NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010312].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 198241 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dosje Janica: Najbolja skijašica svijeta iz zemlje bez skijališta</p>
<p>Priča koja čeka filmski scenarij, priča je o putovanjima starom »ladom«, spavanju u vrećama pod vedrim nebom ili po skrivečki u kakvoj šumi da ih, beskućnike, ne bi protjerali iz elitnih zimovališta, priča o životu s glečerima, bez novca za žičaru, o konzervama, špeku i luku, dok se tati Anti u kakvom lokalnom kasinu ne bi osmijehnula sreća, pa da se udome i pristojno nahrane barem dan-dva / Uspjela je posve sama. Izuzmemo li njezina oca, koji je zapravo Janičin alter ego... On je bio uvjeren da će mu kći potući elitu u elitnom sportu. Ona je to učinila</p>
<p>ARE, 11. ožujka</p>
<p> - Janica Kostelić ili priča o uspjehu najosamljenijeg bića na svijetu. Priča o nečemu velikom, najvećem, nastalom ni iz čega. A, zapravo nastalom iz onog najvrijednijeg, božanskog, ljudskog materijala... Priča o šampionu kakav se rađa, o čudesnom talentu, o sportskoj karizmi koju je moglo zaustaviti samo nešto na što mi obični ljudi ne možemo utjecati. Priča o neponovljivom fanatizmu i nepokolebljivom uvjerenju koje ni izostanak onog najelementarnijeg - prirodnih uvjeta i društvene podrške - nije spriječio da fatamorganu, često jedinog saveznika i neprijatelja istobodno, pretvori u bajku. Senzacija koju će teško dokučiti i najeminentniji skijaški eksperti, pa stoga, koliko se god mi ljutili kad CNN ili Eurosport ili kakve strane novine napišu uz ime Janice Kostelić da je iz Slovenije, vjerojatno to čine vođeni nekom unutarnjom logikom koja ne može raspoznati Hrvatsku na skijaškoj karti svijeta niti akceptirati neshvatljivi fenomen iz zemlje južnije od Alpa.</p>
<p>Mogli smo se u to uvjeriti i posljednjih dana u završnici sezone, na velikom finalu Svjetskoga kupa u švedskom Areu, kad su nas neki strani kolege novinari pitali koliko je zemlja, iz koje je Janica, dosad dala pobjednica Svjetskoga kupa ili barem osvajačica malih »Kristalnih globusa«! Kao da vlastitim očima, odnosno službenom biltenu natjecanja, ne vjeruju! U 35-godišnjoj povijesti tog elitnog natjecanja samo je sedam zemalja - Kanada, Austrija, Francuska, Njemačka, Lihtenštajn, Švicarska i SAD - davalo pobjednice. I nisu to bilo koje zemlje, nego samo one koje su obdarene ne samo prirodnim uvjetima nego i svakim drugim bogatstvom. Kad smo švicarskom kolegi pokušali objasniti da Hrvatska ukupno ima jedva tri skijaške staze, on je čuo ono štu mu se činilo prihvatljivim, pa otpovrnuo: »Oh, imate tri skijaške skakaonice, lijepo!« Kako da ne...</p>
<p>Uspjeh Janice Kostelić nije moguće mjeriti ni usporediti ni s jednim uspjehom hrvatskih sportaša. Ni sa svjetskom nogometnom broncom »vatrenih«, ni s olimpijskim srebrom košarkaša, ni s olimpijskim zlatom rukometaša, ni s trima wimbledonskim finalima Gorana Ivaniševića, ni s osvojenim Roland Garrosom Ive Majoli, ni s plivačkim pobjedama Gordana Kožulja, ni sa silnim medaljama Zorana Primorca... Svi su ti uspjesi neizmjerno veliki svaki za sebe i, čini nam se iz današnje perspektive, neponovljivi.</p>
<p>Ali... Ono što te uspjehe razlikuje od Janičinog je činjenica da su i nogometaši, i rukometaši, i košarkaši, i tenisači, i stolnotanisači, pa čak i plivači, imali iza sebe tradiciju, pa i velike prethodnike, i velike trenere, velike selekcije, infrastrukturu, ligaška natjecanja, zanimanje javnosti i navijače, društvenu potporu, jednom riječju - sustav, ma koliko labav bio. Janica i njezin otac - Ante nisu imali ništa, pa ni prirodne uvjete. Stoga bi Kostelić znao govoriti da je ono što on radi fanatizma, jer u Hrvatskoj nema uvjeta za rad, kao što postoje u nekim drugim zemljama, zapravo podnebljima. »Ne živimo baš u Africi, ali nemamo baš mogućnosti za bavljenje skijanjem kakve imaju skijaši iz alpskih zemalja«, govorio bi Ante.</p>
<p>Priča koja čeka filmski scenarij, priča o putovanjima starom »ladom«, spavanju u vrećama pod vedrim nebom ili po skrivečki u kakvoj šumi da ih, beskućnike, ne bi protjerali iz elitnih zimovališta, priča o životu s glečerima, bez novca za žičaru, o konzervama, špeku i luku, dok se Anti u kakvom lokalnom kasinu ne bi osmijehnula sreća, pa da se udome i pristojno nahrane barem dan-dva. Priča koja će, predviđali su neki, završiti kod socijalnih radnika. Ante bi se uvijek zgorzio kad bi mu netko spomenuo ili napisao da on preko svoje djece želi ostvariti svoje neostvarene ambicije.</p>
<p>»To pišu oni koji nemaju ambicija. Zar trčanje prema cilju znači liječenje neostvarenih ambicija!? Zar sam ja mogao ostvariti baš sve svoje ambicije!? Pa, nisam ja to sve mogao sam. Netko mi je morao pomoći. Što je loše u ambicijama? Uostalom, moje ambicije nisu bile pljačkanje banaka, moje su ambicije posve čiste.«</p>
<p>Novinari su ga, prije negoli će nevjerojatna priča dobiti obrise bajke, uvijek nekako stjerali na poziciju da se brani. Iako će i sam, u najtežim danima poslije Janičinog zastrašujućeg pada i teške ozljede koljena, zapisati u svoj dnevnik da je »zaludio djecu krvavom igrom bez milosti«, o »robovanju beskrajnom vježbanju, ranama na licu i slomljenom tijelu, neravnopravnoj utakmici s nemilosrdnim suparnicima«, o »snježnoj pustinji i putu koji im se izgubio, preopasnom, neizvjesnom...«, najpotresenije, čak izgubljeno, djelovao je u prosincu 1999. godine. Godine koju je Janica počela tako blistavo trima velikim pobjedama u Svjetskom kupu, godine u kojoj bi, da ju nije zaustavila nesreća, kažu stručnjaci, osvojila veliki »Kristalni globus« s 300 bodova ispred prve suparnice, jer je u to vrijeme, osim što je izvanredno vozila slalom, bila izvrsna i u veleslalomu, a bolja nego danas u superveleslalomu i spustu, koji zapravo od nesreće u St. Moritzu i ne vozi.</p>
<p>Kostelić je dvije godine prije negoli će Janica teško stradati zapisao da svaka ozljeda u sportu remeti razvojni ciklus. No, Janica je furioznim pobjedama u blistavoj sezoni, neposredno nakon mukotrpnog oporavka, opet potvrdila da se uobičajeni standardi ne mogu primijeniti i na nju, zaprepastivši i svoga oca trenera, koji je nakon prve ovosezonske pobjede svoje kćeri sredinom studenoga, u američkom Park Cityju, ustvrdio: »Janica je i za mene zagonetka!« Otad, Janica je bilježila pobjede u Aspenu, dvaput u Sestrieru, Semeringu, dvaput u Flachauu, Ofterschwangu i Garmischu, da bi u velikom finalu sezone, u imaginarnoj partiji šaha, zapravo bez pravoga poteza, a opet impresivno već samim tim što je izdržala, matirala svoju jedinu suparnicu, Austrijanku Renate Götschl.</p>
<p>Devetnaestogodišnja djevojka iz zemlje južnije od Alpa pobijedila je sve sustave ovoga svijeta, pobijedila je najjaču skijašku industriju, Austriju, koja u skijanje ulaže više nego u vojsku, pobijedila ih je da će je upamtiti za sva vremena. Osim toga, u ovoj je sezoni nadmašila i Vreni Schneider u broju uzastopnih pobjeda. Velika Švicarka držala je niz od sedam pobjeda, Janica ih je osvojila osam. Kakva godina!</p>
<p>Pa, opet, Janica je i u Areu, gdje je u iscrpljujućem psihološkom ratu uspjela obraniti zasluženo stečeno tijekom šestmjesečnog natjecanja, bila sama kao ćuk. Čudno je da nitko, ali baš nitko iz zemlje koja se toliko voli hvaliti »svojim« sportskim uspjesima, nije bio uz Janicu na poprištu velikog sportskog događaja koji je slavila cijela domovina. Nitko, osim petero ljudi iz njene neposredne pratnje. Njezin otac i trener Ante, drugi trener Slaven Petrović, direktor reprezentacije Vedran Pavlek, serviser skija Jure Hafner i fizioterapeut Zoran Relić. Veliki, neoprostivi gaf vodećih ljudi hrvatskoga sporta, na čelu s predsjednikom Hrvatskog olimpijskog odbora Zdravkom Hebelom, koji je mogao i morao odrediti nekoga tko će barem svojim prisustvom na mjestu događaja iskazati poštovanje spram fantastičnog dostignuća i njegove glavne junakinje. Ovako, ispada da je sve što se u Areu dogodilo u kulminaciji skijaške sezone, ili nešto bez posebnog značenja za birokraciju, ili nešto što se očekivalo, pa time i ne tako važno da bi se zapljeskalo Janici u skijaškoj areni, ili makar iz svečane lože. Reći će neki da su predstavnici Hrvatskog olimpijskog odbora bili prije mjesec dana na Svjetskom prvenstvu u St. Antonu. Bili su, i bila im je to dužnost. Baš kao što im je trebala biti i ovaj put. Osobito, ako se zna da je ovo predolimpijska godina i posljednje veliko natjecanje uoči Zimskih olimpijskih igara na kojem su mogli i nešto naučiti budući da su ponudili pomoć Janici oko logistike i odnosa s medijima.</p>
<p>Izgleda da ih je Janica, baš kao i Hrvate, kako je to zapisao jedan ugledni kolumnist, zatekla svojim savršenstvom, još uvijek nisu posve spremni za nju. No, Janica nema vremana čekati. Ionako je navikla biti sama. U zagrljaju s planinama koje najbolje razumije i koje čuvaju njenu tajnu. Otuda i pomanjkanje rječitosti, a novinari nikako da razumiju da im nema što novo reći. Janica je suvremena gorštakinja, ona se, za razliku od svojih vršnjakinja iz nekih drugih sportova, nije kretala po Parizu, Londonu, Miamiju, Beču, Budimpešti, pa čak ni po rodnome Zagrebu, nije se previše zaticala po aerodromima, na velikim međunarodnim raskrižjima. Putovi koji vode prema skijaškom vrhu mnogo su manje blještavi, zapravo zaleđeni, strmi i opasni. Janicu nisu dvorili u Hiltonu ili Hayattu, nego je sama sa svojom naprtnjačom hodala planinskim zabitima, družeći se s vukovima. I zato je lavica. Uspjela je posve sama. Izuzmemo li njezina oca koji je zapravo Janičin alter ego... On je bio uvjeren da će mu kći potući elitu u elitnom sportu. Ona je to učinila.</p>
<p>Od danas će se sponzori žestoko tući za Janicu. I ove je sezone bila iznimno zanimljiva skijaškoj i popratnoj industriji, no kao pobjednica Svjetskoga kupa bit će im još privlačnija. Ljudi iz kruga bliskih Janici kažu da ju je njezin proizvođač skija Salomon za svaku pobjedu nagradio sa 100.000 švicarskih franaka. »Milka« je za svaku pobjedu osigurala »slatkih« 35.000 franaka, plus redovita novčana nagrada od organizatora utrka. Procjenjuje se da je pobjeda Janici donosila ove sezone oko 200.000 maraka. Janica je pobijedila devet puta, osam puta u slalomu, jednom u kombinaciji. Nije poznato je li Janica imala dogovoreni bonus nagrada sa sponzorima u slučaju da osvoji Svjetski kup. Ante Kostelić ne želi pričati o tome, zapravo priču o novcu smatra vulgarizacijom svega što je Janica napravila. No, morat će se naučiti živjeti s tim. Janica više ne pripada samo njemu i planinama. Ona neminovno postaje dio velikog sportskog šoubiznisa. Vjerujemo da joj dodatna strka neće oduzeti ništa od njezine sportske vještine. </p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Čestitke Mesića, Račana, Tomčića...</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić poslao je brzojav Janici Kostelić sljedećeg sadržaja:</p>
<p>»Draga Janica,</p>
<p>Toliku si radost priredila svojoj domovini da ti ushićen poručujem: 'Bravo i hvala!' Cijela Hrvatska strepila je s tobom i tvojima, a sada se ponosi i veseli ovom fantastičnom uspjehu. Tvoja mladost, životna radost, upornost, veliki trud, rad i disciplina vrijednosti su koje ti ostaju za cijeli život. One su ujedno i putokaz svima kako se dolazi do uspjeha. Uživaj u svojoj pobjedi, uvjeren sam da ćeš sve što te očekuje prebroditi hrabro i sretno kao i dosad. Želim ti mnogo sreće, zdravlja, uspjeha, smijeha i životne radosti.«</p>
<p>U brzojavu premijera Ivice Račana najboljoj hrvatskoj skijašici Janici Kostelić, u povodom osvajanja naslova pobjednice Svjetskog kupa za sezonu 2000./2001., navodi se:</p>
<p>»Draga Janice,</p>
<p>u ime Vlade Republike Hrvatske i u svoje osobno upućujem ti najiskrenije čestitke na zadivljujućoj sportskoj pobjedi. S velikim smo nadama, ali i strahovanjima pratili sve tvoje uporne i hrabre borbe u Svjetskom kupu. Bodrili smo te u mislima, divili se tvojoj izdržljivosti, radovali se svakom osvojenom bodu. Ukupna pobjeda u Svjetskom kupu s pravom ti pripada kao sportašici koja je zadivila svijet. Ponosni smo na tebe i želimo ti još mnogo sreće i uspjeha u životu u karijeri«.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić uputio je pobjednici Svjetskog kupa u skijanju Janici Kostelić brzojav-čestitku sljedećeg sadržaja:</p>
<p>»U ime Hrvatskog sabora i svoje osobno čestitam vam na veličanstvenim sportskim podvizima koje ste ostvarili osvojivši Veliki kristalni globus za prvo mjesto u ukupnom plasmanu Svjetskog skijaškog kupa i Mali kristalni globus za prvo mjesto u disciplini - slalom. Želim čestitati i cijeloj obitelji Kostelić koja je uz naš ski tim bila zasigurno najzaslužnija za Janičine podvige. Istodobno vam želim brz i uspješan oporavak nakon ove, za hrvatski šport najsvjetlije sezone u povijesti našeg skijaškog športa. Draga Janice, dragi Kostelići, samo tako naprijed«.</p>
<p>Čestitarima Janici Kostelić i njezinoj obitelji, iz čitave Hrvatske, pridružili su se i čelnici Hrvatskoga olimpijskog odbora (HOO) u ime svih hrvatskih sportaša i sportskih djelatnika. »Čitava Hrvatska slavi tvoju veličanstvenu pobjedu u Svjetskom kupu, a kao jednom od najvećih pothvata u povijesti skijanja i svjetskog sporta, divi joj se čitav svijet«, navodi se među inim u brzojavu HOO-a. »Tvoj trijumfalan povratak na stazu samo jedanaest mjeseci nakon teške ozljede i operacije, skijaški su eksperti nazvali medicinskim i skijaškim čudom da bi potom, nižući uvjerljive pobjede, postala i svjetska prvakinja u lakoći i ljepoti skijanja, u opuštenosti i samopouzdanju. S deset uzastopnih pobjeda srušila si rekord najbolje slalomašice svih vremena, Švicarke Vreni Schneider.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Plitvičani kane izbaciti iz nacionalnog parka dvije od tri antene za mobitele</p>
<p>Ministar Božo Kovačević obećao do početka ožujka ukloniti antenske sustave s Plitvica, ali to dosad nije učinjeno / VIPnet tvrdi da ima potrebne dozvole i da sa Cronetom pregovara o antenskim lokacijama u nacionalnim i parkovima prirode</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 11. ožujka</p>
<p> - Iako je ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Božo Kovačević nedavno na konferenciji za novinare na Plitvičkim jezerima, pred desetak novinara, izjavio da će se antenski sustavi za mobilnu telefoniju, »ako postoje«, ukloniti do početka ožujka, na taj se novi »plitvički slučaj«, čini se - zaboravilo. Početak ožujka je prošao, a antenski sustavi su i dalje na svojim mjestima u tome nacionalnom parku. Stoga se mještani spremaju sami ukloniti dva od tri antenska sustava.
»Znate li ministre da su prije dvije godine na području Nacionalnog parka Plitvička jezera instalirana tri antenska sustava za mobilnu telefoniju? Dva u naselju Mukinje i jedan na proplanku Lisina. Onaj VIPneta, dovežen je na kotačima, a postrojenje se nalazi u središtu naselja i desetak metara od dječjeg vrtića. Drugi, Cronetov, na jednoj je zgradi u Mukinjama, 50 metara od VIPnetova. Jesu li vas domaćini, a prije svega novoimenovani ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera Anđelko Kružičević, izvijestili o tome?«</p>
<p>»Slučaj mi nije poznat«, odgovorio je ministar Kovačević Vjesnikovu novinaru i dodao:</p>
<p>»Svi ilegalno sagrađeni ili doveženi tornjevi i antene bit će uklonjeni, jer su to građevine za koje je potrebna građevna dozvola. Moram reći da je Upravno vijeće Plitvica odobrilo da se na području Nacionalnog parka izgradi jedan antenski sustav i stup uz naknadu toj javnoj ustanovi. Ali, nećemo dopustiti da se instaliraju tri sustava. To je u nadležnosti građevinske inspekcije«. No, mještani Mukinja i okolnih naselja negoduju. Kažu da je VIPnet jednostavno na kotačima dovezao postrojenje usred naselja i pomoću sajli izvukao 70 metarsku antenu.</p>
<p>O tome kako su VIPnetova antena i sustav došli usred Nacionalnog parka Plitvička jezera pokušali smo doznati od predsjednice Uprave VIPneta Tatjane Holjevac. No, odgovor je stigao iz Službe komunikacija te tvrtke u kojem se kaže:</p>
<p>»VIPnet se, u postupku izgradnje svojih baznih postaja uvijek ponaša u skladu sa zadanom procedurom, uz suglasnost svih relevantnih osoba i ustanova. Tako i u slučaju postavljanja svoje bazne postaje na području Nacionalnog parka. Osim načelne dozvole za izgradnju baznih postaja izdane od Ministarstva zaštite okoliša, VIPnetu je izdana i dozvola Ministarstva pomorstva, prometa i veza, kao i dozvola Uprave Nacionalnog parka.«</p>
<p>U VIPnetovu odgovoru se kaže da su u tijeku pregovori sa Cronetom o podjeli lokacije baznih postaja na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode. Dodaje se također da se VIPnet u plitvičkom slučaju odlučio za privremenu lokaciju i pokretnu bazu te da je VIPnet, kao mlada tvrtka, »izuzetno svjestan zaštite okoliša i tome pridaje veliku brigu«.</p>
<p>Saznaje se, međutim, da žitelji na području Nacionalnog parka Plitvičkih jezera i naselja Mukinje kane sami ukloniti dvije od tri sporne antene. No, pitanje je kako to da Ministarstvo zaštite okoliša ne zna za taj »plitvički slučaj«, ako je izdalo »načelnu dozvolu« za postavljanje antena.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ernst Merkel: Ministar pravosuđa ne bi smio predlagati članove DSV-a</p>
<p>Državno sudbeno vijeće može biti presudno tijelo sudbene samostalnosti, pa ne smije biti pod utjecajem stranačkih interesa / Prihodi suca moraju biti poticajni da najbolje pravnike u zemlji privuče sudačka dužnost i da ih zaštiti od korupcije </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Uoči dolaska u ponedjeljak u Zagreb na skup o deset godina hrvatskog sudstva, Ernst Merkel, predsjednik Europske i potpredsjednik Svjetske udruge sudaca, odgovorio je za Vjesnik na pitanja o iskustvima u radu sudbene vlasti u Europi te o stanju sudstva u Hrvatskoj. Merkel je i sudac Vrhovnog suda Austrije.</p>
<p>• Koliko ste upoznati sa stanjem u hrvatskom pravosuđu i kakve su Vaše spoznaje o reformi pravosuđa u Hrvatskoj?</p>
<p>- Kao i uvijek, Europska udruga sudaca stalno promatra razvoj situacije u svakoj zemlji. O situaciji u posljednje vrijeme upoznati smo uvidom u tekstove izmjene Ustava, Zakona o sudovima i Zakona o DSV-u te, svakako, temeljem obavijesti hrvatskih kolega.</p>
<p>• Kako ocjenjujete neka nova zakonska rješenja, npr. u vezi s izborom predsjednika sudova i članova DSV-a u Hrvatskoj? Kakva je europska praksa?</p>
<p>- Neka od rješenja u novim zakonima u najmanju ruku daju razloga za zabrinutost. Imenovanje predsjednika sudova smatra se u europskoj praksi manje-više imenovanjem na stalnu sudačku dužnost. Mogućnost ministra pravosuđa da imenuje i razrješava predsjednike sudova po svojoj diskrecijskoj ocjeni u suprotnosti je s minimumom zahtjeva za sudbenu samostalnost. Predsjednik suda je središnja figura u sustavu sudačke samouprave i tim izmjenama postaje potpuno podređen ministru pravosuđa. On mora strahovati da će, ako ne slijedi njegove naredbe ili neartikulirane želje, biti maknut sa svoga položaja. Treba naglasiti da je ta mogućnost razrješenja predsjednika sudova već bila vrlo ozbiljno kritizirana od strane Europske udruge sudaca prigodom utvrđivanja stanja sudstva u Slovačkoj i Češkoj. Žalosno je da hrvatsko zakonodavstvo, izgleda, slijedi taj model.</p>
<p>Drugi problem je sastav i izbor članova DSV-a. To tijelo nesumnjivo može biti presudno tijelo sudbene samostalnosti. Treba priznati da sastav DSV-a daje članovima iz sudstva solidnu veličinu. Osim toga, postoji mogućnost da izbor članova ovisi o ministru pravosuđa, koji je ovlašten predlagati članove DSV-a. To daje razloga za sumnju da će utjecaj stranačkih interesa biti vrlo jak. U tom slučaju, DSV se ne bi mogao smatrati zaista neovisnim tijelom sudbene vlasti. Time su vodeća načela koja su unesena u međunarodno priznate dokumente, a tiču se sudačke neovisnosti, kao što su Europska povelja o zakonima za suce, ozbiljno narušena. Treba naglasiti da su neka od rješenja u zakonima, u usporedbi s prijašnjim zakonskim rješenjima, znatan korak unatrag.</p>
<p>• Što se podrazumijeva pod samostalnošću i neovisnošću sudbene vlasti?</p>
<p>- U svakom društvu, javnost traži da postoji institucija u kojoj se na miran način mogu rješavati sukobi. Ona očekuje presudu koja je donesena nepristrano, primjenom prihvaćenih pravila, koja su jednako primjenjiva na svakoga. Ta pravila moraju se donijeti na demokratski način tako da ljudi mogu utvrditi sadržaj i opseg svojih prava i obveza. Institucije koje primjenjuju zakone i tako, rješavajući društvene sukobe, moraju biti odvojene od ostalih državnih vlasti da bi jamčile da makar i najmoćnija osoba u državi nije u stanju utjecati na postupak ili odluku. Neovisnost ne samo sudova već i osobna neovisnost svakog pojedinog suca jedino je jamstvo građanima da će u njihovoj stvari postupak i presuda biti pravični i nepristrani.</p>
<p>Ključni elementi sudačke neovisnosti su imenovanje, napredovanje, provjera i nadzor nad radom sudaca, stegovne mjere, razrješenje i udaljenje od obnašanja dužnosti te briga za financiranje sudstva i organiziranje sudova. Tu ne smije biti nedozvoljenih utjecaja drugih grana vlasti. Svaki utjecaj ostalih grana vlasti na sudstvo je politički utjecaj i time je nedozvoljen. Sudstvo mora imati odlučujuću ulogu u imenovanju, napredovanju, provjeri i nadzoru nad radom sudaca, u stegovnim mjerama, razrješenju i udaljenju sudaca od obnašanja dužnosti, u organiziranju sudstva i izvorima financiranja.</p>
<p>• Iz toga proizlazi da smatrate da zakonska rješenja u vezi s pravosuđem u Hrvatskoj ne idu prema većoj samostalosti i neovisnosti sudbene vlasti. Koliko su ona u skladu s Europskom poveljom o sucima?</p>
<p>- Moj stav je utemeljen na najvažnijim međunarodnim dokumentima koji se tiču neovisnosti sudstva, kao što su Temeljni principi sudačke neovisnosti UN-a, Preporuci br. 12 iz listopada 1994. godine Odbora ministra Vijeća Europe o neovisnosti, učinkovitosti i ulozi sudaca, Europskoj povelji o zakonima za suce, Europskoj sudačkoj povelji i Općoj sudačkoj povelji Europske i Međunarodne udruge sudaca. Kad pogledate primjere, kao što je slučaj s predsjednicima sudova i članovima DSV-a, koje sam spomenuo, neosporna je opasnost da će sudstvo postati ovisnije o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.</p>
<p>• Kakav je u europskoj praksi odnos izvršne i sudbene vlasti?</p>
<p>- Druge vlasti moraju dodijeliti neophodna sredstva sudstvu da bi moglo ostvarivati svoju ulogu. To znači da se prije svega zakonodavna vlast mora pobrinuti za dostatna sredstva u budžetu. Sudstvo pak mora sudjelovati u pregovorima pri sastavljanju nacrta budžeta, koji se podnosi parlamentu. To je standard već postignut u europskim pravosudnim sustavima. Izvršna vlast mora osigurati sudstvu neophodna sredstva i opremu, osoblje i prostorije za obavljanje sudačke funkcije. Sudstvo mora imati mogućnost sudjelovati u donošenju odluka s tim u vezi.</p>
<p>• Kakav je u europskim zemljama odnos predsjednika sudova i sudaca, odnosno, kontaktiraju li oni s ministarstvom pravosuđa ili nekim sličnim tijelom? U tom smislu bi li u nekom sudskom procesu bio dozvoljen kontakt ministra pravosuđa i suca?</p>
<p>- U većini europskih sustava, predsjednici sudova kao ključne osobe sudačke samouprave, ako to ne radi neovisni odbor sudaca, kontaktiraju s ministarstvom pravosuđa. No, članovi vlade ili parlamenta ne mogu kontaktirati i utjecati na suca u konkretnom predmetu.</p>
<p>• Kakve su sudačke plaće u europskim zemljama u odnosu na dužnosnike zakonodavne i izvršne vlasti?</p>
<p>- Opće je pravilo da su suci plaćeni u skladu s plaćama visokih i važnih članova izvršne vlasti, ali ne manje. Prihodi suca moraju biti poticajni da najbolje pravnike u zemlji privuče sudačka dužnost i da ih zaštiti od korupcije.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zagrebačka uprava protiv predloženih zakona o lokalnom financiranju</p>
<p>Gradsko poglavarstvo prijedloge je ocijenilo neprihvatljivim iz nekoliko razloga te je odlučilo predložiti Vladi i Ministarstvu financija da ih još jednom preispitaju / Nacrt konačnog prijedloga odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba prihvaćen i upućen na razmatranje Gradskoj skupštini / Gradonačelnik Milan Bandić: Pronaći ćemo sredstva za dovršenje sljemenskih skijaških staze bez ikakve devastacije zelenog pojasa</p>
