NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010214].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 278037 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.02.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Svijet očekuje odlučnost a ne taktiku »najprije ispitajmo teren«</p>
<p>Strani vojni i diplomatski zbor iznenadilo je držanje dvoje ljudi na splitskom podiju: Davora Domazeta, koji je kao jeka tiho ponavljao što su drugi govorili, i Ive Sanadera, koji se, unatoč diplomatskom iskustvu, nije ogradio od govora mržnje na bini i u masi/ Vlast, koja ima legitimitet, ne treba se bojati problema nego ih mora stavljati u prvi plan, osobito u državi u kojoj ovih dana svi pitaju »gdje je Mirko Norac?«/ Demokracija u Hrvatskoj jest na najtežem ispitu do sada, ali su svim pametnim i razumnim ljudima hrvatski komplicirani sustav vlasti i još sporije pravosuđe bolji od građanskog rata, kaosa i autokracije</p>
<p>Hrvatska je ponovno medijski zanimljiva svijetu. Slučaj Norac poslužio je kao povod da se s različitih aspekata opet govori i piše o Hrvatskoj. U Europskoj uniji ne prikrivaju da su iznenađeni razmjerima protesta. Politički analitičari u Bruxellesu ocjenjuju da je masovno okupljanje i žestina retorike iznenadila i Račanovu vladu i samog predsjednika Mesića koji je, među ostalim, morao otrpjeti i popriličan broj krajnje neukusnih usporedbi i vulgarnih parola na svoj račun koje su se mogle čuti na skupu u Splitu i drugdje po Hrvatskoj.</p>
<p>U NATO-u pozornost ljudi zaduženih za Hrvatsku privukao je ne toliko sam broj nazočnih prosvjednika u Splitu koliko tribina koja je dirigirala skupom. Analitički odsjeci vodećih obavještajnih službi na Zapadu izdvojili su sve ono što bi u skoroj budućnosti moglo destabilizirati aktualnu vlast a povezano je sa splitskim porukama. Svaki govornik detaljno je analiziran, a vodilo se računa i o tome tko je na podiju »čist«, a tko je zanimljiv za Haag. Što su u NATO-u na kraju zaključili nepoznato je, ali je prije donošenja definitivna suda Anton Tus (glavna veza Hrvatske s NATO-om) potanko objasnio sugovornicima tog moćnog vojno-političkog saveza (u koji Hrvatska tako žarko želi ući) što se kod nas zapravo događa i kakav je stvarni odnos snaga.</p>
<p>Što mi o tome možemo reći? Iskusni analitičari nikada odmah ne vjeruju onome što čuju, čak s rezervom uzimaju i pola onoga što vide. Za skup u Splitu bitno je da su na njemu sudjelovali oni koji doista misle ono što govore, te da se njihova i upozoren ja i prijetnje trebaju shvatiti ozbiljno. Riječ je o ljudima koji ne sumnjaju u opravdanost svojih političkih opredjeljenja. Među govornicima i prosvjednicima mnogo je i onih koji stvarno vjeruju da ratni zločini počinjeni s hrvatske strane nisu ništa drugo nego pravedna osveta.</p>
<p>Ipak, u postavi na podiju držanje dviju osoba iznenadilo je vojni i diplomatski zbor koji se danas nalazi na službi u Hrvatskoj (uključujući i one pojedince koji su nakon svog boravka u Hrvatskoj završili u NATO-u ili važnim tijelima EU-a). Pažnju je npr. privukao Davor Domazet. Gledanje TV snimke splitskog skupa (prikazane na OTV-u iste večeri) pokazalo je koliko je Domazet uzbuđen značenjem svega što se događa oko njega. On je, a da vjerojatno i nije bio svjestan toga, stalno, onako za sebe, ponavljao riječi govornika za mikrofonom. </p>
<p>Oni koji poznaju Domazeta ili cijene njegov vrlo plodni vojno-stručni rad to su dočekali s neugodom jer su se opisane grimase i taj neobičan tihi eho ponovili čak kada se skupu obratio Janko Bobetko koji o Davoru Domazetu-Loši inače nikada nije mislio ili rekao ništa lijepo (najviše iz sujetnih razloga jer je Domazet oduvijek bio prvi analitički mozak hrvatskih Oružanih snaga i jedan od najzaslužnijih za osmišljavanje »Bljeska« i »Oluje«). Jedan tako kvalitetan i vrhunski školovan hrvatski časnik kao što je Domazet u Splitu je među narogušenim škanjcima djelovao kao šojka kriještalica (šumska ptica koja da bi zavarala svoje neprijatelje često imitira kliktanje sokolova). </p>
<p>Drugi čovjek koji je iznenadio one koji su ga zapamtili iz ugodnih diplomatskih salona kao vrlo uglađenu i odmjerenu osobu, bez trunke sirovosti i primitivizma, bio je Ivo Sanader. Sadašnji aktualni vođa HDZ-a hladnokrvno je prešao preko svih izrečenih govora mržnje, glupih pjesmica iz publike koje spominju crne vrane, čak pojedinačnih poziva »Ubijmo Mesića« i prostačkih iživljavanja i šovinističkih skandiranja na račun saborske zastupnice Vesne Pusić - a da nije bio svjestan (kao i Davor Domazet) da ga je nakon toga ozbiljna Europa otpisala, čak i ona konzervativna i licemjerna s kojom bi on rado sklapao poslove kada bi se njegov HDZ vratio na vlast.</p>
<p>Tko danas želi biti u europskoj i kršćanskoj civilizaciji ne može mijenjati prirodu demokracije i suprotstavljati se općeprihvaćenim pravilima u NATO-u i EU. Hrvatska vlada, a to euroatlantski svijet jako dobro vidi, treba prestati s taktikom »najprije ispitajmo teren«, jer i nakon Splita ispada da koalicijska podjela vlasti i te kako pati od neodlučnosti. Vlast, koja ima legitimitet, ne treba se bojati problema nego ih mora stavljati u prvi plan, osobito u državi u kojoj ovih dana svi pitaju »gdje je Mirko Norac?«</p>
<p>Starije generacije pamte da je 60-ih godina svijetom kružio sličan upit: »Gdje je Ben Barka?«. Kako Marinko Liović i njegovi jastrebovi ne bi pomislili da je riječ o nekoj vrsti brodice, Mehdi Ben Barka bio je popularan marokanski političar (profesor matematike i fizike u Rabatu) i jedan od najčuvenijih disidenata koji se zalagao za demokratski Maroko. Monarhistički režim osudio ga je zbog toga na smrt u odsutnosti (1963. godine). U listopadu 1965. iznenada je nestao bez traga što je potpalilo strasti u Francuskoj i Maroku i poslužilo za brojne političke manipulacije i kombinacije. </p>
<p>Desetljećima kasnije doznalo se da ga je u Parizu otela marokanska tajna policija i da ga je osobno odmah ubio njen šef, a da su u sve bile (posebno u zataškavanje) upetljane i francuske obavještajne i protuobavještajne službe. </p>
<p> U Hrvatskoj se (a takvih spekulacija ima) slučaj Ben Barke ne smije ponoviti s Mirkom Norcem, jer tada je izvjestan i krvav sukob između Hrvata. Demokracija u Hrvatskoj jest na najtežem ispitu do sada, ali su svim pametnim i razumnim ljudima hrvatski komplicirani sustav vlasti i još sporije pravosuđe sa zamornom procedurom ipak bolji od građanskog rata, kaosa i autokracije.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tomac: Nadam se da će u Saboru danas biti pameti </p>
<p>Trconić: Podizanje napetosti ide na štetu svih nas i čitave države / Kramarić: Očekujem istu scenografiju i ikonografiju kao u Splitu/ Kajin: Uvjeren sam da zagrebački prosvjed neće okupiti ni približan broj ljudi kao splitski</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - »Od prosvjednog skupa najavljenog za četvrtak na zagrebačkom Trgu sv. Marka ne očekujem ništa. Sada je jedino važno da se u srijedu u Saboru kažu prave riječi, jer narod očekuje smirivanje stanja. Nadam se da ćemo svi imati pameti«, kazao je to za Vjesnik Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora, no nije želio komentirati informacije da je slučaj Norac podijelio stranke šestorice, a najviše liberale. </p>
<p>HSS-ovac Luka Trconić, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, kaže da je temeljno građansko pravo sloboda okupljanja i mirnog prosvjeda i dodaje da vjeruje da će biti dovoljno razbora da skup protekne mirno i bez izgreda. »Ne očekujem ništa spektakularno, jer je do svijesti ljudi doprlo da svako podizanje napetosti ide na štetu svih nas i čitave države«, tvrdi Trconić. </p>
<p>Govoreći o navodnim podjelama stranaka šestorke u vezi sa slučajem Norac, Trconić tvrdi da je istina da su stranke doživjele situaciju na različit način, no »nekih bitnih razlika nema«. »Neke male razlike su normalne, ali je najvažnije sačuvati mir i sigurnost zemlje«, ističe Trconić. Važno je, nastavlja, da je koalicija unisono odbacila zaključke splitskog skupa, jer su u njima dovedene u pitanje temeljne ustavno-pravne vrijednosti, uz derogiranje sudskih odluka. </p>
<p>»Splitski su zaključci nedovoljno promišljeni, a vidljivo je da organizatori skupa u Zagrebu ne polaze od njih, jer su vidjeli da to ne može ići u prilog hrvatskoj državi«, zaključuje Trconić. </p>
<p>Potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić kazao je da će o svemu otvoreno progovoriti u srijedu, u sabornici, gdje je mjesto za to. </p>
<p>»Stav LS-a od početka je jasan: pravosuđe mora biti neovisno, a pred sudom su svi jednaki, pa i Mirko Norac«, kaže Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a. Najbolje bi bilo, nastavlja, da sam Norac prekine taj rašomon i da se prijavi. »Nedopustivo je da se Norac stavlja u epizodnu ulogu«, tvrdi Kramarić. </p>
<p>On kaže da ta ideologizacija samo pokazuje da neke bitke u Hrvatskoj nisu završene. »LS bira treći put, a ne put dviju ideologija«, tvrdi Kramarić. »Od skupa u Zagrebu očekujem istu scenografiju i ikonografiju kao u Splitu«, kaže Kramarić. Govoreći o podjelama unutar šestorke, Kramarić kaže da se ne slaže sa zaključcima o kojima će se raspravljati u srijedu u Saboru. </p>
<p>»Ne mislim da su zaključci sjajni, napravljeni su bez osjećaja za politički trenutak«, tvrdi Kramarić i zaključuje da će u srijedu sve reći u sabornici.</p>
<p>»Duboko sam uvjeren da zagrebački prosvjed neće okupiti ni približan broj ljudi kao splitski«, kaže Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, dodajući da smatra da će najmanje ljudi biti iz Zagreba, za razliku od onih koji će organizirano doći iz ostalih krajeva Hrvatske. »Da je tako, svjedoče i podjele unutar dvaju stožera«, tvrdi Kajin. Ono što je ipak potrebno primijetiti, nastavlja, jest da je jedan od razloga takvog masovna skupa u Splitu katastrofalno gospodarsko stanje, koje je i u veljači 1998. ujedinilo prosvjednike što su pjevali »Juru i Bobana« i one koji su pjevali »Internacionalu«.</p>
<p>Komentirajući navodne podjele u šestorki, a naročito među liberalima, Kajin ističe da ne vidi ništa dramatično u disonantnim tonovima između zamjenika premijera Gorana Granića i predsjednika HSLS-a Dražena Budiše. »Svjestan sam da neki ljudi koji su niže rangirani u Hrvatskoj moraju lavirati u sredini koja se jednostrano opredijelila, kao što je slučaj u Sinju«, kaže Kajin. Dodaje da je od početka bio protiv spominjanja državnog udara u zaključcima šestorke, jer je to dodatno homogeniziralo dio prosvjednika, a i one koji su se tamo zatekli. »Smatram da će se u konačnom prijedlogu ipak odustati od tog elementa, jer želim vjerovati u stabilnost hrvatskih institucija. Osim toga, ne bih volio imati protiv sebe 100.000 ljudi spremnih na 'državni udar'«, zaključuje Kajin.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hoće li i u Zagrebu političari »okupirati« pozornicu</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Hoće li političari, odnosno stranački predstavnici i na zagrebačkom skupu zauzeti velik dio pozornice, kao u Splitu? Hoće li ih biti čak i više, a među njima i predstavnika vladajućih stranaka? Ili će »profesionalna politika« biti uklonjena s pozornice na Markovu trgu, kako se moglo i još može čuti od predstavnika nekih udruga koje organiziraju prosvjede? O odgovoru na ta pitanje, u utorak je bilo teško čak i nagađati.</p>
<p>Predstavnici nekih udruga proizašlih iz Domovinskog rata već su u ponedjeljak naglašavali da više ne žele političare na pozornici, jer su, kažu, osjetili da stranke koriste skupove podrške generalu Mirku Norcu »u predizborne« svrhe. Pritom, čuje se od nekih ljutitih organizatora prosvjeda, stranke nisu dale neku konkretniju materijalnu pomoć. </p>
<p>Osim toga, neki su predstavnici udruga koje organiziraju prosvjede već u ponedjeljak uvečer na pozornicu, koja će u četvrtak biti podignuta u Zagrebu, pozvali sve predstavnike parlamentarnih stranaka. Taj je poziv u utorak ponovio i Ivica Perković, predsjednik Glavnog odbora Hvidre, nakon sastanka sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. </p>
<p>Da zbrka zbog političara na zagrebačkoj pozornici bude veća, čuju se i sasvim oprečne tvrdnje. Primjerice, Josipa Jogunica, predsjednica Hrvatske zajednice udruga roditelja poginulih branitelja, koja se sada prvi put uključila u rad Koordinacije, istaknula je da na skupu neće biti političara. Jer, rekla je, ne smije im se dopustiti da skup koriste za svoje promidžbene poruke.</p>
<p>Sat-dva nakon izjava Perkovića i Jogunice, predstavnici nekih udruga zaputili su se na Markov trg ne bi li s državnim dužnosnicima dogovorili prisustvo na zagrebačkom skupu. Rezultate tih razgovora do zaključenja ovog izdanja našega lista nismo uspjeli saznati.</p>
<p>Jedna od stranaka koju se optuživalo da se kao izborni gubitnik s najviše političke računice uključila u prosvjede - je HDZ. A upravo su njegovi čelnici, i to valja reći, mnogo pridonijeli podizanju atmosfere uoči splitskog i drugih skupova širom Hrvatske. No, njihovi su čelnici u utorak najavljivali da ih na pozornici u Zagrebu neće biti.</p>
<p>»Neću govoriti na prosvjednom skupu braniteljskih udruga u četvrtak na Markovu trgu, jer na taj skup nisam ni pozvan«, rekao je Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, prije sjednice Kluba zastupnika te stranke u utorak poslijepodne. Odbio je insinuacije da HDZ manipulira braniteljskim udrugama, jer to nisu mala djeca, nego ozbiljni ljudi koji su prošli rat. </p>
<p>»Ne želimo manipulirati, ali ćemo artikulirati dio nezadovoljstva hrvatskih građana«, kazao je Sanader. Pozvao je vladajuću koaliciju da, zbog smirivanja političkog stanja, odustane od sramotnih zaključaka kojima se građani što prosvjeduju optužuju za državni udar.</p>
<p>Sanader je pozvao HTV da prenosi raspravu koja će se u Zastupničkom domu održati u srijedu da se ne bi ostvarile glasine o tome da prijenosa neće biti, slično kao što ni u utorak nije bilo prijenosa rasprave o aktualnom političkom stanju u Županijskom domu.</p>
<p>Protivimo se svakoj političkoj manipulaciji braniteljima, kazao je za Vjesnik Mirko Čondić, predsjednik Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, organizatora splitskog skupa, koji se nije priključio organizaciji zagrebačkog.</p>
<p>»S obzirom na režimske manipulacije, dužni smo izvijestiti javnost da podržavamo svaki skup koji brani dignitet Domovinskog rata i opstojnost hrvatske države. Nadamo se da će hrvatski narod i ovoga puta pokazati iznimno visoku svijest i dokazati da je kulturan, civiliziran i nadasve domoljuban te da cijeni i voli svoje branitelje i nikome ne da dirati u temelje hrvatske nacionalne države«, kazao je Čondić, dodavši da su na splitski »prosvjed protiv kriminalizacije Domovinskog rata, suda u Haagu i suđenja generalu Norcu i urušavanja dostojanstva branitelja« bili pozvani svi predstavnici vlasti, odnosno parlamentalnih stranaka. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Msgr. Bogović: Za zločine valja ravnopravno suditi </p>
<p>Kad hrvatska država, čak i nenamjerno, stavlja slučaj Široke Kule u ladicu, a ponovno otvara 'gospićki slučaj', narod ovog kraja ne može tome dokučiti pravne razloge, niti se to od naroda može očekivati, kaže biskup ličko-senjski</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Msgr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski i član Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK), nedavno je izjavio kako »današnji hrvatski biskupi, svi bez iznimke, smatraju da je u Domovinskom ratu obavljen plebiscit hrvatskog naroda o samostalnoj hrvatskoj državi«, i da oni koji gledaju drukčije nemaju legitimitet »ni pod kakvim pritiscima izvana stavljati na kocku postignuto u Domovinskom ratu«. </p>
<p>Svojim stavovima osobno se zauzeo za »stvaranje prostora za miran suživot i Hrvata i Srba i katolika i pravoslavaca«, za ravnopravnu istragu i osudu ratnih zločina, ali je osudio »tajne odlaske u Haag i prokazivanje svoje braće.« Zajedno s biskupima Splitske metropolije podržao je prosvjede u znak potpore umirovljenom generalu Mirku Norcu, a, kao član Vijeća HBK, potpisao je priopćenje koje poziva na miroljubivo rješavanje teškoća »u duhu dijaloga i na načelima pravne države«.</p>
<p>U kraćem razgovoru za Vjesnik, msgr. Bogović pojasnio je svoja složena i naizgled kontradiktorna gledišta o »gospićkom slučaju«, koji je ovih dana kulminirao »nestankom« generala Mirka Norca, osumnjičenog za ratne zločine u Gospiću, i masovnim prosvjedima protiv njegova privođenja istražnom sudu.</p>
<p>»Procesuiranje ratnih zločina mora biti ravnopravno i pravedno, jer se u suprotnom stvara još veći odijum između Srba i Hrvata. Ako bi se samo zločine Srba stavljalo na stub srama, to bi dodatno razvilo njihovo nepovjerenje prema Hrvatima. Isto tako, ako se negativci traže samo među Hrvatima, time se samo stvara još veći razdor«, rekao je biskup Bogović. </p>
<p>On smatra da čitav »gospićki slučaj« treba promatrati u kontekstu ratnih zbivanja od prije deset godina, jer se bez toga pojedinačan slučaj ne može ispravno prosuditi. </p>
<p>»Gledajući iz gospićke perspektive, događaje u Gospiću su potaknuli događaji u Širokoj Kuli. A sada se u vrijeme istrage nad 'gospićkim slučajem', oslobađaju zbog nedostatka dokaza sudionici zločina nad Hrvatima u Širokoj Kuli. Sad hrvatska država, čak i ako to čini nenamjerno, stavlja slučaj Široke Kule u ladicu, a ponovno otvara 'gospićki slučaj'. Narod ovog kraja ne može tome dokučiti pravne razloge, niti se to od naroda može očekivati«, govori Bogović, nalazeći u tome uzroke prosvjedima podrške generalu Norcu.</p>
<p> Biskup Bogović drži prosvjede izrazom općega narodnog raspoloženja, a udjel političke manipulacije u njima smatra minimalnim. »Dogodila se masa, unutar koje je teško prosuđivati pojedinačne slučajeve, jer je tu bilo svakakvih istupa. Mislim da ni Norac nije u prvom planu, jer je riječ o općem nezadovoljstvu i odnosu prema vrednotama stečenim u Domovinskom ratu. Uzimajući u obzir psihologiju naroda o kojoj sam govorio, takva je reakcija razumljiva, i stoga to ne bih nazvao čistom manipulacijom, iako su se i manipulatori također mogli uključiti u zbivanja«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Vojnici koji su bili u odorama na skupu u Splitu bit će kažnjeni</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - »Protiv svih djelatnih pripadnika Oružanih snaga za koje se ustanovi da su u odorama HV-a nazočili prosvjednom skupu biti će pokrenut stegovni postupak». Ovo je u utorak izjavio glasnogovornik MORH-a brigadir Dušan Viro komentirajući fotografiju vojnika u odorama Hrvatske vojske, snimljene u nedjelju na prosvjednom skupu u Splitu. Naglasivši kako će nadležna tijela ustanoviti radi li se o djelatnim vojnim osobama ili pak o pojedincima iz pričuvnog sastava, Viro je neslužbeno dodao kako oznake na odori vojnika čija je fotografija objavljena u Vjesniku upućuju na ratne oznake, kakve ne nose djelatni pripadnici Oružanih snaga RH.</p>
<p>Upitan za moguće kazne prema onima za koje se utvrdi da su sudjelovali na skupu, Viro je kazao kako se » ne mogu prejudicirati odluke vojno-stegovnih sudova. »Sve ovisi o težini konkretnog djela, tako je i u pitanju sankcija».</p>
<p>Viro je na koncu naglasio kako MORH nema nikakvih pravnih instrumenata kojim bi se mogli sankcionirati pripadnici pričuvnog sastava koji su odjenuli ratne odore. </p>
<p>Iako glasnogovornik MORH-a nije mogao potvrditi da je na prosvjednim skupovima bilo i djelatnih pripadnika OSRH u službenim odorama, eventualne stegovne sankcije protiv njih regulira Zakon o službi u Oružanim snagama. Uz opomenu, ukor zabranu izlaska iz vojarne i smanjivanje plaće, stegovne mjere mogu podrazumjevati i zaustavljanje u napredovanju i promicanju prevođenje i oduzimanje čina. Najteže su sankcije, kaže Zakon, smjenjivanje s dužnosti te oduzimanje čina.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SRIJEDOM NA KAVI S...</p>
<p>Plivanje je isplativ sport samo ako si najbolji</p>
<p>Gordan Kožulj, svjetski prvak na sto metara leđno u kratkim bazenima</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Kavu ne pijem, već samo sok i vruću čokoladu.</p>
<p>• Nemate poroka?</p>
<p>- Meni je sasvim normalna stvar da ne pijem kavu i ne pušim.</p>
<p>• Novinari vas traže u zadnje vrijeme? Pada li vam teško teret slave?</p>
<p>- Istina je da me mediji traže. Prema njima sam korektno ispunio obveze koje sam imao. Slijedeći tjedan neće biti tako jer intenzivnije počinjem s treninzima pa neće ni biti vremena za sporedne stvari. Inače, ne bih rekao da sam slavan ali to će ionako drugi procijeniti.</p>
<p>• Koliko odricanja treba za postizanje svjetskoga rekorda?</p>
<p>- Ako u bilo čemu namjeravate biti najbolji potrebno je puno ulaganja. Rezultat koji sam postigao ne smatram prevelikom žrtvom jer sam radio ono što mi se sviđa. Ispunio sam ono što sam oduvijek želio i sebi dokazao da mogu napraviti ono što si zacrtam.</p>
<p>• Kao na primjer? </p>
<p>- Da ovoga ljeta na plivačkim natjecanjima postignem osobne rekorde ne razmišljajući previše o plasmanima.</p>
<p>• Koliko je plivanje isplativ sport?</p>
<p>- Malo. Ustvari, isplati se samo ako si najbolji. </p>
<p>• Osim o plivanju, o čemu još razmišljate?</p>
<p>- O tome da ostanem zdrav, da nikoga ne povrijedim i da mene nitko ne povrijedi. Uostalom, svaki dan sa sobom nosi određene probleme s kojima se moram nositi bez obzira na ono što sam jučer postigao.</p>
<p>• Plašite li se Dana zaljubljenih?</p>
<p>- Ne. Zašto bih se plašio?</p>
<p>• Zbog obožavateljica i titule najzgodnijeg sportaša. </p>
<p>- Nemam problema što se obožavateljica tiče, jer ih - nema. Postoje samo ljudi koji ti hoće čestitati na uspješnim rezultatima, ali daleko od toga da su to obožavateljice.</p>
<p>• Imate li djevojku? </p>
<p>- Nemam. To se ne traži već se naprosto dogodi.</p>
<p>• Uslijed više sile. Vjerujete li u Boga?</p>
<p>- Da. </p>
<p>• Čitate li kada Bibliju?</p>
<p>- Samo kad osjetim potrebu.</p>
<p> • A osim nje?</p>
<p>- Volim čitati knjige religiozno-duhovnoga štiha. No, često ih započnem ali ne dovršim.</p>
<p>• Nedavno ste dobili vrijedan »Daewoo« automobil. Sviđa li vam se ? </p>
<p>- Da. Daewoo sam dobio na korištenje na godinu dana i zadovoljan sam njime.</p>
<p>• A osobama koje vas uslijed popularnosti okružuju? Imate li sada više prijatelja?</p>
<p>- Zasigurno da ih sada imam više jer sam stariji. Dvadeset i četiri su mi godine.</p>
<p>• Oni vas opisuju kao »dušu od čovjeka«. Je li doista tako ili je u pitanju samo optička varka?</p>
<p>- Imam par prijatelja s kojima se družim. Ne znam jesu li vam to oni rekli ali nadam se da ste pitali prave ljude. To bi imalo jačega efekta.</p>
<p>• Djelujete povučeno i samozatajno. </p>
<p>- Nisam povučena osoba ali se ne želim previše isticati. Nisam ni samozatajan. Ustvari, ne bi bilo loše da sam samozatajan jer to smatram vrlinom.</p>
<p>• Otkud crpite snagu i podršku? </p>
<p>- U roditeljima i tri godine starijoj sestri Martini koja će uskoro magistrirati menedžment.</p>
<p>• Školovanje ste završili u Americi?</p>
<p>- Da, drago mi je da sam završio Fakultet političke ekonomije.</p>
<p>• Hoćete li nakon završetka sportske karijere uploviti u privatni biznis?</p>
<p>- Ne bi bilo loše, iako za tako nešto nemam početni kapital.</p>
<p>• Da ga imate, da li bi, poput nekih sportaša, novac uložili u otvaranje kafića? </p>
<p>- Ne, jer mislim da birtijetina u Zagrebu ima dovoljno. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Projektom vrijednim 125 milijuna eura Zagreb će dobiti 100 novih niskopodnih tramvaja</p>
<p>Zagrebačka delegacija sastala se u Londonu s predstavnicima Europske banke za rekonstrukciju i razvoj / Razgovaralo se o financiranju pročistača otpadnih voda i novih niskopodnih tramvaja, te poboljšanju kreditne sposobnosti Zagreba i uključenju ZGOS-a u sustav Čistoće / Do 2003. godine nabavit će se 30 tramvaja i izgraditi novo spremište</p>
<p>- Poboljšana ocjena kreditne sposobnosti grada Zagreba za zaduživanje u stranoj valuti iz negativnih u stabilne, najveća je novost koju vam donosimo iz Londona, rekao je to Slavko Kojić, pročelnik Gradskog ureda za financije na konferenciji za novinare održanoj u utorak.</p>
<p>Konferencija je održana u povodu povratka delegacije Zagreba sa službenog puta iz Londona, gdje se sastala s predstavnicima Europske banke za rekonstrukciju i razvoj. Kako je rečeno, razgovaralo se o četiri teme: financiranju pročistača otpadnih voda, financiranju novih, niskopodnih tramvaja, poboljšanju kreditne sposobnosti Zagreba te uključivanju ZGOS-a u sustav Čistoće.</p>
<p>- Što se tiče pročistača otpadnih voda, krajem prošle godine potpisan je ugovor s koncesionarom, Zagrebačkim otpadnim vodama, o financiranju 51 posto sredstava, dok bi preostalih 49 posto financirali Europska banka i njemačka razvojna banka KFfW. Razgovaralo se o sniženju kamatne stope sa sadašnjih 8,5 posto na 7 posto, što bi, naravno, direktno utjecalo na naknadu koju bi Zagrepčani plaćali, izvijestio je novinare Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo.</p>
<p>Govoreći o financiranju nabavke novih tramvaja, Prežigalo je rekao kako se radi o kreditu Europske banke ZET-u, vrijednom 125 milijuna Eura. Iako je ZET u stopostotnom vlasništvu grada, u Europskoj banci su spremni dati kredit bez jamstva Grada, a ovisno o zadovoljavajućoj procjeni kreditne sposobnosti ZET-a. </p>
<p>Cijeli projekt uključivao bi nabavku 30 tramvaja i gradnju novog spremišta do 2003. godine, daljnjih 40 tramvaja do 2005. te, u posljednjoj fazi, još 100 tramvaja do 2010. godine, čime bi bilo obnovljeno 90 posto ZET-ovog voznog parka.</p>
<p>- Naš zahtjev Europskoj banci odnosio se na uključivanje domaćeg konzorcija za proizvodnju tramvaja u ovaj projekt, a do kraja mjeseca ćemo znati i njihov odgovor, dodao je Prežigalo, pojasnivši da se zahtjev odnosio na 50 posto tramvaja koje bi proizvodio domaći konzorcij, sastavljen od Končara, Gredelja i Đure Đakovića.</p>
<p>Govoreći o ZGOS-u i kreditnom rejtingu Zagreba, Kojić je naglasio kako je potrebna suglasnost Europske banke za pripajanje ZGOS-a Čistoći, budući ona sa ZGOS-om već ima poseban ugovor o sanaciji Jakuševca. Naglasivši kako je u zadnja tri mjeseca, od strane ugledne kreditne kuće Standard & Poor's, čak dva puta poboljšan kreditni rejting Zagreba, Kojić je rekao kako je to, ponajprije, odraz poboljšanog političkog okružja u Republici Hrvatskoj te, iz njega proizišle, promjene izgleda vezanih uz kreditnu sposobnost RH. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mesari prijete prosvjedom ako se ključevi lokala vrate Gradu</p>
<p>Dvjestotinjak radnika Zagrepčanka trgovine u stečaju održalo je u utorak skup zaposlenika u sjedištu tvrtke u Heinzelovoj ulici. Tom prigodom radnici su potpisivali punomoći za njihova potraživanja koja, prema nekim procjenama, iznose oko 80 tisuća kuna. Kao najveći vjerovnik tog posrnule tvrtke, radnici očekuju da bi im se u stečaju vrlo skoro trebala isplatiti barem trećina dugovanja tvrtke. Radnike uz to i dalje zabrinjavaju problemi oko 65 gradskih lokala, koje je Zagrepčanka koristila do otvaranja stečajnog postupka. </p>
<p>- Navodno je Stečajno vijeće već donijelo odluku da se ključevi svih iznajmljenih lokala vrate Gradu, upozorava voditelj Hrvatske udruge sindikata (HUS-a) Mario Iveković, dodajući kako bi takav razvoj situacije bio poguban za radnike ali i za nastavak poslovanja tvrtke. Stoga će, prema njegovim riječima, HUS i njegov granski sindikat »Zagrepčanka« u utorak organizirati prosvjedni skup ispred zgrade Gradske skupštine, a dan kasnije, na prvom ročištu predložiti prodaju poduzeća u cjelini.</p>
<p>- Prema nepotvrđenim informacijama već se govori o cijeni od milijun maraka za preuzimanje gradskih dućana, što neodoljivo podsjeća na slučaj s Astrom Marijanom, kazao je Iveković, dodavši kako je riječ o iznimno niskoj cijeni. On, naime, kaže kako su neki odavno spremni ponuditi i po 200 tisuća maraka za pojedine gradske lokale, što iznos o kojem se spekulira dodatno dovodi u sumnju. Na novinarsko pitanje od koga je saznao navodnu cijenu za preuzimanje svih gradskih lokala, čelnik HUS-a odgovora kako su ga o tome obavijestili neki zainteresirani potencijalni kupci Zagrepčanka trgovine u stečaju. Ipak, sa stopostotnom sigurnošću nije mogao potvrditi da se radi o ponudi »ispod stola«. </p>
<p>- Teško je to dokazati, no ostajem pri izjavi da se uzima 'pinka' za gradske lokale i zbog toga sam spreman odgovarati, ponovio je čelni zagrebački husovac. </p>
<p>S obzirom da je HUS-ov povjerenik za Split Jozo Marić nastupio na prosvjednom skupu »Svi smo mi Mirko Norac«, zanimalo nas je hoće li i zagrebački husovac pozvati članove da sudjeluju u prosvjedu koji je najavljen za četvrtak.</p>
<p>- Pružit ćemo podršku svima koji ukazuju na činjenicu da je ova Vlada nesposobna. Marićev je istup bio usmjeren upravo na to, pa HUS stoji iza njegovih riječi, kazao je Iveković. Dodao je kako će, koliko je on razumio, prosvjed u četvrtak biti usmjeren na pitanje branitelja, pa sindikalci HUS-a ipak neće organizirano sudjelovati u njemu. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Najave velikih zahvata na Medvednici ne dolaze u obzir dok se ne izradi prostorni plan</p>
<p>Prostorni plan Medvednice bit će gotov za godinu dana, stoga upitna ovogodišnja izgradnja akumulacije za vodu kod Vidikovca i produženje Zelenog spusta / Nives Farkaš Topolnik: Nema uvjeta za izgradnju Skijaškog centra na Sljemenu / Herbert Krauthacker: Sve je manje vode u izvorima na Medvednici</p>
<p>- Sve najave velikih zahvata na Medvednici ne dolaze u obzir dok se ne izradi prostorni plan Parka prirode Medvednica, istaknula je u razgovoru s novinarima ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica, Nives Farkaš Topolnik, dodajući da bi se svi budući zahvati trebali raditi uz suglasnost Javne ustanove Park prirode Medvednica. </p>
<p>- U obzir ne dolazi, ukoliko se žele poštivati propisi, ni produženje Zelenog spusta niti izgradnja još jedne akumulacije (bazen-jezero) za vodu, potrebnu za umjetni snijeg, koja bi se trebala izgraditi kod Vidikovca, napomenuo je upravitelj Šumarije Zagreb, Herbert Krauthacker. Naime, njihovu izgradnju u ovoj godini, a u sklopu četverogodišnje revitalizacije Medvednice, najavljuje gradonačelnik Milan Bandić iako će prostorni plan Medvednice, kako saznajemo u Gradskom zavodu za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, biti gotov za otprilike godinu dana. Prostorni plan trebao je biti gotov ovog proljeća, saznajemo od Farkaš Topolnik, no zbog obima posla nemoguće je ispoštivati taj rok.</p>
<p>Što se tiče izgradnje Skijaškog centra na Sljemenu uvjeta nema, naglasila je Nives Farkaš Topolnik, pogotovo u doba globalnog zatopljenja i sve većeg presušivanja izvora na Medvednici. Obim sljemenskog skijališta, dodaje, definirat će se tek prostornim planom Parka prirode Medvednica. </p>
<p>Od većih izvora na Medvednici, saznajemo od Krauthackera, presušio je izvor Adolfovac te nekoliko izvora sa sjeverne strane Medvednice - na području općine Bistra, koji su to područje opskrbljivali pitkom vodom. U izvoru potoka Bliznec i onom na Šumarevom grobu vode je sve manje. Dosta izvora presušuje tijekom ljeta što je opet indikacija da je na Medvednici sve manje vode. Pa odakle onda ta silna voda za umjetni snijeg, pita se Krauthacker. </p>
<p>- Gradonačelnik je do sada svjesno ili nesvjesno zanemarivao postojanje Javne ustanove Park prirode Medvednica jer s nama još nije održao ni jedan sastanak po pitanju revitalizacije Medvednice. Sa županima Zagrebačke i Zagorsko-Krapinske županije, na čijem se području također pruža Park prirode Medvednica, kontakte smo, međutim, uspostavili, napomenula je Topolnik. Javna ustanova do sada je, u cilju rješavanja prometne situacije na Medvednici, što je tek prva faza u kompletnoj zaštiti tog Parka prirode, uspostavila suradnju s Gradskim uredom za promet. Stoga su se osvrnuli i na regulaciju prometa i organizaciju prijevoza izletnika na Sljeme proteklog vikenda i ocijenili je jako dobrom. Stručni voditelj Javne ustanove, Neven Trenc, istaknuo je izuzetnu kooperativnost građana sa prometnom policijom i radnicima šumarije koji su pomagali u regulaciji prometa. Tome u prilog govori i činjenica da »pauci« na Medvednici proteklog vikenda nisu imali posla. </p>
<p>- Bilo bi dobro da pokoji autobus vozi prema vrhu bez obzira radi li ili ne ZET-ova žičara i to ne samo vikendom nego i radnim danom, rekao je Krauthacker, napominjući da su regulacije prometa tijekom vikenda odlične probe u cilju pronalaženja trajnog rješenja prometne situacije na Medvednici. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Uređenje rudnika Zrinski, ponovo otvorena Veternica</p>
<p>Kako doznajemo, uskoro će se pristupiti uređenju rudnika Zrinski u jugozapadnom dijelu Medvednice. Rudnik se nalazi u području nazvanom Rudarski vrt koje obuhvaća i kapelicu svetog Jakoba te više jama koje su, pretpostavlja se, bile nekadašnji ulazi u rudnik. Prema riječima Herberta Krauthackera uredit će se i cijelo to područje. </p>
<p>- Rudnik Zrinski bit će otvoren za posjetitelje do 1. lipnja ove godine, najavila je Nives Farkaš Topolnik. Za uređenje rudnika osigurano je, još prošle godine, 100.000 kuna. Ministarstvo zaštite okoliša treba još raspisati uvijete uređenja kako bi Hrvatske žume započele s radovima. Opremu za rudnik Zrinski donirao je rudnik Tupljak iz Labina. Do sada je uređen pristupni put rudniku i otvoreno je okno. Treba još, od većih zahvata, riješiti elektrifikaciju rudnika i napraviti izlaz. </p>
<p>- Planiramo urediti i Francuske rudnike na sjeverozapadnoj strani Medvednice do kojih je dovedena struja što je glavni preduvjet da se išta počne raditi, najavio je Krauthacker. </p>
<p>Stazu za skijaško trčanje šumari će uskoro obogatiti i dodatnim sadržajem tako da će ona biti ujedno i poučna staza. </p>
<p>Što se tiče špilje Veternice, koja je zatvorena početkom ove godine, u Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica najavljuju da bi ona, kada se zadovolje svi sigurnosni uvjeti, ponovno bila otvorena za javnost. Pristup speleologa špilji, napomenuo je Neven Trenc, nije upitan, jer »jedino su oni do sada i vodili računa o Veternici«. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Novozagrebačka oaza godinama čeka svog pravog zaštitnika</p>
