao stalnu inicijativu, i stvorio nekoliko zgoda. Poslije sjajnog centaršuta Cvitanovića Šokota je u 65. minuti udarcem glavom uzdrmao vratnicu, a pet minuta potom »modri« su drugim pogotkom odagnali sve dvoumice oko pobjednika. Šokota je fino umirio jednu loptu na vrhu 16-erca i odmah ju je dodao Balabanu. Ovaj je projurio pokraj Karabatića i utrčao u 16-erac, te sa 12 metara iskosa snažno pogodio za 2-0! </p>
<p>Gosti su uvidjeli da nemaju što izgubiti, krenuli su i oni ozbiljnije, unatoč manjku igrača, prema Butini, no i Dinamov je vratar bio na visini zadatka. Posebno u 84. minuti, kad je odlično zaustavio udarce Karabatića i Tomića. A na izdisaju dvoboja, u 93. minuti, Mikić je uletio poput brzog vlaka iz drugog plana, pretrčao vratara Perića te postavio konačnih 3-0.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - ČAKOVEC 3-0 (0-0)</p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Bosnar 5.5; Sedloski 6, Sesar 5.5 - Mikić 7, Pavlović 6, Agić 6.5 (Pilipović -), Čutura 5 (Cvitanović 7.5); Bazina 5.5 (Leko 6) - Balaban 7, Šokota 6.5.</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 5.5 - Caban 5.5, Karabatić 5, Škopljanac 5, Zrna 5 - Šarić 5.5 (Kovačić 5), Ribić 6 (Tomić 6), Majcen 6, Škaričić 6 (Bunc -); Bradvić 6 - Domjanić 5.5.</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 7. GLEDATELJA 7000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Cvitanović (47.), 2-0 Balaban (70.), 3-0 Mikić (93.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zrna, Škaričić, Balaban.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Škopljanac (59. - profesionalni prekršaj).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor CVITANOVIĆ.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mladi vaterpolisti Jadrana prvaci Hrvatske</p>
<p>SPLIT, 18. ožujka</p>
<p> - Na završnom turniru prvenstva Hrvatske u vaterpolu za mlađe juniore, na plivalištu u Poljudu, najbolji su bili igrači Jadrana. U borbi za prvo mjesto Splićani su svladali Jug iz Dubrovnika sa 9-6.</p>
<p>U utakmici za treće mjesto, Mladost CO je pobijedila Mornar Brodospas 6-4, u dvoboju za peto mjesto Medveščak Uniqua je svladao POŠK 10-6, a sedmo je mjesto pripalo riječkom Primorju, koje je svladalo Solaris 12-8. </p>
<p>Najbolji igrač turnira je Srđan Antonijević, a najbolji vratar Hrvoje Armanda, obojica iz Jadrana. Sa 15 postignutih zgoditaka, Domagoj Kuzmanić (POŠK) je prvi strijelac turnira. (J. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Karlovac - Medveščak 18-27</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U subotu je odigrano 18. kolo prvenstva Hrvatske za rukometaše u kojem je samo Medveščak ubilježio pobjedu na gostujućem terenu.</p>
<p>• Rezultati: Varteks Di Caprio - Rudar 29-25, Metković Jambo - Ekol Ivančica 36-22, Đakovo - Zamet Crotek 23-19, Karlovac - Medveščak 18-27, Brodomerkur - Moslavina 29-24; redoslijed: Metković-Jambo 36 bodova, Zagreb 33, Brodomerkur 26, Zamet-Crotek 22, Moslavina 15... (h)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Prva košarkaška liga - 20. kolo</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - U posljednjoj utakmici 20. kola A-1 lige košarkaša Cibona VIP je u Zagrebu svladala Split Croatia osiguranje sa 72:70. Ostali rezultati:</p>
<p>Šanac Karlovac - Zagreb 81 : 98 </p>
<p>Hermes Analitica - Zrinjevac 92 : 81 </p>
<p>Dona - Šibenik Sunce Os. 88 : 75 </p>
<p>Zadar - Osijek 103 : 83 </p>
<p>Sava Os - Svjetlost Brod 100 : 86</p>
<p>Ljestvica: </p>
<p>1. Cibona Vip 20 17 3 1920 : 1436 37 </p>
<p>2. Zadar 20 16 4 1782 : 1611 36 </p>
<p>3. Split CO 20 15 5 1773 : 1499 35 </p>
<p>4. Dona 20 15 5 1686 : 1571 35 </p>
<p>5. Sava Os. 20 15 5 1816 : 1719 35 </p>
<p>6. Zrinjevac 20 9 11 1716 : 1702 29 </p>
<p>7. Zagreb 20 9 11 1651 : 1699 29 </p>
<p>8. Svjetlost Brod 20 9 11 1653 : 1730 29 </p>
<p>9. Šibenik Sunce Os. 20 6 14 1588 : 1750 26 </p>
<p>10. Šanac Karlovac 20 6 14 1645 : 1828 26 </p>
<p>11. Hermes Analitica 20 2 18 1452 : 1743 22 </p>
<p>12. Osijek 20 1 19 1496 : 1890 21 </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kukoč fenomenalan, a Atlanta gubi</p>
<p>Kukoč je za Atlantu protiv Detroita odigrao 36 minuta i postigao 29 koševa, 10 skokova i 10 asistencija, ali slavio je Detroit, 106-90 / Milwaukee je pobijedio vodeću momčad lige, Philadelphia 76erse, 87-78</p>
<p>NEW YORK, 18. ožujka</p>
<p> - Hrvatski košarkaš Toni Kukoč upisao je protiv Detroita četvrti »triple-double« učinak u NBA karijeri, drugi u ovom tjednu (nakon dvoboja s Vancouverom), ali je njegova Atlanta upisala 90-106 poraz. Atlanta je sad pretposljednja, sedma u Središnjoj skupini Istočne konferencije, s omjerom pobjeda i poraza 20-47. Na Istoku su lošiji samo Washington (16-50) i Chicago (11-54).</p>
<p>Kukoč je za 36 minuta ubacio 29 koševa (šut 12-19, slobodna bacanja 2-4, trice 3-5) i tome dodao 10 skokova i 10 asistencija. Pistonsi su potpuno dominirali prve dvije četvrtine i na poluvremenu imali 14 koševa prednosti, 62-48. Već je na kraju treće četvrtine sve bilo riješeno, semafor je pokazivao 87-65 za goste. U sastavu Detroita najbolji je bio Jerry Stackhouse sa 31 poenom, a Joe Smith je ubacio 16. Nekadašnji igrač Cibone Chucky Atkins postigao je 13 poena za Detroit. Uz Tonija Kukoča, u sastavu Hawksa su se istaknuli Jason Terry sa 20 koševa i Allan Henderson sa 17.</p>
<p>Trener Hawksa Lon Kruger bio je iznimno zadovoljan učinkom Tonija Kukoča protiv Detroita. </p>
<p>- Toni je fenomenalan! Drugi »triple-double« u samo tjedan dana, to je savršeno. On svojim igrama tjera ostale igrače da daju sve od sebe i vrlo je bitan u našoj momčadi, izjavio je Kruger.</p>
<p> U Milwaukeeju su domaći košarkaši pobijedili trenutno vodeću momčad NBA lige, Philadelphia 76erse, 87-78. Oslabljeni, bez prvog igrača Allan Iversona i trenera Larryja Browna, 76ersi su djelovali pomalo izgubljeno, što su domaćini iskoristili. U momčadi Milwaukeeja, najučinkovitiji je bio nekadašnji igrač 76ersa Tim Thomas sa 22 koša, a po 20 su postigli Ray Aleen i Glenn Robinson. Philadelphiju je predvodio Aaron McKie sa 23 poena i 10 asistencija, Erci Snow je dodao 14, a Tyrone Hill 13 i 10 skokova.</p>
<p>Dallas nastavlja s dobrim igrama, što potvrđuje da na Maverikse treba ozbiljno računati u doigravanju. U subotu je Dallas svladao Phoenix 109-99, a prvi čovjek susreta bio je Nijemac Dirk Nowitzki koji je ubacio 34 poena i dodao 13 skokova. Steve Nash je dodao 28, a Michael Finley 20 i 11 asistencija. U sastavu Sunsa, Jason Kidd je sa 32 koša bio prvi strijelac momčadi, a nedostajao mu je jedan skok i jedna asistencija za »triple-double«. Clifford Robinson je ubacio 26 koševa, a Shawn Marion 13, uz 15 skokova.</p>
<p>Houston je na domaćem parketu pobijedio favorizirane San Antonio Spurse 103-99, koji su na kraju druge četvrtine imali 23 koša prednosti, 35-68. U sastavu domaćina prednjačili su Steve Francis sa 30 poena i 11 asistencija, Cottino Mobley sa 26 koševa i 10 skokova te Matt Bullard koji je ubacio 18 poena. Tim Duncan bio je prvi čovjek Spursa sa 25 poena i 16 skokova, David Robinson je dodao 22.</p>
<p>New York Knicksi su svladali Chicago Bullse 101-80. Domaćini su imali sjajan postotak šuta iz igre (62 posto), za što su najzaslužniji bili Latrell Sprewell sa 22, Marcus Camby sa 19 i Kurt Thomas sa 18 koševa. Ron Mercer je sa 18 koševa predvodio Bullse, Ron Artest je dodao 16, a Brad Miller 15 i 16 skokova. Dalibor Bagarić je odigrao dvije minute i za to vrijeme jednom uspješno skočio.</p>
<p>• Rezultati NBA lige: Atlanta - Detroit 90-106 (Toni Kukoč je za Atlantu odigrao 36 minuta i postigao 29 koševa, šut 12-19, slobodna bacanja 2-4, trice 3-5, 10 skokova, 10 asistencija, izgubljena lopta), Charlotte - Washington 96-93, Miami - Vancouver 95-81, New York - Chicago 101-80 (Dalibor Bagarić je za Chicago igrao 2 minute i ubilježio jedan skok), Milwaukee - Philadelphia 87-78, Dallas - Phoenix 109-99, Houston - San Antonio 103-99.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ferrari slavio, McLaren griješi</p>
<p>U drugoj utrci sezone za SP formule 1 slavio je Michael Schumacher u Ferrariju, drugi je bio njegov momčadski kolega Barrichello, a treći Coulthard u McLaren-Mercedesu </p>
<p>SEPANG, 18. ožujka</p>
<p> - Trostruki svjetski prvak Nijemac Michael Schumacher u Ferrariju pobjednik je i druge ovosezonske utrke Svjetskog prvenstva formule 1 koja se, za Veliku nagradu Malezije, vozila na stazi u Sepangu. To je Schumacheru bila druga pobjeda zaredom na istoj stazi. Ujedno, drugim ovosezonskim trijumfom Michael Schumacher je stigao do šeste uzastopne pobjede - na toj je ljestvici ispred njega je samo pokojni Talijan Alberto Ascari koji je, u razdoblju od 1952. do 1953. godine, pobijedio na devet utrka zaredom. U dosadašnjoj karijeri Schumacher je pobijedio na ukupno 46 utrka formule 1, što ga također svrstava na drugu poziciju u povijesti najboljih vozača - rekord još uvijek drži Francuz Alain Prost sa 51 pobjedom.</p>
<p>Schumacherovom pobjedom i drugim mjestom njegovom momčadskog kolege Brazilca Rubensa Barrichella nastavlja se dominacija Ferrarija. Treći je bio Škot David Coulthard u McLaren-Mercedesu, a njegov momčadski kolega, dvostruki svjetski prvak Mika Hĺkkinen, bio je šesti. Najveći Ferrarijev suparnik McLaren-Mercedes očito ima velikih poteškoća; njegovi su vozači posljednju pobjedu ubilježili u kolovozu prošle godine, kad je na Velikoj nagradi Belgije pobijedio Finac Hĺkkinen. O McLarenovim »pogreškama u koracima« govori i podatak da su njihovi bolidi u Maleziji bili pripremljeni za suho vrijeme, a već je u drugom krugu počela jaka kiša. Ferrarijevi su bolidi pak bili pripremljeni za kišu.</p>
<p>Velika nagrada Malezije bila je iznimno zanimljiva, s mnoštvom obrata i jakom kišom koja je donekle poremetila stanje na stazi u drugom krugu. Na samom startu utrke Nijemac Ralf Schumacher, koji je krenuo s treće pozicije, pokušao je preteći Barrichella pa su se sudarili u prvom zavoju. Barrichello je izgurao Ralfa Schumachera, koji se okrenuo na stazi, pa su ga ostali bolidi pretekli. No, uspio se vratiti i potom je vodio veliku borbu s Hĺkkinenom za petu i šestu poziciju. Na početku utrke Benettonov vozač Talijan Giancarlo Fisichella prešao je na pogrešnu stranu staze, a potom se dijagonalno pokušao vratiti, što je pak uzrokovalo sudar s bolidom Kolumbijca Juana Pabla Montoye (Williams). Na kraju su obojica odustala.</p>
<p>Uvjerljiva pobjeda Michaela Schumachera donijela mu je novih 10 bodova i sad u ukupnom poretku vodi sa 20 bodova, ispred Barrichella i Coultharda koji su skupili po 10 bodova. U poretku konstruktora vodi Ferrari sa 30 bodova, ispred McLarena koji ima 11. Sljedeća utrka Svjetskog prvenstva vozi se za dva tjedna, za Veliku nagradu Brazila.</p>
<p>• Rezultati Velike nagrade Malezije (304,865 kilometara, 55 krugova): 1. M. Schumacher (Njem/Ferrari) 1 sat, 47 minuta, 34.801 sekundi (prosječna brzina 170,030 km/h), 2. Barrichello (Bra/Ferrari) + 23.660 s, 3. Coulthard (VB/McLaren-Mercedes) + 28.555, 4. Frentzen (Njem/Jordan-Honda) + 46.543, 5. R. Schumacher (Njem/Williams-BMW) + 48.233, 6. Hĺkkinen (Fin/McLaren-Mercedes) + 48.606...</p>
<p>Trenutačni poredak u SP, vozači: 1. M. Schumacher 20 bodova, 2. Coulthard 10, Barrichello 10, 4. Frentzen 5, 5. Heidfeld (Njem/Sauber) 3, 6. R. Schumacher 2, 7. Kimi Raikkonen (Fin/Sauber) 1, Hĺkkinen (Fin/McLaren) 1;</p>
<p>konstruktori: 1. Ferrari 30 bodova, 2. McLaren 11, 3. Jordan 5, 4. Sauber 4, 5. Williams 2. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Marsonia »zaskočila« Osječane</p>
<p>Pobjedom protiv Osijeka u gostima, 2-1 (1-0), nogometaši Marsonije pomogli su Dinamu da u doigravanuje za prvaka zakorači s prvog mjesta</p>
<p>OSIJEK, 18. ožujka</p>
<p> - Zlatko Kranjčar, trener nogometaša Marsonije, na najbolji je način pomogao svom bivšem klubu Dinamu, pobijedivši Osijek u gostima 2-1 (1-0).</p>
<p> Dinamu je tako omogućeno da skoči na prvo mjesto, te s vodeće pozicije krene u doigravanje. Na utakmici u Osijeku u redovima Brođana posebno se istaknuo Ivica Olić, koji je svojoj momčadi donio vodstvo u 43. minuti. Kukoč je u kaznenom prostoru srušio Džeku, a splitski sudac Vice Pavić pokazao je na »bijelu točku«. Mladi Olić bio je siguran realizator. U 58. minuti došlo je do izjednačenja - Barišić je glavom vraćao loptu svome vrataru, ali je prije do nje stigao Turković. Vratar Princip srušio je Osijekovog napadača. S »bijele točke« Vuka je silovito pucao i pogodio mrežu. Brođani su u 65. minuti ponovno došli u vodstvo. Kukoč je predao loptu Tomasu, koji je odmah uposlio Olića. Nakon hrvanja Olića i Kukoča u kaznenom prostoru brodski napadač po drugi put je zatresao mrežu. Osječani su samo dvije minute kasnije imali najbolju prigodu za izjednačenje. Petrović je s leđa u kaznenom prostoru srušio Beširevića, Pavić je treći put pokazao na 11-erac, a ovaj put vratar Princip obranio je Vukin udarac, te tako riješio dvojbe oko pobjednika. Do kraja susreta trener Stanko Mršić uveo je i treću špicu, no ulazak Dubravka Zrilića nije donio efekta...</p>
<p>• Stadion u Gradskom vrtu</p>
<p>OSIJEK - MARSONIA 1-2 (0-1)</p>
<p>OSIJEK: Balić 6 - Kukoč 5,5, Vuica 6, Ergović - (od 25. Gašpar 5,5), Neretljak 6,5, Grnja 5 (od 76. Zrilić -), Beširević 6,5, Balatinac 6 (od 46. Knežević 5), Prišć 6, Turković 6, M. Vuka 6</p>
<p>MARSONIA: Princip 7 - Landeka 6,5, Barišić 5,5, Durak 6,5, Petrović 6, Tadić 6,5, Tomas 7, Džeko 6,5 (od 82. Ostopanj -), Brnjić 7 (od 84. Gazelj -), Cesarec 6 (od 69. Ostojić 6,5), Olić 8</p>
<p>SUDAC: Pavić (Split) 7, GLEDATELJA: 3.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Olić (43. - 11m), 1-1 Vuka (58. - 11m), 1-2 Olić (65.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vuica, Beširević, Grnja, Gašpar, Petrović, Landeka, Tomas, Ostopanj</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica OLIĆ</p>
<p>Drago Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Slaven (ne)zadovoljan bodom u Sigetu</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Miroljubiv remis u Sigetu, nogometaši Hrvatskog dragovoljca i Slaven-Belupa odigrali su 1-1 (1-0). Postignutim rezultatom bez sumnje su nezadovoljniji gosti iz Koprivnice, jer su bili u prigodi smjestiti se na četvrtu poziciju u doigravanju za prvaka, a što je još bitnije, uvećali bi svoj bodovni konto.</p>
<p> Ipak, s obzirom na prikazano, konačni ishod je najpravedniji. Gosti iz Koprivnice imali su mnogo prigoda i više od igre, domaći su pak bili bolji u nastavku... Ipak, tko zna kako bi se stvari rasplele da u prvom dijelu Koprivničanci nisu propustili dvije zaista povoljne prigode, nakon što su već vodili 1-0. Najprije je Posavec u 36. minuti jednu odbijenu loptu sam, neometen sa desetak metara pucao preko vratiju Hrvatskog dragovoljca. Zatim je u 39. minuti Jurčec pogodio vratnicu. Petrović je petljao pred svojim vratima, Jurčec je isčupao loptu i kad je već sve obavi, pogodio je u okvir vratiju.</p>
<p>Slaven-Belupo je poveo u 17. minuti nakon što je prije toga Perković iz blizine glavom pogodio vratnicu. Odbijenu loptu Posavec je rutinirano poslao u mrežu.</p>
<p>Čim je krenuo nastavak, eto poravnanja. Sitni, ali uporni Lamešić izvrsno je izborio jednu izgubljenu loptu na desnoj strani, a onda gurnuo u dubinu Lovrekoviću. Vratar Slaven-Belupa Solomun izašao je ispred vrata, a Lovreković je iz prve, majstorskim prebacivanjem pogodio mrežu. Poslije toga Fumić je dobro naciljao mrežu gostiju, ali Perković je izbacio iz praznih vratiju. U 60. minuti Bošnjak je iz blizine sa pet metara zamalo savladao gostujućeg vratara, i to bi uglavnom bilo sve u ovoj više živoj nego kvalitetnoj utakmici.</p>
<p>• Stadion u Sigetu</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - SLAVEN-BELUPO 1-1 (0-1)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 6,5 - Petrović 6; Nekret-Katić 6,5, Kablar 5,5 - Miletić 6,5, Bošnjak 6, Lamešić 7, Fumić 6 (od69. Andračić) - Petričević 6 (od 80. Galić -), Lovreković 7, Kiseljak 6.</p>
<p>SLAVEN-BELUPO: Solomun 6,5 - Bošnjak 6,5; Crnac 6,5, Kacić 6 - Brgles 6, Mužek 6 (od 68. Bisaku -), Ferenčina 6, Perković 6 (od 80. Bajsić -), Posavec 7 - Dodig 5,5, Jurčec 6.</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan) 7, GLEDATELJA: 600</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Posavec (17.), 1-1 Lovreković (46.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bošnjak, Kacić, Posavec</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tin LOVREKOVIĆ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rijeka ponovno potonula na Kantridi</p>
<p>RIJEKA, 18. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Rijeke ponovno su poraženi na svom terenu. Ovoga puta svladala ih je vinkovačka Cibalia 2-1 (0-0). Sve ono zanimljivo na ovoj utakmici vrijedno spomena događalo se u drugom poluvremenu, ili točnije u zadnjih 20-ak minuta nakon isključenja golmana bijelih Tafre.</p>
<p> Naime, u 70. minuti vratar Riječana isključen je nakon igranja rukom izvan 16-erca. Gosti su izveli brzi kontranapad, Karabogdan je sam krenuo prema golu Rijeke, a vratar Tafra u padu zahvatio loptu rukom, te je inače slabi sudac Petir opravdano dosudio crveni karton vrataru »bijelih«.</p>
<p> Svega pet minuta kasnije gosti su izveli brzi protunapad kada je Pavličić odlično uposlio Ratkovića, kojeg je u 16-ercu srušio Čaval. Najstrožu kaznu realizirao je Mario Meštrović i doveo goste u vodstvo. Nakon toga Riječani su pokušali doći do izjednačenja, ali bez većih uspjeha, da bi u 84. minuti Petir dosudio najstrožu kaznu u korist domaćih, i to nakon što je Klić pao u 16-ercu gostiju. Koliko je to bila smiješna i čudna odluka slabog suca, najbolje oslikava smijeh i zvižduk riječkih gledatelja. Siguran realizator najstrože kazne bio je Miličić.</p>
<p> Do kraja utakmice gosti su izveli još nekoliko brzih protunapada i nakon jednog takvog u 86. minuti Ratković je postigao pobjedonosni zgoditak za goste. Riječani su opet igrali vrlo slabo i neambiciozno. Iako su domaći istrčali u napadački orijentiranom sastavu, u kvaliteti igre nismo vidjeli nikakvog pomaka.</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - CIBALIA 1-2 (0-0)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 5,5 - Djarmati 5, Višković 5, Buljat 5, Mijatović 5, Čaval 5, Brajković 5, Ostojić 5 (od 61. Klić -), Dragičević 5 (od 70. Horvat -), Miličić 5, Mikac 5 (od 78. Flego -)</p>
<p>CIBALIA: Marić 5,5 - Križanović 5,5, Kovačević 6 (od 90. Ivezić -), Tkalčević 6, Lučić 5,5, Antić 6, G. Meštrović 6 (od 68. Ratković 6), Jurić 5,5, M. Meštrović 6, Pavličić 6, Grgić 5 (od 56. Karabogdan -)</p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 5,5, GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 M. Meštrović (75. - 11m), 1-1 Miličić (84. - 11m), 1-2 Ratković (86.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tkalčević, Križanović, Brajković, Antić, Klić</p>
<p>CRVENI KARTONI: Tafra, Brajković</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dejan PAVLIČIĆ</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk uvjerljiv na Šubićevcu</p>
