NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011017].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 214555 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pulska bolnica obaviještena u subotu u 13.52, a prvi pacijent umro u 17 sati </p>
<p>Čini se da je tehnički propust u proizvodnji dijalizatora glavni krivac za smrt 21 osobe «, naglasila je ministrica Ana Stavljenić-Rukavina / Ravnatelj pulske Opće bolnice dr. Lems Jerin kategorički isključio mogućnost da je tijekom dijalize zrak ušao u krv već da je to posljedica djelovanja supstanci koje se pacijentima daju tijekom dijalize</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Tragične posljedice dijalize u hrvatskim bolnicama bile su i u utorak glavna tema u Saboru. Istodobno, u bolnicama se stanje normalizira, a svi koji su na bilo koji način imali veze sa slučajem peru ruke od moguće odgovornosti. </p>
<p> »Otkako smo iz upotrebe povukli Baxterove filtre, nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj na dijalizi. Stoga se čini da je tehnički propust u proizvodnji tih dijalizatora glavni krivac za smrt 21 osobe«, naglasila je dr. Ana Stavljenić-Rukavina, ministrica zdravstva na sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politku i zdravstvo u utorak. Dodala je kako Ministarstvo zdravstva zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo intenzivno radi na razjašnjavanju slučaja. </p>
<p>Negiranje tvrtke Baxter da je nekvaliteta njihova proizvoda uzrok smrti hemodijaliziranih bolesnika, dr. Stavljenić-Rukavina objasnila je uobičajenim činom koji se može i očekivati od proizvođača. Nakon što nadležne službe u Hrvatskoj zaključe istragu, nalazi se mogu poslati svjetski relevantnim laboratorijima na potvrdu, rekla je ministrica. </p>
<p> »Ispisi telefonskih brojeva svjedoče da smo pulsku bolnicu zvali u subotu u 13.52 sata i tada su rekli da je kod njih sve u redu. U 17 sati prijavili su smrt pacijenta«, rekla je dr. Marija Strnad, ravnateljica Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. U pulskoj bolnici, pak, tvrde da su informaciju dobili tek oko 14.30 sati te da su odmah isključili sporne filtre iz upotrebe. </p>
<p>Kako je istaknula predsjednica Zajednica udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske prof. Margita Pavleković, medicinske službe trebale su mnogo brže reagirati i spriječiti eskalaciju tragedije. </p>
<p> Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić izrazio je nadu da će se istraga o tom slučaju odvijati neovisno, brzo i učinkovito kako bi se spriječile sve moguće negativne posljedice među bolesnicima na dijalizi. </p>
<p>»U najkraćem mogućem roku trebaju se utvrditi okolnosti nesreće, kao i odgovorni za nju«, naglasila je Snježana Biga-Friganović, predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. Nekoliko članova Odbora reklo je kako se nada da se neće ponoviti sisački slučaj kad je 1994. i 1995. umrlo 64 bolesnika na dijalizi, a za to nitko nije odgovarao. </p>
<p>Članica Odbora Jadranka Kosor predložila je da se jedan od sljedećih dana proglasi danom žalosti, te zatražila da se na saborskoj sjednici raspravlja o toj tragediji, kao i o izvješću o stanju u zdravstvu.</p>
<p> I Klub zastupnika DC-a zatražio je punu informaciju o prošlotjednoj tragediji u osam centara za dijalizu, predlažući da Sabor rapravi stanje u zdravstvu.</p>
<p>Zamjenik ministrice zdravstva dr. Rajko Ostojić izjavio je u Puli da se, ako u 44 hrvatska centra za dijalizu utorak prođe u redu, sa sigurnošću može tvrditi da su sanirani uzroci tragedije. </p>
<p>Rekao je da je u ponedjeljak u 23.15 sati pozlilo dijaliziranoj pacijentici u jednoj zagrebačkoj bolnici. Pala je u nesvijest, no liječnici su je uspjeli reanimirati. Zamjenik ministrice smatra da taj slučaj ne treba povezivati s prošlotjednom tragedijom. </p>
<p>Ravnatelj pulske Opće bolnice dr. Lems Jerin kategorički je isključio mogućnost da je tijekom dijalize, kad su se pacijenti osjećali normalno, zrak ušao u krv, nego je to pripisao posljedicama djelovanja supstanci koje se pacijentima daju tijekom dijalize.</p>
<p>Tvrtka Baxter zatražit će cjelovitu znanstvenu analizu sigurnosti dijalizatora koji su upotrijebljeni u hrvatskim bolnicama, objavila je u utorak ta multinacionalna tvrtka. Baxter je, ističe se u priopćenju, okupio neovisnu skupinu priznatih nefrologa koji će potpuno surađivati s vlastima u sveobuhvatnoj istrazi tih nesretnih slučajeva. Skupinu će predvoditi profesor Bernard Canaud iz Francuske.</p>
<p>U karlovačkom Centru za dijalizu pri Općoj bolnici u ponedjeljak i utorak su pacijenti dijalizirani dijalizatorima njemačkog proizvođača. U bolnici su pojačane mjere opreza, a liječnici su u stalnom kontaktu s pacijentima i Ministarstvom zdravstva. </p>
<p>Odjel za dijalizu bjelovarske bolnice u utorak prijepodne obišli su Damir Bajs, župan bjelovarsko-bilogorski i Đurđa Adlešić, gradonačelnica Bjelovara. Vesna Lovčić, voditeljica hemodijalize, rekla je da je u noći na nedjelju, zajedno s glavnom sestrom, prekapala po kontejneru za smeće kako bi točno utvrdili koji su filtri korišteni. »Kako u proceduri nismo nikada popisivali serijske brojeve i tipove filtara, drukčije nismo mogli saznati jesu li naši pacijenti dijalizirani pomoću spornih filtara«, kaže voditeljica hemodijalize u Bjelovaru.</p>
<p>»Zadarska Opća bolnica upotrebljava dijalizatore marke Fresenius. Provjerili smo sve dijalizatore i možemo obavijestiti pacijente da bez ikakva straha mogu dolaziti na dijalizu u našu bolnicu«, izvijestio je dr. Davor Nekić, šef Odjela za dijalizu Opće bolnice Zadar.</p>
<p>»Slovenski bubrežni bolesnici na dijalizi mogu biti mirni jer ne koristimo Baxterove filtre i izdvajamo dovoljno novca za održavanje visokog standarda zaštite«, poručuju slovenski zdravstveni djelatnici.</p>
<p>Američki mediji u utorak kratko prenose odluku tvrtke Baxter da iz prodaje povuče dijalizatore tipa A. Listovi prenose izjavu Vicentea Belenguera, direktora kompanije za istočnu i jugoistočnu Europu, koji tvrdi da su dijalizatori izrađeni prema najvišim standardima i da je povlačenje iz prodaje »samo mjera sigurnosti«.</p>
<p>Sunčica Dolušić, Mirko Urošević, Trajko Grkovski, Senka Budimir Tasić, Ljubica Ivićev Balen, Boris Orešić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Obavijest stigla prekasno</p>
<p>»Prvu informaciju o smrtonosnim filtrima P-15 i P-18 osoblje pulske dijalize dobilo je tek oko 14.30 sati prošle subote od dr. Žerjaveca iz Zavoda za javno zdravstvo, obavijest je primila dr. Franka Zuban i odmah je nakon toga, kao voditeljica dijalize, isključila iz upotrebe sporne filtre«, izjavio je za tisak primarijus dr. Igor Povrzanović, predsjednik Komisije za stručni nadzor rada na dijalizi u utorak poslije podne. </p>
<p>U utorak je zasjedalo stručno vijeće Opće bolnice Pula, a zatim i Upravno vijeće, nakon čega je dato priopćenje za javnost. </p>
<p>Predsjednik Upravnog vijeća Giankarlo Župić kazao je da je stručno osoblje dijalize obavilo svoj posao korektno i odgovorno, prema zdravstvenim normativima i uputama Ministarstva zdravstva, zahvaljujući čemu su spriječene nove žrtve. </p>
<p>Na pitanje o izjavi ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo da je telefonski poziv pulska dijaliza primila već u subotu ujutro, da se javila medicinska sestra koja je tražila liječnika i tek ga našla iza 14 sati, uslijedio je odgovor da Komisiji nije poznat taj podatak nego je kao prvi telefonski kontakt zabilježen razgovor u 14.30 sati. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Krv dijaliziranih bila je pjenušava</p>
<p>»Dosadašnja je istraga utvrdila da je smrt pacijenata nastupila tijekom dijalize ili prvih sati nakon nje. Također, obdukcijom je ustanovljeno da je kod svih pacijenata došlo do pjenušanja krvi«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare, voditelj Centra KBC-a Rebro za hemodijalizu Vladimir Gašparović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, točan uzrok takve pojave još se ne zna, ali se vjeruje da je oslobođen neki plin. »U Hrvatskoj ide tri puta tjedno na hemodijalizu oko 2500 pacijenata, godišnja smrtnost takvih pacijenata u Hrvatskoj iznosi do deset posto, a tjedno u prosjeku u Hrvatskoj umire do šest takvih pacijenata«, rekao je Gašparović. Prema njegovim riječima, zbog tih pokazatelja i udaljenosti centara, tragična situacija nije se mogla zaustaviti brže, a ministrica zdravstva u kratkom je vremenu učinila sve što je mogla. </p>
<p>Petar Kes, predstojnik Hrvatskog zavoda za hemofiliju, dijalizu i transplantaciju, istaknuo je kako je Baxterovim filtrima dosad dijalizirano do 1300 pacijenata, kako se ne može tvrditi da su to loši dijalizatori nego da može biti samo riječ o greški u jednoj seriji.</p>
<p>»Nakon tragičnog slučaja svi su Baxterovi dijalizatori povučeni iz optjecaja i njihovo je ispitivanje u tijeku«, istaknuo je Kes. Na pitanje hoće li se, i kada, otkriti uzrok smrti dijaliziranih osoba, Kes je istaknuo da ne može odgovoriti sa sigurnošću, podsjetivši kako u Španjolskoj još nisu našli odgovor i uzrok smrti dijaliziranih pacijenata. </p>
<p>A. Lo.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Sada svi peru ruke, a netko mora završiti u zatvoru«</p>
<p>Bojim se da rezultati istrage ne mogu biti objektivni bez međunarodne arbitraže, jer je istraga podložna korupciji s obzirom na to da se izravno tiče političke vlasti i moćne tvrtke kao što je Pliva, ističe Dejanović</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »Moj pokojni otac bio je vrlo častan čovjek, koji je u zagrebačkom KBC-u Rebro na dijalizi doživio užasne stvari. Pacijenti su zaplašeni. </p>
<p>Na Odjelu za hemodijalizu uvjeti su loši, higijena je na niskoj razini, a neki liječnici i ostalo medicinsko osoblje siju teror među pacijentima. </p>
<p>Jednom pacijentu koji je pitao kad će ga priključiti na dijalizu, bolničar je odbrusio: 'E sad baš neću'! Bolničar je pola sata sjedio i nije htio priključiti pacijenta samo da mu pokaže kakvu moć ima nad njim«. </p>
<p>Ovu tragičnu priču za Vjesnik otkriva Radoslav Dejanović, čiji je otac prošlog tjedna preminuo nekoliko sati nakon posljednje dijalize što ju je primio na KBC-u Rebro, gdje se godinama liječio.</p>
<p>»Za smrti 21 pacijenta odgovorni su mnogi - od bolničara do ministrice zdravstva. Sada svi peru ruke, premda je jasno da će netko morati završiti u zatvoru, jer je netko te ljude ubio. Moj otac je primjer da se prema ljudima u bolnici odnose kao prema stoci. Kad se pacijent žali, nitko ga ne shvaća ozbiljno, pa čak ga bolničko osoblje ismijava ili mu prijeti«, kaže Dejanović, dodajući kako smatra da se nemar u zdravstvu ne može brzo riješiti jer za to ne postoji dobra volja.</p>
<p>»Ministrica treba podnijeti ostavku jer je nesposobna. Kad bi liječnici za najmanju pogrešku odgovarali ili znali da mogu ostati bez posla, možda bi pazili što rade«, napominje Dejanović.</p>
<p>Poziva sve članove obitelji umrlih od hemodijalize da mu se jave na broj telefona 091/610-15-00 kako bi poduzeli neke mjere, pa ako treba uložili i tužbu protiv Republike Hrvatske. Istrazi koju provodi Ministarstvo zdravstva vjerovat će, kaže, jedino ako bude provedena međunarodna arbitraža.</p>
<p>»Bojim se da rezultati ne mogu biti objektivni bez međunarodne arbitraže, jer je istraga podložna korupciji, s obzirom na to da se izravno tiče političke vlasti i moćne tvrtke kao što je Pliva«, ističe Dejanović.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Napad na Tusa zapravo je napad na Mesića </p>
<p>»Glas Slavonije« objavio dio navodne zapovijedi generala Tusa iz 1991. da treba u tajnosti likvidirati određene osobe / Tus odriče mogućnost da je potpisivao zapovijedi o likvidacijama / Ivan Grbavac Cobra, sudionik operacije »Bilogora«, kaže da se »zapovijed« odnosila na vojne operacije oslobađanja vojarni, a ne na navodne ratne zločine koji su uslijedili</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Tek što su se stišale rasprave o tome treba li predsjednik Stjepan Mesić smijeniti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala Petra Stipetića zbog oštrih izjava na račun ministra obrane Joze Radoša i premijera Ivice Račana, otvoreno je novo medijsko bojno polje. Meta je hrvatski veleposlanik pri NATO-u u Bruxellesu general Anton Tus, a krajnji cilj, čini se, predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Mesić. Paljbu je započeo osječki Glas Slavonije, a tema je bila oslobađanje bjelovarskih vojarni. Predsjednik Mesić i načelnik GS OS general Petar Stipetić kazali su da su bjelovarske vojarne osvojene unatoč zapovijedi pokojnog predsjednika Tuđmana da se osvajanje vojarni obustavi. Ministar obrane Jozo Radoš zatražio je javno od predsjednika Mesića da smijeni generala Petra Stipetića, jer je javno priznao da je tada, kao sudionik tih operacija, odbio zapovijed vrhovnog zapovjednika.</p>
<p>Novi medijski sukob otvorila je u subotu zagrebačka dopisnica Glasa Slavonije. U tekstu se izravno optužuje generala Tusa, hrvatskog veleposlanika pri NATO-u u Bruxellesu (kojeg je na to mjesto predložio predsjednik Mesić) da je u pisanom obliku zapovjedio ratni zločin prilikom oslobađanja bjelovarskih vojarni 1991. godine. List se poziva na navodni dokument objavljen u knjizi »Bjelovar u Domovinskom ratu« iz 1997. autora Jure Šimića, tadašnjeg predsjednika bjelovarskog Kriznog štaba. Predgovor knjizi napisao je general Tus.</p>
<p>Prema Glasu Slavonije, riječ je o dokumentu »Plan Bilogora« koji je, kao zapovijed o napadu na bjelovarsku vojarnu 27. rujna 1991., potpisao tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a general Anton Tus.</p>
<p>Osječki list navodi sporni dio »zapovijedi« (objavljeni faksimil je nečitak): »U pripremi realizacije plana s odstojanja tajno izvršiti likvidaciju krajnje ekstremnih ličnosti koje su u stanju da svojim nepromišljenim postupcima nanesu masovne gubitke pučanstva i ogromne materijalne štete«.</p>
<p>Osječke novine zaključuju da se na bjelovarskom sudu sudi neposrednim izvršiteljima te zapovijedi, a ne i Tusu.</p>
<p>Naime, prije mjesec dana u Bjelovaru je otvorena istraga protiv nekoliko bivših policijskih dužnosnika u tom gradu koje se sumnjiči da su, nakon oslobađanja vojarne, odobrili ili sudjelovali u ratnom zločinu nad ratnim zarobljenicima. Oni su bili zarobljeni izvan bjelovarske vojarne nakon što je ona oslobođena 1991.</p>
<p>U izjavi za Glas Slavonije, general Anton Tus kazao je da nije potpisao nikakve naloge za likvidacije te da se zapovijed odnosila isključivo na borbenu operaciju HV-a - oslobađanje bjelovarske vojarne. Za Vjesnik Tus nije htio govoriti, rekavši da više ne želi davati izjave o tom slučaju dok ne dobije odobrenje mjerodavnih.</p>
<p>Glas Slavonije prenosi i izjavu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala Stipetića da, »poznavajući generala Tusa, on nije mogao potpisati takvu zapovijed«. Prema Glasu Slavonije, i Predsjednikov savjetnik za vojna pitanja general Imra Agotić odriče mogućnost da bi general Tus mogao potpisati takvu zapovijed.</p>
<p>Službeni izvori MORH-a šute, a osječki dnevni list na kraju postavlja pitanje zašto se javno ne razriješi tko je zapovjedio tajne likvidacije u Bjelovaru.</p>
<p>Ivan Grbavac Cobra, tadašnji zapovjednik Zaštitnog bataljuna Glavnog stožera HV-a, koji je tada dobio primjerak sporne zapovijedi, ne sjeća se svih detalja iz dokumenta, ali je za Vjesnik kao sudionik tih događaja dao svoj komentar.</p>
<p>»Zapovijed se odnosila na oslobađanje vojarni u Bjelovaru i Koprivnici i točno na razdoblje od 27. rujna do 3. listopada 1991. Ubojstva civila i zarobljenih pripadnika JNA o kojima se sad vodi istraga na bjelovarskom sudu, dogodila su se nakon toga. Dakle, da je i točno da je general Tus potpisao sporne rečenice, one se opet ne mogu dovesti u vezu s događajima nakon oslobađanja vojarni«, ističe Grbavac.</p>
<p>»Ako je vjerovati Glasu Slavonije, u zapovijedi koju novine citiraju kaže se da se u pripremi realizacije plana navodno trebaju likvidirati osobe koje mogu nanijeti masovne gubitke pučanstva i materijalne štete. Čak ako je zapovijed i bila takva, ona se mogla odnositi jedino na pravodobno sprečavanje da netko iz zapovjednih struktura JNA u tim vojarnama upotrijebi vojnu tehniku za masovno uništenje civila i gradova«, smatra Vjesnikov sugovornik.</p>
<p>»Da je takva zapovijed i provedena«, dodaje, »sigurno ne bi bilo uništeno skladište 'Barutana' u šumi Bedenik, koje je šef tog skladišta, major JNA Milan Tepić, digao u zrak 29. rujna 1991.«.</p>
<p>Trebalo bi, kaže Grbavac, objaviti cijelu spornu zapovijed, »da bi se izbjeglo izvlačenje pojedinih njenih dijelova iz konteksta i stvaranje pogrešnih zaključaka«.</p>
<p>Prema Vjesnikovim izvorima bliskim Vladi, čini se da je priča o generalu Tusu, kao naredbodavcu ratnih zločina, dio stalnog obračuna između MORH-a i ministra Radoša s jedne strane i Glavnog stožera Oružanih snaga, načelnika generala Petra Stipetića i predsjednika Mesića s druge strane.</p>
<p>Hrvatski veleposlanik pri NATO-u, general Tus, blizak je predsjedniku Mesiću i načelniku Stipetiću. On je od 1991. protivnik koncepcije da za SIS i Vojnu policiju bude mjerodavno Ministarstvo obrane, zbog čega je svojedobno morao odstupiti s mjesta načelnika Glavnog stožera.</p>
<p>Kad se 1999. pisalo o navodnim ratnim zločinima koje su počinili pripadnici Vojne policije i SIS-a, general Tus je u Jutarnjem listu izjavio da su takve stvari bile moguće jer je postojala dvostruka linija zapovijedanja i jer su SIS i Vojna policija bili pod MORH-om, a ne pod Glavnim stožerom.</p>
<p>Kako je poznato, ministar Radoš zalaže se da SIS i Vojna policija ostanu u njegovim ovlastima i ne želi smijeniti načelnika Uprave Vojne policije generala Matu Laušića, koji je na toj dužnosti 10 godina. S druge strane, general Stipetić, kao načelnik Glavnog stožera, traži da Vojna policija bude među njegovim ovlastima.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S... </p>
<p>O ljudskoj sudbini odlučuju centri za socijalni rad </p>
<p>dr. Nino Žganec pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Na žalost, da. Kako živim u Varaždinu, a radim u Zagrebu, do posla se vozim sat vremena, pa mi prije puta, za razbuđivanje dobro dođe šalica nescaffea. No, i tog bi se poroka htio riješiti.</p>
<p>• Imate ih više? </p>
<p>- Ozbiljnijih nemam. Barem tako mislim. No, pod porocima se obično podrazumijevaju različite stvari. Tu i tamo popijem čašu piva, ali to ne smatram porokom. Pivo je više prehrambeni artikl...</p>
<p>• U javnosti vas zbog duže kose često »zamjenjuju« s gradonačelnikom Varaždina Ivanom Čehokom. </p>
<p>- Da, <FONT COLOR="#CC3300"><b>doima</b></FONT> se kao da smo iz istog plemena. Međutim, dr. Čehok i ja smo dugogodišnji prijatelji koje veže i kumstvo. Dužu kosu kao svojevrsni znak osebujna identiteta nosimo još od gimnazijskih dana.</p>
<p>• Sudeći po količini, u prednosti ste nad većinom muškaraca.</p>
<p>- Ukoliko je u tom smislu važno pitanje gena, onda bojazni doista - nema. Ne bojim se ćelavosti, jer je i moj pokojni otac do zlatnih godina imao svoju kosu.</p>
<p>• Jedan ste od najmlađih doktora.</p>
<p>- Vjerojatno. Doktorirao sam sa 32 godine. No, iako u toj dobi u nas nema previše doktora, siguran sam da ima i mlađih od mene.</p>
<p>• Koliko se prema vašoj procjeni u Ministarstvu rada s riječi doista prešlo na djela? Često vas prozivaju...</p>
<p>- Da, unatrag godinu i pol naše je ministarstvo u središtu interesa. Za poboljšanje socijalno ugroženih kategorija stanovništva, uključujući i umirovljenike, učinili smo onoliko koliko smo mogli u gospodarski složenim okolnostima. Socijalnu i mirovinsku reformu provodit ćemo sustavno, a svakako se trudimo poboljšati i život osoba s dodatnim potrebama. Od ove srijede pa u idućih pet tjedana organiziramo radionice za novinare pod nazivom »Mediji, etika i socijalna pitanja«. Kako bi upoznali javnost što se događa na području socijalne politike, potrebna nam je pomoć medija.</p>
<p>• Socijalno najugroženiji nerijetko kritiziraju neljubaznost značajnog broja djelatnika u centrima za socijalni rad.</p>
<p>- Centri za socijalni rad imaju široke ovlasti, pa doslovno mogu odlučivati o ljudskim sudbinama. Kako su zasada opterećeni brojnom administrativnom procedurom, od njih se uz to najčešće očekuje i fini savjetodavni rad. No, takvu odgovornost i pružanje profesionalne pomoći nekad je teško spojiti. Stoga ih treba rasteretiti i omogućiti da se unutar centara može provoditi uljuđen način komuniciranja.</p>
<p>• Kako se isključujete iz dnevnog ritma? </p>
<p>- Uz sinove - šestogodišnjeg Leona, jednogodišnjeg Frana i suprugu Andreju.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Srići su rekli: » Zaposli Sviličića bilo gdje na tih 9 mjeseci, a onda ga uključi u rad ureda...«</p>
<p>Slučaj Sviličić nije jedini koji je prelio čašu strpljenja / Isti koji su insistirali na Zakonu ponudili su mi i kako ga zaobići / Pokušao sam organizirati nezavisni stručni Savjet za razvoj Grada, no i tu sam vidio da bez uplitanja politike ne mogu učiniti ništa / Potpuno sam nemoćan, shvaćam da se ništa nije promijenilo, o čemu razmišljati nego o ostavci, osjećam se užasno, rekao nam je Srića</p>
<p>Predsjednik Gradske skupštine Velimir Srića posljednjih dana intenzivno razmišlja o ostavci, a konačnu odluku, kako je rekao u razgovoru za Vjesnik, donijet će kroz mjesec dana.</p>
<p>Kako otkriva, posljednja sjednica Odbora za izbor i imenovanja na kojoj je, zbog pravila da službenik u upravi mora imati pet godina radnog staža, odbijen »njegov« kandidat za šefa Kabineta, samo je kap koja je prelila čašu. Smatra da do suzdržanog glasovanja SDP-ovih članova odbora nije došlo zbog naredbe »odozgo«, već, što je mnogo gore, »uškopljenog birokratskog razmišljanja lišenog poduzetničkog duha i općeg interesa«.</p>
<p>Ražestilo ga je što su članovi insistirali na Sviličićevu nedostatku radnoga staža i pokazali opće slijepilo spram mogućnosti tog »mladog stručnjaka, za tri koplja boljeg od ostalih kandidata, koji bi u gradu radio za šaku kuna«.</p>
<p>Hoće li ponoviti natječaj, smanjiti broj godina i tako omogućiti Sviličiću da sjedne na predviđeno mjesto šefa kabineta?</p>
<p> - Ne, jer to ne mogu po Zakonu koji kaže da se u upravi ne može zaposliti osoba s manje od pet godina radnog staža, podsjetit će Srića.</p>
<p>Zanimljivo. Birokrati su pred njega postavili previsok zid, ali isto tako, što je domaći specifikum, ponudili i kako ga zaobići:</p>
<p>»Sviličića možeš zaposliti bilo gdje, nakon što odradi tih devet mjeseci, vrati ga i uključi u rad ureda...«</p>
<p> - Na tako nešto nisam htio pristati, pa zar to nije suviše mutna rabota? Hoću reći znam da postoje pravila, ali i iznimke, i u ovom slučaju mislim da bi je građani prepoznali.</p>
<p>No, nije samo »slučaj Sviličić« stvorio probleme zbog kojih je ostavka jedino o čemu ovih dana razmišlja predsjednik Skupštine.</p>
<p> - Isti dan kada i sjednica Odbora, samo nešto ranije, dva moja strateška prijedloga naišla su na nepremostivi zid birokracije. Potpuno sam nemoćan, shvaćam da se ništa nije promijenilo i što drugo nego da razmišljam o ostavci, osjećam se užasno, rekao nam je Srića.</p>
<p> Naime, jedan od dva prijedloga, odnosio se na osnivanje stručnog Savjeta za razvoj Grada (kojeg je Srića najavio odmah po stupanju na dužnost), u koji je trebala biti uključena »vrhunska i nezavisna« zagrebačka intelektualna elita. Nešto kao krizni stožer, ali u gospodarskom smislu i posve oslobođen političke stege. Prijedlog nije prošao. Zapravo krivo je tvrditi da nije prošao jer se o njemu nije ni razgovaralo. Birokracija je i tu, po tko zna koji put, zatrla jednu dobru ideju.</p>
<p>Jer da bi predsjednik Skupštine osnovao tijelo, trebala bi mu podrška vijećnika i to nije problem, već spoznaja da bi nakon eventualne pozitivne odluke u cijelu »stvar« bili uključeni i stranački ljudi, koji bi u tom slučaju odlučivali i o sastavu tog tijela. Štoviše, vrlo je vjerojatno da bi način popunjavanja bio izveden slično kao i u skupštinskim odborima - po stranačkom ključu.</p>
<p> Već sama pomisao da bi od jednog nepolitičkog tijela i zbog »plemenite ideje« trebalo pokrenuti tako golem birokratski aparat, koji bi potom ispolitizirao cijeli slučaj, a ovaj prerastao u političko cjenkanje, predsjedniku Skupštine okreće se želudac i jasno je zašto je od njega odustao.</p>
<p> »Ideja je minirana i razvodnjena u samome startu, a ja ne znam zašto«, reći će Srića.</p>
<p>Tko je Nikša Sviličić?</p>
<p>Mr. Nikša Sviličić rođen je 13. studenog 1970. u Osijeku. Uz prosjek ocjena 4.50 završio je Akademiju dramskih umjetnosti, Fakultet političkih znanosti i Filozofski fakultet, na kojima dobiva Rektorovu nagradu. U 1999. prvi u svojoj generaciji magistrira na temu »Multimedijski sustavi«, a ove godine prihvaćena mu je doktorska disertacija na temu »Utjecaj prezentacija online sadržaja na E-marketing«. Dobitnik je više nagrada filmskih festivala, objavio je sedam stručnih i znanstvenih radova na temu novinarstva i komunikacije. I, kako to tvrdi predsjednik Skupštine, ne pripada ni jednoj stranci. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bivši radnici Zagrepčanke najavili novi prosvjed</p>
<p>Odluku Odbora vjerovnika Zagrepčanke u stečaju da se dio novca dobivenog od prodaje zemljišta u Heinzelovoj oroči u banci Milković je ocijenio pozitivnom jer se na taj način dobiva sedam posto kamata na taj iznos</p>
<p>Nakon dva neuspjela posjeta stečajnom upravitelju Zagrepčanke d. d., Marku Milkoviću, bivši radnici Zagrepčanke dočekali su ga na svom uobičajenom skupu u utorak, kada ga nisu ni očekivali. Tamo su najavili i svoj novi prosvjed.</p>
<p>- Nisam dolazio na skupove jer vam nisam imao ništa novo za reći, a sada vam ponavljam da ćete biti isplaćeni ako se sve bude odvijalo sukladno zakonu, rekao je Milković, dodajući kako on ne može reći kada će to biti. </p>
<p>- Imamo presudu parničnih sudaca na Trgovačkom sudu, kojom smo dobili oko devet milijuna kuna, istaknuo je Milković. Međutim prema njemu, strana koja je izgubila spor na prvom stupnju, prenijela ga je na Visoki trgovački sud, a potvrdom presude na tom sudu, taj bi se novac mogao podijeliti radnicima. Osim toga, naglasio je kako postoje još neke lokacije Zagrepčanke i proizvodi koji još nisu prodani, a nakon prodaje njihova će vrijednost biti uvrštena u stečajnu masu.</p>
<p>Prvostupanjskom presudom u dvije parnice pobijena su i potraživanja nekadašnjeg većinskog vlasnika Zagrepčanke, Ivana Radoševića, te je Milković stoga zaključio kako se spori postupci ipak odvijaju u skladu sa željama radnika. </p>