<p>Višegodišnje zagađivanje i nepažnja učinili su svoje od nekadašnjeg omiljenog okupljališta Zagrepčana / Jezero nalik na zapuštenu močvaru, cesta oko njega puna kratera / Pažnja Bundekovih zaštitnika - šetača i ribiča </p>
<p>Sudbina jezera Bundek, nekad popularnog kupališta i okupljališta Zagrepčana, izgrađenog pedesetih godina je neizvjesna. Gradsko je poglavarstvo nedavno ponovno najavilo provedbu odavno planiranog projekta uređenja Bundeka kako bi stanovnici Novog Zagreba dobili uređeno jezero s popratnim sportsko-rekreativnim sadržajima.</p>
<p>Jezero Bundek je sedamdesetih bilo omiljena destinacija Zagrebačkih vikendaša, koji su uživali u kupanju, uređenom zelenilu i dodatnim sadržajima. Višegodišnje zagađivanje i nepažnja učinili su svoje, tako da jezero sada nalikuje na zapuštenu močvaru, gdje svraćaju samo ribički entuzijasti, pokoji trkač ili šetač. Nekadašnji objekti uz jezero su uništeni, cesta oko jezera puna je kratera kao Mjesečeva površini, ali unatoč zapuštenom stanju u kojem se jezero danas nalazi, ono predstavlja prirodnu oazu koju svakako treba zaštititi. Na sreću, za njega se brinu ribiči koji često sami organiziraju odvoz otpadaka. Osim toga, na Bundeku više nema pranja automobila i drugih, po jezero i okoliš, štetnih aktivnosti jer takve radnje ribiči dojavljuju čuvaru.</p>
<p>Tridesetdvogodišnji mladić, kojega smo sreli uz jezero, dolazi tu svakodnevno prošetati, jer je, kako je rekao još uvijek prirodno i veseli ga činjenica što Bundek nije postao drugim Jarunom. S prijateljem Dragecom uredio je jednu površinu uz jezero na kojem su izgradili klupice i tamo često znaju »okrenuti« roštilj. Dragec također svakodnevno svraća na jezero, brine se za zelene površine, uklanja otpad, a čak je posadio i drveće.</p>
<p>Unatoč neodređenoj sivoj boji vodene površine, na kojoj se nakupilo lišća i granja i ustajalom mirisu vode, mladići tvrde kako je voda čista.</p>
<p>- Ima i ribe. Volim ovamo doći, bolje je nego sjediti u kafiću. Nisam za to da se ovdje nešto gradi, rekli su nam. </p>
<p>- Jezero se poribljava svake godine, prošle je godine u jezero bačeno oko dvije tone ribe, ove oko 600 kilograma. Navodno će u ožujku biti ponovljeno poribljavanje. Voda je dosta čista, neka vas ne zavede ova površinska prljavština koju je vjetar donio sa obale, ispričao nam je umirovljenik Antun Baričević (43), član ŠRD »Piškor«, koji na jezeru provodi po pet sati dnevno.</p>
<p>- Dogodi se da pet, šest dana ne ulovim ništa. Ulov je ionako ograničen na dvije ribe dnevno, ali to me ne brine, pecam više radi sporta i druženja. To je strast. Čovjek si mora nekako prikratiti vrijeme, rekao je ustrajni ribolovac.</p>
<p>- Mi ribiči sami čistimo Bundek, odvozimo smeće. Jedan čovjek ima prikolicu u koju natrpamo smeće koje smo skupili po postavljenim bačvama, ili u kontejneru. Kupanje je u jezeru zabranjeno, no ima pojedinaca koji se u toplijim mjesecima znaju namočiti, objašnjava Baričević, koji je upoznat sa planom gradskih vlasti.</p>
<p>- Valjda ne budu ovo dirali, to nam je jedino blizu. Ima raznih ptica, patki, čak i dva labuda, zaključio je naš sugovornik okrenuvši se svom kolegi uz povik: »Zlatko, je´• cuka?«.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Isti prijedlog naknada članovima vijeća - isto negativno mišljenje</p>
<p>Skupštinski odbor za financije podržao je na sjednici u utorak prijedlog programa poticanja razvitka obiteljskih seljačkih gospodarstava. Kako je u ime predlagača, Gradskog poglavarstva, obrazložio pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Stjepan Škrapec, minimalni iznos kredita bit će 5.000 njemačkih maraka, a maksimalni 40.000 maraka. Sa dva glasa za i jednim suzdržanim, članovi Odbora podržali su i Prijedlog odluke o financiranju mjesne samouprave. </p>
<p>Sukladno odluci, kako je objasnio pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić, u ovogodišnjem bio se proračunu za funkcioniranje mjesne samouprave trebalo osigurati ukupno 42 milijuna kuna. Od te svote, deset se milijuna odnosi na inicijalna sredstva, još 20 milijuna trenutno je pod Gradskim uredom za izgradnju (do postizanja pravne osobnosti vijeća četvrti), a još 12 milijuna trebalo bi se osigurati prerasopodjelama, odnosno, rebalansom ovogodišnjeg gradskog budžeta. Iako je predsjednik odbora Stipe Tojčić predložio da se odluka odnosi samo na razdoblje od jedne godine, te da se nakon toga donosi nova, s time se nisu složili Slobodan Ljubičić (SDP) i Anka Gojević (HSLS). </p>
<p>Prijedlog odluke o naknadi predsjednicima, potpredsjednicima i članovima vijeća gradskih četvrti ponovno ide na sjednicu Skupštine 20. veljače, a zanimljivo je da je riječ o potpuno istom materijalu koji su zastupnici već odbacili. Prema njemu, postotni omjer naknada trebao bi iznositi 60: 30: 20, od prosječne prošlogodišnje plaće u gospodarstvu Zagreba. Budući da je predlagač, Odbor za izbor i imenovanja, ponovno donio isti prijedlog, Odbor za financije u utorak ga je odlučio ne podržati.</p>
<p>Članovi odbora jednoglasno su odbacili prijedlog odluke o privremenom osiguranju sredstava za posebnu naknadu majkama iz Zagreba za vrijeme porodiljnog dopusta, budući da bi se njime, eventualno, mogao riješiti samo dio problema.</p>
<p> Probleme majki treba rješavati na državnoj razini, složili su se članovi, pa je prijedlog Kluba DC-a jednoglasno odbačen. S druge strane, jednoglasno je prihvaćen prijedlog zaključka o prigovoru na povećanje cijene usluga opskrbe toplinskom energijom, koje je od Grada nedavno ponovno zatražio HEP. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Karneval na Velesajmu, povorke - nema</p>
<p>Gotovo u posljednji trenutak, devet dana prije početka karnevala, Grad Zagreb se ipak priključio organizaciji karnevala, koji će se ove godine održati na Zagrebačkom velesajmu od 21. do 25. veljače. Odlučeno je to na sastanku Gradskog poglavarstva, na kojemu su bili Dubravko Ljuština, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za kulturu, Mario Zmajević, direktor Turističke zajednice grada Zagreba te organizator karnevala Nenad Jandrić.</p>
<p>Kako nam je rekao Mario Zmajević, štand Turističke zajednice bit će u 8. paviljonu, u kojemu će se postaviti makete gradskih znamenitosti, a posjetitelje će animirati kostimirani glumci. Potpora Poglavarstva uglavnom se odnosi na moralnu i manifestacionu podršku, a sudjelovanje u karnevalskom programu najavio je i gradonačelnik Milan Bandić. Osim događanja na velesajmu, u Tomislavovom domu 24. i 25. veljače održat će se karnevalski ples, a povorke gradskim ulicama ove godine neće biti, dodao je Zmajević.</p>
<p>Na sastanku je još dogovoreno održavanje okruglog stola u ožujku, na kojemu bi stručnjaci raspravljali o budućem izgledu zagrebačkog karnevala. Iako je poznato da Zagreb nema tradiciju pokladnih povorki te da bi ih u samom centru bilo teško održavati, direktor gradske Turističke zajednice rekao nam je kako će, osim stava stručnjaka, u obzir uzeti i mišljenje građana. U tu svrhu ovih će dana biti postavljen sandučić pored prostorija Turističkog informativnog centra na Trgu bana Jelačića, u kojega će Zagrepčani moći ubaciti pisma sa svojim sugestijama o izgledu zagrebačkog karnevala idućih godina. (mbk)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kaledonijska gripa zahvatila većinom mlađu populaciju - od 10 do 20 godina</p>
<p>Oboljeli uglavnom imaju povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u mišićima i zglobovima popraćene glavoboljom / Gripu je najbolje preležati uz andole, čajeve i C vitamine / Bolest koju treba ozbiljno shvaćati / Na kojim su bolničkim odjelima zabranjeni posjeti</p>
<p>Panika zbog nadolazeće gripe koja je krajem prošle godine zavladala među Zagrepčanima, zasada se pokazala neopravdanom. U Zagrebu su otprije tjedan dana zabilježeni prvi slučajevi oboljelih od gripe, no o epidemiji većih razmjera ne može se govoriti, tvrde liječnici Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«. Kako doznajemo, virus tipa A H1 N1/Nova Kaledonija zahvatio je uglavnom populaciju od deset do dvadeset godina.</p>
<p>Prema riječima prim. dr. Željka Baklaića voditelja Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo grada, oboljeli uglavnom imaju povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u mišićima i zglobovima popraćene glavoboljom.</p>
<p>- Bolest je, uz uzimanje andola, čajeva i C vitamina najbolje preležati kako ne bi došlo do većih komplikacija poput upale pluća, kaže dr. Baklaić, dodajući kako je gripa bolest koju treba shvaćati ozbiljno.</p>
<p>Stoga su u nekim zagrebačkim bolnicama zbog mjera prevencije posjeti strogo zabranjeni. Tako je u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj zabranjeno prisustvo očeva u rađaoni te posjeti na odjelima patologije trudnoće i steriliteta. Na ostalim su odjelima posjeti uglavnom dozvoljeni. Kako zbog pojave gripe od Ministarstva zdravstva nisu dobili posebne naputke, u Vinogradskoj su bolnici ipak zabranili posjete na odjelu Onkolške pedijatrije dok su na Klinici za pedijatriju dozvoljeni posjeti samo jednome roditelju. Na ostalim odjelima u Vinogradskoj bolnici zabrane će se uvoditi ovisno o razvoju epidemije u gradu.</p>
<p> U KBC- u »Rebro« zasada nema zabrane posjeta no njihova mogućnost nije isključena poručilo je medicinsko osoblje bolnice. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Deset godina čekao pogubljenje za zločin koji nije počinio</p>
<p>Nakon deset godina čekanja na pogubljenje, pri čemu se 1985. godine približio smrti na samo osam dana, Earl Washington ml. u ponedjeljak je izašao iz zatvora u kojem se našao za ubojstvo i silovanje koje nije počinio. Njegova je nedužnost u silovanju i ubojstvu devetnaestogodišnje Rebecce Williams iz 1982. godine za koji je osuđen na smrt dokazana najnovijim metodama analize dezoksiribonukleinske kiseline (DNK), javlja agencija Reuters.</p>
<p>Blago retardirani Washington, kojemu je danas 40 godina nije nikakav anđeo. Bio je provalnik i nasilnik. Sumnja na njega je pala kad je godinu dana kasnije uhićen zato što je provalio u kuću neke starice koju je udario po glavi, ukrao joj pištolj i propucao nogu svoga brata. Međutim, kad se našao na policiji, policajci su ga zbunjujućim pitanjima o raznim zločinima naveli na opće priznanje manje-više svega za što su ga pitali. Tako se 1985. godine našao pred samim pogubljenjem ali je pogubljenje odgođeno na zahtjev njegova novog odvjetnika koji je pronašao rupe u priznanjima. Kad je 1993. godine omogućeno testiranje DNK. Već tada se pokazalo da sperma u tijelu žrtve gotovo sigurno nije njegova, no tužitelji su i dalje osporavali dokaz. 1994. godine presuda je promijenjena u doživotni zatvor, a tek prošle godine novim je metodama testiranja DNK dokazano da na mjestu zločina nije bilo Washingtonovih tragova - ali da mrlja na pokrivaču pripada jednome poznatom silovatelju.</p>
<p>Washington je prvi osuđenik na smrt iz Virginije čija je nedužnost dokazana tek nakon presude; u cijelim Sjedinjenim Državama dosad je zbog novih dokaza oslobođeno 95 osuđenika na smrt.</p>
<p>Prošloga tjedna jedan bivši osuđenik na smrt kojega je od pogubljenja spasilo samo ukidanje smrtne kazne u Massachusettsu oslobođen je nakon što je u zatvoru proveo 35 godina za mafijaško ubojstvo koje je počinio FBI-ev informator. Od ostalih koji su osuđeni za isto ubojstvo jedan je umro u zatvoru, a drugi pomilovan tek prije nekoliko godina. Ubojica je umro na slobodi i pod zaštitom. (d)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Robin Cook predlaže osnivanje udruge protiv malokalibarskog oružja</p>
<p>LONDON, 13. veljače</p>
<p> - Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook u utorak je u Londonu predložio da se osnuje međunarodna udruga protiv širenja malokalibarskog oružja. </p>
<p>»U današnje vrijeme za mnogu djecu diljem svijeta, prvi susret s tehnologijom 21. stoljeća nije kompjutorski ekran, već okidač pištolja«, sa žaljenjem je ustvrdio britanski ministar na kongresu o lakom oružju, u čijem radu sudjeluju predstavnici tridesetak zemalja. »Širenje malokalibarskog oružja samo potiče sukobe na svim kontinentima«, kazao je Cook.</p>
<p> On je predložio da se nakon održavanja UN-ove konferencije o oružju u srpnju u New Yorku, osnuje »međunarodna udruga koja bi djelovala protiv širenja malokalibarskog oružja«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sedam mrtvih u sudaru američkih helikoptera</p>
<p>HONOLULU, 13. veljače</p>
<p> - Dva američka vojna helikoptera srušila su se u ponedjeljak navečer tijekom vojnih vježbi 1na sjevernoj obali havajskog otoka Oahu pri čemu su poginula najmanje sedmorica vojnika, a četvorica su ozlijeđena, izjavili su mjesni dužnosnici. </p>
<p> Zapovjednik vatrogasaca Honolulua Richard Soo izjavio je da su se helikopteri sudarili u zabačenom dijelu otoka. U njima je bilo 11 članova posade, a ozlijeđeni su prevezeni u dvije mjesne bolnice, dodao je.</p>
<p> Sudarila su se dva helikoptera tipa UH-60 Black Hawk 25. pješačke divizije, lake zrakoplovne brigade, izjavila je bojnica Cynthia Teramae koja nije mogla potvrditi je li u nesreći bilo poginulih.</p>
<p> Glasnogovornica Pentagona Cynthia Colin izjavila je da je prema prvim podacima u helikopterima bilo 17 vojnika. Trenutačno je u tijeku potraga i istraga o uzrocima nesreće, dodala je. Mediji su objavili da se nesreća dogodila za vrijeme jakog pljuska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Opozvana potraga za brodom sa 180 ilegalnih useljenika</p>
<p>RIM, 13. veljače </p>
<p> - Talijanska obalna straža u ponedjeljak je opozvala potragu za brodom, na kojem se smatra da je oko 180 ilegalnih useljenika. Brod je u subotu blizu južne obale Italije poslao poziv u pomoć, kada mu se gubi svaki trag. </p>
<p>Obalna straža iz talijanske luke Bari priopćila je da je potraga za nestalim brodom završila, te da nisu ništa pronašli, odbivši pritom dati ikakve detalje o tome što se možda dogodilo sa brodom Davis.</p>
<p> Taj brod je u subotu navečer poslao SOS poziv, koji je »pokupio« grčki radio operater i transferirao ga u Italiju. Procjenjuje se da je brod bio 24 do 30 nautičkih milja daleko od obale blizu luke Brindisi, čija je obalna straža pretražila okolne vode sa helikopterom i gliserima, ali nije ništa pronašla. Oni nisu isključili mogućnost da se možda radi i o lažnom pozivu.</p>
<p> Talijanska obalna straža priopćila je da ne zna koliko je ljudi bilo na brodu, ali smatraju da je prevozio ilegalne useljenike. Talijanski radio objavio je da je plovilo prevozilo najmanje 180 ljudi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sonda na Erosu i dalje šalje signale</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 13. veljače</p>
<p> - Sonda NEAR-Shoemaker spustila se u ponedjeljak na asteroid Eros unatoč tomu što ne posjeduje opremu za slijetanje i još uvijek odašilje signale, objavio je u utorak CNN na svojim web-stranicama. </p>
<p> Kontrolirano spuštanje sonde iz orbite asteroida u kojoj je kružila godinu dana trajalo je četiri i pol sata, a dovršeno je u 21 sat po srednjeeuropskom vremenu. Procjenjuje se da je pala brzinom od oko 8 kilometara na sat, objavila je NASA.</p>
<p> »Sretan sam što mogu objaviti da je NEAR sletio. Još uvijek primamo signale. Sonda još uvijek odašilja signale s površine« asteroida, rekao je direktor misije Robert Farquhar. Nedugo nakon tog povijesnog prvog spuštanja jedne ljudske letjelice na asteroid što uopće nije bilo ni očekivano ni planirano, voditelji misije već razmišljaju o mogućnosti slanja sonde na drugi let.</p>
<p> Inženjeri sonde NEAR trebali bi u roku nekoliko sati odlučiti hoće li sondi poslati upute da pokrene motore i vrati se u svemir, rekao je Farquhar. Tijekom spuštanja sonda je i dalje slala fotografije asteroida. Znanstvenici se nadaju da će na njima moći raspoznati objekte veličine ljudskog dlana.</p>
<p> Asteroid Eros nalazi se gotovo 316 milijuna kilometara od Zemlje. Na toj udaljenosti potrebno je 17 i pol minuta da uputa sa Zemlje stigne do sonde. </p>
<p> Nazvan prema grčkom bogu ljubavi, Eros oblikom podsjeća na krumpir. Dugačak je 33 kilometra, a širok 13 kilometara. </p>
<p> Smatra se geološkim reliktom iz samih početaka Sunčevog sustava te da je nastao prije gotovo 4,5 milijardi godina.</p>
<p> Misija bi mogla omogućiti sprečavanje buduće katastrofe. Asteroid Eros pripada skupini velikih asteroida koji kruže relativno blizu Zemlje, poput asteroida koji se, prema znanstvenim pretpostavkama, prije 67 milijuna godina sudario sa Zemljom i uzrokovao nestanak dinosaura. Rizik takvog sudara u budućnosti ne može se isključiti.</p>
<p> Eros je tek peto svemirsko tijelo na koje se spustila letjelica koju su izradili ljudi, nakon Mjeseca, Marsa, Venere i Jupitera, objavio je CNN. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nakon 13 godina okuplja se Roxy Music</p>
<p>LONDON, 13. veljače</p>
<p> - Britanska pop skupina Roxy Music objavila je u ponedjeljak da se ponovno okuplja radi tromjesečne turneje na koju kreću ove godine, nakon 18-godišnjeg razlaza. U okviru programa te »svjetske turneje« predviđaju se nastupi u Irskoj, Škotskoj i Engleskoj. </p>
<p> Bryan Ferry, pjevač skupine koji na svojem repertoaru ima uspješnice poput »Virginia Plain« i »Love is the Drug« nije isključio da Roxy Music ponovno zajedno nešto snime iako trenutno nije ništa predviđeno. </p>
<p> »Nemamo planove za snimanja. Tko zna? Postavite ponovno pitanje u rujnu kad završimo turneju«, rekao je on. </p>
<p>Članovi skupine Roxy Music koja je slavu doživjela sedamdesetih i osamdesetih ne nastupaju zajedno od svibnja 1983. godine. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Virus Kournikove« vreba naivne korisnike</p>
<p>LONDON, 13. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon »ljubavnog virusa«, koji je lani paralizirao servere za e-mail diljem svijeta, pojavila se nova kompjutorska pošast, »virus Kournikove«. Tisuće ljudi pale su ovih dana na trik, pokušavajući otvoriti e-mail poruku koja im je obećavali sliku stasite ruske tenisačice, Ane Kournikove. No od slike ništa. Umjesto toga, zloćudni kompjutorski program domogao se kompjutorskog adresara svoje žrtve, da bi virus dalje odaslao na sve adrese koje nađe u njemu. </p>
<p>Virus mami svoje žrtve porukom da pogledaju što se nalazi u poslanoj datoteci, koja se zove »AnnaKournikova.jpg.vbs«. Kako "jpg" označava da je e-maillu priložena slika, mnogi nasjednu (i previde ono .vbs što je nedvojbeni znak visual basic script programčića koji će se izvesti na računalu, op. ur.) </p>
<p>Isto to dogodilo se lani s porukama naslovljenim »volim te«, (I love You), po čemu je ime dobio "ljubavni virus". Mnogi su pritom bili zaintrigirani da provjere tko im to izjavljuje ljubav i virus se proširio poput pošasti, pogodivši čak i CIA-u, američki State Department, britanski Parlament, te velika poduzeća poput Forda i Time-Warnera. Stručnjaci tvrde da je »virus Kournikove« najveća nova pošast te vrste od pojave »ljubavnog virusa«. Premda se ne vjeruje da on može oštetiti računalo, u stanju je sasvim paralizirati računalne sustave pojedinih poduzeća i organizacija, time što stvara goleme količine e-mail poruka. </p>
<p>U ponedjeljak je »virus Kournikove« pogodio Ameriku i Europu, a zadnja izvješća govore da se širi na Australiju, gdje je do utorka našao 50.000 žrtava među kompjutorskim korisnicima . No tvrtke koje su instalirale najnovije programe za obranu od virusa nemaju se čega bojati, tvrde britanski stručnjaci za zaštitu. (Jasna Zanić Nardini)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>»Maršal« nije nominiran za Oscara, ali »Gladijator« s velikom hrvatskom ekipom ima 12 nominacija </p>
<p>LOS ANGELES/BERLIN, 13. veljače</p>
<p> - S jedne strane imamo razloga za veselje, jer ponovno je jedan američki film u kojem su ogromnog udjela imali hrvatski filmski radnici dobio najviše nominacija. To je »Gladijator« Ridleya Scotta koji s 12 nominacija ima velike šanse za Oscare, a posebno onaj najvažniji, za film u cjelini koji bi mogaopripasti filmu i jednom od producenata, Branku Lustigu. S druge strane, »Maršal« Vinka Brešana nije među pet nominiranih za film koji nije na engleskom jeziku.</p>
<p>Premda nismo osobno bili nazočni u dvorani Američke filmske akademije, bili smo na izravnoj telefonskoj vezi s članovima Akademije, novinarima, kao i s Brankom Lustigom u Maroku i Vinkom Brešanom u Zagrebu. </p>
<p>Bio bi to, dobije li ga, drugi Oscar za Lustiga (nakon "Schindlerove liste" 1995.) i eventualno treći za Hrvatsku, računamo li da je prvi osvojio Dušan Vukotić 1961. za animirani film »Surogat«. Vrijednost ovih nominacija filmu »Gladijator« jednaka je kao svojedobno i oscarovski pohodi »Schindlerove liste« jer u oba filma je sudjelovalo više od dvadeset hrvatskih filmskih radnika, najboljih od najboljih, ne samo u Hrvatskoj nego i na širim prostorima Europe i Hollywooda. Mnogi od njih već rade u američkim filmovima i nezamjenjivi su dijelovi vrhunskih ekipa poput Sergia Mimice Gezzena, Nade Pinter ili Dragana Josipovića , spomenimo samo najvrednije i najpouzdanije Lustigove suradnike, premda su i svi ostali jednako važni i nužni, kako je sam Branko Lustig nebrojeno uputa izjavljivao. </p>
<p>Druga, tužnija stvar ovogodišnjih nominacija jest činjenica da naš film »Maršal« nije ušao među pet nominiranih za film na neengleskom jeziku. U konkurenciji s objektivno jednim od najboljih filmova prošlogodišnje američke produkcije (Sony-Clumbia), filmom »Tigar i zmaj« Anga Leea moglo se jasno očekivati da će konkurencija biti skučena. No, ušli su meksički, češki, belgijski i francuski film. Činjenica je da za posljednja tri do sada nije baš mnogo ljudi čulo ni znalo, osim da su »možda solidni«. </p>
<p>U takvoj konkureniciji kao što smo čuli u razgovoru s Joeom Colerom, dobrim poznavateljem situacije među Akademijim glasačima za strani film, »Maršal« je vjerojatno bio u vrlo uskoj konkurenciji, među sedam, ali prevagnuli su jači, ili oni koji imaju više glasača. Ne zaboravimo glasači su svi nominirani i dobitnici Oscara, u svim kategorijama, dakle mi tu nemamo previše šansi... </p>
<p>Vinko Brešan, redatelj »Maršala«, premda intimno razočaran, kao svaki autor, vrlo profesionalno nam je izjavio: »Prirodno je da kada dolaziš iz male zemlje, a posebno iz male kinematografije, jer zemlja s tim nema nikakve veze, jest da je uvijek iznenađenje ako uđeš s filmom među pet niminiranih. Ovakvog iznenađenja, nažalost, za nas nije bilo ove godine.«</p>
<p>Recimo na kraju da je najviše nominacija dobio »Gladijator«, ukupno 12. Najveća ovogodišnja intriga je Steven Sodebergh redatelj koji je nominiran u istoj kategoriji, najboljih redatelja , dva puta, za dva filma (»Traffic« i »Erin Brockovich«) što je prvi put u 73. godine povijesti Oscara. Michel Curtiz i Francis Ford Coppola imali su po dvije nominacije iste godine, ali nikada u istoj kategoriji. Isto tako veliko iznenađenje je »Tigar i zmaj« Anga Leea ali samo onima koji ga nisu vidjeli. Deset nominacija za ovaj film, koji je inače u kategoriji filmova na stranom jeziku, samo potvrđuje činjenicu kako su se neki redatelji i studiji dosjetili pravog »sistema« za Oscare. Tako je Ang Lee' uz pomoć moćnog Sonyja ovaj put nominiran u obje konukrencije i filma u cjelini i filma na stranom jeziku, a dobio je još osam noimancija (ukupno deset). Činjenica je također da su ove godine definitivno otvorena vrata Oscara i onima koji ne govore samo engleskim jezikom, pa je uz već spomenutog Anga Leea, sjajno prošao i glumac Javier Bardem koji govori i španjolski i engleski u filmu »Before Nigt Falls« o kubanskom piscu, a Benicio Del Toro također se u »Trafficu« služi s dva jezika. To je dobar znak, otvaranje vrata Američke filmske akademije cijelom svijetu, možda s promjenom pravila jednom omogući i malim kinemaotografijama bez financijske moći, ulazak među velike. Jer ruku na srce, svaki od spomenuta tri »slučaja« štite veliki studiji koji produciraju ili distribuiraju njihove filmove. Dakle, tajni i dalje nema, ima samo dobrih iznimaka. (Branka Sömen)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Povratak legendarnog Hannibala Lectera</p>
<p>51. međunarodni filmski festival u Berlinu / Poslije deset godina i velikog uspjeha filma »Kad jaganjci utihnu«, jedan od najvećih »celuloidnih zločinaca« vratio se u filmu »Hannibal«, ovoga puta u režiji Ridleya Scotta / Slab scenarij, ali zastrašujuće uvjerljiv Anthony Hopkins</p>
<p>BERLIN, 13. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Nakon što je prošloga petka krenuo u američkim kinima popraćen izvanrednim zanimanjem publike i mlakim kritikama, film »Hannibal« stigao je na berlinski festival u glavni program, ali izvan konkurencije, kao neka vrsta promotivne predigre za europske premijere. Premda očekivan s nestrpljenjem punih deset godina, nova priča iz života Hannibala Lectera nema snagu uvjerljivosti prvoga filma, »Kad jaganjci utihnu«, u kojem je redatelj Jonnathan Demme uspješno razradio oštru, zagonetnu, intrigantnu metaforu zla, zajedno s glumcima Anthonyem Hopkinsom i Jodie Foster. Demme je savršeno balansirao između banalnog thrillera s horrorovskim sklonostima, stvarajući od paklenskog zapleta jedan od kvalitetnijih filmova narativne tenzije i fascinantno obrađenog lika negativca našeg doba. Posebnu snagu filmu davao je odnos genijalnog manijaka Lectera i mlade agentice FBA-a Clarice Starling.</p>
<p> Ovoga puta malo se toga ponovilo, osim možda tematike i zapleta, koji se ponovno vrti oko sada već legendarnog Hannibala Lectera i iskusne agentice Starling. Ona je u nevoljama jer zbog prevelike ažurnosti na poslu oko nje često ima mrtvih i ranjenih, i kolega i protivnika. On je nakon desetogodišnjeg zatišja otkriven u Firenci kao profesor povijesti umjetnosti i uvaženi građanin... Na tragu mu je uporni Mason Verger, Hannibalova jedina preživjela žrtva, koji strahovito unakažen u svom dvorcu smišlja i financira načine kako da ga napokon uhvati i vrati u Ameriku da bi mu se osvetio...</p>
<p> Nevolje počinju od scenarija nastalog prema književnom predlošku Thomasa Hardya, dakle novom romanu istoga autora, za čija je prava ekranizacije Dino de Laurentis platio deset milijuna dolara. No, ubrzo se pokazalo da prvi angažirani scenarist David Mamet nije osjetio pravi »okus« Hannibala Lectera, pa je u pomoć pozvan Steven Zaillan, koji je pak napravio svoju verziju iste priče. Dobivena je tako mješavina Hardyjeva oštrog izazivačkog stila, kojim ne daje ništa novo, tek razgrađuje već poznate intrige oko svoga glavnog junaka kanibalističkih sklonosti, a sve je još više razgranato kada je pridodana mametovska klaustrofobična, mračna ciničnost, zatim zaillanovska yapijevska zafrkancija na sve i svakoga te igranje krajnostima.</p>
<p> Očito je riječ o nespojivoj kombinaciji, koja nikako ne može funkcionirati ovako zajedno ispremiješana, čak ni uz veliki trud i redateljsku domišljatost Ridleya Scotta te glumački perfekcionizam Anthonya Hopkinsa. Potpuno je nelogično pretjerivanje s likom deformiranog Masona Vergera (maska je tako izobličena da je glumac Gary Oldman neprepoznatljiv), koji postaje glavni lik u filmu, a prema kojem je Lecter gotovo simpatičan, jer poruka je jasna - od svakoga zla ima još veće, posebno kada je osveta u pitanju. Na Vergera se nadovezuju brojni likovi korumpiranih i potkupljivih policajaca, državnih službenika, sudaca i drugih, što samo daje Lecteru još veću moć i opravdanje da se igra s njima, uništavajući ih i proždirući, do zadnjih moždanih stanica. Lik Clarice Starling u ovoj verziji oslobođen je svake nježnosti i gotovo nesimpatičan. Ona je od prijašnje Clarice zadržala samo štrebersku upornost. Clarice Julianne Moore samo je suhoparna policajka, osamljena karijeristica i osvetnica. </p>
<p> Anthony Hopkins bio je i ostao utjelovljenje Hannibala Lectera i bez njega sigurno ne bi bilo ovoga filma, koji on nosi sa svim njegovim manama, pridodajući scenariju snagu i uvjerljivost vlastitog glumačkog izraza. Njegove geste, njegova hladnoća i elegancija, cinizam i maštovitost, njegova osebujna nježnost prema Clarice, njegova zaigranost krvlju - sve je to Hannibal, neponovljiv i jedinstven u Hopkinsovoj verziji. Dobro je što je redatelj Ridley Scott dovoljno iskusan i mudar da je osjetio koja mu je najjača karta u filmu, pa je većinu radnje i događaja sručio na Hopkinsa. Bez obzira na to što na trenutke film obiluje »turističkim« šetnjama Firencom ili intelektualističkim monolozima, sve je to u funkciji, dok je opasni, zloglasni i manijakalno šarmantni Hannibal Lecter u kadru.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Krležina ostavština na listi čekanja </p>
<p>Posve je Na rubu pameti pozvati novinare na Pantovčak 241 na susret predsjednika države Stjepana Mesića s dr. Krešimirom Vranešićem, jedinim univerzalnim nasljednikom Miroslava Krleže, pa ih onda ostaviti pred predsjedničkim vratima i ne pustiti ih da prisustvuju tom za hrvatsku javnost vrlo važnom sastanku. Još je manje uobičajeno da se novinarima ni nakon polusatnog primanja kod Predsjednika nema što priopćiti. A to se upravo dogodilo u utorak u Uredu Predsjednika.</p>
<p> Činjenica je, naime, da je dr. Vranešić počeo obilaziti meritorne osobe u državi ne bi li ih upozorio da se 29. prosinca 2001. navršava 20. godišnjica od smrti velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže, kada će se, prema Krležinoj oporuci, napokon otvoriti zapečaćeni sanduci s njegovom pisanom ostavštinom, koji su 20 godina čamili u mraku Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Želeći se, dakle, s prvim ljudima u Hrvatskoj dogovoriti što će se dalje događati s tim rukopisima, koji obuhvaćaju sve što je nađeno u Leksikografskom zavodu koji do danas nosi ime svoga utemeljitelja »Miroslava Krleže« te u njegovu stanu na Gvozdu, dr. Vranešić je prvo zakucao na vrata predsjedničkih dvora, no, po svemu sudeći, tamo nije dobio željenu potporu, jer nakon sastanka ljutito je napustio predsjedničko zdanje ne želeći novinarima dati ikakvu izjavu. </p>
<p>Umjesto njega, nemala skupina revnih novinara dočekala je dr. Igora Dekanića, Predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku, koji im je tek kazao da se razgovaralo o Krležinoj ostavštini, što je pisalo i u pozivu, i o najboljim načinima provođenja Krležine posljednje želje, a na mnogobrojne upite što je tom prilikom zaključeno, dr. Dekanić je odgovorio da ćemo o svemu biti na vrijeme obaviješteni. Što smo, dakle, saznali nakon 20 godina od smrti Miroslava Krleže? Ništa!</p>
<p>Jer ništa i nije u tom dugom periodu učinjeno, a Krleža je naivno mislio da će to biti dovoljno duga distanca da se zaborave svi prijepori vezani uz njegovo ime, te da će grad, čiji je on i počasni građanin, naći načina da se prvi kat vile na Gvozdu, koja je, inače, u vlasništvu grada, uredi, prema njegovoj izričitoj želji, u memorijalni muzej, te da se vidi, kako je sam pisac znao reći, »gdje su to živjeli i radili Bela i Miroslav Krleža«. Da bi se to moglo učiniti, dr. Vranešić gradu je darovao cijeli interijer Gvozda, koji, međutim, do danas stoji zatvoren s nizom popisanih sanduka, u prašini i mraku zaborava. </p>
<p>U ta dva desetljeća smjenjivale su se vlasti i režimi, jedni interesi zamjenjivani drugima, vodili su se dugi razgovori, napravljeno je nekoliko elaborata i na kraju - sve je ostalo mrtvo slovo na papiru. Sada, nepunu godinu uoči toga za hrvatsku kulturu velikoga dana, kada će biti otpečaćeni neobjavljeni Krležini rukopisi, dr. Vranešić pokušava novu vlast i hrvatske kulturne institucije, počevši od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika i Leksikografskoga zavoda, pa do gradskoga ureda i republičkog ministarstva, animirati ne bi li se dogovorio s »faktorima«, kako ih je veliki pisac volio zvati, da razriješe problem ostavštine koju je Krleža svom narodu namro. Hoće li muk i slatkorječiva obećanja tzv. krležologa zamijeniti stvarna akcija i hoće li se o tome tzv. »faktori« uspjeti dogovoriti, teško je reći, jer su hrvatski pisci uvijek bili na repu svih događaja u zemlji Hrvatskoj.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zhelov berlinski uspjeh </p>
<p>Zhelov videospot za pjesmu »Sarcophagus« na berlinskom »Transmediale Festivalu« ušao u najuži izbor najboljih radova</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Na berlinskom »Transmediale Festivalu« Željko Vukičević, poznatiji kao Zhel, sa šestominutnim videospotom za svoju pjesmu »Sarcophagus« ušao je u najuži izbor najboljih, među šest od čak 1.100 prijavljenih radova. Podsjetimo da je Zhel za isti videospot, odnosno kratki film »How To Make A Video Block-Buster« dobio nagrade za najbolji videospot i debitanta godine na prošlogodišnjim Danima hrvatskoga filma u Zagrebu. Teško je ne spomenuti da se dotični spot zavrtio na HTV-u manje no što je prstiju jedne ruke, a i to jedva. </p>
<p> Festivalski web-katalog Zhelov »Sarchophagus« opisuje kao »glazbeni video, odnosno film o glazbenom videospotu, u kojem humor i ironija transformiraju izabrani žanr u apsurd«. Već i ovaj kratki opis pokazuje temeljnu Zhelovu artističku strategiju, propitkivanje žanrovskih konvencija i njihovo »preuređivanje« po mjeri vlastitih autorskih zamisli. Budući da Zhel radi unutar »Arkzinove« etikete »Carnival Tunes«, cjelokupan »slučaj« može se nazvati sretnim primjerom srastanja istovrsnih zamisli autora i logistike izdavača, što jest svojevrsna rijetkost na domaćoj sceni, ali je nakon podrške rock-kritičara i izbora izvrsnog Zhelova albuma »Ponte Rosso« na prva mjesta godišnjih lista logično ubralo plodove i na stranom terenu. </p>
<p> Gledajući okvirno, i Zhelov opus i namjere »Carnival Tunesa« jesu primjer hrabre izdavačke orijentacije prema zahtjevnim projektima namijenjenim pomicanju granica domaće post-rock scene. S nakanom da se djelotvorno poruše zapreke i stilske isključivosti domaćeg rocka i Zhelov videospot je dokaz da popratna koncepcija i izdavačka podrška mogu činiti segment rada jednako važan poput glazbe same. Ukratko, radi se o radnom procesu u kojem su intelektualne strategije i sviračka strast zastupljene podjednako uspješno, pa je i Zhelov najnoviji berlinski uspjeh dokaz da je nekadašnjem art-rocku i zahtjevnijim zamislima danas otvoren prostor pod imenom inteligentna pop-glazba.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Novootkriveni Grigor Vitez</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Dosada još neobjavljena knjiga jednog od naših najvećih pisaca za djecu Grigora Viteza pod naslovom »Čudesni pjevač - priča o Rajvilu«, predstavljena je, u utorak, u Hrvatskom centru za dječju knjigu u Gradskoj knjižnici. Nakladnik tog prvotiska, koji je objavljen u povodu 90 obljetnice rođenja i 35 obljetnice smrti Grigora Viteza, je »Naklada Szabó A3 data«. Tekst je trebao biti objavljen još prije deset godina, ali je spletom okolnosti rukopis, pronađen u ostavštini Grigora Viteza, objavljen tek ovih dana. Riječ je o predivnoj poetskoj priči koja veliča izvorne ljudske vrijednosti i njihovu ustrajnost pred silama zla. Djelo je s 20-ak crteža u boji nadahnuto ilustrirao Ivica Antolčić, doprinijevši nastanku te osebujne književno-likovne cjeline.</p>