<p>Nogometaši Hajduka uvjerljivo su svladali Šibenik u gostima 3-0 (1-0), a najraspoloženiji u splitskom sastavu bio je Igor Musa</p>
<p>ŠIBENIK, 18. ožujka</p>
<p> - U posljednjem nastupu uoči doigravanja za prvaka nbogometaši Hajduka sjajnom su igrom svladali Šibenik u gostima 3-0 (1-0).</p>
<p>Domaći su igrali vrlo nervozno, pa su gosti od prve minute krenuli onako kako su i najavljivali - u napad. Do pete minute izveli su dva udarca iz kuta i nakon ovog drugog Šibenčani su pognute glave krenuli s centra. Leko je izveo udarac iz kuta, Lalić je s gol-crte odbio loptu i ona je došla na desnu stranu do Deranje, koji je primijetio loše postavljenog Bulata, snažno opalio po lopti i ona je završila u mreži. Šibenčani se nisu predavali, ali im puno toga nije polazilo za nogom, jer su Splićani stalno bili pred Bulatovim vratima. Pokušao je Deranja još jednom sa 18-metara, ali je njegov udarac završio preko vratiju. Šibenčani su prvu opasnu priliku stvorili u 20. minuti. Vincelj je izveo korner, lopta je došla do Matasa, koji je glavom dobro pucao, ali je Pletikosa još bolje obranio. Nešto kasnije snažno je tukao i Marasović, ali je s gol-crte loptu izbio Rendulić. Nakon toga opet su Splićani gospodarili terenom, ali bez prave završnice.</p>
<p>U nastavku Šibenčani su se oslobodili nervoze i pritisnuli Splićane na njihovu polovicu. Redali su se napadi, od 60. do 69. minute goste je spašavao raspoloženi vratar Stipe Pletikosa. U 63. minuti Vincelj je odlično uposlio Karabega, koji je glavom tukao, ali je Pletikosa sjajnom obranom loptu izbacio u korner. Tri minute kasnije Krpan je dobro tukao s nekih 25 metara, ali je reprezentativni vratar još bolje obranio. Jasno, nakon toga Šibenčani su malo pali i opet su do izražaja došli Splićani. Igor Musa, koga se gotovo i nije vidjelo na terenu, odigrao je »simultanku« s obranom domaćina. Splićani obično u posljednjih 10 minuta primaju zgoditke i gube već planirane bodove, no ovaj puta Musa je prekinuo »tradiciju«. Prvo je u 83. minuti na dodavanje Miladina matirao Bulata i osigurao pobjedu. Nisu se navijači Hajduka još ni smirili, a Musa je odlično uposlio Bilića, koji je sa 10-ak metara i treći put svladao domaćeg vratara.</p>
<p>• Stadion na Šubićevcu</p>
<p>ŠIBENIK - HAJDUK 0-3 (0-1)</p>
<p>ŠIBENIK: Bulat 5 - Kartelo 6, Milas 6,5, Marasović 6, Jurić 6, Karega 6 (od 58. Šestan 6), Jović 6, Krpan 5,5, Lalić 5 (od 26. Karabeg 6,5), Vincelj 6, Matas 5,5 (od 77. Maglica -)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7,5 - Miše 6 (od 60. Radeljić 6), Sabljić 6, Đolonga 6,5, Miladin 6, Musa 7,5, Leko 6,5 (od 73. Andrić -), Rendulić 6, Bošnjak 5,5, Deranja 7 (od 52. Bilić 5,5), Bubalo 6,5</p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 6, GLEDATELJA: 7.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Deranja (5.), 0-2 Musa (83.), 0-3 Bilić (86.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kartelo, Milas, Deranja, Rendulić, Đolonga</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor MUSA</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Varaždinci do pobjede u sudačkoj nadoknadi</p>
<p>Kad je već prošlo 90 minuta, Varteks je uspio kapitalizirati terensku nadmoć pogotkom Bjelanovića</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Nogometaši Varteksa su u sudačkoj nadoknadi došli do vrijedne 2-1 pobjede protiv Zagreba, u 22. prvenstvenom kolu. S tri nova boda Varaždinci su si osigurali stabilno mjesto u Ligi za prvaka.</p>
<p>Dvoboj Varteksa i Zagreba nije obilovao kvalitetnim potezima i prigodama. U prvom poluvremenu, bez mnogo sadržaja, Varaždinci su ipak uspijevali dominirati terenom, a Zagreb je samo iz kontranapada vrebao svoje prilike. Domaćini su poveli pogotkom Borovića u 31. minuti, kad je loptu u šesnaestercu prihvatio Karić i dodao Boroviću, koji je bio siguran strijelac. Zbog drugog žutog kartona već u 32. minuti isključen je Težački, pa je igra Varaždinaca izgubila na dinamici. Gosti su tek u 33. minuti došli u prvu priliku pred vratima Varteksa, no ispred Čačića je brži bio Rumbak. I Zagrepčani su ostali bez jednog igrača, Lovreka, koji je isključen u 40. minuti, također zbog drugog žutog kartona. Ispodprosječni sudac Kovačić je, u utakmici koja nije obilovala grubostima, pokazao čak osam žutih kartona, držeći do kraja vrlo strog kriterij.</p>
<p>U drugom je poluvremenu prikazana nešto kvalitetnija igra u kojoj su Varaždinci stalno bili na polovici Zagreba, no njihove akcije nisu kvalitetno završavane. U jednom od rijetkih Zagrebovih protunapada, Surač je probio po desnom boku i pronašao usamljenog Čačića, koji je u 55. minuti izjednačio.</p>
<p>Kad je već prošlo 90 minuta, u sudačkoj nadoknadi vremena Varteks je uspio kapitalizirati terensku nadmoć. Prvo je Drobne pokušao pucati, no lopta se od bloka zagrebačkih igrača odbila do Bjelanovića, koji je snažnim šutem pogadio mrežu i bolju startnu poziciju Varteksa u Ligi za prvaka.</p>
<p>• Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS - ZAGREB 2-1 (1-0)</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 6, Kristić 6, Madunović 6, Mukaj 6, Karić 7 (od 71. Drobne 6), Bjelanović 8, Borović 7, (od 57. Bilokapić 6), Težački 7, Sabolčki 6, Kastel 6, Halili 6, (od 65. Šafarić 7)</p>
<p>ZAGREB: Tomić 5, Surač 6, Verha 6, Vejić 5, (od 45. Štrok 6), Perić 6, Osibov 7, Čižmek 6, (od 55. Šimić 5), Čačić 7, (od 90. Pirić -), Stavreski 6, Franja 6, Lovrek 6</p>
<p>SUDAC: Draženko Kovačić (Križevci) 6. GLEDATELJA: 2500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Borović (31.), 1-1 Čačić (55), 2-1 Bjelanović (90.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Čačić, Osibov, Težački, Lovrek, Bjelanović, Franja, Kastel, Tomić.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Težački, Lovrek.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Saša BJELANOVIĆ (D. Dretar)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tošić i Primorac ispustili Francuze u polufinalu</p>
<p>Bivši europski prvaci, Francuzi Patrick Chila i Jean-Philippe Gatien, svladali su u polufinalu igre parova Zorana Primorca i Roka Tošića / Naš je par u prvom setu vodio 11-3 i 15-10, no uslijedila je serija loše odigranih poena / Pobjednica ženskog turnira je Kineskinja Guo Yan</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Zoran Primorac i Roko Tošić ipak se nisu uspjeli plasirati u finale igre parova na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u stolnom tenisu. Nakon, po mnogo čemu, neobičnog meča svladali su ih bivši europski prvaci, Francuzi Patrick Chila i Jean-Philippe Gatien, 32-30, 21-13. </p>
<p>Naš je par u prvom setu vodio 11-3 i 15-10, ali uslijedila je serija loše odigranih poena, pa su Francuzi čak i poveli. No, za rasplet prvog seta trebalo je čekati sve do neuobičajenih 32-30 (!?), a pripao je Francuzima. Bilo je jasno da će se nakon takvog seta naši igrači teško vratiti u igru, a tome je pridonio još jedan nesvakidašnji detalj. Naime, budući da je prvi set trajao više od 15 minuta, u drugom je primijenjeno pravilo »igranja na vrijeme«, odnosno odigravanja poena do 13. izmjene, uz naizmjenično serviranje. Pravilo izmišljeno da bi se izbjegli beskrajni mečevi »defanzivaca«, primijenjeno na igru parova četvorice izrazito napadački orijentiranih igrača, doimalo se uistinu nakaznim, no i takvo se pravilo mora poštivati. </p>
<p>Činjenica je, međutim, da ni Primorac ni Tošić u nedjelju nisu odigrali ni približno tako dobro kao u prethodnim mečevima, što su i sami priznali: </p>
<p>- Oni su predobar i preuvježban par da bismo ih Zoki i ja, gotovo bez treninga, mogli samo tako pobijediti. Jest, uvjerljivo smo vodili u prvom setu, no slično se dogodilo i u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Sydneyu. I tamo smo ih ispustili, baš kao i ovdje, rekao je Tošić.</p>
<p>Zoran Primorac, koji je četvrtfinalni meč protiv Perssona i Hakanssona odlučio s nekoliko briljantnih poteza, u nedjelju ujutro nije bio ni približno tako uvjerljiv. I on pogreške u odlučujućim trenucima opravdava isključivo neuigranošću našeg para:</p>
<p>- Roko i ja bismo svakako mogli biti odličan par kad bismo igrali više od dva, tri puta godišnje. Budući da se parovi više ne igraju ni u momčadskim natjecanjima, nemamo baš mnogo prilike za to. S druge strane, Chila i Gatien igraju zajedno godinama, osvojili su europsko zlato, olimpijsku broncu...</p>
<p>Turnir stolnotenisačica na CROP-u 2001. osvojila je Kineskinja Guo Yan. Ona je u finalu, sa 3-1, pobijedila sunarodnjakinju Li Nan, inače osvajačicu brončane medalje na prošlom Svjetskom prvenstvu u Eindhovenu.</p>
<p>Nakon preranog ispadanja Tamare Boroš, dominacija Kineskinja u Zagrebu je bila izrazita. Nije ih uspjela zaustaviti ni odlična Rumunjka Mihaela Steff, 10. igračica sa svjetske ljestvice, koja je u 3. kolu izbacila Bai Yang, no u polufinalu ju je pobijedila Li Nan, u sva tri seta je bilo 22-20. Baš kao i na prošlom Svjetskom prvenstvu u Eindhovenu, Kinezi su na zagrebačkom Pro Touru Europljanima ostavili samo mrvice.</p>
<p>• Rezultati,</p>
<p>stolnotenisači, polufinale: Kreanga (Grč) - Chiang (Taj) 10-21, 21-19, 18-21, 10-21, Blaszczyk (Pol) - Ma Wenge (Kina) 24-26, 17-21, 21-15, 20-22, muški parovi, polufinale: Chila, Gatien (Fra) - Primorac, Tošić (HRV) 32-30, 21-13, Chiang, Chang (Taj) - Iseki, Tasaki (Jap) 21-12, 16-21, 14-21;</p>
<p>stolnotenisačice, polufinale: Niu (Kina) - Guo (Kina) 18-21, 21-17, 11-21, 21-16, 17-21, Li (Kina) - Steff (Rum) 22-20, 22-20, 22-20, finale: Guo (Kina) - Li (Kina) 21-19, 21-17, 15-21, 21-16.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Novi početak teniske »veteranke«</p>
<p>Na dodjeli nagrada najboljim tenisačicama u 2000. godini, osvajačica Roland Garrosa Iva Majoli primila je nagradu WTA Toura za povratnicu godine / »Imam 23 godine i, iako se osjećam kao veteranka, mislim da je ispred mene još nekoliko godina igre«</p>
<p>INDIAN WELLS/ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Za veliki skok na svjetskoj rang-listi i uspješan povratak na teniske terene hrvatska je tenisačica Iva Majoli dobila od WTA Toura nagradu za povratnicu godine. Prije sedam godina, Majoli je dobila nagradu za najimpresivniju novu igračicu na WTA Touru. Prije četiri godine je osvojila Roland Garros i postala jedna od najboljih na svijetu. No, tada je uslijedilo mračno razdoblje, ozljeda ramena odvojila je Ivu od tenisa gotovo dvije godine. Možda bi povratak bio i brži i bezbolniji da danas 23-godišnja Zagrepčanka, osim rehabilitacije, nije provodila vrijeme uživajući u noćnom životu i družeći se s jet-setom. Majoli je lani odigrala nekoliko turnira, završila sezonu s omjerom pobjedom i poraza 22-16 i sa 163. mjesta na rang-listi (službeni renking na kraju 1999. godine) stigla do 73. mjesta na kraju 2000. godine. Sjajan poticaj za nekadašnju »kraljicu zemlje«. Novinari su, tako, znajući dobitnike nagrada, razgovarali su s Ivom prije turnira u Indian Wellsu.</p>
<p>• Gdje ste bili prošlih godina?</p>
<p>- Spavala sam... Bila sam izvan svega gotovo dvije godine. Odigrala sam nekoliko turnira, imala sam problema s desnim ramenom od kraja 1998. Borila sam se s tim 1999., a na kraju te godine otišla sam na operaciju. Oporavak je trajao gotovo cijelu prošlu godinu, ponovo sam odigrala tek nekoliko turnira. Tri sam mjeseca »vukla« i frakturu koljena. Dakle, prošle dvije godine nisu bile najsretnije u mom životu. No, sad sam zdrava, osjećam se sjajno, uživam. Smatram se mnogo zrelijom osobom. Možda su mi, na neki način, ove dvije godine koje nisam igrala pomogle. Sada imam 23 godine, i iako se osjećam kao veteranka, mislim kako je ispred mene još nekoliko godina igre.</p>
<p>• Koliko ste blizu formi iz 1997. godine kad ste osvojili Roland Garros?</p>
<p>- Sad su mi najpotrebniji treninzi. Osjećam se dobro, no propustila sam puno treninga jer sam pokušala nastupiti na što više turnira krajem prošle i početkom ove godine. Naime, nisam mogla dobiti specijalni renking pa sam pala ispod 300. mjesta na rang-listi. Onda sam bila prisiljena odigrati nekoliko turnira kako bih osigurala kakav-takav renking. Srećom, dobila sam nekoliko pozivnica i uspjela doći oko 45. mjesta. Nemam bodova koje moram braniti pa se nadam kako ću do ljeta dohvatiti »top 20«.</p>
<p>• Kako ste ozlijedili rame?</p>
<p>- Mislim da je to od previše mečeva. Mijenjate lopte svaki tjedan, mijenjate podloge, što nije lako za rame.</p>
<p>• Gdje se operirali rame?</p>
<p>- U Švicarskoj. Operacija je bila je to dobra odluka, ništa me više ne boli. Prije toga sam četiri mjeseca provela u Münchenu s dr. Millerom Wolfordom, liječnikom njemačke nogometne i teniske reprezentacije. On mi je davao 30-ak injekcija svaki dan, tri puta tjedno, što je bilo uistinu bolno. Goran Ivanišević, Boris Becker i mnogi drugi su bili kod njega i rekli su mi da ga zovu »doktor Igla«. Kada sam stigla, vidjela sve one igle i shvatila da su sve za mene, počela sam plakati... No, ti su dani prošli. Jennifer Capriati je primjer, ona se silno borila. Jennifer je moja najbolja prijateljica na Touru i nadam se da ću se uspjeti vratiti kao i ona.</p>
<p>• Tko je sada vaš trener?</p>
<p>- Radim na teniskoj akademiji Nicka Bollettierija. Kad sam u Europi, putujem s bratom, a na Akademiji sam s ocem.</p>
<p>• Ako smo dobro razumjeli, prilično ste dugo slavili uspjeh u Roland Garrosu?</p>
<p>- Ne mislim tako. To je došlo neočekivano. Istina, i prije sam osvajala velike turnire, ali ništa se ne može mjeriti s »grand slam« naslovom. Trenirala sam još više nakon toga, jer sam znala da će se igračice još više truditi protiv mene. Te sam godine stigla do četvrtfinala Wimbledona, bile su to moje prve pobjede u Wimbledonu. I u 1998. sam zabilježila nekoliko dobrih rezultata. Bila sam stalno među prvih 10, 15 tenisačica na rang-listi. Mnogo se toga dogodilo prebrzo, mentalno sam se umorila, izgorjela sam. Tako sam otišla na dvotjedni odmor. Problem je bio što mentalno nisam bila pripremljena za sve to. Mislim da mnogo igračica, osim Martine Hingis, ima problema kad osvoje »grand slam«, jer se sve odjednom promijeni. Svi su oko tebe, stalno te traže i počneš se fokusirati na njih više nego na tenis. A teško je igrati kad nisi 100 posto unutra...</p>
<p>• Nakon »grand slam« naslova, zaustavile su vas ozljede. To je bilo frustrirajuće.</p>
<p>- Bilo je teško. Svi su govorili »O, pa imala si odlične praznike«. Bila sam na Mayo klinici u SAD, Njemačkoj, Švicarskoj, svim silnim bolnicama, ne znajući što da radim. Jedan kaže »potrebna je operacija«, drugi »dat ćemo ti injekcije«. Bilo je to teško vrijeme... Na kraju sam shvatila koliko volim tenis. Sretna sam što je sve sad iza mene. Nadam se kako ću ostati zdrava i nastaviti igrati. (Priredio: Igor Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tkalec u finalu svladao Karanušića 7-6, 6-0</p>
<p>POREČ, 18. ožujka</p>
<p> - Slovenski tenisač Marko Tkalec, peti nositelj, pobjednik je prvog turnira Istarske rivijere koji se igrao u Poreču. U finalnom dvoboju Tkalec je sa 7-6 (1), 6-0 svladao hrvatskog tenisača Roka Karanušića. I Tkalec i Karanušić su, inače, članovi TK Mladost iz Zagreba.</p>
<p>U finalu igre parova češko-slovačka kombinacija Sekac/Snobel, prvi nositelji, bili su bolji od mađarsko-rumunjskog para Bardoczky/Moldovan, drugih nositelja turnira, sa 6-4, 3-6, 6-3.</p>
<p>Kvalifikacije za drugi turnir Istarske rivijere, u Rovinju, već su započele, a pozivnice za glavni turnir dobili su Ivor Lovrak, Toni Petani, Ivan Cerović i Ivan Stelko. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>U Skopju već više od 20 tisuća Makedonaca iz tetovskoga kraja</p>
<p>»Privremeno raseljeni« Makedonci traže od vlade oružje za borbu protiv »oružanih ekstremističkih grupa«. Ne žale se na svoje dojučerašnje susjede Albance, ali osuđuju i makedonsku vlast i vojsku, koja se drži po strani </p>
<p>BRVENICA/ TETOVO/ SKOPJE, 18. ožujka (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - U nedjelju točno u podne ispred zgrade makedonske vlade okupilo se više od pet tisuća Makedonaca izbjeglih iz Tetova. Broj »privremeno raseljenih lica«, kako ih službeno nazivaju makedonske vlasti i za koje se pretpostavlja da ih je već više od 20 tisuća, međutim, nije konačan, jer rasplamsavanje borbi na obroncima Šare između makedonske policije i »oružanih ekstremističkih grupa« (službeno, u Sobranju u nedjelju u tri sata ujutro, izglasan termin za albanske kačake!) gura neprestano u potragu za većom sigurnošću sve više ljudi. Već smo pisali o zrakoplovima rasprodanima danima unaprijed za sva europska odredišta, o povećanom broju izvanrednih autobusnih linija prema Zapadu, a u subotu i nedjelju je i na graničnom prijelazu kod Struge zabilježeno više od 500 Albanaca. »Privremeno raseljeni« Makedonci, međutim, ne vode se ni u kakvim statistikama, snalaze se kako mogu, odlaze uglavnom k rodbini u Skopje ili na jug Makedonije, dok velik broj još uvijek spava u automobilima ili improviziranim prenoćištima. </p>
<p>Lokalne televizijske postaje, među kojima prednjači »A1«, tijekom emitiranja programa često objavljuju telope s telefonskim brojevima ljudi spremnih da svoje vikendice ili stanove privremeno, dok se ne smiri situacija, ustupe izbjeglicama.</p>
<p>Radovan Filipovski, prema vlastitom priznanju, napustio je Tetovo u srijedu, odmah poslije prosvjednog skupa prekinutog rafalima s obližnjih Kala. »Nastala je pometnja, nisam se osjećao sigurnim, morao sam otići«, priča Filipovski. Jedva da je ponio i ključeve od kuće i trgovine. »Sve mi je tamo ostalo!«, gotovo plačljivim glasom nastavlja priču iz koje se ne može zaključiti na koga je više kivan - na albanske kačake ili makedonsku vlast.</p>
<p>»Nisam ponio ni osobne dokumente. Kad smo shvatili da nema nikakvih izgleda da nam se dade oružje, nismo imali izbora, morali smo otići. Gledamo one policajce koji se bore 24 sata dnevno, a dobiju tek neke sendviče, i muka nam je! Pomogli bismo im, ali kako«, žali se Filipovski.</p>
<p>Sotir Nikolovski, pak, ne prestaje iskazivati čuđenje potpunom suzdržanošću Armije Republike Makedonije (ARM), čija bi pomoć, posebno u oružju, bila presudna u neutraliziranju položaja albanskih kačaka sjeverno od Tetova.</p>
<p>»Zamislite, tek su se u subotu na redovitoj novinskoj konferenciji sjetili pročitati Ustav u kojemu su otkrili odredbe po kojima ARM ipak može biti angažirana u borbama!!! Ova vlast potpuno je nesposobna. Uostalom, što smo i mogli očekivati od dviju stranaka na vlasti, VMRO-DPMNE i DPA, koje su, inače, potpuno oprečno govorile u predizbornoj kampanji i udružile se poslije izbora samo radi kriminala«, priča Nikolovski podsjećajući se da je, primjerice, VMRO-DPMNE, najavljivao za vrijeme kad dođe na vlast, »otvaranje plinskih komora za Albance«, »čupanje noktiju Albancima« (aluzija na orla na albanskoj zastavi - op.a.), »odsijecanje krila orlovima«...</p>
<p>»Svojim susjedima Albancima možemo samo zahvaliti na njihovom odnosu prema nama, mnogi su nam nudili i pomoć, ali morali smo pobjeći. Još nedavno su nam, primjerice, najavili da se više od tri tisuće njihovih sunarodnjaka priprema za novačenje. Ne mogu vjerovati da vlast to nije znala! Ne mogu vjerovati da vlast nije znala za njihove rovove i baze na okolnim brdima!«, zaključuje Sotir Nikolovski.</p>