<p>- Svi suci ne poštuju hitnost postupaka, ali bit ću najsretniji kada ću moći reći radnicima da je došlo vrijeme za diobu, rekao je Milković.</p>
<p>Odluku Odbora vjerovnika Zagrepčanke u stečaju da se dio novca dobivenog od prodaje zemljišta u Heinzelovoj oroči u banci Milković je ocijenio pozitivnom jer se na taj način dobiva sedam posto kamata na taj iznos.</p>
<p>Na pitanje radnika zašto je zemljište prodano Gradu kada se eventualno mogla naći i povoljnija ponuda, stečajni upravitelj je odgovorio kako je 1999. godine Zavod za zaštitu spomenika kulture upisao zaštitu cijelog kompleksa u Heinzelovoj, a bez suglasnosti Zavoda, na području kompleksa nije bilo moguće izvoditi nikakvu namjensku djelatnost. Zbog toga je, tvrdi Milković Grad bio jedini zainteresiran za tu lokaciju i iskoristio svoje zakonsko pravo prvokupa kupnjom zemljišta po procijenjenoj vrijednosti.</p>
<p>- Smatram da su poduzeti svi potrebni koraci i situacija se uz strpljenje može riješiti zakonskim putem, zaključio je stečajni upravitelj.</p>
<p>Predsjednik sindikata Zagrepčanke, Vjekoslav Salmić najavio je kako će slijedeća prosvjedna destinacija biti Gradsko Poglavarstvo, gdje će se od gradonačelnika zatražiti očitovanje o svom obećanju prema kojem bi radnike Zagrepčanke trebalo isplatiti u najkraćem roku. Neki su radnici predložili kako bi možda bolji efekt izazvao pohod na gradonačelnikovu vikendicu.</p>
<p>Oko samoposluge na tržnici u Utrinama se pak zahuktao »mali rat« jer prema Salmićevim riječima Tržnice žele u tu lokaciju smjestiti prodavače ribe koji su donedavno prodavali ribu na klupama tržnice, a to bi dovelo do gubitka 15 radnih mjesta za bivše radnike Zagrepčanke. Salmić se tu pozvao na javni natječaj prema kojem bi u tu lokaciju trebala useliti Vindija.</p>
<p>Za slijedeći tjedan najavljeno je otvaranje još desetak prodavaonica, a od srijede se ljudi mogu prijavljivati za rad u Sljemenu koje je u vlasništvu Finagre. Sastavljen je popis za njih 28.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pruga u Ilici - dva tjedna prije roka</p>
<p>Rekonstrukcija tramvajske pruge u Ilici između Domobranske ulice i Črnomerca i dalje napreduje brže od plana.</p>
<p>Čitav sjeverni kolosijek je zamijenjen, a na južnom je još preostalo rekonstruirati dionicu između Cankareve i Črnomerca. </p>
<p>Rekonstrukcija koja je trebala biti gotova 15. studenoga bit će završena vjerojatno krajem listopada, dakle, barem 15 dana prije predviđenog roka. Rekonstrukcijom će pruga biti modernizirana, tramvaji će proizvoditi manje buke, a trajnost tračnica i tramvajskog podvozja bit će produljena. Samim tim će i održavanje biti jeftinije. Promet tim dijelom Ilice odvija se otežano, ali bez zastoja.</p>
<p>Investicija je »teška« 15 milijuna kuna. Grad Zagreb ove je godine u rekonstrukciju tramvajske pruge uložio oko 50 milijuna kuna. Rekonstruirana je pruga u Maksimirskoj ulici od Kvaternikova trga do Svetica, a u sklopu velike rekonstrukcije Draškovićeve ulice rekonstruirana je i tramvajska pruga.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Europa bez Hrvatske nije potpuna</p>
<p>Kulturna suradnja, zaštita okoliša i obrazovanje bile su teme razgovora koji su u utorak održani u palači Dverce povodom posjeta gradonačelnika grada Graza Alfreda Stingla Zagrebu. »Budući da će Graz u 2003. godini biti europski grad kulture nadam se da će se povećati intenzitet kulturne suradnje između Graza i Zagreba«, istaknuo je tom prigodm zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. U sklopu te manifestacije održat će se i međunarodne dječje igre u kojima će sudjelovati i zagrebačka djeca. »Zagreb je dinamičan grad i Graz ima interesa uz kulturnu, za koju se nadam da će se pojačati, i za gospodarsku suradnju sa Zagrebom«, istaknuo je Stingl. Ovo je posjet između prijatelja i Europljana, jer Europa bez Hrvatske nije potpuna, stoga treba napraviti strategiju kako bi Europa srasla u još veću zajednicu, dodao je. Stingl je uputio i poziv Zagrebu za sudjelovanje u manifestaciji Advent u regijama koja će se održati u Grazu od 30. studenog do 24. prosinca ove godine. </p>
<p>»Po pitanju zbrinjavanja otpada Zagreb mora puno učiti od Graza«, istaknuo je Bandić, dodajući da je bio fasciniran reciklažnim dvorištem u Grazu. Tijekom razgovora predložena je i suradnja na području obrazovanja budući je Graz sveučilišni grad. </p>
<p>U utorak je potpisan i sporazum između Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Europskog centra za ljudska prava i demokraciju iz Graza. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zeleni za zabranu prometa gradskim središtem </p>
<p>Zelena akcija uputila je gradonačelniku zahtjev za isključenje prometa osobnim automobilima u užem središtu grada jedan vikend svakog mjeseca. </p>
<p>Za početak zeleni predlažu da se promet zatvori ulicama kojima je bio zabranjen na Europski dan bez automobila, koji je obilježen 22. rujna. To se odnosi na zonu omeđenu na istoku dijelom Palmotićeve ulice, na zapadu dijelom Gundulićeve, na jugu Hebrangovom i Boškovićevom, a na sjeveru dijelom Ilice i Jurišićeve. </p>
<p>Zelena akcija svoj zahtjev temelji na osnovi ankete objavljene u jednim dnevnim novinama u kojoj se čak 74 posto građana izjasnilo za zabranu automobilskog prometa vikendom. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dobar dan! Može malo ljubaznosti? </p>
<p>Prodavačice zauzete popravljanjem frizura i međusobnim razgovorima/ U nekim trgovinama Importanne centra nismo čuli niti: »Dobar dan»/ Prema strancima bolji tretman nego prema domaćima/ Upotreba WC-a dozvoljena jedino u slučaju krajnje nužde</p>
<p>Koliko ste puta ostali iznenađeni ušavši u neku trgovinu sa željom da potrošite svoj novac, a prodavačica umjesto pozdrava i ljubaznog osmijeha nije pokazala niti najmanju namjeru da vas pogleda, a kamoli da vam nešto proda? </p>
<p> Čak dapače, možda je podigla obrvu na način koji govori »a što sad ti hoćeš od mene!?« </p>
<p>Ili vas je možda iziritiralo dok su stajali kraj vas doslovce vam ne dajući da dišete kako, ne daj Bože, ne biste nešto ukrali.</p>
<p> I što ste učinili? Niti ste što kupili, možda se posvađali sa dotičnom gospođom ili gospodinom, prepričali događaj svojim ukućanima i naposlijetku svakako obećali da u tu trgovinu više nikad nećete ući.</p>
<p>U želji da se i sami uvjerimo u ljubaznost trgovaca prošetali smo zagrebačkim trgovinama.</p>
<p>Veliki šoping centar, Importane galerija na Glavnom kolodvoru vrvi od dućana punih robom raznorazne kvalitete, ljudi, ali i sa sigurnošću smo utvrdili neljubaznim prodavačicama; većinom vrlo atraktivnim djevojkama koje na žalost ne vladaju osnovama znanja o radu u trgovini.</p>
<p>Od petnaestak butika u koje smo ušli samo su tri imala prodavačice na čijoj bi ljubaznosti pozavidio i najelitniji svjetski šoping centar, riječ je o radnjama Vagabond, Wit Boy i Bar Bar.</p>
<p>U nekim od dućana nismo čuli niti dobar dan, a o skidanju robe sa polica nije bilo niti riječi. Na naše inzistiranje da nam se pokaže neki odjevni predmet čuli smo tek nervozno cmakanje. Ili kolutanje očima.</p>
<p>Prodavačice su najvećim dijelom bile zaokupljene umjesto posluživanjem mušterija i rada za ono što su plaćene, međusobnim razgovorima ili pak popravljanjem frizure u ogledalu. Ako su pak vidjele da nemamo namjeru ništa kupiti nisu niti odzdravile na izlasku. Samo nas odmjerile od glave do pete.</p>
<p>Zanimljiva je i činjenica da kad smo ušle u trgovinu Pierre Carden i upitale kakve su boje u trendu ove jeseni od prodavačice kao jedini odgovor dobile samo slijeganje ramenima. </p>
<p> Nakon što smo se odlučili za kupovinu, odjevni predmet nam je bio stavljen u najobičniju papirnatu vrećicu poput one kakva se dobije prilikom kupovine povrća na tržnici, a reklamna vrećica sa drškom ostala je tek pusta želja.</p>
<p>U centru grada odlučili smo malo odglumiti strance da bismo vidjeli kakav oni imaju tretman. Rezultat je bio iznenađujuć. </p>
<p>Na potezu od Frankopanske do Vodovodne ulice, prodavači su se iako na lošem engleskom jeziku, gotovo slomili od skidanja robe sa polica te traženja određenih veličina uvjeravajući nas da nam baš to dobro pristaje. Stranci dakle,zasigurno imaju bolji tretman.</p>
<p>Izuzetak je jedna od trgovina Robnog magazina čija je prodavačica upravo obavljala telefonski razgovor sa svojim sinom objašnjavajući mu kako bi se trebao ošišati. Nije se uopće obazirala na nas, i bilo joj je sasvim svejedno što želimo, pa smo odmah izašle.</p>
<p>Zanimala nas je još i situacija kako će se ponašati ako nam slučajno zatreba WC baš u njihovom dućanu.</p>
<p>- Na žalost, WC koristimo jedino mi koji radimo ovdje, a ako vam je baš hitno imate kafić preko puta, bio je najčešći odgovor koji smo čuli.</p>
<p>Na poslijetku, ljubaznost zagrebačkih trgovaca i nije nešto čime bi se mogli ponositi osim dakako časnih izuzetaka. Skupa roba i nezainteresirani prodavači bacaju ružno svjetlo ne samo na trgovinu ovog grada već i na opoći dojam o njegovoj ljubaznosti.</p>
<p> Dubravka Žalac i Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Još jedan hrvatski vinar bere nagrade po Kaliforniji </p>
<p>WASHINGTON, 16. listopada </p>
<p> - Tjednik »California Visitor« predstavlja u priči s naslovnice jednog od najuspješnijih kalifornijskih vinara, Franu Franičevića, vlasnika vinarije »Suncé« (što je Sunce, s dodanim francuskim accent aigu, vjerojatno zbog izgovora) iz Santa Rose u po vinarijama poznatom području stotinjak kilometara sjeverno od San Francisca.</p>
<p> Za tri svoja odabrana vina ovih je dana dobio američke ili međunarodne zlatne medalje na vinarskim izložbama u SAD. </p>
<p> Najveće priznanje dobio je za Cabernet Sauvignon berbe 1996. godine, a zlatom su se okitili i njegov tradicionalni Zinfandel i Meritage.</p>
<p> »Rođeni Hvaranin, Frane je naslijedio stoljetnu obiteljsku tradiciju proizvodnje vina«, piše »California Visitor«. Tjednik navodi da je Franičević spojio iskustva sredozemnog vinarstva s najsuvremenijim tehnologijama i znanjem.</p>
<p> Za Franičevića je karakteristično da proizvodi male količine probranih vina. Sva tri njegova »zlatna« vina proizvedena su u količinama manjim od 4.000 litara.</p>
<p> »Raznolikost me čini boljim vinarom (...) dok pokušavam u svakom vinu postići njegove najbolje značajke«, kaže Frane.</p>
<p> Frane (koji se kao i suncé piše s dodanim akcentom) i Janae Franičević kupili su vinariju prije samo nekoliko godina - za Božić 1998. godine. Upravo su završili sadnju trsova crnog pinota na novoj parceli koju su nazvali »Zora« po svojoj petogodišnjoj kćeri. Mlađa, trogodišnjakinja zove se Suncé. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Trenutak svjetlosti uz glazbu, zabavu i smjeh</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »Srcem do svjetlosti« naziv je humanitarnog koncerta koji Je u ponedjeljak, na Međunarodni Dan bijeloga štapa i Svjetski dan slijepih održan u prepunoj dvorani »Vatroslv Lisinski«. Pokrovitelj ovogodišnje manifestacije bio je Gradski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb dok je Gradsko poglavarstvo humanost iskazalo - unajmljivanjem koncertne dvorane. Prihodom od prodanih ulaznica kako su naglasili organizatori - Udruga slijepih Zagreb, obnovit će se njihove društvene prostorije. </p>
<p>Na večeri pjesme i smjeha bili su i predstavnici Ministarstva rada i socijalne skrbi, odnosno Gradskog ureda za zdravstvo. U kratkoj uvodnoj riječi o slijepim sugrađanima dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Ureda za zdravstvo, rekao je kako su osobe s posebnim potrebama, među kojima su i slijepi, »punopravni i aktivni članovi društva. To dokazuje i ovogodišnja nagrada Grada Zagreba koju je za dosadašnji rad dobila Udruga slijepih Zagreb«, naglasio je Šostar.</p>
<p>Zahvaljujući novinaru Zlatku Turkalju s Obiteljskog radija, za dobro raspoloženje bila su zadužena poznata imena hrvatske estrade. Tako je Gorana Karana, Divasice, ET i Borisa Ćiru Gašparca najžešće podržavala mladež zagrebačkih udruga invalida. Žena za sva vremena - Zdenka Kovačiček podgrijala je atmosferu skladbom » Ja živim svoj san«, posebice među onima zrelije dobi. Dobri duh humanitarnih koncerata Vladimir Kočiš - Zec prve je redove natjerao na ples izvedbom popularne »Marelice« kao i povijesne »Za dobra stara vremena «. Jimmy je pjesmom ustvrdio kako smo svi još uvijek »jeans generacija« dok je glumački meštar Edo Vujić publiku uveseljavao vicevima. </p>
<p>Otokar Levaj i Željko Duvnjak u kratkom su showu odglumili »rast i propast« poduzeća kojim upravlja mladi Hercegovac. Zbijajući šale na hrvatska zemljopisna sukobljavanja ulomak su začinili nezaobilaznim dnevnopolitičkim saborskim zbivanjima.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zdenka Kovačiček promovirala novi album </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »Zdenka Kovačiček je već postala legenda i nezaobilazan dio suvremene povijesti hrvatske glazbene scene«. Riječi su to kojima su se prijateljima pjevačice, novinarima i suradnicima na albumu »Ja živim svoj san« u ponedjeljak navečer u klubu »Sax« obratili predstavnici diskografske kuće »Cantus« Sanda Vojković i Veljko Despot. </p>
<p>Zdenka se zahvalila svim ljudima koji su s njom surađivali u protekle 44 godine, koliko se bavi glazbom. Prisjetila se vremena od dua Hani do današnjih dana te odala veliko priznanje mladom skladatelju Marku Tomasoviću, koji je napisao baš sve pjesme za njezin novi album, uključujući pobjednicu lanjskog Zagrebfesta »Vrati se u moje dane«.</p>
<p>Promocija je završila koncertom na kojem su svirali svi glazbenici koji su pridonijeli stvaranju albuma, no, kako je Zdenka gostovala u isto vrijeme u »Lisinskom« na humanitarnom koncertu za slijepe, s koncertnim programom u »Saxu« počela je nešto kasnije. </p>
<p>»Hvala svima koji me prate sve ove godine, ali i mladim ljudima koji me vole slušati, a kojima su ove pjesme koje danas pjevam možda prve koje čuju u mojoj izvedbi«, za kraj je kazala Zdenka Kovačiček. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Bruce Willis odriče se uloga akcijskih junaka nakon napada</p>
<p>LOS ANGELES, 16. listopada</p>
<p> - Glumac Bruce Willis, poznat po ulogama koje su vezane uz terorističke napade obećao se kloniti uloga akcijskih junaka nakon terorističkih napada od 11. rujna. Glumac koji se borio protiv terorista pucnjavom i smiješkom u filmovima poput »Umri muški« izjavio je kako su takve uloge sad postale neukusne. </p>
<p> »Više nisam akcijski junak i mislim da bi bilo neprikladno usporediti išta što se događa u Hollywoodu i zabavnoj industriji s tragičnim gubitkom života 11. rujna«, rekao je on u reklamnom intervjuu za novi film, romantičnu krimi komediju »Bandits«. </p>
<p> »Poznavao sam ljude koji su umrli u toj tragediji. Nemoguće je izolirati um od onoga što se ondje dogodilo. Ono što se događa u Hollywoodu nije stvarno - radi se o zabavi. Ja se jedino trudim zabaviti ljude. Ponosan sam što sam zabavljač.« (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Compay Segundo pjevas Aznavourom i Banderasom</p>
<p>CIUDAD DE MEXICO, 16. listopada</p>
<p> - Kubanski pjevač Compay Segundo priprema nosač zvuka na kojem pjeva zajedno s Charlesom Aznavourom i Antoniom Banderasom kao i s kubanskim glazbenicima Silviom Rodriguezom i Pablom Milanesom. Novi nosač zvuka 93-godišnjeg Compay Segunda koji je postao slavan nakon sudjelovanja na albumu »Buena Vista Social Club« trebao bi izaći početkom sljedeće godine, piše u novinskim izvješćima. </p>
<p> Compay Segundo, pravog imena Francisco Repilado, trebao bi sljedećih tjedana nastupati u Meksiku, a potom 18. studenoga proslaviti 94. rođendan. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Sabrana djela između papira i nosača zvuka </p>
<p>U trenutku kada internet istiskuje papir, a brojni siteovi pravo su leglo iscrpnih antologija tekstova pjesama, kod nas se, mjereći uobičajenim metrom, pojavilo »brdo« knjiga sabranih pjesama rock autora / Glavno pitanje je mogu li se tekstovi popularne glazbe »shvatiti«, a da se ništa ne »čuje«? </p>
<p>U nas se događaju paradoksi: u vrijeme najvećih diskografskih naklada sedamdesetih i osamdesetih godina, na prste jedne ruke mogli su se nabrojiti uknjiženi primjerci nečije rock pjesmarice i prije otpjevanih pjesama. Osim Arsena Dedića, Bore Đorđevića, Jakše Fiamenga i još nekih, u zabran tvrdo (ili meko, svejedno) ukoričenih izdanja upisivali su se samo rijetki.</p>
<p> U trenutku kada internet istiskuje papir, a brojni siteovi pravo su leglo iscrpnih antologija tekstova pjesama pojedinih izvođača, kod nas se, mjereći uobičajenim metrom, pojavilo »brdo« knjiga sabranih pjesama rock autora: zbirka aktualne hip hop poezije, knjiga Francija Blaškovića, dva sveska prijevoda stihova Jima Morrisona, Gibonnijeve pjesme na Brailleovu pismu itd. </p>
<p>Dulje vrijeme je u pripremi knjiga pjesama Zorana Predina u prijevodu Ardsena Dedića, a prošli tjedan istodobno su svjetlo dana i izloge knjižara ugledali »Duhovi«, zbirka pjesama Darka Rundeka (Durieux, Zagreb) i prijevod Lou Reedovih pjesama »Kroz vatru, sabrane pjesme 1.« (»Pass Thru Fire«, Šareni dućan, Koprivnica).</p>
<p>Dobro, bilo je i između pokušaja »tiskanja rocka«, a Nick Cave s knjigom pjesama »King Ink II« i romanom »I magarica ugleda anđela« nametao se kao siguran izbor izdavača i jedan od onih koji su granicu između pjevane i zapisane riječi najlakše poništavali, a završnim dojmom podjednako uveseljavali glazbene i književne kritičare. No, jesu li oni koji su uspjeli zaobići katastrofalan prijevod »King Ink II« naslutili o čemu se radi, a da ništa ne »čuju« s Caveovih albuma?</p>
<p> Nabrojeni su usput veselili i nakladnike jer je publika pokazivala živo zanimanje za papirnate izvedenice njihovih glazbenih karijera. Tu negdje dolazimo do pravila po kojemu se, čini se, kod nas odabiru takvi projekti. Da li zbog kvalitete ili autorskog stremljenja »višim ciljevima«, gotovo uvijek se radi o sindromu kulta autora, za koje se nada da će, osim zadrtih fanova, privući »misleću« publiku na listu pretplatnika izdavača. </p>
<p> Na problematičnom tržištu kakvo je naše logično je da se odabiru autori s duljim stažem, kao da veći opseg materijala jamči knjigu deblju i stranicama i značenjem. Jesu li i u nas zapravo jasne postavke po kojima se u svijetu odavno rock doživljava kao sastavni dio umjetničke scene.</p>
<p> Vani je, dakako, drugačije: sve je na tržištu i odavno je jasno da je nekadašnja tvrda granica između elitne i masovne umjetnosti prebrisana u trenutku kada su novi autori dometima postali trn u oku etabliranoj eliti, a značenjem promijenili prijašnju percepciju o tome što treba i kako reći danas, za razliku od jučer. Ako se složimo da su rock glazba i film jedini autentični kulturni proizvodi 20. stoljeća, rezultat je zapravo bio predvidljiv. </p>
<p>Kao u braku iz interesa, utjecaji i dodirne reference pretakane su šakom i kapom. Patti Smith klela se u Arthura Rimbauda, Bob Dylan u Dylana Thomasa, Bruce Springsteen u Johna Steinbecka, a Nick Cave bio je suvremena varijanta mračnjaštva na tragu Edgara Allana Poa. No, osim utjecaja klasičnog štiva presudan je, pa i na nabrojene autore, bio utjecaj »novoga govora«, imanentnog proboju rock glazbe pedesetih.</p>
<p> Beat prvaci Allen Ginsberg, Jack Kerouac i ostali željeli su biti slobodni od svih ograničenja kojima su riječi podvrgavane, dok je jedan drugi, stožerni dio popularne kulture pokazivao neslućenu izravnost, artikulaciju i jednostavnost. Unatoč strogom poštivanju ograničenja u metrici teksta pjesme, gotovo u sukobu s »pravim« poetskim pokušajima, upravo je ta »ulična« struja odigrala najveću ulogu u pomicanju granica utjecaja. </p>
<p>U novostasaloj kulturi riječi našli su se prije svega Woodie Guthrie i Chuck Berry, zauzevši pijedestal začinjavaca čije su novosti bile neuhvatljive svima željnim komplikacija, usput definitivno promijenivši doseg napisane, otpjevane (na nosačima zvuka), pa kasnije opet zapisane (u knjigama) riječi. Jednostavnošću pravih majstora izmijenili su ne samo govornu leksiku (Berry) i doseg protestne pjesme (Guthrie), već i način poimanja mogućnosti drugačijega govora.</p>
<p> Ujedno su izmijenili i percepciju otpjevane riječi i način razmišljanja čitavih naraštaja slušača. I Berry i Guthrie odavno su smješteni u knjige, ali kod nas dugo godina nikomu nije palo na pamet da u korice stavi poeziju ulice, pa ni u vrijeme najljuće borbe novoga vala s okoštalim konvencijama sedamdesetih. </p>
<p>Primjer nedavno ukoričenih hip hop autora valjda će otvoriti put i nekoj domaćoj »antologiji ceste«. Jedino je pitanje treba li nakon čitanja (ili ipak prije?) nešto i poslušati.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Requiem za Bratanića</p>
<p>Bez velikih lutanja stvorio je velik, stilski ujednačen opus što se broji u tisućama radova, iz svakog od njih zrači ponešto od njegova magičnog realizma</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Ciklusom slika »Requiem«, kojim je na svojevrstan način posebice obilježeno posljednje desetljeće umjetničkog stvaranja Jakova Bratanića, slikar je odajući odu onima koji su već otišli znakovito naglasio i svoju završnicu. U tome vremenu kad se odlazak već sluti, Bratanić nije odustajao od kista i boja. Samo je češće, slikajući elegije za svoje mrtve, razmišljao o žrtvama, o onima što su otišli tijekom Domovinskoga rata, ali i onih prijašnjih, kojima se bavio tijekom čitava svog slikarskog vijeka. Sada je za njima, drugačije, otišao i sâm slikar. Svojim djelom, međutim, on trajno ostaje upisan u bogate stranice hrvatske povijesti umjetnosti.</p>
<p>Klasik hrvatske moderne, koji je posve osebujnim pristupom kročio prema apstrakciji, ostavljajući nam uvijek mogućnost naslućivanja forme koja ga je inspirirala, Jakov Bratanić je opstajao vjeran svojem zavičaju, u užemu, ali i širem njegovu poimanju. Urbani krajolici rodnoga Hvara, a posebice Vrbanja (iz kojeg je krenuo u život), ali i drugih otoka kao i čitava obalnog područja, koje je i u Zagrebu nosio u dubini svoje duše, napučili su njegove poetske slike, lišene suvišnih detalja. Izborom teme - ponajčešće malih crkvica rasutih po našoj zemlji - Bratanić je odredio i drugi svoj ključni ciklus - nazvan Baština. </p>
<p> Ne baš pravilnih obruba, njegove stare i pomalo vremenom nakrivljene crkvice odaju obrise vječnosti - one koja je njima i njemu osigurana. Često izdvojene iz svoga stvarnog okruženja i postavljene u Bratanićev apstraktni prostor, pun naboja njegova prigušenog kolorita, one su postale simbolima njegova slikarstva. I onda kada su među njih ušetale i katedrale, njihova je veličina njegovim kistom svedena na mjeru čovjekovu. Gustoća namaza, mekoća oblikovanja i poetičnost izraza značajka su svih njegovih djela. Slikar zavičaja (materijalnog i duhovnog), Jakov Bratanić bio je umjetnik i u balansiranju između apstrakcije i prepoznatljive forme (forma je rastakana u mrlju, a mrlja dobivala obris). Bez velikih lutanja tako stvorio je velik stilski ujednačen opus što se broji u tisućama radova. Iz svakoga od njih zrači ponešto od njegova magičnog realizma.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nagrada »Gjalski« Stjepanu Tomašu</p>
<p>U dvorcu Gjalski u Gredicama proglašen dobitnik književne nagrade i objavljen program manifestacije u čast Ksavera Šandora Gjalskoga / U konkurenciji za nagradu bilo 46 knjiga </p>
<p>ZABOK, 16. listopada</p>
<p> - Rijetkost je da jedan nakladnik tri puta uzastopce dobije uglednu nagradu »K. Š. Gjalski«, a upravo se to dogodilo »Nakladi Ljevak« i urednici Nives Tomašević. Naime, i ove je godine ova nagrada dodijeljena »Nakladi Ljevak« i njenu autoru, Osječaninu Stjepanu Tomašu za knjigu pripovijedaka »Odnekud dolaze sanjari«. </p>
<p>Dani »K. Š. Gjalskog« održavaju se svake godine u Zaboku već 19. put. Ove godine održat će se od 22. do 27. listopada, rekao je u utorak, na konferenciji za novinare, u dvorcu »Gjalski« u Gradicama kod Zaboka predsjednik Upravnog odbora »Dani K. Š. Gjalskog« Zvonko Jurina. U nazočnosti predstavnika grada Zaboka i gradonačelnika Ivana Hanžeka objašnjeno je veliko značenje ove manifestacije, središnje točke svih kulturnih zbivanja zabočkoga kraja. Sponzori manifestacije ove godine su Večernji list i tvrtka Tondach iz Zaboka. </p>
<p>Predstavnik Društva hrvatskih književnika Anđelko Novaković, nakon što je napomenuo da nagradu dodjeljuje Grad Zabok i DHK, pročitao je obrazloženje prosudbenog povjerenstva za dodjelu književne nagrade »K. Š. Gjalski« za 2001. Odbor u sastavu: akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Ante Stamać, književni kritičar Ivan J. Bošković, Dubravka Krznar i Ingrid Lončar između 46 pristiglih naslova izabrali su Tomaševu zbirku pripovijedaka »Odnekud dolaze sanjari«. Novaković je napomenuo da su u uži izbor za nagradu ušle knjige, uz laureatove, još i Ive Brešana, Ludwiga Bauera, Nevena Orhela, Borislava Vujčića, Dubravka Horvatića, Mire Gavrana i Borbena Vladovića. Međutim, Tomaševa se knjiga izdvaja svojim tematskim i sadržajnim bogatstvom te visokim stupnjem pripovjedačke kulture. </p>
<p>Kao pisac Tomaš je najviše vezan za svijet ljudi s panonskog ruba Hrvatske, smatra prosudbeno povjerenstvo za nagradu. On prati njihove sudbine u dramatičnim životnim zgodama. Tomaš donosi mnoštvo potresnih slika i sadržaja na pozadini traumatičnih ratnih i poratnih zbivanja. Riječ je o slikama u kojima se očituje nedavno ratno vrijeme, o ljudima koji su izabrali zlo, ali i onima koji su mu se suprotstavljali, potvrđujući vlastitim životom misao da ne umire zavičaj sve dok je živ duh njegovih ljudi. Tomaš iskazuje zavidno književno iskustvo u organizaciji priča, njihovoj unutarnjoj temperaturi i razrađenoj psihološkoj karakterizaciji. Stoga su neke od njegovih priča uvrštene u reprezentativne antologije i čine nezaobilaznu lektiru. </p>
<p>Na konferenciji za novinare laureat Tomaš je istaknuo da je njegova knjiga »Odnekud dolaze sanjari« podijeljena u dva dijela. Prvi dio obrađuje temu rata i malih ljudi. »Sanjari se odnose na osječke dečke koji su u ovom ratu odlazili rušiti most na Dunavu. To su svojevrsni 'luđaci'. Kad kažem 'Sanjari', mislim i na beogradskog arhitekta Bogdana Bogdanovića, koji je žestoko kritizirao beogradski režim. Drugi dio knjige odnosi se na ljubav prema ženi i domovini, bez obzira na to kako to romantično zvučalo«, zaključio je Stjepan Tomaš.</p>
<p> Na Danima »K. Š. Gjalski« po 16. put dodijelit će se i nagrada »Gjalski« za prozne radove osmoškolaca i srednjoškolaca. Također, objavit će se Zbornik učeničkih literarnih i likovnih radova pod naslovom »Pozica« koji se izdaje u suradnji s gradom Porečom. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nagrada »Fran Galović« Dragutinu Horkiću </p>
