NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010430].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205673 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Fižulić: Optimist sam, povećali smo deviznu štednju i smanjili šoping u inozemstvu</p>
<p>Bio bih sretniji da su opterećenja za gospodarstvo manja, ali tada treba odrediti koja se od socijalnih prava mogu smanjiti a da to ne izazove povećanje socijalne napetosti i politička trvenja/ Poznavajući strukturu i način privatizacije preostalog portfelja, ne vjerujem da je moguća neka nova tajkunizacija/ Privatizacija treba omogućiti povećanje učinkovitosti privređivanja kako bi tvrtke mogle prerasti nacionalne okvire, a ne posluži kao zakrpa državnog proračuna</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - U posljednje vrijeme u medijima se iznose dvije potpuno suprotne ocjene sadašnjeg gospodarskog stanja u državi. Mato Crkvenac, ministar financija, iznio je pred gostima iz Čilea gotovo idiličnu sliku hrvatske ekonomije koju, eto, kvari samo prevelika nezaposlenost, a ustvrdio je da je Hrvatska već zakoračila putem konačnog izlaska iz krize. Potpuno suprotnu ocjenu iznio je Željko Čović, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, koji upućuje oštre zamjerke Vladinoj gospodarskoj politici. Za Vjesnik je o toj temi govori Goranko Fižulić, ministar gospodarstva. </p>
<p>• Jesmo li, nešto više od godine dana nakon što je šestorka preuzela vlast i obećala bolje dane, napokon bliže bržem oporavku gospodarstva? </p>
<p>- Ocjene neka daju drugi, a ja ću govoriti o činjenicama koje pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjih 15 mjeseci doživjelo mnoge promjene na bolje iako i dalje ima negativnih pojava. Smanjeni su troškovi rada najvećeg dijela gospodarstva, prije svega zahvaljujući velikom padu kamatnih stopa. Sada je u Hrvatskoj kapital dostupan po cijeni na razini europskog prosjeka. Drastično su smanjene carine što pogoduje svima koji ovise o uvozu, bez obzira je li riječ o proizvodnji ili trgovini, a za potrošače u gospodarstvu snižena je cijena električne energije. Posebno važne su stabilnost tečaja kune i niska inflacija. Sve to pokazuje da je povećana konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Već su sklopljeni ili će se uskoro sklopiti brojni sporazumi o slobodnoj trgovini, poput sporazuma s Europskom unijom, zemljama CEFTA-e i svim zemljama bivše države, osim SRJ. Time hrvatska roba, za razliku od prošlih godina, može bez carinskih i drugih zapreka dolaziti na mnoga inozemna tržišta.</p>
<p>• Puni ste optimizma, a broj nezaposlenih dosad nije značajnije smanjen, sve se svodi na sezonska smanjenja.</p>
<p>- Po prirodi sam optimist, a, uz ostalo, optimizam sada gradim i na tome što je postignuta iznimno velika likvidnost u bankarstvu, povećana je masa depozitnog novca, a devizna štednja građana dosegla je visinu kakva je nezamisliva u brojnim drugim zemljama. Nije nevažno ni to, što je znatno smanjen šoping u inozemstvu. O općem porastu gospodarskih aktivnosti govore i premašeni lanjski i ovogodišnji planovi punjenja proračuna temeljem PDV-a.</p>
<p>Nažalost, nije smanjen broj nezaposlenih. Iako su mnogi od nezaposlenih našli radno mjesto, ukupan broj radnika prijavljenih na burzama povećan je, jer su na tržište rada stigle nove generacije. Nezaposlenost je prvi od negativnih rezultata Vlade, a taj problem nastajao je godinama i nije se mogao riješiti u tako kratkom razdoblju. Dijelom je riječi o strukturalnoj nezaposlenosti jer, poznato je, istodobno se traže radnici u brodogradnji gdje su knjige narudžbi popunjene do 2004. godine, turizmu, sezonski i u trgovini... Drugi veliki problem je u tome što nismo uspjeli privući niti jednu značajnu greenfield investiciju. Ali ne samo zbog toga što, možda, za ulagače nismo dovoljno privlačna zemlja već, u posljednje vrijeme i zbog toga što je došlo do usporavanja rasta cjelokupnog svjetskog gospodarstva, posebno na području visokih tehnologija. Zatvaraju se i postojeće tvornice, a vrlo malo otvaraju nove. </p>
<p>• Tvrdite da smo već na putu ekonomskog ozdravljenja, a gospodarstvenici i dalje prigovaraju da prevelika opterećenja ugrožavaju i postojeća radna mjesta. </p>
<p>- Trećina državnog proračuna troši se na socijalne transfere građanstvu. Kao resorni ministar bio bih puno sretniji da su opterećenja za gospodarstvo puno manja i da je povećana njegova konkurentnost. Ali, tada treba jasno odrediti koja se od socijalnih prava mogu smanjiti a da to ne izazove povećanje socijalne napetosti i nova politička trvenja. Jer, prema strukturi proračunskih transfera ispada da se nešto značajnije može uštedjeti jedino na račun građana. Može li se postići politički konsenzus za smanjenje socijalnih prava, što bi za gospodarstvo značilo smanjenje izdataka i početak novog investicijskog ciklusa te porast zaposlenosti? U resoru kojem sam na čelu stalno se traže nove mogućnosti za rasterećenje gospodarstva, ali pitanje je da li bi za to Vlada imala potporu većine hrvatskog političkog tijela i javnosti.</p>
<p>• Kako su nas, uzevši u obzir dobre i loše strane našeg gospodarstva ocijenili na zasjedaju Europske banke za obnovu i razvoj? I o tome su iz Londona stizala proturječna izvješća. </p>
<p>- Tvrdim da Hrvatska, kao i prošlih godina, uglavnom dobiva pohvale i da nas se po makroekonomskim pokazateljima, među tranzicijskim zemljama i dalje svrstava u sam vrh, među tri najupješnije zemlje. Dobili smo i jasnu poruku da bi Hrvatska, da u vrijeme vladavine HDZ-a nije bila politički izolirana, sada bila sigurno u prvoj grupi tranzicijskih zemalja, kandidata za priključenje Europskoj uniji.</p>
<p>• Jedan od kriterija za to je i uspjeh u provođenju privatizacije. U Saboru ste iznijeli neke nove prijedloge za privatizaciju preostalog državnog portfelja. </p>
<p>- Unatoč recesiji koja se u svijetu sve više osjeća, i dalje postoji veliko zanimanje stranaca za ulaganja u hrvatski energetski sektor, telekomunikacije, osiguranje i, posebice, turizam. Smatram da ne bi trebala doći u pitanje ni strana ulaganja u neke postojeće kapacitete tradicionalnih gospodarskih grana. </p>
<p>A kad je riječ o privatiziranju oko 1400 poduzeća nominalne vrijednosti oko 26,6 milijardi kuna, izmjene Zakona o privatizaciji omogućit će da se to provede brže i racionalnje. Predložili smo objedinjavanje dionica svih poduzeća, kojima se sada upravljalo na više mjesta, u jedinstven državni portfelj kojim će gospodariti Fond za privatizaciju. Istodobno, načelo stjecanja vlasničkih prava temeljilo bi se na ugovorima, a ne na razini izvršenih uplata. Dakle, kupci dionica odmah bi stekli i pravo na dividende što će pojačati zanimanje za ulaganja. A ako se poštuju ugovorne obveze, nema razloga da se ne ostvaruju i prava. </p>
<p>• Vlada više ne strahuje od nove tajkunizacije? </p>
<p>- Poznavajući strukturu preostalog portfelja ne vjerujem da je moguća neka nova tajkunizacija, posebno ne uz novi način rada HFP-a. Sada se doslovno poštuju načela javnog natječaja, a izabiru se samo uistinu najpovoljnije ponude. Velika poduzeća privatiziraju se po posebnim i transparentnim uvjetima. U ovom trenutku smatram da je u sklopu privatizacije najvažnije da se za izlazak na burzu, odnosno tržište kapitala, osposobi što više tvrtki. To će ojačati položaj burzi i omogućiti da se višak novca iz banaka preseli u gospodarstvo. To je posebno važno i radi reforme mirovinskog sustava jer na burzi će se tada pojavljivati i mirovinski fondovi. Treba posebno naglasiti i to da privatizacija treba ubuduće omogućiti povećanje učinkovitosti privređivanja kako bi tvrtke mogle prerasti nacionalne okvire u radu, a manje služiti kao zakrpa državnog proračuna. </p>
<p>Hrvatska se ubraja u razvijene zemlje </p>
<p>• Jesmo li u nezaposlenosti dosegli vrhunac i kad će se povećati ukupna zaposlenost? </p>
<p>- U posljednjih godinu dana broj zaposlenih zapravo je ostao isti, a smanjio se, za nekih sedam tisuća, jedino u perađivačkoj industriji. Za očekivati je da će se radnici ubuduće brže zapošljavati u turizmu i trgovini te u nekim tradicionalnim dijelovima gospodarstva. Uz to, i bez inozemnih ulaganja nastojat ćemo spasiti što više radnih mjesta u neposrednoj proizvodnji. Ali bez inozemnih investicija teško je očekivati otvaranje radnih mjesta u industriji, posebno u visokim tehnologijama. Inače, mjereno svjetskim kriterijima i prema strukturi brutto društvenog proizvoda, Hrvatska zapravo spada u razvijene zemlje! Jer, pretežit dio BDP-a, oko 69 posto ostvaruje se na području usluga i rada malih tvrtki, deset posto u poljoprivredi, a ostatak u industriji. Na pitanje o trendu mogu reći da se on, unatoč velikom broju nezaposlenih, posutpno mijenja, ali veće smanjenje broja nerzaposlenih morat ćemo neko vrijeme još pričekati. Glavno je da se ipak krenulo prema boljim vremenima za zapošljavanje, a Vlada je već pripremila programe za financiranje otvaranja velikog broja novih radnih mjesta.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Put do boljeg života popločen lošim predizbornim sloganima</p>
<p>Većina slogana je nesuvisla, često i neozbiljna a neki su i rasistički/ Nitko ne poziva birače da mu se pridruže na osnovi pokazanih rezultata</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Gospodar si riječi koje nisi izrekao a rob riječi koju si rekao, uči arapska poslovica. Ako je suditi po pripremi naših stranaka za predstojeće lokalne izbore, naši su političari robovi stereotipa koje ponavljaju u svojim sloganima od izbora do izbora.</p>
<p>Ima nečeg piljarskog u govoru naših političara. Mnogi drže da su govorne demonstracije i slogani naših stranaka čak i neozbiljni. Dio populacije želi ostati izvan toga, ali stanoviti oblik mentalnog silovanja koji se očituje u lijepljenju plakata bukvalno po svakom plotu i uličnom kandelabru čini svrhu slogana kontraproduktivnom. Umjesto da učimo od Talijana koji su vještim odabirom slogana počeli kampanju i prije nego li je ona stvarno otvorena. Sjetimo se parole »Foa Itala« koja je bila raspodijeljena po strateškim mjestima u većim talijanskim gradovima i dugo je plijenila pažnju nedokučivim sadržajem. Nakon otvaranja kampanje »Foa Itala« pretvorila se u »Forza Italia« (Naprijed, Italijo) što je bio slogan tadašnjih parlamentarnih pobjednika. Svrha je ispunjena, prvo je ostvaren interes, potom je slogan upamćen te je konačno upamćeni slogan, za koji je iskazan interes, dobio svoj logični sadržaj. U Hrvatskoj, čini se, neko vrijeme još neće biti tako. </p>
<p>Ne ulazeći u bit dobrih namjera, hrvatske političke stranke laviraju od pseudo katolicizma sloganom poput »Za život i čovjeka« preko pokore i obećanja » ..bili smo bolji bit ćemo bolji«, kopija bliskoistočnih mirovnih pokreta »Sposobnost sada« do potvrda da smo do sada bili opterećeni predrasudama poput »Za novi uzlet Hrvatske bez predrasuda« i smjene generacija kao što je »Nova generacija hrvatske politike«. Što se pak tiče ostalih stranaka, njihovi su slogani u sadržajnoj analizi jednako dvojbeni, pa čak i pomalo rasistički.</p>
<p>Slogan, pogotovo predizborni, treba biti atraktivan, zanimljiv i prilagođen onima kojima je upućen. Slogan nije suhoparno prenošenje činjenica već kreativna interpretacija koja treba biti istinita, vjerodostojna, stvarna i, prema Paulu Nystromu, ona treba biti »suvremena, svježa, interesantna i zabavna, informativna, dramatska, naglašena, činjenična i konačno dobro napisana i laka za čitanje«.</p>
<p>Vratimo se domaćoj predizbornoj utrci koja će biti otvorena za koji dan i pokušajmo sadržajno analizirati slučajni uzorak domaćih stranačkih slogana. Naravno, pri tom nećemo spominjati stranke, one su u ovoj analizi suvišne, a i slogani će nam kazati o kojoj je riječ.</p>
<p> Dakle, slogan koji se već vrti na HTV-u , sadržajem »Kad sve krene naopako« tipični je mamac nakon kojeg se naš prosječni konzument medijskog tržišta može pitati: »što će se desiti kada sve krene naopako« ili »kada će sve krenuti naopako«. Uglavnom, riječ je o sloganu koji asocira na budućnost, što trenutačno potvrđuje da uglavnom još ništa nije naopako. To će se nedvojbeno dogoditi, sve će krenuti naopako ali očito u neko vrijeme koje tek treba doći, a tada će nam stranka koja koristi taj slogan, ponuditi nastavak u kojem nam otkriva da ona ima rješenje. Pojednostavljeno, kada vam sve bude krenulo naopako oni imaju rješenje. Bilo bi logično pomisliti da je, ako rješenje imaju već sada, već i sada sve okrenuto naglavačke.</p>
<p>Uz ovaj akrobatski slogan, ista stranka koristi i poruku »Sposobnost sada« , što zvuči kao parafraza mirovnog izraelskog pokreta »Mir sada« . Mira u Izraelu za sada nema, a o sposobnosti u nas, za sada bez komentara.</p>
<p>»Zaustavimo stečaj Hrvatske - bili smo bolji i bit ćemo bolji«, zaziv je spasenja i pokore opozicijske stranke, u čijem se sadržaju osjeća blago posipanje pepelom. Kripto katolicizam i pseudo ekonomizam dominantna su odrednica ovoga slogana koji je neophodno podijeliti na dva dijela. U prvom stranka poziva na zaustavljanje stečaja države. Pseudoekonomski slogan ima za cilj uvjeriti nas da je država pred stečajem, što ne znači i pred bankrotom. Konačno, mnoge su tvrtke završile u stečaju nakon kojeg su se oporavile i danas normalno funkcioniraju. Dakle nije riječ ni o kakvom bauku. Drugi dio slogana tvrdi da su »bili bolji«. Pisano u vremenu prošlom, »mi smo bili« i konačno »mi ćemo biti bolji«. Nameće se pitanje: »A što ste sada?« </p>
<p>Stranka šestorke ima slogan »Nova generacija hrvatske politike«. Sadržajno prazno, slogan može predstavljati bilo što i bilo koga. Nova generacija hrvatske politike može se odnositi na sir, mlijeko ili stočni fond. Ovaj slogan je balon od sapunice. Koalicijski partneri odlučili su se za »Za novi uzlet Hrvatske bez predrasuda«. Dakle, već jednom smo uzletjeli ali s predrasudama. Uostalom što znači »bez predrasuda«? Kakvih, i prema kome? Je li naš prethodni uzlet, skončao slijetanjem i, konačno, jesu li samo predrasude bile krivac prijašnjem, nedvojbeno neuspješnom letu? Puno pitanja i puno leta za mali slogan. </p>
<p>Upravo isto toliko pitanja zavrtjet će se oko još jednog slogana iz »koalicije«, a koji glasi: »Za život i čovjeka«. Moglo je stajati i »Za ljubav i mir« ili »Give peace a chance!«. Pseudo katolicizam može možda proći u ruralnim dijelovima Lijepe naše ali u četvrtini Hrvatske, koliko predstavlja Zagreb, teško da će pustiti neko dublje korijenje. Što znači za život? Normalno je da nismo za smrt. Ili se možda porukom »za život« želi pokrenuti kampanja protiv abortusa? Konačno, u nastavku se spominje i čovjek. Nije jasno zašto samo čovjek. Što je s ostalim stvorenjima? Kad već pružamo život, dajmo ga svima. <FONT COLOR="#CC3300"><b>Doima</b></FONT> se da je slogan trebao biti »Za život dostojan čovjeka« ali je ostalo samo »Za život i čovjeka«, dok se dostojnost izgubila u oceanu dobrih namjera koje su ukrasile naše slogane.</p>
<p>Od vanparlamentarnih stranaka spomenut ćemo tek onu koju krase slogani »Za Hrvatsku bez brade« i »Počnimo u Zagrebu«. Prvi je slogan pomalo rasistički mračan. U Hrvatskoj treba maknuti bradu. Koju, čiju? Hrvatska je imenica ženskog roda pa shodno tome nije baš jako moguće da ima bradu odnosno ono što bi u križaljkama odgovaralo pitanju o ukrasu muškog lica. Ako se u Lijepoj našoj nastoji ukinuti brada onda je to oblik segregacije a ne demokracije.</p>
<p> Drugi slogan iste stranke je »Počnimo u Zagrebu«. Počnimo što? Kada? Uostalom zašto da počnemo, pa zar nismo već počeli? Čini se kao da ta stranka tek nešto želi ali ne zna to artikulirati. </p>
<p>Ni jedna stranka nije pozvala birače da im se pridruže na osnovi pokazanih rezultata. Svima su ponovo puni plakati (a uskoro i usta) - Hrvatske i njezine sudbine. Nitko ne spominje vrijeme sadašnje i činjenice koje su nedvojbene. Gotovo svi slogani, parole i pozivi tretiraju biračko tijelo kao gomilu autista koji će povjerovati uzletima, stečajevima, životima i generacijama. Što kraće i općenitije - bila bi glavna ocjena predizbornih plakatnih poruka. </p>
<p>Kriza javne riječi pa tako i parola, nastupa uglavnom onda kada ljudi govore ono što u ne misle i kad misle ono što ne govore. Između mišljenja i govora tada je veza prekinuta - upravo onako kako se to sada radi u predizbornoj plakatnoj bitki diljem naše zemlje. Mi, naime, živimo u vrijeme praznog jezika i govora. To je oblik one refleksije koja govorno »brine« o građanima dok ne govori s njim, koja mobilizira druge a da nije i sama u stanju mobilizacije, zadaje zadaće no sama ih ne razumije i ne izvršava. Konačno, pobjednik ovih izbora neće biti najbolji slogan ili najljepši ili najšareniji plakat, pobjednik će biti onaj koji bude najuvjerljiviji, ali ne na plotu ili kandelabru već u stvarnom životu.</p>
<p>Ivan Tanta</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ilegalne migracije (1): Kurdski separatisti vode šverc ljudima </p>
<p>U Turskoj je samo prošle godine otkriveno 94.514 ilegalnih emigranata/ U džepove organizatora lanca ljudi koji žele na Zapad, samo se lani slilo više od 100 milijuna dolara </p>
<p>ANKARA, 29. travnja</p>
<p> - Libanonac Abdullatif Ramadan (32) rasprodao je sve što je imao da bi sa ženom Semrom (27) i kćerkicom Leylom (5) ostvario višegodišnji san: ulazak u neku od razvijenih zemalja Zapada. Taj pothvat stajao ga je 5000 dolara. Nažalost, pokušaj ilegalnog prebacivanja kopnenim putem preko Turske nije uspio. Skupina od oko 50 emigranata sa Srednjeg istoka, Azije i Afrike, u kojoj se nalazio s obitelji, otkrivena je i vraćena tamo odakle je i krenula.</p>
<p>Slične emigrantske pripovijesti mogu se čuti gotovo svakodnevno od desetina i stotina uglavnom mladih ljudi. U Turskoj je samo lani otkriveno 94.514 ilegalnih emigranata. Ulogu organizatora tog »ljudskog lanca« preuzeli su separatisti zabranjene marksističke Kurdske radničke stranke (PKK). Prema tvrdnjama grčkog lista Apoyevnatini, u tom sve unosnijem poslu vrlo aktivno sudjeluje i razgranata albanska mafija. Da bi »kolač« od zarade trgovine ljudima bio što veći, s emigrantima se do zapadnih zemalja prebacuju i velike količine narkotika. Upravo tom dvostrukom nezakonitom trgovinom bavio se jedan, u petak otkriveni ured u Izmiru, turskom gradu na obali Egejskog mora. U njemu je bilo angažirano šest osoba koje su izdavale lažne dokumente, počev od onih ministarstva financija i carina do putovnica zemalja Schengenskog sporazuma. Samo za tu vrstu usluga naplaćivalo se po 1500 maraka. Izmirski krijumčari su otkriveni i uhićeni tek nakon pet godina rada a tek treba utvrditi koliko su izdali lažnih dokumenata te koliku su nezakonitu dobit ostvarili. </p>
<p>Šef izmirskog »emigrantskog ureda«, izvjesni Ertugrul Yusuf Altay (52), radio je ranijih godina za neku transportnu kompaniju. Na taj način stekao je veliko iskustvo u vezi s procedurom prelaska granica. Ranijih godina bavio se isključivo trgovinom narkoticima, ali kad je »podzemna seoba naroda« od jugoistoka prema zapadu uzela maha, okrenuo se toj vrlo unosnoj aktivnosti. Postoje mnogi znaci da je zarađenim novcem dugo zatvarao usta i oči svima onima koji su mu bili na tragu.</p>
<p>Koliko je ilegalnih emigranata uspjelo preko Turske doći do neke od zemalja Zapada, može se samo nagađati. Na žalost, na tom putu izgubljeno je na desetine i stotine ljudskih života. Jedna od najvećih takvih emigrantskih tragedija dogodila se u siječnju. Gruzijski teretni brod koji je, uz rudaču, prevozio nekoliko stotina emigranata iz Turske za Grčku, nasukao se u velikom nevremenu na u blizini luke Antalya. U dubinama Sredozemlja zauvijek je ostalo 58 osoba. Zabilježeni su i mnogi slučajevi »bijele smrti« u vrijeme zime na vrletima Ararata i drugih pograničnih planina. A mnogi su izgubili život i od nagaznih mina, posebice na tursko-grčkoj granici.</p>
<p>Turska ulaže ogromne napore da sve veći emigrantski val zaustavi već na svojim granicama. Angažiraju se policijske i žandarmerijske postrojbe i nemala sredstva, ali ta borba sučeljava se sa dvije teške prepreke: odlučnošću nezakonitih emigranata da se po svaku cijenu domognu Zapada i nezajažljivom željom kriminalnih bandi da se na brz i lak način domognu goleme zarade. Procjenjuje se da se samo u prošloj godini u njihove džepove slilo više od 100 milijuna dolara. Turska koja predstavlja prirodan most između istoka i zapada, sama, očito, nema dovoljno financijskih i drugih snaga da preuzme ulogu glavnog kontrolora prave bujice ilegalnih emigranata.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>U Zagrebu zjapi prazno nekoliko stotina poslovnih prostora</p>
<p>Prostori u kojima su nekad bile prodavaonice, butici, frizerski saloni, urarske radionice, videoteke, restorani, kafići - danas su zatvoreni / Gradski ured za gospodarstvo: Budućnost malih prodavaonica je specijalizacija / Ured za upravljanje imovinom: U gradu je 5.300 nacionaliziranih poslovnih prostora / Problem denacionalizacije </p>
<p>U posljednjih nekoliko godina u Zagrebu je napušteno više stotina poslovnih prostora, izjavio je nedavno Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo grada Zagreba. Prostori u kojima su nekad bile prodavaonice, butici, frizerski saloni, urarske radionice, videoteke, restorani, kafići - danas zjape prazni. Propadaju i prodavaonice u posljednje vrijeme sve popularnije zdrave hrane, primjerice »Vita« u Savskoj ulici.</p>
<p>Lošu privrednu situaciju u gradu dočarava Zvonimirova ulica. Na potezu od Heinzelove pa do Šubićeve ulice (dvije kratke tramvajske stanice) napušteno je čak 20 poslovnih prostora! Ništa bolja situacija nije ni u Vukovarskoj ulici, Ozaljskoj, Tratinskoj, Maksimirskoj ili u zapadnome dijelu Ilice. </p>
<p>Dok poduzetnici i obrtnici zatvaraju svoje poslovne prostore, graditelji grade nove. No, kako pokazuje slučaj novogradnje na Pešćenici, slab je interes za kupnju novih poslovnih prostora. Naime, u zgradi sagrađenoj prije tri godine predviđeno je deset poslovnih prostora. Do danas su prodana samo tri - u jednom je kafić, u drugom prodavaonica, a u trećem Lutrija Hrvatske - dok je čak sedam prostora, i to onih većih, neprodano i neuseljeno. </p>
<p>Mnogo je uzroka takvomu stanju. Jedan je, svakako, besparica stanovnika Zagreba. Mnoge male prodavaonice zatvorene su zbog prejake konkurencije velikih trgovačkih lanaca - Mercatonea, Getroa, Bille i drugih, gdje su cijene osjetno niže. Zbog toga građani u njima nabavljaju većinu potrepština, dok u malim kvartovskim trgovinama kupuju samo kruh i mlijeko. </p>
<p>Prema riječima pomoćnika pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo Velimira Vinčića, budućnost malih prodavaonica je specijalizacija.</p>
<p>- Specijalizacija je nužna. Male prodavaonice teško će opstati ako će nuditi proizvode koje nude i veliki trgovački lanci. No, netko bi, primjerice, mogao otvoriti prodavaonicu specijaliziranu za prodaju sireva, pa nuditi 150 do 200 vrsta sireva. U takvoj vrsti trgovine budućnost je malih prodavaonica, rekao je Vinčić.</p>
<p>Dodao je kako broj registriranih obrtnika polako raste - 1998. godine u gradu ih je bilo 17.026, a dvije godine poslije 17.750.</p>
<p>Problem su i nesređeni imovinsko-pravni odnosi. Proces denacionalizacije još traje. Prema riječima pročelnika Gradskog ureda za upravljanje imovinom Željka Kralja, u Zagrebu ima 5.300 nacionaliziranih poslovnih prostora, odnosno malih trgovačkih radionica. Dvije trećine njih u postupku su povrata. Dosad ih je vraćeno oko 1.000, dok je za njih 180-190 doneseno prvostupanjsko rješenje. </p>
<p>- Proces denacionalizacije jedan je od uzroka brojnih zatvorenih prostora. Grad ne može iznajmljivati imovinu koja mu ne pripada. Osim toga, većina je prostora u trenutku nacionalizacije imala jednog vlasnika, koji danas ima više nasljednika. Oni često kalkuliraju što će s vraćenom imovinom ili se, pak, ne mogu međusobno dogovoriti kako da se njome koriste. To je jedan od razloga zašto su mnogi vraćeni poslovni prostori prazni, rekao je Kralj.</p>
<p>Napomenuo je kako su i stečajevi jedan od razloga sadašnje situacije. Zbog stečaja zatvorene su brojne prodavaonice »Astre Marijane« i »Zagrepčanke«, a tim tvrtkama ne upravlja Grad već stečajni upravitelji, objasnio je Kralj.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Maja, Helena i Tamara - pobjednice izbora za »najnaj« dijete godine</p>
<p>Brojne zagrebačke obitelji okupile su se u nedjeljno prijepodne ispred Importanne galerije na Iblerovom trgu, kako bi podržale svoje mališane koji su se po prvi puta natjecali za izbor »Najnaj« djeteta godine.</p>
<p>Pozornicom je tom prigodom prošetalo je 36-ero djece, podijeljene u dobne skupine beba do 5 godine starosti, djece od 5 do 11 godina i tinejđera od 11 do 15 godina. Djevojčice i dječaci natjecali su se zajedno, a u svakoj dobnoj skupini titulu »naj« dobilo je jedno dijete. Za najbebu godine izabrana je četverogodišnja Maja Kovačević, za najdijete šesterogodišnja Helena Matić, a titulu najtin osvojila je četrnaestogodišnjakinja Tamara Pajić. Pobjednice su na poklon dobile zlatne lančiće, slike (ulje na staklu Krešimira Radića) i poklone iz »Cicibana« i »Tintilinića«. Titule je dodijelio stručni žiri, u kojem su sjedili organizatorica izbora, Marina Budanko, poznata vizažistica Zdenka Mihalj, direktorica Importanne galerije, koji je bio i jedan od pokrovitelja akcije, Angela Vladić, brazilski nogometni reprezentativac Marielo Cunha Batista, te Marija Bešlić, koja je u godini 1999/2000 od Kluba Zagrepčana proglašena »najtetom« godine. Voditelji izbora bili »hugovci« Ivana Plechinger i Boris Mirković, a za zabavni dio programa pobrinuli su se Klinci s Ribnjaka, Zagrebačke mažoretkinje i tinejđerska zvijezda Ivana Brkić. </p>
<p>- Osim pobjednika, svaki natjecatelj je nagrađen prigodnim poklon-paketom zato što je »tako malen ispod zvijezda« ipak uspio skupiti hrabrost i stati na »daske koje velikima život znače«, rekla je Ivana Plechinger. </p>
<p>Ž. L.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Od 6. do 11. svibnja Dani dječjih vrtića grada Zagreba </p>
<p>U organizaciji Gradskog ureda za obrazovanje i šport, od 6. do 11. svibnja održavat će se Dani dječjih vrtića grada Zagreba 2001., pod motom »Mi smo djeca radoznala«. Tom manifestacijom, koja se održava već petu godinu zaredom, promovira se predškolski odgoj kao važan početni segment odgoja i obrazovanja.</p>