<p>Prosvjednim skupovima makedonskih izbjeglica (još jedan prosvjed bio je održan ispred zgrade Sobranja, na kojemu se izbjeglicama obratio, i bio nadglasan zvižducima, predsjednik Republike Makedonije Boris Trajkovski!) dominiraju transparenti na kojima su ispisane zahvale makedonskoj policiji i parole poput »Nema Makedonije bez Tetova«, »Tetovo je makedonsko«, »Trajkovski, dođi u Tetovo«, »Ljupčo-glupčo«. </p>
<p>Nakon što su u subotu policijski i vojni izvori potvrdili da su mještani Urviča i Jelovjana napustili svoja sela na obroncima Šare, pokrenula su se i govorkanja da se rat širi prema Gostivaru. U nedjelju, međutim, policijske snage počele su s jakom minobacačkom paljbom na Kale, dok su, s druge strane, suprotno očekivanjima, s položaja kraj tetovskog stadiona napale otkrivene položaje albanskih kačaka u naselju Drenovac, naseljenom pretežno kosovskim Albancima. Tim djelovanjima Tetovo je sve više okruženo dimnom zavjesom koju ni nedjeljni jaki vjetrovi nisu rastjerali.</p>
<p>Brvenica nalazi se ispod napuštenih Urviča i Jelovjana, s druge strane auto-ceste Tetovo-Gostivar. U cjelini je naseljeno Makedoncima i jedno je od rijetkih mjesta u cijelome kraju (pored Blaca, Stenčeva i Volkovije, te miješanog Čelopeka) koje se može nazvati makedonskom oazom u albanskom okružju. Tamošnji Makedonci uglavnom su zaposleni u tekstilnoj industriji i, što je posebno važno, ne namjeravaju napustiti svoje domove. Premda selo broji oko četiri tisuće stanovnika, Makedonaca, predsjednik općine je Albanac (Nasuf Sinani) i - to nikome ne smeta.</p>
<p>»Nama ti to ne smeta. Mi smo kao oni zapadnjaci koji jedva da znaju i ime predsjednika svoje države. Želimo jedino raditi i tim radom privrediti za život sebi i svojoj obitelji«, priča nam Dime Apostolovski koga smo sreli ispred njegove kuće u kojoj živi jedanaestero ljudi.</p>
<p>»Ne možemo se požaliti i reći da nas je netko dosad provocirao. Kad bi samo tako i ostalo!«, nastavlja priču Apostolovski dok iz neposredne blizine, tek nekoliko kilometara dalje, odjekuju detonacije minobacačkih granata kojima makedonska policija već peti dan pokušava neutralizirati položaje svojih protivnika.</p>
<p>Prema mišljenju Makedonaca sa sjevera zemlje, namjera albanskih kačaka je destabiliziranje Tetova kao najbogatijega grada u Makedoniji i, na taj način, prisiljavanje makedonskih vlasti na razgovore o federalizaciji zemlje, »što, bojimo se, nije njihov konačan cilj!«</p>
<p>Pero Nedelkovski, koji živi u kući s bratovom obitelji, u kojoj je dvanaestero ljudi, tek nam je dometnuo poslovicu koju Makedonci koriste nakon što su prije dvije godine prihvaćali Albance izbjegle s Kosova: »Hrani psa da te ujede!«</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rutelli i Berlusconi ratuju za naklonost žena</p>
<p>RIM, 18. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Izborni stožeri dvaju glavnih kandidata na talijanskim izborima vode bitku na brisanom prostoru gdje su neopredijeljeni birači koje treba privući na ovu ili onu stranu U tom se prostoru nalaze raznovrsne skupine birača čija je zajednička karakteristika - neodlučnost. Svakako, najznačajnija skupina prema kojoj je usmjeren najveći dio inventivne i kreativne energije propagandnih stratega jesu - žene.</p>
<p>Poznato je da su žene i u životu i u politici odlučujući faktor.</p>
<p>Lideri vodećih koalicija imaju svoje načine privlačenja toga posebno osjetljivog segmenta biračkog tijela. Tako je Francesco Rutelli nesumnjivo ljepši, simpatičniji i bliži ženskim srcima. Ali njegova baby face ne ulijeva dovoljno povjerenja i zato se stručnjaci zaduženi za njegovu promidžbu bore s određenim problemima koje nije jednostavno prevladati. Rutelli ima još jedan ozbiljan nedostatak, a to je velika ironičnost prema svom protivniku, koja ima i kontraproduktivni učinak. Ako se Rutelli ne oslobodi tih jeftinih komentara i kritika, može izazvati bumerang efekt. Iskustva iz mnogih predizbornih kampanja, a posebice američkih, pokazala su da agresivni i negativno konotirani napadi na izbornog protivnika mogu u krajnjem zbiru imati negativni učinak po napadača. </p>
<p>Ni Berlusconi nije imun na takvu retoriku, tu je i njegova najslabija točka. Predstavljajući vladavinu lijevog centra kao vladavinu mraka i nedemokracije u Italiji, izlaže se neutemeljenim ocjenama koje izlaze iz okvira realnosti. Svoj program Berlusconi nastoji sažeti u nekoliko točaka: reorganizacija državne uprave, uvođenje novih suvremenih tehnologija, restrukturiranje društva, smanjenje poreznog opterećenja, javni radovi na velikim infrastrukturnim objektima, razvoj juga Italije. Kome će pokloniti svoju »ljubav« Talijanke, koje su većinsko glasačko tijelo sa 52 posto glasova: lijepom i puno mlađem Rutelliju ili umjetno pomlađenom, ali daleko bogatijem i uvjerljivijem Berlusconiju. Ako je točno da »miris novca« ima jaku afrodizijačku moć, onda je rezultat više-manje poznat. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Greenspan panično zaustavlja recesiju</p>
<p>Možda bi već u utorak Alan Greenspan, šef Saveznih rezervi, mogao po treći put smanjiti kamatnu stopu za pola posto, u nastojanju da se ozdravi tržište, zaustavi recesija, i spriječi »slobodan pad« vrijednosti akcija na Wall Streetu</p>
<p>NEW YORK, 18. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon katastrofalnog prošlog tjedna na Wall Streetu, sada su svi pogledi upereni prema Alanu Greenspanu, šefu američkih saveznih rezervi (Centralne banke). Vrlo je vjerojatno (i svi se tome nadaju) da će Greenspan već u utorak smanjiti kamatnu stopu (za prekonoćne međubankovne zajmove) za još pola posto, nakon što je to ove godine učinio dva puta u siječnju. Ta smanjenja u pravilu djeluju ljekovito na američko gospodarstvo, i kad god usporavanje privrednog rasta postaje zabrinjavajuće, smanjenje kamatne stope oživljava privredu i ponovo ubrzava rast.</p>
<p>Ovaj put međutim, za razliku od stanja u siječnju, kada se radilo »samo« o znacima usporavanja rasta, već se vrlo panično govori o recesiji i o drami na Wall Streetu gdje se indeksi Dow Jones i Nasdaq ponašaju kao u slobodnom padu. Ako tehnološki indeks, Nasdaq, nastavi s padom - a prognoze su vrlo pesimistične - i ako Dow Jones, industrijski indeks, također nastavi s padom, onda će se uskoro moći govoriti o »pravoj« recesiji, s posljedicama koje više neće teško pogađati samo Ameriku, nego i cijeli globalizirani svijet.</p>
<p>Ni nakon prošloga petka i novih padova Dow Jonesa i Nasdaqa, još se »ne otvaraju prozori« niti se masovno skače u bezdan, ali usporedbe s 1987. godinom i tadašnjim slomom na Wall Streetu već su pomalo preslabe, te se već poseže za paralelama s godinom 1929. Unatoč neočekivanostima, ekonomija je, naravno, i dalje vrlo egzaktna nauka, ali kad počnu prevladavati panični tonovi, kao što je to slučaj sada, onda se u »slobodnim asocijacijama« i komentarima može čuti kako »nije valjda slučajno što se epidemija slinavke i šapke posljednji put pojavila baš te 1929.godine, kada je zabilježen onaj čuveni slom na Wall Streetu«! Kao: u praznovjernim paničarenjima te dvije stvari obično nailaze u paru...</p>
<p>Ali, na nešto racionalnijem tlu, ona historija koja se radije priziva, govori da smanjenje kamatne stope u slijedećih devet do dvanaest mjeseci probudi tržište i oživi gospodarstvo. Dva smanjenja ove godine (3. i 31. siječnja) i sada, vjerojatno, i treće smanjivanje kamatne stope, trebalo bi pokazati kako je Saveznim rezervama uistinu stalo do brzog oporavka gospodarstva. Ali, s Wall Streeta se već mogu čuti komentari kako Greenspan ništa od toga ne čini za ljubav Wall Streeta, niti da će njegovi potezi bitnije pomoći, recimo, tehnološkom indeksu Nasdaq. »Potemkin.com«, kako već neki nazivaju Nasdaq, aludirajući na iluziju rasta i nezdravo bogaćenje (koje se onda <FONT COLOR="#CC3300"><b>rasprsnulo</b></FONT> poput mjehurića), po svoj će prilici padati još i niže no što je već pao (za godinu dana s 5,120 na 1,800). Predsjednik Bush, kojemu ne preostaje ništa drugo nego da izjavljuje kako i dalje ima »veliko povjerenje u moć američkog gospodarstva«, također može samo gledati što će poduzeti Greenspan, i kakav će to učinak imati. Utorak je taj dan kada bi Greenspan, kao i uvijek dosad, trebao obznaniti potez kojim će učiniti nesto dobro za svakoga: i za tržiste, i za potrošače, i za ulagače, ali i za predsjednika Busha, kojemu se uza sve dobre najave i prognoze nije posrećilo da barem prve mjesece svoje vladavine provede u atmosferi slatkoga trijumfa zbog »permanentnog gospodarskog rasta«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kaspijsko more ili jezero - i dalje sporno </p>
<p>Putin i Khatami uspjeli su se dogovoriti i o kupoprodaji oružja i o nastavku izgradnje ruske nuklearke u Iranu, pa i o zajedničkoj proizvodnji putnički zrakoplova, ali ne i o tome je li Kaspij more ili jezero </p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Predsjednici Rusije i Irana, Vladimir Putin i Mohammad Khatami, dogovorili su se (prošli ponedjeljak u Moskvi) i o kupoprodaji oružja, i o nastavku izgradnje ruske nuklearke u Iranu, pa i o zajedničkoj proizvodnji putničkih zrakoplova, ali ne i o tome je li Kaspij jezero ili more. Pravni status i o tome ovisan naziv tog golemog jezera ili unutarnjeg mora, gotovo triput većeg od Jadrana, sporan je od raspada SSSR-a, jer o tome ovisi ne samo razgraničenje nego i korištenje nafte, plina i drugih bogatstava. </p>
<p>U prošlosti, prema sporazumima iz 1921. i 1940., SSSR i Iran su posjedovali 45 milja obalnog pojasa, a ostalo je bilo zajedničko. Poslije raspada SSSR-a nastale su uz obale još tri države - Kazahstan, Turkmenistan i Azerbajdžan. I gotovo istodobno potvrđena su predviđanja da se pod vodom nalaze golema ležišta nafte i plina u količinama približnima onima u Zaljevu. </p>
<p>U listopadu 1994. postignut je u Bakuu »sporazum stoljeća« o osnivanju međunarodnog naftnog konzorcija i o načelima suradnje. Očekivalo se brz dogovor, ali, za nevolju, najbogatija ležišta nafte su u blizini obala Azerbajdžana i Kazahstana, a te dvije države su shvatile da im je najbolje Kaspij podijeliti kao jezero, otprilike onako kako su Sjedinjene Države i Kanada učinile s Velikim jezerima. Tako bi imale pravo na svoje sektore u cjelini. Rusija i Iran nemaju tako bogata ležišta uz svoje obale i zato su prvo tražile da Kaspij bude podijeljen kao more, tj. da uz relativno uski pojas uz svoje obale svatko može iskorištavati i ono što je zajedničko. </p>
<p>Prije četiri godine Rusija i Kazahstan dogovorili su za svoj dio kompromis: dno su podijelili kao da je jezero, svakoj strani njezin dio, a vode, tj. ribe i sve drugo u njoj, koristit će zajednički kao da je riječ o moru. Početkom ove godine, Putin je takav sporazum potpisao i s predsjednikom Azerbajdžana Gajdarom Alijevim. No, Iran i Turkmenistan i dalje traže podjelu i dna i voda kao da je riječ o moru. Dogovor će se nastojati postići ovog ljeta, na sastanku ministara pet država. </p>
<p>Preslagivanje karata i partnera u toj igri ubrzalo se kad je prošlog ljeta u Kashaganu, kazahstanskom dijelu Kaspija, potvrđen najveći nalaz nafte u posljednjih 30 godina. Sve velike naftne kompanije svijeta nastoje steći što veći udio u najizdašnijem svjetskom izvoru energenata 21. stoljeća. Talijanski Agip već je kupio 25 posto azerbajdžanske naftne kompanije SOCAR, a ENI se priključio Gazpromu u tri milijarde dolara vrijednom poslu s naftašima Kazahstana i Azerbajdžana. Međunarodni konzorcij u kojem su i najveće naftne kompanije ovih je dana Agipu povjerio da predvodi u korištenju golemog naftnog polja Kashagan - u posao se ulaže 20 milijardi dolara. Prema nekim prognozama, nafta bi odatle mogla poteći 2005., a do 2015. godine Kazahstan bi proizvodio osam milijuna barela nafte dnevno, što bi ga izjednačilo sa Saudijskom Arabijom, danas najvećim proizvođačem nafte. </p>
<p>No, najveći izazov nije pronalaženje i vađenje nego otprema. Otvorena mora i oceani daleko su i do njih se mora graditi skupe naftovode kroz politički nestabilne, nepouzdane i međusobno zavađene države. Pritom, velike sile teško se dogovaraju jer su im interesi najčešće suprotstavljeni. Kina je npr. ugovorila s Kazahstanom izgradnju naftovoda vrijednog dvije milijarde dolara koji vodi na istok. Rusija je zainteresirana da naftovodi idu prema zapadu, preko njenog teritorija do Crnog mora. Amerikanci zagovaraju naftovod od Bakua, preko Gruzije i Turske do Ceyhana, turske luke u Sredozemnom moru, iako je to najteža i najskuplja ruta (1730 kilometara, oko tri milijarde dolara). I protive se najlogičnijem i najjeftinijem naftovodu preko Irana - za koji su zalažu Francuzi i Talijani. </p>
<p>Najveći strani konzorcij u Azerbajdžanu, predvođen britanskim BP-om, odlučio je prošlog listopada podržati naftovod Baku-Ceyhan. U veljači je zanimanje potvrdio i Chevron, koji posjeduje 50 posto golemog kazahstanskog naftnog polja Tengiz i 30 posto azerbajdžanskih ležišta uz obalu. Početkom ožujka Azerbajdžan, Gruzija, Kazahstan i Turska potpisali su pismo namjere o gradnji tog naftovoda. Iako je Rusija i dalje javno kritična prema pravcu Baku-Ceyhan, jer konkurira njenim naftovodima, ruske kompanije privatno se uopće ne protive. I one očekuju veći udio u kaspijskoj nafti, pa će i njima novi naftovod dobro doći. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Predviđena uvjerljiva pobjeda Blaira</p>
<p>LONDON, 18. ožujka</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair pobijedit će na izborima koji bi se mogli održati u svibnju s gotovo jednakom prednošću kao i na posljednjim općim izborima 1997. godine, pokazala je anketa objavljena u nedjelju.</p>
<p>Istraživanje koje je u 139 ključnih izbornih jedinica provela agencija za ispitivanje javnog mnijenja ICM pokazalo je da će Blairova Laburistička stranka ostati na vlasti s većinom od 179 zastupničkih mjesta - kao i na izborima u svibnju 1997. godine kad su laburisti osvojili najveću parlamentarnu većinu u posljednjih 150 godina. Potpora laburistima veća je za 3,4 posto u odnosu na izbore 1997. godine, dok je potpora za oporbene konzervativce također porasla, ali samo 0,9 posto, pokazalo je istraživanje objavljeno u listu News of the World. Treća po snazi britanska stranka, liberalni demokrati, izgubila 2,2 posto glasova u odnosu na izbore održane prije četiri godine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>IRA svoje mučenike prikazuje kao golubove</p>
<p>Prije dvadeset godina umro je štrajkajući glađu Bobby Sands i još devet pripadnika IRA-e nastojeći izboriti status političkih zatvorenika</p>
<p>LONDON 18. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nedugo prije negoli je Mickey Devine umro štrajkajući glađu u sjevernoirskom zatvoru Maze, njegova sestra Margaret McCauley dovela mu je njegovo dvoje djece da se s njima zauvijek oprosti.</p>
<p> U tom trenutku tijelo mu se gotovo raspadalo iznutra, već je oslijepio i jedva je mogao govoriti. Njegovu sestru do danas progoni ono što je vidjela kada se na odlasku iz tog posjeta osvrnula za sobom: »Kostur od čovjeka, kako tamo leži plačući.« Ubrzo nakon toga, Mickey Devine je umro u dobi od 27 godina.</p>
<p> On je bio zadnji od deset zatočenih pripadnika IRA-e koji su štrajkom glađu uzalud pokušavali izboriti status političkih zatvorenika. Ovih dana navršava se dvadeset godina od tih dramatičnih događaja, a sjevernoirski republikanci iznutra su podijeljeni oko toga kako ih treba obilježiti. </p>
<p>Prvi i najglasovitiji štrajkaš glađu bio Bobby Sands.</p>
<p> Tom pripadniku IRA-e bilo je 26 godina i bio je zatvoren u Mazeu zbog incidenata s vatrenim oružjem. Početkom ožujka 1981. Sands je počeo odbijati hranu, a izdahnuo je 66 dana nakon toga. Njegovu agoniju zaustavljenog je daha pratio cijeli svijet, a u smrt ga je slijedilo još devet IRA-inih zatvorenika u Mazeu.</p>
<p> Tadašnja premijerka Margaret Thatcher nije popustila njihovim zahtjevima i nije im dala status politčkih zatvorenika, koji su tražili. Kasnije su se uvjeti za takve kažnjenike znatno poboljšali, a nedavno su i amnestirani u okviru sjevernoirskog mirovnog procesa. Sada se, međutim, irski republikanci svađaju oko toga koji je najbolji način komemoracije događaja u kojem je IRA stekla svoje autentične mučenike.</p>
<p>Zbog smrti štrajkaša, bivša premijerka ostala je omrznuta figura među republikancima. IRA joj se 1984. bezuspješno pokušala osvetiti kada je podmetnula bombu u hotel »Grand« u Brightonu u kome je odsjela »željezna lady«. No, premda je eksplozija demolirala dijelove hotela te usmrtila i ranila više ljudi, Margaret Thatcher prošla je bez najmanje ozljede. IRA je, međutim, zadnjih godina prešla na miroljubivu strategiju, svjesna da svoje ciljeve ne može ostvariti oružjem. U povodu smrti štrajkaša glađu, IRA i njeno političko krilo Sinn Fein sada planiraju niz skupova, predavanja i priredbi - te demonstracije pred kućom Margaret Thatcher u Londonu. </p>
<p>Obitelj Bobbyja Sandsa, prvog i najpoznatijeg štrajkaša glađu tvrdi međutim da je nova mirovna strategija IRA-e »izdaja« svih njenih pripadnika koji su životom platili borbu za irsko ujedinjenje.</p>
<p> Nezadovoljni su i pojedini republikanski disidenti koji i dalje vjeruju jedino u govor oružja. Svi oni zajednički kritiziraju i sliku koju je republikansko službeno vodstvo naručilo kao uspomenu na dvadestu godišnjicu štrajka glađu u zatvoru Maze. Slika prikazuje deset bijelih golubova, koji simboliziraju deset štrajkaša glađu. Motiv golubova sjajno se uklapa u novu mirovnu strategiju, ali jedan prijatelj obitelji Sands izjavio je ovih dana britanskim novinama: »Bobby je bio mnogo toga, no nije bio golub.«</p>
<p>Dosta pripadnika IRA-e prebjeglo je u tzv. Pravu IRA-u, otpadničku skupinu koja i dalje zagovara oružanu borbu protiv britanske vlasti u Sjevernoj Irskoj. I sestra Bobbyja Sandsa, Bernardette Sands Mc Kevitt, podupire Pravu IRA-u. Ta je teroristička organizacija na vlastiti način odlučila komemorirati štrajk glađu u zatvoru Maze, podmetnuvši nedavno jaku automobilsku bombu pred zgradu BBC-a u Londonu. Detonacije bombe prije dva tjedna poklopila se s datumom kada je Bobby Sands počeo odbijati hranu. Svađa oko obilježavanja tog ključnog događaja u sjevrnoirskom kalendaru najbolje ilustrira do koje je mjere danas iznutra rascijepljen irski republikanski pokret.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Makedonski parlament za »hitne i učinkovite mjere«</p>
<p>TETOVO, 18. ožujka</p>
<p> - Makedonski parlament izjasnio se za »hitne i učinkovite mjere« protiv nastavka sukoba između vladinih snaga i albanskih gerilaca kod Tetova, na sjeverozapadu zemlje i pozvao stanovnike grada na mir. </p>
<p> »Institucije Makedonije poduzet će odgovarajuće mjere za očuvanje mira i stabilnosti u zemlji«, stoji u deklaraciji usvojenoj u parlamentu tijekom noći na nedjelju. »S obzirom na situaciju, bit će poduzete hitne i učinkovite mjere za sprečavanje širenja nasilja«, navodi se u deklaraciji.</p>