<p>KOPRIVNICA, 16. listopada</p>
<p> - Književnu nagradu »Fran Galović«, koju petu godinu za redom dodjeljuju grad Koprivnica, koprivnička Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika, ove će godine primiti književnik i novinar Dragutin Horkić (1925.) za knjigu priča i zapisa o Slavonskome Brodu »Nizvodno, Ivani«, čiji je izdavač »Brodski list«.</p>
<p> Osim povelje, književniku pripada i 10.000 kuna novčane nagrade, koju daruje grad Koprivnica. U ime prosudbenog povjerenstva to je na konferenciji za novinstvo danas priopćila književnica Maja Gjerek-Lovreković, a osim nje su u povjerenstvu su bili i Slavko Fijačko, Vjekoslav Prvčić, Božena Loborec, Milivoj Solar i Anđelko Novaković. </p>
<p> Na natječaj je prispjelo 14 knjiga koje su objavljene prošle godine, a povjerenstvo je posebno pohvalilo kajkavsku zbirku pjesama »Tetovirani čovek« Denisa Peričića i čakavsku zbirku pjesama Danijela Načinovića »Rhasody in ča«.</p>
<p> Dragutin Horkić je 34 godine radio kao urednik u Obrazovnom programu Radio Zagreba. Za knjigu pripovjedaka »Čađave zgode« nagrađen je s više nagrada, a objavio je 11 knjiga. Nagrada će biti predana na svečanoj akademiji u čast Frana Galovića 26. listopada u »Domoljubu« u Koprivnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nagrada »Petar Brečić« Batušiću i Petlevskoj </p>
<p>Nagrada se dodjeljuje akademiku Nikoli Batušiću za kontinuirani znanstveni prinos hrvatskoj teatrologiji, a dr. Sibili Petlevskoj za knjige »Simptomi dramskoga moderniteta« i »Kazališne suigre« </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Akademik Nikola Batušić i dr. Sibila Petlevski ravnopravni su dobitnici ovogodišnje nagrade »Petar Brečić« za kazališnu kritiku, esej i dramaturgiju. Nagrada se dodjeljuje akademiku Batušiću za kontinuirani znanstveni prinos hrvatskoj teatrologiji, a dr. Petlevskoj za knjige »Simptomi dramskoga moderniteta« (izdanje Hrvatski centar ITI-Unesco, Zagreb, 2000.) i »Kazališne suigre« (izdanje Antibarbarusa, Zagreb, 2001.). Dobitnici će ravnopravno podijeliti svotu od 20.000 kuna i primit će pisanu povelju, rad Borisa Ljubičića. </p>
<p>Tu je odluku jednoglasno donio ocjenjivački sud u sastavu dr. Branimir Bošnjak (predsjednik), Boris B. Hrovat i Željka Turčinović. Nagradu »Petar Brečić« dodjeljuju Hrvatska rediotelevizija i Školska knjiga u Zagrebu, a svečano će biti predana 19. listopada, na dan rođenja Petra Brečića. </p>
<p>Nagrada za najbolja ostvarenja u području kazališne kritike, esejistike i dramaturgije dodjeljuju se treći put, podsjećajući na vrsno djelo radijskog kritičara Petra Brečića i njegovu strast i ljubav prema kazalištu, strast tumačenja i ponovnog čitanja dramskog uratka i njegovih značenja. Kako stoji u obrazloženju Ocjenjivačkoga suda - Brečićeva tumačenja »proniču u dubinu tradicijske ljudske samospoznaje i u njezinu arhetipsku modernost, a možda su upravo stoga radijske interpretacije Petra Brečića posvećene kazališnim uprizorenjima imale onu nezamjenjivu modulaciju esejističke monodrame koja istodobno zavodi i tumači, otkriva i ostavlja neizgovorenim poneka tajna značenja i suzvučja«.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vesna Parun: Odlazim kao stranac</p>
<p>Povodom najnovije polemike s Vlatkom Pavletićem Vesna Parun iskazala nezadovoljstvo svojim društvenim statusom </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »Kada sam dolazila u Zagreb, bila sam uhićena, a sada sam iz njega hitnuta. Nakon šezdeset godina odlazim iz Zagreba kao stranac«, rekla je Vesna Parun na konferenciji za novinare u utorak u Hrvatskome kulturnom klubu. Ne samo upitan društveni i književni status naše najveće živuće pjesnikinje, već posebno polemika s Vlatkom Pavletićem, koju je u posljednje vrijeme vodila u »Jutarnjem listu«, potaknule su Vesnu Parun na sazivanje »oproštajnog sastanka«, kako je nazvala novinarsku konferenciju. »To nije panika, preuveličavanje niti strast. Sa 80 godina još sam uvijek bistre glave«, rekla je tom prigodom Vesna Parun.</p>
<p>Svoje satirične knjige, koje piše još od 1974., i to »na tlu na kojem satire nije bilo«, Vesna Parun drži odgovornima za njezino sukobljavanje s institucijama i društveno obilježavanje kao neprijatelja. Opisujući se kao nasljednica prosjakinje Magdice koja se gola i ošišana štapom borila s pandurima, Vesna Parun evocirala je pučko nasljeđe izgovaranja epigrama, koje su na otočkim slavljima izgovarale stare žene. </p>
<p> »Biti demokrat ovdje znači biti skandaldžija«, rekla je Vesna Parun opisujući sukob prilikom njezina istupanja iz Društva hrvatskih književnika. »Pjesnički dar ovdje se tamani i ne podnosi, a vlast i moć se iznad svih vrijednosti«, rekla je Vesna Parun. »Ali niti u jednom režimu inicijativa za progon nije došla iz vlasti, već od gospode predsjednika društava i partijskih sekretara«, naglasila je. </p>
<p>Kao direktnu štetu navela je nemogućnost adekvatne promocije svojih knjiga, koje u posljednje vrijeme djelomice objavljuje u vlastitoj nakladi. Polemičnu izjavu Vlatka Pavletića, koji je rekao da će umjesto njezine biografije napisati njezin psiho portret, Vesna Parun usporedila je sa psovkom »posrat ću ti se na grob«.</p>
<p>Izjavljujući kako doktori književnosti ovdje smatraju da je pjesnikinju dovoljno proglasiti talentiranom, Vesna Parun upitala je na temelju čega su svi zaslužili stanove, a Vesna Parun nije. Najavljujući skori odlazak u Rijeku sa svojih 20 vreća imovine, Vesna Parun najavila je i svoje nove satiričke knjige, kao i javne istupe o stvarnim ideološkim i društvenim uvjetima stvaranja književnosti u Hrvatskoj, koji se najočitije prelamaju upravo kroz njezin život, uvelike obilježen sukobima i poniženjima. </p>
<p>Danijela Merunka</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Konrad Wolf 2001.« pripao Agnes Vardi</p>
<p>BERLIN, 16. listopada</p>
<p> - - Francuska redateljica Agnes Varda primila je u Berlinu nagradu Konrad Wolf 2001. za životno djelo, koju dodjeljuje Berlinska akademija umjetnosti, priopćeno je iz Akademije. Ta godišnja nagrada, prozvana po njemačkom redatelju Konradu Wolfu, vrijedna je 5.113 eura. Među filmskim ostvarenjima Agnes Varde ističu se »Kratka poenta« iz 1954. godine, koja se smatra prvim filmom »novog vala«, »Sreća« (1964.), nagrađena Srebrnim medvjedom na Berlinskom filmskom festivalu, »Cleo od 5 do 7« (1961.), »Ljubav lava« (1969.), »Jacquot iz Nantesa« (1990.) i film »Les Glaneurs et la Glaneuse« koji je ove godine osvojio grand prix na Međunarodnom festivalu filmova o ljudskim pravima. Udovica redatelja Jacquesa Demyja, Agnes Varda rođena je u Bruxellesu 1928. godine. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Premijera »Palčića«</p>
<p>ZAGREB,16. listopada</p>
<p> - Zagrebačko kazalište lutaka premijerno će postaviti predstavu »Palčić« u srijedu u Društvenom domu »Trešnjevka«. Poznato djelo braće Grimm poslužilo je kao predložak književniku Igoru Mrduljašu u pisnju - novog izvornog domaćeg teksta, koji je dramatizirao i režirao Božidar Violić. Začudo, ta bajka nije nikada uprizorena u Zagrebačkom kazalištu lutaka. Zgode mužića koji tjelesnu sićušnost nadoknađuje duhovnom veličinom lutkarski je vrlo podatna (koraci od tri milje!), a pruža i obilje poticaja za dopadljivu predstavu namijenjenu djeci starijoj od četiri godine. Glume: Marina Kostelac, Đuro Roić, Mira Bosanac, Pero Juričić i Žarko Savić. Scenografiju, lutke i kostime izradila je Vesna Balabanić, glazbu je skladao Arsen Dedić, a rasvjetu je oblikovao Igor Matijevac. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Maki Ishii u »Lisinskome« </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Japanska mezzosopranistica Maki Ishii nastupit će u srijedu, uz glasovirsku pratnju Darka Domitrovića, u Maloj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare organizatora koncerta - Japanskoga kulturnog centra. Maki Ishii i Darko Domitrović nastupit će 20. listopada i u Šibeniku, gdje je sjedište Hrvatskog odbora Japanskog kulturnog centra, koji je otvoren u lipnju na inicijativu japanskih umjetnika koji godinama nastupaju na Međunarodnom dječjem festivalu i jedini je japanski centar u Hrvatskoj. Po riječima predsjednice Hrvatskog odbora Japanskog kulturnog centra Jasenke Ramljak, svrha je Centra približavanje dviju kultura, razmjena turista, učenika, studenata, edukativnih programa i kulturnih sadržaja koji oslikavaju kulturni identitet Japana i Hrvatske. Na konferenciji za novinare prvi savjetnik japanskoga veleposlanstva u Zagrebu Kazauki Kameda, pozdravio je rad Japanskog kulturnog centra u Šibeniku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Kako do 140 hrvatskih olimpijaca za Atenu 2004.?</p>
<p>Kriterije i potencijalne kandidate za OI 2004. godine HOO bi trebao definirati u sljedeća tri mjeseca / Za dostizanje željene brojke nužan je značajan nastup momčadskih sportova</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - U Hrvatskom olimpijskom odboru (HOO) procjenjuju da bi na Olimpijske igre u Atenu 2004. moglo ići čak 140 hrvatskih sportašica i sportaša, a kriterije i potencijalne kandidate HOO bi trebao definirati u sljedeća tri mjeseca. Ovakav prijedlog dopredsjednika HOO-a i predsjednika Skupšine olimpijskih sportova, Luciana Sušnja, Skupština HOO-a je u ponedjeljak jednoglasno usvojila.</p>
<p>Dva detalja, pritom, zavrjeđuju posebnu pažnju. Prvi je predviđena brojka hrvatskih olimpijaca u Ateni. Ukoliko se za OI 2004. uistinu kvalificira 140 hrvatskih predstavnika, bit će to velik napredak u donosu na Sydney 2000. kada je na Igrama nastupio 91 hrvatski sportaš. Ambicije su i lani bile znatno veće (barem 100 sportaša), no zakazali su momčadski sportovi, pa se do brojke 91 došlo »paničnim« krpanjem rupa sa svima onima koji su imali bilo kakvu normu za nastup u Sydneyju.</p>
<p>Ni u Atenu, sasvim sigurno, neće otići više od 100 hrvatskih olimpijaca ne prođu li kvalifikacije košarkaši, rukometaši i nogometaši, pa će upravo na pripremama tih potencijalnih olimpijskih vrsta u HOO-u i pripadajućim savezima trebati naročito pažljivo poraditi.</p>
<p>Zanimljiva je ideja da se popis svih potencijalnih kandidata napravi već u sljedeća tri mjeseca, što je i svojevrstan izraz nezadovoljstva sportskih saveza prošli tjedan objavljenom listom potencijalnih A i B kandidata za Atenu 2004. Nakon dosta burnih reakcija na listu od 28 kandidata bit će zanimljivo vidjeti tko će se sve naći na popisu od 140 potencijalnih olimpijaca. U svakom slučaju, u Barceloni je bilo 39 hrvatskih sportaša, u Atlanti 84, u Sydneyu 91.. Hoćemo li ih uistinu u Ateni gledati čak 140?</p>
<p>Nakon Vijeća HOO-a, Prijedlog Zakona o sportu SDP-ovog zastupnika Branka Tušeka »s indignacijom« je odbacila i HOO-ova Skupština. Ovog puta je formulacija glavnog tajnika Andrije Mijačike bila je još oštrija:</p>
<p>- Neprihvatljivo je da, mimo Vladinih i nevladinih sportskih tijela, osoba bez ikakvog iskustva u upravljanju sportom, predlaže kroz stranačka tijela novi Zakon o sportu. Naročito što je u konkretnom slučaju riječ o izrazito lošem tekstu! </p>
<p>Onima koji su se nakon ovakve ocjene predloženog teksta novog Zakona o sportu preplašili mogućeg sukoba s aktualnom vlašću, sve će reći odgovor pomoćnika ministra obrazovanja i sporta, Stjepana Puhaka. On je obavijestio HOO-ove skupštinare kako spomenuti prijedlog zakona Ministarstvo neće podržati, budući da radna skupina unutar Ministarstva prosvjete i sporta već radi na tekstu novog Zakona o sportu. Nakon rasprave u sportskim forumima i svim hrvatskim sportskim središtima, taj bi se Zakon trebao naći pred Saborom do kraja godine. Novi zakon donijet će, kaže Puhak, i novi ustroj sporta. Puhak smatra kako država neće i ne može dići ruke od sporta, budući da je riječ o djelatnosti od posebnog društvenog interesa. Raskrstit će se, međutim, s praksom po kojoj profesionalni klubovi svoje račune šalju na naplatu državi, dok su prihodi od prodaje igrača isključivo njihovi.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Lak posao za favorite</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Favoriti najmasovnijeg europskog klupskog nogometnog natjecanja - Kupa UEFA, uvjereni su u siguran i miran nastavak natjecanja.</p>
<p>Talijanski kvartet, Inter, Parma, Milan i Fiorentina, ne želi nakon silnih razočarenja priuštiti talijanskom nogometu još jednu pljusku.</p>
<p> Dvostruki pobjednik Kupa Uefe, Parma, jedina je talijanska momčad koja će u prvom ogledu 2. kola gostovati i to u Utrechtu, Milan dočekuje sofijski CSKA, dok će Fiorentina odmjeriti snage s Tirolom. </p>
<p>Španjolska trojka, Celta, Zaragoza i Valencia, također ne bi trebala imati previše problema sa svojim suparnicima, Slovanom iz Libereca, Legijom i Servetteom. Leeds United će pokušati »osvetiti« Newcastle United, kojeg je u Intertoto kupu izbacio francuski Troyes. Chelsea mora na put u Tel Aviv, gdje će odmjeriti snage sa Hapoelom, dok će Ipswich Town igrati protiv Helsingborga. </p>
<p>• Parovi 2. kola Kupa Uefe (četvrtak): Union Berlin - Liteks (18 sati), CSKA - Club Brugge (18), OSIJEK - AEK (18), FC Kopenhagen - Ajax (18.30), Bordeaux - Standard (19), Legia - Valencia (19), Grasshoppers - Twente (19.15), Halmstad - Sporting Lisabon (20), PAOK - Pribram (20), Hapoel Tel Aviv - Chelsea (20.15), Freiburg - St. Gallen (20.30), Fiorentina - Tirol (20.45), Rangers - Dinamo Moskva (20.45), Milan - CSKA Sofija (20.45), Utrecht - Parma (20.45), VARTEKS - Brřndby (20.45), Paris St. Germain - Rapid Beč (21), Leeds United - Troyes (21), Real Zaragossa - Servette (21), Inter Milano - Wisla (21), Ipswich Town - Helsingborg (21.05), Celta - Slovan Liberec (21.35). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamo ostaje u Maksimiru</p>
<p>»Nećemo napuštati naš 'Božji hram', no koristit ćemo samo zapadnu i južnu tribinu«, rekao je Dinamov direktor Zajec </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Nogometaši Dinama ipak neće seliti iz Maksimira, a Gradsko će poglavarstvo učiniti sve da u što kraćem roku najveći zagrebački stadion privede svrsi. To je, eto, sukus izvanrednoga sastanka predstavnika Dinama, na čelu s direktorom Velimirom Zajecom, i Gradskoga poglavarstva, predvođenog gradonačelnikom Milanom Bandićem, održanog u utorak.</p>
<p>Sastanak je, jasno, iniciran nesrećom koja se dogodila na nedjeljnoj prvenstvenoj utakmici između Dinama i Hajduka, kada je Dinamov navijač pao sa sa sjeverne tribine na atletsku stazu, sa osam metara visine... Srećom, provukao se bez težih posljedica. Ovaj je slučaj aktualizirao pitanje sigurnosti na stadionu, a time i dovršetak izgradnje ovog objekta. </p>
<p> - Zadovoljan sam sa sastankom. Dinamo definitivno ostaje u Maksimiru, nećemo napuštati naš »Božji hram«... Doduše, morat ćemo koristiti samo zapadnu i južnu tribinu. Uglavnom, kompletnu tribinu ćemo, u dogovoru s Gradom, osposobiti u najkraćem roku, već za proljetnu sezonu, naglasio je Zajec.</p>
<p>Gordan Hanžek, savjetnik pročelnika Ureda za izgradnju grada, pojasnio je da će na istočnoj i sjevernoj tribini biti postavljena kompletna zaštita.</p>
<p> - Postavit ćemo zaštitnu ogradu i pronaći rješenje koje će se uklopiti u konačni arhitektonski oblik stadiona.</p>
<p>Radovi na tom dijelu trebali bi biti gotovi početkom veljače, odnosno do starta proljetne nogometne sezone... - Vrijeme ne trpi odlaganja, naglasio je gradonačelnik Bandić. - Ovo što se dogodilo na posljednjoj utakmici bila je velika pouka, ali srećom, bez strahovitih posljedica. Do 31. prosinca ove godine Gradsko poglavarstvo i Gradska skupština izaći će s konačnim prijedlogom rokova etapnog završetka istočne i sjeverne tribine, kao i konačnog privođenja svrsi cijeloga stadiona.</p>
<p>Bandić nije želio govoriti o troškovima. Naglasio je tek kako će jedan dio namiriti uz pomoć inozemnih partnera, koji žele unajmiti dio poslovnih prostora u krugu stadiona na više godina.</p>
<p>- Već razgovaramo sa dvojicom inozemnih partnera. Cilj nam je što manje zadirati u platnu vrećicu poreznih obveznika. No, dio sredstava ipak ćemo namaknuti iz gradskoga proračuna.</p>
<p>Bandić je dodao kako će Grad pregovarati i sa zagrebačkim tvrtkama, koje su već radile na stadionu. </p>
<p>- Oni koji su radili stadion, najbolje znaju kako ga privesti svrsi. Uvažavamo projekte koje smo ovdje već zatekli. Na proljeće bi trebali početi radovi, a kada oni krenu, sve će ići dosta brzo, zaključio je Bandić.</p>
<p>Na sastanku su, uz Bandića, Zajeca i Hanžeka, sudjelovali Predrag Fleš, načelnik za investicije u Uredu za upravljanje imovinom Grada, zatim Božidar Merlin, zamjenik pročelnika Ureda za izgradnju Grada, te Zajecov asistent Milan Šulentić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hajduk se provukao »zlatnim pogotkom«</p>
<p>LUDBREG, 16. listopada</p>
<p> - Nogometaši Hajduka su veoma teško izborili plasman u osminu finala Hrvatskog nogometnog kupa nadvisivši u gostima trećeligaša Podravinu sa 1-0 (0-0, 0-0). Pobjednički zgoditak za Splićane postigao je Tomislav Erceg u 94. minuti utakmice, bio je to zlatni gol kojim su igrači trenera Gračana skršili otpor Podravaca.</p>
<p>Hajduk je tijekom cijele utakmice imao više od igre, međutim zastrašujuća je bila nepreciznost Splićana u završnici, čak petnaestak stopostotnih šansi prokockali su svojom nespretnošću, a samo je Musa tri puta promašio prazna vrata s 3-4 metra udaljenosti. K tome, bio je raspoložen najstariji igrač na terenu, atipični, podeblji vratar Podravine Nevenko Herenčić i to je bilo dosta za doseg 0-0 u 90 minuta. Skroz posustavši od umora domaćini su produžetak dočekali jedva stojeći na nogama što su Splićani konačno i iskoristili i postigli pogodak koji ih vodi u novu utakmicu Kupa, slijedećeg četvrtka u Vinkovcima, opet protiv trećeligaša, Dilja. </p>
<p>- Ljut sam kao ris, nemojte me ništa pitati, govorio je nakon utakmice trener Hajduka Nenad Gračan. - Umjesto da se dokažu, oni nas osramote... Hajduk je izbjegao Dugo Selo, ali momčad zacijelo neće izbjeći kritike, pa i kazne.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zaustaviti Pietrusa i Estellera</p>
<p>U okviru drugoga kola Eurolige košarkaši Zadra dočekuju francuski Pau Orthez (srijeda, 18 sati)</p>
<p>ZADAR, 16. listopada</p>
<p> - Mogu li košarkaši Zadra na otvaranju Eurolige ostvariti dvostruki dobitak, odnosno pobjedi protiv Krke Telekom u gostima, pridodati i domaću radost? Teško je to pitanje, s obzirom da je u 2. kolu skupine C gost Jazina (srijeda u 18 sati), momčad Pau Ortheza koja je pred svojim navijačima nadvisila moskovski CSKA novi klub Gordana Giričeka. Niti odličan učinak Giričeka (32 koša) nije mogao spasiti Ruse od poraza, koji su u prvoj četvrtini te utakmice poklekli (27-17) pred raspoloženima Florentsom Pietrusom i Rogerom Estellerom.</p>
<p> - Doista, kad se razigraju njih dvojica teško ih je zaustaviti, posebice agresivnog Pietrusa koji uz odličan skok ima vrlo precizan šut, jednako dobar za dvicu i tricu. Esteller je još opasniji s vanjskih pozicija, kad mu se ostavi samo malo prostora brzo kažnjava svaku grešku obrane, ocjenjuje Ivan Grgat koji je protekle sezone igrao u Francuskoj (Le Mans). </p>
<p>Nakon što je pogledao video-snimku utakmice između Ortheza i CSKA trener Zadra Petar Popović navukao je na lice izraz zabrinutosti. Uvjerio se vlastitim očima u Grgatove tvrdnje. </p>
<p> - Više nego dobro pokriveni su na svim pozicijama, imaju moderan, brz i agresivan pristup igri. Sjajni su šuteri, često pogađaju s velikih udaljenosti. Očekuju nas veliki problemi ukoliko odmah na otvaranju utakmice ne reagiramo dobro. Odnosno ne smijemo dozvoliti da uđu u dobar ritam, onda su itekako nezgodni. Njihova snaga očituje se u kvalitetnom udvajanju, uglavnom prema centrima, o čemu ćemo morati voditi računa, razmišlja Popović.</p>
<p>Ako je suditi po dosadašnjem učinku centarske linije Zadra problem bi se mogao riješiti, jer su Ime Oduk i Tomislav Ružić upravo u prvoj europskoj pobjedi protiv Krke imali značajan učinak. </p>
<p> - Očekujem da će tako biti i u ovoj utakmici, uvjeren sam da Ružić, Oduk i Grgat mogu kvalitetno odigrati povratni pas prema našim vanjskim igračima. Na taj način došli bi u prigodu za otvoreni šut, a Davor Marcelić, Marko Popović i Hrvoje Perinčić s tih pozicija znaju pogoditi. K tomu, budemo li na dosadašnjoj razini dobre skok igre, mnogi problemi će biti riješeni. Francuzi su favoriti u ovom susretu, no to ne znači da ne razmišljamo o novim europskim bodovima, zaključio je Popović.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bez Sesara na Scavolini</p>
<p>Iako je bilo predviđeno da će putovati u Pesaro, Josip Sesar je nakon posljednjeg treninga u Zagrebu osjetio bol u stražnjem butnom mišiću i propustiti će ogled drugoga kola Eurolige protiv Scavolinija (srijeda, 20.30 sati)</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - U Pesaru je trebala biti upriličena ovosezonska premijera Josipa Sesara, dosad ozlijeđenog Ciboninog igrača. I premda je do posljednjeg zagrebačkog treninga sastava Nevena Spahije Sesarov odlazak bio izvjestan, nakon treninga Cibonin je reprezentativac ponovno osjetio zatezanje stražnjeg butnog mišića. Hitno ga je pregledao dr. Ivo Bojanić, koji je Sesaru savjetovao da se strpi još dva-tri dana i da bi odlazak u Pesaro i eventualno igranje tamo bilo nepotrebno forsiranje.</p>
<p> - Što je tu je, vratio se Prkačin i u Pesaru ćemo igrati u sastavu u kojemu smo i otvorili sezonu, kazao je Neven Spahija uoči puta u utorak ujutro.</p>
<p>Što Cibonu čeka na jadranskoj obali, u gradiću od 150 tisuća stanovnika? Scavolini danas nije momčad iz uskog talijanskog košarkaškog vrha (Kinder, Fortitudo, Benetton), no isto tako nije momčad koju valja potcijeniti. Igra im se vrti oko petorice stranaca, kreatora Amerikanaca Bookera, njegova sunarodnjaka Middletona i Jugoslavena Berića na vanjskim pozicijama. Petorku im još pune dvojica igrača kojima je igrački prostor ispod koša, Slovenac Tušek i još jedan Amerikanac Blair. Ostatak momčadi čine talijanski igrači, koji, izuzevši centra Maggiolija, nemaju veliku minutažu. Da je u momčadi Andrea Pecile (najbolji talijanski igrač u utakmici s Hrvatskom na EP u Turskoj), bilo bi drukčije, no Pecile je trenutačno ozlijeđen i to je veliki hendikep momčadi talijanskog stratega Stefana Pillastrinija.</p>
<p>No, nije i jedini. Prema dostupnim informacijama s druge strane jadranske obale, Pillastriniju se opasno trese stolica, a kao kandidat za njegova nasljednika najčešće se spominje bivši hrvatski izbornik Aleksandar Petrović. Petrović je već u ponedjeljak krenuo za Pesaro, očito ne samo iz nakane da pogleda okršaj dva svoja bivša kluba. Naime, svoju inozemnu igračku karijeru Petrović je proveo baš u Scavoliniju i u slučaju pobjede Cibone nad talijanskom momčadi ne bi čudilo da Aco preuzme momčad iz Pesara. </p>
<p> - Idemo po pobjedu u Pesaro, što bi drugo mogli najaviti?! Znamo da Scavolini nije slaba momčad, no detaljno proučavanje suparnika i njegove igre ostavili smo za dolazak u Pesaro. Malo nas je uhvatio umor, no trener Spahija dao nam je slobodan dan po povratku iz Splita i oporavili smo se. Cibona u svaku utakmicu ove sezone ulazi sa željom za pobjedom. Bit će tako i u Pesaru, procijenio je Marijan Mance, ovosezonsko pojačanje »vukova« iz Rijeke.</p>
<p>Dakle, uz pobjedu nad Scavolinijem, Cibona bi mogla pomoći i Aci Petroviću pri pronalaženju novog posla. U situaciji kad je mnogo Hrvata nezaposleno, jedno novo radno mjesto ne bi bilo naodmet. Iz više razloga...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hoće li Bilić i Bibić kazniti voljeni klub? </p>
<p>Na Gripama strahuju da će ih igranje u regionalnoj ligi zbog globa koštati više nego što će zaraditi </p>
<p>SPLIT, 16. listopada</p>
<p> - Kolika kazna čeka košarkaški klub Split CO? Odluka o mogućim kaznama je u rukama Josipa Bilića, sadašnjeg direktora Goodyear lige i bivšeg direktora splitskog kluba s kojim se nije razišao u sretnim okolnostima. Naime, nakod dvoboja 3. kola regionalne lige protiv Cibone, Splićani su bili nezadovoljni sucima Radovićem, Lovšinom i Šutulović, te su se nakon utakmice verbalno, što mi znamo, okomili na suce, a jedino prisutni znaju je li se dogodilo što više. A među »svjedocima« je bio i Milorad Bibić, opunomoćenik na utakmici. I »žuti« su doznali za Bibićevo svjedočanstvo i to u Slobodnoj Dalmaciji, čiji je Bibić novinar. A napisao je i da je Rato Tvrdić, sportski direktor kluba, potezao za ruku suca Radovića. </p>
<p> - Ne zanima me što je Bibić napisao. Imam pravo dati ruku sucu nakon utakmice. Suce nitko nije dirnuo, a opunomoćenik nije mogao vidjeti što se događalo ispred svlačionice. Samo sam malo popričao sa sucem. Bibić koristi svoju ulogu da blati klub, kazao je Tvrdić.</p>
<p>U klubu se pitaju što se sada događa, jer nisu dobili nikakav zapisnik, niti je od njih tražena izjava poslije utakmice. Navodno je sudac Radović nazvao Bibića i kazao mu da ga je Tvrdić uhvatio za ruku. Direktor splitskog kluba Pero Vučica, ističe:</p>
<p> - Koji su sad to sporni događaji, kada nema ništa u zapisniku. Po pravilniku natjecanja, članku 24. stavak 5, u izvješću se obvezno saslušava izvršitelja prekršaja koji mora potpisati i zapisnik. </p>
<p>U Bilića i Bibića su škare kako će i hoće li kazniti voljeni klub. Na Gripama postoji strah da bi ih Goodyear liga, mogla stajati više nego što će dobiti. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ivanišević zaustavio povratak Philippoussisa</p>
<p>STUTTGART, 16. listopada</p>
<p> - Pokušaj upečatljivog povratka Australca Marka Philippoussisa na teniske terene u okršaju 2. kola ATP turnira iz »master« serije u Stuttgartu okončao je Goran Ivanišević. Dvoboj protiv Bjelorusa Maxa Mirnjog u 3. kolu ovog 2,95 milijuna američkih dolara vrijednog dvoranskog turnira Ivanišević je izborio 7-6 (3), 3-6, 6-3 pobjedom nakon sat i 48 minuta igre. Inače, 24-godišnji Bjelorus eliminirao je prvog tenisača svijeta Brazilca Gustava Kuertena.</p>