<p>Svrha je manifestacije djeci pružiti priliku da iskažu svoje stvaralačke sposobnosti te da ojačaju svoje samopouzdanje i sigurnost u nesvakidašnjoj situaciji zajedničkog druženja. Na odraslima je, pak, da djeci pruže potporu i iskažu povjerenje, neovisno o razini uspješnosti koju će ona pokazati u svom nastupu. Djeca i djelatnici zagrebačkih vrtića pripremili su, kao i dosad, mnoštvo zanimljivih sadržaja u kojima pokazuju djelić onog što znaju i mogu raditi zajedno. U tu su svrhu snimljeni i glazbeni i video spot »Mi smo djeca radoznala«. </p>
<p>Manifestaciju će u nedjelju, 6. svibnja, otvoriti mimohod djece u narodnim nošnjama ispred Boćarskog doma. Sljedećih će, pak, nekoliko dana uslijediti brojne radionice i savjetovanja, okrugli stolovi, igrokazi i dramatizacije po zagrebačkim vrtićima. </p>
<p>U sklopu »Dana dječjih vrtića« od 7. do 9. svibnja u Starogradskoj će se vijećnici održati program savjetovanja »Još bliže djetetu«, koji organizira Zavod za unapređivanje školstva Ministarstva prosvjete i športa. </p>
<p>Neke od tema o kojima će se raspravljati na ovom savjetovanju uključuju, primjerice, integralnu metodu u koncepciji pozitivnog razvoja djece, partnerstvo s roditeljima, zdravo dijete i prehranu te zdravo dijete i kretanje. Bit će govora i o nacionalnom programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Pozdravnu riječ sudionicima savjetovanja uputit će pomoćnik ministra prosvjete i športa i ravnatelj Zavoda za unapređivanje školstva dr. sc. Zlatko Miliša te pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport prof. Ferdo Bušić. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Obilježavanje Praznika rada: Nakon 5.000 porcija radničkog graha, organizatori prvosvibanjske proslave najavili - šlag na tortu </p>
<p>Radnička povorka krenut će s Trga bana Jelačića prema Maksimiru u 10,30 sati / Na maloj maksimirskoj pozornici: »Baruni«, Vladimir Kočiš-Zec, Nives Celzijus... / Na velikoj pozornici Vlado Kalember, Ivica Šerfezi, Zdenka Kovačićek... / Koncert »Crvene jabuke« u 16,30 sati</p>
<p>U povodu proslave Međunarodnog dana rada 1. svibnja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) organizirat će u utorak radničku povorku, koja će se u 10 sati okupiti na Trgu bana Jelačića, a pridružit će joj se i Hrvatska udruga sindikata (HUS). Skupu će u spomen na poginule branitelje prethoditi polaganje vijenca na Mirogoju u 8, 30 sati.</p>
<p> Povorka kojoj je cilj izražavanje nezadovoljstva nezaposlenošću, rastrošnošću državnog aparata, smanjenjem socijalnih i zdravstvenih prava, drastičnim padom životnog standarda, radom bez plaća i slično, krenut će s Trga u 10,20 sati prema Maksimiru. Tamo će biti organiziran cjelodnevni program, s već tradicionalnom podjelom graha.</p>
<p>Proslava će biti organizirana na dvije pozornice. Na maloj pozornici, u organizaciji HUS-a i Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH), program će početi u 10 sati. Posjetitelje će tamo do 18 sati zabavljati »Baruni«, Vladimir Kočiš-Zec, Nives Celzijus i drugi.</p>
<p>U 11 sati počinje program i na velikoj pozornici u organizaciji SSSH, a u njemu će sudjelovati KUD »Velika Mlaka«, Mažoretkinje i limena glazba »Vrbovec«, »Jelačićke«, Zaprešićke mažoretkinje, Limena glazba »ZET-a« i puhački orkestar »Rozga«. Središnji svečani program predviđen za 12,15 sati, trajat će pola sata, a u njega će se svojim govorima uključiti predsjednik SSSH, Davor Jurić i povjerenik SSSH grada Zagreba, Damir Gašparović. Nakon govora slijedi zabavni dio programa za koji su zaduženi Vlado Kalember, Ivica Šerfezi, Zdenka Kovačićek, Valentina, Ella, Emilija Kokić, Kriglbojsi Garcija, Maja Marija, Branimir Mihaljević, Ivan Mikulić, Boris Barbarović, Double Fun i drugi, a kao »šlag na tortu« slijedi koncert »Crvene jabuke« u 16, 30 sati.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Natjecateljima Prvosvibanjskih radničkih igara - porcija ćevapa i besplatno piće</p>
<p>Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH), organizirali su tijekom vikenda na zagrebačkom Jarunu prve Prvosvibanjske radničke igre. </p>
<p>- Oko 250 članova HUS-a, URSH-a i pozvanih članova iz Matice hrvatskih sindikata javnih službi, natjecali su se u subotu i nedjelju u devet sportskih disciplina, poput maloga nogometa, mini golfa, odbojke na pijesku i slično, rekao je tehnički organizator Radničkih igara, Tomislav Kiš. Natjecateljske ekipe organizirale su se prema firmama iz kojih dolaze, a ne prema sindikalnoj pripadnosti, pa ih je tako bilo iz Plive, Hrvatskih cesta, URIHO-a, Tehnike HRT-a, INA-e...</p>
<p> - Osnovni cilj Igara je bio animirati ljude na sportske susrete. Članove smo htjeli potaknuti na međusobnu solidarnost i otvorenost, poručio je voditelj Županijskog ureda HUS-a u Zagrebu Mario Iveković, kojeg smo zatekli kao jednog od natjecatelja na šahovskom turniru, a u jedno i idejnog začetnika Igara.</p>
<p>Iako pozvani, članovi Saveza samostalnih sindikata Hrvatske nisu imali svoje članove na Prvim radničkim igrama. </p>
<p>Osim članova sindikata, u igrama su sudjelovali i ostali građani, a svi su bili »nagrađeni« sendvičima od mortadele teške 60 kilograma, porcijama ćevapa i osvježavajućim pićem. </p>
<p>- Iako su nam prve, takva praksa organizacije Radničkih igara nastavit će se i iduće godine, najvjerojatnije isto na Jarunu, ali s četiri do pet puta više natjecatelja i bogatijim sadržajem, poručio je Kiš. </p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Solženjicin za obnovu smrtne kazne</p>
<p>MOSKVA, 29. travnja </p>
<p> - Nobelovac Aleksandar Solženjicin u nedjelju je rekao da je za ponovno uvođenje smrtne kazne za pobunjenike u odcijepljenoj Čečeniji, objavila je novinska agencija Interfax.</p>
<p> »Ponekad je smrtna kazna potrebna, da bi se očuvalo društvo i država«, prenosi Interfax Solženjicinove riječi. »A u Rusiji upravo tako sad stoje stvari«, dodao je nobelovac i bivši disident koji hvali ruskoga predsjednika Vladimira Putina i kaže da Rusija mora slijediti vlastiti put, a ne slijepo imitirati Zapad.</p>
<p> Sredinom devedesetih Rusija je praktički ukinula smrtnu kaznu jer je to bio uvjet za ulazak u Vijeće Europe. Smrtna je kazna ostala u kaznenom zakonodavstvu, ali je ustavni sud zabranio izvršenje presuda.</p>
<p> Rusija je dvaput ratovala s čečenskim separatistima, a Zapad tvrdi da je oba rata karakteriziralo nasilje prema civilima i krupno kršenje ljudskih prava. Moskva tvrdi da trenutačno kontrolira čitav čečenski teritorij, ali pobunjenici i dalje napadaju pa svaki tjedan strada nekoliko ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Joschka Fischer opovrgava glasine o rastavi </p>
<p>BERLIN, 29. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Obiteljski život njemačkih političara odavno nije samo privatna stvar. Tako je u subotu s dubokim uzdahom i oporim riječima govori i šef njemačke diplomacije, Joschka Fischer (53) koji je morao opovrgavati berlinske glasine da se raspada njegov brak s novinarkom Nicole Leske (31).</p>
<p>Glasine je pomno istražio žuti tjednik Gala, koji tvrdi da je Leske napustila stan u središtu Berlina i preselila u četvrt Charlottemburg. Gala navodi da je susjedi odavno nisu vidjeli, da u 200 četvornih metara velikom stanu Joschka stanuje sam. List je također saznao da je Leske novogodišnje praznike provela sama na skijanju, dok je on ostao u Berlinu. Inače, ona se često žalila da Fischerove državničke obveze ostavljaju malo vremena za privatni život.</p>
<p>Ako se njihov brak doista raspadne, Fischeru će to biti četvrti razvod. Javnost je sve saznala o njegove tri prethodne supruge, Edeltraut, Inge i Claudiiji, (sve tri mlađe od njega 20 godina) koje su ga fascinirale, ali su ga onda »razočarane njegovom energijom« napustile. </p>
<p>Neki su čak i njegovo svakodnevno trčanje objašnjavali kao da »on trči za svojim ženama ili bježi ispred njih«. Sav taj osebujni obiteljski život nije ni malo smetao da u njemačkoj javnosti Fischer bude uvijek u vrhu ljestvice popularnosti, ni njegovoj supruzi da bude uspješna novinarka. Svi kao da su zaboravili obiteljski stil života Helmuta i Hannelore Kohl s kojom je oženjen 40 godina.</p>
<p>Smjena generacija u njemačkom političkom vrhu donijela je novi životni stil. Njemačku javnost ne zanima privatni život njihovih političara, kao primjerice, njihove saveznike Amerikance. Ipak, mogu pročitati sve o svim obiteljskim tajnama svojih političara. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Selo nepokorenih Gala nije bilo u Bretanji</p>
<p>TOULOUSE, 29. travnja</p>
<p> - Pozeleni od jada, Asterixe! Posljednje malo galsko selo koje se prije više od 2000 godina još odupiralo moćnim Rimljanima nije bilo u sjevernoj Bretanji nego na području okruga Lot u jugozapadnoj Francuskoj. </p>
<p> Prema karbonskom datiranju, tvrde francuski arheolozi, zadnja bitka kojom je Julije Cezar konačno osvojio Galiju 51. godine prije Krista, vodila se kraj sela Puy d'Issolud, sjeverno od Cahorsa. Cezar u svojim memoarima to mjesto naziva Uxellodunum.</p>
<p> Arheolog Jean-Pierre Girault najavljuje nastavak iskapanja na tom mjestu kako bi se otkrili novi dokazi o toj, kako je rekao, »simboličnoj bitki« 20.000 Rimljana protiv 5.000 Gala. Rimljani su, kaže Girault, opkolili selo i prisilili protivnike na predaju tako što su skrenuli tok jedinog izvora vode. Prema legendi, rimski je car prije pobjedničkog povratka u Rim zarobljenicima dao odsjeći desnu ruku.</p>
<p> U središtu vrlo popularnog stripa o Asterixu i Obelixu su pothvati stanovnika maloga bretonskog sela koji se rimskoj invaziji odupiru uz pomoć čarobnog napitka. Prošlog je mjeseca objavljeno najnovije izdanje stripa pod naslovom »Asterix i Latraviata«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Stres ipak više pogađa radnike nego menadžere</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Suprotno proširenom mišljenju, najviše stresa, i u vezi s tim, umora, nije prisutno među glavnim rukovoditeljima neke tvrtke, onima koji donose važne odluke, nego upravo među radnicima i to onima koji rade na tvorničkim trakama.</p>
<p>Do ovog se zaključka došlo nakon jedne opsežne studije kojoj je bio cilj ispitivati stresove i zadovoljstva na poslu, a istraživanja je organizirao međunarodni Ured za rad u Ženevi. Ispitivači kažu da se stres i nezadovoljstvo javlja među radnicima uglavnom zato »što se od njih traži da obavljaju jednostavne poslove koji se ponavljaju, to jest da izvršavaju monotone zadatke koji su ispod njihovih sposobnosti, želja i kulturne razine«. K tomu, ističe se, »velik dio tog rada se obavlja na mjestima gdje su ljudi još izloženi buci, velikoj vrućini ili hladnoći, vibracijama, toksičnim parama i mnoštvu drugih nevidljivih rizika«.</p>
<p>Stres, kronični umor i nezadovoljstvo koji se zbog svega toga javljaju među radnicima, dovode do svađa, nesporazuma i štrajkova, ozljeda na poslu - kaže spomenuti Ured za rad. Da bi se prekinuo taj začarani krug ističu ispitivači, radnicima treba osigurati nešto veće osobne dohotke, poboljšan prestiž i status, sigurnost radnog mjesta i mogućnost napredovanja u poslu. Značaj ovih pojedinih inicijativa varira ovisno o vrsti posla Na primjer, u industrijama gdje je rad težak, opasan i dehumaniziran, osobni dohoci postaju primarna briga. Primjeri za to su automobilska industrija, rudarstvo i građevinarstvo. Sigurnost radnog mjesta procijenjena je kao najvažniji faktor među radnicima kojima je zanimljiv njihov posao. Kad su plaće i sigurnost radnog mjesta na relativno zadovoljavajućoj razini, radnici su više zaokupljeni izazovima na svojem poslu i sposobnošću svog rukovodstva.</p>
<p>Jedine dobre vijesti što se tiče stresa, a koje donosi studija, odnose se na visokokvalificirane, intelektualne radnike. Citirajući rezultate ispitivanja obavljenog u američkoj telefonskoj kompaniji Bell, Međunarodni ured za rad ističe da je učestalost smrtnih slučajeva kod ljudi u dobi oko 30 godina, bila za 30 posto manja među fakultetski obrazovanima, nego među onima koji nisu imali visoke kvalifikacije. Ured napominje da, na primjer, poslovođe i nadglednici spadaju među one koji su izloženi najvećem stresu.</p>
<p>Dr. Ivo Belan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Tijelo kao objekt</p>
<p>21. MBZ / Zagrebačko kazalište mladih / Plesni performans Gillesa Jobina / Dugotrajni pljesak prepune dvorane </p>
<p>Ime švicarskog plesača i koreografa Gillesa Jobina već je poznato u Zagrebu. Poslije gostovanja na manifestaciji suvremenog plesa na ovom Biennalu po treći se put našao u ovoj sredini, gdje je očito već stekao i naklonost publike, uglavnom mlade. To zaključujemo po činjenici da je u subotu dvorana Zagrebačkoga kazališta mladih bila doslovno prepuna, da je jednosatni program odgledan u tišini, a da je po završetku izvoditelje ispratio dugotrajni, gromoviti pljesak.</p>
<p> Naravno da se našlo i pojedinaca, u glavnom starijih, koji su ostali zbunjeni predstavom, koja se odvijala mimo svih, ne samo ortodoksnih, plesnih pravila. I zaista, tko je Jobina i njegov način promišljanja kretanja ljudskoga tijela susreo prvi put, trebalo mu je vremena da tokom predstave uoči da u tome, naoko, besmislu itekako ima sistema. </p>
<p>Gilles Jobin promatra ljudsko tijelo kao objekt u prostoru. On je neopterećen bilo kakvim nasljeđem - primijetili bismo jedino da smo zapazili daleke asocijacije na koreografsku umjetnost jednog osamljenog velikana, Meksikanca Joséa Limóna. Jobin, plešući sam s još jednim plesačem i tri plesačice, poliježe ljudske figure po sasvim praznoj pozornici, zatim ih prošeće u određenim smjerovima i povremeno postavlja u kompozicije i odnose, te ih je u nastavku razgolitio ispod pasa u crne kupaće kostime s posebno veoma izražajnom igrom golih bosih nogu.</p>
<p>Plesači postepeno dolaze u sve tješnje dodire, stalno na podlozi brujajuće elektronske glazbe, pomalo enervantne, do samo jedne konvulzivne plesačke kulminacije, poslije čega se atmosfera pomalo smiruje do sasvim neuobičajenog nastavka toga performansa u lirskoj, likovno-scenskoj kompoziciji: plesači mirno, bez žurbe, površinom cijele pozornice slažu u urednim redovima petstotinjak praznih listova papira, da bi se nad tim prizorom dugo, dugo postepeno gasilo svjetlo i zamukla glazba. Napomenimo da je Zagrebu pripala čast pretpremijere toga programa, koji je već najavljen za premijernu izvedbu u glasovitom pariškom Théatreu de la Ville.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Poznanstva u sjećanju</p>
<p>21. MBZ / Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Nastup Zagrebačke filharmonije s japanskim dirigentom Chikarom Iwamurom</p>
<p>Razmjerno dobro posjećeni koncert Zagrebačke filharmonije na 21. muzičkom biennalu u dvorani »Lisinski« donio nam je u petak reprezentativni program kvalitetnih skladba, uključivši i dvije praizvedbe, ali i nova, više nego zanimljiva poznanstva s umjetnicima iz dalekog Japana. Posebno nas je obradovao susret s dirigentom srednjega naraštaja Chikarom Iwamurom, učenikom i suradnikom velikih majstora poput Ozawe i Aubada. Predstavio se veoma autoritativnim, ali i simpatičnim nastupom u odličnoj komunikaciji s orkestrom, sa zamjetno profinjenim senzibilitetom za stilske osobine svakoga izvođenog djela.</p>
<p> Na početku to je bila podosta osebujna skladba pod naslovom »Amber« izraelske skladateljice Chaye Czernowin, autorice četrdesetih godina, koja sa svojim djelima izdašno već šeće svijetom, pa je bilo u redu da je sretnemo i na našem Biennalu. Njena skladba pastoznih orkestralnih namaza, zasnovana na izduženim akordičkim trajanjima, nadahnuta je likovnim predloškom koji na izvjestan način i odražava.</p>
<p>Još mladi, ali već međunarodno afirmirani hrvatski skladatelj Vjekoslav Nježić pojavio se s novim djelom koje je nazvao »Tragovi«, a zasnovao ga na otisnutom komentaru o sudbini zaborava suvremene, posebno elektronske glazbe, čijom snimkom je djelo uokvireno, prekidano i upotpunjavano. Što se tiče samog simfonijskog udjela, složili bismo se s mišljenjem autora da bi se građu orkestra moglo promatrati i izolirano kao samostalnu (dodali bismo: vrlo dobru, izražajno bogatu) cjelinu.</p>
<p> Duhoviti Ivo Josipović praizvedbom svojevrsnog koncerta »Tuba ludens« pružio je priliku mladom, tek 24-godišnjem Osječaninu Krunoslavu Babiću, danas članu Zagrebačke filharmonije, a inače već prisutnom u brojnim sastavima i s međunarodnim priznanjima. Lijepim tonom i sigurnom tehnikom svirke opravdao je skladateljevu namjeru da sruši predrasudu o tubi kao tromom i neatraktivnom instrumentu, sposobnom naprotiv da izvodi i neuobičajene bravure.</p>
<p>Snažan doživljaj pružila nam je skladba 53-godišnjeg Japanca Tokuhide Niimija koji se, za čudo, prvi put obreo na zagrebačkom Biennalu. Kažem, »za čudo«, jer nas je svojom »Vatrenom spiralom«, sazdanom od programski promišljenih »reverberacija« i praizvedenom prije tri godine u Tokiju, uvjerio da piše izrazito ekspresivnu i orkestralno i zvukovno sjajno strukturiranu glazbu. I te kako je vrijedilo čuti i to novo djelo i upoznati skladatelja, prisutnog i na koncertu.</p>
<p> Na kraju večeri opravdano se našlo jedno od kapitalnih djela suvremene hrvatske vokalno-orkestralne glazbe »XIII. ura« Rubena Radice, skladano na Matoševe stihove u čast 900. obljetnice grada Zagreba i njegove biskupije, a praizvedeno 1994. godine. Pod solidnim dirigentskim vodstvom uz Filharmoniju nastupili su zborovi HRT i Muzičke akademije.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zahvalna za pljesak</p>
<p>Sopranistica Elena Mosuc u povodu nastupa u Zagrebu u Verdijevoj operi Traviata 2. svibnja: »Ne smatram se primadonom, za mene je dovoljno da me publika prihvaća u svim teatrima s iskrenim pljeskom i ovacijama« </p>
<p>Zagrebačka operna publika ovih dana moći će upoznati i slušati izvrsnu sopranisticu Elenu Mosuc, umjetnicu koja je osvajala prva mjesta na brojnim međunarodnim natjecanjima. Elena Mosuc je Rumunjka iz Moldavije, a već deset godina živi i najviše djeluje u Zürichu. Nedavno smo sreli Elenu Mosuc u Zürichu i rado je pristala na razgovor za Vjesnik. </p>
<p> • Kako ste i gdje počeli pjevačku aktivnost?</p>
<p>- Moji prvi nastupi bili su u rumunjskom gradu Jassyju, no ubrzo sam krenula u svijet, u najveći švicarski grad Zürich, gdje sam niz godina bila stalna članica opernoga teatra, a povremeno sam gostovala i u drugim europskim središtima, u Münchenu, Berlinu, Hamburgu, Parizu, Beču itd.</p>
<p>• Koje su vaše uloge bile naročito zapažene u tome kazalištu? </p>
<p>- Prema reakciji publike i prema pisanju kritičara, najviše sam se svidjela tumačeći glavne sopranske uloge u operama Rigoletto, Luisa Miller, Traviata... Još sam nastupala u glavnim ulogama u operama Linda di Chamoniux, u Massenetovoj operi Manon, u više Mozartovih djela kao što su Don Giovanni i Čarobna frula, u Straussovoj operi Ariadna na Naxosu.</p>
<p>• Što za vas znači biti primadona? Tu su Vam titulu podijelili neki listovi. I da li se smatrate primadonom?</p>
<p>- Poznato mi je da su u prošlosti tu laskavu titulu dodijelili samo najvećim sopranisticama, kao što su bile Maria Callas i Renata Tebaldi. Ne smatram se primadonom, za mene je dovoljno da me publika prihvaća u svim teatrima s iskrenim pljeskom i ovacijama. </p>
<p>• Uskoro, 2. svibnja, nastupate u Zagrebu u Operi Hrvatskoga narodnoga kazališta. Je li to Vaš prvi nastup u Hrvatskoj?</p>
<p>- Već sam prošlog ljeta pjevala na festivalu u Puli, gdje sam tumačila ulogu Micaele u Bizetovoj Carmen. </p>
<p>• S kojim ste velikim umjetnicima dosad nastupali?</p>
<p>- Bilo ih je više, među njima su i danas prvi tenor u svijetu Placido Domingo, slovenska mezzosopranistica Mariana Lipovšek i drugi. </p>
<p>• Koji Vas nastupi očekuju u skoroj budućnosti?</p>
<p>- Imam osam predstava u Rimskoj operi, gdje tumačim ulogu Kraljice noći, koju sam dosad pjevala u mnogim teatrima više od 200 puta. Nakon toga odlazim u Veronu gdje ću pjevati na opernom festivalu u Areni u dvije opere: u Traviati i u Rigolettu. Vrlo sam sretna zbog toga, jer je festival u velebnoj Areni nešto što je za svakog umjetnika vrhunac i što može postići. Pjevati pred 15.000-20.000 gledatelja u čarobnoj atmosferi veronske Arene za mene je više nego pjevati u Scali i u Metropolitanu. </p>
<p>Dragan Lisac</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Šarm varijacija</p>
<p>21. MBZ / Muzej Mimara / Nastup ansambla Musica Nova Consort iz Izraela / Uz ciklus »Riječ i glazba« ansambla Cantus </p>
<p>U nizu inozemnih ansambala na ovogodišnjem Biennalu, na pretposljednjem poslijepodnevnom koncertu u subotu u Muzeju Mimara, predstavio se ansambl Musica Nova Consort iz Izraela s pet skladbi izraelskih skladatelja. Ansambl u domovini održava redovitu koncertnu sezonu i ciklus koncerata za djecu. Praizveo je i snimio čitav niz djela izraelskih skladatelja. Sastav ima trinaestero članova, a na biennale ih je došlo petero: flautist Rami Tal, klarinetistica Avigail Arnheim, violinist Nitai Zori, violončelist Hilel Zori i pijanistica Sara Janovski-Tal.</p>
<p>Trojica od petero zastupljenih skladatelja rođeni su na prostoru negdašnjeg SSSR i kasnije su emigrirali u Izrael. Najstariji od njih, Mordecai Seter (1916.) ističe se skladateljskim stilom koji ujedinjuje elemente suvremene zapadne glazbe s jakim utjecajem židovske liturgijske glazbe i sefardskog folklora. Njegov lirski obojen Kvartet za flautu, klarinet, violončelo i glasovir, nastao sedamdesetih godina, već je na početku otkrio vrsnost Musice Nove.</p>
<p>Slijedile su šarmantne Varijacije na Mozartovu temu za klarinet, violinu, violončelo i glasovir Rona Weidberga, rođenog 1953. u Tel Avivu, skladatelja između ostaloga i četiri opere te umjetničkog savjetnika ansambla Musica Nova. Za temom utemeljenom na dobro poznatoj Mozartovoj temi iz Sonate u A-duru, KV 331, što ju donosi klavir, nižu se duhovite varijacije. Prvu izvode ostala tri instrumenta, druga je duo klavira i violončela, treća u jazzy stilu, četvrta u obliku fuge, peta kao andante, šesta koja ponovo angažira sva četiri glazbala te sedma kojom violina i klavir zaključuju to simpatično djelo.</p>
<p>Blues za violinu i glasovir Ilje Dimova je portret bluesa na način kao što su Chopinovi valceri portreti valcera, još jedna skladba puna duha i svježine.</p>
<p> Sonata za violončelo i glasovir Benjamina Jusupova (1962.) sadrži tajanstvene odjeke tadžikistanske folklorne glazbe, a solist u tehnici sviranja kruži gudalom po žicama i služi se metalnim sordinom u trećem stavku.</p>
<p>Skladateljica Shulamit Ran, rođena u Tel Avivu, dobitnica je Pulitzerove nagrade za kompoziciju 1991. Godinu dana prije njezinu fantaziju zaokupio je fenomen fatamorgane koji je pretočila u medij zvuka u skladbi »Mirage«, koristeći se trima vrstama flaute - alt flautom, flautom in c i piccolom, klarinetom in b, violinom, violončelom i klavirom. Svi članovi Musica Nova Consorta imali su priliku u ovom dosta opsežnom i raznolikom programu istaknuti se kao vješti majstori svojih instrumenata i kao muzikalno uigrani ansambl.</p>
<p>Ovogodišnji Muzički biennale Zagreb oformio je vlastiti ansambl Cantus, koji je tijekom četiri dana održao ciklus »Riječ i glazba« u Muzeju Mimara. Ansambl, odnosno omanji orkestar sastavljen je od oko 25 glazbenika, među kojima su ugledni zagrebački umjetnici oboist Branko Mihanović, udaraljkaši Ivana Bilić i Igor Lešnik, kontrabasisti Žorž Draušnik i Nikša Bobetko, violinisti Laura Vadjon i Mislav Pavlin i dr. Tijekom ciklusa uoči svakog koncerta emitirana je posredstvom instalacija skladba »Tajna« Dubravka Detonija, praizvedena na početku ciklusa. Preko telefona postavljenih u prostoru Muzeja posjetitelji su mogli čuti različita mišljenja o četiri riječi koje je Biennale »zadao« skladateljima da o njima progovore svojim glazbenim jezikom.</p>
<p>Nakon Sna, Vjere i Istine, u petak je na redu bila Ljubav, koja čini se nije nadahnjujuća za suvremene skladatelje. Izvedene su dvije skladbe dvojice skladatelja različitih ishodišta, koji su se našli začudno bliskima u nekomunikativnosti, a i neinventivnosti svoje glazbe.</p>
<p>Iranski skladatelj Nader Mashayekhi (1958.) studirao je u Teheranu, a zatim u Beču gdje je 1989. godine utemeljio Ansambl Wien 2001. Praizvedena mu je skladba »Le temps d'un retour« u kojoj su pojmovi sjećanje i zaborav ključ za svojstva zvuka.</p>
<p>Austrijski skladatelj Klaus Lang (1971.) gracerski je đak. Predstavio se također praizvedbom »Space cookies, jelenji zov i ljubav« za violinu i ansambl. Kao solist nastupio je grčki violinist i violist Dimitrios Polisoidis. dirigirao je hrvatski dirigent Edo Mičić koji djeluje u Grazu. Preciznom gestom sigurno je vodio izvedbu obiju skladbi izrazito avangardnog stila koje su se gušile u monotoniji bez obzira na to što su željele izraziti.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Umjetnička Pozivnica </p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti / Na fasadi zgrade MSU-a postavljen je rad Brace Dimitrijevića »Prolaznica koju sam slučajno sreo u 16:04, Zagreb, 2001.« / Rad je nastao u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, u petak, na pročelju zgrade Muzeja suvremene umjetnosti postavljen je novi rad umjetnika Brace Dimitrijevića (Sarajevo, 1948.) pod nazivom »Prolaznica koju sam slučajno sreo u 16:04, Zagreb, 2001.«. Prošlo je punih 30 godina od prvih »slučajnih prolaznika« koje je Braco Dimitrijević snimio i postavio u Zagrebu na tadašnjem Trgu Republike te na pročelju Kazališne kavane u sklopu Zagrebačkog salona 1971. godine. </p>
<p>Najnoviji rad toga glasovitog umjetnika, začetnika konceptualne umjetnosti u nas, ali i u svijetu, posebno je naručio MSU kao jednu od akcija kojom ta ustanova želi obilježiti Međunarodni dan muzeja. Riječ je o ceradnom platnu većih dimenzija s fotografijom neimenovane djevojke, koju je kao i sam naslov rada, kaže Dimitrijević, slučajno sreo jednog dana u Zagrebu u 16:04. Vrlo bitan element rada je bio i samo postavljenje ceradnog platna, a za to je unajmljena i jedna privatna građevinska firma te su radnici, uz pomoć velike dizalice, prvo podignuti do pola visine zgrade, gdje su izbušili rupe za klinove i na kraju o njih zakvačili platno. Također rad na pročelju zgrade MSU-a je i svojevrsna najava Dimitrijevićeve samostalne izložbe, koja će biti postavljena u Muzeju Mimara od 5. lipnja do 7. listopada.</p>