<p> Priroda tih mjera nije precizirana, no makedonski ministar vanjskih poslova Srđan Kerim trebao bi ih u ponedjeljak izložiti svojim europskim kolegama u Bruxellesu.</p>
<p> Parlament traži od građana da »ne napuštaju svoje domove i ne popuštaju dezinformacijama i pritiscima oružanih skupina«, dodaje se u deklaraciji.</p>
<p> Optužujući ekstremiste da »ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Makedonije« parlament ipak ističe nužnost »intenziviranja velikog političkog dijaloga«.</p>
<p> Tijekom zasjedanja parlamenta gotovo 3000 stanovnika Tetova prosvjedovalo je ispred njegova sjedišta, tražeći rješenje krize u što je moguće kraćem roku. </p>
<p> Prosvjednicima se navečer obratio i predsjednik Republike Boris Trajkovski koji je kazao da se kriza može riješiti samo »razumom i odlučnošću«. »Tetovo je makedonski grad i to će i ostati. Morate se tamo vratiti i živjeti zajedno s Albancima«, rekao je.</p>
<p> Neki od prosvjednika odgovorili su mu zvižducima i sloganima »dajte nam oružje« i »dovoljno dugo smo čekali«.</p>
<p> Tetovo je od početka sukoba u srijedu napustilo nekoliko stotina stanovnika, a oko 800 ih se, prema službenim izvorima, sklonilo u Albaniji. U sukobima je dosad poginula jedna osoba, a 25 ih je ozlijeđeno, uključujući 15 policajca. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Fischer: Treba uzeti u obzir zabrinutost umjerenih Albanaca</p>
<p>BERLIN, 18. ožujka</p>
<p> - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer pozvao je u nedjelju vladu u Skopju da uzme u obzir »legitimnu zabrinutost« umjerenih Albanaca u Makedoniji. </p>
<p> Osuđujući ekstremističko nasilje na sjeveru Makedonije, Fischer je poručio makedonskoj vladi da bi »trebala učiniti sve kako bi intenzivirala dijalog s umjerenim Albancima, odgovorila na njihovu legitimnu zabrinutost i prevela je u reforme«.</p>
<p> »Makedonija može računati na podršku Njemačke u borbi protiv ekstremističkog nasilja. U to sam u petak uvjerio svoje sugovornike u koplju«, dodao je Fischer.</p>
<p> »Njemačka osuđuje pokušaje ugrožavanja makedonske teritorijalne cjelovitosti i postavljanja političkih zahtjeva terorističkim metodama«, istaknuo je ministar.</p>
<p> Njemački ministar obrane Rudolf Scharping istaknuo je u nedjelju u razgovoru za Njemački radio da je »sukob u Makedoniji prije svega unutarnje pitanje« te da »ne bi trebalo uplesti KFOR, a s njim i njemačku vojsku«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Počinju Hrvatski dani na Hillu</p>
<p>WASHINGTON, 18. ožujka</p>
<p> - U Washingtonu su u nedjelju počeli 11. hrvatski dani na Hillu, tradicionalno godišnje okupljanje američkih Hrvata. Oni tom prigodom upoznaju svoje goste sa svojim gledištima o nekima od najvažnijih pitanja američko-hrvatskih odnosa.</p>
<p> Sudionici Hrvatskih dana sastat će se i do utorka razgovarati s više članova oba doma američkog Kongresa te dužnosnicima Bijele kuće i State Departmenta. Uvjereni su da će u predstavnicima nove j američke administracije imati pažljive sugovornike, osobito stoga što je Udruga američkih Hrvata (CAA) lani poduprla izbor Georgea W. Busha za predsjednika SAD.</p>
<p> »Tražit ćemo da SAD snažno podupre članstvo Hrvatske u NATO-u, njezin gospodarski razvitak i stajališta o odgovornosti za ratne zločine«, najavio je predsjednik CAA Frank Brozovich.</p>
<p> Sudeći po raspoloženju u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici, najviše će biti govora o položaju Hrvata u BiH i radu ICTY-ja. Američki Hrvati zamjeraju međunarodnoj zajednici i njezinu visokom predstavniku Wolfgangu Petritschu smjenjivanje hrvatskih dužnosnika u BiH. Smatraju da su Hrvati u neravnopravnom položaju u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda u BiH.</p>
<p> Tijekom Hrvatskih dana na Hillu bit će ponovljen zahtjev da se glavni optuženi ratni zločinci - Slobodan Milošević, Radovan Karadžić, Ratko Mladić i drugi - što prije nađu pred haaškim sucima. </p>
<p> Istodobno će tražiti da se hrvatskom pravosuđu prepusti suđenje mogućim počiniteljima zločina u akcijama »Bljesak« i »Oluja«.</p>
<p> Okupljanje u Washingtonu organizatori iz CAA iskoristit će za izbor svojega novog nacionalnog vodstva.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ravnatelj RTV Slovenije pred sudom</p>
<p>Iz ureda ljubljanskog tužitelja priopćeno je kako je uložen zahtjev za pokretanje istrage protiv Janeza Čadeža zbog opravdane sumnje da je počinio dva kaznena djela zloporabe položaja</p>
<p>LJUBLJANA, 18. ožujka</p>
<p> - Po svemu se čini da će nakon godinu i pol uporne bitke protiv svojega ravnatelja, novinari Televizije Slovenije, odnosno njihov sindikat, napokon dobiti zadovoljštinu. Naime, iz ureda nadležnoga ljubljanskog tužitelja ovoga je petka priopćeno javnosti kako je uložen zahtjev za pokretanje istrage protiv Janeza Čadeža, donedavnoga glavnog direktora i trenutačnoga vršitelja te dužnosti javne ustanove Radio-televizije Slovenije (RTVS), zbog opravdane sumnje da je počinio dva kaznena djela zloporabe položaja ili utemeljenih prava zaposlenih.</p>
<p>To je javno potvrdila i glavna državna tužiteljica Republike Slovenije Zdenka Cerar, koja je rekla kako se sumnja da je Čadež prekršio dva članka Kaznenoga zakona. Tužiteljstvo je, kaže se u priopćenju, u predistražnome postupku o nepravilnostima u poslovanju RTVS-a, a na temelju upozorenja sindikata novinara i kulturno-umjetničkih djelatnika te javne ustanove, ustanovilo da su iznesene sumnje utemeljene. To, točnije, znači da je Čadež osumnjičen - a sada će biti i optužen - zbog zloporabe svojega položaja i prava, »iz čega je izvukao i imovinsku korist«.</p>
<p>A u Kaznenome zakonu RS točno piše: »Tko u obavljanju gospodarske djelatnosti zloporabi svoj položaj ili prekorači granice svojih prava, a s namjerom da sebi ili nekome drugome pribavi imovinsku korist ili izazove imovinsku štetu, kažnjava se zatvorom do pet godina«. Prema nekima pouzdanim informacijama, što ih iznosi ljubljansko Delo, tužitelji su prikupili dovoljno dokaza da su, kao prvi od dva kaznena djela, neki tzv. koprodukcijski sporazumi, što ih je potpisao Čadež, sastavljeni tako da su potpisnici pribavili znatnu imovinsku korist, a RTVS je istodobno oštećen.</p>
<p>Valja podsjetiti kako je nedavno izbila žestoka pobuna novinara na Televiziji Slovenije, kojima su se pridružile još neke udruge i sindikati, kada je Vijeće RTVS-a, na čijem je čelu Janez Kocijančič, tajnim glasovanjem, samo s jednim glasom više, ponovno izabralo Čadeža za glavnog ravnatelja za još jedan mandat od pet godina. Tada su novinari preko svojega sindikata zaprijetili velikim skandalom, sličnim onome nedavnome na češkoj televiziji: općim prekidom rada i javnim prosvjedima pred Državnim zborom (slovenskim parlamentom) sve dok se Čatež ne smijeni s položaja.</p>
<p>Srećom za unutarnji mir u Sloveniji, konačnu odluku o ravnateljima javnih ustanova donosi parlament. A ovaj put, očito pod snažnim pritiskom novinarske pobune, zastupnici su velikom većinom glasova odbacili odluku Vijeća RTVS-a, odnosno ponovni izbor Čadeža za glavnog ravnatelja. Sada cijela procedura počinje iznova, ali se zasad još ne otkriva tko bi bio kandidat koji bi zadovoljio i Vijeće i novinare i napokon zastupnike (neslužbeno se najavljuju neka imena). No, u međuvremenu, Vijeće RTVS-a ponovno je bacilo izazov prosvjednicima: izabralo je Čadeža za v.d. glavnog ravnatelja, jer ta javna ustanova, navodno, »ne može djelovati bez šefa«. Tako sada RTVS ima »šefa« kojega ne priznaje većina zaposlenih, jer u njemu vidi kriminalca.</p>
<p> A sve je počelo prije godinu i pol dana, kada su sindikati novinara RTVS-a uputili nadležnim ustanovama popis nepravilnosti u poslovanju vodstva te ustanove i već u tome pismu izrazili sumnje u njihovu zakonitost. Na temelju te prijave kriminalisti su, kako se sada otkriva, tiho i tajno, bez najava u javnosti, vodili istragu u samome RTVS-u i u stanovima Čadeža i njegova pomoćnika, programskoga direktora Janeza Lombergara.</p>
<p>U međuvremenu, cjelovito je poslovanje temeljito pregledao i Računski sud koji je nedavno, upravo u vrijeme novinarske pobune i uoči odluke parlamenta, javno obznanio svoje negativne nalaze. Sada se, nakon zahtjeva ljubljanskoga tužiteljstva za pokretanje sudske istrage, slučaj Janeza Čadeža, čini se, ubrzano približava svome raspletu, dakako na zadovoljstvo gnjevnih novinara i njihova sindikata. Tako sada slovenska javnost očekuje da će se bivši glavni direktor i trenutačno v.d. na tome najvišem položaju u javnoj ustanovi RTVS uskoro naći na optuženičkoj klupi na sudu, a možda i u zatvoru.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ivanov protiv sankcija prema SRJ zbog ICTY-a</p>
<p>BEOGRAD, 18. ožujka</p>
<p> - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izjavio je za nedjeljni broj beogradskog lista Politika da će njegova zemlja »nastaviti s aktivnom ulogom« na Balkanu i usprotivio se obnavljanju sankcija Jugoslaviji, ako ne bude surađivala s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY). Ivanov, koji u nedjelju navečer treba doputovati u Beograd, tražio je ukidanje ICTY-a smatrajući da »nema realne potrebe za očuvanjem tog golemog birokratskog stroja«. On navodi da novac koji se daje za Haaški sud treba usmjeriti u »demokratske pravne intitucije balkanskih zemalja«.</p>
<p> Ruski ministar tvrdi da se situacija danas izmijenila jer u Jugoslaviji, Hrvatskoj i BiH već funkcioniraju odgovarajuće pravosudne strukture koje unutar svog zakonodavstva mogu obavljati poslove. Ivanov, koji će u utorak boraviti na Kosovu, vjeruje da je još uvijek moguće zaustaviti eskalaciju nasilja. »To je zadatak, prije svega, zapovjedništva KFOR-a, a svoju ulogu mora odigrati i UNMIK«, rekao je Ivanov, dodajući da »albanski ekstremisti pokušavaju isprovocirati regionalnu krizu velikih razmjera«. Izrazivši zabrinutost zbog rasplamsavanja ekstremizma i organiziranog kriminala, napomenuo je da je Rusija »nespokojna« zbog sadašnjeg stanja na jugu Srbije, u Kosovu i u Makedoniji, smatrajući da međuetnički politički dijalog još nije ni počeo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mijo Anić: Nema plaće za vojnike koji otkažu poslušnost</p>
<p>General Ćurćić je smijenjen jer je javno izjavio da ne želi biti više dozapovjednik zajedničkog zapovjedništva Vojske FBiH i zbog toga što nije proslijedio moje zapovijedi, tvrdi zaVjesnik federalni ministar obrane BiH </p>
<p>BRČKO, 18. ožujka</p>
<p> - Novi federalni ministar obrane počeo je energičnim potezima sprječavati mogući neposluh u vojsci koji bi eventualno željeli potaknuti tvorci tzv. hrvatske samouprave. Ministar Anić za Vjesnik je govorio o trenutačnoj situaciji i očekivanom razvoju događaja.</p>
<p>• Gospodine Aniću, u subotu ste razriješili dužnosti generala Ćurčića i donijeli odluku o smjeni osam vaših pomoćnika iz reda hrvatskog naroda. Zbog čega ste poduzeli ovako radikalne korake?</p>
<p>- Nisam imao namjeru žuriti s promjenama u Vojsci Federacije BiH i u Ministarstvu obrane. No razvoj događaja jednostavno je nametnuo neka rješenja koja nisu mogla dalje čekati. To se prvenstveno odnosi na generala Ćurčića koji se javno deklarirao da ne želi više biti dozapovjednik zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije BiH, odnosno da neće izvršavati zapovijedi novo uspostavljenih federalnih vlasti. </p>
<p>• Poništili ste odluku ranijeg ministra da hrvatski vojnici skinu znamenja Federacije BiH s vojnih odora. Poštuje li se Vaša odluka? </p>
<p>- Po informacijama kojima raspolažem, moja odluka se djelomice poštuje. Neke postrojbe uopće nisu skidale Federalna obilježja, druge su to već učinile. Dakle, u vojnim postrojbama, kada su u pitanju znamenja na odorama trenutačno je šarenilo. Ova situacija dodatno se zakomplicirala nakon što je dozapovjednik zajedničkog zapovjedništva general Ćurčić podnio ostavku. On je bio dužan proslijediti moju zapovijed u zdrugove i brigade, no to nije uradio. Ovoga trenutka ja ne mogu tražiti odgovornost od zapovjednika nižih instanci jer faktički moja odluka nije do njih ni došla. Nakon imenovanja generala Ive Lozančića na mjesto vršitelja dužnosti novog dozapovjednika moja odluka će biti proslijeđena u sve postrojbe. Tamo gdje se ona ne bude provodila napravit ćemo smjene. </p>
<p>• Ako je tročlano bosansko-hercegovačko predsjedništvo civilni zapovjednik Vojske Federacije BiH, niste li prekoračili ovlasti imenovanjem generala Lozančića na mjesto novog dozapovjednika zajedničkog zapovjedništva ?</p>
<p>- Tu nema nikakvih prekoračenja ovlasti. Razrješenje generala Ćurčića i imenovanje generala Lozančića kao vršitelja dužnosti potpuno je legalno i sukladno postojećim zakonima. To je privremeno rješenje. </p>
<p>• Kako ocjenjujete posljednje događaje u BiH, poglavito kada su u pitanju odluke koje je donio Hrvatski narodni sabor. Neki tvrde da je ovim odlukama ugrožena sigurnost BiH. </p>
<p>- Mislim da je to avantura koja nanosi najveću štetu upravo nama Hrvatima. Sličnih avantura posljednjih godina bilo je puno i sve one su na kraju rezultirale štetom po hrvatski narod. Kada je u pitanju sigurnost, ne vjerujem da je ona ugrožena. Svatko u ovoj zemlji zna da nema te sile koja ovdje može nešto nepredviđeno napraviti i svaki takav pokušaj unaprijed je osuđen na propast. No ja osobno ne isključujem neke incidentne situacije. </p>
<p>• Vas kao i druge Hrvate iz Alijanse za promjene osuđuju da ste izdali hrvatske nacionalne interese.</p>
<p>- Budite bez brige. Sigurno nema nikakve izdaje hrvatskih nacionalnih interesa. Nacionalne interese su izdali upravo oni koji ovih dana uveliko govore o hrvatstvu. Oni su hrvatstvo izdali onda kada smo zagovarali i htjeli uvesti konstitutivnost na cijelom području BiH. Tada su energično bili protiv te konstitutivnosti. Kada smo govorili da su Hrvati i Bošnjaci ugroženi u RS, oni su podržavali RS upravo onakvu kakva jest, bez bilo kakvih promjena. Ti isti sada Hrvatima Srednje Bosne govore o kantonizaciji i promjenama unutar BiH, a prije samo mjesec dana govorili su nešto sasvim suprotno.</p>
<p>• Nedavno ste izjavili da je Ministarstvo obrane privatizirano. Možete li to pobliže objasniti?</p>
<p>- Ministarstvo je bilo privatizirano u ideološko-političkom smislu a također i u materijalno tehničkom. Kada kažem u idološko-političkom smislu mislim na zapovjedni kadar koji postavljena po stranačkoj pripadnosti, članstvu u HDZ-u. Kada je u pitanju materijalno tehnička strana, nerazumljivo je da se najveći broj vozila u hrvatskoj komponenti Vojske Federacije vodi pod nekim privatnim firmama, a ne u Ministarstvu obrane. Vrijeme će pokazati da je upravo to i glavni uzrok koji je izravno prouzročio trenutačna događanja.</p>
<p>• Pripadnici Vojske Federacije BiH nisu dobili plaće, zbog čega?</p>
<p>- Oni nisu dobili plaće jer sam ja stopirao isplatu. Svi oni koji ne budu poštovali odluku ministra obrane, budite sigurni, neće dobiti plaću. Mislim da to ne treba dodatno pojašnjavati. Također, svi oni koji se budu ponašali sukladno zakonskim odredbama i odlukama Ministarstva obrane primit će plaću i nastavit će normalno obavljati svoj posao. No, ja se nadam da su ljudi svjesni da bi svaka druga opcija za njih značila gubitak posla i bio bi to čisti avanturizam. Nikakva hrvatska stvar, kako neki propagiraju, ne rješava se izvan nego upravo kroz institucije sistema. Poznato mi je da su iz određenih krugova posljednjih dana upućeni agitatori u vojarne gdje šire laži o tome kako će u nekakvoj samoupravi vojnici imati redovite i veće plaće. To je iluzija koja ne samo da nema vezu sa stvarnošću nego slobodno mogu reći ni sa zdravim razumom.</p>
<p>• Kada očekujete potpun ustroj Ministarstva?</p>
<p>- Unatoč svim poteškoćama, Ministarstvo ipak radi. U narednim danima očekujem njegovo potpuno ustrojstvo a nakon toga zajedno sa svojim pomoćnicima najprije ću sagledati situaciju u kojoj se nalazimo, a onda punim jedrima krenuti u rješavanje problema. Njih je jako dosta, no ja sam po prirodi optimist.</p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Luksuzna Ganićeva vila bit će srušena</p>
<p>Administracija sarajevske općine Centar odbila je sve zahtjeve za legaliziranje građevinskih zahvata na kući Ejupa Ganića koju je otkupio od države pod vrlo sumnjivim okolnostim</p>
<p>SARAJEVO, 18. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Luksuzna kuća bivšeg člana Predsjedništva Republike BiH i donedavnog (do)predsjednika Federacije BiH mogla bi za nove vlasti postati primjer na kojem će pokazati spremnost na obračun sa svojim prethodnicima! Administracija sarajevske općine Centar, koju od travnja prošle godine vodi SDP-ovac Ljubiša Marković, odbila je sve zahtjeve za legaliziranjem građevinskih zahvata na proširenju kuće, koju je u vrijeme dok je politički dobro kotirao Ganić otkupio od države pod vrlo sumnjivim okolnostima.</p>
<p>Vila u najstrožem središtu Sarajeva, preko puta američkog veleposlanstva, pripadala je do rata Predsjedništvu BiH, a Ganić ju je otkupio sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Trošna se građevina, zahvaljujući ulaganju od nekoliko stotina tisuća maraka, u međuvremenu pretvorila u luksuzni objekt koji svojim izgledom plijeni pozornost prolaznika. No, dio je radova na objektu urađen bez potrebnih dozvola. Sarajevski listovi navode da je riječ o ugradnji prozora na istočnoj strani kuće, potpornog zida, izmjeni nagiba krovnih ploča, zazidivanju balkona i slično. Općinska je inspekcija naložila da se izvedeno rješenje uskladi s dokumentacijom na temelju koje je izdana građevinska dozvola. </p>
<p>No, to se nije dogodilo, tako da je prije nekoliko tjedana izdano rješenje o rušenju bespravne dogradnje. No, treba kazati da takvih rješenja, samo u općini Centar ima na stotine. Štoviše, kršenje propisa prilikom dogradnje Ganićeve kuće moglo bi se nazvati čak i simboličnim u odnosu na ono što se događa u ostalim dijelovima grada, gdje su nikla čitava naselja bespravno izgrađenih kuća. Štoviše, na brojnim područjima zbog ovakve su se gradnje pojavila i klizišta koja ugrožavaju živote ljudi, da ne spominjemo druge urbanističke probleme. </p>
<p>Vlasti su se, prije svega zbog teške situacije u cjelokupnoj problematici stanovanja, odnosno zbog manjka objekata za stanovanje i teške socijalne situacije, dosad rijetko odlučivala za radikalne zahvate kakvi su rušenje objekata. Dapače, tamo gdje je to bilo moguće, pristupilo se i legalizaciji. Posebna je, međutim, priča što se prilikom te legalizacije navodno vodilo računa i o etničkoj pripadnosti bespravnih graditelja. U tom kontekstu, eventualno rušenje (dijela) Ganićeve kuće moglo bi se promatrati prije svega kao simbolični i politički čin.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Strah od najezde Poljaka, Čeha i Mađara</p>
<p>Dobar dio zapadnoeuropske populacije njeguje predrasude o Česima, Poljacima, Mađarima, kao o onima koji samo čekaju kad će useliti u zapadnu alijansu</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Kako se približava proširenje Europske unije, neki eurokrati u Bruxellesu otvoreno se pribojavaju navale milijuna imigranata iz srednje Europe. Iako nadnevak proširenja EU-a još uvijek nije službeno najavljen, računa se da će prve nove članice početi stizati u Bruxelles oko 2003. godine, te da će usporedo s tim milijuni siromašnih istočnih susjeda nahrupiti u Berlin, Pariz, Milano, Rim ... u potrazi za zaradom.</p>
