NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000221].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 214547 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.02.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Fižulić: Vlada će pomoći ugroženim tvrtkama, ali samo jednom i nikad više! </p>
<p>Brzina gospodarskog oporavka ovisi o mogućnosti Vlade da što prije smanji porezno opterećenje i bruto cijenu rada, privatizira dio gospodarstva te napravi makroekonomske uvjete po kojima će Hrvatska biti najprivlačnija među tranzicijskim zemljama za strana ulaganja, tvrdi ministar gospodarstva Goranko Fižulić / Strani investitori će imati posebne pogodnosti za ulaganja / Primjena nižih stopa PDV-a od 1. siječnja 2001. godine / Slijedi i druga etapa privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, privatizacija Ine, Croatia osiguranja, HEP-a, HŽ-a i drugih javnih poduzeća</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Do kraja godine Vlada je obećala donošenje strategije gospodarskog razvoja, ovih je dana najavila neke konkretne mjere za gospodarski oporavak, ali i izazvala žestoke reakcije zbog očekivanog vala stečajeva i nesporazuma o sanaciji poduzeća. O čemu je riječ, kakve mjere priprema Vlada i kada počinje njihova primjena, bile su neke od tema razgovora s Gorankom Fižulićem, ministrom gospodarstva.</p>
<p>• Hoće li Vlada ipak pomoći tvrtkama u nevolji? Ako da, uz koji uvjet?</p>
<p>- Vlada će i dalje, barem jedno vrijeme, biti prisiljena novcem iz državnog proračuna pomagati nekim tvrtkama. Ali, naš je uvjet da to činimo jednom i nikad više! Riječ je o tvrtkama koje imaju tržište za svoje proizvode i realne izglede za opstanak, a iz kojekakvih razloga nisu im mogle pomoći poslovne banke ili drugi ulagači. Ali, neka nitko ne računa da će se novac državnog proračuna trošiti na isplatu plaća ili drugu pomoć kad je za njih jedino rješenje - stečaj. Još nema pouzdanih podataka za koliko tvrtki nema drugog »izlaza«. Ali, treba reći i to da je stečaj normalna pojava i u najrazvijenijim svjetskim gospodarstvima, pa nije rijetkost da se u jednoj godini zabilježi podjednak broj novootvorenih i tvrtki koje su pale u stečaj. Ponavljam da je stečaj dio mehanizma kojim se čisti tržište i ne znači nužno i gubitak radnih mjesta. Uostalo, to se upravo pokazalo i na primjeru »Tiska«.</p>
<p>• Kada počinje ostvarenje izbornog obećanja o gospodarskom oporavku?</p>
<p>- Brzina gospodarskog oporavka ovisi o mogućnosti Vlade da što prije smanji porezno opterećenje i bruto cijenu rada, privatizira dio gospodarstva koji je još u njezinim rukama te napravi makroekonomske uvjete po kojima će Hrvatska biti naprivlačnija među tranzicijskim zemljama za strana tzv. greenfield ulaganja. Uz te uvjete, hrvatsko gospodarstvo će imati vrlo visoke stope rasta i Hrvatska će se na ljestvici snage tranzicijskih zemalja ubrzo popeti u sam vrh.</p>
<p>• Kako pomiriti još lani utvrđene visoke proračunske obveze i najavljeno porezno rasterećenje?</p>
<p>- Da je stanje financija gore i od naših najcrnjih predviđanja, među inim, dokazuje i podatak da državni proračun nije izmirio sve svoje obveze čak ni za 1998. a kamo li za prošlu godinu. Izdana su ogromna jamstva i mjenice koje dospijevaju u 2000. godini i koje će se naplatiti silom financijskih instrumenata. Osim toga, poznato je da dio hrvatskoga gospodarstva jednostavno ne može preživjeti bez stalnog dotoka novca izravno iz državne blagajne. Sve to morat ćemo uzeti u obzir pri izradi državnog proračuna, što će otežati mogućnosti njegova smanjenja. Zato se, među inim, traži da i ministarstva drastično smanje svoje troškove. Ministarstvo koje vodim, unatoč povećanom opsegu aktivnosti zbog pripajanja Ministarstva privatizacije, svoje tekuće troškove svelo je na lanjsku razinu od 54 milijuna kuna. Zbog poznatih tekućih transfera, u prvom prijedlogu proračuna Ministarstva gospodarstva navedena je svota od čak 2,7 milijardi kuna. Od toga je Ministarstvo zatražilo samo 1,2 milijarde kuna, koliko nedostaje brodogradilištima za završetak započetih poslova te 339 milijuna kuna za dodatne subvencije. Nadam se da će nam prvi puta uspjeti da u jednom lancu povežemo brodograditelje i brodare, da će hrvatska brodogradnja zadržati većinu radnih mjesta te da će brod biti temeljni hrvatski industrijski proizvod.</p>
<p>• Kada će se smanjiti PDV i uvesti ostale olakšice za gospodarstvo?</p>
<p>- Vlada smatra da bi Zakon o PDV-u trebalo donijeti još ove godine, ali primjena novih stopa počet će s 1. siječnja 2001. godine. Predvidjeli smo smanjenje poreza na isplaćenu dobit na stopu od 20 do 25 posto, uz uvjet da se ukine zaštitna kamata na kapital, a dobit koja se reinvestira oslobodit će se poreznog opterećenja, tj. za zadržanu dobit uvest će se nulta stopa poreza. Temeljem aranžmana sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), carine se smanjuju u prosjeku za 28 posto, a Ministarstvo gospodarstva je Zakon o carinskoj tarifi, usklađen s drugim ministarstvima, već uputilo u saborski postupak. Prva etapa postupnog smanjenja carinskih stopa trebala je početi već 1. siječnja, jer najbolje je kad se to provodi u godišnjim intervalima. Budući da će niže carine uvjetovati snižavanje cijena, očekujemo da će se smanjiti šoping u inozemstvu zbog kojega je, po analizi HNB-a, devizni odljev oko milijardu dolara godišnje! Smanjenje carina ne bi trebalo smanjiti prihode državnog proračuna. Baš obratno, povećat će ih otvaranjem novih radnih mjesta, povećanjem potrošnje u domaćim trgovinama, pa je time veće ubiranje PDV-a i carinskih pristojbi. Vlada će smanjiti i bruto cijenu rada. Radi se o podizanju neoporezivog dijela dohotka na razinu minimalne plaće. U Ministarstvu financija već se analizira utjecaj te mjere na prihodovnu i rashodovnu stranu državnog proračuna.</p>
<p>• Što se očekuje od provedbe tih mjera?</p>
<p>- U najkraćem, povećanje opće konkurentne sposobnosti hrvatskoga gospodarstva, prijelaz iz recesije u novu razvojnu etapu i rast bruto društvenog proizvoda u ovoj godini za dva posto, a u sljedećima za po pet posto. Nadamo se i da će HNB u monetarnoj politici poduzeti mjere za poboljšanje »krvne slike« gospodarstva. Naime, HNB sada čeka na prihvaćanje državnog proračuna i nove porezne propise, a očekuje se da će se poslije toga smanjiti eskontne i lombardne stope te postotak obvezne bankarske pričuve. No, konačne procjene i odluke treba ostaviti samostalnoj, monetarnoj vlasti, a Vlada joj samo šalje jasan signal o smanjenju državne potrošnje i poreznih opterećenja.</p>
<p>• Čime konkretno kanite privući neophodne strane ulagače?</p>
<p>- Zakon o poticanju stranih ulaganja već je poslan u postupak. Ako se prihvati, strani investitori će imati posebne pogodnosti za ulaganja u vrijednosti od, recimo, 50 ili 100 milijuna kuna, ponudit će im se porezne i carinske olakšice te produljenje roka plaćanja, pogodnosti pri dodjeli zemljišta, poticaje za novo zapošljavanje u smislu smanjenja izdataka za ostale doprinose na plaće, itd. Možemo reći da će donošenje takvih propisa Hrvatsku svrstati među vrlo privlačna odredišta za ulaganje stranog kapitala.</p>
<p>• Što je s nastavkom privatizacije?</p>
<p>- Taj posao treba što prije završiti, npr. obaviti potpunu privatizaciju nekih banaka, prije svega Riječke i Splitske, a ima i drugih koje su još u rukama Državne agencije za sanaciju banaka i tamo ih ne kanimo ostaviti. Slijedi i druga etapa privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, privatizacija Ine, Croatia osiguranja i HEP-a, Hrvatskih željeznica i drugih javnih poduzeća koja svaka država privatizira tek na kraju.</p>
<p>• Najavljena je i revizija nekih pretvorbi.</p>
<p>- Zakon o reviziji pretvorbe je izborno obećanje koalicijske Vlade. Osobno smatram da je revizija potrebna u najmanje tri slučaja: ako se nisu dosljedno poštovali zakonski propisi koji su u doba privatizacije pojedinog poduzeća bili na snazi, ako se provjerom pokaže da se nisu poštovali i ispunili ugovori o prodaji sklopljeni između HFP-a i drugih fondova, mirovinskog i zdravstvenog te kupaca, odnosno, ako se provjerama pokaže da nisu podmirene ugovorom utvrđene financijske obveze. Konkretne primjere sam spominjao dok sam sjedio u oporbi, a sada je bolje da to izbjegnem da možda ne bih prejudicirao stvari koje su u tijeku.</p>
<p>• Kakvo je Vaše stajalište o tečaju kune?</p>
<p>- U Hrvatskoj je gotov sve indeksirano ili vezano uz valutnu klauzulu, pa bi svaka devalvacija imala pogubne posljedice. Znatnija deprecijacija kune nikome ne odgovara, jer hrvatsko gospodarstvo nema vlastitoga obrtnog kapitala, nego bankarskog, a stanovništvo je moralo uzimati indeksirane zajmove. Vlada želi stabilnu kunu i čini se da je najbolje da ona ostane kakva jest.</p>
<p>Zakonske karike za strane trgovačke lance</p>
<p>• Što mislite o strahovanju da će krajnje liberalan dolazak stranih trgovačkih lanaca u Hrvatsku uništiti naše male trgovce?</p>
<p>- Uprava za trgovinu koja djeluje u sklopu Ministarstva priprema izmjene Zakona o trgovini čime bi se, među inim, unijelo reda i u načinu rada stranih trgovačkih lanaca u Hrvatsku. </p>
<p>Naime, vrlo je malo zemalja koje su to ostavile potpuno deregulirano, tj. slobodno. Jer, može nam se uistinu dogoditi da netko sagradi robni centar od 100.000 četvornih metara i uništi 1.000 malih trgovaca. Ili, da zakrči promet u dijelu grada i bez ikakvih posljedica stanovnicima zagorča život. Hrvatska će u rješavanju takvih problema posegnuti za stranim iskustvima.</p>
<p>Treba ukloniti i neke nelogičnosti. Zašto, npr. prodavaonice odjevnih predmeta moraju raditi od osam sati iako u to doba nitko ne kupuje odijelo ili košulju? Ili, zašto se prodavaonice moraju zatvarati u određeno vrijeme, ne smiju raditi nedjeljom. itd., a ne vodi se računa o potrebama kupaca? Zašto trgovci moraju imati podatke o robi kakve se u većini europskih zemalja ne traži? Eto, ispada da smo za neke stvari donijeli mnogo nepotrebnih propisa, a zaboravili na važne u koje spada način ulaganja u trgovinu.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatskoj treba ozbiljan, analitički »Vjesnik«</p>
<p>Kakvo je Vaše stajalište o privatizaciji, odnosno dokapitalizaciji »Vjesnika«, jedno je od pitanja na koje je u intervjuu našem listu odgovorio ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Njegov odgovor glasi:</p>
<p>- Vjesnik je vrijedna imovina. Ne samo zbog vrijednosti Hrvatske tiskare. To je dnevni list sa 60 godina dugom tradicijom velikih i ozbiljnih novina, koje su prolazile kroz različite etape. Vjesnik čitam od III. razreda osnovne škole, a u mojoj se obitelji svojedobno nisu kupovale nijedne druge novine. Čitao sam Vjesnik i tada kad ga vjerojatno nitko nije čitao (smijeh)... No, šalu na stranu: smatram da Hrvatskoj trebaju takve novine. Međutim, Vladi ne treba nikakav »službeni organ«, novinsko glasilo koje bi prenosilo njezine poruke. Ali, Hrvatskoj je potreban ozbiljan, analitički dnevni list koji će imati mjesto na tržištu, nakladu i koji će, nadam se, biti profitabilan. Kad se raščiste vlasnički odnosi, mislim da će zadatak HFP-a biti da završi privatizaciju Vjesnika i Hrvatske tiskare. Jer, koliko znam, država je i dalje većinski vlasnik Vjesnika. Zato me osobno čude najave da se priprema dokapitalizacija. Inače, stjecajem okolnosti znam da postoji i ozbiljan njemački partner kojega zanima kupnja Vjesnika.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Petar Stojanov: Bugarska uspostavlja europske standarde na Balkanu</p>
<p>Pozvao sam g. Mesića u posjet Bugarskoj, što prije bude mogao, kako bismo počeli bogat dijalog ponajprije o razvitku naših gospodarskih odnosa, za što postoje goleme mogućnosti/ Mi smo dva naroda koja u povijesti nikada nisu bili neprijatelji, nikada se nismo svađali ni ratovali/ Riješili smo sva otvorena pitanja s Makedonijom, koja su imala povijesne korijene, i to zahvaljujući političkoj mudrosti obiju strana/ Na žalost, problemi s današnjom Jugoslavijom ostaju</p>
<p>Petar Stojanov, predsjednik Republike Bugarske bio je nazočan svečanoj prisezi novoga predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića. Tom je prigodom u hotelu »Intercontinental«, u kratkoj pauzi između razgovora s predsjednikom Mesićem i premijerom Ivicom Račanom, dao ekskluzivni intervju Vjesniku.</p>
<p>• Znači li činjenica što ste došli na svečano ustoličenje predsjednika Mesića kako Bugarska namjerava uspostaviti vrlo dobre odnose s Hrvatskom, koji su dosad bili slabi, gotovo kao da je riječ o vrlo dalekim zemljama? </p>
<p>- Ponajprije koristim ovu priliku da pozdravim g. Stipu Mesića prigodom stupanja na dužnost predsjednika Hrvatske. No, bez ikakve sumnje, bitan mi je cilj da uspostavimo dijalog između nas, koji će biti, nadam se, znatno otvoreniji i intenzivniji, jer smo dosad mnogo toga propustili. A Bugarska i Hrvatska imaju veliku sreću. Mi smo dva naroda koja u povijesti nikada nisu bili neprijatelji, nikada se nismo svađali ni ratovali, uvijek smo se družili i bili prijatelji. I to je vrlo važno, to je rijetko za ovo naše područje. To je naša velika šansa, neprocjenjiv kapital iz prošlosti koji trebamo pretvoriti u konkretne gospodarske i političke aktivnosti kako bismo unaprijed bili suradnju između Bugarske i Hrvatske. </p>
<p>• Pozvali ste predsjednika Mesića da posjeti Bugarsku. Što očekujete od toga posjeta?</p>
<p>- Da, pozvao sam g. Mesića u posjet Bugarskoj, što prije bude mogao, kako bismo počeli bogat dijalog ponajprije o razvitku naših gospodarskih odnosa, za što postoje goleme mogućnosti. </p>
<p>• Kakav je položaj Bugarske danas na prostoru Balkana i jugoistočne Europe, gdje su se narodi u povijesti uvijek svađali i ratovali? Kakva je konkretno njezina uloga u novim okolnostima što se nastoje uspostaviti na tome prostoru?</p>
<p>- Posljednjih deset godina Bugarska je odlučno i konačno promijenila svoj izgled. Bugarska je prekinula zauvijek svoju komunističku prošlost i dobila je poziv, u Helsinkiju u prosincu prošle godine, da počne pregovarati s Europskom unijem (EU), želi postati i članica NATO-a u idućoj fazi njegova proširenja, a ima realne izglede za to. Osim toga, Bugarska je članica CEFTA-e i Svjetske trgovinske organizacije (WTO), ona je generator sigurnosti na Balkanu i ima odlične odnose sa svim svojim susjedima, osim s današnjom Jugoslavijom. Bugarska se uglavnom uspješno obračunava s gospodarskim teškoćama što smo ih imali prije četiri-pet godina. No, pritom imamo jedan problem: naša proizvodnja još ne može posve oživjeti, jer su ratovi u bivšoj Jugoslaviji i lani na Kosovu lišili Bugarsku njezine najveće prednosti - da bude glavna tranzitna zemlja između Srednjeg istoka, Srednje Azije, Kavkaza i Kaspijskoga jezera s jedne i Zapadne Europe s druge strane. Osim toga, ti ratovi, stanje na Kosovu i nestabilnost u Jugoslaviji sprečavaju velike i bogate ulagače iz svijeta da svoj kapital ulažu u Bugarsku. Zato smo vrlo zainteresirani za trajno smirenje cijele ove godine kako bi Bugarska napokon mogla krenuti smjelim koracima na putu svojega gospodarskog razvitka. </p>
<p>• Bugarska se nalazi u drugoj skupini zemalja kandidata za ulazak u EU. Kakvi su vaši sadašnji odnosi s tom Unijom i kako stoji stvar s uvjetima što ih morate ispuniti za punopravno članstvo?</p>
<p>- Bugarska ima odlične odnose s Europskom unijom. Pritom imam na umu sve odnose, gospodarske, političke, kulturne, kao i usklađivanje zakonodavstva. To što smo u prosincu prošle godine dobili poziv za početak pregovora o članstvu u EU nama je značilo izvanredno snažno priznanje i poticaj. To znači da ćemo sada, uz ostalo, u većem stupnju moći koristiti fondove EU-a koji su namijenjeni pripremama kandidata za nove članice. Time ćemo lakše ispuniti predviđene uvjete odnosno kriterije za ulazak u EU. Dakako, ja sam realist. Ispunjenje uvjeta teška je zadaća, zahtijeva mnogo napora i vremena. No, mi smo, ipak, optimisti. Izreka kaže: I najdulji put počinje prvim korakom. A mi smo učinili prvi korak, učinili smo ga odlučno i zato se nadam da će do kraja 2006. Bugarska biti sposobna ispuniti sve uvjete za članstvo u EU. </p>
<p>• A što je s članstvom u NATO-u?</p>
<p> - Nadam se da će Bugarska postati članicom NATO-a još i ranije. Naime, kada bude pokrenut drugi val proširenja NATO-a tada Bugarska obvezno mora biti među tim zemljama. Ona je to dokazala u svojom odlučnom politikom, ne samo u vrijeme krize na Kosovu nego i svojim odnosom prema manjinama i prema susjedima, kao i svojom vojnom reformom koja je upravo u odlučnoj fazi provođenja. S NATO-om imamo odlične odnose, nastojimo da Bugarska vojska u vrlo kratkom vremenu postigne operativnost koja odgovara vojskama NATO-članica. Općenito govoreći, držim da su politička budućnost i sigurnost Bugarske vezane uz taj kolektivni sustav sigurnosti koji se naziva Sjevernoatlantski sporazum. </p>
<p>• Bugarska ima pet susjeda (Rumunjska, Srbija odnosno Jugoslavija, Makedonija, Grčka i Turska). Kakvi su vaši odnosi i kakve probleme imate s tim susjedima? </p>
<p>- Ma koliko to čudno zvučalo kada je riječ o Balkanu, mi nemamo nikakvih problema ni s kim od naših susjeda. Imamo prekrasne odnose s Rumunjskom, savršene odnose istodobno s Turskom i Grčkom, riješili smo i sva otvorena pitanja s Makedonijom, koja su imala povijesne korijene, i to zahvaljujući političkoj mudrosti obiju strana. Uostalom, budući da sve balkanske zemlje želimo biti članice EU-a i NATO-a, moramo ispovijedati i iste političke standarde. Zato je bolje da te standarde uspostavimo već sada u naših odnosa s Makedonijom. </p>
<p>• A kako je u odnosima sa Srbijom odnosno SRJ?</p>
<p>- Na žalost, problemi s današnjom Jugoslavijom ostaju, oni su ostvareni i očiti. Mogu samo reći kako se svim srcem nadam da će neka buduća demokratska Jugoslavija postati članica balkanske obitelji. Time će na Balkanu konačno zavladati mir i prijateljstvo.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>MI5 i FBI špijunirali Johna Lennona zbog potpore IRA-i i protivljenja vijetnamskom ratu</p>
<p>Nakon dugotrajne sudske bitke, u SAD-u će se objaviti obavještajni podaci o svjetskoj rock-legendi Johnu Lennonu koje je FBI dobio od MI5 / Ta činjenica zacijelo će narušiti inače dobru suradnju britanskih i američkih tajnih službi te potvrditi sumnje Britanaca da svaka informacija, koju u strogom povjerenju dostave Amerikancima, prije ili poslije može završiti u javnosti</p>
<p>LONDON, 20. veljače</p>
<p> - Originalni, rukom Johna Lennona napisani stihovi njegove pjesme »A Working Class Hero« (»Junak iz radničke klase«) vrijedili bi danas stotine tisuća dolara na nekoj aukciji rock-memorabilija. No, oni su, klasificirani kao sumnjivi materijal, završili u tajnom britanskom obavještajnom dosjeu o Lennonu, gdje se i danas nalaze. Kako tek sada izlazi na vidjelo, britanska služba sigurnosti MI5 pratila je čuvenoga glazbenika zato što je podupirao ultraljevičarske organizacije, a navodno i IRA-u.</p>
<p>Kad je bivši glasoviti britanski rocker početkom sedamdesetih preselio u Sjedinjene Države, za njega su se počele zanimati i američke tajne službe, posebice FBI. Po izričitom zahtjevu predsjednika Richarda Nixona, Lennonovo praćenje naredio je sam šef FBI-a Edgar Hoover. Bivši »Beatle« i njegova supruga Yoko Ono bili su, naime, trn u oku američkim vlastima zbog svojih javnih istupa protiv vijetnamskog rata. FBI je nastojao, ali nije uspio, prikupiti protiv Lennona dovoljno dokaza da ga se može protjerati iz Amerike.</p>
<p>O praćenju Johna Lennona u Sjedinjenim Državama zna se razmjerno dosta, zahvaljujući američkom zakonu o slobodi informacija i naporima kalifornijskog sveučilišnog profesora Jona Wienera. Wiener je uspio ishoditi da se do sada objavi veći dio tajnih američkih dosjea o Lennonu. Svoju je istragu, tvrdi, počeo odmah nakon glazbenikove smrti 1980. godine »zbog želje da provjeri glasine o tome da Hoover nije bio veliki Lennonov obožavatelj«. Weiner je znao da šef FBI-a rutinski skuplja prljavštinu o mnogim poznatim osobama »dijelom da zaštiti sebe i svoje političke saveznike, a dijelom da zadovolji svoju morbidnu zantiželju o tuđem spolnom životu«. No, iznenadilo ga je koliko su sati američki agenti protraćili na uhođenje Johna Lennona i Yoko Ono .</p>
<p>Nedavno je Jon Wiener zatražio da FBI objavi i tajne podatke koje je o Lennonu dobio od britanske tajne službe. Krajem prošlog tjedna federalni sud u Los Angelesu presudio je da FBI to doista mora učiniti. Britanski podaci o Lennonu navodno pokazuju da je on podupirao trockističku Radničku revolucionarnu stranku (WRP). Radilo se o maloj i radikalnoj britanskoj skupini, čuvenoj uglavnom samo po tome što joj je pripadala i glumica Vanessa Redgrave. Toj i nekim drugim ljevičarskim organizacijama, John Lennon je navodno darovao 45.000 funti. Danas bi to vrijedilo deset puta više - preračunano, oko pet milijuna kuna. Također se tvrdi da je Lennon novčano pomagao i IRA-u, ako je vjerovati jednom odbjeglom britanskom obavještajcu, Davidu Shayleru, koji danas živi u Parizu. Shayler je u nedjelju izjavio londonskom Observeru da je 1993. vidio u MI5 stari Lennonov dosje te da je u njemu spomenuta njegova potpora IRA-i. John Lennon je bio pacifist, pa će ta tvrdnja možda zgranuti neke njegove obožavatelje.</p>
<p>U svakom slučaju, kad se čuveni rocker preselio u Ameriku, FBI je od Britanca zatražio tajne podatke o njemu. MI5 je samo donekle udovoljio njihovoj molbi, isporučivši im tek dio tajnog dosjea o Lennonu. Ostatak podataka, MI5 je zadržao za sebe zbog - pokazalo se opravdane - bojazni da bi oni poslije mogli procuriti u javnost. Po primitku informacija o Lennonu, FBI je pojačao nadzor nad njim i Yoko Ono, prateći ih, među inim, prigodom njihovih posjeta irskim barovima u New Yorku. John Lennon je, naime, podupirao irsku stvar te možda i u Americi pomagao u prikupljanju novca za IRA-u. Nakon »krvave nedjelje« 1972., kada su britanski policajci u Sjevernoj Irskoj ubili više demonstranata, on je izjavio: »Ako je izbor između IRA-e i britanske armije, ja sam za IRA-u«. Američki agenti uredno su transkiribirali njegove izjave, pa i tekstove nekih njegovih pjesama.</p>
<p>Nakon dugotrajne sudske bitke, sada bi dakle u Americi trebali biti objavljeni i obavještajni podaci o Johnu Lennonu koje je FBI dobio od MI5. Ta činjenica zacijelo će narušiti inače dobru suradnju britanskih i američkih tajnih službi. Potvrdit će se sumnje Britanaca da svaka informacija, koju u strogom povjerenju dostave Amerikancima, prije ili poslije može završiti u javnosti. Osim toga, ni MI5 ne može tvrditi da je imun na curenje najpovjerljivijih podataka, barem ne dok se njihov odbjegli agent Shayler ni sam ne libi iz Francuske otkrivati tajne o svome bivšem poslu.</p>
<p>Najveća žrtva u cijeloj priči bio je, dakako, pokojni John Lennon, koga je gotovo slomila višegodišnja bitka da stekne pravo boravka u Sjedinjenim Državama. Kako u svojoj novoj knjizi o praćenju Lennona »Gimme Some Truth« (»Dajte mi malo istine«) svjedoči Jon Wiener, ta je bitka narušila glazebnikovo fizičko i duševno zdravlje. Sredinom sedamdesetih on je tri godine proveo u Los Angelesu drogirajući se i ganjajući žene. Wiener tvrdi: »Špijunska igra korumpirala je obavještajnu službu, ali je slomila Johna Lennona«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Turopoljske maskote pozvale Zagreb na velikogorički fašnik</p>
<p>Tridesetak velikogoričkih maškara prošetalo u nedjelju zagrebačkim ulicama/ Posebno zanimanje izazvala skupina »Buševske kuvače«/ Mali i Veliki fašnik 4. i 5. ožujka </p>
<p>Tridesetak maski predvođenih maskotama turopoljskog kraja</p>
<p> - Ž irom, Lukom i Praščićem, prošetalo je u nedjelju zagrebačkim ulicama. Posebno su zanimanje izazvali članovi Vatrogasnog društva iz Buševca koji su, maskirani u tzv. »Buševske kuvače«, prigodnim plesom i ujednačenim mahanjem kuhačama zabavljali znatiželjnike. Vesela je povorka krenula s Kaptola, Bakačevom do Trga bana Jelačića, gdje su Turopoljske mažoretkinje, uz pratnju Limene glazbe iz Gornjeg Desinca izveli nekoliko koreografija. S Jelačićeva trga, velikogoričke su se maškare uputile Gajevom i Bogovićevom prema Cvjetnom placu. Riječ je o prigodnoj posjeti koju je, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, organizirala Turistička zajednica Velike Gorice, pozivajući prolaznike i šetače da posjete predstojeći velikogorički fašnik. </p>
<p>- Fašnik u Velikoj Gorici ima vrlo bogatu tradiciju, no kako se povremeno prekidao kontinuitet organizacije ovakvih zabava, on nije tako poznat i posjećen kao onaj u Samoboru. Tradicija je, na sreću, obnovljena prije tri godine, pa uz »Motorijadu«, svake godine organiziramo i fašničku feštu, rekla je Ružica Rašperić, direktorica velikogoričkog Turističkog ureda. Dodala je kao će se fašnik u Velikoj Gorici trajati do 4. i 5. ožujka kada će se održati tzv. »Mali« i »Veliki fašnik«. </p>
<p>Podsjetimo, prošle godine u »Malom fašniku« sudjelovalo je više od tisuću djece koja su u povorci prošetala velikogoričkim ulicama. </p>
<p>- I ove godine, i za »Mali« i »Veliki Fašnik« pripremamo bogat fond nagrada uz zanimljive goste, pjevače i voditelje. Za dječji fašnik pripremili smo nagrade kao što su televizor, glazbena linija ili računala, dok će najboljim maskama u grupnim i pojedinačnim kategorijama za odrasle, biti dodijeljene uglavnom novčane nagrade, pojasnila je Ružica Rašperić. Dodala je da su, u ima organizatora, i ovoga puta pozvali sve stanovnike okolnih mjesta da posjete Veliku Goricu, te sudjeluju u povorci. </p>
<p>Središnja proslavu održat će se 5. ožujka u prigodnom šatoru koji će biti smješten iza velikogoričkog trgovačkog centra. Uz mnoštvo gostiju koji će zabavljati posjetitelje, program će voditi Davor Dretar - Drele i Ana Borić. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Studenti Muzičke akademije prikupljaju potpise za dobivanje nove zgrade</p>
<p>Potpisi će se prikupljati od ponedjeljka do subote od 10 do 16 sati na Cvjetnom trgu/ Pedeset godina čekanja na vlastitu zgradu</p>
<p>Podružnica Studentskog zbora Muzičke akademije i Hrvatska akademska zajednica nastavljaju akciju za dobivanje nove zgrade Muzičke akademije, na koju čekaju posljednjih 50 godina. Trenutno, naime, studenti pohađaju nastavu na pet udaljenih lokacija što umnogome otežava rad i studentima i profesorima. Stoga će od ponedjeljka, 21. veljače do subote, 26. veljače od 10 do 16 sati na Preradovićevom trgu (ili popularnije - Cvjetnom trgu) kod južne strane crkve, prikupljati potpise potpore građana Zagreba. </p>
<p>Ova peticija predstavlja tako još jednu kariku u lancu akcija koje u posljednje vrijeme udruženo poduzimaju studenti i djelatnici Muzičke akademije. Studenti Muzičke akademije još su krajem siječnja, podsjećamo, potpisivali peticiju u svojim prostorijama, nakon čega je početkom veljače organizirana i peticija na sveučilišnoj razini. Ova posljednja održana je u prostorijama Studentskog centra gdje su potporu svojim kolegama beskućnicima s Muzičke akademije dali brojni studenti drugih zagrebačkih fakulteta.