<p>Ovogodišnji će se Međunarodni dan muzeja odvijati pod geslom »Gradimo zajednicu«, te je Muzejsko-dokumentacijski centar muzejima i galerijama diljem Hrvatske predložio da svoje zgrade obilježe jumbo-plakatima i reklamnim panoima s reprodukcijama djela iz muzejskih zbirki, kako bi zgrade bile što uočljivije prolaznicima i publici. Muzej suvremene umjetnosti pozvao je Bracu Dimitrijevića da svojim radom - fotografijom slučajne prolaznice - načinjenom ispred zgrade Muzeja 23. ožujka ove godine. Umjetnik se odazvao na taj poziv, i ne samo to, već je taj rad i poklonio Muzeju. Na taj će se način u budućem stalnom postavu, u novoj zgradi Muzeja, moći vidjeti najnoviji rad »Prolaznice« u susjedstvu sa »Slučajnim prolaznikom« iz 1971. godine, koji je MSU nedavno otkupio za svoju zbirku.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tradicija u suvremenosti</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Priredba »Tjedan Izraela« u Židovskoj općini u Zagrebu (ŽOZ), koji se održava do 5. svibnja, nastavlja se programom - »Hrvatska tradicijska glazba u židovskoj zajednici«. Taj program će se održati - u auditoriju i klubu ŽOZ-a 2. svibnja navečer, a osmišljen je prema world music standardima te tradicijsku glazbu panonske Hrvatske predstavlja uz interakciju tradicije, jazza i klasike. Festival Etno Ambient održat će se 3. svibnja navečer u »Tvornici« gdje će posjetitelji, uz dokumentarni film i prigodnu izložbu, moći poslušati i predavanje Dunje Šprajc o židovskoj filozofiji. Uvodnu riječ će održati prvi tajnik izraelskoga veleposlanstva Michael Lotem. Uz prateću grupu nastupit će i poznati izraelski etno glazbenik Yair Dalal, a sefardske romanse izvest će Aleksandar Saša Kabiljo. U»Tjednu Izraela« predviđen je i nastup glazbenika i zabavljača Ofera Hatuke, koji će 4. svibnja navečer u ŽOZ-u izvesti poseban show-program. Uz program trećega i četvrtoga kulturnog događaja servirat će se i izraelski specijaliteti - falafel i sabra. Organizatori »Tjedna Izraela« su Židovska općina Zagreb, Veleposlanstvo Izraela u Beču, AJJDC - Američki židovski odbor za zajedničku distribuciju, Multikultura - Udruženje zdravo društvo, diskografska kuća »Kopito Records Croatia« te izraelska tvrtka »Soul Train«. Realizaciju tjedna potpomogao je Ured Vlade RH za nacionalne manjine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nodilova »Agapozofija«</p>
<p>DUBROVNIK, 29. travnja</p>
<p> - U izdanju Art radionice Lazareti, u posljednje vrijeme jedinog dubrovačkog izdavača filozofijske knjižnice, objavljena je nova knjiga filozofijskih zapisa dubrovačkog autora Antuna Nodila pod naslovom »Agapozofija« (»Agaposofia-ljubomudrje«). Radi se o trinaestoj Nodilovoj knjizi, koja nudi intrigantno štivo podijeljeno u nekoliko poglavlja jednake zapitanosti o suodnosu »Erosa i psihe«, »Agapozofije kao glazbe ljubavi«, odnosno prinosa »Pigmalion«, »Cjelov za ljepotu« ili »Ljepota kao iskon«. Prepoznatljive naslovnice sa »zacrnjenom ništicom« nova Nodilova knjiga svjedoči o sustavnoj filozofskoj misli i autentičnoj osobnosti autora koji od prve tiskane knjige (»Filozofijski mozaik«) 1986. godine do upravo objavljene »Agapozofija« gotovo redovito iz godine u godinu, usložavajući svoju fizolofijsku misao, nudi i objavljuje knjige koje, sabrane na jednom mjestu, čine zapravo sad već i obvezujući prinos koji nalazi svoje poklonike i, u slučaju objavljenih knjiga, redovite čitatelje. (D.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jelena Očić u Baden-Badenu </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Na poziv ugledne filharmonije iz Baden-Badena mlada će hrvatska violončelistica Jelena Očić 3. svibnja u tome gradu održati koncert. Na programu će biti Schumanov koncert za čelo i orkestar u a - molu, a izvedbom će ravnati maestro R. Stiefel.</p>
<p> Jelena Očić je rođena u Zagrebu (1975.) gdje je i diplomirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (u klasi prof. V. Dešpalja), a odmah potom nastavila s obrazovanjem na »Hochschule fűr Musik und Darstellende Kunst« u Manheimu kod profesora Michaela Flaksmana. Tamošnji magisterij upravo završava, a postala je i profesorov asistent. Učila je također i kod vodećih svjetskih čelista (Siegfried Palm, Eleonore Schőnfeld, Victoria Yagling, Leslie Parnas), nastupala na mnogim koncertima u zemlji (uz ostalo i kao solistica uz Zagrebačku filharmoniju) i inozemstvu (Njemačka, Italija, Poljska, Švicarska), surađivala sa svjetski eminentnim umjetnicima (Konstantin Bogino, Ulrike - Anima Mathe, Yuri Gandlsman), sudjelovala na značajnim festivalima (Casals Festival u Švicarskoj ili Ascoli Piceno u Italiji), dobitnica je brojnih nagrada. </p>
<p> Zanimljivost je ovog koncerta i u činjenici da mlada umjetnica svira na vrhunskom čelu kojem je jedno vrijeme bila vlasnica i na kojem je svirala tako poznata čelistica poput Jacqueline du Pre. Nakon njene smrti švicarska zaklada koja čuva glazbalo prepustila ga je na korištenje upravo Jeleni Očić. Ž. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Hajduk grabi prema naslovu prvaka</p>
<p>Pobijedivši Varteks sa 6-0 nogometaši Hajduka su došli na vodeće mjesto na ljestvici pet kola prije završetka hrvatskog prvenstva / S druge strane, smijenjen je Varteksov trener Ivan Katalinić i sezonu će s Varteksom završiti Branko Janžek </p>
<p>SPLIT, 29. travnja</p>
<p> - Dogodilo se napokon ono što su u Poljudu svi priželjkivali. Točno pet kola prije kraja prvenstva Hrvatske Hajduk je zahvaljujući neodlučenom rezultatu Dinama protiv Slaven Belupa i pobjedi protiv Varteksa od 6-0 (4-0) zasjeo na prvo mjesto prvoligaške ljestvice i velikim koracima grabi prema naslovu prvaka Hrvatske. Splićani su protiv Varteksa odigrali 25 minuta iz snova, momčad Zorana »razmontirala« je sastav koji je s velikim ambicijama u Split doveo bivši Hajdukov trener Ivan Katalinić.</p>
<p>Koliko je bilo slavlje Hajduka, toliko je bilo i razočaranje Varteksa. Nakon velikog poraza, predsjednik Varteksa Anđelko Herjavec smijenio je trenera Katalinića i momčad će do kraja sezone voditi Branko Janžek.</p>
<p>Prvih 20-ak minuta tek se naslućivalo da ćemo uživati u pravoj nogometnoj predstavi, najprije je Deranja, a potom i Leko pogodio stativu. Od 23. minute krenuo je splitski vihor. U 23. minuti Bubalo se izborio za loptu, uposlio Deranju u vrhu 16-erca koji je lako okrenuo Režića i topovskim udarcem pogodio lijeve rašlje Rumbakovih vratiju za vodstvo Hajduka 1-0. Deranja je na zaista neobičan način proslavio postizanje pogotka, iz gaćica je izvadio kapu s Hajdukovim obilježjem i stavio je na glavu.</p>
<p>Napadi Hajduka nakon vodećeg gola stizali su sa svih strana, a kruna najbolje ovosezonske predstave Splićana stigla je u 36. minuti. Leko je na desnoj strani pronašao Srnu koji je idealno centrirao, a Bošnjak je u maniri rasnih strijelaca glavom pospremio loptu u mrežu za 2-0. Samo pet minuta kasnije na semaforu je već svijetlilo 3-0. Bubalo je srušen na 20-ak metara od Varteksova gola, a kapetan Ivan Leko je preko živog zida matirao Rumbaka.</p>
<p>Da bi poluvrijeme završilo u pravom svjetlu pobrinuli su se Musa i Bubalo. U sudačkoj nadoknadi prvog dijela Musa je centrirao s desne strane, a Bubalo natrčao i postavio 4-0.</p>
<p>Nastale su ovacije na stadionu, deset tisuća ljudi je pljeskom ispratilo svoje ljubimce na odmor, skandiralo se »Hajduk je šampion«. Zaista briljantna predstava Splićana u prvih 45 minuta. </p>
<p>U nastavku su se Splićani opredijelili za mirniju igru, očito je Vulić htio svoju momčad odmoriti uoči nastavka prvenstva, ali i u takvoj igri Hajduk je uspio postići dva pogotka, što mu protiv raštimanog Varteksa uopće nije bilo teško. Autor oba pogotka, u 71. i 74. minuti bio je Mate Bilić. Najprije mu je s desne strane, nakon što je srušen Bošnjak, Leko idealno nabacio i Bilić je glavom postavio 5-0, da bi ga Musa također idealno pronašao, samo ovaj put s lijeve strane za konačnih 6-0. </p>
<p>• Stadion u Poljudu</p>
<p>HAJDUK - VARTEKS 6-0 (4-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7, Miše 7, Đuzelov 7, Đolonga (od 18. Srna 7), Miladin 7, Musa 7.5, Leko 7.5, Carević 7, Bošnjak 8, Deranja 7.5 (od 63. Andrić 7), Bubalo 7.5 (od 46. Bilić 7.5).</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 5, Režić 5 (od 46. Sklepić 5), Andričević 5, Bilokapić 5, Sabolčki 5, Halimi 5, Kastel 5, Težački 5, Hrman 5, Bjelanović 5, Karić 5.</p>
<p>SUDAC: Marić (Zagreb) 6.5. GLEDATELJA: 10.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Deranja (23), 2-0 Bošnjak (36), 3-0 Leko (41, 4-0 Bubalo (45), 5-0 Bilić (71, 6-0 Bilić (74).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Režić (3), Srna (64), Carević (84)</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan BOŠNJAK</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Schumacher slavio u Barceloni</p>
<p>BARCELONA, 29. travnja</p>
<p> - U petoj utrci »formule 1« za Svjetsko prvenstvo, koja se vozila u Barceloni, Veliku nagradu Španjolske osvojio je Nijemac Michael Schumacher u bolidu Ferrarija. Nijemac je svo vrijeme bio drugi, sa 42.5 sekundi zaostatka iza Finca Mike Hĺkkinena, no Finac je morao odustati pet krugova prije kraja zbog kvara na motoru, što je omogućilo Nijemcu da izbori svoju treću pobjedu ove sezone.</p>
<p>Drugi je bio 25-godišnji Kolumbijac Juan Pablo Montoya u Williams-BMW, a treći bivši svjetski prvak, Kanađanin Jacques Villeneuve u BAR-u.</p>
<p>• Rezultati: 1. Michael Schumacher (Njem/Ferrari), 2. Juan Pablo Montoya (Kol/Williams-BMW) + 40.7 sekundi, 3. Jacques Villeneuve (Kan/BAR) + 49.6, 4. Jarno Trulli (Ita/Jordan-Honda) + 51.2, 5. David Coulthard (VB/McLaren-Mercedes) + 51.6... Redoslijed vozača: 1. Schumacher (Njem/Ferrari) 36 bodova, 2. Coulthard (VB/McLaren) 28, 3. Barrichello (Bra/Ferrari) 14, 4. R. Schumacher (Njem/Williams) 12, 5. Heidfeld (Njem/Sauber) 8, 6. Trulli (Ita/Jordan) 7, 7. Frentzen (Njem/Jordan) 6, 7. Montoya (Kol/Williams) 6, 9. Hĺkkinen (Fin/McLaren) 4, 9. Villeneuve (Kan/BAR) 4... Redoslijed konstruktora: 1. Ferrari 50 bodova, 2. McLaren-Mercedes 32, 3. Williams-BMW 18, 4. Jordan-Honda 13, 5. Sauber 9, 6. BAR 7, 7. Benetton 1.</p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Raspoloženi Zagreb nadigrao Osijek</p>
<p>U dvoboju koji je Osijeku značio držanje priključka u utrci za naslov prvaka, a Zagrebu borbu za četvrto mjesto koje donosi nastup u Europi slavio je Zagreb sa 2-1</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Tek u devetoj utakmici proljetnog nastavka, inače petoj u Ligi za prvaka nogometaši Zagreba zabilježili su pobjedu. I to više nego zasluženu, na leđa je položena momčad Osijeka. Konačnih 2-1 (1-1) za Zagreb, obzirom na prigode i inicijativu domaćih izražen je premalim rezultatom.</p>
<p>Zaista je teško nabrojati što su sve izuzetno poletni i motivirani nogometaši Zagreba promašili u ovoj utakmici. Osječani su igrali koliko su im dozvolili nogometaši Zagreba koji su od početka sasvim jasno pokazali svoje namjere. »Zagrebaši« su gledali prema suparničkim vratima svovrijeme, tako da je zaista prava šteta što je svega nekoliko stotina gledatelja promatralo ovu utakmicu. Bio je to, naime, prvenstveni ogled u kojemu su i jedni i drugi tražili svoju zadnju šansu - Osijek da zadrži korak u utakmici za naslov prvaka, a Zagreb da pokuša doći na 4. mjesto koje otvara mogućnost nastupa u Europi.</p>
<p>Nakon silovitog i živog Zagrebovog pritiska, bilo je pitanje trenutka kad će domaći povesti. No, kako to u nogometu biva, sasvim potisnuti Osječani u 24. minuti konačno su malo hrabrije zakoračili preko centra. Balatinac je na 20-ak metara od Zagrebovih vratiju gledao kome da doda, a kada je vidio slobodan prolaz, napravio je nekoliko koraka i iznenadnim, prizemnim udarcem savladao Stojkića.</p>
<p>Zagreb je poravnao već u idućoj minuti. Bila je to akcija preko desne strane, Čižmek je praktički iz kuta nabacio u peterac, tamo se našao Nosek i glavom loptu smjestio u mrežu.</p>
<p>Domaći su s razlogom u 43. minuti protestirali. Tada je, naime, njihov obrambeni igrač Josip Bulat, u napadačkoj akciji došao do kaznenog prostora Osijeka. Činilo se da je već pola metra u kaznenom prostoru, kad je pao sa svojim čuvarom. Sudac Šupraha, valjda u strahu da bi mogao dosuditi najstrožu kaznu, pokazao je sasvim nepravedno Bulatu žuti karton zbog navodnog simuliranja.</p>
<p>Početkom nastavka evo Zagreba u zasluženom vodstvu. Ponovno je tko zna koji puta Antonio Franja dodao upotrebljivu loptu, ovaj puta visoku, ponovno Noseku na glavu. U istoj prilici je bio tri minute kasnije, kad su centimetri dijelili put lopte od ulaska u mrežu. Zagrebova je igra pritom stalno bila nagrađivana pljeskom, a mora se priznati da su u 77. minuti imali i sreće. Tek što je ušao, Zrilić je zamalo iskoristio jedan nesporazum Zagrebove obrane, a kad se lopta već vidla u mreži, pogodila je u - vratnicu.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - OSIJEK 2-1 (1-1)</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 7 - Bulat 7; Vejić 6,5, Stavrevski 6,5 - Surać 6,5, Čižmek 7 (od 67. Štrok -), Čačić 7,5 (od 83. Perić -), Šimić 6,5, Verhas 6,5 - Nosek 7,5, Franja 7 (od 67. Kosić 6)</p>
<p>OSIJEK: Balić 7 - Petrović 6; Vujica 6, Neretljak 6,5 - Balatinac 6,5, Brkić 6 (od 80. Grnja -), Halilović 7, Jukić 6,5, Kalesić 6 - Mitu 6 (od 74. Zrilić 6), Vuka 5.5 (od 46. Turković 6)</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan) 5. GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Balatinac (24.), 1-1 Nosek (25.), 2-1 Nosek (51.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Balatinac, Bulat, Jukić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tihomir NOSEK</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U Dinamu ni sami ne znaju kako su osvojili bod u Koprivnici </p>
<p>»Nikad to neću shvatiti. Mi smo Dinamo, a momčad u Koprivnici izađe uplašena kao da igramo protiv Reala u Madridu! Nikad nisam vidio onakav jad od igre«, rekao je Dinamov vratar Butina nakon 1-1 protiv Slavena Belupa</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - I kad čovjek pomisli da ne mogu lošije, oni uvijek iznenade! Doista, ima li kraja limitiranosti Dinamovih nogometaša, ili se njihov podbačaj u formi gotovo u pravilu može usporediti s nezaustavljivim slobodnim padom? U Koprivnici su još jednom zagrebački nogometaši razočarali, »na pravdi Boga« donijeli su ionako mršav bod (1-1), a Slaven Belupo je opet bio taj koji može žaliti za pobjedom.</p>
<p>Opet su nogometaši odličnoga trenera Mladena Frančića bez odveć filozofije nadigrali »dinamovce« i neprijeporno je da Koprivnica postaje prava noćna mora maksimirskoga kluba. To, uostalom, potvrđuju i riječi vratara Dinama Tomislava Butine, čovjeka koji je opet izvrsnim obranama spasio i drugi obraz svoga kluba:</p>
<p>- Nikad to neću shvatiti, nikad... Mi smo Dinamo, a momčad na teren u Koprivnici izađe uplašena kao da igramo protiv Reala u Madridu! Nikad u životu nisam vidio onakav jad od igre kakvoga smo mi iskazali u prvome poluvremenu, skrušeno je pričao Butina.</p>
<p>Dodajmo da je Dinamova vratara u prvome poluvremenu ozlijedio nespretni suigrač Sedloski, međutim snimanje trbušnoga zida ultrazvukom nije pokazalo negativne posljedice. No, za svaki slučaj, u ponedjeljak će Butina obaviti još jedno snimanje.</p>
<p>»Modri« je vratar, kao i toliko puta dosad, usmjerio prst u pravome smjeru. Jer, ne može svatko osvojiti naslov, ne postaje se prvakom slučajno! I kad je najžešće, tada se pokazuju prave vrijednosti, ili limitiranosti, neke momčadi. Prestrašeni, neagresivni i idejno siromašni »plavi« nogometaši i u Koprivnici su bili zreli za porciju, bili su statisti koji su promatrali kako ih oslabljeni Slaven opet »pljuska«! Oslabljeni Slaven? Da! Bez Jurčeca, Bisakua, Ferenčine...</p>
<p>- Da mi je bio Ferenčina, dali bismo im tri komada, pričao je poslije dvoboja trener domaćina Mladen Frančić, koji je 3-6-1 formacijom (koja se brzometno, kad su imali loptu, pretvarala u ubojitu 3-4-3!) iznenadio Dinamova trenera Iliju Lončarevića. Kao i postavljanjem Amižića na desni bok, inače ovaj nogometaš igra na lijevoj strani...</p>
<p>Zašto je, dakle, ovaj Dinamo bio uplašen u Koprivnici, zašto oslabljeni Slaven predstavlja pravi bauk za maksimirskoga gosta? Jednostavan je odgovor, ponavljamo ga već mjesecima: ne sjećamo se kad je lošija družina hodala maksimirskom travom, ne znamo kad je Dinamo imao znanjem limitiranije i psihološki labilnije igrače. A donedavno su Dinamov dres nosili »veliki dečki«, koji su na Old Trafford, pa u amsterdamsku »Arenu«, da ne nabrajamo dalje, odlazili uzdignute glave s porukom bogatijim i uglednijim suparnicima: »pokažite i na terenu da ste bolji«! I onda je netko ljetos otjerao ili rasprodao karakterno čvrstu momčad, a doveo trećerazredne nogometaše koji nisu ni sanjali da bi ikada mogli ući u »plavu« svlačionicu i navući na sebe sveti Dinamov dres. Osim kao sretni dobitnici u nekoj nagradnoj igri...</p>
<p>Katastrofalna selekcija sve više uzima danak u Dinamu i ova će depresivna situacija sigurno potrajati. Jer, ne može se preko noći promijeniti karakter momčadi, niti se igrače može naučiti igrati nogomet, za te promjene potrebna je i promjena pojedinaca. To će uslijediti na ljeto, međutim sad je pitanje kako će Dinamo izgurati prvenstvo do kraja. </p>
<p>Trener Lončarević nije čudotvorac, i on griješi, griješio je i u Koprivnici, međutim ni elita najboljih trenera ne bi iz ove momčadi za sažalijevanje izvukla nešto više. Očito je i Lončarević toga svjestan, očito je shvatio da s dijelovima za »fiću« ne može sastaviti »ferrari... Uostalom, na naš upit gdje leže razlozi Dinamove bijedne igre, trener je ovako odgovorio:</p>
<p>- Teško je sad reći sve razloge, niti vam ih želim reći u ovome trenutku, dok traje prvenstvo. Ali, reći ću ovako: postoje igrači i momčadi koje posjeduju znanje i karakter za osvajanje naslova, a postoje i igrači i momčadi koje nemaju ta obilježja. Vrlo brzo ćemo vidjeti gdje mi pripadamo, u koju od tih dviju skupina. Moram priznati da sam neugodno iznenađen koprivničkim izdanjem, činilo mi se da se momčad »digla« prošloga tjedna. Ne znam zašto su onako ušli u utakmicu, možda odgovor leži u onome što sam malo prije rekao, na rubu očaja bio je Lončarević.</p>
<p>Već u srijedu Dinamo gostuje u Varaždinu, uvijek »napaljeni« Varteks bit će još jedna neugodna prepreka zagrebačkome sastavu. Hoće li Dinamo i u Varaždinu istrčati u »suknjicama«? Ili ipak u toj svlačionici ima i malo hrabrosti, snage i odgovornosti? Srijeda će odgovoriti... </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Cibalia nastavila pobjedonosni niz</p>
<p>VINKOVCI, 29. travnja</p>
<p> - Nogometaši Cibalije uspjeli su ostvariti najavljenu pobjedu protiv Šibenika u okršaju 27. kola Lige za ostanak, sa konačnih 1-0 (0-0) nastavili su tako svoj pobjedonosni niz. Strijelac jednog pogotka bio je Mario Jurić u 60. minuti.</p>
<p>Prvi dio ogleda protekao je bez izrazitih prilika sa obje strane. Jedino je Marić sam sebi pokušao zagorčati život u 8. minuti spustivši loptu pred natrčalog Matasa, koji poklonjenu priliku vratio isto kako je dobio. No, Cibalia je s druge strane pred sam kraj prvog dijela imala još veću priliku. No, nakon što se našao sam na metar od vratara Grgića potpuno je promašio loptu. Igrač Cibalije Mario Jurić u 60. minuti pogotkom uz pomoć gostujuće obrane razveseljava malobrojne gledatelje.</p>
<p>• Stadion Cibalije</p>
<p>CIBALIA - ŠIBENIK 1-0 (0-0)</p>
<p>CIBALIA: Marić 6.5, Lučić 6 (od 57. Bogdan 6), Tkalčević 6.5, Pernar 6, H. Ratković 6, J. Jurić 6, M. Meštrović 6.5, Pavličić 6, M. Jurić 7, Grgić 5 (od 46. Karabogdan 6), Z. Ratković 6 (od 68. Antić 6)</p>
<p>ŠIBENIK: Bulat 6, Kartelo 5, Pranjić 5.5, Majdov 6, M. Jurić 7, Pirija 6.5, Jović 6, Bedeković 6 (od 46. Vincelj 6), Krpan 6 (od 62. Lalić 5.5), Matas 6, Maglica 6 (od 58. Karega 5.5)</p>
<p>SUCI: Svilokos (Sisak) 6.5. GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 M. Murić (60.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: J. Jurić, M. Jurić, Kartelo, Majov</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario JURIĆ</p>
<p>D. Beidenegel</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Matea Mezak nije uspjela</p>
<p>Nakon ozljede Silvije Talaje, izbornik hrvatske teniske reprezentacije Goran Prpić je najjačoj talijanskoj tenisačici Giuliji Casoni suprostavio 16-godišnju Mateu Mezak koja je odigrala solidno, ali je pobijedila Talijanka 6-2, 6-4 </p>
<p>BASSANO (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 29. travnja</p>
<p> - Nakon što je Silvija Talaja u subotu pokušala pomoći hrvatskoj Fed kup reprezentaciji u prvom kolu Svjetske skupine protiv Italije, ali nije dalo previše rezultata, jer je ozljeda ipak preozbiljna, u nedjelju je umjesto ozlijeđene Talaje na teren je izbornik Prpić postavio 16-godišnju juniorku Mateu Mezak. Ona je najboljoj talijanskoj igračici u Bassanu, Giuliji Casoni pružila dostojan otpor, no više od 6-2, 6-4 za Talijanku, mlada Matea Mezak nije mogla izvući.</p>
<p>Prpić je dugo razmišljao koga će postaviti u pojedinačni ogled umjesto Talaje i izbor je pao na Mezak. Prije svega stoga što je Prpić osobni trener 16-godišnje tenisačice i najbolje zna koliko može. Mlada Zagrepčanka odigrala je solidan meč u kojem je naznačila da ima dobar početni udarac, ali Talijanka je u svemu ipak kompletnija tenisačica, prije svega u iskustvu. Mezak je, doduše, u prvom setu imala dvije lopte na servis Casoni za vodstvo od 2-0, no Talijanka je oba puta situaciju lako riješila odličnim prvim servisom. Mezak je izgubila svoj početni udarac u 5. i u 7. gemu, pa je Casoni za 24 minute upisala prvi set.</p>
<p>Mnogo izjednačenije bilo je u drugom setu u kojem je ponovno Mezak imala prvu priliku za oduzimanje servisa suparnici. No, kod vodstva 2-1, Mezak nije realizirala break loptu za 3-1 u četvrtom gemu. Odluka je stigla kod 4-4 u drugom setu. Giulia Casoni iskoristila je svoju jedinu break priliku u drugom setu i na taj način donijela Italiji drugi bod. Treba reći da je ta jedina break lopta Talijanki bila dosta diskutabilna, jer, čini se, lopta Matee Mezak odsjela je na osnovnoj liniji, no domaći linijski suci ocijenili su da je bila riječ o autu.</p>
<p>• Rezultati: ITALIJA - HRVATSKA (Casoni - Kostanić 4-6, 6-7 (1), Serra Zanetti - Talaja 6-1, 6-1, Casoni - Mezak 6-2, 6-4).</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jug zaslužio vrijednu prednost</p>
<p>U prvoj utakmici finala doigravanja za prvaka Hrvatske vaterpolisti Juga sa 12-9 pobijedili su Mladost Croatia osiguranje / Uzvrat na dubrovačkom plivalištu na rasporedu je u četvrtak 3. svibnja</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Aktualni hrvatski prvaci, vaterpolisti Juga, stigli su nadomak obrane naslova nakon prve utakmice finala doigravanja prvenstva Hrvatske protiv Mladosti Croatia osiguranja. Gostujućom 12-9 (4-2, 3-4, 1-0, 4-3) pobjedom osvojili su dva boda te s tri pogotka prednosti očekuju uzvratni okršaj u četvrtak 3. svibnja na dubrovačkom plivalištu, kada će im i neodlučen rezultat biti dovoljan za konačno slavlje.</p>
<p>Igrači Veselina Đuhe su na plivalištu uz Savu, gdje su glasniji bili dubrovački navijači od zagrebačkih, u svakom segmentu igre bili nadmoćniji protiv »mladostaša«, koji su cijeli okršaj odigrali prilično neraspoloženo sa puno pogrešaka i brzopletosti kod situacija s igračem više u plivalištu. </p>
<p>- Ovo je bila vrlo žilava utakmica u kojoj smo nadigrali Mladost i zasluženo pobijedili, no nije ništa gotovo. Ranjeni lav zna biti najopasniji, oni će nas sigurno pokušati iznenaditi u Dubrovniku. No, sada je prednost na našoj strani, prednost koju ćemo nadam se uz četiri-pet tisuće navijača i potvrditi uz ovakvu igru, rekao je trener Juga Veselin Đuho.</p>
<p>Iako su »mladostaši« bili u podređenom položaju od samog početka držali su rezultatski priključak do kraja druge četvrtine, koja je završila 7-6 vodstvom Juga. Tada je svoje vratarsko umijeće pokazao Goran Volarević, koji je »zaključao« svoja vrata punih 14 minuta. U trećoj četvrtini ostvario je šest obrana i otvorio put k pobjedi svojoj momčadi. Strijelac jedinog pogotka u trećoj četvrtini bio je Dragan Medan za 8-6 vodstvo »gospara«, dok su pogotcima Frane Karača i Alena Boškovića na početku posljednjih devet minuta Dubrovčani poveli sa 10-6 i tako riješili pitanje pobjednika.</p>
<p>- Čestitam Jugu, šanse da obrane naslov su 95-postotne i zbog domaćeg plivališta i zbog sudaca, a najviše zbog naše trenutne igre. Posebno smo loše odigrali u obrani i izuzetno mlitavo na igrača manje. Osnova igre kod igrača manje je ne dopustiti suparniku da diše, moraš ga gaziti i stalno biti uz njega. Oni su uspjeli u tim situacijama stvoriti priliku za vanjski šut i nakon toga lagano postizati pogotke. Prijelomna četvrtina je bila treća kada nismo realizirali nekoliko situacija s igračem više koje smo realno trebali puno bolje odigrati, a ne pucati i probijati glavom kroz zid, komentirao je nakon okršaja razočarani Vjekoslav Kobešćak.</p>
<p>• Plivalište Mladosti</p>
<p>MLADOST CROATIA OSIGURANJE - JUG 9-12 (2-4, 4-3, 0-1, 3-4)</p>
<p>MLADOST CROATIA OSIGURANJE: Vićan, Jakovac, D. Kobešćak 1, Barač 1, Komadina 1, Štritof, Vrbičić 2, Benić, Primorac 2, Bukić, Varga, Rogin 1, V. Kobešćak 1, Perčinić.</p>
<p>JUG: Volarević, Vranješ 2, Pecotić, Računica 1, M. Bošković, Smodlaka 1, Medan 2, Ivaniš, A. Bošković 2, Belofastov 2, Jovica, Fatović 1, Karač 1, Balić.</p>
<p>SUCI: Klarić i Vlajčić (oba Split). GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost CO 12 (5), Jug 10 (8).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goran VOLAREVIĆ.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U Puli glavna proba uoči Svjetskog boksačkog prvenstva</p>
<p>Na trećem međunarodnom boksačkom turniru »Arena kup« u Puli, od 2. do 5. svibnja, sudjelovat će 91 boksač</p>
<p>PULA, 29. travnja</p>
<p> - Na trećem međunarodnom EAB-a boksačkom turniru »Arena kup«, koji će se od 2. do 5. svibnja održati u ringu pulskog Doma mladosti, predstavit će se čak 91 boksač u ukupno 80 borbi. </p>
<p>Kako se ovaj turnir organizira mjesec dana prije Svjetskog boksačkog prvenstva u Irskoj, u Pulu dolaze maksimalno spremne reprezentacije. Iako se u isto vrijeme sličan turnir održava u Istanbulu, ugled dobrih organizatora i lobiranje dovelo je na »Arena kup 2001« nekoliko novih reprezentacija.</p>