<p>Ispitivanja javnoga mnijenja u Uniji potvrđuju da dobar dio zapadnoeuropske populacije, ponegdje i do 40 posto ispitanika, njeguje predrasude o Česima, Poljacima, Mađarima, kao o onima koji samo čekaju kad će useliti u tu zapadnu alijansu. Štoviše, neki među nositeljima putovnice EU-a strahuju da će mlađahni Estonci ili Slovenci podmlatku petnaestorice doslovno otimati dobro plaćene poslove.</p>
<p>»Osobno se ne bojim da će to postati problem, ali naše javno mnijenje i sindikati imaju drugačija stanovišta«, izjavio je nedavno za posjeta Varšavi Gerhard Busek, povjerenik austrijske vlade za proširenje EU-a. Za razliku od njega, njemački kancelar Gerhard Schröder otvoreno je zahtijevao da se državljanima novih članica EU-a prvih sedam godina od proširenja zabrani rad u zemljama petnaestorice. Njemačka, naime, već grca pod teretom pet milijuna nezaposlenih, mahom iz bivše Istočne Njemačke. Osim toga, praktički već čitavo desetljeće prosječna stopa nezaposlenosti u EU-u ne pada ispod 11 posto. </p>
<p>Hoće li ta njemačka mjera u Europskoj komisiji proći, teško je predviđati. Sigurno je, međutim, da u europskoj vladi trenutno kola čak pet opcija za rješavanje tog budućega problema slobodnog kretanja radne snage - od privremenih zabrana zapošljavanja pa do potpune primjene jednog od osnovnih načela slobode kretanja ljudi, roba i kapitala, koje od Maastrichtskog summita funkcionira u Uniji. </p>
<p>Ta je tema jedna od posljednjih i najosjetljivijih točaka na gotovo apsolviranom dnevnom redu pregovora o proširenju. Koja će od opcija prevladati u Komisiji, ovisit će u mnogome i o kvaliteti i intenzitetu lobiranja što će ga petorica kandidata poduzeti za svoje interese kod bruxelleskih birokrata.</p>
<p> Predrasude o radnicima s Istoka potječu zapravo iz osamdesetih godina kad su u Njemačku i Austriju stizali doslovce milijuni Poljaka nakon što je general Jaruzelski uveo u Poljskoj izvanredno stanje. Mnogi od imigranata u Njemačkoj su radili na crno, a nije bilo ni malo onih koji su se primili kriminalnih rabota. Iz toga je, dakako, stvaran negativni stereotip o Poljacima, pa se oni u njemačkim medijima uglavnom prikazuju kao kradljivci automobila.</p>
<p>Prema podacima iz Europske unije, nakon pada Berlinskoga zida, određeni postotak tih migranata vratio se kući. Prema znanstvenim istraživanjima, pak, danas u Europskoj uniji legalno živi oko 830.000 građana iz tzv. zemalja kandidata, i barem još toliko onih koji u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji i drugdje rade ilegalno. </p>
<p>Prema najnovijim procjenama Odjela za zapošljavanje u Europskoj komisiji u Bruxellesu, u prvoj godini nakon proširenja, u EU-u se može očekivati između 70.000 i 150.000 radnika iz zemalja srednje i istočne Europe. Dodaju li se tome i članovi njihovih obitelji, ukupan broj imigranata 2004. ili pak 2005. mogao bi biti, procjenjuje se, 330.000. »Tržište rada Europske unije može apsorbirati taj broj«, ustvrdila je europska povjerenica Anna Diamantopoulou.</p>
<p> U Europskoj komisiji potvrđuju da će pritom neka granična područja Njemačke i Austrije biti na udaru migranata znatno više nego druga područja. To je i razumljivo, budući da su te dvije članice EU-a zadnja schengenska crta prema srednjoj Europi, tumači neimenovani dužnosnik Europske unije. No Europska unija može od došljaka i profitirati, jer oni će pomladiti njezinu pretežno staračku populaciju.</p>
<p>Prema prvim reakcijama iz Praga, čini se da neće biti mnogo Čeha koji će htjeti preko dojučerašnje željezne zavjese. Masovniji egzodus nije vjerojatan zbog jezičnih i kulturoloških prepreka. Česi nisu toliko nezadovoljni svojim statusom da bi pristali biti potpuno podređeni u stranoj zemlji, najčešća je opaska iz anketa provedenih po Češkoj. »Ne mislim da Česi planiraju masovno iseliti u Njemačku. Ako neki i odu raditi tamo, nisam siguran da će predstavljati tako jeftinu radnu snagu«, upozorio je češki predsjednik Vaclav Havel. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Zna li itko tko su zastupnici dijaspore u Saboru?</p>
<p>Gospodo, hvala što ste ispravili i objavili moje pismo o hrvatskom jeziku i »know howu«. Razumijem da vas ne zanima, a niti možete objaviti svaki list koji dobijete, ali opet mi je netko stao na »kurje oko« pa nisam mogao prešutjeti. Riječ je o pismu, čiji je potpisnik gospodin Niko Soljak, o 4,5 milijuna (Vjesnik, 15. ožujka) Hrvata u dijaspori i o našem pravu glasa. Ja inače dosta redovito pišem urednicima američkih novina i ni oni mi ne objave svako pismo.</p>
<p>Već nekoliko mjeseci pratim raspravu o dijaspori i njezinoj ulozi u hrvatskom političkom životu. Gospodin Niko Soljak, prema stavovima iznesenim u pismu, mogao bi se smatrati tipičnim predstavnikom onih skupina Hrvata u dijaspori koje podržavaju pravo dijaspore da glasuje za svoje posebne predstavnike u hrvatskom Saboru. Ali očigledno većina Hrvata u prekomorskoj dijaspori ne mari hoće li glasati ili ne, jer svega ih je nekoliko tisuća glasalo na zadnjim izborima. Očigledno, mi koji se ne slažemo s posebnim predstavnicima u Saboru ipak smo u većini. Cijeli postupak glasanja u dijaspori i tako izabrani posebni predstavnici, od prvog su dana bili ništa drugo nego bijedno prikrivena težnja HDZ-a da si osigura dodatnih 12 glasova.</p>
<p>Budući da je HDZ vrlo uspješno neutralizirao bilo kakvu oporbu u dijaspori i to već na samom početku oslobađanja Hrvatske, a ostale političke stranke nikad nisu postigle snagu i organizaciju, ni približnu onoj kakvom je raspolagao HDZ, bilo je više nego jasno da im je uspjeh na takvim izborima unaprijed zajamčen. Iako se HDZ-ovci nisu služili baš tim riječima, podrazumijevalo se da ono što su mislili reći glasi: »Ako nisi uz nas, onda si protiv Hrvatske«. Zbog toga im se nitko nije protivio.</p>
<p>Gospodin Soljak spominje da su povratnici iz dijaspore uložili velike svote novca u Hrvatsku, i da im je to sve propalo. Zanimljivo je da se to sve dogodilo za vrijeme HDZ-ove vladavine, i dok smo još imali tihfamoznih 12 predstavnika. Pa što su HDZ i ti predstavnici učinili da se takve nepravde spriječe?</p>
<p>Koliko ja znam, u tih skoro 10 godina, koliko imamo naše predstavnike za dijasporu, baš ništa nisu učinili za nas u tuđini. Zna li itko tko su oni?</p>
<p>Osim što su poslušni HDZ-ov »glasački stroj«, ne pamtim ni najmanju sitnicu koju bi oni učinili da meni, Hrvatu u dijaspori život bude bolji, sigurniji i udobniji?</p>
<p>Druga zanimljiva statistika koju je gospodin Soljak ponovio je tih 4,5 milijuna Hrvata u dijaspori. Pa gdje su? Tko ih je pobrojio, ili je i to samo jedna od onih »pa to se zna«! Kao mali primjer tih uveličavanja</p>
<p>(svakako, nije samo gospodin Soljak iznio taj podatak), koje dolaze i iz hrvatske Vlade i vladinih organizacija, Zagreb je uvijek govorio o 2,5 milijuna Hrvata samo u SAD.</p>
<p>Ali, kad je u SAD 1990. proveden službeni popis stanovnika 1990,, tada je 555.000 Amerikanaca upisalo da im je barem jedan od predaka Hrvat. Budući da po američkim zakonima osoba može izabrati nekoliko nacionalnosti od kojih potječu, ni</p>
<p>tih 550.000 Hrvata u dijaspori nisu »čisti« Hrvati, nego samo potomci (najčešće miješane krvi). A samo zato što su nečiji pradjed ili prabaka došli iz Hrvatske nije dovoljno da se od njih očekuje posebno velika ljubav za Hrvatsku. Svakako, uvijek će se naći netko tko je izuzetak, ali u prosjeku, naši su brojevi mnogo manji od onoga što se navodi u Zagrebu. Sve te teorije o broju Hrvata u dijaspori samo su pogađanja, nagađanja i priželjkivanja, jer preciznih podataka nikad nije ni bilo. No, nešto mi se od toga čini još važnijim.</p>
<p> Ako sam ja moju ljubav za Hrvatsku dokazivao novcem i s po kojom vrećom stare robe, a sada mislim da sam si time kupio pravo glasa, onda mi je to neki vražji patriotizam. Moja ljubav i pomoć Hrvatskoj nisu nisu vođene očekivanjem da će mi Domovina za to uvijek ostati dužna. Ako volimo i marimo za Hrvatsku, onda nam je dužnost da joj pomognemo koliko možemo, bez kupovanja prava da onim Hrvatima. koji su ostali iza nas, krojimo sudbinu.</p>
<p>Nikad nisam smatrao da bi mi koji smo odselili u svijet u potrazi za boljim životom, i ostavili naše sunarodnjake da trpe pod komunistima, Jugoslavenima i Srbima, trebali imati ili očekivati ikakve privilegije. Svakako da je bilo i pravih političkih izbjeglica, među nama »vani«, ali na svakog od njih, bilo nas je stotine koji smo išli »trbuhom za kruhom«. Svakako, malo je onih koji će to priznati danas. Kontrola Hrvatske pripada onima koji će u njoj živjeti i raditi, a ne nama koji se najvjerojatnije nikad nećemo vratit. Samo oni Hrvati koji su privremeno vani i nisu prihvatili druga državljanstva bi mogli glasati.</p>
<p>Tako npr. Amerikanci, a slično je i s građanima većine drugih država, imaju pravo glasa ako privremeno žive izvan svoje domovine. No oni glasaju poštom, i to samo u svom zadnjem mjestu boravka u domovini, i to samo za kandidate za koje bi glasali da su ostali kod kuće, a ne za posebne predstavnike.</p>
<p>STJEPAN BALOGWarren, Michigan - SAD</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U BiH neće biti mira, niti će BiH biti država, sve dok opstoji Republika Srpska</p>
<p>Washingtonskim sporazumom iz ožujka 1994. prekinut je tragični hrvatsko-muslimanski rat i to je glavna značajka tog dogovora. S druge strane, Daytonskim sporazumom od listopada 1995., kojim je u očima međunarodne zajednice tobože legalizirana država BiH sa tri konstitutivna naroda u dva entiteta, zapravo su udareni duboki temelji nestabilnosti države BiH. Tim je sporazumom učinjena najveća nepravda Hrvatima i Bošnjacima, jer su Srbi, koji su izazvali strašno krvoproliće u Hrvatskoj i BiH, nagrađeni. slobodno se može reći, samostalnom državom, Srpskom Republikom.</p>
<p> Možemo mi vikati i prigovarati toj nepravdi koliko hoćemo, možemo zahtijevati kantone i ravnopravnost na cijelom području BiH, možemo se čuditi kako je bilo moguće da Srbi, čiji je udjel u stanovništvu BiH prije rata bio 31,2 posto (Bošnjaci 43,7 i Hrvati 17,3) dobiju 49,0 posto područja BiH, ali ništa od toga neće biti sve dok postoji Srpska Republika.</p>
<p>Daytonski sporazum potpisan je u vrijeme kada su Srbi, na čelu s ratnim zločincem Karadžićem, držali 72 posto prostora, koji su zauzeli uz podršku do grla naoružane tzv. JNA i »dobrovoljaca« iz Srbije. Umjesto da agresore međunarodna zajednica kazni za brojne Srebrenice i Vukovare, zahvalila im je što su Bošnjacima i Hrvatima »prepustili« 23 posto bošnjačkom i hrvatskom krvlju i mukama natopljenog tla. Prije rata u BiH je živjelo 1,907.000 Bošnjaka i 762.000 Hrvata, a danas Bošnjaka ima oko 1.200.000, a Hrvata oko 200.000. I dok se u Hrvatsku i na tlo Federacije u velikom broju vraćaju Srbi, gotovo kao pobjednici, dotle je Srpska Republika, koja je etnički doslovno očišćena od nesrba, praktički zatvorena za povratak Bošnjaka i Hrvata.</p>
<p>Sve dok u BiH postoji Srpska Republika u današnjem »daytonskom« obliku, neće biti ne samo mira u BiH, nego ni države BiH. Gledao sam na televiziji prije desetak dana dolazak Koštunice u Banja Luku, gdje je potpisao sporazum o posebnim odnosima SRJ i SR, čime je SR postala još bliža Srbiji ili, može se reći, dio Srbije odnosno Jugoslavije. Predsjednik Koštunica, koji pod maskom demokracije kupuje vrijeme i potiho provodi politiku današnjeg ratnog zločinca Miloševića, dočekan je sa svim obilježjima posjeta državnika samostalnoj državi.</p>
<p>Banja Lukom su se vijorile srpske zastave i grbovi, a nigdje, ali baš nigdje, nije bilo obilježja države BiH. Kao da ne postoji! Nijedne zastave BiH, nijednog grba države BiH. Rođak mi priča da su se tamošnji rijetki Hrvati i Bošnjaci, koji u vječitom strahu od napada ili koje druge nepravde žive u Banjoj Luci, povukli u kuće od svjetine, koja je na dočeku pjevala Marš na Drinu i klicala, »Vojo, Srbine«, »Ovo je srpska država« i slično.</p>
<p>Činu potpisa sporazuma nije sudjelovao nitko od relevantnih državnika iz Sarajeva, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, odnosno Vlade BiH, iako je RS još uvijek u sastavu te države. Da ironija bude veća, u uvodnom dijelu sporazuma o posebnim odnosima Beograda i bosanskih Srba, koji je pisan pod nadzorom visokog predstavnika međunarodne zajednice, gospodina Petritscha, navedeno je da se obje strane moraju držati zaključaka Daytonskog sporazuma i »poštovati integritet i cjelovitost BiH kao neovisne države«.</p>
<p>AZIZ MIKIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Znanost za 21. stoljeće« i perspektive gospodarskog razvoja Hrvatske</p>
<p>Od hvalevrijednih inicijativa koje mogu Hrvatskoj pomoći na gospodarskom i socijalnom planu, posebnu pozornost zaslužuje spremnost znanstvenika koji u sprezi s našom domaćom pameću, mogu preokrenute negativne razvojne trendove u makar i male korake. ali u pravom pravcu.</p>
<p> Znanstvena istraživanja u Hrvatskoj treba usmjeriti na put izradbe strategije razvoja Hrvatske, smatra primjerice Mladen Franz, predsjednik Hrvatskoga DAAD kluba - Njemačke akademske službe za razmjenu (Deutscher Akademischer Austauschdienst). Obrisi takvog plana, pod nazivom »Razvojni putovi znanosti u 21. stoljeću, s osvrtom na perspektive razvoja znanosti u Hrvatskoj te hrvatskoga društva uopće, bili su i tema okrugloga stola »Znanost za 21. stoljeće«, održanoga na zagrebačkome Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER).</p>
<p>Spomenuti je Okrugli stol održan u sklopu istoimenoga dvodnevnoga znanstvenog skupa, što su ga zajednički organizirali Klub hrvatskih humboldtovaca (KHH) I Hrvatski DAAD klub, koji okupljaju hrvatske znanstvenike - korisnike tih dviju prestižni njemačkih stipendija.</p>
<p>Mladen Franz smatra da Hrvatska nema perspektive bez ulaganja u obrazovanje i znanost te bez proizvodnje, ali se boji da to aktualna hrvatska vlast dovoljno ne uvažava, jer se ulaganja u znanost i obrazovanje u nas još uvijek tretiraju kao trošak. </p>
<p>Donedavni predsjednik KHH-a Leo Budin izvijestio je što je dosad učinjeno na izradi Strategije razvoja Hrvatske, posebice ne dijelu toga projekta - informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, čiji je on voditelj. </p>
<p>Budin ističe da je bit projekta interdisciplinarnost, jer je računarstvo praktički već sveprisutno i u razvijenomu svijetu pravilo je - biti »fit« u informacijskim znanostima. </p>
<p>U obrazovnom sustavu, napomenuo je, valja što prije uvažiti takav način razmišljanja, dodavši da sveučilištima treba savjetovati što trebaju učiniti da doista budu u tijeku s razvojem informacijskih znanosti u svijetu. Sveprisutno računarstvo je i digitalna razdjelnica između razvijenih i nerazvijenih društava. </p>
<p>Na potrebu modernizacije načina učenja u društvenim i humanističkim znanostima ukazala je Sanja Roić na primjeru talijanske filologije - područja njezina znanstvenog bavljenja, koja je istakla da je budućnost u znanstvenim istraživanjima.</p>
<p> Ivan Andrić izlaz vidi u suradnji teorijske fizike s kvantnom fizikom i termodinamikom. jer bi ta suradnja mogla dovesti do rješenja problema dimenzija, među kojima i vremena. Pokušaj dešifriranja uma te njegovo bolje i znanstveno utemeljeno razumijevanje bit će važno pitanje znanosti u 21. stoljeću. No sve su su to tek fragmenti kojer objedinjeni na interdisciplinarnom principu mogu dati opipljive rezultate, dakako, uz uvjet, da ne ostanu zatvoreni u znastvene kule »bijelokosne«.</p>
<p>MLADEN MILOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Doprinos Katoličke crkve pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi</p>
<p>Na netom održanoj konferenciji »Doprinos Katoličke crkve pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi«,14. i 15. ožujka u Beču, prvisu put predsjednici biskupskih konferencija održali konzultacije s predstavnicima katoličkih organizacija, ostalim crkvama, islamskom zajednicom i političkim institucijama koje djeluju u regiji kao što su Europska unija i Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu. To je značajan doprinos Katoličke crkve izgradnji temelja stabilne i prosperitetne regije koju i sada još obilježavaju značajni tektonski poremećaji, a bez mira u tom dijelu svijeta nema perspektive ni za uspostavu mira u ujedinjenoj Europi. Na savjetovanju su predstavljene djelatnosti katoličkih organizacija u regiji kao što su Caritas, Renovabis, Pax Christi, europska Vijeća Iustitia et Pax, ili Međunarodno katoličko vijeće za migracije (ICMC). Pokazan je njihov neizmjerni doprinos u humanitarnoj pomoći, stvaranju mogućnosti zaposlenja, smještaju povratnika i obrazovanju, kao i promicanju pomirenja kroz dijalog i razmjenu. Njihov je rad najčešće usmjeren najugroženijim skupinama.</p>
<p>Uspjehu sjkupa značajno je pridonijelo i sudjelovanje predstavnika Europskog parlamenta, Europske komisije i Pakta o stabilnosti, jer su omogućili pregled doprinosa Europske unije i njezinih partnera pomirenju i stabilnosti. Istaknuto je da mnoge inicijative za obnovu u jugoistočnoj Europi ne prepoznaju dovoljno ulogu koju Crkve, osobito katoličke organizacije mogu imati u tom procesu. Istodobno biskupi smatraju da biskupske konferencije u regiji trebaju podupirati takve inicijative.</p>
<p>Predsjednici BK osobito su istaknuli dva izazova Crkve u današnjoj jugoistočnoj Europi. Prvi je dijalog i suradnja s ostalim crkvama, poglavito s pravoslavnom te s islamskom zajednicom. Iako su potrebni različiti pristupi za različite situacije, biskupi ističu da se inicijative za mir i razvoj moraju temeljiti na ekumenskoj i međureligijskoj suradnji. Prvenstveni je cilj dobru volju, koja postoji na europskoj razini, provesti u stvarnost na mjesnoj razini. Drugi izazov je u razvoju demokratskih i pluralističkih društava u zemljama te regije, još uvijek bremenite negativnim nasljeđem komunizma i nacionalizma. Predsjednici BK ističu važnost formacije laika koja će im omogućiti da budu aktivni i predani građani u toj novoj okolini.Osobito skreću pozornost na potrebu slobodnih, nezavisnih i demokratskih medija kao i moguću ulogu Crkve u promicanju toga razvoja. Istinsko pomirenje i trajna stabilnost u jugoistočnoj Europi zahtijeva strpljenje i dugoročnu obvezu. No, Katolička crkva ipak napreduje sitnim ali konkretnim koracima nade, zaključuju biskupi. Predsjednici biskupskih konferencija regije ponovno će se sastati u okviru generalne skupštine Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) u Strasbourgu od 17. do 19. travnja ove godine.</p>
<p>Tajništva CCEE i COMECE u međuvremenu će prirediti nacrt s konkretnim prijedlozima i inicijativama, naznačenim u tijeku Konferencije.</p>
<p>Domaćin Konferencije i posebno zaslužan za njezin uspjeh, koju su u Beču organizirali CCEE i COMECE, bio je bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn.</p>
