NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011119].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181391 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.11.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Od 18 optuženih za zločin u Škabrnji, dosad zatvoreno troje</p>
<p>Oko 7.30 sati, u ponedjeljak 18. studenoga 1991., započela je žestoka paljba po Škabrnji / Žene, djeca i starci pohitali su u podrume / Nije prošlo ni sat-dva, a Zadrom se proširila strašna vijest: »Pala je Škabrnja« / Istoga su dana do Zadra uspjeli doći rijetki preživjeli i prestravljeni Škabrnjani / I ispričali priču Škabrnje: ubijena su i izmasakrirana 43 civila</p>
<p>ŠKABRNJA, 18. studenoga</p>
<p> - Već se deset godina mnoštvo Škabrnjana, njihove rodbine i prijatelja, ali i mnogo ljudi iz Zadarske županije, 18. studenoga slijeva na škabrnjansko groblje noseći cvijeće i svijeće za svoje najmilije, prisjećajući se toga kobnoga dana iz 1991. godine.</p>
<p>Oko 7.30 sati u ponedjeljak, 18. studenoga 1991., započela je žestoka paljba po Škabrnji. Žene, djeca i starci pohitali su u podrume. Zadar, koji je toga jutra malo predahnuo nakon sedmodnevnih rušilačkih avionskih pohoda na grad, probudile su jake detonacije iz zaleđa. Kilometrima uokolo osjećalo se podrhtavanje tla u Ravnim kotarima. Nije prošlo ni sat-dva, a gradom se proširila strašna vijest: »Pala je Škabrnja«. Istoga su dana do Zadra uspjeli doći rijetki preživjeli, prestravljeni Škabrnjani. I ispričali priču Škabrnje.</p>
<p>Postrojbe bivše JNA, zajedno s pripadnicima vojnih i paravojnih srpskih odmetničkih postrojbi, ušli su toga ponedjeljka u selo. Potpuno su uništili stambene, sakralne i gospodarske objekte Škabrnje, jednoga od najbogatijih sela Ravnih kotara. Nakon toga su krenuli u »pohod« na žene, djecu i starce, koji su se skrivali u podrumima. Skriveni Škabrnjani nisu pružali nikakav otpor, no to ubojice nije spriječilo u njihovu naumu. Počelo je ubijanje u kojemu su poginula 43 civila. Ubijani su iz neposredne blizine hicima iz vatrenog oružja, ali i tupim predmetima, udarcima po glavi i hladnim oružjem. Neki su pred smrt mučeni i masakrirani. Jedna je žena pregažena tenkom. Zatim je selo spaljeno.</p>
<p>Pokolj je idućih dana nastavljen i u obližnjem Nadinu. Zadar i danas pamti crne vreće s mrtvim tijelima koje su dopremljene pred Odjel patologije Zadarske opće bolnice. Trebalo je identificirati majku, oca, sestru, strica, baku...</p>
<p>Desetak dana prije tužne desetogodišnjice pokolja u Škabrnji, u zadarski je zatvor sproveden Momčilo Drača, jedan od osamnaestorice osuđenih za ratni zločin počinjen protiv civilnog stanovništva u Škabrnji. Jovan Badžoka već izdržava desetogodišnju kaznu za ista nedjela.</p>
<p>Treća uhićena je Zorana Banić, koja je dva dana prije obilježavanja desetogodišnjice pokolja sprovedena u zadarski zatvor. »Zašto si klala po Škabrnji? Dođi nam i sada u selo da ti mi sudimo. Ne treba njoj sud nego Škabrnja«, očajnički je povikao Škabrnjanin Martin Šegarić kad je ugledao Zoranu Banić pri izlasku iz specijalnog policijskog vozila. Šegarić je izgubio devet članova najuže obitelji od kojih su trojica bila njegova braća.</p>
<p>Njegov sin Željko, koji je tad imao 13 godina, ispričao nam je: »Nas su djecu tukli kundacima. Ova je žena rekla: 'Ja sam Zorana Banić, sve ćemo vas poklati!' Nikad joj neću zaboraviti lice«.</p>
<p>Zorana Banić je ušla u zatvor posve mirno, uzdignute glave. A Škabrnjani su plakali. Optužnica protiv 49-godišnje Banić, kao i protiv još 17 pripadnika paravojnih formacija tzv. SAO krajine i pripadnika bivše JNA, podignuta je u kolovozu 1994. godine na Županijskom sudu u Zadru. Teretilo ih se da su 18. studenoga 1991. godine, kršeći pravila Ženevske konvencije, naredili i počinili napad na Škabrnju ubivši i izmasakriravši 43 civila. </p>
<p>U postupku što je trajao više od godinu dana i u kojemu je saslušano petnaestak svjedoka, navedeno je da je optužena pripadala tzv. sastavu Specijalnog voda žena krajinske paravojske. Svjedoci su pričali da su među optuženima posebno nemilosrdne bile tri žene: Banić, Nada Pupovac (osuđena na 20 godina zatvora) i Edita Rađen (osuđena na 15 godina zatvora).</p>
<p>Preživjeli su svjedočili da je Zorana Banić hladnim oružjem ubila jednog Škabrnjanina pucajući potom iz automatske puške po tijelima mrtvih Škabrnjana. Svjedoci su tvrdili da su je, zajedno s još dvjema uniformiranim i naoružanim ženama, vidjeli ispred podruma u kojemu su ubijene četiri osobe, te da je bila posebno brutalna u istjerivanju civila koji su se skrivali u podrumima nakon ulaska JNA i srpske paravojske.</p>
<p>Nakon završetka procesa 1996. godine, Županijski sud u Zadru osudio ju je na tada pravomoćnu kaznu zatvora od 20 godina. Branitelji optuženih potom su Vrhovnom sudu uložili žalbu na prvostupanjsku presudu, no Vrhovni je sud 1998. potvrdio presudu. Prošloga je tjedna Vrhovni sud potvrdio presudu još šestorici optuženih za masakr u Škabrnji, koji su također osuđeni na 20-godišnje zatvorske kazne.</p>
<p>Od petka je Zorani Banić (koja može podnijeti zahtjev za obnovu postupka jer je osuđena u odsutnosti) počelo teći izdržavanje zatvorske kazne. Pravda dostiže počinitelje zločina u Škabrnji iako je tek treći od 18 osuđenih dospio u zatvor.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Gdje je bio Borković kad su nas zarobili?«</p>
<p>Nema govora o tome da je grad pao 18. studenoga, kad je 20. studenoga jedna bojna još pružala otpor! / Svima koji su Vukovar napustili dan, dva, pet ili sedam dana prije okupacije odgovara raniji datum / Borković je možda bio dobar zapovjednik dok je bio u Vukovaru, no zašto je otišao i zašto nije obavio svoju vojničku zadaću, pita Matić</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Umirovljeni brigadir Hrvatske vojske Predrag Matić, vukovarski branitelj i zapovjednik, borac s Trpinjske ceste, zatočenik srbijanskih logora, ovih dana predstavlja svoju knjigu o obrani Vukovara, »Ništa lažno«. Cilj mu je, kaže, progovoriti o veličanstvenoj obrani Vukovara, kojemu ne treba istina iz usta »napuhanih heroja«. A jedna od istina je i odgovor na pitanje kad je zapravo pao Vukovar, 18. ili 20. studenoga.</p>
<p>• Kome su u interesu tvrdnje da je Vukovar pao 18., a ne 20. studenoga?</p>
<p>- Nema govora o tome da je grad pao 18. studenoga, kad je 20. studenoga jedna bojna još pružala otpor! Dokaz tome su i danas živi ljudi. Na mojoj potvrdi o zarobljavanju piše da sam zarobljen 19. studenoga, a još 3000 ljudi je zarobljeno 20. Kad mi sami nismo skloni istini moramo je, na žalost, tražiti kod protivnika. Cijela je Hrvatska vidjela snimke razgovora majora Veselina Šljivančanina u središtu Vukovara koji je, 20. studenoga, predstavniku Međunarodnog Crvenog križa govorio: »Gospodine, u ovom gradu i večeras ginu moji vojnici, gospodine, ovdje je rat«. </p>
<p>Svima koji su Vukovar napustili dan, dva, pet ili sedam dana prije okupacije odgovara raniji datum. Može se 18. studenoga odrediti kao dan sjećanja na Vukovar, ali nitko ne može tvrditi da je taj datum kraj priče i da poslije toga nije bilo borbi. I tu je problem koji moramo raščistiti i zbog praktičnih stvari. Dečki su nam ginuli i 19. i 20. studenoga, a kako se sad krenulo đonom na branitelje, lako se može dogoditi da se roditeljima koji traže prava za sinove koji su poginuli 19. kaže: »Čujte, rat je završio 18. studenoga«!</p>
<p>• I ministar branitelja Ivica Pančić zagovara 18. studenoga. Kakva je bila njegova uloga tih dana? Postoje razna nagađanja, borci tvrde da ga ne poznaju.</p>
<p>- Ne želim pričati o ministru Pančiću, nisam ga u Vukovaru vidio ni prije ni poslije rata. U prošlih 10 godina, za svakoga od nas tko je tamo nešto bio, čulo se. No, u razgovoru s braniteljima vidim da nitko nikad nije za njega čuo. A budući da sam mu bio šef kabineta pola godine, vidio sam njegov životopis u kojemu piše da je ostao u Vukovaru do kraja. Mogao bih nabrojati desetke ljudi koji su iz Vukovara otišli sedam dana prije 20. studenoga, zadnjeg dana obrane Vukovara, i svakome od njih u životopisu piše da je ostao do kraja! S tim datumom mnoge činjenice dovodimo u zabludu...</p>
<p>• Tko su stvarni heroji Vukovara? Sudeći prema vašoj knjizi, zadnji zapovjednik obrane grada Branko Borković Mladi Jastreb to nije?</p>
<p>- Heroji Vukovara su svi dečki koji su uzeli pušku u ruke i krenuli u obranu, a o njima danas nitko ne priča. Vjerojatno bi i Blagi Zadri, čija ratna karijera nema mrlju, nešto nakalemili da je preživio. Jedino što Borkoviću priznajem u ovih 10 godina je njegov famozni popis 1800 vukovarskih branitelja koji pak ne želi dati u javnost, ne znam zašto. Borković je možda bio dobar zapovjednik dok je bio u Vukovaru, no zašto je otišao i zašto nije obavio svoju vojničku zadaću? Zapovjednik u ratu ima prava i odgovornosti, dok nas je slao u smrt bilo je to njegovo pravo, ali kad nas je trebao zaštititi i odgovarati za nas, tad ga nije bilo. </p>
<p>• Što je Borković trebao, a nije učinio tog kobnog 20. studenoga?</p>
<p>- Zapovjednik je u ratu zaštitnik svojih vojnika i kad je priča dovedena kraju, on nas je trebao zaštititi - izaći pred Šljivančanina i reći mu: »Gospodine, ili druže majore, ja sam zapovjednik obrane Vukovara, predajem vam grad i zahtijevam da se prema hrvatskim braniteljima, ranjenicima, civilima, postupi u skladu s Ženevskom konvencijom«. Tek tada je za Borkovića priča završena. On to, međutim, nije učinio nego je napustio grad. Zbog toga je klasični dezerter po svim vojnim udžbenicima. I dok stalno poručuje da o Vukovaru ne mogu pričati dezerteri, pitam ga: »Zašto onda on stalno govori«?</p>
<p>• Pitanje je bi li bilo manje žrtava da je Borković vojnički, kako kažete, prema ratnim pravilima predao grad Šljivančaninu?</p>
<p>- To je sad nakon 10 godina teško reći, možemo samo nagađati, no duboko sam uvjeren da bi bilo drukčije. I Šljivančanin bi se drukčije ponašao, cijela bi predaja dobila drukčiji ton. Da su mi i rođenog brata ubili nakon takve predaje ja na Borkovića ne bih bio ljutit, mislio bih, pa on je svoje učinio. Ovako ga pitam gdje je bio kad su nas zarobili? Gdje je bio da nas tada zaštiti, umjesto što sam devet mjeseci završio na robiji, a još sam dobro i prošao jer sam izašao živ. A gdje je onih 4000 poginulih i nestalih? Lijepo je vidjeti Borkovića na Ovčari kako grli majke, samo je pitanje je li to iz suosjećanja ili grižnje savjesti.</p>
<p>• U raznim istinama o Vukovaru, razni su i podaci o broju vukovarskih branitelja. Koliko je boraca tih mjeseci branilo grad?</p>
<p>- Samo 1800 boraca, od kojih je 800 poginulih i nestalih. Napravljena je vrlo blaga revizija kojom je brojka od 11.600 branitelja smanjena na sadašnjih 6900. Kamo sreće da nas je toliko bilo!</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Posebni američki sudovi za strance, kršenje ljudskih prava u Čečeniji</p>
<p>Nakon 11. rujna ljudska su prava u svijetu osjetno ugrožena / U SAD-u specijalne vojne komisije trebale bi suditi strancima optuženim da su povezani s Al Qaidom / U Uzbekistanu u 47 zatvora 67.000 zatvorenika / Je li Putin događaje od 11. rujna iskoristio za pokretanje novog rata u Čečeniji?</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Na Godišnjoj skupštini Međunarodne helsinške federacije (IHF), što je od 15. do 18. studenoga održana u Novinarskom domu, dominirale su tri teme.</p>
<p>Prva je odnos između borbe protiv terorizma i ljudskih prava. Zaključeno je da su nakon 11. rujna ljudska prava osjetno ugrožena. Problem je što ljudska prava zakonima ograničava SAD. Posljednji, barem zasad, čin u tome je odluka američkog predsjednika Busha o osnivanju svojevrsnih vojnih komisija koje bi sudile strancima optuženim da su povezani s Al Qaidom. IHF ne smatra takav tribunal legitimnim pravnim sredstvom, jer ne može osigurati pravedno suđenje. SAD je u povijesti imao veliku ulogu u uspostavi ljudskih prava i pravnih procedura pa ta mjera tim više čuđi, moglo se čuti na konferenciji. Takve mjere mogle bi biti loš primjer za srednjoazijske države, a upravo je stanje ljudskih prava u tim država bila druga velika tema.</p>
<p>Mnogo je vremena utrošeno na izvještavanje o ljudskim pravima u Uzbekistanu. Prema izvještaju IHF-a za 2000. godinu, u toj državi je u 47 zatvora i logora zatočeno oko 67.000 ljudi. Uzbekistanske vlasti planiraju izgradnju novih zatvora i logora, a na meti su vjerske i nacionalne manjine, politički protivnici i zaštitari ljudskih prava. Protiv zatvorenika koristi se tortura, negira im se pravo na odvjetnika, zatvara ih se bez razloga, osuđuje na dugogodišnje zatvorske kazne i ubija. Primjerice, pjesnik Jusuf Đumajev je uhićen 23. listopada pod optužbom da je javno tražio neustavnu promjenu vlasti. Glavni razlog za zatvaranje Đumajeva su njegove pjesme i njegov protuvladin stav. Jedan od »dokaza« da je Đumajev »antiuzbekistanski element« je i zbirka pjesama glasovitog indijskog pjesnika Tagore koja je pronađena kod njega. Sudbina Đumajeva nije poznata, a nikakvih obavijesti o njemu nakon 23. listopada nema.</p>
<p>Uzbekistan je razmatran kao gotovo amblematska država cijele regije. Ništa bolja situacija nije ni u Turkmenistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgistanu.</p>
<p>IHF posebno zabrinjava što su neke od tih država koje koriste državni terorizam postale američki partneri u antiterorističkoj koaliciji. </p>
<p>Da trenutačna situacija u svijetu može biti iskorištena i za neke stare, nezavršene obračune, pokazuje slučaj Rusije i Čečenije, što je bila treća velika tema. Počasni predsjednik IHF-a Jurij Orlov kazao je da je predsjednik Putin događaje od 11. rujna iskoristio za pokretanje novog rata u Čečeniji; ovaj put mnogo brutalnijeg no što je bio prvi i s više kršenja ljudskih prava. Nagla bliskost dvojice predsjednika - Busha i Putina - teško da je uzrokovana brigom za ljudska prava.</p>
<p>Zaključeno je da su nakon terorističkih udara na SAD muslimani ugroženi i u SAD-u i u Zapadnoj Europi i u Rusiji.</p>
<p>Radom skupštine dominirala je zabrinutost, ne toliko zbog onoga što se već dogodilo, nego više zbog onoga što bi se tek moglo dogoditi nastavi li se trend zakonskog smanjivanja ljudskih prava, jer kako je rekao izvršni direktor IHF-a Aaron Rhodes: »Ako će naša društva i dalje smanjivati ljudska prava, teroristi će pobijediti«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Croatia osiguranje »bacilo kroz prozor« 20 milijuna DEM</p>
<p>Istoga dana kada je dobivena građevinska dozvola po kojoj mogu početi radovi na gradilištu, Croatia osiguranje, nakon samo nekoliko sati, obavijestilo je faksom izvođača radova Montmontažu da odustaje od projekta </p>
<p>Tvrdnja predsjednika Uprave Croatia osiguranja Marijana Čurkovića da zgrada Croatia osiguranja između Branimirove i Ulice kneza Borne nije sagrađena zbog toga jer Montmontaža nije na vrijeme ishodila lokacijsku dozvolu neistinita je, rekao je za Vjesnik direktor Montmontaže Vlado Žibrat.</p>
<p>- Prema ugovoru potpisanom potkraj 1998. rok uopće nije definiran. Osim toga, na zahtjev Croatia osiguranja napravljene su čak dvije lokacijske dozvole, na temelju kojih je 28. veljače 2000. dobivena građevinska dozvola, rekao je Žibrat.</p>
<p>Objašnjava kako je Montmontaža 6. srpnja 1999. ishodila prvu lokacijsku dozvolu, prema prvobitnom planu da se u novu zgradu Croatia osiguranja ulazi iz Ulice kneza Borne. Međutim, nakon što je Croatia osiguranje inzistiralo na izmjeni projekta, odnosno na ulazu iz Erdödijeve ulice, uz potrebnu suglasnost stanara u Erdödijevoj ulici, 29. studenoga 1999. dobivena je i druga lokacijska dozvola. Nakon toga nije bilo zapreka za ishođenjem građevinske dozvole. Tako je 17. prosinca dobivena načelna građevinska dozvola, a 28. veljače 2000. građevinska dozvola po kojoj su mogli početi radovi na novoj zgradi Croatia osiguranja. </p>
<p>- Istoga dana kada je dobivena građevinska dozvola po kojoj mogu početi radovi na gradilištu, Croatia osiguranje, nakon samo nekoliko sati, obavijestilo je faksom izvođača radova Montmontažu da odustaje od projekta i ugovora, rekao je Žibrat. </p>
<p>Da podsjetimo, prema ugovoru vrijednom 67 milijuna njemačkih maraka na jednoj od najboljih lokacija u središtu grada, na gradilištu u bivšem vlasništvu Montmontaže, trebala je biti sagrađena nova poslovna zgrada Croatia osiguranja. Taj nikad dovršeni projekt uzrokovao je obostrane gubitke. Croatia osiguranje kao investitor potrošilo je 20 milijuna njemačkih maraka, a Montmontaža kroz arbitražni spor potražuje 56 milijuna kuna za podmirenje štete, cijenu kapitala, izgubljenu dobit i angažirane kapacitete. </p>
<p>Dok se ne riješi arbitraža, pretpostavlja se do početka iduće godine, na sporno gradilište ni jedna strana nema pristupa. </p>
<p>U Croatia osiguranju planiraju novu investiciju proširenja postojeće zgrade u Miramarskoj. No, za taj projekt, prema kojem bi se na zelenoj površini uz postojeću zgradu sagradio poslovni prostor površine oko 11 tisuća četvornih metara, Gradsko poglavarstvo odbilo je dati suglasnost za lokacijsku dozvolu. </p>
<p>Iva Grgić i Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rožman: Igram tenis s Isusom i Krišnom! </p>
<p>Plakati samozvanog gurua Gopala Prema Svami, odnosno nezaposlenog električara Damira Rožmana, proteklih su dana plijenili pozornost javnosti pozivom na izravan kontakt s Isusom i Krišnom. Posjetili smo njegovu svečanost, koja se održala u Češkom domu. Prema komentarima nazočnih zaključili smo kako je većina posjetitelja večer s Rožmanom odlučila provesti iz znatiželje. </p>
<p>Dvadesetak njegovih pristaša i dvadesetak mlađih posjetitelja zauzelo je pozicije očekujući Rožmana. Nakon otvaranja srca uz duhovnu glazbu, kako su nam objasnili sljedbenici neprekidno nam se smješkajući, samozvani guru obratio se posjetiteljima.</p>
<p>- Treba otvoriti svoja srca i odreći se materijalnog svijeta u kojem živimo kako bismo ušli u duhovni svijet, rekao je Rožman posjetiteljima, koji su za njegov nastup iz džepa izdvojili deset »materijalnih« kuna. </p>
<p>On i njegovi sljedbenici, kako je rekao, imaju izravnu vezu s Isusom i Krišnom, a oni ljudi koji ga ne vide »nisu normalni«.</p>
<p>- Ja svaki dan šećem šumom s Isusom i Krišnom, igram s njima tenis i uživam u njihovu društvu, pričao je Rožman, dok su posjetitelji slušali upijajući svaku njegovu riječ, neki iz zabave, a neki vjerujući mu.</p>
<p>Bilo je i onih koji su došli po konkretan savjet nadajući se da će im Rožman pomoći. Sredovječan gospodin upitao je Rožmana gdje je njegov otac, na što je dobio odgovor kako je on još uvijek u materijalnom svijetu. Zbunjen, gospodin je upitao kako je to moguće kad je njegov otac, koji je bio veliki vjernik, poginuo u ratu, braneći svoj grad. No, Rožman se nije dao zbuniti pa je odmah našao drugu teoriju - preminuli, naime, još uvijek nije dosegnuo razinu duhovnog svijeta. </p>
<p>- Damire, reci mi što sada Krišna radi, igra li sada tenis?, upitala je gospođa zahtijevajući konkretan dokaz njegovog prosvjetljenja, što joj Rožman nije mogao dati.</p>
<p>Odgovor na konkretno pitanje Rožman je svaki put izbjegao prelazeći na drugu temu, a jednom je posjetitelju objasnio kako Krišnu, ako se tome posveti, može vidjeti već za tri dana. </p>
<p>Nakon dvosatnog susreta, omamljeni mirisom opojnih štapića i monologa samozvanog gurua, vratili smo se u materijalni svijet. Komentari ljudi koji su izlazili mogu se sažeti jednom rečenicom: »Tko voli, nek' izvoli«!</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zazubice za guskom, repom i paprenjacima</p>
<p>U restoranu Kaptol hotela Opera u nedjelju je završio tjedan stare zagrebačke kuhinje, tijekom kojeg su posjetitelji mogli kušati delicije pripremljene po receptima starim i do 700 godina. </p>
<p>Na menu kuhinje Dore Krupićeve kuhari su uvrstili domaću, zdravu hranu kakva se nekad jela u purgerskim domovima.Krepke juhe od kašice s okruglicama od krupice, prženim kruhom te prženim graškom bile su tek najava gozbe koju su svakoga dana posluživali konobari u frakovima.</p>
<p>Osim škopćevine s rajčicama i solnogradskim valjušcima te guske sa slatkom repom, gurmanima su ponuđeni paprenjaci bake Magde i zagrebački valjušci. Za ljubitelje dobre kapljice priređen je nešto drukčiji događaj. U suradnji s Muzejom grada Zagreba, organizirana je izložba starih jelovnika i vinskih karata.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sljemensko skijanje bez gužvi</p>
<p>Skijanje za zagrebačkom skijalištu nastavljeno je i tijekom vikenda. Velikih gužvi prema vrhu Medvednice nije bilo, pa nije bilo ni potrebe za uvođenjem dodatnog autobusnog prijevoza. Naime, jačina vjetra dopuštala je rad ZET-ovoj žičari, koja je izletnike i skijaše prevozila na vrh. U subotu je na skijalištu bilo oko 250 skijaša i »snowbordaša«. </p>
<p>U ponedjeljak, zbog radova na šahtovima iz kojih će se vodom opskrbljivati topovi za pravljenje umjetnog snijega, neće raditi vučnica na Zelenom spustu. Skijaši će se stoga morati zadovoljiti samo skijanjem na Bijelom spustu. Meteorolozi za ponedjeljak najavljuju novi snijeg, pa će se najranija skijaška sezona na Sljemenu nastaviti i tijekom idućeg tjedna. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Unescoov kviz o toleranciji</p>
<p>Na tradicionalnom međunarodnom kvizu Unite the nations, sastavnici programa This is our Time, koji svake godine putem interneta povezuje učenike i profesore iz čitavog svijeta, a koji se pod pokroviteljstvom Unescoa održao na međunarodni Dan tolerancije, sudjelovale su zagrebačka OŠ »Nikola Tesla« te Geodetska tehnička škola Zagreb, 1999. godine pobjednik kviza. </p>
<p>Moto ovogodišnjeg druženja bilo je interkulturalno učenje o toleranciji, odnosno poziv mladima da komuniciraju jedni s drugima i uče o nenasilju i snošljivosti.</p>