<p>Iako je zbog operacije koljena bio odsutan s teniskih terena posljednjih šest mjeseci, zbog čega je čak razmišljao o prekidu karijere, 26-godišnji Australac ipak je odlučio ponovo uzeti reket u ruke. Protiv wimbledonskog pobjednika definitivno je potvrdio kako nije za mirovinu, razornim servisima ravnopravno se nosio s 13. nositeljem. Usprkos manjem broju zabilježenih asova i »winnera« Ivanišević je presudne poene iskusno okončao u svoju korist, posrnuo je jedino u osmom gemu drugog seta, Philippoussis je iskoristio prvu »break« priliku za izjednačenje u setovima. Presudni »break« zaslužio je Ivanišević u devetom gemu odlučujućeg seta za 5-3 vodstvo, a nakon toga asom zaključio pobjedu u slijedećem gemu...</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Arazi - Schuettler 6-4, 6-2, Novak - Massu 6-3, 6-2, Enqvist - Escude 7-5, 6-3, Pavel - Gambill 7-5, 7-5, Canas - Clavet 6-3, 6-2, Koubek - Robredo 4-6, 7-6 (5), 6-3; 2. kolo: Mirnji - Kuerten (1) 4-6, 7-6 (6), 6-4, Hewitt (3) - Ulihrach 3-6, 6-3, 6-4, Henman (7) - Pretzsch 6-3, 6-0, Ferreira - Federer (11) 7-6 (1), 3-6, 6-2, IVANIŠEVIĆ (13) - Philippoussis 7-6 (1), 3-6, 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Majoli nadigrala Sanchez-Vicario</p>
<p>ZÜRICH, 16. listopada</p>
<p> - Nakon prošlotjednog poraza u 1. kolu WTA turnira u Filderstadtu Iva Majoli uspješno je startala na 1,185 milijuna američkih dolara vrijednom turniru u Zürichu. Iako je u ponedjeljak Majoli s Jennifer Capriati slavila prvo mjesto na WTA ljestvici svoje ponajbolje prijateljice, smogla je snage i u okršaju 1. kola sa 7-6 (5), 6-2 nadigrala rastrčanu Španjolku Arantxu Sanchez-Vicario. Slijedeći suparnik 23-godišnje Zagrepčanke je Francuskinja Sandrine Testud, koja je u 1. kolu bila slobodna.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Hantučova - Shaughnessy (6) 6-3, 6-4, Mikaelian - Dementijeva (7) 6-2, 6-4, Coetzer - Kurnjikova 6-0, 4-6, 6-3, Raymond - Stevenson 7-6 (4), 6-3, Panova - Husarova 6-4, 6-2, MAJOLI - Sanchez-Vicario 7-6 (5), 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zašto Kranjčar nije eksplodirao? </p>
<p>Usponi i padovi posve su normalna pojava u razvoju nadarenih nogometaša, stoga ne treba dizati paniku zbog lošije Kranjčareve predstave protiv Hajduka / Ne treba očekivati Kranjčarev meteorski uzlet, posebno ne u aktualnoj Dinamovoj situaciji, vrlo teškoj za talentiranoga nogometaša</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Pogledi brojnih pristalica nogometa u nedjelju su, na maksimirskome derbiju Dinamo - Hajduk (1-2), bili usmjereni prema Niki Kranjčaru. Logično, jer mjesecima je većina medija stvarala zvijezdu od ovoga neprijeporno nadarenoga mladića i očekivala se, na velikoj utakmici, i velika eksplozija talenta. No, ništa se od toga nije dogodilo, mladi je Kranjčar bio gotovo neprimjetan. Kao i nekoliko dana ranije u Koprivnici, kad je s klupe za pričuve ušao na travnjak u završnici dvoboja...</p>
<p>Događa li se nešto čudno s jednom obećavajućom karijerom? Ne, sigurno ne. Sve je to normalno za 17-godišnjeg mladića u razvoju, usponi i padovi uobičajena su prateća pojava, iako se nikako ne smiju zanemariti otežavajuća okolnosti koje prate »maloga Cicu« na stazi do zvijezda. Najteži teret kojega nosi, uz medijski pritisak s kojim se za sada dobro »bori«, svakako leži u spoznaji da o njemu i njegovim igrama (i Zahorinim!) praktički ovisi Dinamov rezultat. A to je svakako najgore što se može dogoditi mladome igraču.</p>
<p>Umjesto da u ovoj sezoni Kranjčar, Zahora i Cesar (tri Dinamova neprijeporna talenta, o ostalima se može raspravljati) polako stasaju uz iskusne suigrače, taj je triling, zbog loše klupske politike, naprasno promoviran u lidere momčadi! U svojoj prvoj pravoj prvoligaškoj godini! A trebalo bi biti sasvim drukčije, ti bi nadareni mladići trebali u jednoj normalnoj momčadi ulaziti u igru u drugome poluvremenu kad je rezultat već pozitivan za njihov klub i na taj način skupljati minutažu i iskustvo. A sad su osuđeni na »policijsku pratnju« suparničkih »dobermana«, koji na zalasku vlastite karijere mogu nekim brutalnim startom (u borbi za premiju!) zapravo uništiti možebitnu blistavu karijeru.</p>
<p>Onaj tko se nadao da će Niko Kranjčar biti ključni čovjek maksimirskoga derbija, gadno je pogriješio. Ta su nadanja bila bez argumenata, temeljena samo na željama, bez pravoga pokrića. I to je, dakako, bio dodatni psihološki teret stavljen na mladoga igrača, teret s kojim se on u ovome trenutku ne može nositi. Posebno kad je s druge strane bio ozbiljan i jak suparnik poput Hajduka. Dinamovo »kestenje iz vatre« nikako ne smiju, niti mogu, vaditi nadareni »klinci«, iako se temeljitom analizom momčadi dolazi do spoznaje da nitko drugi to objektivno ne može učiniti - osim djelomice vratara Butine, Sedloskoga i Agića; a gdje su kreatori igre i napadači? - ako ne učine ti mladići.</p>
<p>Treba i glasno postaviti upit: koje je pravo Kranjčarevo mjesto? Je li to u vrhu napada, ili iza dvojice napadača, ili u veznome redu? Do sada, na osnovi onoga što je Kranjčar odigrao u Dinamu, pravoga odgovora nema. Jer, malo igra klasičnoga centarfora, pa ga se povlači u vezu, pa »vreba« iza prvih napadačkih redova... I od te »polivalentnosti« nema previše koristi. K tome, očito je da u klubu moraju pripaziti na ishranu svojih nogometaša, dojam je da se Kranjčar s Trinidada i Tobaga gdje je bio na juniorskome SP, vratio malo »popunjeniji«. Iako je riječ o dječaku u razvoju, ipak se ništa ne smije prepustiti slučaju.</p>
<p>Kranjčarev je talent neupitan. Međutim, u današnje je vrijeme teško živjeti od talenta, gotovo nemoguće, jer nogometom, posebno hrvatskim, vladaju »dečki iz teretane« i iz laboratorija raznih »miševa«. Što manje znaju s loptom, to bolje, barem će bezbolnije uklizavati i »gristi« suparnika. A to, na žalost, prolazi i zato je nogomet u našoj ligi sve manje gledljiv. Zato je sve veća opasnost da će talent Kranjčara, Zahore, Andrića, Olića... naletjeti na nekakav brutalni »đon«. Posebno ta opomena vrijedi za Kranjčara, o kojem su svi prvoligaški treneri počeli voditi posebnu brigu, svjesni da im jedina i najveća opasnost prijeti uppravo od tog mladića.</p>
<p>S Kranjčarem i ostalim talentima treba imati strpljenja. U dobroj će momčadi i talent prije iskočiti, međutim u Dinamu je sad posve drukčija situacija koja otežava Kranjčarev razvoj. A za to je Niko najmanje kriv i stoga je vrijeme da se o njegovu talentu prestane euforično govoriti i da se ne očekuje nekakav meteorski uspon. Kranjčara treba pustiti da se normalno razvija, sve ostalo bit će »medvjeđa usluga« neprijepornome talentu. Ali, još uvijek - talentu...Dinamovi nogometaši poveselili su se i u nedjelju nakon Smojina zgoditka za 1-1 u utakmici protiv Hajduka, no na kraju ipak nisu imali razloga za slavlje</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Do kraja jeseni ne smijemo izgubiti ni jednu utakmicu!«</p>
<p>Naš mnogo veći poraz bio je onaj u Koprivnici, bez obzira što smo uzeli bod (0-0). Ondje nam je napad bio toliko nemoćan, mlitav i mlak da je to katastrofalno za svaku momčad, a pogotovo za Dinamo. Zato u Velikoj moramo pobijediti ako želimo održati korak. Do kraja jeseni više ne smijemo izgubiti ni jednu utakmicu, kaže Dinamov trener Ilija Lončarević</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Prebroditi traumu nakon poraza protiv Hajduka i uzeti sva tri boda u Velikoj. Ovo je cilj kojeg je Dinamov trener Ilija Lončarević zacrtao svojim nogometašima uoči gostovanja kod Kamen Ingrada (srijeda, 18 sati) u zaostaloj utakmici osmoga prvenstvenog kola. Uzgred, Dinamo će sedam dana kasnije ponovno morati u goste u Veliku, ovaj put u utakmici osmine finala hrvatskog Kupa...</p>
<p> - Poraz protiv Hajduka ostavio je posljedice na momčad, naglasio je Lončarević. - Osim toga, nemamo dovoljno vremena da se fizički i, što je važnije, psihološki oporavimo do sljedeće utakmice. No, igračima sam već i rekao da je naš mnogo veći poraz bio onaj u Koprivnici, bez obzira što smo uzeli bod (0-0). Ondje nam je napad bio toliko nemoćan, mlitav i mlak da je to katastrofalno za svaku momčad, a pogotovo za Dinamo. Sve u svemu, u Velikoj moramo pobijediti ako želimo održati korak. Do kraja jeseni više ne smijemo izgubiti ni jednu utakmicu, a isto tako ne smijemo više niti jednu utakmicu odigrati onako kao u Koprivnici. Mislim da smo sposobni za to.</p>
<p> Dinamo će u srijedu zaigrati u okrnjenome veznom redu. Neće biti ozlijeđenoga Jasmina Agića, koji je protiv Hajduka dobio jak udarac u koljeno. Jerko Leko, pak, nema pravo nastupa zbog žutih kartona. U najboljem stanju nije ni Renato Pilipović...</p>
<p> - Pilipović će vjerojatno igrati. Dan nakon utakmice protiv Hajduka se, zbog problema s trbušnim zidom, osjećao loše, no sutradan je već bio bolje. Sve u svemu, ne mogu ga osloboditi nastupa u Velikoj, jer neće moći zaigrati ni Leko ni Agić... U obrani će od prve minute, umjesto Smoje, zaigrati Drpić. Isto tako će u početnoj postavi biti Landeka i Gondžić. Još uvijek postoje određene dvojbe oko napada. Za dva mjesta konkuriraju Petrović, Mikić i Zahora, referirao je Lončarević.</p>
<p> Od prve će minute nastupiti i Niko Kranjčar, neovisno o blijedome izdanju na nedjeljnom derbiju...</p>
<p> - Kranjčar je izgubio nekoliko lopti, ali je ipak bio svjež, mnogo je trčao...</p>
<p> Dinamovog sljedećeg suparnika maksimirski trener opisuje kao momčad koja igra znatno bolje od onoga što pokazuju sami rezultati.</p>
<p> - Nakon ovakve utakmice s Hajdukom, svakog sljedećeg protivnika shvaćamo jako ozbiljno. Bez obzira što je Kamen Ingrad u donjem dijelu ljestvice, njihova je momčad jaka, sjajno su organizirani... Pojačani su Popovićem, koji pripada skupini starijih igrača hrvatske lige, ali ga kao takvoga, iznimno iskusnog i opasnog, moramo doista ozbiljno shvatiti. Kamen Ingrad nema spektakularne rezultate, ali su svakome iznimno nezgodan suparnik.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Neka bude kao protiv Aston Ville </p>
<p>Varteksov pomoćni trener Zlatko Dalić po povratku iz Danske, gdje je snimao igru Brondbyja kaže: Varteks će za uspjeh morati ponoviti igru kao protiv Aston Ville, dakle, s puno strpljenja, znanja i odgovornosti, s loptom koja će ići od noge do noge i kratkim dodavanjima probiti suparničku obranu</p>
<p>VARAŽDIN, 16. listopada</p>
<p> - Igrači i vodstvo Varteksa u dobrom raspoloženju očekuju prvu utakmicu 2. kola Kupa Uefe u kojoj će u četvrtak u 20.45 sati na svom stadionu ugostiti vodeću momčad danske superlige, Brřndby. </p>
<p>Procjene da Varteks može u 3. kolo tog prestižnog europskog natjecanja podgrijala je nedavna pobjeda Varteksa u Vinkovcima protiv Cibalije. Varteks, priznali su i sami igrači, nije igrao naročito dobro, ali je ipak srušio desetgodišnju tradiciju nepobjeđivanja u gostima u Vinkovcima.</p>
<p>Nekadašnji prvotimac Cibalije, a danas Varteksa, Antun Andričević je nakon pobjede u Vinkovcima, a uoči utakmice s Brřndbyjem, rekao: </p>
<p>- Varteks nije u Vinkovcima odigrao koliko može, no najbitnije je da smo pobijedili i s tri nova boda zadržali priključak s vrhom ligaške ljestvice. Utakmicu valja brzo zaboraviti i okrenuti se nastupu u Kupu Uefe.</p>
<p>Zbog ozljede aduktora u Vinovcima Zoran Kastel će morati pauzirati desetak dana, jedan od oštrih startova vinkovačkih braniča ostavili su traga na Kastelu koji je mnogo značio momčadi Branka Janžeka, naročito u fazi obrane. Umjesto Kastela vrlo je vjerojatno da će u igru ući Sklepić. </p>
<p>- Protiv Brřndbya očekuje nas ponovno teška utakmica u kojoj ću tražiti maksimum od svojih igrača. Danci su vrlo radina ekipa koja igra svih 90 minuta. Primaju malo golova, a u napadu imaju tri robusna napadača koje se teško zaustavlja. I srednji red im je stalno aktivan tako da će trebati puno raditi i razmišljati na terenu kako zaustaviti protivnika. Samo ako će moji igrači biti 100 posto u igri možemo očekivati povoljan rezultat, razmišljanja su Varteksovog trenera. Pune tribine Varteksovog stadiona bile su velika podrška »bijelo-plavima« u susretu protiv Aston Ville. Dugo će ostati u sjećanju prepun stadion obojen u bijelo i plavo i bodrenje tijekom svih 90 minuta. Brřndby ipak nije toliko zvučno nogometno ime. Danci su prije dvije sezone igrali u Ligi prvaka, a u Varaždin će doputovati i 170 navijača. Iako karte idu nešto slabije nego za utakmicu protiv Aston Ville, očekuje se da će stadion ponovno biti pun. </p>
<p>U kakvoj su atmosferi naučeni igrati Danci, osjetio je Zlatko Dalić, pomoćni Varteksov trener koji je pratio derbi danskog prvnstva, utakmicu Brřndbya protiv drugoplasiranog Aalborga: </p>
<p>- Danci me nisu previše impresionirali. U derbiju danskog prvenstva odigrali su na svom terenu 0-0 s Aalborgom. Očito je da primaju vrlo malo golova, jer imaju omjer postignutih i primljenih golova 29-5. Čini mi se da lakše igraju u gostima,</p>
<p> no na njihovom stadionu imaju sjajnu podršku svojih navijača koji ih svi odjeveni u klpske žute boje bodre 90 minuta. Igraju dugim loptama prema tri robusna napadača koje se vrlo teško zaustavlja. Varteks će za uspjeh morati ponoviti igru kao protiv Aston Ville, dakle, s puno strpljenja, znanja i odgovornosti, s loptom koja će ići od noge do noge i kratkim dodavanjima probiti suparničku obranu, rekao je Dalić.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>I sedmomjesečno dijete zaraženo bedrenicom </p>
<p>NEW YORK, 16. listopada </p>
<p> - Nova žrtva zaraze bedrenicom je sedmomjesečno dijete zaposlenika televizijske mreže ABC, objavila je mreža. Taj se slučaj pojavio samo nekoliko dana nakon što je djelatnica NBC-a oboljela od bedrenice, mogućeg novog oružja u biološkom ratu, a bakteriji su prilikom istrage bila izložena dvojica laboranata i policajac.</p>
<p> Kao i djelatnica NBC-a, sedmomjesečni dječačić zarazio se manje opasnim, kožnim oblikom bolesti. Newyorški gradonačelnik Rudolph Giuliani rekao je da dijete prima antibiotike i čini se da će uskoro ozdraviti. </p>
<p>Pismo zaraženo bedrenicom stiglo je i Tomu Daschleu, vođi demokratske većine u Senatu. Nakon što su senatorovi suradnici otvorili omotnicu i pronašli bijeli prah - za koji se kasnije pokazalo da je pozitivan na antraks - policija je izolirala ured i prekinula razgledanja Capitol Hilla. Sumnjive pošiljke, piše The New York Times, dobilo je još desetak senatora.</p>
<p> FBI je usmjerio istragu na Boca Raton na Floridi gdje se bedrenica prvi put pojavila, te na Trenton u New Jerseyju odakle su poslana pisma senatoru Daschleu i NBC-ovu voditelju Tomu Brokawu. Na Floridi su spore bedrenice pronađene u izdavačkoj kući AMI i poštanskom uredu. </p>
<p>Predsjednik George Bush upozorio je Amerikance na oprez pri rukovanju pismima koja dolaze od nepoznatih pošiljatelja. </p>
<p>Ocijenio je kako je moguće da iza pokušaja širenja antraksa u SAD-u stoji Osama bin Laden, no FBI još nije dokazao tu vezu. </p>
<p> Budući da se oblici zaraze na Floridi i u New Yorku mogu liječiti antibioticima, stručnjaci smatraju da je primarni cilj zaraženih pisama sijanje straha i panike među građanima. </p>
<p>Nervoza oko širenja bedrenice zahvatila je i Europu. Policija i zdravstvene službe ispituju sumnjive pakete i omotnice u Švedskoj, Danskoj, Belgiji, Poljskoj i Švicarskoj. </p>
<p>Dojave o zaraženim pošiljkama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu pokazale su se lažnima. </p>
<p>Bakterije antraksa nisu pronađene ni u pismu poslanom u ponedjeljak njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Talijanski vojnici na Balkanu umjesto američkih</p>
<p>RIM, 16. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Mnoga su vojna pitanja ostala visjeti u zraku, a dosta toga je ostalo nerazjašnjeno nakon posjeta talijanskog premijera Silvija Berlusconija SAD. Je li vojno sudjelovanje Italije marginalizirano, jer se samo može naslutiti neka vrsta uključenja talijanskih trupa u vojne operacije u Afganistanu. Najvjerojatnije će talijanski kontingent sudjelovati u operaciji Trajna sloboda na čuvanju mira nakon stabiliziranja situacije u Afganistanu. Dok je od samog početka afganistanske krize Velika Britanija aktivno uključena u vojne operacije, Francuska je poslala u američku vojnu bazu Tampa na Floridi, 50 vojnika, Njemačka je poslala koordinatore specijalnih trupa, a talijanski premijer Silvio Berlusconi, skromno potvrđuje u ponedjeljak da su »dva talijanska časnika već u Tampi«. </p>
<p>Berlusconi je još jednom iskoristio priliku da naglasi kako su talijanske trupe spremne za vojne operacije u Afganistanu. Do sada je u sklopu NATO-ovih vojnih snaga talijanski brod Aliseo otplovio za Libanon, a 49 talijanskih specijalaca zrakoplovstva poslano u SAD kao dio NATO-ove posade pet izviđačkih zrakoplova »awacs«. Nakon Berlusconijeva susreta sa Paulom Wolfowitzom, objavljena je Wolfowitzova izjava: »Italija je odigrala vrlo važnu ulogu na Balkanu, a to je prostor gdje mi Amerikanci osjećamo izvjesan pritisak; jasno je da Italija tu može odigrati mnogo važniju i jaču ulogu«. To znači da će talijanski vojnici zamijeniti američke koji se već spremaju za odlazak u Afganistan. Trenutačno se na Balkanu nalazi američki kontigent od 10.000 vojnika. Italija sigurno neće moći zamijeniti svih 10.000 američkih vojnika, jer joj je ostalo manje raspoloživih vojnih snaga. Zadnji preostali vojnici profesionalci u Italiji će tako krenuti za Balkan. To će najvjerojatnije biti padobranci iz Folgore. Do sada je poslano 4300 talijanskih vojnika na Kosovo, 200 ih je u Makedoniji, 1150 u Albaniji i 1400 u Bosni.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U BiH prosvjeduju protiv Nobelove nagrade Annanu</p>
<p>MOSTAR, 16. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Negativne reakcije, pa i ogorčenost dodjeljivanjem Nobelove nagrade za mir Ujedinjenim narodima i Kofiju Annanu u velikom dijelu javnosti BiH objašnjavaju se »zatvaranjem očiju« Ujedinjenih naroda pred srebreničkom tragedijom i zbivanjima u BiH uopće. </p>
<p>Val prosvjeda potekao je od udruženja »Majke Srebrenice«, a Srebreničankama su se pridružili mnogi intelektualci i političari. Neki, poput Vlatka Dolečeka, na skupu intelektualaca »Krug 99«, otišli su tako daleko da su sve povezali i s najnovijim događanjima u Afganistanu, te pitaju je li to borba protiv terorizma i kako to američke bombe »lutaju« i »griješe« pa ginu civili? U sličnom tonu reagirao je i Izet Sarajlić, koji, uz tvrdnju kako na Zemlji nikad nije bilo više dinamita, a »glavno tajništvo UN-a dobiva Nobelovu nagradu«, pita »nije li došlo vrijeme da i Amerika podnese račune za mnogo toga što je učinila«.</p>
<p>Za razliku od nekih bosansko-hercegovačkih intelektualaca iz »Kruga 99«, političari su bili nešto umjereniji, ali samo kada je riječ o Americi, ne i o glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu. Neki, poput Seada Avdića, potpredsjednika SDP-a BiH, Annana su, podsjećajući kako je tijekom rata u BiH današnji glavni tajnik UN-a bio direktor UN-ova Odjela za mirovne operacije u svijetu i u toj ulozi posjetio Tuzlu, optužili da je »apsolutno prešutno dao suglasnost za ono što se događalo« misleći na odsutnost za vrijeme masakra u Srebrenici 1995. godine«. </p>
<p>Čak ni član najvišeg državnog tijela, Predsjedništva BiH, Beriz Belkić »nije oduševljen« i drži da UN, kada je riječ o Srebrenici i BiH uopće, »nije napravio takav zaokret, niti revolucionarne promjene da bi zaslužio takvo priznanje«.</p>
<p> U SDA kategorično tvrde da »UN nije zaslužio Nobelovu nagradu«, a predsjednik Liberalno-demokratske stranke Rasim Kadić dodjelu Nobelove nagrade za mir Kofiju Annanu naziva »nekom vrstom svjetskog dosipanja soli na još uvijek otvorenu ranu Srebrenice i BiH, uopće«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Milijunaš Karić bježi od prijetnji i istrage</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Srbijansko ministarstvo unutarnjih poslova nije imalo nikakvih naznaka ili pritužbi da je nekome u obitelji najpoznatijeg milijunaša u Srbiji Bogoljuba Karića život ugrožen. Međutim, predsjednik koncerna BK grupa ipak je u ponedjeljak s najužom obitelji (Bogoljub kod sebe ima zaposlena još tri brata) napustio zemlju. Kako je naknadno u pismu objasnio, njima je život bio ugrožen jer su »ljudi naoružani snajperima i infracrvenim nišanima primijećeni pokraj njegove kuće«.</p>
<p>Iz pisma kojega je Karić razaslao svim visokim dužnosnicima SRJ - od predsjednika Vojislava Koštunice i premijera Zorana Đinđića do ministra policije Dušana Mihajlovića - vidi se da se stavio pod zaštitu policije jedne strane države (spekulira se da je preko Tivta otišao u Republiku Srpsku) i da se nema namjeru vratiti dok se ne formira nezavisno povjerenstvo koje će objasniti da je poslovanje Karić-grupe bilo zakonito. U gotovo ucjenjivačkom tonu optužio je predsjednika postojećeg povjerenstva za ispitivanje zloupotreba u privredi Aleksandra Radovića da predvodi hajku protiv njega, a zapravo se radi o izračunu po kojemu Karić, temeljem poreza na ekstra-profit ostvaren u vrijeme Miloševićeve vladavine, mora državi platiti oko 70 milijuna DEM. Usput je u njegovu Astra banku (bivšu Karić banku) uvedena prinudna uprava, a MUP ispituje i učešće Karića u vlasništvu najjače mobilne telefonije u Srbije kompanije Mobtel - PTT te brojne neplaćene račune. </p>
<p>Odlazak Karića iz zemlje državni dužnosnici suzdržano i cinično ocjenjuju besmislenim budući da nije iskoristio pravo žalbe na ocjene istraga, kao i zbog mogućnosti da se, ako bude potrebno, u potragu za njim uključi i Interpol. Nitko, naime, nije zaboravio kolike je privilegije kod (svog dedinjskog susjeda) Miloševića uživao ovaj kosovski Srbin bez formalne naobrazbe i nekadašnji seoski muzikant. Kratko je bio čak i ministar privatizacije, razmetao se bogatstvom razmještenim po cijelom svijetu, od SAD-a i Kanade do Rusije, pa čak i tvrdio da će jednog dana njegov sin biti predsjednik Amerike. Aktualni ministar gospodarstva Božidar Đelić nazvao ga je »ekonomskim Bin Ladenom Srbije«. </p>
<p>Savezni ministar policije Zoran Živković pozvao je preko medija Bogoljuba Karića da se, uz punu zaštitu, vrati u zemlju i javno kaže tko mu prijeti.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Izrael podržava neovisnu palestinsku državu</p>
<p>WASHINGTON/ JERUZALEM/ PRAG, 16. listopada</p>
<p> - Izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres izjavio je u utorak da Izrael podržava neovisnu palestinsku državu, no da predsjednik Yasser Arafat mora obuzdati ljude koji su usmjerili svoje oružje na Izrael.</p>
<p> »Želimo vidjeti neovisnu palestinsku državu koja je uspješna, koja cvjeta. Mislimo da što Palestinci budu imali bolju državu, to ćemo i mi imati bolje susjedstvo«, rekao je Peres novinarima tijekom posjeta Pragu.</p>
<p> »Ništa u moderno doba ne može zamijeniti dobre odnose. Ni oružje ni tenkovi, ni uvrede ni zidovi. Ono što želimo je uspostaviti novi odnos sa svojim susjedima«, rekao je Peres komentirajući potporu britanskog premijera Tonyja Blaira formiranju neovisne palestinske države</p>
<p>Sjedinjene Države priopćile su u ponedjeljak da se protive izraelskim »ciljanim ubojstvima« palestinskih ekstremist, čak i u trenutku kada same razmatraju ukidanje svoje zabrane takvih ubojstava. »Protivimo se politici ciljanih ubojstava ... to se nije promijenilo«, rekao je glasnogovornik State Departmenta Philip Reeker dan nakon prvoga ciljanog ubojstva na Srednjem istoku nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna..</p>
<p> On je reagirao na ubojstvo iz snajpera Abdela Rahmana Hamada (35), pripadnika Hamasa, kojega je izraelski premijer Ariel Sharon označio odgovornim za samoubilački bombaški napad na diskoteku u Tel Avivu u lipnju, u kojemu je poginula 21 osoba. No, Reeker nije želio komentirati usporedbe između izraelskih ubojstava palestinskih »terorista« i američkih napada protiv terorističke mreže Osame bin Ladena u Afganistanu.</p>
<p> Američki su dužnosnici prije rekli da razmatraju ukidanje uredbe iz 1977., kojom se američkim službama sigurnosti zabranjuju atentati. Američki predsjednik George W. Bush rekao je kako Washington želi Osamu bin Ladena »živoga ili mrtvoga«.</p>
<p> U ponedjeljak su dvije izraelske stranke krajnje desnice, Israel Beitenou i Nacionalna unija, napustile vladinu koaliciju nakon što su njihovi čelnici Avigdor Lieberaman u Rehavam Zeevi podnijeli ostavke na ministarske položaje koje su imali u Sharonovoj vladi. »Došli smo do zaključka kako ne možemo više sudjelovati u jedinstvenoj vladi«, rekli su pritom. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nalog za uhićenje Imelde Marcos</p>
<p>MANILA, 16. listopada</p>
<p> - Filipinski sud objavio je u utorak nalog za uhićenje bivše prve dame, Imelde Marcos (72) zbog optužbi za korupciju. Međutim, njezini su odvjetnici rekli da će ona uplatiti jamčevinu kako bi izbjegla uhićenje.</p>
<p> Supruga bivšeg filipinskog diktatora Ferdinanda Marcosa suočava se s brojnim optužbama na sudu, uključujući i četiri točke optužnice prema kojima kontrolira račune nekih fondacija u švicarskim bankama na kojima se nalazi nelegalno stečeno bogatstvo. </p>
<p>Sud je odredio jamčevinu od 30.000 pesosa (600 dolara) za svaku od točaka optužnice. »Njezini odvjetnici rekli su da će platiti jamčevinu kako ne bi bila uhićena«, rekao je djelatnik pravosudne policije.</p>
<p> Imelda Marcos je opovrgnula optužbe prema kojima je njezina obitelj zgrnula veliko bogatstvo dok se njezin suprug nalazio na čelu Filipina, ustvrdivši da su bivši diktator i njegova obitelj bili bogati i prije nego je postao predsjednik. Sud je sredinom devedesetih u drugim sudskim procesima već osudio Imeldu Marcos zbog korupcije na najmanje 12 godina zatvora, ali je Vrhovni sud te presude odbacio i oslobodio je optužbi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stroge kazne za lažne dojave o »bijelom prahu« </p>
<p>WASHINGTON, 16. listopada</p>
<p> - Od 1. listopada u SAD je bilo oko 2.300 dojava o »sumnjivom bijelom prahu« za koji se strahovalo da bi mogle biti spore bedrenice no golema većina dojava bile su lažne uzbune, kazao je u utorak u Washingtonu direktor FBI-ja Robert Mueller.</p>
<p> Na zajedničkoj konferenciji za novinare s državnim tužiteljem Johnom Ashcroftom on je upozorio da se na svaku dojavu reagira s jednakom ozbiljnošću. Time se iscrpljuju materijalne i ljudske mogućnosti FBI-ja i laboratorija. Ashcroft je naveo slučaj Centra za zaštitu okoliša u Connecticutu gdje je evakuirano nekoliko stotina namještenika a njih 12 podvrgnuto dekontaminaciji i liječničkim pregledima. Pokazalo se da je cijeli lažnom dojavom vlastima pokrenuo jedan od namještenika. Protiv njega je podignuta tužba i mogao bi biti osuđen na pet godina zatvora i novčanu kaznu do tri milijuna dolara, rekao je Ashcroft. »Sve dojave će biti pomno istražene i svi oni koji izazovu lažnu uzbunu bit će najstrože kažnjeni«, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Amerikanci prvi put upotrijebili »leteće topovnjače« </p>
<p>KABUL/WASHINGTON, 16. listopada</p>