<p>S. J. Beč, Austrija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Muškarac tridesetih godina ubijen metkom u glavu</p>
<p>Istražni sudac županijskog suda Krešimir Devčić potvrdio je da se radi prostrijelnoj rani na glavi, te kako čahura od metka nije pronađena / Građani koji žive u blizini mjesta gdje je tijelo nađeno sumnjaju da je u pitanju obračun osoba koje uživaju drogu</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Na jarunskoj livadi iza restorana »Leut« slučajni je prolaznik u jutarnjim satima nedjelje pronašao mrtvo tijelo zasada nepoznatog muškarca, nakon čega je obavijestio policiju.</p>
<p>Kako je rečeno u policijskoj upravi zagrebačkoj uzrok smrti je prostrijelna rana na glavi, te se pretpostavlja da je riječ o ubojstvu. Također su iznijeli podatak kako je muškarac ubijen na mjestu gdje je i pronađen.</p>
<p>Ekipa hitne pomoći koju je pozvala policija zaključila je da je muškarac, star između trideset i četrdeset godina, najvjerojatnije ubijen šest sati prije njihovog dolaska.</p>
<p>Na mjestu tragedije koje je policija u širem krugu ogradila, na stazici koja presjeca livadu ležalo je mrtvo tijelo oko kojega su se skupili policajci i tehničari radi očevida.</p>
<p>Uz policiju, na očevidu je bio i istražni sudac županijskog suda Krešimir Devčić koji je potvrdio kako je riječ o nepoznatom muškarcu s prostrijelnom ranom na glavi, te kako čahura od metka nije pronađena.</p>
<p>Nadalje je napomenuo kako na tijelu nema tragova nasilja. U sklopu očevida dovedeni su i policijski psi, no, niti oni nisu ništa pronašli.</p>
<p>Jedan od mogućih razloga za to je, kako je naveo sudac Devčić, i podatak kako stazicom prolazi mnogo građana, te činjenica kako je protekle noći padala kiša.</p>
<p>Od okolnih smo susjeda pokušali doznati znaju li možda o kome je riječ, te imaju li bilo kakva saznanja o samom događaju, međutim, nitko nije ništa čuo. Zanimljivo je kako, premda je livada okružena i zgradama i šetalištem i cestama, a i stazica prolazi kroz nju, baš nitko nije vidio što se dogodilo.</p>
<p>Jedan od okupljenih građana napomenuo je kako je čovjek najvjerojatnije ubijen tijekom večeri, dok je on gledao televiziju, te tako niti nije mogao čuti pucanj. Pretpostavlja da bi pucanj čuo da je bio kasnije, jer prozor od njegove spavače sobe gleda direktno na mjesto nesreće.</p>
<p>Što se u stvari dogodilo i tko je kriv za ubojstvo, doznat će se nakon policijske obrade, međutim, gospođa koja živi pokraj mjesta nesreće, ne isključuje mogućnost drogeraškog obračuna. Naime, napomenula je kako se u obližnjoj kolibici, udaljenoj svega nekoliko metara od ubojstva, skupljaju drogeraši.</p>
<p>To im je vjerojatno najpogodnije mjesto, jer je u osami i u mraku.</p>
<p>»Ni policija tuda ne ide, samo uz jezero«, rekla je ogorčena susjeda i dodala kako se susjedi boje prići tim osobama, jer ne znaju što im se sve može dogoditi.</p>
<p>Naime, objasnila nam je kako je jedan od njezinih susjeda već dobio batine, zbog čega je ona uzela metlu kako bi mu došla pomoći, dok je jedan susjed »išao s vilama«.</p>
<p>Premda nisu previše glasni i ne »divljaju«, o njihovom prisustvu, navela je gospođa, uz to što ih se vidi kad se skupljaju, govori i gomila odbačenih i upotrijebljenih igala za fiksanje. Jedan od građana je čak dodao da igala ima za »cijele jedne tačke«. Kaže, bilo ih je više, ali je jednom bager zatrpao sve igle.</p>
<p>Jedan od problema koji su građani istaknuli je i »ulični mrak«. Naime, u ulici nema rasvjete, što pogoduje skupljanju »čudnih« osoba, ali i izaziva strah kod građana koji se noću vraćaju kući po mraku.</p>
<p>»Nikad ne znamo što nam se može dogoditi, i uvijek se sa strahom vraćamo, pa oni su samo nekoliko metara od nas«, objasnila je jedna gospođa i dodala kako ne moraju biti oni, može im bilo tko prići i napasti ih u mraku.</p>
<p>Možda se tako dogodilo i s ubijenim muškarcem. No, kao što smo rekli, više podataka znat će se nakon kompletne policijske obrade.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Očevidac eksplozije priveden zbog držanja oružja i eksploziva </p>
<p>Osumnjičenog Ivicu Jambrečića ispitao istražni sudac i pustio ga na slobodu pošto je priznao inkriminaciju iz kaznene prijave </p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Nakon eksplozije pred zagrebačkim Gradskim poglavarstvom u petak, policija je u protekla tri dana u intenzivnoj potrazi za krivcem ispitivala veći broj osoba te nekoliko njih uhitila, među njima i očevica Ivicu Jambrečića (33), čovjeka koji je taj događaj opisao u petak pred televizijskim kamerama. Jambrečić je u nedjelju predvečer priveden istražnom sudu, ali ne pod optužbom da je podmetnuo eksploziju, nego zbog netzakonitog držanja oružja i eksploziva. Pošto je priznao te inkzriminacije, sudac ga je pustio na slobodu. </p>
<p> No, sudeći prema izjavama policijskih dužnosnika, policija još nema čvrstih dokaza o tome tko je podmetnuo eksploziju i tko stoji iza toga terorističkog čina, a uhićene osobe tereti za neka druga kaznena djela. Hoće li se netko od uhićenih, možda i Jambrečić, pojaviti kasnije i kao osumnjičenik može se samo pretpostavljati.</p>
<p>Istražni sudac Ivan Turudić potvrdio nam je u nedjelju navečer kako je Jambrečić uz kaznenu prijavu priveden na saslušanje, odbivši nazočnost svojeg odvjetnika. Sudac je napomenuo kako je Jambrečić priznao posjedovanje oružja i eskploziva te kako mu niti jedno pitanje nije bilo upućeno vezano uz eksploziju. Za to kazneno djelo zbog kojega je osumnjičen predviđena je zatvorska kazna u trajanju do tri godine. </p>
<p> U priopćenju Policijske uprave zagrebačke od nedjelje navečer kaže se da je policija »poduzela niz operativno-kriminalističkih mjera i radnji s ciljem identifikacije osobe ili osoba koje se mogu dovesti u vezu s ovim teškim kaznenim djelom koje je uznemirilo javnost«.</p>
<p>Osim očevida na mjestu događaja, provedeno je niz mjera tijekom kojih se, kaže dalje u priopćenju Goran Volarević, predstavnik PU zagrebačke za odnose s javnošću, došlo do podataka na temelju kojih je zatražena pretraga stana kod J.I. (33) iz Zagreba. Na temelju naloga istražnog suca u subotu je obavljena pretraga kojom se došlo do saznanja da postoji osnovana sumnja da je J. I. počinio kazneno djelo nedozvoljeno posjedovanja oružja i eksploziva. </p>
<p>U nedjelju u 17.25 sati priveden je uz kaznenu prijavu istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu, kaže se dalje u Volarevićevom priopćenju. Volarević, inače, u nedjelju ujutro »nije imao saznanja o pretrazi Jambrečićeva stana, ali je potvrdio da je »policija obavila informativni razgovor s osobom koja je viđena u neposrednoj blizini eksplozije na parkiralištu zagrebačkog Gradskog poglavarstva prije dva dana«. U toj izjavi, Volarević je rekao da policija za sada nema čvrstih dokaza koji bi mogli rasvijetlili okolnosti eksplozije. »Novih podataka ima, ali u interesu istrage oni ne mogu biti izneseni u javnost«, kazao je u nedjelju ujutro glasnogovornik policije.</p>
<p> U večernjem Volarevićevu priopćenju, pak, kaže se da je »tijekom rada na razrješavanju toga teškog kaznenog djela policija uhitila i kriminalistički obradila još nekoliko osoba zbog osnovane sumnje da su počinili druga kaznena djela, a isto tako pronađeno je i uhićeno nekoliko osoba za kojima je raspisana tjeralica«.</p>
<p>Policija ponovo poziva građane koji informacijama mogu pridonijeti uspješnom razrješenju ovog slučaja da se jave na telefone 0800-00-92 ili 01/3788-103, a ministar Šime Lučin raspisao je nagradu o iznosu od 100,000 kuna za informaciju koja dovede do razrješenja. (M. Bokulić i Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Otkriven lanac prostitucije u »Inter-continentalu«</p>
<p>Obradom je utvrđeno da su izvjesni Vladimir i Branko organizirali seksualne usluge u elitnom hotelu / Branko je »ordinirao« u holu hotela i po želji gostiju zvao Vladimira da pošalje »dame«, nakon čega bi ih Branko odveo do sobe</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - U zagrebačku su policiju zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo prostitucije privedeni Vladimir P. (41), Vera T. (45), Branko T (21), Lela V. (27), Sanja P. (28), Branko J. (39), Tihomir P. (43) i Kristina B. (20).</p>
<p>Obradom je utvrđeno da su Vladimir i Branko bili organizatori pružanja seksualnih usluga u zagrebačkom hotelu »Inter-continentalu«. Branko je »ordinirao« u holu hotela i po želji gostiju zvao Vladimira da pošalje »dame«, nakon čega bi ih Branko odveo do sobe. Cijena za spomenuti »užitak« bila je 300 njemačkih maraka, od čega bi 150 zadržala »dama«, 100 Branko, a 50 Vladimir. Daljnjom obradom osobnog automobila »mercedes 250«, registracije ZG 6555-S, vlasništvo Vladimira P. pronađeno je 6,6 grama marihuane, a dodatnih je 7 grama pronađeno kod »dame« Lele. Protiv njih je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, nakon čega slijedi i kaznena prijava za zlouporabu droge. Podnijete su i prekršajne prijave zbog prostitucije. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Policija obradila višestrukog dilera</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Službenici za spriječavanje zlouporabe droga policijske uprave zagrebačke u petak su izvršili kriminalističku obradu nad Miroslavom M. (32) pri čemu mu je zaplijenjeno 15 paketića heroina. </p>
<p>Prema ranijim saznanjima krim policajci PUZ-a u studentskom domu »Stjepan Radić« u Jarunskoj 2 (!) zatekli su Miroslava M. i pokušali ga legitimirati, pri čemu je on počeo bježati. No, naletio je na drugog policajca te je ubrzo uhvaćen. U tom je trenutku Miroslav pokušao odbaciti paketiće s drogom. Utvrđeno je i kako Miroslav nema prebivalište u Zagrebu, već spava kod prijatelja u studenstskom domu. </p>
<p>Miroslav je više puta evidentiran zbog zlouporabe droga. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vukovi u staji zaklali 20 ovaca</p>
<p>SINJ, 18. ožujka</p>
<p> - Obitelj Jakova Binjca iz Rude u Cetinskom kraju još se nije osvijestila od šoka što koji je je u petak doživjela, vidjela 20-tak zaklanih ovaca u staji na obroncima Kamešnice. </p>
<p>Naime, razjareni I gladni vukovi su nekim čudnim slučajem, navodno svojim šapama i zubima, vješto pomaknuli zasun, otvorili vrata staje, rastjerali stado i poklali 20 ovaca, koje su u tijeku janjenja. </p>
<p>Prema tome krvoločne zvijeri nisu poklale samo 20 ovaca, nego i još toliko, a vjerojatno i više janjaca, pa su vlasniku prouzročili veliku štetu. Drugo je pak pitanje, ono o čemu neki cetinski stočari sada govore i nagađaju, na koji način su otvorena vrata Bitunjčeve staje ovaca na Kamešnici.</p>
<p> Jesu li to učinili vukovi, ili pak neke dobro upućene osobe? To će utvrditi policija, odnosno mjerodavna državna tijela, ali je pitanje, kako nadoknaditi štetu tom kamešničko-ruđanskom stočaru koji je imao stado od stotinjak ovaca?</p>
<p>Lovni vještak Stipe Kikić iz Sinja je odmah izišao na teren, te procijenio i utvrdio štetu. Sad na izmaku zime i dolazak proljeća sve više se javljaju vukovi u čoporima na cijelom području Cetinskog kraja i Dalmatinske zagore: napadaju stada ovaca i koza, a ponekad i magarce, konje i krave u obližnjim naseljima. Dolaze iz Bosne i Hercegovine te se spuštaju niz Dinaru i Kamešnicu , i to »bez putovnice«, te se zadržavaju na planinama - Svilaji, Biokovu, Kozjaku, Mosoru, Riliću... </p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Načelnik drugima pribavljao imovinski korist?</p>
<p>U kaznenom postupku pred Županijskim sudom u Varaždinu sudi se načelniku Odjela pripreme prvostupanjskih rješenja / Optužnica ga tereti da je u nekoliko navrata ispunjao obrasce za isplatu privremene novčane naknade. iako za to nije imao dostatnu dokumentaciju</p>
<p>VARAŽDIN, 18. ožujka</p>
<p> - Pred Županijskom sudu u Varaždinu u tijeku je kazneni postupak protiv Željka Petrovića, načelnika Odjela pripreme prvostupanjskih rješenja u varaždinskoj područnoj službi HZZMO-a. Petrovića optužnica tereti da je zloupotrijebio svoj položaj i ovlasti da bi drugima pribavio protupravnu imovinsku korist. To je učinio tako što je tijekom 1998. godine u nekoliko navrata ispunio obrasce M-1 potrebne za isplatu privremene novčane naknade od Zavoda, iako za to nije imao dostatnu dokumentaciju.</p>
<p>Biserka Brlečić svjedokinja na raspravi je rekla da je, nakon što je tvornica u kojoj je radila u Ivancu, otišla u stečaj, pribavila liječničku dokumentaciju koju je njezin liječnik poslao na HZZMO. Pozvana je na invalidsku komisiju, koja je prvi put odbila njezin zahtjev za ostvarenje mirovine. U međuvremenu je bila u bolnici, pa je prikupila novu dokumentaciju, no komisija je i drugi put njezin zahtjev odbila. Nakon što je i treći put bila na komisiji, zahtjev joj je odobren, pa je poštom dobila rješenje o novčanoj naknadi.</p>
<p> Nije joj bilo čudno što je treći put ipak ostvarila to pravo, jer je smatrala da je njezina liječnička dokumentacija bila dostatna da to ostvari. Nije dobila nikakvo rješenje o utvrđenoj invalidnosti, a prije dvije godine sav je novac morala vratiti. Svjedokinja je rekla i da optuženog Petrovića nikad nije vidjela niti ga poznaje. Đurđa Sanković bila je tri puta pred invalidskom komisijom, a njezin je zahtjev tri puta i odbijen. Nakon što je posljednji put bila pred komisijom i dobila negativno rješenje ipak je kasnije dobila pozitivan odgovor o pravu na naknadu. Bila je time iznenađena, no nije se raspitivala kako je ipak dobila te novce. Ni ona ne poznaje Petrovića, a njegovo je ime vidjela tek na sudskom pozivu za raspravu. Nije znala i zašto je u rješenju o naknadi navedeno radno mjesto pomoćnog skladišnog radnika, iako ona nikad na tom mjestu nije radila, a nije ni pitala zašto je prvotni iznos novčane naknade od 1125 kuna kasnije prepolovljen. Nikad nije tražila od Petrovića niti od koga drugoga da joj omogući da naknadu dobije, a i ona je kasnije taj novac morala vratiti. Božica Strugar rješenje o novčanoj naknadi dobila je nakon što je prvi put bila pred komisijom, na Zavodu nikog nije poznavala, kao ni u komisiji, a za Petrovića je čula tek kad je dobila sudski poziv. Osim rješenja o naknadi, rekla je, nije dobila nikakvo rješenje o utvrđenoj invalidnosti niti išta drugo, a sav novac je vratila. Rasprava se nastavlja. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Brodogradilištima treba 1.000 radnika, zainteresiranih za posao - nema!</p>
<p>Država je sanirala osam milijardi obveza pet najvećih brodogradilišta/ Očišćena od dugova, brodogradilišta se sada moraju nositi s otplatom kredita i »samo« sedam posto državne subvencije/ Vlada još dvoji o modelu privatizacije/ Ingra je ovih dana poslala pisanu ponudu HFP-u i Ministarstvu gospodarstva da želi kupiti »Kraljevicu« </p>
<p>RIJEKA, 18. ožujka</p>
<p> - Hrvatska brodogradnja je trenutačno druga u Europi i peta u svijetu, a najvažnije je što je u stanju graditi vrlo složene plovne jedinice kao što su, primjerice, tankeri. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić ističe kako je važno da nam brodogradnja što prije dostigne vrijednost proizvodnje od milijarde dolara godišnje, te da u postojećim tehnološkim uvjetima i kapacitetima godišnje izgradimo 15 do 20 brodova. On drži da Hrvatska mora što prije početi proizvoditi tehnološki zahtjevne brodove. </p>
<p>Nakon nedavnog posjeta Finskoj, Fižulić je u Rijeci izjavio da su Finci otvoreni za sve oblike suradnje s hrvatskim brodogradilištima, a nude zajedničku izgradnju tankera za prijevoz plina (LPG i LNG brodova), koji se ubrajaju u tehnološki najsloženije plovne jedinice, a time i najprofitnije za gradnju. Sve nabrojeno djeluje vrlo ohrabrujuće, ako imamo na umu da je naša brodogradnja u proteklih deset godina skoro u potpunosti potonula, kao što nam se dogodilo i s dobrim dijelom linijskih brodara. </p>
<p>Da podsjetimo, sanacija pet najvećih hrvatskih brodogradilišta - Uljanika, Brodosplita, 3. maja, Kraljevice i Brodotrogira - počela je 1995., energično se tvrdilo da će trajati šest mjeseci, a trajala je praktički do prije nekoliko dana, kad se napokon našlo rješenje i za spas Brodotrogira. Sanacija je službeno završena zadnjeg dana u 2000. No jasno je da će, pod nekim drugim uvjetima, država morati još dugo brinuti o brodogradnji. </p>
<p>Različitim mjerama država je sanirala osam milijardi obveza brodogradilišta, a tome valja pribrojiti i 2,2 milijarde kuna namijenjenih obnovi kapitala brodogradilišta. </p>
<p>Primjerice, država je u sanaciju 3. maja uložila 2,2 milijarde kuna, Uljanika 2,6 milijardi i Brodosplita dvije milijarde. Tako je nova Vlada u nepunih godinu dana uspjela zatvoriti tu rupu u kojoj su se godinama gomilale financijske dubioze. Treba reći da je u Vladi bilo i onih koji su smatrali da se tim novcem moglo sanirati pola umirućega hrvatskoga gospodarstva. </p>
<p>Iako »očišćena« od dugova, brodogradilišta su sa strepnjom krenula u samostalni život, jer, država je sada prisutna »samo« s jamstvom i subvencijom od sedam posto, koju brodogradilišta smatraju nedovoljnom, jer su priželjkivala deset posto. Uz to, brodogradilišta će morati vraćati kredite a riječ je o desecima milijuna dolara, za koje je Vlada dala garanciju. </p>
<p>Stav je Vlade da se brodogradilišta privatiziraju, ali je upitno u kojoj su mjeri ona trenutačno zanimljiva ozbiljnim ulagačima. Vlada još dvoji o modelu privatizacije, ali će morati požuriti, s obzirom da je prije nekoliko dana zagrebačka Ingra poslala pisanu ponudu Hrvatskom fondu za privatizaciju i Ministarstvu gospodarstva da želi kupiti brodogradilište Kraljevica. Ingri je cilj vezati se uz jedno brodogradilište, s obzirom da ima ugovorenih 45 milijuna dolara poslova. Dobrim dijelom radi se o remontu ratnih brodova za Libiju. Prema prvom Ingrinom prijedlogu, Kraljevica bi i dalje ostala u državnom vlasništvu, a oni bi garantirali zaposlenost i ostvarenje profita, uz uvjet da Ingra postavi menadžment i Nadzorni odbor tog brodogradilišta. Druga ponuda je spremnost Ingre da uđe u vlasničke odnose tako što bi najmanje 50 posto dobiti u brodogradilištu ulagala u kupnju dionica, a oko 10 posto dionica poklonila bi radnicima. Ministarstvo gospodarstva je odmah uputilo zahtjev HFP-u da oglasi prodaju većinskog vlasničkog udjela u Kraljevici, čiji je temeljni kapital 152,5 milijuna kuna, čega je 99,61 posto u vlasništvu države.</p>
<p> »Slučaj Kraljevica« trebao bi značiti početak privatizacije, kojoj se neki brodograđevni krugovi protive, jer ocjenjuju da se time gubi tržište za prateću brodograđevnu industriju. To što je Ingra izrazila želju za kupnjom, ne znači da je Kraljevica »rezervirana« za taj holding, jer, koliko nam je poznato, ima još ozbiljnih interesenata za ulazak u taj škver. Ako Kraljevica i bude prodana, to ne mora značiti da će prema istome modelu otići i ostala brodogradilišta kad se procijeni da su spremna za privatizaciju. Poznato je da se u Kraljevici žele specijalizirati za gradnju jahti te manjih ro-brodova i trajekata. Takve projekte je, među ostalim, i kreditno lakše pratiti, nego veća brodogradilišta u kojima se grade brodovi vrijednosti i 50 milijuna dolara.