Kako naglašavaju na Muzičkoj akademiji, borba za dobivanje zgrade u kojoj bi se podučavalo 400 studenata glazbe, od iznimne je važnosti ne samo za grad Zagreb, nego i za cijelu Hrvatsku, od kuda dolaze studenti. Pomoći mnogim mladim darovitim glazbenicima da nesmetano muziciraju i lakše obavljaju svoje studentske dužnosti svakako znači i dati im puno veću šansu da jednoga dana stasaju u vrhunske umjetnike. </p>
<p>Peticijom na Preradovićevom trgu studenti željni kvalitetnog rada u vlastitim prostorima, apeliraju na sve Zagrepčane sa sluhom za njihove probleme da daju svoj glas za njihov spas. Oni će im to, ne sumnjamo, jednoga dana vratiti u vidu vrsnih koncerata u nekoj od glasovitih zagrebačkih koncertnih dvorana. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Učenici i studenti volonteri od vikenda pomažu invalidima u terapijskom jahanju </p>
<p>Neprofitna sportsko-rekreacijska udruga »Krila« tijekom vikenda novim volonterima predstavila program terapijskog jahanja koje pomaže u rehabilitaciji invalida/ Srednjoškolci i studenti na predavanju instruktorice jahanja Katarine Karadže/ Nedostatak volontera za pomoć u terapiji/ Nagrada za humanitarni rad - besplatna škola jahanja/Mjesečni troškovi za jednoga konja - 800 kuna/ Nedostatak sredstava u udruzi »Krila« </p>
<p>Nevladina, neprofitna sportsko-rekreacijska udruga »Krila «, smještena na imanju »Imesa«, na Gornjem Bukovcu 18, protekloga je vikenda novim volonterima predstavila program terapijskoga jahanja koje pomaže u rehabilitaciji osoba s invaliditetom. </p>
<p>Tridesetak novopridošlih studenata i srednjoškolaca koji su za »Krila« saznali preko prijatelja i znanaca, sa zanimanjem su slušali predavanje instruktorice jahanja Katarine Karadže. Mlada instruktorica koja je završila školu terapijskoga jahanja u Engleskoj, objasnila im je na koje načine mogu hendikepiranu osobu postaviti na konja i kako ju voditi da bi jahanje bilo ugodno i životinji i jahaču. Kako nam je rekla, Tatjana Varga, tajnica udruge i koordinatorica volontera, »terapijsko jahanje u svijetu predstavlja uvriježenu metodu rehabilitacije i rekreacije osoba s invaliditetom. Terapijski pozitivno utječe na različite vrste tjelesnih oštećenja, posebice kod neuromuskularnih poremećaja kod osoba koje ne mogu hodati. Poboljšava im kondiciju, cirkulaciju, otklanja probavne smetnje, a pridonosi i boljoj psihofizičkoj sposobnosti i uspostavljanju novih socijalnih kontakata.«</p>
<p>Trenutno na terapijsko jahanje u »Krila« dolazi pedesetak osoba oboljelih od cerebralne paralize, multiple skleroze, paraplegije i drugih tjelesnih oštećenja. U rehabilitaciju koja se provodi na sedam konja uključene su i osobe oštećenoga vida. Jedan od volontera kojeg smo zatekli na imanju, apsolvent agronomije, Zdravko Patačko, rekao nam je kako se volontirajući u »Krilima« psihički i fizički opušta.</p>
<p>- Došao sam iz znatiželje i ljubavi prema konjima, koja je kasnije promijenila moj odnos prema osobama s invaliditetom, kaže Zdravko dodajući, kako je među njima stekao nove prijatelje.</p>
<p>Program obuke provode dva školovana instruktora jahanja. Učenje obuhvaća osmišljen kontakt s konjem, kontroliranje ponašanja konja u hodu, jahanje, te posebne vježbe koje ovisno o stupnju tjelesnog oštećenja prolaze osobe s invaliditetom. Osoba na terapiji i volonteri obučavaju se držanju u sedlu te nekim elementima dresure, terenskome jahanju, igrama na konju a podučavaju se i nužnim poslovima u štali. Članstvo u udruzi je besplatno a kao nagradu za svoj humani rad, volonteri nakon pedeset odrađenih sati mogu proći kompletnu školu jahanja. Do tada, sve je podređeno rehabilitacijskim potrebama osoba s invaliditetom.</p>
<p>- Sretni smo što naša udruga opstaje zahvaljujući sponzorima i volonterima koji su veliki ljubitelji životinja, naglasila je Varga.</p>
<p>Uza svu dobru volju to ipak nije dosta jer, kako smo saznali, mjesečni troškovi od hrane do djelomične opreme za konja iznose preko 800 kuna. Kako bi i dalje mogli pružati kvalitetniji život osobama s dodatnim potrebama svaka pomoć im je dobrodošla. Svi zainteresirani priloge mogu uplatiti na adresu »Krila« Terapijsko jahanje, Gornji Bukovac 18 a, broj žiro računa kod Trgovačke banke 30105 - 678 - 96905.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Danas novi pokušaji zaustavljanja gradnje pruge pred kućnim pragom</p>
<p>Stanari zgrade u Baranovićevoj ulici 14 u Prečkom u ponedjeljak će ponovno izaći na ulice točnije pred vlastitu zgradu i pokušati spriječiti radove koji bi im prema važećim planovima mogli dovesti prugu i prometnicu nadomak kućnog praga. I ne samo to, ukoliko dođe do nastavka radova stanovnici će ostati i bez parka s više desetaka stabala drveća koje građevinari također planiraju srušiti. Zasad jedini koji su odgovorili na poziv u pomoć stanarima Baranovićeve jesu aktivisti Zelene akcije koji su svoj dolazak najavili za ponedjeljak.</p>
<p>Podsjetimo, stanari Baranovićeve vjerojatno kao i većina stanovnika ovog naselja, donedavno su pozdravljali radove koji bi u dogledno vrijeme kvalitetnom prometnicom povezali Prečko s Jarunom. No nije im bilo ni na kraj pameti da će gradnja tramvajske trase i okretišta ugroziti drvored star više od 20 godina kao i to da bi trasa trebala prolaziti tik do njihova kućnog praga. Naime, tek kada su građevinari počeli označavati trasu samo nekoliko metara od prvih prozora zgrade u Baranovićevoj čuđenju tamošnjih stanara nije bilo kraja, tim više što se moglo vidjeti da prostora za gradnju samo malo dalje ima dovoljno. </p>
<p>Tako su i prije početka radova na tom području pokušali upozoriti nadležne da pomicanje trase samo nekoliko metara financijski ne bi utjecalo na projekt a još važnije sačuvao bi se park i njihov građanski mir. </p>
<p>Kako njihove molbe nisu naišle na odgovor već je iz Gradskog ureda za izgradnju stiglo priopćenje koje objašnjava kako izmicanje trase nije tek tako izvedivo te da je trasa određena generalnim urbanističkim planom još prije 20 godina. No i tu su stanari pokazali sumnju jer kako tvrde netko je neovlašteno promijenio taj plan. To tvrdi Melko Šafarić, umirovljeni djelatnik jedne građevinske tvrtke koji je imao priliku upoznati se s GUP-om i koji tvrdi »netko je iz nekih razloga mijenjao GUP«. Nakon toga građani Baranovićeve postavili su pitanje tko je projektirao njihovu zgradu smjestivši je gotovo na tramvajsku prugu, odnosno tko je trasirao prometnicu na pet metara od tako velike stambene zgrade. </p>
<p>Sve u svemu vidjet će se hoće li stanari Baranovićeve uspjeti u svom naumu. Njihova upornost nije upitna, ali ni upornost Gradskog poglavarstva koje postaje sve nestrpljivije. Podsjetimo još jednom građani su svojim zahtjevima pogodili slabu točku Gradskog poglavarstva koje očito nema sreće s gradnjom tramvajskih pruga. Imovinsko-pravni spor oko okretišta u Dubcu tamo je zaustavio radove a ako stanari iz Baranovićeve ulice uspiju dokazati da je u njihovu slučaju generalni urbanistički plan namjerno promijenjen moglo bi se dogoditi isto. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Policajcu 15 posto manja plaća nakon 4 godine bespravnog korištenja stana? </p>
<p>Nakon četverogodišnjeg spora Centra »Vinko Bek« i djelatnika PU Zagrebačke Damira Prpića, Centar za dirketnu zaštitu ljudskih prava poslao otvoreno pismo ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu/ Pravomoćnom sudskom odlukom u korist Centra, obitelj Prpić mora iseliti iz stana/ Novo iseljenje za 45 dana</p>
<p>Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava ovih je dana poslao otvoreno pismo ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu. U pismu se od ministra Lučina traži što hitnije rješavanje slučaja ugrožavanja prava na privatno vlasništvo kojega krši djelatnik Ministartstva unutarnjih poslova Damir Prpić.. Naime, kako se navodi u pismu, policijski djelatnik PU Zagrebačke Damir Prpić već četiri godine bespravno koristi stan od 23 četvorna metra u Gajnicama 1, koji je u vlasništvu Centra za odgoj i obrazovanje slijepih i slabovidnih osoba »Vinko Bek«. Stan je prema navodima u pismu, trebao biti dodijeljen na korištenje djelatniku Centra »Vinko Bek« - odgajatelju s višegodišnjim iskustvom. Uzorni je djelatnik centra inače izbjeglica iz BiH koji sa obitelji živi u podstanarskome stanu.</p>
<p>Čitava priča počinje sredinom 1996. godine nakon smrti nositeljice stanarskoga prava koja je također bila djelatnica Centra. U stan su tada, skidajući službeni pečat MUP-a, provalile supruga i punica Damira Prpića te odnijele stvari pokojnice. Potom su uselile svoje stvari i namještaj. Od tada bračni par Prpić bespravno živi u tome stanu. Zbog toga je, navodi se u pismu, Centar za odgoj i obrazovanje slijepih i slabovidnih »Vinko Bek« tužio bračni par Prpić radi bespravnoga korištenja stana, tražeći njihovo iseljenje i predaju stana Centru. Nakon višegodišnjega sudskoga procesa slučaj je krajem prošle godine okončan pravomoćnom sudskom odlukom u korist Centra. Prpići su bili dužni iseliti iz stana u roku od osam dana ali to nisu učinili. Zakazano je novo sudsko iseljenje za 15. veljače ali iz nepoznatih razloga ono nije izvršeno. Novo će iseljenje biti za 45 dana.</p>
<p>Još 1998. godine po primitku obavijesti o postupcima Damira Prpića, MUP-u i tadašnjem ministru unutarnjih poslova Ivanu Peniću upućen je dopis u kojem ga se upozorava na nezakonito postupanje policijskoga djelatnika. Ured za unutarnju kontrolu MUP-a obavijestio je tada djelatnike Centra »Vinko Bek« da je zbog »teške povrede radne discipline« Damiru Prpiću izrečena stegovna mjera - oduzimanje 15 posto mjesečne plaće! Takvu kaznu u Centru smatraju simboličnom jer Prpić, kako stoji u pismu, redovito obavlja svoje profesionalne obaveze u Ministarstvu.</p>
<p>Ovakvom stegovnom mjerom, naglašavaju u centru, MUP tolerira zlouporabu službenoga položaja i nedolično ponašanje svojega djelatnika. »Pitamo se čemu je poslužila izrečena stegovna mjera Prpiću ali i ostalim djelatnicima MUP-a koji se mogu naći u sličnome iskušenju«, ogorčeni su u predstavnici »Vinka Beka «. MUP u skladu sa Zakonom o unutarnjim poslovima može iznaći načina za primjerenim sakcioniranjem navedene zlouporabe i time pridonijeti bržem rješavanju i povratu imovine Centru »Vinko Bek«. Stoga djelatnici Centra traže ponovno razmatranje izrečene stegovne mjere. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nakon »Tvornice«, Rambo Amadeus u srijedu u »KSET-u«</p>
<p>Dodatno dogovoren koncert u zagrebačkom Klubu studenata elektrotehnike, dio je turneje, u sklopu koje Antonije Pušić posjećuje Rijeku, Pulu i Zabok (dvorac »Gjalski«)</p>
<p>Kontroverzni crnogorski glazbenik Antonije Pušić, umjetničkog imena Rambo Amadeus, pred vikend je održao još jedan uzbudljivi koncert. Ovog puta, dugopriželjkivani susret dogodio se u prepunoj »Tvornici«, a ne u nekom slovenskom klubu, kao što je bila »praksa« posljednjih godina.</p>
<p>Prvi koncert rock glazbenika iz susjedne SRJ prošao je u daleko boljem ozračju nego što su mnogi predviđali. Već je jedan sat prije Rambovog izlaska na stage »Tvornica« bila ispunjena, dok su dečki iz »Mlinskog kamena« pokušavali zagrijati ionako uzavrelu atmosferu. Neposredno prije početka nastupa, publika je isprobala glasnice otpjevavši nekoliko uspješnica »Partibrejkersa«, »Električnog orgazma« i beogradske »Ekatarine« koje su treštale iz klupskog razglasa, da bi nakon toga došao svojevrstan trenutak odmrzavanja odnosa između »naše« i »njihove« rock scene.</p>
<p>Tko bi to drugi napravio nego Rambo Amadeus koji je zagrebački koncert odradio profesionalno, uz puno zezancije, tekstualne lucidnosti i sviračke virtuoznosti ostalih članova grupe. Ne treba naglašavati da je kroz skoro dva i pol satnu svirku Rambo otpjevao većinu svojih starih i novih »hitova«, najaviši na kraju trećeg bisa - »Slutim da ćemo se Mi uskoro vidjeti opet«. To uskoro, ostvarit će se brže nego što smo mogli pretpostaviti.</p>
<p>Rambo, naime, već u srijedu nastupa u Klubu studenata elektrotehnike (KSET), Unska 3, koji će zasigurno biti pretijesan da primi sve znatiželjnike. Koncert u KSET-u dio je turneje, u sklopu koje će Rambo posjećuje Rijeku, Pulu i Zabok (dvorac »Gjalski«). (dn)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pomoć u opremanju nove radionice za djecu s posebnim potrebama </p>
<p>Ministarstvo rada i socijalne skrbi osiguralo sredstva za program radionice u Zaprešiću/ Za početak rada potrebno opremiti prostor/ Poziv zaprešićkim obrtnicima, poduzećima i građanima </p>
<p>Na inicijativu roditelja djece s posebnim potrebama, Centar za socijalnu skrb grada Zaprešića u suradnji s Poglavarstvom grada Zaprešić, pokrenuo je realizaciju projekta pod nazivom Radionica za djecu s posebnim potrebama.</p>
<p> Do sada je učinjen velik posao. Poglavarstvo je osiguralo prostor oko 50 metara kvadratnih na Trgu žrtava fašizma 17, a Ministarstvo rada i socijalne skrbi sredstva za program radionice pa je još jedino preostalo adekvatno urediti i opremiti prostorije za provođenje rehabilitacije.</p>
<p>Prema riječima Štefice Mikuš v.d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb grada Zaprešića, radionica je zamišljena kao cjelodnevni boravak za djecu s poremećajem u razvoju, kroz program temeljen na međusobnom pomaganju rekovalescenata.</p>
<p> Realizacija programa od velikog je značaja budući da je riječ o djeci s rasponom invaliditeta od cerebralne paralize i distrofije, pa do teške mentalne retardacije, gdje rehabilitacijski program predstavlja osposobljavanje za rješavanje elementarnih životnih zadataka.</p>
<p> Program je zamišljen u sklopu radionice u kojoj bi se održavale razne aktivnosti, od one primarne koja se sastoji u održavanju urednosti prostora u kojemu borave djeca s posebnim potrebama, do raznih likovnih aktivnosti i zanatskih poduka (npr. planirana je poduka u obradi drveta, izradi lutaka, tapiserija, goblena, te sudjelovanje u pripremi obroka).</p>
<p>Pošto je gradski prioritet što prije osigurati rad rehabilitacijske radionice, mole se sva poduzeća grada Zaprešića i čitavog zaprešićkog kraja, te obrtnici i građani koji to mogu da se uključe novčanim prilozima ili pak donacijama za potrebe uređenja i opremanja prostorija radionice. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Okrugli stol: Nezaposlenost mladih u Velikoj Gorici</p>
<p>Podaci o nezaposlenosti iz svibnja 1999. godine koji govore o 140.000 nezaposlenih u dobi do 29 godina ili čak 44 posto od ukupnog broja nezaposlenih, potakli su forum mladih SDP-a na organizaciju okruglog stola na temu: Nezaposlenost mladih u gradu Velika Gorica. </p>
<p>Okrugli stol održat će se u četvrtak, 24. veljače, u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta, Zagrebačka 37 u Velikoj Gorici s početkom u 19 sati.</p>
<p> »S uvjerenjem da upravo mladi moraju biti nositelji sveukupnog nacionalnog prosperiteta, mladi socijaldemokrati zalažu se za politiku zapošljavanja u kojoj svatko mora imati pravo na posao, pod jednakim uvjetima«, stoji u pozivu Mladih SDP-a na okrugli stol</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bez struje u ponedjeljak</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži u ponedjeljak, 21. veljače 2000. godine struje neće imati</p>
<p>od 8 do 16 sati: Čikoševa 5, 6, Crnčićeva 2-6, 10 do kraja, 3-9, 25-27, 43 do kraja, Viriusova 3-7, 4-6, Kraljevićeva 1 do kraja, 2-10.</p>
<p>od 8 do 15 sati: I Banjalučka, I Sarajevska, Lazinska 62 do kraja, 69 do kraja, Travnička 17, 21 do kraja, 18, 22 do kraja, Goraždanska, Ivirščak, Remete 164 do kraja, 129 do kraja, Studeni breg 2-6, 1-17.</p>
<p>od 8 do 14 sati: Oboj 4-40, 52-68, 5-39a, 47-65, Oboj I-IV odvojak, Podravski put, Obojski gaj 2-6, Trnac 1-19a, 41a, 2-18, IV Bukovački ogranak, Ružičkova 52 do kraja, 53 do kraja, V i VI Vrbik</p>
<p>U Sesvetama: Starigradska, Budimska, Virotička, Bjelovarska 35 do kraja, 48 do kraja, Delnička 2-16, 1-3, Br. Oružec 24, 37, Kozarčeva 2, 2a, Hercegovačka, Sesvetska cesta 2-4, 1-7, Remtska 1-5</p>
<p>od 8 do 12 sati: Alibunarski odvojak</p>
<p>od 8.30 do 17 sati: Grabova 8-10, V. Retkovec, Klenova, Breza 25-45, 49-55, 40a-98, Hrastova 57 do kraja, 40-54, Al. ruža 4.26, 11 do kraja, Jasena 42a-60d, Brijestova 2 do kraja, Jasmina 38-52, 57-83, Trešnja 21-47, 34a-48d, Jaglaca, Joha, Platana 41 do kraja</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bez struje u utorak</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži u utorak 22. veljače struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 18 sati: Školski prilaz 1-5</p>
<p>8 do 16 sati: Čikoševa 5, 6, Crnčićeva 2-6, 10 do kraja, 3-9, 25-27, 43 do kraja, Viriusova 3-7, 4-6, Kraljevićeva 1 do kraja, 2-10</p>
<p>od 8 do 15 sati: Ivirščak, Remete 164 do kraja, 129 do kraja, Studeni breg 2-6, 1-17, I Banjalučka, I Sarajevska, Lazinska 62 do kraja, 69 do kraja, </p>
<p>Travnička 17, 21 do kraja, 18, 22 do kraja, Goraždanska</p>
<p>od 8 do 14 sati: Oboj 4-40, 52-68, 5-39a, 47-65, Oboj I-VI odvojak, Podravski put, Obojski gaj 2-6, Trnac 1-19a, 41a, 2-18, IV Bukovački ogranak, Ružičkova 52 do kraja, 53 do kraja, V i VI Vrbik, Jalševačka, Jalševečki ogranak, Oporovečka 79-89, u Sesvetama: Starigradska, Budimska, Virovitička, Bjelovarska 35 do kraja, 48 do kraja, Delnička 2-16, 1-3, Br. Oružec 24, 37, Kozarčeva 2, 2a, Hercegovačka, Sesvetska cesta 2-4, 1-7, Remetska 1-5.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Obitelj Agathe Christie dozvolila filmašima promjene izvornog teksta </p>
<p>LONDON, 20. veljače</p>
<p> - Prekidajući godine napetosti, obitelj popularne britanske spisateljice Agathe Christie napokon je dala filmskom svijetu dozvolu da se njezinim pričama o slučajevima ubojstava da suvremeni »štih«. </p>
<p> Napuštajući desetljeća staro pravilo da se njezina djela moraju strogo držati teksta i originalnog ambijenta iz njezinih romana i kazališnih komada, njezini su se nasljednici odlučili za promjenu zbog nedavnog niza hollywoodskih box-office hitova temeljenih na djelu Williama Shakespearea. </p>
<p> »Osjećamo da su u 21. stoljeću mnoge njezine priče vrlo aktualne - vječne«, rekao je unuk Agathe Christie Mathew Prichard u petak. </p>
<p> »Ako može Shakespeare, možemo i mi«, dodao je on. »Ne možete si priuštiti da zaostajete. Moja je baka bila inovativna... i ne mislim da bi imala išta protiv da njezine knjige postanu dostupne suvremenim čitateljima«. </p>
<p> Spisateljičina obitelj prethodno je inzistirala da se filmovi drže teksta i razdoblja u kojem su napisani, između 1920. i 1960., što je, kako kažu stručnjaci, odvraćalo mnoge redatelje i producente od snimanja njezinih djela. </p>
<p> No, dok bi nova obiteljska pravila mogla izazvati poplavu potencijalnih projekata, Prichard kaže kako će »Agatha Christie Limited«, tvrtka koja posjeduje i upravlja Agathinim autorskim pravima, nastaviti nadzirati sve moguće adaptacije njezina djela.