<p>Problematika financiranja Grada Zagreba, prema Prijedlogu zakona o lokalnim porezima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave bila je glavna tema nedjeljne sjednice zagrebačkog Gradskog poglavarstva, koje je nakon rasprave prijedloge ocijenilo neprihvatljivim, te je predloženo Vladi RH i Ministarstvu financija da ih još jednom preispitaju. Slavko Kojić, pročelnik Gradskog ureda za financije govorio je o reformi poreznog sustava s osvrtom na decentralizaciju društvenih aktivnosti koje su sa državne razine spuštene na lokalnu.</p>
<p>- Povećanje udjela Grada Zagreba u zajedničkom prihodu od poreza na dohodak, prema predloženim zakonima nije dostatno za financiranje prenesenih poslova u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi i zdravstva, te vatrogastva, istaknuo je Kojić. Prema njegovim tvrdnjama Zagreb je zbog fiskalnih promjena provedenih 2000. godine ostao uskraćen za 125 milijuna kuna i predviđena novčana sredstva nisu dovoljna za sanaciju prethodne godine i financiranje prenesenih poslova. </p>
<p>- Zbog toga se predviđaju neki novi porezi za popunu gradskog proračuna kao što su, porez na neobrađeno poljoprivrednio zemljište, porez na nekorištene poduzetničke nekretnine, porez na automate za zabavne igre, rekao je Kojić. Predsjednik Gradske skupštine Goran Hill, izrazio je skepsu u proračunski priliv spomenutim porezima, zbog teškoća tehničke prirode.</p>
<p>Poglavarstvo je stoga predložilo je Ministarstvu financija i Vladi RH prihvaćanje prijedloga prema kojem bi se udio Grada Zagreba u zajedničkom prihodu od poreza na dohodak povećao sa sadašnjih 45 na najmanje 55 posto. Osim toga predloženo je razmatranje i drugih mogućnosti za osiguravanje dostatnih izvora prihoda, kako bi se decentralizirani poslovi mogli normalno obavljati.</p>
<p>Gradsko je poglavarstvo u nedjelju prihvatilo Nacrt konačnog prijedloga odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba i uputilo ga na razmatranje Gradskoj skupštini. U uvodnom izlaganju, gradonačelnik Milan Bandić naglasio je značaj prostornog planiranja za Grad Zagreb, koji mora postati partner u mreži vodećih srednjoeuropskih gradova. </p>
<p>- Novi urbanistički plan Grada zagreba upućuje na strateške političke poteze, kao što je suradnja s drugim gradovima. Česti kontakti s Ljubljanom i Mariborom i prometno povezivanje sa njima za nas su od velikog značaja, tvrdi Bandić. Prema njegovim riječima, pokazanom inicijativom oko bespravne gradnje dokazana je jednakopravnost građana. Naglasio je značaj uspostave mjesne samouprave, kao i značaj sustavnog gospodarenja gradskim prostorom, a dotaknuo se i pitanja oplemenjivanja Medvednice.</p>
<p>- Pronaći ćemo milijun, dva maraka sredstava kako bi se dovršile skijaške staze bez ikakve devastacije zelenog pojasa i mikroklime, o kojima se govorilo. Najskuplje rješenje bilo bi nedovršiti započeto, zaključio je gradonačelnik.</p>
<p>Zlatko Peršić, pročelnik zavoda za planiranje razvoja Grada i očuvanje okoliša rekao je kako Prostorni plan Grada zagreba kao plan najviše razine regulira definira mogućnosti izgradnje i naglasio kako su započeta izrada posebnog plana o Parku prirode Medvednica. Prostorni plan Grada Zagreba prihvaćen je na sjednici kao temeljni dokument prostornog uređenja Grada koji mora osigurati prostorne uvjete za razvoj Zagreba u regiji i mreži europskih i hrvatskih gradova. (Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Za samo četiri sata vrijedni ribolovci sagradili drveni most na Bundeku</p>
<p>U organizaciji Športsko-ribolovnog društva »Piškor« i ogranka HSLS-a Novi Zagreb-istok u nedjelju je na jezeru Bundek održana akcija čišćenja / Jezero je poribljeno sa 1.500 kilograma šarana, a tijekom cjelodnevnog čišćenja prikupljeno je oko 350 vreća sa smećem / Ispod drvenog mosta, koji su imeđu velikog i malog jezera sagradili vrijedni ribolovci, uskoro će biti postavljena mreža koja će sprečavati miješanje ribe / »Piškor« planira i poribljavanje svih novozagrebačkih jezera </p>
<p>Akcija zajedničkog čišćenja Bundeka održana je u nedjelju u organizaciji Športsko ribolovnog društva »Piškor« i ogranka HSLS-a Novi Zagreb-istok. U akciji su sudjelovali brojni građani, članovi HSLS-a, mnogobrojna društva, ali najveći dio posla obavilo je 220 članova društva »Piškor«.</p>
<p>- Ovakvu akciju planiramo već od 1993. godine i ovo je prvi puta da je akcija provedena s takvom medijskom pažnjom i da se toliko ljudi okupilo, rekao nam je Igor Pergl, tajnik Gradskog vijeća HSLS-a, koji je sa 15-ak članova sudjelovao u akciji.</p>
<p> - Obavili smo poribljavanje jezera Bundek sa oko 1.500 kilograma šarana, rekao je tajnik ribolovnog društva »Piškor« Branko Marendić. Naglasio je kako planiraju s još oko tri tone ribe poribiti sva jezera na području Novog Zagreba. No, najveća atrakcija, odnosno najvažniji rezultat ove akcije svakako je izgradnja drvenog mosta između velikog i malog jezera Bundek.</p>
<p>Most su za vrijeme akcije izgradili članovi društva »Piškor«, i nakon četiri sata naporna rada, svih tridesetak radnika provjerilo je djelo svojih ruku stojeći na mostu. Nakon provjere izdržljivosti, koju je uspješno položio, most je prepušten prvim šetačima.</p>
<p>- Ovaj most nije samo koristan za ljude, nego ćemo ispod njega uskoro postaviti i mrežu, da bi spriječili ribe da prelaze iz velikog jezera u malo i tako se miješaju, rekao nam je član društva Zlatko Barišević. U akciji čišćenja napunjeno je više od 350 vreća smeća, u čijem su sakupljanju svesrdno pomagali okupljeni građani. Tako je bračni par Hunjak došao čak iz Gajnica kako bi pomogao u čišćenju Bundeka.</p>
<p>- Kao mladi supružnici svakodnevno smo dolazili na Bundek i uživali u njegovoj ljepoti, na radiju smo čuli za akciju i odmah smo se odlučili priključiti i pomoći u čišćenju, rekli su Hunjakovi. </p>
<p>Mnoge je u poslu ometao zanosan miris 60 litara fiš paprikaša koji se zajedno s pečenim šaranima širio jezerom Bundek, tako da su mnogi prije obavljenog posla zasjeli u hlad isprobavajući ukusne specijalitete zalijevajući ih pićem. Također, svaki klinac ili klinceza koji su sudjelovali u akciji, a skupilo ih se više od 30, nagrađeni su počasnom godišnjom ribolovnicom za mlađeg kadeta.</p>
<p>- Želimo da ova akcija bude poticaj uređivanja jezera Bundek, ali i cijelog ovog područja, rekli su nam članovi društva »Piškor«, koji se svakodnevno okupljaju oko jezera uživajući u njegovoj ljepoti. (Ana Lonjak)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Modelarski klub Zaprešić - mali klub za velike domete </p>
<p>Najtrofejniji zaprešićki klub, Modelarski klub Zaprešić, napunio je ovoga mjeseca 31. godinu rada, no svečana je proslava nažalost izostala, iako razloga nije nedostajalo. Tome u prilog dovoljno je reći kako su ovogodišnji laureati Zrakoplovnog saveza Hrvatske upravo članovi zaprešićkog kluba, i to četvorica od prvih pet, a dobitnik najprestižnije godišnje nagrade je član zaprešićkog kluba Igor Bombek, državni juniorski prvak u kategoriji FIA slobodno letećih jedrilica, petoplasirani s posljednjeg svjetskog prvenstva u Češkoj i višestruki pobjednik raznih međunarodnih natjecanja. </p>
<p>Nije moguće pobrojati rezultatske domete zaprešićkih modelara u posljednjih tridesetak godina, no dovoljno je reći kako su tijekom 2000. godine osvojili prva mjesta na državnoj razini u seniorskoj konkurenciji u natjecanjima jedriličara D1-sobnih modela, F3K, rukom bacanih upravljanih jedrilica, te F3, radiom upravljanih jedrilica, a na međunarodnim natjecanjima ostvarili zavidne rezultate u više kategorija na svjetskom i europskom prvenstvu, te u okviru Eurolige. No iako je pravilo da vrhunske sportske domete i modelarske uspjehe prati kvalitetno financiranje, odnosno dobra sponzorska organizacija, u slučaju zaprešićkih modelara situacija je posve oprečna.</p>
<p>Prema riječima Damira Kosira, tajnika i člana kluba od njegova osnutka, tijekom 2000. godine klub je od grada, županije i Turističke zajednice grada Zaprešića ukupno dobio svega 28.000 kuna, a s tim sredstvima nije bilo moguće sudjelovati na 33 domaća i inozemna natjecanja i biti organizator tri natjecanja.</p>
<p>- Nažalost, kao i prethodnih godina, naglasio je Kosir, bili smo prinuđeni na samodotiranje kako bi stvorili ekonomske preduvjete za sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima Euroligi, svjetskim i europskim prvenstvima i ponovno smo postigli iznimne rezultate u nemogućim uvjetima, ali očekivana reakcija grada i županije, te potencijalnih sponzora poslovično je izostala. Razlog tome valja tražiti i u nedovoljnoj popularnosti ove športsko-tehničke discipline u Hrvatskoj, koja je u Srednjoj Europi posljednjih desetak godina doživjela pravu ekspanziju i što je vrlo važno ima velik broj amaterskih poklonika, ali u teškim ekonomskim uvjetima u kojima se nalazi danas Hrvatska. No, bez obzira na sve poteškoće, za sezonu 2001./2002. koja otpočinje u proljeće planiramo sudjelovanje na velikom broju natjecanja u zemlji i svijetu s naglaskom na Euroligu, a očekujemo i kvalitetnije financijsko praćenje naših rezultata, kako od strane grada i županije, tako i privatnih sponzora. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Špijunski tunel bio je - turistička atrakcija </p>
<p>WASHINGTON, 11. ožujka</p>
<p> - Washington može stati uz bok Rimu koji ima katakombe, te Parizu koji se diči svojim podzemljem, jer ima slavni tunel smješten ispod nekad sovjetskog, a danas ruskog veleposlanstva koji je za krug odabranih bio i turistička atrakcija. </p>
<p> Tako barem u nedjelju tvrdi jedan ugledni američki dnevnik. Čelništvo FBI-ja bilo je toliko ponosno na svoj tajni tunel da su za probrane državne dužnosnike organizirali razgledavanje zgrade sovjetsko/ruskog veleposlanstva - odozdo. Prenosi se izjava neimenovanog vladinog dužnosnika koji je dobio poziv za posjet, ali ga nije prihvatio jer je klaustrofobičan.</p>
<p> Osim samim tunelom, koji je zamalo građevinski pothvat i djelo je CIA-inih stručnjaka iz Uprave za znanost i tehnologiju, američki agenti rado su se hvalili postavljenim prislušnim uređajima. Među brojnim laserima, žičicama, optičkim vlaknima i inim, navodno su bili i mali mikrofoni koje su agenti kroz odvodne cijevi gurali do sanitarnih prostorija za diplomate. Zlobnici primjećuju da je posve razumljiva kakvoća podataka koje je FBI dobivao. Usput, čini se da Robert Hanssen, FBI-jev agent i nedavno otkriveni sovjetski špijun, nije bio prvi koji je Moskvi otkrio postojanje tunela. Stanislav Lunev, umirovljeni pukovnik sovjetske vojne obavještajne službe, podsjeća da je moskovska televizija 1987. objavila reportažu o prislušnim uređajima otkrivenima u veleposlanstvu u Washingtonu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Jeljcin pušten iz bolnice </p>
<p>MOSKVA, 11. ožujka </p>
<p> - Bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin napustio je u nedjelju bolnicu u Moskvi gdje je bio od 30. siječnja, javlja agencija Interfax pozivajući se na dobro obaviještene izvore. </p>
<p> Jeljcin je bio u bolnici zbog gripe koja je prerasla u upalu pluća. U bolnici je 1. veljače proslavio svoj 70. rođendan i tom prigodom primio u posjet svoga nasljednika na dužnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina. </p>
<p> U utorak je glasnogovornik Vladimir Ševčenko objavio da se Jeljcinovo zdravstveno stanje poboljšalo. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Njemačka govedina ne smije biti hrana za sjevernokorejsku elitu</p>
<p>STUTTGART, 11. ožujka </p>
<p> - Njemačka ministrica poljoprivrede i ekologinja Renate Künast izjavila je u nedjelju da će Njemačka pokloniti 200.000 goveda Sjevernoj Koreji pod uvjetom da se to meso »ne upotrijebi za prehranu elitnih slojeva sjevernokorejskog društva i vojske«.</p>
<p> »Meso neće biti poklonjeno bez kontrole«, istaknula je govoreći na kongresu Zelenih u Stuttgartu. Njemačka vlada objavila je 20. veljače da je u pregovorima sa Sjevernom Korejom o mogućoj donaciji 200.000 goveda Berlina Pyongyangu. U sklopu posebnog programa što ga subvencionira Europska unija, Berlin namjerava ubiti 400.000 goveda kako bi obnovio tržište govedinom. Nakon pojave kravljeg ludila prodaja govedine prepolovila se. Sve životinje trebale bi biti podvrgnute testiranju na kravlje ludilo. Pyongyang je zatražio od njemačke vlade donaciju 200.000 goveda. EU je odobrila Njemačkoj da dio od 400.000 ubijenih goveda uskladišti, rekla je Künast zastupnicima Zelenih. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za nedostatak sluha krivi su geni </p>
<p>WASHINGTON, 11. ožujka</p>
<p> - Ako ne možete ponoviti melodiju, ili ako je ne možete čak ni prepoznati, vjerojatno su za to krivi geni. Nova studija pokazala je da je sluh vjerojatno nasljedan. Otkriće bi se moglo primijeniti na osobe s poremećajima u govoru, posebno kad je riječ o tome kako čuju pojedine tonove, tvrdi istraživač Dennis Drayna iz Nacionalnih instituta za zdravstvo.</p>
<p> Kad je riječ o prepoznavanju melodija, »čini se da je pitanje uglavnom genetičko«, rekao je Drayna. Kako bi to odredili, Drayna i njegovi kolege ispitali su stotine parova blizanki. Polovica od tog broja bile su dvojajčane blizanke, znači da se osobina, ako je nasljedna, u slučaju jednojajčanih blizanki mora javiti kod obje.</p>
<p> Ispitanice su slušale lako prepoznatljive melodije od kojih su neke bile pogrešno odsvirane, a zatim su morale odrediti koje su to.</p>
<p> Kao što se očekivalo, jednojajčane blizanke imale su iste rezultate, dok se rezultati dvojajčanih, koje ne moraju imati iste gene, nisu poklapali. Studija je pokazala da je sposobnost prepoznavanja melodija između 70 i 80 posto nasljedne prirode, dok ostatak ovisi o drugim faktorima, poput glazbenog iskustva.</p>
<p> »To nas je pomalo iznenadilo jer većina odgajatelja misli da se sluh može promijeniti vježbom«, rekao je Drayna. Studija je pokazala i to da nagluhost ne mora nužno utjecati na sposobnost osobe da prepozna melodiju jer je za prepoznavanje melodije uglavnom zadužen mozak.</p>
<p> »Ovo se otkriće može primijeniti u patologiji govora i jezika jer percepcija govora ovisi o sluhu«, kaže Drayna.</p>
<p> »Osobe koje vrlo teško prepoznaju melodiju mogle bi imati teškoća u govoru«, rekao je Drayna, dodajući kako bi se njegovo otkriće moglo primijeniti u liječenju nekih govornih mana. Istraživanje je objavljeno u časopisu »Science«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Žene korisne za muško zdravlje?</p>
<p>NEW YORK, 11. ožujka </p>
<p> - Udovci ili rastavljeni muškarci nisu izgubili samo ženu, nego će se vjerojatno odreći niza navika koje pridonose zaštiti od bolesti i rane smrti, pokazalo je jedno istraživanje. </p>
<p> Rezultati istraživanja pokazuju da muškarci kojima su nedavno umrle žene ili su se rastali, jedu manje povrća, piju više alkohola i manja je vjerojatnost da će prestati pušiti nego oni koji su još u braku. Rezultati istraživanja bit će izneseni na godišnjem sastanku Američkoga psihosomatskog društva u Montereyu.</p>
<p> Studija je potvrdila da je brak dobar za muškarce. Pokazala je, primjerice, da će rastavljeni muškarci vjerojatnije piti, pušiti, ubiti se, oboljeti od Alzheimerove bolesti ili rano umrijeti. Rastavljeni muškarci puše češće nego oženjeni, a udovci piju češće nego oženjeni - više od 21 pića tjedno. </p>
<p> Studija nije pokazala zašto udovci ili rastavljeni muškarci postaju nemarni kad je u pitanju njihovo zdravlje, ali autor studije dr. Ichiro Kawachi pretpostavlja da žene koriste muškom zdravlju. Uz to, muškarci koji ostanu sami jedu više pržene hrane. Kawachi, iz Harvardske škole javnog zdravstva u Bostonu, kaže kako bi liječnici morali znati kakav je bračni status njihovih pacijenata i raspitati se koliko su se promijenile njihove navike. Prijašnja je studija pokazala da rastava ili odvojen život više nego udvostručuju vjerojatnost samoubojstva muškaraca, ali ne utječu na vjerojatnost samoubojstva žena. Druga je studija povezala nizak tlak u muškaraca s društvenom potporom žene. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>»Sudbinska« Verdijeva opera</p>
<p>HNK u Zagrebu / Obnovljena opera »Moć sudbine« pod dirigentskim vodstvom Miroslava Homena, u režiji Zlatice Bašić-Stepan / Dugogodišnji solist Opere, bas-bariton Boris Vajda proslavio 45. obljetnicu umjetničkog rada</p>
<p>Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obnovila je, za Verdijevu obljetnicu, nakon četiri godine operu »Moć sudbine«. To je osebujno djelo zamršenih dramaturških odnosa likova koji ustraju na sasvim suprotnim principima, što će ih sudbinski odvesti u tragediju. Verdi je majstorski, kontrastnom glazbom izrazio raznolike ugođaje i potcrtao dramske situacije. Opera sa svim elementima »velike opere« iz završne faze i vrhunca skladateljeva stvaranja izdvaja se unutar Verdijevih najpopularnijih djela i ne izvodi se tako često. U današnjem trenutku repertoara Zagrebačke opere <FONT COLOR="#CC3300"><b>doima</b></FONT> se kao prava poslastica. Iako nije službeno označena kao obnova, predstava u petak, 9. ožujka, obilovala je zanimljivostima - s novoim dirigentom, inozemnim gostovanjem, debijem mlade pjevačice i proslavom 45. obljetnice umjetničkog rada bas-baritona Borisa Vajde.</p>
<p>Boris Vajda je po završetku studija pjevanja kod prof. Lava Vrbanića počeo karijeru u kazalištu »Komedija«. Još na Akademiji zapaženi su njegov glas posebne boje i nadarenosti. Mladi pjevač na početku se ispravno usmjerio u - za njega - najprimjereniji karakterni i komični fah. Godine 1969. došao je u Operu HNK i do danas ostvario pedesetak uloga - glavnih, srednjih i malih, među kojima nikada nije pravio razliku. Jednako cjelovito i dojmljivo ostvario je niz glavnih, od Mozartova Figara i Leporella u »Don Giovanniju«, Donizettijeva Dulcamare u »Ljubavnom napitku« i Don Pasquala, Rossinijeva Bartola u »Seviljskom brijaču« do Gotovčeva Stanca, kao i manjih uloga. Crkvenjak u »Tosci«, Benoit u »La boheme« ili Alapić u »Zrinjskom« samo se dugovječnošću na sceni izdvajaju od drugih uloga. Vajdin karakteristični glas toploga tembra i smisao za scensku komiku odlično su koristili za ocrtavanje borca za moralne krijeposti fra Melitonea, jednog od rijetkih komičnih likova u Verdijevu opusu i jednoga od tvoritelja suprotnosti dramatičnosti »Moći sudbine«.</p>
<p>Predstava je postavljena u istim scenskim okvirima kao na premijeri početkom 1996. Redateljica i koreografkinja je Zlatica Bašić-Stepan, scenografkinja Dinka Jeričević i kostimografkinja Ika Škomrlj. Glazbeno vodstvo preuzeo je maestro Miroslav Homen s mnogo verdijevskog zamaha, pretežno vrlo dobrim sviranjem orkestra i odličnim zborom u drugoj i petoj slici, također i trećoj (zborovođa Robert Homen). Veliki ansambli ostvareni su raskošno, a jedan od vrhunaca Verdijevog pjevanja i muziciranja bio je duet Leonore i Gvardijana.</p>
<p>Kao Leonora nastupila je bugarska sopranistica Galia Gorčeva, mlad, lijep mladodramski verdijevski glas. Pjevačica je nastupala u svim opernim kazalištima i na festivalima u svojoj domovini. Gostovala je u nekoliko europskih zemalja. Na repertoaru ima najatraktivnije uloge Verdija, puccinija, Wagnera, Mozarta i Čajkovskog. Leonoru pjeva s lakoćom i, što bi se reklo, kako Bog zapovijeda. Jedino nije uspjela u cijelosti održati jednak glasovni intenzitet i u trenucima je zazvučala vrlo lirski.</p>
<p>Mezzosopranistica Martina Tomčić debitirala je u Zagrebačkoj operi u ulozi Preziosille. Uloga sa svojom ritmičkom težinom i visokom tesiturom uopće nije zahvalna za debi. Tim više se mlada pjevačica predstavila u izvrsnom svjetlu. Otpjevala ju je sigurno i suvereno, pokazala specifičnu, tamnu boju baršunasta glasa. Pokazala je i prednost naših pjevača školovanih u inozemstvu, u njezinom slučaju u Grazu. Vidjeli smo da se operni pjevač već na debiju može i mora znati postaviti na sceni, ovladati njome, znati se kretati i nametnuti, imati razrađen lik i ne biti zbunjen i nespretan. Uz atraktivnu scensku pojavu bit će zanimljivo vidjeti Martinu Tomčić na jesen u Osječkoj operi kao Carmen.</p>
<p>Bas Ivica Čikeš cjelovito je ostvario ulogu Gvardijana, u prvome redu plemenitim vođenjem fraza i ujednačenošću prekrasnog, nosivog glasa, te decentnom scenskom igrom. Baritonu Vitomiru Marofu je uloga Don Carlosa jedna od najboljlih do sada ostvarenih. On uvjerljivo vlada likom i njegoviom pjevačkim zahtjevima.</p>
<p>Tenor Ivica Gržanić ustalio se u polovičnosti svojih pjevačkih dostignuća. Njegov izraziti dramski glas nužan je za dobar dio tenorskog repertoara. O svakom pojedinom slušatelju ovisi hoće li kod njega cijeniti dio lijepo oblikovanih fraza i sigurnost, čak i ljepotu pojedinih visokih tonova ili će mu zamjeriti lomljivost drugog dijela fraza, intonacijsku nesigurnost i nelijepo forsiranje nekih tonova.</p>
<p>Ova predstava »Moći sudbine« primjeren je prilog Verdijevoj godini. Tome su, uz protagoniste, pripomogli još bas Ivica Trubić i tenor Miljenko Đuran u ulogama markiza od Calatrave i Trabuca. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zatočenici plavih soba</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku / Uz premijernu izvedbu »Plave sobe« Davida Harea, u režiji Snježane Banović / Predstava o prolaznosti užitaka čija lascivnost prolazi u estradnim tonovima</p>
<p>U stotinu godina nakon što je napisan »Reigen« mijenjali su se pogledi na društvo, moral i seks. Ali izuzetnost ovog djela je njegova svevremenost. Njegova osnovna ideja je nesavladiv ponor između naših fikcija, sjećanja i iskustava - pisao je britanski dramatičar David Hare godine 1998. u predgovoru svoje »Plave sobe« (»The Blue Room«), koja je iste godine praizvedena u londonskom teatru Donmar Warehouse, u režiji danas slavnog redatelja filma »American Beauty« Sama Mendesa te s filmskom zvijezdom Nicole Kidman (za koju je Hare i napisao dramu) i Iainom Glenom u podjeli.</p>
<p> »Plava soba« suvremena je verzija kontroverzne drame fin de sieclea, »Kola« (Riegen) Arthura Schnitzlera u kojoj kroz deset dramskih prizora pet muškaraca i žena, po frojdovskim naputcima, ocrtavaju beskonačne krugove svojih žudnji. </p>
<p>Bliža neurotizmu našeg vremena Hareova drama prevodi suptilnost Schnitzlerova govora o užitku što pokreće lanac seksualnih dodira i zavodljivosti iluzija te umjesto deset likova na pozornicu izvodi jednog muškarca i jednu ženu koji svjedoče o skrovitim putovima našeg libida.</p>
<p> Tekst napisan na samom kraju 19. stoljeća, u obradi Davida Harea, prikaz je opsesija i površnosti kraja 20 stoljeća, dramska slika spolne i društvene realnosti rasuta u fragmentima neurotičnoga potrošačkog doba sklonog lakoj zabavi i zaboravu.</p>
<p>S velikim publicitetom najavljivana, predstava »Plava soba«, za koju su ulaznice već tjednima rasprodane, premijerno je izvedena u petak na večer u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Redateljica Snježana Banović, preko Hareova predloška vratila se Schnitzleru i u igru podsvjesnih želja i svjesnih prijenosa užitaka iznova uvela deset likova - pet muškaraca i pet žena. Uz dramaturšku pomoć Davora Špišića, scenski je pročitala »Plavu sobu« iz tragikomičnih perspektiva seksualnih susreta i rastanaka kojima je na mjestima pripisala i tjeskobne predznake prepoznatljivih frustracija i naizgled privlačnih manipulacija.</p>
<p>Deset likova na pozornici potiskuju Hareovu ideju o istom paru koji prolazi kroz različite erotske situacije, preuzimajući različite uloge u krugu koji bi trebao predstaviti naših stotine lica. Djevojka, Taksist, Bejbisiterica, Student, Udana žena, Političar, Manekenka, Dramski pisac, Glumica i Aristokrat povezuju deset scena u »Plavoj sobi« čineći karike lanca koji je u osječkoj predstavi izgubio čvrstoću forme na kojoj je napose insistirao Arthur Schnitzler, a potom i David Hare. Već i šarolika scenografija Drage Turine, što je sugerirala na rotirajućoj pozornici različite prostore kratkih erotskih susreta te u stilu neujednačeni kostimi Saše Došen, uz disco koreografiju Zage Živković (u međuprizorima, što okupljaju scenske slike, gotovo preslikanu iz popularnih nedjeljnih televizijskih show programa) i obradu recentnih glazbenih hitova (od Madonne do Eminema) Željka Nikolina, pripisuju izvedbi estradne tonove.</p>
<p> I dok se na pozornici izmjenjuju scenski prizori, u ponegdje pogođenom, a ponegdje usporenom ritmu, glumci osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta, pokušavaju istodobno predočiti, u vodviljskom ozračju, karikaturalnost protagonista jedne površne stvarnosti, opterećene kratkotrajnim užicima, i mnogo dublje zalome svojih likova čija bi osamljenost trebala biti paradigmatskim znakom našeg vremena. Balansirajući između tih dviju smjernica, oni su zatočeni u plavim sobama gdje bi trebali biti i oni sami i tipski likovi s naših ulica i junaci Hare-Schnitzlerova opasnog kola otkrivenih i potisnutih nagona.</p>