<p>Jedan od recenzenata knjige prof. dr. Dragutin Rosandić je kazao da je »Čudesni pjevač - priča o Rajvilu« bajka s elementima pjesništva, ali i priča s čvrstim narativnim elementima. Priča nema klasični kraj već na neki način ostaje otvorena, a time se želi reći da ljepota i umjetnost (u ovom slučaju pjesma) nadživljuju sve što je prolazno i zauzimaju čvrsto mjesto u svevremenosti. Istaknuvši taj element Vitezova djela, Rosandić je naglasio da upravo zbog toka knjiga može biti zanimljiva i poticajna i starijim čitateljima. Josip Pavičić, drugi recenzent je kazao da se radi o jednostavnoj, privlačnoj i preglednoj fabuli, a ilustracije Ivice Antolčića pridonose posebnom doživljaju i svjedoče da književni tekst može biti snažna inspiracija likovnom umjetniku. Zaključio je da je grijeh ne pročitati i ne pogledati ovo djelce. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Otvorenost prema čitatelju</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Nakon uspješnog i izazovnog proznog starta, predstavljena zbirka pjesama Tomislava Zajeca »Rupa njegova imena« u nakladi »Ceresa« iz Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Nakladnička kuća »Ceres« do danas se razvila u respektabilnu kuću sa 150 objavljenih naslova knjiga i 18 biblioteka. Dvije biblioteke rezervirane su za suvremenu hrvatsku poeziju, a zadnja pjesnička knjiga, objavljena u biblioteci »Volubilis« predstavljena je u utorak u Društvu hrvatskih književnika. To je knjiga proznih pjesama Tomislava Zajeca pod naslovom »Rupa njegova imena«, koja je objavljena poslije autorova uspješnog i izazovnog proznog starta s romanom »Soba za razbijanje«.</p>
<p> Na predstavljanju knjige književni kritičar Sead Begović posebno se osvrnuo na opseg Zajecova nasljedovanja od prethodnog proznog izričaja. Begović je primijetio elemente epskog, narativnog i deskriptivnog, no, pjesnik ipak izmiče tradicionalnim kalupima lirskog, posebno kada je posrijedi vremenska i prostorna opsežnost. Riječ je o osobnom autorovu univerzumu, koji će izraziti kolokvijalni neposluh, kao, uostalom, i nadolazeći val najmlađih pisaca s izraženim ironijsko-provokativnim stavom. Zajecov neposluh, smatra Begović, odvija se na relaciji umjetnosti osjećaja i umjetnosti ideja koji se na nekim mjestima uspijevaju realizirati posve drugačije od generacijskih suputnika, u rojevima slika, promatranju oronulog svijeta i melankolične korespondencije s njim. Zajecova neobuzdana subjektivnost, po Begovićevim riječima, ima ishodište, a to je kuća i kućni rekviziti od tijela i mesa: majka, otac, sestra, prijatelji. Stoga je Zajec pjesnik starih pitanja, ali ne i konzervativne misli.</p>
<p> Na predstavljanju je potom govorio književnik i književni kritičar Branko Maleš, isprva objasnivši naslov kao prazninu, a potom istaknuvši građanske orijentire, koji autoru nisu dovoljni, te se, smatra on, radi o lirici napisanoj pod kapom postmodernizma. Potonje se može pratiti kroz fragment, kroz miješanje žanrova, a ti su postupci dobrodošli Zajecovoj potrazi za identitetom. Sam autor je, po Maleševim riječima, bitno obilježen vlastitom biologijom, te se radi o mladom subkulturnom intelektualcu koji zna što što želi i što ne želi. Indikativno je i autorovo prijateljstvo kao projekt unutar njegove klape, a na drugoj strani izmaštan prostor gdje se mijenja optika i gdje se prelazi u nadrealno. Maleš je zaključio da su melankolija i ironija osnovna sredstva u autorovoj potrazi za identitetom, jer, zločesto se birao krug omiljenog prostora. Ipak, zaključio je Maleš, u ovoj poeziji dolazi do zagušenja, protiv kojega se autor bori. Radi se o otvorenom ekranu na kojemu nema orijentira, te su neke pjesme neuhvatljive, i to Maleš, kako je rekao, nije spreman honorirati.</p>
<p>Na predstavljanju, koje je vodio promotor svih izdavačkih zbivanja u DHK Anđelko Novaković, autor je govorio o svojoj pjesničkoj namjeri koja je bila jedino otvoren odnos prema čitatelju. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Grupa šestorice u Ljubljani</p>
<p>LJUBLJANA, 13. veljače</p>
<p> - Izložba zagrebačke »Grupe šestorice« (1975. - 1978.) otvorena je ovih dana u Modernoj galeriji u Ljubljani. Članovi te grupe Boris Demur, Željko Jerman, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović čine segment inovativne i eksperimentalne umjetnosti 70-ih godina u Hrvatskoj. Grupa je svojedobno djelovala u strogim okvirima, a umjetnici su bili poznati po diskusijama, skupnim akcijama, ali i individualnom stvaralaštvu. U mnogim njihovim akcijama sudjelovali su i drugi umjetnici koji nisu bili članovi grupe. U sklopu izložbe, koja se može razgledati do 8. travnja, umjetnici su se predstavili i preformanceima, i to: Boris Demur je izveo performance pod nazivom »Ponavljam«, Željko Jerman »Slijedi«, Vlado Martek »Iz sata konceptualizma«, Mladen Stilinović »Crvenu nit«, a Sven Stilinović i Fedor Vučemilović akcije bez naziva. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ibrica Jusić za zaljubljene Splićane</p>
<p>SPLIT, 13. veljače</p>
<p> - Kantautor Ibrica Jusić u srijedu, na Dan zaljubljenih, na velikoj pozornici splitskog Hrvatskog narodnog kazališta održat će gala-koncert pod nazivom »Za Valentinovo«. Repertoar će obilovati Jusićevim ljubavnim izvrsnicama, pjesmama s njegovog zadnjeg albuma »Hazarder« na kojem je obradio i na hrvatski jezik preveo pjesme legendarnog Leonarda Cohena, a predstavit će i tri nove pjesme s kojima će najaviti svoje buduće glazbene nakane. Ibrici Jusiću bit će to petnaesti koncert za zaljubljene u splitskom kazalištu s kojim je, kako je kazao u ljubavi već puna dva desetljeća. Splitski nastup ujedno je početak autorove kazališne turneje, a nakon Splita nastupit će u Varaždinu, Puli, Rijeci... (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Histria festival« kod Mesića </p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u utorak je primio izaslanstvo Histria festivala s direktorom Bashkinom Shehuom na čelu. Izaslanstvo je zahvalilo Predsjedniku što se odazvao pokroviteljstvu Histria festivala, koji će se u sklopu Pulskog ljeta održati od 8. do 12. svibnja u pulskoj Areni, Rimskom kazalištu, Nacionalnom parku Brijuni i u Medulinu. </p>
<p>Nakon sastanka s predsjednikom Mesićem, Bashkin Shehu izjavio je da su njihove namjere Festival pretvoriti u baletni, s velikim projektima, zadržati operne i komorne koncerte te predstave. Dodao je kako predviđaju u ovogodišnji festival uvrstiti tri opere i pet velikih baletnih projekata iz zemlje i inozemstva. </p>
<p>Uz Shekua u izaslanstvu su bili pomoćnica ministra kulture Naima Balić, pulski gradonačelnik Giancarlo Župić te članovi Umjetničkog vijeća Festivala Vjekoslav Šutej, Almira Osmanović i Srećko Šestan. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Oslobodimo Janicu naših okova!</p>
<p>Nismo vjerovali ni jednog trena, ni kad smo sat vremena razgovarali s Antom Kostelićem u nedjelju navečer, ni kad smo razgovor skidali s trake na kojoj je ostalo zapisano da Janica više ne želi skijati i da će prekinuti sportsku karijeru nakon završetka ove sezone, točnije sredinom ožujka. Ne zato što je Kostelić bio neodlučan i neuvjerljiv, baš suprotno, bio je odrješit, bez ikakvog verbalnog p(r)opusta kojim bismo ga uhvatili u raskoraku, a bio je takav iz jednostavnog razloga - bio je iskren, sve što je izgovorio u tom trenutku upravo je tako osjećao, sve je to u tom trenutku za njega i za nas bila istina. I bila je.</p>
<p>Međutim, nismo vjerovali, kao što smo i napisali, ni jučer, pogotovo ne vjerujemo danas, u naprasni kraj Janičine karijere. Nema nikave sumnje da je pred Janicom još mnogo sportskih izazova, uspona i padova, pritisaka i uzmicanja, slave i tuge, osamljenosti i veselja, ushita i razočaranja. Baš po nekakvom prirodnom slijedu, prirodnom ritmu, pa tek onda po pravdi i logici.</p>
<p>Kada Janicu napokon rasteretimo božanske aureole nepobjedivosti koju tako nezadrživo gradimo oko nje, kada joj se napokon prestanemo neprestano udvarati ispod razine dostojanstva za jednu i drugu stranu, kada napokon prestanemo kompenzirati preko Janice sve svoje frustracije, kada napokon shvatimo da je i ona, baš kako je napisao njezin otac, čovječuljak pod preteškim teretom, tek tada ćemo Janicu osloboditi okova u koje smo zapreli njezin čudesni sportski talent, njezinu nevjerojatno radišnu i skromnu prirodu, njezinu veselu i nesputanu narav.</p>
<p>Kostelić je možda svojom ispovijedi napravio medvjeđu uslugu direktoru reprezentacije Vedranu Pavleku, koji 24 sata neprestano mora razgovarati s novinarima svih svjetskih agencija, objašnjavajući što se zapravo događa, ali je pomogao kćeri i sebi, prikazavši ih kakve ih dosad nismo znali - pa ni u vrijeme Janičine teške ozljede - slabe i ranjive. I zato smo objavili Antinu priču koliko god smo se dvoumili, jer smo uvjerni da je Ante upravo to i htio.</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vijenci na Lovrincu i Poljudu</p>
<p>SPLIT, 13. veljače</p>
<p> - Predsjednici Hajduka i Dinama, Branko Grgić i Mirko Barišić, u utorak ujutro položili su vijence na grobove Hajdukovih igrača na splitskom groblju Lovrinac, kao i na spomeniku poginulim pripadnicima Hajdukove navijačke skupine »Torcida« na sjevernoj strani poljudskog stadiona.</p>
<p>- U trenucima velikog slavlja nogometnog kluba Hajduk red je da se podsjetimo s pijetetom svih onih koji su sudjelovali u stvaranju Hajdukove povijesti, kao i onih koji su na poziv domovine krenuli u Domovinski rat, a voljeli su splitskog Hajduka, rekli su uglas prvi ljudi dvaju najvećih hrvatskih nogometnih klubova. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Osijek domaćim Latvijcima</p>
<p>Domaćin kvalifikacijske utakmice za EP, protiv Latvije 24. ožujka, bit će Osijek. Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza na ujedno je prihvatio i gostovanje mlade i A reprezentacije Grčke, 24. i 25. travnja. Domaćin ovih prijateljskih utakmica bit će određen u ponedjeljak, kada je na rasporedu nova sjednica IO-a</p>
<p>SPLIT, 13. veljače</p>
<p> - Definitivno je odlučeno da će se kvalifikacijska utakmica SP 2002. godine, između nogometaša Hrvatske i Latvije igrati 24. ožujka u Osijeku, s početkom u 18 sati. Dan ranije mlade vrste odmjerit će snage u Vinkovcima u 15.30 sati, potvrdio je glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza, Zorislav Srebrić.</p>
<p> Nakon trosatnog vjećanja članova Izvršnog odbora HNS-a Srebrić uistinu nije mogao ponuditi više zanimljivih informacija. Uz odluku tko će biti domaćin utakmice protiv Latvije, saznali smo da će HNS prihvatiti gostovanje mlade i A reprezentacije Grčke, 24. i 25. travnja. Domaćin ovih prijateljskih utakmica bit će određen tek u ponedjeljak, kada je na rasporedu nova sjednica IO-a, a odmah nakon nje i Skupština HNS-a u Zagrebu. Zbog te utakmice bit će i naknadno unesene i neke izmjene u kalendar natjecanja. Zacijelo će se za sedam dana pomaknuti termini polufinalnih utakmica Hrvatskog nogometnog kupa.</p>
<p>Izvršni odbor HNS-a prihvatio je prijedlog da dogodine Prva ženska hrvatska nogometna liga broji osam klubova, a kako kaže Srebrić ostali klubovi podijelit će se u nižim razinama natjecanja isključivo prema teritorijalnoj pripadnosti.</p>
<p> HNS je prihvatio i izvještaje o radu zbora sudaca, verificiran je prijedlog sastava članova predsjedništva istog zbora, a usvojeni su i programi sudačkih seminara. Bez odveć rasprava, tvrdi Srebrić, izvršena je priprema za skupštinu Saveza, usvojeni su izvještaji rada dotičnog IO-a, izvještaji o radu reprezentacija, pravilnika o nogometnom natjecanju, dočim je prijedlog udruženja klubova 1. hrvatske nogometne lige, po mogućnosti registracije igrača za klubove s blokiranim računima, prolongiran do ponedjeljka.</p>
<p>- Dakle, taj prijedlog nije odbijen već je samo prolongiran, napomenuo je još jednom Srebrić, ne htijući reći kakve su šanse da se taj prijedlog uistinu i prihvati na sljedećem sastanku istog tijela u ponedjeljak.</p>
<p>Naposljetku je istaknuto kako će nogometni radnici uputiti jednu deklaraciju Hrvatskom saboru, Vladi, Poglavarstvu grada Zagreba, koja će ukazati na negativne pojave uništenja nogometnih igrališta širom zemlje. Član IO HNS-a, Ivan Brleković, rekao je kako je samo u Zagrebu u posljednjih nekoliko godina zbog nesretne pretvorbe i privatizacije uništeno čak osam lijepih nogometnih igrališta.</p>
<p>- Novi vlasnici odmah su ih iskoristili za druge namjene, tih osam igrališta nepovratno je devastirano, učinjena je time velika šteta nogometnom sportu. Mi bismo ovom deklaracijom željeli zaustaviti tu pojavu.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Neki ljudi nemaju sluha za aktualnu situaciju u našem nogometu«</p>
<p>SPLIT, 13. veljače</p>
<p> - »Ja se nadam da je prijedlog o izmjeni Pravilnika o statusu igrača, koji bi omogućio registraciju igrača za klubove kojima je račun blokiran, samo prolongiran, a ne potpuno odbijen«, rekao je predsjednik Udruženja nogometnih prvoligaša Nevenko Herjavec na konferenciji za novinare nakon sjednice Udruženja.</p>
<p>Naime, prijedlog kojim bi se omogućio transfer igrača u klubove kojima je obustavljen platni promet glatko je prošao na sjednici Udruženja prvoligaša, no već nakon sat vremena nije usvojen na sastanku Izvršnog odbora HNS-a koji je održan praktički u isto vrijeme kad i sjednica Udruženja. Izvršni odbor HNS-a prolongirao je odluku za ponedjeljak, međutim, kako se sad čini, teško da će prijedlog biti usvojen.</p>
<p>- Očito je da u Izvršnom odboru HNS-a ima mnogo ljudi koji nemaju sluha za aktualnu situaciju u našem nogometu, glasno je rekao Herjavec.</p>
<p>Podsjetimo, zbog blokade računa nekoliko hrvatskih prvoligaša ne u može potpisati ugovor ni s jednim novim igračem. Spomenutim bi se prijedlogom to promijenilo pa, primjerice, ne bi bilo nikakvih problema kad bi Asanović potpisao za Osijek. Ovako, problema i prigovora ima i previše.</p>
<p>Na Udruženja prvoligaša raspravljalo se još i o zaštiti klubova, njihovih znakova, grbova i logotipa, napose imena... Pritom je istaknuto kako od igara na sreću koje koriste imena hrvatskih prvoligaških klubova stižu samo polovične svote.</p>
<p>- Eto, prva sportska kladionica plaća korištenje imena naših klubova, a Sportip i HATTrick to ne čine. Mi moramo zaštititi imena naših klubova, klubovi od korištenja svojih imena i znakova moraju imati i korist. Nekome je to u zakonu očito promaklo, mi ćemo to pokušati ispraviti.</p>
<p>Na kraju se govorilo i o nacrtu Statuta Udruženja I. hrvatske nogometne lige i odlučeno je da će predsjednik i dva dopredsjednika u Udruženju biti volonteri, a glavni tajnik morat će biti profesionalac.</p>
<p>- U novom Statutu morat ćemo biti sukladni novom Zakonu o udrugama. Htio bih još istaknuti da ćemo kao organizacija objaviti natječaj za marketinšku agenciju koja bi štitila naše interese, rekao je Herjavec. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tko se još boji suspenzije?</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - U Kranjčevićevoj smo zabilježili dva pristupa problematici suspenzije NK Zagreb. Do 10. veljače na adresu HNS-a nije stigla potvrda Zagreba o uplati 26.000 dolara Jadranu iz Ploča, pa »bijeli« ne mogu igrati ni prijateljske utakmice. Neki ovu situaciju tumače na način - »tko fućka suspenziju takve vrste«. Oni drugi, pak, pitaju - tko kaže da Zagreb mora platiti upravo spomenuti iznos, i to - Jadranu?</p>
<p>Ovo o neobaziranju na suspenziju, zbog koje Zagreb, dok ne podmiri obavezu, ne bi smio igrati pripremne, prijateljske utakmice, izrekao je s primjesom cinizma Branko Karačić, trener Zagreba:</p>
<p>- Tko još zbog takvih stvari u našem nogometu trpi posljedice suspenzije? Zar nas svakodnevna stvarnost ne uči o tomu da je to mrtvo slovo na papiru. Barem što se velikih tiče, kazao je Karačić, poručujući pritom da će klub sve svoje zacrtane utakmice igrati predviđenim redoslijedom.</p>
<p>Direktor u ostavci, Drago Marić, ipak puše na hladno, pa izlaz traži na drugi način.Tvrdi, naime, da Nino Bule nije svoj prvi ugovor još kao kadet potpisao s Jadranom iz Ploča, koji se deklairao kao njegov prvi klub, i koji smatra da zbog toga ima pravo na dva posto od njegovog transfera u inozemstvo. Marić je naime iznašao podatak da je Bule, prije Jadrana, svoj prvi potpis na neki pisani dokument stavio u Veležu iz Mostara. Taj je podatak važan, jer ako se utvrdi da je Velež bio Bulin prvi matični klub, visina odštete se prepolavlja. Zbog te nove iskrsle okolnosti Marić je uložio žalbu na suspenziju.</p>
<p>U Kranjčevićevu je, uzgred, pristigla zamolba makedonskog nogometnog saveza da 25. veljače dozvoli Goranu Stavrevskom dolazak na okupljanje reprezentacije. Makedonija, naime, 28. veljače u Skoplju igra prijateljsku utakmicu sa Češkom, a domaćin u Stavrevskom vidi bitnu polugu svoje igre. U Zagrebu Stavrevskom neće braniti odlazak, iako je prvenstvo taman krenulo, je je svaka utakmica reprezentacije prigoda za izlaganje pogledima menedžera. A klubu iz Kranjčevićeve i te tako je u planu da Stavrevskog prodaju pri prvoj nešto boljoj ponudi.</p>
<p>Uzgred, od očekivanog najavljenog rješenja Ministarstva pravosuđa o tomu koja uprava tog podijeljenog kluba ima pravo smatrati se legalnom - niti glasa. Vjerojatno ga do daljnjega ni neće biti, s obzirom na prezauzetost spomenutog ministarstva aktualnim političkim događajima.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Lavrov pregovara s Barcelonom?!</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - U RK Zagreb ništa novo - momčad trenira, a Andreja Lavrova i toliko željenih zaostalih plaća nema! No, dok priča o plaćama više nije novost, ova oko Lavrova jest. Naime, ruski bi vratar trebao u Zagreb stići do kraja ovog tjedna i dogovoriti se ostaje li ili odlazi. Kako kaže Zagrebov direktor Bartol Kaleb, ruski reprezentativni vratar pregovara s Barcelonom i do kraja tjedna bi se sve trebalo znati.</p>
<p>- Lavrov nas je zvao i rekao da pregovara s Barcelonom. Dogovori li se s Kataloncima, pozdravit ćemo se s njim. Ako ne, i dalje će ostati s nama, veli Kaleb o Lavrovu koji je još uvijek u Francuskoj s obitelji.</p>
<p>Hrvatski reprezentativac i igrač Barcelone Patrik Ćavar doista se začudio kad smo ga nazvali i upitali što zna o ovoj priči:</p>
<p>- Tko, Lavrov, golman?! O tome nemam pojma, nitko ništa ne govori. Ili je nešto jako tajno ili nije istina. No, kako mi imamo dva vrhunska golmana, Thomasa Svenssona i Davida Baruffeta, sumnjam da bi Barcelona kupovala i trećeg. Osim toga, takve se stvari uvijek znaju, a u klubu nitko ništa nije ni spominjao, tvrdi Ćavar.</p>
<p>Kad je riječ o njegovoj ozljedi (na utakmici osmine finala SP protiv Ukrajine slomio je prst), Ćavar kaže da je sve bolje i bolje.</p>
<p>- Oporavak je odličan. Ma, konačno smo kompletni; Guijosa, Šepkin i ja smo se oporavili od ozljeda, Šepkin je čak produljio ugovor s Barcelonom na nove četiri godine, pa će igrati do 40. Da čovjek ne povjeruje... Pripremamo se polako za Zagreb, bez previše kalkulacija, razmišljamo samo o pobjedi u četvrtfinalu, veli Ćavar. </p>
<p>Dakle, ni u Barceloni ništa nova; samo i jedino pobjede! (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Košarkašice Croatije na pragu rekorda - 14 iz 14</p>
<p>Čini se da se košarkašice Croatije najbolje snalaze u utakmicama u kojima odlučuje jedna lopta. Naime, u ovoj sezoni »izvukle« su sve takve završinice, a u 14 kola bilo ih je četiri</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Uoči prvenstva, kada su im otišle tri igračice, Slavica Pretreger, Jasenka Marohnić i Marianne Raguž, nitko nije mogao predvidjeti takav razvoj događaja - nakon 14 kola košarkašice Croatije imaju 14 pobjeda. </p>
<p>U derbiju 14. kola na Baldekinu protiv Šibenika, djevojke s Peščenice još jednom su polazale čvrst karakter i pobijedile u neizvjesnoj završnici 85-84. Čini se da se košarkašice Croatije najbolje snalaze u utakmicama u kojima odlučuje jedna lopta. Naime, u ovoj sezoni »izvukle« su sve takve završinice, a u 14 kola bilo ih je četiri - dvaput protiv Šibekika, protiv Gospić Inera i Medveščaka. </p>
<p>Ta činjenica govori o karakteru djevojaka s Peščenice što priznaje i trener Viktor Kovač: </p>
<p>- Moje igračice pokazale su još jednom da imaju pobjednički mentalitet. Ali, može se dogoditi da dobijemo deset utakmica u »egalu«, pa da 11-tu, najvažniju, izgubimo. </p>
<p>• Nakon pobjede u Šibeniku, do kraja prvenstva očekuju vas još četiri utakmice, protiv objektivno slabijih suparnica. Tako ste pred vratima rekorda od 18 utakmica u nizu, kojeg dosad u A- 1 ligi košarkašica nije napravio niti jedan sastav.</p>
<p>- Mene uopće ne zanimaju brojke i rekordi, važno je biti pravi u doigravanju. Stalno pokušavam stišati euforiju koja se digla oko kluba. Svi nas proglašavaju velikim favoritima za nalov prvakinja, ali doigravanje je još daleko. Jasno da bi mi bilo drago da uspijemo nanizati 18 pobjeda, no to je nakraju ipak nevažno. Ne treba zaboraviti da još igramo s Medveščakom i Mursom koji se bore za četvrtu poziciju i mjesto u doigravanju. </p>
<p>• Kako se u sastav uklopila Vanda Baranović, bivša reprezentativka Hrvatske, koja je u Croatiju došla u zimskom prijelaznom roku?</p>
<p>- Baranović je u Croatiju došla kako bi se nakon poroda vratila u »košarkaški život«. Sigurno je da joj treba vremena da se uklopi, jer moja ekipa igra brzu i agresivnu košarku čiji tempo nije lako pratiti. Nadam se da će za doigravanje i završnicu Kupa biti prava.</p>
<p>• U doigravanje krećete s »jedinice«, kako procjenjujete ostale suparnike, Šibenik i Gospić Inero?</p>
<p>- To su po profilu različiti sastavi. Gospićanke odskaču iskusvom i čini mi se da još nisu pokazale sve što mogu. Šibenčanke su u nedjelju igrale izvrsno i propusitle su praktički dobivenu utakmicu. Možda nemaju toliko iskustva i neizvjesnim završnicama, ali mogu biti vrlo neugodne, uostalom, pobijedili smo ih dvaput s jednim poenom razlike.</p>
<p>• Košarkašice Montmontaže, prošlogodišnje finalistice, sedme su na ljestvici i daleko od doigravanja.</p>
<p>- Ozljede im ne dopuštaju da igraju u kompletnom sastavu. Već dugo im ne igra najbolja igračica Emilija Podrug bez koje su puno slabiji, Ipak me čude njihovi rezultati jer u sastavu imaju nekoliko juniorskih i kadetskih reprezentativki.</p>
<p>• Na klupi Croatije naslijedili ste Nenada Amanovića kojem ste tri sezone bili pomoćni trener. Da li ste zadovoljni dosad učinjenim?</p>
<p>- Iako sam već 15 godina trener, našao sam se u novoj situaciji, jer nikad dosad nisam vodio ovako mladi sastav. Amanović je dobro selektirao igračice. Iako smo prvi, imamo još prostora za napredak, posebno u obrani i možemo igrati još bolje, kazao je Viktor Kovač. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Oprosti mi pape</p>
<p>I sportski analitičar i esejist Željko Mataja imao je potrebu izreći svoje mišljenje o zbivanjima oko Janice i njezine obitelji.</p>
<p>- Iz zemlje koja nikad nije imala skijašku sezonu i u kojoj se može skijati tek kad elementarna nepogoda donese snijeg zbog kojeg se uspori ili sasvim zaustavi promet, rodila se Janica Kostelić, od oca i majke ili roditelja koje nitko nije mogao toliko obeshrabriti kao oni koji su ih toliko hvalili, pisali ode, pjevali pjesme i organizirali navijačke vlakove s namjerom da tamo nekim »alpenidiotima« dokažu da je Sljeme najviši europski vrh kojem nedostaju samo topovi, naravno oni snježni, za serijsku proizvodnju vrhunskih skijaša.</p>
<p>Zamislite, Janica nije uspjela nakon sedam ili čak osam uzastopnih prvih mjesta u slalomu Svjetskog kupa ponoviti svoje osmo ili deveto prvo mjesto?! Iznevjerila je zašiljena pera frustriranih pisaca i bacila u očaj komentatore što govore u vjetar ili eter. Za njih je, sudeći po reakciji Janičinog oca i trenera Ante Kostelića, peto mjesto u slalomu Svjetskog prvenstva neuspjeh, a odustajanje od veleslaloma nacionalna izdaja.</p>
<p>Hrvatski sport i svekoliki medijski prostor koji mu služi nametnuo nam je očekivanje u kojem se od sporta ili od sportaša traži da nadmaše sve što politika nije dosegla i što gospodarstvo nije u stanju pratiti.</p>
<p>Godinama uvjeravani da smo darovita nacija koja osobito rađa sportske veličine odnjegovali smo sport kao surogat ili nadomjestak vrijednostima rada i poštovanja. Samo oni koji uspjeh postižu radom mogu ga s dostojanstvom proslaviti, dok svi neradnici i pustolovi uspjeh doživljavaju kao poklon ili manu s neba, a neuspjeh kao zavjeru ili zlu kob.</p>
<p>Brojnim primjerima, osvjedočen i praksom uvjeren, shvatio sam da u nas, što je netko u svojoj profesionalnoj djelatnosti bezuspješniji, to si više uzima prava na tuđe uspjehe.</p>
<p>Zar nam je zastava na vrhu jarbola i mahanje s njom potrebno zbog tjeranja inata? Zar su nam vika i galama uz sportski uspjeh prigoda da svijet vidi kakvi smo izvana puni za sve ono zbog čega smo iznutra prazni? </p>
<p>Misli li netko, ako uistinu misli, da uspjeh može željeti više od Janice i svih koji su te silne godine - dok su galamdžije ispijale pivo i putovale o tuđem trošku - bdjeli nad njenim odrastanjem i usponom.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vrdoljak: Je li moguće da ne možemo ništa sačuvati?</p>
<p>Antun Vrdoljak, bivši predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, koji je među prvima osigurao konkretnu podršku obitelji Kostelić, stipendiju Međunarodnog olimpijskog odbora, mjesečno po 2500 dolara za Janicu i 2500 dolara za Ivicu, na svoj je način izrekao što misli o svemu što se događa oko Janice.</p>
<p>- Ne mogu vam reći koliko mi je žao te male. Bože, u kakve to krajnosti odlazi kod nas!? Od zvijezda do blata. Ona je naša zvijezda koja je razbila mrak, prošla je iznad našeg prostora, vidjeli smo svjetlost i budimo sretni što smo je vidjeli makar jednom. Znate, mene ne brine previše Janica, kolimo sam zabrinut je li to što nam se događa hrvatski sindrom. Je li moguće da mi doista ne možemo ništa sačuvati?! Zar nam se uvijek i svuda mora dogoditi Tuđman? Radi se i o sindromu male zemlje, da smo, naime, imali pet Janica, onda danas ne bismo imali problem Janice. I onda nam se dogodi »čudo«, a mi se ne znamo prema »čudu« postaviti. Gledao sam jednu večer Joška Lokasa na televiziji, vikao je: »Pustite je neka padne!« Pa neka padne, za Boga miloga, ima pravo pasti. A ne da se cijela nacija zavije u crno, jer je Janica pala. Danas je zaista došlo vrijeme da bi se društvo trebalo zaštititi od novinara i novina. Nepojmljivo je kakvu si slobodu novinari uzimaju i što rade od ljudi, ali ne u ime nekakvog morala, nego zbog profita. Na žalost, živi se od nemorla. A Gips je Gips (Ante Kostelić, op. a.). Gips se nije dao zajašiti, ni od novinara. Svi su očekivali da će ih Gips vodati okolo i da će im plaćati večere. Nije Gips Dinamo u kojem su tri novinara-urednika bila na plaći. (re)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hebel: Nisam zabrinut za budućnost Janice </p>
<p>Nakon neostvarenih očekivanja svi postanu nervozni i »pametni«, pa se takve stvari događaju. Janica je predugo bila u vrhunskoj formi i do određenog pada je prije ili kasnije moralo doći</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, dr. Zdravko Hebel, nije posebno zabrinut zbog relativnog neuspjeha Janice Kostelić na Svjetskom prvenstvu u St. Antonu, kao ni zbog »teških riječi« izgovorenih neposredno nakon prvenstva.</p>
<p>- Svaki čovjek koji ima određene rezultate postane nezadovoljan kad dođe do njihovog pada. Mislim, čak, da nije previše pametno sportaše bilo što pitati nakon izgubljene utakmice, jer onda često svašta kažu. Tako je bilo i u ovom slučaju. Sigurno da je čak i vrlo čvrstoj Janici bilo teško nakon što se velika očekivanja hrvatske javnosti na Svjetskom prvenstvu nisu ostvarila. Možda bi u sličnim situacijama novinari uistinu trebali pisati ono što vide i misle, bez da traže mišljenje izravnih aktera sportskih događanja. </p>
<p>• Vi, dakle, niste zabrinuti zbog posljednjih događanja oko Janice Kostelić?</p>
<p>- Ne, nikako. To su u sportu sasvim normalna događanja. Nakon neostvarenih očekivanja svi postanu nervozni i »pametni«, pa se takve stvari događaju. Janica je predugo bila u vrhunskoj formi i do određenog pada je prije ili kasnije moralo doći. Kostelići su procijenili da im je važniji Svjetski kup od Svjetskog prvenstva i to je njihovo pravo. Znate, lako je Austrijancima koji imaju čitavu plejadu vrhunskih skijaša, pa je uvijek netko u vrhunskoj formi. Hrvatska, zasada, u skijaškom vrhu ima samo Janicu. </p>
<p>Mene su, osobno, više zabrinjavale one naše konstrukcije oko nekakve »austrijske zavjere« protiv Janice. U tom su slučaju novinari trebali biti malo oprezniji i ne nasjedati na takve senzacionalističke ali neistinite priče. Kakva zavjera? Mogli ste se i u St. Antonu uvjeriti da tako nešto ne postoji jer Austrijanci su prevelika skijaška sila da bi se bavili zavjerama protiv bilo koga.</p>
<p>• Imate li kakav prijedlog za Olimpijske igre u Salt Lake Cityu? Kako biste vi Janicu »zaštitili« od novinara?</p>
<p>- Mislim da bi Janicu tamo na trenutke uistinu trebalo »izolirati«. Trebat će, međutim, imenovati predstavnika za odnose s medijima, koji će stalno biti dostupan novinarima i imati sve potrebne informacije o Janici i ostalim hrvatskim skijašima. Ja razumijem potrebe medija, ali sportašima ponekad treba izolacija kako bi se pripremili za važne nastupe. O tome bi ljudi iz vodstva hrvatske skijaške reprezentacije trebali ubuduće voditi računa. (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pavlek: Novinare ne zanimju pressice, već samo »ekskluziva« i senzacije</p>
<p>Janičinu ozljedu smo prikrivali, jer smo ju željeli poštedjeti medijske pompe i bezbrojnih upita o toj ozljedi, te ozljedu u miru zaliječiti. Što se, pak, tiče veleslaloma, Janica je imala veliku želju nastupiti u toj utrci i zato smo čekali do posljednjeg trenutka da bismo otkazali nastu, kaže Vedran Pavlek, direktor naše skijaške reprezentacije </p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Neočekivane komplikacije na relaciji novinari - Kostelići u St. Antonu prokomentirao je i direktor hrvatske skijaške reprezentacije, Vedran Pavlek, čovjek koji je, inače, medijima dostupan 24 sata dnevno. Pavlek smatra da se sve navedeno dogodilo stjecajem nesretnih okolnosti, na koje vodstvo hrvatske skijaške reprezentacije nije moglo utjecati.</p>
<p>- Sve bi bilo drukčije da zbog lošeg vremena i prekida Svjetskog prvenstva nismo morali otići na trening u Innerkrems. Imali smo do tog trenutka dogovorene već brojne termine za intervjue s raznim TV-kućama (CNN, NBC...) i novinama. Kad je to zbog objektivnih razloga promijenjeno, sve se malo zakompliciralo. </p>
<p>l Nije li se, međutim, kontakt s domaćim novinarima mogao uspostaviti i na redovitim konferencijama za novinstvo, na način kako su to, primjerice, svakodnevno radili Slovenci i ostale reprezentacije?</p>
<p>- Prije svega, s konferencijama za novinstvo nitko nije zadovoljan, jer vaši urednici traže ekskluzivne informacije i senzacije. Svi bi, stoga, željeli zasebne razgovore s Janicom, a ne na press-konferencijama na kojima svi čuju iste informacije. Što se, pak, tiče Slovenaca i ostalih, u njihovim skijaškim reprezentacijama postoji barem 5-6 skijašica i skijaša zanimljivih medijima, pa im je lako svaki puta dovesti na »pressicu« nekog drugog. Kod nas će, međutim, još neko vrijememe 99 posto zanimanja novinara i javnosti biti okrenuto prema Janici. I ta konferencija za novinstvo održana nakon Janičinog odustajanja od nastupa u veleslalomu je ispala loše. Ulovili ste Janicu i »Gipsa« neraspoložene za razgovor, neke stvari pogrešno interpretirali i sve je ispalo potpuno »crno«. Možda bi bilo bolje da je Janica otišla iz St. Antona prije te konferencije i da vam ništa nije rekla.</p>
<p>• Novinare je smetalo i prikrivanje nekih informacija. Mislimo tu na ozljedu uoči slalome, te na odluku da se ne nastupi u veleslalomu.</p>
<p>- Ozljedu smo, istina, prikrivali, jer smo Janicu željeli poštedjeti medijske pompe i bezbrojnih upita o toj ozljedi, te ozljedu u miru zaliječiti. Što se, pak, tiče veleslaloma, Janica je imala veliku želju nastupiti u toj utrci i zato smo čekali do posljednjeg trenutka, dakle do nekoliko sati prije utrke, da bismo otkazali nastup. Morali smo to učiniti jer je po lošem vremenu bilo previše riskantno nastupiti i eventualno pogoršati ozljedu. Inače, smatram da je na tom strmom i teškom veleslalomu zdrava Janica mogla osvojiti medalju.</p>
<p>• Što ćete, međutim, učiniti kako se ubuduće na velikim natjecanjim ne bi ponovili slični nesporazumi?</p>
<p>- Mislim da ćemo na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu osigurati novinarima kontakt s Janicom nakon svake utrke koju bude vozila, te na još dvije službene konferencije za novinstvo hrvatske skijaške reprezentacije. Znam da to mnogima neće biti dovoljno, no napravit ćemo upravo tako.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Turković: Pustite Kosteliće na miru i sve će biti u redu!</p>
<p>Naš je problem što ne poimamo sport zdravo poput Kostelića, ponašamo se nekulturno, jednostavno nismo sportska nacija. Kosteliće jednostavno treba pustiti na miru, neka rade. Ako uspiju, sjajno, ako ne, to nije tragedija!</p>
<p>»Kakva je buka bila oko Janice Kostelić u posljednje vrijeme, očekivao sam da će se nešto takvo dogoditi, ali nisam mislio da će biti tako drastično«, rekao je Petar Turković, dopredsjednik HOO-a, ali i dugogodišnji skijaš, skijaški učitelj, psiholog i pedagog koji je s velikim zanimanjem pratio događanja oko Janice Kostelić.</p>