»Volio bih vidjeti film po Agathi Christie u režiji briljantnog mladog redatelja s vlastitim idejama za publiku 21. stoljeća«. Krimići A. Christie koji su preneseni na veliki ekran uključuju "Smrt na Nilu« s Peterom Ustinovom i Bette Davis, »Ubojstvo u Orijent Expressu« i »Svjedok optužbe«. No, usprkos njezinoj trajnoj privlačnosti, većinu od njezinih 69 romana i 19 kazališnih komada nije još dotakla ruka Hollywooda. S više od dvije milijarde prodanih knjiga širom svijeta, Christie, koja je svijetu dala superdetektive Herculea Poirota i Miss Marple, nadmašili su jedino Shakespeare i Biblija. </p>
<p> »Uzbudljivo je pomisliti što se može učiniti s Agathom, najvećim piscem kriminalističkih romana«, rekla je Marion Rosenberg, predstavnica »Agathe Christie Ltd« za filmska i televizijska prava u SAD-u. Christie je slavljena zbog načina na koji održava napetost u svojim pričama odvraćajući čitatelja s traga i sumnju s ubojice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Volite li bučni rock, zahvalite ribama</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Ljubitelji glasnog rocka za svoju ljubav mogu zahvaliti ribama, tvrde znanstvenici. </p>
<p>Oni, naime, vjerojatno reagiraju na slušni mehanizam koji izaziva zadovoljstvo, naslijeđen od riba kroz milijune godina evolucije, izvješćuju istraživači sa Sveučilišta u Manchesteru, prenosi BBC.</p>
<p> Oni su otkrili da dio vestibularnog sustava za regulaciju ravnoteže u unutarnjem uhu, koji je poznat pod imenom sakulus (sacculus), reagira na frekvencije koje prevladavaju u glazbi. Pretpostavlja se da sakulus nema nikakvu slušnu funkciju u ljudi i čini se da je osjetljiv jedino na glasne tonove, iznad 90 decibela.</p>
<p> Voditelj istraživanja Neil Todd, stručnjak za percepciju glazbe, rekao je za časopis »New Scientist«: »Taj primitivni slušni mehanizam naših predaka kralježnjaka sačuvao se u ljudi, čini se, kao rudimentarno osjetilo.«</p>
<p> Sakulus je, kaže Todd, povezan s dijelom mozga odgovornim za nagone poput gladi, spolnog nagona i hedonističke reakcije.</p>
<p> »Klasičan primjer je poziv na parenje bakalara, koji potiče ribu na proizvodnju sperme i jajašaca«, rekao je. Todd pretpostavlja da je ljudima glazba ugodna baš zbog toga te da se zato pretvorila u tako moćnu kulturnu silu.</p>
<p>Tijekom istraživanja 11 studenata slušalo je tonove različitih frekvencija. Pokazalo se da je njihov sakulus osjetljiv na frekvencije od 50 do 1000 herca, a najosjetljiviji na one između 300 i 350. Na glazbenoj ljestvici, srednji C ima frekvenciju od 261 herca, a muški i ženski glasovi do 200, odnosno 400. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hrvatski hodočasnici u Izraelu</p>
<p>JERUZALEM, 20. veljače</p>
<p> - U godini jubileja, odnosno 2000. godišnjice Isusova rođenja, Izrael je širom otvorio vrata za dolazak hodočasnika iz cijeloga svijeta. Među tisućama posjetitelja Svete zemlje mnoštvo je i hrvatskih vjernika, a najbrojniji su bili Hrvati iz Stuttgarta, okupljeni u Hrvatskoj katoličkoj misiji blaženika kardinala Alojzija Stepinca.</p>
<p>Oni su pod vodstvom fra Marinka Vukaman i uz biblijskoga vodiča fra Miru Modriča, hodočastili svim mjestima vezanim uz Isusov život, smrt i njegovo uskrsnuće.</p>
<p>Tako su Hrvati iz Stuttgarta došli u Svetu zemlju četrdesetak dana prije najavljenog dolaska Svetoga Oca, koji će Svetu zemlju posjetiti od 20. do 26. ožujka. Za dolazak Svetoga Oca objavljuju se velike pripreme u Jeruzalemu, Nazaretu, Betlehemu, Galilejij i drugim mjestima koja će posjetiti. Ivan Pavao Drugi obići će i Zid plača, odnosno Zapadni zid, najsvetije židovsko mjesto u Jeruzalemu i muslimansko svetište Al Aqsu. (M. Sigetić)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Sve o mojoj majci« - najbolji strani film u Parizu</p>
<p>PARIZ, 20. veljače</p>
<p> - »Sve o mojoj majci«, film Pedra Almodovara, dobio je u subotu u Parizu, na 25. svečanosti francuske kinematografije, nagradu Cezar za najbolji strani film.</p>
<p>»Sve o mojoj majci« već je dobio nagradu za režiju na posljednjem filmskom festivalu u Cannesu. Taj se film okitio i američkom nagradom Golden Globe za najbolji strani film, te sa 7 Goyas, španjolskih pandana francuskom Cezaru ili američkom Oscaru. Najboljim filmom proglašen je »Venus Beaute (Institut)« Tonija Marshalla. Jedan je Cezar otišao i Marshallu za režiju tog filma, a još dva za scenario i najveću žensku glumačku nadu.</p>
<p>Cezara za najbolju mušku ulogu dobio je francuski glumac Daniel Auteuil za ulogu u filmu Patricea Lecontea »La fille sur le pont« (Djevojka na mostu), dok je najboljom ženskom ulogom proglašena ona Karin Viard za film »Haut les coeurs!« (Srca u vis!) redateljice Susan Anspag. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dojilje mogu mršaviti bez opasnosti za dijete</p>
<p>BOSTON, 20. veljače</p>
<p> - Umjeren gubitak težine u dojilja ne utječe na količinu mlijeka i može spriječiti opasnosti koje prate debljinu, kaže se u istraživanju objavljenom u časopisu »New England Journal of Medicine« (NEJM). </p>
<p> »Istraživanje pokazuje da predebele žene mogu bez problema početi s programom mršavljenja, a da ne izlože opasnosti svoje novorođenče«, istaknuo je u komentaru ravnatelj Državnog instituta za zdravlje djece (NICHD) Duane Alexander.</p>
<p> »Debljina može uzrokovati ozbiljne zdravstvene tegobe«, rekao je direktor NICHD-a. Budući da se u trudnoći udebljala, žena ima više izgleda da ostane debela ako brzo ne skine kilograme.</p>
<p> Autori istraživanja pod vodstvom dr. Cheryl Lovelady sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Greensborou ispitivali su deset tjedana dvije skupine žena. Žene iz jedne skupine bile su na dijeti i vježbale su u prosjeku pola sata na dan.</p>
<p> Majke koje su bile na dijeti izgubile su na težini, i to u prosjeku pet kilograma nakon deset tjedana. Žene koje nisu činile ništa kako bi omršavile izgubile su u prosjeku 0,8 kilograma, no - dok su neke izgubile i pet kilograma, druge su toliko dobile.</p>
<p> Osim toga, žene koje su bile na dijeti izjavile su kako im se čini da im se količina mlijeka nije smanjila, da im dijete ne plače više nego inače te da nimalo nisu umorne, nego su pune snage nakon gimnastike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Koje su bolnice najbolje?</p>
<p>Bolnice koje, među ostalim, imaju i nastavnu funkciju, koje vrve od neurednih studenata medicine i koji se još uvijek uče ponašanju uz bolesnički krevet, na glasu su da su nedjelotvorne, da u njima vlada neuljudnost, a povrh toga da su i skupe. Međutim, prema jednom novom ispitivanju, ako ste primljeni sa dijagnozom neke teške bolesti, takve bolnice mogu pružiti najbolju skrb. </p>
<p>U prvoj velikoj, temeljitoj analizi desetgodišnjeg rada takvih bolnica, koja se usredotočila na ispitivanje kvalitete skrbi, liječnici u Case Western Reserve sveučilištu pregledali su povijesti bolesti gotovo 90 tisuća pacijenata, iz 30 bolnica, u regiji Cleveland. Svi ispitani bolesnici su bili hospitalizirani zbog jednog od šest čestih ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su moždani udar, srčani infarkt ili krvarenje u probavnom sustavu. </p>
<p>Nakon što se uzela u obzir ozbiljnost oboljenja ispitivači su našli da su pacijenti u glavnim nastavnim bolnicama imali 19 posto manji rizik od smrtnog ishoda i odlazili su kući, u prosjeku, jedan dan ranije, nego bolesnici koji su ležali u bolnicama sa malo ili bez nastavnih dužnosti. Profesor Gary Rosenthal, internista, koji je vodio tu studiju, kaže da je uzrok toj razlici možda u većem broju specijalista i lakšem pristupu najnovijoj medicinskoj tehnologiji. </p>
<p>Ivo Belan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvatski studiji su utemeljeni političkom voljom</p>
<p>Prof. dr. Gvozden Flego: Hrvatski su studiji osnovani protiv eksplicitnih odredbi onovremenog zakona, što je mogla učiniti samo ona politička volja koja je sebe izdigla iznad zakona / O njihovu ukidanju trebalo bi razmišljati ako bi se pokazalo da ne udovoljavaju minimalnim akademskim standardima / No u tome bi slučaju trebalo voditi posebnu brigu o tome da studenti ni u čemu ne budu oštećeni</p>
<p>Budući da je ovih dana u medijima pokrenuta rasprava o Hrvatskim studijima</p>
<p> - Studia Croatica Sveučilišta u Zagrebu, razgovarali smo s dr. Gvozdenom Flegom, profesorom socijalne filozofije na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je u više navrata javno raspravljao o spomenutom pitanju ističući nejednako tretiranje dvaju učilišta od mjerodavnih vlasti. </p>
<p> l Koliko su istinite tvrdnje dijela akademskih krugova, da su Hrvatski studiji utemeljeni na tragu političkih, a ne znanstvenih interesa?</p>
<p>- Čini mi se nedvosmislenim da su Hrvatski studiji utemeljeni političkom voljom. Tome ponajviše govori u prilog činjenica da je ta institucija osnovana protiv eksplicitnih odredbi onovremenog zakona, što je mogla učiniti samo ona politička volja koja je sebe izdigla iznad zakona. Predstavnici iste političke volje uspjeli su i u tome da članovi Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu u jesen 1992. godine prihvate program Jednogodišnjeg komparativnog studija hrvatske filozofije i društva, a s njime i ovu programsku odrednicu: »Studij hrvatske filozofije koncipiran je tako da se preko izučavanja djela hrvatskih filozofa ili povijesnoga konteksta stječe sustavno znanje iz cjelokupnog područja filozofije.«. Ako dobro razumijem hrvatski jezik, riječ je o vrlo osebujnom visokoškolskom studiju u kojem se poznavanje npr. Platona ne stječe proučavanjem Platonovih spisa, dakle originala, već njihovih hrvatskih interpretatora, napose hrvatskih neoplatoničara. Za takav se studij filozofije energično zauzimao fizičar Marijan Šunjić, ondašnji zagrebački rektor i istovremeni potpredsjednik HDZ-a, a u istom je pravcu, prema nedementiranim pisanjima Vesne Pusić iz 1993., djelovao i Vice Vukojević. Da Hrvatski studiji nisu utemeljeni sadržajnim i puko kulturnim već nekim drugim motivima govori i činjenica da tamo ne postoji odsjek za hrvatski jezik i književnost, koji bi vjerojatno trebao biti temeljan za instituciju takvog naziva. </p>
<p> l Predstavnici Hrvatskih studija, nasuprot Vašim tvrdnjama, poriču bilo kakvu privilegiranost u odnosu na druge studije. Štoviše, voditelj Hrvatskih studija dr. Ivan Kordić ustvrdio je u nedavnom razgovoru za »Vjesnik« da su upravo Hrvatski studiji bili na udaru bivše vladajuće političke garniture. </p>
<p>- Volio bih podsjetiti na neke događaje u filozofiji od nastanka Hrvatskih studija. Predstavnici iste političke volje nešto kasnije su objedinili filozofiju i teologiju te u prvo matično povjerenstvo imenovali članove u omjeru 2:6 (u korist teologa), zatim su prerovali Hrvatsko filozofsko društvo tako da nitko s Odsjeka za filozofiju, pa ni osoba neupitne filozofske izvrsnosti, godinama nije mogao postati njegovim predsjednikom, potom su na godišnjoj skupštini Hrvatskog filozofskog društva poimence osudili četvoricu svojih članova nakon čega je otpočela otvorena hajka po novinama za nekolicinom članova Odsjeka, i konačno su Hrvatskim studijima dodijelili nesumjerljivu prednost pred ostalima. Nesumjerljiva prednost obično se naziva monopol. Ona se ostvarivala smanjivanjem prava spomenutih odsjeka s Filozofskog fakulteta te omogućavanjem Hrvatskim studijima onog o čemu Filozofski fakultet nije mogao ni sanjati.</p>
<p> Od druge godine postojanja Hrvatskih studija filozofiji i sociologiji Filozofskog fakulteta drastično se smanjuju upisne kvote dok Hrvatski studiji upisuju višestruko veći broj studenata. U vrijeme kada odsjeci na Filozofskom fakultetu muku muče s nabavkom minimalne literature za knjižnice, Hrvatski studiji razvijaju vlastitu izdavačku djelatnost. Npr. 1997. godine, u doba kada je zamrznut broj radnih mjesta u državnim ustanovama i u vrijeme kada je Odsjek za filozofiju s 19 članova spao na 10, Hrvatski studiji raspisuju natječaj za 146 djelatnika, od toga 27 na filozofiji. Ima još toga, ali i ovo je dovoljno za ilustraciju moje teze.</p>
<p>Volio bih vjerovati da su Hrvatski studiji do danas preboljeli programske dječje bolesti, a neki njihovi članovi prevladali potrebu za političkim diskvalifikacijama i demonizacijama neistomišljenika. Bez obzira da li se to uistinu dogodilo, moji tamošnji kolege i ove su akademske godine uživali privilegije. Privilegiranost je naime relativna, ona se uspostavlja u usporedbi s drugima. S npr. upisnim kvotama i kadrovskom ekipiranošću ostalih odsjeka filozofije u državi. </p>
<p> l Kako vidite budućnost Hrvatskih studija? Ovih je dana u medijima lansirana vijest o mogućoj inicijativi za njihovo ukidanje. Unatoč tome što stoji tvrdnja o apsurdnosti postojanja istovrsnih institucija na jednom sveučilištu, ne otvara li se time mogućnost novog monopola?</p>
<p>- Budućnost je zanimljiva radi neizvjesnosti. Nadam se da će u budućnosti prestati monopol Hrvatskih studija, ali bih se protivio tome da se monopol udijeli ikom drugom. Svaki monopol treba ukinuti pa bih osobno bio posve zadovoljan izjednačenjem uvjeta rada i upisnih kvota. </p>
<p>Čini mi se da se oko Hrvatskih studija otvaraju barem dva pitanja. Prvo je njihov položaj na Sveučilištu, drugo kvaliteta tamo izvođene nastave.</p>
<p>Ni ja se ne mogu prisjetiti sveučilišta na kojem bi djelovalo nekoliko istovrsnih institucija. Stoga smatram potrebnim i sadržajno i pravno pozicionirati Hrvatske studije unutar Sveučilišta u Zagrebu. Na to pitanje bi trebalo odgovoriti samo Zagrebačko sveučilište, u tijesnoj suradnji sa svojim najzainteresiranijim članicama.</p>
<p>O kvaliteti Hrvatskih studija kao i stalnih sveučilišnih studija izriču se dijametralne teze. Zagrebačko bi sveučilište trebalo naprosto evaluirati programe jednih i drugih te objaviti rezultate tih analiza. Analize bi pak trebalo usmjeriti na relevantne znanstvene i edukativne faktore, dakle na bibliografije, a ne na političke biografije. Tek iz uspoređenih evaluacija postaju smislene brojke o akademicima i sveučilišnim nastavnicima koji izvode nastavu na Hrvatskim studijima, tim više što je dio njih stalno uposlen na etabliranim institucijama Sveučilišta i samo »posuđen« Hrvatskim studijima. Tek tada, na temelju analiza, postaju mogući meritorni sudovi.</p>
<p>Sudbinu Hrvatskih studija bi trebalo vezati za kvalitativne pokazatelje. O njihovu bi ukidanju trebalo razmišljati ako bi se pokazalo da ne udovoljavaju minimalnim akademskim standardima. No u tome bi slučaju trebalo voditi posebnu brigu o tome da studenti ni u čemu ne budu oštećeni. Više bih volio da se umjesto ukidanja, kao krajnje mjere, dešavaju poboljšanja postojećih te otvaranja novih odsjeka, fakulteta, sveučilišta. </p>
<p>Ako evaluacijom bude ustanovljena kvaliteta nastave Hrvatskih studija i ako se ne uspije zadovoljavajuće riješiti njihov status na Zagrebačkom sveučilištu, to ne bi moralo značiti ukidanje. U tom bi slučaju kolegice i kolege s te institucije trebali razmišljati o nastavku svog djelovanja izvan postojećeg sveučilišta.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Paravan za ideološki projekt</p>
<p>Prof. dr. Hotimir Burger: Prilikom osnivanja Hrvatskih studija nas se uvjeravalo, a neki ugledni profesori Filozofskog fakulteta su na to nasjeli, da je u pitanju jednogodišnji studij o karakterističnim segmentima hrvatske kulture, znanosti i povijesti, po analogiji sa sličnim studijima u svijetu</p>
<p>Prof. dr. Hotimir Burger pročelnik je Odsjeka za filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Zamolili smo ga za kraći razgovor u vezi s medijskom raspravom o statusu Hrvatskih studija.</p>
<p> l Kako komentirate izjavu voditelja Hrvatskih studija dr. Ivana Kordića da su Hrvatski studiji nastali zbog »potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište, koji do tada ili uopće nisu postojali ili su bili ideološki opterećeni«. Prilično je jasna aluzija upravo na vaš Odsjek?</p>
<p>- Prilikom osnivanja Hrvatskih studija nas se uvjeravalo, a neki ugledni profesori Filozofskog fakulteta su na to nasjeli, da je u pitanju jednogodišnji studij o karakterističnim segmentima hrvatske kulture, znanosti i povijesti, po analogiji sa sličnim studijima u svijetu. Međutim, jasno je da je to bio tek paravan da se taj političko-ideološki projekt učini nedodirljivim i da se onemogući normalna diskusija o njemu, koja doista nikada nije bila provedena čak ni na Filozofskom fakultetu, iako je on njima bio najviše tangiran, a i organizirali su ga neki njegovi agilni članovi puni ressentimenta. Što se pak tiče Odsjeka za filozofiju, na njemu su već pedesetih godina bile zastupljene sve glavne orijentacije suvremene filozofije: fenomenološko - hermeneutička, analitička i marksistička. Uz to je u okvirima povijesti filozofije, a u skladu s nastavnim planom, bila prezentirana i tematika rane filozofije u Hrvatskoj.</p>
<p> l Koliko su istinite tvrdnje dr. Kordića o modernosti Hrvatskih studija - nasuprot npr. Filozofskog fakulteta - a koji je koncipiran po uzoru na inozemne studije gdje se koristi bodovni sustav i gdje postoji prohodnost između studijskih smjerova. To bi, prema riječima dr. Kordića, omogućilo studentima da upišu npr. matematiku i filozofiju, što prema tradicionalnom tj. zatvorenom modelu nije bilo moguće.</p>
<p>- Modernost je u akademskom svijetu sporni pojam. Ako se usporede nastavni planovi filozofije Odsjeka za filozofiju i Hrvatskih studija, već se na prvi pogled vidi da su kolege pri koncipiranju svoga plana bile obilato inspirirane našim. Što se pak bodovnog sustava tiče, tu trivijalnost doista nije teško uvesti. Inače vas mogu informirati da su, u vrijeme kad sam ja studirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s nama studirali i kolege fizičari s PMF-a.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dijalog sa »starim mačkom«</p>
<p>Velika dvorana Hrvatskog novinarskog društva/ Predstavljena knjiga razgovora sa Vanjom Sutlićem »Sve je samo putovanje«/ Barbarić: njegov nesporazum s vremenom bio je očit </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Moderni intelektualac mnogo i spretno govori, malo i nespretnije piše, ali jedva da uopće misli, rekao je Vanja Sutlić jedne večeri čekajući taksi u razgovoru sa Damirom Barbarićem. Te zgode prisjetio se potonji na predstavljanju knjige razgovora sa Sutlićem pod naslovom »Sve je samo putovanje« u izdanju nakladničke kuće »Irida« koje se održalo u petak navečer u Velikoj dvorani Hrvatskoga novinarskog društva. Promocija na kojoj su nastupili neprijeporni stvaratelji aktualne hrvatske filozofije, dr. Branko Despot i dr. Damir Barbarić te dr. Branka Brujić sa Fakulteta političkih znanosti, Dragutin Lučić, Sutlićev prisni prijatelj i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva te Boris Jurinić, priređivač knjige, započela je na neuobičajen način. Kada su predstavljači, uzvanici i posjetitelji posjedali na svoja mjesta, u dvorani je ugašeno svjetlo te su puštene video snimke odabranih razgovora koje je Sutlić dao za televiziju.</p>
<p>Zvali smo ga »stari mačak«, sa tugom se prisjetio Dragutin Lučić u svojem uvodnom govoru. Tražio je mir u večernjim satima opuštanja, nekad i na granici samoubojstva, nastavio je Lučić i dodao kako je u tim olovnim vremenima znao reći da je gostionica najdemokratskija institucija jer se tamo govori ono što se inače ne kazuje. To je bilo u suglasju sa njegovim stavom prema novinarstvu općenito. O njemu nije imao naročito mišljenje, istaknuo je Lučić uz smješak i ispriku nazočnim novinarima.</p>
<p>Razgovori koji su u knjizi skupljeni predstavljaju intervjue koje je Sutlić dao za razne dnevnike, tjednike i televiziju. Oni svjedoče o njegovoj mudrosti, ali i duhovitosti, smatra priređivač djela Boris Jurinić. Nije, naime riječ o filozofski promišljenim tvrdnjama, već je naglasak pomaknut s jake na slabu riječ u kojoj Sutlić ocrtava stanje svoje suvremenosti s kojom je bio u neprestanom neslaganju, dodao je Jurinić.</p>
<p> Iz Sutlića progovara povijesno mišljenje koje stoji u opreci spram metafizike i sa takvom jednom apsolutnom znanošću, kakvu je priželjkivao Hegel, nema ništa zajedničko, primjetio je dr. Despot. Povijesnom mišljenju koje progovara iz Sutlića sugovornici su Marx, Nietzsche i Hegel kroz pojmove rada, volje za moći i proizvodnje, nastavlja Despot te zaoštrava svoju analizu stavom da Sutlić hoće čovjeka misliti još radikalnije nego što su to htjela spomenuta tri velikana u svojim idejama natčovjeka, apsolutnog duha ili oslobođenog rada. U takvoj komparaciji povijesno mišljenje u kojem se Sutlić kretao pokazuje se još apstraktnijim od metafizičkog. Jer dok metafizika dovodi do svijesti bit cjeline svega što jest, dotle povijesno mišljenje ide stepenicu više i promatra odnos u kojem ono »biti bitka« i »biti čovjeka« jesu, zaključio je Despot. Privodeći kraju svoje iščitavanje Sutlićevog djela, Despot se koncentrira oko samog »štimunga «, u Heideggerovom smislu, njegovog povijesnog mišljenja. Taj - preveden kao - udešaj Sutlićeve misli nitko ne izražava bolje od Rimbauda, Sutliću veoma bliskog pjesnika, a to je, kako Despot navodi, »glad i žeđ života za sobom samim«.</p>
<p>Razgovori sa Vanjom Sutlićem nemaju intenciju biti njegovom filozofijom politike, naglasila je dr. Branka Brujić. Najvredniji je prvi razgovor, smatra ona, koji je uvršten u knjigu pod naslovom »Jednostavno življenje - jednostavno kazivanje« što je prepoznao i sam Sutlić stavivši ga u drugo izdanje svojeg djela »Praksa rada«. Putovanje, pojam s naslova knjige, adekvatan je Sutlićevoj »muci mišljenja«, jer ne želi biti puko referiranje osnovnih teza drugih filozofa, ustvrdila je dr. Brujić prisjećajući se kako su ga znali etiketirati epitetom staatsphilosopha zbog prijateljstva sa Šuvarom. Koliko je bio daleko od državne politike, nadodala je gđa. Brujić, mogla sam se u više navrata osvjedočiti. Jednom mi je rekao: »Kada vidiš kako sve kod nas funkcionira onda se pitaš hoće li tramvaj sutra voziti i hoće li biti vode.« </p>
<p>Da novoobjavljena zbirka razgovora daje trag Sutlićeve izvanjske pojave te da je to očitovanje u dnevnoj javnosti, naglasio je dr. Damir Barbarić. Izravni sadržaj kompilacije nije misao Vanje Sutlića, smatra on, dodajući da knjiga puno prije govori o konkretnom čovjeku i o pravoj stvarnosti jednog žalosnog vremena s kroničnim izostankom duhovnosti. Njegov nesporazum s vremenom je očit, kazati će Barbarić. Kao stranac o ovom svijetu često je zdvajao nad mogućnošću filozofije imajući pred očima schelerovsku nemoć duha pred sveprisutnošću poriva. Njegov je govor bio plod dugo trpljene šutnje te je uvijek priopćavao samo ono sa čime je mišljenje već izišlo na kraj, naglasio je Barbarić.</p>
<p>Na kraju, skupu se ponovno obratio Dragutin Lučić, zahvaljujući se svim prisutnima, među kojima je bio i ministar kulture dr. Antun Vujić, istaknuvši Sutlićevu ljubav i samilost spram ljudi ugroženih egzistencija i onih sa rubova društva. Tako je spomenuo zgodu kada je umro Ilija, jedan od najvećih gradskih klošara. Na pogreb toga kišnog dana, uz par beskućnika, došao je i dr. Vanja Sutlić.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Umro književnik Olinko Delorko</p>
<p>U subotu je u 90. godini života preminuo jedan od najstarijih članova Društva hrvatskih književnika, pjesnik, prozaist, esejist, prevodilac i folklorist Olinko Delorko. Rodio se u Spliu 30. siječnja 1910. u talijanskoj obitelji, a pripadao je naraštaju koji se javio iza Kranjčevića, Matoša i Ujevića te je zaista bilo teško dostignuti njihov uspjeh. Ipak, to je bilo vrlo sretno razdoblje hrvatske književnosti, govorio je Delorko, koji je svoje uzore pronalazio u lirici Valeryja, Rilkea, Jesenjina, Ungarettija i Gabriela D'Annunzia, a u književnoj kritici u Croceu, Gideu i drugima.</p>
<p> Rano djetinjstvo Delorko provodi u Kistanjima (Bukovica), srednju školu polazi u rodnom gradu, a diplomirao je slavistiku i flozofiju u Zagrebu. Potom službuje po školama, a od 1950. zaposlen je u Institutu za narodnu umjetnost gdje izučava narodnu književnost te je kao folklorist sakupio i uredio desetak knjiga od kojih izdvajamo »Hrvatske narodne balade i romance«, »Zlatna jabuka«, »Istarske narodne pjesme«, »Narodne lirske pjesme«, »Narodne epske pjesme« i »Ljuba Ivanova«.</p>
<p> Postao je izraziti artist čvrste forme nadahnjujući se romanskom književnošću na što je utjecao i boravak u Parizu, Firenci, Rimu i Milanu. Već 1933. uređuje »Talijansku liriku« u suradnji s Antunom Nizeteom, a poznata je i antologija »Hrvatska moderna lirika« koju je uredio sa starijim kolegom i dugogodišnjim prijateljem Dragutinom Tadijanovićem. Od prijevoda s talijanskog jezika treba sopomenuti »Sonete« Michelangela Buonarrotija, »Iz Kanconijera« Francescoa Petrarce i »Raj« Dantea Alighierija. Delorko je u svojoj poeziji oglašavao duh starijih hrvatskih pjesnika te se smatra da nije izgradio svoj vlastiti pjesnički svijet, upravo zbog upornog traženja što potpunijeg izraza s osloncem na tradiciju. Rabeći »raspojasanu frazu i bučnu patetiku« (I. Frangeš), oformio je neku vrstu privatne Arkadije. Poezija mu se odlikuje muzikalnošću i ljudskom intimom, a na tom fonu napisao je dvije knjige poetsko proznih zapisa: »Zgode poremećene sreće« i »Zapisi«. Godine 1990. izlaze mu izabrane pjesme, a uvršten je i u ediciju »Pet stoljeća hrvatske književnosti«. Autor je i tri knjige impresionističkih ogleda.</p>
<p>Članom DHK Olinko Delorko je postao godine 1936., članom Hrvatskog Centra PEN-a godine1938, a bio je dugogodišnji član i radnik Matice hrvatske, Društva prevodilaca i Društva folklorista Hrvatske. Svoje je mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti Delorko izborio skromnošću i nenametljivošću, težeći apolonijskom duhu na klasičnom postamentu hrvatske poezije. Javljao se suptilnim glasom i na kraju »glasom sve tišim«, kako nosi naslov njegove zadnje knjige pjesama.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Iskustva s dobrom glumom</p>
<p>50. međunarodni filmski festival u Berlinu / Za kraj nekoliko dobrih filmova kao što su »Čovjek na mjesecu« Miloša Formana, »Svibanjski oblaci« turskog redatelja Mayisa Sikintisa i provokativni »Bilo koje nedjelje« Olivera Stonea </p>
<p>BERLIN, 20. veljače (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice) </p>
<p> - Berlinale završava u nedjelju navečer, stoga je nezahvalno pisati o filmovima koji su prikazani posljednjeg dana, u trenutku kada se već znaju nagrade i pobjednici. No, ovaj put nekoliko filmova doista zaslužuje pažnju i osvrt bez obzira na nagrade. To je prije svega film »Čovjek na mjesecu« Miloša Formana koji govori o, u Europi manje poznatom, američkom komičaru Andyju Kaufmanu i njegovom provokativnom i neobičnom životu i karijeri. Najzanimljivije je, dakako, bilo iskoristiti dolazak Formana u Berlin za razgovor zbog ignoriranja njegovog filma od strane članova Akademije koji mu nisu dali ni jednu nominaciju za Oscare.</p>
<p> Bilo je dirljivo, na konferenciji za novinare koja je održana upravo na Formanov 68. rođendan, kada su mu okupljeni novinari i fotoreporteri pjevali »Sretan rođendan«. Dirnut tom pažnjom i zadovoljan prihvaćanjem filma u Berlinu, unatoč »okolnostima«, Miloš Forman je ipak priznao da je »šokiran« što Jim Carrey nije dobio nominaciju, jer, »Jim Carrey je toliko dobar u ulozi Kaufmana da je to vjerojatno bilo neuobičajeno za Hollywood u kojem svi glumataju, a njegova gluma se uopće ne vidi, te je taj lik postao dio njega. Očigledno Akademija nema iskustva s tako dobrom glumom te ju ne prihvaća«, zaključio je Forman. Govoreći o svom odnosu prema Oscarima, Forman je iskreno priznao: »Oscare uzimam ozbiljno iz jednog jedinog razloga - zato što daju više moći, a više moći daje vam više slobode«. Govoreći o vječnoj temi razlike između eurospke i američke kinematografije, on je nadalje ustvrdio: »U američkoj filmskoj industriji imate osjećaj da je na prvom mjestu zabava, a tek onda duhovnost, dok je u europskom filmu obrnuto, prvo ide duhovnost, pa onda zabava...«</p>