<p>U takvom konceptu ponajbolje su se snašle Sandra Lončarić u ulozi Bejbisiterice i Anita Schmidt kao Udana žena, koje su s mjerom pogodile traumatske ponore kroz koje prolaze njihovi likovi i dopadljivo, iz onog drugog, u stišanosti mnogo sugestivnijeg plana, predstavile lascivne prizore prilično tjeskobne zbilje. Ostali - Nela Kočić, Mira Perić, Lidija Florijan, Velimir Čokljat, Mario Rade, Đorđe Bosanac, Hrvoje Barišić i Slaven Špišić, na mjestima suviše transparentno nastojali su iskazati karakterne različitosti zadanih likova, u luku od stereotipnih prikaza Manekenke ili Dramskog pisca do iritantne psihologizacije i naglašene dramatičnosti u interpretacijama Glumice ili Aristokrata. </p>
<p>Dramski hit s londonske i broadwayske scene, što publiku ponajviše privlači zbog atraktivnih erotskih prizora, dostupan je tako, od petka, i našim gledateljima koji su sve rjeđe u prilici upoznavati i procjenjivati recentne svjetske primjere teatarskih istraživanja i dramskog stvaralaštva.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Čudesni klarinet</p>
<p>Čudesni klarinet »zove« se Sabine Meyer. Pred orkestar Zagrebačke filharmonije izašla je, u petak navečer u Dvorani Lisinski, vitka plavuša, nasmiješena, prirodnih pokreta, dok je u njezinim rukama klarinet zvučao poput visoko kultiviranog mezzosoprana, nevjerojatno mekano oblikovanim tonom.</p>
<p> Umjetnica svjetske karijere, suradnica velikana poput Herberta von Karajana i Claudija Abbada, svog je Webera odsvirala s dubokim uranjanjem u njegovu virtuoznu romantiku. Mora da je bio užitak za orkestar i dirigenta Pavla Dešpalja utonuti u zajedničko muziciranje s umjetnicom koja svoje vrhunsko majstorstvo predstavlja na tako jednostavan, prisan način.</p>
<p> Tako će ovaj koncert ostati u nezaboravnom sjećanju zahvaljujući nastupu Sabine Meyer.Posebno je simpatično djelovalo što su solistica, dirigent i orkestar pripremili neuobičajeni dodatak, obradu za gudače stavka Menuet iz također Weberovog Klarinet-kvinteta. </p>
<p>Zanimljivo je bilo prvu točku programa čuti rijetko izvođenu Simfonijsku fantaziju »Iz Italije« op. 16, rano djelo Richarda Straussa, majstora »Kavalira s ružom«. Radi se, zapravo, o svojevrsnoj simfoniji sa četiri izrazito programno zamišljena stavka, nadahnuta dojmovima s puta po Italiji. Jer riječ je o djelu tada još mladog skladatelja, prepunog dojmova, pa u završnom stavku pod naslovom »Napuljski pučki život« za prvu tezu uzima jednu popularnu napuljsku kanconu. Maestro Dešpalj i Filharmoničari su izveli ovo djelo s potrebnim poletom i bogatstvom kolorita. S tom uvodnom skladbom večeri duhovito je na kraju programa korespondirala simfonijska pjesma »Rinske pinije« Ottorina Respighija, sa šarmantnom pastoralom trećeg i završnom apoteozom zvuka četvrtog stavka, s fanfarama smještenim iznad orkestra, pa je sjajna akustika Velike dvorane »Vatroslav Lisinski« došla do puno izražaja. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Dokumentarci u prvom planu</p>
<p>ZAGREB, 11.ožujka</p>
<p> - Kuloarski razgovori na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma u predvorju Kinoteke, vode se pretežno o dokumentarcima. To nije čudno, jer na 10. danima hrvatskog filma dokumentarci su doista bili u prvom planu, kako kvalitetom, tako i kvantitetom. </p>
<p> Uz to valja napomenuti da su Dani ove godine bili vrlo dobro posjećeni, u poslijepodnevnim terminima projekcija Kinoteka je bila gotovo popunjena, a u večernjim je čak dio publike morao stojećki pratiti filmove.</p>
<p>Nasuprot, odličnom odazivu publike na projekcije, konferencije za novinare, odnosno bolje reći filmski razgovori koji su bili organizirani svakoga dana u Društvu hrvatskih filmskih djelatnika, bili su vrlo slabo posjećeni. Na njima bi se uglavnom samo pojavilo dvoje ili troje novinara, član selekcijskog i ocjenjivačkog odbora Vladimir Sever koji je ujedno bio i voditelj filmskih razgovora, Nenad Puhovski kao producent »Factuma«, te pokoji autor čiji je rad producirao »Factum«. Na tim jutarnjim filmskim razgovorima, padali su i ironičini komentari poput: »Svi bi htjeli nagrade, a nitko ne želi razgovarati o svojem ostvarenju«.</p>
<p>U petak je prikazan dokumentarac, odnosno televizijska reportaža Božidara Kneževića pod naslovom »Oluja nad Krajinom«. Film je podigao dosta buke jer govori o politički »vrućoj temi«. Naime, riječ je o istraživanju zločina koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom nakon pada Krajine, potkraj ljeta i u ranu jesen 1995. godine. Po završetku filma u publici se moglo čuti glasno nabrajanje - »Dubrovnik, Vukovar, Škabrnja«- kao podsjećanje na srpske zločine.</p>
<p> Sigurno je da će Kneževićev film i po završetku festivala izazivati mnoštvo oprečnih mišljenja i žučljivih diskusija. Istoga je dana prikazan i poetski dokumentarac Vlade Zrnića »Dan pod suncem«. Riječ je o predstavljanju zbivanja jednog dana na prostoru zadarske županije. Film zasigurno predstavlja jednu od najljepših fotografija koju smo imali prilike vidjeti na Danima, ali nažalost, neprestano nizanje lijepih prizora je gotovo u potpunosti istisnulo sadržaj filma. Nakon odličnog dokumentarca »Dečko kojem se žurilo« Biljana Čakić-Veselič se predstavila još jednim ostvarenjem, također dokumentarnim. Riječ je o filmu »VILIm« koji je osobna priča Vilija Matule o njegovom glumačkom sazrijevanju.</p>
<p>U subotu opet oduševljenje dokumentarcima i poprilično mlaki pljeskovi igranim filmovima. Ako je suditi po publici, onda je u subotu najbolji film bio dokumentarac Gorana Rušinovića »Bosnavision«. A od igranih filmova su prikazani: »Život sa žoharima« Suzane Ćurić, »Nigredo« Zdravka Mustaća, »Građani« Luke Rocca i »Promašaj« Stanislava Tomića.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slovenski filmovi u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - U organizaciji Adria filma iz Zagreba, u Istarskome narodnom kazalištu u Puli započeli su u petak Dani slovenskog filma koji će trajati do 16. ožujka. Slični programi Dana slovenskog filma bit će priređeni u Zagrebu (Kulturno informativni centar od 12. do 16. ožujka i Studentski centar od 16. do 18. ožujka), Rijeci (Hrvatski dom kulture, od 24. do 30. ožujka), Varaždinu (Pučko otvoreno učilište, od 25. do 31. ožujka) i Splitu (naknadno će biti određeni termini).</p>
<p>Bit će prikazano osam filmova, a zagrebački Dani započinju u ponedjeljak projekcijom filma »U leru« Janeza Burgera. Na rasporedu su također filmovi »Jebiga« Mihe Hočevara, animirani film »Socijalizacija bika« Zvonka Čoha i Milana Eriča, »Express, Express« Igora Šterka, »Outsider« Andreja Košaka, »Triangel« Jure Pervanje i »Tamni anđeli sudbine« Saše Podgoršeka. Riječ je o filmovima koji su nastajali u Sloveniji posljednjih godina, dakle nisu najnovija ostvarenja tamošnje filmske produkcije, a osim jednog ili dva izuzetka nisu ni posebno kvalitetni filmovi.</p>
<p> Hrvatskim gledaocima oni mogu poslužiti kao uvid i informacija u kinematografiju koja se još uvijek traži s novim autorskim imenima, rastrzana između kreativne nedorečenosti, produkcijskog pritiska i komercijalne banalnosti. (Br. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Svjetska izložba dječjih radova </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Osma svjetska izložba likovnog govora djece i mladeži »Tvoj i moj jedini planet«, u organizaciji Hrvatskoga društva vizualno-likovne kulture, a pod pokroviteljstvom Svjetskoga komiteta INSEA, održat će se tijekom srpnja u Zagrebu.</p>
<p> Teme će, kako najavljuje Vladimir Kuharić, uključivati osnovne elemente života na planetu: zemlju, vodu, zrak i kretanje, čime će izložba zadobiti ekološko, kulturološko i pedagoško značenje. Očekuje se, da će, uz pomoć nacionalnih organizacija UNESCO-a, na izložbi u Zagrebu sudjelovati velik broj zemalja s likovnim ostvarenjima djece i mladeži u dobi od četiri do 22 godine. Na žalost, još se uvijek ne zna prostor gdje će velika izložba biti postavljena. Već stižu prve zbirke iz Hrvatske i inozemstva. Pregled i odabir djela obavit će Međunarodni žiri stručnjaka iz Poljske, Mađarske, Austrije, Nizozemske, Portugala, Slovenije i Hrvatske. Članovi Organizacijskog odbora su istaknuti stručnjaci raznih struka: od likovne umjetnosti (pedagozi), biologije, zemljopisa, pedagogije, psihologije, sociologije, ekologije i medicine do geodezije!</p>
<p>Autor izložbe je Josip Roca. Svjetska izložba »Tvoj i moj jedini planet«, kako ističu priređivači, »obogatit će kulturološka zbivanja grada Zagreba, koji ima najdužu tradiciju organiziranja javnih izložaba likovnog stvaralaštva djece i mladeži u Srednjoj Europi«. (M. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Adum izlagao u Danskoj </p>
<p>ŠIBENIK, 11. ožujka</p>
<p> - Davorin Adum, slikar s otoka Zlarina, upravo se vratio iz Danske gdje je u gradu Aalborg u tamošnjoj knjižnici »Gug« imao izložbu fotografija. Izložba je trajala mjesec i pol dana, a priređena je pod nazivom »Zlarinski portreti« zahvaljujući susretljivosti vlasnika galerije »Gug« Paula Andersena i uz svestranu podršku hrvatskoga veleposlanstva u Kopenhagenu. Adum ističe kako je vrlo zadovoljan zanimanjem Danaca za zlarinske portrete i najavljuje otvaranje nove izložbe u Kopenhagenu do kraja ove godine. </p>
<p>Tada će u Kopenhagenu upriličiti pravi mali kulturni hepening jer će na svojoj izložbi slika sa zlarinskim motivima ugostiti akademskog slikara Vinka Urliha te slikaricu sa Zlarina Jagodu Kaloper. Osim toga, na toj će se izložbi u galeriji »Šambala« prilikom otvaranja izložbe recitirati pjesme Vesne Parun, koja je kao i Adum i Jagoda Kaloper, rođena na Zlarinu. (J. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Janica Kostelić na vrhu svijeta!</p>
<p>Janica Kostelić, 19-godišnja senzacija iz Hrvatske - kako je predstavljaju svjetski mediji - uistinu je senzacionalna pobjednica Svjetskoga kupa, osvajačica krune s kojim su se dosad kitile skijašice iz samo sedam zemlja / Sve je bilo gotovo ujutro u 10 sati i 24 minute, kad je Renate Götschl, jedina Janičina konkurentica, i treći put pala u Areu / Mislim da je psihologija presudila, kaže Tone Vogrinec, direktor slovenske reprezentacije</p>
<p>ARE, 11. ožujka (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Janica Kostelić 1256, Renate Götschl 1189! Nedjelja nije promijenila ništa. Sve je bilo gotovo ujutro u 10 sati i 24 minute, kad je Renate Götschl i treći put pala ovdje u Areu. Slika u cilju govorila je sve. Götschl se nije ni spustila do arene. Nestala je hitro, neopaženo. Ni u najcrnjim mislima nije mogla predvidjeti da će u četiri utrke u Areu osvojiti samo 32 boda. Na velikoj sceni ostala je samo Janica. Malobrojna hrvatska ekspedicija zdušno je grlila sad i okrunjenu skijašku kraljicu. Dvojica od dvadesetak Hrvata koji žive u Stockholmu, a došli su podržati Janicu, izmakli su pažnji redara, preskočili ogradu i s buketom cvijeća zaletjeli se čestitati pobjednicu. Svo troje je u zagrljaju završilo u snijegu, bio je to neponovljiv trenutak za stotinjak fotoreportera...</p>
<p>Napokon je završen veliki obračun u jednoj od najdramatičnijih završnica sezona među skijašicama. Janica Kostelić, 19-godišnja senzacija iz Hrvatske, kako sad već karizmatičnu skijašicu predstavljaju svjetski mediji, uistinu je senzacionalna pobjednica Svjetskoga kupa, osvajačica krune s kojim su se dosad kitile skijašice iz samo sedam zemlja. Samo su dvije njezine prethodnice u ovih 35 godina bile neznatno mlađe od nje, Austrijanka Annemarie Moser Pröll osvojila je krunu s nepunih 18 godina, a Francuskinja Michele Jacot sa 18 godina i tri mjeseca.</p>
<p>Za razliku od subote, kad je reagirala tipično za stresne, iznimno napete situacije, povraćanjem i slabošću, i jedva je odvozila slalom, Janica je nedjelju dočekala mirno i bez povišenih tonova. Shvatila je, priznat će kasnije, da se samo treba spustiti do cilja. A toliko valjda može, mislila je. Osim toga, nije ni praznovjerna da bi je omeo broj 13 s kojim je startala. Vozila je sporo, kao bez snage, njezin je zaostatak za najboljom u prvoj vožnji, Sonjom Nef, iznosio 1.94 sekunde. Tri minute kasnije na startu se pojavila Renate Götschl. Njezino »batrganje« po stazi započelo je već nakon 20-ak sekundi. U idućih 20-ak sekundi izletjela je sa staze i otad je nitko nije vidio dobra tri sata, sve do proglašenja najboljih skijašica ove sezone.</p>
<p>- Baš kao i u subotu, kad sam vidjela Janičin rezultat, osjetila sam priliku, pokušala preuzeti rizik, ali u želji bih previše forsirala i ispala, kratka je bila Austrijanka, za razliku od Janice, koja je apsolutno prva sportska vijest dana, što su potvrdile i sve televizije ovdje (njih 30-ak u izravnom prijenosu), sjativši se oko naše perJanice. </p>
<p>Među prvim čestitarima bio je i Tone Vogrinec, direktor slovenske reprezentacije. Prišao je Janici, izljubio je i podignuo palac visoko. Evo njegove ocjene događaja u Areu:</p>
<p>- Mislim da je psihologija presudila već na Svjetskom prvenstvu, prije mjesec dana. Poslije onih ludih pogrešaka Renate Götschl, kad je praktički izgubila dvije zlatne medalje, bilo je nekako jasno da će ona griješiti i dalje. Po tome je poznata u svojoj prošlosti. Ona u cijeloj svojoj karijeri radi nepredvidljive pogreške. No, ni ja, a mislim ni nitko drugi, ipak nije očekivao da će toliko griješiti u finalu. Osobno sam očekivao da će biti borba do kraja, da će možda slalom odlučiti, ali vidjeli ste da ni slalom nije odlučio. I bez tog 11. mjesta u slalomu Janici bi bilo dosta bodova, kazao je Vogrinec.</p>
<p>Janičin otac Ante i majka Marica, svaki na svoj način, proživljavali su kraj. On ponosan što je »viteškim oružjem, a ne bombom i napalmom« pobijedio elitu. Što je njegova vizija postala stvarnost. Što ono što se nikome nije usudio glasno izreći, sada glasno govori cijeli sportski svijet. Majka sretna da se Janica spustila živa i zdrava. Njoj je jedino to važno. To je jedina njezina molitva, a uvijek je možete vidjeti negdje uz cilj, kako sklopljenih ruku moli za zdravlje svoje kćeri.</p>
<p>»Jedino je Marica zdrava«, rekao je nakon svega Ante. »I ja sam ovdje pao na ledu i liječnik kaže da sam slomio rebro. Sad nam svima treba pošteni oporavak«. </p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Brođani kratko slavili</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 11. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Marsonije i Varteksa odigrali su tvrdu i rastrganu utakmicu koja je završila bez pobjednika, 1-1 (1-1) i to je najrealniji rezultat ovog dvoboja.</p>
<p> Domaćima je pripao prvi dio utakmice, a gostima drugi. Međutim, svi pogoci postignuti su u prvom dijelu. Igralo se između dva 16-erca i bila je to prava taktička bitka... Prva prava izrađena akcija na utakmici donijela je vodstvo domaćima. Brnjić je odigrao s Olićem dvostruko proigravanje, Olić je povratnom loptom na pet metara uposlio Brnjića kojem nije bilo teško iz blizine dovesti svoju momčad u vodstvo od 1-0. Slavlje Brođana nije dugo trajalo, Bjelanović je u 42. minuti nakon ubačaja Halimija s lijeve strane iskoristio neopreznost brodske obrane i iz blizine zatresao mrežu. </p>
<p>• Stadion uz Savu</p>
<p>MARSONIA - VARTEKS 1-1 (1-1)</p>
<p>MAROSNIA: Jozić 6 - Gazilj 5 (od 46. Vujić 5), Ostojić 6,5, Durak 6, Landeka 6,5, Barišić 6,5, Tomas 6, Petrović 6 (od 85. Švađumović -), Olić 7, Brnjić 7, Tadić 6,5 (od 89. Ostopanj -)</p>
<p>VARTEKS: Šimunić 6,5 - Sabolčki 7, Hrman 6, Madunović 6,5, Kastel 6,5, Bratković 6,5, Težački 6, Šafarić 6,5, Karić 6 (od 86. Drobne -), Halimi 5,5 (od 70. Borović -), Bjelanović 6,5</p>
<p>SUDAC: Marić (Zagreb) 6,5, GLEDATELJA: 3.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Brnjić (35.), 1-1 Bjelanović (42.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Durak, Ostojić, Vujić, Hrman</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bernard BRNJIĆ</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zašto Hajduk posrće na kraju utakmice?</p>
<p>Posljednjih desetak minuta doista postaju mač nad glavom Hajduka. Porazi u »derbijima« protiv Osijeka i Dinama, remis s Varteksom i Osijekom, sve to stiglo je Hajduka u posljednjim minutama. I to najčešće iz prekida, sa 4-5 metara, kao i sada u dvoboju sa Osijekom (1-1) </p>
<p>SPLIT, 11. ožujka</p>
<p> - Dvoboj Hajduka i Osijeka nije ni razočarao ni oduševio, bio je to klasični »derbi« bez puno pravog nogometa. Ono što je razočaralo Splićane je krajnjih 1-1, to je rezultat kojem su se najviše razveselili u Dinamu kojem su tako oba suparnika u utrci za naslov prvaka Hrvatske praktički prosuli po dva boda. </p>
<p>Osijek se provukao kroz ušicu igle, iz jedine prigode, zahvaljujući spretnom Vedranu Kukoču koji je sa četiri metra nakon ubačaja Beširevića poravnao rezultat u 82. minuti. U Hajduku žale za bodovima, svi su tužni, jer su dominirali 90 minuta. No, kada su već dominirali onda neka se zapitaju zbog čega nisu postigli još koji pogodak osim onog Deranje u 19. minuti. I kada se zbroje prilike Hajduk je bio tanak. Osim tog gola, »bijeli« su imali tek dvije ozbiljnije prigode, oba puta Bubalo i tu je bio kraj priče. Nikad manje na Poljudu. Nakon utakmice, trener »bijelih« Zoran Vulić bio je rezigniran, djelovao je utučeno.</p>
<p>- Ne znam što smo moja momčad i ja skrivili Bogu. Napadali smo 90 minuta, ali takav je nogomet, nije se Vulić upuštao u ozbiljnije analize. </p>
<p>No, u svakom slučaju Vulić bi trebao malo sjesti i promisliti o tom svom sustavu 3-4-1-2 koji baš i ne štima. Posebno u takvoj igri pati Ivan Bošnjak koji je lani kao izraziti napadač bio najbolji igrač hrvatskog prvenstva, a sada ga Vulić forsira kao trećeg, povučenog i skrivenog napadača. No, krajnji učinak njegove igre jest činjenica kako nema njegovih golova. Premda sam momak korektno obavlja trenerovu zadaću, ali očito je da nije zadovoljan ulogom u momčadi. Trči kao maratonac, ali bez većih učinka jer jednostavno igra na krivom mjestu. Zato su i došle Bošnjakove suze nakon utakmice protiv Osijeka. Dugo je, nakon što su svi ostali otišli u svlačionice, Bošnjak ostao sjediti na travnjaku. Tužan, brisao je suze uprljanim dresom ispod kojeg je bila majica sa znakom »Supermena« kojeg je Bošnjak htio pokazati navijačima u slučaju pogotka. No, golova nema... </p>
<p>- Plakao sam, naravno da sam plakao, a tko ne bi nakon ovoga. Da se utakmice igraju 80 minuta mi bismo bili prvaci Hrvatske, rekao je Bošnjak. </p>
<p>Tih posljednjih deset minuta doista postaju mač nad glavom Hajduka. Porazi u »derbijima« protiv Osijeka i Dinama, remis s Varteksom i Osijekom, sve to stiglo je Hajduka u posljednjim minutama. I to najčešće iz prekida, sa 4-5 metara. Premda Vulić to objašnjava neiskustvom, nitko se ne slaže s njegovim mišljenjem iz jednostavnog razloga. Hajduk, naime, nema neiskusnu momčad. Više je to plod pada koncentracije, bilo bi sada nezgodno poručivati splitskim nogometašima kako na tome moraju poraditi. Oni to vrlo dobro znaju i taj se detalj u preostalih 11 utakmica, žele li u Poljudu konkurirati Osijeku i Dinamu, mora ispraviti. Istina je da Osijek bježi velikih šest bodova, ali nije još sve gotovo. Hajduk se još dva puta susreće s Osijekom i Dinamom, pa i dalje drži sudbinu u svojim rukama. </p>
<p>Osijek se ovim bodom, nakon dva 0-1 poraza (Hrvatski dragovoljac i Šibenik) vratio u život. Nije sporno da bi porazom glava trenera Stanka Mršića bila na panju, pa i ne čudi što je Mršić veselo koračao poljudskim hodnicima. Međutim, u Osijeku se ne trebaju zavaravati da je ovim prošla kriza igre, možda tek prolazi kriza rezultata. U Splitu su Osječani uzeli bod ni krivi ni dužni, grčevito se braneći svih 90 minuta. Uostalom, Kukočev gol je bio drugi osječki udarac u okvir Hajdukovih vratiju, ali kako reče Vulić takav je nogomet. Krajnji je dojam kako je Osijek osvojio bod zbog Hajdukove slabe igre, to je poražavajuća činjenica za sve u Poljudu. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Podravka u polufinalu Kupa EHF-a</p>
<p>LEIPZIG, 11. ožujka</p>
<p> - Iako su poražene u uzvratanoj utakmici četvrtfinala protiv njemačkog Leipziga 27-28 (12-11), rukometašice Podravke Vegete plasirale su se u polufinale Kupa EHF-a. </p>
<p>»Zaliha«od šest pogodaka (24-18) iz prve utakmice u Koprivnici bila je dovoljna za plasman u polufinale. Rukometašice Podravke vodile su do 18. minute, ali se nakon izjednačenja Njemica nisu predavale, već igrale pametno, bez srljanja. U 53. minuti Leipzig je poveo 26-21, ali je tada Sanela Knezović obranila četiri lopte i dovela Podravku u polufinale. Najefikasnije kod Podravke bile su Hodak sa 7 pogodaka i Palčić sa šest, kod Leipziga Jurasc je postigla devet pogodaka. (I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Krajačić i Markt »zapeli« u kvalifikacijama</p>
<p>LISABON, 11. ožujka</p>
<p> - Prema očekivanju, Slaven Krajačić i Rahela Markt zastali su već u kvalifikacijskim utrkama na 60 metara posljednjeg dana Svjetskog dvoranskog prvenstva u atletici. Za prolaz su oboje trebali obilato nadmašiti osobne rekorde, što se u Lisabonu nije dogodilo. Krajačić je sa 6.86 bio peti u svojoj skupini, a za prolaz u polufinale je trebao istrčati 6.69, dok je Markt bila šesta u svojoj skupini (7.55), ostavši 15 stotinki sekunde daleko od prolaza u polufinale. Sigurne pobjede su u nedjelju ostvarili veliki favoriti Hicham El Guerrouj (3000 m, 7:37.74) i Ivan Pedroso (skok u dalj, 8.43 m), dok je završni dan prvenstva svakako obilježila pobjeda odlične poljske štafete 4x400 metara nad favoriziranim Amerikancima i Britancima. (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Janica na skijama 10-ak dana nakon operacije</p>
<p>ARE, 11. ožujka</p>
<p> - Kraljica svjetskog skijanja zbog nove ozljede koljena promijenila je svoj itinerer, pa će nepredviđeno u ponedjeljak stići i u rodni Zagreb. Dolazak Janice u Zračnu luku očekuje se oko 11 sati, a stići će jutarnjim letom iz Stockholma preko Frankfurta.</p>
<p>Umjesto da odu izravno iz Area na olimpijske padine u Salt Lake City, operacija meniska sve je prolongirala za desetak dana. Već u utorak Janica će put Basela, gdje će u srijedu biti podvrgnuta kirurškom zahvatu.</p>
<p>- To je rutinska operacija, zapravo i nema reza, radi se artroskopija. Ni oporavak nije dug, Janica bi mogla biti na skijama već za desetak dana, kaže njezin fizioterapeut Zoran Malić. (re)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pobjednici 35. Svjetskog kupa</p>
<p>SkijašiceVeliki »Kristalni globus« za ukupnu pobjedu: JANICA KOSTELIĆ (Hrvatska);</p>
<p>»Kristalni globus« za spust: Isolde Kostner (Italija);</p>
<p>»Kristalni globus« za superveleslalom: Regine Cavagnoud (Francuska);</p>
<p>»Kristalni globus« za slalom: JANICA KOSTELIĆ (Hrvatska);</p>
<p>»Kristalni globus« za veleslalom: Sonja Nef (Švicarska);Skijaši</p>
<p>Veliki »Kristalni globus« za ukupnu pobjedu: HERMAN MAIER (Austrija);</p>
<p>»Kristalni globus« za spust: Herman Maier;</p>
<p>»Kristalni globus« za superveleslalom: Herman Maier;</p>
<p>»Kristalni globus« za veleslalom: Herman Maier;</p>
<p>»Kristalni globus« za slalom: Benjamin Reich (Austrija).</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Svi Janičini plasmani u Svjetskom kupu</p>
<p>SLALOM: prvo je mjesto Janica osvajala u Park Cityju, Aspenu, dva puta u Sestrieru, Semmeringu, Flachauu, Ofterschwangu i Garmischu, a u Areu je bila 11.</p>
<p>U tih je devet utrka osvojila 824 boda.</p>
<p>VELESLALOM: U Söldenu je bila 12., u Park Cityju 21., u Sestrieru 5. i 10., u Semmeringu 7., u Mariboru 5., u Cortini 13., a u Areu 21.</p>
<p>Bodovi: 204.</p>
<p>SUPERVELESLALOM: U Aspenu 24. mjesto, u Val d'Isereu 22., u Hausu 28., u Cortini 9., u Garmischu 15., Lenzerheideu 11., a u Areu 7. mjesto.</p>
<p> Bodovi: 124.</p>
<p>SPUST: Haus, 27. mjesto.</p>
<p>Bodovi: 4</p>
<p>KOMBINACIJA: Haus/Flachau 1. mjesto.</p>
<p>Bodovi: 100.</p>
<p>Na kraju je Janica skupila 1256 bodova.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Raichu slalomski »Kristalni globus«</p>
<p>Benjamin Raich je cijele sezone ostavljao dojam najozbiljnijeg kandidata za pobjedu u slalomu, a pobjedom u Areu, četvrtom slalomskom u sezoni, to je i potvrdio.</p>
<p>ARE, 11. ožujka</p>
<p> - I posljednji raspoloživi »Kristalni globus«, onaj za ukupnu slalomsku pobjedu, otišao je u Austriju. Benjamin Raich je cijele sezone ostavljao dojam najozbiljnijeg kandidata za pobjedu u slalomu, a pobjedom u Areu, četvrtom slalomskom u sezoni, to je i potvrdio.</p>
<p>Nakon prve vožnje uvjerljivo je vodio svjetski prvak, Austrijanac Mario Matt, a Raich je bio peti sa 66 stotinki sekunde zaostatka.</p>
<p> Između njih dvojice ugurali su se još Austrijanac Florian Seer, Britanac Alain Baxter i Slovenac Jure Košir. U drugom »laufu« je, međutim, Raich vozio gotovo savršeno, a ostali su, posebice vodeći Matt, napravili previše pogrešaka.</p>