<p>Učenici su, uz pomoć svojih profesora, uspješno odradili kviz znanja o kulturi, običajima, povijesti, geografskim pojedinostima i sportu zemalja sudionica te putem elektronske pošte i videokonferencije kontaktirali s kolegama iz svijeta. </p>
<p>A.L.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Cvrkut »noćnih ptica« počinje nakon vremenske prognoze</p>
<p>Marulićev trg jedna je od najprometnijih noćnih štacija u gradu / Najčešće su mušterije muškarci od 35 do 45 godina u automobilima boljih marki, registarskih tablica cijele Hrvatske, pa i šire / Sudeći po noćnim posjetima kamiona čistoće, područje oko Marulićevog trga moglo bi konkurirati za najčistiji zagrebački kutak </p>
<p>Mnogim strancima koji posjete hrvatsku metropolu, prema pričama zagrebačkih taksista, veliku muku zadaje to što Zagreb nema javnu kuću. Stoga su tu njima važnu znamenitost najčešće prisiljeni tražiti na svježem zraku Gajeve, Marulićevog i Svačićevog trga, odnosno na Glavnom kolodvoru. Ondje će, u znak dobrodošlice, pridošlim nestrpljivcima prijateljice noći ponuditi svoje usluge već nakon prognoze vremena u središnjem Dnevniku. </p>
<p>Mjerkajući sitniju brinetu koja se koketno izvijala na vrtoglavim potpeticama, netom pristigli trio iz susjedne države odmah je prešao na stvar. »Bolan, može džabe?«, upitao je hihoćući se u hodniku kolodvora crnomanjast 30-godišnjak nezavidne pojave. »Čujte, dečki, danas nema niš badava. Ne brinite se, bum vam dala dobru cenu«, rekla je pogađajući se s njima kao na placu. »Za sto marki dobite kompletan odnos, a oralno vam je 200 kuna«, izdiktirala je svoj cjenik dama u bijelim tajcama. </p>
<p>Usput se požalila kako je nakon tuče u kolodvorskom restoranu, koja u prosjeku izbije svaki drugi dan, bila prisiljena svoju »butigu« preseliti u obližnju čekaonicu.</p>
<p>Dok je ona, ne mareći za kalorije, na brzinu gutala bogat sendvič, tri para očiju piljilo je u nju izgladnjelim pogledom provjeravajući usput oskudni budžet. No, društvo se te noći rastalo zbog, za njih, ipak previsoke cijene. Svoju su ucviljenost momci pokušali izliječiti hitovima Halida Bešlića koji su ispunjavali prostorije obližnjeg kafića europskog imena. </p>
<p>Iako vidno umoran, vrlo uslužni konobar rekao nam je kako smo u njegovu lokalu sigurni od tuča jer tu se okuplja samo veselo društvo. Unatoč čak trima zamjetnim oznakama za zabranu pušenja, konobar je na upite nekih gostiju smiju li pušiti začuđeno odgovarao »A zašto ne bi smjeli?!«. </p>
<p>Na tom se lokalitetu u šarolikom muškom društvu samouvjereno kočoperila postarija plavuša modno zapela u osamdesetima, s cvijetom u na jednu stranu zabačenoj kosi. Šetkajući se, okupljenoj je klijenteli obznanila svoju cijenu od 100 maraka, koja im je bila previsoka. »Kaj sad žalite, teta je otišla jer nemate novaca. A samo joj bataci vrijede toliko«, tugaljivo je ustvrdio krezubi mladac ispijajući pivu. </p>
<p>Od svojih kolodvorskih kolegica bolju su prođu toga maglovitog jutra imale ulične dame na Marulićevom trgu. Ne mareći za veličanje žene u djelima znamenitog renesansnog pjesnika, dvije su crnke i dvije plavuše svu pozornost posvetile znamenitostima - na četiri kotača. Njihovom je zaslugom taj trg postao jednom od najprometnijih noćnih štacija u gradu. </p>
<p>Prometovanje uokolo trga, kako smo primijetili, zahtijeva iznimno umijeće vožnje. Naime, ni tijekom nekoliko večeri pažljivog promatranja nismo uspjeli spoznati kako je moguće istodobno gledati »ponudu« skrivenu pod krinkom noći i držati smjer vozila. </p>
<p>Uz kolegice iza kojih je pozamašna »kilometraža«, za oko nam je zapela mladolika plavuša reljefnog tena koja je, kako se ispostavilo, bila zvijezda večeri. Vitka djevojka umjetničkog imena Danijela, uz blagu nelagodu, otkrila nam je odlike prave majstorice. </p>
<p>»Za sat vremena s mušterijom tražim 200 maraka. Posao u pravilu obavim za 20 minuta nedaleko od Cibonina tornja ili na parkiralištu obližnjeg hotela. Nikad ne pristajem na analni ni odnos s više muškaraca«, rekla je jednim okom budno motreći moguće interesente.</p>
<p>Upotreba prezervativa, doznali smo, uvjet je za bilo kakvu radnju i predradnju. Glavni »opskrbni centar« za te noćne potrepštine obližnji je kiosk »Roberto« nedaleko od kolodvora. </p>
<p>Prema Danijelinim riječima, najčešće su mušterije muškarci od 35 do 45 godina u automobilima boljih marki, registarskih tablica cijele Hrvatske, pa i šire. Kako smo i sami primijetili, Zagrepčani su se pokazali stidljivima. To je dokazao i neodlučni sugrađanin s tek propupalim brčićima, u kamionetu znakovita natpisa - »Klikni do nagrade«! Nakon što je oko trga kružio puna dva sata, odmaglio je u nepoznato. </p>
<p>Na istim je mukama bio i gospodin u renault meganu splitske registracije. U prvi mah zamijetili smo samo nisku bijelih zuba, a iz mraka vozila osmijehom je zapravo plijenio »Splićanin« - boje čokolade! </p>
<p>Začudili su nas džentlmenski maniri klijenata koji su noćne dame nakon »čina« vraćali na polaznu točku. </p>
<p>Iz tog je »đira« slavodobitno ispala postarija poblajhana plavuša, loše fen frizure, oskudne minice i čarapa boje noge (čipkaste su opasno počele izumirati). Ona je te večeri doživjela pravi bingo. Oduševljeno izlazeći iz komfornog automobila uskliknula je: »Ovo mi se još nikad nije dogodilo!«. S nevjericom gledajući 300 kuna, objasnila je kako ih nikad nije brže i lakše zaradila. </p>
<p>»Zamisli, frajer mi je, nakon što sam ušla u auto, rekao da ipak nisam njegov tip. Zahvalio mi je i tutnuo u ruke novac i vrećicu s mentol bombonima«, rekla je sočno opsovavši. </p>
<p>Pripadnice najstarijeg zanata na svijetu neizostavan su dio sveopćeg veselja u vrijeme isplate plaća i mirovina. Tada se ubiru najbolji utršci koje, u pravilu, dijele sa svojim čuvarima. Njihova siva eminencija nezaobilazna je kulisa svake večeri.</p>
<p>Vješto pazeći na »štićenice«, njihovi su se pratitelji ponašali kao najvještiji opsjenari. U stilu trikova Davida Copperffilda u tren oka nestajali su i pojavljivali se u mraku obližnjih haustora ili pod okriljem okolnog grmlja. </p>
<p>No, bujna vegetacija ipak nije mogla skriti brojne 'kibice'. Tako smo primijetili kako pse u noćnu šetnju gotovo uvijek izvode - gazde, gledajući ispod obrva u smjeru tinjajućih svjetiljki. Sudeći, pak, po noćnim posjetima kamiona čistoće, područje oko Marulićevog trga moglo bi konkurirati za najčistiji zagrebački kutak. </p>
<p>Snježana Rajačić i Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Književni susret u gay klubu</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - »Život je kao darkroom, nikad ne znaš tko će te poje...., a ne znaš niti koga ćeš ti i kako, ali previše je uzbudljiv da bi samo tako izašao«, riječi su homoseksualca Kristijana, jednog od glavnih likova knjige »Darkroom«, koju je u subotu u zagrebačkom klubu »Badboy« promovirala mlada spisateljica Rujana Jeger. Roman prvijenac u izdanju »Modernih vremena« s nekoliko je riječi pred okupljenima predstavio Toni Marošević. </p>
<p>»Tema romana je život, a pored Kristijana, glavni je lik njegova najbolja prijateljica Morana, djevojka-žena koja u svojim ranim tridesetima rekapitulira pređeni životni put. Mislim da je došlo vrijeme da se teme vezane uz homoseksualnost izvuku iz ormara«, rekla je Rujana Jager, naglašavajući kako je djelo pomalo autobiografsko, budući da se u njoj spominje njen alter ego. Pitanje je samo je li autorica knjige svoj uzor ipak potražila u člancima Carry Bradshow, glavne junakinje popularnog serijala »Seks i grad«.</p>
<p>Kći poznate hrvatske spisateljice Slavenke Drakulić u knjizi progovara o čitavoj jednoj generaciji čije se sazrijevanje odvijalo za vrijeme traumatičnog razdoblja hrvatske i bivše jugoslavenske povijesti, na prijelomu 80-tih i 90-tih godina. </p>
<p>»Roman sam pisala za dušu, a prvenstveni cilj mi je zabaviti i nasmijati ljude. Budući da život shvaćam neozbiljno, odlučila sam napisati takvu knjigu, koja predstavlja kombinaciju različitih epizoda«, istaknula je mlada spisateljica, dodajući kako je za mjesto promocije namjerno izabrala noćni klub, jer sadržaj knjige ne bi odgovarao formalnom predstavljanju u knjižnici.</p>
<p>Rujana Jager je jedina ženska spisateljica koja će sudjelovati na predstojećem Festivalu alternativne književnosti, gdje će se predstaviti upravo sa »Darkroomom«.</p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Gibonni ove godine neće pjevati u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Glasine o Gibonnijevom koncertu u Zagrebu, za kojeg se govorilo da će ga popularni Splićanin održati tijekom studenoga u jarunskom klubu »Aquarius«, ipak će i ostati samo - glasine. Naime, dogovora oko tog koncerta zaista je i bilo, no Ozren Kanceljak, Gibonnijev manager i dugokosi vlasnik najvećih hrvatskih hitova u posljednjih desetak godina odlučili su pričekati s koncertom, premda znaju da je zagrebačka publika »gladna« Gibonnija.</p>
<p>»Izuzetno smo zadovoljni s prodajom albuma »Mirakul«. Ne znam točan podatak, mislim da je trenutno prodano oko 30.000 primjeraka, no posebno nas oduševljava spoznaja da je više od polovice primjeraka albuma prodano u obliku CD-a«, u jednom, pomalo neslužbenom razgovoru pohvalio nam se Kanceljak. </p>
<p>Bez obzira na odlične podatke (premda, ruku na srce, da su za takvo remek-djelo rekli da je prodano u 80.000, mi bi povjerovali, pa čestitamo na iskrenosti!), zagrebački će koncert ipak pričekati iduću godinu. Još nije poznato hoće li to biti najavljivani spektakl sa svim inozemnim gostima koji su doprinjeli stvaranju »Mirakula«, ili će najprije zasvirati sam Gibo sa svojim bandom, no kako se sada čini, dogodine ćemo Gibu u Zagrbu vidjeti čak dvaput. </p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Hoće li Hugh Grant pristati biti otac djetetu Liz Hurley?</p>
<p>LOS ANGELES, 18. studenoga</p>
<p> - Čak 13 godina Liz Hurley, britanska manekenka i glumica, bila je u vezi s hollywoodskom zvijezdom Hughom Grantom. Nju smatraju jednom od najatraktivnijih glumica posljednjeg desetljeća, a on svojim šarmom osvaja gledateljice širom svijeta. Ipak, prije više od godinu dana, vijest o razlazu najpoznatijeg para iz filmskog svijeta šokirala je njihove obožavatelje, ali i prijatelje i rodbinu. </p>
<p>Ljubav je pukla, no to je, kako su i sami izjavili, samo pojačalo prijateljsku vezu. Tako su posljednjih mjeseci Hugh i Liz uvijek bili jedno uz drugo, kada je netko od njih imao svojevrsnih problema. Ipak, postavlja se pitanje zašto je popularni glumac doputovao čak u Los Angeles da bi se susreo s bivšom djevojkom, zaručnicom Stephena Binga s kojim čeka bebu?</p>
<p>Ako je vjerovati svjetskim tabloidima, otkako je objavila vijest o trudnoći, Bing i Hurley više nisu u dobrim odnosima. Štoviše, sin američkog bogataša Petera Binga, u vrijeme dok je njegova zaručnica bila kod liječnika koji je ustvrdio trudnoću, nije bio sa njom, a njegovo je mjesto u tom trenutku zauzeo - Hugh Grant. </p>
<p>Magazin News of the World prenio je Bingovu izjavu da ne želi imati djece te da je neugodno iznenađen Lizinom viješću. Pročitavši to, Liz je, navodno, pozvala Hugha na razgovor i zamolila ga da on preuzme ulogu oca njezine bebe te obećala da će ga nazvati njegovim imenom. Budućnost njezine bebe, predviđa španjolski tjednik ˇHola!, ovisi o odgovoru šarmantnog glumca koji medijima, dakako, još uvijek nije poznat. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U Vijetnamu pripremaju zabranu provjeravanja spola nerođene djece</p>
<p>HANOI 18. studenoga</p>
<p> - U Vijetnamu gdje je broj pobačaja među najvišima u svijetu, jedna je zakonodavna radna skupina objavila prijedlog zakona kojim bi se liječnicima zabranilo provjeravanje spola nerođene djece.</p>
<p>Vođa skupine koja radi na zakonu Dinh Cong Thoan rekao je agenciji Reuters da je cilj zakona prekid uobičajenog abortiranja nerođene djece. </p>
<p>»Ljudi koji unaprijed doznaju da spol njihovog djeteta nije onaj koji žele, možda će se odlučiti na pobačaj,« kaže Thoan, koji radi u Nacionalnom centru za populaciju i planiranje obitelji. »Ne bi li spolna ravnoteža u društvu trebala biti prirodna,« pita on i dodaje: »Vijetnamski parovi i dalje su skloniji dječacima. Takva je uobičajena istočnjačka psihologija«</p>
<p>Na sto djevojčica u Vijetnamu se rodi 106 dječaka i parovi se često unaprijed informiraju o spolu djeteta koje čekaju. U nekim ruralnim krajevima odnos je i 112 pa i 116 dječaka na 100 djevojčica, dodaje Thoan. </p>
<p>Iako je problem pobačaja ženske djece danas manje izražen nego prije, sadašnji višak od sto milijuna muškaraca u Kini pokazuje kakav se problem može pokazati ako se takvo ponašanje nastavi. </p>
<p>»Višak muškaraca može izazvati znatno veći društveni nered nego višak žena,« kaže on. »Muškarci se radi žena mogu početi međusobno ubijati«</p>
<p>Thoan kaže da su potrebne daljnje rasprave kako provesti prijedlog te da će se od državnih tijela tražiti mišljenje prije podnošenja prijedloga Stalnom odboru Nacionalne skupštine.</p>
<p>Službene statistike kažu da je u Vijetnamu prošle godine izveden 217.691 namjerni pobačaj, a bilo je i gotovo 31.000 spontanih pobačaja te 470.338 prekida trudnoće »menstrualnom regulacijom« u prvim tjednima trudnoće. </p>
<p>Thoan najavljuje da će se novim zakonom Vijetnam pridružiti ostalim zemljama koje su uvele ograničenja genetskog inženjerstva na ljudskim bićima..</p>
<p>»Divno je moći klonirati dijelove ljudskih tijela za zdravstvene svrhe,« kaže on, »Ali stvoriti cijelu osobu koja je sto posto jednaka nekome drugom bilo bi neprirodno.« (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sin nosio majci heroin u zatvor </p>
<p>SPLIT, 18. studenoga</p>
<p> - Pregledavši odjeću L.M. (21) policija je na ulazu u splitski okružni zatvor Bilice u subotu oko 11.30 sati pronašla 0,2 grama heroina. Obradom je utvrđeno kako je mladić heroin nosio svojoj majci Sanji Metikoš. Prije deset godina Metikoševa je s 20 kilograma heroina uhićena u Turskoj gdje je i osuđena na zatvorsku kaznu. Prije nekoliko godina iz Turske je prognana, a splitska ju je policija s heroinom ponovo zatekla prije nekoliko mjeseci i pritvorila. L.M. je prijavljen za kazneno djelo zloporabe opojnih droga - posjedovanjem. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Najbolje je biti najmlađi </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Najstarije dijete uvijek je sklonije alergijama od mlađe braće, tvrde znanstvenici. </p>
<p> Dr. William Karmaus sa Sveučilišta Michigan kaže da se to događa djelomice zbog hormonalnih promjena kroz koje prolaze žene u trudnoći. Istraživanje dr. Karmausa objavljeno je u časopisu New Scientist, a pokazuje da prvorođena djeca imaju višu razinu ključnoga imunoproteina - imunoglobulina E (IgE) - povezanog s alergijama. </p>
<p> Prijašnje su studije pokazale da djeca rođena s visokom razinom IgE u krvi pupkovine imaju povećan rizik od alergija. Dr. Karmaus pretpostavlja da bi ta sklonost alergijama mogla biti povezana s razinom IgE u posteljici što je povezano s brojem djece. </p>
<p> Profesor John Warner s medicinskog fakulteta Sveučilišta u Southamptonu kaže kako je vjerojatnije da je majčina izloženost klicama koje prenose starija djeca, zaslužna za to da su mlađa djeca manje podložna alergijama nego hormonalne promjene u trudnoći. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Treba li razdvojiti Interliber i Info?</p>
<p>Prvi put nakon 10 godina Interliberu su se vratili posjetitelji i godinama čekana sajamska atmosfera / Zaustavljen negativni trend, a knjiga unatoč svim nesklonostima društva, pokazala se vitalnijom nego što je ono od nje očekivalo / Pokrenuta nova inicijativa za odvajanje dviju nesrodnih sajamskih priredaba te za promjenu koncepcije Interlibera</p>
<p>Nakon godina kukanja kako se hrvatskoj knjizi loše piše, a koja su se uglavnom ticala neprirodnog nameta PDV-a na knjigu te teške situacije ratom razorena tržišta, napokon je, prema općem sudu nakladnika, zaustavljen negativni trend, a knjiga se baš kao i njezini proizvođači pokazala, unatoč svim nesklonostima društva, vitalnijom no što je ono od nje očekivalo. Pozitivni uzlazni pomaci najočitiji su bili na upravo završenoj ponajprije smotri hrvatske knjige Interliberu, koja je ove godine 24. put održana na Zagrebačkom velesajmu, zajedno s nimalo mu srodnom manifestacijom informacijskih postignuća (INFO). </p>
<p>Priredba je to koja se već 20 godina, po inerciji organizatora, kao hrvatski unikum, održava zajedno s knjižnom prezentacijom. Pa, ma koliko snažnija i materijalno potkoženija susjedna priredba privlačila uvijek veći broj posjetitelja, oni su se prvi put nakon 10 godina vratili i Interliberu donoseći i godinama očekivanu sajamsku atmosferu.</p>
<p>Paviljon u kojem su bili smješteni nakladnici bio je primjereniji knjizi. Prvi put taj je paviljon bio premalen za sve one koji su željeli izlagati i za sve one koji su došli u pohode knjizi - đake koji su organizirano pristigli iz svih krajeva Hrvatske, knjižničare i mnogobrojne knjigoljubce što su poželjeli knjigu dodirnuti i prelistati, ako je već, unatoč sajamskim popustima, zbog njene i dalje previsoke cijene nisu mogli kupiti. Tako se nesumnjivo počeo vraćati interes za knjigu, što znači i potencijalno čitateljstvo, što na žalost ne prati i kupovna moć osiromašenog hrvatskog kupca. U konačnici sajmovi su mjesto međusobnog odmjeravanja nakladničkih snaga, prezentacije knjižnih noviteta i sklapanja po mogućnosti unosnih poslova, prodaje autorskih prava i slično. Međutim, od takve je slike, ma koliko mi to željeli, i ovogodišnji Interliber daleko. </p>
<p>Iako je Ministarstvo kulture, kako se neprestano ističe, izdvojilo 50 posto više sredstava za knjigu, da bi ona stigla i u knjižnice tisuće osnovnih, tristotinjak srednjih škola i u oko 300 gradskih knjižnica diljem Hrvatske, nužna joj je lokalna potpora, koja je nedostatna, jer u teškoj hrvatskoj gospodarskoj situaciji malo koja sredina stigne misliti, pritisnuta sve većom socijalom, na duhovnu nadgradnju koja se pripisuje knjizi. Sukladno tomu, od mogućih 1500 zainteresiranih knjižničara sajam su informativno posjetili samo neki od njih, pa su i zaključeni poslovi bili sporadični.</p>
<p>Živosti, doista nije nedostajalo. Na ipak premalenoj i neprikladnoj pozornici, smještenoj tik uz sam ulaz, smjenjivale su se brojne promocije knjiga domaćih, pa čak i stranih autora. No, da bi Interliber, koji u naslovu nosi i međunarodnu dimenziju, zaista tu dimenziju i dobio, potrebno je za njegova jednotjedna održavanja ujediniti sve karike u tzv. knjižnom lancu. To znači da se ne bi smjelo dogoditi da pisac svjetskoga glasa, kakav je Antonio Skarmeta, posjeti Zagreb i održi konferenciju za tisak u Hrvatskoj matici iseljenika, umjesto da bude ovogodišnja najveća atrakcija Interlibera. Nezamislivo je da za trajanja Frankfurtskog sajma knjiga bilo koji ugledni pisac posjeti Frankfurt, a da se ne pojavi na sajmu kao mjestu autorskog prestiža i svjetskih književnih trendova. A u našim je prilikama upravo to »prirodna stvar«. Da nema nikakve koordinacije, dogovora i svijesti o tome da je Interliber naša, a ne neka »njihova priredba« svjedoči i okrugli stol o temi »Knjiga u medijima« koji je opet održan u Gradskoj knjižnici umjesto na sajmu, tim prije što je tim događajem zaključena manifestacija koja se zove »Mjesec hrvatske knjige«. Nadalje, na sam dan otvaranja sajma, u istom terminu, opet izvan sajma, predstavljena je važna knjiga kakva je Šicelova »Antologija hrvatske kratke priče«. U samo tjedan dana bilo je toliko raskoraka koji bi da su ujedinjeni i te kako pomogli ovogodišnjoj slici Interlibera. </p>
<p>No, za razliku od svih dosadašnjih godina, dolaskom Nezavisnih nakladnika iz opozicije u poziciju, izostala je godinama njegovana priča o tomu kako knjizi nije mjesto zajedno s buldožerima na Zagrebačkom velesajmu, već da ga treba preseliti u središte Zagreba, kao i žustre primjedbe na račun i ove godine istog organizatora. Kako je ta priča do daljnjeg stavljena ad acta, lansirana je nova aktualnija koju zastupa nekolicina nakladnika koji traže da se Interliber odvoji od INFO-a, jer je riječ o dvije neravnopravne priredbe. Traži se da se, po uzoru sajma u Bologni, u Interliber uvrsti i prezentacija udžbenika, te da mu se promijeni termin održavanja. Koliko će ta inicijativa imati uspjeha, baš kao i u prethodnom slučaju, pokazat će vrijeme. A vrijeme je, što se tiče Interlibera, nedvojbeno pokazalo da se on mora od sadašnje »šarene laži« koja nudi sve i svašta, dakle, od velike sajamske knjižare što stara izdanja prodaje s popustom, hitno profilirati u izložbu jednogodišnjih knjižnih noviteta, koja će promišljenom koncepcijom dovesti što veći broj stranih izlagača i tako si priskrbiti ugled kakav imaju sajmovi u Bologni, Budimpešti ili Londonu.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Mihočević nije podnio neopozivu ostavku!</p>
<p>Svaka smjena vlasti u Dubrovniku za sobom povlači i smjenu ravnatelja Igara / Zbog toga bi za Dubrovačke ljetne igre umjesto Javne ustanove u kulturi bio primjereniji naziv Politička ustanova u kulturi</p>
<p>DUBROVNIK, 18. studenoga</p>
<p> - Petar Mišo Mihočević nije podnio neopozivu ostavku već je sukladno zakonu zatražio razrješenje s dužnosti ravnatelja. O izvješću 52. Dubrovačkih ljetnih igara odlučivat će Festivalsko vijeće na čijem je čelu ministar kulture dr. Antun Vujić. Ta će odluka biti presudna, a ne odluke Gradskoga vijeća ili Poglavarstva. Gradsko vijeće Dubrovnika samo će primiti na znanje odluku Poglavarstva da se Mihočevićevo izvješće ne prihvaća, no to ne mora biti razlogom za njegovu smjenu. To je za Vjesnik kazala gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica dodajući kako su špekulacije o Mihočevićevoj neopozivoj ostavci priče za malu djecu.</p>