<p>- Kostelići su iznimna obitelj, »Gips« je fascinantna osoba, krasne sportske tradicije i filozofije. To je bilo briljantno okružje za projekt poput Janice. Oni su krasan primjer, trebamo ih čuvati i učiti od njih, prihvatiti način razmišljanja i rada. No, činjenica je da je danas situacija u Hrvatskoj teška i Janica je bila svjetlo kroz koje bi svi htjeli izliječiti i zaboraviti svoje probleme, frustracije i neuspjehe. U neku ruku je to shvatljivo, jer svatko želi ono što odudara od naše zbilje. U takvoj, nezdravoj klimi »Gips« i Janica su se sjajno postavili, ne dopustivši nikakvu euforiju, ne najavljujući velike uspjehe. Ali ostali, uključujući i Vedrana Pavleka s najavama dviju zlatnih medalja, to je bilo previše, strašan pritisak, veli Turković i objašnjava:</p>
<p>- Dogodilo se suprotno; umjesto da uživa u svom skijanju, Janica je skijala u grču, sva slomljena od tog pritiska. I to je normalno, pa isto se dogodilo i Renate Götschl i Hermannu Maieru. Za mene, njezin je najveći uspjeh na tom SP njezina vožnja u spustu i 13. mjesto. Dok su ostale padale i skakale, Janica je taj spust odvozila prekrasno. Upravo je tu pokazala svoj raskošni talent. Naš je problem što ne poimamo sport zdravo poput Kostelića, ponašamo se nekulturno, jednostavno nismo sportska nacija. Kosteliće jednostavno treba pustiti na miru, neka rade. Ako uspiju, sjajno, ako ne, to nije tragedija!</p>
<p>• Ante Kostelić je, među ostalim, upro prstom i u novinare. Je li njihova uloga u tome doista tolika?</p>
<p>- Mediji su beskrupulozni, traže senzacije. Bitno je prodati novinu, stvoriti vijest i kad je nema, a to je malograđanska razina. Novinari bi trebali odgajati publiku, a svojim pisanjem ne rade nikom uslugu. Novinari bi trebali biti svjesni da svojim radom stvaraju društvo i atmosferu za sebe i svoju djecu, a tu se postavljaju bez ikakve odgovornosti. Treba podići razinu svijesti, kritički će Turković.</p>
<p>- S Janicom će biti sve u redu. Ona ima razvijen nesvjesni mehanizam koji je postao dio nje. Ona na startu ne razmišlja »a kaj ak' padnem, a kaj ak'...«. Janica jednostavno vozi, uživa i ne razmišlja što bi moglo biti. I to je dobro, jer kad bi počela razmišljati o tome, proradila bi unutarnja kočnica. Janica će to preboljeti, jer ima nevjerojatnu šampionsku snagu, misli Turković. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Janica i Maier najviše zaradili</p>
<p>BEČ, 13. veljače</p>
<p> - Hrvatska skijašica Janica Kostelić i Austrijanac Hermann Maier najviše su zaradili u dosadašnjem dijelu Svjetskog kupa u alpskom skijanju. </p>
<p>Janica Kostelić je od nagrada zaradila 1,635.373 kuna (212.382 eura), a Maier 1,965.732 kuna (255.285 eura). Na drugom mjestu kod skijašica nalazi se Švicarka Sonja Nef sa 1,301.294 kuna (168.996 eura), a kod muškaraca Austrijanac Benjamin Raich (912.968 kuna).</p>
<p>Ljestvica zarada,</p>
<p>skijašice: 1. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 212.382 eura (1,635.373 kuna), 2. Sonja Nef (Švi) 168.996, 3. Renate Götschl (Aut) 155.346, 4. Regine Cavagnoud (Fra) 140.071, 5. Michaela Dorfmeister (Avt) 106.012 6. Isolde Kostner (Ita) 97.498, 7. Martina Ertl (Njem) 89.373, 8. Brigitte Obermoser (Aut) 60.448, 9. Anja Paerson (Šve) 55.249, 10. Melanie Turgeon (Kan) 51.024...</p>
<p>skijaši: 1. Hermann Maier (Aut) 255.285 eura, 2. Benjamin Raich (Aut) 118.565, 3. Michael von Grünigen (Švi) 113.747, 4. Lasse Kjus (Nor) 99.552, 5. Stephan Eberharter (Aut) 85.628, 6. Heinz Schilchegger (Aut) 83.965, 7. Christoph Gruber (Aut) 71.878, 8. Fredrik Nyberg (Šve) 61.098, 9. Hans-Petter Buraas (Nor) 55.711, 10. Mario Matt (Aut) 44.199. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lahti šesti put domaćin SP u nordijskim disciplinama</p>
<p>LAHTI, 13. veljače </p>
<p> - Finski Lahti ovoga će tjedna šesti put ugostiti najbolje svjetske nordijce. Naime, u tom poznatom zimskom središtu održat će se, od 15. do 25. veljače, Svjetsko prvenstvo u skijaškim skokovima, skijaškom trčanju i nordijskoj kombinaciji.</p>
<p>Prvi su put nordijci u Lahtiju nastupili 1926. godine. Pokraj stadiona je bio ured, restoran, sauna i prostorija za pripremu skija. Hotela nije bilo, a sudionici prvenstva su spavali u sportskoj dvorani obližnje škole. No, to je bio manji problem... Najveći su bile vrlo teške staze i temperatura minus 25 stupnjeva Celzijusa.</p>
<p>Prvo službeno Svjetsko prvenstvo u Lahtiju je održano 1938. godine, a na njemu je sudjelovalo 160 natjecatelja iz 13 zemalja. Organizatori su priredili svečano otvaranje s mimohodom sportaša i zastava, a najbolje rezultate postigli su Finci.</p>
<p>Finci su SP u nordijskom skijanju nakon II. svjetskog rata organizirali 1958., kad je njihov nacionalni savez slavio 50. godišnjicu postojanja. U centru zbivanja ponovo su bili domaći sportaši, a na natjecanju skakača bilo je čak 67.000 gledatelja. Uoči prvenstva sagrađeno je mnoštvo objekata, a broj sudionika je porastao na 263 iz 18 zemalja. Prvi put u povijesti na prvenstvu su se pojavili i mnogi ugledni gosti, među kojima i predstavnici kraljevskih obitelji skandinavskih država.</p>
<p>Dvadeset godina kasnije, organizatori su u Lahtiju priredili natjecanje na tada najmodernijem stadionu. Njegova je gradnja bila potpomognuta naprednim komunikacijskim i kompjuterskim sustavom. Finskim su sportašima najveći konkurenti bili Šveđani, a među skijašima-skakačima pojavila se nova zvijezda - Tapio Raeisaenen, koji je označio početak »zlatnog doba« finskih letača.</p>
<p>Posljednje je SP u Lahtiju održano 1990. godina. Finsko je gospodarstvo bilo u velikom zamahu i mnogi su tada tu državu nazvali »europskim Japanom«. Većih tehničkih novosti na prvenstvu nije bilo, a rekord je ponovo srušen na skakačkim natjecanjima koje je promatralo 80.000 gledatelja.</p>
<p>Na ovogodišnjem SP nastupit će 450 natjecatelja iz više od 30 zemalja. Finci više nisu dominantni u nadmetanjima nordijaca, pa organizatori očekuju oko 40.000 gledatelja dnevno, za čiju će se sigurnost brinuti 800 policajaca. Novost je veliko sportsko selo, po ugledu na olimpijske igre, u kojem će za natjecanja boraviti sportaši. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Dinamov pogodak primirio slavljenike</p>
<p>Odavno nije bio ovako lijepi dekor na Poljudu, kao ovoga puta na slavljeničkoj utakmici između Hajduka i Dinama. Mnogobrojni navijači pohodili su proslavu, a u 9. minuti utakmice Poljud se »zapalio«. Upaljeno je 90 bengalki za 90. rođendan / Nakon što su izjednačili, domaći su požurili i po pobjedonosni pogodak i tada je igra dobila na oštrini. Nakon jednog prekršaja nad Srnom došlo je do međusobnog naguravanja gotovo svih igrača, a epilog tog nesportskog ponašanja jest crveni karton Radeljiću i Sedloskom / Treba spomenuti i nesportsko ponašanje navijača Hajduka, koji su počeli vrijeđati najviše hrvatske dužnosnike. Vidljivo je da je ovaj susret nekima trebao poslužiti u političke svrhe, iako je očito da im tu nije bilo mjesta, jer ovo je ipak bila slavljenička utakmica</p>
<p>SPLIT, 13. veljače</p>
<p> - Dinamo je umanjio feštu »hajdukovaca« za njihov 90. rođendan, jer je sa slavljenikom odigrao neodlučen, 1-1.</p>
<p> Odavno nije bio ovako lijepi dekor na Poljudu, mnogobrojni navijači iz Splita, ali i cijele Hrvatske i Slovenije, pohodili su proslavu »majstora s mora«. Da ovo neće biti samo svečarska utakmica, vidjelo se odmah na početku, domaćini su preko Sablića već u 2. minuti bili u prigodi postići zgoditak. Uzvratili su dvije minute potom »dinamovci«. Najprije je udarac Balabana sa tri-četiri metra obranio Pletikosa, a potom se u šansi našao i Cvitanović, ali domaći čuvar mreže Pletikosa nije se dao iznenaditi.</p>
<p> U 9. minuti Poljud se »zapalio«. Upaljeno je 90 bengalki za 90. rođendan! Nakon malog prekida, dok se dim nije razišao, susret je nastavljen. U prigodi je bio Bilić, pucao je pored gola. Inače, »hajdukovci«su dominirali tijekom cijelog susreta, »dinamovci«su svoje prigode čekali i vrebali ih iz polukontre. »Bijeli« su propuštali prigode, najprije Musa, potom dva puta Bošnjak, drugi put je sa pet metara gađao ravno Butinu. I tako je to u sportu, u nogometu, kada vi ne iskoristite svoje prigode, onda to napravi vaš protivnik. Tako je bilo i ovoga puta. Jedna zalutala lopta s polovice Dinamovog prostora preletjela je Puljiza, stigla do Balabana, koji je ušao u kazneni prostor, pritom zaobišao Pletikosu i onda bez problema poslao loptu u prazna vrata. Mogli su gosti povesti i sa 2-0 u 43. minuti. Pogriješio je Đuzelov, Balaban je ušao sam u kazneni prostor, ali pucao visoko preko gola.</p>
<p>U drugom poluvremenu Hajduk je krenuo ka izjednačenju i nakon 11 minuta igre u tome je i - uspio. Leutar je u kaznenom prostoru srušio agilnog Miladina i sudac Vitković odmah je pokazao na »bijelu točku«. Siguran realizator bio je Bilić...</p>
<p> Nakon izjednačenja, domaći su požurili po drugi slavljenički zgoditak, pobjedonosni, i igra je dobila na oštrini. Nakon jednog prekršaja nad Srnom došlo je do međusobnog guranja i naguravanja gotovo svih igrača u bijelim i modrim majicama, epilog tog nesportskog ponašanja i jedne i druge momčadi jest crveni karton Radeljiću i Sedloskom.</p>
<p> Treba spomenuti nakon toga i nesportsko ponašanje navijača Hajduka, koji su počeli vrijeđati najviše hrvatske dužnosnike, predsjednika Republike Stipu Mesića poklicima »cigane Stipe...«, te »Račane pederu, Račane pederu...« Odmah nakon ovoga proradio je plavi vulkan, zagrmilo je stadionom »Mirko Norac, Mirko Norac...«. Inače, na sjevernoj tribini, tamo gdje je Torcida, mogao se vidjeti transparent »Svi smo mi Mirko Norac, u potpisu tvoji Sinjani«. Vidljivo je bilo da je ovaj susret nekima trebao poslužiti u političke svrhe, iako je očito da im tu nije bilo mjesta, jer ovo je ipak bila slavljenička utakmica.</p>
<p>Do kraja susreta »bijeli« su imali nekoliok prigoda, Deranja, Carević, ali nisu uspjeli postići zgoditak. Zaprijetili su tada »dinamovci«. Bazina je, nakon centaršuta Mujčina, pucao glavom sa pet-šest metara, ali ravno u - Pletikosu.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - DINAMO 1-1 (0-1)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa - Sablić (od 46. Radeljić), Đuzelov, Puljiz - Miladin (od 70. Pirija), Srna (od 81. Jerković), Musa, Hrgović (od 69. Božac) - Bilić, (od 73. Deranja), Bubalo, Bošnjak (od 46. Carević)</p>
<p>DINAMO: Butina - Leutar; Sedloski, Sesar (od 46. Bosnar) - Mikić, Agić, Jeličić (od 66. Leko), Polovanec (od 35. Mujčin) - Bazina (od 46. Oliviera), Šokota (od 46. Bazina), Cvitanović (od 46. Pavlović)</p>
<p>SUDAC: Vitković (Vinkovci), GLEDATELJA: 18.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Balaban (39.), 1-1 Bilić (57, 11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bošnjak, Srna, Miladin, Oliviera; CRVENI KARTONI: Radeljić (63.), Sedloski (63.)</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Plivino ulaganje treba biti poticaj i drugim tvrtkama da ulažu u Poljsku</p>
<p>Hrvatski premijer izjavio na kraju posjeta Poljskoj da očekuje skoro potpisivanje trgovinskog sporazuma koji će omogućiti izravna ulaganja gospodarstvenika jedne zemlje u drugoj</p>
<p>KRAKOW, 13. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posjet prijateljskoj Poljskoj pokazat će se - nadam se - uspješnim, i očekujemo jačanje gospodarskih kontakata, izjavio je u utorak u Poljskoj predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan. Drugoga dana službenog posjeta Poljskoj, Račan je otvorio novu administrativnu zgradu Plivine tvornice u Krakowu. »U Varšavi smo u razgovorima s premijerom Jerzyjem Buzekom i predsjednikom Aleksandrom Kwasniewskim snažno aktualizirali potrebu povezivanja sjevera i juga, a tu u Krakowu svjedoci smo konkretne gospodarske suradnje Hrvatske i Poljske«, rekao je Račan. </p>
<p>Predsjednik Plivine Uprave Željko Čović koji je dočekao hrvatskog premijera u novoj upravnoj zgradi, izrazio je nadu da će to Plivino ulaganje biti poticaj i drugim hrvatskim gospodarstvenicima da ulažu u Poljsku. Pliva je bila jedna od prvih tvrtki, istaknuo je Čović, koja je prepoznala važnost ulaganja u Srednjoj i Istočnoj Europi, posebice u Poljskoj koja je lider u tom dijelu Europe. Stoga je ona danas najveća farmaceutska grupa u cijeloj regiji. Otvaranju novog Plivina upravnog centra, u koji je uloženo osam milijuna dolara, bili su uz brojno hrvatsko izaslanstvo prisutni predstavnici lokalne samouprave i krakovski župan Ryszard Maslowski, koji je istaknuo važnost ulaganja Plive.</p>
<p>Hrvatski premijer izrazio je nadu da će ta tvornica biti jedan od pokretača hrvatsko-poljskih odnosa. »Nadam se da će otvaranje ovog upravnog centra svjedočiti ne samo da Pliva liječi ljude, nego da ozdravljuje gospodarstva Poljske i Hrvatske«, ustvrdio je. Izrazio je nadu da će uskoro biti potpisan trgovinski sporazum između Hrvatske i Poljske, što će omogućiti izravna ulaganja poljskih gospodarstvenika u Hrvatsku i hrvatskih u Poljsku. »Snažno ćemo podržati hitno osnivanje kvalitetnog poslovnog kluba Poljske i Hrvatske u kojem bi se našli najistaknutiji gospodarski subjekti obiju zemalja«, najavio je hrvatski premijer. </p>
<p>Račan se u utorak sastao i s krakowskim metropolitom, kardinalom Franciszekom Macharskim te predstavnicima lokalne samouprave. (M. Olenković)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kolumbijski časnici osuđeni zbog veza s paravojnim skupinama </p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Kolumbijski vojni sud prvi je put osudio pripadnike kolumbijske vojske zbog njihovih veza s desničarskim paravojnim skupinama, potvrdili su vojni izvori u ponedjeljak. General Jaime Uscategui i pukovnik Jorge Orozco osuđeni su na više od tri godine zatvora zbog toga što nisu ništa poduzeli za vrijeme napada desničarskih Kolumbijskih samoobrambenih snaga (AUC) u svibnju 1997., koji su završili pokoljem 30 osoba. Uscategui je kažnjen i s 5000 dolara kazne, a Orozco sa 6300. </p>
<p>Međunarodne skupine za obranu ljudskih prava već godinama optužuju kolumbijsku vojsku da podržava oko 8000 pripadnika AUC-a, kao dio »prljavoga rata« protiv ljevičarskih pobunjenika u 40-godišnjem građanskom ratu, u kojemu je samo protekloga desetljeća poginulo oko 35.000 ljudi. Nije nikakva tajna da kolumbijska vojska »prepušta« paramilitarnim postojbama, poznatim eskadronima smrti, da se obračunaju s gerilcima i njihovim navodnim simpatizerima, uglavnom siromašnim kolumbijskim seljacima. Ti su obračuni osobito okrutni, kakav je bio pokolj 30 seljaka u selu Mapiripan u prašumi, zakoji su osuđeni dvojica časnika. Državni tužitelj je u srpnju prošle godine podigao optužnicu protiv generala Uscateguia i pukovnika Orozca te još trojice generala zbog zanemarivanja dužnosti. Prva dvojica su osuđena, a ostaloj trojici predstoji suđenje. Uscategui je opovrgnuo optužbe i ustvrdio da je žrtveno janje. Presuda visokim časnicima podudara se s prošlotjednim pregovorima kolumbijskog predsjednika Andrésa Pastrane i Manuela Marulande,vođe najjače gerilske organizacije Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC). Kolumbijska vlada tvrdi da želi presjeći sve veze vojske s odredima smrti i izvesti pripadnike AUC-a pred sud. FARC, koji prema nekim procjenama ima oko 17.000 pripadnika, obećava da će obnoviti pregovore s vladom kako bi se u toj zemlji napokon postigao mir. (Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pokušali zapaliti Haiderovu jelku</p>
<p>NAPULJ, 13. veljače</p>
<p> - Nepoznati su počinitelji pokušali zapaliti božićnu jelku koju je Vatikanu za ovogodišnje blagdane poklonio zemaljski poglavar Koruške, kontroverzni austrijski političar Jörg Haider, objavila je napuljska policija u utorak. Prema izjavama glasnogovornice, incident se dogodio nešto prije ponoći u Acceri, gdje je stablo ponovo zasađeno prošle subote nakon što je uklonjeno s Trga svetog Petra u Vatikanu. Počinitelji su, kako se čini, polili benzinom nekoliko grana drva visokog gotovo 30 metara i pobjegli prije dolaska vatrogasaca, rekla je glasnogovornica policije Katia Monaco. Prema njezinim riječima, drvo je samo lagano oštećeno vatrom. Haider je jelku darovao papi Ivanu Pavlu II. tijekom posjeta koruške delegacije Vatikanu 16. prosinca. Kako je Haiderov posjet i taj dar izazvao cijeli niz ljevičarskih prosvjeda u Rimu, drvo je tijekom blagdana bilo pod stalnim nadzorom policije. Nakon blagdana stablo je presađeno u Acceri, na parceli koju je gradskim vlastima ponudio jedan lokalni poduzetnik. (AP/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Annan za veću ulogu siromašnih u kreiranju politike globalnog razvoja </p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Zemlje u razvoju, čije potrebe strani investitori često puta zanemaruju, trebaju igrati veću ulogu u kreiranju politike i prioriteta u financiranju globalnog razvoja, rekao je u ponedjeljak u New Yorku glavni tajnik UN-a Kofi Annan. »Trebali smo davno napustiti ideju da o razvojnim prioritetima trebaju odlučivati klubovi u kojima samo bogate zemlje imaju stvarni utjecaj«, rekao je Annan. Nadajući se boljoj raspodjelu ulaganja među siromašnim zemljama i stabilnijem protoku privatnog kapitala, Annan je održao uvodni govor na sastanku sazvanom radi priprema za konferenciju UN-a o financiranju razvitka, što bi se trebala održati početkom 2002. godine. </p>
<p>Konferencija je dio Annanove kampanje za pritisak na vlade, korporacije, ulagačke tvrtke i organizacije da učine više za pružanje pomoći najsiromašnijim zemljama. Kao pripremu za konferenciju, Annan je predložio da se izradi studija o ukidanju trgovinskih ograničenja prema siromašnijim zemljama. Većina zemalja u razvoju znatno ovisi o stranim zajmovima, posebno od institucija čija su sjedišta u Washingtonu - Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, protiv kojih se sve češće čuju optužbe da provode gospodarsku politiku zajmodavaca. </p>
<p>Annan kaže da su zemlje u razvoju »države u kojima se treba dogoditi razvoj. Njihovi ljudi su ti koje treba spasiti od siromaštva«. Cilj konferencije je da se utvrdi politika privatnih ulaganja koju bi trebalo primijeniti za razvitak, kako na nacionalnim tako i na međunarodnim razinama. Annan je rekao da politike trebaju pokušati osigurati stabilnost protoka privatnog kapitala, »tako da ne postaju uzrok krizama i osrimašenja milijuna ljudi, kao što se trenutačno događa zemljama Azije, Latinske Amerike i istočne Europe nakon 1997. godine«, rekao je. </p>
<p>Zemlje u razvoju, rekao je Annan, moraju se više otvoriti prema stranim ulaganjima i porastu trgovine za financiranje vlastitih potreba jer je strane pomoći sve manje. Prosječna pomoć koju zemlje daju iznosi tek 0,24 do 0,33 posto nacionalnog dohotka. Dok su se zemlje donatori uglavnom složile oko toga da bi pomoć trebalo povećati na 0,7 posto nacionalnog dohotka, samo se nekolicina njih, uključujući Dansku, Nizozemsku, Norvešku i Švedsku, toga pridržavalo. (Reuters/Marinko Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Clintonov ured u Harlemu?</p>
<p>WASHINGTON, 13. veljače</p>
<p> - Bivši američki predsjednik Bill Clinton odustao je od namjere da na trošak državnog proračuna iznajmi golemi uredski prostor u srcu Mahattana i umjesto toga sada želi urede u newyorškom Harlemu. Clintonov prvi odabir bila su dva kata u Carnegie Hall tornju za što bi se godišnje plaćalo oko 800 tisuća dolara najma i drugih troškova. Suočen s nezadovoljstvom javnosti i glasnim protivljenjem mnogih članova Kongresa, promijenio je odluku i sada želi iznajmiti uredski prostor u sjevernom dijelu Manhattana nedaleko od poznatog kazališta Apollo u Harlemu. Ova četvrt New Yorka svojedobno je bila na zlu glasu kao središte kriminala, prostitucija i trgovine drogom. Clinton je 1999. godine potpisao zakon o revitalizaciji Harlema. Državnim investicijama tu je izgrađeno više uredskih i nekoliko stambenih zgrada, a poduzetnici koji otvore trgovinu, restoran ili neku uslužnu radionicu dobivaju višegodišnje porezne olakšice. Zasad nije objavljeno kolika će biti najamnina za oko 2.000 četvornih metara poslovnog prostora na 125. ulici koju newyorčani neslužbeno nazivaju Avenijom Martina Luthera Kinga. Američki mediji u utorak s neskrivenim žalcem primjećuju da će u Clintonovu neposrednom susjedstvu biti uredi IRS-a, američke porezne uprave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izraelska vojska ubila bivšeg Arafatovog tjelohranitelja </p>
<p>JERUZALEM, 13. veljače </p>
<p> - Izraelska vojska objavila je u utorak da je Palestinac koji je ubijen u helikopterskom napadu u utorak u Gazi radio za gerilsku skupinu Hesbollah, koju podupire Iran. Masud Ajad ubijen je nakon što je iz izraelskog helikoptera otvorena vatra na njegov automobil na sjeveru pojasa Gaze u, po svemu sudeći, još jednom hotimičnom ubojstvu palestinskog oružanog aktiviste. Palestinski dužnosnici u Gazi izjavili su da je Ajad bio viši časnik u elitnoj postrojbi palestinskog predsjednika Yassera Arafata.</p>
<p> »Masud Ajad vodio je opasnu palestinsku organizaciju a u pojasu Gaze i izveo je dugi niz terorističkih napada«, objavila je izraelska vojska. Prema priopćenju vojske, Ajad je bio umiješan u pokušaje otmice Izraelaca, a optužuju ga i da je bio poznati krijumčar oružja i droge. Palestinci optužuju Izrael za namjerna ubojstva najmanje 20 vojnih aktivista.</p>
<p> Izraelski premijer u odlasku Ehud Barak po prvi put je u utorak javno pokušao opravdati izraelsku politiku likvidacije Palestinaca optuženih da se bave »terorističkim aktivnostima«. Pozivajući se na »međunarodno pravo«, prvi put je javno opravdao izraelsku politiku likvidiranja Palestinaca koji su osumnjičeni da se bave »terorističkim aktivnostima«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Fižulić: Hrvatska želi ove godine 1,2 milijarde stranih ulaganja </p>
<p>NEW YORK, 13. veljače </p>
<p> - Stotinjak američkih poslovnih ljudi, među kojima nekolicina podrijetlom iz Hrvatske, okupilo se u ponedjeljak u New Yorku na predstavljanju gospodarskih mogućnosti Hrvatske. Ministra gospodarstva Goranko Fižulići je kazao da bi Hrvatska bi u ovoj godini željela privući 1,2 milijarde dolara izravnih stranih investicija, što je gotovo dvostruko više nego lani«. U nastavku procesa privatizacije najvažniji ovogodišnji projekt jest druga faza prodaje dionica Hrvatskog telekoma. Planirana je prodaja 40 posto dionica ali to ovisi hoće li biti postignuta dobra cijena. Fižulić je primijetio da uvjeti na međunarodnom tržištu sada nisu osobito povoljni. Govoreći o tome u kojim sektorima Hrvatska očekuje više stranih ulaganja, posebno je istaknuo brodogradnju, te drvnu i tekstilnu industriju, a Vlada planira privatizaciju Hrvatske elektroprivrede i Ine. Američke poslovne ljude zanimali su razlozi velikog državnog i javnog duga u Hrvatskoj, kad će biti riješeno pitanje vlasništva nad zemljištem, porezi na profit... SAD je drugi trgovinski partner Hrvatske, a američke tvrtke lani su bile na drugom mjestu po izravnim ulaganjima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Svilanović: Za Prevlaku i sukcesiju moramo imati više hrabrosti</p>
<p>Ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović tvrdi da je rješenje problema Prevlake sve ove godine bio medijski prisutan ne zato što je to stvarni problem, već da bi se prikrili drugi mnogo važniji</p>
<p>BEOGRAD, 13. veljače</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović posljednjih je dana izuzetno zauzet razgovorima sa stranim izaslanstvima koja kao po tekućoj vrpci pohode Beograd. U razgovoru za Vjesnik Svilanović govori o stanju i razvoju odnosa s Hrvatskom, približavanju Beograda i Haaga, mogućem suđenju Slobodana Miloševića, stanju na jugu Srbije....</p>
<p>• Kako ocjenjujete odnose s Hrvatskom, jesu li oni bolji ili lošiji nego za vlasti predsjednika Miloševića?</p>
<p>- Ja vjerujem da su odnosi bolji nego što su bili, no istovremeno se nadam da ćemo i u Jugoslaviji i u Hrvatskoj učiniti jos više kako bi ih unaprijedili.</p>
<p>• Što će Vaša Vlada poduzeti na planu poboljšanja tih odnosa?</p>
<p>- U Zagrebu sam, prilikom susreta s ministrom Piculom predložio organiziranje radnog sastanka naših suradnika iz oba ministarstva. Nakon toga bi trebao uslijediti susret ministara, vjerojatno u Beogradu. To bi bila prilika za eventualno konkretiziranje nekih dogovora,a možda potpišemo i neki od ugovora. </p>
<p>• Hoće li SRJ i kada ući u pregovore o Prevlaci, s obzirom na stav Zagreba,</p>
<p>ali i međunarodne zajednice da je Prevlaka sigurnosno, a ne teritorijalno pitanje? </p>
<p>- Vrijeme je da započnemo razgovore o cjelini granice između Hrvatske i SRJ, tako da bi Prevlaka bila jedno od tih pitanja. Ponuda učinjena od strane predstavnika Crne Gore prije godinu dana je bila dobra i u razgovorima koji bi trebali započeti što prije, u veljači ili ožujku, valjalo bi imati u vidu i taj prijedlog.</p>
<p> Inače, moje je mišljenje da je Prevlaka sve ove godine bila najviše medijski prisutna ne samo zato što je to stvarni problem, već i da bi se prikrili drugi problemi, možda važniji. Pri tome ne mislim na probleme razgraničenja, već na problem spremnosti da se frustracije i sukobi prekinu i da se pređe u drugu fazu odnosa.</p>
<p>Slična je situacija i sa sukcesijom. Iza velike priče krije se nespremnost za prihvaćanjem realnost. A realnost je da smo susjedne države, da dijelimo probleme nasljednika i da nam je potrebno samo malo više hrabrosti da te probleme pretvorimo u prednosti dobrosusjedskog života.</p>
<p> • Jedna od kočnica uspostave kvalitetnijih odnosa s Hrvatskom je i pitanje uhićenja osoba optuženih za ratne zločine, prije svih Vukovarske trojke.</p>
<p>- Nitko ozbiljan u našoj zemlji ne spori zločine. Što je javnosti dostupno više činjenica o pojedinom događaju i reakcija je ljudskija, manje obojena nacionalnom pripadnošću. Otuda smatram neophodnom akciju kojom bismo učinili da istina o zločinima koje su činili pojedini Srbi ili o zločinima koje su činili pojedini Hrvati ili netko treći, bude dostupna našim građanima. To bi trebao biti zadatak Komisije za istinu. </p>
<p>• Najavili ste veću suradnju s Haagom. Kada se ona može očekivati? </p>
<p>- Sto se tiče daljih konkretnih koraka u suradnji sa sudom u Haagu, neki su potezi već učinjeni, otvoren je ured suda i omogućen rad istražiteljima. U pripremi je i Zakon o saradnji sa sudom, nakon toga bi slijedeći korak bilo suđenje. Zakon bi trebao uključiti i mogućnost ekstradicije, pod određenim uvjetima. </p>
<p>• Također ste najavili i mogućnost suđenja Miloševiću u Beogradu. Možete li to pojasniti?</p>
<p>- Točno je da sam pominjao mogućnost suđenja pojedinim optuženima u Jugoslaviji. Sud u Haagu ima veliki problem u tome kako ga doživljavaju građani Jugoslavije ili građani Hrvatske i BiH. Činjenica je se u dijelu javnosti u ovim zemljama haaški osuđenici doživljavaju kao heroji ili mučenici. Zbog toga sam i pominjao mogućnost suđenja u zemlji. Tako bi naši građani mogli izbliza pratiti suđenja, upoznali bi se sa svim strahotama koje su počinjene i na taj bi način, uvjeren sam, shvatili stvarne razmjere zločina. Tome bi trebala služiti i Komisija za istinu. Meni su prebacivali da griješim kada ističem da dio javnosti optužene za ratne zločine doživljava kao heroje i da je to problem. Iz posljednjih dogadjaja i u našoj i u vašoj javnosti, bojim se da ne griješim i nisam sretan zbog toga.</p>
<p>• Čini se da su razgovori s Podgoricom o rekonstrukciji državnih odnosa ušli u slijepu ulicu. Kako vidite rasplet unutar sadašnje jugoslavenske državne zajednice?</p>
<p>- U Crnoj Gori se približavaju izborima i mislim da nije u redu da sada o tome govorim. Red je da građanima Crne Gore omogućimo da se u miru, u skladu sa interesima koje definiraju njihove stranke odrede. Ne bi bilo korektno da ja iz Beograda, a preko Zagreba, dolivam ulje na predizbornu vatru u Podgorici.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kragujevačka Zastava traži partnera u Peugeotu?</p>
<p>Srbijanske vlasti su već ranije puštale priče o navodno zainteresiranim kupcima, Fiatu, Toyoti, VW-u, a sada je na red došao Peugeot</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Tvornica automobila Zastava iz Kragujevca je na izdisaju. Ne taji se to više ni u srbijanskoj javnosti, baš kao ni činjenica da se ozbiljno traže spasitelji u vidu nekog jakog i uspješnog proizvođača automobila. U Srbiji, čini se, nema dvojbe treba li zatvoriti domaću automobilsku industriju s pedesetogodišnjom tradicijom ili ju obnoviti stranim kapitalom.</p>
<p> Posljednjih dana se kao zainteresirana strana sve češće spominje francuski Peugeot. Srbijanske su vlasti i ranije puštale u opticaj priče o navodno zainteresiranim kupcima i ulagačima: Fiatu, Toyoti, Volkswagenu, Hyundaiu, Renaultu i Peugeotu. S obzirom na iskustva, ideju o Peugeotu ne treba uzeti »zdravo za gotovo«, no pored ekonomskih, značajnu ulogu u tom poslu svakako mogu imati i politički razlozi. Tvrdi se da će ime inopartnera biti priopćeno javnosti na proljetnom beogradskom Sajmu automobila.</p>
<p>Najšira lepeza ekonomskih pokazatelja vezana za Zastavu okrutna je: modeli koje Zastava sada nudi najmanje su dvije generacije u zaostatku za svjetskim trendovima, nepovratno je izgubljeno tržište bivše Jugoslavije, spominje se dug od 70 milijuna DEM talijanskom Fiatu proistekao iz svojedobne kooperacije, a svaki je proizvedeni automobil u klasi »yugo« u posljednjem desetljeću koštao 20.000 DEM odnosno dvostruko više nego što mu je bila tržišna cijena.</p>
<p> Prema jednom nacrtu iz 1998. godine, suradnja Zastave i Peugeota odvijala bi se u dvije faze. Uložilo bi se 50 milijuna dolara, dok bi u konačnici 7400 radnika proizvodilo 150.000 automobila. Sve su to sada samo najoptimalnije srpske želje, možda i »pusti snovi«, budući da je čak i pomoćnik jugoslavenskog ministra financija dr. Veroljub Dugalić rekao da svoj novac u postojećom okolnostima sigurno ne bi ulagao u taj projekt.</p>
<p>Zastava je glavni krivac što je Kragujevac danas prava socijalna bomba. Nezaposleno je 80.000 ljudi, a 21.000 je na burzi. Nekoliko desetaka tisuća ljudi zbog toga se iselilo iz grada, baš kao što se u začetku stvaranja kombinata, koji ima i tvornicu »namjenskih proizvoda«, zapravo oružja, toliko i doselilo.</p>
<p> Tvrdi se da je strancima najveći mamac jeftina radna snaga i mala zdravstvena i mirovinska davanja (manja čak i do trideset puta) u usporedbi s drugim državama. Naime, mjesečna plaća jednoga radnika ekvivalent je jedne dnevnice u Peugeotu. Nade se polažu u kvalificiranost radnika, a i u buduću kupovnu moć.</p>
<p>S tvorničkih je traka u Kragujevcu 1989. sišlo 230.000 automobila. U međuvremenu, nije bilo nijednog novog modela, a u američkim anketama, »yugo« je predmet sprdnje, umjetničkih kreacija, jedan od deset najgorih automobila svih vremena i miljenik holivudskih komedija.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Šveđani došli pomoći u presijecanju »sarajevske rute«</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Švedska je poslala svoje policajce i stručnjake za pitanje imigranata u Bosnu i Hercegovinu i tako postala prva zemlja koja je na konkretan način počela pomagati u prekidanju kanala kojima ilegalni imigranti iz srednjoistočnih i dalekoistočnih zemalja te iz zemalja nastalih raspadom Sovjetskog saveza stižu u Europsku uniju.</p>
<p>Ilegalni emigranti, odnosno organizirane skupine koje se bave krijumčarenjem ljudi, veliki su problem za europske zemlje, ali i za zemlje preko kojih vode ilegalni putovi. Razvijene zemlje dosad su problem pokušavale riješiti kontrolom vlastitih granica, tj. vanjskih granica Europske unije, što se nije pokazalo dovoljno djelotvornim pa su odlučile načiniti jedan ozbiljan iskorak - prekinuti ilegalne rute na »pristojnoj udaljenosti«. </p>
<p>Giuliano Amato i Tony Blair, talijanski i britanski premijeri, nedavno su potpisali dokument u kojem su dvije vlade preuzele konkretne obveze u borbi protiv organiziranog krijumčarenja ljudi te najavili slanje specijalnih policijskih postrojbi na granice zemalja iz kojih dolazi najviše ilegalnih imigranata. S obzirom na procjene da je preko BiH, koristeći se tzv. sarajevskom rutom, u zapadnoeuropske zemlje u prošloj godini ušlo između 50 i 70 tisuća ilegalnih imigranata, jasno je da je prva na popisu zemalja kojima bi trebalo pomoći u nadzoru granice upravo BiH.</p>
<p>Nakon dogovora Amato-Blair očekivalo se da će specijalizirano osoblje za pomoć u nadzoru granice stići najprije iz jedne od ovih dviju zemalja, ali su ih Šveđani pretekli poslavši, temeljem nedavnog dogovora šefa Državne granične službe BiH i švedskog pomoćnika ministra unutarnjih poslova, svoje policajce i stručnjake za pitanje imigracije. Zanimljivo je da - tako barem, u izjavi za sarajevski Dnevni avaz, tvrdi direktor Državne granične službe Muhamed Bešić - još nije poznat mandat švedske ekipe te da je ona u BiH došla na temelju načelnog dogovora, bez ikakve prethodne najave.</p>
<p>U BiH nisu svi s oduševljenjem primili ovakvu vrstu pomoći zapadnoeuropskih zemalja u rješavanju problema ilegalne imigracije. Neki dužnosnici BiH više bi voljeli da su im, umjesto osoblja, poslale odgovarajuća sredstva kojima bi se postiglo da pripadnici Granične službe postanu efikasniji. </p>
<p>Europske zemlje očigledno nemaju vremena čekati da policija i Granična služba u BiH postanu dovoljno efikasni. Dijelom je tome nesumnjivo kriva i trenutačna politička situacija u BiH.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Načelni dogovor Sharona i Baraka o vladi nacionalnog jedinstva</p>
<p>Znakovito je da se u predloženom koalicijskom sporazumu ne spominje palestinska država / Laburisti bi i Sharonovoj vladi imali pravo veta u nekim osjetljivim političkim pitanjima </p>
<p>ANKARA, 13. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Desničarski blok Likud na čelu s Arielom Sharonom mogao bi oformiti vladu nacionalnog jedinstva s poraženim laburistima još aktualnog premijera Ehuda Baraka. O tome su, kako tvrde izraelski mediji, dvije strane u noći na utorak postigle »privremeni sporazum« koji su usuglasili Barakov ministar unutarnjih poslova Haim Ramon i budući glavni tajnik nove Sharonove vlade Gideon Saar.</p>
<p>Hoće li se »okvirni sporazum« održati, znat će se nakon sastanka Sharona i Baraka. Ministrica za okoliš u Barakovom kabinetu Dalia Itzik priopćila je kako postignuti privremeni sporazum ne znači potpunu suglasnost oko svih otvorenih pitanja. Okosnica sporazuma Sharona i Baraka je odlučnost da se nastave mirovni pregovori s Palestincima. Istodobno, Siriji i Libanonu bit će ponuđena uspostava trajnog i stabilnog mira. Sporazum bi se temeljio na rezolucijama 242 i 338 koje je već davno usvojilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN). Njime bi se nova vlada obvezala da ne gradi nova naselja za židovske doseljenike na okupiranim teritorijima. Istodobno, zadržala bi se već izgrađena naselja na Zapadnoj obali na temelju, kako se ističe, »prirodnog prava«. Sporazum poziva Izraelce i Palestince da učine »bolne« ustupke.</p>