<p> - Američki zrakoplovi u utorak su ponovo napadali Kabul, a stanovnici glavnog afganistanskog grada rekli su da su se čule dvije snažne eksplozije. Zrakoplovi su nadlijetali Kabul oko 13.30 sati, a na njih je pucala talibanska protuzračna obrana, izvijestile su talibanske snage. To je bio drugi američki zračni napad u utorak. Prvi je izveden u zoru kad su na vojne položaje smještene sjeverno od Kabula bačene tri bombe, što su potvrdili i očevici.</p>
<p> Vladajući afganistanski talibani priopćili su u utorak da su američki zrakoplovi u ponedjeljak 130 puta napali njihovo uporište Kandahar na jugu zemlje, no još se ne zna broj žrtava. </p>
<p>Prema riječima dužnosnika talibanskog ministarstva informiranja Abdula Hanana Himata četiri su civila poginula, a osam ih je ranjeno u napadima na selo Lal Muhamed, 30 kilometara sjeverozapadno od Kandahara. Dodao je da je najmanje 14 osoba poginulo u napadima na Kandahar, među kojima pet u bolnici u četvrti Daman pogođenoj u bombardiranjima. Kazao je i da je devet civila poginulo kad je bomba pala na stambenu četvrt Panjwae u Kandaharu. </p>
<p> Amerikanci su objavili da su u ponedjeljak prvi put iskoristili »leteće topovnjače« - zrakoplove AC-130 koji posjeduju veliku vatrenu moć. Upotreba tog relativno sporog, ali snažno naoružanog zrakoplova u napadima kod Kandahara dokaz je da je talibanska protuzračna obrana znatno oslabljena, osobito u naseljenim područjma.</p>
<p> Talibanski izvori objavili su da su američke zračne snage u napadu na Kandahar upotrijebile i helikoptere. Ali, do zabune je vjerojatno došlo zato što su ciljevi na zemlji napadnuti granatama iz malokalibarskih topova, a to nije uobičajen način napada za bombardere i lovce-bombardere koji su dosad sudjelovali u akcijama. </p>
<p> Prijašnjih je dana napadana talibanska protuzračna obrana kako bi se omogućile akcije zrakoplova koji su veći i manje zaštićeni od klasičnih lovaca i bombardera, a zbog prirode svoje zadaće djeluju na manjim visinama. </p>
<p> Jedna od nepoznanica vezanih uz prvu akciju AC-130 iznad Afganistana jest da se takvi zrakoplovi rabe kao potpora, odnosno priprema za akcije pripadnika specijalnih snaga. A još nema podataka da bi američke kopnene snage sudjelovale u sukobu protiv talibana. </p>
<p> Američki ministar obrane Donald Rumsfeld upozorio je talibanske snage, ukopane sjeverno od Kabula, da će se nastaviti bombardiranje.</p>
<p>Na konferenciji za novinare rekao je da su se informacije američke obavještajne službe popravile i na zemlji i u zraku, tako da su se u nedjelju i ponedjeljak pojačali dnevni napadi na ciljeve širom Afganistana.</p>
<p> »Postoje koncentracije talibanskih snaga... sjeverno od Kabula koje napadamo posljednja tri ili četiri dana. U sljedećem razdoblju to neće biti sigurno mjesto za boravak«, istaknuo je Rumsfeld. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>FBI primio više od 570 dojava o novim terorističkim akcijama </p>
<p>WASHINGTON, 16. listopada </p>
<p> - Nakon 11. rujna primljeno je više od 570 dojava s vjerodostojnim podacima o mogućim novim terorističkim akcijama diljem svijeta. Na temelju tih dojava spriječena su najmanje četiri napada, tvrde u utorak američke službe sigurnosti.</p>
<p> FBI i vlasti u desetak zemalja onemogućili su napade na američka veleposlanstva u Parizu i Jemenu, na jednu zgradu NATO-a u Belgiji i stambene zgrade američkih vojnika u Turskoj, tvrde dobro obaviješteni krugovi. U istrazi koja se usklađeno provodi u cijelom svijetu dosad je uhićeno i saslušano više od 900 osoba za koje se vjeruje da su na neki način povezane s Al Qaidom ili drugim terorističkim organizacijama.</p>
<p> Američki državni tužitelj John Ashcroft rekao je da FBI pokušava ući u trag još oko 190 sumnjivaca. Neki od njih, vjeruje se, mogli bi rasvijetliti događaj koji istražuju kanadske vlasti. Naime, 11. rujna, odmah nakon prvog samoubilačkog napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku, zaustavljeno je polijetanje, a zatim i posve otkazan let Air Canade iz Toronta za New York. Kad je, nešto kasnije taj zrakoplov trebao poletjeti na unutrašnjoj liniji, pronađeno je više rezača za papir jednakih onima koje su koristila devetnaestorica otmičara - terorista. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Lieberman poziva Busha da svrgne Saddama Husseina</p>
<p>Nakon razdoblja suzdržanosti i potpune odanosti američkom vodstvu, demokrati u ponedjeljak odlučili prekinuli šutnju o Bushovoj antiterorističkoj politici</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Senator Joe Lieberman, kandidat Demokratske stranke za potpredsjednika SAD na prošlim predsjedničkim izborima, pozvao je američkog predsjednika Georgea W. Busha da svrgne iračkog predsjednika Saddama Husseina prije nego on napadne SAD.</p>
<p>U svom govoru senator Lieberman, vjerojatni predsjednički kandidat na izborima 2004. godine, rekao je da će nastojati da njegova razmišljanja o ratu protiv terorizma podrže članovi Demokratske stranke.</p>
<p>List USA Today ističe da je njegov istup prekinuo razdoblje u kojemu su se istaknuti demokrati suzdržavali od isticanja svojih pogleda na antiterorističku politiku Georgea W. Busha. Glavni protukandidat Busha na prošlim izborima, demokrat Al Gore nije htio ničim dovoditi u pitanje Bushov autoritet u vođenju rata i govorio je kako je Bush njegov »vrhovni zapovjednik«. </p>
<p>Niti ostali istaknuti demokrati nakon 11. rujna nisu htjeli, barem javno, iznositi svoja neslaganja ili zabrinutost zbog Bushove politike. Lieberman je u ponedjeljak učinio jedno i drugo, odajući pri tome priznanje Bushovom držanju tijekom krize. </p>
<p>Njegovi zahtjevi za napadom na Irak dolaze u trenutku kada još nema čvrstih dokaza o upletenosti te zemlje u napade od 11. rujna. Washington odbija službeno komentirati mogućnost da je i napad na Irak uključen u buduće planove antiterorističkog rata.</p>
<p> U javnost je tek dospjela informacija da tim bivših političara i vojnih stručnjaka izrađuje za Pentagon plan napada na Irak uz potporu ministra obrane Donalda Rumsfelda, ali ne i državnog tajnika Colina Powella, koji smatra da bi napad na Irak mogao uzdrmati antiterorističku koaliciju. </p>
<p>Ovaj slučaj ukazao je na podjele koje vladaju u redovima američke administracije oko taktike u ratu protiv terorizma. Pobjedu je zasad odnijela struja koja se zalaže za nastavak teških bombardiranja Afganistana uz snažnu diplomatsku inicijativu za formiranje posttalibanske vlade, prije nego se donese odluka o ulasku kopnenih snaga.</p>
<p>Savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice, u razgovoru za katarsku televiziju Al Jazzeru rekla je da je rat protiv terorizma vrlo širok pojam. </p>
<p>Na izravno pitanje o Iraku rekla je da je Saddam Hussein velika briga za SAD zbog toga što pokušava doći do oružja za masovno uništenje. </p>
<p>Za sada, dodala je, Irak je tek pod strogim nadzorom, a ako se pokaže da prijeti američkim interesima, »SAD će djelovati«. </p>
<p>Nadovezujući se na takve izjave dužnosnika američke vlade, Lieberman ističe da Saddam već predstavlja opasnost za SAD. Američki vođe stoga bi, smatra on, trebali biti »odlučni u tome da uklone Saddama Husseina s vlasti prije nego on, ohrabren napadima 11. rujna, napadne SAD oružjem za masovno uništenje«. </p>
<p>Međutim, neki političari iz redova demokrata, kao i republikanaca, zabrinuti su posljedicama napada na Saddama Husseina. </p>
<p>Bivši senator Demokratske stranke Bob Kerrey rekao je da bi »posao u Iraku trebalo završiti«, ali upozorava da se to ne bi smjelo činiti dok je u tijeku kampanja protiv Afganistana«, jer će u tom slučaju »svako američko veleposlanstvo od Indije do Maroka biti u plamenu«. </p>
<p>Lieberman smatra da odnosi SAD sa zemljama antiterorističke koalicije ne bi smjeli zaustaviti SAD da drži Irak na nišanu ili da inzistira na tome da Sirija i Iran prestanu sponzorirati terorizam.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Islamske zemlje okreću leđa Americi?</p>
<p>LONDON, 16. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Odnosi Sjedinjenih Država sa nekim ključnim saveznicima u afganistanskom ratu ponovo su na kušnji. Važni regionalni prijatelj Saudijska Arabija distancirala se ovih dana od zračnog bombardiranja Afganistana. Saudijski ministar unutarnjih poslova princ Naif zauzeo se za obračun s teroristima bez uporabe zračne sile, koju je nazvao »ubijanjem nedužnih ljudi«. </p>
<p>Promatrači opominju da je strateško partnerstvo Amerike sa Saudijskom Arabijom pod znakom upitnika. Ako bi ono popustilo, izmaknuo bi se i Pakistan, što bi značilo propast sadašnje koncepcije rata protiv talibana. Premda je Saudijska Arabija saveznik Sjedinjenih Država, ona Americi nije htjela ustupiti svoje baze za napade na Afganistan. Saudijci nisu htjeli primiti u posjet ni Tonyja Blaira, kad je britanski premijer nedavno htio posjetiti Riyadh, da bi ih lobirao u korist Amerikanaca i protuterorističke koalicije. Usprkos, ili možda zbog partnerstva s Amerikancima, saudijske vlasti strahuju od domaćeg islamskog ekstremizma. Prisutan je i strah od nereda, ako se narod pobuni zbog napada na talibane u Afganistanu. </p>
<p>Slična je situacija i kod drugog važnog regionalnog igrača Pakistana koji je od Washingtona zatražio jamstva da zračna kampanja protiv talibana neće trajati dugo. Pakistanska vlada ocjenjuje se preslabom da bi izdržala jaka politička previranja i val nereda, u slučaju da se rat u Afganistanu otegne. </p>
<p>Ankete pokazuju da čak četiri petine Pakistanaca podupire afganistanske talibane. Pakistan je od Amerikanca zatražio i obećanje da u Afganistanu neće previše ojačati Sjeverni savez, čiji borci pripadaju uzbečkim i tadžičkim plemenima. Pakistansko je mnijenje na strani talibana, koji su etnički Paštuni. </p>
<p>Budući profil nove afganistanske vlade bio je i tema razgovora prilikom posjeta američkog državnog tajnika Colina Powella Islamabadu. Powell i njegov pakistanski domaćin, general Musharraf, složili su se u utorak da je zajednički cilj Pakistana i Sjedinjenih Država stvaranje slobodno izabrane multietničke vlade u Afganistanu. </p>
<p>Timesova ratna izvjestiteljica Janine di Giovanni javlja, međutim, sa sjevera Afganistana od čega najviše strahuju borci Sjevernog saveza: da će se Amerikanci potajno nagoditi s Pakistanom o podjeli Afganistana na dva dijela. Po tom scenariju, južni bi teritorij bio namijenjen Paštunima, a sjeverni bi bio rezerviran za Tadžike i Uzbeke. </p>
<p>Čak ni Kuvajt koji je međunarodna koalicija 1991. spasila od iračke invazije javno ne podupire Amerikance odnosno njihovo bombardiranje Afganistana. Krajnje je suzdržan i Iran, premda su vlasti u Teheranu inače glasni kritičari afganistanskih talibana. </p>
<p>Nazire se i erozija europske podrške američko-britanskoj vojnoj akciji protiv Afganistana. Do jučer su europske zemlje inzistirale da kroz vodeće institucije, EU i NATO, u cijelosti podupiru Amerikance. No belgijski premijer Guy Verhofstadt zatražio je ovih dana da se ponovo ocijeni korisnost zračnih udara. Britanski tisak bilježi i izjavu belgijskog ministra vanjskih poslova Louisa Michela koji je rekao: »Blair može biti sposoban, dobar vođa koji ispunjava svoje dužnosti, ali njegove oštre izjave ovoga tjedna ostavile su mi gorak okus u ustima.«</p>
<p>Promatrači također bilježe da je u Izraelu desnica uskratila podršku koaliciji premijera Ariela Sharona - tvrdeći kako se on previše pokorava zapadnom pritisku da bude mekši prema Palestincima. Sharon i dalje ima parlamentarnu većinu, ali ako bi u Izraelu izbio politički kaos, to bi strahovito štetilo ratu protiv Osame bin Ladena. Na drugoj strani izraelsko-palestinskog spora, Britanija čini pritisak na Palestince. Kao nagrada, spominje se mogućnost stvaranja palestinske države - kako je to premijer Tony Blair naznačio Yasseru Arafatu, kada je palestinski vođa u ponedjeljak posjetio London.</p>
<p>U svojim propagandnim video porukama, Osama bin Laden redovno navodi palestinsko pitanje kao jedno od opravdanja za svoju kampanju terora, računajući na simpatije u arapskom svijetu prema Palestincima. Kada bi to pitanje bilo riješeno, Bin Ladenova obećanja i prijetnje postali bi isprazni. Zato i Palestinci i Izrael mogu računati na nove pritiske Amerike i Britanije oko toga da se međusobno nagode. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kašmirski sukobi prijete borbi protiv talibana </p>
<p>Powell i Musharraf u Islamabadu su se založili za uspostavu široke multietničke vlade nacionalnog jedinstva u Afganistanu/ U takvoj vladi mjesto bi mogli naći i umjereni talibanski prvaci</p>
<p>ANKARA, 16. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell i paktistanski predsjednik Pervez Musharraf založili su se u utorak, na zajedničkoj konferenciji za novinare u Islamabadu, za uspostavu široke multietničke vlade nacionalnog jedinstva u Afganistanu. Ocijenili su da bi u takvoj vladi mjesto mogli naći i umjereni talibanski prvaci, a posebice predstavnici šarolikih afganistanskih plemena s juga zemlje i pripadnici Sjevernog saveza koji drže oko deset posto teritorija te srednjoazijske zemlje.</p>
<p>Predsjednik Musharraf, pružio je, kao što se i očekivalo, bezrezevnu potporu savezničkoj koaliciji, na čelu sa SAD, u ratu s afganistanskim talibanskim režimom. Izrazio je je uvjerenje da će vojna akcija u najbližem pakistanskom susjedstvu biti »kratka i jasno određena«. </p>
<p>Musharraf je, prvi put, upozorio da je većina Pakistanaca protiv američko-britanskih zračnih udara na Afganistan.Svakodnevni prosvjedi, posebice proislamističkih stanaka, protiv Musharrafove potpore SAD-u u afganistanskom ratu, vrlo su žestoki i teško predvidivi. Pakistanski predsjednik je privrženost vojnih i policijskih snaga svom režimu u zemlji platio, kako se vjeruje, američkim novcem. Ta lojalnost je nagrađena osjetnim povećanjem plaća kako vojnih tako i policijskih snaga. </p>
<p>Međutim, obvezu kratkog antiterorističkog rata nije mogao preuzeti visoki ammerički gost. Powell, naime, nije želio ili, što je još točnije, nije mogao označiti točan kraj savezničke vojne akcije u Afganistanu. Zanimljivo je da se Powell tijekom dvodnevnog posjeta Pakistanu (u srijedu putuje u New Delhi) našao u iznenadnoj ulozi »kašmirskog posrednika«. Do toga je došlo nakon što su indijske postrojbe u ponedjeljak navečer granatirale jedanaest pakistanskh pograničnih postaja na granici s indijskom saveznom državom Kašmir, pretežno naseljenom muslimanima. Pakistan i Indija su u više od pet desetljećja, vodili već nekoliko ratova oko kašmirskog teritorija.</p>
<p>Musharrafovo okretanje leđa, do jučer prijateljskim talibanima, proizašlo je naime iz strategijske procjene da bi zadržavanje tog savezništva dovelo do jačanja veza Washintona s New Delhijem. Zbog toga je, nimalo slučajno, pozvao na hitno uklanjanje s vlasti talibanskog čelnika Mohammada Omara.</p>
<p> U svakom slučaju Musharraf, ali i SAD imaju ozbiljnog razloga za zabrinutost. Započeti lov na Osamu bin Ladena i pripadnike njegove tajne skupine AL Qaide, nosi mnoge neizvijesnosti. Tim više, što uzroci međunarodnog terorizma nisu jasno definirani, ali i način kako se suprostaviti tom najvećem zlu suvremenog čovječanstva.</p>
<p>Kako rat u Afganistanu sve više odmiče, i Bin Ladenova karizma je sve veća. Mnogi pakistanski domovi, ali i znatno šire, javno ili tajno ukrašeni su posterima glavnog osumnjičenika za zračne udare 11. rujna na New York i Washington. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pregovori o prijelaznoj afganistanskoj vladi</p>
<p>RIM, 16. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U Rimu se očekuje skori dolazak predstavnika Sjevernog saveza, oporbe talibanima, da bi se susreli sa bivšim afganistanskim kraljem Mohammedom Zahirom Shahom koji više od 27 godina živi u Italiji, u političkom egzilu. Cilj ovog susreta je provođenje sporazuma, potpisanog prije šesnaest dana u Rimu.</p>
<p> List La Repubblica otkriva da postoji intenzivan diplomatski angažman za povratak kralja Zahira u svoju zemlju, odmah nakon pada talibanskog režima. Talijanska diplomacija radi punom snagom na ostvarenju projekta pripremljenog prije tri godine pod nazivom »Rimski proces«. Ovaj put je vjerojatno u planu i vraćanje na vlast starog monarha, nakon perioda nove prijelazne vlade koju će izabrati Visoko vijeće za nacionalno ujedinjene Afganistana. </p>
<p>Rim kao grad, a Italija kao zemlja, imaju tu čast da su izabrani za sjedište prvog sastanka afganistanskog Visokog vijeća koje će odrediti budućnost Afganistana. Zadatak Visokog vijeća na prvom službenom sastanku bit će sazivanje Loya Jirgu, Narodne skupštine Afganistana u kojoj su predstavnici svih plemena. To bi se sve odvijalo pod okriljem UN-a. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kriza njemačke vlade zbog Afganistana</p>
<p>BERLIN, 16. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednica njemačke stranke Savez 90/Zelenih Claudia Roth svojim je distanciranjem od američko-britanskih napada na Afganistan ponovno izaziva krizu socijaldemokratsko-zelene koalicijske vlade, ocjenjuju berlinski politički komentatori u utorak. </p>
<p>Naime, Roth je nakon povratka iz Pakistana u Berlinu savjetovala Sjedinjenim Državama da obustave napade na Afganistan. Ona naglašava da je njezina stranka za borbu protiv terorizma, ali drži da se osam dana nakon napada mora napraviti red i vidjeti da li se »udovoljilo kriterijima za borbu protiv terorizma« te izražava neslaganje s uporabom kazetnih bombi i zahtjeva da civilno stanovništvo mora biti pošteđeno. </p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder je u utorak odbacio zahtjev predsjednice Zelenih Washingtonu da obustavi napade na Afganistan, izjavivši u jednom intervjuu »da to nije u skladu s politikom njemačke vlade«. </p>
<p>Glavni tajnik SPD-a Franz Münterfernig svojim koalicijskim partnerima poručuje da se treba suzdržati u pogledu savjeta Washingtonu, te strategiju borbe protiv terorizma prepustiti SAD. On je rekao da nema smisla iz njemačke perspektive govoriti Amerikancima što bi trebali učiniti bolje. To vrijedi i za uporabu kazetnih bombi u Afganistanu. Uporabu kazetnih bombi u Afganistanu kritiziraju i pojedi članovi SPD-a, jer »civilno stanovništvo ne bi smjelo biti uvučeno u borbu protiv talibana«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Kako smanjiti broj paralelnih udžbenika</p>
<p>Tijekom nekoliko posljednjih godina pojavio se veći broj izdavača školskih udžbenika koji izdaju niz paralelnih udžbenika za osnovnu i za srednje škole, tako da za neke predmete nalazimo i po desetak udžbenika. Neupućeni bi vjerojatno iz ovog zaključili da je dobro što se pojavila oštra konkurencija jer će to pridonijeti kvaliteti i sniženju cijena. No stvarnost je međutim drukčija, budući da se većina izdavača i autora pojavila tek zbog želje za brzom i sigurnom zaradom, budući da se u ovom poslu obrće nekoliko stotina milijuna kuna godišnje. Da se kvaliteta udžbenika neće popraviti količinskim povećanjem, može se zaključiti već iz činjenice što većina izdavača nema ni iskustva ni kvalificiranoga uredničkog i ostalog stručnog osoblja za ovaj posao. Isto tako i mnogi autori u stručnim su krugovima uglavnom posve nepoznati, jer najčešće nemaju nijednoga znanstvenog, stručnog ili metodičkog rada iza sebe, i jedini im je motiv za pisanje udžbenika želja za dobrom zaradom, pa misle da vrijedi pokušati.</p>
<p> Tko imalo poznaje ovu problematiku, zna da se autorom kvalitetnog udžbenika ne postaje preko noći, već višegodišnjim sustavnim usavršavanjem u struci. Da bi se smanjio broj paralelnih udžbenika, Ministarstvo prosvjete i športa je u prijedlogu novog Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednje škole, koji je upravo u saborskoj raspravi, stavilo odredbu da se iz uporabe povuku udžbenici čija je prodaja manja od određenog postotka (vjerojatno deset posto). Pritom se dakle pretpostavlja da će, pošto zakon stupi na snagu, iz upotrebe otpasti slabiji udžbenici, a ostati oni kvalitetniji za koje se opredijelio veći broj nastavnika. Mora se priznati da se ova pretpostavka čini opravdanom i logičnom, barem za one koji ne znaju sve razloge iz kojih se nastavnici i škole opredjeljuju za određene udžbenike.</p>
<p> Znajući međutim da je u igri veliki novac, dakle i mogućnost velike zarade, pojedini izdavači ne ustručavaju se nagraditi na neki način nastavnike pa i cijele škole ako kupuju njihove udžbenike. Uz to valja imati na umu da su mnogi autori ujedno i savjetnici u Ministarstvu, odnosno inspektori koji provode nadzor nad školama i daju svoje mišljenje o nastavnicima, predlažu pojedince za mentore i sl., pa nije teško pogoditi čiji će udžbenici pretežno ostati u upotrebi. Bilo bi bolje da se izbor udžbenika prepusti uglednim stručnjacima neovisnima o Ministarstvu ili da se odluka o izboru udžbenika donese nakon njihove eksperimentalne provjere u praksi. Kvaliteta, pak, cjelokupne nastave ovisi o nastavnim programima, školskoj opremi, stručnom usavršavanju nastavnika, njihovim uvjetima rada i plaćama.</p>
<p>IVAN MIRKOVIĆ, prof., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Seksizam i pretjerivanje </p>
<p>Zbio se »najstrašniji skandal, kakav se nije dogodio od stvaranja nezavisne države: u Hrvatskom saboru nanesena je najstrašnija uvreda narodu« (B.B., glasnogovornik HNS-a).</p>
<p> Reakcije pune novinske stupce, radijske i tv-minute. Rat protiv terorizma i katastrofa s hemodijalizom jedva uspijevaju potisnuti ovaj nacionalni problem.</p>
<p> Prema ovom najstrašnijem skandalu u Saboru padaju u sjenu sitnice kao što su: izjava o rješavanju nacionalnog pitanja kao ekološkog (Srbi u Hrvatskoj), izjava o agresiji Hrvatske na BiH (koju je predsjednik pokušao ublažiti tezom o agresiji jedne vlasti, a ne države, kao da agresiju čini vlast), sramotan izbor sudaca Ustavnog suda (nestručnjaka, po političkom dogovoru, bez pravosudnog ispita, s neistinitim podacima o stručnim radovima), premijerovo proglašavanje zastupnika neuračunljivim u njegovoj kući (neslana šala o jugu, za koju je uvrijeđeni dobio opomenu i morao napustiti sjednicu), maratonsko natezanje oko blagdana i spomendana, itd., itd. Izravan objekt najstrašnijeg skandala (jer je pogođen čitav narod), gospođa Vesna P. zacijelo je pretrpjela traumu, vjerojatno je imala i noćne more (sanjajući Antu K. kao mudraca na madracu). I zastupnice koje su se solidarizirale napuštajući sabornicu, odlazeći su se veselo smijale od teške sablazni (ako ne vjerujete, pogledajte dobro tv-snimku objavljenu u Dnevniku Mirka G.). Baš taj smijeh zastupnica najbolje kvalificira istup Ante K. kao - neslanu i neprimjerenu, neukusnu šalu (on sam bi rekao: hiperbola, preblaga za zmiju ljuticu). Ni svojevremena metafora o kokošinjcu nije izazvala takvu detonaciju, ni među kokošima ni među pijetlovima. U zemlji u kojoj se liberalno tolerira i ono što u SAD-u smatraju seksualnim napastvovanjem (na poslu), jedan verbalni parlamentarni ispad postaje nacionalni problem br. 1, samo zbog međustranačkog prepucavanja. A široke narodne mase padaju na lijepak. Nije li puno gora nemušta i očajno nespretna intervencija mr. Mate A. koji je najprije kaznio oboje, a zatim žensku opomenu povukao (jer je ustanovio da »lažna izjava« nije »laž«!?), pa opet »uvrijedio« (po svom mišljenju) žene nazvavši ih slabijim spolom (osobno i nisam neki snagator), a zatim, da to popravi, definitivno uvrijedio muškarce nazvavši žene ljepšim spolom (netko bi i ovdje eksplodirao: promatra žene kao objekt seksualne požude, a ne kao parlamentarke!).</p>
<p>SILVA OSTOJIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>George W. Bush je u pravu?! </p>
<p>Katkad se zbiju događaji svjetskog značaja, na koja se svaki pojedinac i društvo moraju očitovati. Najčešće i sama apolitičnost u takvim radikalnim situacijama jest očito svrstavanje na jednu od zavađenih strana. Sudbonosni trenutak za svijet označio je skup u Kyotu, kada su znanstvenici ustvrdili da američka industrija vodi Zemlju u ekološku katastrofu. Jasno se definirao sukob kapitalističke plutokracije i ostatka čovječanstva, a Seattle, Stockholm i Genova mjesta su očitovanja rasta snage antikapitalističke koalicije (ekolozi, komunisti, pobornici zdrave hrane, nacionalisti i ostale najrazličitije grupacije).</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush stopostotno je u pravu tvrdeći da je svijet u ratu, te je stoga apsolutno opravdana njegova ultimativna poruka: »Ili si za ili protiv nas«. Naime situacija je takva da se isključuje bilo kakva neopredijeljenost. Jedina njegova zabluda jest datum početka toga rata, jer je on počeo davno prije 11. rujna 2001. </p>
<p>IVAN FILIPOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Kako se zemljište smanjilo za 100 četvornih metara</p>
<p>Raznim manipulacijama, u kojima su sudjelovali financijski i geodetski »meštri«, sinjska tvornica i državni budžet oštećeni za 5,5 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT, 16. listopada</p>
<p> - Zbog sumnje u više kaznenih djela (zloporaba položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja službene isprave) kojima je sinjskoj tvornici konca Dalmatinka i Republici Hrvatskoj pričinjena šteta od najmanje 5,5 milijuna kuna, PU splitsko-dalmatinska podnijela je splitskom Županijskom državnom odvjetništvu više kaznenih prijava. Prijavljeni su: bivši generalni direktor Dalmatinke M. B. (51) iz Sinja, J. M. (48), bivši direktor Općeg sektora, I. M. (62) iz Splita, M. Š. (57) iz Splita, ovlašteni sudski vještak za geodeziju, M. M. (53) iz Sinja te D. R. (53) iz Sinja, bivši direktor Financijskog sektora. </p>
<p>Kaznena su djela, sumnja se, počinjena od početka 1993. do kraja 1999. godine. Prema prijavi, M. B. i J. M. raspisali su 1995. natječaj o prodaji odmarališta Strožanac i zemljišta sa zgradama vrijednoga više od milijun njemačkih maraka na površini od gotovo 3500 četvornih metara. </p>
<p> Kao najbolji ponuđač izabran je I. M., a M. B. i J. B. snizili su prodajnu cijenu zemljišta na 750.000 maraka, a uz pomoć geometara M. Š. i M. M. zemljište prikazali gotovo za 100 metara četvornih manjim nego što jest. Budući da kvadratura zemljišta ispod zgrada, gotovo 1000 kvadrata, nije uopće bila uknjižena u zemljišnik, kao ni sve parcele koje su bile vlasništvo Dalmatinke, što su odgovorni u poduzeću znali, I. M. je u idućih nekoliko godina parcele prodao Alpe Jadran Hypo banci i jednoj privatnoj osobi. Na ostatku parcele sagradio si je kuću.</p>