<p> Tako će, među 15 prijavljenih vrsta, prvi put svoje umijeće pokazati boksači Jugoslavije, Cipra, Armenije, Engleske i Italije, a uz njih će nastupiti i reprezentacije Rusije, Ukrajine, Rumunjske, Slovačke, Češke, Albanije, Slovenije, Austrije, BiH i Hrvatske. Samo nekoliko dana prije početka turnira, najveću je ležernost pokazao Boksački savez Italije koji organizatoru još nije dostavio listu imena i kategorije u kojima će boksati sedmorica talijanskih reprezentativaca...</p>
<p>Što se tiče hrvatskih reprezentativaca, nakon prvenstva Hrvatske u Splitu oni u Puli neće imati ni dan priprema. Izbornik Pero Tadić u pulski će ring, uz iskusne Jetiša Bajramija i Filipa Palića, od kojih najviše i očekuje, poslati Peru Veočića, Mirzu Barjaktarevića, Antu Vičevića, Josipa Jalušića, Damira Tovarovića, Marija Šivaliju, Antu Varnicu, Ivicu Bačurina, Filipa Cvrlju i Igora Bilića. Kako se očekuju iznimno kvalitetni boksači, izbornik Tadić je u reprezentaciju pozvao samo borce koji donekle mogu parirati reprezentacijama koje su se sustavno, nastupajući na turnirima, pripremale barem dva do tri mjeseca. Podatak da je Jetiš Bajrami u karijeri skupio samo 34 međunarodna nastupa jasno govori da će svaki ulazak u finale, s obzirom na pripreme, moći smatrati uspjehom. </p>
<p>Prema pristiglim prijavama, 11 će boksača nastupiti u velter kategoriji do 67 kg. Slična se situacija očekuje u teškoj, polusrednjoj i perolakoj, u kojima će finale tražiti 11, 10 odnosno devet boksača. Na trodnevnim natjecanjima, za status EAB-a suca polagat će petorica sudaca iz Slovenije, BiH te Hrvatske.</p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Metkovci sada žele oba domaća naslova</p>
<p>Dobro smo počeli, loše završili. Griješili smo u napadu, imali smo »crnih rupa« u igri. Priliku za osvajanje pokala propustili smo u Magdeburgu, rekao je Ivica Obrvan, trener Metković Jamba, nakon 18-28 poraza u uzvratu finala Kupa EHF </p>
<p>METKOVIĆ, 29. travnja</p>
<p> - Izostala je južnjačka fešta u prepunoj metkovskoj dvorani, pokal pobjednika Kupa EHF-a iz Metkovića su odnijeli rukometaši Magdeburga, svladavši Metkovć Jambo u uzvratnoj utakmici finala čak 28-18. Metković Jambo u ovom trenutku nije dorastao iskusnoj, kvalitetnoj i veoma borbenoj momčadi Magdeburga...</p>
<p>Istina, u prvom su dvoboju Nijemci slavili minimalnim rezultatom, 23-22, pa su igrači našeg kluba u utakmicu ušli s dosta optimizma. I dobro započeli, u devetoj su minuti vodili 5-3. Nažalost, uslijedila je serija igrača Magdeburga koji su se odlijepili na 8-5, potom na 6-10. Činilo se da igra samo jedna momčad.</p>
<p>Uporni su Nijemci na odmor otišli sa 13-10 prednošću. Domaći je trener Ivica Obrvan hrabrio svoje rukometaše, govorio da ništa nije izgubljeno, vjerujući da će njegova momčad u nastavku igrati bolje i pametnije. No, to se nije dogodilo, Nijemci su povećali svoje vodstvo na šest zgoditaka razlike, 16-10 i još pojačali tempo... A Metkovci od 34. do 44. minute nisu postigli ni jedan pogodak! Pri rezultatu 21-12 za Nijemce sve je bilo gotovo, igra Metkovića se raspala. Strijelci su stali, obrana je bila premekana i propusna pa su Stefansson i Göthel punili Matoševićevu, odnosno mrežu Dragana Jerkovića, kako su htjeli... Istina, skupili su domaći vratari čak 22 obrane, ali je napad postigao samo 18 pogodaka.</p>
<p>Obrvan je Golužu i još neke umornije igrače povukao s parketa i ostalima dao da osjete što znači igrati u finalu europskog natjecanja. Rezultat je stalno rastao u korist Magdeburga, popeo se do 10 razlike u 54. minuti, a napadači Metkovića samo su povremeno pogađali. I na kraju je razlika bila 10 pogodaka, 28-18.</p>
<p>U igri Metkovića nije bilo »špirita«, a dodatnu je dozu nesigurnosti unijelo neigranje Davora Dominikovića (ozljeda). Jednostavno, Metković nije imao igrača koji bi preokrenuo dvoboj, povukao suigrače, domaći nisu našli rješenje za pokretljivu 6-0 obranu Magdeburga. </p>
<p>Trener Magdeburga Alfred Gislasson ovako je pojasnio visoku pobjedu svoje momčadi:</p>
<p>- Nije Metković tako loš kao što sugerira rezultat. Iznenadio nas je u Njemačkoj, proučili smo njegovu igru i pripremili se. Mislim da je presudilo neigranje Dominikovića, jednog od najboljih europskih igrača. Bilo nam je mnogo lakše igrati u napadu zbog njegova izostanka. </p>
<p>Trener Metković Jamba, Ivica Obrvan:</p>
<p>- Dobro smo počeli, loše završili. Očekivao sam u nastavku bolju igru svoje momčadi, ali su nas Nijemci spremno dočekali i nisu dopustili da se razmašemo. Griješili smo u napadu, imali smo »crnih rupa« u igri, Goran Jerković nije uspio zamijeniti Davora Dominikovića i rezultat je poznat. Mislim da je Magdeburg bolja momčad, postigli smo veliki uspjeh ulaskom u finale. Priliku za osvajanje pokala propustili smo u Magdeburgu.</p>
<p>Rukometaš Metković Jamba, Ivan Markovski:</p>
<p>- Volio bih više nego itko da sam u svom prvom nastupu u nekom finalu podigao pokal sa svojim suigračima. Nismo uspjeli i sami smo krivi. Suparnik je bio spremniji i znao je iskoristiti naše padove. Idemo na domaće prvenstvo i Kup, ovo nas neće uzdrmati.</p>
<p>• Sportska dvorana </p>
<p>METKOVIĆ JAMBO - MAGDEBURG 18-28 (10-13)</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO: D. Jerković, Kaleb 5, Bjeliš, Goluža 4 (1), Medić 1, Mesurov, Markovski 2, Zaigmond 1, G. Jerković 2, Baltić, Matošević, Metličić 3</p>
<p>MAGDEBURG: Fritz, Gaudin, Maculla 2, Stefansson 7 (1), Kudinov 3, Göthel 6, LIesegang 1, Stiebler, Kervadec 2, Abati 1, Kulešov 3, Kretzschmar 3</p>
<p>SUCI: Peter Hansson i Peter Olsson (oba Švedska). GLEDATELJA: 4000</p>
<p>SEDMERCI: Metković Jambo 3 (1), Magdeburg 3 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Metković Jambo 6 minuta (G. Jerković 2, Metličić 2+2), Magdeburg 8 minuta (Stiebler 2+2, Kervadec 2, Stefansson 2)</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Cibona izborila treću četvrtinu, Zadar eliminirao Donu</p>
<p>U drugoj četvrtfinalnoj utakmici doigravanja za prvaka košarkaši Cibone pobijedili Svjetlost-Brod u gostima, 93-78 / Drugom pobjedom protiv Done, 108-75, košarkaši Zadra lako su preskočili četvrtfinalnu prepreku kao i Sava osiguranje u dvoboju protiv Zagreba</p>
<p>SLAVONSKI BROD, ZAGREB</p>
<p> - Košarkaši Cibone nisu dozvolili novo iznenađenje i drugi uzastopni poraz protiv Svjetlost-Broda. U drugoj četvrtfinalnoj utakmici doigravanja za prvaka »cibosi« su svladali Brođane u gostima, 93-78, te tako izjednačili omjer na 1-1, pa će putnika u polufinale odrediti treća, odlučujuća utakmica, koja se igra u srijedu u Zagrebu.</p>
<p> Cibona je od početka držala rezultatsku prednost, koju je doduše u drugoj četvrtini ispustila, a domaći su dva puta došli na dva koša zaostatka (22-24 i 24-26), međutim kasnije je Cibona stvorila prednost od 14 razlike, 31-45, što je i čuvala do odmora. U drugom dijelu domaći su pokušavali doći na ispod deset poena razlike, međutim kad god bi se Brođani uspjeli obraniti i zaprijetiti, bili su tu suci Dožai i Šarac koji su odlučujuće lopte dali Ciboni.</p>
<p>• Dvorana Brod</p>
<p>SVJETLOST BROD - CIBONA VIP 78-93 (59-74, 35-52, 15-22)</p>
<p>SVJETLOST BROD: Norac, Stipanović 11 (1-2), Piplović 18 (3-3), Miličević, Štefanac 7 (1-2), Dedić, Šimić, Pezer 2, Ćorić, Helbich 25 (4-5), Kalaica 15 (2-2)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 4, Kus 1 (1-2), Sesar 8 (4-4), Planinić, Prkačin 13 (1-2), Lee 4 (2-2), Giriček 22 (0-1), Skelin 18 (8-11), Awojobi 16, Mamić 7 (1-1), Nicević, Đidić.</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb) i Šarac (Osijek), GLEDATELJA: 1.300</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gordan GIRIČEK</p>
<p>Košarkaši Zadra bez većih su problema »preskočili« Donu i plasirali se u polufinale doigravanja za prvaka, gdje će ih gotovo sigurno čekati Cibona. Zadrani su u drugoj četvrtfinalnoj utakmici pobijedili Donu u Zagrebu 108-75 (52-41), te su s ukupnih 72 koša razlike u dvije utakmice izborili polufinale. Dona je samo u prvoj četvrtini donekle uspijevala parirati gostima. Štoviše, istek desete minute domaći su dočekali u rezultatskoj pozitivi, 23-21. No, tada su Zadrani zaigrali znatno ozbiljnije.</p>
<p> Košarkaši Done u ovim dvjema utakmicama nisu bili ni sjena one momčadi koja je tijekom prvog dijela sezone čak dvaput svladala Cibonu. Zadrani su se iznenađujuće lako »poigrali« s Burićevim sastavom. Istina, prednost od deset poena, 44-34, dohvatili su relativno »kasno«, tek dvije minute prije kraja poluvremena. No, tada je krenula nezadrživa serija Zadrana, koji su u 27. minuti već vodili sa 24 koša razlike, 75-51.</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>DONA - ZADAR 75-108 (55-79, 41-52, 23-21)</p>
<p>DONA: Novosel 2, Gnjidić 17 (3-4), Antić 16 (4-4), Maloča 12 (7-8), Samardžić 6 (1-1), Bošnjak, Prskalo 6 (4-6), Papić, Barać 4, Čuljak, Novak 12</p>
<p>ZADAR: Knežević 7, Marić 11 (0-1), Baldwin 10 (3-4), Krunić 24 (2-2), Perinčić 8 (2-2), J. Ružić 10 (1-2), Dijan 11 (1-1), T. Ružić 4 (0-2), Mandeville 4, Pejčinović 19 (4-7)</p>
<p>SUCI: Nakić ()varaždin) i Medan (Dubrovnik), GLEDATELJA: 150</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Darko KRUNIĆ</p>
<p>Smušenost i dekoncentracija kakvu su košarkaši Zagreba prezentirali u završnim minutama utakmice protiv riječkog Sava osiguranja zaista su neshvatljivi. »Zagrebaši« su bez imalo »kompleksa« prosuli prednost od 17 koševa i izgubili utakmicu. Riječani su pobijedili 85-84 (34-42) i tako se ukupnim omjerom 2-0 plasirali u polufinale doigravanja za prvaka, gdje čekaju boljeg iz dvoboja Zrinjevca i Splita.</p>
<p>• SD »Trnsko«</p>
<p>ZAGREB - SAVA OSIGURANJE 84-85 (68-55, 42-34, 22-28)</p>
<p>ZAGREB: Tomas 13, Tanta, Miljković, Tomasović, Blašković, Perinčić 18, Stojić 19 (5-7), Vukičević 19 (1-2), J. Garma, Daugherty 15 (2-2)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger, Whitfield 7 (2-3), Mezulić, Baždarić 28 (1-2), Byrne 11 (1-2), Devčić, Budinić, Štimac 15, Mance 24 (5-7), Pervan, Velčić</p>
<p>SUCI: Urukalo (Dubrovnik) i Herceg (Zabok), GLEDATELJA: 400</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ</p>
<p>JOSIP ŠEBALJ</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Vojska ponovo na ulicama Tetova </p>
<p>Albanska gerilska tzv. Nacionalna oslobodilačka vojska preuzela odgovornost za napad / Glasnogovornik makedonske vojske ističe da je u Tetovu mirno / Predsjednik Boris Trajkovski, prema navodima službene televizije, otkazao put u Rumunjsku/ SAD, EU i NATO osudili napad albanskih ekstremista </p>
<p>SKOPJE, 29. travnja</p>
<p> - Zapovjednici albanskih gerilaca u Makedoniji tzv. Nacionalne oslobodilačke vojske (NOV) u Makedoniji preuzeli su u nedjelju odgovornost za ubojstvo osam makedonskih vojnika i policajaca u subotu navečer u selu Vejce nedaleko od Tetova.</p>
<p> U intervjuu za Radio Deutsche Welle u emisiji na albanskom jeziku, jedan od zapovjednika »NOV-a« optužio je makedonske snage da su se previše približile položajima albanskih gerilaca. »Više puta smo upozorili da smo proglasili jednostrano primirje i sudržanost, ali upravo su makedonske snage one koje provociraju i koje su se približile našim položajima«, izjavio je zapovjednik »NOV-a« Sokoli. Izrazio je žaljenje zbog smrti makedonskih vojnika i pozvao stanovništvo da ne dopusti mobilizaciju u makedonsku vojsku »koja provodi nasilje i teror nad Albancima«.</p>
<p> Sokoli je opovrgnuo tvrdnju makedonskih vlasti da su se albanski gerilci nakon tog incidenta povukli iz Makedonije, dodavši da su oni i dalje na svojim dosadašnjim položajima. Na upit je li subotnji incident izoliran slučaj ili početak širih sukoba, odgovorio je da to ovisi o makedonskim snagama, te da će pripadnici »NOV-a« odgovoriti na napade.</p>
<p> Nakon ubojstva, trenutačno je mirno, snage sigurnosti nadziru područje, objavio je u nedjelju ujutro glasnogovornik makedonske vojske Blagoja Markovski. U subotnjem napadu ranjena su trojica makedonskih vojnika, ali nisu u životnoj opasnosti, a po četvorica policajaca i vojnika ubijena su u napadu albanskih ekstremista iz zasjede. Pucnjava iz svih oružja po makedonskoj ophodnji trajala je desetak minuta, izjavio je Markovski. </p>
<p> Makedonska vojska poduzela je sve potrebne mjere, kazao je glasnogovornik ministarstva obrane Georgi Trendafilov, no odbio je iznijeti preciznije podatke o razmještaju snaga. Više vozila za prijevoz vojnika stiglo je u subotu navečer u Tetovo i uputilo se prema vojarnama. Snage specijalne policije i dalje su u gradu i okolici.</p>
<p>Makedonski predsjednik Boris Trajkovski, prema navodima službene televizije, otkazao je odlazak u Rumunjsku. </p>
<p> »Sjedinjene Države osuđuju napad naoružanih albanskih ekstremista na makedonske snage sigurnosti u kojem su poginula osmorica Makedonaca«, navodi se u priopćenju glasnogovornika State Departmenta Philipa Reekera. Pozivaju se sve političke stranke i skupine u Makedoniji da osude taj besmislen čin nasilja i da nastave dijaloga. I glavni tajnik NATO-a George Robertson osudio je ubojstvo ocijenivši ga kukavičkim činom ekstremista. Poručio je da nasilje mora prestati. »U ovom tragičnom trenutku želim pozvati građane i političko vodstvo zemlje da nastavi i pojača napore na unapređenju međuetničkog razumijevanja«, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. Švedsko predsjedništvo Europske unije istaknulo je u priopćenju da je subotnji »napad pokušaj ekstremista da nanesu štetu dijalogu između demokratski izabranih predstavnika stanovnika Makedonije«. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>EU ucjenjuje Poljsku lošijim uvjetima pristupanja</p>
<p>VARŠAVA, 29. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski dužnosnici ne skrivaju sve veće nezadovoljstvo stavom Europske unije u službenim pregovorima o članstvu. Krajem minulog tjedna oštru kritiku na račun Bruxellesa iznio je šef Ureda za europsku integraciju pri poljskoj vladi Jacek Saryusz-Wolski, optuživši Uniju da vrši jak pritisak na Poljsku kako bi u pregovorima pristala na Unijine uvjete u najosjetljivijim pitanjima. »Unijini političari šire u javnosti pogled da Poljska može biti isključena iz grupe država koje će prve ući u Uniju, i na taj način žele prisiliti poljsku vladu da odustane od glavnih koristi koje sa sobom nosi članstvo u EU«, rekao je Saryusz-Wolski.</p>
<p>Istaknuo je pritom da Bruxelles nastoji prije svega iznuditi od Poljske da odustane od zahtjeva da se poljske poljoprivrednike obuhvati sistemom subvencija unutar Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), da pristane na sedmogodišnje prijelazno razdoblje u kojem Poljaci ne bi mogli slobodno tražiti zaposlenje u drugim zemljama Europske unije, te da pristane na manje povoljan sistem pomoći nerazvijenim regijama nego što je u prvim godinama članstva dobivala, primjerice, Španjolska. Ta tri zahtjeva EU-a izazivaju kod Poljaka negodovanje i najčešće se čuje da bi njihovo prihvaćanje značilo da je Poljska pristala biti de facto članicom druge kategorije.</p>
<p>Samo pitanje izravnih dotacija za poljske poljoprivrednike vrijedno je tri do četiri milijarde eura godišnje, na koliko se procjenjuje pomoć seljacima ukoliko na snazi ostanu sadašnje regulacije CAP-a. Bruxelleski političari tvrde da u Unijinom proračunu do 2007. godine ta sredstva nisu predviđena te da ih u prvim godina članstva Poljska neće moći dobiti, i poljskim diplomatima sve se češće daje do znanja da će se, ukoliko nastave insistirati na dotacijama, morati pomiriti s kasnijim ulaskom u EU.</p>
<p>Pritisak na Poljsku pojačao se početkom ovog mjeseca kad Unijin povjerenik za proširenje Günter Verheugen nije spomenuo Poljsku u svojem izvješću o kandidatima koji su ostvarili najveći napredak u pregovorima. U dosadašnjim trogodišnjim pregovorima, Poljska je zatvorila najmanje tematskih cjelina od šest država kandidata s kojima je Unija započela pregovore kao prvima. Štoviše, Poljsku će vjerojatno već u svibnju dostići Litva i Malta koje pregovaraju s Bruxellesom samo godinu i pol dana.</p>
<p>Zbog svoje veličine, Poljska je, kako se i očekivalo, najproblematičniji kandidat za EU. Uniji je mnogo lakše primiti u svoje članstvo dvomilijunsku Sloveniju ili desetmilijunsku Češku nego četrdesetmilijunsku Poljsku. Kako je istaknuo Saryusz-Wolski, EU se mora upitati hoće li se ograničiti samo na male zemlje ili će obuhvatiti i Poljsku, što će od petnaestorice zahtijevati određene ustupke. »Nećemo prihvatiti takve uvjete koji će ugroziti gospodarski razvoj Poljske«, zaključio je Saryusz-Wolski. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Fujimori ukrao milijardu dolara gotovine?</p>
<p>LIMA, 29. travnja</p>
<p> - Osramoćeni bivši predsjednik Alberto Fujimori možda je iz Perua pobjegao s milijardu dolara gotovine, obveznica i zlatnih poluga ukradenih iz središnje banke, rekao je u subotu jedan ugledni peruanski parlamentarac. David Waisman, čelnik kongresnog odbora koji ispituje optužbe o korupciji tijekom desetljeća Fujimorijeve vladavine koja je završila u studenome prošle godine, rekao je da su i bivši predsjednik i njegov suradnik, odbjegli bivši šef obavještajnih službi Vladimiro Montesinos možda vodili vlastite korupcijske mreže vrijedne ukupno dvije milijarde dolara.</p>
<p>»Naravno, u ovim se pljačkama spominju i neki dužnosnici. Fujimori nije sam mogao ukrasti zlatne poluge iz središnje banke«, rekao je Waisman, a prenosi list El Peruano. »Ne mogu otkriti više pojedinosti jer ovaj slučaj trenutačno vodimo kao krajnje povjerljiv«, dodao je. Jedan drugi član toga povjerenstva, kongresnik Lis Chang Ching, za Reuters je rekao da su Waismanove izjave posve privatne te da se istraga dosad nije bavila tim podacima. Waisman tvrdi da je novac koji je Fujimori pronevjerio sada na računima u nekoliko azijskih država, među ostalim i u Japanu, a vjerojatnost da se do toga novca dođe u roku od pet mjeseci, »vrlo je velika«, rekao je Waisman. Bude li u Waismanovim podacima istine, bit će to prvi put da se Fujimorija povezuje s ilegalnom Montesinosovom mrežom. Montesinos je nekada bio strah i trepet, a sad je najtraženiji čovjek Latinske Amerike. To bi bila dosad najteža optužba protiv 62-godišnjega bivšeg predsjednika koji je, zaštićen dvojnim državljanstvom, sada u Japanu koji ne izručuje svoje državljane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Beču obilježena 330. obljetnica smaknuća Zrinskog i Frankopana</p>
<p>BEČ, 29. travnja</p>
<p> - U organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske, Hrvatskog povijesnog instituta u Beču i Hrvatskog kolegija, u subotu navečer u kripti sv. Petera Canisiusa održana je svečanost kojom je obilježena 330. obljetnica pogibije Zrinskog i Frankopana. Pozdravljajući predsjednike i predstavnike udruga Hrvata u Beču, pater Jerko Matoš rekao je da je povod zajedničkom okupljanju prisjećanje na Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana koji su 30. travnja 1671. pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu. »Oni su za nas metafora i žrtve koje ne mogu nestati iz našeg sjećanja nego su uvijek izvor nadahnuća i u politici i u glazbi«, istaknuo je pater Matoš.</p>
<p> Hrvatski veleposlanik u Austriji Dražen Vukov-Colić najavio je da će se u ponedjeljak, prvi put nakon 330 godina, postaviti spomen-ploča na mjestu njihova pogubljena u Bečkom Novom Mjestu na kojoj će pisati na hrvatskom jeziku »Velikanima hrvatske povijesti«.</p>
<p> Predavanje pod naslovom »Tri Katarine Zrinske« održao je prof. dr. Alojz Jembrih. Tri Katarine iz plemenitog roda Frankopana, naglasio je Jembrih, zavređuju našu pozornost jer su svojim djelovanjem zadužile hrvatsku povijest na političkom, kulturnom i književnom polju. Prva Katarina bila je udana za mađarskog velikaša Perenyja, druga je bila kći Ferdinanda Frankopana udana za Nikolu Zrinskog koji je 1566. poginuo junački u Sigetu, a najglasovitija Katarina bila je supruga Petra Zrinskog i ujedno poznata spisateljica i pjesnikinja. </p>
<p> Hrvatsko veleposlanstvo u Austriji i hrvatske udruge postavit će u ponedjeljak vijence na gradskom groblju te na spomen-ploči u Bečkom Novom Mjestu, a u katedrali će se slaviti misa zadušnica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>SFOR osudio rušenje spomenika Draži Mihajloviću u Brčkom</p>
<p>SARAJEVO, 29. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Multinacionalna divizija Sjever Stabilizacijskih snaga u BiH pridružila se brojnim osudama prošlotjednog (u noći na nedjelju, 22 travnja) rušenja spomenika Draži Mihajloviću u središtu Brčkog. Kako su u nedjelju izvijestili sarajevski dnevnici, spomenuta SFOR-ova divizija poručila je da »vandalizmu nad spomenikom generala Draže Mihajlovića nema mjesta u slobodnoj i tolerantnoj državi« te izrazila očekivanje kako će lokalna policija i vlasti distrikta Brčko brzo istražiti, uhititi i kazniti one koji su umiješani u ovaj čin nasilja.</p>
<p>»Multinacionalna divizija Sjever osuđuje bilo kakve akte nasilja ili uništavanja imovine, bez obzira na to jesu li politički povezani ili su slučajna djela kriminalnog nasilja. Također upućuje pohvale svim onima koji su pokazali suzdržanost od stvaranja daljnjih incidenata nakon što se dogodio ovaj čin vandalizma«, navedeno je u priopćenju SFOR-ove divizije.</p>
<p>I dok brojne reakcije iz Republike Srpske, među njima i ona Ravnogorskog pokreta, zapravo i nisu iznenađujuće, pomalo je čudan način na koji se na ovaj događaj reagiralo u Federaciji BiH i u krugovima međunarodne zajednice. Naime, iako je razumljivo ogorčenje zbog samog čina vandalizma, u potpunosti je nerazumljivo da nitko od onih koji su osudili rušenje Mihajlovićevog spomenika nije barem podsjetio na činjenicu da je samo njegovo postavljanje bilo čin očite provokacije i udar na toleranciju i suživot u multietničkoj sredini kakva bi trebala biti Distrikt Brčko. General Mihajlović vodio je tijekom Drugog svjetskog rata četničke snage koje se smatraju odgovornima za niz počinjenih zločina (posebno u Bosni nad Hrvatima i muslimanima) te kolaboraciju s nacistima. Inače, spomenik Draži Mihajloviću prenesen je u Brčko iz Republike Hrvatske. Prvobitno se nalazio u Kninu ili Vukovaru, odakle je dislociran nakon propasti srpske paradržave. Postojanje njegovog spomenika u samom središtu grada, ali i niz također spornih naziva ulica i trgova trebali su biti tema jedne od idućih sjednica Skupštine Distrikta. Zapravo je sramno da taj spomenik već dosad nije bio uklonjen na mnogo civiliziraniji način.</p>
<p>Kada je riječ o reakcijama iz Federacije, također je zanimljivo da je malo tko od onih koji je osudio rušenje Mihajlovićevog spomenika reagirao na novo oštećenje spomenika poginulim pripadnicima HVO-a u Zenici, već treći put u godinu dana. Incident u Zenici dogodio se praktično u isto vrijeme, i ovakva reakcija dijela javnosti ne može se protumačiti drugačije nego da oni koji su reagirali (uključuju SFOR) imaju različit odnos spram bivšem četničkom zapovjedniku i mladićima koji su se tijekom ovog rata borili i poginuli u postrojbama HVO-a. Odnosno, da im je »đeneral Draža« draži.</p>
<p>Pitanje obilježja, uključujući spomenike ne samo političkim i vojnim vođama iz prošlosti već i književnicima ili umjetnicima, u BiH je vrlo osjetljivo. Doista je vrlo loše kad se rušenjem bilo kojeg spomenika na nasilan način iskazuju politički stavovi, svejedno je li riječ o partizanskim grobljima, bistama četničkih vojskovođa ili spomenicima koji podsjećaju na poginule u proteklom ratu. Ali je isto tako jasno da odnos spram takvih događaja mora biti umjeren i u najmanju ruku uravnotežen, što vezano za incident u Brčkom nije bio slučaj. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kovačević: Potrebna regionalna suradnja u podunavskom slivu</p>
<p>BUKUREŠT, 29. travnja</p>
<p> - Hrvatska je opredijeljena za regionalnu suradnju u podunavskom bazenu. To potvrđuje i svojom spremnošću da sudjeluje u čišćenju rijeke Dunava kako bi se osigurala njegova prometna funkcija, rekao je u nedjelju u Bukureštu hrvatski ministar okoliša Božo Kovačević u povodu održavanja međunarodnog skupa o zaštiti okoliša u podunavsko-karpatskoj regiji. Istaknuo je da bi ponovna prometna povezanost Dunavom mogla ojačati gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj. Kovačević smatra da konferencija treba pridonijeti uklanjanju posljedica rata na prostoru bivše Jugoslavije i obnavljanju prometne funkcije Dunava, te osigurati transgraničnu suradnju u zaštiti prirode i okoliša. Hrvatska, koja je posebno zainteresirana za takvu suradnju oko Kopačkog rita, počela je razgovore o tome s Mađarskom, a trebala bi i sa SRJ čemu na putu stoji problem razminiranja tog područja.</p>
<p> Ministar Kovačević rekao je novinarima da ne postoje konkretni projekti zaštite okoliša u sklopu Pakta o stabilnosti. Upozorio je i da se u UN-ovu Programu za zaštitu okoliša prevelik naglasak stavlja na uklanjanje posljedica ratnih djelovanja u SRJ, a u potpunosti se zanemaruju takve posljedice u Hrvatskoj.</p>
<p> Prema riječima predsjedatelja Međunarodne komisije za zaštitu Dunava Stanka Nicka koji također sudjeluje u radu skupa, podunavske zemlje svaki mjesec gube više nego što je trošak operacije čišćenja Dunava i ponovne uspostave njegove prometne funkcije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Koštunica: I Srbija čeka da sazna kakav joj je državni status </p>
<p>Vojislav Koštunica je u povodu Dana državnosti prvi put izjavio da se ozbiljno mora pristupiti demokratskom ustavnom preustroju države i uputio poziv crnogorskoj i srbijanskoj javnosti, političkim čimbenicima Srbije, Crne Gore i federacije da pokrenu razgovore </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Treća Jugoslavija je na kraju proteklog tjedna, u petak 27. travnja, obilježila devetu obljetnicu postojanja. Zlobnici tvrde da bi nacija skoro zaboravila na taj datum da nije bilo brzojava američkog predsjednika Georgea Busha kojim je svojem jugoslavenskom kolegi Vojislavu Koštunici sedam dana prije roka čestitao Dan SRJ i to baš u predvečerje izbora u Crnoj Gori. </p>
<p>Koštunica je u povodu Dana državnosti izjavio da Ustav SRJ ni po sadržaju, niti po postupku kojim je donijet ne odgovara građanima Jugoslavije i da se »svakako mora donijeti novi«. Prvi je put Miloševićev nasljednik izjavio da se ozbiljno mora pristupiti demokratskom ustavnom preustroju države i uputio poziv crnogorskoj i srbijanskoj javnosti i političkim čimbenicima Srbije, Crne Gore i federacije da pristupe razgovorima. Priznao je tom prigodom kako i Srbija »čeka da sazna kakav joj je državni status«.