<p>Tim dokumentima udahnut je novi »politički život« ranije predloženoj kompromisnoj formuli »zemlja za mir«. To praktički znači da bi se izraelske postrojbe povukle na granice od prije izbijanja šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. U tom slučaju, Izraelci bi se morali povući i s cjele Golanske visoravni i nekih spornih »teritorijalnih džepova« na granici s Libanonom. Službeni Tel Aviv je dosad energično odbacivao svaku mogućnost potpunog povlačenja, posebice s Golana, opravdavajući to razlozima nacionalne sigurnosti. Znakovito je da se u predloženom koalicijskom sporazumu ne spominje palestinska država. </p>
<p>Pitanje Jeruzalema i prava na povratak palestinskih izbjeglica su moguće točke najvećih suprotstavljanja. Sharon je svoju predizbornu retoriku temeljio upravo na jedinstvenom i nedjeljivom »svetom gradu«. Među pristašama takvog krajnje problematičnog rješenja je izraelska Vjerska nacionalna stranka. Njezin čelnik Shaul Yahalom pozdravio je načelni sporazum Sharon-Barak. To bi moglo značiti da se Palestinci mogu nadati samo »kozmetičkim političkim ustupcima«. Stoga će biti vrlo zanimljivo vidjeti koje će poteze njegova vlada povlačiti pod rastućom plimom ne samo palestinskog, već i ukupnog arapskog nezadovoljstva. Moguće je očekivati široke međunarodne pritiske na Baraka osobno (trebao bi biti novi ministar obrane) da sputava izraelske jastrebove na čelu sa budućim premijerom Sharonom. Neprijeporno je da ovaj posljednji mora voditi računa o svom međunarodnom imageu. Prema tvrdnjama Palestinaca upravo pod njegovim vojnim zapovjedništvom počinjena su tri masakra nad nedužnim arapskim civilima, najstravičniji dogodio u logorima Sabra i Shatila (1982.) kada je poubijano oko 2000 osoba. </p>
<p>Ako se prihvati koalicijski »politički ključ« prema kojem bi laburisti u vladi imali pravo veta, onda bi takav politički scenarij povremenog »hlađenja« usijanih desničarskih duhova bio sastavni dio izraelske političke scene.</p>
<p>Većina Palestinaca sa zamjetnom skepsom gleda na izraelsku vladu nacionalnog jedinstva. U glavnom palestinskom stožeru naglašavaju da bi svako rješenje na račun egzistencijalnih palestinsko-arapskih prava predstavljao »račun bez krčmara«. Najnoviji palestinski prosvjedi na području Zapadne obale i Gaze te ubojstvo dvoje i ranjavanje još najmanje sedamdeset Palestinaca u izbjegličkom kampu Kan Junis to očito potvrđuju. Yasser Arafat, koji je odlaskom u Španjolsku nastavio svoju neumornu misiju obilaska zapadnih zemalja i njihovih vođa, nije veliki optimist. On je iz Madrida pozvao na održavanje nove međunarodne konferencije o Palestini kako bi se, kako je rekao, našlo pravedno i stabilno rješenje za cjelokupni kompleks srednjoistočnih otvorenih pitanja.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Talijanski znanstvenici traže slobodu u biotehnološkim istraživanjima</p>
<p>RIM, 13. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U utorka ujutro je više od 1500 talijanskih znanstvenika ispred palače San Macuto javno izrazilo svoj bijes zbog nedopuštanja slobode u biotehnološkim istraživanjima. Povod protestu je nedavna zabrana eksperimentiranja na genetski modificiranim organizmima koju je uveo ministar poljoprivrede Pecoraro Scanio. </p>
<p>Protestni dokument su potpisali poznati dobitnici Nobelove nagrade kao što su Renato Dulbecco, Edoardo Boncinelli, Riccardo Cortese, Silvio Garattini, Tullio Regge, ali i obični umirovljenici, domaćice, studenti ... svi koji vide nadu u medicinskim otkrićima koja im mogu poboljšati život ili vratiti izgubljeno zdravlje. Njihov slogan je »Moramo skinuti povez koji blokira nauku«. </p>
<p>Samo pola sata kasnije je održan skup zelenih i ambijentalista ispred sjedišta vlade, Palače Chigi s velikim plakatima na kojima je napisan slogan: »Oslobodite znanstvena istraživanja od multinacionalnih kompanija«. Oni su prikupljali potpise za »princip opreza kad su u pitanju biotehnološka istraživanja«. Predsjednica zelenih Maria Grazia Francescato tvrdi da ambijentalisti ne žele da opstruirati znanstevni rad, ali da treba biti oprezan: »Više od 50 posto prehrambenih proizvoda je genetski modificirano, ali se to ne zna jer nije napisano na etiketama. Inicijativa ministra Pecorara Scania je hrabar potez koji će blokirati enormne interese multinacionalnih kompanija.«</p>
<p>»Predsjednik vlade Giuliano Amato nije imao vremena primiti predstavnike protestanata, a Berlusconi je«, izjavio je nobelovac Dulbecco. Pragmatični znanstvenici su se okrenuli čelniku oporbe Silviju Berlusconiju koji je stao na njihovu stranu. U tv emisiji »Vrata do vrata« je izjavio: »Istraživački rad je svet. Postoji samo jedno ograničenje, a to je poštovanje života. Mislim da talijanska država treba mnogo više investirati u istraživanja.«</p>
<p>Francesco Rutelli smatra da je »brak između ambijenta i znanstevnog istraživanja temelj europske kulture«. U palači San Macuto je bila i ministrica za podjednaka prava Katia Bellilo iz Komunističke partije, Emma Bonino, Giorgio La Malfa i mnogi drugi poznati političari koji su stali na stranu nobelovaca. »Ne smije biti zabrana u znanstvenim istraživanjima«, odlučno tvrdi ministrica Bellilo. Socijalisti uzvikuju: »Mi smo uz Galilea, a protiv mračnjaštva«. </p>
<p>Znanstvenica iz Siene Cinzia Caporale tvrdi da je »progon« znanstvenika započela bivša ministrica zdravstva Rosy Bindi koja je slala kontrole u Paviu da provjeri da nisu klonirani miševi. Mislim da su političari pretjerali. Miješaju se u kompletan znanstveni rad. Mnogi smatraju da je talijanska vlada koketirala sa stavom Vatikana o biotehnološkim istraživanjima, odnosu prema kloniranju, umjetnom začeću, ali se većina slaže da je krajnje vrijeme da se znanstveni rad pusti na miru i odvoji od politike.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Blair odlučuje o euru nakon prijevremenih izbora</p>
<p>LONDON, 13. veljače (Od Vjesnikove dopisnice</p>
<p> - U siječnju 2002., euro će osvanuti u džepovima i novčanicima građana većine zemalja članica EU-a, ali ne i u Britanaca koji su do daljnega odlučili ostati izvan eurozone. Vladajući britanski laburisti uvijek su bili za euro, ali samo u načelu i uz brojne ograde. Glavna od tih ograda bila je da će Britanija ući u monetarnu uniju kad za to sazriju uvjeti. Stoga je premijer Tony Blair nedavno iznenadio mnoge, konačno preciziravši rok unutar kojega će njegova vlada početi razmišljati o prelasku na zajedničku europsku valutu. Bit će to unutar dvije godine od idućih općih izbora, najavio je on u Donjem domu. </p>
<p>Blair bi, kao neosporni favorit, prijevremene izbore mogao raspisati već u svibnju. Najkasnije dvije godine nakon toga, vlada bi izdala preporuku o tome treba li Britanija prijeći na euro. Britanci bi potom dobili šansu da tu preporuku prihvate ili odbace na nacionalnom referendumu. Što će vlada preporučiti još se službeno ne zna, ali je poznato da su laburisti općenito mnogo skloniji Europi od glavne oporbene stranke, konzervativaca. </p>
<p>Konzervativni vođa William Hague opominje tako da bi prihvatiti euro bilo isto kao ući u zapaljenu zgradu bez izlaza. On predlaže mnogo duži rok čekanja - najmanje pet godina, dok se euro ne pokaže u praksi u drugim zemljama EU-a. Hague euro kani staviti i u žižu predizbornih nadmetanja.</p>
<p>Javno mnijenje na Otoku za sada je čvrsto na strani euroskeptika. Čak tri četvrtine britanskih građana protivi se prelasku na euro jer u tome vide gubitak nacionalnog suvereniteta. Protiv eura su i mnogi vodeći britanski listovi, koji općenito stvaraju protueuropsku klimu. Blairova najava obradovala je, međutim, one koji drže da će nova valuta biti dobra za britanski izvoz. Funta je ovoga trena vrlo jaka, britanski proizvodi su stoga skupi i to šteti izvozu s Otoka. Nagađa se da je Blair već ranije privatno obećao šefovima britanskih pogona automobilskih divova »Nissan« i »Ford« da će uskoro donijeti odluku o euru. Pojavila se, naime, opasnost da će, zbog visoke funte, oni svoje pogone preseliti drugamo u Europu. </p>
<p>Imajući u vidu vrlo negativno raspoloženje britanske javnosti i tiska spram eura, kao i činjenicu da je Danska prošle jeseni na referendumu odbacila zajedničku valutu, neki su već mislili da će Blair okrenuti leđa cijelom projektu. On je stoga mnoge izenadio svojom najavom. Dalje mnogo ovisi o raspoloženju britanskih birača prema velikom projektu Europske monetrane unije (EMU) koji bi trebao olakšati kolanje dobara i usluga unutar EU-a. </p>
<p>Sami laburisti načelno su za euro, ali oprezno navode više ekonomskih mjerila, koja najprije moraju biti zadovoljena. Glavno od njih glasi da bi britanski ulazak u EMU morao poticati gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Osim toga, prilikom britanskog prelaska na euro Britanija i EU morale bi biti u približno istom dijelu gospodarskog ciklusa, što trenutačno nisu. Također se traži da EMU potiče ulganja u Britaniju. No, gotovo sva ta mjerila dovoljno su rastezljiva da se u bilo kojem trenu može tvrditi kako im Britanija jest ili nije udovoljila. Krajnja vladina preporuku naciji bit će stoga vjerojatno ipak dosta politički obojena. Izričući je, Blair će vjerojatno morati voditi računa o javnom raspoloženju u Britaniji, ali i o prvim iskustvima s eurom u ostatku EU-a.</p>
<p>No i EU ima svoja mjerila koja Britanci moraju zadovoljiti ako požele ući u eurozonu. Uz ostalo, njihov proračunski manjak mora biti nizak, a privrede Britanije i eurozone moraju »konvergirati«. Sve su to stvari za akademsku raspravu dotle dok se najveći dio pučanstava na Otoku protivi novoj valuti. Jedno nedavno istraživanje Europske unije pokazalo je da su Britanci loše informirani o EU-u, te da su najskeptičnij članovi Unije. Spomenuto istraživanje, nazvano »Eurobarometar« također pokazuje kako upravo britanski građani najmanje podržavaju euro. Zajedničku valutu u tom je istraživanju podržalo samo 21 posto stanovnika Otoka. Blair će morati pokušati iz temelja preokrenuti javno mnijenje na Otoku ako njegovim stanovnicima želi »prodati« ideju o euru. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Njemačka želi biti aktivni igrač u sporu Rusije i SAD-a</p>
<p>MOSKVA, 13. veljače</p>
<p> - Berlin ne može i neće biti posrednik između Moskve i Washingtona u njihovom oštrom sporu oko novog sustava proturaketne obrane, ponovio je moskovskim novinarima njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer u utorak na završetku svog dvodnevnog posjeta. Takav stav Berlina Fischer je obrazložio činjenicom da Njemačka kao članica NATO-a ima obvezu solidarnosti sa Amerikom kao svojim važnim partnerom u okviru Sjevernoatlantskog vojnog saveza.</p>
<p>Kao što je poznato, nova američka administracija namjerava istupiti iz Sporazuma o proturaketnoj obrani koji su Washington i Moskva potpisali prije 29 godina. Amerikanci žele izgraditi svoj zaseban novi »proturaketni kišobran« a Rusija, Kina i Indija tome se odlučno protive. Tim američkim planom nisu oduševljene ni vodeće države Europske Unije, uključujući i Njemačku. Stoga je Fischer za vrijeme svog dvodnevnog boravka u Moskvi svojim domaćinima jasno iznio poziciju Berlina. Njemačka ne može biti posrednik između Moskve i Washingtona, ali to ne znači i da ne može pomoći Rusiji u tom sporu. Naime, Berlin će, kako je najavio Fischer, u tom najaktualnijem međunarodnom sporu biti stalno u kontaktu s Washingtonom i rukovodstvom NATO-a pošto namjera Amerike da izgradi svoj novi »proturaketni kišobran« ima sudbonosni karakter za sigurnost Europe, a u tom smislu i Njemačke. </p>
<p>U utorak je Fischera je u Kremlju primio i ruski predsjednik Vladimir Putin što je znak da se uspješno privode kraju pripreme za rusko-njemački susret na vrhu koji se treba održati 9. i 10. travnja u Sankt Peterburgu. Fischera je primio i šef ruskog parlamenta Genadij Seleznjov, a iscrpno je razgovarao s Igorom Ivanovom i tajnikom za nacionalnu sigurnost Sergejem Ivanovom. Fischerov boravak u Moskvi potvrda je i sve intenzivnije i čvršće političke, vojne i gospodarske suradnje Njemačke i Rusije. Naime, početkom godine u privatnom posjetu Putinu bio je njemački kancelar Gerhard Schröder sa suprugom. Nedavno je Moskvu posjetio i ministar obrane Njemačke Rudolf Scharping i tom prilikom je bilo riječi o vojno-tehničkoj suradnji dviju zemalja. Posebno u zajedničkoj modernizaciji sovjetskih ratnih lovaca MIG-29 koji se nalaze u naoružanju većine istočnoeuropskih država uključujući i onih koje su već postale članice NATO-a.</p>
<p>Glavni »kamen spoticanja« u sve boljim rusko-njemačkim odnosima trenutno je problem vraćanja starog sovjetskog duga Berlinu. Ukupni ruski dug Njemačkoj danas iznosi oko 18 milijardi dolara i Rusija bi dio tog duga htjela vratiti prodajom nekoliko svojih vodećih proizvodnih kompanija. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="60">
<p>Pismo predsjednika HČSP-a Ivana Gabelice Vladimiru Gredelju</p>
<p>U cijelosti podupiremo nastojanja Udruge hrvatskih sudaca za osiguranje nezavisnosti sudbene vlasti, jer se i mi za to zauzimamo. Stoga smo pozorno proučili najnoviju izjavu, objavljenu u novinama, koja se odnosi na slučaj umirovljenoga hrvatskoga generala Mirka Norca. U načelu se slažemo s načelima poštivanja pravne države, nezavisnosti sudbene vlasti i vladavine prava. No, pitamo se, jesu li te vrijednosti zaista ostvarene u našemu ustavnopravnomu poretku, može li general Norac imati povjerenje u naše pravne institucije i je li Udruga hrvatskih sudaca sve poduzela, što je mogla poduzeti, da se u Hrvatskoj izgrade takve pravne institucije, u koje će građani imati povjerenje.</p>
<p>Naime, povodom uhićenja Ante Sliškovića i Tomislava Vlajića gospodin Benko Velčić, predsjednik Županijskog suda u Zadru, izjavljuje: »Mi radimo na tom slučaju kao da će suđenje biti održano na ovom sudu, a što će državni vrh odlučiti (potcrtao I.G.) i hoće li ga netko drugi preuzeti, to ne znamo...«. Uvjeren sam, gospodine predsjedniče, da svatko pa i Vi osobno pod državnim vrhom razumijevate Predsjednika Republike i Vladu, dakle najviše nositelje izvršne vlasti. Dakle, po izjavi gospodina Velčića proizlazi, da će najviši nositelji političke vlasti odlučivati o mjestu gdje će se suditi Sliškoviću i Vlajiću. U isto vrijeme Predsjednik Republike izjavljuje: »Slažem se s time da se onima koji su počinili zločine u Ahmićima sudi u Haagu, jer to nisu naši građani«. Tu Predsjednik Republike misli na Sliškovića i Vlajića. U skladu s takvim stajalištima gospoda Goran Granić, zamjenik predsjednika Vlade, i Stjepan Ivanišević, ministar pravosuđa, traže od suda u Haagu »da se pred tim sudom, a ne Hrvatskom, sudi osumnjičenicima«, dakle Sliškoviću i Vlajiću. Ovakvim izjavama najviših dužnosnika izvršne vlasti u Hrvatskoj na najgrublji način se krši nezavisnost sudbene vlasti, Ustav Republike Hrvatske i Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom, a predsjednik Županijskog suda u Zadru predstavlja se kao poslušni činovnik izvršne vlasti. Odakle ministrima pravo da nude Haaškome sudu, da se nekomu sudi pred njim, kad o svemu tomu isključivo odlučuje sud? Nije mi poznato, gospodine predsjedniče, da je Udruga hrvatskih sudaca osudila ovakav grubi nasrtaj na nezavisnost sudbene vlasti i da je potaknula pokretanje bilo kakvoga postupka protiv svoga člana gospodina Velčića zbog njegove krajnje servilnoga držanja prema nositeljima izvršne vlasti.</p>
<p>Bitna je značajka pravne države, da se zakoni jednako primjenjuju prema svim osobama, koje žive u određenom ustavnopravnomu poretku. U Hrvatskoj se, nažalost, tako ne postupa. Protiv pripadnika srpskih agresorskih postrojbi abolira se kazneni postupak zbog ratnih zločina, a protiv najistaknutijih junaka obrambenoga Domovinskoga rata pokreću se kazneni postupci. Zločinci iz redova srpskih napadača slobodno šeću hrvatskim ulicama, a hrvatski su branitelji izvrgnuti raznovrsnim maltretiranjima, zatvaranjima, povlačenju po sudovima, moralo žigosani i slično. Tako se je istodobno dogodilo, kad je objavljena vijest o raspisivanju tjeralice protiv generala Norca, s namjerom da ga se uhiti, i o aboliranju kaznenoga postupka protiv većeg broja Srba zbog osnovane sumnje da su počinili ratni zločin. Dakle, opet postoje različita mjerila za Hrvate i za Srbe. Gdje postoje tako različita mjerila, tu ne postoji pravna država. Nitko se ne može za ovakav postupak opravdavati činjenicom, da su osumnjičeni Srbi nedostižni sudu, jer se i protiv takvih može voditi kazneni postupak.</p>
<p>U nekoliko navrata hrvatski su sudovi predali osumnjičenike Haaškomu sudu i ustupili mu kazneni progon, iako je člankom 3. stavkom 2. Ustavnoga zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom propisano, da se zahtjevu Haaškoga suda neće udovoljiti, ako je to suprotno Ustavu Republike Hrvatske.</p>
<p> Mogli bismo nabrojiti mnoštvo razloga za tvrdnju, da je takva suradnja s Haaškim sudom zaista suprotna hrvatskomu Ustavu. To je moralo biti poznato i sucima, koji su donijeli sporne odluke. Unatoč tomu, oni nisu zastali s postupkom i obavijestili Ustavni sud, koji je bio dužan podnijeti zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Ustavnoga zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom. Doduše Vrhovni sud je u drugom stupnju odlučivao o tim slučajevima, pa je on i bez formalne obavijesti županijskih sudova mogao podnijeti takav zahtjev. Na to se nije oglasila ni Udruga hrvatskih sudaca do današnjega dana, kako bi se uspostavio narušeni pravni poredak.</p>
<p>Dakle, u Hrvatskoj nema nezavisnosti sudbene vlasti ni vladavine prava. U njoj se ne postupa po načelu pravne države. Ustavnopravni poredak je već dulje vremena suspendiran. Suspendirala ga je izvršna vlast. Djelomice za to je kriva i Udruga hrvatskih sudaca, koja usprkos svomu nastojanju nije poduzela sve što je mogla poduzeti i što je bila dužna poduzeti da se pravni poredak zaštiti od zahvata središta političke moći i servilnoga držanja pojedinih sudaca. Stoga je licemjerno pozivati hrvatsku javnost, pa i generala Norca, da postupaju u skladu s ustavnim poretkom i načelom pravne države, poštujući nezavisnost sudbene vlasti i vladavinu prava. Mi moramo najprije uspostaviti te vrijednosti, pa tek onda pozivati generala Norca i ostale građane da ih štite i da im se podvrgavaju. Nužno je najprije provesti postupak ocjene ustavnosti Ustavnoga zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom i ukloniti uplitanje politike u rad sudbene vlasti. Naravno, kao pravnici možemo o tomu Ustavnomu zakonu imati različita shvaćanja. Ali, ni u njegovu tumačenju ili u tumačenju smisla ostalih pravnih propisa sud se ne smije ponašati apsolutistički. U svomu radu on je dužan pridržavati se pravila struke. I laiku je jasno, da je novac imovina, pa se nitko ne može koristiti svojim položajem i tvrditi da nije tako. Stoga javnost ima pravo nadzirati rad sudova i upućivati im kritike, ako zloupotrebljavaju svoj položaj. U slučaju ustanovljavanja takvoga ponašanja suda javnost reagira i odbija mu se podvrgnuti. Treba dakle osigurati objektivno i pošteno suđenje, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, pa smo uvjereni, da će se i general Norac i svaki drugi hrvatski građanin s ponosom pojaviti pred takvim sudom. Slučajevi navedeni u ovomu otvorenomu pismu pokazuju da ne živimo u takvim prilikama.</p>
<p>IVAN GABELICApredsjednik HČSPZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HSLS, iz straha da ne izgubi važan resor, trpi Tušekovo neznanje i aroganciju</p>
<p>Gospodin Ivica Vrdoljak iz Splita, »brzinom svjetlosti« reagirao je na neprimjeren intervju s ministrom prometa Tušekom u »Nedjeljnom Vjesniku« (11. veljače o.g.). Priznanje zaslužuje i redakcija »Vjesnika«, što je to zanimljivo pismo čitatelja objavila već u ponedjeljak 12. veljače i time oborila sve rekorde novinarske ažurnosti! Time se ne može podičiti ni jedan hrvatski dnevnik, što je još jedan dokaz da se »Vjesnik« vrlo uspješno nosi u korak s dnevnim događajima od društvenog značaja, ali i s dalekosežnijom politikom kao nasušnom potrebom svekolikog hrvatskog boljitka.</p>
<p>Kao što se zločinac vraća na mjesto zločina tako se i ovaj dobroćudni ministar kao »sam svoj advokat« pokušava nevješto obraniti kako nema argumenata za općenitu tvrdnju da je upravo on najgori ministar u Vladi, misleći naivno da će ga to »amnestirati«. Međutim, eto i jedan argument već dugo je poznat njegovom matičnom HSLS-u, koji iz inače neutemeljenog straha da navodno ne izgubi tako važan resor kao što je pomorstvo, promet i veze, trpi u grču Tušekovo notorno neznanje, apolitičnost i aroganciju.</p>
<p> Dragi HSLS-ovci, to vam nipošto nije mudro, jer će vam se upravo zbog takvog nesposobnjakovića dogoditi ono čega se pribojavate. Koliko mi je poznato i uvaženi premijer Račan, unatoč velikoj glavobolji zbog raznih problema, zacijelo smatra da su promašeni kadrovi (zbog kojih vladin aparat ispašta) problem svakog pojedinog člana »šestorke« i da ih sami morate zamijeniti stručnijima, sposobnijima i poštenijima. No, vaš prepredeni Tušek igra upravo na tu kartu status quoa i kao svaki loš đak (što on očito jeste) mudro se pokrio ušima i u zadnjoj magarećoj klupi radi po svome, bez obzira koliko to državu stoji.</p>
<p>Dovoljno ga je bilo vidjeti kako na televiziji samozadovoljno statira pored premijera Račana prije odlaska u Poljsku. Uvaženi premijer zacijelo nije bio svjestan koga sobom vodi na taj važan put. Tušek nema ni trunke znanja o hrvatskom pomorstvu, kojim bi se pravi stručnjak itekako mogu podičiti u prijateljskoj Poljskoj, okrenutoj u potpunosti moru, pomorskom brodarstvu i ribarstvu. Vrhunac te bilateralne sramote je u činjenici što Tušek ne zna ni slovca engleski, iako je to esencijalna »lingua tehnika« u svjetlom pomorskom gospodarstvu. Bez stručnog engleskog se ne može sročiti nijedan međunarodni pomorski sporazum.</p>
<p>Naš je ministar neko vrijeme radio u splitskom brodogradilištu, u odjelu za standardizaciju alata, gdje su mu njegovi »pomoćnici« napisali magisterij (kao što mu danas mehanički prikupljaju podatke za »nadahnute intervjue«). Zatim je prešao u »Dalmacijavino«, gdje ga je dva put dnevno telefonski kontrolirala vječno podozriva gospođa mama. Zatim je bio običan »ćata« u jednoj maloj privatnoj firmi, vrlo blizak sa svojom budućom glasnogovornicom, po zanimanju defektologom. Zbog lošeg poslovanja firma je završila u stečaju i tada ga spašava stranački kolega na visokoj gradskoj funkciji namjestivši mu mjesto u pomorskoj školi, gdje predaje »čvrstoću«. Odlaskom u ministarstvo »zaledio« je radni odnos i zadržao radnu sobu s golemim računalom, nek mu se nađe. U međuvremenu je i u ministarstvu iz skromnog proračuna nabavio mnoštvo predmeta za osobne potrebem, u iznosu od preko dvjesto tisuća kuna, sve uredno proknjiženo. Pozajmica od milijun kuna iz proračuna HDZ-ovim prijateljima također je bezobrazno uredno proknjižena, ali joj se gubi trag u »Splitskoj banci« (zli jezici kažu za kupnju 1-2 stana!). Posebna mu je poslastica višekratna uloga njegove neznane supruge kao »kume« novih brodova u hrvatskim brodogradilištima, što joj svaki put donosi zavidnu naknadu. U »Atlantskoj plovidbi« u Dubrovniku ta se uloga znatno primjerenije dodjeljuje majci nekog poginulog dragovoljca!</p>
<p>Tušek je od samog početka ministarskog mandata »zaradio« toliko negativnih ocjena u svim resorskim aktivnostima da je to s vremenom prešlo u dosadu i novinama i čitateljima. Izrekli su ih vrlo ugledni čelnici pojedinih trgovačkih društava, javnih poduzeća i institucija od sindikata željezničara i cestovnih prijevoznika, kontrolora leta i aktivnih pomoraca do istaknutih pomorskih i prometnih stručnjaka. U »Novome listu« Tušek je dobio poražavajuću ocjenu nula, a jedan ugledni riječki gospodarstvenik za njega je rekao da je nesretno »zalutao u pomorstvo«. Tamošnji gradonačelnik je izjavio da »Tušek ne zna povezati kokoš i jaje«. Sindikati željezničara drže da se ponaša kao slon u stakleniku, a sindikat splitske luke da »ne zna ništa i da treba dati ostavku« itd.</p>
<p>Ukratko, dospjevši na čelo jednog vrlo prestižnog ministarstva Tušek ga je za nepunu godinu dana vratio sto godina iza volova. Njegovi novi »pomoćnici« uglavnom su se sveli na izdavatelje raznih prometnih licenci, potvrda i dozvola, a oni koje je Tušek smijenio sada za polovicu plaće rade sve važnije poslove.</p>
<p>Posljednji događaj s brodolomom »Nautike 64« ostat će trajna crna mrlja u analima suvremenog hrvatskog pomorstva. Nije točno da je tada vrli Tušek odmah pohitao u Split, jer je bio u Splitu na godišnjem odmoru. No, na čelo istražnog povjerenstva postavio je inspektora, koji zaista zna svoj i njegov posao, ali to je bilo inkompatibilno sa pravom svrhom tog povjerenstva, koje treba kontrolirati sve sudionike u jednoj tako važnoj istrazi, uključivši i pojedine inspektore. S obzirom na delikatnost situacije, koja je prijetila mogućom ekološkom katastrofom Tušek je morao (da je znao) osobno rukovoditi radom povjerenstva ili to eventualno povjeriti svom zamjeniku. Nažalost, ni njemu tih dramatičnih dana na moru i u priobalju nije nigdje bilo ni traga ni glasa kao da se namjerno sakrio u potonulu olupinu »Nautike 64«. Osim toga Tušek nije smatrao potrebnim ni da izrazi sućut obiteljima poginulih pomoraca iz jednostavnog razloga što on tome svijetu ni ne pripada.</p>
<p>Treba li ga za to osuđivati ili žaliti?!</p>
<p>RATKO IVANČIĆSplit</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zakon ne zaustavlja financiranje vodoopskrbe</p>
<p>U Vjesniku od 12. veljače objavljen je test pod naslovom »Zakon o komunalnom gospodarstvu zaustavlja izgradnju vodopskrbe«, koji polazi od pretpostavke da je nastala situacija uslijedila tek stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o komunalnom gospodarstvu u prosincu 1999. godine.</p>
<p> Međutim, potrebno je istaknuti da je Izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu iz 1997. godine propisano da se izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, opskrbu toplinskom energijom, prijevoz putnika, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada i tržnice na malo, financira iz cijene komunalnih usluga, proračuna jedinice lokalne samouprave i drugih izvora utvrđenih posebnim propisima.</p>
<p>Dakle, već gore navedenim izmjenama i dopunama Zakona iz 1997. godine, napušten je način financiranja gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz komunalnog doprinosa. i propisan novi način, to jest, iz cijene za pruženu uslugu.</p>
<p>Jedinice lokalne samouprave bile su dužne, u roku od 60 dana uskladiti svoje propise sa odredbama ovog Zakona.</p>
<p>Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, iz prosinca 1999. godine, nije izmijenjen način financiranja izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, nego je samo u članku 20. iza stavka 1, dodan stavak 2 i 3, koji pojašnjavaju, to jest, propisuju da vlasnik građevne čestice plaća cijenu stvarnih troškova rada i utrošenog materijala na izvedbi priključaka za opskrbu vodom, odvodnju, plin i toplinsku energiju.</p>
<p>IVANA PROHIĆglasnogovornica Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Otvoreno pismo ministru Kovačeviću</p>
<p>Ne želim komentirati navode (odnosi se na moja redakcijski prepravljena pitanja i ministrove vrlo neobične općenite odgovore) ministra, ali navodim sljedeće: Vašim dolaskom na čelo Ministarstva smatrao sam da će se konačno lošem obavljanju posla u domeni graditeljstva stati na kraj, međutim, nije se uzela u obzir najbitnija činjenica: vi kao pojedinac ne možete odraditi sve sam pa bi izvršitelji svega trebali biti vaši podređeni, koji su i uzrokovali takovo stanje koje je trebalo hitno mijenjati. I što sad? Cijela baza ostala je ista, tako da se vaše naloge kod izvršenja toliko revidira da više ne liče ni na šta. I sada vam je baza davala podatke o mojim upitima, pa su toliko isfrizirani i promijenjeni, da, blago rečeno, niti ja ne mogu prepoznati da se radi o mojim predmetima.</p>
<p>Želim vjerovati u vašu ljudskost i poštenje, a s vašim podređenim imam toliko loše iskustvo da znam kako na bazi netočno prezentiranih podataka niste ni mogli bolje ni preciznije odgovoriti u Nedjeljnom vjesniku.</p>
<p>Svaka moja daljnja komunikacija s vama preko područne službe je totalna farsa, pa vas molim da me konačno osobno primite, jer to nije samo u mom interesu, nego je bitno da i vi prihvatite činjenicu da nema promjena na bolje ako vaši podređeni rade na stari način, koji svakako nije ono što ste nam javno govorili i obećavali. Igra pokvarenog telefona uvijek dovodi do apsurdnih situacija, a ja se već šest godina nalazim u takvoj. Vjerujem da ćete u kalendaru svojih obaveza pronaći jedan termin i da konačno saznate stvari koje se tiču vašeg ministarstva i prema unutra i prema vani.</p>
<p>ZDRAVKO BREKALOZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Jesmo za nezavisno sudstvo, ali...</p>
<p>Nezavisno sudstvo</p>
<p> - da, ali svemoguće i nedodirljivo sudstvo - ne! </p>
<p>Svjedoci smo velikih problema i podjela u hrvatskom narodu u vezi sa slučajem gen. Norca. Želio bih iznijeti nekoliko misli o tome, iako nisam pravnik.</p>
<p>Ja mislim da je glavna pogrješka bila što je gen. Norac određen pritvor. Sud se u tom slučaju ponio vrlo neosjetljivo prema ulozi generala Norca u Domovinskom ratu.</p>
<p>Mislim da je generala Norca trebalo pozvati da se brani sa slobode, pa tek ako to odbije, može se razmišljati o daljnjim koracima. No sudovi se vjerojatno vole slijepo i doslovno držati zakonskih propisa, bez obzira na posljedice. Oni očito vole latinsku izreku: Fiat iustitia, pereat mundus (nek se vrši pravda, pa makar propao svijet).</p>
<p>I što sada? Mislim da bi najbolje bilo priznati prenagljenu odluku o pritvoru, i pozvati generala Norca da se brani sa slobode. </p>
<p>NEBODAR ŠKARICAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vukovar pomaže Kninu</p>
<p>Danas me nazvao (12. veljace 2001.) gvardijan fra Zlatko Špehar iz Vukovara i razveselio me viješću da su jucer Vukovarci skupili 5.000 kuna za gladne u Kninu. Pomislih u sebi: »Boze moj gladni pomažu gladnima«. Uistinu je ovo istina.</p>
<p>Hvala hrvatskom gradu heroju Vukovaru na iskazanoj ljubavi za hrvatski kraljevski grad Knin.</p>
<p>Ova pomoć iz Vukovara nama je velika moralna i duhovna potpora. Pozivam sve Hrvate i Hrvatice iz domovine i cijeloga svijeta neka otvore svoje srce kao braća i sestre u Vukovaru, zajedno s gvardijanom fra Zlatkom i ostalom braćom fratrima u samostanu.</p>
<p>Iskreno zahvaljujem svim Hrvatima i Hrvaticama iz domovine i cijeloga</p>
<p>koji neprestano zvone telefonima na nas samostanski i Caritasov telefon i koji s nama suosjećaju i žele nam pomoći, kao i svim onima koji su već pomogli u novcu, hrani i higijeni.</p>
<p>Naš je devizni račun: Splitska banka d.d. račun : 34400-620-21-7030-1524003 s naznakom za Caritas župe Knin, a za kunske uplate ZAP Knin: žiro račun: 34460-672-2869, poziv na broj: 02 JMBG, uz naznaku za Caritas župe Knin</p>
<p>fra PETAR KLARIĆKnin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="66">
<p>Sud provjerava kriminalnu biografiju optuženog</p>
<p>BJELOVAR, 13. veljače</p>
<p> - Presuda Vladi Saviću, optuženom za ratne zločine i ubojstvo dvojice sumještanina u selu Hum 1991. godine nije donešena u utorak 13. veljače kako se očekivalo. Suđenje je počelo u ponedjeljak kada je optuženi Savić saslušan kao i nekoliko svjedoka koji su ga teško teretili. Nakon što su u utorak saslušane posljednje tri svjedokinje i pročitani iskazi svjedoka koji su u međuvremenu umrli, Sudsko vijeće na čelu sa sucem Božidarom Ivercem odlučilo je da se presuda odgodi za ponedjeljak 19. siječnja zbog provjeravanja navoda jedne od svjedokinja. Marija Ivezić izjavila je kako joj je poznato da je Vlado Savić već ranije bio osuđivan, te da je odsjedio osam godina u zatvoru zbog ubojstva jedne od dviju svojih supruga. Sudac Iverac od optuženog je tražio da se izjasni je li bio u zatvoru zbog ubojstva ili nije. Vlado Savić na to je rekao: »Je li imate Vi neke dokaze o tome?« na ponovljeno pitanje suca Iverca zanijekao je da je ikad bio osuđivan. Sudsko vijeće je odlučilo po službenoj dužnosti provjeriti navode svjedokinje što kraćim putem.</p>
<p>Prilikom svog iskaza Marija Ivezić govorila je o događajima iz 1991. godine o okolnostima u kojima su se susjedi srpske nacionalnosti sa kojima se zajednički jelo, pilo i živjelo, počeli distancirati od Hrvata. 20. kolovoza 1991. godine uz pucnjavu su dojurili sa svih strana u selo i zabranili Hrvatima kretanje. Upali su u njenu kuću i prebili njenog muža, pa ga potom odveli kao i starijeg sina. Kasnije su došli i pokupili i nju i njenog mlađeg sina, držali su ih zatvorene cijelu nedjelju i ponedjeljak kada su ih uvečer vratili kući sve osim njenog muža. Njen se otac skrio u njenoj kući, a dolazio je Živojin Petrušić pitati za njega. Svjedokinja je krila svoga oca sve do 26. kolovoza kada je netko zalupao na vrata. U kuću je upao Đuro Đurić te je njen otac izašao iz sobe u kojoj je spavao. Nije mu dao da se obuče već ga je takvog počeo vući van. Svjedokinja je svoga oca nastojala povući za ruku natrag u kuću, no Đuro Đurić ju je dvaput udario tako da je pala na maloj verandi odakle je iz mraka prepoznala glasove njoj dobro poznatih susjeda s kojima je godinama živjela. Vlado Savić po njenim je riječima i inače bio poznat kao jako glasan, a uvijek je volio vikati. Prema njenim riječima uz Savićev glas prepoznala je i glas Ranka Lukića koji je zajedno sa još nekoliko njoj nepoznatih osoba iz mraka vikao kako sve Hrvate treba zaklati i popaliti. Kada su njenog oca odveli, u kuću joj je došao potpuno nepoznat čovjek u vojnoj odori i rekao joj da mora pobjeći sa djecom da i nju ne ubiju jer su joj oca već zaklali. Pomogao joj je pobjeći preko vrta i sakrivao ih do Voćina i kasnije je saznala da se zove Slobodan Vasilić, te da je iz Slavonskog Broda gdje su ga na silu mobilizirali.</p>