<p> U kratkoj izjavi za Vjesnik Petar Mišo Mihočević nije želio komentirati informacije o navodnoj neopozivoj ostavci već je samo rekao kako on nije »ničije javno dobro da ga se rasteže na sve strane« te kako će o svemu progovoriti nakon sjednice Festivalskoga vijeća. Tako je neopoziva ostavka ravnatelja Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre Petra Miše Mihočevića, o kojoj svi govore, a nitko je nije vidio niti potvrdio, ponovo pokazala da je u Hrvatskoj politika još uvijek iznad svega.</p>
<p>Naime, nakon što je HDZ zajedno s koalicijskim partnerima Južnohrvatskom strankom i DC-om formirao dubrovačku vlast, odmah se započelo sa špekulacijama kako će među prvim smjenama biti ona ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara. Stoga nikoga nije začudilo što je novoizabrano Poglavarstvo odbilo Mihočevićevo izvješće o ovogodišnjim Igrama. Mihočevićeva, pak, suzdržanost oko očitovanja o negativnom stavu Poglavarstva te o navodnoj ponuđenoj ostavci ostavila je prostora nagađanjima - poput onih da je njegovo mjesto namijenjeno članu JHS-a i Poglavarstva Luki Obradoviću koji je dubrovački Festival vodio od 1985. do 1991. godine.</p>
<p> Koliko je presudna riječ politike govori i situacija iz vremena kada je ondašnji Dubrovački ljetni festival vodio sadašnji dogradonačelnik iz redova HDZ-a, Frano Matušić koji je tu dužnost obnašao od 1996. do 2000. godine. Naime, nakon poraza HDZ-a u Dubrovniku 1997. godine, unatoč nastojanjima tadašnje koalicijske vlasti na čijem je čelu bio HSS-ovac Vido Bogdanović, da se Matušić smjeni, to im obzirom da je Festival tada bio pod Ministarstvom kulture, nije pošlo za rukom. No, nakon izbora 2000. godine, Frano Matušić je ipak smijenjen. Aktualna situacija, koja je zapravo repriza onoga što se oko Igara događalo proteklih godina (nakon svakih izbora), potvrda je da se za tu kompleksnu problematiku još uvijek nije našlo pravo rješenje o kojem ovisi daljnja egzistencija najuglednijeg hrvatskog festivala. Na kraju, možda bi ipak umjesto naziva Javne ustanove u kulturi za taj Festival bio primjereniji naziv Politička ustanova u kulturi. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Scenska priča o ljubavi</p>
<p>Dramsku legendu S. A. An-Skija (Salomona Rappaporta) »Dibuk« postavio redatelj Zlatko Bourek / Predstava koja predočava, ponešto usporenim ritmom, kulturološku sliku jednog prostora i vremena, vjerovanja i običaja, mističnim i realnim događajima</p>
<p>Po židovskom narodnom vjerovanju dibuk je zao duh ili duša umrlog čovjeka ili životinje koja se tijekom svoje reinkarnacije uselila u tijelo drugoga čovjeka. Za pisca S. A. An-Skija (Salamona Rappaporta) dibuk je bio nadahnuće za istoimenu dramu što govori o nesretnoj ljubavi učenika talmudskog učilišta Hanana i lijepe kćeri Reba Sendera Lee. Dramska legenda u četiri čina »Dibuk« s podnaslovom »Između dva svijeta«, napisana godine 1914. na jidišu, najslavnije je An-Skijevo djelo, izvođeno na mnogobrojnim svjetskim pozornicama. »Na ideju o pisanju dramskog teksta 'Dibuk' došao sam tijekom istraživanja židovskog folklora u Poljskoj, Galiciji i Bukovini. U malom podoljskom gradiću Jarmolintesu, ugostio me mjesni bogataš. Imao je jedinu kćer, sedamnaestogodišnjakinju, ljupku djevojku, blijeda lica i velikih, tamnih očiju...«, pisao je An-Ski.</p>
<p> Sedemdesetčetiri godine nakon što je prvi puta prikazan u Zagrebu, »Dibuk« se ponovno vraća na pozornicu Hrvatskoga narodnog kazališta, gdje je premijerno izveden u subotu na večer, ovog puta u redateljskom viđenju Zlatka Boureka. Iznimno čistim scenografskim linijama i plohama Bourek efektno iscrtava prostor igre za realna i mistična zbivanja što povezuju život i smrt, dva svijeta, u neraskidivu cjelinu izvedenu iz usuda ljubavi. Upravo taj atraktivan vizualni okvir, podešen (i uz pomoć svjetlosnih rješenja Miljenka Bengeza) za slikarske kompozicije, u naznakama scenskih čuda koja se takvim ne predstavljaju, na prvi pogled možda je i najzanimljivija komponenta predstave.</p>
<p> Jer osim priče o sudbinskim ljubavnim nemirima, Zlatka Boureka zanima ona kulturna tradicija, koja je gotovo nestala tijekom Drugoga svjetskog rata, oni običaji i vjerovanja što su, u svojim fantastičnim i nemogućim izgledima, bili upisani u hasidsku svakodnevicu. Taj svijet u kojem djevojke na dan svog vjenčanja odlaze na groblja i pozivaju svoje najbliže umrle da im se u svadbenom slavlju pridruže, gdje se mrtvi i živi susreću na rabinskim sudovima, a duše onih koji ne nalaze smiraj ulaze u tuđa tijela da se pročiste, nastojao je Bourek ocrtati na pozornici i ponajviše mu je to uspjelo (uz pomoć funkcionalnih i dopadljivih kostima Diane Kosec-Bourek, koji se čak i tonovima uklapaju u scenografski koncept ) u likovnom očitavanju, kroz vizualnu zaokupljenost temom.</p>
<p> Precizno slijedeći predložak, Bourek se trudio da mu ništa ne oduzme, te je na mjestima i naglašavao prijelome u priči pretjeranim pauzama što se, naposljetku, očitavalo u usporenom ritmu koji je nepotrebno predstavi pripisao drugačiji predznak. Nedovoljno dinamični prijelazi usporavali su scenska zbivanja i izrazitu poetičnost An-Skijevih dramskih izvoda prevodili u sporost. I oni fragmenti mističnosti, ponegdje kao da su zvučali odgođeno, u tišinama koje nisu prizivale višeznačnost scenskog prikaza. No, unatoč tim slabostima »Dibuk« je prohodna predstava koja će gledatelje privući An-Skijevom pričom o fatalnoj ljubavi i Bourekovim vizualnim scenskim nadahnućima.</p>
<p> U prostoru »između dva svijeta« ponajbolje su se snašli upravo protagonisti »Dibuka«. Livio Badurina odlično je predstavio Hananovu nesreću u ovom i na onom svijetu, pogođenim tonom ocrtavajući krug tragedije i opsesivne ljubavi. Slijedila ga je Ivana Boban, koja je bez ikakvih pretjeranosti i povišenih tonova naznačila Leinu nemoć da pobjegne pred jednom zacrtanim krajem. Njih dvoje predočili su vrlo uvjerljivo ukidanje onih granica što moguće dijele od nemogućeg, stvarnost od sna. Ostale, epizodne likove korektno su predstavili ponajprije Kruno Šarić, Boris Miholjević, Tomislav Stojković i Zlatko Crnković, potom Franjo Kuhar, Zvonimir Zoričić, Alen Šalinović, Mirta Zečević, Ivka Dabetić, Saša Dabetić, Ivica Pucar, Darko Ćurdo, Ivan Katić i Dušan Gojić nastojeći predstaviti i one potisnute ili zaboravljene predaje o kojima autentičnim dramskim govorom svjedoči S.A. An-Ski.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Savski nasip polako dobiva ljudsku mjeru</p>
<p>Postavljen šesti kiparski rad u sklopu Aleje skulptura na sjevernom savskom nasipu / Ružićeva »Mačka« izlivena u bronci zrači karakterom te životinje, mekoćom i gipkošću</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Izrada brončane skulpture pokojnog akademskog kipara Branka Ružića »Mačka« trajala je čak pet godina, od 1995. do 2000. godine, a taj je značajan kiparski rad postavljen u Aleju skulptura koja se nalazi na sjevernom savskom nasipu, tek u nedjelju. Naravno, sve je to tako dugo trajalo zbog nedostatka financijskih sredstava ili preciznije rečeno zato jer Grad nije znao prepoznati važnost vrhunskog djela u okviru ambijenta koji unatoč zanemarivanju, građani Zagreba ne žele napustiti i zaboraviti.</p>
<p>Rijeka Sava doživljava sudbinu kakvom se ne može »pohvaliti« niti jedna rijeka u Europi, kazao je prilikom otkrivanja »Mačke« prof. dr. Radovan Ivančević. Nekoć su u gradskim strukturama sjedili kreativni pojedinci koji su zamislili i ostvarili pravo naselje po mjeri čovjeka - Cvjetno naselje. Međutim, nakon njih su došli nekreativni koji su odvojili rijeku od grada, te je njen prostor tijekom 50 godina bio pustopoljina. Uputivši zahvalu poticajnom odboru za realizaciju Aleje skulptura, prof. dr. Ivančević je zaključio da tim projektom prostor savskog nasipa dobiva krucijalono važnu ljudsku mjeru.</p>
<p>»Mačka« je šesta skulptura u Aleji, a projekt će do kraja biti ispunjen tek kad bude postavljeno duž čitavog nasipa oko 400 skulptura. Važnost da se prazan prostor ispuni umjetničkim djelima prvi je prepoznao akademski kipar Ratko Petrić, a s njim inicijativni odbor čine: Branka Hlevnjak, Fedor Kritovac, Ljudevit Tropan i Damir Ujević. </p>
<p>Branko Ružić je dosta svojih skulptura ponudio Zagrebu, ali su neke odbijene. On je kipar koji se ponajprije bavio ljudskim i životinjskim likom, ali je i znatno proširio kiparsku tematiku (modeli gradova). Osnovna odlika Ružićeve skulpture je što ona suosjeća s čovjekom, vremenom i prostorom. Karakter je ono najbitnije što je Ružić želio pokazati u svojim brojnim portretima i likovima životinja. Tako i »Mačka« tematizira gipki i meki hod koji je vidljiv u naglašenom ponavljanju krivulje. Zaključak je, dakle, da je ovim djelom ostvaren značajan prilog povijesti hrvatske skulpture, ali i bogatstvu grada Zagreba.</p>
<p>U prigodi otkrivanja skulpture brojnim štovateljima Branka Ružića, njegovoj rodbini i prijateljima, prigodnim su se govorima obratili i prof. dr. Andrea Zlatar, članica gradskog poglavarstava zadužena za kulturu i Ljudevit Tropan iz Hrvatskih voda koje su pokrovitelj i generalni sponzor čitavoga projekta.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Paklene priče« za pamćenje</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Mađarski autor hrvatskoga porijekla Tvrtko Vujić predstavio je za trajanja Interlibera knjigu proza pod nazivom »Paklene priče«, što ju je u hrvatskom prijevodu upravo objavila nakladnička kuća Alfa. Riječ je o reportažama što ih je autor radio za mađarsku televiziju, a koje je sada transponirao u literarni žanr koji ne poznaje sliku. Vujić iz prve ruke piše o ljudima svakodevnim herojima života, o posljednjem zarobljeniku Drugog svjetskog rata koji je u rat krenuo sa 17 godina, a vratio se 55 godina kasnije, o najvećoj katastrofi 20 stoljeća, onoj u Černobilu i njenim dramatičnim posljedicama te o posve nepoznatoj koloniji gubavaca u Etiopiji. O značenju i literarnoj vrijednosti knjige, koja se već prevodi u pet zemalja svijeta, govorio je Zdravko Gavran, a urednik Božidar Petrač predstavio je autora kao najmlađeg dobitnika spomen nagrade obitelji Pulizer. </p>
<p>B. Dž.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prvo sijelo pučkih pisaca </p>
<p>BOBOVAC, 18. studenoga</p>
<p> - U Bobovcu nedaleko Sunje održano je, prema scenariju kutinske Matice hrvatske, Prvo sijelo pučkih pisaca posvećeno Ani Stanić, civilnoj žrtvi Domovinskog rata, inače članici mjesnog KUD-a »Seljačka sloga«, koje će po riječima predsjednika KUD-a Renata Klarića ubuduće nositi njezino ime. Pučkim literarnim stvaralaštvom u Bobovcu su se predstavili Duško Majcan iz Kratečkog, Renato Klarić i Ivo Somić iz Bobovca, Marijan Blagić iz Grede Sunjske, dok su kao gosti bobovačke pučke riječi bili, s više knjiga afirmirani spisatelji iz Siska Ivan Sinovčić i Dragutin Pasarić koji je ujedno komentirao predstavljeno, podsjetivši kako pojedini ogranci Matice hrvatske posebno u Slavoniji i Međimurju objavljuju vrijednosti pučkog literarnog stvaralaštva. Priredbu u Bobovcu pratio je i Milivoj Miljan predsjednik KUD-a »Repušnica« iz Repušnice, koja je ljetos organizirala slično literarno sijelo i tom prigodom najavio zajedničke susrete pučkih pisaca Moslavine i Posavine. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nagrađen Fernando Arrabal </p>
<p>MADRID, 18. studenoga</p>
<p> - Španjolski dramatičar, scenarist, slikar, esejist i štošta drugo, Fernando Arrabal (69) nagrađen je Nacionalnom kazališnom nagradom za svoje kazališno djelo »Groblje automobila«. Premijera kazališnog djela potvrdila je prošle godine »značaj međunarodno priznate karijere«, rekao je žiri. Kazališno djelo govori o propadanju društva čiji članovi ne priznaju nikakve vrijednosti i osuđeni su na neugodan suživot. Arrabal, nekada smatran »enfant terribleom« španjolskoga kazališta, jednom je rekao da svoje nagrade vješa po kupaonici. »Tamo ih gledam najčešće«, kaže. Nacionalnu kazališnu nagradu vrijednu oko 30.000 dolara godišnje dodjeljuje španjolsko Ministarstvo kulture i prosvjete. (Hina/DPA)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Mirko Barišić: »Hajduk nas je prvi podržao«</p>
<p>»Što ako, primjerice, neki činovnik Fife sutra kaže - vi ne smijete igrati nacionalno prvenstvo!? Zar ćemo doista prestati igrati? Ma, dijelom smo i sami nesvjesno pridonijeli takvim odnosima, da se bespogovorno podvrgavamo nečijim odlukama, koje tretiramo kao Sveto pismo. Što ćemo učiniti? Morat ćemo platiti dug Španjolcima, to je jasno. No, hoće li to baš biti u tih 10 dana, vidjet ćemo«, kaže Mirko Barišić</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Dinamo će sigurno platiti dug Real Sociedadu, no pitanje je hoće li to doista biti do ponedjeljka, 26. studenoga, kojeg je Fifa nametnula kao krajnji rok za isplatu. Tako, naime, tvrdi predsjednik maksimirskoga kluba, Mirko Barišić... U svakom slučaju, ukoliko Dinamo u tom roku ne isplati dug Španjolcima, definitivno će i bespovratno ostati bez 10 prvenstvenih bodova u domaćem prvenstvu, koje mu je Fifa oduzela kao kaznu za cijeli ovaj »slučaj«. Ovaj vikenda se, međutim, kao svojevrsni spasitelj maksimirskome klubu javio susjed iz zapadnoga dijela grada, NK Zagreb. Nogometaši Zagreba su se, naime, spremni privremeno odreći 500.000 maraka, koje im njihov klub mora isplatiti na račun ugovornih obaveza. Taj bi novac posudili Dinamu do ljeta... Predsjednik Barišić, međutim, nije detaljno komentirao ovaj potez, niti je decidirano odgovrio hoće li prihvatiti ovu ponudu.</p>
<p> - Nisam to vidio, prvi glas... Ali, nama je to još prije dva dana ponudio i Hajduk. Oni su nam prvi dali podršku. Nakon njega su isto učinili i Rijeka i Osijek, a sada, eto, i Zagreb. Ma, sve ovo što se događa nije samo pitanje Dinama. Problem je u tome što se Fifa postavlja naredbodavno, a te odluke svi mi bespogovorno provodimo. Razgovarali smo na tu temu i s predsjednikom Hrvatskog nogometnog saveza, Vlatkom Markovićem. Pa, ne mogu se nekakve odluke činovnika Fife automatski, bespogovorno tretirati kao Sveto pismo!</p>
<p> Barišićeve riječi doista podsjećaju kao svojevrsni poziv »na rat« protiv Fife. No, posve je jasno da jedan klub, ili jedan nacionalni savez u takvoj borbi jednostavno nemaju izgleda...</p>
<p> - Ma, nije to poziv na nikakav »rat«! Ali, treba konstatirati da je ovdje u pitanju diskriminacija! Mi smo Fifi bjelodano pokazali kako rješavamo slučaj isplate duga Real Sociedadu. No, tu postoje i neke interne kampanje kako osramotiti naš Savez. Pa, valjda živimo u civiliziranome svijetu, civiliziranoj državi, neke stvari doista treba postaviti na svoje mjesto. Što ako, primjerice, neki činovnik Fife sutra kaže - vi ne smijete igrati nacionalno prvenstvo!? Zar ćemo doista prestati igrati? Ma, dijelom smo i sami nesvjesno pridonijeli takvim odnosima, da se bespogovorno podvrgavamo nečijim odlukama.</p>
<p> Dinamove čelnike u cijeloj ovoj »priči« možda najviše smeta što neki klubovi ili savezi u krovnoj svjetskoj nogometnoj organizaciji očito imaju različiti tretman. Konkretno, problem Benficinih čekova od prodaje Tome Šokote iz Dinama u Benficu još uvijek nije riješen. Dinamo je, jasno, »uredno« izvijestio Fifu i o tom slučaju, iako Benficu još nije tužio.</p>
<p> - Što ćemo učiniti? Morat ćemo platiti dug Španjolcima, to je jasno. No, hoće li to baš biti u tih 10 dana, vidjet ćemo... Ma, pitanje je zbog čega još nije riješen problem s Benficinim čekovima, kako mi možemo vjerovati Benfici, kad joj, eto ne vjeruje ni njena banka? I zašto je, naposljetku, netko u boljem položaju od nas!?</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Lewis se lako obračunao s Rahmanom i poželio Tysona</p>
<p>Lennox Lewis je posve dominirao, dobio je sa stilom prve tri runde, a Rahman mu nijednom nije zaprijetio prije negoli ga je Lewis u četvrtoj rundi desnicom poslao na pod </p>
<p>LAS VEGAS, 18. studenoga</p>
<p> - Britanski boksač Lennox Lewis vratio je naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji po WBC i IBF verziji, nokautiravši u četvrtoj rundi branitelja naslova Amerikanca Hasima Rahmana. </p>
<p>Lewis je tako održao obećanje, jer je naslov izgubio upravo od Rahmana u travnju ove godine nokautom u petoj rundi u Južnoj Africi, kako je Britanac tvrdio, od slučajnog udarca. </p>
<p>U uzvratu je posve dominirao Lewis, dobio je sa stilom prve tri runde, a Rahman mu nijednom nije zaprijetio prije negoli ga je Lewis desnicom poslao na pod. Amerikanac se pokušao podignuti, ali je potom opet pao, sudac Joe Cortez je odbrojao dokraja, a Lewis se slavljenički pridružio Muhamedu Aliju i Evanderu Holyfieldu, jedinim boksačima koji su naslov u teškoj kategoriji osvajali triput. </p>
<p>- Još sam u Južnoj Africi kazao kako sam pojas zapravo iznajmio. On je tada doživio svoj trenutak slave, a ja sam sada pokazao da nisam starac. Poslije ovoga želim Mikea Tysona, zapravo, može mi se na ringu pojaviti bilo tko, kazivao je 36-godišnji prvak. </p>
<p>U ispunjenoj areni Mandalay Bay, među 11.400 gledatelja sa otprilike jednakom podrškom za oba boksača, našle su se i poznata lica poput Meg Ryan, Tracey Ullman, Arnolda Schwarzeneggera, Johna McEnroea, Iana Wrighta i Serene Williams.</p>
<p>Ni uvodne borbe u teškoj kategoriji nisu bile nezanimljive.</p>
<p> Amerikanac William Joppy po treći puta je postao svjetski prvak po WBA verziji svladavši na bodove Britanca Howarda »the Battersea Bomber« Eastmana.</p>
<p> Eastman, nepobijeđen u dotadašnja 32 nastupa, bio je na pragu pobjede kada je u zadnjoj, 10. rundi jako uzdrmao Joppya i poslao ga na pod. U trenutku kada mu je sudac odbrojavao, oglasio se završni gong, a Amerikanac je kod sva tri suca dobio minimalnu prednost. Ovaj naslov bio je upražnjen mjesec dana nakon što je Amerikanac Bernard Hopkins proglašen superprvakom. </p>
<p>Bivši svjetski prvak Oliver McCall najavio je povratak ka naslovu nokautiravši u 10. rundi Britanca Henrya Akinwandea, čovjeka koji je jedini poraz doživio od Lewisa. Zanimljivo, McCall je osvojio naslov nokautiravši Lewisa 1994., no tri godine kasnije je protiv istog protivnika doživio slom živaca u ringu.</p>
<p> McCall je u Las Vegas došao izravno iz zatvora, gdje odležava kaznu zbog udaranja policajca i odakle je pušten posebnim četverodnevnim dopuštenjem upravitelja.</p>
<p>U prvoj borbi večeri Yober Ortega iz Venezuele postao je prvak u bantam kategoriji po WBA snokautiravši u četvrtoj rundi sunarodnjaka Josea Rojasa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kasne Vujčić, Giriček, Žižić i Stojić</p>
<p>ZAGREB,18. studenoga</p>
<p> - U nedjelju su se na ručku u zagrebačkom hotelu »Laguna« trebali okupiti svi reprezentatvni kandidati za kvalifikacijske utakmice s Makedonijom, Irskom i Ciprom, prve za naše košarkaše u nastojanju da izbore EP u Švedskoj 2003. godine. No, problemi za izbornika Nevena Spahija nisu samo ozljede Marija Stojića i Zorana Planinića. Naime, zbog problema s prijevozom Nikola Vujčić, Gordan Giriček i Andrija Žižić stići će u Zagreb tek u ponedjeljak. Tada će doći i Mario Stojić, no samo na liječnički pregled koji bi trebao potvrditi da Stojić nije spreman za nastupe zbog ozlijeđenog stopala. </p>
<p>Već ranije Spahija je postao svjestan da na ozlijeđenog Zorana Planinića neće moći računati, pa je pozivnicu uputio Marku Popoviću, 19-godišnjem graditelju igre Zadra. </p>
<p> - Ne mogu vjerovati da imamo toliko problema s ozljedama. U srijedu je već Makedonija u Križevcima s vrlo neugodnom vanjskom linijom Stefanov, Naumoski i Ilijevski. Jednostavno, osim pobjede na drugo ništa ne smijemo ni pomisliti, govori Neven Spahija. </p>
<p>Ključna stvar za našeg izbornika do srijede bit će postaviti braničku liniju naše obnovljene reprezentacije. Tu bi najveći teret trebali preuzeti Anzulović, Giriček, Marcelić i Mamić, dok je pod obručima ipak bolja sitaucija. Tu su Vujčić, Skelin, Prkačin, Žižić, Lončar... </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prva pobjeda Memphisa</p>
<p>NEW YORK, 18. studenoga</p>
<p> - Minnesota Timberwolvesi imaju najbolji start u povijesti (omjer 7-1) i trenutno prvo mjesto u NBA ligi, u subotu su svladali Orlando (103-95). Memphis Grizzliesi pobijedili su prvi put u ligi otkako se klub preselio iz kanadskog Vancouvera u državu Tennessee, »grizliji« su bili bolji od Clevelanda 98-93. </p>
<p>Philadelphia je zabilježila i petu uzastopnu pobjedu od povratka Allena Iversona, mada su gostovali kod New Jersey Netsa. No, Iverson (28) je pogađao, a Aaron McKie (14 koševa, 12 asista) je zaustavio Jasona Kidda, koji je imao 12 dodavanja i 9 skokova, ali i nula koševa. </p>
<p>l Rezultati: Atlanta - Boston 112-103 (Toni Kukoč igrao 27 minuta, 10 poena, 6 skokova, 7 dodavanja), Charlotte - Portland 87-97, Detroit - Indiana 104-98 (Bruno Šundov nije igrao) Memphis - Cleveland 98-93, Minnesota - Orlando 103-95, New Jersey - Philadelphia 82-94, Houston - Dallas 124-87, Milwaukee - Utah 104-93, Golden State - Chicago 93-88 (Dalibor Bagarić nije igrao), Seattle - Denver 93-103. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Može li Kožulj biti bolji od Kožulja?</p>
<p>Prošle sezone Gordan Kožulj je osvojio Svjetski kup na 100 i 200 metara leđno, uz europski i svjetski rekord u tim disciplinama / Ponoviti sve to doima se sasvim neostvarivim</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Natjecanjem za Svjetski kup u Rio de Janeiru i serijom »Arena Grand Prix« mitinga u Italiji započela je sezona plivanja u 25-metarskim bazenima. Mali bazeni već godinama nisu tek zimski nadomjestak olimpijskim, 50-metarskim plivalištima, već poprište brojnih jakih natjecanja, svjetskih i kontinentalnih prvenstava, Svjetskog plivačkog kupa... Upravo zato su nas proteklih sezona jako veselili odlični rezultati koje su u 25-metarskim bazenima postizali hrvatski plivači, iako su ih zbog toga, pomalo nepravedno, mnogi proglasili specijalistima (samo) za male bazene.</p>