<p>Pobjedom u posljednjem slalomu sezone Benjamin Raich je samo potvrdio ukupnu slalomsku pobjedu do koje je teoretski u nedjelju mogao stići još i njegov sunarodnjak Heinz Schilchegger, deveti u posljednjem slalomu.</p>
<p>Reichu slalom, Maieru sve ostalo - rezime je Svjetskog kupa.</p>
<p>• Rezultati slaloma: 1. Benjamin Raich (Aut) 1:47.99, 2. Mario Matt (Aut) 1:48.18, 3. Sebastien Amiez (Fra) 1:48.31, 4. Alain Baxter (VBr) 1:48.51, 5. Ole Christian Furuseth (Nor) 1:48.71, 6. Jure Košir (Slo) 1:48.73 ... </p>
<p>• Konačni redoslijed u slalomu za Svjetski kup: 1. Bennjamin Raich (Aut) 545 bodova, 2. Heinz Schilchegger (Aut) 414, 3. Mario Matt (Aut) 406, 4. Pierrick Bourgeat (Fra) 368, 5. Hans-Petter Buraas (Nor) 340, 6. Jure Košir (Slo) 300, 7. Kjetil-Andre Aamodt (Nor) 291, 8. Kilian Albrecht (Aut) 247, 9. Rainer Schönfelder (Aut) 226, Mitja Kunc (Slo) 226...</p>
<p>• Konačni redoslijed skijaša u Svjetskom kupu (33 utrke): 1. Hermann Maier (Aut) 1618 bodova, 2. Stephan Eberharter (Aut) 875, 3. Lasse Kjus (Nor) 866, 4. Benjamin Raich (Aut) 865, 5. Michael von Grünigen (Švi) 743, 6. Heinz Schilchegger (Aut) 730, 7. Kjetil-Andre Aamodt (Nor) 668, 8. Josef Strobl (Aut) 526, 9. Fredrik Nyberg (Šve) 475, 10. Didier Cuche (Švi) 472... (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamo iščupao bod u Koprivnici</p>
<p>U prvenstvenom dvoboju u Koprivnici nogometaši Slaven-Belupa i Dinama odigrali su 1-1 (0-1). U prvome dijelu samo su »dragi Bog« i vratar Tomislav Butina sačuvali Dinamo od porcije pogodaka, a odlično postavljenom igrom domaćina na travnjaku je profesorski »dirigirao« Damir Mužek. Već dugo nitko nije nadigrao »dinamovce« kao domaćin u nedjelju, no unatoč njihovoj boljoj igri, Dinamo je uspio sačuvati bod</p>
<p>KOPRIVNICA, 11. ožujka</p>
<p> - Nisu Dinamovi nogometaši iskoristili prigodu, nisu uspjeli pobijediti u Koprivnici i zasjesti na čelo ljestvice. Međutim, neodlučenim 1-1 (0-1) rezultatom svakako mogu biti kudikamo zadovoljniji Zagrepčani, budući da je Slaven-Belupo većim dijelom dvoboja doslovce držao nogometnu katedru gostima. No, već smo navikli da je sreća stalni pratitelj Dinamovih utakmica, ni ovaj put trener »modrih« Hrvoje Braović nije otišao na gostovanje bez osmijeha »fortune« i vratio se neporažen i iz Koprivnice. U prvome dijelu samo su »dragi Bog« i vratar Tomislav Butina sačuvali Dinamo od porcije pogodaka, a odlično postavljenom igrom domaćina na travnjaku je profesorski »dirigirao« Damir Mužek. »Veliki žuti« Slaven-Belupa nerijetko je svojim majstorijama i filigranskim dodavanjima podsjećao na Roberta Prosinečkog, a spoznaja da je Mužek zagrebački dečko koji nikad nije dobio priliku u Dinamu dok su brojni »jazavci« nosili plavi dres, svakako je dokaz sljepila u maksimirskome klubu... </p>
<p>Prvih pola sata bili su pravi užitak za pristalice nogometa. Posebno za domaće navijače, jer igra koju je pružio Slaven-Belupo mogla je zadovoljiti i najzahtjevnije ukuse. Mužek, Ferenčina i Bisaku posve su nadigrali u sredini veznoga reda Dinamove stajače Pavlovića i Jeličića, Slaven je bio taj koji je držao baš sve konce igre i obrana Zagrepčana nerijetko je bila na iskušenjima. U 13. minuti Petar Bošnjak je snažno opalio sa 25 metara i uzdrmao vratnicu, šest minuta potom Dodikov udarac iz čiste pozicije sa 16 metara Butina je jedva obranio. U 23. minuti vidjeli smo fantastičan udarac Bisakua sa 25 metara, Butina je bio svladan, međutim lopta je gromovito udarila u prečku! A u 31. minuti Mužekov pokušaj sa 18 metara opet je Butina jedva ukrotio... Bile su to najizglednije prigode domaćina, u tih pola sata pljesak s tribina nije prestajao. Slavenova igra imala je »glavu i rep«, nedostajali su samo zgodici.</p>
<p> Dinamo je bio prvo poluvrijeme »u mišjoj rupi«. Međutim, ako bolja momčad ne iskoristi svoje prigode, onda obično slijedi kazna pa iako su se Zagrepčani oslanjali isključivo na nabijanje dugih lopti prema Balabanu i Šokoti, iščekujući njihovu genijalnost (Balaban je uspio dva puta opasno zaprijetiti, u 5. i 43. minuti), iako su zanimljiva zbivanja bila pretežno ispred Butine, ipak je Dinamo otišao na odmor vodeći 1-0.</p>
<p>U 40. minuti, naime, Mihael Mikić se s desnoga boka spustio u sredinu travnjaka, u slalomu je prošao tri domaća nogometaša i tukao sa 20 metara. Lopta je pogodila desnu donju vratnicu Solomuna i odbila se u mrežu! Ni krivi ni dužni, Zagrepčani su poveli...</p>
<p>Trener Dinama Braović u 37. minuti je iz igre izvadio »nevidljivog čovjeka« Jeličića i ulaskom Bosnara napokon je i Dinamo zaigrao sa 11 igrača. Stoga u nastavku domaćin nije dominirao kao u prvome dijelu, međutim, svejedno su nogometaši Slavena bili više u dodiru s loptom, bili su opasniji. Nakon pokušaja Bisakua i Jurčeca iz daljine, u 62. minuti koprivnički su nogometaši dohvatili toliko željeno izjednačenje!</p>
<p>Ovom je pogotku prethodila majstorija Damira Mužeka koji je na centru »tehnicirao« glavom i nogom između Dinamovih nogometaša i potom poslao upotrebljivu dugu loptu u Dinamov 16-erac. Tamo ju je nespretni Čutura gurnuo u korner, Kacić je izveo udarac iz kuta, Dodik je glavom prenio loptu na drugu vratnicu, gdje ju je dočekao Amižić i u padu nogom poslao ispod Butine za 1-1! Taj je pogodak domaćin uistinu zaslužio i ako postoji pravda u nogometu, onda ju je Amižić isprovocirao u 62. minuti. </p>
<p>Domaćin je do kraja dvoboja kontrolirao igru pa iako Slavenovi nogometaši nisu više uspjeli ugroziti Butinu, ostavili su dojam zrelije, bolje postavljene i razigranije momčadi. Već dugo nitko nije nadigrao »dinamovce« kao domaćin u nedjelju, no unatoč njihovoj boljoj igri u 90. je minuti Balaban imao šansu za pogodak. Međutim, lopta je nakon njegova udarca sa 15 metara prohujala pokraj vratnice, pa je tako zanimljiv i kvalitetan okršaj u Koprivnici okončan pravednim remisom.</p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN-BELUPO - DINAMO 1-1 (0-1)</p>
<p>SLAVEN-BELUPO: Solomun 6 - S. Bošnjak 7; Crnac 7,5, Kacić 6,5 - P. Bošnjak 7 (Brgles 6), Mužek 8, Ferenčina 7,5, Amižić 7; Bisaku 7 (Međimorec 6) - Jurčec 6,5, Dodik 7</p>
<p>DINAMO: Butina 7,5 - Leutar 6; Sedloski 6,5, Sesar 5,5 - Mikić 7, Pavlović 5,5 (Bazina 6), Jeličić 4,5 (Bosnar 6,5), Čutura 5,5; Mujčin 6 - Balaban 6,5, Šokota 5,5.</p>
<p>SUDAC: Strunje (Split) 5,5. GLEDATELJA: 4.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Mikić (40.), 1-1 Amižić (62.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mikić, Amižić, Bisaku, Sesar</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir MUŽEK</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Gradski suparnici remizirali</p>
<p>Dvoboj gradskih suparnika, Zagreba i Hrvatskog dragovoljca završio je 1-1 (1-0), a ishodom zadovoljniji mogu biti »dragovoljci«</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Bez pobjednika, remisom 1-1, završio je dvoboj gradskih suparnika Zagreba i Hrvatskog dragovoljca koji bi trebao odgovoriti tko je drugi u gradu. Doduše, pozicijom na ljestvici to je Zagreb, pa tako s konačnih 1-1 (1-0) mnogo zadovoljniji bi trebao biti Hrvatski dragovoljac.</p>
<p>Utakmica je nalikovala pucanju s mokrim barutom. Nijedna strana nije željela previše riskirati, iako su nogometaši Zagreba već zarana ostvarili bitnu psihološku prednost. Poveli su, naime, već u trećoj minuti pogotkom Lovreka iz blizine nakon što je razigrani Franja po lijevoj strani u pravom slalomu zaobišao svoje čuvare, tako da su mu leđa gledali Novak i Nekret-Katić. Uslijedilo je zatim idealno nabacivanje na rub peterca do Lovreka koji naprosto nije mogao promašiti.</p>
<p>Izgledalo je u tom razdoblju da »zagrebaši« imaju namjeru pošto-poto i zadržati pobjedu, jer samo tako ostaju u krugu kandidata koji se direktno plasiraju u Europu.</p>
<p>No, unatoč Zagrebovom dosta odlučnom i borbenom pristupu, gosti iz Sigeta dvaput su ostvarili vrlo povoljne prigode. Najprije je u 15. minuti Bošnjak na dodavanje Lovrekovića iz blizine glavom dosta slabo pucao tako da se Tomić nije dao iznenaditi. Deset minuta kasnije bila je prava sreća za Zagrebovog vratara što je udarac Lovrekovića sa 10 metara punom nogom usmjerio loptu točno u vratara domaćih.</p>
<p>Tek što je krenuo nastavak Zagreb je vrlo jeftino primio pogodak. Jednu nabačenu loptu pred Zagrebova vrata Stavrevski je glavom izbacio do ruba kaznenog prostora, tamo ju je ugrabio Petričević. Kao hipnotizirani gledali su Bulat i Perić u njega što radi i dok su oni filozofirali, Petričević je odlučno zakoračio prema vratima i pomalo iz kosa savladao Tomića. </p>
<p>Tim pogotkom se uvukla nervoza u Zagrebove redove, a »dragovoljci« su zaigrali povezanije i odlučnije. Dobrim dijelom zahvaljujući Katuliću koji je znatno unio živost u njihovu igru. No, nisu se predavali ni »zagrebaši«, tako da je u nekoliko navrata dobio priliku za »paradu« vratar »dragovoljaca« Čavlina. Jednom ga je pokušao iznenaditi Lovrek sa 16 metara, s još veće daljine pokušao je Čačić, a prava bomba pored gostujućih vratiju fijuknula je u 75. minuti, kad je za malo promašio vrata Perić.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 1-1 (1-0)</p>
<p>ZAGREB: Tomić 6.5 - Perić 6; Stavrevski 6, Osibov 6 - Bulat 5.5, Čačić 6, Šimić 6 (od 60. Vejić 6), Verhas 6 (od 72. Nosek -) - Štrok 6 - Lovrek 7, Franja 6.5</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 7 - Nekret-Katić 6; Novak 6, Kablar 5.5 - Lamešić 6 (od 46 Katulić 6.5), Bošnjak 6, Andračić 6, Fumić 6 - Kiseljak 6 (od 77. Galić -), Lovreković 6, Petričević 6.5 (od 71. Gulić -)</p>
<p>SUDAC: Katuša (Čakovec) 7. GLEDATELJA: 1500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Lovrek (3), 1-1 Petričević (47)</p>
<p>ŽUTI KRTONI: Fumić, Šimić, Novak, Štrok, Verhas, Katulić, Vejić, Perić</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Silvio ČAVLINA</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Od mnogih prilika tek jedan pogodak</p>
<p>ČAKOVEC, 11. ožujka</p>
<p> - Čakovec je izborio priželjkivanu pobjedu uoči posljednjeg kola drugog dijela ove sezone, bilo je 1-0 protiv Rijeke.</p>
<p>Sastav Rijeke u blijedom izdanju nije mogao parirati domaćinu i samo zahvaljujući velikoj neefikasnosti čakovečkog sastava Riječani nisu još i više stradali. S prilikama je Čakovec počeo već u prvim minutama utakmice kada je raspoloženi Domjanić u dva navrata izvrsno asistirao Ribiću koji se nije snašao u izglednim situacijama. U 19. minuti Tafra je dobro istrčao izvan kaznenog prostora, ali je loše izbio loptu koja je stigla do Bubeka, ali je ovaj oklijevao i prilika je propala. Ipak, samo minutu kasnije nakon izvrsnog ubačaja iz kuta Bradvića, loptu je okrznuo glavom Ribić, da bi na drugoj stativi usamljeni Karabatić donio vodstvo domaćinu. U 29. minuti Bradvić je dugom loptom uposlio Cabana koji se nije snašao pred Tafrom.</p>
<p>Jedinu dobru situaciju Rijeka je imala u 38. minuti kad je »zaspala« obrana domaćina, a Mikac je sa 30-tak metara slabo pucao. S druge strane solo-prodor Cabana riječki je vratar Tafra izvrsno obranio, a u 69. minuti Domjanić je izvrsno uposlio Novaka koji je izlašao sam pred Tafru, ali je pucao pored gola.</p>
<p>• Stadion »Mladost«</p>
<p>ČAKOVEC - RIJEKA 1-0 (1-0)</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 6, Ribić 5 (od 67. Novak 6), Škopljanac 6.5, Bubek 6 (od 90. Kovačić -), Domjanić 7, Kelemen 5 (od 46. Zrna 6.5), Karabatić 6.5, Škaričić 5, Caban 5.5, Bradvić 6, Majcen 5.5</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6.5, Matulović 5, Čaval 5, Weiss 5, Mijatović 5, Skočibušić (od 33. Polić 5), Brajković 5.5, Kremenović 5, Dragičević 5, Maroslavac 5 (od 46. Miličić 6), Mikac 5 (od 75. Klić -)</p>
<p>SUDAC: Vitković (Vinkovci) 6. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Karabatić (20).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bubek, Weiss, Kremenović, Polić</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Željko DOMJANIĆ</p>
<p>Dean Zrna</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Loša igra, podijeljeni bodovi</p>
<p>VINKOVCI, 11. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Cibalije i Šibenika podijelili su bodove, osigravši 1-1. Ovakvim je ishodom zadovoljniji gost iz Šibenika koji je, valja to iskreno priznati, u 90 minuta vinkovačkog nadigravanja pokazao nešto kvalitetniji nogomet. Ali, nijedna momčad nije zaslužila neke pohvale za prikazanu igru.</p>
<p>Kada je Mario Meštrović u 45. minuti nakon opravdano dosuđenog 11-erca doveo vinkovačkog prvogligaša do prednosti, ponadali su se Vinkovčani da će tako i ostati, ali nogometaši sa Šubičevca nisu mislili tako. U 70. minuti neuvjerljivi sudac Vlado Svilokos ponovno je pokazao na bijelu točku, ovoga puta za goste. Ivan Milas bio je vrlo precizan i osigurao svojoj ekipi bod.</p>
<p>Vinkovčani su tako propustili prigodu novom pobjedom zaokružiti iznimno uspješan ciklus u proljetnom nastavku prvenstva, a prigodu za popravak imaju za tjedan dana protiv Rijeke na Kantridi, gdje po tradiciji igraju vrlo dobro. </p>
<p>• Stadion Cibalije</p>
<p>CIBALIA - ŠIBENIK 1-1 (1-0)</p>
<p>CIBALIA: Marić 7, Križanović 5, M. Jurić 6, Tkalčević 5, Bogdan 5, Pernar 5.5, J. Jurić 5.5 (od 61. Ivezić 5), Kovačević 5.5, Grgić 5.5 (od 77. Antić -), M. Meštrović 6.5, Z. Ratković 5 (od 81. Lučić -)</p>
<p>ŠIBENIK: Bulat, Pranjić 6.5, Krpan 6, Vincelj 6.5, Jović 6, Kartelo 6, Milas 6.5, Bedeković 5.5, Marasović 5 (od 68. Šupe -), Matas 5.5 (od 58. Šestan 5), Karabeg 5.5 (od 55. Pirija 6)</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 6. GLEDATELJA: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 M. Meštrović (45 - 11m), 1-1 Milas (69 - 11m).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: M. Jurić, Kovačević, Grgić, Ivezić, Pernar, Bedeković, Šestan</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica MARIĆ</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatska traži sazivanje konferencije Vijeća za implementaciju mira u BiH?</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Hrvatska Vlada zatražit će, kako saznaje Vjesnik u političkim krugovima u Zagrebu, održavanje konferencije Vijeća za implementaciju mira (Peace Implementation Council) u BiH kako bi se našlo rješenje za postojeću krizu u odnosima između bosanskohercegovačkih Hrvata i međunarodne zajednice koju predstavlja Wolfgang Petritsch.</p>
<p> Kako je poznato, Petritsch smijenio je prošloga tjedna Antu Jelavića i nekoliko njegovih suradnika zbog proglašenja privremene hrvatske samouprave u BiH. Hrvatski narodni sabor, kako je objašnjeno, proglasio je tu samoupravu kao odgovor na izborna pravila koja, upozorava se, poništavaju izbornu volju hrvatskog naroda u BiH. Privremena samouprava stupa na snagu 19. ožujka, zbog čega hrvatska Vlada požuruje svoju inicijativu za sazivanje konferencije.</p>
<p>Vijeće za implementaciju mira (PIC) osnovano je u prosincu 1995. kao dio Daytonskog sporazuma i dosad se više puta sastalo kako bi utvrdilo rezultate postignute u stabilizaciji stanja u BiH i odredilo nove zadaće i smjernice. Vijeće čine svi bitni čimbenici međunarodne zajednice od EU-a do UN-a, visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH te legitimni predstavnici sva tri konstitutivna naroda u BiH. </p>
<p>Kako se neslužbeno doznaje, skup na tako visokoj razini, kako očekuju u krugovima bliskim Banskim dvorima, mogao bi pomoći razrješenju postojeće krize, ali i utvrditi pravila igre za buduće razdoblje. S tim u vezi, saznaje Vjesnik, hrvatska strana postavit će dva pitanja. Prvo se tiče provedbe odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom prostoru te države (što je predsjednik Vlade Račan ponovio i u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u dva«). A to znači da bi visoki predstavnik, slijedom te odluke, trebao uvesti Dom naroda i u Republiku Srpsku. Drugo pitanje tiče se definitivnog utvrđivanja pravila za izbor zastupnika u Dom naroda i Federacije BiH, i same BiH.</p>
<p>Dakle, hoće li svaki narod sâm birati svoje predstavnike u Dom naroda, kako stoji i danas u Ustavu BiH, ili će »svi birati sve« kako je prema Barryjevim privremenim izbornim pravilima? S obzirom da su Bošnjaci izrazito brojniji narod u Federaciji, Hrvati BiH drže da ta pravila legaliziraju majorizaciju Bošnjaka nad Hrvatima čime se krše ustavna načela o ravnopravnosti hrvatskog naroda u tom entitetu. Zanimljivo je da se Ustavni sud BiH proglasio nenadležnim u vezi sa spomenutim izbornim pravilima, u povodu žalbe koju su predstavnici hrvatskog naroda uputili toj instituciji.</p>
<p>Privremenim izbornim pravilima koja je za nedavne izbore u BiH pripremio Robert Barry, šef OESS-ove misije u toj državi, određeno je da zastupnike u Dom naroda Federacije biraju svi vijećnici u kantonalnim skupštinama. Prema tom modelu, dobar dio hrvatskih zastupnika u Dom naroda Federacije dolazi voljom bošnjačkih vijećnika. Na taj način Dom naroda Federacije BiH postaje drugi Zastupnički dom što je u suprotnosti s Ustavom Federacije i Daytonskim sporazumom jer se kao hrvatski predstavnici u vlasti BiH pojavljuju političari za koje bosanskohercegovački Hrvati nisu glasovali. Kako se nadalje saznaje, na toj konferenciji za koju tek treba pridobiti suglasnost svih bitnih čimbenika, hrvatska strana neće ponuditi kao službeni dokument Budišin prijedlog kantonizacije BiH. U Zagrebu bi voljeli kad bi se ta konferencija dogodila što prije jer za tjedan dana (sljedećeg ponedjeljka) istječe rok koji je Hrvatski narodni sabor postavio u vezi s primjenom privremene samouprave. Na tom saboru rečeno je da će se od tog prijedloga odustati ako se izmijene izborna pravila koja, kako je to u više navrata istaknuto, diskriminiraju hrvatski narod u BiH i obezvređuju njegovu političku volju. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Princeza Diana imala šansu da preživi?</p>
<p>LONDON, 11. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Princeza Diana mogla je biti spašena bržom intervencijom nakon prometne nesreće u kojoj je izgubila život, tvrdi dr. Christian Barnard, južnoaofrički kirurg poznat po tome što je izvršio prvo presađivanje srca. Barnard, koji je bio prijatelj pokojne princeze, tvrdi da više ne može šutjeti. On uskoro planira objaviti knjigu u kojoj će iznijeti svoje mišljenje o njenoj pogibiji u Parizu 1997. </p>
<p>Barnard tvrdi da je Diana mogla biti spašena jer je, prema liječničkom izvješću, umrla od unutrašnjeg krvarenja.</p>
<p> On navodi da je oštećena bila plućna vena, koja krvari prilično sporo. »Da je princeza Diana bila prebačena u bolnicu unutar deset minuta od nesreće, što je trebalo biti moguće, i da joj je tamo bila pružena propisna njega, ona bi preživjela«, smatra poznati liječnik. On drži kako je pogreška što princeza nije brže prebačena u bolnicu, jer se njeno krvarenje moglo zaustaviti samo kirurškim putem. Takvo gledište podupire i dr. Frederic Maillez, francuski liječnik koji se slučajno zatekao na mjestu sudara, koji se dogodio 31.kolovoza 1997., nedugo nakon ponoći.</p>
<p> On tvrdi kako mu se činilo da Diana ima šansu da preživi. No princeza je nakon sudara, u kome je dosta teško ranjena, pretrpjela i infarkt, te joj je nakon toga na licu mjesta ukazivana liječnička pomoć, a u bolnicu je stigla tek nakon dva sata. Njena oštećena plućna vena bila je sašivena i krvarenje zaustavljeno, ali je pretrpjela drugi infarkt i umrla unatoč naporima liječnika. </p>
<p>Autor Martyn Gregory, koji je napisao knjigu o zadnjim princezinim danima, sumnja da je Diani moglo biti spasa. On ističe kako liječničko izvješće sastavljeno nakon njene smrti navodi da su ozljede koje je princeza pretrpjela obično smrtonosne, bez obzira na napore liječnika.</p>
<p> Spomenuti autor poziva se i na profesora Patricka Goldsteina, potpredsjednika francuske službe hitne pomoći, koji je rekao: »Diana nije imala šanse da preživi. Nesreća je bila previše žestoka.« Američki novinari Thomas Sancton i Scott MacLeod objavili su, međutim, knjigu u kojoj tvrde isto što i dr. Barnard: kako bi princeza preživjela da nisu prošla puna dva sata prije negoli je stigla do bolnice. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Talibani će prekinuti rušenje spomenika ako im to narede vjerski vođe </p>
<p>ISLAMABAD, 11. ožujka </p>
<p> - Afganistanski vladajući talibani u nedjelju su dali naslutiti da bi mogli obustaviti akciju rušenja svih povijesnih spomenika ako im to prilikom posjeta jednoglasno narede islamski vjerski vođe. </p>
<p>Talibanski veleposlanik u Pakistanu mula Abdul Salam Zaif rekao je, a prenosi afganistanska novinska agencija sa sjedištem u Pakistanu, da je izaslanstvo najvećega svjetskog muslimanskoga tijela, Organizacije islamske konferencije, stiglo u južnoafganistanski grad Kandahar i počelo razgovore s talibanskim vlastima.</p>
<p> »Izdaju li dvije strane jednoglasnu islamsku fetvu u kojoj se uništavanje kipova smatra neprikladnim, prihvatit ćemo to«, prenosi bez objašnjenja Zaifove riječi Afghan Islamic Press, agencija koja ima dobre kontakte s talibanima. </p>
<p>U nedjelju ujutro talibanske su vlasti najavile da će uništiti ono što je preostalo od dvaju drevnih Budinih kipova u Bamiyanu uklesanih u stijenu prije 1500 godina. Talibanski ministar vanjskih poslova Uakil Ahmed Mutauakel izjavio je da je u Islamabadu odbacio zahtjev glavnoga tajnika UN-a Kofija Annana da zaustavi uništavanje Budinih kipova, dodavši da od njih »nije preostalo mnogo«. Na konferenciji za novinare nakon susreta s Annanom, Mutauakel je rekao da je rušenje kipova »vjersko i unutarnje pitanje« i nije dano »nikakvo vjersko opravdanje da bi se povukla naredba o rušenju«.</p>
<p> Odluka talibana (afganistanskih vjerskih učenika, fundamentalista) da sruše kipove Buda koje drže idolatrijom, potaknula je val međunarodnih osuda - budista, muslimana, UNESCO-a i stranih vlada koji te kipove drže dijelom svjetske kulturne baštine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dries Venter: Zainteresirani smo za riječku luku i izgradnju cesta u Hrvatskoj </p>
<p>U Južnoafričkoj Republici živi ukupno između 10 i 15 tisuća Hrvata i potomaka hrvatskih doseljenika koji su tamo već nekoliko generacija. Oni su poslovni ljudi, znaju jezike i imaju uvid u situaciju u Hrvatskoj pa mogu biti od velike koristi u povezivanju poslovnih partnera, ističe veleposlanik Venter </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Koliko Hrvatska postaje predmetom interesa sve različitijih političkih i gospodarskih subjekata u svijetu, dokazuje i posjet veleposlanika Južnoafričke Republike Driesa Ventera Zagrebu. Veleposlanik s dosadašnjim profesionalnim iskustvom u podsaharskoj Africi ima sjedište u Budimpešti, odakle pokriva i susjedne zemlje Hrvatsku i Rumunjsku. Unatoč tome što je na ovom poslu manje od pola godine, Venter iznosi pohvale za ritam tranzicije na tim prostorima i ne skriva svoj optimizam glede ubrzanih promjena i odličnih perspektiva Hrvatske. </p>
<p>• Koji su to posebni interesi koji Južnoafričku Republiku dovode u Hrvatsku? </p>
<p>- Naša je želja da, u mjeri u kojoj možemo, podupremo, pa i materijalno pomognemo u najširem spektru potreba i obostranih interesa. Posjetio sam Zagrebačko sveučilište i bio impresioniran činjenicom koliko se mladih ljudi u Hrvatskoj visokoškolski obrazuje. No, svakako ćemo nastojati svoje interese povezati prije svega na gospodarskom planu.</p>
<p>• Što sada može povezivati toliko različite i udaljene države kao što su JAR i Hrvatska?</p>
<p>- Povezuje nas, primjerice, prekrasna morska obala i s njom u vezi turizam kao bitna gospodarska grana. Ne u smislu razmjene turista, ali bi sigurno bilo korisno usporediti iskustva budući da se obje zemlje trude privući što više stranih gostiju. Vidim da je vaš turizam u procesu intenzivne privatizacije i transformacije i čini mi se da bih osobno mogao biti od koristi u povezivanju turističkih djelatnika kako bi oni razmijenili iskustva i znanja. Nadalje nas povezuju pitanja u poljoprivredi. Vinarski stručnjaci iz Zagreba već su posjetili JAR i nadam se da nam tu tek predstoji korisna razmjena stručnih znanja u vezi s uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina. </p>
<p>• Koje su još gospodarske grane u Hrvatskoj predmet vašeg interesa?</p>
<p>- Čini mi se da je u kontekstu zajedničkih poslova vrlo zanimljiva potencijalna uloga riječke luke koja treba biti izlaz ne samo za hrvatsko gospodarstvo već i prolaz za robu koja bi iz drugih dijelova svijeta išla u srednju i istočnu Europu. Pretpostavljam da bi se južnoafričke tvrtke mogle zainteresirati za takve poslove. Zbog toga ću ovih dana i posjetiti Rijeku. Shvatio sam također da Hrvatsku očekuju i velike investicije u izgradnji autocesta, a budući da smo mi već angažirani na području prometa u Europi, mogli bismo biti zanimljivi i na ovom tržištu. Sklapanje suradnje i poslova nije proces koji se odvija lako i brzo, stoga se moramo angažirati u otkrivanju potencijala i iskorištavanju mogućnosti. </p>