<p>U prijavi se dalje navodi da su J. M. i D. R. omogućili I. M. da to zemljište uknjiži iako nije isplatio ugovoreni iznos u roku od 15 dana, već je to radio sukcesivno tijekom dvije godine, a nisu mu ni obračunali zatezne kamate. Makinacijama su I. M. omogućili da s Dalmatinkom dobije sudski spor oko tog plaćanja te mu omogućili da fiktivnim računima svojega servisa, i to računom za generalni popravak vozila Dalmatinke i računom za manipulativni trošak prijevoza vozila, podmiri dio svoje obveze za kupnju odmarališta. </p>
<p>Suprotno rješenju javnog pravobranitelja RH i Upravnog odbora Dalmatinke o namjenskom korištenju sredstava pribavljenih prodajom odmarališta za kupovinu strojeva za češljanje pamuka, novac je nenamjenski utrošio u tekuće troškove, kupnju vozila i plaće radnicima.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vandali s đakovačkog groblja - djeca</p>
<p>OSIJEK, 16. listopada</p>
<p> - Mještani đakovačkoga prigradskog naselja Kuševac prošlog su vikenda ostali zgroženi vandalizmom na svome groblju: tada još nepoznati počinitelji porazbijali su sva stakla na mrtvačnici, a na 28 grobova uništili lampione i vaze. A novi je šok uslijedio samo nekoliko dana kasnije kada su počinitelji otkriveni. Riječ je o dva dječaka iz Kuševca i jednom iz Đakova, u dobi od 5, 6 i 8 godina, koji su dakle tek krenuli u školu, a sada će morati kazneno odgovarati zbog svojega vandalskog čina.</p>
<p>Kriminalistički su službenici đakovačke policijske postaje ustanovili da je pričinjena materijalna šteta od oko 10.000 kuna. </p>
<p>Policija je priopćila da su dječaci po groblju haračili u petak od podne do 14 sati. Saslušani su u pratnji roditelja, a protiv njih je nadležnom državnom odvjetništvu za mladež podnesena kaznena prijava zbog počinjenih kaznenih djela povrede mira pokojnika te uništenja i oštećenja tuđe stvari. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zaštićeni svjedok br. 2 prijetio Jelaviću ubojstvom</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Postavljanjem brojnih pitanja prvooptuženog Nikice Jelavića zaštićenom svjedoku broj 2 u utorak je u sudnici remetinečkoga Okružnog zatvora nastavljen proces protiv »zločinačke organizacije«.</p>
<p> Jelavića je odmah u početku zanimalo zašto mu je zaštićeni svjedok 2 zaprijetio ubojstvom pri dolasku u remetinečki zatvor.</p>
<p>»Vaša je ekipa znala u kojoj sam sobi smješten, što znači da ste imali svoje ljude u zatvoru, pa ste me odmah počeli vrijeđati i provocirati«, počeo je svoj odgovor svjedok nadodavši kako je ubojstvom zaprijetio najvjerojatnije u afektu.</p>
<p>»Izazvali ste me pa sam možda opsovao i zaprijetio. No takve se stvari u zatvoru svakodnevno događaju, pa stoga to nije ništa čudno«, obrazložio je svjedok.</p>
<p>Nakon pitanja o prijetnjama, prvooptuženoga je zanimalo je li istina da je ubijeni Vjeko Sliško pozvao tužiteljicu Dunju Pavliček-Patak da radi u njegovu poduzeću »Bonaparte«. Pitanje je izazvalo glasan smijeh. Nasmijao se i svjedok kazavši, ne susprežući smijeh, da je Vjeko u svojem poduzeću trebao upravo takve ljude, uz primjedbu da su Jelavićeva pitanja »čista glupost«.</p>
<p>Jelavića je zanimala i točnost informacije da je svjedok naručio ubojstvo suca zagrebačkoga Županijskog suda Dražena Tripala, na što se svjedok također nasmijao i obrazložio da je takvu informaciju »proturio« Petrač u svome »Kupusovu listu«. Svjedok je potom objasnio kako je istina da ga je sudac Tripalo osudio na pet i pol godina zatvora, no da mu nikada nije palo na pamet da naruči ičije ubojstvo.</p>
<p>Na kraju je svjedok broj dva napomenuo da je Željko Golub također član »zločinačke organizacije«, kojemu je mjesto s ostalim optuženima u ovom procesu, nadopunuvši kako mu je želja da se na sud kao svjedoka ponovo pozove Jurja Dodića, »koji bi svakako imao još puno toga reći«. Suđenje se nastavlja u srijedu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Autor teksta o Jastrebu izostao s rasprave</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Nepristupanjem svjedoka Darka Hudelista, novinara tjednika Globus, na Općinskom je sudu odgođen sudski spor u kojem je Mile Dedaković Jastreb, prvi zapovjednik obrane Vukovara, tužio »Globus International« radi naknade štete.</p>
<p>Tužba je podnesena zbog teksta objavljenoga u Globusu od 24. listopada 1997. godine pod naslovom: »Tajna nestalog novca iz Fonda za obranu Vukovara - predsjednik Franjo Tuđman oštro je ukorio guvernera NBH Antu Čičin Šaina jer je Mili Dedakoviću Jastrebu isplatio 2 milijuna tadašnjih dinara uoči pada Vukovara!« autora novinara Hudelista. </p>
<p>Dedaković smatra da je u članku opisan kao »general i apsolutni gospodar Vukovara te kako sa svojim dečkima naoružanima do zuba, kao kakva kriminalna grupa, temeljito čisti i otima novac s bankovnog računa Fonda za pomoć i obnovu Vukovara u Zagrebačkoj banci«. </p>
<p>Kako za nedolazak na ovu raspravu Hudelist nije sudu predočio objašnjenje, sutkinja je odlučila da će na sljedeću raspravu, zakazanu za 1. ožujka iduće godine, novinar biti pozvan pod prijetnjom privođenja. </p>
<p>Na Općinskom je sudu u utorak odgođen i spor u kojem je pet osoba tužilo nakladnika tjednika Globus. Naime, u članku pod naslovom: »U Ljubljani se potajno prikazuje emigrantski film o nerazjašnjenoj smrti Mira Barešića«, koji je objavljen 31. listopada 1997. godine, čitatelju se, smatra se u tužbi, sugeriraju činjenice štetne po tužitelje. Tako Antonio Lekić, Ivan Drviš i Nikola Krišto smatraju da se objavljenim tekstom čitatelju sugerira kako su oni sa sudionicima specijalne akcije 30. srpnja 1991. godine u biogradskom zaleđu neposredno sudjelovali u likvidaciji Mira Barešića, tj. da su oni proveli likvidaciju onako kako su zamislili ministar Šušak, Vice Vukojević te Josip Perković. Zbog štetnih i klevetničkih te neistinitih navoda u tekstu tužitelji zahtijevaju naknadu štete u iznosu od 250.000 kuna. Rasprava je odgođena zato što joj nisu pristupili svi pozvani tužitelji. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Doševna bol - 300.000 kuna</p>
<p>OSIJEK,16. listopada</p>
<p> - Poduzeće »Millenium Mediadužno je isplatiti 300.000 kuna odštete za pretrpljenu duševnu bol tužitelju Slovanu Đereku. Takvu je odluku donio osječki Općinski sud u sporu zbog članka objavljenoga u tjedniku Novi Imperijal od 27. lipnja prošle godine kojim je novinar Gordan Banić povrijedio ugled i čast upravitelja osječkoga Okružnog zatvora, Slovana Đereka. Osim toga mora Đereku nadoknaditi i parnični trošak u iznosu od oko 11.000 kuna. </p>
<p>Spor protiv »Millenium Medija«, nakladnika tjednika Novi Imperijal, pokrenut je nakon što je novinar Banić objavio članak pod naslovom »Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević upoznat je s malverzacijama šefa osječkoga Okružnog zatvora« i nadnaslovom »Imperijal posjeduje predstavku protiv upravitelja osječkoga Okružnog zatvora Slovana Đereka«. Prema navodima iz tužbe i u obrazloženju presude, u objavljenom se članku, »koji vrvi neistinama i uvredama«, Đereka teško optužuje za financijske makinacije i trošenje novaca iz državnog proračuna. Kako se predstavnik tuženoga nakladnika, iako je bio uredno pozvan, nije odazvao pozivu na ročište, tužitelj je predložio sudu da se donese presuda zbog izostanka, što je i prihvaćeno.</p>
<p>Iako je tuženi nakladnik naknadno izjavio žalbu objašnjavajući kako na raspravi nije bio nazočan jer nije zaprimio tužbu i zatraživši povrat u prijašnje stanje, vijeće osječkoga Županijskog suda odbacilo je žalbu kao neosnovanu i potvrdilo prvostupanjsku presudu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tito T. okrao samog sebe?</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Tita T. (59), direktora poduzeća »DIP Turopolje«, u ponedjeljak su, zbog sumnje da je zloporabio službene ovlasti radi stjecanja materijalne koristi, uhitili djelatnici Odjela gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke.</p>
<p> Kako smo doznali na redovitoj press konferenciji PU zagrebačke, tijekom kriminalističke obrade, koja je pokrenuta zbog anonimne dojave jednog djelatnika »DIP Turopolje«, došlo se do podataka koji Tita T. terete da je kao direktor i većinski vlasnik »DIP Turopolja« prebacivao sredstva na račun vlastite privatne tvrtke »DR TVT«. Dalje, Tita T. se tereti da je ugovorio kupnju stana i garaže, što je kompenzirao robom iz asortimana »DIP Turopolje«, te da je koristeći se službenom kreditnom karticom poduzeća plaćao svoje privatne troškove. </p>
<p>Osim za ta djela Tita T. će se teretiti i za krivotvorenje dokumentacije kojom je pokušao opravdati transakcije sredstava iz »DIP Turopolje« na žiro-račun svoje privatne tvrtke. Sumnja se da je ovim nezakonitim radnjama Tito T. oštetio »DIP Turopolje« za ukupno 3.071.871 kunu.</p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Maloljetnici počinili razbojničku krađu</p>
<p>ČAKOVEC, 16. listopada</p>
<p> - Na redovnoj konferenciji za novinare u PU međimurskoj u Čakovcu rečeno je da je policija razriješila i slučaj razbojničke krađe koji se dogodio 11. listopada oko 19 sati u trgovini »Ana« u Štefancu, naselju uz državnu cestu Čakovec - Goričan.</p>
<p> Tu je prodavačica u krađi zatekla dvije osobe mlađe životne dobi. Onaj mlađi udario je prodavačicu šakom u lice, nakon čega su razbili izlog prodavaonice i pobjegli. </p>
<p>Opsežnim je policijskim izvidima i dovršenom kriminalističkom obradom utvrđeno da su razbojničku krađu počinila dva maloljetnika, jedan od 14, a drugi od 12 godina.</p>
<p> Protiv njih će se poduzeti kaznena prijava, odnosno posebno izvješće državnom odvjetništvu za mladež, zbog počinjenoga kaznenog djela »razbojničke krađe u pokušaju«. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Ovo je pljačka« i - ispraznio blagajnu</p>
<p>ČAKOVEC, 16. listopada</p>
<p> - Slučaj koji je imao veliki medijski odjek, a zbio se 29. rujna u trgovini »Marija« u Žiškovcu, naselju uz državnu cestu Čakovec - Mursko Središće, PU međimurska uspješno je razriješila. Policijskim je izvidima i kriminalističkom obradom utvrđeno da je razbojništvo počinio 27-godišnjak iz susjednog mjesta Vratišince. </p>
<p>Kako smo objavili on je oko 19 sati ušao u trgovinu gdje je, nakon što je poslužen, zaviknuo: »Ovo je pljačka«, poslije čega je prodavačicu udario šakom u glavu, a iz registar blagajne uzeo 1054 kune i vrećicu s robom koju je naručio.</p>
<p> Prilikom izlaska iz prodavaonice još je jedanput udario prodavačicu, koja je bila potrčala za njim. Zbog kaznenog djela razbojništva slijedi mu kaznena prijava.</p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Uzgajali konoplju i skrivali bombe i pušku</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Temeljem naloga sisačkoga Županijskog suda glinski su policajci u petak, u suradnji s djelatnicima Odsjeka kriminaliteta droga PU sisačko-moslavačke, pretražili dvorište kuće u mjestu Balincima. Pronašli su veću količinu indijske konoplje i oružja.</p>
<p>Kućom u Balincima koristi se R. B. (51), a u dvorištu je pronađeno 167 stabljika indijske konoplje visine od 50 do 230 centimetara, 555 grama suhe konoplje pripremljene kao gotov proizvod za konzumiranje i 5682 komada sjemenki indijske konoplje. Pronađene su i tri ručne bombe, više komada streljiva, poluautomatska puška i spremnik za automatsku pušku.</p>
<p>Nakon pretrage kuće u Balincima, u suradnji s djelatnicima Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke, a temeljem naloga zagrebačkoga Županijskog suda, pretražen je i stan u Zagrebu kojim se koriste M. B. (19) i J. B. (18), inače sinovi R. B. U stanu su pronađene dvije stabljike indijske konoplje, gram suhe indijske konopjle i 11 grama sjemenki konoplje.</p>
<p>Provedenom je kriminalističkom obradom ustanovljeno da su R. B. i njegova dvojica sinova, koji žive s majkom u Zagrebu, a povremeno borave kod oca, u travnju ove godine u Balincima zasadili i uzgajali 167 stabljika konoplje. Tijekom ljetnih mjeseci konoplju su u gospodarskom objektu sušili, da bi je nakon toga preprodavali na ilegalnom narkotržištu.</p>
<p>Nakon dovršene obrade R. B. i sinovi uhićeni su i slijede im kaznene prijave.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Bio je »uvjeren« da je hrana za ptice</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Policijski su djelatnici u nedjelju oko 17,30 sati u blizini Jastrebarskoga otkrili neobičnu »farmu: 415 stabljika indijske konoplje, narasle do 2,5 metra visine. Biljke su uzgojene na dijelu oranice koje je vlasnik Franjo M. (65). On je tvrdio policiji da je proljetos zasijao na parceli veličine 21 X 3 metra industrijsku konoplju kao hranu za ptice i da nema pojma da je riječ o marihuani. Sjeme je kupio na Trešnjevačkom placu. Uvjeravao je policajce da je bio iznenađen što na pojedinim stabljikama sjeme ne dozrijeva. </p>
<p>Prilikom pronalaska plantaže zamijećeno je da su na stabljikama već otkinuti vrhovi, odnosno da su već obrane. Vještačenje je potvrdilo da je riječ o marihuani, dakle o drogi, pa je protiv Franje M. podnesena kaznena prijava. Kako policija još nije doznala gdje su završili obrani vrhovi, kriminalistička se obrada nastavlja.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Crkvenac: Umjesto 4,5 BDP će iduće godine biti do 3,5 posto</p>
<p>Sputani smo pravosuđem i administracijom koju ulagač mora podmititi da bi nešto riješio, kaže Crkvenac / Proračun za 2002. početkom studenoga na Vladi / Prihodi od privatizacije trošit će se za razvoj </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »Iako smo računali da će rast BDP-a u Hrvatskoj iduće godine biti između 4,2 i 4,5 posto, proračun za 2002. gradit ćemo na pretpostavci da će taj rast iznositi samo tri ili najviše 3,5 posto«, otkrio je u utorak ministar financija Mato Crkvenac, ističući da se ovih dana intenzivno izrađuje proračun za sljedeću godinu. </p>
<p>Takozvanu konzervativnu ili manje optimističnu varijantu gospodarskog rasta Ministarstvo predviđa zbog posljedica sveopće krize u svijetu nastale nakon terorističkih napada na SAD i ratnih zbivanja. </p>
<p>»U svijetu će sljedeće godine uslijediti teža recesija, no ona se na Hrvatsku neće jako odraziti«, smatra Crkvenac. Prema njegovim riječima, Hrvatsku su zbog rata u posljednjih deset godina zaobišla velika ulaganja, jer su »veliki ulagači svoj kapital već razmjestili u regiji prije nego što smo ga mi mogli primiti«. </p>
<p>»U odnosu na zemlje u okruženju imamo skuplju radnu snagu i mnogo kompliciraniji administrativni sustav. Sputani smo pravosuđem i administracijom koju ulagač mora podmititi da bi nešto riješio. Nitko neće ulagati u zemlji u kojoj ga i najmanji činovnik može vući za nos«, ustvrdio je Crkvenac. </p>
<p> Upozorio je da Hrvatska nema gotovo nikakve koristi od Zakona o poticanju ulaganja, premda je riječ o dobrom zakonskom tekstu koji mogućim ulagačima doista nudi razne olakšice.</p>
<p>Takav pesimistično-realističan stav ministar je ublažio najavom da se uskoro očekuju manja strana ulaganja, uglavnom u turizam. Ministarstvo financija će, kazao je, ovaj tjedan dovršiti prijedlog proračuna za 2002. kako bi o njemu već početkom studenoga raspravljala Vlada. Istodobno s proračunom na Vladu će ići fiskalne projekcije za 2003. te prijedlog ekonomske politike koja bi se trebala provoditi do kraja mandata ove Vlade. Ministarstvo financija inzistirat će i da lokalna samouprava što prije izradi proračune i fiskalne projekcije. </p>
<p>Proračun za 2002. i ekonomska politika u naredne dvije godine bit će, kaže Crkvenac, orijentirana prema razvoju. Istaknuo je da prihodi od privatizacije više neće ići u državni proračun, nego će se trošiti na razvoj. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dionice Večernjeg lista tiho promijenile vlasnika </p>
<p>VELI Zeitungsbeteilligung GmbH & Co KG iz Graza stekao je 345.268 dionica Večernjeg lista d.d. ukupne nominalne vrijednosti 138.107.200 kuna koje čine 98,086 posto temeljnog kapitala društva / Branko Lovrić, hrvatski dio direktorskog dvojca, kaže kako je riječ o prijenosu dionica na tvrtku kćer koja je u potpunom vlasništvu Styrije, današnjeg vlasnika Večernjaka </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - U skladu s članom 76. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, objavljujemo da je društvo VELI Zeitungsbeteilligung GmbH & Co KG, Schonaugasse 64, 81010 Graz, steklo 345.268 dionica Večernjeg lista d.d. ukupne nominalne vrijednosti 138.107.200 kuna koje čine 98,086 posto temeljnog kapitala društva.</p>
<p>Mali oglas na dnu desete stranice nedjeljnog Večernjaka i obavijest na oglasnoj ploči na ulazu u redakciju s tekstom tek neznatno duljim od našeg prvog odlomka jedini su putokaz da se s našim, još uvijek najtiražnijim, dnevnikom opet nešto događa.</p>
<p>Branko Lovrić, hrvatski dio direktorskog dvojca Večernjeg lista d.d., kaže kako je riječ o prijenosu dionica na tvrtku kćer koja je u potpunom vlasništvu Styrije, današnjeg vlasnika Večernjaka. O razlozima za njeno osnivanje ne želi pričati jer: »To treba pitati ljude iz Styrije.«</p>
<p>Ružica Cigler, glavna urednica Večernjeg lista, ovih dana je na službenom putu i kaže da ne zna ništa o prijenosu vlasništva, ali pretpostavlja da je riječ o »formiranju kompanije«.</p>
<p>Joško Kontić, predsjednik saborskog povjerenstva koje je vodilo istragu o prethodnim privatizacijama Večernjaka, rekao je da »zasad ne bi ništa komentirao«.</p>
<p>Večernjakova golgota počinje u prvim danima 1998. godine (2. siječnja) kada se obznanjuje da je jedna off shore kompanija iz Jerseya od Fonda mirovinskog osiguranja kupila većinski paket Večernjeg lista (53,61 posto dionica) za 19,514 DEM. Hrvatski mediji prvih dana lutaju čak i oko stvarnog imena kupca: je li to zagrebačka podružnica Caritas Funda - European Development Trust, ili pak njihova vrhovna korporacija Ermitage Trustees. Kasnije se uglavnom rabio naziv Caritas Fund s Djevičanskih otoka.</p>
<p> Veliku ulogu u tadašnjoj »igri skrivača« odigrava Marijan Kostrenčić iz konzultantske tvrtke Intel. Među ostalim, u Vjesniku od 21. siječnja 1998. piše da je Kostrenčić za Ermitage Trustees LTD rekao da je to privatna tvrtka više vlasnika među, kojima ima i lordova, koja godišnje obrće milijardu do milijardu i pol dolara. Tvrdio je da u toj tvrtki nema hrvatskih državljana. </p>
<p>Prodaju Večernjaka je izglasao Nadzorni odbor Mirovinskog fonda u sastavu Milan Kovač, tadašnji ministar privatizacije, Borislav Škegro, ministar financija, Luka Krznarić u ime ministra rada, direktor Fonda individualnih poljoprivrednika Ljubo Vukoja i direktor Fonda mirovinskog osiguranja Damir Zorić. Umjesto u otvorenoj igri, novine su prodane izravnom i brzom nagodbom. Nadzornjaci će pak svojim izjavama uveseljavati javnost dvije godine kasnije kada će se naći pred saborskim povjerenstvom za utvrđivanje činjenica oko prodaje Večernjeg lista. </p>
<p>No stvar je u samom početku bila vrlo vruća, pa Damir Zorić odmah nakon prodaje ozbiljno izjavljuje: »Zanimao nas je samo financijski kriterij.«</p>
<p> Mirovinski fond je prodajom Večernjaka, kako je kasnije izračunato, uspio pokriti trećinu mjesečnog manjka za isplatu mirovina. Točnije, mogao je isplatiti 58.000 prosječnih mirovina.</p>
<p> Zorićeve tvrdnje donekle opravdava i Branko Tuđen, tadašnji glavni urednik prodanog lista, koji u jednoj od kolumni ističe kako potpuno razumije Zorićeve razloge. Doduše, u istoj toj kolumni naglašava kako je Večernji list najvrjednija tiskovina na hrvatskom medijskom prostoru koja se samo u 1997. godini tiskala u 73 milijuna primjeraka. </p>
<p>I dok mediji još uvijek raspravljaju o imenu tvrtke koja je kupila list, pojedinci otvoreno špekuliraju tko stoji iza nagle prodaje. Dražen Vukov Colić, tadašnji kolumnist Novog lista, već 14. siječnja 1998. godine piše: »U nekim zagrebačkim medijskim kladionicama na listi onih koji bi kao budući vlasnici Večernjeg lista mogli oko sebe okupiti dostatno snažnu grupu u nekoj hrvatskoj 'zlatnoj trijadi' (hrvatski, hercegovački i inozemni Hercegovci) vodi Pavo Zubak, ali nema nikakvih stvarnih potvrda da je upravo taj krug upleten u ovu kupoprodajnu priču.« Colić vjerojatno ni sam nije znao koliko je bio blizu istine. </p>
<p>Maglovitu prodaju prate i maglovite novčane transakcije. Novac je do Mirovinskog fonda putovao čak preko četiri banke - dvije hrvatske, Splitske i Zagrebačke, jedne engleske i jedne njemačke. </p>
<p>I dok su se novi vlasnici vjerojatno nadali kako će se buka oko Večernjaka polako smirivati, kao što (su) se smirile sve dotadašnje smicalice, medijska hajka oko prodaje Večernjaka nije posustajala. Vjerojatno i stoga što su natjecanje za list, među inima, izgubili i Ninoslav Pavić i Ivo Pukanić. </p>
<p>Do travnja 2000. godine traju nagađanja tko je stvarni vlasnik Večernjaka. Tek se tada, djelomično pod pritiskom istražnog povjerensta o prodaji Večernjeg lista, ali zapravo zbog nastojanja da se sve napokon skine s dnevnog reda, otkrivaju pravi vlasnici. Ostaje dojam da je i Pavi Zubaku i Ivici Nuiću bilo dosta svega i da su si oni sami željeli skinuti omču s vrata. Jer samo povjerenstvo teško da bi išta otkrilo. </p>
<p>Naime, ispitivanja su bila mlaka i stvarao se dojam da ni članove istražnog povjerenstva ne zanima prava istina već da su tu samo da odrade naručeni posao. </p>
<p>Tako Milan Kovač pred istražnim povjerenstvom ističe da su se prilikom prodaje Večernjeg lista rukovodili jedino najboljom ponuđenom cijenom. »Ne može Nadzorni odbor svaki dan bdjeti nad firmama u portfelju Mirovinskog fonda čiju cijenu određuje tržište«, arogantno se branio Kovač kada je upitan zašto se prije prodaje Večernjaka nije provjerila njegova realna vrijednost, već ga se prodavalo po cijeni procijenjenoj šest godina ranije.</p>
<p>Škegro je, s druge strane, bio prepun sugestija:</p>
<p> »Ako želite na jeftin način doznati ime pravog vlasnika samo pitajte članove Nadzornog odbora Večernjaka tko ih je tamo postavio.«</p>
<p> Veliku buru pred povjerenstvom izaziva Luka Krznarić, bivši pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi, kada izjavljuje da su ga toga dana, dakle dana kada je prodan Večernji, »pokupili s ceste da odem u Mihanovićevu gdje mi je direktor HMO-a Strukan rekao da je prodaja Večernjaka obavljena to jutro, a da je Ivić Pašalić naredio da se popodne formalno slikamo«. Osim medijske pompe, Krznarićeva izjava nije imala nikakve konzekvence.</p>
<p>Nešto kasnije pojavljuje se i fonogram razgovora predsjednika Tuđmana i bliskog mu suradnika Pašalića gdje razgovaraju o dogovorenoj prodaji Večernjaka. Potanko se razgovara o detaljima prodaje. Ivić Pašalić i to, standardno, demantira i sve ponovo, kao i mnogo toga u ovoj državi, ostaje na novinskim napisima.</p>
<p>Vratimo se još malo dvojcu Zubak - Nuić. Iako je na Zubaka, trgovca automobilima, među prvima pala sumnja da bi mogao biti pravi vlasnik (poštenije je reći - posrednik) Večernjaka, on je to demantirao. U seriji intervjua nonšalantno je odmahivao rukom posprdno se smiješeći u stilu »ma mene samo zanimaju auti«. Malo je bilo čudno da na uvijek dobro posjećenim novogodišnjim večerama Autokuće Zubak te, 1998., godine glavnu nagradu (automobil) izvlači Branko Lovrić, a da auto dobiva novinar Večernjaka (za novinara smo jedino sigurni da nije znao za cijelu kuhinju).</p>
<p>S druge strane, Ivica Nuić, zamjenik predsjednika Uprave Montmontaže, inače njemačke tvrtke, kupio je dvije trećine Večernjeg mimo znanja svoga Nadzornog odbora.</p>
<p>»Zubak i Nuić odigrali su igru za HDZ«, vrište hrvatske novine, a oni nemušto odgovaraju da se otkrivaju kako bi prestala hajka na Večernji list. Večernji, naravno, prvi i ekskluzivno piše tko su mu pravi vlasnici, i to 15. travnja 2000. godine. Dva dana kasnije objavljuje se da austrijska izdavačka kuća Styria AG kupuje većinski paket dionica Večernjeg lista za 26 milijuna DEM.</p>
<p> Iako je Styria izdavač poznatih tiskovina poput Kleine Zeitunga i Die Pressea, oni koji su posjetili njihove prostorije kažu kako bi bilo realnije da je Večernjak vlasnik Styrie. U međuvremenu u Večernjem uglavnom vlada mučna atmosfera iščekivanja, a u javnosti pitanje - što stoji iza najnovije promjene vlasnika?</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Croatiadrvo: Treba poticati gradnju tvornica namještaja</p>
<p>Drvna industrija treba 430 milijuna DEM za investicije i obrtna sredstva / U Hrvatskoj je registrirano 785 tvrtki koje se bave preradom drva / 550 pilana je previše / Predlažu se subvencije na izvoz finalnih proizvoda po modelu brodogradnje</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Hrvatska industrijska prerada drva ne nalazi se samo u recesiji nego u strukturnoj krizi - ocjena je stanja u ovoj grani koju je iznio Ferdinand Laufer, direktor gospodarskointeresnog udruženja Croatiadrvo, koje okuplja tvrtke iz ove branše. Stoga će na sastanku s predstavnicima Vlade u srijedu na Zagrebačkom velesajmu u sklopu izložbe Ambienta predstavnici drvoprerađivača predložiti mjere za povećanje proizvodnje, izvoza i zapošljavanja.</p>
<p> Drvoprerađivači podržavaju Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u iznalaženju mjera za poboljšanje položaja drvnoprerađivačke industrije. No, osim toga, Croatiadrvo predlaže da se osiguraju povoljni krediti za investicije i obrtna sredstva čime bi se, kažu znatno popravila »krvna slika« ove prerađivačke grane. Procjene govore da su financijske potrebe prerađivača drva, proizvođača proizvoda i namještaja od drva oko 430 milijuna DEM, od čega bi se 51 posto plasiralo u investicije, a ostalo u obrtna sredstva. Kad bi se osigurao taj novac, broj zaposlenih u spomenutim granama povećao bi se 16 posto, sa sadašnjih 30.236 zaposlenih, procjenjuju u Croatiadrvu. Osim toga, izvozni potencijal povećao bi se oko 30 posto. Također upozoravaju da treba iznaći mogućnost subvencija za izvoz finalnih proizvoda po modelu brodogradnje. </p>
<p>U prošloj je godini u industrijskoj preradi drva ostvaren izvoz od 323,36 milijuna dolara, dok je uvoz iznosio 278,47 milijuna dolara. U ovoj godini planira se izvoz od 350 milijuna dolara, a primjerice 2005. on bi trebao iznositi 420 milijuna. Zbog velikog izvoza ove grane, za rezultate poslovanja presudan je tečaj pojedinih valuta, stoga Croatiadrvo traži da se osigura realan tečaj ili uvedu stimulacije na izvoz finalnih i polufinalnih proizvoda. Croatiadrvo se, među ostalim, zalaže i za potpuno ili djelomično ograničenje izvoza trupaca, kontrolu ispitivanja kvalitete uvoznog namještaja, davanje prednosti domaćim proizvođačima kod radova u opremanju državnih objekata.</p>
<p> Podsjećaju da je godinama u Hrvatskoj uvoz bio visokoprofitabilan pa se cijela gospodarska struktura prerade drva i papira prilagođava tomu. Tako je nastao niz tvrtki koje montiraju ili prodaju uvozni namještaj, a smanjuje se proizvodnja i broj tvrtki za proizvodnju finalnih proizvoda.</p>