<p> U konkurenciji za nagrade prikazan je i turski film »Svibanjski oblaci« Nuria Bilgea Ceylana koji je tipičan festivalski film i vjerojatno nikada neće doći u europska kina, ali će svi o njemu pričati. Po uzoru na iranskog redatelja Kaoirostamija, ali s manje iskustva, Ceylan je napravio dugačak, previše spor film, sjajne vizualizacije, prepun emotivnih detalja i težak za gledanje, ali zato prigodan za nagrađivanje. Nakon što se bavio ratom u »Salvadoru« i »Vodu«, ekonomijom u »Wall Streetu«, glazbom u »Doorsima«, poviješću i politikom u »JFK« i »Niksonu«, budizmom u »Nebu i Zemlji«, provokativni Oliver Stone odjednom se okrenuo američkom nogometu ili ragbiju kao temi svoga filma »Bilo koje nedjelje«. Naslov je uzeo parafrazirajući svojedobnu izjavu poznatog trenera Tonya D'Amata koji je rekao: »Bez obzira koje nedjelje, ti ćeš pobijediti ili izgubiti. Smisao je samo u tome možeš li pobijediti ili izgubiti kao čovjek?«.</p>
<p> Ipak, radi se o filmu koji manje zanima eurospke gledaoce, baš kao što ih i ragbi manje zanima kao sport. Oliver Stone uvijek je predvidiv sa svojim grubim, agresivnim razračunavanjima s negativnostima, podvalama i prevarama unutar, ovaj put, sportskih terena te između vlasnika klubova, trenera, igrača, publike i obožavatelja. </p>
<p>Branka Sőmen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Trijumf »Magnolije«</p>
<p> BERLIN, 20. veljače</p>
<p> - Rijetko se kada događa da odluke žirija naiđu na toliko odobravanje kao što je bio slučaj u nedjelju na konferenciji za tisak »Berlinalea«, na kojoj su objavljeni ovogodišnji dobitnici Zlatnih i Srebrnih medvjeda. Žiri pod predsjedanjem Gong Lija dodijelio je »Zlatnog medvjeda« američkom filmu »Magnolija« Paula Thomasa Andersona, dok je grand prix, »Srebrnog medvjeda«, osvojio kineski film »Put prema kući« Zhanga Yimoua. Srebrnog medvjeda za režiju osvojio je Miloš Forman za superiornu režiju filma »Čovjek na mjesecu«, dok su najboljim glumicama proglašene Bibiana Beglau i Nadja Uhl, glumice iz filma »Istina o Riti« Volkera Schlondroffa.</p>
<p> Najbolji lgumac je Denzel Washington koji je sjajno odigrao Robina »Hurricana« Cartera u filmu »Hurricane«. Žiri je i posebnu nagradu »Srebrnog medvjeda« dodijelio filmu Wima Wendersa »Hotel od milijun dolara«, dok je nagrada »Plavi nađeo« za najbolji europski film (koja je sponzorirana s 50 000 maraka) pripala Wolkeru Schlondorffu za film »Istina o Riti«. Ove dvije posljednje nagrade možda su i najdiskutabilnije, ali mogu se opravdati intencijom žirija da na neki način nagradi njemačku kinematgografiju za 50. godišnjicu »Berlinalea« i cjelokupni štimung koji je ove godine bio oko festivala, sav u znaku filma, slavlja i punih dvorana. </p>
<p>»Alfred Bauer Prize« za najboljeg debitanta osvojio je japanski film »Zbor dječaka« Akira Ogate, dok je »Srebrnim medvjedom« kao posebnim priznanjem nagrađena i cjelokupna glumačka ekipa njemačkog filma »Raj - Sedam dana sa sedam žena« Rudlofa Thomea. U konkurenciji kratkog filma »Zlatnog medvjeda« je osvojio film »Tribute to Alfred Lepetit« Jeana Rousselot, a »Srebrnog medvjeda« osvojio je film »Media« Pavela Koutskyog. (Br.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>»Tko su ti razulareni mladići?«</p>
<p>Više ne želim imati nikakve veze s navijanjem u Hrvatskoj! Ni klupskim, ni reprezentativnim! Ovo je sramota, kaže nakon vukovarske utakmice Darko Zlodi, jedan od utemeljitelja udruge »Navijački klub Dinamo Zagreb«</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Darko Zlodi, jedan od vođa podijeljenih Bad Blue Boysa, jedan od utemeljitelja udruge »Navijački klub Dinamo Zagreb«, jedan od organizatora putovanja u Vukovar, došao je do nas nakon utakmice i ogorčeno nam rekao:</p>
<p>- Molim vas, napišite da više ne želim imati nikakve veze s navijanjem u Hrvatskoj! Ni klupskim, ni reprezentativnim! Ovo je sramota, ovo nisu navijači s kojima ja želim ići na utakmice. Odlazim, dosta mi je svega, osjećam se posramljeno nakon svega što se događalo u našem gradu-heroju Vukovaru! Pa tko su ti razulareni mladići, kako mogu tući redare na stadionu, kako mogu tući hrvatsku policiju? Odlazim, ovo me više ne zanima, ovo više nema nikakve veze s navijanjem...</p>
<p>Zlodi se posebno veselio dolasku u Vukovar, postavljanju vijenaca na Ovčaru i ispod Križa hrvatskih branitelja. Darko Zlodi je devet mjeseci proveo u srpskom kazamatu, jedan je od junaka domovinskoga rata, k tome i veliki borac za povrat Dinamova imena, ali i navijač zdravih rezona. I definitivno je »puknuo« na kraju utakmice, kad je stotine razularenih huligana, pod krinkom Dinamovih obilježja, utrčalo u teren i započelo tučnjavu najprije s redarima, potom i s temeljnom policijom (jedan je policajac gadno nastradao kad ga je desetak divljaka »cipelarilo«, tek je dolazak »specijalaca« vratio nekontroliranu masu na tribine.</p>
<p>- Znate, mogu shvatiti da su dečki utrčali u teren zbog dobivanja dresova od Dinamovih nogometaša, lijepa je uspomena imati dres u kojem se igralo prvi put nakon povratka imena. Ali, što su im bili krivi redari? Ili policija? Pa to su sve naši ljudi, hoćemo li se sad međusobno tući? Mene navijanje zanima kao slavljenje nogometa, slavljenje svoga kluba. A vidim da je sve ovo otišlo u nekom drugom smjeru. I zato odlazim, ako ću se poželjeti nogometa, otići ću u Englesku na nekoliko utakmica, ali na naše stadione više ne želim zakoračiti. Ovo je divljaštvo u kojem ne želim sudjelovati, pričao je razočarani Zlodi.</p>
<p>Nekoliko tisuća Bad Blue Boysa iz svih dijelova Hrvatske, ponajviše iz Zagreba i Slavonije, bilo je »zaposleno« cijeloga dana. U centru Vukovara u nekoliko su se navrata sukobili s policijom, porazbijali su prozore na Konzulatu SR Jugoslavije, nekoliko je srpskih kafića također izvana preuređeno... Uglavnom, Vukovar je bio na nogama, privedeno je oko 150 navijača, dosta ih je i ozlijeđeno, a i u policiji su brojali ozlijeđene. Tri su autobusa prepuna navijača vraćena prema Zagrebu, došli su do Vukovara, tamo su se malo »razgibali«, ali kad su krenuli prema stadionu u Borovu Naselju, policija ih je usmjerila - doma!</p>
<p>A kad smo se vraćali iz Vukovara, na izlasku s auto-ceste šest je policijskih kombija čekalo šest autobusa BBB, koji su do Zagreba putovali pod policijskom pratnjom! Iza naplatnih kućica policija je pretražila sve navijače, jer je netko u Vukovaru jednom policajcu ukrao - »motorolu«!</p>
<p>- Recite mi, kakve to veze ima s navijanjem? Ne, neću se sigurno predomisliti, odlazim, još je jednom poručio Zlodi.</p>
<p>Hoće li njegov primjer ostati usamljen, ili će još pravih navijača reći zbogom svemu? Hoće li na stadionima ostati doista samo huligani, kojima nogomet i klub ne znače ništa osim alibija za vlastite divljačke i rušilačke pohode? (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Iritantna Dinamova jalovost</p>
<p>Za drugo poluvrijeme utakmice u Borovu Naselju, u kojem su ostavili dva boda, nogometaši Dinama zavrijedili su samo pokude / Bila je to alibi-igra favorita koji je valjda čekao da domaćin sam sebi ugura loptu u mrežu / Zagrepčani su ponekad izgledali kao da im se nije dalo, bahato su očekivali samoubojstvo domaćina, kojeg, dakako, nije bilo...</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Kao što smo danima najavljivali, povratak imena Dinamo sam po sebi ne donosi i idiličan život. Proljetni je start to i potvrdio, na gostovanju u vukovarskom predgrađu Borovu Naselju favorizirani su Zagrepčani ostavili dva boda, potvrdivši još jednom da je realizacija velika maksimirska boljka. Naime, domaći je Vukovar '91. do boda stigao sačuvavši početni 0-0 rezultat, a ne previše uvjerljivi domaći vratar Balić na kraju se prometnuo u junaka dvoboja i za taj epitet ponajviše zahvala može odaslati zagrebačkim nogometašima, poglavito napadačima...</p>
<p>U Borovu Naselju se u subotu doista igrala »viktorija«, Vukovarci su tek dva-tri puta ozbiljnije došli do Dinamova 16-erca, najozbiljnije četiri minute prije kraja, kad je Bojko pao nakon duela s Ladićem, no sudac Trivković nije se oglasio. Iako se s tribina činilo da je sudac pogriješio, tv-snimka je pokazala da 11-erca nije bilo, da je Trivković odlično procijenio Bojkovu glumu.</p>
<p>Sve ostalo pripalo je u igračkom smislu Dinamu, posebno je bilo vatreno ispred vukovarskih vratiju u prvome poluvremenu. »Plavi« su probijali domaću obrambenu školjku po bokovima, izravnim, okomitim ulascima kroz sredinu, nije bilo previše dodira s loptom na prilično neravnom travnjaku koji je onemogućavao minijature. Plod takve igre bio je niz šansi ispred vukovarskih vratiju. Međutim...</p>
<p>Šanse treba znati i realizirati! A Dinamo u subotu to nije znao učiniti, Dinamova je jalovost bila iritantna, na kraju i pogubna. Ako su Zagrepčani, naime, negdje već upisali bodove unaprijed, onda je to sigurno bilo s ovoga gostovanja. A zbilo se suprotno, dva su boda izgubljena, k tome je Hajduk suvereno promarširao Kranjčevićevom i naše najave o nikad težem »plavom« proljeću sve više dobivaju realne obrise...</p>
<p>- Ne valja, nije dobro. Čeka nas »krvavi« posao, očito je da su zvjezdani trenuci ove momčadi prošli i sad treba iz ovih igrača izvući što se najviše može. Ovaj bi zaostatak mogao biti koban, no dolazi tjedan u kojem se moramo srediti i maksimalno koncentrirati na teren, razočaran je poslije dvoboja bio sportski direktor Dinama Velimir Zajec, koji je unatoč liječničkoj zabrani (zbog glavobolje i lakšeg potresa mozga kao posljedice navijačke pepeljare u glavu!) ipak sjeo u automobil i došao u Borovo Naselje.</p>
<p>Malo je dobroga Zajec vidio. Ako se o prvome poluvremenu još i može govoriti kao zadovoljavajućem - ali bez lopte u mreži - onda su za nastavak okršaja Zagrepčani zavrijedili samo pokude. Sporo, bezidejno, s mnogo dodira, bez probijanja po bokovima, bez okomitih ulazaka kroz sredinu... Bila je to alibi-igra favorita koji je valjda čekao da domaćin sam sebi ugura loptu u mrežu. Kvalitetom siromašni Vukovar ponudio je dobro organiziranu obrambenu formaciju i trebalo je uložiti znatno više snage i pameti ne bi li se probio taj bunker. A Zagrepčani su ponekad izgledali kao da im se nije dalo, bahato su očekivali samoubojstvo domaćina, kojeg, dakako, nije bilo...</p>
<p>Trener Dinama Marijan Vlak nije krio razočaranje.</p>
<p>- Podbacili smo, razočarali... Žao mi je naših navijača, nismo im se odužili pobjedom. A ovakvom igrom ne možemo nikoga pobijediti, bilo je to neinventivno, sporo, na kraju i jalovo.</p>
<p>Ne znamo zašto je Vlak zadnjih dana najavljivao napadačku 3-4-3 formaciju koju je, uostalom, i uigravao, a na travnjak je poslao uhodanu i oprezniju 3-5-2 varijantu? Ako se ni protiv Vukovara »modri« strateg nije usudio ponuditi dodatni rizik, onda se postavlja logičan upit čemu uopće besmislena uigravanja i najavljivanja formacije koja svjetlo dana može ugledati tek na nekakvom beznačajnom gostovanju po hercegovačkim mjestašcima? </p>
<p>Dinamo se pripremao u skupoj i elitnoj La Mangi, Vukovar je većinu pripremnih dana proveo doma. Plaća cijele momčadi Vukovara vjerojatno ne bi zadovoljila ni mjesečna primanja Dinamova ekonoma. A kad se ta razlika trebala pokazati na travnjaku, izostao je »plavi« profesionalizam, ostale su tek prazne riječi nabacane po novinama zadnjih dana »mi smo najbolji, zabit ćemo golove, osvojiti naslov, ma kakav Hajduk«, i slično bombardiralo nas je iz euforičnog Maksimira. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vukovarska senzacija</p>
<p>VUKOVAR, 20. veljače</p>
<p> - Bod protiv Dinama nogometašima Vukovara '91. ravan je pobjedi, a uglednom gostu porazu. Vukovarci su tim senzacionalnim bodom dobili silan poticaj u nastavku borbe za očuvanje prvoligaškog statusa, a Dinamo je već na početku nastavka prvenstva dopustio velikom suparniku iz Splita odmak i psihološku prednost. Vukovarska je utakmica u svakom slučaju pokazala da će biti brojnih iznenađenja i da se bodovi nikad ne mogu upisati unaprijed. Dinamo je u utakmicu ušao komotno, podcjenjivački, u njegovoj je igri bilo brojnih nedostataka, a najveći je jalovost napadačkog reda. Trener Vukovaraca Davor Mladina u susret je krenuo dosta hrabro, s dvojicom napadača, ali je vrlo brzo odustao od zamišljene koncepcije, pa je napadača Marijana Vuku zamijenio stoperom Dadićem.</p>
<p>- Osjetio sam da je preriskantno igrati s dvojicom napadača. Dobili bismo dva, tri »laka komada«, Dinamo nas je baš dobro stisnuo u početku.... Rekao sam dečkima na poluvremenu da drže »nulu« do petnaestak minuta prije kraja, a da onda pokušaju složiti poneku kontru. Znao sam da će Zagrepčanima koncentracija popustiti, prava je šteta što Bojko nije imao više snage kad se našao sam pred Ladićem. Jedanaesterac? Vjerujem Trivkoviću koji ga nije dosudio, rekao je Mladina.</p>
<p>Prepun stadion u početku dvoboja »odsjekao je noge« njegovim nogometašima:</p>
<p>- To je i normalno, Dinamo je igrao bezbroj utakmica pred 50.000 gledatelja, a moji momci pred najviše 3000. Ambijent je bio fantastičan, to je i razlog mom zadovoljstvu, jer smo i u takvim okolnostima bili ravnopravan suparnik kvalitetnim gostima. </p>
<p>Brojni BBB-ovci su u Vukovaru još jednom prezentirali fanatičnu privrženost modrom (u vukovarskom slučaju bijelom) dresu, ali su isto tako iskazali i destruktivne nagone. Na nekoliko mjesta u gradu bilo je bliskih susreta s policijom, a stradao je i konzulat SR Jugoslavije, na kojem je razbijeno nekoliko prozora. Epilog je privođenje 118 pripadnika gostujuće navijačke skupine i sedmorica ozlijeđenih policajaca od kojih su dvojica zadržana na liječenju.. Vukovarski nogometni spektakl morao je proći bez toga...</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Hajdukovci« poput prvaka</p>
<p>Samo prave momčadi iz loše igre, ali sa sjajnim vratarem kakav je Stipe Pletikosa, mogu ni iz čega napraviti 3-0, što je u subotu u Kranjčevićevoj uspjelo Hajduku protiv Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Nakon uvjerljivih 3-0 (1-0) za Hajduk u vrućoj Kranjčevićevoj, znalci će zaključiti kako su Splićani pokazali odlike prvaka. Otkud takav sud, mogli bi pitati svi koji su u subotu bili na tribinama, čak i »hajdukovci«, zaključivši da su Splićani uspjeli ponajprije zahvaljujući sjajnom vrataru Stipi Pletikosi i nes(p)retnim Zagrebovim napadačima koji nisu iskoristili brojne prigode.</p>
<p>Odgovor je u starom pravilu da samo velike momčadi pobjeđuju i kad nisu najbolje. I zaista, u subotu su u Kanjčevićevoj igrali domaćini, a pogađali i pobijedili gosti.</p>
<p>- Trebalo je biti neodlučeno, Zagreb je zalaganjem, igrom i prigodama zaslužio bod, govorio je nakon utakmice izbornik Miroslav Blažević.</p>
<p>Pokazao je pritom izbornik u svom bloku samo jedno ime iz redova Hajduka - vratar Stipe Pletikosa. Ne dvostruki strijelac Leko, koji je postigao euro-gol za 2-0 sedam minuta prije kraja, niti Vučko koji je, uz Pletikosu, jedini kandidat za splitsku utakmicu Hrvatska - Španjolska u srijedu:</p>
<p>- Gdje su bili za utakmice, poglavito Leko!? Dobor sam gledao, a nisam ništa vidio. Samo sjajan pogodak. Pletikosa, on je prvo ime susreta.</p>
<p>Izbornik ističe Pletikosu zbog nekoliko velikih obrana, primjerice Popovićevog jedanaesterca pri 0-1 (47. minuta), što je sigurno utjecalo na konačni ishod. No, Pletikosa je imponirao cijelu utakmicu sjanim postavljanjem, procjenama i refleksima. Dovoljno da ga Blažević odmah promovira u čvrstog A reprezentativca koji će, sad više nema sumnje, započeti utakmicu u srijedu. Tko zna, možda i sve utakmice idućih nekoliko godina... Stoga je Blažević odbacio prijašnju pomisao da će »Pletikosa u utorak braniti za mlade u Šibeniku, a dan kasnije za A momčad u Splitu, jer se s pravim vratarom to ne radi«.</p>
<p>Zanimljivo, oba su trenera nakon utakmice bila zadovoljna. Dakako, Ivica Matković, trener Hajduka, mnogo više:</p>
<p>- Zagreb je djelovao kao dobra, uporna momčad koja ima igru i ambiciju, ali ovom progodom ne i sreću. A to što prvih 20-ak minuta nastavka moja momčad nije praktički prešla centar, nije posljedica taktičkog opredjeljenja nego činjenice da nas je domaćin pritisnuo i samo nas je Lekin pogodak spasio neugode.</p>
<p>Trener Ivo Šušak misli da nema što predbaciti svojim igračima:</p>
<p>- Dali su sve od sebe u granicama mogućnosti. Dobitak ove utakmice bit će u tome ako igrači shvate u čemu su griješili.</p>
<p>Matković drži palčeve svom kolegi Šušku da njegovi igrači što prije prevladaju slabosti. Po mogućnosti već do subote, 26. veljače, kad u Maksimiru igraju Dinamo i Zagreb:</p>
<p>- Samo neka »zagrebaši« ponove igru kao protiv Hajduka, ništa nam drugo ne treba, zaključuje Matković, ne bježeći od konstatacije kako u njegovoj momčadi ima dosta slabosti, ali su manje vidljive kad je rezultat dobar.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dopinška kontrola u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Oni koji traže dlaku u jajetu samo će za prvih 20-ak minuta utakmice u Kranjčevićevoj dodijeliti vrhunsku ocjenu. Iskrilo je s obje strane, oba su suparnika željela tri boda. No, kasnije je raspoloženje pomalo splasnulo zbog, kako su neki tvrdili, ljudi za provođenje dopinške kontrole.</p>
<p>Ipak, bez obzira na taj pokušaj »kamuflaže« igre, liječnička trojka Fabijanić, Fučkar, Krmpotić učinila je svoje. Ždrijebom su u poluvremenu određena po dvojica igrača sa svake strane - Popović i Perić iz Zagreba te Jažić i Đuzelov iz Hajduka - koji su odmah nakon utakmice morali na dopinšku kontrolu. To je i učinjeno, a za otprilike mjesec dana, kad nalazi pristignu iz inozemnih laboratorija, znat će se jesu li spomenuti igrači »nešto uzimali« ili nisu. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kraj krize »spasitelja hrvatskog rukometa«?</p>
<p>Bili smo pod velikim pritiskom, jer nam je zapravo nametnuta uloga spasitelja hrvatskog rukometa. Posljedice svih problema koji su u posljednje vrijeme pogodili naš rukomet pale su na naša leđa, no mi smo se još jednom dokazali kao velika momčad, kaže Zagrebov kružni napadač Senjanin Maglajlija nakon prve četvrtfinalne utakmice Kupa prvaka protiv mađarskog Fotexa (25-27)</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Umjereni poraz u Veszpremu (25-27) u prvoj četvrtfinalnoj utakmici Kupa prvaka protiv mađarskog Fotexa svakako treba smatrati uspjehom hrvatskog rukometnog prvaka Badel 1862 Zagreba. Momčad trenera Zdravka Zovka u posljednjim tjednima, posebno u dvjema prvenstvenim utakmicama protiv Metkovića i Medveščaka, nije bila ni blizu jesenske forme, pa se na prvo ovogodišnje europsko iskušenje otišlo prilično poljuljanog samopouzdanja. Dva pogotka manjka u gostima protiv Fotexa »zagrebašima« ostavljaju realne izglede da se i četvrte sezone zaredom plasiraju u polufinale Kupa prvaka, tim više što Zovko od subote može s punim povjerenjem računati na tri dosad ozlijeđena, samozatajna ili nedovoljno neiskorištena rukometaša.</p>
<p>Najveći dobitak prve četvrtfinalne utakmice, naravno osim povoljnog rezultata, je povratak Zlatka Saračevića, Senjanina Maglajlije i Maria Kelentrića. Nakon nekoliko mjeseci krize Saračević je u Veszpremu odigrao bez ijedne pogreške, a u učinku svoje momčadi sudjelovao je sa čak devet pogodaka. Rekonvalescent Maglajlija nije se upisao u listu strijelaca, ali je odlično odradio svoj dio posla u obrani, a u napadu izborio tri sedmerca, dok je Kelentrić sa devet obrana u posljednjih 18 minuta utakmice (toliko je i ukupno proveo u igri) Zagrebu omogućio relativno miran uzvrat sljedeće nedjelje u Sportskom domu.</p>
<p>- Nije nam bilo lako odigrati ovu utakmicu. Bili smo pod velikim pritiskom, jer nam je zapravo nametnuta uloga spasitelja hrvatskog rukometa. Posljedice svih problema koji su u posljednje vrijeme pogodili naš rukomet pale su na naša leđa i to baš u ovoj utakmici, no mi smo se još jednom dokazali kao velika momčad. Pokazali smo želju, volju i ozbiljnost, za koje možda ni sami nismo znali da ih još uvijek imamo, te na teškom gostovanju izborili odličan rezultat. S obzirom na višemjesečnu pauzu zbog ozljede, mislim da mogu biti vrlo zadovoljan sam svojom igrom, kazao je Zagrebov kružni napadač Senjanin Maglajlija.</p>
<p>Bilo bi nepravedno zanemariti i učinak ostalih »zagrebaša«, posebno vrlo nadahnutog srednjeg vanjskog napadača Stanislava Kulinčenka ili Mirze Džombe, ali i onih koji su odigrali ispodprosječno, poput Vladimira Jelčića (kojem se može oprostiti jer se također vratio nakon duge stanke zbog ozljede) i Zvonimira Bilića. Svi su oni dali svoj doprinos u povratku Zagreba iz duboke krize, ali taj povratak još uvijek traje i bilo bi prerano pomisliti da je to ona momčad koja je prošle jeseni prošetala svojom skupinom Lige prvaka.</p>
<p>- Žao mi je da nismo iskoristili napad pri našem vodstvu 15-14 početkom drugog poluvremena, no ukupno uzevši mislim da možemo biti zadovoljni rezultatom. Dva pogotka manjka daje nam lijepu mogućnost da se plasiramo u polufinale Kupa prvaka. Bitno je da smo se uspjeli vratiti u formu, da je Saračević opet naš najbolji pojedinac, da se Maglajlija uspješno vratio... Međutim, ima još igrača koji moraju pružiti više, pritom posebno mislim na Jovića i Bilića, koji u Veszpremu nisu baš briljirali, rekao je trener Badel 1862 Zagreba Zdravko Zovko.</p>
<p>Mađari će i u Zagrebu biti podjednako opasni, iako su se u prvoj utakmici predstavili kao vrlo oscilatorna momčad. Glavni vanjski napadači Fotexa Perez i Eles tako su u prvom poluvremenu bili odlični, a u nastavku sasvim neprepoznatljivi, vjerojatno zbog toga što Fotex svih 60 minuta u napadu igra u istoj postavi, pa umor i prilagođavanje suparnika učine svoje. Sretna okolnost po Fotex je to što Zovko nije uspio pronaći bar još jednog raspoloženog pojedinca (Bilić i Valčić postigli su s pozicije lijevog vanjskog zajedno jedan pogodak), inače bi hrvatski prvak slavio već u Veszpremu.</p>
<p> l Parovi i rezultati ostalih četvrtfinalnih utakmica: Prosesa Ademar Leon (Špa) - Celje Pivovarna Laško (Slo) 30-28, Zaporožje (Ukr) - Barcelona (Špa) 17-23, Hapoel Rishon Le Zion (Izr) - Kiel.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zadar na prodaju</p>
<p>Zadarski gradonačelnik i predsjednik KK Zadar Božidar Kalmeta predložio je odgodu osnivanja Trgovačkog društva KK Zadar-sportsko d.d. jer »osnivači nisu uspjeli ispuniti formalno-pravne uvjete« </p>
<p>ZADAR, 20. veljače</p>
<p> - Što se krije iza prijedloga gradonačelnika Zadra Božidara Kalmete, ujedno i predsjednika KK Zadar, o stavljanju izvan snage zaključka Gradskog vijeća o davanju suglasnosti na ugovor o osnivanju Trgovačkog društva KK Zadar-sportsko d.d., izrečenog na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća Zadra?</p>
<p>Znači li to kraj financijske potpore klubu iz gradskog proračuna i sredstava koje su potencijalni dioničari, njih 17, tek trebali uplatiti (neki navodno već jesu)? Vjerojatno ne, iako su u posljednje vrijeme intenzivirana pitanja gradskih vijećnika na temu kako, koliko i na koji način se klub financira iz gradskoga proračuna. Takvo što bilo je ipak očekivano, posebice nakon parlamentarnih izbora i najave novog, otvorenog odnosa prema građanima.</p>
<p>S obzirom da je politika u KK Zadar imala i ima velikog udjela, prijedlog Božidara Kalmete - kojim se zamrzava osnivanje Trgovačkog društva - <FONT COLOR="#CC3300"><b>doima</b></FONT> se kao prebacivanje vrućeg krumpira nekom drugom, tko će odlučivati o daljnjoj sudbini kluba.</p>
<p>Košarka je u Zadru statusni simbol, klub se doživljava kao institucija bez koje bi svijet stao, pa prijedlog tim više privlači pozornost javnosti. Ne tako davno, 12. srpnja 1999. na Utemeljiteljskoj skupštini sportskog dioničarskog društva KK Zadar, nije bilo razmišljanja koja su sad iznesena, iako su financijske okolnosti bile iste kao danas. I tada se, naime, znalo da među 15 gospodarstvenih subjekata ima onih koji mjesecima nisu svojim radnicima isplatili plaće, pa je bilo iluzorno očekivati kako će upravo ta struktura u 36 mjeseci, zajedno s gradom Zadarom i KK Zadar, uplatiti 20 milijuna kuna kao temeljni kapital Trgovačkoga društva.</p>
<p>U to vrijeme, Božidar Kalmeta je govorio:</p>
<p>- Ovo je jedini pravi način da se košarka i klub financijski stabiliziraju na duži rok. Ostvarili smo uvjete kojima možemo jamčiti borbu za vrh hrvatske i europske košarke. Iza nas je vrijeme kad su drugi kako kada i koliko davali. Prvi veliki zadatak je izgradnja nove dvorane koju grad Zadar zavrjeđuje.</p>
<p>Danas, osam mjeseci nakon »povijesnog čina«, kako su taj događaj nazvali čelnici kluba, nema bitnih promjena - dvorane nema, a Trgovačko društvo je i dalje prijedlog... Aktualno je tek Kalmetino obrazloženje prijedloga o stavljanju izvan snage suglasnosti za utemeljenje Trgovačkoga društva.</p>
<p>- Željevši košarkaški klub ustrojiti na tržišnim principima predložio sam, a Gradsko vijeće je i donijelo zaključak o davanju suglasnosti na ugovor o osnivanju sportskog dioničarskog društva KK Zadar. No, kako u postupku osnivanja i upisa osnivanja nisu svi osnivači uspjeli ispuniti formalno-pravne uvjete za osnivanje, ovaj se zaključak i ugovor sada ne mogu realizirati, zaključio je Kalmeta obrazloženje pred vijećnicima.</p>
<p>Hoće li Kalmeta biti u prigodi da novi prijedlog iznese vijećnicima, ovisit će o rezultatima lokalnih izbora koji već kucaju na vrata. Do tada klub mora živjeti, a kako i na koji način, pod velikim je upitnikom...</p>
<p>Prema izvješću koje je prof. Nebojša Belić, direktor KK Zadar, elaborirao vijećnicima, razvidno je da se posljednjih nekoliko godina klub hranio zahvaljujući gradskom proračunu. Brojke govore da je u 1999. godini iz proračuna izdvojeno 2,165 milijuna kuna, a po najnovijem proračunu za 2000. godinu planirano je izdvajanje 2,2 milijuna kuna. </p>
<p>Što će od navedene svote sjesti na račun kluba, teško je prognozirati. Sudimo li prema aktualnoj financijskoj situaciji u zemlji, ni košarkaši se ne mogu nadati blagostanju. Možda je nova situacija idealna za potencijalne kupce koji bi klub rado vidjeli u svojim njedrima, a koji su i ranije imali ozbiljne namjere da to učine. Prvi kandidat bila je ugledna zadarska tvrtka Tankerska plovidba, nudeći primamljivu cijenu. No, kako je ta brodarska kuća suočena s problemima koji inače pritišću naše brodare, to je danas nerealna opcija.</p>
<p>Nije li ovim (ne)očekivanim potezom otvoren put američkoj tvrtki Enter Sport koju u Europi zastupa Mark Flecher (inače menedžer Dina Rađe), a koja je u ljeto 1999. iskazala ozbiljne namjere za kupnju profesionalnih ugovora igrača, a samim time i kluba. No, i takav je prijedlog decidirano odbijen.</p>
<p> Odgovori na brojna pitanja mogu se očekivati početkom tjedna na prvom sastanku Upravnog odbora kluba. Jasno, zaključke Upravnog odbora iščekuju i košarkaši, koji su na najboljem putu da ulaskom u poluzavršnicu Saportina kupa klubu osiguraju nastup u Europskoj ligi. To, istina, povlači dodatne troškove, ali donosi i zaradu, jer će ubuduće Europska liga djelovati na principima nogometne Lige prvaka, dakle svaka će pobjeda značiti zaradu.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Podravka kroči prema četvrtfinalu</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Podravka Dolcela je u lijepoj igri u 5. kolu skupine D Lige prvakinja pobijedila grčki GAS Anagennisi Artas sa 35-20 (21-9). Najraspoloženija igračica bila je na vratima Podravke Dolcele, Sanela Knezović sa 17 obrana u 45 minuta nastupa (13 u prvom poluvremenu). Njene obrane rezultirale su brzim protunapadima Damjanić, Mihoci, Vresk, pa i Suljić.</p>
<p>Grčke rukometašice doputovale su samo sa 10 igračica i objektivno nisu mogle pružiti bolji otpor.</p>
<p>Sljedeće nedjelje Podravka igra odlučujuću utakmicu za četvrtfinale protiv Dunaferra u Dunajvarosu. Koprivničankama za to treba remis.</p>
<p> l Sportska dvorana</p>
