NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060530].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 168643 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.05.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Do mjesta u hotelima još samo sretnici</p>
<p>Cijene noćenja u Njemačkoj rastu kako se bliži početak SP-a, a najviše će skakati uoči utakmica u gradovima gdje se održavaju</p>
<p>Ako treba, spavat ćemo i u parkovima, misao je koja prolazi kroz glavu dijela navijača »vatrenih« kada čuju kolike su cijene smještaja u Njemačkoj za trajanja Svjetskoga prvenstva. U gradovima gdje će igrati Hrvatska, u hostelima se može noćiti po cijeni od 30 eura po osobi, u boljim hotelima dan boravka stoji i do 300 eura. No, većina smještaja već je unaprijed bukirana, a uoči predstojećih utakmica hotelijeri malo preostalih slobodnih soba planiraju iznajmljivati i po 50 posto višim cijenama.</p>
<p>Njemački hotelijeri zabilježili su više od milijun rezervacija za noćenja zbog SP-a, a ta brojka raste kako se bliži nogometni Dan D. </p>
<p>»Cijene noćenja u Njemačkoj rastu kako se bliži početak SP-a. A najviše će skakati uoči dana utakmica u gradovima gdje se održavaju utakmice«, kaže Bernard Čagalj, Hrvat iz Göppingena, koji je jedan od autora internetske stranice www.crommunity.com, na kojoj se na hrvatskom jeziku mogu pronaći sve informacije vezane uz Njemačku i SP.</p>
<p>»Neki hoteli namjerno ne popunjavaju sobe da bi uoči utakmica mogli maksimalno povisiti cijene i što više zaraditi«, tvrdi Čagalj.</p>
<p>U jeftinijim hotelskim lancima i hostelima za mlade u Berlinu, Nürnbergu i Stuttgartu, gdje će nastupati »vatreni«, nemoguće je pronaći slobodne krevete. Što je i razumljivo s obzirom na popularnu cijenu noćenja od oko 30 eura po osobi. Tako je berlinski Generator, poznati hostel za mlade, potpuno bukiran već mjesec dana. U ta tri grada malo slobodnih mjesta ostalo je u privatnim pansionima, gdje se noćenja kreću po cijeni od 35 eura po osobi. Uz malo sreće, slobodne sobe mogu se rezervirati na web stranici www.immobilienscout24.de.</p>
<p>Većina slobodnih ležajeva ostala je u boljim hotelima. U Berlinu u hotelu s tri zvjezdice, Albertin, dan boravka stoji 100 eura. Hoteli s četiri zvjezdice u njemačkoj prijestolnici dan boravka naplatit će u prosjeku oko 250 eura. U Nürnbergu u hotelu Holiday Inn tri noćenja koštaju 800 eura po osobi. U Stuttgartu nešto slobodnih mjesta ima u hotelu Ibis, gdje noćenje stoji 120 eura po osobi. U tamošnjem Holiday Innu noćenje košta 200 eura po osobi.</p>
<p>Hrvati iz Njemačke spremni su pomoći sunarodnjacima u pronalaženju alternativnog smještaja.</p>
<p>»Većina Hrvata iz Njemačke želi pomoći gostima iz Hrvatske, mnogo će ih primiti prijatelje, poznanike i rodbinu«, kaže Bernard Čagalj. Navijače koji nemaju rezerviran smještaj, a hoteli su im preskupi, upozorava da je spavanje ispod »vedra neba« u parkovima zabranjeno i kaže: »Ne znam hoće li to na SP-u tolerirati policija«.</p>
<p>Navijači koji pak žele spavati na otvorenom, a ne žele doći u eventualni sukob sa strogom njemačkom policijom, mogu noćiti u autokampovima. Prosječna cijena boravka u autokampu iznosi 15 eura po osobi. A jedan od njih nalazi se u blizini Stuttgarta. Smještaj se može rezervirati na internetskoj stranici www.worldcamping.com. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Na listi nestalih još 1963 osobe</p>
<p>Objavu o nestanku osobe policija raspisuje nakon dojave, a potraga za nestalim traje dok se ne pronađe - »živ ili mrtav«</p>
<p>Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj se trenutačno traga za 1963 osobe koje su nestale u proteklih nekoliko godina. Samo lani je policija raspisala 1608 objava o nestanku, a naknadno su obustavljene 1532 objave, jer su osobe pronađene, neke od njih na žalost i mrtve. </p>
<p>Kako kažu u MUP-u, oko 95 posto nestalih se nakon nekoliko dana vrati samo ili ih se pronađe žive, dok pet posto osoba bude pronađeno mrtvo. Od toga je 32 posto onih koji su počinili samoubojstvo.</p>
<p>U MUP-u upozoravaju na velik broj nestalih maloljetnika. Najčešće se s njihovim nestankom podudara približavanje završetka školske godine, kad se mnogi učenici zbog loših ocjena i straha od roditelja odluče na bijeg. Takvih je slučajeva prošle godine bilo 627, ali je obustavljeno 618 objava, što znači da su se učenici sami vratili kući ili ih je policija pronašla. Za devet osoba se i dalje traga. U MUP-u ističu da se učenici vraćaju nakon što im ponestane hrane i novca.</p>
<p>Gledajući prema dobnim skupinama, nakon maloljetnika, najčešće nestaju osobe u dobi od 18. do 65. godine, a potom oni stariji od 65 te mlađi od 14 godina. </p>
<p>Ljudi srednje dobi, kažu u MUP-u, najčešće bježe od obitelji, nasilnog bračnog partnera, dugova, a mlađi i zbog »zabranjene ljubavi«. No, mnogi nestaju i zbog amnezije i iznenadnog duševnog poremećaja, što nerijetko završava samoubojstvom, smrzavanjem i utapanjem. </p>
<p>U sportovima kao što su alpinizam, ronjenje i ribarenje nerijetko dolazi do nesreća, a s obzirom da je katkad riječ o nepristupačnim mjestima, dok se tijelo ne nađe, riječ je o nestaloj osobi za kojom se traga. </p>
<p>Nakon što obitelj prijavi nestanak, podatak se unosi u policijski kompjuter da bi bio dostupan svim policajcima, uključujući i granične. Nakon toga policajci razgovaraju s članovima obitelji, prijateljima i susjedima iz neposrednog okruženja nestaloga, te pokušavaju doznati sve o njegovu karakteru, navikama i namjerama. </p>
<p>Naime, pojavi li se informacija da je osoba namjeravala otići u Italiju, hrvatski MUP kontaktira talijanski te od njih prikuplja podatke. </p>
<p>Ako se iz osobnih dokumenata pronađene mrtve osobe ne može utvrditi identitet, napravit će se DNK-analiza. Podatak o nestaloj osobi može biti objavljen i na MUP-ovoj internetskoj stranici, ali samo uz suglasnost obitelji. Kad policija pronađe maloljetnu osobu, zakonski je dužna o tome obavijestiti njezine roditelje ili skrbnike. No, kod punoljetnih osoba obitelj se obavještava uz dozvolu pronađenoga. U MUP-u napominju da u slučajevima nestanka nema zastare te potraga traje sve dok se osoba ne pronađe - »živa ili mrtva«. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Braniteljima posao, a ne naslovnice</p>
<p>Hrvatski mediji i dalje senzacionalistički prate samoubojstva branitelja, tvrdi savjetnik ministrice branitelja dr. Herman Vukušić</p>
<p>Većina hrvatskih medija i dalje senzacionalistički izvještava o samoubojstvima. Posebno se to odnosi na samoubojstva - iznimno osjetljive populacije - branitelja. Svako samoubojstvo popraćeno je bombastičnim naslovnicama i velikim reportažama s cijelom galerijom slika ili su mu, pak, posvećene prve minute udarnih informativnih emisija, a to na malo koga ne djeluje šokantno.</p>
<p>Savjetnik ministrice branitelja, psihijatar dr. Herman Vukušić smatra da hrvatski mediji unatoč jasnim naputcima koje im je Ministarstvo dalo još lani i dalje senzacionalistički prate samoubojstva branitelja, a posebno su istaknuti oni koji boluju od PTSP-a. Vukušić kaže da od 1999. do danas statistički nema značajnijih razlika u dinamici počinjenja suicida, ali ima u načinu izvještavanja.</p>
<p>»Neki bivši ministri su skrivali podatke o broju branitelja koji su počinili samoubojstvo, i o tome se nije toliko pisalo, ali danas se piše«, navodi Vukušić. Senzacionalistički način izvještavanja, naglašava, može potaknuti oboljele branitelje i dati im ideju za suicid. Zato o tome treba pisati šturo, bez šokantnih fotografija i bez naslovnica ili prvih minuta udarnih televizijskih termina, poručuje Vukušić. Najbolji primjer je, ističe, Austrija u kojoj je stopa suicida pala za 30 posto od kad su počeli primjenjivati naputke WHO-a o medijskom praćenju samoubojstava.</p>
<p>Iako je od 1991. do 2005. zabilježeno 1632 samoubojstva hrvatskih branitelja u prosjeku starih 38 godina, Vukušić napominje da je ukupna stopa suicida među braniteljskom populacijom niža nego u ukupnoj populaciji. Iznimka su jedino ratni vojni invalidi kod kojih je ta stopa pet puta veća.</p>
<p>Podatak da najviše samoubojstava ima u izbornim godinama dr. Vukušić tumači činjenicom da su branitelji društveno iznimno osjetljiva populacija čiji su osjećaji duboko povezani s državom. Što se tiče PTSP-a, navodi kako se smatra da je oko 20 posto onih koji su bili izloženi ratnim djelovanjima pod rizikom da razvije PTSP. Oboljelima od PTSP-a, tvrdi, najviše pomaže društveno priznanje jer su vrlo često stigmatizirani i izloženi sekundarnoj viktimizaciji. </p>
<p>Slično misli i glavni tajnik Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Tihomir Trešćec. Prema njegovim riječima, za samoubojstva branitelja koja se dogode na isti način kao prethodni, najveći krivci su mediji. Navodi nedavni slučaj branitelja koji se polio benzinom, a odmah je uslijedio i drugi takav pokušaj. Trešćec ističe da ni njemu samom nakon što je vidio slike objavljene u medijima tri dana nije bilo dobro. O broju oboljelih od PTSP-a ne želi spekulirati, ističući kako se prava brojka ne zna jer se mnogi još stide priznati da su bolesni.</p>
<p>A uz bolest, najveći je problem, kaže Trešćec, birokracija i beskonačno dokazivanje bolesti. Smatra da je najbolji lijek radna terapija i zato pozdravlja odluku Ministarstva o osnivanju radnih zadruga u kojima branitelji mogu raditi ono što ih uistinu zanima. </p>
<p>Kosor: Zapošljavanje je najbolji model brige</p>
<p>Iako je ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor oprezna u odgovoru na pitanje prate li mediji na neprimjeren način samoubojstva branitelja, jer mogli bi je, kaže, prozvati za politički pritisak, navodi ipak da bi u medijima voljela češće vidjeti priloge o tome što rade hrvatski branitelji. »U protekle dvije godine osnovano je više od 80 radnih zadruga i taj projekt daje iznimno dobre rezultate. Samo ove godine osnovane su 33 zadruge, a sigurno će ih biti još jer se sve više zainteresiranih javlja za potpore. Za tu smo namjenu u ovoj godini osigurali oko pet milijuna kuna, a ukupno je za zapošljavanje branitelja osigurano 35 milijuna kuna« rekla je ministrica Kosor. Ujedno je istaknula da je to najbolji put i način za vraćanje samopouzdanja i dostojanstva hrvatskim braniteljima. Zapošljavanje je, naglašava ministrica, najbolji model brige o hrvatskim braniteljima. Što se tiče oboljelih od PTSP-a, navodi da je do 2005. godine 13 posto ratnih vojnih invalida ostvarilo taj status na temelju PTSP-a. </p>
<p>»U dvije godine mandata učinila sam sve što su od mene tražili, uključujući činjenicu da sam objavila broj branitelja koji su digli ruku na sebe. Do tada se taj broj prikrivao, a kad sam ga objavila počeo je i medijski interes za tu temu i o tome se počelo pisati«, kaže ministrica. </p>