<p> Pričao joj je da mu je žena Hrvatica te da se njemu gadi ovo što četnici rade. U Voćinu ih je smjestio u policijskoj stanici gdje je bio njihov poznanik, policajac Vlajko Tomašević. Dok ga nitko nije vidio, Tomašević je pustio njenog muža iz ćelije i odvezao ih svojim automobilom, te ih sakrio u šupi svoje kuće kako ih četnici ne bi pronašli ako budu pljačkali kuću. »Čim je pao mrak, kako nas je i uputio, pobjegli smo prema svome selu. Kada smo stigli, Ana Žunić nam je rekla da je moga tatu ubio Vlado Savić.« rekla je svjedokinja izjavivši da od Vlade Savića traži odštetu zbog paleža cijeloga imanja na kome je izgorjela čak i njihova stoka. Ostale svjedokinje svjedočile su o susretu sa grupom četnika koji su odvodili njenog oca i pritom ga tukli, te o užasu koji su zatekli nakon te grozne noći paleža i razbojstava. Milka Banovac koja se te noći uspjela sakriti, kaže da nije imala snage gledati užas masakra, ali su joj mještani govorili da je tijelo njenog svekrva izrezano na komade i ostavljeno u gorućoj kući kraj koje je ostavljena motorna pila. Na suđenju su pročitani i iskazi dvojice svjedoka koji su u međuvremenu umrli, a čiji navodi također terete optuženog Savića.</p>
<p>Obrana je predložila psihijatrijsko vještačenje o optuženikovoj ubrojivosti u trenutku počinjenja dvaju ubojstava i paleža, no Sudsko vijeće je to odbilo. Presuda će po svoj prilici biti izrečena u slijedeći ponedjeljak.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Rajko je uzbuđeno pričao da se <FONT COLOR="#CC3300"><b>rasprsnulo</b></FONT> staklo na autu«</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - »Ništa se ne brini, u slučaju da se nešto desi Nikica (Jelavić) i Zoki (Zoran Pripuz) dati će milijun maraka da se sve sredi i da se izađe van« riječi su Davorina Sobjeslavskog - Lije koje je uputio zaštićenom svjedoku broj jedan nakon ubojstva Špejtima Tačija 4. srpnja '97, na križanju Selske i Zagorske.</p>
<p>Naime, kako je u nastavku dokaznog postupka »zločinačkoj organizaciji« u utorak ispričao svjedok broj jedan, kada su kratko nakon ubojstva Tačija u njegov stan došli Rajko Momčilović i Davorin kako bi pomiješali pola kilograma heroina koji je prethodne večeri svjedok uzeo iz garaže, Rajko mu je tom prilikom uzbuđenim glasom ispričao kako je pucao na Tačija i kako se čulo rasprskavanje stakla na njegovom automobilu. »Davorin je tada sva uzbuđen govorio: daj reci, reci!. Ja to nisam htio slušati i nisam znao kako bih reagirao, bio sam zatečen. Davorin je to vjerojatno primjetio te mi je kako sam već naveo, rekao da ne brinem da će Nikica i Zoki dati milijun maraka« rekao je svjedok, što je izazvalo Rajka, no svjedok se okrenuo prema njemu i zapitao ga: »Onda ti nije bilo smiješno?«. Pobunio se i Sobjeslavski ističući da ih svjedok stalno provocira, zbog čega je tužiteljica Dunja Pavliček Patak zatražila da sudac Ratko Šćekić izbaci Sobjeslavskog iz sudnice. Sudac je Sobjeslavskog samo opomenuo te upozorio da će imati vremena za iznošenje obrane. Svjedok nije poznavao Tačija, već ga je samo jednom vidio na Jarunu kada je bio s Rajkom u automobilu, a Tači je bio s prijateljem kojeg svjedok poznaje. »Rajko mi je tada rekao da požurim, da ubrzam, valjda da ga Tači ne vidi. Rajko me poslije ovog na Jarunu, zatražio da popravim jedan motor koji se nalazio u limenoj garaži na Savskoj, ali kad sam ga sredio on nije bio zadovoljan. Nakon Tačijevog ubojstva zvao me je da prevezem jedan motor u moju garažu na Jarunu. Nisam ga mogao upaliti te sam ga kombijem Davora Colarića prevezao. Bila je to 'honda', bez oklopa, pošpricana crnim sprejom Ja smislim da je oklop, iako plavo-bijeli u Nikičinoj garaži bio baš od te honde« kaže svjedok s zaštićenim identitetom, koji zaključuje da je sa te honde pucano na Tačija. Na upit tužiteljice zašto je pristao na to, svjedok odgovara: »Pristao sam, imao sam interesa, radio sam sve što mi je Rajko rekao i stvarno sam ga tada cijenio. No pitao sam ga zašto baš u moju garažu, na što mi je Rajko odgovorio: Ti znaš što je s tim motorom napravljeno, to nitko na svijetu ne može dokazati, a ja imam i papire za taj motor. Zato sam kada sam 'pao' odmah sam preko odvjetnice tražio od Rajka da se dokumenti vezani uz taj motor dostave odvjetnici, na što je Rajko poručio da se ne brinem i da je sve sređeno«. Svjedok je istakao i to da mu je Rajko rekao da motor stavi u garažu jer će mu još trebati, dok ne zna tko je vozio motor, dok je Rajko pucao u Tačija. Na upit tužiteljice u koga je Momčilović najviše imao povjerenja, svjedok broj jedan je odgovorio: » U Zeca i Lolu «, odnosno Davora Zečevića i svog brata Velibora.</p>
<p>Svjedok je ispričao i da su svi optuženici koje je viđao nosili oružje uglavnom pištolje, dok je Damir Đeba volio revolvere. Naveo je i da su jednu nedelju, Rajko, Zec, Lola i Davorin išli na streljanu »Domagojevi strijelci«, a u već spomenutoj garaži na Savskoj, svjedok je vidio snajpersku pušku zamotanu u deku, no ne može se sjetiti je li to bilo prije ili poslije ubojstva Ivana Šakote 28. lipnja '97. ispred kafića »Kvak«, koji je ubijen jednim hicem najvjerojatnije iz specijalne puške. Jednom prilikom je pak od Rajka dobio bombu na daljinsko upravljanje koju je spremio u garažu, a navodi i da su optuženici imali veći broj garaža u koje su stavljani automobili, droga, oružje i roba. Za Rajka, Zeca, Davorina i Sašu Rakara iz Rajkovih priča zna da su prodavali drogu po Njemačkoj, tako da bi u točno određeno vrijeme imali poziv u telefonskoj govornici gdje bi ih nazvali kupci i oni bi to odradili. </p>
<p>Kao i prethodni dan, rasprava je završena ranije zbog toga što se svjedok loše osjećao.</p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Črnom Šmitu« sudi se zbog svodništva</p>
<p>ČAKOVEC, 13. veljače</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Čakovcu, pred Vijećem za mladež, počelo je suđenje Milanu Totu (46), poznatom kao »Črni Šmit« iz međimurskog sela Kvitrovca i Marijanu Novaku (41), zvanom »Turenčanin«, iz susjednog Domašinca.</p>
<p>Optužnica Šmitu stavlja na teret kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa počinjenog podvođenjem, kao i zbog kaznenog djela protupravnog oduzimanja slobode. U Međimurju i drugdje, »Črni Šmit« poznat je po čestim sukobima sa zakonom, iza njega je više presuda zbog raznih kažnjivih djela, a po vlastitoj izjavi samo u jednoj godini policija ga je prijavljivala 60-ak puta, a na ime raznih kazni platio je 80.000 kuna.</p>
<p>Prema navodima optužnice Milan Tot je u lokalu »Afrodita« u međimurskom selu Sivici maloljetnu konobaricu podvodio muškarcima za iznose od 400 do 800 kuna. Plaćenu ljubav pružala je muškarcima u sobama noćnog kluba »Afrodita«. </p>
<p>Državno odvjetništvo također ga tereti da je u noći od 2. na 3. listopada prošle godine istu konobaricu u lokalu »Anamarija« u Mačkovcu prisiljavao na spolni odnos sa njoj nepoznatim muškarcem, bacivši joj 200 DEM. Kada je to odbila grubo ju je fizički napao, zaključavši vrata lokala, iz kojeg je pobjegla tek nakon sedam sati te obavijestila policiju.</p>
<p>Oštećena konobarica nije došla na otvorenje javne rasprave, na kojoj je Milan Tot na pitanje da li se osjeća krivim odgovorio »za te gluposti sigurno ne«. Krivim se ne smatra niti drugooptuženi Marijan Novak, kojeg se tereti da je prijetnjama i na drugi način maloljetnu konobaricu prisilio na promjenu iskaza, tako da je pred istražnim sucem negirala sve što je policija rekla prilikom prijave.</p>
<p> Njezin otac kazao je da mu nije poznato da li je njegova kćerka pružala seksualne usluge za novac, ali da mu je jednom rekla da se boji »Črnog Šmita«. On također ne zna gdje mu se kćer sada nalazi, odnosno u kojem lokalu radi. Četiri svjedoka koja nisu došla bit će pozvana pismeno, dok će malodobnu konobaricu i njezinu majku na slijedeću raspravu privesti policija.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tko je vozio »mercedes 500 L« Korade ili Turković</p>
<p>VARAŽDIN, 13. veljače</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u utorak je održana rasprava zbog naknade štete koju Ministarstvo obrane potražuje od Branka Turkovića, bivšeg djelatnika 7. gardijske brigade. Turković bi, naime, MORH-u trebao platiti 21 tisuću kuna jer je u rujnu 1996. godine vozio »mercedes S 500 L« Ministarstva obrane te prouzročio prometnu nesreću. Iako je šteta prvo procijenjena na 44.242,00 kuna, rješenjem Ministarstva obrane iznos štete napola je smanjen. Turković je na prošloj raspravi rekao da on nije vozio taj mercedes, već da je tako morao reći jer mu je to naredio general Ivan Korade. Sličnu priču na prošloj je raspravi ispričao i Željko Dvekar, koji je tada bio brigadir.</p>
<p>Na raspravi u utorak svjedočio je Dragutin Marčec, koji je tada radio kao dočasnik istražitelj i kriminalističkoj službi Vojne policije. On je kazao da su ga toga dana pozvali iz dežurne službe, obavijestili ga o nesreći u kojoj je sudjelovalo vojno vozilo te da je vozač pobjegao s mjesta nesreće. Kasnije je, razgovarao s Turkovićem, koji se sam prijavio da je vozio spomenuti mercedes. Turković mu je ispričao i kako se dogodila nesreća, a nije tada spominjao da je netko drugi vozio taj automobil. To je, kaže, čuo tek negdje 1999. godine kada su ga pozvali iz Komisije za razmatranje štete i tamo su mu rekli da Turković veli da nije vozio i da nije kriv na nesreću. Iako je znao da su taj mercedes vozili samo general Korade i Turković, Marčec nije smatrao potrebnim izdati zahtjev da dežurna služba stupi s njima u kontakt, jer je izdao generalni zahtjev za pronalaskom vozila i vozača, na čemu su već radili djelatnici MUP-a i Vojne policije. </p>
<p>Marčecu je predočen i izvod iz operativnog dnevnika 7. gardijske brigade, iz kojeg je vidljivo da je upravo Korade dojavio o nesreći i zatražio da mu se hitno jave pukovnik Žeželj, te Dvekar i Turković. Marčec je kazao da to prvi put vidi i da o tome nije bio izviješten, tako da tada nije ni stupio u kontakt s dojavljivačem nesreće. Za njega je, kaže stvar bila riješena kad se Turković sam prijavio.</p>
<p>Svjedočio je i Siniša Deban, koji je tada bio savjetnik za informiranje u brigadi. On je rekao da je Turković tražio da mu djelatnici brigade prikupljanjem novca pomognu da plati štetu. Rekao je, kaže Deban, da nije ništa kriv, ali je to morao tako reći, pa mu je Deban rekao da se obrati toj osobi koja je vozila. Zbog toga nije ni pokretao akciju prikupljanja novca, smatrao je da to ne bi bilo u redu, tim više što je Turković sam priznao da je vozio mercedes. Turković nije izričito rekao da je mercedes vozio Korade, no budući da su taj auto vozili samo Korade i Turković, Deban je pretpostavio da je Korade ta druga osoba o kojoj govori Turković.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Oslobođenom od optužbe ponovo se sudi</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu počelo je suđenje Željku Jurilju (29), optuženom zbog preprodaje heroina. Jurilju je za isto kazneno djelo ranije suđeno na Općinskom sudu, gdje je donešena oslobađajuća presuda. Državno odvjetništvo se žalilo na tu presudu i odlukom Vrhovnog suda predmet je dodijeljen Županijskom sudu.</p>
<p>Jurilja, koji je trenutno u pritvoru zbog sumnje za više provala i krađa automobila, se tereti da se bavio ilegalnom trgovinom drogom, a u stanu njegove bake, u kojem je i on boravio policija je pronašla 97 grama heroina.</p>
<p>U svom iskazu u ponedjeljak optuženi je zanijekao da je to bila njegova droga te iznio svoju »priču«. Jurilj je, tvrdi, prodao svoj karambolirani »BMW 325«, Ivanu Krpelniku, inače poznatom po navodnoj umješanosti u šverc automobilima, a njegovo ime spominje se i u procesu »zločinačkoj organizaciji«. Krpelnik nije imao novaca za isplatu pa je optuženom, po njegovim riječima ponudio količinu od 100 grama heroina, kao protuvrijednost. »Ja sam taj prijedlog s gnušanjem odbio«, rekao je Jurilj i dodao da je u međuvremenu Krpelnik ipak drogu ostavio kod njegove bake, a zatim »vjerovatno« sam obavjestio policiju.</p>
<p>Sudac Damir Kos pitao je optuženog dali je konzumirao drogu, na što je ovaj objasnio da je prije rata »bio potpuno neporočan«, ali je nakon razvojačenja (91/92. godine sudjelovao u ratu), počeo piti a kasnije se drogirati, koristeći »razne droge«. </p>
<p>Ivan Krpelnik ubijen je u jesen 1996 godine. Njega je nakon svađe u kojoj je sudjelovao i pokojni Ivan Šakota, ubio Zdravko Šišić, koji zbog toga izdržava kaznu. Željko je, inače brat bivšeg prvaka Europe u tae kwon dou, Dragana Jurilja čije se ime u javnosti spominjalo također u vezi ilegalne trgovine ukradenim automobilima.</p>
<p>Sudac Kos je slijedeću raspravu zakazao za 1. ožujka, kada će svjedočiti optuženikovi roditelji. (D.Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mia Begović protiv Pere Zlatara: Tužiteljica nije došla, tuženi se ispričao bolešću</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Rasprava zakazana za utorak, na Općinskm sudu, u sporu u kojem poznata glumica Mia Begović tuži Peru Zlatara, glavnog urednika tjednika »Arena«, zbog navoda objavljenih u tom tjedniku, odgođena je zbog nedolaska i tužiteljice i tuženog. </p>
<p>Naime, nedugo prije početka rasprave sutkinji Mariji Zrilić stigao je brzojav u kojem Zlatar svoj izostanak opravdava bolešću. Nedolazaka pak Mie Begović opravdao njezin odvjetnik Matija Dorić, koji je napomenuo kako se glumica nalazi na turneji »Histriona« u Sjedinjenim Američkim Državama s predstavom Hamlet. U tužbi se navodi kako je u tjedniku »Arena«, u broju 2073. od 7. rujna prošle godine, na stranama 35 i 36, objavljen tekst u povodu pogibije glumičine sestre Ene Begović, pod naslovom: »MIA BEGOVIĆ- Mlađa sestra tragično preminule glumice Ene Begović ponovno na pozornici, ali i dalje ustrajava u svojoj odluci: Nikada više neću progovoriti ni riječi o svojoj sestri«. Tužiteljica smatra, a što navodi u svojoj tužbi, kako je sadržaj teksta sasvim neprimjeren povodu zbog kojeg je pisan, jer se bavi osobnošću tužiteljice, a ne odavanjem poštovanja pokojnoj glumici. Time se, smatra Mia Begović, spomenuti podaci mogu dvojako tumačiti, te manipulirati glumačkom i ljudskom osobnošću mlađe sestre Begović.</p>
<p>Nadalje, stoji u tužbi, da se u samom naslovu teksta navode riječi koje tužiteljica nikad nije izjavila, a ti se navodi ponavljaju i na naslovnici spomenutog tjednika. Uz tekst je objavljen i portret tužiteljice, a koji po njezinom mišljenju nije primjeren sadržaju i namjeri teksta, zbog neprikladne odjeće i glumičina izgleda, jer, kako je istaknula u tužbi slika je snimljena prije otprilike šest godina.Tužiteljica je zatražila da se u spomenutom tjedniku objavi ispravka teksta uz adekvatan demanti, kako njezine slike koju su objavili, tako i teksta objavljenog naslovnoj strani tjednika, kao i na unutarnjim stranama.</p>
<p>Međutim, tuženik je, navodi se u tužbi, tekst-isparavak M. Begović objavio samo u jednom dijelu, te je još u redovitoj kolumni »Dragi čitatelji Arene«, objavio komentar glumičinog ispravaka, a koji ju pokazuje u negativnom svjetlu i ponašanju.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pucao u pse, pogodio vlasnika</p>
<p>OSIJEK,13.veljače</p>
<p> - Četrdesetogodišnji M.M. iz Koritne zadobio je, srećom, samo lakše tjelesne ozljede nakon što ga je njegov sumještanin I.P. (64) pogodio hitcem iz pištolja. Naime, kako je priopćila PU osječko-baranjska, I.P je iz još neutvrđenih razloga na ulici iz pištolja kalibra 7,65 mm zapucao prema psima koje je u ponedjeljak oko 14,30 sati šetao njihov vlasnik M.M.</p>
<p> Međutim, jedan je metak pogodio M.M.-a u desnu potkoljenicu koji je potom kolima hitne pomoći prevezen u osječku Kliničku bolnicu iz koje je pušten nakon što mu je rana sanirana. I.P. je priveden u policijsku postaju gdje su protiv njega, nakon dovršene obrade, podnesene kaznene prijave zbog dovođenja u opasnost života općeopasnom radnjom ili sredstvom te zbog nepovlasnog posjedovanja oružja. (M. S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="73">
<p>HEP, Ina i Janaf će ove godine investirati više od četiri milijarde kuna?</p>
<p>Investicije HEP-a u HE Lešće i četiri velike trafostanice, Inina ulaganja u povećanje kapaciteta skladišta plina, privođenje proizvodnji nekoliko plinskih polja, tehnološku modernizaciju rafinerija, izgradnju magistralnih plinovoda i rekonstrukciju nekoliko benzinskih postaja te modernizacija Jadranskog naftovoda i njegovo povezivanje s naftovodom Družba potaći će poslovnu aktivnost cjelokupnoga gospodarstva/Većina novca osigurat će se stranim kreditima</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Ova bi godina mogla označiti kraj gotovo dvadesetogodišnjem razdoblju dezinvestiranja u hrvatskom energetskom sektoru, barem prema optimističnim najavama ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimira Čačića. Ministar je naime najavio da država u ovoj i iduće tri godine namjerava potaći novi investicijski ciklus »težak« oko 40 milijardi kuna, od čega velik dio, izuzmu li se projekti u prometnoj infrastrukturi, otpada na tvrtke u energetskom sektoru. </p>
<p>Planovi Banskih dvora govore o ulaganjima vrijednima 10 milijardi kuna samo u ovoj godini, koja bi mogla, kaže Čačić, rezultirati otvaranjem i do 40.000 novih radnih mjesta. Gotovo se polovina tih sredstava odnosi na gradnju cestovne infrastrukture. Koje projekte u 2001. namjeravaju realizirati u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), Ini i Janafu? </p>
<p>U Odjelu za odnose s javnošću HEP-a kažu nam da u ovoj godini namjeravaju početi izgradnju 115 milijuna DEM vrijedne HE Lešće i četiri objekta prijenosne mreže. Riječ je o trafostanicama Žerjavinec, Ernestinovo, Dobri (Split) i Sušak (Rijeka). Tvrde da je stupanj pripremljenosti investicijsko-tehničke dokumentacije za sve te objekte u fazi u kojoj se može raspisati natječaj za gradnju. Izgradnja HE Lešće trajala bi tri i pol godine, a prijenosnih objekata dvije do tri godine, kažu u HEP-u.</p>
<p>Za ove i ostale investicijske objekte HEP u ovoj godini namjerava uložiti 1,5 milijardu kuna. Veći će dio sredstava doći iz međunarodnih kredita jer HEP, kažu u ovoj tvrtki, nema dovoljno sredstava. Naglašavaju da će izvedba navedenih investicijskih projekata potaknuti poslovnu aktivnost cjelokupnoga gospodarstva jer je za njihovu realizaciju potrebno angažirati čitav niz popratnih djelatnosti kao što su građevinarstvo, elektrostrojogradnja, projektantske i konzalting usluge. Time će se otvoriti brojna nova radna mjesta i potaknuti potrošnja te poboljšati lokalna infrastruktura.</p>
<p>Inače, s investicijskim ulaganjima između 200 i 300 milijuna DEM godišnje HEP ide u red najvećih investitora u nas. U 2000. godini nije došlo do značajnijeg pada investicija jer je financiran najveći dio radova na izgradnji novog bloka TE-TO Zagreb, čije se puštanje u pogon očekuje do sredine ove godine, no smanjene su ostale investicije.</p>
<p>Ina je u svom planu ulaganja u dugoročnu imovinu predvidjela investicije vrijedne 150 milijuna USD. Od investicijskih projekata predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević ističe ulaganje u povećanje kapaciteta podzemnoga skladišta plina Okoli, zatim privođenje proizvodnji nekoliko plinskih polja, rekonstrukciju i tehnološku modernizaciju rafinerijskih postrojenja, izgradnju magistralnih plinovoda i rekonstrukciju nekoliko benzinskih postaja. Dio ulaganja odnosi se i na plinovode, no to će se riješavati u procesu eventualne privatizacije tvrtke Plinacro.</p>
<p>Dragičević dodaje da bi spomenute investicije Ina samo manjim dijelom mogla financirati vlastitim sredstvima, dok bi se veći dio »pokrio« kreditima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske banke. Spomenute institucije ovim su planovima već dale »zeleno svjetlo«, a sada se čeka pristanak Inina vlasnika, tj. države. Kako se oko 60 posto poslova na realizaciji ovih ulaganja odnosi na građevinske i montažerske poslove, domaća bi poduzeća, pobijede li na međunarodnim natječajima, mogla dobiti te poslove.</p>
<p>Osim spomenutih ulaganja, u redovitom planu ulaganja u ovoj godini Ina planira investicije vrijedne 1,3 milijarde kuna. Hrvatska je naftna kompanija za njihovu realizaciju već osigurala oko 640 milijuna kuna, dok za ostatak tek traži financijere. Inače, 64 posto ovogodišnjih Ininih ulaganja usmjerit će se u djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina, oko 25 posto u preradu, a 10-ak posto u trgovinu i korporativne funkcije. </p>
<p>Dragičević kaže da bi politika investiranja u ovoj godini trebala služiti povećanju vrijednosti Ine, pred kojom je privatizacija, na više od milijardu USD. Dodaje i da je vrijednost ove tvrtke uvelike narušena tijekom 1999. i 2000. godine, uglavnom zbog »zamrznutih« cijena Ininih proizvoda, i to u vrijeme kada su cijene nafte na svjetskom tržištu rasle.</p>
<p> Na kartu povećanja svoje vrijednosti pred privatizaciju igraju i u Janafu. Kako smo saznali od Elze Franović, savjetnice predsjednice Uprave Janafa, ugovor s ruskim Jukosom o 20 milijuna USD vrijednom ulaganju u povezivanje Janafa i naftovoda Družba, te o tehničkoj modernizaciji trase naftovoda od Omišlja do Siska, već je parafiran. Zaživljavanjem ove investicije omogućit će se izvoz ruske nafte s Kaspijskog jezera preko Omišlja, a kapacitet trase Janafova naftovoda povećat će se na pet milijuna tona godišnje. Razmišlja se i o dodatnom povećanju kapaciteta Janafa, o čemu se pregovara s ruskim kompanijama Tyumen Oil Company (TOC) i Lukoil.</p>
<p>U Janafu vjeruju i u zaživljavanje još dviju investicija. Riječ je o povezivanju Omišlja s Trstom, za što je zainteresiran austrijski OMV, te o povezivanju rumunjske Constante s Omišljem, o čemu je već potpisano i pismo namjere. No, kako sada stvari stoje, ova će dva projekta u realizaciju tek iduće godine. U Upravi Janafa kažu da će izvedba spomenutih investicijskih projekata angažirati brojne građevinske i druge tvrtke.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ina: Lani nam nije prijetio bankrot</p>
<p>Očekujemo da će Ina grupa prošlu godinu završiti s pozitivnim rezultatom, kaže član Uprave Ine za financije i kontroling, Milan Ujević/ Pozitivan pomak donijelo je uvođenje novog modela određivanja cijena naftnih derivata u skladu s kretanjem svjetskih cijena i tečajem dolara/ Poboljšanje financijske situacije omogućit će Ini i da riješi probleme s vlasnicima privatnih benzinskih crpki </p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Ina je prošle godine, zbog nerealnih cijena po kojima je morala prodavati svoje naftne derivate, imala financijskih problema, ali joj nikada nije prijetio bankrot, kaže Milan Ujević, član Uprave Ine za financije i kontroling. Povod za takvo njegovo objašnjenje bila je u više medija objavljena izjava bivšeg predsjednika Uprave Ine Davora Šterna da je naftno polje Bijele noći, koje je kupio u Rusiji, lani spasilo Inu od, nazovimo ga uvjetno, bankrota. </p>
<p>Probleme smo, kaže Ujević, riješili pomoću četiri paketa mjera. Smanjili su troškove poslovanja i investicije, više su se kratkoročno zaduživali na tržištu novca u Londonu i kod hrvatskih banaka te uz pomoć dogovora s Vladom. Tako je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo novac za plaćanje dijela Petrokemijinih dugova za plin, a Vlada je krajem godine intervencijom u lanac dugovanja HEP-HŽ-Ina sredila dio obveza tih tvrtki. Kad se tome doba da je Sabor u listopadu donio odluku o smanjivanju trošarina na derivate, sve je to omogućilo financijsko ozdravljenje Ine, kaže Ujević. </p>
<p>Zato očekuje da će Ina grupa prošlu godinu završiti s pozitivnim rezultatom, ali upozorava da će pravi rezultati biti poznati krajem ožujka. Tada će se znati i točan rezultat poslovanja Bijelih noći, ali sigurno je da je to ulaganje bio dobar posao za Inu. Dodatan pozitivan pomak donijelo je uvođenje novog modela određivanja cijena naftnih derivata u skladu s kretanjem svjetskih cijena i tečajem dolara. Ina je solventna i može vratiti sve kratkoročne i dugoročne obveze, ističe Ujević.</p>
<p>Poboljšanje financijske situacije omogućit će Ini i da riješi prošle godine nastale probleme s vlasnicima privatnih benzinskih crpki koji su Inu, nakon ukidanja dotadašnjeg rabata, optužili za uništavanje konkurencije. Ovih smo dana odlučili kakve ćemo im rabate ponuditi i vjerujemo da će biti zadovoljni jer nam svakako nije cilj uništiti vlasnike privatnih benzinskih postaja, kaže Ujević.</p>
<p>Ina je, prema njegovim riječima, posljednjih mjeseci i znatno smanjila svoje obveze prema dobavljačima, koje su lani bile oko 450 milijuna kuna, a očekuju i da će do sredine godine znatno skratiti rok za plaćanje svojih obveza.</p>
<p>Međutim, i dalje im dosta problema stvara činjenica da veliki iznos nenaplaćenih potraživanja nije smanjen. Na novinarsko pitanje Ujević je odgovorio da im kutinska Petrokemija još nije platila dug od oko 400 milijuna kuna iz 1999. godine. Ina taj dug nije otpisala, a s Vladom razmatramo mogućnosti za sređivanje velikih dugova više državnih tvrtki. Govoreći o privatizaciji Ine Ujević je kazao da izabrani savjetnik treba predložiti model restrukturiranja i privatizacije Ine, a vladino povjerenstvo na čijem je čelu zamjenik premijera dr. Goran Granić treba reći što i kako dalje. No, ne čekajući te odluke, Uprava Ine već je počela potrebne pripreme. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Luke u Kopru i Trstu sporazumno žele izolirati Rijeku od najunosnijih poslova</p>
<p>Očekuje se da bi se ove godine preko riječke luke moglo ostvariti promet veći od 300.000 tona jugoslavenskog tereta, a možda i doseći pola milijuna tona, što je polovica prijeratnog prometa iz toga dijela bivše zajedničke države / Budući da se automobili, južno voće, rudača, itd. teško mogu vratiti u riječku luku, bolje je tražiti nove terete u susjednim zemljama - od Češke, Slovačke, Austrije i Mađarske do SR Jugoslavije</p>
<p>RIJEKA, 13. veljače</p>
<p> - Riječka luka je prošlih deset godina intenzivno propadala (promet je sa 6,4 milijuna tona spao na 2,3 milijuna tona tereta), iako je, može se reći, to propadanje počelo još prije dva desetljeća, kada je Slovenija počela ostvarivati program razvitka svoje luke Kopar. Ona je, osim Trsta, preotela riječkoj luci uglavnom najkvalitetnije terete.</p>
<p>Prošlih nekoliko mjeseci mnogo se piše o već dogovorenom ulasku 75 milijuna dolara mađarskoga i korejskog kapitala u riječku luku, kojim se namjerava modernizirati dotrajala lučka postrojenja. Istodobno, mnogo se suzdržanije govori o mogućem povećanju prometa kroz riječku luku, koji bi ove godine, prema najavama direktora Luke Rijeka mr. Mirana Cofeka, trebao porasti s lanjskih 2,3 milijuna tona na oko tri milijuna tona tereta. Tereti koje su prošlih godina preotele dvije spomenute konkurentske luke, a riječ je o automobilima, južnom voću, rudači... teško se mogu vratiti, osobito ne potpuno, pa je onda bolje tražiti nove terete u susjednim zemljama - od Češke, Slovačke, Austrije i Mađarske do SR Jugoslavije.</p>
<p>Lani je riječka luka ostala bez tereta od 500.000 tona ugljena za termoelektranu u Plominu, koji se sada dovozi u Plominski zaljev, a taj manjak tereta Luka Rijeka nastoji nadoknaditi pretovarom željezne rudače za Mađarsku i SR Jugoslaviju. Zanimljivo je spomenuti da se istodobno ugljen za sjevernotalijanske termoelektrane uvozi preko terminala za rasuti teret u Bakru, odakle se manjim brodovima otprema u Italiju.</p>
<p>Prošloga su tjedna Luka Rijeka i Hrvatske željeznice predstavile u Beogradu svoje prekrcajne i prijevozne kapacitete. Prema procjeni direktora Luke Cofeka, očekuje se da bi se ove godine preko riječke luke moglo ostvariti promet veći od 300.000 tona jugoslavenskog tereta, a možda i doseći pola milijuna tona, što je polovica prijeratnog prometa iz toga dijela bivše zajedničke države. U ovom trenutku, Luka Rijeka ima iza sebe nekoliko predstavljanja svojih mogućnosti u susjednim zemljama, ocijenjenih vrlo uspješnima, ali za sada pred riječkom lukom nema ništa više brodova, nego prošlih mršavih mjeseci i godina. Naime, poznato je da robe teško mijenjaju jednom ustaljene puteve i luke. Treba reći da će Rijeka teško ili možda nikako u svoju luku skrenuti i hrvatske terete, koji već dobro uhodanim trajektnim vezama dolaze iz mediteranskih zemalja (uglavnom iz Grčke i Turske) u Trst i Kopar. Iz tih luka, bez plaćanja PDV-a na uslugu, ti tereti stižu u Hrvatsku.</p>
<p>Ako se ta ista roba vozi iz riječke luke u Zagreb, plaća se PDV na uslugu, a to osjetno poskupljuje troškove. Činjenica je da su Kopar i Trst godinama uhodavali trajektne veze s mediteranskim lukama, odakle roba pristiže tegljačima, a riječ je uglavnom o skupim teretima na kojima prijevoznici dobro zarađuju. Osim izgradnje prometne infrastrukture od Rijeke prema zaleđu (Srednja Europa), za riječku luku je važna i uspostava trajektnih veza s barem nekoliko većih mediteranskih luka. Za sada, jedini brodski feeder servis iz riječke luke za Mediteran drži Lošinjska plovidba, pokrenut na državni poticaj. U želji da osiguraju lučki teret, Riječani su uvjetovali Koreancima, koji posredstvom Samsunga ulažu u obnovu lučke mehanizacije 34,5 milijuna dolara, da i dio njihovih roba za Europu ide preko Rijeke.</p>
<p>U Rijeci računaju i na dio tereta koji sada u Srednju Europu stiže preko sjevernoeuropskih luka. Sve te naoko spore pripreme riječke luke za povratak tereta nimalo ne podcjenjuju u Kopru i Trstu, pa su nedavno te dvije luke potpisale dugo najavljivani ugovor o suradnji u koji se, prema nekim najavama, trebala uključiti i riječka Luka, ali... Doduše, vidjet će se koliko će se ostvariti suradnja Kopra i Trsta. Poučeni nedavnim raskidom ugovora o suradnji luka Trsta i Roterdama, zbog slabih rezultata poslovne suradnje, mnogi sada sumnjaju i u uspješnost »braka« Trsta i Kopra.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Agrokor izvozi u Italiju juneće meso u vrijednosti dva milijuna maraka </p>
<p>VRBOVEC, 13. veljače</p>
<p> - Prva tjedna isporuka pet tona junećega mesa Agrokor trgovine krenula je u utorak u Italiju iz PIK-a Vrbovec, gdje se inače uslužno tovila junad. Agrokor trgovina potpisala je s talijanskom tvrtkom Meda SRL ugovor o izvozu 200 tona junetine u Italiju, koje je ukupna vrijednost dva milijuna DEM. </p>
<p>Trader Agrokor trgovine dr. Ivica Jerković rekao je da je Agrokor trgovina god. 1995. počela s izvozom junetine u Italiju, gdje je domaća junetina (simentalske pasmine) postala kulinarski specijalitet poznat pod nazivom milanski rez. Nadalje, kaže Jerković, zbog afere s kravljim ludilom, potrošnja je junetine pala na domaćem tržištu za 60 posto, a izvoz se više nego prepolovio. Primjerice, tjedno je Agrokor trgovina izvozila 100 junadi, u vrijednosti 200.000 DEM, a sad se taj izvoz kreće oko 40 junadi tjedno u vrijednosti 80.000 DEM.</p>
<p>Jerković je dodao da je izvoz nastavljen otkako su se Talijani i osobno uvjerili da goveda u Hrvatskoj nikad nisu bila hranjena mesno-koštanim brašnom te su izrazili želju i za otkupom junećih polovica. Uz to, Agrokor trgovina je istoj tvrtki u Rumunjskoj, gdje ova ima farmu teladi, prodala rasplodne bikove.</p>
<p>Vlasnik Meda SRL Armando Berassi rekao je da je potrošnja junetine u Italiji pala za 50 posto. No novim pristupom u prodaji mesa u restoranima te tamošnjim trgovačkim centrima nastojat će se prevladati sadašnja kriza. Hrvatska, kaže on, uz Mađarsku, Rumunjsku te Argentinu tamo može izvoziti svoje proizvode jer je međunarodno priznata zemlja u kojoj nema kravljeg ludila. </p>
<p> Što se tiče kvalitete robe, Berassi je napomenuo da je vrlo zadovoljan. Naime, kako kaže, uvjerili su se da se životinje na uslužnom tovu u PIK-u Vrbovec, farmi Božjakovina, Moslavki kod Kutine te na Agrokorovoj farmi u Vinkovcima hrane biljnim sastojcima i nema razloga da se izvoz ne nastavi jer se radi o traženoj robi. Agrokor trgovina godišnje utovi oko 10.000 komada junadi, te zbog male potražnje na domaćem tržištu većinu robe izvozi. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Uskoro dugoročni krediti zagrebačkim vinarima i vinogradarima</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Vinari i vinogradari s područja Zagreba uskoro će moći računati na dugoročne bankarske kredite za podizanje novih nasada. Krediti će se dodjeljivati na deset godina, uz poček od četiri godine i kamatnu stopu od tri posto godišnje, najavljeno je u utorak na okruglom stolu »Stanje i mogućnosti vinogradarstva i vinarstva grada Zagreba i Zagrebačke županije«, koji je organizirala županijska organizacija Hrvatskoga seljačkog saveza.</p>
<p>Zagreb i Zagrebačka županija imaju velike mogućnosti za razvoj vinarstva i vinogradarstva, a to potvrđuju i podaci da se na području županije proizvedi oko 30 posto ukupne proizvodnje vina s kontroliranim podrijetlom. </p>
<p> Sam grad ima pod vinogradima ukupno 1526 hektara površina (podaci iz 1998. godine), a prema riječima zamjenika pročelnika gradskog Ureda za poljoprivredu i šumarstva Mladena Matuna, u pripremi je projekt kreditiranja novih nasada na deset hektara, za što će se osigurati kreditna linija u visini od 12 milijuna kuna.</p>
<p> Županijski ured za poljoprivredu i šumarstva istodobno iz svojih sredstava izdvaja za poticaje razvoja vinogradarstva te financira nastupe vinara na brojnim domaćim i inozemnim vinskim sajmovima. Uz to intenzivno se radi i na stvaranju županijske marke vina, a već idućeg tjedna prezentirat će se, kako je najavljeno, i web stranica vinara s područja županije.</p>
<p> Iako se dosta radi na razvoju vinogradarstva, prije samog ulaska u EU, kada će se Hrvatskoj postaviti kvote prema zatečenom broju trsova, potrebno je iskoristiti površine na kojima se mogu zasaditi novi vinogradi. Potrebno je organizirati i nove vinske ceste, a već postojeće (u okolici Zeline) treba bolje prezentirati. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Reuters lani ostvario četiri posto višu dobit </p>
<p>LONDON, 13. veljače</p>
<p> - Najveća svjetska informativna i novinska agencija Reuters Group u 2000. je poslovala sa 953 milijuna dolara dobiti prije oporezivanja, što je za četiri posto više nego u 1999. godini. Iako porast dobiti nije velik, poslovno je izvješće dočekano na tržištima kapitala s velikim oduševljenjem jer su neki analitičari očekivali pad, a samo su se najoptimističniji nadali 3,5-postotnom rastu.</p>