<p>• U JAR-u odavno postoji hrvatska zajednica. Očekujete li pomoć od naše dijaspore u sklapanju poslovnih aranžmana? </p>
<p>- U našoj državi živi ukupno između 10 i 15.000 Hrvata i potomaka hrvatskih doseljenika koji su tamo već nekoliko generacija. Oni su poslovni ljudi, znaju jezike i imaju uvid u situaciju u vašoj državi pa svakako mogu biti od velike koristi u povezivanju poslovnih partnera. </p>
<p>• Saznali smo i da je guverner vaše središnje banke hrvatski đak?</p>
<p>- Da, guverner Reserve bank, vrlo ugledne i stabilne institucije u našoj državi je Tito Mboweni i on je studirao u Zagrebu. Pretpostavljam da tu okolnost također treba na određeni način iskoristiti. </p>
<p>• Kakva su vaša iskustva u radu Komisije za istinu i pomirenje? Mislite li da je ona poželjna i na prostorima nekadašnje SFRJ?</p>
<p>- Ta se Komisija, kao i ukupni život u našoj državi, mora promatrati u kontekstu aparthejda koji je pogodio ogromni dio stanovnika. Komisija je prestala postojati, sad imamo još samo procese saslušanja za amnestiju, no dok je djelovala bila je vrlo dobar način da se javnost suoči sa strahotama i represijama koje su se događale, a o kojima se nije dovoljno znalo te da se otvore bolna pitanja. Ono što je važno za vas je saznanje da istina mora izići na vidjelo, jer ono što se od zlodjela stavi pod tepih, prije ili kasnije manifestira se s još težim posljedicama. Ne bih davao savjete jer svaka zemlja mora pronaći svoj način u traženju istine i pomirbe. </p>
<p>• Ljudska prava, prava manjinskih zajednica i jednakost spolova su i kod vas važna društvena pitanja?</p>
<p>- Intenzivno se bavimo tim pitanjima, naročito položajem žena jer, morate znati, u mnogim dijelovima Južnoafričke Republike žene se još uvijek kupuju. Naš cilj je da imamo 50 posto žena u državnim strukturama i u vlasti. Sada ih u parlamentu ima 39 posto. Naš specifičan problem su i tragovi tradicionalnog života plemenskih zajednica sa svim specifičnim obilježjima koja nisu u skladu sa zahtjevima modernog demokratskog društva. Držimo da za njihovo prevladavanje treba jako puno truda i vremena, no i već postignutim rezultatima nismo nezadovoljni. </p>
<p>• AIDS je veliki problem Afrike?</p>
<p>- Da, u JAR-u ima 4,5 milijuna HIV pozitivnih i puno se napora i novca ulaže u primarnu zdravstvenu zaštitu i liječenje kako bi što veći broj siromašnih ljudi imao pristup što jeftinijim generičkim lijekovima. Zbog toga vodimo tešku borbu sa farmaceutskim tvrtkama kojima je primarni cilj zarada. </p>
<p>• Čini li vam se da su razlike u načinu života i mentalitetu između JAR i Hrvatske velike?</p>
<p>- Meni se jako sviđa vaš način života. Oduševljen sam činjenicom da ljudi provode puno vremena na ulicama, u šetnjama, da sjede po kafićima što kod nas nije slučaj, budući da se ljudi već u ranim večernjim satima i u velikim gradovima povlače u svoje domove. S nestrpljenjem očekujem kad ću moći provesti više vremena kod vas na moru, u Istri i Dalmaciji, i kad ću se moći sasvim neslužbeno družiti sa ljudima, jer mislim da se tako najbolje može upoznati način života određene sredine, a s tim u vezi i odnos prema poslu i svim ostalim oblastima života. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Makedonija obećala da će poboljšati položaj albanske manjine </p>
<p>SKOPJE, 11. ožujka </p>
<p> - Pripadnici makedonske službe sigurnosti raspoređeni su duž cijele granice s Kosovom na kojoj u noću na nedjelju i tijekom prijepodneva nije bilo oružanih provokacija, objavili su makedonski mediji u nedjelju. Mediji su prenijeli da su se šefovi diplomacije Makedonije i Albanije na sastanku u subotu navečer suglasili u osudi napada albanskih ekstremista. </p>
<p> Granični prijelazi Blace i Jažince i dalje su zatvoreni osim za pripadnike civilne administracije UN-a (UNMIK), međunarodne snage na Kosovu (KFOR) i makedonske građane.</p>
<p> Makedonija je u subotu obećala da će poboljšati položaj albanske manjine koja čini otprilike 30 posto njezinog stanovništva. »Poboljšat ćemo položaj manjina«, rekao je makedonski ministar vanjskih poslova Srđan Kerim nakon razgovora s albanskim kolegom Paskalom Milom u albanskom mjestu Peshkopiju.</p>
<p> Oba ministara suglasna su da su naoružane osobe koje su odgovorne za posljednje oružane incidente u Makedoniji, »ekstremisti«. »Želimo provesti reforme u ekonomskoj i socijalnoj sferi. To će biti naš odgovor na ekstremizam«, kazao je Kerim. Milo je zatražio od makedonske vlade da poboljša položaj albanske manjine.</p>
<p> »Podupiremo korake koje je makedonska vlada poduzela na rješavanju problema albanske manjine i potičemo je da osigura veća prava za allbansko stanovništvo«, rekao je Milo osudivši nasilje i napade na makedonske snage sigurnosti. </p>
<p>Albanci nisu destabilizirajući čimbenik na Balkanu, a najnoviji sukobi u Makedoniji počivaju na naslijeđenim makedonskim problemima, rekao je čelnik Albanske demokratske stranke u Makedoniji Arber Xhaferi u intervjuu koji u nedjelju prenosi prištinski dnevnik na albanskom Koha ditore. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Grčka ne isključuje »baršunasti razvod« Crne Gore, Kosova i SRJ</p>
<p>ATENA, 11. ožujka</p>
<p> - Grčki ministar vanjskih poslova Georges Papandreou nije u nedjelju, prvi put dosad, isključio mogućnost »baršunastog razvoda« između Kosova, Crne Gore i SR Jugoslavije, ako »svaka od dviju strana to odluči ostvariti demokratskim dijalogom«.</p>
<p> »Politika koja počinje gerilsku borbu kako bi bila priznata (barem) kao politička sila, zahtijevala zemlju, mijenjala granice i satatus quo neke regije, vrlo je opasna igra koju ne smijemo odobriti«, istaknuo je Papandreou u interviewu za list »To Vima«.</p>
<p> »Naprotiv, moramo pridonijeti razvitku ozračja povjerenja koje ti (albanski) pobunjenici žele narušiti, kako bi se u prvi plan dovele umjerene snage«, rekao je, ocjenjujući da bi »te umjerene snage mogle pokrenuti pregovore i odlučiti o konačnom statusu Kosova«.</p>
<p> »Ako uz pomoć demokratskog dijaloga dvije strane odluče o baršunastom razvodu, bilo da se radi o Kosovu ili Crnoj Gori nećemo ih moći spriječiti«, istaknuo je grčki ministar vanjskih poslova. Također je dodao kako se Atena »načelno protivi svakoj promjeni granica i da je ona za poštivanje ljudskih prava i prava manjina«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tajna nestanka slovenskog majora Trohe</p>
<p>Kamo je, kako i kada točno nestao major Troha? Taj je neobičan slučaj, koji zabrinjava slovenske vlasti i javnost, dospio i do Državnoga zbora (parlamenta), ali je, kako tvrdi ljubljansko »Delo«, ostao na mrtvoj točki</p>
<p>LJUBLJANA, 11. ožujka</p>
<p> - Nestanak slovenskoga majora Ladislava Trohe još prije mjesec i pol dana i dalje ostaje velika tajna. Kamo je, kako i kada točno nestao major Troha? Taj je neobičan slučaj, koji zabrinjava slovenske vlasti i javnost, dospio i do Državnoga zbora (parlamenta), ali je, kako tvrdi ljubljansko »Delo«, ostao na mrtvoj točki. O njemu je krajem prošlog tjedna raspravljala parlamentarna Komisija za nadzor sigurnosnih i obavještajnih službi, ali nadležni u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova, koji vode usporedne istrage, nisu ni uskladili svoje »nalaze«. </p>
<p>Ti se njihovi »nalazi« ne slažu čak ni u temeljnoj činjenici: kada je, kojega je dana major Troha nestao bez traga i glasa nakon što je izišao iz svoje sobe? Prema izvješću ministarstva unutarnjih poslova (MNZ), to se dogodilo 18. siječnja. Međutim, u ministarstvu obrane (MORS) zapisano je kako je Troha 19. siječnja još bio na »radnome mjestu«. Taj su nesklad u datumu nestanka odmah zapazili članovi Komisije DZ-a i izrazili nezadovoljstvo aljkavošću u istrazi i »podcijenjivačkim odnosom« oba ministarstva prema njoj, jer nisu odgovorili na precizna pitanja što su im bila postavljena.</p>
<p>U MORS-u su također zapisali kako prije svojega nestanka major Troha nije zahtijevao dopust ili »bilo koju drugu vrstu privremene odsutnosti«. Naprotiv, u izvješću MNZ-a piše kako su njihovi istražitelji upravo u MORS-u saznali da je on prije nestanka, ipak, zahtijevao dopust, ali mu njie bio odobren. Policijska je istraga otkrila još neke činjenice u potrazi za nestalim majorom. U iznajmljenoj sobi u kojoj je stanovao, jer nije bio Ljubljančanin, pronađen je njegov kovčeg, a u njemu je bilo nekoliko pištolja, adresar, listić s nekoliko telefonskih brojeva i još neki nevažni papiri.</p>
<p>Troha je također kod kuće ostavio i svoje osobne dokumente, ali državni tajnik MNZ-a Miha Molan, koji je saslušan pred parlamentarnom komisijom, nije znao reći je li među njima bio i putni list. Naime, prema nekim pretpostavkama, postoji mogućnost da je major pobjegao u inozemstvo u strahu da ne budu otkriveni neki prljavi poslovi u kojima je, navodno, bio umiješan. Istodobno su kriminalisti zahtijevali od okružnoga državnog tužiteljstva da im odobri uvid u sve telefonske pozive i razgovore majora Trohe prije nestanka, ali im je zahtjev odbijen. </p>
<p>Sada policijskim istražiteljima, kako kažu u MNZ-u, ostaje samo mogućnost da u istrazi, a na temelju Zakona o kaznenome postupku, primijene neke posebne metode i sredstva. Međutim, smatra se bitnim kako dosadašnja istraga nije potvrdila javno iznesene sumnje da je neka osoba izvršila kažnjivo djelo, odnosno ubojstvo, nad nestalim majorom Trohom. Na kraju, sva ta aljkavost i neusklađenost u istrazi dvaju važnih ministarstava ostavila je gorak okus u ustima članova parlamentarne komisije, kako je izjavio njezin član Rudolf Moge, zastupnik najjače stranke, Liberalne demokracije Slovenije (LDS). A u javnosti je tajna nestanka majora Trohe dobila razmjere državnoga skandala, za koji se zahtijeva odgovornost odgovornih osoba.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ministar Dini ne stigne pročitati sve telegrame</p>
<p>RIM, 11. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Italije, Lamberto Dini je i dalje u središtu interesa talijanskih medija. Nakon objavljenih pisama i telegrama bivših velepolsnika Italije u Beogradu koji upozoravaju vladu da ne ulazi u riskantni biznis kupovine srpskog Telekoma, teško je vjerovati da Farnesina, ministarstvo vanjskih poslova, nije bilo upoznato sa cijelim pothvatom.</p>
<p> Opkoljen novinarima nakon prezentacije knjige intervjua, Lamberto Dini je bio prisiljen odgovoriti je li pročitao telegram koji mu je posalo tadašnji velepolsanik iz Beogrda, Francesco Bascone u kojem eksplicitno navodi da će se »novci od prodaje srpskog Telekoma iskoristiti za održanje Miloševićevog režima, a ne za modernizaciju telefonije«. Međutim, na zaprepaštenje prisutnih novinara, ministar Dini tvrdi da nije pročitao Basconijev telegram, jer »svaki dan u Farnesinu stiže tisuće telegrama sa svih strana svijeta«, a inače »veleposlanik Basconi je u svom telegramu samo izvještavao o mišljenju medija iz Srbije«. Ponovio je da talijanska vlada nije niti odobrila, niti sudjelovala u pregovorima za kupovinu 29 posto srpskog Telekoma. Međutim, šef talijanske diplomacije je pokušao opravdati cijeli poslovni pothvat, tvrdeći da je 1997. godine, nakon Daytonskog sporazuma, »međunarodna zajednica nastojala pomoći ekonomski oporavak Srbije i ojačati razvoj demokracije na tom području. Na optužbe da je dio novca dobijenog od prodaje srpskog telekoma u iznosu od milijardu i pol maraka, (od Italije 900 milijuna maraka, a od Grčke 600 milijuna DEM) Milošević iskoristio za financiranje rata na Kosovu, Dini je odgovorio: »Te dvije svari se ne mogu povezati jer je kriza na Kosovu došla dvije godine kasnije«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bodo Hombach se želi vratiti iz Bruxellesa u Berlin</p>
<p>BERLIN, 11. ožujak (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Koordinator Europske unije za Jugoistočnu Europu Bodo Hombach planira se navodno vratiti u Berlin, ali za njega u vrhu njemačke politike nema mjesta, piše Welt am Sonntag od nedjelje. Špekulacije o Hombachovom povratku počele su nedavno u njegovom rodnom gradu Mülheimu gdje bi se on, prema pisanju tamošnjeg nadregionalnog dnevnika, mogao na idućim parlamentarnim izborima kandidirati za zastupnika u Bundestagu.</p>
<p> Zasad su, prema njegovom socijaldemokratskom stranačkom prijatelju iz Mülheima, Thomasu Schröeru »sve su opcije otvorene«. Inače, Hombacha se drži najzaslužnijim za pobjedu SPD-ova kandidata Gerharda Schrödera na njemačkim saveznim parlamentarnim izborima, kao i za uspostavu dobrih odnosa s velikim koncernima. Kancelar Schröder ga je zbog tih zasluga tada imenovao za ministra u Uredu kancelara. No, nakon što su mediji pisali o Hombachovim aferama u izgradnju vile u Mülheimu, kancelar se svog najzaslužnijeg čovjeka riješio tako da ga je poslao u Bruxelles za koordinatora Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe. Oporba i mnogi politički komentatori, pak, zamjerili su njemačkom kancelaru što čovjeka s takvom »balkanskom« reputacijom šalje da »europeizira Balkan«.</p>
<p>No, kako se približavaju savezni parlamentarni izbori u Njemačkoj, čovjek iz Mülheima sa svojim menadžerskim i inim talentima mogao biti od koristi u Berlinu. Prema Welt am Sonntagu, sam Hombach, ne žudi toliko za pozicijom u Berlinu, ali nije zadovoljan ni sa svojom pozicijom u Bruxellesu gdje sjedi u malom uredskom prostoru za jeftinim pisaćim stolom; koordinator nije zadovoljan ni količinom novca koji ima na raspolaganju niti sa načinom kako ga europska birokaracija šalje na Balkan. Neki komentatori drže da je balkanski koordinator, ako se izuzme nekoliko otvorenih gradilišta, napravio mali posao. Ali i da je Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Europu najnovijim događanjima na Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori pokazao da nije jamac stabilnosti Balkana. Ako se »najbolji čovjek njemačkog kancelara Schrödera« premješta iz Bruxellesa u Berlin, onda bi to mogao biti dodatni razlog. Za sada je sigurno, samo da je ovoga vikenda Hombach radio svoj balkanski posao. Naime, u svom zavičaju u Ruhru, bio je domaćin srbijanskom premijeru Zoranu Đinđiću. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Palestinci traže učinkovitiju arapsku potporu i obećanih milijardu dolara </p>
<p>Procjenjuje se da su izravne štete na palestinskim područjima od početka Intifade 28. rujna prošle godine do danas, dostigle tri milijarde dolara </p>
<p>ANKARA, 11. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova arapskih zemalja u nedjelju su, u sjedištu Arapske lige u Kairu, u dosta napetoj atmosferi, počeli s razmatranjem dva ključna problema. Prvo, budućnosti srednjoistočnog mirovnog procesa (sada kada je Ariel Sharon novi izraelski premijer) i, drugo, zajedničke napore da se ukinu deset godina stare gospodarske sankcije koje je Iraku nametnula međunarodna zajednica. Prijedlozi za rješavanje ta dva otvorena pitanja usvojit će se, kako se očekuje, na summitu 22 arapske zemlje. Taj skup se treba održati 27. ožujka u jordanskoj prijestolnici Ammanu.</p>
<p>Kao što se i očekivalo, Palestinci su kritizirali svoju »arapsku braću« zbog toga što nisu održali obećanje da će pružiti milijardu dolara nužne pomoći. Takva obveza preuzeta je u listopadu prošle godine summitu čelnika arapskih zemalja.</p>
<p> Izraelska gospodarska blokada palestinskih teritorija prouzročila je pravi kolaps tamošnjih tvrtki. Procjenjuje se da su izravne štete samo od početka Intifade, započete 28. rujna prošle godine, do danas dostigle tri milijarde dolara. Istodobno, rečeno je kako je stotinama tisuća Palestinaca onemogućeno da idu na posao u Izrael.</p>
<p>Arapski ministri su zatražili, posebice od SAD-a, da se daleko učinkovitije nego dosad angažiraju u arapsko-izraelskom mirovnom procesu. Pritom je iznesena ocjena da američkoj srednjoistočnoj politici nedostaje jasna vizija koja je nužna za uspješno okončanje mirovnog procesa. </p>
<p>Čule su se također i tvrdnje da je poruka američkog državnog tajnika Colina Powella o tome da Irak predstavlja daleko opasniju prijetnju (dana tijekom njegovog prvog posjeta zemljama Srednjeg istoka prošlog mjeseca) u znatnoj mjeri smanjila napore da se nađe pravedno i trajno rješenje u odnosima Izraela i njegovih arapskih susjeda.</p>
<p> Na oštre svearapske kritike naišla je i najava američkog predsjednika Georgea Busha, dana tijekom predizborne kampanje, da će prebaciti američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem.</p>
<p> Arapske i sve islamske zemlje, bez izuzetka, tvrde da bi se time prekršile rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Ističe se da bi se takvim »preseljenjem« doveli u pitanje budući izraelsko-arapski mirovni pregovori. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Poslije psovki, Kina mirnije progovara o nobelovcu - disidentu </p>
<p>Kada se prije pet mjeseci saznalo da je kineski disident Gao Xingjian dobio Nobelovu nagradu za književnost službeni je Peking odluku Švedske akademije osudio kao politički motiviranu/ Nakon mjeseci prešućivanja, prešlo se na »argumentirani obračun«</p>
<p>ZAGREB,11. ožujka</p>
<p> - Kineski mediji prekinuli su službenu šutnju o Gao Xingjianu (60), prošlogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Gao je prvi Kinez koji je dobio tu prestižnu i vrijednu nagradu (uz slavu, donijela je i 900.000 dolara). No, ni upućeniji kineski intelektualci nisu mnogo znali o dobitniku i njegovu djelu. </p>
<p>Gao je diplomirao francuski u Pekingu i posvetio se pisanju i slikarstvu. Poput mnogih intelektualaca, »devete smrdljive kategorije« kako ih se nazivalo za vrijeme kulturne revolucije, proveo je šest godina na »preodgajanju radom«. Prvi tekst uspio je objaviti tek 1979., zahvaljujući političkim promjenama pod utjecajem Denga Xiaopinga. Tek nešto prije toga bila je ukinuta ultraljevičarska zabrana kineskih i stranih klasika. Među nepodobnima dotad su bili čak i Shakaspeare, Balzac i Tolstoj. Kad su se knjige klasika ponovno pojavile u prodaji, stvorili su se kilometrima dugi redovi kupaca. U Pekingu je prvoga tjedna razgrabljeno svih 800.000 primjeraka Tolstojeve Ane Karenjine. No, bilo je to tek djelomično zatopljenje. </p>
<p>Gao je radio za pekinška kazališta, ali ga ideološki čistunci i cenzori nisu voljeli. Kritiziralo se njegov esej o estetici jer je izrazio sumnju u, tada jedino cijenjen, socijalistički realizam. Drama »Autobusna postaja«, napisana 1983. pod vidljivim utjecajem Samuela Becketta, osuđena je kao duhovno zagađenje i intelektualno smeće. Poput mnogih intelektualaca, iskusio je »gorku ljubav« (prema veoma kritiziranom filmu u kojem kćerka kaže svome ocu-stradalniku: »Volio si svoju zemlju, ali tvoja zemlja nije voljela tebe«). </p>
<p>Gao je otišao iz Kine 1987., kad je zabranjeno izvođenje jedne njegove drame. Sljedeće godine dobio je u Francuskoj status izbjeglice i smjestio se blizu Pariza. Preživljavao je zahvaljujući slikanju. Poslije masakra prosvjednika na Tiananmenu 1989., javno se odrekao Komunističke partije. Zbog toga je postao nepoželjan i njegove drame više nisu izvođene u Kini. </p>
<p>Kad se prije pet mjeseci saznalo da je dobio Nobelovu nagradu za književnost službena je Kina odluku Švedske akademije osudila kao politički motiviranu i ustvrdila da niz kineskih književnika zaslužuje nagradu prije Gaoa. Nije bilo radosti što je uglednog Nobela konačno dobio i jedan Kinez. Samo srdžba i poneka politička psovka. Za medije, Gao kao da nije postojao. </p>
<p>Kinezi, pa i političari na vrhu, već desetljećima priželjkuju Nobelovu nagradu. Nekoliko godina nadali su se da će je dobiti Ba Jin, najugledniji stariji književnik iz Shanghaija. Bio je progonjen u kulturnoj revoluciji, što mu je - očekivalo se - išlo u prilog. Hvaljen je i prevođen širom svijeta. (Riječki je Otokar Keršovani prije dva desetljeća objavio tri njegova romana). Kada, unatoč prijedlozima iz Francuske i još nekih zemalja, Ba Jin nije nagrađen, protumačilo se da mu izbornici iz Švedske akademije zamjeraju što uživa podršku službenih krugova. I poslije tolikih godina iščekivanja, Nobelova nagrada je pripala Gaou, disidentu koji je napustio Kinu i prije dvije godine postao građanin Francuske, službeno dakle više i nije Kinez. </p>
<p>Nije iznenadilo ogorčeno reagiranje kineskog političkog vrha na tu političku pljusku. Sa znatiželjom se očekivalo samo koliko će srdžba trajati. Po svemu sudeći, barem šutnja upravo prolazi. Prvo su neki od najuglednijih pisaca, usprkos mrštenjima političara, javno pozdravili nagradu. Četvorica su pisala Kineskom udruženju pisaca, prosvjedujući što se nagrađivanje Gaoa proglašava politički motiviranim. Za Gaoa kažu da je proslavio kineske književnike i dao golemi doprinos kineskoj literaturi, te da nije važno gdje živi, važno je što je pokazao da »Kinez može pridonijeti svjetskoj kulturi«. Literarni časopis je čak objavio kako su objavu dobitnika Nobelove nagrade oduševljeno pozdravile tisuće prisutnih na sajmu knjiga u Nanjingu.</p>
<p>Sada, poslije pet mjeseci prešućivanja, počinje sljedeća faza - tobože stručni, argumentirani obračun. Uz, naravno, još uvijek podosta mrgođenja. Yangchengški list nazvao je Gaoa groznim piscem, a njegovo nagrađivanje smiješnim i apsurdnim. Roman »Planina duše«, jedno od njegovih najvažnijih djela, proglašen je pojednostavljenim i razočaravajućim. List tobože nepristrano savjetuje čitateljima da kupe knjigu i sami se uvjere »kako se Švedska akademija našalila s kineskim narodom«. No, ne kaže kako kupiti knjigu koje nema u prodaji. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Oswald Spengler nije znao za »kravlje ludilo«, ali je ispravno predvidio »propast Zapada«?</p>
<p>U najznačajnije knjige dvadesetog stoljeća spada svakako knjiga »Propast Zapada« njemačkog filozofa-Oswalda Spenglera (1880. - 1936.). Izvorni naziv te Spenglerove knjige je: Der Untergang des Abendlandes, pa je neki zovu i »Zalazak Zapada«. Bilo kako bilo ta je knjiga uskoro po svome izlasku ubrzo »obišla svijet«, obzirom na temu koju obrađuje i na svijet na kojega se odnosi... A odnosi se na-Zapad, pod kojim zemljopisnim pojmom i mi taj dio zemaljske kugle podrazumijevamo...</p>
<p>Pojava takozvanog »kravljeg ludila« ipak se pojavila na »razvijenom« Zapadu, na »visokostandardnome« Zapadu, na Zapadu obilja i bogatstva, na Zapadu kojemu ništa na manjka i ne fali...</p>
<p>Možda se taj i takav Zapad toj i takvoj bolesti najmanje nadao i najmanje ju je očekivao. Zapad se, svi su izgledi, uvelike uljuškao u svome visokome standardu, u svome velikome bogatstvu i obilju, u svojoj velikoj pohoti i gramzljivosti za svojim, odnosno »Krezovim« blagom i bogatstvom. I onda kao grom iz vedra neba zadesilo ga ono o čemu danas sav svijet priča i govori, zadesilo ga to »kravlje ludilo«, zadesilo ga zapravo ono, što ga je moralo, prije ili kasnije, zadesiti i snaći, zadesilo ga nešto doista strašno i neizbježno... Još su stari Rimljani upozoravali: Svatko je svoje sreće (i nesreće) kovač, svatko »kuje sudbinu svoju«. Kako vidimo Zapad ju je »dobrano skovao« i to - sam sebi!</p>
<p>Maksim Gorki, taj majstor razgovora u pripovijetkama i dramama, pita jednoga multimilijunera i bogataša, po prilici ovo:</p>
<p>- Mister, jedete li vi dva ručka, dvije večere...?</p>
<p>- Ne, gospodine! Ja obično jedem jedan ručak, a često se dogodi da ne večeram.</p>
<p>- Dobro, spavate li onda na dva kreveta?</p>
<p>- Ne ni to. Meni je sasvim dosta jedan krevet. Vidite da sam mršav... </p>
<p>- A što će vam onda ti silni milijuni dolara...?</p>
<p>- Da stvaram - nove milijune! Hladnokrvno mu je odgovorio taj multimilijuner. </p>
<p>U nedavnoj prošlosti mi je jedan moj znanac doktor agronomskih znanosti rekao nešto čemu sam se zgrozio. On mi reče, da je danas tehnologija prehrane išla »toliko daleko«, da se, prvi visokoj tehnologiji prerade, mogu fekalije pretvarati u - hranu!!! Strašno, stravično, jezivo... - U nekim zapadnim zemljama to se i čini... reče mi taj učeni agronom. Nedavno je Zagrebačka televizija pokazala famozni Bajkal i život na njemu i oko njega. Na Bajkalu i oko Bajkala žive skromni, siromašni ljudi, većinom ribari. No oni su veseli, radosni, zdravi. Njih ne zabrinjava bolest, koja je temeljito uzdrmala i stresla bogati i prebogati Zapad. Stanovnici Bajkala ne boje se te »zapadne bolesti«, ne boje se toga »kravljeg ludila«. Budimo otvoreni: to »kravlje ludilo« najprije se dogodilo u glavama ljudi, u glavama onih, koji su to ludilo, na ovaj ili onaj način »unijeli« u kravlje glave, a onda se iz kravljih glava vraća onima, koji su to i takvo ludilo zapravo »proizveli«, koji su ga takozvanom visokom tehnologijom »na svijet donijeli...«</p>