<p>PODRAVKA DOLCELA - GAS ANAGENNISI ARTAS 35-20 (31-9)</p>
<p>PODRAVKA DOLCELA: Maljko, Knezović, Vresk 4, Koljanin 4, Vuković 1, Palčić 4, Damjanić 7, Raguž 4 (2), Mihoci 6, Štević 1, Šarić, Suljić 4</p>
<p>GAS ANAGENNISI: Samolescu, Nikoli, Psatha 5, Skoutela 1, Tsipra, Gyorffy 4 (1), Vemi, Fotiadou 1, Vasiliki 3, Gkolija 6</p>
<p>SUCI: Vasile i Marin (Rumunjska). GLEDATELJA: 800.</p>
<p>SEDMERCI: Podravka Dolcela 3 (2), GAS Anagennisi Artas 1 (1)ISKLJUČENJA: Podravka 12 minuta, GAS Anagennisi Artas 8 minuta.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Sanela KNEZOVIĆ (I. Č. Mašansker)</p>
<p> l U ostalim utakmicama 5. kola Lige prvakinja postignuti su sljedeći rezultati: Skupina A: Viborg (Dan) - Kometal-Dorče Petrov (Mak) 22-22 (12-12); redoslijed: Metz (utakmica manje) 6 bodova, Viborg 5, Kometal 5, Herz (utakmica manje) 2;</p>
<p>Skupina B: Hypo Nö (Aut) - Baekkelagets (Nor) 31-25 (16-13); redoslijed: Hypo Nö 10 bodova, Baekkelagets 4, Krim Electa (utakmica manje) 2, Zaporožje (utakmica manje) 2;</p>
<p>Skupina C: Elda Prestigio (Špa) - Leipzig (Njem) 23-23 (10-12), Budućnost Podgorica (SRJ) - Volgograd Akva (Rus) 29-20 (12-8); redoslijed: Leipzig 7 bodova, Budućnost Podgorica 6, Volgograd Akva 6, Elda Prestigio 1;</p>
<p>Skupina D, redoslijed: Montex Lublin (utakmica manje) 8 bodova, Podravka Dolcela 6, Dunaferr (utakmica manje) 4, GAS Anagennisi Artas 0.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Predsjednik Ivanišević neće govore</p>
<p>U očekivanju ATP Tour turnira u Londonu, koji počinje u ponedjeljak, Goran Ivanišević skuplja novac za fondaciju »Djeca u opasnosti« koju vodi Sarah Ferguson, ali žali što je u dijelu grada gdje »još medvjedi poštu nose« </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja), 20. veljače</p>
<p> - Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić, dvojica najboljih hrvatskih tenisača, ni ovaj tjedna neće imati odmora. Obojica su već od petka u Londonu, gdje će igrati na »Axa kupu«, turniru nagradnog fonda od 800.000 dolara, još jednom u nizu dvoranskih natjecanja ATP Toura, koje počinje u ponedjeljak. Budući da je turnir prilično jak, ni Ivanišević niti Ljubičić nisu uspjeli izravno ući na glavni turnir, no zato ih je razveselila vijest da su od organizatora (a radi se o njhovoj menedžerskoj agenciji) dobili pozivnice.</p>
<p> Ljubičić će u 1. kolu glavnog turnira, vjerojatno u utorak, igrati protiv Švicarca Marca Rosseta, nedavnog pobjednika Marseillea, dok Ivaniševića čeka zasad nepoznati kvalifikant.</p>
<p>U međuvremenu, međutim, Ivaniševića, kao predsjednika Odbora za dobrotvorne aktivnosti u ATP Touru, čeka još jedan zadatak: to je humanitarna ekshibicija koju priređuje Sarah Ferguson, vojvotkinja od Yorka, a s koje je prihod namijenjen njezinoj fondaciji »Djeca u opasnosti«. Uz Ivaniševića, još igraju Tim Henman, Jana Novotna, Pat Cash, Henri Leconte i Yannick Noah.</p>
<p>- Rekao sam da nema problema sa sudjelovanjem, ali da me ne tjeraju da kao predsjednik držim govor. To od mene neće dočekati, reći će Ivanišević.</p>
<p>On će, zajedno s ostalim sudionicima ekshibicije, biti potom i gost vojvotkinje od Yorka na svečanoj večeri u obližnjem novootvorenom »Millennium Domeu«. Sam turnir se, inače, igra u »London Areni«, smještenoj uz obalu Temze na Docklandsu, poslovnom dijelu grada koji u posljednje dvije-tri godina doživljava pravi procvat. </p>
<p>- Rado bih otišao do centra Londona, ali ne znam kako ću se probiti. Ovdje gdje smo sad poštu još nose medvjedi, kaže Ivanišević, aludirajući na činjenicu da se turnir održava na samom rubu britanskog glavnog grada, gdje više ne dopire ni londonski »Underground«.</p>
<p>Osim u pojedinačnoj konkurenciji, Ivanišević i Ljubičić pokušat će se probiti i do glavnog turnira natjecanja parova. To je nastavak orijentacije da čim više igraju zajedno, a što bi mogla biti dobra uvertira za olimpijski turnir u Sydneyu u rujnu. Za sada su, kao u Londonu, osuđeni na nastup u kvalifikacijama, no već jedan dobar rezultat mogao bi im značajno popraviti zajednički renking, što nedostaje Ljubičiću (Ivanišević je, podsjetimo, prošle godine bio finalist turnira parova u Roland Garrosu s Amerikancem Tarangom). </p>
<p>- Dobro igram u posljednje vrijeme, ali nikako da se riješim ozljede leđa koja me drži još od turnira u Sydneyu sredinom siječnja, kaže Ljubičić, koji je i nakon treninga u Londonu morao na tretman. Ali je, čini se, završio u pogrešnim rukama: - Maserka me pregazila, a kad sam završio s tretmanom Ivanišević se sjetio da ga je ta ista gospođa prošle godine tako sredila da je izgubio dva meča. Moja leđa stvarno svašta trpe, zakukao je Ljubičić, koji je ove sezone imao dva zapažena rezultata, polufinale Sydneya i četvrtfinale Marseillea. A ako u četvrtfinale dođe i u Londonu, ondje bi ga mogao čekati - Goran Ivanišević.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Četvrta utrka Slovencu Hvastji</p>
<p>Najbolji od hrvatskih biciklista u četvrtoj utrci za Veliku nagradu Umaga bili su Martin Čortar i Matija Kvasina koji su zauzeli 23. odnosno 27. mjesto s nešto manje od 3. minute zaostatka za pobjednikom</p>
<p>UMAG </p>
<p> - I u četvrtoj utrci za Veliku nagradu Umaga pobijedio je biciklist iz talijanske momčadi Alessio. Stazu u dužini od 158,6 km najbrže je prošao Slovenac Martin Hvastja, dok su drugo i treće mjesto zauzeli danski vozači iz momčadi Fakta, Nicki Sorensen i Danny Jonasson. Najbolji od hrvatskih biciklista u subotu su bili Martin Čortar i Matija Kvasina koji su zauzeli 23. odnosno 27. mjesto s nešto manje od 3. minute zaostatka za pobjednikom.</p>
<p>Do sada je najduža utrka ove godine u Umagu ujedno bila i najzanimljivija. Start i cilj su bili u hotelskom naselju »Stella Maris«, no najvažnije stvari su se događale na 6,5 km dugačkom usponu na Oprtalj.</p>
<p> Već na prvom od tri uspona, kolona od 186 vozača se razdvojila u više skupina, a među 20-oricom vodećih nalazili su se i hrvatski vozači Martin Čotar i Andrija Šepuka, koji su priključak s vodećima držali i na drugom usponu.</p>
<p>No, kada se treći puta krenulo na Oprtalj, izdvojilo se sedam vozača, a samo kilometar prije vrha uspona na čelu su ostali samo Hvastja i Sorensen koji su vozili zajedno sve do tri kilometra prije cilja, kada je iskusniji Hvastja napao i krenuo prema svojoj šestoj pobjedi u profesionalnoj karijeri.</p>
<p>- Nisam želio pitanje pobjednika ostaviti za sprint, nego to riješiti ranije, rekao je 30-godišnji Hvastja, kojemu je usprkos šest pobjeda, najveći rezultat u karijeri ipak jedno 4. mjesto u etapi na kronometar na »Giro d' Italiji«. </p>
<p>U nedjelju se vozi, posljednja, 5. ovogodišnja utrka za Veliku nagradu Umaga, a bicikliste očekuju četiri penjanja na Oprtalj. Ponovno su najveći favoriti za pobjedu vozači Alessija, iako je Hvastja u šali najavio kako bi bio red i da neka druga momčad osjeti slast pobjede:</p>
<p>- Naš vođa momčadi nam kaže da bismo morali nešto ostaviti i drugima. </p>
<p> l Rezultati: 1. Martin Hvastja (SLO/Alessio) 4h08:32 (38.288 km/h), 2. Nicki Sorensen (DAN/Fakta) + 17, 3. Danny Jonasson (DAN/Fakta) + 48, 4. Michael Skelde (DAN/Cyling Horsens) + 48, 5. Igor Kranjec (SLO/Perutnina Radenska Rog) + 48... , 6. Pierre Bourquenoud (ŠVI/Phonak) + 48, 7. Sven Gaute Hölestöl (NOR/Gerolsteiner) + 48, 8. Stefano Casagranda (ITA/Alessio) + 1:49, 9. Marc Goetschalckx (BEL/Mapei Latexco) + 1:49, 10. Marcus Jungquist (ŠVE/Fakta) + 2:32... 23. Martin Čotar (HRV/Swiss Post) + 2:56, 27. Matija Kvasina (HRV/Perutnina Radenska Rog) + 2:56, 46. Andrija Šepuka (HRV/Kamen) + 12:26, 47. Hrvoje Bošnjak (HRV/Sava projekt) + 12:26.</p>
<p> Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jug korak do naslova</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Jesu li vaterpolisti dubrovačkog Juga pobjedom 12-11 (2-2, 4-2, 2-5, 4-2) protiv Mladost-HPB u Zagrebu i osigurali naslov prvaka? Najvjerojatnije jesu, iako će sami Dubrovčani diplomatski upozoriti na ozbiljnost preostalih suparnika. Samo trenutak kasnije i dodat će kako ovu prigodu zaista ne bi smjeli propustiti i dokučiti prvi naslov otkako je hrvatske neovisnosti.</p>
<p> Nakon što su samo prije dva tjedna na svom plivalitšu Dubrovčani unakazili i Splitsku banku s osam pogodaka prednosti, sada pobijedili u Zagrebu i drugog izravnog konkurenta, među vaterpolskim stručnjacima doista su rijetki koji očekuju da bi Jug mogao ispustiti tako kapitalnu prednost. </p>
<p>Jug je u ovome trenutku u Hrvatskoj klub s najbolje postavljenom logistikom, najširim igračkim kadrom, ali i s najvećom podrškom svojih navijača. Klub za koji živi cijeli grad na putu je nagraditi i sebe za silan trud i sve ostale koji ga tako nesebično podržavaju - prvim naslovom hrvatskog prvaka. Nekoliko stotina Dubrovčana koji su bili na tribinama zagrebačkog plivališta u subotu bili su, prema mišljenju izbornika Nevena Kovačevića, jezičac na vagi koji je rezultat usmjerio na dubrovački mlin.</p>
<p> »Mladostaši« koji su sredinom treće četrtine imali lijepih 9-7 doista mogu zažaliti kako su propustili prigodu učiniti prvenstvo neizvjesnim. Zagrepčani su zakazali u dijelu igre kojeg najviše prakticiraju na treninzima. </p>
<p>- Naša obrana s igračem manje bila je za ne prepoznati, rekao je kapetan »mladostaša« Perica Bukić. - Zapravo, u posljednje vrijeme na treninzima radimo samo na obrani, a mi u ovoj utakmici primimo čak 12 zgoditaka. Žao mi je što svoj rad na treninzima i očito podizanje forme nismo nagradili dobrim rezultatom, rekao je još Bukić.</p>
<p>Iako su se zagrebački vaterpolisti svim silama pripremali za nastavak prvenstva očito se teško u glavama igrača mogu izbrisati repovi od događaja u klubu. Višemjesečna dugovanja prema igračima su, htjeli-ne htjeli, otupili želju za maksimalnim treningom, a sve to se i te kako osjeti na utakmicama. S druge strane Jug financijskih problema kao Mladost nema, igrači su posvećeni treningu i rezultati su vidljivi. Nakon Kupa Jugu se smiješi i prvenstvo. </p>
<p>Prva pobjeda Juga u Zagrebu nakon deset godina u Dubrovniku je protumačena kao uveritra za proslavu naslova prvaka. Dubrovčani su uvjereni da do kraja prvenstva ne mogu prokockati svoju prednost, na svom plivalištu dočekuju Mladost, a kod Splitske banke dolaze s osam pogodaka prednosti iz utakmice u Dubrovniku. </p>
<p> l Ostali rezultati 10. kola: Dubrovnik - Medveščak 13-11, Jadran - Kvarner 16-6, Mornar Brodospas - Solaris 17-14, Primorje - Splitska banka 10-13, Zadar - Aurum osiguranje 12-7.</p>
<p>Redoslijed: Jug 20 bodova, Splitska banka 18, Mladost HPB 18, Dubrovnik 15, Primorje 12, Mornar Brodospas 7, Jadran 7, Kvarner Express 7, Solaris 6, Zadar 7, Medveščak 3, Aurum osiguranje 0. (A. Kačić-Karlin)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Fifina nova pravila u prilog napadačkom nogometu</p>
<p>Već na nogometnom SP (do 20 godina) primjenjivat će se eksperimentalno Fifino pravilo po kojem bi napadačka momčad nakon namjernog prekršaja mogla pomaknuti loptu deset metara bliže golu, od mjesta prvotnog prekršaja</p>
<p>LONDON </p>
<p> - Čelnici Svjetskog nogometnog saveza (FIFA) od iduće će sezone započeti s eksperimentalnim pravilom, po kojem bi napadačka momčad nakon namjernog prekršaja mogla pomaknuti loptu deset metara bliže golu, od mjesta prvotnog prekršaja.</p>
<p>Nakon testiranje na nekoliko turnira u Brazilu, čelnici svjetske nogometne organizacije ispitat će pravilo i u Engleskoj. U engleskom nogometnom savezu (FA) spremno su dočekali inicijativu Fife.</p>
<p>- Ukoliko se ovaj prijedlog realizira profitirat će igrači koji dobro izvode slobodne udarce, što bi zasigurno povećalo broj pogodaka, kazao je izvršni direktor Engleskog nogometnog saveza Adam Crozier.</p>
<p>Među novitetima je i skraćivanje vratarskog posjeda lopte. Umjesto dosadašnja četiri koraka prije ispucavanja, vratari će loptu smijeti držati šest sekundi. Fifa je dozvolila i korištenje tehnologije kako bi se odagnale dvojbe oko prelaska lopte preko gol-crte.</p>
<p>Jedno pravilo posebno će razveseliti trenere, koji će na prijateljskim utakmicama imati pravo na neograničen broj izmjena.</p>
<p>Tajnik Fife Michel Zen-Ruffinen je najavio kako će se novo pravilo sa kaznom od 10 m primjenjivati i na SP do 20 godina, što će se iduće godine održati u Argentini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Srbi kamenovali američka oklopna vozila, njemački vojnici vraćeni kući</p>
<p>KFOR je, u potrazi za oružjem, pokrenuo veliku operaciju u podijeljenoj Kosovskoj Mitrovici / U akciji sudjeluju vojnici 12 zemalja / Srbi, okupljeni nasuprot američkim vojnicima u sjevernom dijelu grada, skandirali su »Srbija, Srbija«</p>
<p>KOSOVSKA MITROVICA, 20. veljače</p>
<p> - Srbi su kamenjem napali američka oklopna vozila tijekom kontrolne operacije koju su u Kosovskoj Mitrovici u nedjelju pokrenule multinacionalne snage na Kosovu (KFOR), prenosi AFP. </p>
<p>»Operacija Ibar, po imenu rijeke koja dijeli dvije neprijateljske zone podijeljenoga grada, ima dva temeljna zadatka«, kazao je jedan visoki francuski časnik. Prvo je »pokazati našu odlučnost da i na sjeveru i na jugu kontroliramo sva mjesta u Mitrovici (...) i, s druge strane, »smanjimo zalihe oružja«.</p>
<p>Izgredi su se dogodili u sjevernom dijelu grada sa srpskom većinom. Tijekom nereda ranjeno je 10 Srba.</p>
<p> Srbi su se okupili pred jednom stambenom zgradom u sjevernom dijelu grada gdje su američki vojnici pretresali kuće tražeći oružje u suradnji s policijom UN-a. Srbi su stali nasuprot američkim vojnicima i skandirali »Srbija, Srbija«, te kamenovali policijski automobil UN-a kojemu su razbili staklo. Kada su se Amerikanci povukli iza zgrade, što su Srbi pozdravili pljeskom, ali su se izgredi nastavili. KFOR-ovci su priveli 12 Srba, javila je agencija France Presse. Prilikom pretresa tehničke škole privedena su dvojica profesora, a pri pretrazi tehničkog fakulteta, dječje poliklinike i učeničkog doma, privedeno je još deset Srba.Tijekom pretresa američki su vojnici zaplijenili malu količinu oružja, jurišnu pušku AK-47 Kalašnjikov, dvije jurišne puške M-70, lovačku pušku i 200 komada streljiva, izjavio je neimenovani američki časnik. U operaciji sudjeluju vojnici dvanaest zemalja: Danske, Francuske, Belgije, Austrije, SAD-a, Britanije, Kanade, Njemačke, Norveške, Nizozemske, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, s 2.350 ljudi.</p>
<p> Osamdeset pripadnika njemačkog Bundeswehra iz sastava KFOR-a vraćeno je, zbog nediscipline, s Kosova u Njemačku, piše u nedjelju njemački list Welt am Sonntag. List navodi i da je od početka KFOR-ove misije prosječno svaki peti dan vraćan po jedan vojnik zbog nepoštivanja pravila i nediscipline. Zapovjednik KFOR-a na Kosovu, njemački general Klaus Reinhardt, u zadnjim je izjavama za njemačke medije hvalio učinkovitost francuskih vojnika, a kritizirao zapadne vlade zbog politike prema obnovi Kosova. Reinhardt je u tjedniku Die Woche rekao da je »glupo i neodgovorno što su članice NATO-a za samo jedan dan bombardiranja izdvajale 500 milijuna maraka, dok je UN za obnovu Kosova uložio 125 milijuna maraka«. Prema pisanju nekih njemačkih medija, general Reinhardt uskoro će biti zamijenjen španjolskim časnikom, a KFOR rekonstruiran, pa će veću ulogu preuzeti vojna komponenta EU-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prosvjednici prisilili Heidera da napusti restoran</p>
<p>BEČ, 20. veljače</p>
<p> - Austrijski desničarski vođa Jörg Heider u subotu je bio prisiljen pod policijskom pratnjom napustiti restoran u kojem je večerao, nakon što ga je primijetila mala grupa prosvjednika koji su sudjelovali u jučerašnjim prosvjedima protiv rasizma i sudjelovanja krajnje desnice u austrijskoj koalicijskoj vladi. Prema riječima Reutersova fotoreportera, deseci prosvjednika okružili su restoran uzvikujući: »Stranci neka ostanu, izbacite Heidera«. Na obližnjoj banci bili su razbijeni prozori, a policija je zaustavila nekoliko osoba radi pretresa i provjere dokumenata, no tučnjave nije bilo.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kučan: Je li Slovenija spremna odazvati se hrvatskim inicijativama?</p>
<p>LJUBLJANA, 20. veljače</p>
<p> - Predsjednik Slovenije Milan Kučan ocijenio je pogrešnom tezu nekih krugova u Ljubljani da će s dolaskom nove vlasti u Hrvatskoj otvorena bilateralna pitanja između dviju susjednih država biti moguće riješiti lako i u kratkom roku. »Takvo razmišljanje sugerira da je sva krivica za neriješena pitanja dosad bila na hrvatskoj strani«, Kučanovo je razmišljanje koje je iznio u razgovoru za mariborski list Večer. </p>
<p>Kučan je iznio sumnju u to da je sadašnja Drnovšekova koalicijska vlada u izbornoj godini spremna odgovoriti na nove inicijative hrvatske strane koju će ponuditi nova vlast u susjednoj državi. »Nova hrvatska Vlada ima veliku većinu u parlamentu i povjerenje javnosti. Zato će njezine inicijative da se problemi riješe na osnovi shvaćanja kako najbrži put u eurointegracije Hrvatsku vodi preko Slovenije, u Hrvatskoj vjerojatno biti prihvaćene. No, postavit će se pitanje je li se Slovenija u izbornoj godini na te ponude spremna odazvati ili ponuditi nove inicijative«, mišljenja je slovenski predsjednik Kučan.</p>
<p>On je rekao da će dvije države i u budućnosti trebati rješavati probleme o svim spornim pitanjima. »Interesi će i ubuduće biti različiti, no treba ih rješavati ne shvaćajući to kao popuštanje drugoj strani, nego kao razumijevanje interesa jedne i druge države«, rekao je Kučan. Slovenski se predsjednik suprotstavio prijevremenom raspisivanju parlamentarnih izbora, rekavši da će ih raspisati u zakonskom roku, između 1. listopada i 12. studenoga. Zanijekao je navodne napetosti u odnosima s premijerom Janezom Drnovšekom. No, prema Kučanovim riječima, bilo bi dobro da premijer i predsjednik više surađuju, osobito u pitanjima vanjske politike. Kao primjer da je potrebna veća suradnja na tom području naveo je odnose s Austrijom i Hrvatskom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Cviić: Šanse da Milošević mirno ostavi vlast - minimalne</p>
<p>BEOGRAD, 20. veljače</p>
<p> - Zamisao dijela srbijanske oporbe da se predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću ponude razgovori o mirnom napuštanju vlasti, imaju male izglede za uspjeh, drži analitičar Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu Chris Cviić. Za nedjeljno izdanje beogradskog dnevnika Blic, Cviić je rekao kako je jedna od osnovnih zapreka takvoj ponudi pitanje je li Milošević siguran da se iza svega »ne krije zamka čiji je krajnji ishod njegovo pojavljivanje u Haagu«.</p>
<p>Beogradski tisak ovih je dana pisao o tomu da je autor prijedloga jedan od čelnika Saveza za promjene Dragoslav Avramović, koji drži da predsjedniku Miloševiću treba ponuditi »ozbiljne razgovore o uvjetima njegova povlačenja«, te da treba razmotriti mogućnosti »koje bi olakšale budućnost Slobodana Miloševića i omogućile rješenje glede tužbe Haaškog suda za ratne zločine«.</p>
<p>Cviić drži da bi i za zapadne zemlje bilo vrlo teško opravdati nepojavljivanje jugoslavenskog predsjednika pred sudom u Haagu, jer je on u svijetu »potpuno demoniziran i bilo bi teško dati mu sada neku odstupnicu«.</p>
<p>»Postavit će se pitanje 'ako smo dali odstupnicu Miloševiću, zašto ne i drugima?' Ako bi zapadne zemlje ipak pristale na takvo rješenje, morale bi to učiniti krišom i predstaviti to kao svršen čin«, kazao je Cviić dodavši kako je Milošević »svjestan da njegov položaj nije siguran«.</p>
<p> »On može s vlasti pasti svakog časa, čak i nasilnim metodama. Isto tako ne bi trebalo smetnuti s uma da je on u zadnje vrijeme ojačao svoj položaj nakon dolaska pomoći iz Kine i nekih drugih zemalja, ali i nakon konsolidiranja redova u stranci na proteklom kongresu. On još ima nekoliko karata u rukavu«, kazao je Cviić Blicu.</p>
<p>Iznio je i ocjenu da Milošević može kontrolirati situaciju »stvarajući krizne situacije na Kosovu, u Crnoj Gori i u zemlji, tako da su minimalne šanse da prihvati prijedlog« o mirnom odlasku s vlasti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Babić iznova traži autonomiju za »Krajinu«!</p>
<p>BEOGRAD, 20. veljače</p>
<p> - Predsjednik Srpske demokratske stranke tzv. Krajine Milan Babić, izjavio je u nedjelju da »Hrvatska mora ustavnopravno osigurati političko-teritorijalnu autonomiju Krajine« na načelima dogovora predstavnika međunarodne zajednice i posljednje vlade »Krajine«. U izjavi agenciji Beta poslije sastanka Glavnog odbora SDS-a, Babić je kritizirao način na koji su pojedini čelnici oporbenih stranaka iz Srbije na razgovorima s hrvatskim dužnosnicima u Zagrebu za vrijeme inauguracije hrvatskog predsjednika, predložili »rješenja pitanja prognanika srpske zajednice Krajine«. </p>
<p>On je istaknuo da »SDS ostaje na stajalištu da Hrvatska i međunarodna zajednica prognanim Srbima moraju omogućiti bezuvjetni kolektivni povratak u svoja sela i gradove«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>HNV: Vrijeme je za promjenu u politici, kulturi i gospodarstvu Hrvata u BiH</p>
<p>U završnom dokumentu Sabora HNV se zalaže za kantonizaciju cijele Bosne i Hercegovine</p>
<p>SARAJEVO, 20. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U subotu 19. veljače u Sarajevu je održan Treći sabor Hrvatskog narodnog vijeća, institucije koja je od svog osnutka u Bosni i Hercegovini nastojala promovirati hrvatsku politiku drukčiju od službene HDZ-ove. Glavna poruka upućena sa skupa u glavnom gradu BiH je da Hrvati u ovoj zemlji trebaju prevladati svoju dihotomiju između BiH i Hrvatske, svog bosanstva i hrvatstva, svoje religijske i etničke pripadnosti. Formula koju HNV nudi Hrvatima za put u treće tisućljeće je: »Politički identitet ili državnost - bosanskohercegovačka; etničko-kulturni identitet ili nacija - hrvatska; vjera ili vjerska zajednica - katolička ili bilo koja druga«! </p>
<p>U završnom dokumentu Sabora HNV se zalaže za konstitutivnost hrvatskog i drugih naroda na cijelom području BiH, ali i kantonizaciju cijele zemlje. Poseban naglasak stavlja se na povratak prognanih, izbjeglih i raseljenih, a na Saboru je oštro osuđena politika »humanog preseljenja«, gradnje »graničarskih Bobanovih i Šuškovih« sela, a kritizirana je prethodna vlast u Zagrebu jer su iz hrvatskog proračuna financirani takvi projekti u mjestu ulaganja u povratak na područja kakva su srednja Bosna ili Posavina. Na Saboru je konstatirano i vrlo teško aktualno demografsko stanje, jer je oko polovine bh. Hrvata izvan svojih predratnih domova. </p>
<p>Oštro se govorilo i o aktualnoj politici hrvatskog vodstva u zemlji, posebno idejama o stvaranju trećeg entiteta, te općenito o politici nacionalnih stranaka koje »opstruiraju cjelovitu provedbu Daytona«. </p>
<p>Na Saboru, kojim je predsjedao predsjednik HNV-a dr. Ivo Komšić, zaključeno je da HNV smatra kako je ovo pogodan trenutak za promjene u politici, kulturi i gospodarstvu hrvatskog naroda u BiH. »Političke promjene u Hrvatskoj potvrđuju ovaj stav, potiču nas na opravdani optimizam. Pozivamo sve sunarodnjake Hrvate da prihvate ovu viziju HNV-a kao korisnu i dobru za sebe, te zajedno sa svim drugim ljudima i narodima u svojoj državi BiH grade zajedničko i opće dobro u miru i slobodi«.</p>
<p>Na skup u Sarajevu pozvano je oko 200 aktivista i gostiju iz svih područja BiH, a nisu zaboravljeni ni predstavnici izbjeglih i raseljenih osoba, te gosti iz svih inozemnih institucija koje djeluju u BiH. Veliki broj gostiju odazvao se pozivu, uključujući šefa Misije OESS-a u BiH Roberta Barryja koji je kazao kako se nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj otvara nova era i za Hrvate u Bosni. Ipak, nešto je manji odziv bio među aktivistima iz Hercegovine. Neravnomjerna regionalna zastupljenost, kao i činjenica da ovo tijelo po mnogima još uvijek ima isuviše ljevičarski politički smjer u odnosu na aktualne preferencije bh. Hrvata najozbiljnije su prepreke da HNV dobije još bitnije mjesto u hrvatskom političkom korpusu u BiH, usprkos okolnostima, koje, dojam je, idu na ruku širem prihvaćanju njegovih ideja. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kina se naoružava uz pomoć Rusije i Izraela </p>
<p>Peking i Washington nastoje popraviti međusobne odnose ozbiljno poremećene američkim bombardiranjem kineskog veleposlanstva u Beogradu </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Zamjenik američke državne tajnice Strobe Talbott upravo je dvodnevnim razgovorima u Pekingu nastojao popraviti odnose ozbiljno poremećene u svibnju prošle godine američkim bombardiranjem kineskog veleposlanstva u Beogradu. A doista ima se o čemu razgovarati. Čak i kad je ozračje u odnosima povoljno, Peking i Washington ne oskudijevaju sporovima koji se vuku godinama. Amerikanci Kinezima - barem javno - najčešće zamjeraju čitavu lepezu kršenja ljudskih prava i veliki višak u razmjeni na štetu SAD-a. Kineski prigovori najčešće se odnose na miješanje Amerikanaca u kineske unutarnje poslove. No, sada je riječ o mnogo opasnijem - strateškom - nadmetanju. Pritom, i jedni i drugi nastoje preduhitriti moguću opasnost koju donose predsjednički izbori na Tajvanu, 18. ožujka. Žele zapravo unaprijed spriječiti napetost koja je pratila takve izbore prije četiri godine. Kina je tada - kao upozorenje Tajvancima da ne glasuju za kandidate koji zagovaraju samostalnost - izvela pomorske manevre i ispalila rakete u tajvanske vode. </p>
<p>Pripajanje Tajvana Peking proglašava svojim najsvetijim ciljem i prijeti da će svaki pokušaj osamostaljivanja spriječiti silom. Kako bi obuzdao Kinu, Washington je 1996. u vode oko Tajvana poslao dva nosača zrakoplova s pratećim brodovima. A sada nastoji nagovoriti Peking na suzdržanost, kako bi se izbjeglo novo opasno sučeljavanje. Predsjednik Clinton je - u interesu poboljšanja odnosa - izveo gestu dobre volje. Naime, Peking je početkom veljače izrazio »konsterniranost« povodom američkog zakona koji bi ojačao vojne veze SAD-a i Tajvana, a već je usvojen u Predstavničkom domu. Ako prođe još i Senat, predsjednik Clinton obećava da će ga spriječiti vetom.</p>
<p>Kina se nada da bi stalnom modernizacijom vojske do 2015. mogla steći nadmoć u Tajvanskom tjesnacu i prisiliti »privremeno odbjeglu pokrajinu« na ponovno ujedinjenje. Stoga se ubrzano naoružava, uz pomoć Rusa, ali sve više i Izraelaca. Već je kupila 46 ruskih zrakoplova SU-27 i licencu za izradu još 250 u Kini. Moskva je - kažu upućeni - puna kineskih kupaca koji češljaju rusku industriju oružja i kupuju sve od krutog goriva za međukontinentalne rakete do radara.</p>
<p>U Kinu je upravo doplovio prvi od dvaju razarača kupljenih od Rusa. Opremljen je snažnim raketama koje bi trebale probiti obranu američkih nosača zrakoplova i njihovog pratećeg brodovlja. Pregovara se o kupnji još dvaju takvih razarača, a nedavno su u Rusiji kupljene i četiri podmornice. Vojna suradnja između Kine i Izraela traje već gotovo dva desetljeća. U prosincu je visoka kineska delegacija u pogonima uz zračnu luku Ben Gurion razgledala kako Izraelci u kineski »Iljušin-50« ugrađuju najsuvremeniji radarski sustav »awacs«. Kupit će se četiri takva radara, nazvana »phalcon«, koje su Izraelci sami razvili kako bi u mogućoj prodaji drugim državama izbjegli moguće američke zamjerke. Kinezi su - uz pomoć Rusa i Izraelaca - izgradili svoj ratni zrakoplov »feibao« (leteći leopard) koji su ponosno predstavili na paradi povodom 50-godišnjice NR Kine, 1. listopada 1999.</p>
<p> Kina je zabrinuta i zbog namjere SAD-a da stvori mini-proturaketni sustav, zbog čega bi se moralo mijenjati američko-ruski sporazum ABM. Nekadašnji Reaganov grandiozni plan »rata zvijezda«, sa štitom protiv masovnog sovjetskog napada nuklearnim raketama, bio je napušten uglavnom zbog neuspjeha, visokih troškova i završetka hladnog rata. Oživljen je posljednjih godina zbog obrane od raketa koje bi na SAD i saveznike mogle ispaliti »nepouzdane« države Sjeverna Koreja, Irak ili Iran. Kina se pribojava da bi taj američki »štit« mogao umanjiti njenu sposobnost suprotstavljanja nekoj budućoj američkoj agresiji, stoga prijeti da će odgovoriti ubrzanjim jačanjem svoje nuklearne moći.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Roland Dumas na sudu zbog afere Elf</p>