<p> Izvršni direktor Reutersa Peter Job i za ovu je godinu najavio nastavak rasta, posebno odjela za poslovne informacije - Reuters Financiala, te prebacivanje primarnog poslovanja agencije na Internet. Samo njihov Internet odjel - Instinet, prošlu je godinu završio sa 22 posto većom dobiti, što i jest temelj porasta dobiti cijele grupacije. Upravo njihova strategija prebacivanja poslovanja na Internet bila je glavni razlog vrlo burne godine za njihove dionice, koje su nakon objave te strategije u veljači prošle godine do danas izgubile 40,41 posto svoje vrijednosti. No Job ističe kako problemi ostalih Internet kompanija nemaju i neće imati utjecaja na njihovu strategiju, koja se i dalje odvija posve u skladu s planovima. (H/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Američka trgovačka komora organizira Američki tjedan u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici Američke trgovačke komore u Hrvatskoj (AmCham) u utorak su predstavili program Američkog tjedna koji će se po drugi put održati u Hrvatskoj uz podršku novoga američkog veleposlanika Lawrencea Rossina.</p>
<p>Američki tjedan održat će se u Hotelu Intercontinental od 19. do 24. veljače, a programom su među ostalim predviđene prezentacije vodećih svjetskih informacijskih i telekomunikacijskih kompanija i konzultanata, članova AmChama, poput Cisco Systems, Hewlett Packard, IBM, KPMG Consulting, Microsoft i Oracle. Održat će se i Dan potrošača, u sklopu kojeg će brojne tvrtke na štandovima predstaviti svoje proizvode, te prezentacija EcoLinks programa, a riječ je o inicijativi Američke agencije za međunarodni razvoj koja potiče tržišni pristup pri rješavanju problema zaštite okoliša u regiji srednje i istočne Europe.</p>
<p>U petak 23. veljače održat će se i Investment Day, odnosno prezentacija investicijskih mogućnosti u Hrvatskoj. U prezentacijama će sudjelovati OPIC, TDA, Zagrebačka burza, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatski fond za privatizaciju. Prihod od Američkog tjedna namijenjen je nabavi opreme za Specijalnu bolnicu Gornja Bistra. Predsjednik upravnog odbora AmChama Tomislav Šlat podsjetio je da je AmCham osnovan 1998. godine i danas ima oko 140 članova, većinom podružnica američkih tvrtki u Hrvatskoj, ali i drugih multinacionalnih kompanija. </p>
<p>»SAD su danas najveći strani investitor u Hrvatskoj. Broj američkih tvrtki u Hrvatskoj u zadnjih deset godina stalno raste i mora se čuti i njihov glas putem AmChama. Kroz AmCham poslovni ljudi iz SAD i Hrvatske promoviraju svoje zajedničke interese. Ciljevi Komore su unapređivanje interesa i stajališta američkog poslovanja u Hrvatskoj, unapređenje trgovinske suradnje i održavanje bliske komunikacije između stranih investitora koji su već prisutni u Hrvatskoj, stranaca koji razmišljaju o ulaganju u Hrvatskoj, hrvatske Vlade, ministarstava i drugih institucija«, rekao je Šlat. (N. Matijević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="80">
<p>Norac se javio predsjedniku Mesiću, koji ga danas očekuje </p>
<p>Umirovljeni general Mirko Norac dao intervju Slobodnoj Dalmaciji tijekom prosvjeda u Splitu u nedjelju/ Uvjeti za predaju: obrana sa slobode i neizručenje u Haag/ Premijer Račan izjavio da se demokratski izabranoj vlasti ne mogu postavljati uvjeti, a pogotovu da se miješa u rad sudstva</p>
<p> ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - »General Mirko Norac javio mi se za prijavak i ja ću ga primiti«, izjavio je u utorak navečer hrvatski predsjednik Stjepan Mesić gostujući u emisiji Hrvatske televizije »Dnevnik plus«. Predsjednik je dodao kako misli da će taj prijavak biti već u srijedu, ili da će tada znati kada će to biti. </p>
<p> Mirko Norac, u intervjuu koji u srijedu objavljuje Slobodna Dalmacija, a koji je, prema tvrdnji glavnog urednika Josipa Jovića, obavljen u nedjelju u Splitu, je rekao da je u svakom trenutku spreman stati pred sud Republike Hrvatske. »Spreman sam na još jednu žrtvu, ali neka mi se omogući dostojanstvena obrana«, rekao je, opovrgnuvši informacije da se želio predati ali da mu to nisu dozvolili neki ljudi oko njega.</p>
<p> Premijer Ivica Račan je, vrativši se u utorak navečer iz Poljske, izjavio da je, nakon što je Norac, kako tvrdi Slobodna Dalmacija, dao intervju u Splitu, tim više bezobrazno tražiti od Vlade da kaže gdje je general, kao i da Jovićeva izjava samo potvrđuje da HDZ zna gdje je on. Govoreći o uvjetima koje Norac, prema Nacionalu, postavlja za svoju predaju: da mu se omogući obrana sa slobode, da ne bude izručen Haaškom sudu, da se ponovno ispitaju svjedoci koji ga optužuju i oslobođenje brigadira Čanića, Račan je kazao da se »demokratski izabranoj vlasti ne mogu postavljati uvjeti, pogotovu ne oni kojim bi se Vlada miješala u rad sudstva. Uvjeti ne, razgovori da«.</p>
<p>Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku dr. Igor Dekanić izjavio je, pak, u utorak navečer u emisiji HTV-a Forum da ne zna kako je i kada Predsjednik kontaktirao s Norcem. No, prema Dekanićevim riječima Norčev prijavak zbit će se, u svakom slučaju, u suradnji Predsjednika s MUP-om. Iz toga bi se dalo zaključiti da će se general Norac, nakon prijavka Mesiću, ipak predati Županijskom sudu u Rijeci što su Vjesniku tijekom večeri i neslužbeno potvrdili izvori bliskih Pantovčaku. Glasnogovornica predsjednika Mesića Vjera Šuman rekla je za Vjesnik da se Norac javio Predsjedniku kao vrhovnom zapovjedniku Hrvatske vojske, ali nije željela preciznije odgovoriti na pitanje kada se to general Norac javio predsjedniku Mesiću, niti kada će ga on primiti. »Očito je da je Predsjednik rekao samo ono što trenutačno i može reći«, kazala je. </p>
<p>Predsjednik je u »Dnevniku plus« izjavio i da je intervjuom Slobodnoj Dalmaciji sâm Norac demantirao one koji ovih dana od vlasti traže odgovor na pitanje gdje je on. Ponovio je da se iza splitskog prosvjeda kriju oni koji opet žele doći na vlast koji su slučaj Norac za to iskoristili, najmanje spominjući za govornicom u Splitu sâmog generala Norca. Predsjednik je najavio da bi u Zagrebu trebalo organizirati skup za demokratsku Hrvatsku, suprotan već viđenom splitskom prosvjednom skupu. Na tom bi se skupu, smatra predsjednik Mesić, sigurno okupilo daleko više građana koji žele pokazati da su za europsku Hrvatsku, nego što ih se skupilo minule nedjelje na splitskoj rivi.</p>
<p> Izrazivši osobno zadovoljstvo rezultatima službenog posjeta u Republici Poljskoj, koji će prema riječima premijera, »biti u interesu građana Hrvatske«, Račan se iznova osvrnuo na aktualnu situaciju u zemlji, te naglasio kako vjeruje da su građani svjesni štete koja je proteklim prosvjedima učinjena Hrvatskoj. »Nadam se da su građani svjesni kako neki namjerno žele izazvati političku nestabilnost u zemlji, kao i činjenice da se u tako nestabilnu državu ne ulaže. Stoga vjerujem da će znati procijeniti tko radi za dobrobit, a tko na štetu države«, zaključio je hrvatski premijer. </p>
<p>Upitan da prokomentira izjavu visokog Vladinog dužnosnika objavljenu u Jutarnjem listu, koji tvrdi da Norac već danima nije u Hrvatskoj, Račan koji je prvo odbio odgovoriti, pojasnivši da nije stigao pročitati sve novine, niti poslušati sve vijesti na radiju, pa tako ni taj članak, ipak je naglasio kako i on samo može nagađati gdje je general Norac.</p>
<p>Osvrnuvši se na izjavu glavnog urednika Slobodne Dalmacije Josipa Jovića da je za vrijeme prosvjeda u Splitu napravio intervju s Norcem, Račan je istaknuo da je tim više bezobrazno tražiti od Vlade da kaže gdje je general, kao i da Jovićeva izjava samo potvrđuje da HDZ zna gdje je on. Račan je također naglasio kako ga ne plaši budući tijek događaja u Hrvatskoj, »jer je naša zadaća pokazati da ti pokušaji političkih ekstremista ipak neće uspjeti«. »Već je učinjena velika šteta hrvatskim nacionalnim i gospodarskim interesima. Ali popravit ćemo je. To sigurno neće moći oni koji sada ugrožavaju hrvatske interese, jer ni kapital ni turisti neće doći u Hrvatsku kakvu oni žele«, rekao je premijer, upozorivši da će vrijeme pokazati kako se pravna država u Hrvatskoj mora poštovati. </p>
<p>Norac je naglasio da je on »ipak general Hrvatske vojske«, da je stupio u obranu domovine sa 22 godine te da nije zaslužio da ga se pritvara, progoni i da mu se stavljaju lisice na ruke »Ne želim ići u Haag,jer sam tamo već osuđen«, rekao je Norac koji je prema tvrdnji Slobodne, zamaskiran, nazočio skupu u Splitu noseći transparent »Ja sam Mirko Norac«.</p>
<p>Ustvrdio je da nije ubijao civile niti je takvo što naređivao, a s civilima nije imao nikakva dodira jer se bavio iskljčivo strategijom. »Bila je to svakodnevna bitka na život i smrt i nije bilo vremena za iživljavanje. Prije i poslije svake akcije odlazio sam u crkvu«, ispričao je Norac glavnom uredniku Slobodne Josipu Joviću, koji je izjavio da je intervju rađen »s nogu«, u tamnom kutku Dioklecijanovih podruma.</p>
<p>Norac je u intervjuu rekao da mu je potpuno jasno da skupovi u Splitu i ostalim gradovima nisu podrška samo njemu. »Sve naše težnje za slobodom, stradanja i muke netko nastoji obezvrijediti, baciti u blato. To ljudi osjećaju, imaju svoje srce i pamet i ne može se njima manipulirati. Narod osjeća da je tu riječ o pokušaju poništavanjadesetgodišnje povijesti našeg naroda, možda najslavnijeg i najplodonosnijeg razdoblja naše novije povijesti uopće«, zaključio je Norac. Osvrnuvši se na izjavu glavnog urednika Slobodne Dalmacije Josipa Jovića da je za vrijeme prosvjeda u Splitu napravio intervju s Norcem, Račan je istaknuo da je tim više bezobrazno tražiti od Vlade da kaže gdje je general, kao i da Jovićeva izjava samo potvrđuje da HDZ zna gdje je on. Račan je također naglasio kako ga ne plaši budući tijek događaja u Hrvatskoj, »jer je naša zadaća pokazati da ovi pokušaji političkih ekstremista ipak neće uspjeti«. »Već je učinjena velika šteta hrvatskim nacionalnim i gospodarskim interesima. Ali mi ćemo je popraviti. To sigurno neće moći oni koji sada ugrožavaju hrvatske interese, jer niti kapital niti turisti neće doći u Hrvatsku kakvu oni žele«, rekao je premijer, upozorivši da će vrijeme pokazati kako se pravna država u Hrvatskoj mora poštovati. (M. Rožanković/D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sindikalna košara u siječnju 5059 kuna </p>
<p>Četveročlana obitelj može s prosječnom radničkom plaćom od 3440 kuna preživjeti samo 21 dan </p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske uglavnom je zadovoljan izmjenama Zakona o radu, jer je poboljšana zaštita prava radnika, a prihvaćeni su i svi zahtjevi iz predizbornog sporazuma potpisanog sa šestorkom, kazao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik SSSH-a Davor Jurić. Usprotivio se ocjenama nekih sindikata i poslodavaca da je zakon ostao rigidan i da je kočnica zapošljavanju, rekavši kako se u ovoj fazi i nije namjeravalo mijenjati koncept zakona.</p>
<p>»Nezadovoljni smo, međutim, što nisu prošla dva sindikalna amandmana«, istaknuo je Jurić. Kako će predstavnik radnika ipak moći ući u nadzorni odbor samo državnih poduzeća, SSSH će predložiti donošenje posebnog zakona koji bi radničko suodlučivanje proširio i na privatna poduzeća. Taj sindikat tražio je i da, kao i dosad, poslodavci mogu otpuštati bez ikakva obrazloženja samo ako zapošljavaju do pet radnika. No, kako je izmjenom Zakona o radu granica pomaknuta na deset radnika, Jurić kaže da će sindikati teže zaštititi otprilike 206.000 radnika u obrtu i kod malih poslodavaca, od kojih je 60.000 u članstvu SSSH-a, pogotovo zato što se zbog prijetnji poslodavaca radnici boje ući u sindikat.</p>
<p>Jurić je nabrojio 15 odredbi kojima se poboljšavaju prava radnika. Naglasio je da skraćenje radnog tjedna na 40 sati nije u funkciji rješavanja nezaposlenosti, niti sindikati pozivaju radnike da manje rade, »kako to poslodavci nebulozno tvrde«. Možda će se i povećati zaposlenost tamo gdje poslodavci dobro rade, no kraći tjedan, ističe Jurić, neće povećati cijenu rada već će spriječiti poslodavce da izrabljuju radnike i natjerati ih da bolje koriste kapacitete kako bi bili konkurentniji. Jurić je HUP-u uputio kritiku zato što odbija pregovore o granskim ugovorima, jer navodno za to nema vremena do ožujka.</p>
<p>Prema podacima sindikata, četveročlanoj obitelj trebalo je u siječnju 5059 kuna za minimalne egzistencijalne troškove. Sindikalna košara skuplja je 3,1 posto od one u prosincu, iako službena statistika prikazuje porast troškova života u siječnju za samo 0,5 posto. Prosječna plaća od 3440 kuna pokriva tek 68 posto mjesečnih troškova, odnosno radnik i njegova obitelj mogu s tom plaćom preživjeti 21 dan.</p>
<p>U Hrvatskoj, istaknula je ekonomska savjetnica Marina Kokanović, 90,7 posto radnika nema dovoljno visoku plaću za pokriće troškova sindikalne košare, a 56,2 posto ili njih gotovo 500.000 prima plaću nižu od prosječne. Iako su plaće lani realno rasle 3,6 posto, prosječne plaće »nabijene« su menedžerskim plaćama koje su lani rasle i do 100 posto. Zbog toga će SSSH, rekla je Kokanović, zatražiti da se menedžerske plaće statistički izdvoje iz mase plaća, te da se iskazuju samo radničke plaće. (Lj. Marković)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Agata Račan: Do 2006. možemo udovoljiti najvažnijim propisima EU-a </p>
<p>Iako je Hrvatska Europsku konvenciju o ljudskim pravima ratificirala 1997., ta načela još nismo primijenili u zakonima/ Uskoro će početi rad na uklanjanju diskriminacijskih zakona npr. onih o obveznim odnosima, gdje se građani još ne mogu ni tužiti u slučaju kad im je srušena kuća, uništena imovina... Da građani nemaju sudsku zaštitu, u suprotnosti je s načelima Europske unije</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Pomoćnica ministra za europske integracije Agata Račan ujedno je i voditeljica tehničke radne skupine za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije. Ta skupina treba dati stručnu podlogu za usklađivanje zakona, koji su u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju određeni kao prioritetni. </p>
<p>• Koji su to prioriteti?</p>
<p>- To su područja javnih nabavki, intelektualnog vlasništva, tehničkoga zakonodavstva, tržišnoga natjecanja i zaštite potrošača. S obzirom na to da je riječ o isprepletenim skupinama i da su potrebna specijalizirana znanja, osnovali smo pet podskupina. Polazeći od postojećega stanja, svaka je skupina obavila procjenu roka do kojega možemo preuzeti propise u nacionalni sustav, odnosno u kojemu možemo osigurati provođenje europskih propisa. </p>
<p>• Što je zaključak tih analiza? Do kojega bi roka Hrvatska mogla primijeniti u vlastitom zakonodavstvu neke osnovne propise EU-a?</p>
<p>- Općenito uzevši, uvjetima iz pet podskupina mogli bismo udovoljiti u roku šest godina. Pod pretpostavkom da sada ozbiljno krenemo, do 2006. bismo mogli udovoljiti zahtjevima iz acquisa communautairea (pravni propisi EU-a). </p>
<p>• Možete li to precizirati?</p>
<p>- To se tiče zahtjeva unutarnjega tržišta Unije, a procjenjujemo da za šest godina možemo donijeti zakone o tome i osigurati uvjete za njihovo provođenje. Taj će se rok računati od dana stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Pretpostavljamo da će SAA stupiti na snagu dvije godine od dana potpisa. Dvije godine su vrijeme potrebno za ratificiranje SAA u hrvatskom i parlamentima zemalja članica EU-a i u Europskom parlamentu. Računamo, dakle, da tri godine od stupanja na snagu SAA možemo biti spremni primijeniti određene dijelove acquisa. Za to je, dakako, nužno ozbiljno raditi na svim područjima, a prije svega na obrazovanju kadrova. Važan je pritom drukčiji pristup izradi propisa i postojanje institucija za provedbu propisa. </p>
<p>• Kakav je stupanj obrazovanosti kadrova u državnoj upravi?</p>
<p>- Usudim se procijeniti da bez hitnih programa, u čijem bi donošenju trebali sudjelovati i državna uprava i akademska zajednica, teško je nastaviti prilagodbu zakonodavstva. Čini mi se da smo deficitarni u edukaciji s područja konvencijskoga prava, odnosno prava Vijeća Europe. U tom dijelu još nismo ni uskladili sve naše propise. Imamo još diskriminacijskih odredaba u pravnom sustavu, i to će trebati vrlo brzo ukloniti iz pravnoga sustava. Jer je prihvaćanje tzv. konvencijskoga prava uvjet za acquis communautaire.</p>
<p> Europska se zajednica, među ostalim, temelji na načelu vladavine prava, poštivanja ljudskih prava, i to je pretpostavka da se postane punopravnim članom EU-a. Članicom Vijeća Europe postali smo 1996., a Europsku konvenciju o ljudskim pravima ratificirali smo 1997. Ali time taj proces još nije dovršen, jer nismo primijenili ta načela u vlastitim zakonima. Dakle, s tim utegom ulazimo u nov proces. Za to postoje posve objektivni razlozi, i to nismo ni mogli dovršiti. Mislim, međutim, da će se rad na uklanjanju diskriminacijskih zakona uskoro pokrenuti. To se tiče zakona o obveznim odnosima, gdje se građani još ne mogu ni tužiti u slučaju kad im je srušena kuća, uništena imovina... Da građani nemaju sudsku zaštitu, u suprotnosti je sa svakim načelom vladavine prava, koje propisuje Europska konvencija o ljudskim pravima i Ustav Republike Hrvatske. </p>
<p>• Koliko će Hrvatskoj realno trebati vremena da te diskriminirajuće zakone uskladi s konvencijskim pravom Vijeća Europe?</p>
<p>- Diskriminacijske odredbe u hrvatskim zakonima su posljedica ratnih okolnosti. Oni su donošeni s pozivanjem na Ustav, gdje je dopušteno ograničenje u određenim rokovima i uz određene ustavnopravne razloge. Ali su takvi zakoni nerazumno dugo zadržani u hrvatskom pravnom sustavu. I to valja započeti razrješavati. </p>
<p>• Koja je uloga institucija u ispravljanju tih pravnih propusta?</p>
<p>- Institucije osiguravaju provođenje prava, i dakle, načelo vladavine prava, a to je pretpostavka za članstvo u EU-u. Te institucije posredovanjem pravosuđa, koje imamo, treba osnažiti posebnim neovisnim institucijama u području telekomunikacija, tržišnog natjecanja i drugim područjima u kojima nismo ni imali tradiciju, a u proteklih deset godina nismo ih ni mogli razviti. Posebno je važna pritom javnost, i dakle, novinari. Građani jednostavno moraju znati cijenu i koristi procesa približavanja Uniji. Bit će dio euroskeptika u tome, ali ne vidim štetu za Hrvatsku od usklađivanja zakona s onima u Europskoj uniji. Naprotiv, to je nešto što bismo morali učiniti i bez nacrta SAA.</p>
<p>• Imajući sve to u vidu, koliko su realne procjene da bi Hrvatska u EU mogla ući do 2006., odnosno najkasnije 2010.?</p>
<p>- S velikim zanimanjem pratim te političke rasprave. Ali ostajem na razini struke i smatram da je u ovom trenutku ispunjavanje svih uvjeta za ulazak u EU važnije od samog datuma ulaska. Važnije je da prihvatimo načela tržišnoga natjecanja i da ga ugradimo u pravni sustav, da zapravo stvorimo pretpostavke za dolazak stranoga kapitala, a da pritom zaštitimo nacionalne interese.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Vidović će pred UN-om predstaviti aktivnosti socijalne države </p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović i njegov pomoćnik za socijalnu skrb dr. Nino Žganec sudjeluju ovaj tjedan u New Yorku u radu UN-ove Konferencije o razvoju socijalne države. Oni će predstaviti neke aspekte razvoja socijalne države na kojima je Ministarstvo radilo posljednjih godinu dana.</p>
<p>Ministar Vidović u srijedu će govoriti o socijalnoj slici Hrvatske, koju u velikoj mjeri obilježavaju posljedice tranzicije, karakteristične za sve postsocijalističke zemlje, ali i zastarjela tehnologija i niska produktivnost te posljedice rata što se vodio na našem tlu. </p>
<p>»Najveći uzrok teškoćama u hrvatskom razvoju bio je rat, čije se posljedice i danas osjećaju u svim sferama gospodarskog i socijalnog života. U ratu je poginulo više od 10.000 ljudi, oko 37.000 ih je ranjeno, oko 3000 još se vode kao nestali, iz svojih je domova prognano više od pola milijuna ljudi, stambeni fond razoren je i oštećen«, naglasit će Vidović u govoru na Konferenciji UN-a. Upozorit će da se povratak prognanika provodi sporo i da je vezan uz teškoće u gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji ratom pogođenih područja.</p>
<p>Među najvećim problemima ministar Vidović istaknut će i nezaposlenost, koja je, prema statistici Zavoda za zapošljavanje, narasla na 20,9 posto. Nacionalnim programom zapošljavanja Vlada će posebnu pažnju posvetiti zapošljavanju najugroženijih skupina, posebno žena i starijih od 50 godina, koji imaju male izglede da se ponovo zaposle, te mladih bez radnoga iskustva. Bit će govora i o nacionalnom programu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.</p>
<p> Iako Hrvatska ima relativno malu stopu siromaštva prema kriterijima primjenjivim na svjetskoj razini (8,4 posto), zabrinjava veliki jaz između bogatih i siromašnih i subjektivni osjećaj velikog broja građana da su siromašni (čak 80 posto), smatra ministar Vidović.</p>
<p>Dr. Žganec će govoriti o značajnoj ulozi volontera u promicanju socijalnog razvitka, te nastojanju države da se njezin sustav socijalne skrbi nadopuni putem suradnje s nevladinim udrugama, koje se bave socijalnim programima. Procjena je Ministarstva rada da će u 16.000 udruga biti barem 130.000 građana volontera, čiju pomoć država mora iskoristiti. (M. Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Forum 21: Informativni program HTV-a najčešće prešućuje, cenzurira i krivotvori informacije</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Forum 21, zbor novinara elektroničkih medija, ocijenio je u utorak da, umjesto uravnotežene slike društva u informativnom programu, HTV »nastavlja proizvodnju i distribuciju kaosa«.</p>
<p> »Nastavlja se televizijska proizvodnja i distribucija kaosa, koja se prepoznaje u 'stožeraškom' mentalitetu, koji je u Informativnom programu HTV-a udomaćen već godinu dana«, kaže se u priopćenju Foruma 21. »Umjesto uravnotežene slike gospodarskog, socijalnog i civilnog života, HTV nudi dosege zločinačkih organizacija, ratno-zločinačkih skupina i interese političkih elita, kao da u društvu nema drugih primjera«, naglašava se.</p>
<p> Forum 21 ističe da u »improviziranoj uređivačkoj koncepciji Informativnog programa HTV-a« nedostaje etičnosti, profesionalnosti i odgovornosti cjelokupnog programsko-upravnog vodstva televizije, koje »podupire sadašnje loše stanje profesije u tome mediju«, umjesto da se opredijeli za korjenite promjene.</p>
<p> Zbor tvrdi i da informativni program najčešće prešućuje, cenzurira i krivotvori informacije, da su znanstveni, kulturni i obrazovni marginalizirani, a da zabavni i sportski program populistički podilaze najnižim strastima.</p>
<p> Zbor novinara elektroničkih medija procjenjuje da novi Zakon o HRT- u otvara malu nadu u nužne promjene HTV-a u javnu i profesionalnu televiziju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Od ove godine dopunsko zdravstveno osiguranje postaje poreznom olakšicom </p>
<p>U razvijenim zemljama uslugu iznad državnoga zdravstvenog standarda ugovorilo je između 50 i 80 posto stanovništva, a u Hrvatskoj samo 25.000 korisnika/ Raspon cijene polica je od 73 do 245 kuna na mjesec, a sve uključuju najmanje jedan sistematski pregled na godinu i barem devet besplatnih specijalističkih pregleda</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Nakon vijesti da se u novom zakonu o porezu na dohodak uplaćene premije za dopunsko zdravstveno osiguranje smatraju porezno priznatim izdatkom, značajno je poraslo zanimanje za taj, široj javnosti, očito, premalo poznat oblik osiguranja. Zasad ga u Hrvatskoj ugovaraju samo dva osiguravajuća društva (»Addenda« i »Sunce«), koja su potkraj 2000. zajedno imala samo nešto više od 25.000 osiguranika. </p>
<p>U razvijenim zemljama dopunsku zdravstvenu zaštitu, koja obuhvaća dobivanje usluga iznad standarda predviđenog obveznim, »državnim« zdravstvenim osiguranjem ima između 50 i 80 posto stanovništva. Prema procjenama MMF-a i Svjetske banke, u Hrvatskoj bi ih, u skladu s mjesečnim prihodima, moglo ugovoriti oko 25 posto stanovnika. </p>
<p>Osiguravatelji tvrde da njihove police donose velike uštede Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Te je tvrdnje, poslije višegodišnje rasprave s osiguravateljima, prihvatio i zakonodavac pa su u 2001., u 12.000 kuna godišnjeg poreznog odbitka (čitaj: olakšica), uz premije za (štedno) osiguranje života i dragovoljno mirovinsko osiguranje, uvrštene i premije za dopunsko zdravstveno osiguranje. </p>
<p>Što takvo osiguranje donosi osiguranicima i kolika je cijena polica? </p>
<p>Prema riječima dr. Darija Lovrića, predsjednika Uprave »Addenda osiguranja« d.d. njihov program dopunskih zdravstvenih osiguranja obuhvaća čak 16 varijanti, odnosno, vrsta polica, a podijeljene su u tri glavne skupine. U prvoj osiguranik ima pravo na pokriće troškova zdravstvene zaštite do njezine pune vrijednosti tj. podmiruje troškove participacija za usluge i medicinski materijal i lijekove koje bi pacijent inače morao sam platiti. U to spadaju, primjerice, i ne baš jeftine participacije za magnetsku rezonancu (MR), kompjutoriziranu tomografiju (CT), ultrazvuk angiografiju, EKG itd. Druga skupina obuhvaća pružanje usluga iznad državnog standarda za obvezna zdravstvena osiguranja. Treća vrsta polica osiguraniku daje pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu, a može se ugovoriti za određeno vrijeme boravka ili za čitavu godinu izbivanja iz Hrvatske.</p>
<p>»Prema praksi 'Addenda osiguranja', glavne su prednosti dopunskih zdravstvenih osiguranja u usporedbi s obveznima u tome što se na ugovoreni pregled dolazi bez čekanja ili, u najgorem slučaju, čekati se smije najviše 15 minuta. Našeg pacijenta će primiti liječnik najmanje u rangu specijalista-internista i za to osiguraniku ne treba nikakva uputnica. Prednost je dopunskoga zdravstvenog osiguranja i u tome što osiguranik, smatra li da mu je potrebna pomoć, sam bira vrijeme odlaska liječniku. Naravno, ako je riječ o akutnom slučaju, osiguranik se javlja na naš poseban, besplatan 'Medifon', opiše svoje tegobe i 'Addendina' dežurna služba odmah će mu organizirati hitan prijam kod odgovarajućeg specijalista«, objašnjava dr. Lovrić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ovisno o vrsti police, ako je bolesniku potreban smještaj u bolnici, »Addenda« ga osigurava u roku najviše tri do pet dana. Ako je potreban kirurški zahvat, on se obavlja u roku dva dana ili odmah, ako je riječ o akutnom oboljenju. </p>
<p>Tijekom boravka u bolnici pacijent ima pravo na smještaj u jednokrevetnoj ili dvokrevetnoj sobi s tv prijamnikom, telefonom, zatim pravo na posebnu njegu i prehranu, može tražiti da ga obilazi liječnik u rangu primarijusa, da s njim u sobi boravi jedan član obitelji, a zajamčena su mu i ortopedska, slušna, očna i druga pomagala koja nisu uključena u prava iz obveznog zdravstva. Raspon cijena polica je od 73 do 245 kuna na mjesec, a sve police, pa i najjeftinije, uključuju najmanje jedan sistematski pregled na godinu i najmanje devet besplatnih specijalističkih pregleda.</p>
<p>Sličan katalog usluga, uključujući i besplatne sistematske, nudi i »Sunce osiguranje«, koje najveći dio složenih specijalističkih pregleda obavlja u vlastitoj poliklinici a u slučaju hospitalizacije, za svoje osiguranike ima zakupljene apartmane u zagrebačkoj Bolnici »Merkur«. </p>
<p>Kako navodi Svemir Kalinić, predsjednik Uprave »Sunce osiguranja«, u čijem sustavu djeluje i ta poliklinika, u njoj se svake godine obavi i 45.000 različitih pretraga, a za dolazak na specijalistički pregled također nema čekanja. »Sunce« je svoje police podijelilo u četiri grupe, a cijena im je (u kunskoj protuvrijednosti), od 120 do 400 njemačkih maraka na godinu. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Privatni poduzetnik Nenad Bakić umjesto Dunje Vidošević na čelu HZMO-a?</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Privatni poduzetnik Nenad Bakić, koji je donedavno bio uključen u pripreme vezane uz projekt mirovinskog fonda u Zagrebačkoj banci, a uz reformu mirovinskog sustava vezan je od njezina početka, jedan je od najizglednijih kandidata za ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), nakon što je sadašnja ravnateljica Dunja Vidošević, podnijela ostavku.</p>
<p>S obzirom na stručne reference, Bakić je, doznajemo, ušao u najuži izbor od nekoliko kandidata s kojima se posljednjih nekoliko dana razgovaralo. Među protukandidatima su, kako doznajemo, podjednako vrsni stručnjaci, a jedan od njih je, navodno i Damir Ostović, koji je također radio na mirovinskoj reformi i projektu osnivanja jednog od mirovinskih investicijskih fondova. Izbor kandidata posve je logičan, s obzirom na nedavnu najavu ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića da će tražiti ravnatelja koji će se »moći nositi i s prilagodbom sustava nastavku mirovinske reforme«.</p>
<p>S Bakićem, kako doznajemo u Vladi, još nisu obavljeni svi razgovori o tome što će biti njegove obveze u Zavodu. Naš izvor tvrdi kako je Bakić postavio i uvjet da bi se bavio prije svega reformom Mirovinskog zavoda radi prilagodbe novom mirovinskom sustavu, a ne toliko poslovima osiguranja novca za isplatu mirovina, koji ravnatelja HZMO-a opterećuju iz mjeseca u mjesec, ili dionicama koje Zavod ima u vlasništvu. </p>
<p>Bakić je u razgovorima s Vladom, kako doznajemo, istaknuo da se ne želi baviti time zbog toga što »posao upravljanja dionicama ostavlja previše prostora za političke utjecaje na funkciju ravnatelja«. </p>
<p>S obzirom na to da je isplatu mirovina ovih dana preuzelo Ministarstvo financija koje će nadgledati tokove novca kako mirovine ubuduće ne bi kasnile, a dionicama u ime HZMO-a već mjesecima upravlja Hrvatski fond za privatizaciju, ravnatelju Zavoda ostaje samo da ispuni odluke Upravnoga vijeća HZMO-a. U Vladi se, stoga, nadaju da bi Bakić ovih dana mogao prihvatiti ponuđeno mjesto.</p>
<p>No novi ravnatelj HZMO-a, bez obzira na ime koje bude odabrano u konačnici, funkciju neće moći preuzeti od početka ožujka, kako je bilo predviđeno, tvrdi naš izvor. Naime, imenovanje još nije prošlo kadrovsku službu Vlade, nakon koje može ići na potvrdu pred ministre, pa će rok vjerojatno biti produljen. (Marijana Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>HDZ traži preraspodjelu mjesta u odborima, Milas predlaže gradnju novog parlamenta</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Klubovi zastupnika Zastupničkog doma do početka sljedeće sjednice trebaju dogovoriti novu raspodjelu mjesta u radnim tijelima, i to unutar oporbe. Zaključak je to sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, održanoj u utorak. Novu raspodjelu članova saborskih odbora zatražio je Klub zastupnika HDZ-a, jer je dio njihovih zastupnika prešao u DC, a pri tome su zadržali svoja (HDZ-ova) mjesta u saborskim radnim tijelima. </p>
<p>Predsjednik kluba HDZ-a Vladimir Šeks istaknuo je kako je temelj parlamentarizma da svaka stranka u odborima ima onoliko članova koliko ih srazmjerno sudjeluje u sastavu Zastupničkoga doma, pa zato treba napraviti preraspodjelu. Smatra da se dogovor s DC-om ne može postići, nego je to nužno razriješiti na parlamentarnoj razini. Inače, Mate Granić je već podnio ostavku na članstvo u Odboru za vanjsku politiku, jer je u međuvremenu postao predsjednikom Odbora za europske integracije. </p>
<p>Osobito nezadovoljan bio je Ivan Milas (HDZ) koji je prigovorio aktualnoj vlasti da ne vodi dovoljno brigu o, na primjer, jednakomjernoj zastupljenosti oporbenih zastupnika kad je riječ o putovanjima. Kazao je kako nema sreće za državu kojoj je katedrala veća od parlamenta, pa zato zastupnici nemaju svoje sobe ni radno mjesto i predložio da se napravi novi parlament na reprezentativnu mjestu u Zagrebu. Milas smatra da bi HDZ, s obzirom na broj zastupnika, trebao imati onoliko mjesta u odborima koliko ima SDP, »jer je u suprotnome riječ o nasilju nad demokracijom«. Milasu je odgovorio Mato Arlović, kazavši kako Klub HDZ-a još ima najveći radni prostor koji mu je ostao iz vremena dok je bio na vlasti, a Klub SDP-a ima isti prostor koji je koristio dok je imao osam zastupnika, premda ih danas ima 45. (Goranka Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Sindikat pravosuđa pita Vladu: Postoji li popis sa 60.000 radnika viška?</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Sindikat pravosuđa, uprave i lokalne samouprave zatražio je u utorak od Vlade da se izjasni postoji li popis sa 60.000 radnika viška u pravosuđu i upravi. Ako postoji, sindikat traži da se kaže na koji način će se višak radnika zbrinuti, odnosno prekvalificirati. </p>
<p>Predsjednica tog sindikata Jasna Marić izrazila je na konferenciji za novinare nezadovoljstvo prijedlozima zakona o državnim službenicima i namještenicima, te o plaćama u javnim službama. </p>
<p>Prema njezinim riječima, što se tiče plaća, u posebno su teškom položaju službenici u sudovima. Tako, na primjer, daktilograf u sudu sa deset godina staža, ima plaću 2.200 kuna. Marić tvrdi da će stupanjem na snagu tih zakona, plaće u pravosuđu i upravi sniziti od deset do 20 posto. Neprihvatljivo je, prema njezinim riječima, da se pravosudnim policajcima ne plaća prekovremeni rad, te da imaju samo djelomično beneficirani radni staž.</p>
<p>Sindikat će zatražiti da se daktilografima, ponajprije onima u pravosuđu i upravi, prizna beneficirani staž zbog, kako je rečeno, izrazito teških uvjeta rada. Osim toga, smatraju da bi trebalo izjednačiti plaće u pravosuđu i upravi, jer ima slučajeva da je čistačica u upravi bolje plaćena od sudskog savjetnika. Marić je upozorila i na to da novi zakon nije predvidio radna mjesta sudskog savjetnika, voditelja kancela i ovršnog referenta. </p>
<p>»Napuštanjem platnih razreda, novim zakonom o plaćama u javnim službama uvodi se uravnilovka. To će se posebno odraziti na zaposlene u javnim službama, koji imaju potrebnu stručnu spremu, jer ih se izjednačava sa zaposlenicima koji su protuzakonito zaposleni i imaju nižu spremu od propisane«, kazala je Božena Strugar, dopredsjednica Udruge radničkih sindikata. Ona je najavila suradnju i zajedničke akcije sindikata pravosuđa, policije, carine i vatrogasaca. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Josip Gucić odbacio sve optužbe o nezakonitom poslovanju</p>
<p>Gucićeva braniteljica, odvjetnica Snježana Gašić kazala je da Gucić prilikom saslušavanja nije spominjao nikakva imena iz bivšeg političkog vrha, kako su najavljivali neki dnevni listovi, nagađavši pritom da bi tajkun mogao dobiti status pokajnika </p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Istražni sudac Boris Ivančić završio je u utorak ispitivanje tajkuna Josipa Gucića na zagrebačkom Županijskom sudu. Gucić je i završio sa svojom obranom u istrazi započetom prije dva tjedna, pritom odbacivši sve optužbe da je zloupotrebom ovlasti oštetio vlastito poduzeće NIK.</p>