<p>Istodobno poručuje da branitelji ne mogu biti samo briga Ministarstva nego cijelog društva. Posebno je istaknula jedinice lokalne samouprave koje bi se više trebale angažirati na osiguravanju prostora za centre psihosocijalne pomoći. »U Zagrebu«, kaže ministrica, »već dulje pokušavamo pronaći prikladan prostor za psihosocijalni centar, ali ne uspijevamo«. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sabor iz 1990. trasirao je put u hrvatsku državnost</p>
<p>Toga dana prestala je komunistička vlast u Hrvatskoj i počeo njezin put prema samostalnosti, priznanju i europskim integracijama</p>
<p>Hrvatski sabor, najviše zakonodavno i predstavničko tijelo građana Hrvatske, u utorak slavi svoj dan. Sjećanje je to na višestoljetnu povijesnu ulogu Sabora u očuvanju hrvatske državnosti, kao i na 30. svibnja 1990. kada je konstituiran prvi demokratski višestranački sabor, izabran na prvim slobodnim izborima nakon 1938. </p>
<p>Toga dana prestala je komunistička vlast u Hrvatskoj i počeo njezin put prema samostalnosti, priznanju i europskim integracijama. Do 2001., 30. svibnja slavio se kao Dan državnosti, </p>
<p>dok se danas obilježava kao spomendan. </p>
<p>»Time se podsjeća da je upravo taj Sabor, konstituiran 1990., donio ključne državotvorne akte kojima je trasiran put u hrvatsku državnost«, kazao je Vjesniku predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Prvu sjednicu do izbora predsjednika vodio je drugi najstariji zastupnik Josip Manolić. </p>
<p>»Sjednicu sam otvorio riječima 'drugovi i drugarice, gospođe i gospodo'«, sjeća se Manolić. Budući da je Hrvatska još bila socijalistička republika, institucije su i dalje bile u skladu s tim poretkom - sabor se sastojao od tri vijeća, umjesto vlade postojalo je Izvršno vijeće, kao i Predsjedništvo SR Hrvatske. No, protokol konstituiranja Sabora obilježio je povratak hrvatskim tradicijama. </p>
<p>Buduće hrvatsko vrhovništvo najprije se okupilo u katedrali na misi koju je služio kardinal Franjo Kuharić. On je nazočio i sjednici, zajedno s čelnicima islamske i židovske zajednice, dok je pravoslavni mitropolit Jovan sjednicu bojkotirao. Za predsjednika sabora izabran je Žarko Domljan, za predsjednika Izvršnog vijeća Stjepan Mesić, no vrhunac je bio izbor Franje Tuđmana za predsjednika Predsjedništva. Domljan mu je nakon izbora uručio lentu, a Tuđman je zatim u svom govoru nabrojio najvažnije zadaće nove hrvatske vlasti. </p>
<p>»Ovo je prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji«, kazao je Tuđman, koji je bio dočekan ovacijama kad se nakon izbora pojavio na saborskom prozoru. Mnoštvo građana okupilo se i na tadašnjem Trgu Republike i na Jarunu gdje se slavilo do kasno u noć. </p>
<p>»S tugom se sjećam da je 30. svibnja gurnut u stranu. Konstituiranje Sabora bilo je pravo narodno slavlje jer su hrvatski građani to osjetili kao promjenu«, rekao nam je Domljan. </p>
<p>Današnji saziv Sabora peti je po redu i u njemu je tek šest zastupnika iz prvog saziva - osim Šeksa, to su još Luka Bebić, Ivica Račan, Marija Bajt, Branimir Glavaš i Mato Arlović koji jedini sjedi u Saboru 16 godina u kontinuitetu. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ma, Brazil nam neće pobjeći</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Naravno da ono kilavljenje protiv Iranaca u Osijeku nije bilo prava slika hrvatske nogometne reprezentacije. Kao što to nije bilo ni onih bečkih 4-1 protiv Austrije. Istina je, kao i uvijek, negdje u sredini. Što je, međutim, u ovom slučaju sredina i što je istina?</p>
<p>Istina je da je, za razliku od nejakih Austrijanaca, Iran vrlo ozbiljna reprezentacija koja će, ponovno za razliku od Austrijanaca, nastupiti na predstojećem Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj. Takvu reprezentaciju, za razliku od Austrijanaca, nije moguće pobijediti, a kamo li »razbiti«, s tri odlična napadača i s ogromnim rupama na ostalim pozicijama u reprezentaciji. Takvu reprezentaciju treba nadigrati i pobijediti malo ozbiljnijom i kvalitetnijom igrom nego li je to bilo potrebno u bečkom slučaju.</p>
<p>No, ima li Hrvatska, koju već svi vidimo u finalu Svjetskog prvenstva s Brazilom, uistinu tako dobru reprezentaciju, igrački pokrivenu na svim pozicijama? Čak i ako ćemo suditi prema utakmici s Iranom, a složili smo se da to nije i ne može biti pravo mjerilo, sada je vidljivo da slika naše nogometne vrste nije tako besprijekorna kakvom bismo je voljeli i željeli vidjeti. Zapravo, na toj slici je previše crnih mrlja koje je do sada malo tko želio vidjeti.</p>
<p>Čitava euforija u vezi hrvatske nogometne reprezentacije posljednjih je mjeseci, sasvim pogrešno, temeljena na utakmici protiv Brazila, onoj kojom otvaramo naš nastup na SP-u u Njemačkoj. Ta je utakmica za sve hrvatske nogometne kibice i navijače najvažnija i svi se bavimo uglavnom njom, a to je sasvim pogrešno. Niti se, naime, utakmicom protiv Brazilaca rješava pitanja našeg plasman u drugi krug natjecanja, niti je, budimo napokon razumni i iskreni, brazilska reprezentacija primjerena za usporedbe bilo kakve vrste. Za Brazil je, realno, neuspjeh ne prošeće li se s ovakvim reprezentacijom do prvog mjesta, a dok će za ovakvu hrvatsku vrstu plasman u osminu finala biti veliki uspjeh. Iako prijateljska i revijalna, utakmica protiv Irana pokazala nam je na čemu još Cico Kranjčar treba poraditi da bismo taj cilj uistinu i dosegnuli. Suočenje s vlastitim slabostima uvijek je dobar početak. Brazil nam, dakle, neće pobjeći. Iako nam je trenutačno, naizgled, poprilično daleko. Valjda nisu i Australci i Japanci...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Što je rajčica?</p>
<p>GORDANA PETROVČIĆ</p>
<p>Pričao mi je nedavno jedan par kako su na tržnici kupili rajčicu na tri različita štanda, po cijenama od 10, 12 i 20 kuna. Uz sve je bio natpis - domaći. Kod kuće su degustirali. Jeftinije vrste rajčice bile su nejestive, a najskuplja, najlošije boje i kvrgava, bila je jako dobra. Ni za dvije nejestive vrste ne može se reći da su bile savršenog izgleda, ali ništa od jela. Pred parom je sada sljedeći pokus, vidjeti koja je vrsta najdugotrajnija. </p>
<p>No, ne mogu svi eksperimentirati, a i nema smisla, jer bismo morali znati što jedemo. Odgovorni kažu da je tehnologija proizvodnje i čuvanja voća i povrća toliko napredovala da omogućuje zriobu i višemjesečno držanje u skladištima prije stavljanja na tržište. Priznaju da se pritom gubi na okusu i mirisu, ali zdravstveno su ispravni. Zdravstveno je ispravno, kažu isti, i genetski modificirano voće i povrće. Kako, pitamo, kad se istraživanja GMO-a gotovo ne provode ili pokušavaju zataškati? A kad je sve tako zdravo, zašto se izbjegava obilježavanje hrane koje bi nam omogućilo biranje, a ne eksperimentiranje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pusta obećanja</p>
<p>SDP je ponudio recikliranu predizbornu promidžbu, nazivajući je ekonomskom strategijom</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Socijaldemokratska partija ponovno je priznala radništvo. Nakon godina uvjeravanja javnosti da klasičnih radnika više nema, Ivica Račan i drugi čelnici SDP-a shvatili su kako se stvarnost nije promijenila, da su radnici ključni birači te da bi ih trebalo imati na svojoj strani uoči parlamentarnih izbora.</p>
<p> Stoga je najavljena partijska konvencija posvećena »radnim ljudima«. Na svaki se način nastoji zaboraviti da je baš Račanova vlada donijela Zakon o radu koji je brojna radnička prava smanjio, dokinuo i zaboravio. »Zaboravljaju« se oštre riječi Slavka Linića, Račanove »željezne šake« za gospodarstvo, koji je rodiljama poručivao da nema tko platiti njihov dopust, dok je, istodobno, poučavao medije kako u liberalnom kapitalizmu nema samoupravljanja i dugoga otkaznog roka.</p>
<p> Osim na radnike, SDP se namjerio i na druge slojeve stanovništva, kojima će, čim dobije vlast, nešto dati, a nekima i oduzeti. Ponovno se najavljuje revizija privatizacije gospodarstva te porez na imovinu. Dr. Ljubo Jurčić napisao je »strateški dokument« o planu 4x4, koji bi, poput traktora s četverostrukim pogonom, trebao povući gospodarstvo. Prvi dojam o svemu tome je – već viđeno. Izjave koje smo od predsjednika SDP-a ovih dana čuli o reviziji pretvorbe slušamo barem peti put. Čuli smo ih prije svakih parlamentarnih izbora u devedesetim godinama.</p>
<p> Naravno, i u prvim mjesecima koalicijske vlade 2000. godine. Sada ih slušamo ponovno, iako je jasno da je riječ o pustim obećanjima. Da je htio, Račan je imao mandat za reviziju pretvorbe. No, to je tema koja se koristi samo za politički marketing. Pravno gledajući, sada je reviziju pretvorbe teško moguće provesti. Danas s onima koji su »jamili« Račan i SDP dobro surađuju, što dokazuje koalicija sa Stipom Gabrićem Jambom.</p>
<p> Četverostruka ekonomska ofenziva dr. Ljube Jurčića brekće kao stari traktor. Općenito se obećava, u četiri regije, sto tisuća novih radnih mjesta. Radimir Čačić i dr. Vesna Pusić obećavali su i više, 250 tisuća novih radnih mjesta, da bi u posljednjoj godini koalicijske vlasti Hrvatska imala rekordnih 380 tisuća nezaposlenih. SDP-ov ekonomski guru ne obećava samo nova radna mjesta, nego i porast BDP-a na 15 tisuća dolara godišnje, rast proizvodnje i razvitak proizvodnih djelatnosti u cijeloj zemlji. Na papiru, plan izgleda odlično, baš kao brojni predizborni dokumenti. </p>
<p> SDP je svoju »novu« politiku, očito, odabrao iz dva razloga. Prvi je unutarstranački: sve su češće i žešće primjedbe unutar socijaldemokratskih redova da su lideri stranke oko Račana zaboravili na radnike. Neki od Račanovih glavnih suparnika u SDP-u, od Ivana Ninića do Borisa Šprema, nisu sretni takvim ponašanjem i traže povratak izvornim načelima stranke. Stoga je Račanova briga za radništvo ujedno borba s oporbom u vlastitim redovima. Drugi razlog korekcije političkog kursa je pozicioniranje na stranačkoj sceni. S obzirom na središnju poziciju HDZ-a i HSS-a, jasno je da lijevi otklon od sredine daje više prostora. Tu je briga za radnike, spojena s Jurčićevim »traktorom«, privlačna strategija. Osim toga, dobar marketing može im pomoći u pronalaženju koalicijskih partnera, s kojima SDP u ovom trenutku oskudijeva.</p>
<p> Ukratko, možemo reći da je SDP ponudio recikliranu predizbornu promidžbu, nazivajući je ekonomskom strategijom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Planiranje potomstva civilizacijska je stečevina </p>
<p>Nužno je provoditi posebne programe za očuvanje reproduktivnog zdravlja mladih značajnoga fertilnog potencijala za obnavljanje stanovništva </p>
<p>MARIJA DŽEPINA</p>
<p>Iz podataka koje godišnje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo razvidno je da je od 1990. godine broj prijavljenih namjernih pobačaja u značajnom padu. To ne možemo tumačiti snažnim porastom zdravstvene i spolne kulture ili raspravama o pobačaju koje su uslijedile iza devedesetih, nego nažalost i brojem ilegalnih pobačaja u privatnim ginekološkim ordinacijama.</p>