<p> U Hrvatskoj je registrirano 785 tvrtki koje se bave preradom drva. Jedan od osnovnih problema je prekapacitiranost pilanske obrade, tako da ima 550 pilana koje zajedno mogu propiliti tri milijuna prostornih metara trupaca, a prodaja Hrvatskih šuma u prošloj godini bila je 1,82 milijuna prostornih metara trupaca svih vrsta.</p>
<p>Na loše stanje u industriji prerade drva djelomično su utjecali neodgovarajuća privatizacija, stečajevi, likvidacije i neadekvatno provođenje mjera za poticanje proizvodnje viših faza prerade. No, usprkos svemu, zaključuju u Croatiadrvu, postoje i vrlo kvalitetne tvrtke u finalnoj preradi kao što su Tvin Virovitica, Spin Valis iz Požege, Finvest Čabar, ITC Varaždin, Callgaris ravna Gora, DIP Klana i još njih dvadesetak, što je ipak nedovoljno s obzirom na domaću sirovinu. Trebalo bi zato poticati izgradnju novih tvornica stolica, pokućstva i ostalog namještaja, odnosno postojeće kapacitete prilagoditi potrebama tržišta.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Strategija bez temelja</p>
<p>Okrugli stol o dijelu Strategije razvitka Hrvatske u XXI. stoljeću koji se odnosi na gospodarstvo</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Dio Strategije razvitka Hrvatske u XXI. stoljeću koji se odnosi na gospodarstvo može biti samo podloga za daljnju raspravu i donošenje konačnog dokumenta što će odrediti smjer razvoja Hrvatske, ocjena je većine sudionika okrugloga stola o tom dokumentu koji je u utorak održan u Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>Potpuna suglasnost vladala je jedino oko tvrdnje ministra gospodarstva Goranka Fižulića kako od 11. rujna, koji će označiti i početak globalne gospodarske krize, svijet više neće biti isti, iako su mišljenja o tome može li to biti i »šansa za Hrvatsku, kao zemlju koja u tom pogledu ima dobar položaj i dobro je krenula« ostala podijeljena.</p>
<p>Najčešća je zamjerka bila kako nedostaje jasna definicija cilja, odnosno u kojem smjeru Hrvatska treba ići, što je, istaknuto je, morala definirati Vlada. Tek su tada, viđenje je Željka Čovića, predsjednika Uprave Plive, Velimira Sriće, savjetnika Predsjednika za informatizaciju, Želimira Vukine, generalnog direktora Lure, te dr. Dražena Kalogjere i dr. Mladena Vedriša, trebale krenuti rasprave o tome kako to ostvariti.</p>
<p>Čović je istaknuo kako je u rad konkretnije trebalo uključiti ljude iz privatnog sektora i biznisa u praksi. Srića, pak, smatra kako se o gospodarstvu ne može kvalitetno razgovarati bez uključivanja onih dijelova strategije koji se odnose na grane koje mu pripadaju, kao što je, na primjer, brodogradnja, stanogradnja, turizam ili hrana te posebno makroekonomija. Prema njegovim riječima, »strategija podsjeća na neboder od 19 katova koji su sami za sebe u redu, ali je prizemlje - odnosno pitanje što nam je cilj - loše izvedeno«. </p>
<p>Stav je Mladena Vedriša, pak, da bi se Hrvatska pošto definira što želi postići trebala ugledati na tranzicijske zemlje koje su postigle uspjeh u reformama. Ako je naš cilj povećanje izvoza, Vedriš to uspoređuje s primjerom Mađarske »u kojoj 70 posto izvoza postižu restrukturirane tvrtke, od čega se 70 posto odvija u slobodnim carinskim zonama«. Samo jedna mađarska pokrajina, naglasio je, danas izvozi više nego cijela Hrvatske, a Hrvatska izvozi manje nego 1993. godine. </p>
<p>Višnja Samardžija složila se s dijelom tih tvrdnji, istaknuvši kako Strategiji nedostaje »crvena nit«, odnosno usklađivanje razvoja s činjenicom da se Hrvatska želi uključiti u EU i CEFTA-u. </p>
<p>Sanja Madžarević, savjetnica u Svjetskoj banci, istaknula je i potrebu spajanja vizije gospodarskog razvoja s makroekonomskim ciljevima te upozorila da neke od predloženih mjera u strategiji zahtijevaju »detaljniju analizu posljedica«.»Predlaže se, između ostaloga, poticajna porezna politika, odnosno smanjivanje poreza, a da nema analize o tome što to može značiti za državni proračun«, istaknula je Madžarević.</p>
<p>Vesna Cvetković-Kurelec, zamjenica ministra vanjskih poslova, potaknuta stavom prema kojem strategija mora dati odgovor na pitanje kako svaki pojedini segment društva može pridonijeti ostvarenju cilja, istaknula je kako se u njezinom ministarstvu mjesecima trude oko stvaranja kvalitetne gospodarske diplomacije. No, u potrazi za gospodarskim savjetnicima u veleposlanstvima ili za sudjelovanje u delegaciji ministra Picule ili predsjednika Mesića često nedostaje kadrova, a oni koji su odabrani »često se srame obilaziti inozemne tvrtke promovirajući domaći proizvod«. No, jedan od najvećih problema, istaknula je, jest činjenica da čak i oni koji to žele raditi nemaju što promovirati jer izvoznog proizvoda - nema.</p>
<p>U skladu s tom pričom bila je i ocjena gosta, uglednog ekonomskog stručnjaka s Harvarda, koji, unatoč nekim nelogičnostima, na razvoj Hrvatske gleda s optimizmom. Ipak, pošto je ovih dana u unutrašnjosti Hrvatske obišao nekoliko malih tvornica namještaja koje bi se mogle nositi s inozemnom konkurencijom, postavio je pitanje za koje smatra bi se o njemu trebalo razmišljati u okviru strategije: zašto je, u hotelima na našoj obali viđao - talijanski namještaj.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>ZABA zainteresirana za slovensku NKBM</p>
<p>LJUBLJANA, 16. listopada</p>
<p> - Zagrebačka banka zainteresirana je za kupnju većinskog udjela u Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), a ponude su poslale i talijanska banka UniCredito te Bank Austria, piše slovenski poslovni list Finance. Komisija za privatizaciju NKBM-a primila je šest ponuda za otkup 65-postotnog udjela u toj drugoj najvećoj slovenskoj banci u državnom vlasništvu, a među njima je i ponuda Zagrebačke banke, piše Finance. Riječ je, navodi se, o tzv. neobvezujućim ponudama nakon čega bi zainteresiranim kupcima bio omogućen detaljan uvid u poslovanje (due dilligence) banke, a slijedili bi pregovori o uvjetima otkupa. Kao najozbiljnije kandidate za preuzimanje NKBM-a Finance, ipak, navodi jednu od vodećih talijanskih banaka, UniCredito, te Bank Austriju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Siemens otpušta još 7000 zaposlenih</p>
<p>FRANKFURT, 16. listopada </p>
<p> - Njemački elektronički div Siemens najavio je da će do listopada 2002. otpustiti 7000 zaposlenih u proizvodnji telekomunikacijske opreme za fiksnu i mobilnu telefoniju te da će zatvoriti, prodati ili prenamijeniti 20 pogona koji sada proizvode opremu za fiksnu telefoniju.</p>
<p> Iz Siemensove proizvodnje telekomunikacijske opreme za fiksnu telefoniju već je otpušteno 5500 zaposlenih, a u najavljenom krugu otkaza bez posla će ostati još 5000 radnika. Preostale dvije tisuće odnose se na zaposlene u proizvodnji opreme za mobilnu telefoniju. Najavljenim otkazima ukupan broj zaposlenih u Siemensu širom svijeta smanjit će se za 3,7 posto.</p>
<p> Otkazi te smanjivanje proizvodnih kapaciteta dio su Siemensovog programa smanjivanja troškova poslovanja, a trebali bi rezultirati uštedom od približno dvije milijarde eura i vraćanjem profitabilnosti, očekuju u tom koncernu.</p>
<p>Odjeli za proizvodnju opreme za fiksnu i mobilnu telefoniju u drugom su ovogodišnjem tromjesečju poslovali s gubitkom od 979 milijuna dolara, što je uvelike pridonijelo da i cijeli koncern u tom razdoblju zabilježi gubitak od 435 milijuna dolara. (Hina/AP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>U Hrvatsku stigla tri pisma s prahom za koji se sumnja da je antraks!</p>
<p>Rezultati ispitivanja u srijedu / Jedno pismo, koje je i otvoreno, stiglo u Opatiju iz Malezije, a dva su poslana na zagrebačke adrese iz Londona i Pakistana / No, pošiljatelji su nepoznati / »Pismo je najmanje vjerojatan put prijenosa antraksa u ovoj situaciji«, kaže dr. Ira Gjenero-Margan / »Nisam još vidio plućni ili crijevni oblik te bolesti nego samo kožni«, rekao prof. dr. Slavko Schönwald, predstojnik Infektivne klinike u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - U Hrvatsku su u ponedjeljak stigla tri pisma za koja se sumnja da bi mogla sadržavati spore antraksa! Jedno je pismo stiglo u Opatiju iz Malezije, a dva u Zagreb iz Londona i Pakistana. Pisma su poslali nepoznati pošiljatelji, a samo je jedno, ono u Opatiji, i otvoreno. Osoba koja ga je otvorila, na vlastito je inzistiranje zadržana u bolnici na promatranju, ali ne dobiva nikakve lijekove, čak ni preventivno, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva. </p>
<p>»U tim pismima nije bilo ničega što je vizualno moglo biti sumnjivo, nikakve prašine ili nečega sličnog«, izjavio je Ivo Afrić, pomoćnik za sanitarne poslove ministrice zdravstva. Policija je proslijedila pisma u Mikrobiološki laboratorij područnog Zavoda za javno zdravstvo, a u srijedu će biti poznati rezultati analize. Afrić kaže kako zasad nema utemeljenih sumnji da je u pitanju antraks, odnosno bedrenica. </p>
<p>»Antraks je godinama prisutan u Hrvatskoj, a godišnje od njega oboli jedna do dvije osobe. Kod nas se bolest javlja u kožnom obliku, a u svojoj višegodišnjoj praksi nikad nisam vidio njezin plućni ili crijevni oblik«, naglasio je prof. dr. Slavko Schönwald, predstojnik Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« u Zagrebu.</p>
<p>Novinarima je objasnio da sva tri oblika antraksa izaziva ista bakterija, no koji će se klinički oblik bolesti javiti, ovisi o tome jesu li spore bedrenice udahnute, progutane ili dodirnute. Bedrenica je zoonoza, bolest životinja koja se u određenim uvjetima može prenijeti na ljude, ali nije moguća zaraza s čovjeka na čovjeka.</p>
<p>Prvi simptomi kod kožnog oblika javljaju se nakon dva do tri dana od zaraze. Taj oblik zaraze karakterizira pojava crnog prišta - on ne krvari, nema gnoja, ali se iz njega može izolirati uzročnik bolesti. Antibiotici se ni u kojem slučaju ne daju preventivno, nego tek kad je potvrđena sumnja u bolest. Smrtnih slučajeva kod kožnog antraksa nema, ali je u druga dva klinička oblika smrt moguća. Stopa smrtnost ovisi o vremenu postavljanja dijagnoze, no antimikrobna terapija koja se daje oboljelima vrlo je učinkovita.</p>
<p>Doc. dr. Ira Gjenero-Margan iz Službe za epidemiologiju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) nije htjela otkrivati podrobnije simptome zaraze bedrenicom jer su »simptomi mnogih bolesti slični i ne treba stvarati paniku među ljudima«, a smatra da ne treba otkrivati ni potencijalne ciljeve biološkog napada na Hrvatsku.</p>
<p>»Sa simptomima antraksa svaki će se pacijent morati javiti liječniku, a oni će znati prepoznati o čemu je riječ«, naglasila je dr. Gjenero-Margan. Važno je, kaže, da mediji ne sudjeluju u psihološkom ratu i nema potrebe za paničnom reakcijom.</p>
<p>»Mi smo već prošli rat koji nam je dao nezamjenjivo iskustvo. Za rata u Hrvatskoj nije bilo ni jedne tipično ratne epidemije, a to nije bilo slučajno nego treba zahvaliti Službi za epidemiologiju koja je bila pripremljena«, istaknula je. HZJZ u svakodnevnom radu vodi računa o svim mogućim uzročnicima zaraze, a ne samo o antraksu. Služba za epidemiologiju ima vrlo brz informacijski sustav i spremna je odmah reagirati.</p>
<p>»Pismo je najmanje vjerojatan put prijenosa antraksa u ovoj situaciji«, naglasila je dr. Ira Gjenero-Margan. Bakterija, uzročnik antraksa, u obliku spore može živjeti desetke godina u zemlji, a u sporu se pretvara kad se nalazi u uvjetima nepovoljnim za nju. </p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>SSSH pokreće seriju prosvjeda - prvi 8. studenoga </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u utorak je odlučilo o pokretanju serije prosvjeda protiv Vladine politike. Prvi prosvjed bit će 8. studenoga na Markovu trgu, a čelnik Davor Jurić povest će kao prethodnicu stotinjak članova Vijeća i Predsjedništva SSSH-a, županijskih i regionalnih povjerenika, te granskih sindikata. </p>
<p>Drugi, veći prosvjed, održat će se tjedan kasnije, 15. studenoga, kad će premijeru Račanu pred Banske dvore stići radnici iz cijele države. Istoga dana prosvjedi će se održavati i u županijskim središtima. Nakon drugog prosvjeda Vijeće je analizirati učinke i dogovoriti mogući nastavak prosvjeda. </p>
<p>SSSH organizira prosvjede zbog neprihvatljivog ponašanja i odnosa Vlade i poslodavaca prema kolektivnom pregovaranju te zbog Vladine namjere da izmjenom Zakona o radu smanji radnička prava. Protestirat će, kažu, i protiv neprihvatljivog modela zdravstvene i socijalne reforme, te zato što nije donesen zakon o zaštiti radničkih potraživanja (plaće i otpremnine) i što nisu regulirani drugi radnički standardi prema međunarodnim konvencijama. </p>
<p>Kako saznajemo, SSSH traži do 23. listopada hitni sastanak s proširenim kabinetom Vlade kako bi Račanu stavio pod nos neispunjene obveze iz Ugovora za pravednu Hrvatsku, koji je ta središnjica potpisala prije izbora 2000. s tadašnjom šestorkom. Iako je bilo zahtjeva unutar SSSH-a da se Ugovor otkaže, dogovoreno je da će prvo razgovarati s Vladom. Također, bez obzira na ishod razgovora, prosvjedi se neće otkazati, ističu u SSSH-u. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Nećemo poticati na nasilje«</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »Po prosvjedima koje smo dosad organizirali vidljivo je da nikad nismo poticali na nasilje, pa to nećemo činiti ni na skupu u Zagrebu.« To su u utorak na konferenciji za novinare rekli predstavnici Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, u čijoj će se organizaciji 20. listopada na Trgu bana Jelačića održati prosvjedni skup zbog neraspisivanja referenduma o donošenju ustavnog zakona kojim bi se hrvatski branitelji izjednačili s pripadnicima savezničkih vojski nakon II. svjetskog rata.</p>
<p>Stožer je zamjerio premijeru Račanu što ih je nazvao militantnom skupinom koja zagovara nasilje i prakticira govor mržnje. »Svjedoci smo da Arlović, potpomognut šutnjom medija, budalama pravi nas organizatore i više od 400.000 potpisnika, govoreći kako su potpisi čudni, nevaljani«, istaknuo je predsjednik Stožera Mirko Čondić. Vlast je, kaže Čondić, »svjesna da postupa mimo volje vlastitog naroda, jer zna da bi on na referendumu odbacio njezinu politiku«. </p>
<p>Govoreći o razlozima organiziranja prosvjeda, Čondić je rekao da je u razvijenom svijetu normalno da se dužnosnike vlasti »ispsuje na pasja kola ili gađa jajima«. »Naši vlastodršci svako podsjećanje na neispunjena obećanja doživljavaju kao atak unutarnjeg neprijatelja«, smatra Čondić i dodaje da se to odnosi na obećanja o smanjenju PDV-a na 17 posto, parole »radom i poštenjem«, te obećanja o otvaranju 200.000 radnih mjesta. »Nakon omalovažavanja volje građana za raspisivanje referenduma, vlast je izgubila stečeni demokratski imidž i približila nas diktaturi«, stoji u proglasu organizatora prosvjeda, u kojem se građani pozivaju da dolaskom na Trg bana Jelačića u subotu »zatraže od vlasti da - ili ispune obećano, ili odstupe«. Čondić je izjavio i da je podršku skupu, osim HDZ-a, HSP-a, HKDU-a i HČSP-a, dao i dio članstva HSLS-a, HSS-a i DC-a, ali nije htio otkriti o kome je riječ.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>HDZ ponovo vlada Dubrovnikom</p>
<p>DUBROVIK, 16. listopada</p>
<p> - Dubrovnik je u utorak na prvoj redovitoj sjednici Gradskog vijeća dobio prvu gradonačelnicu u svojoj povijesti. Gradonačelnicom je postala saborska zastupnica HDZ-a i predsjednica dubrovačkog ogranka te stranke Dubravka Šuica. Nakon što je DC-ovac Nikola Obuljena sa samo glasom više pobijedio nezavisnog vijećnika Đuru Kolića, kandidata SDP-a, HSS-a, HSLS-a i HSU-a, te na konstituirajućoj sjednici postao predsjednikom Gradskog vijeća, održana je i prva redovita sjednica na kojoj su izabrani gradonačelnica i dva dogradonačelnika. U iduće četiri godine, Šuičini najbliži suradnici bit će predsjednik Južnohrvatske stranke Srećko Kljunak i HDZ-ovac Frano Matušić. </p>
<p>Kako je istaknuto na početku, sa sazivanjem i održavanjem prve redovite sjednice složile su se sve stranke budući da što prije treba donijeti rebalans proračuna. U tajnom glasovanju za novoga gradonačelnika, omjer glasova ostao je isti kao i pri glasovanju za predsjednika Gradskog vijeća, no oba dogradonačelnika dobila su i podršku jednog vijećnika iz koalicije SDP-a, HSS-a, HSLS-a i HSU-a.</p>
<p> Izražavajući zadovoljstvo uspjehom koalicijskog dogovora HDZ-a s JHS-om i DC-om, gradonačelnica Dubravka Šuica za Vjesnik je rekla da je očito da su urodili plodom pozivi na toleranciju, što ih je upućivala tijekom predizborne kampanje. »U posljednje vrijeme bilo je previše sukoba ne samo u ovoj vijećnici već i u Gradu, a moj i interes HDZ-a na čelu koalicije je da pokušamo uspostaviti suradnju za dobrobit Dubrovnika. Trebat će nam izvjesno vrijeme za snimanje stanja u gradskoj upravi i javnim poduzećima u vlasništvu Grada«, rekla je, »no, odmah ćemo početi raditi na razvojnim projektima, nastavljajući već započete. Želimo služiti građanima na nešto transparentniji i jasniji način, nego dosad«. Najavila je za osam dana sjednicu Gradskog vijeća na kojoj će se promijeniti Statut Na pitanje hoće li ostati saborska zastupnica, odgovorila je da će tu dužnost zadržati dok ne vidi hoće li moći uskladiti sve obveze. </p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Čehok: »Hrvatski grozd? Da, ako ne bude - neobrano grožđe!«</p>
<p>Ako je jedini Tušekov zločin činjenica da nije poštivao odluke stranačkih tijela, onda moramo razmisliti i o statusu svih koji su kršili odluke stranačkih tijela / Još početkom godine postavili smo pitanje rada Vlade i ministara. No, temeljno smo pogriješili kad smo, nakon što se odustalo od rekonstrukcije, i mi u HSLS-u posve zapustili taj zahtjev / Ne mislim da SDP planski i svjesno rastače i ugrožava HSLS. Korijen naše slabosti naša je unutarstranačka malaksalost, opća infekcija organizma koju mi liječimo tako da liječimo posljedicu umjesto uzrok</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Previranja u HSLS-u nastavljaju se nesmanjenom žestinom. Tek što se otvori jedan slučaj, već ga »zaskače« drugi. I sâm privremeni predsjednik te parlamentarne stranke Jozo Radoš priznaje da se unutarstranački odnosi doista zaoštravaju. Jedan od onih koji ne drži glavu u oblacima, ali ni u pijesku, već pokušava racionalno objasniti nastale probleme, svakako je dr. Ivan Čehok, utjecajni član Malog vijeća HSLS-a. </p>
<p>• Ni nakon nekoliko mjeseci HSLS ne uspijeva zatvoriti »slučaj Tušek«. Ne pokazuje li i to slabost vaše stranke?</p>
<p>- Svaka politička stranka, poglavito naša, koja je u očitim programskim, političkim i ideološkim razmimoilaženjima, mora naučiti koristiti vrijeme kao svog saveznika. </p>
<p>• Vi ga, vidimo, obilato koristite!</p>
<p>- Alojza Tušeka predložili smo za ministra kao kompetentnog stručnjaka i sada moramo analizirati njegov rad, bez obzira na njegov status u stranci. Ako taj rad nije dobar, moramo u pripremi imati imena nekoliko drugih kandidata koji ga mogu zamijeniti. Budući da sve to nismo učinili, ovlastili smo v.d. predsjednika stranke da obavi unutarstranačke konzultacije i razgovora s premijerom kako bi se precizirale Tušekove kompetencije u izvršavanju programa, kako stranačkog, tako i vladinog. Uostalom, ako je jedini Tušekov zločin činjenica da nije poštivao odluke stranačkih tijela, onda moramo biti načelni i dosljedni i razmisliti o statusu i svih onih koji su kršili odluke stranačkih tijela u svim drugim slučajevima.</p>
<p>• Očito ne postoji načelan i principijelan stav, već odluke određuje odnos snaga među pojedinim frakcijama HSLS-a. Tko vas sprečava da budete principijelni, pa time i uvjerljivi?</p>
<p>- Vi govorite o tehnologiji i metodologiji stranačkog odlučivanja, a takvo je pitanje, kao ključno, teško postaviti stranci koju očekuje izborni sabor i koju vodi privremeni predsjednik. </p>
<p>• Zašto ranije niste analizirali rad svojih ministara?</p>
<p>- Još početkom godine, prije najavljene rekonstrukcije Vlade od koje se odustalo, postavili smo pitanje rada Vlade i htjeli smo analizirati rad naših ministara. No, mislim da smo temeljno pogriješili kada smo, nakon što se odustalo od rekonstrukcije, i mi u HSLS-u posve zapustili taj zahtjev. Sada je to nužno učiniti, kako zbog stranke, tako i zbog građana, bez obzira kakve planove sa sastavom Vlade ima premijer. Osobno se nadam da ćemo do kraja godine otvoreno, ozbiljno i iskreno pretresti rad Vlade i, posebno, naših ministara.</p>
<p>• Kako ocjenjujete inicijative o stvaranju hrvatskog građanskog centra?</p>
<p>- Mislim da je dr. Kramarić odabrao metaforički dobar naziv - Hrvatski grozd, no ako ispod toga naziva ne utvrdimo dobre programske odrednice za povezivanje, cijela bi stvar mogla biti - neobrano grožđe! Uporno tvrdim da osnovni defekt političkih odnosa u Hrvatskoj nije nepostojanje političkog centra, nego to što SDP uopće nije lijeva stranka nego, zapravo, centar, što se najbolje vidi i u socijalnoj politici i u radnom zakonodavstvu.</p>
<p>Osim toga, HDZ nije desna stranka, iako katkad naginje desnom centru. Bojim se da bismo mi trebali oformiti centar centara, što je teško očekivati s obzirom na činjenicu da u kabinetski zamišljenom centru svi napadaju sve, u čemu poglavito prednjači LS.</p>
<p>Mislim da HSLS ima sada povijesnu priliku da konačno formulira stranački program s katalogom liberalnih vrijednosti i tema koji će biti ideološki širi od jednostavnih prostornih metafora tipa: lijevo, desno, centar, koji će uzeti u obzir i to da su hrvatski birači u posljednje vrijeme najviše skloni apatiji, da ne gledaju više ni lijevo, ni desno niti pred sebe već u - pod!</p>
<p>»SDP nije kriv za našu unutarstranačku malaksalost«</p>
<p>• Očekivalo se da ćete »slučaj Tušek« iskoristiti za bolje pozicioniranje i veće respektiranje HSLS-a unutar vladajuće koalicije. Tvrde, naime, da SDP koristi vaše slabosti za jačanje svoje političke pozicije. Povlačenje svih vaših ministara, ako se ne udovolji određenim vašim zahtjevima, dovelo bi u pitanje vladajuću koaliciju. Ipak, to niste iskoristili kao »adut« u političkoj borbi. Zašto?</p>
<p>- Već se desetak godina borim protiv iracionalnih motiva u političkom djelovanju koji se u Hrvatskoj najbolje očituju u konstantnoj dirigiranoj paranoji kojom je, na žalost, zahvaćen i dio HSLS-a. Naime, ja ne mislim da se mi trebamo bojati SDP-a, da nas SDP planski i svjesno rastače kao kakav virus, da nas SDP ugrožava, osim koliko svaka stranka ugrožava neku drugu. Korijen naše slabosti naša je unutarstranačka malaksalost, opća infekcija organizma koju mi liječimo tako da liječimo posljedicu umjesto uzrok. Stoga mislim da moramo dosljedno zauzeti aktivnu poziciju, ali ne paranoično fiksiranu protiv Račana i SDP-a, već protiv svega onoga lošeg u djelovanju Vlade i općenito u hrvatskom društvu. Mi, zaboga, nismo izašli ni s jednom inicijativom u proteklih pola godine, i to u trenutku kad je pravosuđe zagušeno slučajevima, kad je obrazovni sustav prepun rupa, poljoprivreda feudalna, poticaj gospodarstvu na predfeudalnoj razini! Što je, primjerice, s inicijativom HSLS-a od Božića prošle godine, kada smo glasovanje o zakonu o sudstvu uvjetovali izradom cjelovitog zakona u roku od šest mjeseci? Ovom zahtjevu nije udovoljeno, mi o tome šutimo, premda je to bila odlična prilika da budemo ofenzivni upravo na jednom od pitanja koje najviše opterećuje hrvatske građane. </p>
<p>• Umjesto o tome, vi se očito iscrpljujete u frakcijskim sukobima. Nije li i »slučaj Cvjetović« na tom tragu?</p>
<p>- Mislim da Malo vijeće nije ni trebalo predlagati kandidata za potpredsjednika stranke jer se moglo očekivati da takav prijedlog neće dobiti većinu na Velikom vijeću. Ionako je u pripremi izborni sabor stranke pa i nije toliko bitno što nekoliko mjeseci ne bismo imali potpredsjednika. Cvjetović kojega osobno cijenim ne bi ni imao mnogo prilike za obavljanje posla. </p>
<p>• Tako je dovedena u pitanje i uvjerljivost Malog vijeća.</p>
<p>- Da.</p>
<p>»Prirodno je da je premijer uvijek u prednosti«</p>
<p>• Kako vas koalicijski partner može ozbiljno shvatiti kad sami ne znate treba li Tušek ostati u Vladi, treba li ga povući i koga kandidirati umjesto njega? Nije li time premijer uvijek u ofenzivi?</p>
<p>- Prirodno je da je premijer uvijek u prednosti budući da on predlaže imenovanja ministara i sastav Vlade! Time ne želim reći da HSLS ne bi imao dovoljno snage da predlaže ministre koji pripadaju našoj kvoti. No, mislim da nam ukupno gospodarsko, socijalno i političko stanje ne dopušta avanturu da razrješavamo Tušeka u trenutku kada unutarstranačkim mehanizmima nismo predložili drugog kandidata. Mi Hrvati navikli smo se na takav tip političkog djelovanja u kojemu je mnogo ugodnije i lakše rušiti nego graditi. Mi baš želimo postupati drukčije, nego što je ponekad postupao SDP koji je, primjerice, u očitoj krizi pravosuđa, gotovo cijelu godinu mijenjao ministra koji je pak nekoliko puta odustajao od ostavke i koji je očito imao zdravstvenih tegoba ali se zbog unutarstranačkih razloga otezalo s imenovanjem novoga ministra.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Za informatizaciju školstva osigurano 20 milijuna kuna</p>
<p>Ove školske godine sve će škole biti priključene na Internet, kaže ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar/ U eksperimentalni program tehničke kulture uključeno 1700 učenika/ Veći naglasak na prometni odgoj, informatiku i robotiku</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »Ove školske godine sve škole bit će priključene na Internet, a ovih je dana počela isporuka 2500 kompjutera namijenjenih školama«, rekao je ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar, u utorak na predstavljanju eksperimentalnog programa tehničke kulture u osnovnoj školi. </p>
<p>Program je ove školske godine uveden u 20 osnovnih škola (za 1700 učenika petog razreda u Zagrebu, Splitu, Čakovcu, Varaždinu, Osijeku i Istri), a namjera je postupno ga uvrstiti i u nastavu šestog, sedmog i osmog razreda. Prema ministrovim riječima, nije se moglo zanemariti mišljenje struke da je stanje nastave tehničke kulture vrlo loše. Na ovaj način, zaključuje ministar, stvaramo uvjete za promjene u obrazovanju i informatizaciju, a ujedno otvaramo put za niz drugih inovacija u nastavni.</p>
<p> Prema ministrovim podacima, 1996. iz državnog proračuna izdvojeno je 4,5 milijuna kuna za informatizaciju školstva, 1997. godine 7,6 milijuna, a 2001. - 20 milijuna. </p>
<p>Uvođenjem eksperimentalnog programa, umjesto jednoga sata tehnička kultura bit će zastupljena s dva sata tjedno. U nastavi će se dati naglasak na dosad zanemarena područja, prije svega na prometni odgoj, informatiku i robotiku, a učenici će polagati i ispite iz vožnje bicikla. </p>