<p>Predstojećih mjeseci će svakako najnezahvalniju zadaću imati naš najbolji plivač, Gordan Kožulj. Prošle sezone osvojio je Svjetski kup na 100 i 200 metara leđno, te postavio europski rekord na 100 (52.24) i svjetski rekord na 200 leđno (1:51.62). Ponoviti sve to, a k tome još na Svjetskom prvenstvu u Moskvi obraniti svjetsko zlato iz Atene na 200 leđno, <FONT COLOR="#CC3300"><b>doima</b></FONT> se sasvim neostvarivim. Tako je na pitanje »Može li Kožulj biti bolji od Kožulja?« teško odgovoriti pozitivno.</p>
<p>Sigurno je, međutim, da rezultati s »Arena Grand Prix« mitinga u Viareggiu nisu prava najava Kožuljeve sezone i da u ovom slučaju ne vrijedi ona narodna »po jutru se dan poznaje«. Naime, Kožulj se u Viareggiu nije uspio plasirati čak ni u finale utrka na 50 i 200 metara leđno (u kvalifikacijama na 200 m plivao 2:01.51, dakle skoro 10 sekundi sporije od svog svjetskog rekorda!). Od takvog Kožulja, naime, Kožulj sigurno može biti bolji.</p>
<p>Spomenuti miting u Viareggiu potvrdio je da će nam i ove godine glavne plivačke uzdanice biti leđaši. Drugo mjesto Marka Strahije na 200 leđno (1:57.84) i treće Ante Maškovića na 50 leđno (25.28) sasvim su dobro »otvaranje« sezone i sigurno je da još bolje njihove rezultate možemo očekivati već na predstojećim mitinzima u Genovi (ponedjeljak) i Firenci (srijeda).</p>
<p>• Rezultati naših plivača u Viareggiu, 50 m leđno: 3. Mašković 25.28... 7. Kožulj 25.96... 200 m leđno: 2. Strahija 1:57.84... 7. Kožulj 2:01.51... 50 m prsno: 6. Rogulj 28.85... 9. Pasvandžić 29.16...</p>
<p>plivačice, 50 m prsno: 4. Marinović 32.90... 200 m mješovito: 6. Marinović 2:21.25... </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dinamo poput »voodoo lutke«</p>
<p>Subotnje poslijepodne u Maksimiru doista je bilo ugodno. Brođanima treba zapljeskati na želji za nadigravanjem i bolje je da su izgubili na takav način, nego da su »pali« u nekakvoj negledljivoj utakmici, kakvih smo se u Maksimiru ove sezone već zasitili</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Dinamova turobna stvarnost doista podsjeća na priču o »voodoo-lutkama«, doista izgleda kao da netko sa zlobnim smiješkom u kakvoj mračnoj sobi iglicom bode lutku obučenu u plave krpice. A u maksimirskome klubu svako malo osjete novi ubod, novu bol, kao da se netko stvarno poigrava s njihovom sudbinom.</p>
<p> U trenucima kada se, eto, sadržaj Pandorine kutije razmilio maksimirskim nebom, ipak se pojavilo i ponešto svjetla. Ili je možda bolje reći - iskrica. Naime, Dinamovi su nogometaši u subotnjem prvenstvenom ogledu pobijedili Marsoniju 3-1 (3-0), te tako prekinuli niz od šest uzastopnih prvenstvenih utakmica bez pobjede.</p>
<p> Subotnje poslijepodne na najvećem zagrebačkom stadionu doista je bilo ugodno. Postignuta su četiri pogotka, od čega tri već u prvih 26 minuta, obje su momčadi igrale otvoreno, s koncentracijom ka supraničkim, a ne svojim vratima, igrači su težili atraktivnim potezima, bilo je mnoštvo prilika i ovo je, zapravo, nakon dvoboja Dinama i Zagreba zasigurno najljepša nogometna predstava ove sezone u Maksimiru.</p>
<p> Zasluge za to svakako idu i Brođanima, koji su u Zagreb došli bez ikakvoga kompleksa i već se na samome startu postavili ofenzivno. Trener Miroslav Buljan je domaćima pokušao parirati sa dvojicom povučenih i jednim isturenim napadačem, odmah je bilo vidljivo da su se u Zagreb došli nadigravati (Alić je bez sustezanja tehnicirao u Dinamovom 16-ercu, Mujčin je nekoliko puta atraktivno odigrao petom...), a ne stisnuti se u svoj kazneni prostor i grčevito braniti 90 minuta. A Brođanima na takvome pristupu svakako treba zapljeskati. Istina, na kraju su ostali bez bodova, ali bolje je da su izgubili uz takvu igru, nego da su »pali« u nekakvoj negledljivoj utakmici, kakvih smo se u Maksimiru ove sezone već zasitili.</p>
<p> Štoviše, da su imali nešto više spretnosti u završnici akcija, Brođani su možda mogli razmišljati i o kakvom ozbiljnijem bodovnom utršku u Maksimiru. Uostalom, krajnjih 3-1 za Dinamo zvuči mnogo uvjerljivije od onoga što se doista događalo na terenu. Sve u svemu, otvorena igra Brođana dala je »zraka« i maksimirskim nogometašima. Većina Dinamovih akcija kretala je preko bokova i ovaj je put to bilo doista uspješno. Naposljetku, Dinamo je sva tri pogotka postigao upravo nakon asistencija s boka. Ili preciznije - jedna je asistencija bila iz udarca iz kuta... Ali, zanimljivo je da »egzekutori« nisu bili visoki igrači, vični skok-igri. Sva tri puta je, naime, posao u 16-ercu obavio Dario Zahora. Prvo je izborio 11-erac kojega je Petrović pretvorio u pogodak, a kasnije je i sam dvaput zatresao mrežu.</p>
<p> U drugome je poluvremenu zaigrao i povratnik Igor Cvitanović, koji je, eto, u svom prvom izlasku na teren ove sezone razveselio publiku. S nekoliko je efektnih driblinga gurnuo u priliku svoje suigrače, no ovi to nisu znali iskoristiti. Ponajprije se to odnosi na Mihaela Mikića, koji je i dalje u »svađi s loptom i mrežom«. Dvaput je bio sam na desetak metara od suparničkih vrata - jednom je loptu poslao pored vrata, a drugi put u vratara...</p>
<p> Sve u svemu, ova je utakmica donekle ohrabrila maksimirske nogometaše uoči prvoga okršaja četvrftinala domaćeg Kupa protiv Rijeke, u srijedu u Maksimiru. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Ćiro nas je odveo u 21. stoljeće«</p>
<p>TEHERAN/ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Iranski je nogometni savez dao svom izborniku Miroslavu Blaževiću rok od 10 dana da odluči hoće li i dalje voditi iransku nogometnu momčad. Tih će 10 dana Blažević provesti u Hrvatskoj, a potom bi trebao opet otići u Teheran priopćiti iranskim čelnicima svoju odluku.</p>
<p>Blaževićeva popularnost i naklonost iranskih navijača se manifestira gotovo svakodnevno, iako se Iranci nisu uspjeli plasirati na Svjetsko prvenstvo 2002. Tako je na vodećoj iranskoj sportskoj internet stranici pokrenuta peticija za ostanak Ćire Blaževića u Iranu.</p>
<p>»U ime tvrtke www.IranSportsPress.com, iranskih sportskih novinara i iranskih nogometnih navijača diljem svijeta pokrećemo peticiju za potporu sadašnjem vodstvu i momčadi iranske nacionalne momčadi. Ovo su odlučujuća vremena za iransku reprezentaciju, njezine trenere i navijače. Napredak našeg nogometa može biti moguć samo konstantom u našem vodstvu. Stalne promjene vodstva mogu jedino prouzročiti korak natrag u razvoju našeg nogometa.</p>
<p>Vjerujemo da rezultati posljednja tri mjeseca, usprkos nekim uistinu briljantinim izvedbama reprezentacije, ipak nisu pravi odraz trenerskih i igračkih mogućnosti. U te su se rezultate upetljale i neke urote u azijskom nogometu.</p>
<p>Zapazili smo pod vodstvom predsjednika Iranskog nogometnog saveza, Safaiea Farahnija i izbornika Miroslava Blaževića mnoga poboljšanja, koja su odvela naš nogomet u 21. stoljeće. Moramo nastaviti raditi na tom poboljšanju i ne smijemo dozvoliti sporadične promjene u organizaciji.</p>
<p>Potpisujući ovu peticiju, izražavamo veliku želju za ostankom izbornika Blaževića, ne dozvoljavajući da bilo kakve promjene dovedu do slabljenja naše momčadi. Moramo nastaviti izgrađivati našu momčad kao nogometnu silu u Aziji i svijetu«.</p>
<p>Tako su Iranci izrazili veliku podršku izborniku Blaževiću i njegovim suradnicima, priznajući im iskreni trud. A oni su ipak pozvaniji govoriti o tome negoli raznorazni zlobni hrvatski »poklepovići«, koji se u nedostatku svojih uspjeha mogu jedino veseliti tuđim neuspjesima. Pa su tako jedva dočekali da Blažević rezultatski ne uspije, ne bi li javno rekli kako je »Ćiro unazadio iranski nogomet za 10 godina.« </p>
<p>»Hvala momčadi, Blaževiću i svim navijačima. Iako se nismo plasirali na SP, Blažević je napravio sjajan posao i definitivno bismo ga trebali zadržati kao glavnog trenera«, »Zadržite Blaževića«, »Želimo da Blažević ostane s nama uvijek«, »Trebamo se držati Blaževića«, »Volimo Blaževića«, »Blažević je najbolji. Nešto nije u redu s našim domaćim trenerima, koji imaju problema međusobno, ali i s Blaževićm. Ali Blažević zna, dajte mu da i dalje pokazuje to znanje, volimo ga«... samo su neki od izraza podrške i simpatija koje hrvatskom treneru pokazuju Iranci, koji ga, bez sumnje, žele što duže za kormilom iranske nogometne vrste. »Poklepovićima« unatoč! </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zagreb posrnuo u Velikoj</p>
<p>Brojni promašaji u prvih pola sata igre stajali su Zagreba prvog poraza u prvenstvu / Veličani su slavili pogotkom Papka u 83. minuti utakmice </p>
<p>VELIKA, 18. studenoga</p>
<p> - »Red je da i Zagreb poklekne, iako nismo računali da će nam se to baš ovdje dogoditi«, riječi su Zlatka Kranjčara, trenera Zagreba nakon prvog prvenstvenog poraza. Slavila je momčad Kamen Ingrada sa 1-0 (0-0) pogotkom Papka u 83. minuti. </p>
<p>Ono što su »zagrebaši« promašili u prvih pola sata igre moralo ih je u konačnici lupiti po glavi. A momčad iz Kranjčevićeve se zbilja ispromašivala. Zapravo ih je u većini slučajeva razoružavao izvrsni vratar Ivan Turina, član mlade reprezentacije a posuđen iz Dinama upravo uoči ove utakmice. Kako god da su u tih početnih pola sata pucali i Olić i Brnjić, Štrok i ostali Zagrebovi igrači, Turina je sve to krotio manirom rođenog vratara. Posebice se Turina istakao u 21. minuti kad je »pročitao« Brnjića, koji je imao Zagrebovu meč-loptu. Desno od njega stajao je Olić potpuno sam, ali je Brnjić želio biti strijelac.</p>
<p>U Zagrebovoj se igri nakon početnog naleta ubrzo počelo osjećati koliko im nedostaju Lovrek, Poldrugač, pa i priliječeni Franja koji je ušao u utakmicu tek nakon sata igre. Kamen Ingrad je zasluženo osvojio izuzetno važne bodove discipliniranom i strpljivom igrom. Što je vrijeme više odmicalo, to su postajali hrabriji i odlučniji, dok su nogometaši Zagreba sve više posustajali, i kao da su povjerovali da će im njihov autoritet i vodeće mjesto na ljestvici sami donijeti bodove.</p>
<p>Jedini pogodak utakmice postignut je osam minuta prije završetka, u praktički jedinoj akciji domaćih igrača na utakmici. Loptu je desetak metara od vratiju primio bivši »zagrebaš« Joško Popović i onda se vrhunskim potezom oslobodio Stavrevskog. Nesebično je pritom dodao pritrčalom Papku, koji je iz blizine, čuvan ni od koga (?) loptu smjestio u mrežu. Na veliko oduševljenje Veličana, kojima ovi bodovi, kako sami kažu »život znače«. S druge pak strane, Kranjčar se poslije utakmice tješio riječima kako poraz neće ništa poremetiti u njihovim planovima, te da će ih još više mobilizirati.</p>
<p>Zanimljivo, utakmicu je gledao i Vjeran Simunić, trener Hrvatskog Dragovoljca kojeg čeka Zagreb u subotu:</p>
<p>- Od ovakvog se Zagreba nemamo što plašiti. Sprašit ćemo im tri komada, odlučno je prisnažio Simunić, trljajući zadovoljno ruke time što je očigledno uočio mnoštvo Zagrebovih slabosti.</p>
<p>• Igrališe u Velikoj</p>
<p>KAMEN INGRAD - ZAGREB 1-0 (0-0)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Turina 7.5 -, Vidović 6.5; Gusić 6.5, Olujević 6 - Iličić 6, Bešlić 6.5, Bognar 6 (od 46. Ratković 6), Bradvić 6, (od 79. Papak), Francem 6 -, Crnčević 6, (od 88. Pek) J. Popović 7 </p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6-, Šimić 5.5 (od 74. Dudić -), Ješe 6, Stavrevski 6, Pirić 5.5 -, Štrok 6, Bulat 6, Duro 6.5, Brnjić 6 -, Hasančić 6 (od 61. Franja 6), Olić 6</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 6.5</p>
<p>GLEDATELJA: 2500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Papak (83)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Štrok, Bognar, Gusić, Francem, Olić, Duro, Bešlić, Štrok</p>
<p>CRVENI KARTONI: Štrok (drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan TURINA</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pomorac »torpedirao« TŠK</p>
<p>Momčad TŠK-a se predstavila kao daleko najslabiji protivnik koji je ove jeseni gostovao na Žuknici, a da su bili malo uporniji, »pomorci« su mogli slaviti čak i uvjerljiviju pobjedu</p>
<p>KOSTRENA, 18. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Pomorca uvjerljivo su pobijedili TŠK 4-0 (2-0) u prvenstvenome ogledu u Kostreni. Momčad iz Topolovca se predstavila kao daleko najslabiji protivnik koji je ove jeseni gostovao na Žuknici, a da su bili malo uporniji, »pomorci« su mogli slaviti čak i uvjerljiviju pobjedu.</p>
<p> Domaći su od samog početka krenuli, a mrežu gostiju načeli su u 17. minuti pogotkom Prpića. Samo tri minute kasnije Dželalija je povisio na 2-0 nakon odlične asistancije Ostojića.</p>
<p> Nogometaši TŠK-a su u drugome poluvremenu krenuli na sve ili ništa, što su domaći vješto iskoristili, te iz brzih protunapada stalno ugrožavali vratara Pinjagića. Već u 51. minuti Samardžić je povisio na 3-0, a Prpić u 65. postavio končanih 4-0.</p>
<p>l Igralište na Žuknici</p>
<p>POMORAC - TŠK 4-0 (2-0)</p>
<p>POMORAC: Knez 6,5 - Batkoski 6, Kurilić 6, Grubišić 6 (od 80. Živković -), Romić 6,5, Čuljat 6,5, Dunković 6,5, Prpić 7,5 (od 70. Mohorović -), Samardžić 6 (od 57. Ismaili -), Dželalija 6,5, Ostojić 6,5</p>
<p>TŠK: Pinjagić 5 - Kukić 5, Bizjak 5,5, Kunert 5, Dobranić 5, Kvesić 5,5, Kovačević 5 (od 82. Cvetnić -), Bobinec 5 (od 80. Franjić -), Bešić 5, Lovreković 5,5, Šeperec 5</p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 6,5; GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Prpić (17.), 2-0 Dželalija (20.), 3-0 Samardžić (51.), 4-0 Prpić (65.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kurilić, Čuljak </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marin PRPIĆ</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kosić »slomio« Zadrane</p>
<p>Pogocima Krpana i Kosića nogometaši Šibenika svladali Zadar 2-0</p>
<p>ŠIBENIK, 18. studenoga</p>
<p> - U prvenstvenome ogledu na Šubićevcu nogometaši Šibenika pobijeidili su Zadar 2-0 Domaći su u prvom dijelu stvorili desetak stopostotnih prilika, ali nije bilo igrača koji bi to materijalizirao. Propadale su šansa za šansom, a Zadrani su tek u 29. minuti prvi puta došli do vratiju Slavice. Sve ostalo odigravalo se na suprotnoj strani...</p>
<p>Nastavak je konačno donio radost domaćima, koji su poveli u drugoj minuti nastavka. Kosić je idealno uposlio Krpana, koji je pretrčao svog čuvara i kada se našao na ivici kaznenog prostora tukao je prema vratima, lopta je okrznula Mikulića i završila u mreži. Perić je u 67. minuti »ukrao« loptu obrani Zadrana, utrčao u kazneni prostor i odlično uposlio Kosića, koji je drugi puta matirao nemoćnog Balića. Do kraja susreta Šibenčani su malo posustali, pa su Zadrani došli do daha i opasno prijetili, ali nisu imali sreće.</p>
<p>• Stadion na Šubićevcu</p>
<p>ŠIBENIK - ZADAR 2-0 (0-0)</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica - - Vlastelica 6, Milas 6,5 (od 73. Pešić 6), Radeljić 6,5, Žilić 6,5 (od 71. Karega 6), Bedeković 6, Perić 6, Krpan 6,5 (od 81. Kartelo -), Klakočer 6, Kosić 7, Dragičević 6</p>
<p>ZADAR: Balić 7 - Zebić 6, Bogdan 5,5, Jurić 6, Mikulić 6 (od 56. Pintar 6), Surać 5,5, Milin 4, Lončar 5 (od 78. Bilokapić -), Jurjević 5,5, Čustić 5 (od 65. Pavlović 6), Vukić 5,5</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 7; GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Krpan (47.), 2-0 Kosić (67.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Milin; CRVENI KARTONI: Milin (27.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Domagoj KOSIĆ</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»To je parada, svi oni piju s istog izvora«</p>
<p>»Nitko tu nikome ne pomaže, jer i jedni i drugi novac dobivaju iz istog izvora«, misli predsjednik Hrvatskog dragovoljca</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Ne, nije prvotravanjska šala, u »prebogatoj« Kranjčevićevoj su stvarno odlučili pomoći Dinamu. Igrači su, naime, kako kažu provjerene informacije, spremni odreći se do daljnjega svojih premija, a klub potraživanja za Rukavinu. Ukupno radi se o 860.000 DEM koje NK Zagreb stavlja na raspolagnje Dinamu, a sve u ime regularnog, sportskog prvenstva, da Dinamo ne ostane bez 10 bodova ukoliko za deset dana ne isplati svoj dug Španjolcima.</p>
<p>Dakako da takva odluka iz Kranjčevićeve na mnogim mjestima izaziva podsmijeh. Čak i među samim »zagrebašima«, jer to je kao da siromah odvoji od usta i pomogne »pijanom milijunašu«. No, ako su igrači i vodstvo Zagreba tako odlučili, kad im već tako dobro ide, valjda znaju zašto to rade.</p>
<p>Zanimljivo je kako na veliki izljev Zagrebove solidarnosti gleda Stjepan Spajić, predsjednik Hrvatskog dragovoljca. Bi li on i njegovi bili spremni pomoći »jadnom« Dinamu, kako prvenstvo, ne daj bože, ne bi bilo neregularno ako se u Maksimiru nisu u stanju sami pobrinuti za sebe.</p>
<p>- Govorim kao građanin, a ne predsjednik kluba, jer mi kazna zbog predugog jezika traje još desetak dana. Mogu samo reći da su sve to vaše novinarske provokacije.</p>
<p>Na dodatno pitanje bi li »dragovoljci« bili spremni pomoći, Spajić je dodao:</p>
<p>- Ne možemo pomoći ni sebi, kako bi onda bilo kome drugome. A osim toga, sve su to priče u stilu zamagljivanja, jer i Zagreb i Dinamo dobivaju novac iz istog izvora, pa onda praktički nitko nikome tu ne pomaže. U svemu, mogu samo reći da je to jedna velika parada.</p>
<p>Kad već govorimo o Spajiću, evo što je izjavio nakon subotnje utakmice u Sigetu, kad je njegov Hrvatski dragovoljac nadigrao i sa 3-0 (0-0) pobijedio Rijeku.</p>
<p>- Igrači su više nego zaslužili premije, ali nema šanse da ih dobiju. Sad ću im reći da su vezane uz ishod susreta sa Zagrebom iduće nedjelje. Pa ako ne pobijede Zagreb, od nagrade nema ništa.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Je li Miličević zakasnio s Petrovićem?</p>
<p>Prvi izbor Ciboninog vodstva Danijel Jusup čvrsto je vezan uz Široki, Jasmin Repeša još čvršće za poljski Slask, a Aco Petrović je ipak pretašt da bi preuzeo Cibonu kao tek treća opcija / U kolopletu želja i mogućnosti nekako se najrealnijim čini ostanak na klupi Vlade Vanjka, osim u slučaju da argumenti Bože Miličevića kod Ace Petrovića budu dovoljno uvjerljivi</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Cibona je pobjedom nad Slovanom (88-69) uronila u dvotjednu reprezentativnu stanku bez imena nasljednika Nevena Spahije. Doduše, utakmicu sa Slovanom vodio je Vlado Vanjak i njegove su opcije, po svemu sudeći, sve čvršće i ne bi čudilo da momčad do kraja sezone odvede upravo Vanjak.</p>
<p>Nakon što su prekrižili Spahiju, najodgovorniji ljudi iz kluba naprije su kontaktirali Široki koji vodi stari ljubimac direktora Cibone Bože Miličevića, Danijel Jusup. No, Jusup je čvrsto vezan (iako navodno tek s džentlmenskim ugovorom) uz Široki, a ambiciozni predsjednik tog kluba Josip Kožul ni pod razno ne pomišlja predati Jusupa Ciboni. Uostalom, ni Jusup nije tip trenera koji će ući u projekt na pola sezone. Temeljit kakav je, želi prvo završiti posao u Širokom, a na ljeto, tko zna...</p>
<p>Jasmin Repeša ne osjeća se sjajno u poljskom Slasku i Miličević nije propustio njegovu nazočnost u Zagrebu posljednjih dana da izvidi i tu mogućnosti angažmana. No, Repešin šef u Poljskoj, predsjednik Slaska ambiciozan je političar i nikako mu nije interesu da sad pusti Repešu. Tim više što mu je dao dovoljno novca unaprijed, zbog njega potjerao prethodnog trenera Talijana Bucchija i ostavio mu otvorene ruke u dizjanu momčadi.</p>
<p>U tom smjeru Repeša je u Zagrebu obavio kratki razgovor s Josipom Sesarom i ponudio mu dolazak u Poljsku. Ako bi se, naravno, Miličević složio. Uglavnom, novi brak između Repeše i Cibone, bez obzira na obostrane simpatije, u ovom trenutku nije moguć. Repeša je, uostalom, bio u Zagrebu dobar dio jeseni i nitko ga nije zvao, iako su se vibracije pod »tornjem« već dugo nazirale.</p>
<p>Kad su u Ciboni shvatili da je posao s Jusupom i Repešom teško izvediv (iako, nikad ne reci nikad), pojavila se ideja oko dovođenja Aleksandra Petrovića. Kojega je pak, pomalo iz tračnica izbacio posljednji EP gdje je sudjelovao u novom krahu reprezentativne nam košarke. Da je Petrović kojim slučajem prošao Turke u četvrfinalu, danas bi svima, a poglavito njemu, sve bilo kudikamo lakše.</p>
<p>Ovako, još uvijek osluškuje ponude iz Italije (Varese, Udine), ali i od Cibone. Doduše, od tamo ga još nitko nije nazvao, ali, po svemu sudeći, dogodit će se i ta opcija. I tu je, čini se, Miličević zakasnio.</p>
<p>Iako mu akcije nisu u uzletu, u Petroviću ima dovoljno taštine da ne bi pristao treći puta povesti Cibonu u posljednjih deset godina kao tek treća opcija, nakon Jusupa i Repeše ( s kojim je, uzgred, u nedjelju kartao).</p>
<p>Da su ga kontaktirali ranije, tko zna... Ovako bi Miličević trebao biti prilično uvjerljiv da nagovori Petrovića za novu suradnju. Naravno, Petorviću ne bi smetalo da preuzimanjem klupe pod »tornjem« dobije i mini-rat s Dankom Radićem, prije najavljenih sudskih okršaja. Radić je od dovođenja Spahije, naime, imao znatan utjecaj u Ciboninom menadžmentu, no isto tako je činjenica da Miličević u slučaju kad mu gori pod nogama, vrlo lako može razvrgnuti sve koalicije.</p>
<p>Ako dakle propadnu sve tri opcije, ne bi čudilo da klupu zadrži Vlado Vanjak. Uostalom, on je posljednji trener Cibone koji se uspio plasirati u neko Cibonino europsko polufinale. Kad je s Nikolom Kesslerom vodio Cibonu 1988./89. došli su do polufinala Kupa Kupova, današnjeg Saportina kupa.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jazine su postale pakao</p>
<p>Ako netko može nešto kazati o odnosu igrača prema klubu i njihovim rezultatima, koji su, uzgred, za svaku kritiku onda je to upravo Pino Giergija, jedan od začetnika modernoga Zadra koji se danas nalazi u podrumu europskih košarkaških vrijednosti</p>
<p>ZADAR, 18. studenoga</p>