Netom završeni crnogorski parlamentarni izbori pokazali su, doduše, matematičku nadmoć bloka za nezavisnost, ali nisu dali pobjedu koja bi omogućila siguran korak u referendum za samostalnu Crnu Goru s vlastitom foteljom u UN-u. Stoga je pitanje o(p)stanka jugoslavenske federacije, ili pak stvaranja nekakve četvrte Jugoslavije, ponovno u središtu pozornosti. Crnogorski je vrh nagovijestio razgovore sa vlastima u Beogradu. Međutim, u okolnostima kad beogradska javnost gotovo unisono govori o pobjedi jugoslavenske opcije u Crnoj Gori i tvrdi da je Milo Đukanović zapravo poražen na izborima, ništa sada za Đukanovića u Beogradu ne može biti »privatno«. Tjednik NIN piše da »prihvaćanje razgovora s Beogradom pokazuje svu nerješivost situacije koju je Đukanović uzrokovao: poslije svega, besmisleno je da Đukanović bude čovjek s kojim se razgovara o modalitetima zajedničke države, a s druge strane, nema nikog drugog«. </p>
<p>U Podgoricu svakodnevno dolaze zapadni političari različitih razina i apeliraju na dogovor s Beogradom o nekom obliku buduće zajednice. Međunarodna krizna skupina u novom izvješću tvrdi da bi se međunarodna zajednica trebala prestati zalagati za održanje krhke jugoslavenske federacije i dopustiti Kosovu i Crnoj Gori da nastave vlastitim putem. Tvrdi se da argument kako na Balkanu već ima dovoljno država uopće nije prikladan odgovor na sadašnje stanje na Kosovu i u Crnoj Gori i poziva međunarodna zajednica da potvrdi (prizna) »realno, legitimno i trajno« odvajanje Kosova, odnosno davanje »uvjetne neovisnosti«. Zapadu se sugerira da bude neutralan u pogledu pitanja neovisnosti te da ne širi negativan utjecaj, već se konstruktivno usredotoči na to da se Crnoj Gori i Beogradu pruži pomoć u međusobnom pronalaženju zadovoljavajućeg dogovora.</p>
<p>Jugoslavenski dužnosnici najavljuju da će SRJ do kraja godine ući u Vijeće Europe, no izvjestitelj Parlamentarne skupštine VE za prijam Jugoslavije Claude Fray ocijenio je da rezultat izbora u Crnoj Gori nameće neophodnost dijaloga između Podgorice i Beograda, jer u suprotnom mogu nastati veliki problemi ne samo u Crnoj Gori, već i regiji. Kosovski Albanci namjeravaju ostvariti neovisnost Kosova unatoč protivljenju međunarodne zajednice, izjavio je Alush Gashi, savjetnik Ibrahima Rugove za vanjskopolitička pitanja. »Nudit ćemo argumente svaki dan dok ne ostvarimo naš demokratski cilj; učinit ćemo sve da budemo dobri susjedi, ali više nema načina na budemo prisiljeni prihvaćati vladavinu Beograda«, rekao je Gashi. Albanci također žele na referendum, no UN-ov administrator na Kosovu Hans Haekkerup vjerojatno će odbaciti tu ideju. Međunarodna zajednica ne želi nametati rok za konačni status, želeći ipak novim jugoslavenskim vlastima dati vremena da uvjere kosovske Albance da mogu živjeti uz vlast iz Beograda i široku autonomiju. Problem je i u tzv. domino efektu prema kojemu ako »ode« Crna Gora, »ide« i Kosovo, tim prije što je rezolucija UN-a 1244 spominje Kosovo kao dio Jugoslavije, a ne Srbije. Drugim riječima, bez Crne Gore Kosovo nema obveze, kažu beogradski političari. Ni Vojvodina nije indiferentna prema neuslišavanju njezinih sve glasnijih zahtjeva za autonomijom, a svojevrsna nepoznanica još je i Sandžak, podijeljen između Srbije i Crne Gore. Sve to čini temelj eventualne nove zajednice nesigurnim, a odgovornost svih involviranih strana velikom. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tajvan kao Berlin u hladnome ratu </p>
<p>Svake godine u proljeće Washington i Peking žučno polemiziraju zbog isporuka američkog oružja Tajvanu / Analitičari ipak zaključuju da Kina protiv Tajvana neće uporabiti silu, jer pripajanje može pričekati i sto godina - kako je Mao Zedong rekao Rcihardu Nixonu 1972., a pribilježio Henry Kissinger </p>
<p>ZAGREB, 30. travnja</p>
<p> - U hladnome ratu, podijeljeni Berlin bio je nešto poput žulja na stopalu - čim bi se u odnosima komunističkog Istoka i kapitalističkog Zapada negdje povećala napetost, bol se osjetila u Berlinu. Tu ulogu Berlina danas je preuzeo Tajvan, veoma bogati otok s 22 milijuna stanovnika, oko koga se opasno nadmeću Kina i Sjedinjene Države. U kineskom građanskom ratu poraženi nacionalisti Chiang Kai-sheka pobjegli su 1949. na Tajvan, pod zaštitu Amerikanaca. I od tada komunističke vlade iz Pekinga poručuju da će kad-tad pripojiti tu »privremeno odbjeglu pokrajinu«. Učinit će to i silom, bude li nužno. </p>
<p>Amerikanci od tada štite »nepotopivi nosač zrakoplova«, kako ponekad tepaju Tajvanu. Tom zaštitom, odnosno praćenjem kineskih namjera, opravdavaju i letove svojih špijunskih zrakoplova uz južne kineske obale, od kojih je jedan 1. travnja doživio bliski susret s kineskim borbenim zrakoplovom i morao se, oštećen, spustiti na kineski otok Hainan. </p>
<p>Svake godine u proljeće žučno se polemizira zbog isporuka američkog oružja Tajvanu koji traži što više najsuvremenijeg oružja - plaćanje nije upitno jer novca imaju i previše. Vlada iz Pekinga prosvjeduje, a Amerikanci se opravdavaju da prodajom oružja samo održavaju ravnotežu kako ne bi izbili opasni ratni sukobi, te da Tajvanu samo omogućavaju da izdrži mogući napad. Ipak, u pravilu, ne udovoljavaju maksimalnim zahtjevima, kako ne bi previše razgnjevili Peking. Ili, znajući da neće dobiti sve što želi, Tajvan traži više kako bi se zadovoljio i s manjim. </p>
<p>Ove godine, Washington je pristao prodati Tajvanu osam podmornica na dizelski pogon, dvanaest zrakoplova P3 za lov na podmornice, četiri razarača i čitav arsenal drugog oružja i opreme. Dizelske podmornice nekad se proglašavalo ofenzivnim oružjem i - prema dogovoru Washingtona i Pekinga iz 1979., prigodom uspostave diplomatskih odnosa - nisu se smjele prodavati Tajvanu. Iako ni ovaj put nije prihvatio maksimalistički zahtjev Tajvana da im se proda najsuvremeniji sustav (razarači s radarskim sustavom aegis), Washington je dao na znanje da će i to oružje prodati ako se prijetnje iz Pekinga pojačaju. Posljednji put tako značajan paket oružja i opreme (sa zrakoplovima F-16), Tajvan je dobio 1992. Da li slučajno, tada je prodaju odobrio George Bush stariji, otac današnjeg predsjednika, što je i tada kao i danas oduševilo jastrebove u Washingtonu. </p>
<p>Poslije povratka Hong Konga i Macaoa pod kineski suverenitet, 1997., odnosno 1999., Tajvan je postao sljedeći - emocionalno, gospodarski, strateški, politički i u svakom drugom smislu - najvažniji dragulj što ga Peking priželjkuje. Stoga, prodaju sve suvremenijih oružja i opreme Tajvanu doživljava kao odgodu ostvarenja najljepšeg sna. Ovogodišnju veliku prodaju proglašava ozbiljnom prijetnjom budućim odnosima, mnogo značajnijom nego je incident sa špijunskim zrakoplovom. Na temelju prodaje tako značajne količine oružja i izjava predsjednika Busha tim povodom, Peking zaključuje da je Washington krenuo putem sukobljavanja s Kinom. Bush je, naime, izjavio da će SAD poduzeti sve nužno, pa i vojnu silu, ako bude potrebno za obranu Tajvana. Ta izjava je protumačena kao značajna promjena američke politike, dosad namjerno nejasne kad je u pitanju odgovor SAD-a na mogućnost napada na Tajvan. Doduše, u naknadnim objašnjenjima, State Department, pa i sam Bush, objašnjavaju da se politika ne mijenja - želi se sugerirati da se Bushu omakao lapsus, što se njemu često dešava. </p>
<p>Gospodarski odnosi, doduše, cvjetaju, ali su i oni sve zamršeniji i često nailaze na teško premostive zapreke. Američki politički i vojni potezi, pa i Bushovi slučajni ili namjerni lapsusi, ohrabruju jastrebove u SAD-u, ali i u Kini, osobito među generalima. Stoga se sada ne isključuje ni mogućnost da Kina uzvrati. Prvo pada na pamet prodaja raketne tehnologije Pakistanu ili »nepouzdanim« i »neodgovornim« državama Srednjeg istoka (Irak, Iran), čime bi odustala od obećanja danog Clintonu u Pekingu 1998. o suzdržavanju od takve prodaje. Mogla bi odustati i od vojne i ostale suradnje. Što je još ozbiljnije, Peking bi mogao krenuti politikom suparništva s Washingtonom i na svjetskoj sceni, tj. mogao bi podržavati američke protivnike gdje god mu se ukaže prigoda, pa primjerice, sve češće koristiti veto u Vijeću sigurnosti kako bi se suprotstavio inicijativama SAD. Analitičari procjenjuju, da Peking ipak neće reagirati preagresivno, jer bi mogao previše izgubiti na području ekonomske i druge suradnje. Prosvjedovat će prigodom prodaje oružja ili svakog poteza koji bi se mogao protumačiti kao priznanje države Tajvan (npr. izdavanje viza za putovanja predsjednika Tajvana, kao sada kad odlazi u neslužbene posjete Japanu ili SAD-u). </p>
<p>No, pragmatični Kinezi suzdržat će se od nerazumnog povećanja vojnih izdataka i ulaska u preskupu trku u naoružanju, jer je presvjež primjer do čega je takva trka dovela Sovjetski Savez. Kini je - barem u predvidivoj budućnosti - gospodarski razvoj još uvijek najvažniji. Poslovično su strpljivi, ne žuri im se, protiv Tajvana neće uporabiti silu i pripajanje može pričekati i sto godina - kako je Mao Zedong rekao Ricihardu Nixonu 1972., a pribilježio Henry Kissinger. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mubarak: Postignut dogovor o prekidu vatre</p>
<p>Peres koji boravi u Kairu rekao je da će Izrael odmah poduzeti mjere kojima će ublažiti pritisak na Zapadnoj obali / Palestinci zatečeni izjavom egipatskog predsjednika</p>
<p>JERUZALEM, 29. travnja</p>
<p> - Nepoznati su napadači u nedjelju ujutro bacili bombu na autobus koji je djecu židovskih naseljenika na Zapadnoj obali prevozio u školu, ali u izgredu nitko nije ozlijeđen. Napad se dogodio u blizini grada Nablusa na Zapadnoj obali. Tamošnji su autobusi opremljeni pojačanom zaštitom protiv takvih napada, pa u njemu nije bilo ranjenih, izjavio je jedan od roditelja.</p>
<p>Izraelska je vojska priopćila da su nešto ranije dvije zgrade razorene u eksploziji u židovskom naselju Shaarei Tikva, također na Zapadnoj obali. Žrtava nije bilo. Tijelo mrtvog Palestinca pronađeno je u blizini školskog autobusa na koji je u nedjelju ujutro na području Zapadne obale izvršen napad bombom, objavljeno je iz izvora izraelske vojske. </p>
<p>Izraelski su tenkovi ispalili četiri granate na Palestince, u blizini Khan Younisa u Gazi, pri čemu je 11-godišnji Arap ranjen u nogu, obznanili su palestinski izvori. Izraelci tvrde da je vojska odgovorila na oružani napad na tamošnji vojni položaj, koji je dolazio iz smjera Khan Younisa. Nešto sjevernije od Khan Younisa, izraelski vojnici koji čuvaju židovsko naselje Kfar Darom ispalili su tri tenkovske granate na palestinski položaj u Deir al-Balahu, pri čemu su ranjene dvije osobe, rekao je palestinski glasnogovornik, dodavši da izraelski napad nije bio ničim izazvan.</p>
<p>U izraelskom gradu Netanyi policija je pomoću robota demontirala bombu postavljenu u ostavljenoj kanti s bojom koju je slučajno primjetio prolaznik. Eksplozija je oštetila nekoliko obližnjih trgovina.</p>
<p>Istodobno, izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres stigao je nedjelju u Egipat na razgovore o egipatsko-jordanskoj inicijatvi za prekid najnovijeg vala nasilja na Srednjem istoku. Peresa je u zrakoplovnoj luci dočekao njegov egipatski kolega Amr Musa s kojim je odmah započeo razgovore u obližnjem hotelu. Ovo je prvi posjet visokog izraelskog dužnosnika Egiptu otkako je Ariel Sharon preuzeo dužnost premijera. Izrael je ranije objavio da razmatra egipatsko-jordansku inicijativu koja poziva na prekid nasilja, gradnju povjerenja i povratak pregovorima, ali i jasno istaknuo da želi značajnije promjene u planu.</p>
<p>Izraelci i Palestinci su postigli sporazum o prekidu vatre, objavio je u nedjelju egipatski predsjednik Hosni Mubarak nakon sastanka s izraelskim ministrom vanjskih poslova Shimonom Peresom u Kairu. »Dvije strane, izraelska i palestinka, pristale su na prekid neprijateljstava«, rekao je Mubarak, ne precizirajući kada bi primirje trebalo stupiti na snagu. »Četiri tjedna nakon prekida vatre, nastavit će se pregovori o političkom rješenju situacije«, kazao je egipatski predsjednik. Neimenovani visoki palestinski dužnosnici su izrazili zbunjenost takvom izjavom egipatskog predsjednika. »Nismo informirani da je takav sporazum postignut. Ovo je prvi glas«, izjavio je jedan od dužnosnika u Gazi.</p>
<p>Shimon Peres je izjavio da će Izrael odmah poduzeti mjere kojima će ublažiti pritisak prema Palestincima na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze. »U ime izraelske vlade, premijera i ministra obrane izvijestio sam egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i ministra vanjskih poslova Amra Musu da će Izrael odmah poduzeti bezuvjetne korake kojima će olakšati život na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze u svakom mogućem smislu«, rekao je Peres, nakon sastanka s najvišim egipatskim dužnosnicima u Kairu. Šef izraelske diplomacije nije precizno naveo o kojim se mjerama radi. Izrael je na početku sukoba s Palestincima uveo strogu blokadu palestinskog područja koja teško šteti njihovom gospodarstvu.</p>
<p>Sirijski predsjednik Bashar al- Assad razgovarao je u subotu s francuskim ministrom vanjskih poslova Hubertom Vedrineom o situaciji na Srednjem istoku i bilateralnim odnosima, saznaje se iz francuskih diplomatskih izvora. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana doputovao je u subotu navečer na Srednji istok i očekuju se njegovi susreti s dužnosnicima Izraela i palestinske uprave, gdje su u nedjelju zabilježen novi nasilni događaji. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rusija i Kina očekuju rekord u bilateralnim kontaktima </p>
<p>MOSKVA, 29. travnja</p>
<p> - Ruski i kineski dužnosnici će ove godine vjerojatno postaviti rekord u broju sastanaka na najvišoj razini, a sve u nastojanju izgradnje boljih odnosa tih susjednih zemlja, objavila je u nedjelju agencija Interfax. Agencija je citirala ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova koji je najavio da će predsjednik Vladimir Putin ove godine dva puta posjetiti Kinu, a planiraju se i uzvratni posjeti na najvišoj razini.</p>
<p> Očekuje se da će Putin posjetiti Kinu u lipnju kako bi nazočio sastanku tzv. šangajske petorke, koju čine Rusija, Kina, Tadžikistan, Kazahstan i Kirgistan. Ivanov nije izjavio kada bi Putin mogao u Kinu po drugi put. Kineski predsjednik Jiang Zemin će Moskvu posjetiti u srpnju kada će dvije zemlje potpisati novi politički sporazum. I kineski premijer Zhu Rongji ima ove godine na raporedu dolazak u Rusiju. »Ove će godina biti kulminacija u razvoju odnosa Pekinga i Moskve«, izjavio je kineski ministar vanjskih poslova Tang Jiaxuan, koji trenutačno boravi u Rusiji.</p>
<p> Nakon rapada njihova savezništva šezdesetih godina, Kina i SSSR postali su suparnici za dominaciju u komunističkom svijetu. </p>
<p>Nekoliko je teških pograničnih izgreda obilježilo njihovo neprijateljstvo, sve do poboljšanja u odnosima krajem 80-ih godina. Od tada su Rusija i Kina izgladile sve granične probleme, najveći kamen spoticanja u bilateralnim odnosima, i započele veliku gospodarsku suradnju. </p>
<p>Dvije zemlje danas dijele ista gledišta o najvećim svjetskim političkim problemima, uključujući pitanja vezana uz NATO-a i o planiranoj gradnji američkog proturaketnog štita. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Talijanke radije glasuju za muške kandidate</p>
<p>Na predstojećim izborima u Italiji smanjen broj žena kandidata / Samo pet posto žena birača opredjeljuje se kod glasovanja za ženskog kandidata</p>
<p>RIM, 29. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Više od polovine stanovnika Apeninskog poluotoka su žene, njih 25 milijuna u odnosu na 24 milijuna muškaraca, tako da predstavljaju značajno glasačko tijelo. Od deset anketiranih žena, osam će sigurno glasovati. Svaki treći Talijan još uvijek ne zna za koga će glasovati, dok je tek svaka peta Talijanka još neopredijeljena. Prosječna Talijanka ne luta u svom izboru, jasno zna tko su njeni favoriti i ne krije svoja politička opredjeljenja. Ankete pokazuju da su žene hrabrije u izjašnjavanju, iskrenije, teže je njima manipulirati.</p>
<p>Međutim na izbornim listama i u političkom životu nisu dovoljno zastupljene. Zanimljiv je podatak da je na ovim izborima je smanjen broj žena kandidata. Mnoge od njih su imale velikih problema da budu stavljene na listu, a neke su isključene prije izbora, kao na primjer Cristina Matranga sa Sicilije iz oporbene stranke Naprijed Italijo. Ona je kao glavni politički cilj stavila borbu protiv mafije, a zbog pitanja osobne sigurnosti se povukla sa liste. </p>
<p>»Ne mislim da smo napravili veliki progres u predstavljanju žena u političkom životu Italije. I dalje je veliki nesrazmjer u odnosu snage i prisutnosti žena u svakodnevnom životu i njihovoj afirmaciji u politici. Mislim da je razlog tome strah muških kandidata od ženske konkurencije«, tvrdi ministrica za socijalna pitanja Livia Turco</p>
<p>Svaki politički tabor ima svoj idealan prototip žene. Za desni centar to je brižna majka i vrhunska supruga, klasična žena koja štiti obiteljske vrijednosti. Lijevi centar se opredijelio za modernu, zaposlenu ženu koja je sposobna, osim bavljenjem obitelji, potvrditi se i profesionalno na poslu. </p>
<p>Zanimljivo je da će između ova dva tipa žene odlučiti muškarci, a ne žensko glasačko tijelo. Dosadašnje predizborne ankete su pokazale da Talijanke ne glasuju za žene. Samo pet posto njih se opredjeljuje za ženskog kandidata. Neistinite su tvrdnje da više glasuju obrazovane i emancipirane žene, jer prema statistikama u glasovanju ne zaostaju ni kućanice. Na ovim parlamentarnim izborima se najviše kandidiralo žena koje su u obiteljskim vezama s nekim političarom ili utjecajnom osobom. Tako je na listi lijevog centra Sandra Lonardo, lijepa supruga Clementea Mastelle, glavnog tajnika Zajednice europskih demokrata. Ove godine se kandidirala i supruga poznatog tv voditelja RAI-ja Pipa Bauda, Katia Ricciarelli. operna pjevačica poznata po svojim studijima politike i ekonomije. Kći bivšeg premijera Bettina Craxija, Stefania se bori za preporod i afirmaciju očeve stranke socijalista. Kći gradonačelnika Taranta Giancarla Cita je na listi zajedno s ocem. Udovica ubijenog suca Massima D'Antone, Olga, je na listi Demokrata ljevice (ona se odavno bavi politikom ). Nezaobilazna i u medijima često prisutna, Alessandra Mussolini, unuka Benitta Mussolinija je kandidat desnog centra za zamjenika gradonačelnika Napulja. Ona je nedavno izjavila da je bilo »više slobode u ovoj zemlji za vrijeme njenog djeda«. Prije nekoliko dana je reagirala potpuno ženski, briznuvši u plač nakon verbalnog napada mladih iz socijalnih centara Napulja koji su uzvikivali »da je treba objesiti kao i njenog djeda«.</p>
<p>Što žene političari u političkom životu Italije preferiraju više nego muškarci? Na vrhu liste su solidarnost, konkretnost i iskrenost. A što Talijanke zamjeraju ženama političarima? Najveća mana političarki je što se malo bave ženama i njihovim problemima. Žensko glasačko tijelo Italije je neznatno više opredijeljeno za lijevi (22 posto) nego za desni centar (20 posto). Talijanke smatraju da je nezaposlenost najveći problem Italije, zatim slijedi ulazak imigranata, mirovine. Tek ne petom mjestu je reforma školstva. </p>
<p>Talijanka koja izlazi na glasovanje zna što hoće, međutim Talijanka stranački kandidat, kojoj se zamjera što je suviše slična muškarcu po stavovima, očito još uvijek nije uspjela izdiferencirati svoj politički profil da bi bila zanimljiva i postala izbor žene. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>»Crkva u procjepu između globalizacije i evangelizacije« (2)</p>
<p>Ne mogu se složiti sa stavovima autora članka »Crkva u procjepu između globalizacije i evangelizacije«, »Vjesnik« 26. travnja 2001.</p>
<p>Autor naime o globalizaciji govori »u globalu«, kada navodeći da »kriteriji svjetskog tržišta, globalne informacijske mreže, međuznanstvene i međukulturne suradnje, koji proizlaze od sve jasnije spoznaje da Zemlja, kao jedinstven bio - ekološki sustav, svoj opstanak duguje ultimativnom povezivanju na svim razinama od ekonomskih, preko tehnoloških do kulturnih, što za Crkvu ne predstavlja dovoljan argument«. Autor, kako se vidi, stavlja sve pojmove, koji su danas u modi, pod jednu kapu, gubeći ljudski kriterij, od kojih je glavni mogućnost ljudskog rasuđivanja i izbora.</p>
<p>On nas u ime globalnih procesa stavlja u situaciju da se nama događa globalizacija, dakle nezaustavljivi proces. Dogodila se tako i globalna sudbina goveda, a posebno onih na Zapadu, jer joj se dogodilo ludilo. A ludilo nije poslao Bog, već upravo kriteriji svjetskog tržišta, od kojih je najvažniji da se što jeftinije proizvodi, da bi profit bio što veći, a hoće li pritom stradati stoka i ljudi, hoće li moći napredovati bio-ekološki sustav, posebno kada najveći zagađivač ne pokazuje nikakvo zanimanje za prirodni proces međucivilizacijskog prožimanja, ako bi to ugrozilo profit njegovih firmi, i ništa drugo ne predstavlja dovoljan argument, malo je važno. Ipak, pokazuje li taj slučaj da postoji mogućnost izbora?</p>
<p>Ako postoji tada možemo izabrati globalnu informacijsku mrežu, međuznanstvenu suradnju, ako ona služi za dobro čovjeka, a ne isključivo profit, jer to vodi podjarmljivanju ljudi i naroda.</p>
<p>Kod međukulturne suradnje bio bih još oprezniji: dok ja šaljem svoje dijete u školu, dječak u Aziji proizvodi za 10 dolara tjedno tepih, a kada moj dječak pođe sa znanjem u život, pun kulturnih vrijednosti, za njega nema posla, jer dječaci globalno proizvode tepihe, deru se u mikrofone proizvodeći multietičku glazbu, proizvode vaze, umjetno cvijeće, i drugo uz bučni marketing kompanija, koje iza njih stoje. Tako meni ostaje samo jedna kulturna politika: da svog dječaka odmah uputim da plete tepih. SAD još nisu uspostavile sveameričko tržište da bi u punom zamahu krenule u pohod na Europu, još se vode borbe u predgrađima. a već sada u EU svake dvije minute propada jedno seosko gospodarstvo. Poljaci imaju 4 milijunu seljaka, cijela EU ukupno 7 milijuna, dakle će se Poljska morati »prilagoditi«, kao što se već mi prilagođavamo. Zapad je pomogao Rusijiu tome da izgradi infrastrukturu za transfer svojih poljoprivrednih viškova, a ne da unaprijedi vlastitu proizvodnju, a kada je Rusija postala insolventna, Zapad se povukao, a Rusija ostala gladna, jer je za vrijeme pomoći uništeno 50 posto seoskih domaćinstava. Sada Rusija kupuje meso »ludih krava«, a ruska domaćica veli tv reporteru. »Nije me strah to jesti, od nečeg se mora umrijeti«, iako postoje i opreznije domaćice.</p>
<p> Afrika je morala odustati od svog sustava, novi ju je potpuno uništio, Južna Amerika jede svoje prašume, »tigrovi« jugoistočne Azije postali su manji od mačke i proizvode još samo toliko, da mogu servisirati svoje dugove, Japan mijenja vlade ne bi li zaustavio propadanje, iako vlada u tom prirodnom procesu stvaranja profita nikakvim mjerama ne može popraviti stanje, jer je novac u rukama globalnih špekulanata. Na izborima možemo smjeniti vladu, i pritom se dobro osjećati, ali ne možemo birati vladare svijeta, pa moramo nastaviti s prilagodbama na svim sektorima ne bi li što prije ušli u Europu, koja bi nam dala pomoć. To je naivno jer Europa više ne postoji, postoji samo globalno društvo, u kome 1,2 milijarde ljudi živi od jednog dolara dnevno, dok se broj milijunera uporno povećava. Nijemci otpuštaju desetke tisuća željezničara, bankara, činovnika, tamo, prema najnovijim izvješćima, ima 13.000 milijunera s više od 3 milijuna maraka. 2,8 milijuna siromašnih, od toga 1,2 milijuna mladih, za koje je podizanje vlastite djece »armutsrisiko«, dakle rizik da budu siromašni, pa su pedantno izračunali, da trebaju godišnje uvoziti 3,5 milijuna »gotovih proizvoda«, dakle ljudi, stranaca, kako bi se održala populacija. I sada se nedobudni nadaju, kako Nijemci, koji su nekad bili motor udruživanja, upravo čekaju nas, da nama pomognu. Gospodin Pandža trebao bi se osloboditi iz pandža nametnutih nam principa, da je napredak sinonim za profit, za njegovo dobro i dobro čitatelja. To ne zaslužuje sustav, koji se svakodnevno globalno urušava, pa i SAD, gdje je u veljači u SAD opušteno 100.000 ljudi, gdje je u tri mjeseca za 4,6 bilijuna dolara povećan gubitak, što je četiri puta više od kritične 1987. g. Kada propadne neki sustav, uvijek se postavlja pitanje, što li su u njemu poduzeli intelektualci. </p>
<p>Vlade liječe simptome a ne bolest! </p>