<p>Voditelj projekta dr. Josip Milat istaknuo je da se će se eksperimentalni program u škole uvesti bez dodatnih troškova, a Ministarstvo prosvjete već je izdvojilo 42.000 kuna. Zahvalivši Ministarstvu na suradnji, Milat je istaknuo kako je »dr. Strugar prvi ministar prosvjete koji je u proteklom desetljeću pokazao razumijevanje za tehničku kulturu«. </p>
<p>Uz Ministarstvo prosvjete, u realizaciji eksperimentalnog programa sudjeluje Zavod za unapređivanje školstva, Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture te Centar za sigurnost prometa Ministarstva unutarnjih poslova. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Kaznena prijava protiv Ministarstva gospodarstva </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Koordinacija udruga za zaštitu potrošača podnijela je 9. listopada Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Ministarstva gospodarstva zbog »učinjenih propusta u 'Analizi o utjecaju novog tarifnog sustava Hrvatskog telekoma«, priopćila je u utorak Koordinacija koju čine Hrvatska udruga zaštite potrošača (HUZP) i Hrvatska udruga za inicijative u demokraciji (HRID).</p>
<p> Kako navode, kaznena je prijava podnesena zato jer nitko mjerodavan nije reagirao na njihovo dosadašnje ukazivanje na propuste u navedenoj analizi, što sve, kako tvrde, ukazuje da se radi o »namjernom nesavjesnom postupanju« i »obmani javnosti«, pri čemu Koordinacija optužuje hrvatsku Vladu za »pristranost prema HT-u«.</p>
<p> Stoga, kako napominju iz Koordinacije HUZP-a i HRID-a, traže da se »Analiza o utjecaju novog tarifnog sustava HT-a«, koju je po zahtjevu hrvatske Vlade izradilo Ministarstvo gospodarstvo, u cijelosti odbaci kao nevjerodostojna. Također traže osnivanje stručne i nepristrane radne skupine koja bi izradila »kvalitetnu podlogu za nadzor cijena HT-a«, a od Državnog odvjetništva utvrđivanje odgovornosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Kod groblja u Bilju pronađeno 26 sanduka streljiva i oružja </p>
<p>Netko se velike oružja streljiva, eksploziva i minerskog pribora riješio ostavivši ga nedavno u bunkeru kod groblja u Bilju </p>
<p>OSIJEK, 16. listopada</p>
<p> - U kukuruzištu nedaleko od mjesnog groblja u Bilju, policijski službenik Četvrte policijske postaje Beli Manastir koji je u utorak nešto iza 15 sati izvan dužnosti obilazio baranjska lovišta, pronašao je 26 vojnih sanduka punih razno minsko-eksplozivnih sredstava. O svemu je obavijestio svoju policijsku postaju u Belom Manastiru pa je na mjesto pronalaska oružja odmah izišla ekipa kriminalističkih službenika i pirotehničara PU osječko-baranjske.</p>
<p> »Svi su sanduci pronađeni u bunkeru koji se nalazi uz prteni put u kukuruzištu. Iako je riječ o bunkeru koji je koristila tzv. JNA u vrijeme Domovinskog rata, pretpostavlja se kako je oružje na tom mjestu ostavljeno unazad 15 dana«, objasnio nam je v.d. načelnika operativno-komunikacijskog centra PU osječko-baranjske Jozo Kraus, dodavši kako se vjerojatno radi o oružju koje je netko »brižno« skrivao te ga je zadnjih dana dovezao na mjesto gdje je pronađeno kako bi izbjegao odgovornost. </p>
<p> Nakon obavljenog očevida, na mjestu događaja smo doznali kako se u sanducima nalazilo 500 metara detonatorskog štapina, 500 metara sporogorućeg štapina, 100 kg eksploziva TNT, 20 kg plastičnog eksploziva, 9 ručnih raketnih bacača-Zolja, 54 ručne bombe, 10 protupješačkih mina, 11 improviziranih mina ručne izrade, 120 protupješačkih nagaznih mina, 8 rasprskavajućih mina, 1 ručni raketni bacač M-57 te oko 6.000 komada raznoga streljiva. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Zbog bedrenice pojačana kontrola u poštama</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada </p>
<p> - Hrvatska pošta, odmah nakon pojave pošiljaka s opasnim biološkim sadržajem u drugim državama, poduzela je u skladu s odlukom Vlade, pojačane mjere sigurnosti, doznajemo u utorak u Hrvatskoj pošti (HP). </p>
<p>U Pošti dodaju da su nakon prvih dojava o takvim pošiljkama, stupili u kontakt sa Svjetskom poštanskom udrugom i od njih dobili potrebne podatke. </p>
<p>HP je dobio upute koje je poštanska udruga, propisala za tu situaciju svim svojim članicama. Iste su, kako kažu, proslijeđene svim središtima pošta u Hrvatskoj, s posebnom napomenom da ih se svi djelatnici strogo pridržavaju, osobito pri preuzimanju pošiljaka koje stižu iz inozemstva. No, kažu u Pošti, kako pošiljke sa sporama bedrenice ili crnog prišta ne moraju nužno stići iz inozemstva nego se mogu pojaviti i u tzv. unutrašnjem prometu, sigurnosne su mjere »podignute na najvišu razinu«. </p>
<p>Međutim, u Pošti napominju da opasne pošiljke mogu stići u Hrvatsku i mimo poštanskih tokova. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Policija izolirala kuću u Novom Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Na adresu poduzeća »Al vino commerce«, u Ulici Janka Holjca 36 u Novom Zagrebu, u utorak je stiglo nepoznato pismo iz Malezije. Vlasnici su pomislili da je možda riječ o još jednoj pošiljci kakve su iz te zemlje stigle širom svijeta, a kod nas u Opatiju, i koje su izazvale sumnju da sadrže klice bedrenice. Posebice, kako su rekli Vjesnikovu novinaru, sumnju i uznemirenje pobuđuje to što nemaju nikakvih ni poslovnih, a ni privatnih kontakata s osobama i tvrtkama u Maleziji. </p>
<p> Zbog sličnog slučaja u Opatiji, pozvali su policiju, koja je ubrzo stigla na adresu poduzeća, ogradila ga, a stanare zamolila da ostanu unutar ograđenog prostora do dolaska stručnih osoba. </p>
<p>U razgovoru s vlasnicima doznali smo kako je adresa poduzeća točna, ali kako se brojevi telefona otisnuti na omotnici ne koriste već četiri godine. Napomenuli su kako ne posjeduju web stranicu na kojoj bi se mogla u svijetu doznati adresa poduzeća, ali nisu odbacili mogućnost raznih privrednih novina koje kolaju svijetom, te u kojima se mogla pročitati adresa. </p>
<p>Premda je policija stigla oko 14 sati, do večeri pismo nije odneseno. Odgovor smo pokušali potražiti u MUP-u, gdje je glasnogovornica Zinka Bardić rekla kako to ne može komentirati.</p>
<p> Dežurni epidemiolog nam je pak rekao kako se pismo može staviti u običnu vrećicu te predati policiji ili pak jednostavno pozvati policiju koja će ga preuzeti. Epidemiolozi, kako je rekao, zbog takvih slučajevane izlaze na teren, jer »bi mogli cijeli dan trčati po gradu zbog pisama«.</p>
<p>No, niti vlasnici niti policija ne isključuju mogućnost da je riječ o reklamnim materijalima i brošurama ili pak praznim kovertama, kao što je već i bio slučaj u »malezijskog« pisma u Opatiji, te »pakistanskog« i »londonskog« u Zagrebu. O sadržaju omotnice znat će se nakon što ga »obrade« djelatnici Zavoda za javno zdravstvo.</p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić: U 11 godina iz Hrvatske otišlo 140.000 mladih </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Na tribini »Perspektive i budućnost mladih u Hrvatskoj«, održanoj u utorak u Predsjednikovu uredu, predsjednik Stjepan Mesić upozorio je na činjenicu da je u posljednjih 11 godina iz Hrvatske otišlo 140.000 mladih ljudi. Pokrenuo je stoga inicijativu istoimenog naziva, a stručna Radna skupina za mlade pozvala je na tribinu predstavnike vlasti i relevatnih ministarstava. </p>
<p>Predsjednik je istaknuo da teške gospodarske prilike u zemlji drastično pogađaju mlade ugrožavajući njihovu budućnost: »Zabrinjava nas podatak da, prema zadnjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj imamo samo 5,6 posto visokoobrazovanog stanovništva dok je europski prosjek i 25 posto«.</p>
<p>Poručio je mladima da je naša budućnost u ujedinjenoj Europi bez granica, te naglasio: »Neznanje je čovjekov najveći neprijatelj, a podržati mlade danas znači znači dati doprinos razvoju znanja, kulture i civiliziranog društva. Zapošljavanje mladih stručnjaka u sektore visoko profitabilne tehnologije njima samima, a i domovini, jamčit će brži ekonomski rast i razvoj«.</p>
<p> Mesić se zauzima za donošenje zakona za mlade, a podržao je i prijedlog da se osnuje ministarstvo za mlade kao što postoji u Švedskoj i državna agencija za mladeške programe.</p>
<p>Prema riječima Sanje Crnković-Pozaić, ravnateljice Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, udio mladih u ukupnoj nezaposlenosti »iznosi svega 28 posto« i smanjuje se. U Hrvatskoj je 13,5 posto nekvalificiranih mladih ljudi, a više od 80 posto mladih nezaposlenih ima srednju stručnu spremu, više i visoko obrazovanje. »Mladi su na burzi rada kraće od godinu dana i relativno se brzo zapošljavaju«, kazala je ravnateljica Zavoda za zapošljavanje, zalažući se da naši obrazovni programi ne proizvode kadrove koji se kasnije sporo ili nikako ne zapošljavaju.</p>
<p>Na opću depopulaciju zabilježenu u zadnjih deset godina i prvi put u hrvatskoj povijesti upozorila je dr. Alica Wertheimer-Baletić, poznati demografski stručnjak sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta. »U zadnjih deset godina bilo je ukupno 55.000 više umrlih nego rođenih. Samo u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 4000 više umrlih od rođenih«, kazala je poručivši da populacijska politika ne smije ovisiti o tome tko je na vlasti.</p>
<p>Iako su sudionici tribine, među kojima i predstavnici Nacionalnog saveza mladih Hrvatske i Hrvatskog studentskog zbora, alarmantnim podacima ukazali na probleme mladih u Hrvatskoj, tek će se vidjeti što o novoj inicijativi s Pantovčaka kažu predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti. </p>
<p>Za početak, zamjetno je da su se tribini odazvali zamjenici ili pomoćnici resornih ministarstava. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Čović: »Galić blokira rad Vijeća i pretvaranje HRT-a u javni medij«</p>
<p>Galić je glavni krivac za uvođenje podzemnih tokova politike u rad HRT-a, tvrdi Anto Čović/ Dužnost predsjednika Vijeća preuzima Srećko Lipovčan, dosadašnji dopredsjednik</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Ante Čović podnio je u utorak neopozivu ostavku na dužnost predsjednika Vijeća Hrvatske radiotelevizije (HRT), te zatražio pokretanje postupka za razrješenje direktora HRT-a Mirka Galića. Prema Čovićevim riječima, Galić je blokirao rad Vijeća i proces pretvaranja HRT-a u javni medij. </p>
<p>»Podnosim ostavku kako bih dao osobni doprinos deblokiranju rada Vijeća HRT-a i preusmjeravanju negativne medijske pažnje sa svog lika«, kazao je Čović na konferenciji za novinare koju je upriličio u utorak u Rektoratu Zagrebačkog sveučilišta, jer bi, kako je kazao, »na HRT-u bio izložen specifičnim manipulacijama«, pa je to učinio u »kulturnoj sredini«. </p>
<p>Prema Čovićevu mišljenju, drugi je uvjet za deblokiranje rada Vijeća Galićeva smjena. »Galić vješto vodi igru na razmeđi između medija i politike, vješto se skriva iza floskula o javnoj televiziji, da bi ostavio otvorenim prostor za svoje manipulacije«, ustvrdio je Čović. Rekao je također da »Galić vodi HRT na temelju nagodbe s raznim političkim i drugim čimbenicima, radi zadržavanja svoje pozicije i održavanja statusa quo, kako bi mu se omogućilo da sam izabere uredničku strukturu«. »Galić je glavni krivac za uvođenje podzemnih tokova politike u rad HRT-a«, rekao je Čović. </p>
<p>Uz to, optužio je i pojedine medije za »neviđenu manipulaciju«, kojom se »Vijeće omalovažavalo i prikazivalo kao amaterska družina«. </p>
<p>»Sekundarni krivci za opstrukciju Vijeća HRT-a su Mato Arlović, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, te Ingrid Antičević-Marinović, bivša predsjednica Odbora za zakonodavstvo, koji su namjerno blokirali izglasavanje Statuta HRT-a«, kazao je Čović, pojasnivši da su oni tražili da se iz Statuta izbrišu odredbe koje su doslovce prepisane iz Zakona o HRT-u. </p>
<p>»U samom Vijeću, krivac je Vlaho Bogišić koji je bio u službi Galića i kuće, te nedvosmisleno dao ton cijeloj opstrukciji rada Vijeća«, rekao je Čović. Cilj je ove opstrukcije, zaključio je, zadržavanje kadrovskog, institucionalnog i konceptualnog statusa quo na HRT-u. </p>
<p>Na novinarski upit osjeća li se krivim za rad Vijeća, Čović je rekao da su svi na neki način odgovorni, no da on ne osjeća svoju krivicu za blokadu rada Vijeća. </p>
<p>Dužnost predsjednika Vijeća sada preuzima Srećko Lipovčan, dosadašnji dopredsjednik. Lipovčan je trenutačno na putu, te nije htio davati nikakve izjave o cijelom slučaju.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Galić: Čović ostavkom izbjegao smjenjivanje</p>
<p>»Ne čudi me što je Čović dao ostavku, jer je tako vjerojatno izbjegao smjenjivanje«, kazao je Vjesniku direktor HRT-a Mirko Galić. Dodao je da ga ne čudi ni Čovićevo traženje njegove smjene, jer je »Čović od početka pokazivao nesklonost suradnji sa mnom i upravom kuće«. »Ja sigurno ne blokiram Vijeće, jer sam i zakonom upućen na tijesnu suradnju s tim tijelom«, ustvrdio je Galić, dodavši da svoju suradnju s tim tijelom smatra korektnom. </p>
<p>»Ne impresionira me inicijativa za mojim smjenjivanjem, jer to pokazuje nerazumijevanje pojma javne televizije, koju nije moguće nametnuti, to je proces«, navodi Galić, te dodaje kako bi htio vidjeti dokaze da je on blokirao pretvaranje televizije u javni medij. »Kad bih ja bio onaj koji blokira taj proces, bila bi to sreća za Hrvatsku - u tom bi se slučaju mojim odlaskom otvorile sve mogućnosti za pretvaranje HRT-a u javni medij«, zaključio je direktor HRT-a. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Crkvenac: Zaduživanje je problem samo ako brzo raste i ne služi razvoju</p>
<p>Stopa rasta trenutačno 4,5 posto, a proračunski deficit se stalno smanjuje, kazao je zastupnicima ministar financija Mato Crkvenac/ Odbor za Ustav protiv Vladinog prijedloga da se ukine zakon koji joj daje ovlasti da uredbama uređuje neka pitanja iz djelokruga Sabora/ Luka Trconić: Vladini razlozi za takav prijedlog nisu racionalni/ SDP-ovi zastupnici Marija Lugarić i Zlatko Šešelj predložili zakon o udžbenicima</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Pripremajući se za nastavak 17. sjednice, u utorak su zasjedali saborski odbori, a najzanimljivija rasprava vodila se o rebalansu ovogodišnjeg proračuna na Odboru za financije i državni proračun. Odbor je većinom glasova podržao predloženi rebalans, kojim se, po riječima ministra financija Mate Crkvenca, ne povećavaju rashodi, nego se manjak od 1,9 milijardi kuna potrebnih za plaće i dječje doplatke nadoknađuje štednjom na stotinjak drugih proračunskih stavki. </p>
<p>Crkvenac je naglasio i da se prihodi od privatizacije rebalansom smanjuju s planiranih 6,5 na 5,5 milijardi kuna, a milijarda koja nedostaje namaknut će se zaduživanjem na domaćem tržištu, odnosno izdavanjem vrijednosnica. </p>
<p>Oporbeni su zastupnici najviše zamjerili novo zaduživanje države, a Ivan Šuker (HDZ) je naglasio kako se u proteklih godinu i pol država zadužila 26 milijardi kuna koje će netko morati vratiti. Ujedno, proračunski manjak u prvih deset mjeseci ove godine, tvrdi Šuker, veći je od šest milijardi kuna. Ministra je pitao koliko je proračun izgubio zbog uvođenja nulte stope PDV-a u turizmu te kakve je efekte polučila ta mjera. Crkvenac je odgovorio kako je izgubljeno 250 do 300 milijuna kuna, ali da će efekti biti pozitivni na duži rok. </p>
<p>Nezavisni zastupnik Đuro Njavro je ustvrdio da je ovogodišnji proračun neodrživ zbog tekućeg deficita od 4,6 milijardi kuna. Kako Vlada misli, pitao je, uz takav deficit krenuti u mirovinsku reformu, a proračun ne stoji na svojim nogama i mora svako malo rasprodavati državnu imovinu. Mirovinska reforma kreće 1. siječnja iduće godine, potpuno je pripremljena, nije upitna i ne smije se više odgađati, odlučan je bio Crkvenac. </p>
<p>Što se tiče zaduživanja, ministar je naglasio kako je ono problem samo ako brzo raste i ako ne služi daljnjem razvoju. Dug raste, poručio je, no Hrvatska nije prezadužena zemlja i nema potrebe za reprogramiranjem dugova. Ponovio je da je stopa rasta trenutačno 4,5 posto, a proračunski deficit se stalno smanjuje. Od 1999. kad je bio 7,4 posto, ove godine je smanjen na 5,3, a iduće godine deficit će biti, tvrdi ministar financija, 4,26 posto te će za dvije godine potpuno nestati. </p>
<p>Imamo zdravu financijsku politiku, čvrsto stojimo na svojim nogama, a nadam se da iduće godine prihodi od privatizacije više neće biti dio budžetske potrošnje, zaključio je Crkvenac. </p>
<p>• Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu nije raspravljao, kako se očekivalo, o zakonu o udžbenicima, nego je Odboru predložen novi zakon SDP-ovih zastupnika Zlatka Šešelja i Marije Lugarić. Tim se prijedlogom liberalizira, rečeno je, postupak pojavljivanja udžbenika na tržištu, a njihovu kvalitetu jamčio bi recenzent, a ne, kao do sada, povjerenstvo i stručno vijeće. </p>
<p>• Svi članovi Odbora za Ustav jednoglasni su bili u odluci kako Sabor treba odbiti Vladin prijedlog da se ukine zakon koji joj daje ovlasti da uredbama uređuje neka pitanja iz djelokruga Sabora, a koji je donešen prije samo desetak dana. I dok se svi slažu da Vlada mora imati te ovlasti koje joj proizlaze i iz Ustava, različite su bile ocjene razloga zašto Vlada sada želi ukidanje ovih ovlasti. Za Luku Trconića (HSS) oni nikako nisu racionalni, a i Sabor bi bio iracionalan kad bi prihvatio taj zahtjev, a Dorica Nikolić (HSLS) smatra da bi Vlada trebala povući taj prijedlog jer će ispasti da se ponaša kao uvrijeđeno dijete. Stručni član Odbora Senad Bajramović potpuno pak razumije Vladu jer su, kaže, svi prigovori na njezin račun bili politikantski i nestručni.</p>
<p>Ivana Matić i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Čačić: »Hrvatskoj se sada nude povoljni krediti, ne mora ih ni tražiti«</p>
<p>Najlabavija karika u planu da se autocesta Zagreb - Split završi za tri, četiri godine je prvih šest pripremnih mjeseci / Financijska konstrukcija zatvorena preko HAC-a / Nova autocesta neće ugroziti ni usporiti postojeće projekte</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Ubrzana gradnja autoceste od Zagreba do Splita, prema riječima ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira Čačića, neće negativno utjecati na druge autocestovne pravce i njihovo financiranje. »To znači da će se normalno raditi na pravcima Zagreb - Goričan i Zagreb - Županja, a vrlo je vjerojatno da će se projekti Zagreb - Macelj i B faza 'istarskog ipsilona' graditi po principu 'izgradi-upravljaj-prenesi', odnosno kao koncesijski projekti«, rekao je ministar Čačić na konferenciji za novinare, sazvanoj u utorak u povodu izgradnje autoceste Zagreb - Split.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u cijeloj trogodišnjoj, odnosno četverogodišnjoj priči najkritičniji je dio prvih šest pripremnih mjeseci. »Apsolutno najkritičnija faza su prva dva mjeseca, nužna za zakonske pripreme, i prvih šest mjeseci u kojima treba riješiti imovinsko-pravne odnose na trasi. Prvenstveno stoga što na to, kao ministarstvo, nemamo utjecaj«, rekao je ministar.</p>
<p>U prilog brzoj realizaciji projekta Čačić je istaknuo činjenicu da je ostvaren osnovni preduvjet - formiranje tvrtke Hrvatske autoceste (HAC), čime se mijenja cijeli sustav financiranja i izgradnje autocesta. »HAC je tvrtka koja ima vlastite prihode i temeljem njih svoj bonitet na tržištu kapitala. Stanje je takvo da se ne moramo brinuti za kredite, čak ni za kredite povoljne po roku otplate i visini kamata, jer se strani investitori natječu da ih izaberemo«, pojasnio je Čačić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, taj je projekt toliko velik da će zaposliti kapacitete dvostruko veće od sadašnjih u hrvatskoj niskogradnji, ali hrvatski su graditelji za to spremni. Čačić ne sumnja da bi, uz Bechtel, preostalih pet ugovora za gradnju mogli dobiti hrvatski graditelji. »Naši graditelji u Hrvatskoj jesu i moraju biti jeftiniji. I dosad su stranci bili od 25 do 30 posto skuplji, ali naše tvrtke nisu mogle organizirati financiranje, pa su poslovi nužno išli strancima. Sada, kada smo im s leđa maknuli brigu o financiranju, sigurno je da i bez nacionalne povlastice mogu biti konkurentniji od stranaca«, rekao je ministar javnih radova, obnove i graditeljstva.</p>
<p>Prema njegovim riječima, velik korak prema realizaciji toga projekta leži u činjenici da bi Sabor trebao usvojiti promjene propisa o izdavanju građevinskih dozvola. One više neće biti vezane uz otkup zemljišta, već će se tretirati isključivo kao tehnički, graditeljski dokument. Na pitanje o trasi buduće autoceste u području Gackog polja i zaštitu izvora pitke vode, ministar je odgovorio da i »sada cesta ide tim područjem i bez ikakvih zaštita«. Nova cesta gradit će se tako, dodao je, da će »pitka voda biti zaštićenija nego ikad«. »Svi koji predlažu 190 milijuna maraka skuplje rješenje idu na ruku Bechtelu, a ne hrvatskoj državi«, zaključio je Čačić.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Sindikati: Radnici će biti obespravljeni do statusa robova </p>
<p>Radnički zakon već je izmijenjen u ožujku, ali Vlada nije dirala odredbe o otkazu. No, otkad se višak radnika pojavio i u državnim službama, poslodavci su dobili saveznika u Vladi u namjeri da se pojednostavi i pojeftini otkaz / Poslodavci tvrde da zakon pretjerano štiti radnike što je jedna od ključnih prepreka većim ulaganjima, razvoju, zapošljavanju i restrukturiranju poduzeća</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Nakon što je već srezala prava rodilja, branitelja, korisnika socijalne skrbi i umirovljenika, Vlada će udariti i na radnike. U pripremi su izmjene Zakona o radu, a prema najavama, smanjili bi se otkazni rokovi, otpremnine i naknade uz plaću, sve u cilju liberalizacije radnih odnosa. Radnički zakon već je izmijenjen u ožujku, no tada, unatoč pritiscima MMF-a i poslodavaca, Vlada nije dirala odredbe o otkazu. No, otkad se višak radnika pojavio i u državnim službama, poslodavci su dobili saveznika u Vladi u namjeri da se pojednostavi i pojeftini otkaz.</p>
<p>Poslodavci tvrde da zakon pretjerano štiti radnike što je jedna od ključnih prepreka većim ulaganjima, razvoju, zapošljavanju i restrukturiranju poduzeća. Sada kad i sama otpušta službenike i Vlada, kao i poslodavci, želi drastično srezati previsoke troškove zbrinjavanja prekobrojnih.</p>
<p>Otkazni rok za redoviti otkaz je od 15 dana do šest mjeseci, ovisno o stažu, a radnik nakon dvije godine rada kod istog poslodavca ima pravo na otpremninu i to pola svoje plaće za svaku godinu staža. Vlada upravo piše izmjene zakona (prva verzija očekuje se krajem listopada), a već se čuje kako bi mogla otkazni rok smanjiti na samo tri mjeseca.</p>
<p>Objeručke prihvativši ideju o smanjivanju prava, Hrvatska udruga poslodavaca već je sročila svoje prijedloge zakonskih izmjena. Traži da otkazni rok traje od tjedan dana do najviše četiri mjesece i da se otpremnine smanje na trećinu plaće za svaku godinu staža. Poslodavci bi otpremnine, plaćanje prekovremenog, rada blagdanom i nedjeljom izbacili iz zakona i prepustili kolektivnim ugovorima.</p>
<p>Sindikati su proljetos skočili na noge već na prvu najavu potpredsjednika Vlade Slavka Linića o fleksibilizaciji radnih odnosa (tj. bržem i jeftinijem otpuštanju) i oštro se protive redukciji prava. Sindikati tvrde da kresanje prava neće potaknuti razvoj i zapošljavanje, nego će se radnici obespraviti do statusa »robova« kako bi tajkuni i dalje mogli skrivati lopovštine u privatizaciji.</p>
<p>U Hrvatskoj, govore sindikati, fleksibilnost radnih odnosa već postoji. Prvo zato što poslodavci nekažnjeno krše zakon, a sudovi su spori i neučinkoviti. Uza to, zakonska prava ne uživaju brojni neprijavljeni radnici, poslodavci ih plaćaju »na ruke«, rade bez odmora i mahom na određeno vrijeme.</p>
<p>Da bi izbjegli skupe otkaze poslodavci se, uostalom, snalaze na drugi način. Uobičajeno je da radnike zaposle na određeno vrijeme, pa tako gotovo 80 posto nezaposlenih s burze ne dobiva stalni posao. Poslodavci dobro paze da ugovore o radu ne obnove nakon dvije godine rada kako radnik ne bi stekao pravo na otpremninu. </p>
<p>Upirući prstom na prava radnika, poslodavci ističu kako Hrvatska ima najdulje otkazne rokove i najizdašnije otpremnine u odnosu na tranzicijske i razvijene zemlje, što, očito bez provjere, papagajski ponavlja i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Sindikalna analiza o pravima radnika u dvadesetak europskih zemalja pokazuje da nije tako.</p>
<p>Slovenci, Mađari, Finci, Grci, Nizozemci i Danci imaju otkazni rok do šest mjeseci kao i Hrvatska, u Njemačkoj i do sedam mjeseci, a za belgijske službenike otkazni rok je i do 27 mjeseci. Najbrže se radnika može otpustiti u Austriji (otkazni rok 14 dana) i Francuskoj (otkazni rok jedan do dva mjeseca), a kraće otkazne rokove imaju i Poljska, Češka, Irska, Velika Britanija, Slovačka, Španjolska i Portugal. </p>
<p>Iako naši poslodavci tvrde da se u razvijenim zemljama otkazi reguliraju kolektivnim ugovorima, ni to nije točno, jer u većini zemalja minimalni otkazni rok i otpremnine određeni su zakonima o radu. Također, hrvatske otpremnine nisu najviše u Europi. Bolje od naših prolaze portugalski radnici, koji dobiju čak cijelu plaću po godini staža, te Španjolci, koji dobivaju dvije trećine plaće po godini staža, a u Sloveniji su otpremnine iste kao u Hrvatskoj.</p>
<p>Sindikati neće ni čuti za to da se otkazni rok i otpremnine ugovaraju u kolektivnim ugovorima, a ne više u zakonu. Drže se kao pijan plota zakona upravo zato što poslodavci ne poštuju ni zakone, a ne daju nikakvu garanciju da će i pregovarati o uvjetima otkaza. Najjači SSSH već je najavio da će u roku 24 sata podići na noge sve radnike i sindikate kako bi obranili dosadašnju razinu prava, te se najoštrijim akcijama, uključujući i štrajk, suprotstaviti Vladinim namjerama. Poslodavci pak mudro čekaju kako će proći kresanje prava javnih i državnih službenika, o čemu se upravo pregovara.</p>
<p>Ne pristanu li sindikati na smanjivanje prava u kolektivnim ugovorima poduzeća, poslodavci će ih otkazati kao što je i Vlada otkazala ugovore za javne i državne službe. Sindikati nemaju mnogo manevarskog prostora, jer će se bitka voditi oko toga da uvjete otkaza i druga prava uopće zadrže u zakonu. Uspiju li u tome, morat će pristati na smanjivanje dijela prava. Ako se pak otkazni rokovi ili otpremnine izbace iz zakona i prepuste kolektivnim pregovorima s poslodavcima, morat će tražiti neke druge ustupke od Vlade kako bi amortizirali gubitak prava, primjerice veće naknade za nezaposlene na burzi i brže sudske sporove.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011017].
|