<p> - Porazi su u Jazine počeli pritjecati u bujicama, pogotovo nakon Atene i Ljubljane. A kraja se ne vidi. U dubokom se glibu s obje noge nalazi zadarska košarka čiji su temelji potkopani samo tako, a gradile su ih generacije vrhunskih igrača. Tih minus 38 protiv Panathinaikosa, potom minus 31 u ogledu s Union Olimpijom, više su nego hladan tuš za one koji imalo drže do KK Zadar, makar njegove muke pratili izvan pakla Jazina putem radija i tv ekrana.</p>
<p>Tko se može pomiriti s neshvatljivo hladnim pristupom igri, koja je miljama daleko od nekadašnje zadarske razigranosti, košarkaškog šarma i pozitivne sportske drskosti. Čak su se prije izvjesnog vremena slavili porazi, onaj protiv Reala u Jazinama, potom Skippera u Bologni, čime su zapravo zavaravali sami sebe, struka i igrači. Očito silni porazi nisu dovoljan razlog da igrači, njihovi treneri i svi koji na bilo koji način sudjeluju u radu jedne institucije kakav je oduvijek bio KK Zadar, stanu pred ogledalo i zapitaju se: »Ima li ovo smisla?«</p>
<p>Jeftino rasprodavanje ugleda počelo je katastrofalnim nizom od sedam poraza kojeg su košarkaši Zadra uspjeli na trenutak zaustaviti pobjedom protiv Cibone VIP. A i ona je u kriznom razdoblju. Tako se nakon malog vremenskog otklona može zaključiti kako je taj uspjeh Zadrane još više gurnuo u ponor. Zatvorili su oči pred istinom koja bjelodano kazuje da ovosezonski Zadar nije ono što su navijači očekivali. Nema tu materijala od kojeg bi se moglo sašiti pristojno odijelo.</p>
<p>Istina, klupsko je vodstvo odmah u startu istaknulo da »imamo momčad kakvu imamo«. Ali je tu momčad slagala ista garnitura koja je lakonski ustvrdila to što je ustvrdila, ne pokazavši nimalo volje za promjene.</p>
<p>Zasigurno, u nekoj drugoj sredini prvi bi nakon sedam poraza ceh platio trener Petar Popović, čime bi se barem izazvao onaj famozni pozitivan šok među igračima. Od toga ništa, iako je predsjednik kluba Božidar Kalmeta u razgovoru s igračima, trenerom Popovićem i Giuseppeom Giergijom uoči Cibone zaprijetio nečim sličnim. Promjena nije bilo, ali su se zato rodila dva teška i sramotna poraza od kojih se nitko na bilo koji način ne može ograditi ili oprati.</p>
<p>Izgleda da ispod Jazina teku podzemne vode koje raznose svaki oblik suradnje među relevantnim strukturama u klubu. Zar nije najbolji primjer činjenica da će dvojica Amerikanaca, Rumeall Robinson i Ime Oduk, prvenstvenu stanku - koja je trebala poslužiti za slaganje stanja u momčadi - provesti na odmoru u Americi, odnosno Španjolskoj. Sve uz blagoslov Uprave kluba, uz stidljivo negodovanje trenera Popovića, koji je to izrazio tek u krugu prijatelja. Nešto slično, čini se, nije ni pokušao reći prema čelnicima koji su odobrili godišnji odmor Amerikancima.</p>
<p>Nije li to svjesno potkopavanje struke od koje će sutra ti isti tražiti rezultate? Zašto šuti Giuseppe Gijergija, šef struke? Ili je njegov djelokrug rada posve sužen, zapravo minoran.</p>
<p>Takva šutnja do ove sezone gotovo nije bila zamisliva za jednog Giergiju, koji je ne tako davno raznim topovima tukao po Jazinama koje su stajale puno bolje nego danas. Goreg stanja od današnjeg izgleda ne može niti biti, a od »Pina« ni glasa. Ako netko može nešto kazati o odnosu igrača spram kluba njihovim rezultatima, koji su, uzgred, za svaku kritiku, onda je to upravo Giergia, jedan od začetnika modernoga Zadra koji se danas nalazi u podrumu europskih košarkaških vrijednosti.</p>
<p>Zvono za uzbunu poodavno je počelo zvoniti, no izgleda nitko ga ne čuje, a to nije dobro. Ukoliko se Zadar želi vratiti u život, mnogi bi trebali oprati uši i otvoriti oči. Ovako ne ide. Jazine su u pravom smislu riječi postale pakao.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Britanski i američki specijalci počeli lov na Bin Ladena</p>
<p>Specijalci žele onemogućiti Bin Ladenov bijeg u susjedni Pakistan/ Bin Laden je, navodno, još u pokrajini Kandahar u Marufu, 130 kilometara istočno od grada Kandahara</p>
<p>LONDON/KABUL, 18. studenoga</p>
<p> - Vođa terorističke mreže al-Qa'ide Osama bin Laden vjerojatno se još uvijek nalazi u Afganistanu, a prostora za kretanje ima sve manje, rekao je u nedjelju američki državni tajnik Colin Powell.</p>
<p> Britanski list Sunday Times tvrdi da su britanske i američke specijalne postrojbe suzile potragu za Osamom bin Ladenom na područje od 78 kvadratnih kilometara u sjeveroistočnom Afganistanu.</p>
<p>List piše da su postrojbe iskrcane helikopterom na južnom prilazu tom području, u blizini talibanskog uporišta Kandahar, kako bi onemogućile Bin Ladenov bijeg u susjedni Pakistan.</p>
<p>»Možemo biti sigurni da Bin Laden ne može dalje«, tvrdi izvor britanskog lista.</p>
<p>Pisanje Sunday Timesa potvrdio je u nedjelju agenciji France Presse dužnosnik Sjevernog saveza Younis Qanooni.</p>
<p>»Prema mojim informacijama, Bin Laden je još u pokrajini Kandahar u Marufu, 130 kilometara istočno od grada Kandahara«, rekao je ministar unutarnjih poslova Sjevernog saveza.</p>
<p>»Tamo ima kampove za obuku i podzemne bunkere«, dodao je Qanooni.</p>
<p>Maruf je pedesetak kilometara od pakistanske granice.</p>
<p>Qanooni je tako odgovorio na tvrdnje talibanskih dužnosnika koji su izjavili da Bin Laden više nije na teritoriju pod njihovom kontrolom, odnosno da je napustio zemlju. Talibanski veleposlanik u Pakistanu, Mullah Abdul Salam Zaef izjavio je u subotu novinarima na granici da je Bin Laden još u Afganistanu, ali da ne zna gdje.</p>
<p>Sunday Telegraph, pozivajući se na izjave civila koji su pobjegli iz zaposjednutoga sjevernog grada Kunduza, tvrdi da je neafganistanski zapovjednik boraca Bin Ladenove organizacije Al Qaide naredio pogubljenje 150 talibanskih vojnika, jer su se željeli predati vojsci Sjevernog saveza koja je opkolila grad, posljednje talibansko uporište u sjevernom Afganistanu.</p>
<p>Najmanje je 30 osoba poginulo u nedjelju u američkim bombardiranjima jednog sela u istočnoj afganistanskoj pokrajini koja je pod kontrolom lokalnih mudžahedinskih zapovjednika.</p>
<p>Američki su zrakoplovi u nedjelju gađali i talibanske položaje oko Kunduza, glavnog grada istoimene pokrajine. Afghan Islamic Press javlja da je tijekom subote i nedjelje u američkom bombardiranju južne regije Kandahara poginulo najmanje 46 ljudi.</p>
<p>Pozivajući se na »različite izvore«, agencija navodi da su američki zrakoplovi »intenzivno bombardirali« područje Maywanda, 70 kilometara zapadno od Kandahara.</p>
<p>U Maywandu je poginulo 42 ljudi, a četvero u susjednim okruzima. Većina žrtava su nomadi, a meta napada bio je i sam Kandahar pri čemu je, navodno, poginulo i ranjeno stotine ljudi.</p>
<p>Najmanje 30 ljudi poginulo je pak u nedjelju u američkom bombardiranju jednog sela u istočnoj pokrajini Nangarhar, a bombardira se i sjeveroistočna pokrajina Kunduz.</p>
<p>Nekoliko tisuća talibanskih i stranih boraca okruženih snagama Sjevernog saveza u sjeveroistočnoj pokrajini Kunduz navodno je u nedjelju pristalo predati se UN-u, rekao je jedan plemenski čelnik novinarima u Peshawaru. </p>
<p>Maulvi Said Hakeem rekao je da ga je talibanski čelnik u Kunduzu mula Wahid Omar ovlastio da uspostavi kontakt i pregovara sa UN-om o predaji svih stranih boraca koji su u okruženju u toj pokrajini zajedno s talibanskim snagama.</p>
<p>On nije rekao koliko je talibanskih boraca okruženo snagama Sjevernog saveza, no prema ranijim izvješćima moglo bi biti riječ o nekoliko tisuća ljudi, uključujući Pakistance, Arape i Čečene.</p>
<p>Rekao je također da je su Kundužani umorni od svakodnevna teška bombardiranja i očekivanja da bi UN, prihvaćanjem kapitulacije boraca u okruženju, poštedio i mjesno stanovništvo novih napada.</p>
<p>Predložio je i da bi UN trebao imenovati nepristrana guvernera da vodi tu pokrajinu. Istaknuo je ipak da se talibani neće predati snagama Sjevernog saveza.</p>
<p>Kunduz je jedna od rijetkih afganistanskih pokrajina koje još nadziru talibani.</p>
<p>Sjeverni savez sudjelovat će na sastanku o uspostavi buduće afganistanske vlade koji će se održati negdje u Europi možda već idući tjedan, najavio je u nedjelju njihov ministar vanjskih poslova Abdullah Abdullah. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Traži se način za dovršenje muzeja hrvatske manjine u Slovačkoj</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Relativno malobrojna hrvatska nacionalna manjina u Slovačkoj trebala bi dobiti svoj muzej. Kako je nedavno pisao bratislavski dnevnik Sme, zasad samo hrvatska i češka nacionalna manjina u Slovačkoj nema svoj muzej poput drugih manjina, već postoje samo dokumentacijski centri hrvatske manjine u bratislavskom Historijskom muzeju u bratislavskom Starom gradu i češke manjine u gradu Martinu u srednjoj Slovačkoj. No predmeti koji dokumentiraju povijest tih manjina pohranjeni su u depozitima i javnost ih može vidjeti samo prilikom prigodnih izložaba. </p>
<p>List Sme citira riječi kustosa Slovačkog narodnog muzeja Jana Botika da se »u Bratislavi već šest godina skupljaju predmeti iz cijele Slovačke koji govore o hrvatskoj manjini« te kako žele »prikazati petstoljetni razvoj Hrvata u Slovačkoj, ali za to nemaju odgovarajući prostor«. Hrvatski se muzej počeo se prije nekoliko godina graditi u Istarskoj ulici u bratislavskom predgrađu Devinskoj Novoj Vesi, jednom od četiri mjesta u Slovačkoj gdje žive Hrvati, ali već tri godine zgrada stoji nedovršena pod krovom. U zgradu je lokalna vlast investirala pet milijuna kruna (nepuni milijun kuna), Ministarstvo kulture dalo je šest milijuna (milijun kuna) a 750.000 kuna (oko 130.000 kuna) dala je hrvatska vlada, a zatim je nestalo novaca. Za dovršenje bi trebalo još oko 10 milijuna kruna (1,6 milijuna kuna), kaže načelnik za kulturu Devinske Nove Vesi Miroslav Encinger koji zajedno s predsjednikom Hrvatskog saveza u Slovačkoj ing. Jurjem Cvečkom traži investitora koji bi dovršio muzej s time da bi dobio koncesiju da uz muzej napravi hotel. Jan Botik kaže da je cilj Slovačkog narodnog muzeja da sve manjine u Slovačkoj dobiju svoje muzeje. Zasad ih imaju Židovi, karpatski Nijemci, Rusini i Ukrajinci. Mađari zasad imaju samo odjel mađarske kulture u Slovačkom narodnom muzeju, a govori se i o osnivanju muzeja romske kulture. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Napadač pismima s antraksom je hladnokrvni ubojica</p>
<p>WASHINGTON, 18. studenoga</p>
<p> - Novootkriveno pismo za koje se sumnja da sadrži spore bedrenice, a koje je poslano predsjedniku Odbora za sudstvo američkog Senata, pribavit će novi dokaz za istražitelje koji istražuju »hladnokrvno ubojstvo«, izjavio je u subotu službenik FBI-a.</p>
<p>»To je hladnokrvno ubojstvo. Četiri su osobe mrtve kao rezultat toga, a nijedna od njih nije bila planirana meta, i zato agresivno i furiozno radimo pokušavajući to razriješiti«, izjavio je pomoćnik direktora FBI-a Van Harp na konferenciji za novinare u Capitol Hillu.</p>
<p>FBI je otkrio sumnjivu omotnicu koja je u petak poslana senatoru Patricku Leahyju, demokratu iz Vermonta, te izvijestio da vjerojatno sadrži spore bedrenice. Harp je rekao da FBI očekuje rezultate testiranja kako bi potvrdio da pismo sadrži antraks.</p>
<p>Pismo poslano Leahyju slično je onima zaraženima bedrenicom koja su poslana vođi parlamentarne većine u Senatu Tomu Daschalu, demokratu iz Južne Dakote, novinaru NBC-a Tomu Brokawu i dnevnom listu New York Post, tvrdi FBI.</p>
<p>FBI provodi istragu kako bi otkrio tko je odgovoran za te napade u kojima su poginule četiri osobe. Do sada je potvrđeno 17 slučajeva bedrenice, većinom povezanih s američkom poštom, nakon terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Papa Ivan Pavao II. meta Al Qaide</p>
<p>Američki analitičar Vincent Cannistraro tvrdi da će Bin Laden nastojati »završiti posao« započet 1993. u Manili: atentat na Papu</p>
<p>RIM 18. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U nedjeljnom broju lista La Repubblica objavljen je intervju s Vincentom Cannistrarom, bivšim direktorom antiterorističkog odjela CIA-e. Amerikanac s dalekim talijanskim korijenima bio je član američkog Nacionalnog vijeća za sigurnost i posebni savjetnik za vojnu špijunažu pri Pentagonu. </p>
<p>Prema njegovim prognozama Osama bin Laden i njegova Al Qaida opet će napasti između 22. studenoga i 25. prosinca i to u Americi, ali možda i u Rimu gdje im je jedna od glavnih meta. Na pitanje koja je to meta, Cannistraro odgovara. »Papa. Iskustvo minulih godina nas uči da Bin Laden nikad nije ostavio napola završen posao. On je 1993. pokušao dignuti u zrak Svjetski trgovački centar. Plan, iako je bilo žrtava, nije uspio, a svi znamo što se dogodilo 11. rujna. Na početku novog milenija plan je predviđao da se istovremeno sruše američki zrakoplovi »Boeing« iznad Pacifika, a 11. rujna smo otkrili kolika je opsesija Bin Ladena da iskoristi komercijalne zrakoplove za terorističke nakane«. </p>
<p>Na pitanje, kakve to veze ima s Papom, Cannistraro odgovara da se 1995. u Manili, na Filipinima, Ramzi Youssef, čovjek Al Qaide koji je sudjelovao u napadu Trgovački centar u New Yorku, 1993. spremao ubiti Papu koji je bio u posjetu otoku. U stanu u kojem se krio, i iz kojeg je uspio pobjeći prije no što je policija ušla, pronađene su karte s ucrtanim planom kretanja Pape, vrlo bitne za komandosa ubojicu koji se trebao umiješati među masu vjernika i aktivirati daljinskim upravljačem bombu postavljenu na jednom mostu preko kojeg je prelazio blindirani automobil s Papom. </p>
<p>»Papa Ivan Pavao II. je bio meta onda, a ostaje to danas jer je duhovni lider križara protiv kojih je Bin Laden objavio svoju fatwu. Vincent Cannistaro kao iskusni agent predviđa nove napade na SAD i to zraka, ali i s mora. Bivši direktor antiterorističkog odjela CIA-e ne isključuje ni nuklearna postrojenja u SAD kao moguće mete sljedećih terorističkih napada Osame bin Ladena. Atomskim napadom bi bile pogođene mase, sa devastirajućim posljedicama ne samo za ljude, već i za okoliš. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Oštre reakcije na novi antiteroristički zakon u Francuskoj </p>
<p>PARIZ, 18. studenoga</p>
<p> - Novi antiteroristički zakon, što je usvojen gotovo jednoglasno u Nacionalnoj skupštini, s ograničenim rokom do 2003. godine, izaziva oštre reakcije u francuskoj javnosti, posebno udruženja za obranu ljudskih prava.</p>
<p> Zakon o svakodnevnoj sigurnosti, koji je u petak stupio na snagu, pobuđuje sumnje da više ugrožava temeljne demokratske slobode nego što uklanja legitimna strahovanja od terorizma.</p>
<p> Najnovijim zakonom predviđaju se tako pregledi i kontrola automobila, čak i onih izvan prometa, bez obvezujuće prisutnosti vozača, jer je neophodna samo nazočnost predstavnika državnog odvjetništva; proširene su ovlasti čuvara, koji su dobili pravo pretraživanja torbi i »pretresa« osoba na svim osjetljivim mjestima, na aerodromima, kolodvorima, stadionima ili ulazima u velike robne kuće. </p>
<p> Budući da veliki broj čuvara zapošljavaju privatne službe zaštite, to otvara pitanje privatizacije - i zlouporaba - poslova i zadataka javne i osobne sigurnosti. Jednom od novousvojenih mjera kažnjavat će se sa šest mjeseci zatvora, ili globom od 50 tisuća franaka, svatko tko bude uhvaćen bez vozne ili metro karte više od deset puta na godinu! Mnogi se, stoga, i s razlogom pitaju kakvu vezu imaju ovakovi »prijestupi« s međunarodnim terorizmom.</p>
<p> S izuzetkom »zelenih«, sve su ostale političke stranke glasovale u prilog zakona kojim se jačaju »antiterorističke mjere«. No, uznemirenje je izazvala činjenica da je izbjegnuta procedura podnošenja zakona na odobrenje Ustavnome vijeću, najvišem državnom organu koji brine nad ustavnošću pojedinačnih zakona. Uznemirenje je to veće što su slična zakonska ograničenja i mjere donijete, ili su u pripremi, i na europskoj razini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kina ne može ravnodušno promatrati Amerikance u Afganistanu </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Raspad talibana i kaos u Afganistanu naveli su Kinu da zatvori granicu prema toj zemlji. Iako je granica kratka i ide kroz gotovo neprohodne planine, neki bi bjegunci mogli i tim putem potražiti utočište među muslimanskim stanovnicima zapadne kineske pokrajine Xinjiang. Vjeruje se, naime, da su talibani obučavali separatiste Ujgure koji svoju pokrajinu žele odvojiti od Kine i stvoriti samostalni Istočni Turkestan. Ta veza separatista i talibana, odnosno bojazni od nereda koje bi talibani mogli izazvati u Xinjiangu, među najvažnijim su razlozima za (suzdržano) priključivanje Kine protuterorističkoj koaliciji.</p>
<p>Tri su najvažnija cilja kineske politike: sigurne granice, podmirenje golemih potreba u hrani, nafti i ostalome za 1,3 milijarde stanovnika, te pripajanje Tajvana. I uvijek s vizijom Kine kao velike države i dominantne sile u području u kojem su joj ozbiljni suparnici ne samo Rusija, Japan ili Indija, nego u novije vrijeme i SAD. Posljednjih nekoliko godina Kina je u euroazijskom prostoru gospodarski i diplomatski prisutnija nego ikada prije. Pokušala je institucionalizirati svoj utjecaj kroz Shanghajsku organizaciju za suradnju, u kojoj su još Rusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan. Prošle godine potpisala je sporazum o prijateljstvu s Rusijom.</p>
<p> U rujnu je obećala pomoć dvjema Korejama u njihovim mučnim pregovorima. Kineske kompanije uključile su se u nadmetanje za naftom i plinom s područja Kaspijskog jezera. Svojim raketama i satelitima Kina sve uspješnije sudjeluje u svemirskoj utrci, pa lansira čak i američke komercijalne satelite. Njezini ratni brodovi sve češće ulaze u vode što ih svojata Japan. Čine to navodno zbog snimanja morskog dna za sve brojniju kinesku flotu podmornica. </p>
<p>Kina polaže prava na 80 posto Južnokineskog mora, u širokom luku uz obale Vijetnama, pa jugozapadno prema obalama Malezije, Bruneija i Filipina. Otočja u tome moru, oko kojih su - vjeruje se - bogata ležišta nafte i plina, svojataju u cjelini ili djelomično i sve okolne države, što je izvor napetosti, pa i oružanih incidenata. Nadmećući se s Indijom zbog spornih granica na obroncima Himalaja, Kina se zbližila s Pakistanom. Amerikanci su je čak optuživali da Pakistanu pomaže u stvaranju nuklearnog oružja isprobanog 1998., ubrzo poslije indijskog. Kina godinama vojnom tehnologijom i oružjem opskrbljuje Siriju, Irak, Iran i Libiju, sve zemlje s američkog popisa država-pomagača terorista. I sama se ubrzano naoružava - razvija krstareće rakete, a kupila je suvremene ruske razarače, protubrodske rakete, borbene zrakoplove, radare, podmornice i protuzračne sustave.</p>
<p>No, rat protiv terorizma postao je katalizator promjena i potiskuje dosadašnje razlike, napetosti, pa i opasna nadmetanja među velikima. Dramatične promjene zbivaju se ne samo između Washingtona i Moskve, nego su veoma uočljive i u odnosima Pekinga i Tokija. Kinezi su desetljećima tražili da se Japan službeno ispriča za agresiju u Drugome svjetskom ratu. Tek je teroristički napad od 11. rujna omogućio japanskom premijeru Koizumiju da se, početkom listopada, ispriča, ali tako da sačuva i obraz i politički položaj (sve snažniji japanski nacionalisti dosad su se ogorčeno protivili službenoj isprici). U zamjenu, kineska vlada nije se javno protivila odlasku japanskih vojnih brodova u Indijski ocean, gdje će biti neborbena podrška protuterorističkoj koaliciji u napadima na Afganistan. Ali, za svaki slučaj, Kina je svoju sjevernu flotu stavila u stanje pripravnosti za slučaj neočekivanih pokreta japanske mornarice. </p>
<p>Gotovo cijela Euroazija sada je u previranjima, što potiče nove brige. Kina osjeća da je okružuju američke vojne baze. Američki vojnici su već u Japanu i Južnoj Koreji, a mornarica koristi luku Singapura u kojoj se mogu opsluživati i nosači zrakoplova. Sada su američki vojnici stigli i u srce Azije, u Uzbekistan, gdje nikad nisu bili. Mogući dugoročni boravak Amerikanaca u Afganistanu poremetio bi dosadašnju ravnotežu, ali i težnje Kine da dominira Srednjom Azijom. A to Peking ne može ravnodušno promatrati. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Blair ponudio Rusiji viši status u NATO-u</p>
<p>Predlaže se »rusko-sjevernoatlantsko vijeće« u sklopu kojega će Moskva i NATO zajednički i ravnopravno planirati, dogovarati pa i sudjelovati u različitim mirovnim i vojnim operacijama</p>
<p>MOSKVA, 18. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Samo dan nakon povratka ruskog predsjednika iz službenog posjeta Americi, britanski premijer Tony Blair telefonom je nazvao Vladimira Putina kako bi mu osobno obrazložio svoju najnoviju političku inicijativu koja predviđa davanje Rusiji značajnije uloge u Sjevernoatlantskom vojnom savezu (NATO). Blair naime predlaže da se umjesto sadašnjeg Zajedničkog stalnog vijeća Rusije i NATO-a formira »rusko-sjevernoatlantsko vijeće« u sklopu kojeg će zajednički i ravnopravno planirati, dogovarati pa i sudjelovati u različitim mirovnim i vojnim operacijama.</p>
<p>Svoj je prijedlog Tony Blair uputio Putinu i pismeno, a u spomenutom telefonskom razgovoru dogovoreno je da do kraja ovog mjeseca Moskvu posjeti glavni tajnik NATO-a George Robertson kako bi detaljno obrazložio inicijativu britanskog premijera.</p>
<p>Toni Blair pisma je uputio i svim šefovima država i vlada članica NATO-a. I u tim pismima britanski premijer je predložio ukidanje Zajedničkog stalnog vijeća Rusije i NATO-a, osnovanog 1997. kao konzultativno tijelo koje je trebalo pridonijeti razvoju suradnje i dijaloga između Moskve i NATO-a. Umjesto tog Vijeća sada bi se osnovalo novo tijelo koje bi se prema Blairovoj inicijativi trebalo češće sastajati i u kojem bi Rusija mogla imati ista prava kao i ostalih 19 članica NATO. </p>