<p>Bivšega francuskog ministra vanjskih poslova i bliskog suradnika pokojnog predsjednika Mitterranda tereti i razočarana ljubavnica Christine Deviers-Joncour s kojom je podijelio proviziju od prodaje šest fregata / Traži se da Dumas ode s mjesta predsjednika Ustavnog suda</p>
<p>PARIZ, 20. veljače</p>
<p> - Bivši francuski ministar vanjskih poslova Roland Dumas (1988.-1993.) bit će izveden pred pariški kazneni sud zbog »sudioništvava u zlouporabi javnih dobara i prikrivanja tih zlouporaba« koje je počinio krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina u tadašnjoj državnoj naftnoj kompaniji Elf. Pariške istražne sutkinje Eva Joly i Laurence Vichnievsky taj slučaj istražuju više od dvije godine i uoči vikenda su dobile zeleno svijetlo od Vrhovnog suda za izvođenje pred sud u Parizu Rolanda Dumasa, bivše suradnica kompanije Elf Christine Deviers-Joncour i još petoro ljudi, među kojima su i bivši generalni direktor Elf-a Loik Le Floch- Prigent, te njegov pomoćnik Alfred Sirven. </p>
<p>Afera Dumas je samo jedna epizoda velike financijske afere Elf koja se istražuje od 1994. godine. Ime ključne osobe u malverzacijama je Alfred Sirven, a »crne« novčane transakcije Elf-a u korupcijskim operacijama penju se na milijardu franaka. Obavljao ih je Alfred Sirven preko švicarske filijale Elf-Aquitaine u Ženevi i nebrojenih tajnih računa u Švicarskoj. On je, međutim, prije tri godine pobjegao iz Francuske, a krije se navodno u nekoj egzotičnoj azijskoj zemlji pred međunarodnom tjeralicom francuske policije upućenoj preko Interpola. </p>
<p>Unutar takve »makro« afere Elf, pariški sudački tandem Joly-Vichnievsky tereti Rolanda Dumasa za zlouporabe u ukupnoj visini od 65 milijuna franaka. No, umiješanost jednog tako istaknutog političara kao što je Dumas u aferu Elf daje sudskom slučaju jake političke naboje. To utoliko jače odjekuje u javnosti, jer slučaj Dumas od početka prati i jedna, sada već uveliko banalizirana, priča u stilu političko-ljubavnoga thrillera. Naime, suradnica Elf-a Christine Deviers-Joncour, kojoj će se suditi u prvom dijelu, bila je ljubavnica Rolanda Dumasa. Zaposlena je u Elf-u, tvrdi istraga, baš na inzistiranje Rolanda Dumasa, dok je ovaj bio ministar vanjskih poslova. Potom je njezinu intimnu vezu s Rolandom Dumasom iskoristio pomoćnik direktora Elf-a Alfred Sirven kako bi ishodio izvoznu dozvolu vlade za prodaju šest francuskih borbenih fregata Thomson Tajvanu 1992. godine. Christine Deviers-Joncour je za taj »posao« dobila preko švicarske filijale Elf-a 65 milijuna franaka provizije. Roland Dumas je, navodno, kroz skupocjene poklone za svoju ljubavnicu kao i iz provizije za prodaju fregata i sam bio nagrađen.</p>
<p>Christane Deviers-Joncour (52) je u početku istrage svjedočila u prilog Dumasove nevinosti. Branila ga je od optužbi i u svojoj prvoj knjizi koju je u zatvoru napisala o slučaju Elf. Objavila ju je kao bestseler pod atraktivnim nazivom »Kurva Republike«. Međutim, po izlasku iz zatvora izjavila je da će najprije morati braniti svoju kožu, te da je razočarana držanjem svog »bivšega prijatelja« Dumasa. U novoj knjizi pod naslovom »Operacija Bravo«, čije je ulomke početkom veljače objavio Paris Match, Christiane Deviers-Joncour opisuje pozadinu slučaja prodaje famoznih šest fregata Tajvanu i pritom potvrđuje kako je po nalogu Sirvena uspjela nagovoriti Dumasa da odobri izvoznu dozvolu.</p>
<p>Roland Dumas (77) bio je jedan od najbližih političkih suradnika i prijatelja socijalističkog predsjednika Mitterranda. Ostao mu je jednako vjeran i pred svim političkim kritikama koje je tzv. epoha Mitterrand doživljavala i još doživljava u Francuskoj. Nedavno je ustao i u obranu kancelara Kohla u skandalu oko nelegalnog financiranja CDU-a u kojemu se također pojavljuje ime švicarska filijale Elf-a. Roland Dumas je zbog umješanosti u aferu Elf u ožujku prošle godine zamrznuo svoju dužnost predsjednika Ustavnog suda, na koju ga je postavio Mitterrand 1995. Kako je on još uvijek formalno na toj dužnosti, sada je pod političkim pritiskom da podnese i definitivnu ostavku na tu visoku dužnost.</p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mubarak upozorava na izraelsko »iracionalno nasilje« u Libanonu </p>
<p>KAIRO, 20. veljače</p>
<p> - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak osudio je »iracionalno nasilje« Izraela na Libanon i objavio da će Egipat sudjelovati u popravku libanonske električne mreže, izvijestio je u nedjelju vladin dnevni list Al Akbar. »Izraelsko nasilje na Libanon je neracionalno«, izjavio je Mubarak glavnim urednicima egipatskih dnevnih listova koji su ga u subotu pratili u Bejrut. »Kako se može kazniti nenaoružan narod i lišiti električne energije dok je temperatura ispod ništice, bez drugog razloga osim smrti dvojice izraelskih vojnika na granici«, rekao je Mubarak. Egipatski predsjednik, koji je u subotu bio u »povijesnom« posjetu Bejrutu, prvome posjetu egipatskog predsjednika Libanonu, izjavio je da će Egipat »odmah dostaviti transformatore i električnu opremu koju su proizvele egipatske tvornice«.</p>
<p> U nedjelju je iraelski ministar vanjskih poslova David Levy kritizirao Mubaraka izjavivši da je egipatski predsjednik za svog prvog posjeta Libanonu u subotu dao podršku šijitskoj miliciji Hezbolah. »Oni koji podupiru Hezbolah, zapravo podupiru organizaciju čiji je deklarirani cilj uništiti mir«, dodao je Levy. Ministar je otkrio da je u četvrtak svome egipatskom kolegi Amr Mussi najavio skoro slanje izraelskih izaslanika u Kairo kako bi objasnili »što je navelo Izrael da reagira u Libanonu«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>SAD naredile kubanskom diplomatu da napusti zemlju</p>
<p>WASHINGTON, 20. veljače</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države naredile su u subotu jednom kubanskom diplomatu da napusti zemlju, dva dana nakon što je uhićen dužnosnik američke Službe za useljeništvo Mariano Faget, radi navodne špijunaže za Havanu. Identitet kubanskoga diplomata u Washingtonu nije objavljen, no FBI je objavila da je promatrala njegov susret s osumnjičenim Fagetom u baru zračne luke u Miamiju. »Zatražili smo povlačenje člana kubanske Interesne sekcije u roku od tjedan dana«, izjavio je glasnogovornik State Departmenta James Foley, dodajući kako je odluka donesena na temelju dokaza koje je podastrla FBI. Foley je rekao kako su akcije toga diplomata bile »nespojive s njegovim diplomatskim statusom«, što je fraza koja se često upotrebljava za špijunažu.</p>
<p> Mariano Faget, 54-godišnji Kubanac koji je radio za američku Službu za useljeništvo, uhićen je u utorak u Miamiju. Istražitelji tvrde da se Faget tajno susretao i telefonski kontaktirao s kubanskim tajnim agentima, od kojih je jedan bio i u Washingtonu. Kubanska Interesna sekcija u Washingtonu u srijedu je porekla bilo kakvu vezu s Fagetom, nazivajući svoj rad »potpuno transparentnim«. Glasnogovornik kubanske misije u SAD-u taj je slučaj ocijenio kao »dimnu zavjesu« kojom se nastoji skrenuti pažnju sa slučaja Eliána Gonzáleza, šestogodišnjega Kubanca koji je preživio brodolom u kojem mu je, bježeći iz Kube, poginula majka. Dječakov otac traži njegov povratak na Kubu, dok se njegova rodbina u Miamiju na sudu bori za skrbništvo nad Eliánom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bush pobijedio na stranačkim predizborima u Južnoj Karolini</p>
<p>WASHINGTON, 20. veljače</p>
<p> - Teksaški guverner George Bush mlađi uvjerljivo je pobijedio svog suparnika Johna McCaina na stranačkim predizborima republikanaca održanima u subotu u američkoj saveznoj državi Južnoj Karolini, jednoj od utvrda južnjačkog republikanskog konzervativizma. Prema neslužbenim podacima, Bush je dobio 68 posto glasova, a McCain 30 posto. Treći kandidat Alan Keyes zadovoljio se potporom dva posto birača. Službeno je potvrđen izuzetno velik odziv na birališta, daleko iznad rekordnih 270.000 iz predizborne 1996. S glasovanjem je bilo problema jer je vodstvo republikanaca odlučilo ne otvoriti svih 1752 birališta nego 300 manje. McCain je zbog toga zahtijevao »cjelovitu istragu«, tvrdeći da su zatvorena birališta u mjestima gdje bi on dobio većinsku potporu.</p>
<p> Južna Karolina je jedna od onih saveznih država u kojima na stranačkim predizborima mogu glasati svi punoljetni građani, a ne samo registrirani birači određene stranke. Na predizborima u petak, 61 posto glasača bili su republikanci, 30 posto demokrati, a devet posto stranački neopredijeljeni birači.</p>
<p> Ulog ovih republikanskih predizbora bilo je 37 delegata za stranačku konvenciju u Philadelphiji. Izborni sustav u SAD u kandidacijskom postupku je delegatski tj. svaka stranka svog predsjedničkog kandidata izabire na temelju glasova delegata iz 50 saveznih država. O kandidatu Republikanske stranke odlučit će na kraju 2066 delegata, a o demokratskom kandidatu 4270 delegata. Prije Južne Karoline Bush je imao 27, McCain je osigurao 11 delegatskih glasova, a Keyes je u utrci sa četiri delegata.</p>
<p> Republikanski kandidati slijedeći okršaj imaju već u utorak za 58 delegata u Michiganu i za 30 u McCainovoj rodnoj Arizoni. Opće je mišljenje da McCain u tim dvjema državama mora pobijediti ako želi ostati u konkurenciji. Demokrati u međuvremenu skupljaju novac i glasove za presudni »veliki utorak« 7. ožujka kad se stranački predizbori održavaju u 11 saveznih država, uz ostale u Kaliforniji i New Yorku.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Skuratov tvrdi da je i Putin »umočen« u korupciju </p>
<p>Vrhovni tužitelj Rusije Jurij Skuratov, kojega je Jeljcin suspendirao, najavio da će cijelu istinu o korupciji u Kremlju obznaniti u svojoj predsjedničkoj kampanji</p>
<p>MOSKVA, 20. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jurij Skuratov - vrhovni tužitelj Rusije kojeg je Jeljcin suspendirao još prošloga proljeća - objavio je ovih dana da će cijelu istinu o korupciji u Kremlju obznaniti u svojoj predsjedničkoj kampanji. »Čekam samo da me glavna izborna komisija i službeno registrira za predsjedničkoga kandidata«, rekao je Skuratov, objašnjavajući da u skladu s izbornim pravilima bez te registracije ne smije početi predizbornu kampanju.</p>
<p>Odluku o registraciji Skuratova za predsjedničkog kandidata glavna izborna komisija donijet će u ponedjeljak, posljednjeg dana provjere točnosti njegove imovinske deklaracije i vjerodostojnosti predanih 500.000 potpisa podrške birača. Od 15 prijavljenih predsjedničkih kandidata, glavna izborna komisija zasad je od poznatih političara odbila registraciju jedino Vladimiru Žirinovskom (zbog »utaje« vlasništva jednog dvosobnog stana u imovinskoj deklaraciji) te dvojici manje poznatih biznismena koji su prikupili manje od potrebnih 500.000 potpisa.</p>
<p>Registraciju Skuratova za predsjedničkog kandidata ruska javnost čeka s neskrivenim nestrpljenjem jer je suspendirani vrhovni tužitelj najavio da će u predizbornoj kampanji progovoriti i o umiješanosti u korupciju v.d. predsjednika i premijera Vladimira Putina koji je danas neosporno glavni kandidat za pobjednika na predsjedničkim izborima 26. ožujka. Jeljcin je Skuratova odstranio s položaja vrhovnog tužitelja (odluku o smjenjivanju Skuratova gornji parlamentarni dom nije nikad potvrdio) jer je pokrenuo istragu protiv švicarske tvrtke »Mabetex« zbog osnovane sumnje da je njezin vlasnik Albanac s Kosova Bexhet Pacolli dobijao velike građevinske poslove u Rusiji podmićivanjem najbližeg okruženja i članova obitelji ruskog šefa države. Nakon toga, Skuratov je otkrio i da je 728 najviših kremaljskih činovnika suprotno protivno zakonu »aktivno igralo« i zarađivalo velike novce na moskovskoj burzi državnih obveznica, što je također pridonijelo bankrotu zemlje u kolovozu 1998. »Što se tiče umiješanosti Vladimira Putina u korupciju, o tome će biti riječi kad za to nastupi vrijeme«, izjavio je Skuratov, dajući na znanje da će to biti u završnici predizborne kampanje.</p>
<p>Zatišje u ruskoj javnosti oko korupcije u najvišem državnom vrhu te pranju novca u zapadnim bankama prekinuto je minulog tjedna. Prekinuli su ga Lucy Edwards, vicepredsjednica Bank of New York (njezino je pravo ime Ljudmila Pricker) i njezin suprug Peter Berlin. Bračni par podrijetlom iz Rusije dobrovoljno se u srijedu vratio u SAD da bi pred newyorkškim sudom dao iskaze o svojoj ulozi u ruskom »pranju novca«. Taj je bračni par potvrdio da je posredovao u ilegalnom prebacivanju ruskog kapitala u Bank of New York (sedam milijardi dolara i da je dio tog novca pripadao mafijaškim strukturama, a da su oni od tih poslova kao proviziju dobili oko 1,8 milijuna dolara. Pritom je bračni par otkrio da je uglavnom posredovao u prebacivanju novca dviju ruskih banaka - DKB (Depozitna klirinška banka) i Flamingo u kojima je glavnu riječ imao Aleksandar Mamut koji je uz to imao i status savjetnika u Jeljcinovoj predsjedničkoj administraciji. Lucy Edwards otkrila je i da je kroz njezinu banku prošlo i 300.000 dolara što je bila otkupnina za otetoga biznismena Olevinskog, a Peter Berlin je priznao da se dva puta u Europi sastajao sa Semjonom Mogiljevičom za kojeg se na Zapadu sumnja da je jedan od glavnih kumova ruske mafije.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Berlusconi i Bossi potpisali »pakt vjernosti«</p>
<p>RIM, 20. veljače</p>
<p> - Čelnik pokreta Naprijed Italijo Silvio Berlusconi i čelnik Sjeverne lige Umberto Bossi potpisali su »pakt vjernosti« za slijedeće regionalne izbore koji će se u Italiji održati 16. travnja, piše u subotu Corriere della Sera. Dugo se pregovaralo o mogućem izbornom sporazumu Berlusconija i Bossija koji bi mogli poraziti lijevi centar. Već su bili u paktu kada su zajedno pobjedili na parlamentarnim izborima 1994., ali je Bossi prekino savez izašavši iz koalicije i Berlusconi je morao podnijeti ostavku svoje vlade pošto više nije imao većinu. Poslije tog prekida, Berlusconi je bio jako ljut na Bossija i nazivao ga izdajnikom. Poslije sadašnjeg pakta u Veroni, Berlusconi je rekao: Bossi i ja smo se pogledali u oči i kazali si da više ne možemo pogriješiti jer bi u suprotnome naša vjerodostojnost pala na minimum«, piše Corriere della Sera.(AR/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Strpljivi umirovljenici žive u nadi da će nadležni hitno popraviti njihove mirovine</p>
<p>Mi umirovljenici čuli smo u protekla tri mjeseca različita razmišljanja, pa i obećanje za poboljšanje našega materijalnog položaja.</p>
<p>Svjesni smo da nova vlast u Republici Hrvatskoj nije u mogućnosti ispuniti i neka dana obećanja, jer kako naši susjedi Bošnjaci kažu: Hazna je prazna! I treba vidjeti kako i iz kojih izvora namaknuti sredstva za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika.</p>
<p> Sudeći po nekim izjavama odgovornih dužnosnika, čini mi se da se krenulo zaobilaznim putem i da ćemo mi umirovljenici, a posebno oni koji su, kako se to kaže, umirovljeni u starom sistemu - morati dugo čekati na poboljšanje materijalnog položaja.</p>
<p>Naime, sada se otprilike predlaže da se u roku od dvije godine utvrdi visina duga prema umirovljenicima i da se onda vidi kako i na koji način osigurati novčana sredstva za isplatu toga duga.</p>
<p> Izgleda da su odgovorni dužnosnici samo opterećeni dugom, a izgleda da nitko od nadležnih nije istakao pitanje usklađivanja mirovina s odlukom Ustavnog suda.</p>
<p>Mislim da bi prvi zadatak trebao biti usklađivanje mirovina, tako da umirovljenici konačno doznaju pojedinačno koliko bi njihova mirovina trebala sada iznositi, a time bismo dobili i podatke o pojedinačnom i ukupnom dugu umirovljenicima, jer mislim da još nitko ne zna koliki je stvarni dug prema umirovljenicima.</p>
<p>Svi se, uglavnom, slažu da je vrlo velik broj umirovljenika u nezavidnu položaju, jer sadašnjim mirovinama ne mogu osigurati niti najneophodnije potrebe za život, pa bi zbog toga trebalo brzo intervenirati usklađivanjem i određenim povećanjem mirovine u skladu s mogućnostima.</p>
<p>Usklađivanje mirovina ne bi smio biti tehnički problem, jer u Zavodu za mirovinsko osiguranje radi oko 3.500 djelatnika koji imaju na raspolaganje odgovarajuću kompjutorsku opremu i s dobrom plaćom, u prosjeku oko 5.500 kuna, pa bi vjerujem taj zadatak mogli vrlo brzo izvršiti.</p>
<p>Najveći problem je kako i iz kojih izvora osigurati potrebna sredstva za isplatu uvećanih mirovina. Po onome što je samo djelomično poznato u ovih proteklih deset godina za vrijeme vladavine HDZ-a, iz sredstava bivšeg Fonda mirovinskog osiguranja obavljane su osim za mirovine i razne druge isplate i za razne potrebe, često i nenamjenski, pa bi zbog toga u prvom redu trebalo izvršiti reviziju da se vidi koliko je sredstava utrošeno nenamjenski, izvan potreba Fonda.</p>
<p>Mislim da se radi o zamašnim sredstvima koja su isplaćivana nenamjenski i da su i zbog toga umirovljenici znatno oštećeni i netko bi morao za to odgovarati.</p>
<p> Isto tako, radi se o velikim sredstvima koje pojedini obveznici ne uplaćuju u korist Zavoda, pa bi i na tom planu trebalo također uvesti više reda.</p>
<p>Sve u svemu, posao opsežan i veoma složen u ovoj vrlo teškoj gospodarskoj situaciji, ali mislm da smo svi svjesni stanja u kojem velik broj umirovljenika jedva preživljava i zato je neodgodivo potrebno poduzeti hitne mjere.</p>
<p>Mora se imati u vidu da se radi o ljudima koji su cijeli radni vijek stvarali golema i velika bogatstva naše Hrvatske, a sada su nakon svega toga, nakon svih napora i odricanja, ostali zamalo bez mirovine.</p>
<p>Navedeni prijedlozi morali bi, po mojem mišljenju, imati prioritet, pa makar se i neke također važne zadaće morale odgoditi za izvjesno vrijeme.</p>
<p>Strpljivi umirovljenici žive u nadi da će nadležni za rješavanje ovog prioritetnog posla imati puno razumijevanje za njihove teškoće i u okviru mogućnosti udovoljiti njihovim očekivanjima.</p>
<p>DRAGUTIN JANKOVIĆJastrebarsko</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Rođendan sadašnje hrvatske zastave bio je 7. rujna 1848. godine na zagrebačkoj Harmici </p>
<p>Ovih su dana »na udaru« hrvatski grb i hrvatska zastava. I to pod naslovom: »Treba li mijenjati grb i zastavu?« Na ovome mjestu ne bih želio ulaziti u povijest hrvatskoga grba, ali riječ-dvije neka mi bude dopušteno reći o hrvatskoj zastavi, o hrvatskom barjaku, o hrvatskom stijegu.</p>
<p>Jedna od najburnijih godina u hrvatskoj povijest je svakako godina 1848. To je godina koja je na površinu hrvatske povijesti izbacila bana Josipa Jelačića. Politički odnosi s našim, danas dobrim i suradničkim sjevernim susjedima Mađarima, došli su god 1848. do međusobnoga usijanja. Hrvatima je te godine bilo biti ili ne biti. Opstati ili nestati.</p>
<p>Zahvaljujući banu Jelačiću i njegovoj odlučnosti »što Bog dade i - sreća junačka« ostali smo.</p>
<p>Jelačić je doista na brzu ruku okupio hrvatske čete i s njima krenuo na našega sjevernoga susjeda. Krenuo je sa zagrebačke Harmice, odnosno današnjega Trga Josipa bana Jelačića. Vjerojatno je i zbog toga taj trg poslije tako i nazvan.</p>
<p>Jelačić je krenuo pod novostvorenom hrvatskom trobojnicom crveno-bijelo-plavo. To je bilo, kako nam je Josip Horvat govorio u svojoj knjizi »Politička povijest Hrvatske«, 7. runa 1848. godine. Prema tome rođendan hrvatskoga državnog barjaka, hrvatske državne zastave, hrvatskoga državnoga stijega je: 7. rujna 1848. godine. Od toga dana pa - zauvijek.</p>
<p>Nisam strogo povjesničar, ali koliko mi je iz povijesti poznato, te tri boje označavaju tri povijesne hrvatske pokrajine. Crvenu Hrvatsku, Bijelu Hrvatsku i Plavu Hrvatsku. Po nekim tumačenjima Plava Hrvatska je - Slavonija, odnosno zemlja između Dunava i Save, Crvena Hrvatska je uzduž Jadrana, a Bijela Hrvatska je između Crvene i Plave Hrvatske.</p>
<p>Prije tridesetak godina u Boki Kotorskoj, u nekadašnjoj Crvenoj Hrvatskoj, vidio sam doista »pravu i izvornu« hrvatsku zastavu iz godine 1848.! Na njoj je i pisalo: godina 1848. Njen vlasnik mi je kazivao da su je Talijani čitavo vrijeme od 1941. do 1943. tražili, valjda da ju unište. Kradomice, ali s ponosom, mi je njen vlasnik taj povijesni hrvatski barjak pokazivao.</p>
<p> Prema tome, hrvatska zastava ima svoju povijest i ona je prije 150 i više godina ušla u - hrvatsku povijest, a i nastala je na - povijesnom trgu, gdje su se inače i događali doista mnogi povijesni događaji.</p>
<p>A što su se na hrvatskoj zastavi i oko državnog grba našli i naši pokrajinski povijesni grbovi, tvorac takova barjaka je, vjerujemo, simbolično mislio na taj način sve zemlje Trojedne staviti pod »istu kapu«, okupiti ih kao nacionalnu i povijesnu cjelinu na jednome mjestu.</p>
<p>Uvjereni smo da je prvi predsjednik Hrvatske Republike u oblikovanju ovakovoga hrvatskog barjaka imao svoje prste, kao što je - i u to smo uvjereni - i ban Jelačić- imao svoje prste u oblikovanju onodobnoga barjaka i onodobne zastave: crveno-bijelo-plave boje.</p>
<p>Veliki političari stvaraju povijest svoga naroda pa i na - simbolima!</p>
<p>Stari bi Rimljani rekli: facta historica loquntur. Povijest govori kroz povijesne ljude i njihova djela.</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pitam za jednu čudnu transakciju </p>
<p>Želim ovim pismom svratiti pozornost umirovljenika (i ne samo njih) na dva pitanja, čije rješavanje smatram hitno potrebnim, da ih se u jeku rasprava drugim velikim problemima ne bi zanemarilo, a potom i previdjelo. Radi se o sljedećemu. </p>
<p> 1. U svibnju pretprošle godine u jednoj radio-reportaži (Hrvatskki radio - Prvi program) sa zasjedanja Sabora bio je iznijet podatak da je pri zamjeni dionice Hrvatske poštanske banke za dionice Istarske banke, u kojoj su sudjelovali s jedne strane Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a s druge g. M. Kutle, HZMO »izgutao« gubitak od deset milijuna DEM (koji je naravno s druge stane uknjižen kao profit). Prema istoj reportaži, taj podatak nitko nije pokušao osporiti.</p>
<p>Tom sam prilikom u pismu, koje mi je Vjesnik dobrohotno objavio, postavio pitanje kako je moguće da zbog takve manipulacije državnim fondom nitko nije kazneno odgovarao.</p>
<p>To je, naravno, bilo retoričko pitanje, jer je odgovor bio svakomu jasan. Danas ponavljam to pitanje (prije svega državnoj reviziji i financijskoj policiji), ne više kao retoričko. Uvjeren sam da bi odgovor zanimao sve umirovljenike.</p>
<p> Uzgred rečeno, ako je spomenuti podatak točan, ovaj slučaj ima financijsku dimenziju veću od 80 posto aktualne afere »Tisak«, samo što se tu radilo o već uobičajenom guljenju penzionera.</p>
<p>Želim naglasiti da ovime ne sugeriram bilo kakvu krivnju g. M. Kutli u ovom poslu - on je samo stavio u džep on što mu je ugovorom (koji je sigurno bio sastavljen po slovu zakona) bilo ponuđeno i tako legalno stečenu dobit nitko mu ne može osporiti.</p>
<p> Druga je stvar s HZMO: njegova uprava, tj. tadašnji ravnatelj i članovi Nadzornoga odbora morali bi kazneno odgovarati i nadoknaditi počinjenu štetu, dakako, ako je spomenuti podatak točan. </p>
<p>2. Najhitnijim poslom u ispravljanju nepravdi nanijetih umirovljenicima držim korekciju obračuna mirovina za umirovljenike, koji su u mirovinu otišli u razdoblju 1993. - 1995. i zbog tada primijenjene metolodogije obračuna oštećeni su u odnosu na one koji su umirovljeni nakon toga, što je u saborskoj raspravi o programu Vlade spomenuo i g. Kajin (ako se ne varam). </p>
<p>Dakako, i ja sam jedan od tih oštećenika. A većina će (volio bih da budu svi) biti birači i na idućim izborima za četiri godine. </p>
<p>BOŽIDAR HERGULAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ponašanje navijača izazov sociolozima </p>
<p>Skupština nogometnoga kluba u zagrebačkome Maksimiru vratila je tomu klubu prijašnje ime Dinamo. Osvrćem se ovdje ponajprije na držanje nekih navijača.</p>
<p> Naime, neki mladi navijači nisu se ponašali dolično. Da su u nekom postroju dočekali glasovanje skupštine za njih povoljno, pjevajući Dinamovu himnu i druge pjesme, da su pokazali iskrenu mladenačku radost, sve bi bilo u najboljem redu.</p>
<p> No, ako iza toga stoji dernjava, lupanje, razbijanje stakala, paljenje raketa, »bitka« s policijom i razbijeni tramvajski stalci, onda se mnogi pitaju da li je pitanje vraćanja imena Dinamo tom zagrebačkom popularnom nogometnom klubu bio pravi razlog višegodišnjeg negodovanja mladih nazvani B.B.B.</p>
<p>Ako su mladi Dinamovi simpatizeri za bivše Jugoslavije putem Dinama izražavali svoje nacionalne osjećaje, pitanje je svakako ispravno - kakve sada osjećaje izražavaju? Neka to kažu sociolozi.</p>
<p>Vjerojatno će na utakmicama biti više gledatelja, vjerojatno će za vrijeme zgoditka biti još veće galame i frenetičnog pljeska, ali isto tako ako Dinamu ne pođe dobro na terenu, bit će zviždanja, psovke, prozivanje vodstva kluba pa i možda lomljenja stolaca. </p>
<p>U Europi postoje još, ako se ne varam, tri Dinama: Dinamo-Kijev, Dinamo-Tbiblisi i Dinamo-Moskva. Uz svaki taj Dinamo, da se zna koji je, ljudi običavaju da odmah stave ili reknu ime grada. </p>
<p>Tako će biti i za zagrebački Dinamo. Svatko će u Europi reći Dinamo-Zagreb ili Dinamo-Agram ili Dinamo-Croatija ili Dinamo-Hrvatska. Zasigurno neće biti sama riječ Dinamo jer to već prijašnja i sadašnja praksa pokazuje. Htjeli mi to ili ne, zagrebački Dinamo će u svijetu imati još jedan dodatak. Jedan od navedenih. Kako gdje.</p>
<p> No, da završim zgrozila me fotografija u Vjesniku od 16. veljače 2000. godine gdje se vidi skupina razjarenih članova B.B.B. Ošišane kose, skinutih košulja, tetovirane ruke, naušnice na ušima i kod onog srednjeg na prsima križ, franjevački, »T«: koji se zove još: »Tau« križ! Svašta, baš svašta.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>»Filmske« pljačke Zagrebačke banke i dalje nerazriješene</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Pljačkom poslovnice »Zagrebačke banke« u Ilici 215, koju je u prošli ponedjeljak počinio nepoznati maskirani »vojnik« preskočivši pult banke, te zaprijetivši nožem službenicama poslovnice, dodana je još jedna u nizu pljački financijski dobrostojeće »Zagrebačke banke«. Naime, u posljednjih četiri godine bili smo svjedoci triju krupnijih pljački, kojom prilikom su pljačkaši odnijeli plijena u iznosu većem od četiri milijuna kuna.</p>
<p>Podsjetimo, 23. travnja 1996. oko 21 sat, dvojica su maskiranih pljačkaša »golfom«, njemačkih registracija, presrela automobil »Zagrebačke banke« na raskrižju Trga Stjepana Radića i Paromlinske ulice, te prijeteći oružjem oteli novac. Tada je došlo do pucnjave u kojoj je teško ranjen bančin vozač automobila. Pljačkaši dosada nisu pronađeni, iako ih se povezivalo sa četvoricom hrvatskih pljačkaša uhićenih u Njemačkoj, koji su na gotovo identičan način opljačkali automobil s novcem lokalne banke u Offenbachu. Osim što se podigla prašina oko identiteta pljačkaša, povela se rasprava i o osiguranju poslovnica »Zagrebačke banke«, koje su se pokazale izuzetno »ranjivim«.</p>
<p>Naime, unatoč brojnim raspravama, dvije godine kasnije, 17. prosinca oko 10 sati dogodila se još jedna »filmska« pljačka u poslovnici »Zagrebačke banke« u Ghandijevoj ulici. Tada su dvojica maskiranih pljačkaša držala na nišanu pedesetak ljudi, odnijevši vreću s milijun kuna. Kasnije je Uprava opljačkane banke ponudila nagradu od 80.000 kuna za pružanje informacije koja bi pomogla pri otkrivanju identiteta pljačkaša, no opipljivih rezultata potrage nije bilo.</p>
<p>Razbojnici, koji su, kako je kasnije posvjedočio jedan od očevidaca, bili »odjeveni u plavo« opljačkali su 5. svibnja prošle godine oko 18,35 sati poslovnicu »Zagrebačke banke« u Maksimirskoj ulici 86, prisilivši vatrenim oružjem službenike da im predaju 800.000 kuna. Akcija je prema svemu sudeći bila dobro planirana, stoga što su pljačkaši odabrali poslovnicu u kojoj nije bilo stražara niti sigurnosnih kamera, samo alarm koji se pali noću.</p>