<p> O broju ilegalnih pobačaja možemo samo predmnijevati. Zašto žene na početku trećeg tisućljeća sebi dopuštaju neželjeno začeće i izabiru pobačaj umjesto da koriste načine i sredstva kojima mogu nadzirati plodnost i rađanje. U Hrvatskoj je na raspolaganju oralna hormonska kontracepcija (»pilula«) više od četiri desetljeća. Uvijek je jedan preparat besplatan. Druge metode su također dostupne od intramaterničnog uloška, dijafragme i sterilizacije (temeljem Zakona pod određenim okolnostima) do uputa o povremenom suzdržavanju. Planiranje potomstva i nadzor plodnosti i rađanja civilizacijska je stečevina. </p>
<p>Kod nas se često o pobačaju raspravlja hoće li biti zakonom zabranjen ili ne i tko što predlaže. No, nema istraživanja zašto je broj pobačaja, prema pretpostavkama poznavatelja te problematike, još uvijek velik i zašto ne postoje ili ako postoje zašto se ne provode programi koji imaju za cilj postizanje civilizacijske spolne kulture, uspješnog spolnog života i zdravog potomstva. </p>
<p> Pobačaj se često spominje kao reproduktivno pravo žene. No, pobačaj ima po općem priznanju sve negativne oznake od medicinskoga, etičkoga, društvenoga ili vjerskog stajališta. Može li stoga postupak poput namjernog pobačaja, koji može uzrokovati neplodnosti i biti jedan od čimbenika nastanka raka dojke u žene biti reproduktivno pravo? Može li postupak koji ženu čini objektom spolnog iskorištavanja i izvorom zarade institucijama ili pojedincima biti reproduktivno pravo?</p>
<p> Žena ima pravo začeti ili ne. To joj pravo nitko ne može osporiti. </p>
<p>Bez obzira na broj pobačaja te na činjenicu da kod nas nema stručnih studija zašto se žena odlučuje na pobačaj, smatram da se broj pobačaja u Hrvatskoj smanjuje. U fertilnu dob ulaze generacije koje bolje poznaju zaštitu, što se može pratiti iz rezultata istraživanja o spolnom ponašanju i korištenju kontracepcije adolescenata i studenata zadnjih trideset godina. Stoga se ne bih složila s ocjenom pojedinaca da su naše žene neobrazovane, pa im je legalni abortus potreban u planiranju potomstva, pogotovo jer nema podataka o izobrazbi žena koje namjerno prekidaju trudnoću.</p>
<p>U jednoj televizijskoj emisiji gosti su bili dvojica ginekologa. Raspravljali su o kontracepciji. Hvalili su s pravom oralnu hormonsku kontracepciju »pilule« uz komentar da su pilule »oslobodile ženu« i učinile joj spolne odnose užitkom. Kolege nisu spomenule da su »pilule« prije svega muškarce oslobodile brige u vezi začeća. Podsjetit ću da je kod nas uobičajeni način zaštite od začeća bio prekinuti snošaj. Koliko je ta metoda bila uspješna pokazuju podaci o namjernim prekidima trudnoće koji se sustavno prate od donošenja Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanju o rađanju djece iz 1978. godine. U devedesetim godinama prošlog stoljeća na godinu je oko 40 od 1000 žena u dobi za rađanje (od 15 do 49 godina) prekidalo trudnoću. U navedenom razdoblju tek je oko deset posto žena koristilo moderne metode kontracepcije, OHK ili unutarmaternični uložak. Metode suzdržavanja od spolnih odnosa u plodnom razdoblju menstruacijskog ciklusa kod nas koristi zanemarivo malo parova iako je to metoda koju u planiranju potomstva preporučuju i vjerske konfesije, a u svijetu je koristi oko 30 posto obrazovanih parova.</p>
<p>Kolege su nedostatno upozorile da OHK štiti samo od začeća. Broj poroda i broj pobačaja u Hrvatskoj ukazuju da se kontrola rađanja postigla (postiže se puno brže i lakše od obrutog procesa podizanja nataliteta). Kod adolescenata su, s obzirom na rizično spolno ponašanje, za prokreaciju u zreloj dobi, problem spolno prenosive bolesti. OHK je mladu populaciju učinio spolno oslobođenom, što znači da pogotovo mlađe adolescentice uz uporabu OHK brže i lakše ulaze u nove spolne veze i na taj način se izlažu riziku STD. Kod nas nismo postigli poznati model dvostruke zaštite: OHK i kondom. Obveza je Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi provođenje postojećeg zakona, koji je odavno trebalo mijenjati zbog medicinski potpomognute oplodnje, jer pravno uređuje samo postupak osjemenjivanja sjemenom muža ili darovanim sjemenom. U zemlji postojeće zdravstvene kulture i poznate obrazovne strukture zabrana obavljanja prekida trudnoća imala bi poglavito negativne učinke. Strah od komplikacija ilegalnog pobačaja na našim je prostorima davno prošlo vrijeme, jer ih ne obavljaju kao nekad i nestručne osobe u zdravstveno neprimjerenim uvjetima te ne bilježimo komplikacije ili smrt žene u svezi s trudnoćom. </p>
<p>Osim programa zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja za ukupnu populaciju, nužno je provoditi posebne programe za očuvanje reproduktivnog zdravlja mladih značajnoga fertilnog potencijala za obnavljanje stanovništva. </p>
<p>Autorica je spec. školske medicine, primarijus u</p>
<p> Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Krležijanac bogatog životopisa</p>
<p>U dane priznanja Crne Gore kao neovisne države sjetimo se Savića Markovića Štedimlije, koji je za svoju Crnu Goru živio, sanjao i o njoj pisao</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ</p>
<p>Sada, kad je Crna Gora postala neovisna država, neka mi bude dozvoljeno reći nekoliko riječi o jednome od velikih Crnogoraca prošloga stoljeća uopće, a riječ je o Saviću Markoviću Štedimliji. O njemu ćete naći malo ili nimalo podataka u našim tadašnjim leksikonima ili enciklopedijama, ali ćete u katalogu Nacionalna i Sveučilišne knjižnice u Zagrebu naći više od desetak njegovih knjiga. Da nabrojimo samo neke od njih: Albanija, Antikrležijanci, Balkan, Crna Gora, Hrvati u Carigradu, Rusija i Balkan, Crvena Hrvatska i još neke. </p>
<p>Matica hrvatska je potkraj prosinca 1962. godine u Ilici (62) otvorila svoj, nažalost sada bivši, antikvarijat i u njega je već na početku počeo dolaziti jedan prosjedi gospodin koji je prebirao po starim knjigama i časopisima. Ubrzo smo se i upoznali i on mi se predstavio kao Štedimlija. No njegovo je puno ime i prezime: Savić Marković Štedimlija. Skoro svako jutro je odlazio u (staru) Sveučilišnu knjižnicu na Marulićevom trgu i u noj je obično do podne radio. No kako je stanovao blizu Britanskog trga u Zagrebu, išla mu je lokacija Matičina antikvarijata »na ruku«. Malo pomalo stali smo se pobliže upoznavati i uz crnu kavu kojom smo ga svaki put počastili počeo je prepričavati svoj veoma zanimljiv život. </p>
<p>U vrijeme Drugoga svjetskog rata u Zagrebu je »u ime države Crne Gore« obavljalo neke poslove. Godine 1945. negdje u zimi išao je u Beč i tamo je dočekao kraj rata. No, po nekoj crnogorskoj sklonosti prema Rusima, Ruse u Beču dočekao u - ruskoj zoni. Ali kad su ga se Rusi dočepali, nisu ga puštali punih deset godina! Strpali su ga odmah u logor pod svojom okupacijskom zonom, a u tih deset godina prošao je kroz sedamnaest logora.</p>
<p>Čim su Rusi su u ranim mjesecima godine 1955. S. M. Štedimliju pustili, odmah ga je u svoje ruke »uhvatila« jugoslavenska policija i ispitivala ga detaljno o njegovu životu u Sovjetskom Savezu, odnosno o životu u tamošnjim logorima. Kako S. M. Štedimlija nije bio »makar tko«, njega je ispitivao i isljeđivao o njegovu životu u Sovjetskom Savezu tada poznati isljednik Mata Rajković. Prema nekim pričanjima ljudi bliski Štedimliji, Amerikanci su mu nudili priličnu svotu dolara da »opiše i oriše« svoj život u sovjetskim logorima. </p>
<p>Je li taj zanimljivi Crnogorac iza sebe ostavio neku svoju biografiju, neki svoj životopis u sovjetskim logorima nije mi poznato. Koliko mi je poznato literaturu o Crnoj Gori je stalno tražio, kupovao i po nekim pričama iza svoje smrti, a ona je bila godine 1970. ili 1971., ostavio je te knjige Crnoj Gori. Bilo kako bilo, mislimo da nam je dužnost u dane priznanja Crne Gore kao neovisne države sjetiti se čovjeka koji je za svoju Crnu Goru živio, sanjao i o njoj pisao. Uz put rečeno: veliki krležijanac je bio.</p>
<p>Autor je profesor, antikvar u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Reforma i za usluge</p>
<p>Mnogo se piše i priča o reformi zdravstva. Ne znam znači li to da ću morati više plaćati za preglede i lijekove, ali ako tako i bude, ostat će problem koji je jednako težak kako za zdravstvo tako i za nas pacijente. Kad vas jednom liječnik iz ambulante uputi u bolnicu, to ne znači da ćete tamo napraviti sve što trebate.</p>
<p> Obično vas vozaju od odjela do odjela, od liječnika do liječnika i za svakog od njih u posebni laboratorij i za sve to uvijek morate imati novu uputnicu. Znaju li oni koji odlučuju u zdravstvu koliko je to papira, nepotrebnog čekanja, a valjda i novca? Svaki se taj papir plaća, pa nije čudno da novca nikad u zdravstvu dosta. Bolesnici pak najviše vremena gube na čekanju, jer nikako da se usklade dotok nalaza i ugovoreni pregledi. Apeliram na nadležne da naprave reformu i u organizaciji zdravstvenih usluga.</p>
<p>MARKO MAROVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dana je poluinformacija</p>
<p>»Žene zavladale gimnazijama i fakultetima«, naslov je članka objavljenog u Vjesniku 26. svibnja. U članku stoji da »na fakultetima - od ukupnog broja upisanih između 60 i 70 posto su studentice«.</p>
<p> Navedeni podatak je poluinformacija. Točni se podaci, primjerice, za Sveučilište u Zagrebu, za akademsku godinu 2003./2004., mogu pročitati u »Izvješću o radu Sveučilišta u Zagrebu« (Sveučilište u Zagrebu, lipanj 2005.). Te je godine bilo upisano ukupno 54 posto studentica (na sveučilišnim studijima 52 posto, a na stručnim 73 posto), odnosno na I. godini studija 53 posto (na sveučilišnim 51 posto, na stručnim 68 posto). Iz podataka za pojedina učilišta vidi se da udio studentica na Učiteljskoj akademiji iznosi 98 posto.</p>
<p>Ovdje navedeni postoci odnose se na sveučilišne i stručne studije Sveučilišta u Zagrebu. Uzevši u obzir veličine hrvatskih sveučilišta, vjerojatno dobro ukazuju i na ukupne prosječne odnose. Visok udio žena upisanih na Učiteljskoj akademiji, koji utječe na prosječne vrijednosti, može osobu nevičnu statističkim iskazima dovesti do pogrešnih zaključaka.</p>
<p>IVICA ŠTERNZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Radovi oduševili, a ZET zbunio građane</p>
<p>Protočnost prometa na tom će se području poboljšati barem 25 posto, rekao je načelnik Gradskog odjela za promet Stipan Matoš</p>
<p>Počelo je proširivanje Ljubljanske avenije, a od ponedjeljka su, duž sjeverne avenije, zatvoreni nogostupi za pješake i bicikliste dok bageri, na nekoliko mjesta istovremeno, kopaju i proširuju kolničke trake. Grad, tim kapitalnim projektom, namjerava Aveniji dodati po jedan novi trak u oba smjera, u dužini od 4,2 kilometra, od Selske do ulice Svilkovići.</p>