<p>Ako Rusija i naravno države članice NATO-a prihvate Blairovu inicijativu, novo tijelo NATO-a u kojem Moskva ne bi imala samo konzultativni status bit će formirano već do ljeta iduće godine. U tom slučaju, Moskva može u studenome iduće godine sudjelovati na sastanku na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u Pragu na kojem će se rješavati pitanja daljnjeg širenja odnosno primanja novih članica NATO-a, među ostalim i triju baltičkih država - Litve, Latvije i Estonije - čemu se Kremlj danas protivi. Istina, dobivanjem statusa saveznika s NATO-om, sadašnji spor Moskve sa Zapadom oko širenja Sjevernoatlantskog saveza na Istok izgubio bi svoju sadašnju oštrinu. </p>
<p>Promatrači u Moskvi drže da će Blairovu inicijativu podržati vodeće države članice NATO-a kao što su SAD, Francuska i Njemačka, i sumnjaju da će se inicijativi britanskog premijera protiviti države poput Češke ili Poljske.</p>
<p>Uostalom, Blair je svoju inicijativu pokrenuo nakon što su se sredinom prošlog tjedna na sastanku Teksasu Putin i Bush suglasili da Rusija i NATO trebaju ne samo »stvoriti nove mehanizme učinkovitih konzultacija« već i »zajednički donositi odluke«, pa i zajednički sudjelovati u njihovom provođenju. Tom prilikom Bush je podržao i Putinovo stajalište o učvršćivanju OESS-a kao političke organizacije neophodne za suradnju i stabilnost na starom kontinentu. </p>
<p>Naravno, Blairova inicijativa ne znači otvaranje vrata za primanje Rusije u NATO, već je nesumnjivo senzacionalni korak prema transformaciji Sjevernoatlantskog vojnog saveza. Na tome uostalom Moskva inzistira nakon raspada Varšavskog vojnog saveza i prestanka »hladnog rata«, čime je potpuno izmijenjena vojno-politička situaciju u cijelom svijetu, a prije svega na Starom kontinentu. </p>
<p>Stoga su promatrači u Moskvi uvjereni da će ruski državni vrh prihvatiti najnoviju Blairovu inicijativu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pobjeda Rugovinog Demokratskog saveza Kosova </p>
<p>PRIŠTINA, 18. studenoga</p>
<p> - Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove pobjednik je parlamentarnih izbora na Kosovu, ali nije osvojio natpolovičnu većinu od 120 mjesta u novoj skupštini, pokazuju ankete, koje su provele dvije kosovske nevladine organizacije nakon glasovanja. Demokratski savez Kosova dobio je 44,7 posto, na drugom mjestu je Demokratska stranka Kosova Hashima Thaqia sa 23,7 posto glasova, prema anketi Kosovske akcije za građanske inicijative, koja je imala predstavnike na svih 1860 biračkih mjesta na Kosovu, Srbiji i Crnoj Gori. Prema toj anketi, 8,3 posto dobio je Građanski savez za budućnost Kosova, a 10,1 posto dobila je srpska koalicija Povratak. Ostale 24 stranke dijele preostalih 13,2 posto glasova.</p>
<p>»Demokratski savez Kosova je dobio oko 70 posto glasova«, izjavio je Rugova u nedjelju.Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja je organizirala izbore, objavit će službene rezultate izbora tek u ponedjeljak navečer, a u subotu je samo dala podatke o izlasku građana na izbore - 63 posto.</p>
<p>Šef Misije OESS-a Daan Everts izjavio je da rezultate istraživanja u kojima su birači anketirani odmah po izlasku s birališta treba uzeti s rezervom.</p>
<p>Međunarodni promatrači pozdravili su u subotu održane parlamentarne izbore na Kosovu kao važan korak u pravcu pomirenja Albanaca i Srba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Poljaci i u komunizmu i danas čvrsto uz Crkvu</p>
<p>Usprkos velikim promjenama kroz koje društvo prolazi Poljsku nije zahvatio val laicizma / Mnogi se međutim pribojavaju, da laicizam Poljskoj tek predstoji, zbog ulaska u EU / Ta bojazan bila je glavni razlog zašto su poljski biskupi bili prilično skeptični prema eurointegraciji </p>
<p>VARŠAVA, 18. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Unatoč velikim političkim, društvenim i ekonomskim promjenama do kojih je došlo u posljednjih dvanaest godina, Poljaci su se pokazali religiozno izuzetno stabilnom nacijom. Takav zaključak jednoznačno se nameće iz rezultata nekoliko provedenih ispitivanja javnog mnijenja, prema kojima su poljski građani danas vezani uz Katoličku crkvu i vjeru podjednako čvrsto kao što su bili zadnjih godina komunističke strahovlade. </p>
<p>Tako se danas, kao i ranije, čak 96 posto Poljaka izjašnjava katolicima, a nije se promijenio niti broj onih koji svoju vjeru redovito prakticiraju. Svake nedjelje na misu odlazi oko 60 posto vjernika. Jedina značajnija promjena koja je zapažena bio je porast religioznosti u razdoblju neposredno nakon rušenja komunizma, no već za nekoliko mjeseci situacija se vratila u normalu.</p>
<p>Sociolozi skreću pažnju da ti podaci svjedoče kako Poljsku - usprkos velikim promjenama kroz koje društvo prolazi - nije zahvatio val laicizma religioznog života kakav se očitovao u mnogim drugim zemljama Europe, gdje je ispraznio crkve.</p>
<p>Mnogi se u poljskoj Crkvi pribojavaju, međutim, da laicizam Poljskoj tek predstoji, i to u vezi s očekivanim ulaskom zemlje u Europsku uniju. Upravo ta bojazan bila je glavni razlog zašto su do prije nekoliko godina prilično skeptični prema eurointegraciji bili poljski biskupi. No, nakon što je svojedobno delegacija poljskog episkopata na čelu s primasom, varšavskim kardinalom Jozefom Glempom, održala u Bruxellesu razgovore na visokoj razini, a za europskim se zbližavanjem za vrijeme svoje zadnje posjete Poljskoj izjasnio i papa Poljak, biskupi su naglo promijenili svoj stav prema Europskoj uniji.</p>
<p>Zanimljiv rezultat do kojeg su došla ispitivanja javnog mnijenja je da je religioznost Poljaka vrlo selektivna. Proizlazi, naime, da mnogi koji se izjašnjavaju kao vjernici ne prihvaćaju dijelove crkvenog nauka. Tako u vječni život nakon smrti vjeruje 69 posto poljskih građana, 73 posto drži da postoji raj, no samo 31 posto spremno je priznati postojanje pakla.</p>
<p>Još se veća disonanca pokazuje kad je riječ o pitanjima s područja morala. Naime, više od polovice poljskih katolika ne prihvaća norme seksualne etike koje propovijeda Crkva. Zabranu predbračnih odnosa prihvaća tek svaki treći Poljak, a 25 posto slaže se s negativnim odnosom Crkve prema kontracepciji.</p>
<p>Posebna je priča pak (ne)podudarnost političkih opredjeljenja poljskih građana i njihovih biskupa. Da birači odviše ne mare za političke simpatije svojih duhovnih pastira pokazalo se po tko zna koji put, prije dva mjeseca, kad su na izborima premoćnu pobjedu odnijeli postkomunisti, i to iako su biskupi uputili otvoreni apel da se na njih ne glasa.</p>
<p>Prema jednom od ispitivanja koja je proveo poljski Institut statistike Katoličke crkve ISKK, Poljska je, uz Rumunjsku, Hrvatsku i Irsku, jedna od zemalja s najizraženijom religioznošću. Kad se radi o odgovoru na pitanje »vjeruješ li«, Poljska se nalazi na prvom mjestu u Europi. Prema podacima ISKK-a, na drugom se mjestu nalazi Rumunjska gdje se 89 posto izjašnjava vjernicima, a odmah iza nje - Hrvatska s 81 posto.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>EU nudi američki plan za mir na Srednjem Istoku</p>
<p>Plan će u ponedjeljak objaviti američki državni tajnik Colin Powell / Vjeruje se da su njegovi temelji Mitchellov i Tenetov plan</p>
<p>ANKARA, 18. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Visoko izaslanstvo Europske unije pozvalo je u subotu palestinskog vođu Yassera Arafata, a u nedjelju i izraelskog premijera Ariela Sharona i šefa diplomacije Shimona Peresa da prihvate novi američki srednjoistočni mirovni plan. Sadržaj tog dokumenta, koji još nije još dostupan široj javnosti, objelodanit će u ponedjeljak američki državni tajnik Colin Powell.</p>
<p> Nagađa se da će ta američka vizija izraelsko-palestinskog mira biti utemeljena na pregovaračkoj platformi koju su ranije ove godine pripremili međunarodno povjerenstvo UN-a za Srednji istok (na čelu sa bivšim američkim senatorom Georgeom Mitchellom) i šef američke obavještajne službe (CIA) George Tenet. </p>
<p>Kako se saznaje, belgijski premijer Guy Verhofstadt čija zemlja predsjedava EU, Javier Solana koji je zadužen za europsku vanjsku politiku i šef Europske komisije Romano Prodi svojim srednjoistočnim sugovornicima nisu ponudili neku novu ideju glede konačnog miroljubivog raspleta gotovo 13-mjesečnih izraelsko-palestinskih sukoba. </p>
<p>Umjesto toga, izvršen je dodatni pritisak na Izrael da odustane od zahtjeva za jednotjednim prekidom neprijateljstava kao preduvjetom za bilo kakve mirovne pomake. Od Izraelaca je također zatraženo da se u potpunosti povuku iz Gaze i još jednog postotka teritorija na Zapadnoj obali. </p>
<p>Jedan od najbližih Arafatovih suradnika Saeb Erekat koji je zadužen za pregovore sa Izraelcima upozorio je da od rezultata europske misije ne treba previše očekivati. »Realni napredak zavisi od američke inicijative«, rekao je. Drži kako i Europljani ne žele raditi mimo američke suglasnosti. Izrael je, samo dan prije dolaska europskog izaslanstva, povukao postrojbe iz grada Tulkarma na Zapadnoj obali. </p>
<p>Sharonova vlada se ranije oštro protivila uključivanju europske petnaestorice u srednjoistočni mirovni proces. No, teroristički zračni udari na New York i Washington su očito otupili oštricu tog otpora. Inače, moćni bruxellski savez je, za razliku od SAD, vrlo oštro kritizirao neke poteze sadašnje izraelske vlade. </p>
<p>To se posebice odnosi na zaposjedanje šest palestinskih gradova i tzv. ciljane napade na prethodno odabrane palestinske ekstremiste. Među njima je bilo i mnogo visokih palestinskih dužnosnika iz Arafatovog okruženja. </p>
<p>Znakovito je da je belgijska državna rtv mreža (RTBF) emitirala u petak navečer emisiju britanskog BBC-a pod nazivom »Optužba«.</p>
<p> U tom dokumentarcu iznesena su jeziva svjedočenja više pojedinaca koji su preživjeli barbarski pokolj palestinskih izbjeglica što su ga 1982. izvršili libanonski falangisti. Pokolj nad nemoćnim i nezaštićenim civilima (prema nekim izvješćima 800, a prema drugim oko 2000 ljudi) dogodio u logorima Sabra i Shatila, u okolici Bejruta.</p>
<p> Dozvolu za ulazak kršćanske milicije u logore dao je, kako se tvrdi, Ariel Sharon koji je u to vrijeme obnašao dužnost ministra obrane. Emitiranje BBC-jeve emisije nije se slučajno podudarilo sa posjetom izaslanstva EU Izraelu. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>»Teroristički udar« na mirovinski i sustav zdravstvene zaštite </p>
<p>Od prevratničkog dana</p>
<p> - 11. rujna, odnosno od terorističkog napada, na New York i Washington, na Pentagon i Svjetski trgovački centar, ne prestaje zaglušna zvonjava i buka psovki, prijetnji, škrguta zubi i bombardmana na Afganistance. Ovdje i ne tražim odgovor na pitanje je li atentat na neboderski dvojac WTC-a i Pentagon izraz baš sadističkog terora ili čin osvete za neki bliskiji ili davnašnji teror na nekom mjestu kugle zemaljske. Samo želim ukazati na neku simboličnu podudarnost između napada na neboderski dvojac WTC-a i jednog drugog napada koji se dogodio i događa ovdje, u ovoj zemlji tzv. tranzicije. Kao što se svi misleći ljudi sjećaju, prethodnica ove današnje Hrvatske bila je SR Hrvatska, odnosno Narodna Republika Hrvatska iz 1945. godine. Upravo je ta i takva Narodna Republika Hrvatska u svom razvoju prerasla u Socijalističku Republiku Hrvatsku, u socijalnu državu, čiji je sustav zdravstva Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1961. godine proglasila najoptimalnijim u svijetu, ravnopravan s britanskim, koji je upravo u to vrijeme uveo opću javnu zdravstvenu zaštitu. </p>
<p>Zato ovdje apeliramo na zdrav razum i sjećanje čitalaca ovoga teksta na razdoblje Socijalističke Republike Hrvatske, kada je socijalna sigurnost građana ove zemlje, koja se naziva Hrvatskom, bila zajamčena dvojnim sustavom, socijalističke zdravstvene zaštite i socijalističkog mirovinskog osiguranja, a sve na bazi solidarnosti odnosno uzajamnosti, koje se kategorije sada od ove vlasti socijal-demokrata i socijal-liberala proglašuju neprihvatljivima i kao nasljeđe »komunističke megalomanije« uništavaju. Upravo sada, terorističkim napadom letećim projektilima lansiranima kao reforma zdravstvenog sustava i reforma mirovinskog osiguranja, koji projektili definitivno pokapaju stečena prava stanovništva Hrvatske, osobito radnih ljudi. Time se uništava socijalna sigurnost, ali se niti jedna birokratska struktura u lancu upravljanja službom zaštite, ne odriče novčanog doprinosa koji svaki radnik mora plaćati za ove namjene, od Ministarstva rada i socijalne skrbi te zdravstva, pa do zadnje birokracije u nekom domu zdravlja, bolnici, apoteci, područnim uredima mirovinskih i zdravstvenih poslova, a za stvarnost, za pravu skrb za ljude. tko te pita. Naše je Ministarstvo zdravstva otkrilo genijalan način efikasnog, odnosno učinkovitog trošenja zdravstvenog novca: puni elektroničke i štampane medije reklamama (skupim!) s podukom pučanstva kako da ostane zdravo, pa vjerojatno i vječno mlado. Kako da hoda, da ne slomi nogu; kako da jede, da ne pokvari želudac; kako da pere zube, da se oni ne prošuplje i ne rasklimaju, kako moliti Svevišnjega, da ne dođe do raka; kako izbjeći AIDS, ili čak možda sifilis...</p>
<p>Možete i takvi ipak časno završiti život svoj, ako budete, naprosto, rezervoar svježih organa za presađivanje jadnim i osobito paćeničkim tajkunima, koji sebi mogu platiti primjerenu zdravstvenu skrb. </p>
<p>FRANJO JUG, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Selektivno traganje za istinom? </p>
<p>Tragična smrt Božidara Kneževića, autora filma »Oluja nad Krajinom«, svaku raspravu o filmu unaprijed čini neukusnom, neetičnom i nehumanom. Na sreću, potrebe za raspravom ili čak problematiziranjem i nema jer prikazano u filmu gotovo u potpunosti odgovara činjenicama odnosno počinjenim zlodjelima i zločinima.</p>
<p> Možda je u nekim, istina manje bitnim dijelovima filma trebalo navesti i kontekst u kojem su se konkretna nedjela događala, no to u cjelini ne mijenja pozitivan dojam i sud o filmu i njegovu autoru. No, dok izostanak konteksta u prikazu pojedinih događaja ne mijenja pozitivan sud o filmu i autoru, »predtekst« odnosno ratna događanja koja su prethodila akciji »Oluja« otvaraju određene dvojbe i pitanja: kako i zašto Božidar Knežević kao human i istinoljubiv čovjek, istinski profesionalac u novinarskoj profesiji te k tome po nacionalnosti Crnogorac, nije filmom reagirao i na vojnu agresiju, pljačku, razaranja, internacije, mučenja i ubojstva civila te druge zločine u Dubrovniku i njegovoj okolici koje su 1991. godine počinili tzv. »JNA« i paravojne jedinice u kojima je bio i veliki broj Crnogoraca? </p>
<p>Zar su to manji zločini od onih počinjenih poslije »Oluje«, ili možda dubrovački Hrvati ne zavrjeđuju da i njihova tragedija preko filma postane dostupna te zapamćena u najširoj javnosti? </p>
<p>BARTUL UVODIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pisma Olge Carević doista su glas savjesti</p>
<p>Kada sam 10. lipnja 1998. pročitao članak gospodina Vojina Kalenića pod naslovom: »Olga Carević</p>
<p> - naša savjest«, u kojem navodi da je stav Olge Carević najprihvatljiviji građanima srpske nacionalnosti, bio sam ponukan da jednakim naslovom 18. prosinca iste godine u cijelosti podržim njegovo mišljenje.</p>
<p>Pratio sam tijekom rata i nakon toga, tekstove Olge Carević koje je Vjesnik objavljivao bez obzira tko je bio glavni i odgovorni urednik. Tekstovi su bili prožeti humanošću koja je prigodna za svako uho bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.</p>
<p>Danas sam se odlučio napisati ovaj kratki napis u kojem želim izraziti upravo ponos što se u cijelosti sadržaju Vjesnika našao samo napis Olge Carević u prigodi 16. studenoga, Međunarodnog dana tolerancije. Sreća je da imamo nekoga tko se s puno žara i ljudske topline osvrće na toleranciju! Dakako ponosan sam što je to upravo Olga Carević.</p>
<p>Dr. VLADMIR SEKULIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vjeru vratiti u obitelj, a vjeronauk u crkvu</p>
<p>U povodu najnovijih prijedloga o uvođenju vjeronauka u vrtićima izražavam svoje ogorčenje.</p>
<p> Nitko ne može roditelje, bilo oni katolici ili neke druge vjere, siliti na poseban vjerski odgoj. Svi koji žele mogu vjersku pouku primati u crkvama gdje je i mjesto toj pouci, a to nisu ni vrtići ni škole. Zašto bi se djeca ateista ili drugih i roditelji osjećali segregirano i na svaki način poniženo. </p>
<p>Biskupi se pozivaju na vatikanske sporazume sa Hrvatskom. Pa gospodo, nisu ti sporazumi nikakve Božje zapovijedi - i kad su loši, kao u ovom slučaju vjeronauka, država ih treba mijenjati kako bi svi građani imali iste obrazovne uvjete bez prisile, pritisaka i presije vjerske u školi od bilo koje zajednice. Jer je to i kršenje osnovnih ljudskih prava slobode, misli vjere i savjesti. Svatko odlučuje za sebe. Vjeru treba vratiti u obitelj, a vjeronauk vratiti u crkve i točka, a odluku o tome tko će pohađati vjeronauk prepustiti izboru roditelja!</p>
<p>IVANA KRSTIĆ-PEŠA, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Zagrebačka policija bez službenog priopćenja</p>
<p>Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić je pak ukratko navela kako se istraga malo otegla zbog problema s prevoditeljem</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Skupina nasilnika, prema riječima očevidaca najvjerojatnije skinheadsa, u subotu rano ujutro oko 3.45 sati brutalno je pretukla japanskog studenta Takahiru Endu (20), koji se zajedno sa svojim društvom i kolegama zabavljao u klubu »Tvornica«, o čemu smo već pisali.</p>
<p>Naime, kako je Vjesnikova ekipa doznala, nedugo nakon događaja ispred samog kluba i potom ispred Pete policijske postaje u Bauerovoj ulici, gdje su obavljeni razgovori s oštećenima, napadnuta su trojica japanskh studenata ekonomije koji su u Zagreb došli na razmjenu, a smješteni su u domu »Stjepan Radić«.</p>
<p>Takahiru je u napadu zadobio »tešku tjelesnu ozljedu, odnosno vanjski prijelom nosne kosti s pomakom«, dok su druga dvojica japanskih državljana prošla samo s lakšim ozljedama, te im je liječnička pomoć pružena u KB Merkur.</p>
<p>Nakon što su pak pretukli Takahiru i dvojicu njegovih sunarodnjaka, skinheadsi su napustili »Tvornicu«, da bi potom studenti zatražili pomoć od redara i policije. Nakon nekog vremena pred klub je pristigla i policija koja je zatim odvezla studente i redare u Petu policijsku postaju u Bauerovoj ulici, gdje su dulje vrijeme davali izjave o događaju. Također, ispred postaje zatekli smo i službenog prevoditelja japanskog konzulata u Zagrebu, koji je pomogao policiji u razgovoru s Japancima.</p>
<p> »Plesali smo i zabavljali se da bi nam u jednom trenutku prišli skinheadsi koji su se okomili na našeg kolegu i zatim ga brutalno pretukli slomovši mu nos«, kazao nam je jedan od Takahirovih zagrebačkih kolega, koji je htio ostati anoniman, a nakon što je dao izjavu policiji.</p>
<p> Od tog mladića doznali smo kako su nakon napada skinsa prvotno zatražili pomoć od redara u »Tvornici«, no bili su grubo odbijeni, a prema njegovoj daljnjoj tvrdnji čak i ošamareni.</p>
<p>Tragom te tvrdnje pokušali smo doznati nešto više i o sukobu redara sa napadnutim studentima, no vlasnik redarske i zaštitarske tvrtke »Divljak«, Mario Korelac zvani Divljak, koja djeluje u spomenutom klubu u kratkom razgovoru naveo je kako nema informaciju o događajima, izrazivši svoju sumnju u studentovu tvrdnju o neprofesionalnosti redara.</p>
<p>O samom događaju zagrebačka policija zasad se još nije oglasila službenim priopćenjem, već je događaj u »Tvornici« samo potvrđen u Dežurnom operativnom dežurstvu PU zagrebačke. Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić je pak ukratko navela da se istraga malo otegla zbog problema s prevoditeljem.</p>
<p>Ozlijeđeni su japanski studenti nakon liječničke pomoći pušteni kući, te će početkom tjedna napustiti Hrvatsku kako je bilo i predviđeno programom razmjene studenata.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Otezanjem postupka nezadovoljni i odvjetnik i oštećeni</p>
<p>ZLATAR, 18. studenoga</p>
<p> - Vijeće Županijskoga suda po drugi je put odgodilo objavu presude Dubravku Stakoru (25), optuženom za ubojstvo Ane Jakopović (78) u Gornjoj Stubici 23. travnja ove godine te za pokušaj nanošenja teških tjelesnih ozljeda Stanku (44) i Mariji (71) Jakopović, također 23. travnja ove godine.</p>
<p> Kako smo već pisali, Dubravko Stakor u pijanom je stanju, sa 2,38 promila alkohola u krvi, teško ozlijedio Anu Jakopović, od čega je ona na mjestu događaja preminula. Optužnica ga tereti da je nakon toga pokušao ubiti Stanka i Mariju Jakopović. Tako je pisalo i u optužnici Županijskoga državnog odvjetništva, koje je naknadno odustalo od optužnice za pokušaj dvostrukog ubojstva. No, nakon završnih riječi optužbe i obrane, predsjednik vijeća Petar Šakić zatražio je ponovno saslušanje sudskog vještaka psihijatrije Miljenka Sriće jer mu nije bilo jasno je li u vrijeme kaznenog djela Dubravko Stakor bio uračunljiv. Na psihijatrijskom je vještačenju naime dijagnosticiran poremećaj osobnosti koji se u alkoholiziranom stanju i uz određene uvjete mogao manifestirati kroz povećanu agresivnost. Kako je u svojem drugom iskazu rekao Miljenko Srića, svoj prvotni nalaz ne može mijenjati i u potpunosti ostaje kod njega. »Optuženi je u vrijeme kaznenog djela bio u stanju bitno smanjenih mogućnosti shvaćanja svoga djela iako je bio u stanju kompliciranog akutnog pijanstva koje je u određenim prilikama izazvalo ekstremnu agitaciju« - rekao je Srića, koji je to nekoliko puta morao ponavljati. Morao je još jedanput objašnjavati kako se ne može reći da je optuženi bio u stanju patološkog pijanstva, a osim toga u psihijatrijskom vještačenju nije utvrđena nikakva duševna bolest. Nakon što mu je predočena medicinska dokumentacija iz bolnice za osobe lišene slobode, u kojoj se optuženi nalazi po drugi put, rekao je kako je penalna reakcija optuženoga normalna za situaciju u kojoj se nalazi vezano za neizvjesnost sudskog procesa te da sadašnje liječenje nema veze sa stanjem u kojem se nalazio u vrijeme kaznenog djela koje bi u određenim uvjetima mogao i čak ponoviti.</p>