<p>Morat ćemo se prilagoditi prodajom hotela na istočnoj strani Jadrana, posljednjih na toplom moru Europe, a anonimni vlasnici angažirat će najjeftiniju radnu snagu. Izbjegli Kurdi, Iranci, Kinezi, koji lutaju Jadranom upravo se nude, pa ćemo se moći upoznati s njihovom kulturom, koju će oni širiti u područjima svojih naseljavanja, a posao hrvatske policije bit će da suzbije međuetničke ratove, kako to ne bi ugrozilo turističku sezonu i profit anonimnih vlasnika.</p>
<p>Dođe li do toga, IDS će možda uvjeriti istrijane da tome nema alternative, ali koliko sam ja upoznao Dalmatince, oni neće poći tada na rivu, već u šume, to kao da predosjećaju potencijalni investitori, pa se baš i na jagme.</p>
<p>»Ako mi Europljani imamo nešto dati ovom svijetu, onda je to naše, iz strašnih zabluda i neopisivih muka rođeno saznanje, da su moguća samo kompleksna rješenja, a samo miješani sustavi su primjereni životu, »convivialni« kako bi rekao Ivan Iljić, pa moramo u ime čovjeka i života nastupiti protiv totalitarizma čistih principa, danas prije svega onih tržišta i čiste ekonomije« (J. Strasser).</p>
<p>Kako ono rekoše biskupi: »nikad ne smijemo pasti u napast da damo više važnosti svjetskoj logici...«, jer povratka iz takvog obećanog, a neostvarivog raja - nema. </p>
<p>DUBRAVKO HEINRICHprof. Karlovac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hrvati U BiH jedini dugoročno računaju sa cjelovitom i ravnopravnom državom </p>
<p>Hrvatsku opstojnost trenutno uznemiruju tri prevelika problema:</p>
<p>agresija međunarodne zajednice na BiH tj. na Hrvate u BiH, insistiranje međunarodnih političko-ekonomskih faktora na unifikaciji carinskog režima zemalja bivše Jugoslavije, bez Slovenije plus Albanija tj. stvaranje carinske unije i, treće, unutarnji hrvatski ekscesi oko manipuliranja manjinama (Statut Istarske županije, IDS-a).</p>
<p> Možda i ne čudi odnos međunarodne zajednice prema Hrvatima u BiH jer, konačno, BiH je protektorat, a ako je nešto protektorat onda je tamo najbolje raditi dobre tulume i maltretirati domicilno stanovništvo i njihov gospodarski trud. Sve bi to bilo nevjerojatno šaljivo, da se na žalost sve to doista i ne događa upravo Hrvatima u BiH. Oružani upadi SFOR-ovih snaga u Hercegovačku banku, uz mnoštvo dinamita i isprevrtanih stolova, krađa oružja iz vojarni pod hrvatskom vojnom ingerencijom (vjerojatno da se Hrvati ne bi mafijaški raspucali), pripreme hapšenja odgovornih za Hrvatski narodni sabor, lupanja po samostanskim vratima itd. Što se time želi postići? Razjediniti, oslabiti i izbrisati Hrvate u BiH. Hrvati jedini nekako privređuju u BiH, oni su možda jedini koji dugoročno računaju sa cjelovitom i ravnopravnom državom BiH, upravo su oni ti koji žele BiH približiti ekonomski prosperitetnom i civilizacijski pripadnom Zapadu. U čemu je onda Hrvatski grijeh? Ako se Hrvati bore za Bosnu i Hercegovinu, za svoj ravnopravan položaj u toj državi za koju su prvi ustali da je obrane i potvrde, zašto je onda međunarodnom Uredu; koji se, kako naglašava, isto tako zalaže za tu istu BiH; u interesu da neutralizira hrvatsku kohezijsku komponentu? Možda međunarodna zajednica dugoročno uopće ne računa sa BiH kao cjelovitom državom? A možda joj je zapravo svejedno - baš ju briga. Ako je tako, a jest, onda me, dakle, ne čudi odnos međunarodne družbe i njenih raznih dužnosnika koji na jednoj usputnoj stanici vlastitih planetarnih karijera čine svinjarije, ali me užasava nezainteresiranost Hrvatske prema bespomoćnosti Hrvata u BiH. Sve to nije toliko bezazleno i sve će to netko kasnije morati sanirati.</p>
<p>Stvaranje carinske unije zemalja bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija gore je i nelogičnije rješenje od bivše Jugoslavije. Priča da jedino jedinstven i bogat jugoistok kontinenta može biti preduvjet za primanje država tog prostora u EU, licemjerje je i apsurd. Kako će države takve »unije« ikada postati bogate? Teza da smo sada svi siromašni i da ćemo zajedno financijski ojačati i steći uljudbene standarde, ne vodi do pojedinačnih primanja u EU, nego jedino do nekog budućeg vrlo neuljudnog rata, očaja i siromaštva. Europska vjera u ideju Europe znači dobar matematički izračun, što za ove naše kvantne prostore obično znači loš politički rezultat. No, što se tiče tržišta ex-Jugoslavije i šire, evidentno je da ćemo trgovati, konačno, već trgujemo. Razumljivo je da će kulturna suradnja biti bogata - dapače. Ali čemu nam još treba i neko novo institucionalno združivanje? To je također kršenje Ustava. I napokon, Istra. Zanimljivo je da se hrvatstvo u Istri uspjelo othrvati svim nasrtajima talijanizacije kroz stoljeća, a sada se našlo pred zidom jedne hrvatske stranke koja očito žali što nije talijanska. Na sreću, Ministarstvo pravosuđa reklo je svoje. Ustavni sud, ako predmet do njega dođe, učinit će, nadam se, prema Ustavu svoje. </p>
<p>HRVOJE KIRIĆ prof., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatski antifašizam je neupitan (2)</p>
<p>U Vjesniku je objavljen članak »Hrvatski antifašizam je neupitan«, posvećen obljetnici likvidacije ustaškog logora u Lepoglavi i obljetnici ustanka u Hrvatskoj 23. travnja o.g.</p>
<p>Ti je povodom održan i okrugli stol na temu »Povijesna uloga Lepoglave u antifašističkom pokretu«, na kojem je nastupio g. Ivan Fumić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske.</p>
<p>Gospodin I. Fumić izgleda zaboravlja da je scena demokratske Republike Hrvatske bitno drugačija nego što je za vrijeme komunističke diktature, da se već 1970-71. g. u jeku optimističkog ozračja demokratizacijom političkog prostora SR Hrvatske saznalo za veliku suradnju Pavelićeva režima i jugoslavenske komunističke opcije pri likvidaciji lijeve hrvatske inteligencije u Kerestincu. Tim je bila zadana krvava drama naroda na prostoru NDH u radikaliziranoj matrici lijevo-desno, fašizam - komunizam u kreaciji organizacije jednog te istog zločinca, a u dobro znanoj maniri naučenoj po ugovoru Ribenttrop - Molotov iz 1936. g.</p>
<p> Zar je g. Fumić zaboravio da je matrica Bleiburg rađena također u suradnji fašizam - komunizam (ne bi li ona druga strana dobila životne sokove izazvane zločinom).</p>
<p>Zar je previdio uvid u našu spoznaju da je problem Bleiburg sastavljen od tri pitanja: tko ih je doveo - tko ih je izručio - tko ih je likvidirao?!</p>
<p>Organizacija je uvijek ista; njezinim članovima se u tom silnom zločinu nije ništa dogodilo!</p>
<p>Fumić zaboravlja da imamo i drugih primjera političkog preformuliranja cijelih država, bez krvavih i masovnih zločina: bugarski slučaj prelaska sa carizma na komunizam - jedina žrtva je bio osobni prijatelj A. Hitlera - Veliki župan Varne!</p>
<p>I sad na početku trećeg milenija kad i mi u Republici Hrvatskoj dobivamo priliku da nam se vlasti smjenjuju demokratskim putem, bez obzira što mislili o prethodnoj, Fumić nam nudi retoriku i sadržaj svega viđenog i naučenog iz XX. stoljeća. Tumači, da je na njima isticati: »što je bilo pozitivno a što negativno u Drugom svjetskom ratu u Lepoglavi kao i Hrvatskoj«.</p>
<p>Gospodine Fumiću, bit ću ovaj put osoban: ja sam gledao iskapanje 69 kostura na travnjaku između trećeg i četvrtog krila Lepoglavskog zatvora krajem sedamdesetih godina. Kosturi su bili s obilježjima domobranske vojnice sa svim pokazateljima zločina izvršenih nad njima. Otkud Vam pravo da sad zločin pripisujete ovoj ili onoj strani. Znate, kao što i mi danas znamo da je to djelo jedne te iste organizacije - Podzemne Hrvatske - koja je bila impregnirana u obje zaraćene strukture 1941-45. g. Ona je preformulacija iz prethodno mirnodopskog razdoblja najveće fašističke organizacije na prostoru prve Jugoslavije - ORJUNA-e. Samo je pitanje iz kojeg drskog džepa izvlačite prijetnju za treći milenij!, odnosno jeste li joj i sami član?</p>
<p>Nakon Kerestinca, Jasenovca, Jadovna i ostalih logora NDH, Bleiburga, Macelja sada komunističkog logora Jasenovac (radio do kraja 1947. g.) i ostala 63 komunistička logora, doista s pravom tvrdimo da ni Vi ni bivša saborska Komisija za istraživanje žrtava rata i poraća (poznata po maceljskim kosturima) ne predstavljate nikakve moguće stožere oko kojih bi se hrvatski narod trebao ponovno u krvi ogledavati.</p>
<p>Za nas ste, ustvari, samo dvije prividne manifestacije jednog te istog organizacijskog bića!</p>
<p>MARKO DIZDARZa HDPZ-a, predsjednik</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Greška se potkrala u prevođenju s albanskog </p>
<p>Molimo Vas da radi valjanosti informiranja Vaših čitatelja i cjelokupne javnosti objavite naše reagiranje na članak novinara Željka Garmaza, »Musliu: Vojska Jugoslavije neće ući na područje koje kontroliramo«, objavljen u Vjesniku od ponedjeljka, 23. travnja ove godine. Naime, u inače korektno napisanom članku Vašeg novinara, koji nas je posjetio u našem stožeru u selu Konçul u Preševskoj dolini, potkrala se jedna greška koja bitno mijenja smisao ciljeva naše borbe. Umjesto napisane rečenice - »...Neka se sjeverni dio Kosovske Mitrovice, u kojemu žive Srbi, priključi Srbiji, a nama se, kao dio pogodbe, omogući pripajanje Kosovu«, trebalo je pisati upravo suprotno, odnosno da se protivimo bilo kakvoj pogodbi o zamjeni teritorija. S obzirom da je zapovjednik Oslobodilačke vojske Preševa, Medvjeđe i Bujanovca, Shefket Musliu, vašem novinaru odgovarao na albanskom jeziku, pretpostavljamo da je do nesporazuma došlo nakon pogrešne prevodilačke interpretacije koja je u potpunosti drukčija od onoga što je general Musliu uistinu rekao. Nadamo se da će naše reagiranje naći prostor u vašim novinama.</p>
<p>Informativna služba Oslobodilačke vojske Preševa, Medvjeđe i Bujanovca</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Uhićeni pljačkaši Tiskovog vozila</p>
<p>U priopćenju MUP-a Hrvatske piše kako su 28. travnja u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu pripraćeni počinitelj Nikola V. i njegov pomagač Zoran S. / Obojica su poznati policiji zbog više kaznenih djela, a dio ukradnog novca pretvoren je u devize kako bi ga lakše prebacili u Nizozemsku gdje živi pomogač Nikole V./Nakon pljačke Nikola V. unajmio je privatnu vučnu službu, te svoj osobni automobil marke mercedes C180, odvezao u Opatiju, pokušavajući tim zavarati tragove kazenog djela</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Nakon provedene kriminalističke obrade osumnjičeni za tešku krađu, izvršeno u prošli ponedjeljak, 23. travnja 2001. godine oko 15,00 sati u Zagrebu, u Miramarskoj ulici kada je iz automobila u vlasništvu poduzeća Tisak d.d. u stečaju ukradeno oko 1,680.000,00 kuna, u subotu, 28. travnja 2001. godine prepraćeni su u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu Nikola V. kao počinitelj i Zoran S. kao pomagač. </p>
<p>Djelatnici Odjela za suzbijanje općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke nad osumnjičenim Nikolom V. i Zoranom S. nastavljaju daljnju kriminalističku obradu u cilju prikupljanja ostalih materijalnih dokaza i pronalaženju ostatka ukradenog novca. Oni su sumnjivi i za druga kaznena djela na području Zagreba i Republike Hrvatske, a traže se i njihovi pomagači.</p>
<p>Dana 27. i 28. travnja 2001. godine djelatnici Odjela za suzbijanje općeg kriminaliteta, Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke, uhitili su Nikolu V. zvanog Kokilo (38) iz Cavtata - Konavle, s unajmljenim stanom u Zagrebu, bez zaposlenja.On je od ranije poznat policiji, zbog izvršenja više različitih kaznenih djela. Nad Nikolom V. provedena je kriminalistička obrada kao i nad Zoranom S. (36), iz Župe Dubrovačke, koji je također uhićen. Za njega je ustanovljeno kako je državljanin Republike Hrvatske, ali i državljanin Kraljevine Nizozemske, gdje živi i boravi u Den Haagu. Sukladno izvršenim operativnim provjerama preko Interpola doznato je kako je navedeni Zoran S. već od ranije poznat nizozemskoj policiji i to kao počinitelj više kaznenih djela imovinskog karaktera i onih s elementima nasilja. Za osumnjičene Nikoli V. i Zorana S. utvrđeno je da se od ranije poznaju po mjestu rođenja, kao i iz Nizozemske, gdje Zoran S. stalno prebiva, a Nikola V. ga povremeno posjećuje. </p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade osumnjičeni Nikoli V. prepoznat je od svjedoka kao počinitelj i kao osoba koja se nakon pljačke odaljila vozilom sa mjesta kaznenog djela. Kod njega je nađena i veća količina novca. </p>
<p>Nakon pljačke Nikola V. unajmio je privatnu vučnu službu, te svoj osobni automobil marke mercedes C180, odvezao u Opatiju, a kako bi ga sakrio kod rodbine i time sa sebe otklonio sumnju za tešku krađu. No, to je vozilo u suradnji s kriminalističkim službenicima PU primorsko-goranske uskoro pronađeno.</p>
<p>Također, tijekom kriminalističke obrade ustanovljeno je kako je osumnjičeni Zoran S. na poziv Nikole V. iz Den Haaga zrakoplovom doputovao u Zagreb. Prethodno je u Dan Haagu, u Nizozemskoj, pribavio fiktivnu i krivotvorenu bankovnu potvrdu na veći gotovinski iznos (navodno podignutog novca), kako bi za slučaj kontrole policije mogao prikazati porijeklo posjedovanja veće količine gotovinskog novca. Kao prijateljsku uslugu Zoran S., je od od Nikole V. preuzeo veću količinu deviznog novca, za koji je uvrđeno da potječe od izvršene konverzacije (zamjene) od Tiska otuđenog kunskog novca. Tijekom vožnje prema zračnoj luci Zagreb, od kuda je trebao otputovati s navedenim novcem u Den Haag (s ranije pribavljenom avio karton i rezervacijom) Zorana S. uhitili su pripadnici PU zagrebačke, a tada je kod njega pronađena i oduzeta veća količina deviznog novca.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prvi hrvatski rob želi promijeniti sudski iskaz?</p>
<p>OSIJEK, 29. travnja</p>
<p> - Jedan od medijskih najpopraćenijih slučaja na osječkom Općinskom sudu, koji je nepravomoćnom presudom donesenom u studenom prošle godine na kratko »utihnuo« ponovno se zahuktava i postaje glavnom osječkom temom. Riječ je o slučaju »Jezerčić« u kojemu su, da podsjetimo, bivši načelnik osječke policijske uprave Dubravko Jezerčić (46) i umirovljeni policajac Tomislav Mikulić (28) proglašeni krivima za kaznena djela za koja ih se teretilo - Jezerčić za iznudu, a Mikulić za iznudu i uspostavu ropstva nad oštećenim Brankom Markanom.</p>
<p>Naime, optužnica ih je teretila da su u rujnu 1996.godine prijetnjama i iznudama prisilili oštećenog Branka Markana da Jezerčiću proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je potom Jezerčić otvorio restoran »Grand«. Mikulić je optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva, jer je Markana prisilio da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka i zabranjivao mu da ih napusti, te ga tjerao da za njega i njegove prijatelje obavlja teške fizičke poslove bez ikakve naknade. Tročlano vijeće ovoga suda pod predsjedanjem suca Ninoslava Ljubojevića osudilo je Jezerčića na kaznu zatvora od dvanaest mjeseci, a Mikulića na 2 godine i deset mjeseci. S obzirom da je riječ o nepravomoćnoj presudi i kaznama zatvora koje su manje od pet godina, obojici je pritvor ukinut te su pušteni na slobodu do pravomoćnosti presude.</p>
<p>Prema napisima lokalnih novina, Markan koji je utočište pronašao u osječkom Domu sv.Vinka - prihvatilištu za beskućnike naglo je odlučio promijeniti svoj iskaz. Nedavno se pismom obratio predsjednici saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđi Adlešić u kojemu tvrdi da su ga na optužbe protiv Jezerčića i Mikulića natjerali u osječkoj policiji te da je zapravo riječ o zavjeri protiv Jezerčića. Također navodi i kako su mu osječki policajci rekli što treba reći na sudu kako bi Jezerčić i Mikulić mogli biti proglašeni krivima. U pismu sročenom na četiri stranice, Markan tvrdi kako je upisao Evanđeoski fakultet u Osijeku, da ga je vjera obratila i da ne može više živjeti sa grižnjom savjesti zbog tih optužbi. </p>
<p> Da li je to zaista pravi i istiniti preokret u slučaju Jezerčić ili je prvi hrvatski rob, kako nam tvrde neki izvori, ponovno pokleknuo i pod prijetnjom optuženika koji su trenutno na slobodi napisao pismo, još nije ustanovljeno. Naime, neslužbeno doznajemo kako su navodno upravo Mikulić i Jezerčić prije nekoliko tjedana Markanu izdiktirali sporno pismo, te ga prijetnjama prisilili da ga potpiše i osobno preda Đurđi Adlešić.</p>
<p> Prema tvrdnjama osječkih pravnika, žalbeni postupak na donesenu presudu je u tijeku pa bi ovo na neki način poslužilo kao utjecaj na sud. Ukoliko se usvoje žalbe, cijeli se postupak vraća na osječki Općinski sud na ponovnu raspravu gdje Markan koji je ključni svjedok može dati novi iskaz. U iščekivanju odluke o žalbama na donesenu presudu, postavlja se pitanje koji je od Markanovih iskaza lažan odnosno istinit i da li se to ponovno vrši pritisak na prvog hrvatskog roba?</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jama s dubokom vodom nije bila propisno osigurana</p>
<p>OSIJEK, 29. travnja- Nakon što je u četvrtak u zadnji tren izbjegnuta tragedija u osječkom naselju Jug II kada je četverogodišnji dječak Ivan Novoselec u dječjoj igri upao u jamu punu vode i zamalo se ugušio, osječka je policija provela istragu kako bi se ispitale okolnosti te utvrdilo tko je odgovoran za ovaj događaj odnosno da li je jama bila propisno ograđena.</p>
<p> Prema priopćenju PU osječko-baranjske, provedenim je očevidom utvrđeno kako radove na spornome mjestu izvodi osječki Vodovod te da jama, unatoč trakama upozorenja »Pozor plinovod« i »Pozor Vodovod« nije bila ograđena onako kako to nalažu propisi. Stoga će protiv osobe koja je odgovorna za ovo gradilište a koju policija nije imenovala uslijediti prekršajna prijava iz Zakona o zaštiti na radu. </p>
<p>Podsjetimo, u četvrtak poslije podne Ivan se sa vršnjacima, bez roditeljskog nadzora, igrao ispred zgrade koja se nalazi oko pedesetak metara od osječke južne obilaznice uz koju je prije mjesec i pol dana pukao magistralni vod vodovodnih cijevi pa je zbog radova koji se tamo izvode iskopana duboka jama dimenzija 5x10 metara i dubine oko tri metra. Budući da su na tom dijelu cijevi zbog dotrajalosti jako oštećene, radovi su se odužili, dok se u međuvremenu jama napunila vodom. Nekoliko se dječaka među kojima je bio i Ivan uputilo prema jami. U jednome trenutku, dok su se dječaci igrali uz sam njezin rub, Ivana je jedan od njih gurnuo u vodu. Uplašeni dječaci pobjegli su natrag pred zgradu ostavivši Ivana koji se počeo utapati.</p>
<p> Tek dvadesetak minuta kasnije, invalid Domovinskog rata Drago Vila došao je do jame da provjeri povećava li se razina vode i hoće li se ona izliti jer tik uz jamu ima vrt koji obrađuje. Vidjevši da u vodi nešto pluta prišao je rubu i drvenim štapom povukao beživotno tijelo maloga Ivana. Prestravljen prizorom dječaka je odamh izvukao iz vode, te mu pumpanjem izbacio vodu iz pluća i dječaku ponovno omogućio da udahne zrak spasivši ga tako od sigurne smrti. Ubrzo je na mjesto događaja pristigla i hitna pomoć, pa je Ivan prevezen u osječku Kliničku bolnicu. Iako je dugo bio bez kisika, Ivanovo zdravstveno stanje je dobro, osim što od hladnih podzemnih voda na oba stopala ima ozebline koje ne bi trebale imati većih posljedica. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hoće li dekana na raspravu privesti policajci</p>
<p>Zaštitar se ne sjeća da je bivšem profesoru priječio ulazak na fakultet / Optužba tereti profesora da je uz zlouporabu položaja, uskraćivao drugima pravo na rad</p>
<p>VARAŽDIN, 29. travnja</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu nastavljeno je suđenje bivšem dekanu varaždinskog Geotehničkog fakulteta dr. Marijanu Meštriću kojeg se tereti za zloupotrebu položaja i ovlasti i uskraćivanje prava na rad. Meštrić nije, naime, poštivao odgovarajuće sudske presude te rješenje Ministarstva znanosti i tehnologije, kojima je poništena odluka o otkazima dvojici profesora. Odluke o otkazima sada pokojnom dr. Mati Gazareku i dr. Mateju Meštriću donio je bivši dekan GTF-a dr. Marijan Meštrić, a sudskim presudama te su odluke proglašene nezakonitima. Poništenje odluke o nezakonitim otkazima tražilo je i Ministarstvo znanosti i tehnologije.</p>
<p>Svjedokinja Lidija Košić na sudu je izjavila da je ona u to vrijeme primala i otvarala svu poštu fakulteta, pa je tako prilika i spomenuto rješenje ministarstva, no budući da su sudski postupci već biti u tijeku, ona je to rješenje, odmah proslijedila odvjetničkom uredu Mirka Ramuščaka. O tome nije obavijestila tadašnjeg dekana Meštrića jer tada, rekla je, nije bio na fakultetu, no da je bio, rekla bi mu. Lidija Košić nije znala ni da li je bivši dekan Meštrić kontaktirao s tadašnjim pomoćnikom ministra znanosti i tehnologije Ilijom Škrinjarićem, niti je vidjela policajca kada je otpušteni Meštrić došao k njoj s radnom knjižicom.</p>
<p>Svjedočio je i Bojan Korotaj, koji je tada radi kao zaštitar u »Sokol - Šafraniću« i koji se, zbog proteka vremena nije mogao sjetiti koju je zadaću imao, no misli da su zaštitari bili »angažirani radi očuvanja reda i mira, što je njihov stalni zadatak«. Ne sjeća se da je optuštenog dr. Meštrića udaljio s fakulteta a sjeća se da je dr. Meštrić češće dolazio na fakultet. Tadašnji dekan Meštrić nije mu dao nikakve naredbe, niti je Korotaj, kako je rekao, dobio kakav popis na kojem su se nalazila imena ljudi koje ne bi trebao puštati u zgradu fakulteta.</p>
<p>Za isto kazneno djelo tereti se i sadašnji dekan Geotehničkog fakulteta dr. Ivan Gotić, za kojeg je kazneni postupak trebao biti nastavljen također u utorak. No, ta je rasprava odgođena zbog Gotićevog nedolaska, a svoj je izostanak dekan opravdao dan prije zakazane rasprave i to dopisom u kojem navodi da se nalazi na »predstavljanju studija geotehnike u inozemstvu«. Optužba je naglasila da je dr. Gotić za termin rasprave znao još 12. ožujka, a podnesak o njegovom izostanku sud je zaprimio tek u ponedjeljak, što se ne može smatrati pravodobnim. Stoga je predloženo da ga na iduću raspravu dovedu policajci PU varaždinske, što je sudsko vijeće i uvažilo.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Žena ugrizla policajca</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - U subotu ujutro na području Maksimira dogodio se neobični oblik sprečavanja službene osobe u obavljanju posla: naime, ilegalna prodavačica, državljanka BiH Rasemi O. (32) ugrizla je policajca!</p>
<p>Na Trgu Eugena Kvaternika ona je prodavala robu na drvenim kutijama, zbog čega je komunalni redar Alen Č. (31) pozvao policiju kako bi intervenirala. Kad je policija došla s namjerom da utvrdi identitet Rasemi O., ona se okrenula bježeći od policajaca. Jedan od dvojice službenika stavio joj je desnu ruku na rame, na što ga je žena - ugrizla. Policajac je zadobio lakšu ozljedu desne nadlaktice. Kad se žena primirila, i pristala sjesti u policijski automobil, zadesila ju je još jedna nevolja: zadobila je epileptički napadaj. Prevezena je na KBC Rebro, a policija ju je kasnije ipak odvela u svoje prostorije na kriminalističku obradu. Z. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Zašto Talijani love u Jadranu deset puta više ribe od naših ribara? </p>
<p>Bez pomoći države domaći ribari ne mogu iskoristiti prirodne resurse za kojim i tržište pokazuje sve veći interes, tvrdi Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore/ Ribari traže isti status kakav imaju njihovi kolege s druge obale Jadrana / Hrvatski ribari vezove u lukama plaćaju kao da su jahtaši</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Talijanski ribari love deset puta više ribe u Jadranskom moru jer se našim ribarima ne isplati loviti na tzv. otvorenom moru, rekao je za Vjesnik Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore. Dodao je da bez pomoći države domaći ribari ne mogu iskoristiti prirodne resurse za kojim i tržište pokazuje sve veći interes. Pretpostavlja se da će brojni turisti, u vrijeme kad veći dio Europe potresaju afere kravljeg ludila, slinavke i šapa, tražiti plodove mora. Pitanje je hoće li se na domaćem jelovniku naći i riba ulovljena s naše strane Jadrana.</p>
<p>Plave ribe koja čini između 60 i 70 posto ukupnog ulova, ima dovoljno. Ali, sardele nema pa ribari predlažu da Sabor zbog njezinog nestanka proglasi stanje elementarne nepogode. </p>
<p>Svi se slažu da je stanje najlošije u morskom ribarstvu, a izdano je čak 30.000 dozvola za tzv. dopunski i športski ribolov na Jadranu.</p>
<p> Božanić ističe da je ribari traže samo isti status kakav imaju njihovi kolege s druge obale Jadrana jer »igraju na jednom terenu«. U Italiji je država prije 20, 30 godina osnovala ribarske komune i proglasila tzv. ribarske općine. Tamo postoji 56 veletržnica ribe, a u Hrvatskoj nema ni jedne burze riba na kojoj bi se svakodnevno, bez posrednika, prodavao ulov. Zabrinjava da cijena ribe na ribarnici i ona na molu nemaju nikakve veze osim što se radi o istoj ribi. A ribaru od svega pripadne vrlo malo kao naknada za mukotrpan rad, bez beneficiranog staža. </p>