<p>Vjesnikovi su novinari popratili prvi dan radova i zabilježili reakcije građana. Većina je oduševljena i podržava dogradnju važne prometnice zbog pozitivnih učinaka u budućnosti. Ipak, neki negoduju zbog ponovnog kopanja i gužvi koje će popratiti radove.</p>
<p>Prvi bageri kopali su već kraj Remize, a radilo se duž cijele planirane dionice. Kolnici su iscrtani žutim trakama, koje privremeno reguliraju promet. Vozilo se malo sporije, no semafori su na svim raskrižjima i dalje radili pa gužve nisu bile ništa veće od uobičajenih. Dok se na sjevernoj strani avenije kopalo, južni su se nogostupi pripremali za radove. Također su uklanjane nadstrešnice na autobusnim stajalištima.</p>
<p>Zagrepčanima su, u ponedjeljak »premještena« autobusna stajališta, zadavala teškoće jer, kažu građani, nisu bila dobro označena. ZET-ove autobusne linije koje tuda prolaze, naime, više ne staju na stajalištima iza svakog raskrižja. Nova, privremena stajališta će se, za vrijeme radova, nalaziti prije raskrižja, na proširenjima kolnika za skretanje udesno.</p>
<p>To je zbunilo putnike, koji su na svakom »starom« stajalištu čekali i čudili se »kašnjenju« autobusa. Obavijesti o privremenim stajalištima samo rijetki su zamijetili jer su napisane na običnom bijelom papiru i nalijepljene na stupove pa su mnogi mislili da je riječ o reklamama.</p>
<p>»Podržavam dogradnju kolnika, a s novim mostom i podvožnjakom na Ljubljanskoj, ta će dionica napokon postati prohodna«, rekao je Marko Bebek, koji stanuje u Drvinju, blizu Ljubljanske avenije. S njim se slaže i Vesna Galamboš, koja se nada da će dodatni prometni trak smanjiti gužve šaleći se da se napokon »od Prečkog do centra neće morati voziti satima«. Ona, doduše smatra da ljeto baš i nije najbolje vrijeme za radove zbog turista koji će prolaziti tom najprometnijom zagrebačkom cestom.</p>
<p>Radovi na tom »najdužem« gradskom gradilištu potrajat će do 1. rujna, a u proširenje prometnica utrošit će se 120 milijuna kuna. Iz Gradskog ureda za izgradnju grada i promet mole građane za strpljenje i pridržavanje prometnih pravila privremene regulacije.</p>
<p>»Računamo s tim da će se protočnost prometa na tom području poboljšati barem 25 posto, a pozitivan učinak osjetit će i javni gradski prijevoz«, rekao je načelnik Gradskog odjela za promet Stipan Matoš, a proširenje Ljubljanske avenije je dugo očekivani projekt, koji je postao nužan za sustavno povećanje gradskog prometa.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Odgođen koncert Prljavog kazališta</p>
<p>S Bundekom se otvara i Floraart a koncert »Prljavaca« odgađa se za 8. lipnja. Na otvorenju, uz Bandića, i predsjednik Mesić?</p>
<p>Danas u 17 sati svečano se otvara novouređeno jezero Bundek, prije dvadesetak godina omiljeno kupalište Zagrepčana. S Bundekom se otvara i 41. Floraart, međunarodna vrtna izložba. No najavljeni koncert Prljavog kazališta, koji se također u utorak, u 21 sat, trebao održati na pontonskoj pozornici Velikog jezera, zbog loših je vremenskih prilika odgođen za 8. lipnja. Osim gradonačelnika Milana Bandića, svečanom će otvorenju, prema najavama, prisustvovati i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>Bundek je već u ponedjeljak bio potpuno spreman za otvorenje, a radnici Zrinjevca još su samo »glancali« zelene površine. </p>
<p>Nakon 20 godina zapuštenosti tako će Bundek zasjati novim sjajem. U uređenje prostora zaraslog u džunglu uključio se cijeli novi zagrebački holding, a današnjim će otvorenjem Zagrepčani i službeno dobiti na korištenje veliki prirodni kompleks, koji bi trebao zadovoljiti veliki dio rekreativnih potreba velegrada.</p>
<p>Na 50 tisuća četvornih metara posađeno je 150 tisuća cvjetova, 2700 grmova, 500 autohtonih stabala, postavljeno 150 drvenih klupa, 70 košarica za smeće, 10 sanitarnih čvorova, uređena su i dva velika dječja igrališta. Bundekom će se, među ostalim, razgranati pet tisuća četvornih metara nasipanih staza, postavljeno je dvadeset baza sa po četiri roštilja, park za skejtere, devet tuševa, tri osmatračnice za spasioce, uređene su prilazna cesta i javna rasvjeta, provedena je struja i odvodnja.</p>
<p> O sigurnosti posjetitelja, koji će vozila parkirati u ulici Bundek – na novom velikom parkiralištu s tristotinjak mjesta, dvadeset mjesta za osobe s posebnim potrebama i tri parkirna mjesta za autobuse – tijekom cijelog dana brinut će zaštitarska služba. </p>
<p>Veliko jezero Bundek preuređeno je i poribljeno tako da u njemu danas plivaju štuke i šarani. I Malo jezero je očišćeno, a većih zadiranja u njegov prirodni ambijent nije bilo.</p>
<p>Prostorom će gospodariti poduzeće Jarun, a za razliku od jarunskog jezera, na Bundeku neće biti noćnih klubova. Od ugostiteljskih objekata radit će samo jedan, za nužnu okrjepu. </p>
<p> Međunarodna vrtna izložba Floraart trajat će, u organizaciji poduzeća Zrinjevac, do 4. lipnja. Na izložbu cvijeća, koja se, nastavljajući tradiciju nekadašnjeg Sajma cvijeća, odvija 41. put, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, ulaz je za sve posjetitelje besplatan. </p>
<p>Odgađanjem koncerta, na kojemu se očekivalo nekoliko desetaka tisuća posjetitelja, otklonjena je i mogućnost oštećivanja cvijeća, postavljenog na 30 hektara izložbenog prostora.</p>
<p>Direktor Zrinjevca, Igor Toljan, objasnio je pobliže razloge odgađanja koncerta »Prljavaca«. »Zbog velike vlage područje Bundeka moglo se raskvasiti i postati blatno, a pritom bi samo stradala skupocjena tehnička oprema Prljavog kazališta. Odlučili smo odgoditi koncert, a svečanost otvorenja održat će se prema protokolu«. </p>
<p>Tehnička ekipa Prljavog kazališta u ponedjeljak je, zbog toga, raspremila svoju opremu s pontonske pozornice, koju je prošli tjedan postavila vojska. Pozornica će, međutim, ostati na Velikom jezeru jer će se na njoj, za ljetnih mjeseci, održavati Bundek fest s raznolikim kulturno - zabavnim događanjima.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prijave od 5. do 9. lipnja </p>
<p>Poduka će trajati 12 radnih dana – od 26. lipnja do 8. srpnja, a odvijat će se u Prvoj, Četvrtoj, Desetoj i Petnaestoj gimnaziji te Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga</p>
<p>Postalo je neprihvatljivim da se maturantima uzima toliki novac za pripreme za fakultet, a osim toga, svi bi trebali imati isti pristup fakultetima, rekao je zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Tihomir Tonković. On je u ponedjeljak, na konferenciji za novinare, objašnjavao razloge zbog kojih se Grad odlučio na organiziranje poduke za maturante. </p>
<p>Gradsko poglavarstvo odlučilo je, naime, da se u suradnji s pet srednjih škola organizira besplatna poduka maturanata kao priprema za prijemne ispite na fakultetima. </p>
<p> »Ne smijemo dopustiti da oni koji imaju novac, imaju i prednost nad onima koji ne mogu platiti određene pripreme za prijemne ispite«, rekao je Tihomir Tonković te istaknuo da su se neke stvari s vremenom otele kontroli. »Neke institucije već godinama pripremaju maturante, kao i neki privatni poduzetnici, no odnedavna je počeo veliki pritisak na učenike pa su neki profesori počeli za pristojne honorare i privatno pripremati učenike«, rekao je Tonković.</p>
<p>Instruktivni seminar za maturante Grada Zagreba, provodit će se u trajanju od najmanje 72 sata u 12 radnih dana. U I. i IV. (u Utrini) gimnaziji maturanti će se pripremati za upis na Filozofski, Edukacijsko-rehabilitacijski te Fakultet političkih znanosti i Učiteljsku akademiju. U XV. gimnaziji (MIOC) pripremat će se za Prirodoslovno-matematički, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Građevinski i Arhitektonski fakultet i Fakultet strojarstva i brodogradnje. Maturanti koji žele upisati Pravni i Ekonomski fakultet pripremati će se u X. gimnaziji (Klaićeva), a za upis na Prehrambeno-biotehnološki, Stomatološki, Farmaceutsko-Biokemijski i Medicinski fakultet pripreme će se održavati u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga (Vukovarska 269). </p>
<p>Svaki će predmet, kako je rekao Zlatko Stić, ravnatelj Škole Vladimira Preloga, imat će svojeg voditelja. Tihomir Tonković kaže da će maturanti u tih 12 dana moći zaokružiti znanje koje su stekli u četiri godine svoga školovanja, a besplatnim pripremama rasteretiti će se kućni budžeti. </p>
<p>Veronika Javor, ravnateljica XV. gimnazije, kaže da će programi po kojima će se maturanti pripremati, biti ciljani i usmjereni prema pojedinim fakultetima, a profesori koji će održavati instruktivne seminare bit će odabrani na natječaju. »Profesori svih srednjih škola koji žele raditi na instruktivnim seminarima , mogu se prijaviti na natječaj, a za to će biti dodatno plaćeni«, rekla je ravnateljica Javor i dodala da će škole nastojati da grupe učenika ne budu veće od 25, kako bi razina rada bila što kvalitetnija. Prijave učenika primati će se od 5. do 9. lipnja u odgovarajućoj školi, a poduka će trajati od 26. lipnja do 8. srpnja. </p>
<p>Pučko otvoreno učilište već 27 godina priprema maturante za upis na fakultet, a prema riječima Jelke Šušnić, rukovoditeljice Odjela za razvoj, zainteresiranost maturanata za programe priprema nije opala. »Čak i sada, kad postoji mogućnost da se maturanti besplatno pripremaju, nitko nije povukao svoje prijave. Naši su profesori ljudi s golemim iskustvom, programi po kojima radimo svake se godine nadopunjavaju, a profesori po potrebi prolaze i dodatne edukacije«, rekla je Jelka Šušnić.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zašto grad nema turističke autobuse </p>
<p>Klub nezavisnih zastupnika Borisa Mikšića predložio je Odboru za gospodarski razvoj da se uvedu turistički autobusi za razgledavanje grada. Time bi, objašnjava predlagač, Zagreb obogatio svoju turističku ponudu i vratio svojih 10 posto udjela u ukupnim turističkim prihodima Hrvatske u vrijeme bivše države. Taj projekt, objasnio je član Kluba Žarko Delač, ima i svoju ekološku komponentu, jer bi autobusi bili na plinski pogon. </p>
<p>»Projekt bi bio isplativ i samoodrživ, a turistima, ali i poslovnim ljudima omogućilo bi se brzo razgledavanje užeg centra grada i okolnih predjela, kao što su Sljeme, Jarun i Bundek«, obrazložio je Delač. On tvrdi da zasad takva razgledavanja organizira jedino Trgovačko društvo Vladimir Nazor, s tim da veliki novac odlazi vanjskim prijevoznicima, koji djecu voze u autobusima neprikladnima za turistički razgled. Zato Delač predlaže da se takvi turistički autobusi na plinski pogon kupe u okviru ZET-a, jer se to poduzeće već bavi tom djelatnošću pa bi sve bilo puno jeftinije.</p>
<p> Govoreći u ime grada, Stipan Matoš, načelnik Gradskog odjela za promet, rekao je kako bi ipak trebalo napraviti projekt ili studiju isplativosti, jer bi pri provedbi takve ideje moglo biti organizacijskih teškoća. [H.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Preko noći nas ostavili bez posla«</p>