I dok se menadžmenti brodogradilišta silno raduju što su im knjige narudžbi popunjene u naredne dvije-tri godine, s druge strane muku muče zbog nedostatka kvalificirane brodograđevne radne snage, koja se u minulih deset godina propadanja domaćih škverova razasula po svijetu, te danas uglavnom radi u Italiji, Njemačkoj... za prosječnu plaću od 4.000 maraka. Trenutačno u naših pet velikih brodogradilišta nedostaje oko 1.000 radnika, a zainteresiranih skoro da i nema. Rokovi isporuke brodova nagone menadžmente brodogradilišta na grozničavu potjeru za radnicima. Računali su taj problem riješiti privremenim uvozom strane radne snage, ali Vlada nema previše sluha za taj njihov zahtjev. Najbolje rješenje je prekvalifikacija nezaposlenih, ali ona traje najmanje nekoliko mjeseci. Ako se, pak, pomiču rokovi isporuke broda, to ide na štetu brodogradilišta, koje u tom slučaju naručitelju mora platiti velike penale. Na žalost, rijetki su vrsni radnici koji se iz europskih brodogradilišta vraćaju na domaće navoze, ali kako saznajemo, ima slučajeva da su uprave nekih naših brodogradilišta »odriješile kesu« da bi vratile majstore.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kako udvostručiti trgovinsku razmjenu s Beogradom </p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Čak trećina vrijednosti sadašnjeg hrvatskog izvoza u Jugoslaviju otpada na naftne derivate, a zatim slijede cigarete, proizvodi za građevinarstvo, prehrambeni artikli, mineralna gnojiva, lijekovi i transformatori. Već površan pogled na hrvatsku izvoznu listu pokazuje da je riječ o velikom broju najrazličitijih proizvoda - ali i da se, pojedinačno, radi o manjim količinama kao i da popisu nedostaju brojni proizvodi za široku potrošnju kakvi su nekad imali veliku prođu na tamošnjem tržištu. Popis proizvoda koje, izravno ili uz pomoć posrednika, uvozimo iz Jugoslavije još je skromniji, a uz traktore (17 posto vrijednosti uvoza) i sirovi aluminij (14 posto), najvećim dijelom obuhvaća sirovine za prerađivačku industriju. A kad se k tome doda da je, prema podacima o razmjeni s Jugoslavijom, u prvom polugodištu 2000. godine Hrvatska izvezla robe vrijedne 36 milijuna dolara, a uvezla robe vrijedne 9,7 milijuna, postaje jasnije zašto se s obje strane granice s toliko pozornosti očekuju rezultati posjeta jugoslavenskog gospodarskog izaslanstva Zagrebu. Jer, Jugoslavija želi proširiti prilično mršav popis roba koje izvozi i skroman popis zemalja s kojima opsežnije surađuje. A Hrvatska, koja je u općoj potrazi za novim tržištima, time posredno odgovara i na sugestije Pakta o stabilnosti kojima se predlaže razvoj gospodarskih odnosa u ovoj regiji.</p>
<p>Ukratko, iako političke i gospodarske odnose između Hrvatske i Jugoslavije i dalje opterećuje velik broj neriješenih pitanja, svi su izgledi da će se međusobna trgovinska razmjena, u usporedbi s prošlim godinama, već u 2001. godini čak i udvostručiti. Takve optimističke izjave čuju se, uoči posjeta predstavnika 78 jugoslavenskih gospodarskih tvrtki Zagrebu, a ovaj susret zajednički organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Privredna komora Jugoslavije. Kako je najavljeno, poslovne ljude iz Jugoslavije dočekuje u ponedjeljak oko 200 predstavnika hrvatskih poduzeća. U brojnim slučajevima bit će to nastavak razgovora započetih krajem prošle godine u Beogradu, ali i nedavnih, prošloga tjedna započetih u Novom Sadu. </p>
<p>Treba podsjetiti da je tom prilikom zagrebački BC Institut potpisao s novosadskim Institutom za ratarstvo i povrtlarstvo ugovor vrijedan 700.000 njemačkih maraka, a pred potpisivanjem su i ugovori o izvozu Plive, Chromosa, Munje, Geotehnike, Agrokora... Inače, već za ponedjeljak najavljeno je potpisivanje ugovora između JANAF-a i jugoslavenskih naftaša o prijevozu nafte za njihove rafinerije, a predviđa se i sporazum o nastavku isporuka naših naftnih derivata. </p>
<p>Pobliže o svemu znat će se u utorak ujutro poslije zajedničkog susreta u Hotelu Intercontinental, kada se očekuju vijesti o novim konkretnim ugovorima kao i o načelima odvijanja buduće gospodarske suradnje između dvije zemlje. Prema najavama, tijekom dvodnevnih razgovora hrvatski gospodarstvenici ponudit će izvoz lepeze proizvoda naftne, prehrambene i tekstilne industrije, a jugoslavenska strana zasad je težište stavila na proizvode automobilske i općenito metalne industrije te nekih prehrambenih proizvoda. Poznato je, naime, da je i dalje gotovo polovica automobila u Hrvatskoj porijeklom iz kragujevačke »Zastave«. </p>
<p>Ovaj susret trebao bi pridonijeti i razrješenju pravne dvojbe o imovini pojedinih hrvatskih odnosno jugoslavenskih poduzeća u jednoj odnosno drugoj državi. Poznato je da, primjerice, Ina, Varteks i druga hrvatska poduzeća polažu u SR Jugoslaviji pravo na nekretnine i poslovne prostore čiji su vlasnici bili do srbijanske agresije na Hrvatsku početkom devedesetih. Razgovarati će se po svoj prilici i o međusobnim potraživanjima odnosno dugovima. Na nedavnim razgovorima o sukcesiji u Ljubljani zauzeto je stajalište da su »ugovori živi, iako je država mrtva«. Ako se to načelo na kraju usvoji i kao službeno stajalište, moći će se razgovarati i o naknadi štete koja je svojevremeno nastala neplaćanjem neisporučene robe. </p>
<p>Iako su obostrana očekivanja velika, neki analitičari upozoravaju na oprez u poslovanju sa SR Jugoslavijom. Tu se prije svega misli na problem plaćanja za isporučenu robu jer su zbog dugog razdoblja gospodarskih sankcija mnoga jugoslavenska poduzeća osiromašila. Dodatni problem, kako govore, mogao bi biti i nedostatak pravne regulative kao i međudržavnih ugovora kojima se regulira ta suradnja. A treba dodati i to, da gospodarska suradnja Hrvatske i SRJ nije lišena hipoteke razdoblja velikosrpskog pohoda na našu zemlju. To tim više što ni nova jugoslavenska vlast nije pokazala da je potpuno prekinula s politikom koja je dovela do ratnih razaranja i velikih šteta po gospodarstvo u obje zemlje. </p>
<p>Marko Barišić i Boris Petrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Đapić diže cijenu okupljanja na desnici</p>
<p>Zanimljivo je da se Hrvatskom bloku pridružuje i HDZ koji je donedavno isticao kako će na izbore samostalno, te da neće »skretati u desno već se držati strogog centra« / Nema dvojbe, okupljanje desnice jedini je način da se glasovi birača koji podupiru te stranke ne »zdrobe« u beznačajne postotke, odnosno da neke od tih stranaka ne prijeđu ni izborni prag / Kakve su šanse nezavisnih stranačkih lista?</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Hoće li desnica oformiti Hrvatski blok i na predstojećim lokalnim izborima pokušati pokvariti očekivanja stranaka vladajuće koalicije, ili će netko treći profitirati »dok se dvojica svađaju«? Odgovor na to pitanje polako se kristalizira ovih dana, potpisom sedam oporbenih stranaka na sporazum o zajedničkom nastupu na svibanjskim izborima za Skupštinu Splitsko-dalmatinske županije. Riječ je (zasad) o dogovoru HDZ-a, HKDU-a, HČSP-a, HDRS-a, HDD-a i HSP-a premda je Anto Đapić kazao da će se što se tiče pravaša, o tome još razgovarati. Očekuje se da će se Hrvatskom bloku uskoro pridružiti i HIP, procijeni li se da je ta udruga spremna za izbore.</p>
<p>Kao razlog osnivanja Hrvatskoga bloka, Goran Dodig potpredsjednik Hrvatske demokratske republikanske stranke, navest će da je-»konačno došlo vrijeme da se državotvorne stranke udruže za spas Hrvatske«. Ostali u tom bloku ističu da vladajuća koalicija nije ostvarila ništa od predizbornih obećanja, da je nezaposlenost u porastu, da gospodarstvo ne pokazuje pozitivne pomake, da se kriminalizira Domovinski rat, da se braniteljima ukidaju prava... Naglašavaju da su to dovoljni razlozi za zajednički izborni nastup te očekuju znatnu podršku ne samo u Dalmaciji i Lici već i u Istri te u istočnoj Slavoniji. Podršku Hrvatskom bloku, najavljuje se, dat će i Središnji stožer za obranu digniteta Domovinskog rata, ali neće sudjelovati u izborima.</p>
<p> Zanimljivo je da se Hrvatskom bloku pridružuje i HDZ, koji je sve donedavno isticao kako će na izbore samostalno, te da neće »skretati u desno već će se držati strogog centra«. Naime, uoči zadnjeg sabora HDZ-a bila se pojavila ideja o ujedinjavanju hrvatske desnice s HDZ-om na čelu, ali je odbačena kao »Pašalićev pokušaj preuzimanja stranke«. </p>
<p> Osim toga, u HDZ-u su očito prepoznali opasnost od toga da im liderstvo na desnici, ali i stranačku infrastrukturu, polako i sigurno »gricka« HIP, premda je još uvijek udruga a ne stranka. Najave stegovnih mjera za neke članove HDZ-a i HIP-a, poput onih za Andriju Hebranga, zamijenila je znatno drugačija retorika i pokušaj kakvog, takvog dijaloga. Najnoviji zaokret je čak i mogućnost koaliranja na izborima! Postaje, naime, sve jasnije da »teren« HDZ-a nerijetko drugačije razmišlja o, primjerice, mogućem koaliranju na desnici nego li zagrebačka središnjica, a Ivo Sanader si ne može priuštiti luksuz da se »silom« suprotstavi onom što se traži iz dalmatinskih ogranaka stranke. To je vjerojatno i razlog najave predsjednika HDZ-a da će, umjesto »centrale«, izborne liste za lokalne izbore sastavljati »ljudi s terena«.</p>
<p>Već za koji dan može se očekivati rasplet na desnici odnosno, jasnije rečeno, znat će se tko će krajem svibnja biti u Hrvatskom bloku i na kojim područjima. Nema dvojbe da je okupljanje desnice jedini način da se glasovi birača koji podupiru te stranke ne »zdrobe« u beznačajne postotke, odnosno da neke od tih stranaka ne prijeđu ni izborni prag. Okupljene, barem na nekim područjima, mogle bi zadati glavobolju strankama vladajuće koalicije. </p>
<p>U svakom slučaju predstojeći će lokalni izbori pokazati kako u ovom trenutku dišu hrvatski birači i kolika je očita ideološka podijeljenost u Hrvatskoj.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Lokin: Mi se ne prilagođavamo MMF-u, koristimo ga samo kao alibi</p>
<p>Problem je u tome što vlast nema odgovore pa onda prihvaća politiku MMF-a/ Nama ne treba kapital MMF-a, mi imamo dovoljno svojeg kapitala, ističe nezavisni ekonomist dr. Branimir Lokin/ Sabor bi trebao polaziti od naših potreba, pokretanja proizvodnje i zaposlenosti, a ne od tzv. objektivnih mogućnosti/ Vlada koja dobije mandat mora biti ona koja može ispuniti te obveze/ Na prostoru bivše Jugoslavije možemo trgovati, ali tamo nemamo strategijske interese</p>
<p>Nepovoljno gospodarsko stanje i, uopće, kriza društva, povod su ovom razgovoru s dr. Branimirom Lokinom, nezavisnim ekonomistom, koji djeluje u Hrvatskoj gospodarskoj komori. </p>
<p>• Kakva je sadašnja hrvatska gospodarska situacija? Bolja ili lošija nego prije godinu dana?</p>
<p>- Uglavnom neizmijenjena. Znači, gospodarska situacija je stagnantna s jako izraženim trendom rasta nezaposlenosti, pa se može smatrati eksplozivnijom nego što je bila prije godinu dana. </p>
<p>• Što je tome uzrok?</p>
<p>- Uzroci su dublje i dugotrajnije prirode. Najveći je uzrok u gospodarskom obrascu koji je prošla Vlada godinama primjenjivala, a sadašnja nastavila. </p>
<p>l Koje su mane tog obrasca? </p>
<p>- On u sebi ima dvije mane, dva osnovna cilja. To treba stalno ponavljati da bi se shvatilo. Jedan cilj bio mu je tzv. privatizacija, zapravo vlasnička identifikacija, a drugi nastojanje da se u okviru te vlasničke identifikacije izgradi stabilna ekonomija, tzv. stabilni makro-ekonomski okvir sa stabilnim cijenama i tečajevima, kako ono što je privatizirano ne bi izgubilo na vrijednosti. To je, međutim, za nas nedovoljno, jer pokazuje da su posljedice velika nezaposlenost, vanjska prezaduženost i, općenito, propadanje domaće proizvodnje.</p>
<p>• I unutarnja nelikvidnost?</p>
<p>- Nelikvidnost je posljedica primjene tog okvira, manjim dijelom monetarnog sustava a većim dijelom loše insolventnosti, velikih gubitaka u gospodarstvu koji se godinama prikrivaju, osobito u javnim poduzećima koja generiraju nelikvidnost, što je posljedica, a ne uzrok.</p>
<p>• Može li, i koliko, politika djelovati na naše gospodarsko stanje? </p>
<p>- Moja je teza, koju sam u nedavnom televizijskom intervjuu dugo obrazlagao, da smo mi u moralnoj krizi. Zato i unatoč povoljnim gospodarskim okolnostima ne uspijevamo promijeniti trendove, krenuti u neki napredak.</p>
<p> Moralna kriza u nas u biti je kriza nepovjerenja i odgovornosti. Naša politika je neodgovorna i kao takva ne može promijeniti situaciju. Nije mogla prethodna a, kao što vidimo, ne može ni sadašnja. I dok god se politika ne stavi u stanje potpune odgovornosti prema narodu i državi, dotle ta politika ne može biti respektabilna, dotle je sama sebi svrhom. Naši su političari trbuhoborci, a ne borci za ideje. </p>
<p>• Hoće li gospodarska situacija prisiliti politiku da se promijeni?</p>
<p>- Ne smijemo čekati da ih promijeni gospodarska situacija, nego bi se moralo unaprijed djelovati da se promijeni odnos politike. O tome sam dao prijedlog koji je bio odjeknuo, ali sada je zataškan. </p>
<p>• Ponovite ga.</p>
<p>- Smisao je u tome da se odlučivanje o svim političkim pitanjima, i to operativno, prenese u Sabor, kako bi Sabor ubuduće polazio od naših potreba, a ne od naših tzv. objektivnih mogućnosti. A naše potrebe jesu pokretanje proizvodnje i zaposlenosti. I onda da Sabor, zapravo sve stranke, konsenzusom prihvaća takve ciljeve. Sabor bi davao mandat Vladi i onaj tko tu Vladu prihvati, prihvatio bi i program visokog rasta proizvodnje i zaposlenosti. U slučaju da se program ne ostvari, Sabor ga nakon šest mjeseci mijenja.</p>
<p>• Bi li to bila ekspertna vlada?</p>
<p>- To bi bila vlada koja bi mogla isuniti obveze. Ona ne bi bila određena nikakvim paritetom političkih snaga, nikakvim mandatnim pravima, nego bi bila određena odgovornošću samoga Sabora. U većini slučajeva bila bi ekspertna vlada, s time da bi se u nju birali ljudi koji mogu provesti zadaće koje bi im zadao Sabor. </p>
<p>• Uza sve naše postojeće probleme stalno nam se kao problem nameće i MMF sa svojim prijedlozima restrikcije potrošnje. Možemo li se i kako suprotstaviti politici MMF-a?</p>
<p>- MMF je institucija koja u današnjem svijetu i sama traži svoje mjesto, a to se u nas obično ne zna. Budući da je institucija prošlog vremena, proteklog razdoblja, čini ono što odgovara velikim silama i sustavu svjetske ekonomije - kontrolira financijska kretanja u svijetu. No unatoč tomu nije u stanju spriječiti burzovne udare kao što su bili ruski, brazilski, slučaj Meksika, Dalekog Istoka, Indonezije itd. MMF-u odgovara monetarna stabilnost zbog svjetskog monetarnog sustava čiji je mali dio i Hrvatska. </p>
<p>Ali kriva je pretpostavka da je MMF uzročnik naših ekonomskih problema i nedaća, odnosno da se mi prilagođavamo njemu. Problem je u tome što mi, odnosno vladajuća garnitura, nemamo odgovore na pitanja pa se onda prihvaća politika MMF-a. Najlakše je imati MMF kao alibi za vlastite postupke. Konačno, vidite da nama ne treba kapital MMF-a, mi imamo dovoljno svojeg kapitala. Dakle, mi prihvaćamo MMF kao alibi a ne kao onoga tko nam diktira našu poziciju.</p>
<p>• Do kada će biti tako?</p>
<p>- Dok ne nađemo svoja rješenja. A kako nisu ni na pomolu, to može trajati još dugo. </p>
<p>• Zato što kod nas nema sposobnih ekonomista ili zato što ih se ne sluša?</p>
<p>- Ekonomisti su manje više sposobni onoliko, koliko je sposobna cijela država. Ako je država uspješna, onda ona izbacuje na površinu sposobne ekonomiste, a to su obično makroekonomisti. Naravno, operativnih ekonomista moramo imati onoliko, koliko ih sustav traži, ali ekonomskih stratega ne mora biti više od dva ili tri. Ekonomisti se u nas prilagođavaju politici, svađaju oko politike i na taj se način održava velik broj ekonomista koji nisu sposobni egzistirati u sustavu koji traži konkurenciju. Kada bismo imali pravu politiku, imali bismo i sposobne ekonomiste i ne bi bilo nikakvog sukoba. Dakle, politika mora izabrati najsposobnije, a ne najpodobnije ekonomiste! </p>
<p> • Je li za izlazak iz gospodarske krize nužno vezivanje za prostore bivše SFRJ, kao što to predlaže Branko Horvat? </p>
<p>- To ne samo da nije nužno, to je totalno pogrešno. Mi pripadamo svijetu Sredozemlja, srednje Europe i podunavskom svijetu, to nije fraza već činjenica. Geopolitički i geostrategijski oni su dio našega svijeta. A što se tiče prostora bivše Jugoslavije, možemo trgovati s njim, ali tamo nemamo nikakve strategijske interese. Osim nekih tvrtki, što je opet pitanje poslovnog odnosa. Sada, kada nema poslova, vidi se da su veze sa Srbijom iluzija. Iz čega će nam platiti, čime kompenzirati? Međunarodna zajednica tjera nas tamo, jer očekuje da ćemo svojim viškom kapitala razvijati Srbiju, Makedoniju itd. To su, dakle, još iluzije koje hrvatski narod mora shvatiti.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Čondić: Po predaji zahtjeva, Saboru rok od 20 dana da raspiše referendum</p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Kada Zastupnički dom ne bi raspisao referendum na temelju 400.000 prikupljenih potpisa, bilo bi to otvoreno kršenje hrvatskog Ustava, kazao je za Vjesnik predsjednik Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić, komentirajući u nedjelju medijske spekulacije o odgađanju raspisivanja referenduma zbog neusklađenosti Zakona o referendumu s ustavnim promjenama. Riječ je o zahtjevu za referendum o zakonu kojim bi hrvatski branitelji pred sudom bili tretirani kao i pripadnici drugih pobjedničkih vojski.</p>