<p>Što se pak tiče pljačke banke počinjene u ponedjeljak popodne, 14. veljače, ni nakon tjedan dana zagrebačka policija nije se oglasila nekim novin podatkom o tom slučaju.(V.M./ D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Razbojnička »trilogija« u Vinkovcima</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - U subotu je pljačkom »Cibalae banke« u Vinkovcima zabilježena i treća pljačka u samo osam dana.</p>
<p>Pljačkaška, odnosno razbojnička »trilogija« u Vinkovcima je počela 11. veljače kada su trojica razbojnika ispred bankovne poslovnice »Slavonske banke« presrela bankovnog direktora , koji je izlazio iz poslovnice s torbom »teškom« četiri milijuna kuna. Pljačkaški trio mu je oteo torbu i pobjegao automobilom. Na sreću, jedan od počinitelja je uhićen, a veći dio novca, 3,2 milijuna kuna, vraćen. Nakon uhićenja, načelnik PU vukovarsko-srijemske Tomislav Iljić, naglasio je da će pregledati što zakoni određuju pri nošenju većih količina novca i ako bude elemenata za kaznenu prijavu, direktor poslovnice bit će priveden.</p>
<p>Opljčkana je bila i mjenjačnica »Boso« u jednoj od prometnijih vinkovačkih ulica, u ponedjeljak, 14. veljače. Naime, nepoznati razbojnik je ušao u mjenjačnicu u Glagoljaškoj ulici i prijeteći nožem uspio oteti 12.000 kuna. Pritom je službenicu zaključao u mjenjačnici, dok je policajac, koji je stajao na ulazu parkirališta zgrade PU vukovarsko-srijemske, mirno gledao pljačkaša, jer mu se ovaj nije učinio sumnjivim.</p>
<p>Pljačkaški niz završio je 18. veljače u poslovnici »Cibalae banke« na ulazu u vinkovačku Opću bolnicu. Razbojnik je čekao da službenica ostane sama i tada je uz prijetnju pištoljem uspio okrasti banku za zasad neutvrđeni iznos novca.(D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Provalnici »digli« 160.000 kuna u stanu na Sveticama</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Na području grada Zagreba tijekom subote zabilježena su 24 kaznena djela, priopćeno je u nedjelju u PU zagrebačkoj.</p>
<p>Oko 20 sati u mjestu Lukarišće, nepoznati je počinitelj pokušao opljačkati kiosk »Tina«. Pljačkaš je ušao u kiosk i uz prijetnju pištoljem zatražio novac od Marije L. (55). No, kako pištolj nije preplašio prodavačicu, koja je odbila dati novac, pljačkaš je pobjegao u nepoznatom smjeru.</p>
<p>Ni provalnici nisu mirovali u subotu. Iz stana V.V. (61) na Sveticama broj 8. odnijeli su čak 160.000 kuna. Nepoznati provalnik je obio vrata stana i ukrao novac i nakit u spomenutoj vrijednosti. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Krađama se opskrbljivao novcem, zlatninom, mobitelima</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje općeg kriminaliteta u suradnji s policajcima Jedanaeste policijske postaje iz Zaprešića, počeli su kriminalističku obradu nad Mirkom Š. (32), zbog osnovane sumnje da je počinio nekoliko teških krađa provaljivanjem.</p>
<p>Naime, kriminalističkom obradom utvrđeno je da se Mirko Š., zajedno s još jednom nepoznatom osobom, 13. veljače oko 18.45 sati zaputio do obiteljske kuće Ivane i Denisa K., koja se nalazi u Ivanjcu Bistranjskom. Dvoje provalnika je zatim savladalo visinu od dva metra, te su se popeli do balkonskih vrata koja su obili. Potom su ušli u spavaću sobu iz koje su otuđili zlatni nakit i nešto novca. Zaprešićki policajci su nedugo nakon provale uhitili Mirka Š. nedaleko od mjesta događaja i kod njega pronašli ukradene predmete. Nakon što je priveden, počela je kriminalistička obrada.</p>
<p>Prikupljanjem informacija policajci su došli do saznanja da je Mirko Š. u vremenskom razdoblju između 11. i 13. veljače provalio i u obiteljsku kuću Senke i Marija M., u Ulici Voćnjak broj 7 u Jablanovcu. Iz te kuće Mirko Š. je ukrao također zlatni nakit i novac.</p>
<p>Kriminalističkom obradom je utvrđeno, osim toga,da je Mirko Š. »na posao« išao osobnim automobilom VU 558-Z, u kojem je i zatečen 13. veljače, no, za automobil vukovarskih registracijskih tablica policija nije precizirala i je li ukraden ili posuđen za provale. Prilikom pretrage stana kojeg koristi Mirko Š. policija je pronašla, osim veće količine zlata i nekoliko mobitela i jednu UKV stanicu, za koje provalnik nije mogao ustvrditi porijeklo. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Umjesto rasprave i pomirenja, u sudnici incident oko oružja</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Radi nedolaska prvotuženog Velimira Bujanca glavnog urednika »Imperijala« i drugotuženog Ive Pukanića, glavnog urednika tjednika »Nacional«, koje zbog klevete i uvrede tuži odvjetnik Petar Badovinac, na Općinskom sudu je odgođena rasprava.</p>
<p>Tužitelj je izjavio spremnost za mirenje i odustajanje od tužbe ako mu se obojica tuženih ispričaju. »Ma ja sam spreman odustati od tužbe, ali kako ću se pomiriti kada ne dolaze na rasprave«, rekao je Badovinac. Sudac Nenad Lukić rekao je da se osoba, koja se predstavila kao Velimir Bujanec, javila telefonm i pitala zbog čega ga se optužuje. »Iz upućenih pitanja može se zaključiti da dotični Bujanec zna za suđenje, kao i za održavanje rasprave«, rekao je sudac Lukić, istaknuvši da ga je sugovornik tada i izvrijeđao, uz opasku da je »poznat kao sudac koji ne voli novinare«.</p>
<p>U sudnicu je kao i na prethodnim raspravama ušao izvjesni Nikola Pavić i zatražio da bude nazočan raspravi. Sudac ga je zamolio da izađe, jer će biti pozvan kao svjedoka. »Ja više ne mogu živjeti od Pavića i Bujanca, oni me proganjaju. Radi njih pijem i tablete za smirenje. Pavić je postao moja sjena«, zavapio je Badovinac. »Molim Vas, učinite nešto i zaštitite me. Pavić je non-stop na sudu, a i naoružan je«, rekao je Badovinac sucu. Sudac je na to pozvao pravosudnu policiju, kako bi pregledala Pavića. »To su obične provokacije, ja nisam naoružan. Molim Vas da me pregledate odmah tu u sudnici«, zatražio je Pavić. Nakon što je pregledom ustanovljeno da Pavić stvarno nije naoružan, udaljen je iz sudnice.</p>
<p>S obzirom da sudac nije siguran je li osoba koja je nazvala i predstavila se kao Bujanec, stvarno on, odlučio mu je poslati dostavnicu na radno mjesto. »Prema stanju dostavnice odlučiti ću o daljnjim koracima«, rekao je sudac, izvijestivši da će Pukaniću dostaviti poziv u »Nacional« po civilnoj policiji.</p>
<p>Podsjetimo, Badovinac je tužio Bujanca jer je u svom tekstu objavljenom u »Nacionalu« od 4. studenog 1998. godine pod naslovom: »Anatomija HDZ-ovog medijskog reketa«, napisao da je tužitelj u gornjogradskoj kavani »Žabica« sjedio s Markicom Rebićem, za kojeg je rekao Bujancu da mu daje materijal protiv Zlatka Mateše i Franje Gregurića. Pukanića je utužio jer mu je nakon objave spornog članka u telefonskom razgovoru rekao: »......ne želim razgovarati s vama jer ste s Rebićem počinili nedjela«, te tužitelju poklopio slušalicu.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kaznene bodove vozači skupljaju i kašnjenjem u plaćanju kazne </p>
<p>ČAKOVEC, 20. veljače</p>
<p> - Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u Republici Hrvatskoj više od 300 tisuća vozača ima kaznene bodove. Ovisno o težini prekršaja zakonom su predviđeni od jednog do tri kaznena boda. Osim za prekršaj, kazneni bodovi dobivaju se i u slučaju kada se prekršajem izazove neposredna opasnost za druge sudionike u prometu ili pak prometna nesreća. </p>
<p>O pojedinostima sustava kaznenih bodova novinarima je govorila Alenka Hošnjak, službenica za prometnu preventivu u PU međimurskoj.</p>
<p>Mnogi vozači ne znaju da kaznene bodove dobiju i onda ako u roku od osam dana ne uplate novčanu kaznu za prekršaj za koji su određeni kazneni bodovi. U tom slučaju, umjesto naplate novčane kazne određuje se dvostruki broj kaznenih bodova utvrđenih za učinjeni prekršaj. S kaznenima bodovima treba biti oprezan, jer oni se zbrajaju u razdoblju od dvije godine od dana prvog registriranog kaznenog boda. Kada vozač »prikupi« pet kaznenih bodova u roku od dvije godine, tada ga nadležna PU poziva na predavanje o posljedicama prometnih nesreća. Ako ne dođe na to predavanje bit će novčano kažnjen s 500 kuna, a vozačka dozvola mu se oduzima tako dugo dok ne dođe na predavanje. Za takvo predavanje cijena je 50 kuna. </p>
<p>Vozaču koji u roku od dvije godine prikupi sedam kaznenih bodova vozačka se dozvola oduzima na rok od tri mjeseca, a vraća mu se ako uspješno obavi provjeru poznavanja prometnih propisa. Ta provjera obavlja se u nadležnoj PU, a troškovi iznose 200 kuna. Vozaču pak koji opetovano, u slijedeće dvije godine ponovo prikupi sedam kaznenih bodova, vozačka se dozvola oduzima na rok od šest mjeseci i ponovno je obvezan pristupiti provjeri poznavanja prometnih propisa. </p>
<p>Lani je u postaji Prometne policije u Čakovcu održano i 76 provjera poznavanja prometnih propisa, kojima je pristupilo 196 vozača. Od njih je 86 pokazalo zadovoljavajuća znanja, dok će ih 110 morati ponoviti provjeru želi li na zakoniti način sudjelovati u cestovnom prometu. U PU međimurskoj podsjećaju da svaki vozač pozivom na telefonski broj 060-292-000 može provjeriti ima li i eventualno i koliko kaznenih bodova. To je manji trošak od eventualnog iznenađenja kad se mora na predavanje, ili još gore, na provjeru poznavanja prometnih propisa.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bez vozačke dok ne odslušaju predavanje</p>
<p>U Međimurskoj županiji evidentirano je 7.316 vozača s kaznenim bodovima. Od toga 2.843 vozača imaju jedan kazneni bod, 1.197 dva, a 2.165 vozača tri kaznena boda. Sa četiri kaznena boda je 449, sa pet i šest bodova 485, dok 177 međimurskog vozača ima sedam i više kaznenih bodova. Rekorder je Dragan Oršuš (36) iz Pribislavca kod Čakovca, o čemu smo nedavno pisali u Vjesniku. </p>
<p>U PU međimurskoj nastoje vozačima pomoći da ne ostanu bez vozačkih dozvola, tako da odslušaju predavanja o posljedicama prometnih nesreća, odnosno da provjere njihovo poznavanje prometnih propisa. Tako su prošle godine održali 55 predavanja o posljedicama, za vozače koji su imali pet ili šest kaznenih bodova. Od pozvanih 716 na predavanja se odazvalo 400 vozača. Preostalih 316 će bez vozačke dozvole biti tako dugo dok ne dođu na predavanje. (D. O.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Povećano zanimanje turista za dolazak na Zadarsku rivijeru </p>
<p>ZADAR, 20. veljače</p>
<p> - Zanimanje turista za Hrvatsku je povećano, pa za dolazak stranih gostiju ne treba strahovati. Upitno je samo hoćemo li na Zadarskoj rivijeri moći prihvatiti i servisirati sve zainteresirane goste.</p>
<p>Izjavio je to direktor Turističke zajednice Županije zadarske Ivo Dunatov, predstavljajući ovih dana novinarima novu image-brošuru Zadarske županije. </p>
<p>Radi se o prvome cjelovitom turističkom prospektu Zadarske rivijere, po uzoru na one koji se izdaju u drugim mediteranskim zemljama, s tekstom na pet jezika. Prospekt je tiskan u 100.000 primjeraka, od čega je 70.000 primjeraka već plasirano na njemačko tržište.</p>
<p> Na prospektu se radilo dvije godine, a njegov je autor Ivan Glavočić. Zbog tehničkih nemogućnosti, novinarima nisu predstavljene web stranice Zadarske rivijere. Međutim, direktor Ivo Dunatov je izrazio zadovoljstvo brojem posjeta web stranicama Zadarske rivijere, navodeći kako je samo u siječnju zabilježeno 2.866 ulazaka sa svih kontinenata. (N. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U Varaždinskoj županiji blokirano 799 pravnih i 818 fizičkih osoba</p>
<p>VARAŽDIN, 20. veljače</p>
<p> - Suprotno uvriježenu mišljenju, stanje u gospodarstvu varaždinskog kraja ne zadovoljava. O tome najbolje svjedoče podaci o razini industrijske proizvodnje, o prosječno isplaćenim zaradama, o nelikvidnosti i broju nezaposlenih. Industrijska je proizvodnja smanjena za 1,5 posto u odnosu na kraj 1998, a prosječna je isplaćena neto plaća iznosila 2.521 kunu na kraju 1999. Time se Varaždinska županija nalazi na 14. mjestu među 20 županija. </p>
<p>Ta je zarada za 14,3 posto manja od republičkog prosjeka. U gradu Varaždinu prosječna je isplaćena neto plaća bila za isto razdoblje još manja i iznosila je 2.507 kuna, pa je tako Varaždin na 4. mjestu po razini isplaćenih neto plaća od šest gradova u Županiji. Stanje u gospodarstvu dobro oslikava blokiranih 799 pravnih i 818 fizičkih osoba pri varaždinskoj podružnici ZAP-a te iznos blokada veći od 510 milijuna kuna. Krajem prosinca lani bilo je 11.910 enzaposlenih, što je u odnosu na godinu prije više za 20,2 posto. </p>
<p>Broj se obrtnika smanjuje, što je odraz teške situacije u kojoj su tzv. veliki gospodarski subjekti. Broj obrtnika smanjen je sa 2 050, koliko ih je bilo 1998. na području bivše općine Varaždin na 1.786 u listopadu prošle godine, dok ih je trenutačno 1.707. (K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Talijanski ulagač otvara pogon električnih kablova u Đakovu</p>
<p>ĐAKOVO, 20. veljače</p>
<p> - Đakovački gradonačelnik Darko Vrtarić i pročelnik Odjela za komunalne djelatnosti Damir Burilo razgovarali su s Giorgiom Volpatiom, vlasnikom tvornice za proizvodnju specijalnih električnih kablova »Cet eletric« iz Padove o mogućnostima otvaranja pogona te tvornice u Đakovu. Pogon bi u prvo vrijeme zapošljavao dvadesetak radnika.</p>
<p>Tvrtka »Cet eletric« sa svojim električnim kablovima otpornima na visoke i niske temperature poznata je na zapadnoeuropskom tržištu. Vlasnik tvornice odabrao je Đakovo ponajprije zbog rodbinskih veza, a kad se uvjerio da postoje uvjeti za proizvodnju, izrazio je ozbiljne namjere da projekt i realizira. Glavni je preduvjet za početak proizvodnje prikladan prostor, a prema dosadašnjim saznanjima idealna lokacija za to je zgrada đakovačke »Mehanizacije«. Konkretna će se ponuda dostaviti sljedećih dana, a ako se pronađe zajednički interes posao bi se mogao sklopiti za dva tjedna, dok se početak proizvodnje predviđa već do ljeta. (M. Lj.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatska politička i kulturna javnost: Jugoslavija se mora ispričati! </p>
<p>Moralni je propust ne osuditi zlo, posebice ako se čovjek nalazi u položaju i u ulozi kad ne može šutjeti, kaže Petar Selem / Ako Đinđić ne osjeća odgovornost i spremnost za ispriku, onda neće nikad biti alternativa sadašnjoj vlasti u Beogradu, smatra Miro Laco / Đinđićeva izjava za mene je neprihvatljiva i nije dobra podloga za normalizaciju odnosa između Hrvatske i SRJ, kaže Zlatko Tomčić / Ni ja, koji nisam sudjelovao ni u kreiranju silnoga stradanja ni u njegovu izvođenju, ne mogu pobjeći od osjećaja odgovornosti, tvrdi Milorad Pupovac</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - »Mislim da bit nije u gestama, jer Balkanu u tom slučaju nedostaje nekoliko Brandtova. Čini mi se da je suština u pragmatici. Ono što se ne može ispraviti, ne može se, no ima mnogo stvari koje možemo u ime budućnosti i dobrosusjedskih odnosa popraviti. Možda za deset godina netko bude poput Brandta i ispriča se. Osobno nemam nikakvu potrebu za isprikom, jer u svemu tome nisam sudjelovao. Vidio sam i jedne i druge žrtve s kojima suosjećam, ali napominjem, osobno ne osjećam odgovornost za to«, kazao je čelnik Demokratske stranke Zoran Đinđić prigodom dolaska srbijanske oporbe u Zagreb na inauguraciju hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, odgovarajući na pitanje očekuje li inzistiranje na isprici zbog posljedica Miloševićeve politike prema Hrvatskoj.</p>
<p>Đinđić je tako decidirano ustvrdio da doista ne osjeća potrebu za isprikom, jer »u svemu nije sudjelovao«, dodajući da on »nije predstavnik generacije koja je generalizirala i kreirala krizu i rat na ovim prostorima« te stoga drži da je upravo njegova generacija »dužna poduzeti korake koji bi vodili pomirbi«.</p>
<p> »Đinđićeva izjava za mene je apsolutno neprihvatljiva i ni u kojem slučaju nije dobra podloga za normalizaciju odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije«, kazao je za Vjesnik predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. Pojasnio je kako je očito da Đinđić miješa pitanja isprike i odgovornosti. »Dakako da se onom lideru koji se ispričava ne imputira i osobna odgovornost«, kaže Tomčić. Dodaje da bi isprika bila dobar put ka normalizaciji odnosa između dviju zemalja. Ali, tvrdi Tomčić, isprika bi bila i gesta kojom bi Đinđić smanjio tenzije u vlastitom narodu, pogotovo ako želi biti lider tog naroda u vrijeme normalizacije odnosa između Hrvatske i SRJ. »To što Đinđić traži više Brandtova, ipak ostavlja gorak okus u ustima i implicira da treba podijeliti odgovornost za ratna zbivanja od 1991. do 1995. u Hrvatskoj. Za mene osobno i za hrvatski narod, to je neprihvaljivo«, zaključuje Tomčić. </p>
<p>»Iako je meni jasno da čitav srpski narod nije kriv za rat u Hrvatskoj, njihova vlast ipak bi se trebala ispričati«, kazala nam je predsjednica Kluba zastupnika HSLS-a Đurđa Adlešić, komentirajući izjavu čelnika Demokratske stranke. »Mi jesmo za normalizaciju odnosa i za oprost te zato mislim da bi isprika Hrvatskoj bila najbolji put do toga«, dodaje Adlešić, pojašnjavajući kako isprika nema veze s tim jesu li oni koji se ispričavaju izravni krivci.</p>
<p>Podsjećajući da su Hrvatska i SR Jugoslavija potpisale Sporazum o normalizaciji odnosa, koji je pomogao završetku mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i otvorio mogućnost za potpisivanje još desetak sporazuma, potpredsjednik HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić ističe da je »neprijeporna činjenica, koju sada cijeli svijet priznaje, da je Srbija bila agresor na Hrvatsku, kao što je bila i na Bosnu i Hercegovinu«. Do potpune normalizacije, drži stoga Granić, neće doći bez jasnog priznavanja te činjenice, s jedne i isprike s druge strane.</p>
<p> »Upravo oni koji žele biti demokratska alternativa u Srbiji i koji žele Srbiju, odnosno SRJ - ako se uspješno, demokratski riješe problemi odnosa sa Crnom Gorom - uvesti u europske integracije, trebaju učiniti tu gestu isprike za potpunu normalizaciju odnosa i razvijanje stvarnog dobrosusjedstva u budućnosti«, napominje Granić. Naglašava i da je »nama u Hrvatskoj potreban razvoj dobrih odnosa sa svim susjedima, pa takao i sa SRJ, ali da bi to potpuno prihvatila i hrvatska javnost, potrebna je isprika«.</p>
<p>»Ne bih komentirao izjavu Zorana Đinđića, jer je on političar na riskantnom zadatku koji ne može u ovom trenutku ponijeti sve terete koji pritišću, kako Hrvatsku, tako i odnose Hrvatske i Srbije«, govori Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća. Međutim, nastavlja Pupovac, on osobno misli da »svi mi, od nas koji smo aktivno u politici do svakoga građanina Hrvatske, ali i Srbije, trebamo preispitati svoj udio odgovornosti u ratnim zbivanjima, u tipu vlasti koji smo imali do sada, a koja je manipulirala našim osjećajima i interesima. Također smatram da u tom pogledu nitko ne može izbjeći sučeljavanje s odgovornošću jednog silnoga stradanja ljudi na prostoru bivše Jugoslavije«.</p>
<p> No, Pupovac dodaje: »Ni ja osobno, koji nisam sudjelovao ni na koji način ni u kreiranju ratnih zbivanja niti u njegovu izvođenju, ne mogu pobjeći od osjećaja odgovornosti da smo mogli, trebali i morali više napraviti da do toga ne dođe, a pogotovo kad je već do toga došlo, da ne poprimi one neljudske i nehumane razmjere koje je u raznim situacijama i trenucima doista i poprimio«. Pupovac smatra da - kao Srbin iz Hrvatske i predstavnik srpske zajednice u Hrvatskoj te kao čelnik njezine ključne organizacije - svaku odgovornost koja mu pripada, koja proizlazi iz djelovanja politike koja je nastupala u ime Srba neće moći izbjeći. </p>
<p>»Ali, odgovornost ne može biti kolektivna, ona mora biti individualizirana i mora biti pravno i politički osviještena. Što se tiče gesta, one su neizbježne i nužne, a u različitim su oblicima i napravljene«, tvrdi Pupovac. On vjeruje da će u narednom razdoblju biti napravljene i veće i značajnije geste u odnosima između hrvatske i srpske politike. »Je li pravi trenutak za te geste, teško je reći, ali nesumnjivo da je i Đinđićev dolazak na inauguraciju novog hrvatskog predsjednika također gesta koja ide u pravcu zbližavanja dvaju naroda«.</p>
<p> Pupovac na kraju podsjeća na jedan razgovor koji je nedavno vodio s dvojicom svećenika, katoličkim i pravoslavnim. »U razgovoru je jedan svu krivicu za rat, stradanja i propast usmjerio na Tuđmana i Miloševića, a drugi je na to rekao: »To nije sporno, to je već poznato mjesto. No, postavljam sebi pitanje koliko sam ja kriv, postavljam tebi, oče, pitanje koliko si ti kriv i koliko smo uopće svi krivi, jer u krajnjoj liniji mi smo dali glas ljudima koje sada smatramo odgovornim i za naša stradanja i za stradanja drugih«.</p>
<p>»Đinđićevu izjavu stavljam u kontekst toga da srpska oporba ne predstavlja pravu oporbu. Ako on ne osjeća tu odgovornost i spremnost za ispriku, mislim da onda neće nikad biti alternativa sadašnjoj srpskoj vlasti, jer imaju isto razmišljanje. Ako se on predstavlja kao alternativa i Zapad ga gura kao alternativu Miloševiću, onda bi sigurno trebao znati za zločine počinjene u Hrvatskoj, a ako se misli na demokratski način potvrditi i vladati i ako želi imati dobrosusjedske odnose, onda se treba ispričati hrvatskom narodu«, smatra Miro Laco, predsjednik Zajednice Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata.</p>
<p>»Đinđić se u svojoj izjavi pozvao na pragmu. Na to područje ne želim ulaziti, jer nisam političar, nego umjetnik. Stoga nisam mjerodavan govoriti o pragmi. Možda nešto mogu reći s moralnog, pa i estetskog stajališta«, kaže dr. Petar Selem, umjetnički ravnatelj HRT-a. </p>
<p>»Vjerujem da Đinđić nije osobno kriv za zlo koje se dogodilo i pokrenulo iz njegove domovine, ali postoji grijeh propusta. Moralni je propust ne osuditi zlo, posebice ako se čovjek nalazi u položaju i u ulozi na kojem i u kojoj ne može šutjeti. Kad sam spomenuo estetsko stajalište, mislim da je Đinđić propustio suprotstaviti se izvjesnom trijumfu ružnoće. Jer, bilo je ružno vidjeti ono zlokobno mnoštvo koje oduševljeno pozdravlja tenkove koji su išli na Vukovar i na Hrvatsku. Da je tada Đinđić glasno kazao: 'Ljudi, što radite, ružno je to što radite', on bi danas imao pravo ustvrditi da ne osjeća apsolutno nikakvu osobnu krivnju«, kaže Selem.</p>
<p>»Uopće ne tvrdim da se u obrambenom ratu ne može počiniti zločin. Svaki je zločin za osudu. Ali, ako pristanemo na izjednačavanje sa zločincima iz vukovarske Ovčare, Škabrnje i Srebrnice, počinili smo i sami grijeh propusta: propusta prema samima i prema našim žrtvama. Zacijelo ni Willy Brandt nije imao nikakvog razloga da se osjeća osobno odgovornim za nacističke zločine. Ali, ipak je kleknuo i zamolio oprost. No, na tom mjestu iz pragme prelazimo u sasvim druga duhovna područja«, zaključuje dr. Selem. </p>
<p>Andrea Latinović i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dubrovnik: Zabrinjava stav Crnogoraca prema Prevlaci </p>
<p>DUBROVNIK, 20. veljače</p>
<p> - Predsjednik crnogorske Vlade Filip Vujanović iznio je prilikom inauguracije hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića stav Crne Gore prema Prevlaci, koji je na krajnjem hrvatskom jugu izazvao čuđenje. Iz njegovih riječi kako je Prevlaka sporno pitanje - za Hrvatsku sigurnosno, a za Crnu Goru teritorijalno - sasvim se jasno moglo iščitati da se naš istočni susjed nije odrekao pretenzija na hrvatski državni teritorij, iako je suverenost Hrvatske nad Prevlakom priznalo i Vijeće sigurnosti UN-a. </p>
<p>Dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović, komentirajući Vujanovićevu izjavu ističe kako za Hrvatsku ne postoji nikakva dvojba glede konačnog statusa Prevlake. »Postoji jedino dvojba zbog čega to pitanje još nije riješeno. Prevlaka je definitivno hrvatski integralni državni teritorij i ona će to biti i ostati po svaku cijenu. Mogući dobrosusjedski odnosi s Crnom Gorom, odnosno s Jugoslavijom, uvelike će ovisiti o njihovu stavu o Prevlaci. Ako crnogorski i jugoslavenski političari još postavljaju pitanje Prevlake u teritorijalnom kontekstu, onda će morati pričekati s razvijanjem iskrenih i kvalitetnih dobrosusjedskih odnosa«, naglasio je za Vjesnik dubrovački gradonačelnik i čelnik HSS-a Vido Bogdanović.</p>
<p> Predsjednik Dubrovačko-neretvanskog HSLS-a Pero Cvjetović ističe kako je prije osam mjeseci stekao dojam da, unatoč tomu što je pozicija Crne Gore u pitanju Prevlake ponekad bila nejasna, crnogorska strana počela prihvaćati stav Hrvatske. »Takve izjave predstavnika Crne Gore sigurno će umanjiti mogućnosti intenzivne i produktivne suradnje na drugim pitanjima. Hrvatska, osobito Dubrovčani, znaju vrlo precizno što je i čija je Prevlaka. Ona je naša već 500 godina, i tu ne može biti nikakve rasprave«, naglasio je Cvjetović i zaključio da ta izjava predsjednika crnogorske Vlade deklarira da su teritorijalne pretenzije prema Prevlaci - pozicije Crne Gore. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vedriš i Letica otpali, Karamarko i Špegelj najbliži Mesićevi suradnici? </p>
<p>Predsjednik Stipe Mesić obavio je sve konzultacije oko kadrovske križaljke, a u ponedjeljak će imena svojih savjetnika i najbližih suradnika priopćiti javnosti / Za generala Špegelja tvrdi se da je najizgledniji savjetnik za vojna pitanja, dok bi Zvonimir Čičak mogao biti savjetnik za ljudska prava i civilno društvo / Karamarka bi po svemu sudeći bio ili novi šef UNS-a ili šef Mesićeva kabineta </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Kako Vjesnik saznaje, novi hrvatski predsjednik Stipe Mesić u subotu je u Uredu na Pantovčaku dovršio konzultacije oko kadrovske križaljke s imenima svojih savjetnika i najužeg tima suradnika. U ponedjeljak će to obznaniti javnosti priopćenjem ili na posebnoj konferenciji za novinare. S liste potencijalnih kandidata čija se imena posljednjih dana pojavljuju u medijima, dvojica su ispala - Mladen Vedriš i Slaven Letice. Obojica su, naime, u izjavi za Vjesnik u nedjelju potvrdili da im to nije ni ponuđeno, a i da jest, rekli su, savjetnička mjesta ne bi prihvatili.</p>
<p>»Oko toga nije bilo nikakvih razgovora ni prijedloga. Iako je to časna i važna dužnost, ni u kojem slučaju je ne bih mogao prihvatiti zbog svojih redovnih obveza i poslova. Član sam Hrvatskog razvojnog foruma, potpredsjednik Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu, što znači da imam aktivnosti koje ne mogu tek tako prestati s određenim datumom«, rekao nam je poduzetnik Vedriš, čije se ime spominjalo na mjestu Mesićeva savjetnika za gospodarstvo. Tu dužnost, kao i druga savjetnička mjesta, Vedriš smatra zamjenom za ono što inače mora raditi Vlada, ali napominje da u tome trebaju sudjelovati zajedno sve institucije i segmenti hrvatskog društva. Upitan je li dobio kakvu ponudu od predsjednika Mesića, Letica nam je kratko izjavio: »Davno sam rekao da za to nisam zainteresiran. Niti bih ja to prihvatio, niti je meni netko nešto nudio«.</p>
<p>Među onima koji se u javnosti često spominju je i general Martin Špegelj, za kojeg mnogi iz Mesićeva okruženja kažu da je najizgledniji savjetnik za vojna pitanja. Također, isti izvori tvrde da će Ivan Zvonimir Čičak biti savjetnik za ljudska prava i civilno društvo. General Špegelj nam je, pak, u nedjelju izjavio: »Ja to vjerojatno neću biti. Od moga prijatelja Mesića prihvatio bih sve što mi ponudi. Mi razgovaramo svaki dan, ali ništa više od toga sada ne mogu reći. Službeno mi to mjesto nije ponuđeno». General Špegelj je, ako se čita između redaka, ipak ostavio otvorenom mogućnost da mu je Mesić neslužbeno nešto ponudio. </p>
<p>O Čičku na mjestu Mesićeva savjetnika počelo se govoriti od trenutka kada ga je prošlog tjedna hrvatski predsjednik posjetio u Krapinskim toplicama, gdje je na rehabilitaciji. Govorilo se da mu je ponudio mjesto savjetnika za unutarnju politiku. No, u Čičkovu slučaju, veća je vjerojatnost da to bude mjesto savjetnika za ljudska prava i civilno društvo. Na upit o tome, Čičak nam je u nedjelju odsječno odgovorio: »Već sam rekao da to trebate pitati Mesića«! </p>