<p>Na Dolcu namjeravaju graditi prostor za zbrinjavanje otpada </p>
<p>Odluka Uprave Tržnica Zagreb da se, zbog preuređenja dijela tržnice Dolac i Trga Petrice Kerempuha, štandovi zatvorenog tipa moraju isprazniti u roku dva dana, izazvala je ljutnju onih koji će zbog toga ostati bez posla. </p>
<p>»Dali smo 20 tisuća kuna za otvaranje štandova i praktički smo njihovi suvlasnici. Ovo je diktatura jer su nam zaprijetili da će nas, ako sami ne oslobodimo štandove, izbaciti preko noći«, rekao je ogorčeni trgovac. Njegov kolega, koji se također nije želio predstaviti, dodao je da njihov ugovor s Tržnicama istječe 31. prosinca i trebao bi im rok od najmanje 30 dana da napuste štand, a dali su im samo dva. </p>
<p>Miroslav Pupić Bakrač, pomoćnik direktora Tržnica Zagreb, kaže da odluka Gradskog poglavarstva o preuređenju Dolca i Trga Petrice Kerempuha, nalaže pražnjenje štandova. »Mi smo ljudima, koji rade na štandovima, ponudili zamjenu na drugim gradskim tržnicama, što su oni odbili jer je na Dolcu imaju najbolji promet«, rekao je gospodin Bakrač. Radnici tvrde da im Tržnice nisu ponudile nikakvu zamjensku lokaciju. </p>
<p>»Živimo od ovoga posla i s nama postupaju krajnje nehumano. Trebali su nam dopustiti da ostanemo do 31. prosinca, kako piše u ugovoru, a do tada bismo se već nekako snašli«, rekli su ogorčeni prodavači.</p>
<p>Gospodin Bakrač kaže da je Grad vlasnik površine, koju su samo unajmile Tržnice Zagreb kao javno-prometnu površinu. Kada se ona preuredi, napokon će se riješiti problem zbrinjavanja otpada na Dolcu. »Moramo ukloniti sve štandove da bismo ispod Trga Petrice Kerempuha sagradili prostor za odlaganje smeća, odnosno kontejnere, preše, alate, metle i lopate«, rekao je Bakrač. Prostor će biti klimatiziran i nestat će neugodni mirisi. Tako će Dolac spremnije dočekati turiste koji se spuštaju s Kaptola.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Treba li srušiti Richterovu zgradu?</p>
<p>O sudbini socrealističke zgrade iz 1960. unutar vlastelinskog kompleksa, odlučit će stručnjaci za spomeničku baštinu</p>
<p>Sudbina Richterove zgrade u spomeničkom kompleksu zaprešićkih Novih dvora, trenutno je predmet stručnih rasprava. Kako Vjesnik doznaje od zamjenika gradonačelnika Zaprešića Željka Turka, glavna je dilema hoće li se nekadašnji đački dom rušiti ili sačuvati od propasti.</p>
<p>Građevina, sagrađena 1960. u socrealističkom stilu, koja se ne uklapa u vlastelinski kompleks, ima potpis slavnog hrvatskog arhitekta i arhitektonski je primjer jednog razdoblja. »Posljednju riječ dat će struka!«, kaže zamjenik gradonačelnika Turk.</p>
<p>U tijeku je, naime, izrada detaljnog plana uređenja Novih dvora, kojim će se utvrditi konačna namjena toga kompleksa, pa tako i Richterove zgrade. Ukoliko stručnjaci kažu da se ona ne smije rušiti, stavit će se u funkciju golfa. Kako objašnjava Turk, nekadašnji đački dom mogao bi se obnoviti za hotelsko-apartmanski smještaj. Kakva će biti sudbina zgrade i konačna namjena cijelog spomeničkog kompleksa, javnost bi mogla saznati već za tri tjedna kada će se održati stručni skup o Novim dvorima. </p>
<p>No, krčenje šikare iza dvorca, koje ovih dana provode radnici Hrvatskih šuma, sve više razotkriva sablasnu građevinu, koja na Jelačićevom posjedu nikada nije trebala ni biti sagrađena. Vjesnikovi reporteri ušli su u Richterovu zgradu, smještenu između dvorca i neogotičke kapelice, na samo metar udaljenosti od začelja dvorca. </p>
<p>Iz zgrade se širi smrad amonijaka, a samo stotinjak metara dalje nalaze se elitno uređena golf vježbališta i kafić, koji bi uskoro trebao prerasti u restoran. Muhe, zidovi ispisani grafitima, ostaci noćnih zabava, urušeni stropovi - slika su unutrašnjosti desetljećima napuštenog đačkog doma. </p>
<p>Osim rješenja dileme o rušenju, trebao bi se raspisati natječaj za obnovu krovišta, temelja i vanjskih zidova dvorca, a provest će se u suradnji s Ministarstvom kulture. Za tu namjenu grad je ove godine izdvojio dva milijuna, a država 500 tisuća kuna. Procjenjuje se da će za uređenje dvorca trebati oko 25, a cijelog kompleksa oko 60 milijuna kuna. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Govoreći poljski Papa osvojio srca Poljaka</p>
<p>KRAKOV</p>
<p> - »Njemački Papa Benedikt XVI. možda je ispustio suglasnik ili dva tijekom svojih govora u Poljskoj, no njegovi pokušaji da govori tim slavenskim jezikom osvojio je srca Poljaka. Položio je test iz poljskog, bilo je očito da se muči sa suglasnicima, no razumjeli smo ga i vjerujem da je i on razumio nas. </p>
<p>Nakon ovog hodočašća mogu reći da je ovaj Papa stvarno Papa«, rekao je jedan od milijun sudionika na misi u nedjelju. Vatikan je objavio da je Benedikt XVI., koji govori njemački, talijanski, francuski, engleski i španjolski jezik, poljski vježbao mjesecima prije posjeta toj zemlji. Rezerviraniji od svog karizmatičnog prethodnika, Ivana Pavla II., Benedikt se na početku svog četverodnevnog posjeta strogo držao svojih fonetski pripremljenih govora na poljskom, a nakon toga se 'prebacivao' na službeni jezik Vatikana, talijanski. Do kraja putovanja, na kojem je prošao gradove i svetišta koja su oblikovala život njegovog prethodnika, izrekao je nekoliko šaljivih opaski koje su podsjećale na prethodnog Papu, a Poljacima se na toplom prijemu zahvalio te s njima molio na poljskom jeziku. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Oliver Kahn ili nadvožnjak ?</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - Od ponedjeljka sve putnike na ulazu u novosagrađenu minhensku zračnu luku dočekivat će ogroman plakat koji prikazuje njemačkog reprezentativca, vratara Olivera Kahna u atraktivnoj »paradi«. Plakat veličine 65 metara <FONT COLOR="#CC3300"><b>doima</b></FONT> se izdaleka kao nadvožnjak, a postavljen je kako bi putnike koji polijeću ili slijeću na minhenski aerodrom podsjetilo da je do početka »mundijala« u Njemačkoj još samo 10 dana. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Novinar otpušten zbog Pulitzera </p>
<p>TOLEDO</p>
<p> - List The Blade otpustio je novinara Georgea Tanbera koji je odboru za dodjelu Pulitzerove nagrade poslao anonimno pismo u kojem se kritički osvrće na ovogodišnju kandidaturu tog lista za prestižnu nagradu. Tanber, koji je u spomenutom listu radio 14 godina, otpušten je jer je ponašao neprikladno, pojašnjavaju u listu. The Blade je nominiran za Pulitzerovu nagradu jer je u travnju prošle godine objavio kako je vlada ulagala novac u rijetke kovanice pod vodstvom uglednog republikanskog »skupljača donacija« Toma Noea, koji je zbog umiješanosti u taj skandal optužen za krađu. Ne negirajući točnost teksta, u pismu Tanber tvrdi da je list za tu priču znao još 2004. godine te ju je pokušavao prikriti, u strahu da će njihova istraga biti diskreditirana. Tanber je u e-amilu upućenom odboru za Pulitzerovu nagradu naveo kako se o »Coingateu« trebalo pisati barem godinu dana ranije te da su urednici u The Bladeu, kada su saznali da se priča namjerno ignorira, trebali kazniti novinara odgovornog za to te obavijestiti svoje čitatelje. U listu, koji je Pulitzerovu nagradu dobio 2004. godine, pak navode kako su »The Blade i etika sinonimi«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Eksplozija u Airbusovoj tvornici </p>
<p>TOULOUSE</p>
<p> - U ponedjeljak rano ujutro u tvornici francuskog Airbus-a u Toulouseu došlo je do eksplozije u kojoj je ozlijeđeno pet osoba, izvijestili su službeni izvori. Do eksplozije je došlo na hidrauličnoj preši u jednoj od tvorničkih zgrada. Vatrogasci su izvijestili su kako je pet osoba ozlijeđeno u trenutku kada je se dogodila eksplozija te kada se zgrada djelomično srušila. Uzrok nesreće još je nepoznat. Na mjesto događaja odmah su poslane spasilačke ekipe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zatočeni mužjaci zebre ubijaju mladunčad</p>
<p>PRAG</p>
<p> - Češki istraživači otkrili su mračnu tajnu dragih zebra koje tako mirno poziraju posjetiteljima zooloških vrtova: mužjaci znaju biti djecoubojice. Dvojica zoologa proučavala su zebre i uginuća njihove mladunčadi u češkim zoološkim vrtovima i otkrila da pod nekim uvjetima odrasli mužjaci ubijaju mlade drugih očeva. Zebre u zatočeništvu imaju »visoku učestalost« infanticida i feticida, što znači da ubijaju mladunčad ili maltretiraju i hoće ozlijediti bređu kobilu da bi pobacila, kaže se u studiji objavljenoj u novome broju časopisa Folio Zoologica. Istraživači Jan Pluhaček s Karlova sveučilišta i Ludek Bartoš s praškoga istraživačkoga instituta za životinje proučili su 394 mladunčeta koja su došla na svijet između 1973. i 2000. u devet krda u kojima je bilo dvije do osam kobila. Ako je krdu nakon rođenja mladunčeta dodan novi mužjak, mlado je ugibalo u roku od tri mjeseca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Grublji sportovi zahtijevaju zaštitu genitalija</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - Dječaci koji se bave »grubljim« sportovima poput nekih borbenih vještina, zatim hokejem ili nogometom mogu zadobiti ozbiljne ozljede genitalnih organa ukoliko njihovi treneri ili roditelji ne poduzmu odgovarajuće mjere opreza, upozorili su njemački liječnici. »Dječaci koji se bave takvim sportovima trebali bi nositi neku vrstu zaštite za testise«, savjetovao je zamjenik predsjednika Profesionalne udruge pedijatara iz Münchena prof. Hans-Juergen Nentwich. Udarac u testise, osim boli može prouzročiti i unutarnja krvarenja. U težim slučajevima krvarenje se mora zaustaviti operativnim putem, jer bi u protivnom moglo doći do trajnog oštećenja tkiva skrotuma te steriliteta. Dr. Nentwich poziva roditelje da u ovakvim slučajevima odmah odvedu dijete liječniku, jer ono često ne može definirati gdje točno osjeća bol, budući je bol nastala testikularnom torzijom vrlo slična boli trbušne šupljine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Još dva slučaja ptičje gripe u Indoneziji</p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - Još dvoje Indonežana zaraženo je virusom ptičje gripe i to sojem H5N1, objavile su u ponedjeljak zdravstvene vlasti na temelju rezultata dobivenih iz laboratorija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Hong Kongu. Kad je od ptičje gripe u Indoneziji nedavno umrlo svih sedam članova iste obitelji, WHO je objavio da ne kani podizati razinu opreza jer je, priopćeno je, potreban veći broj slučajeva prijenosa bolesti s čovjeka na čovjeka, uz znakove da se smrtonosni virus sve lakše širi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pronađena kokoš zaražena virusom H5</p>
<p>BUKUREŠT</p>
<p> - Stotinjak peradarnika izolirano je u Bukureštu u ponedjeljak poslijepodne nakon otkrića novog mogućeg žarišta ptičje gripe u sjevernom predgrađu Bukurešta, doznaje se od lokalnih vlasti. »Prema preliminarnim analizama virus H5 je otkriven kod jedne kokoši pronađene mrtve sjeverno od Bukurešta«, rekao je predsjednik općine tog okruga Bukurešta Andrei Chiliman. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Pobjeda ratnih filmova </p>