<p>Naime, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave ostavlja mogućnost raspisivanja državnog referenduma samo Zastupničkom domu i predsjedniku Republike. Njime Zastupnički dom može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga, dok Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera, referendum može raspisati o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske. Posljednje ustavne promjene omogućile su, međutim, da raspisivanje zatraži i deset posto birača, no ta opcija još nije regulirana Zakonom o referendumu. </p>
<p>»Izmjene provedbenog akta svakako bi trebalo donijeti prije raspisivanja referenduma, no za njegovo raspisivanje dovoljni su potpisi više od 400.000 birača te jasno uporište u Ustavu«, smatra Čondić, te dodaje kako se točan broj prikupljenih a važećih potpisa, zapravo još uvijek ne zna.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ukupno je evidentirano oko 420.000 osoba koje su potpisale peticiju, no službeni popis će za desetak dana biti upućen Hrvatskom saboru.</p>
<p>»U peticiji su naši zahtjevi definirani dosta široko. Time smo građanima željeli što jasnije kazati o čemu se zapravo radi«, pojašnjava Čondić. U zahtjevu koji ćemo predati predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću jasno će se definirati pitanje na koje će građani moći odgovoriti sa »za« ili »protiv«, dodao je. </p>
<p>Kako, međutim, još uvijek nema ni naznaka konačne verzije pitanja za referendum, iz Stožera su tek kazali da će u njemu, prije svega biti obuhvaćena nadogradnja usvojene Deklaracije o Domovinskom ratu. »Deklaracija bi, potvrdom na referendumu, došla pred saborske zastupnike, a oni bi joj usvajanjem trebali dati zakonsku formu«, tvrdi Čondić. </p>
<p>Govoreći o potrebi distinkcije pobjedničkih vojnih operacija HV-a i individualne odgovornosti, dodao je kako se osobno zalaže za formiranje sudova unutar MORH-a koji bi utvrđivali odgovornost pojedinaca. »Za odgovorne u slučaju 'Zec' i 'Varivode', osobno bih predložio milijun godina kazne, no ne mogu prihvatiti optužbe protiv zapovjednika koji su vodili pobjedničke operacije Bljesak i Oluja«, kazao je.</p>
<p>»S obzirom na opremu kojom raspolažu, Saboru ćemo dati rok od desetak dana za utvrđivanje valjanosti prikupljenih potpisa, te jednako toliko vremena za konačno usaglašavanje o pitanju koje će se postaviti na referendumu«, poručio je Čondić, ponovivši kako su predstojeći lokalni izbori najbolji termin za održavanje referenduma. (M. Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ni Preporod neće potpisati sporazum o politici plaća </p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> - Glavno vijeće Hrvatskog školskog sindikata Preporod odbacilo je Sporazum o politici plaća za razdoblje od 2001. do 2003., priopćeno je u nedjelju iz tog sindikata. </p>
<p>Prema predloženom sporazumu, navodi se u priopćenju, plaće bi u javnom sektoru ove godine realno pale, a u sljedeće dvije godine nominalno bi rasle oko tri posto godišnje. Osnovni razlozi zbog kojih je Glavno vijeće Preporoda odbilo ovakav prijedlog sporazuma o plaćama jest taj što bi predviđeni rast plaća bio manji od rasta troškova života. Time bi se materijalni položaj zaposlenih u osnovnim i srednjim školama dodatno pogoršao. Znajući da će plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama Zakonom o plaćama u javnim službama dodatno biti smanjene i do 30 posto, Sporazum o plaćama koji nudi Vlada postaje time apsolutno neprihvatljiv, ističe se u priopćenju koje je potpisao Vinko Filipović, predsjednik Preporoda. </p>
<p>Sporazum je za Preporod neprihvatljiv i zato što ne rješava sustavno pitanje nedopustivo većih plaća u javnim i državnim poduzećima u odnosu na plaće u javnom sektoru, osobito u odnosu na razlike plaća u osnovnim i srednjim školama, iako je razina stručne spreme u školama daleko povoljnija od stručne spreme zaposlenih u javnim i državnim poduzećima, podsjeća Filipović. </p>
<p>On podvlači da bi, predloženim sporazumom, plaće u javnim i državnim poduzećima rasle godišnje oko dva posto čime se ne bi ni za deset godina anulirao prošlogodišnji brži rast plaća od 8,5 posto u javnim i državnim poduzećima u odnosu na plaće u javnom sektoru. Razlike u plaćama u javnim i državnim poduzećima u odnosu na plaće u osnovnim i srednjim školama koje su stvorene u vrijeme vladavine HDZ-a, veće su i od 30 posto, te se ne bi ispravile ni u sljedećih 30 godina.</p>
<p>Vlada je definitivno potvrdila da nije imala političke volje i odlučnosti da prilikom donošenja Zakona o plaćama u javnom sektoru i Sporazuma o plaćama za trogodišnje razdoblje ispravi nepravde koje je stvorila bivša vlast, zaključuju u Preporodu.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Prud nije onečišćen isteklim benzinom, u vodu ga je ulio direktor Vodovoda?! </p>
<p>METKOVIĆ, 18. ožujka</p>
<p> - »Crpilište regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo u Prudu nije bilo onečišćeno benzinom iz prevrnute cisterne, iz koje je iscurilo 33.000 litara bezolovnog benzina«, tvrdi ravnatelj splitskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mladen Smoljanović.</p>
<p>On je izjavio da su rezultati laboratorijskih analiza uzoraka vode s izvora u Prudu pokazali da u vodi nije bilo benzina, a rezultati pokretnog laboratorija Državnog inspektorata »Istina« bili su drukčiji i pokazali su da je u vodi bilo benzina. Smoljanović je također dodao da su tri uzorka vode poslana u Split iz Pruda pokazala veću koncentraciju mineralnih ulja, ali zbog toga što je, navodno, tehnički direktor Vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo Ante Zekan u vodu ulio benzin kako bi provjerio ispravnost laboratorija u Splitu!?</p>
<p>Ravnatelj Zavoda ističe da je došlo do stručne pogreške ljudi na terenu te da Državna uprava za vode bez suglasnosti Ministarstva zdravstva nije smjela niti mogla donijeti odluku o zatvaranju vodovoda. Stoga će se istražiti sve radnje u prošlih nekoliko dana od zatvaranja do otvaranja vodovoda i vidjeti tko je pogriješio.</p>
<p>Nakon svega postavlja se pitanje kako je moglo doći do različitih rezultata u analizi vode i je li uopće trebalo zatvarati vodovod i ostaviti 60.000 ljudi četiri dana bez vode?</p>
<p>Činjenica je da je izvor u Prudu potpuno nezaštićen. Naime, iznad izvora u duljini od nekih 600 metara prostiru se hrpe različitog otpada koji dovoze i odlažu stanovnici Ljubuškog, Metkovića i drugih okolnih naselja. </p>
<p>Kako su na tom području duboki ponori, kojima teku oborinske vode, jasno je da su moguća onečišćenja izvora, bez obzira na prirodnu filtraciju vode kroz vapnenac i crvenicu.</p>
<p>Valjalo bi, stoga, provesti istraživanja geološke podloge i podzemnih tokova, te očistiti okoliš od otpada. (P. Jakić)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lavina aktiviranja hipoteka mogla bi Diokomu doći glave</p>
<p>Hrvatska poštanska banka pokrenula aktiviranje hipoteke nad upravnom zgradom Diokoma što bi moglo ohrabriti i druge vjerovnike na taj potez, smatra potpredsjednik HUS-a Ozren Matijašević/ Stečajni upravitelj najavljuje dogovor s čelnicima banke </p>
<p>SPLIT, 18. ožujka</p>
<p> - Hrvatska poštanska banka (HPB) koja ima hipoteku nad upravnom zgradom Diokoma u iznosu od 11 milijuna kuna, pokrenula je postupak aktiviranja hipoteke radi naplate svojih potraživanja. Potvrdio je to novinarima stečajni upravitelj splitskoga Diokoma Frane Krišto, nakon što je tu informaciju javno objavio potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević. </p>
<p>Čelnik HUS-a izrazio je zabrinutost činjenicom da HPB namjerava aktivirati hipoteku što bi, prema Matijaševićevim riječima, moglo »ohrabriti« i druge vjerovnike Diokoma na povlačenje istog poteza. Naime, osim HPB-a hipoteke imaju i Ministarstvo financija (Porezna uprava) i to nad zgradom stare Galanterije u iznosu od sedam milijuna kuna, te Partner banka, koja ima hipoteku nad Diokomovom robnom kućom u iznosu od milijun kuna. Stečajni upravitelj Krišto kazao je kako će pokušati postići dogovor s čelnicima HPB-a da se hipoteka ne aktivira, te da se pronađe rješenje koje bi odgovaralo i Diokomu i banci. </p>
<p>S druge strane, Matijašević upozorava na realnu opasnost od likvidacije Diokoma, ističući da rezultati poslovanja tog poduzeća, nad kojim je prije deset mjeseci otvoren stečajni postupak, ne mogu zajamčiti opstanak Diokoma. Prema Matijaševićevim riječima, u Diokomu se obavljaju samo tzv. doradni poslovi za inozemne naručitelje. Međutim, Krišto opovrgava Matijaševićeve tvrdnje, navodeći kako je takav tip proizvodnje jedini mogući za Diokom, koji nema novca za nabavku sirovina. Krišto također kaže da će radnici Diokoma i dalje raditi na tzv. doradnim poslovima, jer su za takav posao dobro plaćeni, štoviše, tvrdi stečajni upravitelj, »bolje od radnika u susjednim konkurentskim zemljama«. Osim tzv. doradnih poslova, Diokom će pokrenuti i proizvodnju vlastitih artikala, rekao je Krišto. </p>
<p>Govoreći o prodaji Diokomovih nekretnina, stečajni je upravitelj istaknuo da je do sada uprihođeno oko pet milijuna kuna, od čega je državi vraćeno milijun kuna pozajmice za isplatu plaća nakon otvaranja stečaja. Radnicima je za otpremnine isplaćeno oko 2,3 milijuna kuna, a Krišto očekuje da će daljnjom prodajom nekretnina uprihoditi još sedam milijuna kuna, čime će se nastaviti isplata otpremnina. No, njegovo obrazloženje nisu prihvatili oni radnici koji nisu među 970 sretnika vraćenih na posao, pa su tako prošli tjedan prosvjedovali pred ulazom u Diokom. Krišto je poručio bivšim radnicima da je nekretnine teško prodati zbog velike ponude, a male potražnje, što smanjuje njihovu cijenu.</p>
<p> »Očekujem da se od prodaje dijela imovine ubrzo osigura sedam do osam milijuna kuna, i jamčim da će svaki od 2.376 radnika Diokoma do Uskrsa dobiti 2.000 kuna, a ustrajat ću u tome da im se isplati i po 3.000 kuna«, kazao je novinarima Frane Krišto. Stečajni upravitelj poručuje kako će nastojati vratiti što veći broj radnika na posao. </p>
<p>Za razliku od njegova optimizma, Matijašević je krajnje pesimističan i tvrdi kako je sudbina zaposlenih radnika neizvjesna, te ističe da će dio od 970 radnika »sigurno ostati bez posla«. </p>
<p>Podsjetimo, knjigovodstvena vrijednost Diokomove stečajne mase iznosi 330 milijuna kuna, a tvrtka mora vratiti oko 255 milijuna kuna priznatih potraživanja i duga. Od toga radnicima za otpremnine i ostala potraživanja tvrtka duguje oko 102 milijuna kuna. »Do sada smo državi i javnim poduzećima isplatili oko 8,7 milijuna kuna, a nakon povratka 970 radnika na posao, Zavodu za zapošljavanje uštedjeli smo oko 3,9 milijuna kuna. Ukupni financijski efekti Diokoma tako iznose 12,6 milijuna kuna«, izvijestio je Krišto, dodajući kako se Diokom ipak može spasiti, ali uz dobru volju svih vjerovnika, čime je posredno potvrdio Matijaševićeve riječi. Krišto kao jedan od mogućih modela za spas Diokoma vidi u pretvaranju svih potraživanja i dugova u vlasnički udjel.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nedavno ulovljene debele bukve dobre za jelo, potvrdili znanstvenici</p>
<p>SPLIT, 18. ožujka</p>
<p> - Goleme bukve koje su ribari posljednjih dana izlovljavali u Jadranu nisu nikakve »lude bukve« ili oblik »morskog ludila«, a nemaju nikakve veze ni s umjetnom prehranom iz ribogojilišta tuna. Znanstvenici tvrde kako je riječ o ostarjelim ženkama te vrste ribe, a ribari su pak skloniji teoriji o podvrsti bukve. U svakom slučaju teorija i praksa u jednom su složne - debele bukve potpuno su dobre za ljudsku prehranu, dapače.</p>
<p>Gojazne i masne bukve najvjerojatnije su prirodni fenomen koji se događa starijim pripadnicima te riblje vrste što pri kraju svojega normalnoga životnog vijeka, koji u prosjeku traje od dvije do šest godina, izgube sposobnost reprodukcije.</p>
<p> Naime, reproduktivni organi im prestanu raditi, no ribe i dalje imaju potrebu za pojačanom prehranom u vrijeme razmnožavanja. Tako su u ribarskim mrežama one najdeblje od veljače do svibnja.</p>
<p> Debele bukve se ni u kojem slučaju ne hrane otpadom iz kaveza s tunama, jer one jedu isključivo planktone i jednu vrstu rakova.</p>
<p>Bukve, gotovo dvaput teže od prosječnih pedesetak grama, posljednjih tjedana ribari su ulovili u hvarskom i istarskom akvatoriju, bogatom planktonima.</p>
<p> Ima ih i u Grčkoj, u moru južno od Krete, gdje su se znali naći i primjerci od 44 centimetra i 1.300 grama. Istraživanja o gojaznim bukvama Grci provode već pet godina, a ispitano je 15.000 primjeraka. Sve su bile ženke kojima su zakazali reproduktivni organi - gonade.</p>
<p>Prije petnaestak godina goleme bukve lovili su koćari pokraj Palagruže i Jabuke, što bi se moglo protumačiti time da se ti veliki primjerci većinom drže otvorena mora, a, zbog djelovanja različitih morskih ciklusa i pulsacija jednostavno su dospjele u plićinu.</p>
<p>U jeku »kravljeg ludila« i u trenucima polaganog povratka srdele u Jadran, znanstvenici će nastaviti istraživanje masnih bukvi, a iskustva o tom fenomenu već nekoliko tjedana, uz pomoć suvremene elektroničke tehnologije, razmjenjuje se sa stručnjacima iz ostalih sredozemnih zemalja. Samo na istraživanju bukava trenutačno je zaposleno 120 znanstvenika - ihtiologa i biologa mora iz 21 sredozemnog instituta. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Središnji trg u Posedarju nazvan trgom Franje Tuđmana</p>
<p>POSEDARJE, 18. ožujka</p>
<p> - U Posedarju pokraj Zadra u nedjelju je središnji trg proglašen imenom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te je otkrivena i spomen ploča s njegovim likom.</p>
<p> Spomen ploču su, pred oko 1.000 nazočnih mještana, otkrili supruga pokojnog predsjednika Ankica i sin Miroslav Tuđman.</p>
<p> Svečanost proglašenja središnjeg trga u Posedarju imenom Franje Tuđmana organizirana je u čast 11. obljetnice prvog skupa HDZ-a u Posedarju na kojemu je govorio pokojni predsjednik. Zahvaljujući se Posedarcima, Miroslav Tuđman je rekao da njihov čin znači odavanje počasti čovjeku koji je simbol hrvatske slobode, nezavisnosti i samostalnosti, koji je objedinio iseljenu i domovinsku Hrvatsku i koji je pomirio sve političke opcije. </p>
<p> »Oni koji tvrde da je demokracija počela 3. siječnja 2000. negiraju temeljne vrijednosti i uvode pravnu nesigurnost, te destabiliziraju zemlju«, ustvrdio je Miroslav Tuđman. »Oni su izišli iz komunizma, ali komunizam nije izišao iz njih. Izišli su iz Jugoslavije, ali nije Jugoslavija iz njih. A mi ne možemo bez Hrvatske niti Hrvatska može bez nas«, rekao je. </p>
<p>Nazočni su bili i dopredsjednik HDZ-a Drago Krpina, glavni tajnik Joso Škara, umirovljeni generali Ante Gotovina, Ivan Kapular, Miljenko Filipović i Krešimir Ćosić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Međimurci misle da politika ne može rješavati ekološke probleme</p>
<p>ČAKOVEC, 18. ožujka</p>
<p> - Okrugli stol na temu »Što Međimurci misle o ekološkoj problematici«, održan nedavno u Čakovcu, dio je projekta »Uspostavljanje partnerstva između državne uprave i nevladina sektora u zaštiti okoliša u Međimurskoj županiji«. Taj vrlo zahtjevan i skup projekt potpuno financira nizozemska organizacija ETC, a nacionalni voditelj projekta je zagrebačka udruga »Ecologica«. Međimurski partner i operativni provoditelj je Udruga za zaštitu okoliša i ekologiju »Nobilis« iz Čakovca. </p>
<p>Sudionici okruglog stola bili su prilično iznenađeni rezultatima ankete koju je u ime »Nobilisa« provela Maja Novak-Golub, anketiravši 800 ispitanika. Voditelj projekta Darko Znaor ističe kako se ispostavilo da građani uopće ne pridaju dovoljno važnosti problemima poput onečišćenja tla pesticidima, kako to čine ekološke udruge. </p>
<p>Građani više upozoravaju na vidljive manjkavosti i slabosti, a manje na ono što se ne vidi. Svi smo bili iznenađeni, ističu, kako su Međimurci nisko rangirali ulogu politike u rješavanju ekoloških problema. Na to upućuje i zaključak da do sada vlast i politika u Međimurskoj županiji nisu bili dovoljno učinkoviti u utvrđivanju i rješavanju zaštite i unapređenja čovjekove okoline.</p>
<p>Koordinatorica »Ecologice« Sonja Karoglan-Todorović obavijestila je nazočne da će rezultati ankete uskoro biti dostupni u obliku brošure. Međimurski župan Branko Levačić istaknuo je da je spomenuto ispitivanje vrijedan pokazatelj mišljenja javnosti o ekološkoj problematici, te da će pridonijeti daljnjem uspostavljanju partnerstva i suradnje između državne uprave i nevladina sektora, radi bolje zaštite, čuvanja i unapređenja okoliša u Međimurju. (D. Ovčar)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010319].
|