<p>Prema riječima njegove braniteljice, odvjetnice Snježane Gašić, Gucićeva obrana se temeljila na tvrdnji kako svoju imovinu nije stekao protuzakonitim postupcima, »jer su se sve tvrtke u 'Gucić Grupi' nalazile u vlasništvu Gucićevih privatnih tvrtki u inozemstvu«. Braniteljica jednog od najpoznatijih hrvatskih tajkuna navela je također kako se iščekuje financijsko-knjigovodstveno vještačenje, napomenuvši pritom kako Josipu Guciću 28. veljače ističe jednomjesečni pritvor, dok njegovom sinu Zvonimiru pritvor ističe tri dana kasnije. »Upravo bi rezultati tog vještačenja trebali biti presudni u donošenju odluke o produljivanju pritvora«, zaključuje Gucićeva braniteljica.</p>
<p>Nakon gotovo trosatnog iskazivanja Gucićeve obrane u istrazi, odvjetnica Gašić je okupljenim novinarima u hodniku Županijskog suda navela da Gucić sucu Ivančiću prilikom saslušavanja nije spominjao nikakva imena iz bivšeg političkog vrha, kako su najavljivali neki dnevni listovi, nagađavši pritom da bi tajkun mogao dobiti status pokajnika. Odvjetnica Gašić je također navela kako nema detaljnijih saznanja o načinu dolaska Josipa Gucića i njegovog sina Zvonimira iz Njemačke, nakon dužeg izbivanja iz Hrvatske i raspisivanja međunarodne tjeralice za njima. Gucićeva braniteljica nadodala je i da nema ni saznanja da su otac i sin Gucić izručeni nakon međusobnog dogovora MUP-a i Hrvatske izvještajne službe (HIS) ili nekih drugih hrvatskih tajnih službi, o čemu su također špekulirali neki dnevnici</p>
<p>Okupljenim novinarima Snježana Gašić navela je i podatak da zagrebačka policija s Josipom Gucićem do sada nije obavila niti jedan obavijesni razgovor. Braniteljica je potom dodatno pojasnila da je policija protiv Gucića podnijela kaznenu prijavu nakon što su sindikat i mali dioničari »Ferimporta«, jedne od 16 tvrtki u Gucićevom vlasništvu, podnijeli prijavu protiv direktora »Zagrebačke banke« Franje Lukovića.</p>
<p>Na kraju razgovora s novinarima u zgradi suda, Snježana Gašić je konstatirala da kaznena prijava tereti Gucića za zloporabe u gospodarskom kriminalu u razdoblju od 1993. do 1997., napomenuvši pritom da je to kazneno djelo u Kaznenom zakonu navedeno tek 1998. »Prema tome«, nadodala je braniteljica, »taj zakon je dotada štitio isključivo društveno vlasništvo, a u ovom slučaju se radi o privatnom vlasništvu«.</p>
<p>Nadalje, Gucićeva braniteljica kazala je i da se istraga odnosi na navodno protupravno stjecanje imovinske koristi u iznosu od 114 milijuna kuna, koji je NIK kreditima dobio od »Zagrebačke banke«. Prema braniteljici, zbog tog kredita, koji Gucić nije mogao vratiti, banka je pokrenula stečajeve, što je prema mišljenju braniteljice bilo nepotrebno, jer je »ta ista banka mogla naplatiti dug prodajom nekretnina 'Ferimporta', koje je ta banka procijenila na 100 milijuna maraka«, zaključila je braniteljica.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Slučaj Gospić: Svjedočili pripadnici HV-a »koje MORH ne priznaje«?!</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Ispitivanjem petorice svjedoka, pripadnika izviđačko-diverzantskog voda iz Gospića, u utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljena istraga u slučaju ubijanja gospićkih civila 1991. godine.</p>
<p>Postupak, koji na riječkom Županijskom sudu vodi sutkinja Sajonara Čulina, preseljen je, naime, u Zagreb radi ekonomičnosti postupka, s obzirom da sva petorica svjedoka žive u Zagrebu, te zato što se ispitivanje svjedoka iz Zagreba nastavlja i u srijedu. Tada će se ispitati Franju Tureka, sadašnjeg načelnika SZUP-a, Marijana Benka, pomoćnika tadašnjega ministra unutarnjih poslova, te Franu Tomičića, visokog dužnosnika MORH-a.</p>
<p>Prema riječima branitelja prvoosumnjičenog Tihomira Oreškovića, odvjetnika Željka Dumančića, iskazivanje svjedoka u pogledu onog što se osumnjičenima stavlja na teret nije uopće bilo tema njihova saslušanja, nego su ispitivani o rasporedu postrojbi, te jesu li oni bili pripadnici Vojne policije.</p>
<p>»Zanimljivo je da su ti ljudi danas ispitani kao pripadnici HV-a, ali zapravo nemaju uredne papire, te im je Ministarstvo obrane poništilo rješenja da su bili pripadnici Hrvatske vojske«, napomenuo je odvjetnik Dumančić, pritom naglasivši da se radi o »pravnom nonsensu, jer se saslušavaju pripadnici HV-a, kojima današnji MORH takav status uopće ne priznaje.</p>
<p>Što se, pak, konkretnih inkriminacija tiče, Dumančić je kazao da se petoricu svjedoka pitalo samo jesu li odvodili gospićke civile i znaju li je li bilo odvođenja. Njihov je odgovor, prema Dumančićevom kazivanju, bio niječan.</p>
<p>Na pitanje novinara o navodnom dolasku svjedokinje iz Beograda, Dumančić je kazao kako o tome nema saznanja, napomenuvši pritom kako se u četvrtak i petak saslušavanje svjedoka nastavlja u Rijeci. Sljedeći se tjedan, pak, očekuje pauza zbog rješavanja žalbe na pritvor svih osumnjičenih, uključujući i umirovljenoga generala Mirka Norca.</p>
<p>Na spomen generala Norca, branitelja Dumančića se pitalo i za komentar pisanja jednog tjednika da je Norac postavio četiri uvjeta za svoju predaju. Branitelj je odgovorio kako su to spekulacije, kazavši »ako je Norac postavio uvjete, onda bi onaj s tim saznanjima to trebao pojasniti«. »Nalazimo se u žiži jednog dezinformiranja. Ne znam kome treba takva situacija, ali je u nekim stvarima prepoznatljiv i pisac i rukopis«, ocijenio je Dumančić. Na pitanje o kojem se »piscu« radi, Dumančić je odgovorio kako će to otkriti »možda idući tjedan«. (Dragan Grdić/ Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Mesić: Pripadnici HV-a koji se žele baviti politikom ne mogu ostati u vojsci</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u emisiji »Dnevnik plus« na Hrvatskoj televiziji, odgovarajući na upit gdje se nalazi general Mirko Norac, izjavio je kako mu se Norac u utorak javio na prijavak i da će ga primiti. »Nakon toga će Norac odgovoriti na pitanja koja mu postavi sud jer je on na to spreman«, dodao je. Na pitanje voditeljice Mirjane Rakić kad će biti taj prijavak, Mesić je odgovorio kako misli da bi to moglo biti već u srijedu, odnosno da će tada znati kad će se to dogoditi. »Norac je general u pričuvi, ali i general Hrvatske vojske, on se borio za institucije hrvatske države i od toga ne bježi«, naglasio je on, ustvrdivši da Norac nije ni pod kakvom haaškom optužnicom niti ga itko u Haagu traži.</p>
<p> Komentirajući intervju Mirka Norca Slobodnoj Dalmaciji, u kojem se tvrdi da je Norac bio u Splitu za vrijeme prosvjeda, Mesić je rekao da Norac time demantira one koji su, tobože, tražili njegovu zaštitu. »Mnogi koji su bili organizatori skupa u Splitu i stajali na tribini za vrijeme skupa znali su da on nije pod zaštitom vlasti ili da ga vlast skriva, nego da slobodno živi za sada na nepoznatu mjestu«, rekao je.</p>
<p> Pismo američkog predsjednika Georga Busha kojim izražava potporu Predsjedniku i Vladi u opredjeljenju Hrvatske prema demokraciji i vladavini zakona, što vodi na pravi put, Mesić je ocijenio velikom podrškom, jer Amerika je i do sada podržavala sve demokratske procese u Hrvatskoj, kao i zemlje EU-a. No, dodao je, neka pitanja nismo riješili i neka su ostala otvorena. </p>
<p> Problemi nastaju ako se prijeti silom, ako se prijeti poduzimanjem radnji koje sprečavaju promet našim cestama, istaknuo je, a to bi za hrvatsku privredu bilo ubitačno. »Spriječiti promet znači otkloniti mogućnost da još jedne uspješne turističke sezone, da se dođe do sredstava i pokrenu potencijali«, rekao je. Otvorena pitanja se moraju riješiti, ali svakako ne prijetnjom sile, ustvrdio je Predsjednik.</p>
<p> Na upit kakvo je stanje u HV-u i policiji, Mesić je odgovorio da je u HV-u stanje sasvim normalno, nema nikakvih ekscesa, a zadaća joj je da brani hrvatske granice u slučaju da ih netko ugrozi, te da HV ne sudjeluje u političkim raspravama. Policija, također, ispunjava sve svoje zadatke i ako bi netko silom pokušao nametati rješenja vaninstitucionalno onda će policija intervenirati. »Inače svi skupovi su legalni i legitimni i nema potrebe da dolazi bilo tko u sukob s policijom«, dodao je Mesić.</p>
<p> Komentirajući posljednja događanja, ocijenio je da oni koji su sudjelovali na prosvjedu u Splitu nisu svi jedinstveni niti u svojim ciljevima, niti u ideologiji, niti u zahtjevima. To je jedan slojeviti dio ljudi; jedni su nezadovoljni socijalnim stanjem, jedni jer nemaju posla, jedni su nezadovoljni jer primaju plaću koja im jedva omogućava život. No, ima i onih koji traže privilegije i žele ih zadržati, ali ima i jedan dio koji je odlučio iskoristiti nezadovoljstvo dijelova dragovoljaca i socijalno ugroženih ljudi, iskoristiti za promjenu odnosa snaga u politici. »Htjeli bi poraženu politiku do 3. siječnja ponovno aktualizirati i uspostaviti novu vlast u Hrvatskoj, ali to je jednostavno nemoguće« ustvrdio je Mesić. Naglasio je da se sada trebaju nuditi novi projekti, novi timovi koji će ostvariti hrvatski progres, a to se ne može na politici koja je vodila Hrvatsku u izolaciju, na politici koja se miješala u bosanske prilike, koja je centralizirala vlast i sredstva, na politici koja je dozvolila i kriminal u pretvorbi. </p>
<p> »Volio bih da se HDZ što prije profilira iz pokreta u stranku jer je jaka opozicija potrebna Hrvatskoj«, rekao je Mesić, napomenuvši da samo čvrsta, jaka i demokratska opozicija može tjerati vlast da se drži zakona i da bude moralna.</p>
<p> Osvrnuvši se na objavu transkripta, Predsjednik je rekao da su oni objavljeni zbog toga da se pokaže da Hrvatska nije bila pravna država, da su se odluke donosile na mjestima gdje se nisu smjele donositi i da se znalo za pojedine kriminalne radnje, a da nisu procesuirane. »Nikog se nije htjelo vrijeđati. Htjelo se samo pokazati kako je funkcionirao jedan sistem«, dodao je. </p>
<p> Što se tiče umirovljenja generalâ sasvim je jasno da je Hrvatska država u kojoj vojska ne vodi politiku. »I svaki onaj tko se zaželi baviti politikom, a pripadnik je HV-a, on to može ali ne može ostati u vojsci«, kazao je Predsjednik. </p>
<p> Na zamolbu da se odredi prema Domovinskom ratu, Mesić je ponovio da je Domovinski rat omogućio slobodu i međunarodno priznanje Hrvatskoj. »Ali svakako da se i u Domovinskom ratu, kao što se inače u ratu događa nađe i slučajeva koji odskaču od dozvoljenog«, rekao je, naglasivši da je najveća zaštita digniteta Domovinskog rata funkcioniranje institucija demokratske države.</p>
<p> Komentirajući skup u Splitu, Mesić je ocijenio da se najmanje govorilo o Mirku Norcu, te da i »predsjednik jedne stranke ni ne spominje Mirka Norca, jer njih zanima vlast«.</p>
<p> Ponovio je da je HDZ-ova većina izglasala zakon o suradnji s Haaškim sudom i isporučila Hrvate u Haag, a ne sadašnja vlast.</p>
<p> Predsjednik Mesić govorio je, između ostaloga, i o »slučaju Ortynski«, ustvrdivši da iza svega toga netko stoji. »Osobno smatram da ako je netko i nešto napravio u svojoj mladosti, a nakon toga časno radio svoj posao ne bi trebala jedna greška utjecati na njegovo životno opredjeljenje i na njegovu profesiju. Pogotovu što u ovom slučaju nisam vidio prave argumente koji bi teretili odvjetnika Ortynskog«, kazao je. </p>
<p> Na upit nije li se predugo čekalo i presporo krenulo u ključne reforme u ovom društvu, Predsjednik je odgovorio potvrdno, dodavši da Hrvatska mora doživjeti decentralizaciju i vlasti i sredstava, mora definitivno profunkcionirati kao pravna država, mora omogućiti promociju demokratskih procesa sa slobodnim medijima i mora kao zona sigurnosti privući kapital.</p>
<p> »Moja je poruka da je Hrvatska zemlja šansi, zemlja zrele demokracije i da može biti zona sigurnosti, interesantna partnerima u Europi i u svijetu. I zato trebamo napregnuti svi da i takvu Hrvatsku ostvarimo«, zaključio je Predsjednik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Tripković oslobođen optužbe za ratni zločin, odbačen iskaz koji je bio temelj za optužnicu</p>
<p>OSIJEK, 13. veljače</p>
<p> - Zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Zvonko Kuharić odustao je od kaznenog progona protiv Veljka Tripkovića (45), Srbina iz Vukovara, kojega je optužnica teretila za ratni zločin protiv zarobljenika, odnosno za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Naime, pred Velikim je vijećem Županijskog suda u Osijeku, kojim je predsjedala sutkinja Ružica Šamota, u utorak počela glavna rasprava u postupku protiv okrivljenog Tripkovića. Međutim, u dokaznom postupku je utvrđeno da se optužnica temeljila na iskazu jednoga svjedoka koji se bitno razlikuje od iskaza ostalih svjedoka te pisanih dokaza, pa je glavna rasprava dovršena odustankom od optužnice i kaznenog progona.</p>
<p>Prema optužnici, Tripković je u listopadu 1991., za jugosrpske agresije na Hrvatsku, u Borovu Naselju s još četvoricom vojnika, pripadnika JNA, na krajnje okrutan način usmrtio Zdenka Purdu (32), pripadnika Zbora narodne garde, kojega su neposredno prije toga zarobili. Navodi se da su ga najprije izboli bajunetima, a potom ga motornom pilom izrezali na komade. Tripković je istaknuo da se ne osjeća krivim za kazneno djelo za koje ga se tereti. Objasnio je da je nakon završene Gimnazije u Vukovaru počeo raditi na benzinskoj crpki u Borovu Naselju. »Supruga i ja smo početkom kolovoza 1991. iz Vukovara otišli u Srbiju, u Batajnicu kod njezine rodbine, jer smo slutili da će biti rata. Tamo sam bio sve do polovine rujna kada sam mobiliziran. Nas nekolicina prevezeni smo u Dalj, gdje smo bili zaduženi za čuvanje straže«, ispričao je Tripković. Rekao je da u listopadu nije bio u Borovu Naselju, gdje je ubijen Purda, jer je to područje bilo iza tzv. crte razgraničenja te je bilo pod Hrvatskom vojskom. Dodao je da je poznavao obitelj Purda i ubijenoga Zdenka, ali poriče da mu je bilo što učinio.</p>
<p>Sestra ubijenoga, Katica Purda, posvjedočila je da je od susjeda dobila videokasetu »100 dana Vukovara« na kojoj je prepoznala ubijenoga brata. »Prepoznala sam ga po odjeći, a na snimci mu se vidio i dio lica. Ležao je mrtav na cesti, no njegovo tijelo bilo je čitavo«, istaknula je. Kazala je da je Purda ekshumiran u Vukovaru na Novom groblju, da njegovo tijelo nije bilo raskomadano te da su uz njega bili njegova osobna karta i krunica. Svjedok Nebojša Milinović, koji je bio pripadnik ZNG-a, potvrdio je da je u listopadu 1991. Borovo Naselje bilo u vlasti Hrvatske vojske i da nije bilo moguće da netko iz JNA prijeđe na to područje. Đorđe Bašić i Milovan Ždrnjan iz Vukovara su za oružane pobune bili u JNA u Dalju. Istaknuli su da su svo vrijeme bili zajedno i da je Tripković samo jednom ili dvaput otišao iz Dalja, ali u Bršadin, kao pratnja generala JNA. U međuvremenu preminuli ključni svjedok, stric ubijenoga Josip Purda, na čijem se iskazu temeljila optužnica, u vrijeme istrage je kazao da je bio očevidac ubojstva, jer je sve promatrao kroz prozor obližnje kuće. Prema njegovom navodu u istrazi, on je prepoznao Tripkovića, jer su išli zajedno u Trgovačku školu u Osijeku te kazao da su ga upravo on i još četvorica boli bajunetom i rezali motornom pilom. Rekao je također da su on i susjed, nakon što su četnici otišli, pokupili izrezanoga Purdu te ga zakopali u zajedničku grobnicu u Borovu Naselju.</p>
<p>Branitelj okrivljenog Tripkovića, Nediljko Rešetar, dostavio je sudu svjedodžbu svoga branjenika o završenoj Gimnaziji te dopis hrvatske Vlade u kojemu je potvrđeno da je tijelo pokojnoga Purde ekshumirano 8. svibnja 1998. i da je ustanovljeno da je uzrok smrti ozljeda glave i prsnoga koša od eksplozivne naprave. »Budući da se kazneni postupak temeljio na izjavi Josipa Purde, odustajemo od kaznenog progona protiv Tripkovića, jer su preostali dokazi suprotni njegovu iskazu«, istaknuo je zamjenik županijskog državnog odvjetnika Kuharić.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Podunavlje: Na pravoslavnom vjeronauku 4.000 učenika</p>
<p>OSIJEK, 13. veljače</p>
<p> - U hrvatskom Podunavlju 4.000 učenika osnovnih i srednjih škola pohađa pravoslavni vjeronauk, koji u 35 osnovnih i trima srednjim školama vode 20 svećenika, četiri laika i dva đakona.</p>
<p>Prema ocjeni protojereja Stavrofora Ratomira Petrovića, zamjenika episkopa osječkopoljske i baranjske eparhije, najbolje je u Hrvatskoj organiziran pravoslavni vjeronauk u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Posebno dobrim ocijenio je suradnju s Ministarstvom prosvjete i športa i sa županijskim uredima za prosvjetu, a lošim nedovoljan broj pravoslavnih vjeroučitelja te nejasne okolnosti s udžbenicima.</p>
<p>Voditelj vjeronauka u hrvatskom Podunavlju jeromonah Miron kaže da Srpska pravoslavna crkva još nije odlučila hoće li vjeronaučni udžbenici biti jedinstveni za sve pravoslavne vjernike, znači i u Jugoslaviji i u Hrvatskoj, ili će ih se tiskati u Hrvatskoj. U tom slučaju, dodao je, udžbenike bi financiralo Ministarstvo prosvjete i športa.</p>
<p>Posebno korisnim ocijenio je nedavni seminar za pravoslavne svećenike vjeroučitelje, koji je u organizaciji Ministarstva prosvjete i športa održan u Dalju. Dodao je da će ove godine biti organizirana još tri seminara.</p>
<p>U Osnovnoj školi »Borovo« u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima 385 učenika, među kojima je samo 10 Hrvata. Ravnatelj škole Slobodan Landup istaknuo je da je na osnovi ankete među roditeljima organiziran pravoslavni vjeronauk za svu srpsku djecu te da nema teškoća u radu.</p>
<p>Vjeroučitelj u Osnovnoj školi »Borovo« đakon Dragan Serdar smatra da »što prije treba riješiti pitanje udžbenika« te dodaje da djeca rado pohađaju satove vjeronauka. Teškoća je što njihovi roditelji »nisu vjerski obrazovani«, rekao je, dodavši da »djeca podučavaju roditelje«. Djeca uglavnom dolaze iz obitelji bez vjerske podloge te ih zapravo ona uvode u svijet praktične vjere. Osim vjeronauka, u školi nastojimo u djece stvoriti naviku redovita dolaženja u crkvu, rekao je đakon Serdar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Bush u pismu Mesiću podupire njegovu i Račanovu politiku </p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak pismo američkog predsjednika Georgea W. Busha, izražava hrvatskom predsjedniku i vladi te ističe važnost suradnje Hrvatske i SAD-a u jačanju sigurnosti i stabilnosti na jugoistoku Europe. Pismo donosimo u cijelosti:</p>
<p> » Poštovani gorpodine Predsjedniče, Budući da preuzimam predsjedničke dužnosti, želio bih Vas ovom prigodom uvjeriti u važnost koju pridajem nastavku razvijanja bliskih i plodnih odnosa između naše dvije zemlje. Uvjeren sam da zajedničkom suradnjom možemo ostvariti stabilniju i napredniju budućnost za cijelu regiju.</p>
<p> »Napredak koji je Hrvatska ostvarila u posljednjih godinu dana je impresivan i, zasigurno, rezultat čvrstog vodstva koje ste pokazali Vi osobno i premijer Račan. Čvrsto opredjeljenje Vaše Vlade za demokraciju i pravnu državu dovelo je Hrvatsku na pravi put. Cijenim teške odabire koje ste morali učiniti i istinski se divim primjernoj ulozi koju vas dvojica imate u regiji Raduje me da ću s Vama i Vašom Vladom surađivati na izgradnji svjetlije budućnosti svih naroda jugoistočne Europe«.</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Jure Burić (HDZ) poručio Račanu i Mesiću: Želimo vas rušiti, i jednoga i drugoga!</p>
<p>Dnevni red nadopunjen raspravom o aktualnoj političkoj situaciji te o mogućnostima promjene Ustava radi ukidanja Županijskog doma / Rasprava obilovala optužbama na račun vlasti, posebice kritikama predloženih zaključaka stranaka vladajuče koalicije u Zastupničkom domu / Predloženo da Sabor donese zakon kojim će se branitelji osloboditi bilo kakvog progona</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Zastupnici Županijskoga doma Hrvatskoga sabora u utorak su prihvatili HDZ-ov prijedlog da se dnevni red sjednice nadopuni raspravom o aktualnoj političkoj situaciji te o mogućnosti promjene Ustava radi ukidanja tog doma. </p>
<p>U ime Kluba zastupnika HDZ-a, Miroslav Prpić obrazložio je da je rasprava nužna »zbog nezapamćene uznemirenosti hrvatske javnosti, izazvane odlukom državnog odvjetnika o pritvoru za generala Norca«. Protekli tjedan, rekao je, ostat će zapamćen po polariziranju građana na one koji smatraju Domovinski rat obrambenim, i one koji ne žele shvatiti da smo bili žrtva a ne agresor. Rasprava koja je uslijedila, obilovala je optužbama na račun aktualne vlasti, posebice kritikama predloženih zaključaka stranaka vladajuće koalicije u Zastupničkom domu. U ime Kluba zastupnika HDZ-a, Zvonimir Puljić istaknuo je da se već dulje vrijeme napadaju smisao i dostojanstvo Domovinskog rata, a izjavama i postupcima čelnih ljudi hrvatske vlasti grubo su povrijeđeni ponos branitelja i žrtve naroda. »Uvjereni smo«, rekao je, »da je taj postupak oko generala Norca rezultat tajnih dogovora političkog vrha zemlje s haaškom tužiteljicom, te da je pretvaranje heroja u zločince završni čin kriminalizacije Domovinskog rata. Sve to stvorilo je revolt koji se iskazao u prosvjedima, a kulminirao na splitskoj rivi velebnim prosvjedom kakvog dosad nije bilo«. Klub HDZ-a, poručio je, predlaže da Zastupnički dom donese zakon o obustavi kaznenog progona hrvatskih branitelja, uklanjajući time stalno izvorište današnjih podjela i sukoba. </p>
<p>Ratko Maričić, u ime Kluba SDP-a, založio se za individualizaciju krivnje. Neprihvatljivo je, naglasio je, da se uz legitimno pravo na prosvjede »lijepe oni koje nije briga za generala Norca jer bi oni za šaku vlasti njega procesuirali ne u Hrvatskoj nego ravno u Haagu«. Nije njima do Norca, poručio je Maričić, nego do brze promjene vlasti. Kazao je da prosvjedni skup koji se priprema u Zagrebu, smatra legitimnim te dodao: »Neće se dogoditi da se za taj skup upotrijebe one željezne prepreke što su ih izradile vrijedne ruke HDZ-a kako bi se prepriječio put onima koji žele prosvjedovati na Markovu trgu«. </p>
<p>Jure Burić (HDZ) zauzeo se za prestanak progona hrvatskih branitelja, ističući: »Ako se našlo načina i zakonske osnove da se aboliraju četnici, onda se to moglo naći i za hrvatskog branitelja koji je učinio nešto u ratu braneći domovinu«. Upitao je Račana i Mesića čega se boje. »Vi ste tu da vas narod podrži ako radite dobro, a da vas sruši ako ne radite dobro. Mi vas želimo rušiti. I jednoga, i drugoga, ali ne fizički nego fino, kulturno, europski, olovkom i papirom«, kazao je Burić. Upozorio ih je da su zaboravili da je Norac sin Cetinske krajine koja je ponos hrvatske države. »On je ljuti Dinarac koji je naučio pogađati u sridu, a vi u ništa, a ništa i jeste«. Pjesnički raspoložen, Burić je na kraju poručio: »Generale, ako me čuješ, a dao Bog da me čuješ, ne daj se i ne predaj se. A ti, hrvatski narode, ako me hoćeš čuti, ne daj svoga generala«. </p>
<p> Miroslav Rožić (HSP) zapitao se »kakav je to narod koji sudi herojima, a oprašta krvnicima«. Sjednica je završena odlukom da se formira povjerenstvo koje će pripremiti prijedlog zaključaka Županijskog doma o aktualnoj političkoj situaciji o kojima će se glasati u srijedu. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Građani imaju pravo prosvjedovati, ali se njihovim osjećajima ne smije manipulirati</p>
<p>»Sad kad je očito da su udruge branitelja i građani izmanipulirani zbog političkih ciljeva nekih stranaka, upozoravam sve stranke koje u tome sudjeluju da takvim ponašanjem mogu izazvati opasnu konfrontaciju među braniteljima, što može zaprijetiti i opstanku Republike Hrvatske. U Hrvatskoj se mogu mijenjati vlade i stranke na vlasti, ali nitko nema pravo dovesti u pitanje opstojnost hrvatske države«, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović uoči rasprave Zastupničkoga doma o aktualnoj situaciji u državi izazvanoj nalogom za uhićenje generala Mirka Norca. </p>
<p>»Pokazalo se da je HDZ, u svojoj borbi da ponovo dođe na vlast po svaku cijenu, u stanju podvaljivati i manipulirati udrugama i građanima koji nisu članovi te stranke, a svu odgovornost nastoji prebaciti na vladajuću koaliciju kako bi izazvao nered i kaos te odstupanje vlasti ili izvanredne izbore. Zna se kako se dolazi na izbore; za to postoji legalan način, a to sigurno nije ovaj kako to pokušava izvesti HDZ«,</p>
<p>»Nitko neće suditi ni Domovinskom ratu, ni 'Bljesku' ni 'Oluji' niti hrvatskom narodu, ali se moraju procesuirati svi koji su u agresiji ili u obrani Hrvatske počinili zločine«, ustvrdio je Arlović.</p>
<p> Hrvatska je trenutačno u borbi za očuvanje institucionalnog integriteta države, a HNS smatra da je sposoban staviti se na čelo građanske Hrvatske i povesti je u obrani pravne države. Jer, očito je riječ o sukobu građanske Hrvatske i dijela političke elite koja se nada da će svoje ciljeve ostvariti na mitinzima. Rekla je to predsjednica HNS-a Vesna Pusić u ponedjeljak na konferenciji za novinare sazvanoj zbog aktualnih političkih prilika. Predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić je istaknuo kako građani od ove vlasti očekuju da povuče odgovarajuće poteze. Na upit što bi Vlada konkretno trebala učiniti, Čačić je odgovorio da su blokade prometnica neprihvatljive, a vlast ima instrumente kojima ih mora spriječiti. Smatra i da bi trebalo suspendirati one u državnoj službi koji su sudjelovali u prosvjedima.</p>
<p>Zaključio je da je riječ o grčevitom pokušaju organizatora prosvjeda da se zaštite od mogućnosti da se kriminal i eventualni ratni zločini sankcioniraju jer bi, naglasio je, »možda i neki od njih došli na red«. Komentirajući navode premijera Račana da državni aparat ne zna gdje je general Norac, Čačić je kazao da je u pitanju priznanje da je dio vlasti nesposoban te da bi odgovorni za to trebali snositi posljedice. Na upit novinara hoće li nastupiti na prosvjedu najavljenom za četvrtak,Vesna Pusić istaknula je da dosad nije nastupala ni na jednom skupu u HDZ-ovu aranžmanu pa neće ni sada što preporučuje i ostalima iz šestorke. Čačić je dodao kako bi on možda i nastupio da je riječ o humanitarnoj akciji, ali ne želi doći na skup kojem je osnovna namjera državni udar. </p>
<p> Prosvjednici i Vlada podjednako odmažu razvoju Dalmacije, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare splitskog ogranka HNS-a. »Prosvjednici odmažu blokiranjem cesta i ometanjem funkcioniranja pravne države, a Vlada lošom, odnosno antipoduzetničkom klimom u kojoj nema otvaranja novih radnih mjesta te maćehinskim odnosom prema Dalmaciji«, rekao je Juroslav Buljubašić, član HNS-a i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca za Dalmaciju. Da je Vlada bolje reagirala, Hrvatska nikad ne bi imala barikade i prosvjede jer su za njihovo organiziranje potrebni ljudi koji ne rade i nemaju drugih životnih interesa. Vlada, istaknuto je, treba učiniti sve da takve ljude zaposli i učini ih zadovoljnim stanovnicima.</p>
<p> Predsjednik osječko-baranjskog HSLS-a i saborski zastupnik Vilim Herman na konferenciji za novinare u utorak istaknuo je da se stranka slaže s mirnim prosvjedima, ali bez političke instrumentalizacije. U tom smislu upozorio je da »nijedan general ne može biti izgovor za izazivanje kaosa i pokušaj stvaranja zaborava upravo od onih koji su licemjerno izručivali hrvatske građane«. </p>
<p>Komentirajući istup Ivice Škarića na splitskom prosvjedu, Herman je naglasio kako pretpostavlja da je Škarić nastupio kao gradonačelnik i građanin, te za svoj nastup nije imao punomoć HSLS-a. </p>
<p> Sinjske organizacije HSLS-a, SDP-a i HNS-a u utorak su se pojedinačno oglasile priopćenjima za javnost kojima podupiru mirne prosvjede, no ograđuju se od pojedinaca i skupina koje su podršku generalu Norcu pokušali iskoristiti za osobnu i stranačku promidžbu.</p>
<p> »Kao što su Hrvatskoj 1991. trebali srce i hrabrost Mirka Norca, danas joj isto tako treba njegova riječ koja može bolje od bilo čega smiriti zabrinutu javnost i spriječiti da se u ovoj zemlji dogodi ono što nitko razuman ne bi želio«, ističe se u priopćenju HSLS-a. </p>
<p> Esdepeovci zamjeraju sinjskom gradonačelniku Mati Jukiću što je na prosvjednim skupovima bez osnova i na neprimjeren način prozivao sinjski SDP čiji su članovi i simpatizeri dali velik doprinos u Domovinskom ratu. »Protivimo se manipuliranju narodom od stranake koje su poražene na demokratskim izborima i kojima je izmaklo 'korito' pa nemaju strpljenja čekati redovite izbore, već pozivaju na neposluh prema vlasti«, ističe sinjski HNS. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Čondić želi održati završni skup na Jelačićevu trgu ili Hipodromu</p>
<p>SPLIT, 13. veljače</p>
<p> - »U povodu veličanstvenog skupa 'Svi smo mi Mirko Norac' održanog u nedjelju u Splitu, bez obzira na pokušaj skrivanja od prorežimskih medija (Jutarnjeg lista, Novog lista i Republike), javnost je ipak saznala da je hrvatski narod i ovaj put pokazao iznimno visoku svijest«, navodi u prioćenju Središnji nacionalni stožer za obranu ditniteta Domovinskog rata koje je potpisao njegov predsjednik Mirko Čondić. »Hrvatski narod pokazao je da je kulturan, civiliziran i nadasve domoljuban te da cijeni i voli svoje branitelje kao i da nikome ne da dirati u temelje hrvatske nacionalne države«, ističe se u priopćenju. Zbog »režimsko-medijskih spekulacija i zločestoća oko nastupa političkih stranaka«, u Stožeru podsjećaju da su na skup pozvali sve političke stranke, Crkvu, studente, sindikate i pojedince »kojima je Hrvatska u srcu« te da su vidjeli »tko je s narodom, a tko nije«. Središnji stožer nije organizator skupa koji će se 15. veljače održati u Zagrebu, već Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Ovisno o Vladinu očitovanju o zahtjevima postavljenim na splitskom skupu, Središnji nacionalni stožer u Zagrebu organizirat će poseban završni središnji skup na Jelačićevu trgu ili Hipodromu. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Privremena regulacija prometa zbog prosvjeda na Markovu trgu u četvrtak</p>
<p> Zbog prosvjeda na Trgu svetog Marka koji u četvrtak, 15. veljače, organizira Republička koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, uvodi se posebna regulacija prometa.</p>
<p>• Za autobuse koji dovoze sudionike prosvjeda iz ostalih dijelova Hrvatske, bit će organiziran prihvat i parkiranje na parkiralištu s istočne strane Zagrebačkog velesajma. Do tog parkirališta može se doći Avenijom Dubrovnik ili Ulicom Hrvatske bratske zajednice. </p>
<p>• Sudionici prosvjeda moći će se besplatno koristiti uslugama javnog gradskog prijevoza (Zagrebačkog električnog tramvaja) 15. veljače 2001. godine. Također, bit će uspostavljena posebna autobusna linija između parkirališta na Zagrebačkom velesajmu i Glavnog kolodvora, kojom će se moći služiti sudionici prosvjeda.</p>
<p>Invalidi će se moći služiti posebnim autobusima koji će voziti na relaciji Zagrebački velesajam - Kaptol - Ilirski trg (Gornji grad). Nakon prosvjeda invalidi će se istim autobusom moći vratiti do parkirališta na Zagrebačkom velesajmu. </p>
<p>• Zbog održavanja prosvjeda uvodi se posebna regulacija prometa kojom se zabranjuje sav motorni promet na području Gornjeg grada od srijede, 14. veljače u 22 sata do završetka prosvjeda u četvrtak. Promet će biti obustavljen na području sjeverno od raskrižja Mesničke i Streljačke ulice te južno od raskrižja Jurjevske i Mlinarske ulice. Stanari Gornjeg grada moći će u tom razdoblju besplatno parkirati svoja vozila u garaži Zagrebparkinga u Ilici 45, kao i na svim uličnim parkiralištima na kojima se obavlja naplata.</p>
<p>U četvrtak uvodi se i zabrana prometa od 7 do 13 sati u Ulici Kaptol, južno od Degenove ulice te u Bakačevoj i Cesarčevoj ulici do Palmotićeve ulice.</p>
<p>Redovite autobusne linije ZET-a koje imaju stajalište na Kaptolu prometovat će bez ograničenja.</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Merčep: Za suđenje Norcu krivi su Perković i Manolić</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Na redovitoj tiskovnoj konferenciji koordinacije udruga iz Domovinskog rata čelnici udruga istaknuli su da će na skupu u četvrtak napisati zahtijeve čije će provođenje od Vlade zahtijevati odmah. </p>
<p>Tražit će branjenje sa slobode svih osumnjičenih za ratne zločine, njihovo neprivođenje s lisicama dok im se ne dokaže krivnja, temeljite pripreme optužbi idonošenje Zakona, a ne deklaracije o zaštiti ugleda i časti Domovinskog rata. Dok Vlada ne ispuni te zahtjeve, prosvjednici se neće razilaziti, najavio je Tomislav Merčep u ime Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata. </p>
<p>Predstavnici koordinacije negirali su i informacije o neslaganju sa stožerom za obranu digniteta Domovinskog rata.»Nismo se razišli. Splitski stožer bio je domaćin splitskog skupa. Oni su bili domaćini, mi gosti, na zaagrebačkom prosvjedu oni će biti naši dragi gosti«, kazao je naglasivši da na skupu u Zagrebu stranke neće moći govoriti iako se nada da će se svi predstavnici parlamentalnih stranaka odazvati pozivu koji će im u srijedu biti upućen. </p>
<p>Merčep je naglasio i da oni nisu »šačica, ni rušitelji države«.Generala Norca opisao je kao »pošteno dijete s kojim je ratovao i koje u Gospiću nije napravilo niti jednu pogrešku« i zatražio da se prestane s abolicijom onih koji su izvršili ratni zločin nad 35 000 Hrvata.»Za Norčevo uhićenje najzaslužniji su Josip Perković bivši šef tajnih službi i Joža Manolić«, kazao je Merčep.</p>
<p> Merčep je izvijestio novinare i o sastanku sa zamjenikom premijera Granićem u utorak ujutro, na kojem nije postignut nikakav dogovor: »Vlada je nespremno ušla u taj dijalog, i bila je samo riječ o prijateljskom razgovoru. Možda bi bolje bilo da je bio nazočan premijer Račan«, (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Budiša: Nisam mogao izjaviti što mi pripisuje »Nacional« jer nisam vidio Norčev spis</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša ustvrdio je u utorak da nije vidio niti jedan papirić iz sudskog spisa u slučaju Norac, pa prema tome nije ni mogao izjaviti ono što mu se pripisuje u najnovijem broju Nacionala.</p>
<p>Nacional od 13. veljače donosi članak pod naslovom »Kad je pročitao istražni spis, Budiša je rekao: 'Mi to ne možemo braniti, samo kukavice ubijaju žene i djecu'«. U članku se tvrdi da je informacija da je Budiša pročitao Norčev sudski spis potekla iz HSLS-a. </p>
<p>»Tvrdim da nisam vidio ni jedan papirić iz sudskog spisa u slučaju Norac, pa prema tome nisam ni mogao izjaviti ono što mi se pripisuje nakon tobožnjeg čitanja sudskog spisa. Ne ulazeći u sadržaj sudskog spisa u slučaju Norac, ponavljam da svaki građanin Republike Hrvatske mora poštivati sudske odluke«, ističe Budiša u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010214].
|