<p>Odluka žirija da nagradi ratne filmove može se tumačiti željom da se pošalje poruka protiv američke okupacije Iraka, ali i povratkom žanrovskom filmu</p>
<p>Kad je žiri 59. festivala u Cannesu na čelu s kineskim redateljem Wongom Kar-Waiom objavio da je jednoglasno donio odluku o dodjeli Zlatne palme filmu »Vjetar koji njiše ječam« (The Wind That Shakes The Barley) redatelja Kena Loacha, ratnoj drami o irskom ratu za neovisnost, novinarski i kritičarski krugovi bili su iznenađeni kao rijetko kada.</p>
<p> Kako piše najslavniji američki kritičar današnjice Roger Ebert, ni u jednoj prognozi ovaj film nije bio naveden kao favorit za Zlatnu palmu. Vašem kritičaru, pak ostaje zadovoljstvo da ga je u subotu proglasio svojim osobnim favoritom za glavnu nagradu. </p>
<p>Šezdeset devetogodišnji Loach je osmi put imao film u konkurenciji Cannesa, no čak i dva puta, kada je prikazan izvan glavnoga programa, osvojio je nagradu međunarodne kritike (za »Riff-Raff« i »Black Jack«). Loachova izjava da je ovaj film korak u suočavanju Britanaca sa svojom imperijalističkom prošlošću svjedoči o njegovoj ustrajnoj političkoj angažiranosti, koja je obilježila sve njegove filmove. </p>
<p>»Vjetar koji njiše ječam« jedan je od tri prvonagrađena filma koji se s punim pravom mogu nazvati partizanskim, kako zbog partizanskog načina ratovanja irskih gerilaca, tako i zbog karakterizacije likova. </p>
<p>Irci doslovno idu »po šumama i gorama«, zasjedama otimaju oružje od dobro opremljenih Engleza, pojavljuju se našoj publici dobro poznati motivi domaćih izdajnika, kolaboracionista, odmazde okupatora i konačno braće na suprotnim stranama u sukobu. </p>
<p>Drugi partizanski film, nagrađen Velikom nagradom Žirija, jest »Flandrija« (Flandres) redatelja Brune Dumonta, ratna drama o nekolicini mladih ljudi iz flandrijskog sela koji prolaze kroz ratne traume, no taj film ne pratimo iz perspektive partizana (u neimenovanoj pustinjskoj zemlji), nego pripadnika agresorske vojske.</p>
<p> Agresori će na putu po gorama počiniti ubojstva nevinih civila, pa i silovanja, no takvi zločini neće proći nekažnjeno. Dumont nas stavlja u poziciju negativaca, tjerajući nas da pokušamo razumjeti njihove postupke, uvlačeći nas u njihove psihoze, strahove i dvojbe. </p>
<p>Treći nagrađeni partizanski film je bulajićevski ratni spektakl »Dani slave« (Days of Glory ili Indigenes) Rachida Bouchareba, čiji su glavni glumci Jamel Debbouze, Samy Naceri, Sami Bouajila, Roschdy Zem i Bernard Blancan podijelili nagradu za najboljega glumca. Film prati odiseju Alžiraca i Marokanaca koji se prijavljuju u francusku vojsku i spremni su dati život za »Domovinu« koja ih zapravo ne želi.</p>
<p>Zašto se žiri odlučio na nagrađivanje ratnih filmova? Prije odgovora na to pitanje, prisjetimo se da su i na Berlinaleu nagrađeni filmovi s (post)ratnom tematikom (»Grbavica« i »Put u Gauntanamo«). Nema sumnje da je situacija povezana sa sadašnjim trenutkom i da je odluka djelomice motivirana i željom da se pošalje poruka protiv američke okupacije Iraka. U Loachovu filmu naglašava se potreba da agresor napusti okupiranu zemlju, dok »Flandrija« osuđuje ratne zločine i ponižavanja, kakvih je u Iraku bilo. </p>
<p>Drugim razlogom trijumfa tih filmova može se smatrati zamor art filmovima i svojevrsni povratak žanrovskom filmu, osobito u slučaju Loacha i Bouchareba. Članovi žirija odlučili su glavnu nagradu dati filmu klasične dramaturgije, dok su smjeliji eksperimenti, pa čak i već etablirani suvremeniji autorski koncepti ostali bez nagrada. </p>
<p>Najugledniji filmski festival na svijetu tako je još jedanput pokazao da nam je u stanju prirediti najzanimljivija iznenađenja.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Stari Rimljani pali u zaborav</p>
<p>Očekuje se da će i ove godine uprava NP Krka izdvojiti oko 600.000 kuna za nove radove, koji bi trebali početi u kolovozu</p>
<p>DRNIŠ</p>
<p> – Ministarstvo kulture odobrilo je ove godine samo 250.000 kuna za konzervaciju istraženih dijelova jednog od najvažnijih arheoloških nalazišta u državi - kamenog rimskog amfiteatra nedaleko od Kistanja. Za nova istraživanja ove godine nije doznačena nijedna kuna. Istraživanja je velikim dijelom finacirao NP Krka na čijem se području nalazi Burnum, pa se očekuje da će i ove godine uprava parka izdvojiti oko 600.000 kuna za nove radove, koji bi trebali početi u kolovozu.</p>
<p>Joško Zaninović, ravnatelj Drniškog muzeja i voditelj istraživanja na arheološkom lokalitetu Burnum, zatečen je odlukom Ministarstva kulture, osobito nakon što je posebna komisija koncem prošle godine posjetila nalazište i konstatirala što je sve napravljeno od 2003. godine kad su počela istraživanja.</p>
<p>»Ministarstvu sam pravodobno poslao dva programa: za arheološka istraživanja i za arheološku konzervaciju. Sad u ministarstvu tvrde da prvi zahtjev uopće nisu primili, iako imam potvrdu da jesu. Sve je to neozbiljno i pitam se o čemu se zapravo radi. Netko nas očito želi diskreditirati, a iza nas stoje rezultati za koje su zainteresirani stručnjaci iz Europe, koji su nas lani posjetili. Ako je sporna moja ili stručnost jednog akademika kao što je Nenad Cambi i još četvorice doktora znanosti, koji rade na projektu Burnum, to netko treba kazati. Mislim da je u tom slučaju presudila niža razina«, rekao je Zaninović Vjesniku, ljutit i na Šibensko-kninsku županiju, koja je obećala novac za istraživanje Burnuma, ali ga još nije odobrila.</p>
<p>Projekt istraživanja i konzervacije Burnuma bio kandidiran i za bespovratna sredstava iz CARDS programa, ali ni tamo nije prošao, iako je sve učinjeno po smjernicama CARDS-a. »Potrošili smo nekoliko mjeseci dragocjenog vremena i na kraju ništa. U negativnom odgovoru, koji smo dobili od CARDS-a, spočitava nam se da Sveučilište u Zadru s kojim surađujemo na projektu Burnum nije legitimno, zatim da nas finacira Ministarstvo kulture, odnosno NP Krka, a oni nam, kažu, ne smiju biti partneri, jer je riječ o državnim ustanovama! Tražili su da pronađemo 20 posto vlastita novca, a mi smo uspjeli osigurati dvostruko više. Dobili smo i bankovno jamstvo da smo likvidni. Ni to nam, međutim, nije pomoglo. Iz CARDS-a su nam savjetovali da angažiramo ljude, koji za njih rade programe, ali sam to odbio, jer smo sami u stanju kvalitetno izraditi programe. Očito je to presudilo«, napominje Zaninović.</p>
<p>Na Burnumu su nedavno boravili stručnjaci s bolonjskog sveučilišta, koji su na neistraženom dijelu bivšeg vojnog rimskog logora Burnuma obavili georadarska ispitivanja, koja su potvrdila postojanje zidova ispod zemlje, gdje arholozi nisu znali da postoje. »Upravo na tom dijelu, u kolovozu ćemo početi istraživanja, kojima se arheološka struka na tom projektu raduje, a s nama će biti i stručnjaci s bolonjskog sveučilišta, iz gradića Aqua Viva. Na dijelu logora, koji nam je poznat, georadarska ispitivanja su potvrdila postojanje kamene arhitekture ispod zemlje. Tu smo arhitekturu otkrili primjenom najjednostavnije metode, tzv. otkosa trave. Tamo, gdje je trava svjetlije boje, postoje zidovi ispod zemlje, pa nije bilo teško utvrditi kuda se oni protežu«, napominje Zaninović.</p>
<p>Na mjestu tog bivšeg vojnog logora, nakon što ga je napustila rimska vojska, osnovan je municipij. Arheolozi žele utvrditi rane i kasne faze logora. »Za razliku od amfiteatra, za koji znamo kad je dobio sadašnji oblik, kad je u pitanju logor, to ne znamo, jer su slojevi izmiješani i tek se trebaju preciznije odrediti. Bivši vojni logor Burnum imao je s tri strane velike obrambene zidine, a s južne strane ih nije bilo, jer se tu nalazi kanjon rijeke Krke. Logor se protezao na površini 350 sa 400 metara i upravo će se taj vanjski dio logora u ljeto istraživati nakon čega ne bi smjelo biti teško odrediti smjer ulica, ulaza u logor...</p>
<p>Rezultati istraživanja</p>
<p>Rimska XI. legija stalno je boravila na Burnumu do 68.-69. godine kad je povučena u Italiju za vrijeme građanskog rata nakon Neronove smrti. Kao zamjena, došla je IV. legija s počasnim naslovom Flavia Felix, koja je na Burnumu ostala do 86. godine. Burnum je postao municipij u doba rimskog cara Hadrijana. Grad je imao važnu ulogu sve do kasne antike. Prva istraživanja na Burnumu bila su 1912. godine, a vodio ih je Austrijski arheološki institut iz Beča.Tada je otkriveno srce logora i kasnijeg naselja. Druga istraživanja provedena su 1970. i 1971. godine, ali su radovi bili ograničeni na malo područje u središtu logora. Nova istraživanja počela su 2003. godine nakon burne javne rasprave u medijima o tome je li Burnum imao amfitetar ili nije. Istraživanja su ubrzo rezultirala senzacionalnim otkrićem velikog kamenog amfiteatra elipsastog oblika, koji je mogao primiti oko 10.000 gledatelja. Amfiteatar, koji je služio kao vježbalište za vojsku i mjesto za zabavu i razonodu, imao je četiri ulaza, svetište, svečanu ložu, vlastitu odvodnju, a građen je dijelom na litici. Dosad je pronađeno dosta vrijednog materijala - novca, stakla, fibula, keramike, opreme za konje, opeke, crijep, nekoliko velikih kamenih gromada s uklesanim motivima cvijeća kao ukras amfitetara.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ispitivanje hrvatske stvarnosti </p>
<p>U prvi krug ulaze Ana Karić, Rene Medvešek, Olivera Baljak, Dubravko Mihanović, Krešimir Mikić, Mate Matišić, Milan Pleština i Sreten Mokrović </p>
<p>Tko ulazi u prvi krug izbora novoga laureata za tradicionalnu Vjesnikovu nagradu »Dubravko Dujšin« za 2005. godinu, koja nosi ime velikana hrvatskoga glumišta i dodjeljuje se od 1977. godine, u nedjelju je odlučivao posebni ocjenjivački sud. A činili su ga: glumica Urša Raukar (predsjednica), Dora Ruždjak Podolski (redateljica), Pavo Marinković (dramaturg i dramski pisac), Ivica Buljan (dramaturg i redatelj) te Helena Braut (kazališna kritičarka).</p>
<p>Mogućnost da postanu dio vijenca uglednih dobitnika, a do sada je izabrano njih 49, među kojima su se našla iznimna imena koji su srce, dušu i, posebice, životnu energiju i elan nesebično poklanjali daskama koje život znače, nakon prvoga izlučnoga sastanka dobilo je osam kandidata.</p>
<p>Riječ je, redom, o umjetnicima koji su se u protekloj godini istaknuli svojim predanim radom, požrtvovanošću i vrijednim interpretacijama i umjetničkim dosezima u osebujnom prenošenju problema hrvatske stvarnosti, te scenski pokazali boljetice našeg društva koje nas se i te kako dotiču. Tako je u prvi krug ušla dramska umjetnica Ana Karić, iznimnog filmskog i kazališnog opusa, koja je u protekloj godina tumačila s posebnim načinom »scenske izloženosti« Agatu, amblematsku ulogu ženske dramske literature u predstavi »Zločin na kozjem otoku« nastale po drami Uga Bettija, a premijerno izvedene u režiji Senke Bulić, 22. listopada u Istarskome narodnom kazalištu. Također, veličanstven je i njezin monolog izrečen u projektu »Kineski rulet« Damira Bartola Indoša, kojega je premijera bila 6. svibnja 2005. godine u Teatru ITD. </p>