<p>Za profesionalne ribare, kaže Božanić, najvažnija je pomoć prilikom kupnje ribarskog broda. To je prevelika investicija u koju osiromašeni ribari ne mogu sami ući. U Italiji država subvencionira s 50 posto kupnju ribarskog broda, te gradi ribarske luke i veletržnice ribe. Hrvatski ribari vezove u lukama plaćaju kao da su jahtaši. Zahvaljujući politici razvoja ribarstva u Italiji s kojom je nastavljeno i u sklopu EU-a, tamošnji ribari danas iskorištavaju 99 posto golemih potencijala međunarodnih voda u Jadranskom moru. Nije rijetkost i da talijanske koće love u našim teritorijalnim vodama. U međunarodnim vodama svima je dopušteno loviti, ali zbog tehnološke zaostalosti hrvatske ribarske flote sve teže mogu doploviti do tamo. </p>
<p>Nakon višegodišnje borbe, domaći ribari konačno su dobili jeftiniju »plavu naftu«. No, Ina je nedavno odustala od veleprodaje nafte putem gotovinskog plaćanja upućujući ribare na plaćanje Ininim karticama do kojih je zbog administrativnih problema vrlo teško doći. Ribari su nezadovoljni cijenom »plavog dizela« koja je bila rasterećena trošarina, ali je Ina sve vratila na staro. Naime, u Vladinoj uredbi o jeftinijem pogonskom gorivu za seljake i ribare nigdje se ne spominje »plavi dizel«, jer se zapravo radi o istom naftnom derivatu kao što je »eurodizel«, iako imaju različitu boju. No, Ina za »eurodizel« dobiva 1,97 kuna, a za »plavi dizel« 2,55 kuna po litri. </p>
<p> Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dr. Ivan Katavić naglašava da Hrvatska u ribarstvu mora uhvatiti korak s Grčkom i Turskom što neće biti nimalo lako. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Francuska vlada spašava radna mjesta </p>
<p>PARIZ, 29. travnja</p>
<p> - Najnovija otpuštanja radnika u poznatim tvrtkama Moulinex (oko 4000, od toga oko 1500 u Francuskoj) ili Danone (570 radnih mjesta), pa zatvaranje filijala britanskog lanca robnih kuća Marks & Spencer, zaoštrila su u Francuskoj socijalno pitanje i postavila ga u samo središte političke debate. </p>
<p>Pod pritiskom koalicijskih partnera - Zelenih komunista - i u brizi za vlastitu bilancu s kojom će se pojaviti pred biračima na idućim izborima, vlada je ovog tjedna predložila paket mjera radi zaustavljanja ili bar usporavanja neželjenih posljedica politike restrukturiranja privrede. Duh tih mjera ponajbolje je rezimirala ministrica za zapošljavanje i solidarnost Elisabeth Guigou kad je pred Senatom istaknula: »Ni razulareni liberalizam, ni državno upravljanje privredom«. Ta oporbena metoda »ni...ni« ima doduše prednost da državu ne stoji ništa, ali zato s druge strane usporava rast zbog čega su sve prazniji proračunski fondovi, u što su se ovih dana mogli na svojim leđima uvjeriti i predstavnici zaposlenih u javnim službama, tradicionalne izborne klijentele ljevice. Ukratko, takve polovične mjere ne zadovoljavaju nikoga.</p>
<p>Umjesto radikalnih koraka koje predlažu komunisti i Zeleni (zakonsku zabranu otpuštanja radnika u svim tvrtkama koje bilježe profite te trogodišnju suspenziju isplata dividendi dioničarima), vlada predlaže povišenje tek »troškova otpuštanja«, posebno otpremnine, zatim obvezu da velika i uspješna poduzeća investiraju u industrijalizaciju zapuštenih zona, sve u nadi da takve mjere neće ugroziti konkurentnost francuskih poduzeća na europskoj i svjetskoj razini. »Francusko zakonodavstvo ionako je najrazvijenije u Europskoj uniji glede zaštite radnih mjesta«, naglašava Guigou.</p>
<p>Otpuštanje s posla u zemljama s visokom stopom nezaposlenosti - kao što je Francuska (9 posto) - izaziva snažne i predvidive socijalne tenzije. U zemljama gdje vlada gotovo potpuna zaposlenost kao u Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj ili Austriji, radna je pokretljivost, bolje reći fluktuacija, prihvatljiva u mjeri u kojoj je novi posao dostupniji. Svjesna izbornih rizika te prijetnji koje ovoga puta dolaze od kraljnje ljevice, vlada je morala reagirati i tako se izložiti nezadovoljstvu poslodavaca. Mjere koje je poduzela, dodatne pristojbe i oporezivanja zbog otpuštanja s posla onih poduzeća koja uspješno posluju i bilježe profite, izraz su one političke filozofije koja polazi od pretpostavke - dakako, nikad javno očitovane - da takva poduzeća moraju pričekati dok ne padnu u stečaj, pa da im tek tada bude odobreno pravo i povlastica otpuštanja »tehnološkog viška« radi smanjenja troškova poslovanja.</p>
<p> U takvoj klimi ne čudi da Parizom kolaju i najčudnije glasine/hipoteze. Jedna je ona o raspuštanju Nacionalne skupštine već iduće jeseni. Chirac bi tako parirao odluci vlade da proimjeni izborni kalendar. Druga je ona o povlačenju Jospina s funkcije premijera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vrijeme je jematve od puževa</p>
<p>SINJ, 29. travnja</p>
<p> - Travanj je u Dalmaciji prepoznatljiv i po skupljanju puževa, posebno u Dalmatinskoj zagori. Iako su još prilično niske temperature, puževi se i izvlače iz svojih staništa te su s kućicama krenuli u potragu za hranom na travnatim predjelima.</p>
<p>Baš sada je sezona, što bi se u Dalmatinskoj zagori reklo »jematva od puževa« kad se skupljaju puževi kako je to bilo prošlog tjedna poslije kiše. Tada su sladokusci počeli skupljati puževe po padinama svih dalamatinskih planina. Takva je kiša u Dalmatinskoj zagori poznata i kao »kiša spužarica« (jer puž se ponegdje kaže spuž). </p>
<p>Najukusniji su, kažu, puževi iz Prisoja s padina Biokova, Kozjaka, Mosora, Rilića, Kamešnice ali i brda Visoke pokraj Sinja, gdje se ti »plazavci« hrane kaduljom i drugim ljekovitim biljkama. Sladokusci puževa očekuju najveću »berbu« kad zatopli, kad grane sunce, tada puževi najviše izlaze iz svojih staništa. Kako »pužari« najviše prikupljaju puževe u jutarnjim satima kad se na izlasku sunca pojavljuju i poskoci i otrovnice, svi moraju dodatno pripaziti dok uzimaju puževe.</p>
<p>U Dalmatinskoj zagori sada se na tržnicama, a tako je i u primorskim gradovima, pa i na zagrebačkom Dolcu, neočišćeni puževi prodaju po 20 kuna za kilogram. Ako puževi dolaze iz zdravog okoliša s ljekovitim i aromatskim travama, gurmani će osjetiti aromu kadulje, ive trave, vrijeska... Zasad u dalmatinskompodneblju nema poznatih plantaža uzgoja puževa. Neki kažu da je sada važnije promicati proizvodnju žaba kojih nema dovoljno na dalmatinskom turističkom tržištu.</p>
<p>Inače puževi su oduvijek bili na visokoj cijeni na tržištu, barem na jelovnicima dalmatinskih hotelijera, restorana, kuhinja, pod uvjetom da se stručno spreme, baš kao u Istri. Dalmatinski stručnjaci ističu kako su ipak spremni ponuditi puževe čak i bolje od onih primjerice u Francuskoj, Italiji... s time da puževe iz dalmatinskog podneblja valja spremiti prema receptima dalmatinske kuhinje.</p>
<p>Puževi su poput šparoga i gljiva oduvijek bili na cijeli ugostitelja, specijalitet mnogih ugostitelja u Dalmaciji. U domaćinstvima Dalmatinske zagore znaju biti traženiji od pršuta, tripica, žaba, pastrve... Ali, za razliku od pršuta, žaba, janjetine i kozetine, puževi se ipak konzumiraju samo u rano proljeće, baš kao šparoge.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Vujić: Jasenovac je mjesto sjećanja na kojem će se temeljiti budućnost Hrvatske </p>
<p>Kraus: Posljednjih deset godina morala se voditi teška borba za istinu o Jasenovcu i drugim ustaškim logorima/ Zgrebec: U tom logoru ubijani su Židovi, Srbi, Hrvati, Romi i muslimani samo zato što nisu željeli podržati fašizam/ Fumić: Jasenovac je bio i ostao pojam krvološtva i bestijalnosti kome je zločin bio i cilj i svrha</p>
<p>JASENOVAC, 29. travnja</p>
<p> - Savjest nas vodi u Jasenovac, mjesto o kojem buduće generacije moraju učiti kako ne bi zaboravile, ali ni ponovile ono što se u njemu dogodilo. Istaknuo je to ministar kulture Antun Vujić u nedjelju na obilježavanju 56. obljetnice proboja posljednje skupine logoraša iz tog ustaškog logora. </p>
<p>»U posljednjih godinu i pol mnogo smo toga učinili u ispravljanju nepravde koja je nanesena ovom spomen-području«, ustvrdio je Vujić pred tristotinjak okupljenih, precizirajući da se novim zakonom o Jasenovcu predviđa osnivanje posebnog savjeta koji će brinuti da to spomen-područje postane mjesto sjećanja na kojem će se temeljiti budućnost Hrvatske. Prema ministrovim riječima, do iduće godine trebala bi se prikupiti sva oteta građa iz Jasenovca te otvoriti stalni postav dokumentacije o koncentracijskom logoru.</p>
<p>»Ovo područje bilo je mjesto jednog od najstrašnijih logora ustaškog režima. U njemu su Židovi, Srbi, Hrvati, Romi i muslimani ubijani samo zato jer nisu željeli podržati fašizam«, podsjetila je izaslanica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec. »Ustanak u logoru bio je bijeg u slobodu, a smrt u koju su jurnuli bila je zapravo sloboda za te ljude«, zaključila je. </p>
<p>Predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus podsjetio je da se posljednjih deset godina morala voditi teška borba za istinu o Jasenovcu i drugim ustaškim logorima. »Nije dovoljno što ponavljamo i što ćemo ponavljati da se Jasenovac nikad više ne smije dogoditi sve dok naša djeca u knjigama ne dobiju takvu poruku«, ustvrdio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, dodavši kako je vrijeme da hrvatsko društvo prokaže sve koji nisu spremni širiti istinu o počinjenim zločinima.</p>
<p>Govoreći o noći u kojoj je poginulo 520 od 600 logoraša koji su pokušali pobjeći iz logora, preživjeli logoraš Šime Klaić podsjetio je na desetke tisuća stradalih u 26 ustaških logora. »Svi koji nas danas podsjećaju na Bleiburg, moraju znati da je on bio posljedica Jasenovca i drugih ustaških logora«, istaknuo je Klaić.</p>
<p>»Ustaško-fašistički logor Jasenovac bio je i ostao pojam krvološtva i bestijalnosti kojem je zločin bio i cilj i svrha«, rekao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SAB) Ivan Fumić. »Nazvati Jasenovac kampom u kojem su se čak izvodile kazališne predstave, mogu samo ljudi bez svijesti i morala«, ustvrdio je Fumić i zatražio da se zakonom zabrani isticanje fašističke i nacističke ikonografije te spriječi širenje nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti. Upozorio je da još ima onih koji, falsificirajući broj žrtava, žele pokazati da su sve strane u II. svjetskom ratu podjednako ubijale.</p>
<p>Predstavnici Katoličke i Pravoslavne crkve te židovske i muslimanske zajednice pomolili su se za sve žrtve jasenovačkog logora. Uz preživjele logoraše i predstavnike raznih udruga, vijence u kriptu spomenika položili su i izaslanici predsjednika Republike, Sabora, Vlade, Glavnog stožera Hrvatske vojske te predstavnici brojnih veleposlanstava.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Splitski SDP, HSS, LS i HSU potpisali sporazum o suradnji </p>
<p>SPLIT, 29. travnja</p>
<p> - Splitske gradske organizacije Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), Hrvatske seljačke stranke (HSS), Hrvatske stranke umirovljenika i Liberalne stranke potpisale su u nedjelju koalicijski sporazum kojim se obvezuju na predizbornu, izbornu i postizbornu suradnju na razini grada Splita. Nositelj liste i zajednički kandidat za splitskoga gradonačelnika je SDP-ovac Veljan Radojković, dosadašnji zamjenik gradonačelnika. »Ne radi se ni o kakvom pucanju koalicije s Hrvatskom socijalno liberalnom strankom. Ovaj sporazum ne znači da poslije izbora naša koalicija neće koalirati i s HSLS-om kao i sa svim drugim demokratski orijentiranim strankama u ovom gradu«, rekao je predsjednik splitskog SDP-a Marin Jurjević. </p>
<p>Lista, na čijem je drugom mjestu predsjednik splitskog HSS-a Željko Sikirica, na trećem dopredsjednik splitsko-dalmatinskog LS-a Josip Gotovac, a na četvrtom predstavnik HSU-a, donedavni predsjednik splitskog Gradskog vijeća Ivo Šimunović, sastavljena je, tvrdi Jurjević, od vrlo uglednih građana koji su u splitskoj politici dali pečat svim pozitivnim promjenama. Sve stranke zadržavaju autonomiju, a odluke će se donositi konsenzusom. »Ovo je pobjednička koalicija. Ujedinjuje nas zajednički cilj: ne samo dovršenje započetih projekata već uvođenje novih«, rekao je Sikirica. Predsjednik splitskog ogranka LS-a Ante Tukić rekao je kako će ova koalicija, u koju će ta stranka unijeti ideju liberalne demokracije, jamčiti brži i bolji razvoj grada. To podrazumijeva, ističe Tukić, donošenje strategije razvoja, sređivanje bespravne izgradnje prema novom GUP-u, a sve kako bi se stvorio što veći broj radnih mjesta.</p>
<p> »HSU će zagovarati provedbu svojih programa, oživotvorenje projekata koji će prepoloviti nezaposlenost u Splitu i regiji«, rekao je čelnik splitskog HSU-a, Ante Kriletić. Šimunović je naglasio kako je neophodno privesti kraju domaće i međunarodne važne projekte te dodao kako će biti beskompromisna borba za ljude treće dobi. »Za stranke koje uspješno surađuju na državnoj razini, nema razloga da ne surađuju u Splitu.</p>
<p> Naš je zadatak napraviti Split i regiju ravnopravnom s ostalima u Hrvatskoj«, rekao je Luka Rojić, predsjednik županijskog HSS-a. Koalicijski kandidat za gradonačelnika Radojković rekao je kako mu je čast biti na čelu »ovakvog stroja« koji treba donijeti kvalitetnija rješenja. »Ova koalicija omogućit će da u Splitu živimo ljepše, pitomije i ljudskije, da u Splitu bude gušt živjeti«, zaključio je. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dekanić: Vlada treba biti znatno ambicioznija i operativnija</p>
<p>RIJEKA, 29. travnja</p>
<p> - Savjetnik predsjednika Republike za unutarnju politiku Igor Dekanić ocijenio je u nedjelju u Rijeci na tribini Hrvatske narodne stranke, da Hrvatsku trenutačno opterećuju tri osnovna problema: gospodarska depresija koja traje, prespora »detuđmanizacija« te nerealna obećanja i neproduktivni sukobi u predizbornim kampanjama. </p>
<p> Od Vlade projicirana i ostvarena stopa rasta bruto ddomaćeg proizvoda na razini od oko četiri posto preniska je da bi se mogla riješiti nezaposlenost, koja je temeljni hrvatski problem, ocijenio je Dekanić. Vlada, koja je uspjela zaustaviti neke negativne trendove i sanirati državni proračun koji je bio na rubu sloma treba biti ambicioznija i operativnija, rekao je Dekanić.</p>
<p> On smatra kako je puno radikalnije trebalo pristupiti rješenju problema u pravosudnom sustavu i obračunu s kriminalom, korupcijom, švercom, crnom ekonomijom, privilegijama i drugim nasljeđima vladavine HDZ-a i predsjednika Tuđmana. </p>
<p> Predizborne kampanje, po Dekanićevim riječima, opterećuju hrvatsku stvarnost zbog niza nerealnih obećanja građanima i zbog stranačkih sukoba, često i oko posve nebitnih pitanja.</p>
<p> Na pitanje zašto predsjednik Mesić ne kritizira dosljednije rad Vlade u vezi s gospodarstvom, Dekanić je odgovorio da je Predsjedniku ustavnim promjenama oduzet neposredan utjecaj na kreiranje gospodarske politike, ali će on sve Vladine promašaje kritizirati i ubuduće, javno, s političkog stajališta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prvosvibanjska čestitka SDP-a</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Socijaldemokratska partija Hrvatske svim građanima Hrvatske čestita 1. svibnja - Međunarodni praznik rada, ističe se u nedjelju SDP-ovu priopćenju javnosti.</p>
<p>Aktualni gospodarski trenutak Hrvatske ozbiljan je i zahtijeva poduzimanje odlučnih, nerijetko i bolnih, nepopularnih poteza. </p>
<p>Opsežni reformski zahvati u gospodarstvu, turizmu, poljoprivredi, u mirovinsko i zdravstvenom sektoru odraz su opredjeljenja SDP-a i vladajuće koalicije da Hrvatska konačno postane država u kojoj se vrednuje rad i u kojoj se od rada može živjeti. </p>
<p>SDP je svjestan da radnici snose najveći teret gospodarskih reformi, i razumijemo njihovo nezadovoljstvo. </p>
<p>Odgovornost koju smo preuzeli pobjedom na izborima prošle godine, odgovornot je za pošteno obnašanje vlasti, raščišćavanje gospodarskih ruševina, stvaranje pozitivnog ozračja za novo zapošljavanje i ulaganja. </p>
<p>U ostvarenju tih ciljeva, za hrvatske je socijaldemokrate od iznimne važnosti potpora hrvatskih radnika i dijalog svih socijalnih partnera, zaključuje se u čestitci SDP-a.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Položen strogi državni ispit omogućit će učenicima izravan upis u viši stupanj izobrazbe</p>
<p>Državna matura je predviđena za učenike završenoga obveznog i srednjeg obrazovanja, a u početnoj fazi primjene ostavljeno je da školarci sami izaberu žele li je polagati ili ne / Oni koji polože tu maturu mogli bi se bez dodatnog ispita upisivati u školu višeg stupnja, a ostali bi morali polagati klasifikacijski ispit / Državna matura trebala bi biti apsolutno objektivna, s osmišljenim teoretskim i praktičnim testovima i strogom tajnošću primjenjivanja / Testovi će se izrađivati u 10 varijanti usporednih oblika, s time da će svi sadržati temeljna znanja iz završnog razreda i najvažnija znanja iz prethodnih razreda</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Povjerenstvo za vrednovanje rada, uspjeha i kvalitete sustava odgoja i obrazovanja, koje djeluje pri Ministarstvu prosvjete i športa, predložilo je ovih dana na sjednici Prosvjetnog vijeća da se u završnom razredu obvezne i srednje škole uvede polaganje državne mature. Povjerenstvo je obrazložilo taj prijedlog argumentom da i od prosvjetnih krugova i od roditelja te ostalih sudionika javne rasprave o predloženom ustroja školstva dolazi sve više zahtjeva za uvođenjem državne mature, jer bi tada u prvi plan morala doći težnja učenika za stjecanjem znanja, a ne samo za skupljanjem ocjena. </p>
<p>Zbog svega toga, ali i niza drugih razloga, Povjerenstvo je predložilo da se državna matura nakon završenog obveznog i srednjeg obrazovanja uvede kao neobvezatna, tako da bi učenici sami birali žele li polagati državnu maturu ili ne.</p>
<p>Oni koji polože tu maturu mogli bi se bez dodatnog ispita upisivati u školu višeg stupnja, dok bi ostali morali polagati klasifikacijski ispit. Državna bi matura trebala biti apsolutno objektivna, s osmišljenim teoretskim i praktičnim testovima i strogom tajnošću primjenjivanja. (Povjerenstvo za vrednovanje je dalo samo okvirne prijedloge, dok će Povjerenstvo za kurikulum podrobnije odrediti zahtjeve.)</p>
<p>Osim toga, za provođenje državne mature trebali bi se posebno izraditi testovi za teorijska znanja, a posebno za strukovna umijeća, znanja, sposobnosti i vještine. </p>
<p>Testovi bi prije svega obrađivali tematiku iz nastavnih predmeta koji su ključni za određeno obrazovanje, a izrađivala bi ih posebna služba pod nadzorom Ministarstva, odnosno Zavoda za školstvo. </p>
<p>Posebna pozornost posvetit će se zaštiti tajnosti testova. U tu svrhu, testovi će se izrađivati u 10 varijanti usporednih oblika, s time da će svi sadržati temeljna znanja iz završnog razreda i najvažnija znanja iz prethodnih razreda. Kao dodatna mjera zaštite, od 10 testova, kockom će se birati jedan, i to ne unaprijed, već na sam dan polaganje mature i tada telefaksom ili e-mailom slati na odredišta u zemlji. Kao poticajnu mjeru, predlagači predviđaju niz pogodnosti koje će polaganje državne mature dati učenicima koji se za nju odluče. </p>
<p>To je prije svega mogućnost izravnog upisa u školu višeg stupnja, čime će se izjednačiti učenici iz strukovnih škola s učenicima iz gimnazija. Naravno, učenici iz strukovnih škola koji polože maturu moći će se izravno upisati samo u odgovarajuću višu školu, dok će se učenici iz općih škola moći upisati u bilo koju školu.</p>
<p>Ako bi se na taj način popunili predviđeni kapaciteti srednjih, viših i visokih škola, neće biti klasifikacijskih ispita ni dodatnih upisa. U protivnom, provest će se klasifikacijski ispit uz jednak pristup izradi kao i za državnu maturu, predlaže Povjerenstvo.</p>
<p>Ovakvim pristupom, ako se dosljedno provede, nesumnjivo će se potaknuti veći broj učenika da se odluči za polaganje državne mature, a kroz to i da više pozornosti posveti temeljitosti svoga obrazovanja, a ne samo »kampanjskom« skupljanju potrebnih ocjena i bodova.</p>
<p>Osim toga, u prilog ideji o uvođenju državne mature ide i činjenica da u dobrom dijelu hrvatskih škola ocjene nisu pravi odraz znanja, štoviše, tvrdi dekan Učiteljske akademije u Zagrebu dr. Ivan De Zan, mnoge škole ocjenama »friziraju« stvarni uspjeh svojih polaznika. </p>
<p>Ako taj prijedlog, zajedno s ostalima u sklopu Osnove za ustroj školstva, koji predlaže Prosvjetno vijeće, bude prihvaćen u Hrvatskom saboru, na snagu će stupiti tek od školske godine 2004./2005. No, već sam nagovještaj da bi za tri-četiri godine mogli polagati državnu maturu, mogao bi navesti mnoge školarce da se već sada počnu ozbiljno i sustavno pripremati.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Više od 80 posto dubrovačkih direktora ne zna koristiti računalo</p>
<p>DUBROVNIK, 29. travnja</p>
<p> - Više od 80 posto direktora i menadžera dubrovačkih tvrtki ne zna samostalno koristiti osobno računalo. Samo tri posto njih aktivno se koristi Internetom u poslovanju i komuniciranju, a samo se jedan posto u pripremi svojih poslovnih sastanaka i prezentacija koristi mogućnostima svoga računala. Rezultati su to istraživanja što ih je u prošlih mjesec dana na slučajno odabranom uzorku od 50 tvrtki provela dubrovačka tvrtka za Internet i informatičke usluge »Dunet« d.o.o.</p>
<p>Kako Vjesnik doznaje od direktora te tvrtke Renata Totića, ciljana skupina istraživanja bila je isključivo upravljački kadar tih tvrtki. Poražavajućim je ocijenjeno da gotovo 10 posto dubrovačkih direktora ne smatra uopće potrebnim osobno računalo, jer »te poslove« za njih obavljaju drugi, a svakako ohrabruje da je više od 90 posto njih iskazalo želju za kvalitetnom dodatnom edukacijom.</p>
<p>Kao glavni uzrok nemogućnosti samoeduciranja i pohađanja odgovarajućih tečajeva i programa, direktori su većinom navodili vrijeme i preopterećenost tekućim obvezama, kao glavne ograničavajuće čimbenike koji ih sprečavaju u tome. Potaknuta rezultatima navedenoga istraživanja, tvrtka »Dunet« počet će 1. svibnja specijalizirani program obuke za direktore i menadžere.</p>
<p>Ono što je posebna novost na tržištu takvih usluga, ističu u »Dunetu«, jest individualni program educiranja korisnika, što znači da će se program edukacije održavati i za samo jednu osobu, i to u prostorijama korisnika, na njegovu osobnom računalu i u vrijeme koje mu odgovara.</p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatska i Poljska zalažu se za bolju gospodarsku suradnju</p>
<p>Komentirajući izjavu ministra obrane Radoša o otpisu Monitorove mehanizacije, Mesić rekao da treba pozvati na odgovornost one koji su izveli tu pljačku i da taj predmet treba dati državnom odvjetniku </p>
<p>DUBROVNIK, 29. travnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u nedjelju je posjetio Dubrovnik, te s poljskim predsjednikom Aleksanderom Kwasniewskim i njegovom suprugom boravio na raketnoj topovnjači Hrvatske ratne mornarice »Petar Krešimir IV«. Dvojicu predsjednika na topovnjači je dočekao zapovjednik HRM-a viceadmiral Vid Stipetić, a nakon obilaska broda u neformalnoj atmosferi upriličena je jednosatna plovidba dubrovačkim akvatorijem. »Ovo je bilo korisno druženje. Poljska ima 40 milijuna stanovnika i svakako je važan faktor za suradnju s Hrvatskom. Mislimo da će nakon ovog posjeta naša gospodarska suradnja biti mnogo veća nego dosad«, kazao je Mesić. Ocijenio je da su na političkoj razini odnosi Hrvatske i Poljske izvrsni, dok je gospodarska suradnja premala. </p>
<p> Hrvatski predsjednik osvrnuo se i na dubrovačke prilike. Mesić je rekao da će se nastojati ostvariti inicijativa francuskog poslovnog čovjeka Camillea Rayona o gradnji velike nautičke marine u luci Gruž, koju je podupirao još dok je bio član Vlade. </p>
<p>Mesić je komentirao i nedavnu izjavu ministra obrane Joze Radoša o otpisu mehanizacije Rojsova Monitora, rekavši da ga je ona iznenadila. »Kako je kazao Radoš, to je bila državna politika, a sad bi sve trebalo otpisati. Riječ je o desecima milijuna maraka koji su uloženi u tešku mehanizaciju kakvu nema ni jedna vojska na svijetu, i to je jednostavno poklonjeno Herceg-Bosni. Kakva je to logika da se Hrvatska zaduži za toliki novac, da se kupuju silni strojevi i onda poklone Herceg-Bosni? To nije bila državna politika nego državna pljačka! Danas razmišljamo kako vratiti svima kojima je nacionalizacijom oduzeta imovina, a zašto ne bismo razmišljali o povratku novca koji je opljačkan u Hrvatskoj. Treba pozvati na odgovornost one koji su smislili i izveli tu pljačku. Predmet treba dati državnom odvjetniku kako bi sud dao svoj pravorijek. To je sramotan posao i nadam se da će tužilac ovdje imati posla«, smatra predsjednik Mesić. </p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Vjesnik želi biti prijatelj Splitu«</p>