<p> Na pitanje predsjednika vijeća u kakvom je sada stanju, Miljenko Srića je rekao kako ne može na osnovu jednog razgovora prije rasprave ništa reći, no ako ima elemenata psihotičnog ponašanja, mogu se utvrditi jedino u dopunskom vještačenju, a također se nije mogao odrediti ni da li je optuženi sposoban pratiti raspravu.</p>
<p> Ovakvom ispitivanju vještaka psihijatra već na početku je prigovorio i pomoćnik županijskoga državnog odvjetnika Igor Cišper. </p>
<p> »Nije mi jasno koji je cilj ponovnog otvaranja rasprave. Nas ne interesira aktualno stanje optuženoga, već stanje u vrijeme izvršenja kaznenog djela« - rekao je Cišper nezadovoljan otezanjem rasprave, koja je odgođena do završetka dopunskog psihijatrijskog vještačenja. U stanci za vrijeme rasprave na hodniku se mogalo čuti kako ovakva sporost preskupo stoji državu i porezne obveznike, jer samo jedan dolazak nekog od vještaka sudski proračun stoji oko 1200 kuna, ne računajući vrijeme svjedoka i obitelji optuženoga koja je u velikom broju došla po drugi put na izricanje kazne. Kako smo doznali, teoretski, dokaže li se da ima nekih elemenata psihotičnog ponašanja Dubravka Stakora, tada bi on morao biti upućen na liječenje do stjecanja raspravne sposobnosti, što bi moglo trajati mjesecima, a nakon toga rasprava bi morala početi od početka.</p>
<p> Promijeni li u novom procesu netko od svjedoka iskaz ili zatraži blagodat da ne svjedoči, cijelo bi se suđenje i dokazni postupak morali ponavljati, što bi moglo trajati i godinama, pa čak i do zastare kaznenog djela. Optuženom Dubravku Stakoru ujedno je produžen pritvor za daljnja dva mjeseca. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Naoružani opljačkao trgovinu</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Nepoznati naoružani muškarac u subotu oko 21.30 sati opljačkao je trgovinu »Osmica« u Ulici braće Domany, dok se tamo sam nalazio prodavač Darko A. (32).</p>
<p>Odmah po ulasku u trgovinu razbojnik je Darku zaprijetio pištoljem zahtjevajući od njega da otvori blagajnu. Darko je to učinio nakon čega je nepoznati posegnuo u blagajnu uzevši novac, telefonske kartice i bonove za mobitel. Šteta iznosi oko 1.400 kuna.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vrhovni sud vratio »slučaj Bule« na početak</p>
<p>PULA, 18. studenoga</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Puli odgođena je ponovna glavna rasprave u sudskom postupku protiv Frane Bule (39), koji je optužen za posjedovanje gotovo deset kilograma marihuane.</p>
<p> Frano Bule iz Čapljine, s prebivalištem u Metkoviću, djelatnik MORH-a na bolovanju, 25. je travnja ove godine nepravomoćnom presudom Županijskog suda osuđen na pet godina zatvora zbog posjedovanja 9,7 kilograma marihuane.</p>
<p> Presudu je Vrhovni sud ukinuo zbog nepravilnosti u sudskom postupku, pa je predsjedajući sudac Serđo Ferenčić, morao ponovno zakazati početak glavne rasprave, koja je odgođena jer je Bulin branitelj Milenko Ilić zatražio izuzeće suda i njegovih sudaca.</p>
<p> Po optužnici Bule je 16. prosinca prošle godine kod Limskog kanala, izvan glavne prometnice, zatečen u blizini više paketa s 9,7 kg marihuane. Policija ga je uhitila, a vozač automobila D.B. je pobjegao. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Slovenski vozači odnijeli neslavnu »pobjedu«</p>
<p>Oduzeto je 365 dozvola od čega 150, odnosno 42 posto, otpada na vozače iz susjedne države</p>
<p>MURSKA SOBOTA, 18. studenoga</p>
<p> - Usklađenom i istovremenom akcijom prometnih policija većeg broja europskih zemalja obavljena je provjera (ne)alkoholiziranosti vozača u cestovnom prometu. U svim zemljama koje su sudjelovale u ovom dogovorenom programu vozačima je bilo oduzeto 365 vozačkih dozvola. Od toga je čak 150 dozvola, odnosno 42 posto, u policijskoj kontroli oduzeto vozačima na cestama Republike Slovenije. Kako je izvjestila Televizija Slovenija, time su slovenski vozači odnijeli neslavnu »pobjedu« u usporedbi s ostalim europskim zemljama. </p>
<p>Previše alkoholiziranih za volanom je bilo ukupno 976 Europejaca, od toga 153 ili 16 posto u Sloveniji. Istina je, doduše, da zakonodavstva pojedinih zemalja različito određuju i utvrđuju kada je vozač alkoholiziran, odnosno, dozvoljavaju različiti postotak udjela alkohola u krvi i urinu. U brojnim europskim zemljama vode se stručne i političke rasprave o tome, s koliko udjela u krvi vozača treba smatrati nesposobnim za upravljanje motornim vozilom. </p>
<p>U koordiniranoj akciji policija europskih zemalja, koja je bila provedena pred nekoliko dana, a rezultati su objavljeni sada, sudjelovalo je više od 6.000 policajaca. Oni su zaustavili i kontrolirali ukupno 60.949 vozila, odnosno vozača, od toga 2.600 ili 4,3 posto u Sloveniji. Neslavna »pobjeda« slovenskih vozača o kojoj govori TV Slovenije, razvidna je iz nesrazmjera broja kontroliranih u Sloveniji u odnosu na ostale zemlje i gotovo desetostruko većeg broja oduzetih vozačkih dozvola. </p>
<p>Previše alkohola u krvi od svih koji su konzumirali i ipak sjeli za volan, a onda bili kontrolirani imalo je 1,6 posto pregledanih u ostalim državama, a čak 5,9 posto kontroliranih na slovenskim cestama. Alkohol je uz nedozvoljenu brzinu vožnje najčešći uzročnik prometnih nesreća, pogotovo onih s najtežim posljedicama na cestama u Republici Sloveniji. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Drska krađa u Deželićevom prilazu i na Kennedyjevu trgu</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Tijekom protekle subote u Zagrebu su zabilježen dvje drske krađe, i to u Deželićevom prilazu te na Kennedyevu trgu, u blizini dvorane Ekonomskog fakulteta.</p>
<p>Naime, dok je oko 22.30 sati hodala Deželićevim prilazom, Nadu M. (65) je rukom o rame okrzuo prolaznik, na što ona u prvi mah nije obraćala pažnju. Odmah potom je shvatila kako joj je prolaznik zapravo otrgnuo torbicu s ramena i dao se u bijeg.</p>
<p>Drski razbojnik je pobjegao s oko tisuću kuna i kreditnim karticama.Druga drska krađa dogodila se istog dana, nešto ranije oko 19 sati, kada je na Kennedyevu trgu nepoznati mladić iz ruku Gordane V. (24) istrgnuo mobitel i zatim pobjegao. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Poginuli zavarivač i drvosječa</p>
<p>ZAGREB, PULA, 18. studenoga</p>
<p> - Prilikom sječe trupaca motornom pilom u Vrapčanskoj šumi, u blizini streljane »Vrapčanski potok«, u subotu je smrtno stradao Alen Abramić (23).</p>
<p>Naime, iz zasad neutvrđenog razloga došlo je do urušavanja trupaca pa je mladi drvosječa, koji je radio bez zaštitne kacige, na mjestu preminuo.</p>
<p>Istog dana u Ližnjanu u blizini Pule, zavarujući metalnu cijev, najvjerovatnije košuljicu topovske granate zaostale iz Drugog svjetskog rata, eksploziju je izazvao i pritom poginuo pedesetčetverogodišnji Božo Kuftić. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Maloljetnik pretučen na Velesajmu</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Zasad nepoznata trojica mladića u subotu oko podneva na Zagrebačkom velesajmu, kod paviljona broj VIII, bez ikakva su povoda pretukla malojetnog I. L. (16).</p>
<p>Prema policijskom izvješću, trojica napadaća prišla su dječaku i potom ga počeli udarati šakama i nogama po glavi i tijelu, nakon čega su pobjegli.</p>
<p>Dječak je u napadu zadobio teške tjelesne ozljede, odnosno vanjski prijelom nosne kosti, a liječnička pomoć pružena mu je u Klinici za traumatologiju. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Procvat istarskog agroturizma</p>
<p>Turisti u seoska domaćinstva dolaze od ožujka do studenog / Za sljedeću godinu agencija Riva pripremila poseban katalog na njemačkom jeziku, s ponudom 40 domaćinstava koje će predstaviti na 33 sajma </p>
<p>PULA, 18. studenoga</p>
<p> - U projekt istarskog agroturizma koji obuhvaća 140 poljoprivrednih domaćinstava u središnjoj Istri uloženo je više od sedam milijuna DEM. Ta poticajna sredstva osigurala je Istarska županija u suradnji s poslovnim bankama, omogućivši zainteresiranim obiteljima povoljni rok otplate, nisku kamati i poček. Zahvaljujući takvom pristupu Istra na razini države prednjači i u agroturizmu kao novom i sve traženijem segmentu turističke ponude - istaknuto je u nedjelju u završnici »Dana otvorenih vrata seoskih domaćinstava.«</p>
<p>U suradnji Turističke zajednice Istarske županije, udruge Agrotour Histria i agencije 'Riva Tours' iz Muenchena, naime, ove nedjelje svoja vrata znatiželjnicima otvorilo je 14 najkvalitetnijih agroturističkih domaćinstava koja su uspješno startala na njemačkom tržištu. </p>
<p>Agencija 'Riva Tours' prva je lani ponudila istarski agroturizam u posebnom katalogu u kome je bilo 12 domaćinstava, a ove godine već 26t. Za sljedeću godinu na njemačkom govornom području u posebnom katalogu na 16 stranica i na 33 sajma ponudit će čak 40 domaćinstava. Sva ona, kako je rečeno, moraju udovoljiti visokim kriterijima: uz maksimalnu autohtonost objekata i ponude, istodobno gostima moraju osigurati zapadnoevropski komfor. Popunjenost takvih objekata je izvrsna - od ožujka do studenoga! Većina domaćinstava predstavljena je na Internetu, a njihova aktualna ponuda za 2002. bit će predstavljena i na specijaliziranom sajmu agroturizma u Trevisu, te u novom specijaliziranom katalogu istarske Turističke zajednice.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatski inovatori na Eureki požnjeli Grand prix i 13 medalja </p>
<p>BRUXELLES, 18. studenoga (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Hrvatski izumitelji su na ovogodišnji sajam inovacija Eureka u Bruxellesu stigli s 31 inovacijom. Iako im najmlađa članica ekipe nije još proslavila 15 rođendan, predstavnici oko dvije tisuće inovatora u nacionalnoj organizaciji izložili su niz zanimljivih rješenja i na kraju se vratili s jednim Grand Prixom i trideset medalja od čega 13 zlatnih.</p>
<p> »Djeca imaju krila, treba im nebo«, komentira pomoćnik tajnika Hrvatskog saveza inovatora Karlo Šoštarić činjenicu da je hrvatski tim u Bruxelles stigao u podmlađenom izdanju. </p>
<p> Kao što to u Hrvatskoj često biva kada je angažman sive mase posrijedi, mladi su inovatori na put krenuli pod pokroviteljstvo jednog jedinog ministarstva - Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Pokazali su vakuumske hvataljke za kirurge, izum Marijana Plahite počašćen Velikom nagradom Eureke, spravicu koja je kao i mnogi drugi kvalitetni izumi beskrajno jednostavna. Uđe li u proizvodnju pomogla bi liječnicima i pacijentima budući da kirurgu »omogućava jednostavno i točno razdvajanje tkiva bez ozljeđivanja«. Ljudska intuicija stvara žal za dnevnu sobu ili »kućnu plažu« dr. Aleksandra Stošića, ili pripravke Vladimira Leke za olakšavanje posljedica dijabetesa, problema s jetrom i polipa na debelom crijevu. Inovatorski je podmladak ponudio kombinirani romobil, robota za gašenje požara, zidnu lampu... a dokaz da će kreativni Dalmatinac učiniti sve za gušte uz što manje truda jest rješenje ražnja na baterijski pogon Dražena Krole. Korektor puhačkih isntrumenata Nikole Lampega jamči ispravne, točne tonove, Branko Grahovac dao je velikim industrijama »štofa« za razmišljanje svojim konceptom helikopterskog pogona s dvije elise, a iz Elektroničke i prometne škole u Osijeku na izložbu je stiglo audio-pojačalo s IGBT tranzistorima. </p>
<p>Eurekom više patroliraju trgovci nego predstavnici industrije. Neki će jednostavno preuzeti ideju pa je razviti za svoj račun jer prosječan izumitelj nema nekoliko desetaka tisuća maraka da svoje otkriće zaštiti patentom i izvan Hrvatske. </p>
<p>Na Eureki je bilo živo i šareno s idejama od revolucionarnih čepova za šampanjac do bugarske senzacije koja obećava da će za sat vremena počistiti 99 posto štetnih tvari iz zraka, dakle i bedrenicu. No svi ti šareni prospekti i dokumenti s EU zvjezdicama nisu postigli više uspjeha od malobrojnog tima Hrvatskog saveza inovatora. Možda žetva nagrada nekoga podsjeti kako bi se Hrvatska ili makar jedna od njenih regija mogla svijetu predstaviti regijom inovacija, kao što to čine Baden - Würtemberg, Flandrija ili grad Stockholm. Jer u zemlji u kojoj je ne tako davno licitirana cijena mozga bila par dojčmaraka - inovatori nas praksom uvjeravaju kako stvari zaista drukčije stoje.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Šest milijuna kuna za male poduzetnike</p>
<p>VRGORAC, 18. studenoga</p>
<p> - U vrgoračkom kraju se u posljednje vrijeme dosta radi na poticanju obrta i malog poduzetništva. U sklopu programa Ministarstva za obrt i malo poduzetništvo, u kojeg su uključeni grad Vrgorac i poslovne banke, zainteresiranim obrtnicima i malim poduzetnicima na raspolaganju je ukupno šest milijuna kuna kredita. U Vrgorcu ističu kako će se krediti odobravati i vlasnicima koji žele proširiti postojeće programe u obrtu i malom poduzetništvu te poljodjelstvu, kako bi se omogućilo novo zapošljavanje kroz otvaranje obiteljskih gospodarstava.</p>
<p>Vrgoračko Gradsko poglavarstvo odlučilo je da se poduzetnici uključeni u progame oslobađaju komunalne naknade: u prvoj godini 100 posto, u drugoj 50 a u trećoj godini 25 posto. Oni koju budu ulagali u gradnju novih gospodarskih objekata, oslobađaju se i plaćanja komunalnog doprinosa. </p>
<p>Vrgorčani u sljedećoj godini računaju na poticajna novčana sredstva Županijskog ureda za obrt i poljoprivredu te od kreditnu liniju koju pokreće Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Mesić, Račan i Tomčić položili vijence u Vukovaru </p>
<p>Predsjednik Mesić izjavio da su najviši hrvatski dužnosnici došli odati počast palima, obećavši da će se učiniti sve kako njihova žrtva ne bi bila uzaludna/ Premijer Račan rekao je da neke od mjera koje bi trebale poboljšati život Vukovarcima već pokazuju uspjeh/ Dosta polarizacije i političkog sukobljavanja. Mora se početi raditi na izlasku iz gospodarske i socijalne krize, poručio je predsjednik Sabora Tomčić/ Iz okupljenog su mnoštva državnom vodstvu dobacivane uvrede </p>
<p>VUKOVAR, 18. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Vlade Ivica Račan, i predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, položili su vijence ispred Otvorenog križa na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru. Predsjednik Mesić je tom prigodom izjavio da su najviši hrvatski dužnosnici došli odati počast palima za Hrvatsku, obećavši pritom da će se »učiniti sve kako njihova žrtva ne bi bila uzaludna«.</p>
<p>»Njihova žrtva je put, ali i obveza koju moramo ispuniti«, dodao je Mesić.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje francuskog novinara o svojim osjećajima u trenutku kad je doznao za Miloševićevo izručenje Haaškom sudu, Mesić je rekao da »svi oni koji su planirali i izveli rat, zapovijedali i radili ratne zločine moraju za to odgovarati«.</p>
<p>Zamoljen da komentira uvrede, koje su državnom vrhu dobacivali pojedinci, predsjednik Mesić je ocijenio kako je primjereno dočekan osim, kako je kazao, »što je bilo pojedinaca koji ne priznaju i ne poštuju svetost žrtve, niti svetost mjesta na kojem su«. </p>
<p>Na pitanje novinara kada Vukovarci mogu očekivati bolji život, predsjednik Vlade Ivica Račan rekao je da neke od donesenih mjera već pokazuju uspjeh, a druge trebaju nešto više vremena. »Vrlo ćemo brzo ponovno analizirati kako se provodi sve ono što je odlučeno i vidjeti točke koje se ne provode«, dodao je Račan. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić izjavio je novinarima da se »ne može oteti dojmu da je u trenutku događaja u Vukovaru i Ovčari svijet bio nesavršen, te da je i danas nesavršen, posebice u aspektu koji govori o jednakoj pravednosti prema svima«.</p>
<p>»Očito je da ti isti kriteriji o pravednosti u ono vrijeme u Vukovaru nisu važili. Stradali Vukovar i masakr na Ovčari zaslužuju da i na ovakav način demonstriramo potrebu građenja hrvatskog zajedništva, da žrtve koje su pale u Domovinskom ratu uistinu ne budu uzaludne«, rekao je Zlatko Tomčić.</p>
<p>Ocijenio je da je »dosta polarizacije i političkog sukobljavanja«, te da se »mora početi raditi na izlasku iz gospodarske i socijalne krize«. </p>
<p>Nakon Memorijalnog groblja, Mesić, Račan i Tomčić uputili su se u crkvu Svetog Filipa i Jakova gdje je Svetu misu predvodio pomoćni biskup zagrebački, msgr. Josip Mrzljak.</p>
<p>Premda je protokolom bilo predviđeno da hrvatski predsjednik sudjeluje u povorci koja je u 10 sati krenula ispred vukovarske bolnice vukovarskim ulicama, nazvana »Vukovarskim križnim putem«, gusta magla je onemogućila njegovo slijetanje helikopterom u Sotin. </p>
<p>Neočekivano predsjednikovo kašnjenje od nešto više od pola sata, izazvalo je nezadovoljstvo okupljenih nekoliko tisuća Vukovaraca i njihovih gostiju, te je njih nekoliko stotina, predvođeno Slobodanom Praljkom, demonstrativno krenulo prema Memorijalnom groblju.</p>
<p>Desetak minuta kasnije pokrenula se i službena povorka u kojoj su bili Branko Borković, posljednji zapovjednik obrane Vukovara, Vesna Bosanac, ravnateljica vukovarske bolnice, ministri Jozo Radoš i Ivica Pančić, zamjenik ministra zdravstva Rajko Ostojić, saborski zastupnici Dorica Nikolić, Anto Kovačević, Vesna Škare-Ožbolt, Jadranka Kosor, Vladimir Šeks, Andrija Hebrang, Slobodan Lang, Josip Kokić i mnogi drugi.</p>
<p>Prije dolaska u Ulicu Franje Tuđmana, između dviju povorki, razdijeljenih više od 800 metara, iz jedne od bočnih ulica ušla je još jedna povorka sa stotinjak ljudi na čelu koje su nošene zastave veteranskih udruga Domovinskog rata.</p>
<p>Uz mjesto na kojem je nekad bio »Bećarski križ«, stajali su i sve promatrali sa strane predstavnici Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, predvođeni pukovnikom Mirkom Čondićem, koji su već bili položili vijence na Memorijalno groblje, uopće ne sudjelujući u »križnom putu«.</p>
<p>Kad je, nakon polusatnog neuspješna iščekivanja dolaska predsjednika Mesića ispred vukovarske bolnice, Slobodan Praljak uzviknuo - »Zašto se kašnjenjem ponižava ovaj skup?«, kao da je bio dat signal okupljenima da se, mimo protokola, krene prema Memorijalnom groblju udaljenom gotovo pet kilometara. </p>
<p>Nije prošlo ni nekoliko minuta, Praljak je krenuo, a za njim nekoliko stotina promrzlih ljudi, bez zastava, samo s upaljenim lampašima u rukama. Potom je, ipak, bez Predsjednikova sudjelovanja počeo predviđeni program: intonirana je hrvatska himna, pročitane su dvije priče Siniše Glavaševića, formirala se kolona i - krenulo se. Naprijed stjegonoše u odorama Hrvatske vojske sa zastavama Republike Hrvatske, Grada Vukovara, 204. vukovarske brigade. U povorci, koja je imala oko 1500 ljudi, bili su mnogi dužnosnici iz različitih stranaka. </p>
<p>Ostaje nepoznanica, međutim, koja odličja i kome su trebala biti dodijeljena na improviziranoj bini ispred bolnice, a koja su netragom nestala u sveopćoj zbrci. Je li predsjednik Mesić, možda, kako nam je noć ranije natuknuo Josip Kokić, trebao posmrtno odlikovati Sinišu Glavaševića »junakom Domovinskog rata«?</p>
<p>Novonastala situacija kao da je pokrenula sve sudionike »Vukovarskoga križnog puta« da ubrzaju korak i stignu na Memorijalno groblje 15 minuta prije predviđena vremena. Tamo se, opet, čekalo Ivicu Račana i Zlatka Tomčića, te predsjednika Mesića, koji su, prema ranije dogovorenom protokolu, u organizaciji vukovarskog Gradskog poglavarstva, došli u točno predviđenih 12.15. Račan je po izlasku iz automobila, rukujući se s vukovarskim gradonačelnikom Vladimirom Štenglom, rekao da je krenuo iz Zagreba s povišenom temperaturom .</p>
<p>Po Mesićevu dolasku, zajedno su se uputili položiti vijenac ispred Otvorenog križa na Memorijalnom groblju. Pritom je nekolicina okupljenih dobacivala uzvike o izdajništvu, a bilo je i onih koji su njihov prolazak demonstrativno popratili okretanjem leđa. </p>
<p> Pijetet žrtvama Vukovara i veličanstvenost nadnevka koji se obilježava kao Dan vukovarskog stradanja, pobijedili su sve one koji su u nedjelju spremali izazvati incident. Na što je policija bila spremna snimajući brojnim kamerama sve što se u Vukovaru događalo u nedjelju!</p>
<p>Dorica Nikolić, s kojom smo dijelili dio »križnog puta«, nije se mogla suzdržati a da ne komentira postojanje čak triju povorki. »Ako građani Hrvatske budu išli naprijed kao što je danas ovaj 'križni put' rascjepkan, onda kasnimo za vremenom«, rekla je Nikolić. Branko Borković je pak bio bijesan na Slobodana Praljka. »Nedavno sam mu u jednoj televizijskoj emisiji rekao gdje je bio 1991. godine. Ako ga tada nije bilo u Vukovaru, zašto danas dolazi praviti probleme. Međutim, mene sve te podjele najviše navode na razmišljanje - kad će Hrvati napokon priznati svoju državu?«.</p>
<p>Dok Ivica Pančić tim događajima nije htio pridavati veliko značenje, Vladimir Štengl nije se mogao suzdržati a da Praljkovu samovolju ne proglasi »sajmom taštine«.</p>
<p>Vesna Bosanac je rekla da se Vukovarci svake godine sve više mogu osjećati pobjednicima. Osvrćući se na rascjepkanost povorke, ona je samo ustvrdila da »neki možda imaju razlog biti izvan protokola. Najvažnije je da svi hodamo istim putem«, zaključila je Vesna Bosanac.</p>
<p>Željko Garmaz i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Grad je najveća žrtva političkih akrobacija«</p>
<p>SPLIT, 18. studenoga</p>
<p> - »Splitski SDP na idućoj sjednici Gradskog vijeća neće glasovati za Luku Podruga kao dogradonačelnika, kao što nije glasovao ni za HSLS-ovu tehničku vladu. To je eutanazija HSLS-a, a već se pokazalo da je grad najveća žrtva ovih političkih akrobacija«. Kazao je to u nedjelju ponovno izabrani predsjednik splitskog SDP-a Marin Jurjević, na konferenciji za novinare, predstavivši nove dopredsjednike ogranka: Antu Meštrovića, Milana Blaževskog i Venka Ćurlina, te tajnicu Vesnu Perak Bone.