<p>Svestrani autor, glumac i redatelj Rene Medvešek predstavom »Vrata do«, nastalom po pripovijesti »Jedanaest ubode ljutnje« Svjetlana Lacka Vidulića, premijerno izvedene 17. prosinca 2005. godine u Zagrebačkome kazalištu mladih, pomaknuo je, po tko zna koji put, granice u domaćem kazalištu, ponudivši fascinantan i nezaboravan teatarski događaj. Glumica riječkoga HNK Ivana pl. Zajca Olivera Baljak, naglašena komičnog nerva, dojmljivo je interpretirala rolu Poline Andrejevne u Čehovljevu »Galebu«, premijerno postavljenoga 9. travnja 2005. godine u njezinu matičnom kazalištu, u režiji Jagoša Markovića.</p>
<p>Nadareni dramski pisac Dubravko Mihanović kandidira se za dramu »Žaba« u kojem je ocrtao nevolje poslijeratne Hrvatske što se prelamaju u pojedinačnim tragično obojenim sudbinama, premijerno izvedenu 6. studenoga 2005. godine, polukružnoj dvorani Teatar ITD, u režiji Franke Perković.</p>
<p>Glumac ZKM-a Krešimir Mikić s mnogo umješnosti oblikovao je ulogu Cyrana u predstavi »Cyrano de Bergerac« po predlošku Edmonda Rostanda, premijerno izvedene 11. svibnja 2005. u osječkom HNK, u režiji Zlatka Svibena.</p>
<p>Plodni dramski pisac Mate Matišić ulazi u izbor za »Dujšina«, i to za dramski triptih »Posmrtna trilogija« koja se sastoji od drama: »Sinovi umiru prvi (u izdanju Dramska biblioteka Gavella 2005. godine), »Žena bez tijela« i »Ničiji sin«. »Sinovi umiru prvi« praizvedeni su 15. prosinca 2005. u DK »Gavella« u režiji Božidara Violića, a »Ničiji sin« bit će izveden u okviru ovogodišnjih »3. riječkih ljetnih noći«, u režiji Vinka Brešana. </p>
<p>Glumac Milan Pleština, koji sve više pokazuje raskoš svoga talenta, ulazi u prvi krug za kreaciju uloge Velečasnoga Shannona u predstavi »Noć iguane« Tennesseeja Williamsa u režiji Janusza Kice, izvedene 6. kolovoza 2005. godine u Vili Dalmacija, u okviru Splitskoga ljeta. </p>
<p>Dramski prvak DK »Gavella« Sreten Mokrović kandidiran je zbog nekoliko odličnih uloga ostvarenih u lanjskoj godini. U prvom redu to je uloga Zeke u predstavi »Žaba« Dubravka Mihanovića, u režiji Franke Perković. Zatim, za niz uloga ostvarenih u »Gavelli«, među kojima su: uloga šefa željezničke postaje Toma Hudeca u predstavi »Sudnji san« Ödöna von Horvátha, u redateljskom viđenju Georgija Para, premijerno izvedena 11. veljače 2005., interpretacija Crte u »Ptičicama« Filipa Šovagovića i režiji Ozrena Prohića, premijerno postavljenih 6. svibnja 2005., te mafijaša Ivice u predstavi »Sinovi umiru prvi« Mate Matišića i redatelja Božidara Violića, premijerno insceniranih 15. prosinca 2005. </p>
<p>Svečana dodjela svih Vjesnikovih nagrada održat će se u KD »Lisinski«, u četvrtak 29. lipnja. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Slikar sušačkih prizora </p>
<p>Na dvjema izložbama prvi put bit će predstavljene mnoge slike Vilima Svečnjaka koji je ostavio traga u kulturnoj povijesti Rijeke </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Stota obljetnica rođenja Vilima Svečnjaka (Zagreb, 12. srpnja 1906. - 3. lipnja 1993.) akademskog slikara, organizatora likovnog života u Rijeci nakon Drugoga svjetskog rata, utemeljitelja i prvog ravnatelja Galerije likovnih umjetnosti (sada Muzej moderne i suvremene umjetnosti), u Rijeci će, uz potporu Ministarstva kulture i Grada Rijeke, biti obilježena dvjema izložbama. U organizaciji MMSU-a, kazala je kustosica Daina Glavočić, od 30. svibnja do 4. srpnja u Malom salonu na Korzu bit će postavljeni manje poznati i rijetko izlagani radovi nastali za vrijeme Svečnjakovih boravaka u Rijeci od 1936. do 1951. godine, grupirani u tri tematske i vremenske cjeline. </p>
<p>To su portreti Riječana (V. Schwalba, V. Paravić, B. Antić, S. Antić- Bašić, L. Pajkurić, B. Vilfan), vedute Rijeke i Sušaka - ekspresivni crteži iz poznatih ciklusa »Petrica Krempuh« i »Iz cirkusa«, koje je poslije još godinama razrađivao u mnogobrojnim inačicama i tehnikama, te socrealistički prikazi iz vremena poslijeratnih radnih akcija na obnovi i izgradnji ratom razrušene Rijeke - dokumentarne skice, te crteži riječke dokolice. Svečnjak je djetinjstvo proveo u Čabru, a u ranoj mladosti bio je upućen na Sušak, gdje je kao privatni učenik položio dva razreda sušačke Realne gimnazije. Tu je često boravio kod obitelji Schwalba, s čijih je prozora skicirao i slikao vedute Sušaka i Brajdice, prizore iz luke i portrete Suščana. </p>
<p>Na Sušaku je 1941., a potom i u Kostreni godinu poslije pronašao utočište, kada je zbog progona lijevo usmjerenih intelektualaca i komunista morao napustiti Zagreb. U Rijeci je od 1945. do 1951. godine organizirao kulturni i umjetnički život. S grupom riječkih umjetnika je 1946. godine osnovao Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske, te bio njegovim prvim predsjednikom do 1951. godine. Novim didaktičkim metodama promicao likovnu kulturu mladih i postavio prvu državnu izložbu dječjeg crteža. </p>
<p>U Galeriji Arh, kazala je ravnateljica Branka Arh, od 30. svibnja bit će postavljeno 17 Svečnjakovih radova iz autorove donacije Čabru, koja ima 43 slike. Ravnatelj MMSU-a Branko Franceschi najavio je da će ta ustanova uskoro pokrenuti inicijativu da se Svečnjakove freske u riječkim osnovnim školama »Nikola Tesla« i »Turnić« o kojima javnost malo zna, stave pod zaštitu i obnove novcem od spomeničke rente. Za riječku izložbu organizatori su autorove slike posudili iz privatnih zbirka, ali i Grada Zagreba kojemu je Svečnjak darovao 860 djela. Iako su popisana i inventirana, javnost ih još nije vidjela.</p>
<p>Riječka izložba prikazat će i jednu od rijetkih Svečnjakovih satiričnih slikovnica »Bio jednom jedan kralj (Perica se zvao)« koja govori o monarhiji i političkim događajima. »Iako je Svečnjak bio plodan stvaratelj, monografiju nije dobio ni za života, ni poslije smrti, pa će ova izložba prikazom nekih nepoznatih, zanemarenih i još neobjavljenih djela upotpuniti raznolikost njegova rada«, poručila je Glavočić. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dobitnici »Nagrade Vladimir Nazor« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo kulture objavilo je dobitnike »Nagrade Vladimir Nazor« za 2005. za životno djelo i godišnje nagrade za književnost, glazbu, filmsku umjetnost, likovne i primijenjene umjetnosti, kazališnu umjetnost te arhitekturu i urbanizam.</p>
<p> Na osnovi odluke Odbora nagrade, dobitnica nagrade za životno djelo za književnost je Irena Vrkljan, a godišnje nagrade Delimir Rešicki za pjesničku zbirku »Aritmija«. Vladimir Krpan dobitnik je nagrade za životno djelo za glazbu, a godišnje nagrade Neven Belamarić za ulogu kralja Markea u operi »Tristan i Izolda« R. Wagnera.</p>
<p>U području filmske umjetnosti nagradu za životno djelo dobio je Zoran Tadić, a godišnju nagradu Tomislav Radić za film »Što je Iva snimila 21. listopada 2003.«. Nagradu za životno djelo za likovne i primijenjene umjetnosti dobio je Vjekoslav Vojo Radoičić, a godišnju nagradu Mladen Galić za retrospektivnu izložbu u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu.</p>
<p> Vanja Drach dobitnik je nagrade za životno djelo za kazališnu umjetnost, a godišnje nagrade Josip Genda za uloge Oca u predstavi »Osmi povjerenik«, Nonna u predstavi »Noć iguane« te Diderota u predstavi »Libertinac«. U području arhitekture i urbanizma nagradu za životno djelo dobio je Mirko Maretić, a godišnju Saša Randić i Idis Turato za projekt realizacije Osnovne škole Frana Krste Frankopana na Krku. Svečana dodjela »Nagrade Vladimir Nazor« održat će se 19. lipnja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Inkubator novih dramskih tekstova</p>
<p>Projekt je pokrenuo internetski portal Teatar.hr, a radionicu vodi redatelj iz Edinburgha Lorne Campbell</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Internetski portal Teatar.hr pokrenuo je projekt »Inkubator« s namjerom pružanja pomoći mladim dramskim piscima. U sklopu »Inkubatora« u travnju je objavljen i natječaj za nove dramske tekstove autora mlađih od 35 godina.</p>
<p> Od 13 pristiglih tekstova izabrane su četiri drame, čiji su autori pozvani na međunarodnu radionicu u Splitu, koju do 2. lipnja vodi redatelj Traverse Theatrea iz Edinburgha Lorne Campbell. </p>
<p>»Inkubatorov« tim u sastavu Nora Krstulović, Olja Lozica i Saša Božić odabrali su drame »Stablo jabuke« Rudolfa Lokasa, »Profesionalce« Branka Ružića, »Moritzcov trg« Nikole Tuteka i »Krvavi labud« Siniše Bahuna, a kao rezerva se predstavlja i »A.tonalna P.anika« Luke Rukavine.</p>
<p> U listopadu će započeti pripreme za pokuse scenskih čitanja u zagrebačkom Teatru ITD. Čitanja će režirati mladi hrvatski redatelji, a realizirat će ih glumački profesionalci ili studenti. Pozivnice za scenska čitanja bit će upućene i ravnateljima domaćih kazališnih kuća.</p>
<p> Predstavljajući »Inkubator« u Splitu, Olja Lozica je istaknula kako njihov stručni tim piscima ne obećava producentske uvjete koji osiguravaju uprizorenje teksta, a ne nudi ni novčane nagrade.</p>
<p> Osim Teatra ITD i Traverse Theatrea, podršku projektu pružili su Britanski savjet u Hrvatskoj i HNK Split. Ravnatelj drame splitskog HNK Elvis Bošnjak pozdravio je novi projekt internetskog portala Teatar.hr. [Mira Jurković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Nogomet ne igraju samo napadači </p>
<p>Je li Niko Kranjčar doista najveća »rupa« naše selekcije? Mogli bismo ovako reći - igra na mjestu na kojem je odgovornost najmanja i na kojem pogreške nisu suviše kažnjive </p>
<p>Koliko hrvatska javnost vjeruje svojoj nogometnoj reprezentaciji? Takvo što je u ovom trenutku procijeniti i odgovor, zapravo, varira iz dana u dan. Dojam je da velik dio te naše javnosti percipira reprezentaciju u »crno-bijeloj tehnici«, što se zorno zrcali upravo na primjeru posljednjih dviju prijateljskih utakmica. </p>
<p>Kada, dakle, nogometaši Zlatka Kranjčara »razmontiraju« Austriju usred Beča sa 4-1, naš prosječni navijač u njima vidi snagu dostatnu za finale Svjetskog prvenstva. No, kad ta ista družina samo pet dana kasnije jedva, pogotkom iz jedanaesterca u 92. minuti, remizira protiv Irana u Osijeku, mnogi joj ne bi prognozirali nijednu pobjedu u skupini. Čini nam se, međutim, da pritom malo tko gleda - suparnika. A za utakmicu je potrebno dvoje. I dok je Austrija nastupila sa četvoricom debitanata i predstavila momčad koja još nikad nije igrala zajedno, Iranci su jedna od ponajboljih azijskih selekcija i upravo su pri finalizaciji stvaranja sastava i forme za SP. Dakle, niti pobjeda u Austriji znači posebnu snagu naše reprezentacije, niti osječki remi predstavlja poseban minus. </p>