<p>Izjavio je to glavni urednik dnevnika Krešimir Fijačko u razgovoru sa splitskim gradonačelnikom Ivicom Škarićem </p>
<p>SPLIT, 29. travnja</p>
<p> - Splitski gradonačelnik Ivica Škarić u nedjelju je upriličio primanje za Vjesnikovo izaslanstvo na čelu s glavnim urednikom Krešimirom Fijačkom i predsjednikom Uprave Rikardom Pompeom. Povod susretu bila je Vjesnikova nagrada »Ivan Goran Kovačić« za književnost, koja se prvi put nakon utemeljenja 1964. godine uručuje u Splitu, u sklopu festivala Marulićevi dani. U razgovoru gradonačelnik je upoznao goste s političkom, gospodarskom i socijalnom situacijom u Splitu, a kratko se osvrnuo i na stanje u hrvatskim medijima.</p>
<p>»Volio bih da novine postanu neovisne, ali i umjerene u svojim napisima, te da se politika napokon prestane baviti novinama«, naglasio je gradonačelnik Škarić izrazivši nezadovoljstvo čestim negativnim napisima o Splitu. Glavni urednik Vjesnika najavio je skoru manju promjenu formata dnevnika koji svojim sadržajem u ovoj dramatičnoj društvenoj zbilji pokušava ne podilaziti govoru mržnje, te njegovati civiliziranu komunikaciju. Objektivno novinarstvo, odmak od politike i navikavanje čitatelja na užitak samoga čitanja neke su od odrednica Vjesnika, novina koje, istaknuo je Fijačko, žele biti prijatelj Splitu.</p>
<p>Vjesnikova nagrada »Ivan Goran Kovačić« uručuje se u nedjelju na završnoj svečanosti 11. Marulićevih dana, festivala hrvatske drame i autorskog kazališta što se potkraj travnja održava u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Svečanost u povodu dodjele nagrade dosad se organizirala u Lukovdolu i Zagrebu, a povod za putovanje u Split proslava je velikog jubileja - 500. obljetnice nastanka Marulićeve »Judite«. Umjesto laureata Ivana Slamniga ovjenčanog Vjesnikovom nagradom za rukovet pjesama »Ranjeni tenk«, nagradu prima prof. dr. Kruno Pranjić, a uručuje je Krešimir Fijačko. Slamnigova zbirka od 26 pjesama oduševila je Vjesnikov ocjenjivački sud u kojem su bili Julijana Matanović, predsjednica, Viktor Žmegač, Slobodan Prosperov Novak i Branka Džebić. Brončanu plaketu izradio je splitski umjetnik Kuzma Kovačić. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Prosvjednici traže vraćanje Miroslava Ivića na čelo »Slobodne Dalmacije«</p>
<p>Okupljeni na poziv Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata i uz sudjelovanje predstavnika mnogih stranaka i udruga, građani zaustavili promet pred sjedištem »Slobodne Dalmacije«</p>
<p>SPLIT, 29. travnja</p>
<p> - Predstavnici splitskoga HDZ-a, HSLS-a, HSP-a, HKDU-a, HDRS-a, DC-a, HČSP-a, HIP-a, Stranke hrvatskog preporoda (SHP), HDD-a te čelnici HSS-ova Hrvatskog srca, splitsko-dalmatinskoga HUS-a i Viteško-alkarskog društva potpisali su u nedjelju pred sjedištem »Slobodne Dalmacije« i pred građanima Splita koji su se okupili na poziv Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata potporu »Za slobodu Slobodne i pravo na slobodu javne riječi«. Predstavnici stranaka i udruga iskazali su potporu uređivačkoj politici splitske novinske kuće na čelu s glavnim urednikom Josipom Jovićem, ali i podršku zahtjevima novoutemeljenog Odbora za zaštitu slobodnog novinarstva i obranu Slobodne Dalmacije, što ga je utemeljio Središnji stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata, koji je pozvao stranke, udruge i građane da »dignu glas protiv gušenja slobode javne riječi u Slobodnoj Dalmaciji«. </p>
<p>Odbor traži trenutačni opoziv svih političkih odluka vezanih za »Slobodnu Dalmaciju«, smjenu »partijskih egzekutora u Nadzornom odboru«, imenovanje tročlane, nestranačke uprave na čelu s Miroslavom Ivićem te ostanak uredništva na čelu s glavnim urednikom Josipom Jovićem. Pola sata prije podneva pred splitskom novinskom kućom počeli su se okupljati građani, koji su zaustavili promet, nakon čega je stigla i policija te s obje strane ceste, radi opće sigurnosti, zaustavila vozila, dok nije završila konferencija za novinare novoutemeljenog Odbora. Organizatori prosvjeda najavili su održavanje još dva prosvjedna skupa: jednog u ponoć s porukom »Upalimo svjetlo u Hrvatskoj« i drugog, koji bi se održao na 10. obljetnicu prosvjeda pred Banovinom, u nedjelju, 6. svibnja. »Evo nas ispred Slobodne Dalmacije, hrvatske medijske 'bastille', koja je najviše odolijevala naletima trećejanuarske diktature, ali koja na žalost više sama ne može. Ta 'fašistoidna novina', kako je zove hrvatski predsjednik Stipe Mesić, trudila se da se, osim istine koju propisuje Komunistički manifest, čuje i ona druga istina«, kazao je dopredsjednik Stožera Petar Kačunko, ispričavši izostanak čelnika Stožera Mirka Čondića, spriječenog bolešću. </p>
<p>Odbor, dodao je Kačunko, zahtijeva da se najkasnije do četvrtka, 3. svibnja, vrati razriješeni predsjednik Uprave Miroslav Ivić te da mu se dopusti provođenje programa sanacije. »Glavnog urednika i uređivačku politiku Slobodne ostavite na miru! Ako hrvatska Vlada i NO ne prihvate naše zahtjeve, pozvat ćemo pučanstvo na prosvjedni skup na splitskoj rivi 6. svibnja, na 10. obljetnicu Banovine«, rekao je Kačunko. Prosvjednicima su se obratili i čelnici političkih stranaka. Predsjednik splitskoga HDZ-a poručio da je demokracija pravo na javnu riječ, dok je državnom vrhu poručio da »narod neće dopustiti ušutkivanje medija, već će govoriti, pa makar i na ulici«. Uredništvu Slobodne Dalmacije potporu su dali i predstavnici hrvatske dijaspore, dok je čelnica HSS-ova Hrvatskog srca Dubravka Kljaković-Gašpić dočekana zvižducima i pogrdnim riječima, kojima su prosvjednici izrazili svoje nezadovoljstvo protiv utemeljenja nove splitske koalicije HSS-a i SDP-a. Najveća odobravanja dobio je predsjednik splitskoga HČSP-a Luka Podrug, a najveće su pokude otišle na račun hrvatskoga predsjednika. Tajnik splitskoga HSLS-a Ante Nakić poručio je da će izvijestiti međunarodne institucije o kršenju slobode javne riječi, ustvrdivši da bez slobode medija nema ni slobodne Hrvatske. Prosvjedni skup, koji je protekao bez izgreda, trajao je oko jednoga sata.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pučke kuhinje sve popularnije, 14.000 novih socijalnih slučajeva </p>
<p>U veljači je socijalnu pomoć primalo čak 46.700 radno sposobnih osoba / Ratimir Santić, pomoćnik ministra rada, naglašava kako povećani broj korisnika upućuje i na to da je država, usprkos lošoj socijalnoj slici, uložila napore da se prevlada egzistencijalna kriza </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - U odnosu na početak ožujka 2000., do istog roka u ovoj godini broj korisnika nekog od stalnih oblika materijalne pomoći iz sustava za socijalnu skrb povećao se gotovo 14.000, podaci su Odjela za analitiku Ministarstva rada i socijalne skrbi. Posebno je alarmantan podatak da se najveći porast broja ovisnih o pomoći bilježi među radno sposobnim građanima, dakle onima koji su to pravo ostvarili zbog gubitka posla. Zadnjeg dana lanjske veljače stalnu socijalnu pomoć dobivala je 40.151 radno sposobna osoba, a istog dana ove godine njih čak 46.700. Slične tendencije bilježe se i kod drugih vrsta pomoći, što upućuje na zaključak da je socijalna slika Hrvatske danas gora nego lani.</p>
<p>Iako tvrdi da brojke ne treba promatrati isključivo na taj način, s time se u razgovoru za Vjesnik složio i pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi Ratimir Santić. On ističe da veći broj korisnika upućuje i na to da je država, usprkos lošoj socijalnoj slici, uložila povećane napore da se prevlada egzistencijalna kriza. Prema Santiću, o tome svjedoči i činjenica da je od ožujka povećana i osnovica za utvrđivanje visine pojedinih oblika pomoći - s 350 na 400 kuna. To bi za državu mogao biti dvosjekli mač; mogla bi se ponoviti situacija iz prethodnih godina kad je isplata socijale kasnila i po nekoliko mjeseci. </p>
<p> »Povećanje osnovice za sobom bi moglo povući novi porast broja korisnika, a time i mjesečni iznos potreban za isplatu socijale, što bi moglo izazvati manjak krajem godine. Već kod podizanja osnovice računali smo da bi se davanja mogla povećati za oko 60 milijuna kuna, što bismo, vjerujem, mogli osigurati preraspodjelom sredstava, ili iz vlastitih prihoda naših ustanova«, kaže Santić. I bez povećanja osnovice za socijalne pomoći, danas se isplaćuje 15 posto više nego lani u isto vrijeme, što znači da je manjak u socijali realno očekivati.</p>
<p> Na isti zaključak upućuju i brojke o porastu broja korisnika drugih oblika redovne ili jednokratne pomoći. Broj korisnika redovnog prava na doplatak za pomoć i njegu u odnosu na lanjsku veljaču povećao se za 6483 osobe. Invalida koji koriste osobnu invalidninu danas je 1212 više nego lani, pakete s hranom prima 137 osoba više, a 57 osoba više nego 2000. iskoristilo je pravo na pomoć u kupnji odjeće i obuće. Jednokratnu pomoć, jednom, ili nekoliko puta na godinu (što nije i redovno), sada u veljači koristilo je 4786 osoba više nego 2000.</p>
<p> Zanimljivo je da se - bez obzira na to što se u posljednje vrijeme otvara sve više pučkih kuhinja - broj osoba koje se tako hrane i u evidenciji su Ministarstva, nije znatno povećao. Na evidenciji je »samo« 314 osoba više nego lani. No, u centrima za socijalnu skrb nas upozoravaju kako veliki dio ljudi koji dolaze u javne kuhinje nije evidentiran u Ministarstvu nego pri gradskim uredima za socijalnu skrb ako je Grad osnivač kuhinje, ili pri župnim uredima ako ih je otvorila Crkva. Stav je ravnatelja nekoliko centara za socijalnu skrb da se u tom segmentu broj korisnika pomoći povećao mnogo više nego što to pokazuju brojke. Osobito to ističu socijalni radnici iz Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. S tih područja te posebno iz Zagrebačke županije upozoravaju i na činjenicu da je među korisnicima sve više onih koji do jučer nisu bili socijalni slučaj.</p>
<p> Umirovljenici s mirovinama zarađenim u BiH od travnja su prestali biti briga Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prešavši u jedan od tri fonda mirovinskog osiguranja u BiH (Mostar, Sarajevo i Banja Luka). Dio njih je dobio mirovinu, nekima su stigle i zaostale mirovine (prilično umanjene u odnosu na hrvatsku), a onima koji su pripali banjolučkom fondu do prije mjesec dana još nije stigla ni jedna mirovina.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>I »dobre« tajkune treba pitati kako su stekli prvi milijun </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Sad je već sasvim izvjesno da će se na prste moći prebrojati oni koji će završiti u zatvoru jer su devedesetih godina »opljačkali Hrvatsku«, budzašto ili bez prebijene pare »kupili« silna poduzeća, iz njih poput pijavice isisali i na privatne račune prebacili i posljednji novčić. Zbog toga su deseci tisuća radnika ostali bez posla, među njima tisuće onih koji su život stavili na kocku ne bi li Hrvatska postala suverenom državom. </p>
<p>Stoga i ne čudi da je uza sam spomen revizije pretvorbeno-privatizacijskih muteža vezano mnogo više emocija nego argumentiranog rasuđivanja. I upravo je to najveći problem vezan za predizborna obećanja danas vladajuće koalicije, što se vrlo dobro moglo vidjeti i na prošlotjednoj saborskoj raspravi o zakonu o reviziji pretvorbe i privatizacije održanoj uoči (ah, opet!) ovogodišnje izborne runde (iako je iz Vlade u Sabor upućen potkraj studenog prošle godine).</p>
<p>U svjetskom biznisu ustoličilo se pravilo da se velike poduzetnike »prve generacije« propituje o svemu osim o načinu kako su stekli svoj prvi milijun. Uglavnom prevladava stav da je za ekonomski život nacije bolje ne prčkati po onome što ni policijsko-pravosudni aparat nije smatrao vrijednim provjere i kažnjavanja. Bez obzira ne sve žučne rasprave o privatizacijskoj pljački, tom su se pravilu, čini se, skloni prikloniti i Hrvati. Samo se tako, naime, može protumačiti u javnosti pretežit stav da pod revizorsku lupu treba staviti samo one novopečene vlasnike poduzeća koji su poslovali loše za poduzeće i radnike.</p>
<p> Svima se veoma sviđa što su se na udaru pravde našli neki tajkuni koji su upropastili čitav niz poduzeća. S druge strane, čak i sindikalisti tvrde da ne treba dirati neke druge tajkune, koji su na isti način sticali poduzeća, samo zato jer kasnije nisu otpuštali radnike, jer im poduzeća dobro posluju, radnici pristojno zarađuju, a oni sami profilirali su se i kao sportski i kulturni mecene.</p>
<p>Dakle, lončiće brkaju čak i »službeni« borci za radnička prava iako su upravo suradnici najveće žrtve hrvatskog privatizacijskog modela. Oni bi pretvorbu i privatizaciju revidirali zbog onoga što se događalo nakon nje, njih ne zanima kako se netko dočepao nekog poduzeća, dakle, ne zanima ih bit revizije pretvorbe i privatizacije - zakonitost načina kako je netko stekao tvrtku.</p>
<p>Druga velika greška u raspravama o reviziji vezana je za tzv. grijeh struktura. Naime, čitav paket zakona po kojima se privatiziralo i poslovalo u proteklom desetljeću, bio je skrojen tako da političkoj eliti omogući ekskluzivno pravo na izbor onih koji će zavladati hrvatskim gospodarstvom. Sjetimo se samo zakona koji reguliraju trgovanje dionicama u koje je netko »zaboravio« upisati, na Zapadu uobičajenu, zabranu korištenja informacija iznutra, što je pojedincima upućenima u tijek privatizacije najkvalitetnijih hrvatskih firmi i banaka omogućilo da u tren oka steknu golem novac.</p>
<p>Idejne tvorce takvih zakona ni jedan zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije neće dirati. Sudilo se i sudit će se samo ovom ili onom tajkunu kojemu ni »po mjeri krojeni« zakoni nisu bili dovoljno komotni pa ih je tipično novobogataški bahato ili po starim kriminalnim navadama kršio gdje mu se i kako prohtjelo. Nažalost, čini se da postojeći policijski i pravosudni aparat nije ni izbliza dorastao čak ni tom zadatku. Zbog toga su, kako sada stvari stoje, veliki izgledi da mnoga i po sadašnjim zakonima kažnjiva djela potonu u mrak proceduralnih grešaka i zastare.</p>
<p>Idejni oci tajkuna, koji su poput tajfuna opustošili hrvatsko gospodarstvo, ostat će i dalje u zakonskoj »sjeni nedodirljivosti«. Ni jedan dosad predloženi zakon nije našao načina da se njima pozabavi. Najveća kazna koja ih može snaći je politička osuda društva, a to su im birači već priuštili 3. siječnja 2000. </p>
<p>Prijedlog zakona što su ga saborski zastupnici vratili Vladi na dodatnu ocjenu, kotač novije hrvatske gospodarske povijesti ne može vratiti unazad i to nitko od njega ni ne očekuje. Ne može se od njega očekivati - ma kako vješto na kraju bio napisan - ni da će ispraviti sve privatizacijske nepravde. Stara nas mudrost uči da pravo i pravda nisu jedno te isto. Stoga je krajnje vrijeme da se preispitivanje zakonitosti pretvorbe i privatizacije jednom za svagda uobliči u što pravedniji zakon čiju provedbu treba prepustiti nadležnim službama, a interes javnosti okrene budućnosti.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Lani su inspektori otkrili u Hrvatskoj više od 8.500 neprijavljenih radnika</p>
<p>VUKOVAR, 29. travnja</p>
<p> - Rad na crno i ilegalno zapošljavanje stranaca sve su češće pojave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, iako uz njoj ima i 23.299 nezaposlenih. Na to pak u posljednje vrijeme često upozorava vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl, koji tvrdi da obnoviteljskim radovima sudjeluje znatan broj državljana BiH.</p>
<p>Da je doista tako, potvrdio je podnačelnik Odsjeka za nadzor u području radnih odnosa, Državnog inspektorata Zorislav Ham, rekavši da su inspektori tijekom prošle godine u toj županiji podnijeli prekršajnu prijavu protiv 37 stranih državljana i njihovih 13 poslodavaca. Dominiraju, dakako, državljani BiH, a samo je neznatan broj državljana SRJ. Na terenu je taj broj mnogo veći, ali uz parolu »snađi se«, mnogi poduzetnici do sada su uspješno izbjegavali kazne.</p>
<p>Inspektori u nadzor idu prema unaprijed ustanovljenu planu ili na temelju anonimnih i potpisanih predstavki, koje su poslali sami zaposleni ili »ilegalci«. Taj se posao provodi u suradnji s policijom koja nadzire ulazak stranih državljana u Hrvatsku. </p>
<p>Kad inspektor kod poslodavca zatekne ilegalno zaposlene strance, uručuje im rješenje o zabrani rada, a protiv poslodavca i odgovorne osobe pred mjerodavnim sudom podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Zakon propisuje kazne za poslodavca od 30.000 do 120.000 kuna po svakom ilegalno zaposlenom.</p>
<p>Jedna od najčešćih povreda Zakona o radu u takvim je situacijama činjenica da radnici nisu prijavljeni evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, da nisu potpisali ugovor o radu te da se radnicima ne isplaćuje ni najniža plaća i prekovremeni rad. Česte su i situacije da radnici ne mogu koristiti obvezni tjedni odmor. Savjetnica za odnose s javnošću Državnog inspektorata Sandra Kelemen navodi da su inspektori rada lani pojačano nadzirali provedbu propisa kojima su uređeni radni odnosi i otkrili gotovo 13.500 prekršaja. Najveći broj tih prijava tiče se ilegalnog zapošljavanja stranaca. U Hrvatskoj je, naime, otkriveno više od 8.500 ilegalno zaposlenih. Od toga su 803 stranca zatečena na radnome mjestu, bez radne dozvole. </p>
<p> Strani državljani najčešći su u brodogradnji, graditeljstvu, ugostiteljstvu, turizmu, pekarstvu, a upravo to su djelatnosti u kojima su kršenja odredbi Zakona o radu najčešća. </p>
<p>Osim što je država time oštećena, jer na takav rad nisu uplaćeni porezi i doprinosi, još su više oštećeni oni nezaposleni, čija imena mjesecima i godinama stoje u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Argument za to je i podatak da je među nezaposlenima najveći broj »nestručnih osoba«. Važno je napomenuti da se, prema politici tržišta rada, dozvola za rad strancu može izdati pod uvjetom da među zaposlenima u evidenciji Zavoda nema osoba koje ispunjavaju uvjete koje traži poslodavac, a kako takvih slučajeva među 23.299 nezaposlenih u vukovarsko-srijemskoj županiji nema, ljutnja stanovništva na poduzetnike to je veća. </p>
<p>Najveći problem svakako je u tvrtkama koje, konkretno, dobivaju poslove u obnovi, a za njih nemaju dosta zaposlenih. Stoga uzimaju kooperante i jeftinu radnu snagu. Inspektori ističu da oni svoj dio posla obave, a da je na drugim tijelima državne uprave i samoj Vladi da lociraju uzroke i odrede kako voditi socijalnu politiku.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HIP predao kandidacijsku listu</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Stožerni general u mirovini Janko Bobetko i akademik Slaven Barišić službeno su u nedjelju, u ime 500 građana Zagreba, predali nezavisnu kandidacijsku listu Udruge za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta (HIP) za predstojeće lokalne izbore u Gradu Zagrebu. Nositelj HIP-ove liste je dr. Miroslav Tuđman, a na njoj su i dr. Andrija Hebrang te admiral u mirovini Davor Domazet. Član Upravnog odbora HIP-a i predsjednik podružnice za Grad Zagreb Nenad Ivanković, naglasio je da će HIP-ova lista, prema intelektualnom i stručnom kriteriju, sigurno biti »najača u Zagrebu«.</p>
<p>»Dobili smo rat, da bismo sada bili raseljeni kao Kurdi. Dobili smo državu, ali i vlast koja se prema njoj neodgovorno ponaša. Zato je potrebno prekinuti ovu agoniju i ispraviti pogrešku počinjenu lani 3. siječnja«, rekao je Bobetko, istaknuvši da podržava HIP-ovu listu, jer su na njoj »čestiti i stručni ljudi«. On je također podijelio novinarima i HIP-ovo priopćenje u vezi s izjavom haaške tužiteljice Carla del Ponte o tome da bi Franjo Tuđman - da je živ - bio optužen za ratne zločine. HIP poziva Vladu da najodlučnije osudi tu izjavu, »jer ona ne znači ništa drugo, nego otvorenu kriminalizaciju 'Bljeska' i 'Oluje', a samim tim i Domovinskog rata«.</p>
<p>»U protivnom, stat će otvoreno na stranu onih koji takvim izjavama vrijeđaju hrvatski narod i udaraju u same temelje hrvatske slobode i neovisnosti«, ističe se u priopćenju.</p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Moja nezavisna lista prelomit će stranačke stege i koalicije u Dubrovniku</p>
<p>Podizanje optužnice protiv mene može se povezati i s Nevenom Baračem i njegovim lobijem. Očito sam smetnja, jer, ako nakon izbora dođem u poziciju da mi budu dostupni dokumenti koji su sada dostupni, recimo, Marinku Filipoviću, a koji ne poduzima ništa, pokrenut ću procesuiranje slučajeva gospodarskog kriminala, tvrdi Srećko Kljunak</p>
<p>DUBROVNIK, 29. travnja</p>
<p> - Nakon što je istupio iz HSS-a, Srećko Kljunak, donedavni zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora, sastavio je nezavisnu listu na kojoj se na predstojećim izborima kandidira za dubrovačkoga gradonačelnika. Nedugo nakon što je najavio svoju kandidaturu, protiv njega je podignuta optužnica zbog incidenta s obitelji Boža Vragolova.</p>
<p>• Mislite li da se optužnica slučajno poklopilo s Vašom kandidaturom na nezavisnoj listi?</p>
<p> - Pravna država zaista funkcionira, ali kako u kojem slučaju. Očito da je važnije riješiti ovaj takozvani problem sa mnom, nego sve probleme gospodarskog kriminala. Moj slučaj može se povezati sa sucem Zoranom Čengijom koji »prati« sve što je na sudu vezano uz mene. No, on je i brat donedavnog načelnika PU dubrovačko-neretvanske Eduarda Čengije, protiv kojega sam podnio kaznene prijave i poslao ih predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu i ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu, od kojih još nema nikakvih reakcija. Takav sudac koji je još dobio i povlašteni kredit od Nevena Barača u visini od 150.000 maraka, bez učešća, trebao bi biti suspendiran, po mom osobnom mišljenju. Ipak, mene to ne oslobađa odgovornosti, no ne prihvaćam kako je djelo okarakterizirano. </p>
<p>• Koliko se zna, optužnica Vas tereti da ste općeopasnom radnjom i sredstvom doveli u opasnost živote i imovinu. </p>
<p>- To je bilo ratno vrijeme i moja reakcija je posljedica vrijeđanja nas četvorice hrvatskih časnika koji smo nazvani »hrvatskim smećem«. U biti, sve je na kraju ispalo dobro, jer nije bilo žrtava. Treba znati da se radilo o čovjeku kojega su tajne službe u to vrijeme okarakterizirale kao doušnika četničkih i jugoslavenskih organizacija. Zato će, ako dođe do suđenja, moj prvi svjedok biti tadašnji djelatnik SZUP-a Petar Luburić i nadam se da će za tu priliku biti oslobođen klauzule o državnoj tajni te da će svjedočiti o svim onim spisima i navodima o kojima mi je govorio u svojem uredu.</p>
<p>• Postoji li mogućnost da su razlozi podizanja optužnice upravo uoči izbora i u pokušaju da Vas se onemogući u otkrivanju nečijih prljavih poslova?</p>
<p>- Podizanje optužnice može se povezati i s Nevenom Baračem i njegovim lobijem. Očito sam smetnja, jer, ako nakon izbora dođem u poziciju da mi budu dostupni dokumenti koji su sada dostupni, recimo, Marinku Filipoviću, a koji ne poduzima ništa, sigurno bih pokrenuo procesuiranje slučajeva gospodarskog kriminala. U svom četverogodišnjem zastupničkom stažu dokazao sam da nemam dlake na jeziku te da u takvim slučajevima ne marim za stranačku stegu.</p>
<p>• Smatrate li da je u to upletena i Vaša donedavna stranka, HSS, budući da ste njezinim kandidatima na predstojećim izborima izravna prijetnja? </p>
<p>- Ne mislim da je HSS umiješan u to, no u politici je svašta moguće. Kad u stranačkoj hijerarhiji preskočite jednu stepenicu, izloženi ste pritiscima, jer ste narušili stranački mir. Možda je moja popularnost kod mlađih članova stranke izazvala malo radikalniji pristup usponu na stranačkoj ljestvici, što se starijima, koji imaju poziciju »hladovine«, ne sviđa.</p>
<p>• Nedavno prikupljanje potpisa za nezavisnu listu bez ijednog imena, osim Vašega, odnosno »na neviđeno«, vjerojatno je presedan u hrvatskoj politici. </p>
<p> - Na nekoliko osoba čija su se imena počela spominjati u vezi s nezavisnom listom, vršeni su veliki pritisci čak i iz Zagreba, jer da je to »lista opasnih namjera«. S obzirom na to da im je došao u pitanje i posao, neki su i odustali i stoga je normalno da imena držimo u tajnosti dok se lista ne preda Izbornom povjerenstvu. No, ova lista sigurno će na predstojećim izborima postići dobar rezultat i prelomit će stranačke stege i koalicije, jer radi se o normalnoj, građanskoj opciji. Stoga je normalno da su moji politički suparnici zaključili da predstavljamo veliku opasnost. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010430].
|