Zamjenik ministra javnih radova Venko Ćurlin kazao je da vlast u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Splitu nema odgovore na ono što donosi budućnost, a na što se država sprema pridruživanjem EU i izgradnjom autoceste Zagreb - Split.</p>
<p>Analizirajući Vladinu politiku, predsjednik splitskog SDP-a je kazao da se rast nezaposlenosti usporava, pa je do listopada ove godine prosječna stopa rasta nezaposlenosti bila 6,9 posto, a u istom prošlogodišnjem razdoblju 11,1 posto. Gotovo 50 posto više osoba izbrisano je s evidencije zbog zaposlenja, rekao je Jurjević.</p>
<p> Za socijalna davanja država je 1999. izdvojila 675 milijuna kuna, a ove godine 1,067 milijardi kuna. Broj djece koja primaju dječji dodatak 1999. je bio 383.000, a ove godine 588.404. U posljednjoj godini devizna štednja porasla je za trećinu, iznio je Jurjević.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»SDP se danas ponaša kao HDZ jučer«</p>
<p>ŠIBENIK,18. studenoga</p>
<p> - Milan Arnautović, dosadašnji predsjednik šibenskog SDP-a, tu će dužnost obnašati i u sljedećem četverogodišnjem mandatu, za potpredsjednike Gradske organizacije (GO) su izabrani Josip Ćular i Magda Labor, a tajnica je Anita Jakšić.</p>
<p>Gradski odbor stranke predložio je samo po jednog kandidata za sve dužnosti, što je na subotnjoj izbornoj Konvenciji, koja je trajala pet sati, izazvalo val protesta. Najžešći je kritičar bio Zoran Restović, zaključivši da se »SDP danas ponaša kao HDZ jučer«. Zamjerio je što nije predloženo više kandidata pa je, nakon rasprave, pristao da ga se kandidira. Prema Statutu stranke, morao je prikupiti 15 potpisa. U tajnom glasovanju, Arnautović je dobio 57, a Restović 13 glasova.</p>
<p>Restović je kolegama zamjerio što u upravne i nadzorne odbore imenuju svoje nestručne ljude umjesto da slijede vlastita predizborna obećanja.</p>
<p>Jagoda Sabljić, članica Predsjedništva Foruma žena SDPH, više je puta izlazila za govornicu i izazvala najveću buru. Ona je stranačkim kolegama zamjerila što su dopustili da Gradska organizacija postane trgovačko društvo, zamjerila im je loše kadroviranje i poslušnost, umjesto rada i stručnosti, kao i klanovsko ponašanje.</p>
<p>Dio mladih SDP-ovaca nije bio zadovoljan ni Arnautovićevim šturim izvješćem o radu u prošle četiri godine, a glas su digli vidjevši da je za razna tijela predloženo samo šestero mlađih od 30 godina. Iako su se svi pozivali na mlade snage... Najbučniji je bio Tonči Restović, član Glavnog odbora SDP Hrvatske, zamjerivši što je do početka Konvencije popis kandidiranih bio stroga tajna.</p>
<p>Na Konvenciju nije došao nitko iz zagrebačke središnjice stranke, kao ni iz drugih stranaka koje na gradskoj razini čine vladajuću koaliciju. Skup je pokazao da postoje velike podjele i razdori unutar najjače koalicijske stranke u Šibeniku.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Međimurci ne žele hidroelektrane na Muri</p>
<p>ČAKOVEC, 18. studenoga</p>
<p> - Poglavarstvo Međimurske županije utvrdilo je Konačni prijedlog Prostornog plana Međimurske županije, koji će se na davanje suglasnosti uputiti Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja. Poglavarstvo je suočeno zakonskom težinom Strategije Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske prihvatilo uvrštenje u Prostorni plan vodnih stepenica na rijeci Muri. </p>
<p>Ugrađena je u konačni prijedlog, doduše, formulacija će se dvojbenost gradnje hidroelektrana na rijeci Muri riješiti izradom studije podobnosti smještaja i utjecaja na okoliš, ali je već sada jasno da će usvojeni tekst dići na noge sve zaštitare, ne samo u Međimurskoj županiji, već i na cijelom području budućeg zaštićenog područja Dunav-Drava-Mura. </p>
<p>Nove elektrane bit će spomenute u tekstu prostornog plana ali njihove lokacije neće biti ucrtane u kartu. Županijsko poglavarsto prihvatilo je formulaciju da se prioritetni hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju uskladiti s drugim korisnicima prostora, te sa zahtjevima zaštite prostora, a da se planiraju kao složeni prostorno-gospodarski, infrastrukturni i ekološki sustavi, uključivši sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije, a koji omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata.</p>
<p> Što god to značilo, sigurno je, čuli smo već u četvrtak u Čakovcu da neće naići na razumijevanje ne samo ekologa i 'zelenih', nego i većine Međimuraca. </p>
<p>Inače, Međimurje je već okruženo s tri hidroelektrane na Dravi - HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. Kolika god korist bila od njih, Međimurci ipak tvrde da nepovoljno utječu na njihov životni prostor, poglavito što se tiče promjena mikroklime i stanja podzemnih voda. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U Škabrnji sjećanje na 43 ubijena hrvatska branitelja i civila</p>
<p>ŠKABRNJA, 18. studenoga </p>
<p> - Velikim komemorativnim skupom u sportskoj dvorani Osnovne škole u Škabrnji, mjestu u zadarskome zaleđu, obilježena je u nedjelju 10. obljetnica stradanja hrvatskih civila i branitelja iz Škabrnje.</p>
<p>Prije deset godina jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe okupirale su Škabrnju i surovo poubijale 43 hrvatska branitelja i civila, a tijekom višegodišnje srpske okupacije broj škabrnjskih žrtava narastao je na 86.</p>
<p>Na komemorativnom skupu bili su u ime Hrvatskog sabora, potpredsjednici dr. Ivica Kostović i Baltazar Jalšovec, te, u ime Vlade RH, zamjenica ministra hrvatskih branitelja Blaženka Gogić.</p>
<p>Potpredsjednik Hrvatskog sabora dr. Kostović istaknuo je kako je »Europa svoju civilizaciju popljuvala u studenome 1991. godine, ne htijući narušiti svoj komfor i ne reagirajući na strašan zločin u Škabrnji«.</p>
<p> Podsjetio je da je Hrvatska, na početku srpske agresije, bila sama kad joj je bilo najteže.</p>
<p>Obraćajući se okupljenim Škabrnjanima rekao je da sami trebaju organizirati takve skupove i obilježavati obljetnice stradanja, jer, kako je kazao, »Bog zna kako bi to bilo kad bi se oslonili na političare«. »Tražite od političara da budu dostojni vas i vaših žrtava«, dodao je.</p>
<p>Dr. Kostović je istaknuo da je »Škabrnja sveto mjesto, jer pokazuje što se tu događalo posljednjih deset godina. Srpski tenkovi su došli na zamišljene granice 'velike Srbije'. Bio je to genocidan plan, a Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu ne procesuira počinitelje zločina u Škabrnji, jer bi se u tom slučaju taj plan i razotkrio, pa ne bi bila moguća teza o tobože dogovorenom ratu«, rekao je Ivica Kostović. </p>
<p>Okupljenima na komemorativnom skupu u Škabrnji obratio se i potpredsjednik HDZ-a Drago Krpina koji je rekao da »danas ne može biti sretna i slobodna Hrvatska u kojoj nema slobode za njene branitelje i osloboditelje«, a, kako je kazao, »generali Ante Gotovina i Mirko Norac su bili osloboditelji«.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva dr. Zvonimir Šeparović rekao je da je zločin u Škabrnji zločin mržnje. »Haaški sud zna za taj zločin, ali ne progoni njegove počinitelje, nego časnike Hrvatske vojske«, rekao je Šeparović i dodao: »Kako može Hrvatska stajati u Haagu kad je njen predsjednik svjedočio protiv svoje domovine«.</p>
<p>Okupljene je, u ime Vlade RH, pozdravila zamjenica ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Blaženka Gogić, koja je istaknula da danas Hrvatska s ponosom plače i sjeća se svojih žrtava. </p>
<p>Zapovjednik škabrnjskoga samostalnog bataljuna Marko Miljanić rekao je da su se »hrvatski branitelji u Škabrnji borili za jedinu domovinu, Hrvatsku. Srbi su u Škabrnji pokazali svoj barbarizam, a oni koji danas pozivaju na međusobne isprike gori su od počinitelja zločina u Škabrnji«, smatra Miljanić. </p>
<p>Obilježavanje 10. obljetnice masakra civila i hrvatskih branitelja u Škabrnji, nastavilo se polaganjem vijenaca na spomen-obilježje na masovnoj grobnici škabrnjskih žrtava nedaleko od Osnovne škole. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Granić najavio zaštitu informatora o mjestima grobnica</p>
<p>VUKOVAR, 18. studenoga </p>
<p> - Zamjenik predsjednika Vlade Goran Granić rekao je, nakon današnjeg odavanja počasti žrtvama velikosrpske agresije na Ovčari, da bi Vlada mogla potaknuti donošenje zakona koji bi »štitio informatore o mjestima grobnica sa žrtvama Domovinskog rata«.</p>
<p> Granić je izjavio novinarima kako ima dojava o nekim grobnicama u kojima su završili ljudi odvedeni iz Vukovara 19. i 20. studenoga 1991., ali trenutačno nema suradnje sa srpskom zajednicom pa se razmišlja o takvom zakonskom rješenju. </p>
<p> »To bi bio poseban zakon koji bi štitio informatora jer nam je u ovom trenutku primarno dobiti pravu obavijest o tome gdje su grobovi. Moguće je da ćemo predložiti jedan takav zakon koji bi jamčio sigurnost onima koji daju obavijesti, a koje mogu biti i posredne, primjerice preko odvjetnika«, rekao je Granić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zahtjev za odštetom za nevine haaške pritvorenike</p>
<p>»Nema nijedne države na svijetu gdje se osobe koje su nevine bile u zatvoru ne obeštećuje. Neprihvatljivo je da Haaški sud ima niže standarde od već postojećih«, rekao je Puhovski / Predsjedniku SAD-a Georgeu Bushu Skupština je uputila otvoreno pismo kojim izražavaju zabrinutost radi kršenja ljudskih prava u borbi protiv terorizma</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) je predložio, a helsinški odbori BiH, Crne Gore i Srbije prihvatili inicijativu za promjenom Statuta Haaškog suda, rekao je predsjednik HHO-a prof. dr. Žarko Puhovski u nedjelju na konferenciji za novinare održanoj u povodu svršetka Godišnje skupštine Međunarodne helsinške federacije (IHF). </p>
<p>Ti će helsinški odbori zahtijevati od ministarstava vanjskih poslova Hrvatske, BiH i SR Jugoslavije da taj zahtjev upute Vijeću sigurnosti UN-a. »Nema ni jedne države na svijetu gdje se osobe koje su nevine bile u zatvoru ne obeštećuje. Neprihvatljivo je da Haaški sud ima niže standarde od već postojećih«, rekao je Puhovski. Obavijestio je novinare da su ministri vanjskih poslova Hrvatske i SR Jugoslavije, Tonino Picula i Goran Svilanović, o tome već razgovarali. Moguće je da ta inicijativa uskoro bude formalno pokrenuta pred Vijećem sigurnosti UN-a.</p>
<p>Tijekom skupštine raspravljano je i o stanju ljudskih prava u regiji. Glavni problem u Hrvatskoj je problem povratka svih prognanika i izbjeglica i pitanje vlasništva njihove imovine. Jedan od glavnih problema u Sloveniji su prava štediša Ljubljanske banke. Trenutačno se pred Europskim sudom za ljudska prava u Haagu zbog toga vodi postupak protiv Slovenije.</p>
<p>Izvršni direktor IHF-a Aaron Rhodes je kazao da je IHF počašćen time što je bio u Hrvatskoj, a dolazak Predsjednika Republike Stjepana Mesića na Godišnju skupštinu, što nije uobičajena praksa, za njih je velika čast. Predstavnici IHF-a su zadovoljni i dolaskom ministra Picule, a »sve to upućuje na to da hrvatske vlasti poštuju pitanje ljudskih prava«, rekao je Rhodes. Stanje ljudskih prava u državama Srednje Azije i problem odnosa ljudskih prava i borbe protiv terorizma teme su koje su dominirale skupštinom. </p>
<p>Rhodes je rekao da vlasti srednjoazijskih država postojanje terorističkih organizacija koriste kao izliku za kršenje ljudskih prava.</p>
<p>Predsjedniku SAD-a Georgeu W. Bushu Skupština je uputila otvoreno pismo kojim izražavaju zabrinutost kršenjem ljudskih prava u borbi protiv terorizma. Zbog toga je IHF osnovao užu radnu grupu koja će nadgledati mjere što će države poduzimati u borbi protiv terorizma, posebno kada je riječ o zakonima koji bi mogli ograničiti ljudska prava, jer borba protiv terorizma i promicanje i zaštita ljudskih prava ne bi smjeli biti proturječni. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pašalić: Gotovina je na sigurnom </p>
<p>BERLIN, 18. (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Da nisam siguran da je Gotovina na sigurnom, ja danas ne bih bio ovdje«, izjavio je, među inim, zastupnik u Hrvatskom saboru Ivić Pašalić, u subotu na večer u dvorani Hrvatske katoličke misije u Berlinu. Pašalić je govorio na javnoj tribini o temi »Hrvatska danas« u organizaciji ogranka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Berlinu.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje zašto mu je Hrvatski sabor oduzeo zastupnički imunitet Pašalić je rekao da je opsesija nove vlasti, poglavito državnog odvjetnika Radovana Ortynskog da nađu nešto protiv njega. </p>
<p>Što se tiče slučaja pretvorbe Slobodne Dalmacije, Pašalić je ustvrdio da je tu potpuno nevin, te da je već dobio sudsku presudu protiv Kapetanovića (slovenskog državljanina) zbog klevete da je utjecao na direktora Splitske banke. </p>
<p>Prema njegovu je mišljenju hrvatska Vlada pristala da se sudi Domovinskom ratu, digla ruke od Hrvata iz Bosne i dopustila povratak Srba u njihove kuće u kojima su sada prognani Hrvati iz BiH. Što se tiče HDZ-ove politike prema Bosni, Pašalić smatra da je »napad na Svjetski trgovački centar u New Yorku pokazao, protiv koga smo se borili u Bosni«. </p>
<p>Na pitanje je li Račanova vlada hrvatska ili jugoslavenska, zastupnik je odgovorio kako »Nema dvojbe da je svaka vlada koju izaberu hrvatski birači, hrvatska vlada. Samo tvrdim da ona povlači antihrvatske poteze«.</p>
<p>Govoreći o kolegi saborskom zastupniku HSLS-a Draženu Budiši, Pašalić je kazao kako ima podataka da ga je »Račan još za vrijeme izbora za hrvatskog predsjednika izigrao, uputivši ograncima na terenu naputak da ne glasuju za Budišu«. Odgovarajući na pitanje o jedinstvu HDZ-a na čelu s Ivom Sanaderom, Pašalić je odgovorio da ne voli komunistički izraz jedinstvo i dodao da su »vremena kad se stranka svrstavala samo uz vođu odavno s komunizmom prošla«. Oni pak koji su napustili HDZ su, prema njegovu mišljenju, »kukavice i izdajnici«. </p>
<p>Pašalić je iznio mišljenje da se HDZ-e ne može više sam vratiti na vlast, dodavši da se zauzima za projekt koalicije stranaka hrvatskog bloka, koji je sam osmislio i »samo se s njim možemo vratiti na vlast«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Može li HDZ navući janjeću kožu?</p>
<p>Za obavještajce školovani stranci, trenutno u Hrvatskoj, smatraju da ponovni dolazak HDZ-a na vlast ne bi bio smak svijeta, ali bi prisilio najrazvijeniji dio Europe da širom otvori oči i pažljivo prosuđuje što će na unutarnjem i vanjskom planu poduzimati HDZ </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Što bi se dogodilo da se u Hrvatskoj u proljeće 2002. godine održe prijevremeni parlamentarni izbori i na njima pobijedi, makar i tijesnom većinom, koalicija desnih nacionalistički orijentiranih stranaka? To pitanje ne zanima samo hrvatske građane nego i onaj dio Europe koji i te kako vodi računa o tome što se zbiva na prostoru bivše Jugoslavije.</p>
<p>Odgovor na postavljeni upit upućeni Europljani zaduženi za Hrvatsku ne daju lako (što bi samo dao npr. Smiljan Reljić da može prisluškivanjem doznati što potpisnik ovih redaka na tu temu, u četiri oka odnosno dva uha, priča sa stranim diplomatom za kojeg se sumnja da je zapravo obavještajac s diplomatskim imunitetom?!).</p>
<p>Da bi se zadovoljila znatiželja i ovih novih »reformiranih« zaštitnika hrvatskog ustavnog poretka, napišimo otvoreno: za obavještajce školovani stranci, a trenutno nazočni u Hrvatskoj, smatraju da ponovni dolazak HDZ-a na vlast ne bi bio smak svijeta, ali bi prisilio najrazvijeniji dio Europe da širom otvori oči i pažljivo prosuđuje (kao prije nekoliko godina u Austriji) što će na unutarnjem i vanjskom planu poduzimati HDZ. Obavještajna njuškala u Hrvatskoj slažu se da HDZ ne bi mogao sam sastaviti vladu. Gotovo je sigurno da bi prvo bacio koalicijsku udicu HSLS-u (s Budišom na čelu stranke tim bolje ili ako treba i bez njega) i HSS-u (stara Tuđmanova ideja »kada zagusti«).</p>
<p>No, bez ministarskih mjesta ne bi mogle ostati ni tvrđe stranke na hrvatskoj desnici, poput HSP-a. Zanimljivo da »obavještajni kroatolozi« gotovo sve adute stavljaju na Ivu Sanadera, koji bi vjerojatno sa saveznicima iz pobjedničke koalicije podijelio kolač, dobro vodeći računa o europskom raspoloženju i moći Sjedinjenih Država. Postane li premijer, te prije toga utjecaj Ivića Pašalića privremeno zauzda, Sanader bi, prema istim razmišljanjima, pružio ruku i Mati Graniću i njegovom majušnom DC-u.</p>
<p>Kombinacija Ivo Sanader kao predsjednik vlade i Mate Granić kao ministar vanjskih poslova (a možda i jedan od potpredsjednika vlade) zadovoljila bi europske kriterije, ali ne i unutarstranačke jastrebove. Stoga, misle oni stranci koji javno u Zagrebu obilaze povijesne i kulturne znamenitosti (mlateći usput po štruklima, puricama s mlincima i ostalim delicijama, a tajno skupljajući korisne podatke, dakako ne onako šlampavo i prozirno kao SZUP u doba ministrovanja Ivana Jarnjaka), Sanader je bio od samog početka izložen većim kritikama u vlastitim redovima nego danas Ivica Račan od čitave oporbe. Sanader, kao čovjek sa šlifom, ne bi dopustio da se javno vidi kako ga HDZ-ovi nezadovoljnici nemilosrdno gaze po prstima, pa bi i sam u početku, da bi ih zadovoljio, više koristio žešću domoljubnu retoriku.</p>
<p>Naši službeni i neslužbeni gosti iz zapadnih demokracija nadalje smatraju da takvo taktiziranje ne bi moglo duže potrajati, jer u Bruxellesu i Washingtonu ne žele više slušati o bilo kakvoj značajnijoj reviziji hrvatske vanjske politike. Istodobno, na unutarnjem planu svaki radikalizam bio bi kontraproduktivan za HDZ i njegove koalicijske partnere: da bi doista bio međunarodno prihvaćen i uvažavan, Sanaderov kabinet ne bi smio biti desniji od tradicionalnih europskih konzervativnih stranaka.</p>
<p>Ivo Sanader kao premijer vrlo brzo bi se suočio s velikim nevoljama: rekordnu nezaposlenost ne bi mogao kresati bez pomoći sa Zapada gdje će, vrati li se HDZ na vlast, bez sumnje odmah još jače pritegnuti sve financijske vijke dok ne vide kamo ide Hrvatska. Drugi problem su vojska i policija. Može HDZ na tom planu obećavati što god mu je drago. Realnost je pak vrlo opipljiva: u EU i mjerodavnim europskim integracijama Hrvatskoj će i dalje uporno držati sva vrata zatvorena ako se u oba resora ne smanji broj radnih mjesta, a cjelokupna vojno-sigurnosna djelatnost ne postane do kraja transparentna i depolitizirana.</p>
<p>Ipak, teži problem za Sanadera bilo bi produljavanje nesuglasica s Pantovčakom i Uredom predsjednika Stjepana Mesića. Kohabitacija Mesića sa HDZ-ovcima, koji su pregrupirali redove i došli u poziciju da pušu u državna jedra, bila bi neugodnija od svih poznatih primjera u Europi i šire. A što ako HDZ-ovski vukovi dobro navuku janjeće kože? Ništa. To je u praksi nemoguće ostvariti. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Istra - »dom roda hrvatskog« i talijanskog</p>
<p>PULA, 18. studenoga</p>
<p> - Istra nije samo »dom roda hrvatskog«, nego i talijanskog, kao i drugih narodnosti i građana koji žive u Istri, kategorični su čelnici istarskih Talijana okupljeni u Talijanskoj uniji kad se govori o prijedlogu Poglavarstva Istarske županije da se istarskom himnom proglasi popularna pjesma »Krasna zemljo, Istro mila«. Dan Županije ubuduće bi se obilježavao 25. rujna, u spomen na donošenje povijesnih odluka o sjedinjenju 1943. godine u Pazinu.</p>
<p>U Statutu Istarske županije koji će u ponedjeljak (19. studenoga) biti izmijenjen i dopunjen, nakon usuglašavanja s Vladom, predviđeno je, naime, da Županija uz grb i zastavu ima svoju himnu i dan. I dok će Statut biti usvojen na sjednici Županijske skupštine, odluka o himni i danu Županije odgođena je zbog protivljenja Talijanske unije i sličnih prigovora iz bujske i rovinjske podružnice IDS-a, te Gradskoga vijeća Pazina.</p>
<p>Izvršni odbor Talijanske unije usprotivio se 25. rujnu jer »ne odražava političku stvarnost«. Smatraju da ono što je pisalo u rujanskim odlukama nikad nije ostvareno i predlažu 16. travnja, kada je 1993. konstituirana Županijska skupština, ili 30. ožujka, kad je 1994. donesen prvi istarski Statut. Rovinjski IDS smatra da bi najbolji datum bio 7. listopada kad je, 1994., Istarska županija primljena u Skupštinu europskih regija. Tome se priklanja i bujski IDS.</p>
<p>Gradsko vijeće Pazina i HDZ-ovi vijećnici u Županijskoj skupštini smatraju da bi »Krasna zemlja« trebala biti svečana pjesma, a ne himna. Talijanska unija nije za »Krasnu zemlju«, koja je godinama neslužbena himna, nego za raspisivanje javnog natječaja za novu himnu koja bi bila prilagođena stvarnosti.</p>
<p>O odnosu istarskih Talijana prema novom Statutu, a posebice prema predloženoj himni i danu Županije, dr. Furio Radin, saborski zastupnik iz redova talijanske narodnosti, kaže kako je izmijenjen i dopunjen Status Istarske županije veliki korak naprijed u zaštiti prava talijanske nacionalne zajednice u Istri. »Štoviše, Statut je važan za sve stanovnike Istre i mogu reći da je to najbolji županijski statut u Hrvatskoj. On afirmira prava čovjeka, dakle i prava manjina, pa i pravo na osjećaj koji ljudi imaju prema svojim korijenima. To je onaj odnos koji imamo prema istrijanstvu, i Talijani i Hrvati. Oni se regionalno prepoznaju - imaju drukčiji nacionalni identitet, ali su emotivno vezani za ovo područje«, pojašnjava Radin.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni izmjenjenim Statutom?</p>
<p>- Statut je, što se tiče prava talijanske nacionalne manjine, zadržao sadržaj, iako su neki termini promijenjeni. I u pogledu upotrebe jezika, koja može biti samo službeno ravnopravna upotreba, jer postoje tri vrste upotrebe jezika: javna, privatna i službena. Prve dvije su osigurane Ustavom.</p>
<p>Kada se u Statutu kaže da se »osigurava i potiče učenje talijanskog jezika«, to znači da se hrvatske škole u dvojezičnim općinama obvezuju da nude nastavu talijanskog kao jezika društvene sredine, a stvar je roditelja i učenika hoće li tu mogućnost prihvatiti.</p>
<p>• Iz talijanske etničke zajednice bilo je prigovora jer neće biti dvojezičnih naziva na nekim općinskim središtima s izrazitom talijanskom strukturom.</p>
<p>- Da, to se prije svega odnosi na općine Vodnjan i Bale, u kojima je dvojezičnost statutarna, ali im zakonom nije dopušten službeni dvojezični naziv. Vjerujem da će se to ubrzo promijeniti. S Pulom je drukčije, sadašnja je gradska vlast odbila da Pula ima dvojezični naziv. To ćemo rješavati u budućnosti.</p>
<p>• Kako komentirate protivljenje čelnika Talijanske unije predloženoj istarskoj himni i danu Županije?</p>
<p>- Iako himna i dan Županije imaju simbolično značenje, ne pridajem im veliku važnost, ali poštivat ću svaki rezultat javne rasprave. Budući da znam koliko »Krasna zemljo, Istro mila« znači istarskim Hrvatima, ja bih bio posljednja osoba koja bi se usprotivila toj predloženoj himni. Ali s druge strane, očito je da je talijanska kultura itekako prisutna i bitna u Istri, jer u njoj ne participiraju samo Talijani, nego i Hrvati i mnogi drugi. Zato se mora naći način koji će zadovoljiti i Hrvate i Talijane i ostale građane Istre. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Hrvatsko društvo je korumpirano«</p>
<p>Je li Nevenka Tuđman izbjegla pritvor samo zato što je kći pokojnog predsjednika ili se samo zbog toga, a ne zbog pravnih činjenica, tražilo njeno pritvaranje </p>
<p>OPATIJA, 18. studenoga</p>
<p> - U Hrvatskoj je u od 1992. do 1997. godine prijavljeno 3316 kaznenih djela korupcije, od kojih je za 570 izrečena pravomoćna presuda, dok je za samo 14 ili 2,5 posto izrečena bezuvjetna zatvorska kazna. U 430 slučajeva sud je donio uvjetne osude, a u ostalih 140 slučajeva izrečena je novčana kazna. Ovi podaci čuli su se u Opatiji na seminaru »Uloga medija u borbi protiv korupcije«, u organizaciji Transparenty International Hrvatska - TI, najveće međunarodna nevladina organizacija posvećene borbi protiv korupcije, i Međunarodnog centra za obrazovanje novinara - ICEJ. </p>
<p>Sudionici seminara suglasni su da je hrvatsko društvo korumpirano. Predsjednik TI-a, prof. dr. Josip Kregar koji smatra da je za suzbijanje korupcije potrebna korjenita promjena u društvu, jer se korupcija teško otkriva »a u hrvatskom društvu se teško stvara osjećaj da se nešto može napraviti«. Zbog toga je, tvrdi Kregar, važna zadaća novinara da mobiliziraju javnost putem medija. </p>
<p>Prof. Davor Derenčinović, s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorio je da je kazneno pravo samo jedan od instrumenata kojim se društvo štiti od korupcije: »Kazneno pravo je ultimativno, represivno sredstvo države i stavlja se u pogon, kada svi ostali instrumenti socijalne kontrole zakažu. No, određene ciljeve moguće je postići i preventivnim djelovanjem«. </p>
<p>Odvjetnica Vesna Alaburić rekla je, da ne postoji »iskrena politička volja da se hrvatsko društvo bori protiv korupcije«. Predavač na Visokoj policijskoj školi u Ljubljani Bojan Dobovšek, naglasio je, pak, da je za borbu protiv korupcije najvažnija politička podrška, pravosudni sustav i javnost. </p>
<p>U razgovoru o konkretnim primjerima spomenut je slučaj istrage protiv Nevenke Tuđman. Kregar je ustvrdio kako ona nije pritvorena samo zato što je kćer bivšeg predsjednika. Odvjetnica Alaburić reagirala je, pak, da je dio medija inzistirao na njezinom pritvaranju samo zbog tog razloga, ni ne poznavajući pravne činjenice o razlozima pritvaranja. </p>
<p>Jasmika Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Račanova trasa« uzburkala Otočac</p>
<p>Vijećnici prigovaraju da su gradonačelnik Stjepan Kostelac i njegovi zamjenici, uz podršku župana ličko-senjskog Milana Jurkovića, odlučili budućnost stanovnika Gacke doline uzeti u svoje ruke, bez konzultacija s Gradskim vijećem</p>
<p>OTOČAC, 18. studenoga</p>
<p> - Nakon sastanka Gradskog vijeća Otočca, borba za najprihvatljiviju trasu buduće autoceste Zagreb - Split, koja će dijelom prolaziti Gackim poljem, dovela je do razmimoilaženja - umjesto ujedinjenja stavova - zakonodavne i izvršne vlasti. Ujedno, prvi su se put čula i različita mišljenja unutar HDZ-a, vladajuće stranke u Otočcu.</p>
<p>Stanovnici Gackog polja i Poglavarstvo podržavali su E varijantu kao najprihvatljiviju, no Vlada ju je odbacila, objasnivši da za 150 do 200 milijuna maraka poskupljuje izgradnju autoceste, a i tehnički je zahtjevna.</p>
<p>Gradonačelniku i dogradonačelnicima Otočca te županu ličko-senjskom odluku Vlade su na terenu obrazložili Račanovi ljudi. Političku suglasnost vodećih ljudi Otočca i župana »Račanovoj trasi« - koja je trebala pomiriti financije i ekologiju - dio stanovnika drži »izdajom« gospodarskih vrijednosti.</p>
<p>Zato Gradsko vijeće Otočca traži odgovor na pitanje tko odlučuje, na lokalnoj razini, o budućoj trasi autoceste: gradonačelnik, dogradonačelnici, Poglavarstvo ili Gradsko vijeće? Vijećnici prigovaraju da su gradonačelnik Stjepan Kostelac i njegovi zamjenici, uz podršku župana ličko-senjskog Milana Jurkovića, odlučili budućnost stanovnika Gacke doline uzeti u svoje ruke, bez konzultacija s Gradskim vijećem.</p>
<p>Premijer Račan s ministrima Čačićem i Kovačevićem u utorak dolazi u Otočac. Gradsko vijeće će najvjerojatnije istog dana održati izvanrednu sjednicu o autocesti. Kako neslužbeno doznajemo, nije isključen ni prosvjed ispred gradske kuće, kojim Ličani žele upozoriti da se neće lako predati. Nagađa se, naime, da su u igri osobni političko-materijalni probici visokih županijskih i gradskih dužnosnika.</p>
<p>Međustranačko vijeće Ličko-senjske županije nije se oglasilo nakon odluke Vlade o novoj varijanti za trasu buduće autoceste, tzv. B2 koridoru, iako je prije mjesec dana kao jedinu moguću zagovaralo E varijantu kao najprihvatljiviju. HIP i HSLS su i dalje za E varijantu, a u HDZ-u su se razišli kad je riječ o izboru trase, pa se ne isključuje ni mogućnost izglasavanja nepovjerenja Poglavarstvu grada Otočca kojeg mnogi optužuju da je presudilo u priklanjanju odluci Račanove vlade.</p>
<p>Drežen Prša</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011119].
|