<p> To je »kravlje ludilo«, proizvod bogatog Zapada; u pravom smislu riječi »bumerang«, koji se vraća »svojim proizvođačima«, svojim tvoriteljima, svojim tehnolozima...</p>
<p>Danas se u mnogim, mahom zapadnim zemljama, održavaju »okrugli stolovi«, razni znanstveni sastanci i znanstvene rasprave pod jednim jedinim pitanjem: Kako dalje?... Kako dalje živjeti, što jesti, čime se hraniti? Kako izbjeći ovu doista pravu tragediju i katastrofu današnjice, u koju ih je uvukla »neka znanost«, koja je na brzinu stvarala milijune dolara, maraka, franaka, da bi pomoću tih istih milijuna dolara, maraka, funti, stvarala opet nove milijune: dolara, maraka, funti, franaka... I tako u nedogled! No »krug se zatvorio«. Zapad je počeo - zapadati! Zapad je počeo »sam sebe jesti«... Europa je »zapala« je u najgore stanje postojanja u - vlastitu ishranu i nezdravu prehranu... A čovjek mora jesti nekoliko puta dnevno... Kako vidimo: jesti nezdravu hranu... Čini se da je mudri i učeni Oswald Spengler, na ovaj ili onaj način, predvidio današnje »stanje stvari« na Zapadu...Ovaj učeni Nijemac je na vrijeme napisao opominjući knjigu. »Propast Zapada, Zapad Zapada«... Ako sam dobro upamtio naziv Tina Ujevića za ovu Spenglerouv knjigu, naš ju je Tin nazvao »Zapadanje Zapada«... No bilo kako bilo, kravlje je ludilo, ali i ne samo ta bolest doista ozbiljna opomena, u prvome redu, Zapadu, da se opameti, da »dođe k sebi«, da ograniči svoju gramzivost, svoju nezasićenost, svoju pohotu... </p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zašto je nužan dvodomni Hrvatski sabor </p>
<p>Ne ulazeći u stvarne i fiktivne motive koji su ponukali vladajuću šestoricu da pokrenu postupak za izmjenu hrvatskog Ustava, niti u cjelovitu neozbiljnost takve nakane svega nekoliko mjeseci nakon što je nerazboritom brzinom obavljena izmjena Ustava Republike Hrvatske, ne ulazeći u raščlambu kakvoće dosadašnjeg djelovanja Županijskog doma Hrvatskog sabora, moram ustvrditi da je njegova opstojnost nužna.</p>
<p>Zašto je nužna opstojnost Županijskog doma Hrvatskog sabora? </p>
<p>Jer je po hrvatskom Ustavu Sabor ustrojen na dvodomnom načelu; </p>
<p>- Jer je dvodomnost većine parlamenata u Europi i svijetu pravilo, a ne iznimka i to ne samo u višenacionalnim ili po teritorijalnom ustroju federativnih država, već i onih jednonacionalnih odnosno po ustroju unitarnih; (više od 70 država u Europi i svijetu imaju dvodomni ustroj parlamenata, 12 država obavljaju pripreme da uvedu dvodomni sustav, a samo je jedna država - i to Pakistan, koja je ukinula dvodomni ustroj parlamenta. Zar će nam ona biti uzor?) </p>
<p>Nitko, nijedno tijelo vlasti od vrha do dna ne smije biti u svom djelovanju bez mogućnosti nadzora, korekcije, savjetodavnog usmjerenja i slično, nekog drugog tijela vlasti iste razine, pa je tako to i u nas temeljem sadašnjih ustavnih određenja: </p>
<p>- za predsjednika države predviđeno je tko, kada i na koji način ima ovlasti da nad njegovim djelovanjem obavlja nadzornu ulogu; </p>
<p>- za predsjednika Vlade i za Vladu je točno propisano kome odgovaraju, kada i na koji način i s kakvim posljedicama; </p>
<p>- prema sadašnjim ustavnim odredbama ako bi došlo do ukidanja Županijskog doma, jedino bi Zastupnički dom bio apsolutiziran u svojoj samostalnosti, bez ikakva prava nadzora bilo kojeg tijela iste razine.</p>
<p>Točno je da Ustavni sud ima pravo svojevrsnog nadzora glede djelovanja Zastupničkog doma i to glede zakona koje ovaj donosi, jesu li u suglasju s Ustavom i to radi prvenstveno na poticaj tražitelja ocjene ustavnosti. </p>
<p>No, to je jedno, i nije samo riječ i ne smije biti samo riječ o nužnosti sklada i suglasja zakona s ustavnim odredbama, već je nužan nadzor i glede merituma predmeta kojeg se rješava zakonom, a taj se može odnositi i na sam sadržaj zakona, na njegov obuhvat, na njegovu jasnoću, na njegovu provedivost, na njegovu učinkovitost glede prostorne primjenjivosti i usmjerenja itd. itd. To može samo obavljati drugi dom, u našem hrvatskom slučaju Županijski dom. Županijski dom je najprije filter za sve zakonske prijedloge o kojima treba donositi odluku Zastupnički dom, ali on mora biti i u posjedu nadzornih ovlasti kada se već u Zastupničkom domu zakon izglasao, naravno s pravom veta glede njegove provedbe.</p>
<p>Istina Bog, naš Županijski dom nije se dovoljno radom afirmirao. Glede ovoga ima krivnje i u praksi rada HDZ-a dok je 10 godina voljom naroda obnašala vlast u državi Hrvatskoj. I kad je već bivša oporba, a sada vladajuća struktura, temeljem izbornog uspjeha od 3. siječnja 2000. godine prihvatila se »posla« mijenjanja hrvatskog Ustava, morala je trezveno i znalački unaprijediti i njegovati poziciju - Županijskog doma, a ne zbog trenutačnih političkih razloga usmjeriti se na njegovo ukidanje. Pa nisu Sabor i Ustav košulje koje se svakog dana mijenjaju (a ponekad i više puta u istom danu). Tako rade mala djeca ili nedorasli i neozbiljni ljudi. Zaboga miloga, zastupnici Hrvatskog sabora, mućnite mozgom, saberite se, jer vi koji ste u ulozi ustavotvorca imate vlast i snagom broja ruku s pravne točke gledišta možete nakanu provesti, ali će ona biti kratkog vijeka.</p>
<p>Osobito nemate pravo ni jedno tijelo vlasti, a osobito ne Zastupnički dom, potpuno isključiti od mogućosti valjanog nadzora iste razine. Vaše nakane da ćete to postići kroz moguću protimbu trećine ili ne znam kolikog broja županijskih skupština, govori samo o vašem neozbiljnom pristupu rješavanju državnih poslova. Valjda vam je jasno da je državna vlast ustrojena i na hijerarhijskom načelu. Kako biste to protuslovlje mogli riješiti? Mogućim takvim rješenjem zaplest ćete se u paukovu mrežu. Kad ne bih želio dobro hrvatskoj državi ne bih vam ovo savjetovao, još nije kasno da odustanete od eksperimenata koji mogu proizvesti neizmjerno štetne posljedice za ovu državu i sve njene građane.</p>
<p>SANTO BEGOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mali kajkavac velikom kajkavcu Ivi Horvatu </p>
<p>Gospodin Horvat citira u Vjesniku (7. ožujka 2001.) moju izjavu da je danas moguće prevoditi na kajkavski i Shakespearea, ali da ne vjerujem da bi itko mogao napisati kajkavsku filozofsku ili znansvenu raspravu. To moje usputno mišljenje, izneseno u tekstu kojemu je tema informativni pregled devet godišta »Hrvatskog kajkavskog kolendara«, a koji je objavljen u časopisu KAJ br. 6/2000., gospodin Horvat osporava u nizu rečenica koje su dopadljive zbog njegova oduševljenja i ljubavi spram kajkavštine, ali im je glavni smisao: pišimo što više i bolje na kajkavskom, jednom će se kajkavska književna riječ nametnuti kulturnoj javnosti svojom produkcijom i kvalitetom. Sve se može kad se hoće! Na žalost, taj voluntarizam ne potvrđuje povijest književnosti, naprotiv, znano je da se književna kultura koja obuhvaća pisca i čitatelja temelji na izgrađenom jezičnom standardu. Budući da takvog kajkavskog standarda još nemamo, ja sam se usudio izreći nevjericu da bi itko mogao napisati kajkavski filozofski ili znanstveni tekst. Možda bi i mogao, ali onda dolazi pod znak pitanja recepcija toga teksta, a nju može osigurati izgrađeni standardni književni jezik koji se uči u školama i koji prihvaćaju i razumiju tisuće i tisuće čitatelja. Kad je kajkavska književnost ponovno procvjetala iz staroga debla, imali smo u našoj mladoj državi euforičnu tendenciju da kajkavština preraste u regionalni jezični stnadard, dakle u opći javnouporabni jezik, ali su pametne glave odustale od tog neizvedivog projekta, zadovoljivši se nastojanjima oko stvaranja ograničenog kajkavskog standarda koji bi bio uporabiv samo u književnom stvaranju. Ali, njega još nema, što, na sreću, ne smeta kajkavskoj poeziji. Kao što F. Galoviću, D. Domjaniću, I.G. Kovačiću, M. Krleži i drugima nije bio potreban kajkavski jezični standard u stvaranju pjesama od kojih su mnoge antologijske, tako taj fenomen spontanog pjesničkog stvaranja, bez nametnutog jezičnog standarda, traje i danas. Stoga, kad gospodin Horvat u zaključku svojih razmišljanja kaže da je pitanje kajkavskog jezičnog standarda nevažno i nebitno, to se može odnositi samo na poeziju. Ali, ponavljam, ne može vrijediti za pisanje filozofskih, znanstvenih rasprava, eseja, novinskih članaka, publicističkih radova.</p>
<p>Pristup gospodina Horvata aktualnim problemima kajkavštine obilježen je čuvstvenošću velikog kajkavskog entuzijasta, što ja ističem s razumijevanjem njegovih razloga za takav ushit, ali mi nije drago što me je zbog moje kritičnosti i suzdržanosti svrstao među kajkavce koji osjećaju »inferiornost našega kraja« (jamačno je to kajkavska Hrvatska). Na kraju pisma veli: »Mesto samosvesti v nešterimi išče ruje črv inferiornosti našega kraja. Tre ga spuknuti, strepšti z sebe!« Ja pišem kajkavske stihove i nisam opterećen nikakvom kajkavskom inferiornošću, ali me zabrinjava jedna drukčija inferiornost »našega kraja«: dremljivi i šutljivi Čakovec, Varaždin, pa i Zagreb (Krleža bi rekao: panonski drijemež), ali budni i glasni Split s Dalmacijom, koja se ne bavi prerastanjem čakavštine u jezični standard nego je predvodnik u žestokom reagiranju na nove, krupne nevolje, političke i gospodarske, koje kao teško breme nosi mlada hrvatska država i nakon promjene vlasti. </p>
<p>DRAGO BIŠĆANVaraždin</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Što će raditi vijeća gradskih četvrti </p>
<p>Na tv-ekranima moglo se 8. ožujka 2001. godine vidjeti zasjedanje jednog Vijeća četvrti iz središnjeg dijela grada Zagreba. Oko okruglog stola sjedjelo je dvadesetak članova, s obvezatnim papirima ispred sebe i s pojedincima koji nešto govore... Iz teksta uz tu tv-sliku moglo se saznati, da njih ne muči: asfaltiranje ulica, kanalizacija, uvođenje vodovoda i slični komunalni poblemi. Oni će se baviti problemom neuređenih pročelja kuća, uređenjem parkova, regulacijom prometa, parkiranjem i slično. No, za taj posao postoje poduzeća koja će obaviti taj posao ako im se osiguraju sredstva. A za sve te potrebe dovoljan je jedan čovjek da to stavi na papir i načini svojevrsni program rada i djelatnosti. Ostali? Što će oni raditi? </p>
<p>Moglo bi se uvesti tzv. Mirovno vijeće, u koje bi bila izabrana tri člana, sposobni i ugledni ljudi, koji bi počeli s radom u smislu da se za razne uvrede, smetanje posjeda (stana) i sitne prijestupe pojedinci požale mirovnom vijeću koje pismenim putem izvijesti »tužitelja i tuženog« s tim da ih se izvijesti o datumu »rasprave«. Jedna i druga strana mogu dovesti svjedoke na parnicu. Stvar je ovog vijeća da na tim parnicama pomiri obje strane. Mirovna vijeća nekadašnjih mjesnih zajednica u tom su i uspijevala pa je bio slučaj pri jednoj mirovnoj zajednici da je od 26 održanih rasprava tek jedna otišla dalje na redovni sud, jer se stranke nisu htjele pomiriti. </p>
<p>Velika je to korist za ljude a i za naše sudstvo, koje bi na taj način bilo oterećeno sitnim raspravama na kojima se gubi dragocjeno vrijeme.</p>
<p>Ili članove Vijeća četvrti izabrati za komunalne redare. Svaki od njih bio bi zadužen za nekoliko ulica. Prilikom šetnje ulicama do idućeg sastanka (svakog tjedna jedan sastanak) podnio bi svaki redar izvješće. Primjerice točno opisati lokaciju gdje je ugasla javna rasvjeta, gdje se krivo danomice parkira što stvara poteškoće pješacima i drugo. Uz navedeno našli bi se i drugi poslovi i zaduženja tako da bi svi članovi Vijeća četvrti imali pokoje zaduženje pa bi mjesečnu novčanu nagradu zaslužili poslom a ne samo sjedenjem na tjednim sastancima. Nova iskustva će donijeti vremena pa će vijeća četvrti biti više samoupravne jedinice a manje još jedna, najniža stepenica u hijerarhiji koja se naziva birokracija. </p>
<p>O.K.Zagreb(Adresa u redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dok živimo mi ćemo slaviti Dan žena </p>
<p>Iako se službeno (već cijelo desetljeće) ne slavi kod nas Međunarodni dan žena, već u svibnju samo Majčin dan, mi smo se u domu »Trešnjevka« u našoj Radnoj terapiji (na čelu s N. Ivančan) sakupile i priredile skromnu proslavu. </p>
<p>Voditeljica socijalnog rada Ilijana Halagić se s pjesmom pridružila. Uz pjesme o majci i dva stara evergreena, provela sam Dan žena u sjećanju na davne dane. To je Međunarodni praznik, nije pomiješan s ideologijom ni politički ni rasno, već nastavak borbe (od Klare Zetkin u Koenhagenu 1910. godine) za ženu i njena prava. Po zakonu logike: »Svaka majka je žena, ali svaka žena nije majka« htjele smo sve žene u domu podsjetiti na njihov, tj. naš Dan. Dižemo glas i apeliramo na Vladu da se svim ženama dade čast i sva prava, jer žene su osnovni temelj za sadašnjost i budućnost, kao i roditeljice i odgojiteljice naše budućnosti.</p>
<p>Dok živimo, mi ćemo u Domu slaviti. </p>
<p>MARIJA GOSPODNETIĆ-VRAGUTOKumirovljenica iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>U krugu tvornice dijete pronašlo četiri protutenkovske mine</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Tijekom subotnjeg dana zagrebačka policija je od građana zaprimila dvije dojave o pronađenom oružju.</p>
<p>Naime, Ankica K. je na jednoj od podsusedskih livada pronašla dvije ručne bombe M-75, zatim dvije ručne bombe M-52, te stotinjak streljiva kalibra 7,9 milimetara.</p>
<p> Policija je potom zajedno s pirotehničarima izuzela pronađene bombe i streljivo.</p>
<p>Anonimna građanka je, pak, u subotu poslijepodne dojavila policiji kako je jedno dijete u krugu tvornice »Uni Kamen Rozić« u Jastrebarskom pronašlo tri kutije s natpisom »protutenkovske antimagnete mine«. Policija je zajedno s pirotehničarima ubrzo potom došla na mjesto otkrića, gdje je ustanovljeno kako se u kutijama doista nalazi četiri protutenkovske mine, koje su potom izuzete. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tri mladića ozlijeđena u prevrnutom autu</p>
<p>ČAKOVEC, 11. ožujka</p>
<p> - Tijekom subote i u nedjelju do podneva na cestama u Međimurskoj županiji dogodilo se sedam prometnih nesreća. U šest prometnih nesreća zabilježena je samo materijalna šteta, a dogodile su se na cesti između Svetog Križa i Štefanca, zatim između Svetog Križa i Preloga, u Ivanovcu, Preseki, Čakovcu i Matekovcu kod Podturna. </p>
<p>U sedmoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u subotu u noći u Leskovcu kod Štrigove, teško su stradala tri domaća mladića. Automobilom registarskih oznaka ČK 845-CC upravljao je F. K. (24) iz Leskovca. On je vozilom upravljao pod utjecajem alkohola, a vozeći prebrzo u lijevom blagom zavoju izgubio je nadzor. Zbog toga je automobil sletio u desni cestovni jarak, a nakon višestrukog prevrtanja vozilo je završilo u lijevom cestovnom jarku. </p>
<p>Pri tome je vozač F. K. zadobio teške tjelesne ozljede, uključujući potres mozga. Teške rane na glavi s nagnječenjem zadobio je i putnik u automobilu M. K. (21) iz Leskovca. Oni su odmah prevezeni u županijsku bolnicu u Čakovcu gdje su zadržani na liječenju. Naknadno je liječničku pomoć zatražio i drugi putnik iz smrskanog automobila, D. N. (16) iz Štrigove. On je također dobio potres mozga i zbog toga zadržan na bolničkom liječenju. Materijalna šteta procijenjena je na 20 tisuća kuna. Protiv vozača će biti podnesene kaznena prijava zbog ugrožavanja sigurnosti cestovnog prometa. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tri dječaka »ispraznila« tramvaj lažnom bombom</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Tijekom vožnje u tramvaju broj 17, koji je proimetovao u subotu oko 18.30 sati Savskom cestom, umirovljenik Andrija Š. (56) je primijetio kako trojica dječaka na kraju tramvaja u ruci drže ručnu bombu, te je odmah mobitelom javio policiji o viđenom.</p>
<p>Upućena policijska ophodnja ušla je u tramvaj broj 17, te je izvela trojicu dječaka van, nakon čega je ustanovljeno kako jedan od njih doista ima ručnu bombu, no, kasnije je utvrđeno kako se radi školskoj bombi bez eksploziva i detonatora.</p>
<p>Trojica »šaljivaca« su, nakon što im je oduzeta lažna bomba, uz nazočnost roditelja kriminalistički obrađeni u Sedmoj policijskoj postaji, dok je, pak, zagrebačka policija putem svog glasnogovornika brzo reagiranje opreznog građanina pohvalila. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oslobođen optužbe da je za 50.000 DEM prevario Cronet</p>
<p>OSIJEK,11. ožujka</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkog Općinskog suda, Zdravko Papa (40) oslobođen je optužbe da je počinio kazneno djelo prijevare na štetu HT-Croneta budući da se tijekom dokaznoga postupka nije uspjela utvrditi činjenica koja se u optužbi isticala, a to je da je on kao vlasnik privatnog poduzeća od rujna 1997.do siječnja 1998.godine kupio 10 pretplatničkih priključaka na Cronet mrežu radi stjecanja vlastite koristi. Stoga je sudsko vijeće kojim je predsjedao sudac Krunoslav Barkić ovu prvostupanjsku presudu donijelo u korist optuženoga. Podsjetimo, Papa je s Cronetom sklopio ugovore za deset priključaka na mobilnu mrežu čije račune u spomenutom vremenu nije podmirivao, pa je cjelokupni iznos nepodmirivanja duga za potrošene telefonske impulse i pretplatu dosegao brojku od vrtoglavih 50.000 DEM. U obrazloženju presude stoji kako se nije moglo utvrditi da je Papa ovo djelo počinio u želji za prijevarom kako se to navodi u optužnici, pa je upravo stoga on oslobođen optužbe. Osim toga, na raspravi održanoj početkom veljače kao svjedok je saslušan djelatnik HT-a Tomislav Rukavina koji je u više navrata optuženome prodao pretplatničke Sim-kartice. On je tada izjavio kako okrivljenoga nije niti jednom upozorio na nužnost plaćanja pretplate i poštivanje odredaba potpisanog ugovora jer to nije njegova dužnost s obzirom da smatra kako se pretplatnik na to obvezuje potpisom njihova ugovora. Međutim, također je posvjedočio kako mu Papa nikada nije osobno obećao da će platiti račune čemu je sudsko vijeće pridodalo veliku pozornost. Nadoknadu štete astronomskih računa oštećena tvrtka Cronet od svoga pretplatnika Papa moći će pokušati podmiriti građanskom parnicom. (Maja Sajler)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Deutsche Telekom postaje većinski vlasnik HT-a potkraj ožujka? </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka </p>
<p> - Do kraja ožujka Vlada i Deutsche Telekom (DT) mogli bi potpisati ugovor prema kojemu bi njemačka tvrtka postala većinski vlasnik Hrvatskog telekoma (HT), a Vlada bi mogla odgoditi javnu ponudu dionica HT-a za jesen. Hini je to izjavio izvor blizak hrvatskoj Vladi. </p>
<p>»Pregovori s Deutsche Telekomom još traju, no vjerujemo da će se 30. ožujka potpisati ugovor o prodaji 16 posto dionica HT-a za koje Deutsche Telekom nudi oko 600 milijuna eura«, rekao je visoki državni dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. U ugovoru bi stajalo da će DT postati vlasnik dionica Hrvatskog telekoma, ali tek nakon javne ponude dionica HT-a, a najkasnije do kraja ove godine. </p>
<p> U javnosti se već tjednima nagađa hoće li Vlada prvo ići na javnu ponudu najmanje 21 posto dionica HT-a na domaćem i svjetskom tržištu ili će, zbog nepovoljnog stanja na svjetskim burzama, Deutsche Telekomu prodati paket dionica HT-a koji mu je potreban da bi postao većinski vlasnik. Vlada je najavila da bi javna ponuda mogla biti u svibnju, no cijene dionica telekomunikacijskih kompanija na svjetskim burzama pale su na najniže razine u posljednjih nekoliko godina pa je veliko pitanje kakva bi se cijena postigla u javnoj ponudi dionica HT-a. Stoga predstavnici Vlade pregovaraju s DT-om koji je vlasnik 35-postotnog udjela u HT-u i još je lani za 16 posto dionica kompanije ponudio 600 milijuna eura. </p>
<p> Predloženim rješenjem DT bi postao većinski vlasnik Hrvatskog telekoma do kraja ove godine, dok bi Vlada dobila dodatnih šest mjeseci da pričeka najbolji trenutak za javnu ponudu, izvješćuje izvor. Kako vjeruje, to će pogodovati ulagačima jer bi se s DT-om, kao većinskim vlasnikom HT-a, mogla postići bolja cijena dionica u javnoj ponudi, a i nakon toga bi bila stabilnija. Uz to, prodajom paketa dionica HT-a njemačkoj kompaniji osiguralo bi se oko 60 posto prihoda koje je Vlada ove godine planirala od privatizacije. Prema Hininom izvoru, Deutsche Telekom osigurao je u ovogodišnjem proračunu sredstva za kupnju HT-a.</p>
<p> Prodajom paketa dionica HT-a Deutsche Telekomu hrvatska bi Vlada osigurala više od polovice ovogodišnjih prihoda od privatizacije, dok bi prihodima od prodaje HT-a na tržištu najesen vratila »mosni« kredit koji je uzela potkraj prošle godine zbog odgode privatizacije HT-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U parolama o rasprodaji Libertasa, zaboravlja se njegova stvarna vrijednost</p>
<p>DUBROVNIK, 11. ožujka</p>
<p> - Namjera države, odnosno Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) da proda dubrovačke hotele izazvala je veliko zanimanje javnosti dok je političarima pružila materijal za već otpočetu predizbornu kampanju. Tako se posljednjih dana mogu čuti gromoglasne poruke da hotele treba dati Dubrovčanima, odnosno da kao strateška gospodarska osnovica kranjeg juga ne smiju pasti u ruke »tamo nekih stranaca koji nas žele kolonizirati«. No, da li je sve tako i da li država šakom i kapom rasprodaje blago koje su generacije hrvata kroz raznorazne doprinose gradili za bolju budućnost svoga potomstva ?</p>
<p> Gledajući cijene po kojima HFP te hotele nudi, stvarno se stjeće takav dojam, no samo zato jer tamo ne stoje brojke iz »sive«, bolje rečeno »crne« strane medalje stanja u kojem se trenutno nalazi dubrovačko hoteljerstvo. Primjerice cijena hotela »Libertas«, nekadašnjeg hotelskog ponosa Dubrovnika od 31.637.200 kuna, prevedeno u njemačke marke zaista spada u kategoriju trgovine »sve po 9 kuna«, no pri tom je izostavljeno nekoliko starteški važnih podataka. Naime, nigdje se ne spominje da je hotel »Libertas« tijekom agresije na kranji hrvatski jug sa svojim prema moru otvorenim položajem bio više nego izdašna meta artiljerijskog oruđa. Istovremeno pružajući utočište izbjeglicama, hotel je bio sustavno razaran projektilima velike razorne moći, tako da je u pitanje došla sama statika te građevine te je izvan upotrebe punih deset godina. U samom hotelu doslovce ne postoji prostor koji nije oštećen, a od nekada ekskluzivne opreme nije ostalo ništa, dok u njegovoj nadaleko poznatoj kongresnoj dvorani sada raste trava uz splet cijevi koji odvode kišnicu. Dugovi tog hotela premašili su 15 milijuna njemačkih maraka, a nepokriveni gubitak iznosi 8 milijuna DEM.</p>
<p> Da bi se »Libertasovih« 38.000 četvornih metara obnovilo, a još uvijek se dvoji da li ga je jeftinije srušiti i izgraditi novi hotel nego ga obnavljati, prema nekim procjenama potrebno je preko 200 milijuna kuna. Netko je, dakle, povikao »Hoteli dubrovčanima!«, zaboravljajući pri tom da dubrovčani već deset godina žive na rubu životne egzistenicje, te se postavlja pitanje kojima se to dubrovčanima nudi. Ipak, takve parole u narodu više »ne pale«, poglavito ne neposredno prije nego što narod treba zaokružiti ime na glasačkom listiću. (Anton Hauswitschka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Vlasnicima vojnih stanova vraća se novac za »višak« stambenog prostora </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Vlasnicima bivših vojnih stanova vratit će se novac za preplaćeni »višak kvadrata« ili smanjiti mjesečni obroci ako stan otkupljuju na kredit. Odlučila je to ovih dana hrvatska Vlada na temelju odluke Ustavnog suda donesene još 1997. kojom je odredba o višku sobnog prostora proglašena neustavnom.</p>
<p>Riječ je o odredbi iz 1995. godine po kojoj osobi pripada 17 četvornih metara sobnog prostora. Svaki »kvadrat« više plaćao se po višoj, tržišnoj cijeni, dok su se svi ostali društveni stanovi, bez obzira na veličinu, prodavali po povlaštenoj cijeni.</p>
<p> Vlada je donijela zaključak da se provede odluka Ustavnog suda koji je još 1997. tu odredbu proglasio neustavnom, te nalaže prodavateljima da usklade cijenu iz kupoprodajnog ugovara vojnih stanova s cijenama ostalih stanova. Prodavatelj, dakle MORH, mora sklopiti aneks ugovora s onim kupcima koji su stan otkupili uz odredbu o višku i to u roku od dvije godine. Ako je stan plaćen u gotovini, novac se također mora vratiti u gotovini, i to u roku 60 dana od dana sklapanja aneksa ugovora. Ako se stan obročno otplaćuje, visina rate smanjit će se odmah, a razlika u cijeni priznat će se u budućim otplatama, odnosno kao smanjenje mjesečnog obroka ili roka otplate. Novac za povrat namaknut će se iz prihoda od prodaje vojnih ili ostalih društvenih stanova dok se u proračunu ne osigura novac. Državno pravobraniteljstvo ovlašteno je da u sudskim postupcima prizna tužbene zahtjeve ako oni odgovaraju izračunima prodavatelja državnih stanova. A sudske tužbe su od 1997. učestale budući da je tadašnja Vlada tvrdila da se odluka Ustavnog suda može primjenjivati tek nakon pravomoćne pojedinačne presude. No, bilo je slučajeva da se MORH oglušio i na pravomoćne presude.</p>