<p>Predsjednik Mesić će u ponedjeljak prekinuti sva ta nagađanja te objaviti imena savjetnika za unutarnju i za vanjsku politiku, za gospodarstvo i za vojna pitanja. Znat će se, dakle, jesu li to Savka Dapčević Kučar, Vesna Pusić, Chris Bojanović, Martin Špegelj, ili neka sasvim druga imena, s kojima bi Mesić mogao iznenaditi javnost. Uz glasnogovornička mjesta za Ivanu Šikić i Vjeru Šuman, zasad je prilično sigurno da je u Mesićevoj kadrovskoj križaljki i ime Tomislava Karamarka, šefa njegova izbornog stožera. On će, po svemu sudeći, biti ili šef UNS-a ili šef Mesićeva kabineta, s obzirom da je već naznačio da u Mesićevu uredu možda i neće biti funkcije predstojnika. Razlog tome je spominjan u predizbornoj kampanji, a to je depolitizacija - od Ureda Predsjednika do vojske. </p>
<p>Ali, s tim u vezi treba podsjetiti da se s Karamarkom kao šefom svih obavještajnih službi ne slažu Mesićevi koalicijski partneri iz HSLS-a. Dražen Budiša je, naime, čelno mjesto UNS-a zatražio za svoju stranku, pravdajući to činjenicom da je predsjednik države iz HNS-a, a premijer iz SDP-a. No, Mesić se s time ne slaže i tvrdi da je on izabran za predsjednika kao nestranačka osoba, a da se čelni ljudi HIS-a i UNS-a ne mogu birati ni po kakvim stranačkim ključevima, jer da to i nije bilo dogovoreno prije izbora. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Jakovčić: Bez stvaranja koalicija građani Hrvatske danas bi živjeli u diktaturi!</p>
<p>POREČ, 20. veljače</p>
<p> - »Istra ima pravo na političko priznanje svojih posebnosti kao izraz onoga što građani žele. Vjerujem stoga da su došla vremena kada će u cijelosti biti nagrađena strpljivost istarskog čovjeka u njegovoj upornoj borbi za poštivanje svih velikih vrijednosti moderne Europe, od poštivanja multikulturalnosti i višejezičnosti, do poštivanja antifašizma kao temelja slobodnog svijeta«, istaknuo je predsjednik Istarskoga demokratskog sabora (IDS) Ivan Jakovčić u nedjelju na svečanom prijamu u porečkoj Istarskoj sabornici, održanom u povodu 10. obljetnice IDS-a.</p>
<p>Po njegovim riječima, današnji su izgledi za Istru, njezin duhovni i materijalni razvoj iznimno veliki, za što je nazaslužniji upravo IDS. Jakovčić je podsjetio kako je upravo u Poreču u ljeto 1998. godine IDS organizirao sastanak čelnika HSS-a, HNS-a, tadašnjega jedinstvenog HSLS-a i IDS-a, koji je kasnije nazvan kasnije »susretom Porečke skupine«. Upravo je taj sastanak, smatra Jakovčić, bio temelj šesterostranačkoj političkoj skupini koja je pobijedila na prošlim parlamentarnim izborima i preuzela odgovornost za budućnost Hrvatske.</p>
<p>I na taj je način IDS uvelike pridonio demokratskim promjenama, »iako i dalje traju polemike je li ispravno ono što činimo na stabiliziranju političke scene u Hrvatskoj, na kojoj IDS mora imati veliku ulogu«, istaknuo je Jakovčić, dodajući »kako bi građani Hrvatske - da nije bilo stvaranja koalicija, u čemu je IDS dao nemjerljiv doprinos, danas živjeli u diktaturi i bili vjerojatno u građanskom ratu«. Ustvrdio je da je upravo koalicijsko povezivanje omogućilo demokratsko raspletanje.</p>
<p>»Danas s ponosom možemo potvrditi kako se politička borba isplatila jer je - zahvaljujući i IDS-u, stvoren takav politički okvir koji omogućuje svim građanima Hrvatske da u cijelosti iskoriste stvoren demokratski potencijal«, istaknuo je Jakovčić. Dodao je kako su sada stvoreni čvrsti demokratski temelji, no cijelu »kuću treba izgraditi i uskladiti njezinu arhitekturu s europskim vrijednostima«, a IDS će znatno pridonijeti svojim angažmanom na novim osnovama u Vladi i Parlamentu.</p>
<p>U sklopu proslave 10. obljetnice IDS-a održan je bogat kutlurno-umjetnički program, a u nedjelju navečer će se u Puli održati svečani sabor te stranke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Baraka: Na mjesto šibensko-kninskoga župana nisam došao nikakvim lobiranjem! </p>
<p>Kapetan duge plovidbe i vlasnik privatnoga poduzeća koje se bavi posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca, Gordan Baraka (HDZ), novi je šibensko-kninski župan, koji će tu dužnost preuzeti početkom ovoga tjedna. O tome je li očekivao da će ga HDZ kandidirati i zašto se odlučio prihvatiti te dužnosti u novim političkim okolnostima, novoizabrani župan kaže:</p>
<p>- Nisam očekivao kandidaturu. Ona je za mene bila svojevrsno iznenađenje. Zadovoljan sam, jer sam na tijelima HDZ-a prošao, iako je glasovanje bilo tajno. Činjenica je da na mjesto župana nisam došao nikakvim lobiranjem. </p>
<p>• Je li točno da ste, kako se govori u Šibeniku, Vi čovjek dosadašnjega župana Ive Baice?</p>
<p>- Šibenik je, politički gledano, mala sredina, u kojoj svatko svakoga zna. S Ivom Baicom sam u dobrim odnosima, ali se ne može reći da sam ičiji čovjek ili nečija produžena ruka. Koliko je meni poznato, Ivo Baica me nije ni predložio za župana.</p>
<p>• Hoćete li, kako je na Županijskoj skupštini rekao bivši župan Baica, provoditi politiku kontinuiteta?</p>
<p>- Svakako, ali ću unijeti i neke novine u rad župana. Nastojat ću da ova sredina bude što otvorenija za nova ulaganja.</p>
<p>• Za Vas se kaže da pripadate tzv. umjerenijoj struji u HDZ-u?</p>
<p>- Kada su državni interesi u pitanju, ja sam sasvim desno, a kada je u pitanju socijala, onda sam lijevo. Svoje stavove branim odlučno, a pobornik sam dijaloga, demokratskoga i civiliziranoga ponašanja i rješavanja problema.</p>
<p>• Koji će biti Vaši prvi potezi?</p>
<p>- Nezaposlenost je u Županiji izrazito velika, pa ću se založiti za one mjere koje će rezultirati smanjenjem stope nezaposlenosti. Moj cilj je do kraja ove godine otvoriti 1000 novih radnih mjesta, a do 2002. godine 1000 novih studenata, što znači da ću se zalagati za daljnji razvoj šibenskoga visokoga školstva. Podržavam ministra gospodarstva Goranka Fižulića u onome dijelu koji se odnosi na politiku sanacija tvrtki, odnosno stečajeva. Od nove Vlade očekujem pomoć u tome da kaže u koje se tvrtke isplati ulagati i sanirati ih, a koje moraju u stečaj. Veliku pažnju morat ćemo posvetiti i zdravstvu. </p>
<p>• Čim ste saznali za kandidaturu, pozvali ste šibensku-kninsku oporbu na suradnju. Očekujete li njihov odaziv?</p>
<p>- Posljednja sjednica Županijske skupštine pokazala je da šibenska oporba i nije baš kompaktna. Jedni drugima podmeću, što mislim da je neozbiljno. Unatoč tomu, nadam se da će oporba prihvatiti poziv na suradnju, jer je to u interesu cijele Županije i svih ljudi. </p>
<p>• I na kraju, recite nam kako ćete se odnositi prema novinarima? </p>
<p>- Nisam pristaša onih koji zagovaraju ideju da se od novinara treba skrivati ili bježati. Javnosti treba reći istinu, a mi smo na istome zadatku. Za početak molim novinare da budu malo blaži u kritikama, s obzirom na to da je ovo ipak početak, u kojemu može biti i nenamjernih grešaka. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Udruga hrvatskih sudaca žestoko protiv smanjenja sudačkih plaća</p>
<p>Najavljeno smanjenje svojih plaća suci doživljavaju kao ugrožavanje stečenih prava / Udruga hrvatskih sudaca je stoga pokrenula pravu kampanju, kojom namjerava »prisiliti« vlast da odustane od te namjere </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Glavna tema izvanredne sjednice Upravnoga odbora Udruge hrvatskih sudaca (UHS) u ponedjeljak bit će najava smanjenja sudačkih plaća. Podsjećamo da je, u sklopu smanjenja dužnosničkih plaća, predviđeno kako će se smanjiti i plaće sudaca. Premda je bilo najava iz nove vlasti da smanjenje plaća dužnosnika neće obuhvatiti i sudačke plaće, čini se da se od takvoga pristupa ipak odustalo.</p>
<p>O svemu tome trebao bi se ovoga tjedna na sjednici očitovati i Zastupnički dom Hrvatskoga državnoga sabora. Međutim, prema najavama Luke Trconića, predsjednika Odbora za pravosuđe, plaće sudaca na sudovima nižih razina ne bi bile »srezane«, odnosno njihovo bi smanjenje bilo zanemarivo. Tako bi plaća sudaca prekršajnih sudova, umjesto dosadašnjih 6.250 kuna, iznosila 6.075 kuna, dok bi plaće sudaca općinskih sudova iznosile oko 8.200 kuna, umjesto dosadašnjih oko 8.500 kuna. </p>
<p>Znatnije bi, međutim, bile umanjene plaće u vrhu sudbene vlasti. Tako predsjednik Vrhovnoga suda Hrvatske više ne bi primao plaću od 21.000 kuna, nego oko tri tisuće kuna manje. Time bi predsjednik Vrhovnoga suda u plaći bio izjednačen s predsjednikom Vlade i s predsjednikom Hrvatskoga državnoga sabora, a istu bi plaću primao i predsjednik Ustavnoga suda Hrvatske. </p>
<p>Novost je u zakonskome prijedlogu i to da se plaće pravosudnih dužnosnika ne bi više određivale u postotku prema plaći predsjednika Hrvatskoga državnoga sabora, nego prema prosječnoj plaći zaposlenika u protekloj godini. </p>
<p>Udruga hrvatskih sudaca se, međutim, protivi bilo kakvome zadiranju u sudačke plaće. Smatraju, naime, da bi se time narušila neovisnost i samostalnost sudaca. S takvim svojim stajalištem, osim predstavnika vlasti, upoznali su i Vijeće Europe, Svjetsko udruženje sudaca, kao i veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Williama Montgomeryja. </p>
<p>Ali, s druge strane, čelnici nove hrvatske vlasti stalno upozoravaju na potrebu štednje, u čemu bi, kako se tvrdi, trebali prednjačiti upravo državni dužnosnici, pa time i suci.</p>
<p>Uočljivo je, međuutim, i da su suci pokrenuli pravu kampanju, kojom namjeravaju »prisiliti« vlast da odustane od najavljenoga smanjenja sudačkih plaća. Najave smanjenja tih plaća, u Udruzi hrvatskih sudaca očito su doživljene i kao ugrožavanje stečenih prava. Zbog toga podsjećanje nove vlasti na tešku gospodarsku situaciju u kojoj se u ovome trenutku nalazi Hrvatska, očito, nema prevelikoga učinka kod sudaca. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vladin prijedlog smanjenja dužnosničkih plaća je puka kozmetika, kaže »Preporod«</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat Preporod priopćio je u nedjelju da je »neugodno iznenađen najnovijim Vladinim prijedlogom plaća državnih dužnosnika«. Najavljena smanjenja tih plaća Preporod smatra premalima, te ocjenjuje da su njima iznevjerena predizborna obećanja pobjedničke koalicije. </p>
<p>Sindikat Preporod upozorava da je predizborno obećanje pobjedničke koalicije - o tome da će dužnosničke plaće prepoloviti u prvome službenom prijedlogu - već doživjelo korekciju, jer je predloženo smanjenje plaća za samo 40 posto. </p>
<p> Najnoviji prijedlog, po kojemu bi ministarska plaća bila 16.160 kuna (ranije 18 tisuća), zastupnička 13.574 kune (ranije 16 tisuća), pokazuje kozmetičko smanjenje u odnosu na plaće koje su imali ministri i zastupnici za vrijeme bivše vlasti, a osjetnije smanjenje plaće po ovome prijedlogu imao bi samo Predsjednik Republike, s dosadašnjih 35 tisuća na 22 tisuće kuna, stoji u priopćenju Sindikata Preporod.</p>
<p> »U državi u kojoj više od polovice građana živi ispod egzistencijalnoga minimuma, a pola milijuna ljudi ne radi ili ne prima plaću, u kojoj će po svemu sudeći još 50 tisuća ljudi ostati bez posla, a 200 tisuća umirovljenika sa zakašnjenjem prima mirovinu manju od 700 kuna, ovakav prijedlog plaća državnih dužnosnika ne može biti ničim opravdan«, stoji u priopćenju Preporoda. </p>
<p>U priopćenju se dodaje da tim činom vlast ne pokazuje namjeru dijeliti sudbinu naroda kojemu bi trebala služiti, iako je to zdušno obećavala prije izbora, pa će gospodarske teškoće i socijalne probleme opet plaćati obični građani.</p>
<p>Sindikat Preporod na kraju odbacuje tvrdnje, po kojima se »pristojnim« plaćama državni dužnosnici štite od izazova mita i korupcije, ocjenjujući ih uvredom za poštene državne dužnosnike. Sindikat podsjeća na prethodnu vlast koja je, stoji u priopćenju, pokazala da visoke plaće nisu jamstvo poštenja i odgovornosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mi ne odlučujemo o prisilnoj naplati umirovljeničkih računa, tvrde u Zavodu </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Mi smo za poštivanje pravne države u svakom pogledu, pa i kad je riječ o neplaćanju komunalnih računa, ali bi pri tome trebalo voditi računa i o socijalnoj komponenti. Treba utvrditi određeni socijalni minimum ispod kojeg se mirovina ne bi smjela uskraćivati bez obzira na dugove i sudska rješenja, prokomentirao je za Vjesnik predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Alojz Malogorski činjenicu da se prisilna naplata računa po sudskim rješenjima obavlja i preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. </p>
<p>Malogorski kaže da su se umirovljeničke udruge odnedavno uključile u rješavanje dijela tog problema na lokalnoj razini, u dogovoru s predstavnicima javnih poduzeća o tome da se umirovljenicima zbog kašnjenja u plaćanju računa ne naplaćuju zatezne kamate. Svoje su molbe udruge umirovljenika utemeljile na činjenici da mirovine posljednjih nekoliko godina stižu sve kasnije, nekad i pred kraj mjeseca, dok računi uvijek stižu do desetog u mjesecu. </p>
<p>Prašina oko toga podigla se prije nekoliko mjeseci kad je prisilnu naplatu preko Mirovinskog zavoda pokrenuo HRT, iako su takvu praksu prije primjenjivala gotovo sva javna poduzeća. Prosječna dugovanja prema HRT-u kretala su se tada oko 700 kuna. Većina javnih poduzeća, doduše, prije pokretanja sudskog postupka za naplatu dugovanja spremna je i na nagodbe o obročnoj naplati duga, a sudski je postupak krajnje rješenje. U Vodoprivredi i HEP-u ističu da se dužnici u postupcima prisilne naplate ne razlikuju. Za javna su poduzeća svi dužnici jednaki, bez obzira na to je li riječ o umirovljenicima, nezaposlenima ili o radniku koji mjesecima nije primio plaću.</p>
<p>Točan broj umirovljenika kojima se od mirovine naplaćuje dug za komunalije nije poznat, kažu u Mirovinskom zavodu, jer ta rješenja o naplati nisu izdvojena od onih koja se provode po privatnim tužbama. Tako se zasad ne može utvrditi jesu li u toj skupini samo umirovljenici koji račune nisu platili iz neimaštine ili među njima ima i »zaboravnih«. No, u Zavodu ističu da oni samo provode zakone te da ta institucija, čak i kad je riječ o ispotprosječnim mirovinama, ne može donijeti odluku o tome da se dug neće naplatiti.</p>
<p> To može jedino Vlada, kažu u Zavodu i dodaju da je Vlada jedina koja može odlučiti i o iznosu mirovine do koje se prisilna naplata dugovanja neće obavljati, iako to može biti i kontraproduktivno. Naime, činjenica da netko ima malu mirovinu ne mora značiti da nema drugih prihoda ili imovine iz koje se dug može naplatiti, pa bi taj problem trebalo rješavati u suradnji s Poreznom upravom.</p>
<p>Inače, kod prisilne naplate duga, bilo od plaće ili mirovine, prema važećim propisima može se uskratiti najviše trećina mjesečnog prihoda. To znači da se veći iznosi duga u naplati protegnu i na nekoliko mjeseci, naglašavaju u Mirovinskom zavodu. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Radnici Diokoma dobili plaću za studeni, sudbina tvrtke neizvjesna</p>
<p>SPLIT, 20. veljače</p>
<p> - Zahvaljujući Vladinoj pomoći od pet milijuna kuna, 2.400 radnika splitskoga »Diokoma« primilo je plaće za studeni, a isplaćeni su i putni troškovi za ovogodišnji siječanj. Sindikalisti »Diokoma« strahuju da je plaća za studeni, koju su radnici primili u petak, ujedno i posljednja plaća isplaćena iz državne blagajne, što im je nedavno poručio i ministar gospodarstva Goranko Fižulić. </p>
<p>Osim neizvjesnosti oko isplate plaća za prosinac i siječanj, neizvjesna je i sudbina samoga poduzeća, čija je uprava u ostavci. Poslovodstvo »Diokoma« dosad nije dobilo, kako je rekao predsjednik Uprave Mladen Ćurković, ni »i« od informacije o daljoj sudbini poduzeća, što je podijelilo sindikaliste i radnike oko pitanja ide li »Diokom« u stečaj, a 2.400 radnika na ulicu. Ćurković ne vjeruje u stečaj. Štoviše, on ističe da je »Diokom« zaštićen »kao medvjed«, jer ima vrijedne nekretnine na atraktivnim turističkim lokacijama, čijom bi se prodajom mogao namaknuti novac za isplatu zaostalih plaća. Čak je predložio Vladi da kupi nekretnine poduzeća barem za 45 milijuna kuna, što je ministar Fižulić odbio. S druge strane, čelnici triju sindikata »Diokoma«, iako međusobno podijeljeni, također ne vjeruju da će Vlada predložiti stečaj kao konačno rješenje, ali ne vjeruju ni u Ćurkovićevu priču o »Diokomu« kao »zaštićenom medvjedu«, smatrajući da prodaja nekretnina može samo nakratko ublažiti krizu u poduzeću. A treća strana, naime 2.400 radnika, od kojih 800 predstavlja tehnološki višak, ne vjeruje više ni Upravi ni sindikatima, iako su prihvatili prijedlog potonjih da pokretanje štrajka samo još više može ugroziti realizaciju i ono malo ugovorenih poslova. Osim toga, načelno je dogovoreno da se ne poduzimaju nikakve sindikalne akcije dok se Vlada jasno ne očituje o sudbini poduzeća, ali je isto tako poručeno Vladi da se na njezino očitovanje neće čekati »dovijeka«.</p>
<p> Neizvjesna sudbina »Diokoma« digla je na noge mnoge udruge, među njima Zajednicu nezaposlenih i Udruženje malih dioničara Hrvatske, dok su od splitskih stranaka zasad reagirali samo HSS i ASH. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Nastavak »slučaja Komunalac«: Rijeka će Opatiji isključiti vodu?!</p>
<p>RIJEKA, 20. veljače</p>
<p> - Je li opatijski gradonačelnik Axel Luttenberger podržavao navodni projekt gradnje tvornice vode na Učki, kako tvrdi direktor opatijskog »Komunalca« Miloš Vrenc, te je li Vrenc na svoju ruku htio dovesti na Liburniju stranog (austrijskog) investitora koji je, navodno, bio spreman uložiti 62 milijuna maraka u vodoopskrbni sustav Librunije, čemu se protivio Luttenberger? To u ovom času najviše zanima Opatijce, koji bi mogli ovih dana ostati i bez vode! </p>
<p>Naime, riječki je vodovod zaprijetio »Komunalcu« da će mu, zbog duga od osam milijuna kuna, uskratiti daljnju opskrbu vodom. U Vodovodu napominju da ne isključuju vodu stanovnicima Opatije i okolnih mjesta, već »Komunalcu«. Ako »Komunalac« ne podmiri dug isključenje bi, prema nekim tvrdnjama, trebalo uslijediti 1. ožujka. Taj dug je prvenstveno problem grada Opatije, koji je većinski vlasnik »Komunalca«.</p>
<p>Od kad je prije tjedan dana na 24 sata pritvoren Vrenc, »slučaj Komunalca« glavna je tema stanovnika Primorsko-goranske županije. Nemalo iznenađenje predstavlja i vijest da će glavni inspektorat financijske policije provesti internu istragu o radu načelnika riječke financijske policije Petra Čarića, a na osnovu dopisa Luttenbergera i matuljskoga HSLS-a u kojima se izražavaju sumnju da je Čarić svojim privatnim vezama s čelnicima »Komunalca« omogućio tom poduzeću neplaćanje svojedobno utvrđene kazne za propuste u poslovanju. </p>
<p>Matuljski HSLS povezuje Čarića i s nastojanjima Vrenca da na Liburniju dovede stranog ulagača u vodoopskrbni sistem. Oni tvrde i da je svojedobno financijska policija utvrdila niz nepravilnosti u poslovanju »Komunalca« i na osnovu toga izrekla kaznu od milijun kuna koja, navodno, nije uplaćena. HSLS-ovce zanima i zašto je Čarić u tom slučaju propustio blokirati račun »Komunalca«.</p>
<p> Čarić, pak, sve to ocjenjuje kao unutarnje IDS-ovske opatijske igre, uz napomenu da bi volio da unutarnja kontrola financijske policije provede istragu baš u tom slučaju s kojim ga se dovodi u vezu. Zanimljivo je da matuljski HSLS smatra da bi IDS-ovci umiješani u »slučaj Komunalac« trebali dati ostavke, počevši od Vrenca i Luttenbergera do načelnika općina Lovran i Matulji, Srećka Šobota i Radivoja Marmilića. </p>
<p>»Slučaj Komunalac« dobiva i nastavak - sad su »kontranapad« na Luttenbergera izveli načelnici općina Mošćenička Draga, Lovran i Matulji, Anton Rudan, Šobot i Marmilić, koji su javno izrazili bojazan da bi i oni mogli završiti u zatvoru kao i Vrenc, a sve zato što »Luttenberger sprovodi lijevi terorizam u Opatiji«. Opatijci sa zanimanjem očekuju nastavak cijelog slučaja, a posebno »vruće« moglo bi biti ako im za koji dan Rijeka obustavi isporuku vode. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pirotehničari »Mungosa« nastavljaju s uklanjanjem mina </p>
<p>VINKOVCI, 20. veljače</p>
<p> - Nakon dvomjesečne stanke u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pirotehničari »Mungosa« nastavljaju s uklanjanjem minsko-eksplozivnih sredstava na tom i na dijelu Osječko-baranjske županije. Ovih se dana razminirava dionica autoceste Bajakovo - Lubanj do graničnog prijelaza, tako da će se ukloniti mine s površine od 171.760 četvornih metara. U završnoj fazi čisti se 20.000 četvornih metara površine. Sredinom idućeg tjedna planiran je početak radova na razminiravanju 60.000 četvornih metara Bobotskog kanala i 600.000 četvornih metara. Dravskog nasipa, za što je novac osigurala Svjetska banka za obnovu i razvoj.</p>
<p> Voditelj vukovarske momčadi »Mungosa« Ivan Mrkonja najavio je i početak uklanjanja minsko-eksplozivnih sredstava oko vukovarskog Doma umirovljenika, za što su pripremne radnje već obavljanje. Podsjetimo da je u Vukovarsko-srijemskoj županiji minama zasijano 22.000 četvornih metara šume i najplodnije slavonske zemlje. Župan Rudolf König kazao je da je za deminiranje tih površina potrebno oko dvije milijarde kuna. Iako pirotehničari »Mungosa« marljivo obavljaju sve zadaće, među njima je očito nezadovoljstvo. Uzrok su tome plaće umanjene ovog mjeseca za 20 posto te uvjeti rada, zbog kojih je u prosincu lani osnovan i Sindikat pirotehničara. Tada su »Mungosi« na adrese svih mjerodavnih odaslali svoje zahtjeve, među kojima su i oni da im se vrati status hrvatskih branitelja te ukine rad nedjeljom. (Lj. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dragovoljci Domovinskoga rata zaslužuju veću pažnju</p>
<p>VARAŽDIN, 20. veljače</p>
<p> - »Potkraj prošle godine dogovoreno je koordinirano djelovanje udruga proizašlih iz Domovinskog rata s područja Varaždinske županije u rješavanju zajedničkih problema te rad na prijedlogu izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja koje se odnose na veća prava dragovoljaca«, rekao je u nedjelju na godišnjoj skupštini Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Varaždinske županije predsjednik udruge Petar Kovaček. Dodao je da se izmjene Zakona odnose i na veća prava na zapošljavanje te na povećanu naknadu nezaposlenih hrvatskih branitelja, udovica i djece poginulih branitelja.</p>
<p>»Velik je broj i udovica poginulih branitelja koje s djecom žive u neprimjerenim uvjetima, pa bi se udruga treba izboriti da i one steknu pravo na dodjelu stanova«, rekao je Kovaček, istaknuvši da postoji i priličan broj oboljelih članova udruge, kojima bi trebalo osigurati liječenje u slučaju da im ga država ne može platiti. Varaždinska Udruga roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja okuplja 245 redovitih i 85 nominalnih članova, a Kovaček je naglasio njihovu dobru suradnju s Varaždinskom biskupijom i biskupom Markom Culejom te s varaždinskim odjelom hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Prosvjed GONG-a zbog odluke zadarskih vlasti o iseljenju </p>
<p>ZADAR, 20. veljače</p>
<p> - Regionalnom uredu GONG-a u Zadru, nakon produženja besplatnog korištenja prostora u vlasništvu Grada Zadra zbog parlamentarnih i predsjedničkih izbora, 14. veljače istekao je »podstanarski« rok. GONG-ovci su ipak još uvijek u svom uredu, nadajući se da će im Grad odobriti ostanak. Koordinatorica Regionalnog ureda Ana Žunić nezadovoljna je kriterijima po kojima zadarsko Poglavarstvo udrugama građana besplatno dodjeljuje prostor. GONG-ovci su, kaže, u dva navrata Poglavarstvu uputili molbu za produženjem »stanovanja« u prostoru koji im je dodijeljen početkom studenog, obrazlažući to programima kojima bi građane nastavili educirati o građanskoj participaciji u demokratskom društvu. </p>
<p>Na molbu Ane Žunić odgovorila je predstojnica gradonačelnikova Ureda Dolores Grdović, navodeći da Zadar ne može udovoljiti zahtjevu, zato što se poslovni prostori u gradskom vlasništvu bez naknade dodjeljuju samo strankama i udrugama koje se u potpunosti ili djelomično financiraju iz gradskog proračuna. Ali, ispostavilo se da je novoutemeljena udruga građana »Duga«, iako nije korisnik gradskog ili županijskog proračuna, od Grada dobila prostor. Grdović taj izuzetak obrazlaže time što se radi o udruzi koja se bavi pomoći ženama i djeci žrtvama nasilja u obitelji. U GONG-u takvim objašnjenjem nisu zadovoljni, kaže Žunić, smatrajući da bi sve udruge građana vlast trebala tretirati jednako. Predstojnica Grdović je najavila da će »Duga« u međuvremenu ispuniti uvjet proračunskog korisnika. (N. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Opći štrajk u Belju, članovima Uprave zabranjen ulaz? </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Kako naša molba Vladi i vlasniku Belja (Hrvatski fond za privatizaciju) da do 21. veljače, uključujući i dane vikenda, nađu vremena i razmotre naš zahtjev za sastankom nije uvažena, u ponedjeljak u svim pogonima Belja počinje opći štrajk, izjavio je u nedjelju za Vjesnik Josip Pavić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV). </p>
<p>Pavić je dodao da će opći štrajk u Belju potrajati sve dok se ne upriliči razgovor s Upravom Belja, odnosno dok se ne ispune svi sindikalni zahtjevi. Oni se u prvom redu odnose na isplatu zaostalih plaća i na smjenu Uprave Belja s Dragom Tadićem na čelu. U sindikatu, naime, smatraju da Belje ima izgleda, ali s novom i sposobnijom Upravom.</p>
<p>Naime, nakon niza neuspjelih akcija kojima su pokušale privoljeti Upravu Belja da isplati zaostale plaće (dio radnika nije dobio plaću ni za rujan), sve tri sindikalne središnjice u Belju zaključile su da je jedino rješenje opći štrajk. Na taj će način, računaju u sindikatu, privoljeti Upravu da odstupi, a odgovorne Vladine institucije da imenuje novi Nadzorni odbor koji će postaviti novu Upravu. </p>
<p>S druge strane, Uprava Belja drži da je štrajk neprimjeren općoj gospodarskoj situaciji u državi. Također, poznato je da su članovi Uprave stavili svoje mandate na raspolaganje Vladi, iako su ispunjavali sve obveze u skladu s mogućnostima i u dogovoru s Vladom. Uz to, Uprava Belja spremna je na dijalog. No, ako dođe do štrajka, poduzet će sve zakonske mjere da kako štrajk ne bi ugrozio poslovanje poduzeća, tvrde u Upravi. </p>
<p>Što se tiče prvog koraka u štrajku, kako doznajemo, Upravi bi mogao biti zabranjen ulazak u poduzeće, bez obzira na to što Uprava prijeti sindikatu da će snositi sve posljedice u slučaju pokretanja stečaja Belja, kao i moralnu odgovornost za sudbinu oko 2.550 zaposlenika. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Nastavlja se suđenje Vinku Sindičiću</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Suđenje Vinku Sindičiću, optuženome za ubojstvo hrvatskoga političkog emigranta Brune Bušića 1978. godine u Parizu, nastavlja se u ponedjeljak nakon više od dva tjedna pauze.</p>
<p>Zadnji ispitani svjedok bila je Zdravka Bušić, a pročitano je i svjedočenje Srećka Šimurine koji je u vrijeme ubojstva Bušića bio načelnik Operative Republičkoga SDS-a, koji je ispitan izvanraspravno. Svjedoke Luku Sekulu - bivšega djelatnika Službe, i Damira Petrića, kojega je obrana najavljivala kao osobu koja može potvrditi Sindičićev alibi, odnosno tvrdnje optuženika da se 18. listopada 1978. godine nalazio u Rijeci - koji nisu ispitani u drugome krugu predloženih svjedoka, Sudsko vijeće zagrebačkoga Županijskog suda trebalo bi ispitati slijedeći tjedan, te pregledati zaprimljenu dokumentaciju Službe za zaštitu ustavnoga poretka (SZUP). </p>
<p>Dokumentaciju zatraženu od Sigurnosno informativne službe (SIS), o navodnoj otmici Blagoja Zelića, Petra Gudelja i Ivana Lasića, sud još nije zaprimio. U daljnjemu nastavku kaznenoga postupka vjerojatno je da će stranke u postupku predložiti i nove dokazne prijedloge. (V. B.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000221].
|