<p> Budući da su se pojedini članovi bivše oporbe, a današnje vlasti prije nekoliko godina žestoko zalagali za jednak tretman svih kupaca društvenih stanova, od njih se i očekivalo da dolaskom na vlast riješe taj problem, smatra povjerenik zagrebačke podružnice Kluba vojnih umirovljenika Milivoj Boroša. Ističe da je izuzetno zadovoljan što Vlada priznaje odluku Ustavnoga suda i ima sluha za rješavanje nepravde, ali rok za povrat novca treba biti kraći. </p>
<p>Koordinacija Vlade za unutarnju i vanjsku politiku zadužila je lanjskog rujna ministarstva financija, obrane i pravosuđa, te Državno pravobraniteljstvo da izrade prijedlog rješenja za sporni višak »kvadrata«. IDS je, pak, u saborsku proceduru uputio prijedlog zakonskih izmjena kojima bi se omogućilo vraćanje novca onima koji su preplatili stanove. Vlada nije prihvatila taj prijedlog, uz obrazloženje da sama radi na pronalaženju rješenja. Budući da se zaključak Vlade neznatno razlikuje od naše, odlučili smo prijedlog povući iz saborske procedure, izjavio je za Vjesnik IDS-ov zastupnik Dino Debeljuh. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Radnici se ne žele odreći zaostalih plaća, stečenih dionica i - radnih mjesta</p>
<p>Ako uprave ovaj tjedan zaposlenima ponude povoljni nagodbeni okvir za provedbu konsolidacije, referedum za 11.270 zaposlenih u osam agrarnih poduzeća neće biti potreban / Sindikati traže potpisivanje sporazuma s Hrvatskim fondom za privatizaciju (HFP) i Ministarstvom poljoprivrede o zadržavanju stečenih prava / Radnici nezadovoljni prijedlogom da se odreknu čak 48 posto potraživanja, više nego država, banke i dobavljači </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - U slučaju da uprave ovaj tjedan zaposlenima ponude povoljni nagodbeni okvir za provođenje konsolidacije, referedum za 11.270 zaposlenih u osam agrarnih poduzeća ne bi ni trebalo provoditi, rekao je u nedjelju za Vjesnik Slavko Kotormanović, regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi (PPDIV) za Slavoniju i Baranju. </p>
<p>Što se tiče nagodbenog okvira, Kotormanović kaže da sindikat traži potpisivanje sporazuma sa Hrvatskim fondom za privatizaciju (HFP), te Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, kako bi se zadržao kontiuinitet stečenih prava, jer konačni cilj konsolidacije podizeća je njihova ubrzana privatizacija. Sindikat, osim toga, traži da se najprije podmire potraživanja zaposlenih, te da postojeća stopa zaposlenosti ostane ista najmanje kroz pet narednih godina.</p>
<p>U PPDIV-u nisu zadovoljni što bi prema nagodbenom okviru zaposleni od svojih 122 milijuna kuna potraživanja, trebali otpisati najviše - čak 59 milijuna kuna, odnosno 48,4 posto. Usporedbe radi - država bi od svojih 1,1 milijardu kuna otpisala 123 milijuna kuna ili 11 posto, poslovne banke 62 milijuna kuna ili 14,3 posto, a dobavljači robe 117 milijuna kuna ili 38, 5 posto. Nadalje, situacija je različita od poduzeća do poduzeća, pa ih se ne može izjednačavati. Primjerice, Uprava »Vupika«, duguje radnicima četiri i pol plaće, dok Uprava »Belja« nije isplatila jednu i pol plaću. U najtežem polažaju je Uprava PIK-a »Vrbovec«, koja nije isplatila pet plaća i regres. Radnici bi se, pak, na referedumu trebali izjasniti žele li se odreći već zarađnih plaća i regresa u iznosu od 21,9 milijuna kuna.</p>
<p>Takav referedum država je zatražila od zaposleničkih viječa u poduzećima koja su ušla u program konsolidacije, jer nitko ne želi na sebe preuzeti odgovornost za otpis potraživanja. Međutim, čini se da u slučaju da referendum ipak bude raspisan, radnici nemaju previše izbora, jer im se već nudi da izaberu manje loše rješenje od stečaja - otpis dugova. Odluka se mora donijeti vrlo brzo, jer bi se Vladini zaključci o konsolidaciji trebali provesti u samo 45 dana. No, za to je ostalo manje od 30 dana.</p>
<p>U PIK-u Vrbovec, tamošnji manjinski sindikat, onaj HUS-ov, se već izjasnio protiv otpisa dugova. Stjepan Leboš, glavni sindikalni povjerenik većinskog PPDIV-ovog sindikata u PIK-u Vrbovec, kaže da Vlada mora biti svjesna da se radnici nerado odriču već zarađenih plaća, pa makar to bilo i putem referenduma na kojem treba omogućiti uvjete za konsolidaciju. Osim toga, smanjenjem temeljnog kapitala u osam agrarnih poduzeća, sa 22 na 10 posto, mali dioničari bi zapravo prestali postojati, jer bi dobili bezvrijedne dionice, kaže on. </p>
<p>Kotormanović, ističe da na putu postavljanja prerađivačkih poduzeća na vlastite noge, stoji i Nacrt prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji se nalazi u saborskoj proceduri. Primjerice, kaže on, Belje je kupilo 10.442 hektara poljoprivrdnog zemljišta, Vupik oko 6.000 hektara, no zabrinjava da to zemljište nije ušlo u njihov temeljni kapital. Sindikat, pak, traži »pravičnu naknadu«, odnosno 50 hektara zemljišta po zaposlenom u propalim PIK-ovima, a istodobno se javljaju i selajci koji traže povrat zemlje.</p>
<p>»Poljoprivredno zemljište, na žalost najčešće stoji neobrađeno i zaraslo u korov, pa nema mjesta za podmetanje klipova između tamošnjih radnika i seljaka, koji traže povrat zemlje«, napominje Kotormanović. U PPDIV-u su, naime, spremni sjesti za stol za udrugama seljaka kako bi predložili najbolje zakonsko riješenje za poljoprivredno zemljište. U slučaju da sve ostane po starom, moglo bi se dogoditi da poljoprivredni kombinati dva puta moraju kupovati poljoprivredno zemljište. Naime, iako su oni, prema zemljišnim knjigama, vlasnici odvodnih kanala, nisu vlasnici i obradivih površina na kojima su kanali izgrađeni.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nitko ne brine o zaštiti nesvakidašnje ljepote i svjetskog simbola za »djela čovjekovih ruku«</p>
<p>ŠIBENIK, 11. ožujka</p>
<p> - Nemar je 'kumovao' nepostojanju odgovarajućeg stupnja zaštite nad primoštenskim vinogradima koji su još krajem pedesetih godina prošlog stoljeća zasađeni na predjelu Kremika i Bucavca u Primoštenu. Odgovarajući stupanj zaštite nije dobilo ni obližnje Zmajevo oko - prirodni fenomen koji se nalazi na području Rogoznice. Zašto je to tako?</p>
<p>I proteklog tjedna, kad je Šibenik pohodio direktor svjetske izložbe »Japan FLOR-a 2000. Shing Nishiguchi, razgovaralo se o ljepotama ali i nužnosti zaštite primoštenskih vinograda, koji su svojom neobičnom ljepotom plijenili pažnju sedam milijuna posjetitelja japanske izložbe. Slika terasasto obrađenih vinograda koji su podignuti tako da se komadić škrte zemlje znojnim rukama otimao od kamenjara, nalazi se još od šezdesetih godina u predvorju zgrade UNICEF-a, simbolizirajući »rad ruku čovječjih«. Od tada do danas baš ništa nije napravljeno da se ta nesvakidašnja ljepota zaštiti od propadanja. Umjesto vinove loze koja rađa čuveno vino »Babić«, Primoštenci sve više sade masline, pa onog pravog krajolika, poznatog sa slika, više zapravo i nema. Intencija je da se masline sade i dalje, namjesto vinove loze koja propada od starosti i nebrige.</p>
<p> Mirko Ćala, direktor »Vinarije Vinoplod« kaže da vinogradi zbog starosti više nisu isplativi, ali da se moraju očuvati i obrađivati upravo zbog njihove ljepote i simbolike. U šibenskim službama za zaštitu prirode kažu da je država, odnosno nadležno Ministarstvo za zaštitu okoliša, dužno pokrenuti inicijativu za zaštitu primoštenskih vinograda i Zmajeva oka u Rogoznici kao prirodnog fenomena. Župan šibensko-kninski Gordan Baraka, također smatra da je to zadaća države, jer se vlasnici zemljišta na kojem se nalaze vinogradi trebaju odgovarajuće obeštetiti. Lokalna zajednica nije u stanju to učiniti, pa je tako župan 'lopticu' prebacio na druge, ne pokazujući niti malo sluha za ljepote koje su prepoznate i u dalekom Japanu. Inicijative za zaštitu s lokalne razine nije bilo, a kako stoje stvari neće je uskoro niti biti.</p>
<p>Dr. Ivan Martinić, pomoćnik ministra za zaštitu okoliša je drugačijeg mišljenja. Zmajevo oko trebalo bi dobiti status posebnog rezervata u moru, a primoštenski vinogradi status zaštićenog krajolika. Zakon predviđa da pokretač zaštite bude na lokalnoj razini. Dakle, odgovarajući uredi trebaju pokrenuti taj postupak i izraditi stručne podloge i sporazumjeti se s vlasnicima. S odlukom o proglašenju treba ići prema Županijskoj skupštini, a zatim i pred ministarstvo, gdje se takva zaštita upisuje u upisnik, obrazlaže nam dr. Martinić. On priznaje da postoji sistem automatizma, odnosno kada lokalna zajednica ne prepozna svoje vrijednosti ili neće pokrenuti sistem zaštite, to može uraditi Ministarstvo. </p>
<p> »Imamo pravo po hitnom postupku pred Saborom ishoditi takvu zaštitu, međutim ona je često kontraproduktivna. Ministarstvo bi u tom slučaju na terenu trebalo provoditi postupak usuglašavanja što je zapravo neodrživo u praksi i zbog toga Ministarstvo neće koristiti brzi postupak. Što se tiče Zmajeva oka ponovno smo poslali zamolbu skupštini i poglavarstvu da oni razmotre mogućnost ishođenja stupnja zaštite«, kaže dr. Martinić. Tvrdi, također, da je na djelu »licemjeran odnos lokalne samouprave prema vrijednostima kojima raspolaže«. Ako je zaštita njezin interes, onda lokalna samouprava mora naći mjeru između interesa građana i svog interesa, a ne da netko iz Zagreba odlučuje što će lokalna zajednica napraviti s nekim prostorom koji nije od nacionalnog značenja.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sindikati protiv Zakona o srednjem školstvu, produljen rok za peticiju</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« priopćio je u nedjelju da će, zbog velikog zanimanja srednjoškolskih profesora, ali i nekolegijalnog ponašanja sindikalnih povjerenika druga dva školska sindikata, do 16. ožujka produljiti rok za potpisivanje peticije protiv prijedloga Zakona o srednjem školstvu.</p>
<p> Sindikat »Preporod« pokrenuo je prošli tjedan potpisivanje peticije u znak neslaganja s odredbama predloženog zakona kojima se povećava norma i ukida bonus nastavnicima u srednjim školama. »Preporod« upozorava na nekolegijalno ponašanje sindikalnih povjerenika Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Nezavisnog srednjoškolskog sindikata 2000 koji, kako stoji u priopćenju, »nastoje onemogućiti potpisivanje peticije skrivanjem sindikalne pošte pa i trganjem peticija s oglasnih ploča«. Pojedini čelnici tih sindikata sudjeluju čak i uništavanju već potpisanih peticija, tvrdi se. U sindikat je do danas pristiglo nekoliko tisuća potpisa iz više od sto srednjih škola, kaže se u priopćenju. </p>
<p>I Sindikat djelatnika srednjih škola i učeničkih domova RH pozvat će zastupnike Hrvatskog sabora da ne glasuju za prijedlog Zakona o plaćama u javnim službama, koji je naprasno i po hitnom postupku uvršten u saborsku proceduru i o kojem je već završila rasprava. Zakon je to kojim se sindikati u potpunosti isključuju iz pregovaranja o plaćama i materijalnim pravima zaposlenika u javnim službama i temeljem kojega će većini zaposlenih u javnim i državnim službama plaća znatno pasti. Zakon je to kojim se radni staž i stečeno znanje i iskustvo ne vrednuje, već omalovažava, stoji u priopćenju Sindikatakoje je potpisao predsjednik Sindikata prof. Branimir Mihalinec. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sindikat znanosti kritizira Zakon o plaćama u javnim službama</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Zakon o plaćama u javnim i državnim službama, o kojem bi saborski zastupnici trebali glasovati u utorak, izazvat će dramatičan pad plaća zaposlenih u javnim i državnim službama, upozorio je u nedjelju Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanje. U priopćenju, koje je potpisao predsjednik Glavnog vijeća Sindikata Vilim Ribić, kaže se kako hrvatska javnost, a ni saborski zastupnici, nisu upoznati s posljedicama koje će izazvati ovaj zakon, budući da Vlada nije pripremila stimulacije plaća s novim koeficijentima i novom osnovicom.</p>
<p> Prema izračunu sindikata plaće će se nižim kategorijama zaposlenika smanjivati i do 30 i 40 posto. Što radnik ima više staža, to će više izgubiti na plaći, tvrde sindikati. Također, zbog Vladine najave o smanjenju visine osnovice, može se očekivati da će se pad plaća proširivati i na kategorije s višom i visokom stručnom spremom. Sindikat zbog toga zahtijeva od saborskih zastupnika da »takav površni i nepromišljeni« zakon vrati na doradu, te ističu kako ne prihvaćaju zahtjeve zahtjeve liječničkih sindikata koji traže da se zaposleni u zdravstvu izuzmu iz predloženog zakona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Gradski ormari puni su naplaćenih projekata koji nikada nisu realizirani i neće ni biti</p>
<p>Gradski proračun formirao se često na temelju političkih pretpostavki, kao popis želja, a ne realnih mogućnosti, tvrdi Mladen Vilfan / Nećemo više davati gotovinu, ili se zaduživati da bi je dali nekome da s tim novcima kamatari, dok se čeka projekt ili rješavanje imovinsko-pravne situacije za gradnju / Sigurno je da se ni jedan posao više neće dodijeliti bez natječaja</p>
<p>Već godinama u gradu Zagrebu investicije u negospodarstvene objekte ne postižu željene rezultate. Razloga je niz, no jedan od najokorjelijih jest, kako se čini, sprega gradske birokracije i građevinskih lobija. O postojećem modelu, njegovim nedostatcima i mogućoj promjeni razgovarali smo s gospodinom Mladenom Vilfanom, dogradonačelnikom grada Zagreba, koji je ujedno i zamjenik gradonačelnika za društvene djelatnosti</p>
<p>• Gospodine Vilfan, jeste li zadovoljni sadašnjim modelom izgradnje i investicija u negospodarstvenom segmentu grada Zagreba? </p>
<p>- Prilično sam razočaran. Pogotovo što su s promjenom gradske vlasti promijenjene samo dvije najviše razine upravljanja, a to su pročelnici i njihovi zamjenici. Treća razina upravljanja tj. kralježnica gradske uprave nije ni dotaknuta. Tako su načelnici pojedinih odjela, stručnih službi i sličnih organizacijskih jedinica ostali, ostale su stare sprege koje nekada sežu i desetljeća unatrag i upravo tu nova gradska uprava mora napraviti reda. O tome sam kritički govorio nekoliko puta za medije a i na kolegijima. </p>
<p>• Zašto je postojeći model tako dugotrajan i nepromjenjiv? </p>
<p>- Posljedica je to toga što se vrlo često proračun formirao na temelju političkih pretpostavki, prije ovih ili onih izbora, pa je i vrlo često gradski proračun bio popis želja a ne realnih mogućnosti. Drugi razlog jest činjenica da se gradnja objekata kroz planske dokumente razvlačila godinama, prema principu »koliko para toliko muzike«. </p>
<p>• I što ste poduzeli da se stanje promijeni? </p>
<p>- Kad sam početkom srpnja prošle godine došao na ovo mjesto, tražio sam da mi prvo daju popis investicija pred završetkom i iz toga popisa sam zaključio da se neke stvari rade puno godina.</p>
<p>• Zašto se rade dugo?</p>
<p>- Prvo zato što se u jednoj godini financiraju projekti pa se osiguraju samo novci za to. Vrlo često je plaćen projekt, a da ni zemljište nije bilo pripremljeno niti su bili riješeni imovinsko-pravni odnosi itd. Ti projekti su masovno propadali ili su, što je isto loše, nakon četiri, pet godina izvlačeni iz ladica kao vrlo zastarjeli, s drukčijim normativima, i onda su se problemi pretakali u izgradnju. A često su nakon nekoliko godina, i unatoč, postojećim projektima naručivani novi. Gradski ormari puni su raznih projekata koji nikada nisu realizirani. I vjerojatno neće ni biti.</p>
<p>• A jesu li naplaćeni?</p>
<p>- Jesu i to uredno.</p>
<p>• Znači li to da u tome postoji sprega određenih struktura vlasti?</p>
<p>- Ne bih se htio igrati policije, ali očito je da je u najmanju ruku sustav bio kriv. </p>
<p>• Što ćete učiniti da tako više ne bude?</p>
<p>- Dakle, kada sam snimio tu situaciju postalo mi je jasno da ne možemo ići u izgradnju negospodarstvenih investicija ako nije zadovoljeno nekoliko čimbenika. Prvi je, riješeni imovinsko-pravni odnosi. Drugo, projektni zadaci moraju biti ažurirani i to od strane korisnika a ne od strane građevinara, jer tu je kratki spoj. I treće, mora biti osigurano financiranje. Dakle, išli smo povezati vrijeme izgradnje i vrijeme financiranja pa smo kazali: Gospodo draga, neće Grad više davati gotovinu nekome da s tim novcima kamatari zato što se čeka projekt ili rješavanje imovinsko-pravne situacije. Ima primjera da je grad isplatio po 30-40 posto gotovine nekome takvome. Više se tako neće raditi i zato smo formirali četiri radne grupe; jednu za objekte kulture, drugu za zdravstvo i socijalnu skrb, treću za šport i četvrtu za školstvo i predškolstvo. Te grupe imaju; predstavnika direktnih korisnika, (npr. ako se radi o vrtiću to je netko iz vrtića, koga se konzultira), predstavnika ureda za financije, predstavnika ureda za izgradnju i u svakome sam ja kao dogradonačelnik. Te radne grupe imaju zadatak da, prije nego što se krene u natječaj oko izbora izvođača, poslože već spomenute čimbenike; projekte, tehničku pripremu i financije. </p>
<p>• Hoće li i dalje biti moguće da netko dobije posao po vezi, mimo natječaja ili da netko ima monopol, kao što je takvih slučajeva bilo?</p>
<p>- Sigurno je da se ni jedan posao neće dodijeliti bez natječaja. Hoće li biti preferencija tu nitko ne smije staviti ruku u vatru. Povjerenstvo za negospodarstvene objekte je vrlo široko, ima desetak ljudi, i vodi ga Vladimir Velnić, predsjednik kluba zastupnika SDP-a. Nadam se da neće biti poslova »po babi i stričevima«, što se tiče ljudi s kojima ja radim uvjeren sam da tako neće biti. </p>
<p>• Ali navike su navike i veze - veze?</p>
<p>- Tu će se izgubiti onaj direktni, neposredni i odlučujući utjecaj Gradskog ureda za izgradnju grada. Jer će njihov čovjek biti samo jedan od u tom odboru. I druga, ključna stvar je, budući se radi uglavnom o velikim objektima Grad će osiguravati otprilike 20 posto novca a 80 posto će izvođač morati ponuditi gradu kroz kredit. Neće se više Grad zaduživati kod banke da bi nekome davao gotovinu. Toga više neće biti. Izvođačevo keditiranje preko banke značit će da netko s telefonom, faksom i jednim stolom neće moći dobiti posao. Volio bih vidjeti jednu firmu kojoj će neka poslovna banka, a sve su gotovo privatne, dati više milijuna kredita na ime jednog stola i faksa. Time ćemo eliminirati masu firmi koje su se pojavljivale kao posrednici.</p>
<p>• I konzaltinge?</p>
<p>- Pa i njih. Iako bi oni trebali biti nadzorni organi. </p>
<p>• Nadzorni organ itekako može utjecati na izbor izvođača?</p>
<p>- Može. Međutim, mi ćemo praviti posebne natječaje za projekt, nadzor i izgradnju i ja sam uvjeren da više nećemo imati hrpu posrednika kao do sada, koji traže izvođače i ad hoc ih organiziraju. Tako će se ubrzati izgradnja. Osobito će se izbjeći problemi s nesolidnim izvođačima. Na taj način ćemo disciplinirati izvođače, napraviti selekciju a s druge strane preko radnih grupa osigurat ćemo utjecaj direktnih korisnika. Više se neće moći dogoditi da se objekti grade u etapama. Kao što se MKC Travno gradi 18 godina, DC Dubrava 12 godina itd. Neće više biti krparenja i započinjanja investicija nego će se one završavati. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Četiri biskupa splitske mitropolije pohodila Knin, u znak kršćanske solidarnosti </p>
<p>KNIN, 11. ožujka</p>
<p> - Biskupi splitske mitropolije msgr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, Ante Ivas, biskup šibenski, Želimir Puljić, biskup dubrovački i Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-viško-brački, pohodili su u nedjelju Knin i sudjelovali u velikom misnom slavlju održanom u crkvi Gospe Velikog hrvatskog zavjeta u kojoj se okupilo oko 1500 žitelja Knina. Euharistijskom slavlju bili su nazočni i Žarko Maretić, provincijal provincije Presvetog Otkupitelja, don Slavko Mikelin, ravnatelj biskupijskog Caritasa u Šibeniku, fra Petar Klarić, gvardijan samostana i Josip Odak, gradonačelnik Knina.</p>
<p>Naš pohod znak je brige za ovu zajednicu. Ovaj hrvatski kraljevski grad bio je i ostao znamen naše slobode, a od danas Knin ima još jednu simboliku - postao je znamen savjesti hrvatske nacije, čulo se na euharistijskom slavlju. Vjernicima se obratio šibenski biskup Ante Ivas pojašnjavajući da su se biskupi okupili u Kninu jer su čuli njihov poziv. Biskup Ivas poručio je nazočnima kako oni imaju pravo na dostojan život. »Zašto toliko nepravdi, nebrige, bešćutnih pritisaka zbog kojih mnogi ovdje gube tjelesno i duševno zdravlje, gube strpljenje i odlaze odavde noseći u sebi gorčinu? Zašto toliki moraju biti nesretni i odlaze odavde, možda zauvijek. Dižemo danas svoj glas i pred vama i pred javnošću pred političarima, gospodarstvenicima... neka učine nešto stvarno da pomognu ovom narodu da stane na noge, da živi u zajedništvu i miru«, rekao je biskup Ivas.</p>
<p>Vjerničkom puku obratio se i biskup Marin Barišić koji im je poručio da se vrate na svoja ognjišta ako to žele. »Došao sam da pozovem one koji su odgovorni za ovaj narod da nas ne zaborave«, kazao je. Poručio je vjernicima da se bore protiv beznađa, razočaranosti, da ne odlaze u druge zemlje. Istakao je vjeru da će Hrvatska znati prepoznati vrijednost potomstva kojeg je u Kninu puno.</p>
<p>Biskup Slobodan Štambuk vjernicima je prenio pozdrave sa svoja tri »broda« - Hvara, Brača i Visa. »Za našu slobodu, za Domovinu, mnogi su otišli pod hrvatsku zemlju. Često se puta razmišlja kako i gdje podići im spomenik. Pozivam vas da svatko od vas bude živi spomenik koji hoda ovom zemljom, da budete prepoznatljivi«, kazao je biskup Štambuk.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U Kopačkom ritu ugašen požar, drugi se razbuktao u Bilju</p>
<p>OSIJEK, 11. ožujka</p>
<p> - Ekološka katastrofa koja se mogla dogoditi u nedjelju u Kopačkom ritu na vrijeme je spriječena. Negdje oko podneva u tom parku prirode u istočnoj Hrvatskoj izbio je požar koji je, prema neslužbenim informacijama, uzrokovan ljudskom nepažnjom.</p>
<p> Činilo se da šteta neće biti prevelika jer se zapalila suha trava i raslinje, ali prema riječima ravnateljice Javne ustanove Park prirode Kopački rit Melite Mihaljević, tragedija je u tome što se upravo u tom dijelu koji je izgorio, gnijezde vrlo rijetke vrste ptica. Požar je ubrzo lokaliziran i ugašen, a razmjeri štete bit će poznati kad se završi očevid.</p>
<p>Samo pola sata kasnije, mnogo veći požar planuo je u Bilju, nedaleko od Kopačkog rita, gdje je vatra zahvatila drveće, vrbe i trske i ubrzo se proširila u promjeru od oko 500 metara. </p>
<p> Do zaključenja ovog izdanja taj drugi požar nije bio lokaliziran, a kako doznajemo, kriminalistički službenici Policijske uprave Osječko-baranjske provest će istragu kako bi se utvrdili počinitelji tih dvaju ekoincidenata u Baranji. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Proslavljen Dan Grada Požege</p>
<p>POŽEGA, 11. ožujka</p>
<p> - Odlukom Gradskog vijeća Grada Požege, Požežani od ove godine slave Dan grada na blagdan Sv. Grgura 12. ožujka, na dan kada su Požežani predvođeni fra Lukom Ibrišimovićem-Sokolom oslobodili grad od Turaka, na isti dan, 1688. godine. Proslava Dana grada obilježena je nizom manifestacija. Članovi Gradskog vijeća i Poglavarstva i gradonačelnik Branko Skorup položili su vijence za poginule hrvatske branitelje kod središnjeg križa na Gradskom groblju sv. Ilije. Održana je svečana sjednica Gradskog vijeća, na kojoj su uručena priznanja i nagrade povodom Dana grada, a za počasnog građanina proglašen je skladatelj Ljuboslav Kuntarić. Na Trgu Sv. Trojstva izvršena je smotra povijesnih topova, a građanima su se predstavile svečane povijesne postrojbe iz brojnih hrvatskih gradova. Članovi društva »Sveti Grgur« položili su vijenac kod spomenika fra Luki Ibrišimoviću-Sokolu na Trgu sv. Terezije Avilske, a brojni građani proveli su u organizaciji Gradskog poglavarstva lijepi proljetni dan u druženju na brdu Sokolovac. Položen je i temeljni kamen za spomenik poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. (I.F.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Vjesnik« saznaje: Nije riječ o političkoj podobnosti, nego o lojalnosti državi</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Je li Ministarstvo vanjskih poslova doista donijelo naputak kojim se od domaćih diplomata traži moralno-politička podobnost, kako se to navodi u članku objavljenom u nedjeljnom broju Večernjeg lista?</p>
<p> »Nije riječ ni o kakvom naputku već o dogovoru na razini Ministarstva vanjskih poslova da se usuglase načini djelovanja«, ustvrdio je u nedjelju za Vjesnik visoki dužnosnik tog ministarstva. »Etički kodeksi i pravila ponašanja za diplomate postoje, uostalom, u svim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Time se nastoji posebno utvrditi kako kontrolirati, odnosno spriječiti curenje informacija, primjerice, kako racionalno trošiti novac poreznih obveznika, kako konačno iskorijeniti financijske malverzacije po diplomatsko-konzularnim predstavništvima i slično«, pojašnjava dužnosnik.</p>
<p> Naš sugovornik tvrdi da Ministarstvo nikad nije donijelo nikakvu odredbu niti razgovaralo o tome da djelatnici moraju biti politički podobni. »Ono o čemu se govori pokušaj je da ljudi shvate, a posebno djelatnici u državnoj upravi, da nije riječ o političkoj lojalnosti već o lojalnosti državi i njezinim institucijama, bez obzira na to tko je trenutačno na vlasti«, nastavlja Vjesnikov sugovornik, dodavši kako sâma činjenica što je takav interni dokument Ministarstva vanjskih poslova procurio u javnost, pokazuje da problema ima, odnosno da neki djelatnici u državnoj upravi nisu lojalni. »Sličan primjer nelojalnosti, odnosno curenja informacija iz državne uprave jest i nedavni požar u zgradi Ministarstva na Zrinjevcu, za koji su prije saznali novinari nego vatrogasci«, kaže naš sugovornik.</p>
<p>U novinskom članku se, naime, implicira da je ministar vanjskih poslova sa svojim pomoćnicima zapravo idejni začetnik tog, navodnog, naputka o moralno-političkoj podobnosti djelatnika u državnoj upravi. »Na kolegijima se, među ostalim, utvrđuju sustav i način funkcioniranja Ministarstva, primjerice koji će dužnosnik otići na koju konferenciju, koja izvješća će se sastaviti, zatim o sastancima unutar kuće... Drugim riječima, Ministarstvo nikad nije donijelo naputak nego je posrijedi sažetak svih rasprava na kolegijima u Ministarstvu vanjskih poslova da se utvrdi što i kako dalje i s kakvim se ljudima zapravo surađuje«, nastavio je visoki dužnosnik u razgovoru za Vjesnik. Pritom je u telefonskom razgovoru posebno upozoreno na termin civilnih službenika (civil servants), odnosno državne uprave koja se ponajprije brine za svoju struku, a podrazumijeva se da je lojalna državnom vrhu bez obzira na to koja garnitura vlada zemljom. U tom kontekstu može se primijeniti i u Americi poznata krilatica »Prava ili kriva - to je moja zemlja!«. To znači da oni koji predstavljaju državu prema svijetu ne odražavaju odnose ili, pak, napetosti na unutarnjoj političkoj sceni. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Uz Potočnjaka, Degana i Medvedovića, Ustavnom sudu blizu i Agata Račan? </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak će članovi saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, prvi put otkako se biraju ustavni suci, razgovarati s kandidatima koji pretendiraju na tri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu. Na natječaj za suce Ustavnoga suda javilo se 24 kandidata, no dvoje nisu dostavili potrebne dokumente. Iako je bilo prijedloga da se javno objave i životopisi kandidata, Odbor to nije prihvatio.</p>
<p>U javnosti je bilo nekih spekulacija o imenima novih ustavnih sudaca. No, može se čuti da šestorka o tome nije postigla dogovor nego da je sve prepušteno Arlovićevom odboru. Mato Arlović je, pak, prije nekoliko dana najavio da bi u Ustavni sud trebali ući specijalisti međunarodnog, radnog i socijalnog, te procesnog prava. U tome bi se mogla prepoznati imena Vladimira Đure Degana, Željka Potočnjaka i Alana Uzelca. No, kako se može čuti, velike šanse ima i Dragan Medvedović. </p>
<p>Ipak, nagađanja su u ovom slučaju vrlo nezahvalna. Postoje, naime, brojni lobiji, profesorski, odvjetnički i sudački, a sigurno i politički koji pokušavaju progurati svoje kandidate. S druge strane, vladajuća koalicija ovaj je put očito opreznija jer su se neke stranke opekle prilikom izbora aktualnog saziva Ustavnog suda, u kompromisu s HDZ-om. </p>
<p>Zlatko Kramarić, predsjednik Liberalne stranke, rekao je u nedjelju Vjesniku da će ta stranka za ustavne suce predložiti Medvedovića, Potočnjaka i Agatu Račan, pomoćnicu ministra europskih integracija. Zastupnica HDZ-a Jadranka Kosor kaže da će uime HDZ-a predložiti da u Ustavni sud uđu tri žene. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Do referenduma pozivanjem na zakonski prijedlog tandema Arlović-Linić iz 1997.!</p>
<p>U Matici umirovljenika imaju taj zakon da ih podsjeti na to što se sve obećava prije dolaska na vlast / Slično je i s predizbornom Izjavom koju je šest stranaka potpisalo s umirovljenicima, o tome da će se vratiti cjelovit dug i da će se mirovine isplaćivati do petog u mjesecu </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Prema Prijedlogu zakona o povratu duga umirovljenicima, koji su Hrvatskom saboru podnijela dvojica oporbenih zastupnika, umirovljenici imaju pravo na isplatu razlike između isplaćene mirovine i one koju su trebali ostvariti prema Zakonu o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. To, dakle, znači provedbu i drugog aspekta odluke Ustavnoga suda od 12. svibnja 1998., što je posve suprotno stavu sadašnje vlasti koja od 1. siječnja primjenjuje Zakon o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u mirovinama iz različitih razdoblja i tvrdi da je njime u cijelosti riješila odluku Ustavnoga suda.</p>
<p> Podsjetimo, drugi aspekt te odluke nalaže usklađivanje mirovina s kretanjem plaća za razdoblje od srpnja 1993. do početka 1998. Prema Prijedlogu zakona koji Vjesnik posjeduje, izračun razlike obavio bi se tako da se od mirovina koje umirovljenicima pripadaju prema Zakonu oduzmu one koje su im isplaćene. Ostatak čini dug koji bi, prema tom prijedlogu, umirovljenici trebali dobiti u mjesečnim ratama. Novac za to, kako stoji u članku 6. Prijedloga, osigurat će se u državnome proračunu, a isplata bi trebala biti obavljena u samo tri proračunske godine. Konačni iznos duga trebalo bi utvrditi posebno saborsko povjerenstvo u kojem bi bili i predstavnici umirovljenika. </p>
<p>Otkud takav prijedlog kad sadašnja Vlada tvrdi da je i današnje mirovine teško isplatiti? Nije li se predlagač zakona u nečemu zabunio? Ili je stvarno moguće isplatiti umirovljenicima dug u roku tri godine i još im povećati mirovinu do iznosa koji im pripada po Zakonu o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, za razdoblje koje je tim zakonom bilo »pokriveno«?! </p>
<p>Odgovor na posljednje pitanje danas je teško utvrditi. Zakonski tekst o kojemu je riječ, ima i manu: to što je Hrvatskom saboru predložen - 1. travnja 1997. Potpisali su ga tadašnji oporbenjaci Mato Arlović i Slavko Linić, odnosno sadašnji predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te sadašnji potpredsjednik Vlade. No, ako je taj dvojac još 1997. tvrdio da se tako nešto može ispuniti i nudio Saboru takav prijedlog, zašto to nije moguće danas?</p>
<p>»I mi imamo taj zakon u našim ladicama, tako da nas podsjeti što se sve obećava prije dolaska na vlast. Slična je situacija i s predizbornom Izjavom koju su stranke šestorke potpisale s umirovljenicima i u kojoj također stoji da će se vratiti cjelovit dug«, prokomentirao je za Vjesnik predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Alojz Malogorski. No, nakon izbora pokazalo se da će Vlada staviti »točku« na povrat duga umirovljenicima provodeći dio odluke Ustavnog suda, koji se odnosi na uklanjanje razlika zbog primjene različitih koeficijenata u izračunu mirovinskih osnovica. </p>
<p>Malogorski podsjeća i na to da se u Izjavi potpisalo da će se mirovine ubuduće isplaćivati do petoga u mjesecu, a ovih se dana moglo čuti da od toga »još neko vrijeme neće biti ništa«. Matica će, najavljuje, na Skupštini 15. ožujka odlučiti o tome hoće li pokrenuti prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma dodajući kako bi im upravo taj prijedlog zakona za to mogao biti dobar argument. Naime, ako je to bilo moguće 1997., pitanje je zašto danas nije, kaže naš sugovornik.</p>
<p>Zanimljivo je da su Linić i Arlović 1997. predlagali mnogo više nego što su nakon toga predlagali umirovljenici, kažu u Sindikatu umirovljenika (SUH). Tamo ističu kako su Linić i Arlović isticali rok od tri godine od donošenja zakona za povrat čitavoga duga, dok su umirovljenici bili puno umjereniji. Tražili su, naime, samo utvrđivanje duga i izdavanje rješenja o tome, dok su o načinima i rokovima povrata duga bili spremni razgovarati kad to budu dopuštale gospodarske mogućnosti, kažu u SUH-u.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vlada neće i ne može sav novac dati za socijalu, a na štetu razvoja </p>
<p>Ni po cijenu odlaska s vlasti nećemo prihvatiti nerealne sindikalne zahtjeve / Hrvatska neće arbitrirati u BiH, ali želi pomoći / O čelnicima HRT-a više neće odlučivati politika nego javni natječaj </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Vlada neće odustati od svojih programskih reformi u četverogodišnjem mandatu, a provest će i sve zacrtane restrikcije jer upravo na tome prolazi ili pada. Iako se Vladi prigovara neosjetljivost za socijalne probleme, ona neće i ne može sav novac dati za socijalu, a na štetu razvoja. Ni po cijenu odlaska s vlasti neće pokleknuti pred neopravdanim i nerealnim zahtjevima sindikata za koje nema pokrića u državnoj blagajni.</p>
<p>Kazao je to premijer Ivica Račan gostujući u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u 2« Aleksandra Stankovića. </p>
<p> Promjena i smjena u Vladi neće biti jer se nikad ne zna bi li loše ministre zamijenili još lošiji s obzirom da se moraju poštivati koalicijski dogovori u sastavljanju Vlade, izjavio je Račan. Istaknuo je i da je prihvatljiv razgovor o kantonizaciji BiH sve dok netko ne ponudi bolji prijedlog. </p>
<p>Premijer se ponovo zauzeo za efikasniju državnu upravu s manje ministarstava i ministara, ali tako radikalan rez, kaže, bio bi luksuz u hrvatskim prilikama jer bi to značilo da se još nekoliko mjeseci moraju baviti sami sobom. Demantirao je i medijske napise o četrdesetpostotnom smanjenju plaća zaposlenika u upravi, te istaknuo da će se broj nezaposlenih smanjivati i time što će se s liste brisati oni koji odbiju ponuđeni posao za koji su kvalificirani. Umjesto konkretnijeg odgovora na pitanje u kojem će se roku povećati broj zaposlenih i vidjeti rezultati Vladine gospodarske i socijalne reforme, premijer je izjavio: »Nema više socijalističkog planiranja u kojem je bilo moguće reći - 'država će u tom i tom roku zaposliti toliko i toliko ljudi'«. Novinari u studiju upozorili su ga da građani nemaju vremena još tri godine čekati rezultate Vladinih programa, Račan je odgovorio kako socijalnu bijedu bilježe i deseterostruko bogatije zemlje od Hrvatske. </p>
<p>Vezano uz stanje u BiH i položaj tamošnjih Hrvata, premijer Račan ponovio je da se Vlada zalaže za jedinstvenu i cjelovitu BiH u kojoj će svi narodi biti ravnopravni. Ekstremne odluke Mostara štete interesima tamošnjih Hrvata, smatra Račan i dodaje da bi Daytonski sporazum trebalo nadograditi. Ujedno ističe: »Hrvatska neće arbitrirati u BiH, ali želi pomoći jer kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima neke obveze. Neki se pozivaju na Dayton čuvajući ovakvo krizno stanje u BiH«. </p>
<p>Prigovore na odlazak i govor Zdravka Tomca na Hrvatskom narodnom saboru u Mostaru premijer je prokomentirao kao »korektan nastup uime šestorke«. Naglasio je da njegova Vlada grčevito brani hrvatske nacionalne interese i da to čini na najbolji način osiguravajući funkcioniranje pravne države, kažnjavanje kriminala, te radeći na dobrim odnosima sa susjedima. »Mislim da je to najbolji način da se osigura približavanje Hrvatske Europi«, kazao je predsjednik Vlade. Priznao je da ponekad komunikacija između Vlade i građana nije najbolja, no ne slaže se s ocjenom da bi ministra za branitelje Ivicu Pančića trebao smijeniti zato što javnost smatra da on s braniteljima gotovo i ne komunicira. Zastoj u Pančićevoj komunikaciji s braniteljima Račan argumentira prevelikim brojem udruga proisteklim iz Domovinskog rata. </p>
<p>Zamjerio je novinarima što izvlače na vidjelo samo Vladine greške, a ne i ono pozitivno što je učinjeno u proteklih godinu dana. Primjerice, stalno se spominje ergela skupih automobila kojima se voze ministri, a nitko ne govori da se »premijer vozi u pasatu i ponaša jednako kao i prije«. </p>
<p>Upitan je li zadovoljan radom Mirka Galić, direktora HRT-a, premijer je odgovorio kako je Galić radio onako kako je mislio da treba, ali Vlada nije bila zadovoljna promjenama na Televiziji i njezinom transformacijom iz državnog u javni medij. Naglasio je da o kadrovima na TV-u više neće odlučivati politika nego natječaj, i to javni i pošteni. </p>
<p>Premijeru je postavljeno i nekoliko osobnih pitanja, poput onoga što bi učinio da je sada 1971. godina - bi li bio nacionalist, bi li se učlanio u Partiju ili se uopće ne bi bavio politikom? »S ovim iskustvom a onim godinama, imao bih drukčije neke stavove, i to je sigurno«, odgovorio je. </p>
<p>Na prigovor da nije dovoljno energičan Račan je uzvratio kako je u kriznim situacijama mnogo energičniji od onih »koji su svakodnevno verbalno oštri«. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kramarić: Prema anketi, birači traže da LS i HNS idu zajedno na izbore</p>
<p>Rezultate te svježe ankete predočit ćemo kolegama u HNS-u, rekao je čelnik LS-a/ Granić: Iako službenu odluku još nismo donijeli, DC će najvjerojatnije ići samostalno na izbore / SDP, HSLS i HSS već najavili samostalan izlazak na lokalne izbore 20. svibnja, što će vjerojatno učiniti i IDS / Još nije jasno kako će na izbore izaći HDZ, HSP, HKDU i HIP </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Prema rezultatima ankete koju je naručila naša stranka, birači traže da LS i HNS idu zajedno na izbore«, rekao je u nedjelju za Vjesnik predsjednik Liberalne stranke Zlatko Kramarić naglašavajući da bi takva koalicija, prema rezultatima ankete, mogla ostvariti dobar rezultat. To je svježa vijest, kaže Kramarić najavljujući da će s rezultatima te ankete uskoro upoznati vodstvo HNS-a i čuti njihov odgovor. Kako je poznato, Vesna Pusić već je najavila samostalan izlazak HNS-a na izbore.</p>
<p> Inače, objašnjava predsjednik LS-a, razmjerni sustav koji će biti na sljedećim lokalnim izborima ne preferira predizborne koalicije a, osim toga, ustroj je Liberalne stranke takav da postoji velika autonomija ogranaka pa oni, posebice na općinskim i gradskim razinama, slobodno mogu birati način kako će izići na izbore poštujući pritom okvirni program stranke. Nešto je drukčija situacija s izborima za županijske skupštine na koje bi LS, barem u nekim županijama, sudeći prema rezultatima ankete, rado išao s HNS-om. </p>
<p>Konačne odluke se još čekaju </p>
<p>Demokratski centar će na izbore najvjerojatnije ići samostalno, kaže predsjednik te stranke Mate Granić dodajući ipak da tijela stranke u svezi s tim još nisu donijela službenu odluku. Razmjerni (proporcionalni) sustav, naglašava Granić, pogodan je da svaka stranka provjeri svoju stvarnu vrijednost, posebice na razini pojedinih županija.</p>
<p>Samostalan izlazak na izbore već su najavili SDP, HSLS i HSS. Na taj će način tri »stožerne« stranke vladajuće šestorke koje imaju 90 mandata u koaliciji, provjeriti svoju snagu i međusobne odnose gotovo godinu i pol dana nakon parlamentarnih izbora na kojima su osvojile vlast. Očekuje se i samostalan izlazak IDS-a na izbore jer je riječ o regionalnoj stranci koja će na taj način provjeriti svoju snagu u Istarskoj županiji u kojoj vlada već više od desetljeća. </p>
<p>Međutim, još nije jasno kako će na izbore HDZ, HSP, HKDU i HIP. U tisku se pojavila ideja o zajedničkom izlasku tih političkih skupina na izbore. No, iz HDZ-a u tom pogledu nisu, barem zasad, stigli potvrdni odgovori. Valja naglasiti da sve stranke tek trebaju donijeti službene odluke na svojim središnjim odborima o načinu izlaska na izbore.</p>
<p>Birat će se stranke, a ne ljudi </p>
<p>Razmjerni sustav prema kojem se provode predstojeći izbori, dovodi do toga da će se birači i na lokalnim izborima opredjeljivati za čelnike pojedinih stranaka, a ne za političare s lokalne razine, tvrde neki analitičari. Tu dimenziju naglašava i Zlatko Kramarić koji govori o depersonaliziranim izborima. Birat će se stranke, a ne ljudi, kaže Kramarić, i najavljuje da će njegova stranka odstupiti od tih očekivanja te kao nositelje lista u pojedinih mjestima stavljati ljude s lokalne razine. Ni Mate Granić nije siguran kako će se u svezi s tim postaviti njegova stranka. Vjerojatno će se procjenjivati snaga nekog lokalnog stranačkog lidera i rejting čelnika stranke na određenom području. </p>
<p>Velika borba, po svoj prilici, vodit će se i u okviru glasačkog tijela srpske etničke zajednice između Milana Đukića (SNS) i Milorada Pupovca, odnosno Vojislava Stanimirovića (SDSS). No, rezultati tih stranaka kao uostalom i oni HDZ-a, ovisit će u mnogome i o izbornom zakonu. Još traje spor oko glasačkog prava dijaspore, dakle, hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. O tome nema potpune suglasnosti ni unutar šestorke. Prijedlog da pravo glasovanja imaju samo hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatske, posebno žestoko napada HDZ.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kramarić: Hrvatski političari ne bi trebali sugerirati rješenja za BiH</p>
<p>ĐAKOVO, 11. ožujka</p>
<p> - »Nije dobro da političari iz Hrvatske sugeriraju rješenja za susjednu državu, ako se to već i radi onda se mora raditi u koordinaciji s međunarodnom zajednicom«, izjavio je predsjednik LS-a Zlatko Kramarić u nedjelju, komentirajući prijedlog Dražena Budiše o kantonizaciji BiH, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljeno čelništvo đakovačkog ogranka te stranke.</p>
<p> Kramarić smatra da se interesi hrvatskog naroda u BiH najbolje mogu zaštititi kroz institucije te države i čvršćim i gospodarskim i prometnim povezivanjem Hrvatske s tom zemljom, a ne na Jelavićev način, donošenjem jednostranih odluka. Uređenje odnosa u BiH stvar je građana te države, rekao je Kramarić, naglasivši kako je došlo krajnje vrijeme za demontiranje Republike Srpske, jer ona nije u duhu Daytona.</p>
<p>Govoreći o predstojećim lokalnim izborima Kramarić je istaknuo kako šestorka nije ispunila svoja obećanja, te da se, kada je u pitanju donošenje izbornih pravila, ponavlja »HDZ-ova politika svršenog čina«. Odustalo se od mnogih obećanja, pa čak i od neposrednog izbora gradonačelnika, a umjesto personaliziranih izbora imat ćemo opet partitokraciju, rekao je Kramarić, pojasnivši da se LS zalagao za otvorene liste na kojima bi građani sami zaokruživali imena kandidata. Ponovio je također da LS nije zadovoljan ni činjenicom što će teritorijalno ustrojstvo Hrvatske ostati isto, te što će set zakona kojim se regulira financiranje lokalne samouprave biti donesen nakon izbora.</p>
<p> Kao potencijalne koalicijske partnere na predstojećim izborima Kramarić je istaknuo članice šestorke uz napomenu kako neka ispitivanja pružaju najveće šanse kombinaciji LS-a i HNS-a. (M. Ljubičić)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sanader: Svi hrvatski državljani moraju biti jednaki pred Ustavom </p>
<p>BELIŠĆE, 11. ožujka</p>
<p> - Svaki izborni zakon odgovara HDZ-u i očekujemo na sljedećim izborima povratak povjerenja građana koje je izgubljeno prije 14 mjeseci, rekao je u nedjelju u Belišću, na proslavi 11. obljetnice HDZ-a u tom mjestu predsjednik stranke Ivo Sanader.</p>
<p> »Što se tiče naše izborne strategije i taktike za nadolazeće izbore mi smo u HDZ-u uveli načelo subsidijarnosti, što znači da ćemo organizacijama na terenu prepustiti odlučivanje i o izboru kandidata i mogućim suradnjama s drugim političkim strankama prije i poslije izbora«, rekao je Sanader. Hrvatska demokratska zajednica će se boriti za to da svi hrvatski državljani, prema tome i oni u inozemstvu budu jednakopravni pred Ustavom, kazao je.</p>
<p>Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, Sanader je pozdravio prijedlog Dražena Budiše o kantonizaciji BiH, no dodao je kako je taj prijedlog star gotovo devet godina. Odbacujući ocjene predsjednika Stjepana Mesića o stanju u BiH, Sanader je zaključio kako aktualna hrvatska vlast ne ispunjava ustavnu obvezu i pravo da na međunarodnom planu sudjeluje u odlučivanju o budućnosti Hrvata izvan Domovine. »Potezi Hrvatskoga narodnog sabora u BiH su očajnički, no do toga je došlo kršenjem Daytonskog sporazuma i Ustava BiH od strane međunarodne zajednice koja je odlučila posebnim izbornim zakonima da Hrvate u bosanskohercegovački parlament biraju svi, a ne pripadnici hrvatskoga naroda, čime je narušena jednakopravnost Hrvata u BiH«, rekao je Sanader.</p>
<p> Član predsjedništva HDZ-a Vladimir Šeks rekao je kako je nakon blistavih 11 godina vlasti HDZ-a u Hrvatskoj došla godina dana vlasti šestorke, a tu je godinu ocijenio izgubljenom za hrvatski narod. Šeks je rekao kako će ova vlast uskoro otići u zaborav. Na skupu se uglavnom govorilo o neispunjenim obećanjima šestorke, te o nepotrebnom podizanju tenzija zbog dramatiziranja tema kao što je primjerice Domovinski rat. Najveći pljesak dobile su riječi Ivana Vekića, predsjednika Kluba utemeljitelja HDZ-a u Osječko-baranjskoj županiji koji je rekao: »Ako HDZ ponovno dođe na vlast sve će se ulice u Donjem Lapcu zvati po doktoru Anti Starčeviću i tako će biti sve do onog trenutka dok oni koji tamo žive, ne shvate da žive u Hrvatskoj«. (D. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Stand by aranžman s MMF-om ovisi o odlukama Sabora </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - U utorak se nastavlja sjednica Zastupničkoga doma Sabora na kojoj će se odlučivati o dva zakona o kojima uvelike ovisi hoće li Međunarodni monetarni fond (MMF) odobriti Hrvatskoj stand by aranžman. </p>
<p> Glasovat će se o zakonu o državnim službenicima kojim bi se omogućilo desetpostotno smanjenje mase plaća iz državnog proračuna, što traži MMF. Istoga dana odlučivat će se i o izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja, po kojima bi se povlastice za uvoz automobila mogle iskoristiti samo do 1. svibnja, što je, također, zahtjev MMF-a. </p>
<p> Ako se ta dva zakon u utorak ne prihvate, upitan je aranžman s MMF-om. Izvršni odbor Fonda odlučivat će o aranžmanu 19. ožujka, a da bi to mogao učiniti, njegov predstavnik u Hrvatskoj trebao je već u ponedjeljak poslati izvješće o tomu što su učinili hrvatska Vlada i Sabor. »No, dobili smo na vremenu pa će to izvješće predstavnik moći poslati u srijedu«, kazao je Hini zamjenik ministra financija Damir Kuštak, izrazivši nadu da će nesuglasice dotad biti prevladane.</p>
<p> Prošloga se tjedna Klub zastupnika HSLS-a izjasnio protiv zakona kojim se smanjuju povlastice braniteljima. Izmjenama se oštro usprotivio i parlamentarni Odbor za ratne veterane kojega u petak, ni nakon maratonske rasprave, ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ivica Pančić nije uspio uvjeriti u nužnost promjena zakona. »Premda je Vlada bila svjesna da će taj prijedlog izazvati nepotrebnu nervozu među braniteljima koji dosad nisu iskoristili tu povlasticu, krenula je s izmjenama jer je dodijeljeno čak 360.000 povlastica, a branitelja je bilo oko 250.000«, kaže Pančić. Istaknuo je da bi stopostotni invalidi i dalje, svakih sedam godina, imali pravo na osobni automobil od Ministarstva.</p>
<p> U utorak će, dakle, Zastupnički dom odlučiti o dva od četiri uvjeta potrebna da bi MMF odobrio stand by aranžman kojim bi se Hrvatskoj stavilo na raspolaganje oko 250 milijuna američkih dolara. Ako se oni ne prihvate, Izvršni odbor MMF-a mogao bi skinuti s dnevnog reda ugovor o aranžmanu s Hrvatskom i odluku odgoditi za nekoliko mjeseci, kaže Kuštrak.</p>
<p> Odgoda ili čak odbijanje aranžmana u pitanje bi, pak, dovela EFSAL, zajam Svjetske banke, namijenjen rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Uz to, iz proračuna bi se izgubilo oko 200 milijuna kuna jer je HNB planirao da će, zahvaljujući stand by aranžmanu, dobit ove godine iznositi 450 milijuna kuna, dok bi bez sredstava Fonda iznosila 250 milijuna kuna.</p>
<p> Uz financijske gubitke, otkazivanje stand by aranžmana loše bi djelovalo i na strane ulagače. Samo naznaka o aranžmanu s MMF-om uvelike je pridonijela nedavnom plasmanu euroobveznica vrijednih 500 milijuna eura po dosad najnižim kamatama, što jasno pokazuje koliko taj aranžman ulijeva sigurnost stranim ulagačima. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010312].
|