<p>Slična je matrica i na primjeru Nike Kranjčara. U pobjedi protiv Bugarske u kvalifikacijskoj utakmici u Sofiji imao je praktički status nacionalnog heroja, dok je danas na udaru žestokih kritika, iako njegova igra zapravo i nije bitno drukčija. Niko Kranjčar nije nogometni genijalac, ali pretenciozno bi bilo reći da ne bi imao mjesta među putnicima za SP, kao što to mnogi žele sugerirati. A je li on doista najveća »rupa« naše selekcije? Mogli bismo ovako reći - igra na mjestu na kojem je odgovornost najmanja i na kojem pogreške nisu suviše kažnjive. Mogao bi biti aktivniji i učinkovitiji. Kranjčar zapravo ordinira iza dvojice napadača, iako ulogu pravoga kreatora i asistenta ima upravo jedan od te dvojice ofenzivaca - Dado Pršo. </p>
<p>S druge strane, niti trkački element baš nije vrlina mlađega Kranjčara. Ali, zato iza sebe ima dvojicu »pokrivača«, dvojicu zadnjih veznih - Niku Kovača i Igora Tudora. Iako, zanimljivo bi bilo vidjeti kad bi Hrvatska rabila varijantu sličnu onoj iz njemačke selekcije. Tada bi iza ofenzivnoga veznog djelovala dvojica igrača sredine terena, od kojih bi tek jedan bio klasični defanzivni vezni. Onaj drugi bi imao zadatak probijati, dijeliti lopte prema naprijed, asistirati, aktivnije sudjelovati u završnicama akcija... U Hrvatskoj je takav profil igrača, primjerice, Luka Modrić. </p>
<p>Napad je, pak, najbolji dio ove momčadi. Pršo je generator cijele ove generacije, Klasnić u reprezentaciji napokon postaje »Klasnić iz Werdera«, jedino je pitanje koliko će Olić biti spreman s obzirom na dugu pauzu zbog ozljeda. Štoviše, izbornik Kranjčar je čak najavio da bi Brazilu mogao suprotstaviti formaciju s trojicom napadača. Kad tome pridodamo i Niku Kranjčara, ispada da bismo na »carioce« navalili sa četvoricom ofenzivaca. To bi možda i moglo biti dobro s obzirom na vremešnu brazilsku obranu. Ali, bojimo se i pomisliti što će se onda događati na ostalim dijelovima terena? </p>
<p>Glavni trkač nam je 35-godišnjak</p>
<p>Danas se pojavljuje svojevrsni apsurd da je u hrvatskoj reprezentaciji glavni trkač u sredini terena 35-godišnjak. Riječ je, dakako, o Niki Kovaču. Pitanje je onda što takva reprezentacija može u borbi s prekaljenim »trkačkim terijerima« na SP. Nadalje, kad Niko Kovač nije na svojoj razini, kad ga muči istegnuće mišića, kao što je slučaj ovih dana, tada mora uskočiti Srna i više prilaziti sredini terena te pokrivati taj prostor. No, to se, pak, ne sviđa izborniku koji je upravo Srni, nakon utakmice protiv Austrije, spočitnuo bjegove desnog boka prema sredini. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hoće li Didulica debitirati protiv Brazila </p>
<p>Za Pletikosu se pisalo da nas je svojim obranama odveo na SP u Japan i Koreju. Danas nije ni na 50-postotnoj razini iz tog razdoblja. U Austriji je teško pogriješio, a u Osijeku pokazao nesigurnost </p>
<p>Dvoboj protiv Irana (2-2) pokazao je, nažalost, sve mane hrvatske momčadi, koje su i te kako vidljive samo dva tjedna uoči prvog ispita na svjetskoj smotri, 13. lipnja protiv Brazila u Berlinu. Dok se nakon utakmice protiv Austrije (4-1) pričalo samo o vrlinama, sada nakon osječkog dvoboja svi govore o manama. S pravom! U hrvatskoj momčadi štošta nije štimalo u zadnjem redu, ali i kod vratara, pa ćemo se probati malo poigrati i vidjeti u kakvom su stanju i formi vratari i obrambeni igrači hrvatske reprezentacije. </p>
<p>Stipe Pletikosa nesumnjivo je dobar vratar, ali se nakon ozljede prije dvije godine u Portugalu, koja ga je koštala nastupa na europskoj smotri, teško vraća u formu. Nije branio u Šahtaru, vratio se u Hajduk, gdje je spletom okolnosti imao mnogo posla, jer je Hajduk u ovom prvenstvu praktički bio vreća za napucavanje. U jednom je trenutku vratio formu, no sve je to daleko od onoga Stipe kojeg znamo otprije nekoliko godina. Čak se za njega pisalo da nas je svojim obranama odveo na SP u Japan i Koreju. Doista je bio izvrstan u tim kvalifikacijama. </p>
<p>Danas Pletikosa nije ni na 50-postotnoj razini iz tog razdoblja. U Austriji je teško pogriješio kod pogotka, u Osijeku, doduše, nije bio krivac ni za jedan pogodak, ali je u nekoliko navrata pokazao nesigurnost. Napose u istrčavanjima, a taj mu je dio vratarskih referenci oduvijek bio mana. Njegova nesigurnost utječe na sigurnost cijeloga zadnjeg obrambenog reda. </p>
<p>U pričuvi čekaju Tomislav Butina i Joey Didulica. Butina nije branio nekoliko mjeseci i prema vlastitom priznanju još nije spreman za prvog vratara. To je velika šteta, jer se taman ustalio kao prvi vratar reprezentacije, a nenastupanje u klubu koštalo ga je tog mjesta. U kakvoj je formi Butina morat ćemo vidjeti na jednoj od ove dvije prijateljske utakmice. </p>
<p>Didulica je zacijelo dobar vratar, no sve je donedavno bio treći vratar hrvatske vrste. I kako ga sada postaviti da praktički debitira u jednoj natjecateljskoj utakmici, i to baš na SP-u protiv Brazila!? Mogao bi to biti sulud potez. U njegovo pojavljivanje na vratima protiv Brazila mogu vjerovati samo zanesenjaci. Dakle, vratarsko je pitanje prije SP-a zapravo najintrigantnija »trojba« izbornika Kranjčara. </p>
<p>Hrvatski je obrambeni red slovio kao najstabilniji dio naše reprezentacije. U kvalifikacijama je iznio golem dio posla. Postići pogodak Hrvatskoj bio je rjeđi od pomrčine sunca, ali je, eto, protiv Irana Hrvatska primila dva pogotka, ne zna se koji na smješniji način. Kod prvoga je beskompromisan stoper Tomas potpuno zaboravio na Karimija, a kod drugoga je Mario Tokić napravio pogrešku života, koja će zasigurno utjecati na njegovo samopouzdanje. Šteta je što naši obrambeni igrači tako griješe, jer će to utjecati na njihovu sigurnost i na SP-u. </p>
<p>Nažalost, i Robert Kovač, koji je odličan što se samopouzdanja tiče i jedan je od najboljih obrambenih igrača na svijetu, u jednom je trenutku nevjerojatno pogriješio u Osijeku. Jesu li našim obrambenim igračima noge teške od napornih priprema ili je riječ o već učestaloj pojavi, preostaje nam vidjeti u preostala dva prijateljska dvoboja, 3. lipnja protiv Poljske i 7. lipnja protiv Španjolske. </p>
<p>Da problem bude ozbiljniji, moramo navesti i ozljedu Josipa Šimunića, koji je preskočio ove dvije prijateljske utakmice, ali još uvijek osjeća bolove, pa nitko ne može biti siguran kad će pojačati ovako nesigurnu hrvatsku obranu. Uglavnom, kod vratara i obrambenih igrača navikli smo na mnogo bolje dane. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blaževićev duh već vlada Kranjčevićevom </p>
<p>Zagrebov predsjednik Dražen Medić podsjetio je Blaževića na 1982. godinu, kad je s podjednako mladim Dinamovim kadrom, kao što je sada Zagrebov, osvojio naslov prvaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ono najbitnije za klub iz Kranjčevićeve - i fizičko pojavljivanje u Zagrebovim prostorima novog trenera Miroslava Blaževiće, a ne samo deklarativno, pričekat će još dan-dva. Međutim, najavljeno potpisivanje ugovora u Kranjčevićevoj za ovaj ponedjeljak malo koga navodi na sumnju. Znano je da je kod Blaževića riječ vrjednija od bilo kakvog dokumenta. </p>
<p>Ipak, iako se u klubu ne poriče da bi svi željeli vidjeti čudo zvano Ćiro kako bi se zavrtjela priča koja neizostavno ide uz njega, ima i razumijevanja za to. Blaževićeva se obveza u sklopu humanitarne akcije ocjenjuje kao plus u novom imidžu kojim bi se Zagreb trebao podičiti. Jer, iako je do neki dan, kad je Blaževićev dolazak u Zagreb tek procjenjivan kao opcija, bilo i izvjesnih sumnji, svaki je novi dan mijenjao to stanje. </p>
<p>Stoga i nije čudno da Dražen Medić, Zagrebov predsjednik, svoj prvotni sumnjičavi stav o svrsishodnosti Blaževićeva dolaska sasvim korigira, ne stideći se toga da i on mijenja mišljenje: </p>
<p>»Kad je Blažević u pitanju, onda se toga ne stidim već stoga što je njegov pristanak u biti kompliment ovom klubu i igračkom kadru«, tumači Medić, koji je pritom pronašao i argument u prilog tvrdnji da je i Blažević profitirao dolaskom u Zagreb: </p>
<p>»Objektivno gledano, nakon Blaževićeve ne baš blistave sezone, zar se ne može reći da su Zagrebove raširene ruke prema njemu ujedno unošenje novog daha života u Ćiru?« </p>
<p>Osim što Medić kaže da se svakodnevno sastaje s Blaževićem, dodaje da su već razgovarali o određenim planovima. Zadovoljan je činjenicom što se nakon zajedničke analize postojećeg igračkog kadra i Blažević slaže da u Zagrebovoj momčadi ne treba raditi prevelike zahvate. Dapače, Medić s ushitom navodi kako je Blaževiću izrekao svoja sjećanja na 1982. godinu, kad je tadašnji Dinamov kadar po prosjeku godina bio sličan današnjem Zagrebovom: </p>
<p>»Uh, kako se toga sjećaš«, priča Medić da mu je uzvratio Ćiro i da je pritom i te kako shvatio skrivenu Medićevu poruku i želju. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Poraz Ekvadora, Estonija - Turska 1-1 </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Nogometna reprezentacija Makedonije priredila je veliko iznenađenje, pobijedivši u prijateljskom ogledu u Getafeu sudionika predstojećega Svjetskog prvenstva Ekvador s 2-1. Pogotke za Makedoniju postigli su Mitreski (28) i Sumulkoski (62 - 11 m), dok je strijelac za Ekvador bio Carlos Tenorio (25). Prijateljsku su utakmicu odigrale Turska i Estonija. Utakmica je završila bez pobjednika rezultatom 1-1. Turska je povela pogotkom Goekhana Uenala u 53. minuti, a rezultat je izjednačio Tarmo Neemelo u 87. minuti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Gospić preokretom do naslova</p>
<p>Šibenčanke će utjehu imati u osvojenoj regionalnoj ligi i Kupu Ružice Meglaj Rimac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Finale doigravanja počelo je i završilo istim brojkama. Košarkašice Gospića otvorile su finale porazom 61-80, da bi u petoj utakmici protiv Šibenika preokrenule znamenke i stigle do pobjede 80-61 za konačnih 3-2 u finalu hrvatskog prvenstva. Gospićanke su tako prva ekipa u hrvatskom prvenstvu koja je uspjela preokrenuti zaostatak 0-2 i osvojiti naslov prvakinja. Znamenke u finalu košarkašica tu nisu rekle posljednju riječ, parne godine pokazale su se sretnima za igračice Vlade Brkljačića, koje su naslov hrvatskih prvakinja osvojile četvrti put, svake druge godine od 2000. do 2006. godine. Zanimljivo je da se Gospićankama isplatila promjena trenera u finalu, nakon što je Vječeslav Kavedžija završio na 0-2, Brkljačić se vratio na klupu s koje je otišao prije tri mjeseca te donio sigurnost i mirnoću ekipi koju vodi »cijeli život«.</p>
<p>Šibenčanke će utjehu imati u osvojenoj regionalnoj ligi i Kupu Ružice Meglaj Rimac. Pravu prigodu za naslov i trostruko slavlje igračice Ivice Kljajića propustile su zapravo u četvrtoj utakmici, kada su imale meč-loptu u svom »dvorištu« Baldekinu, ali su u dramatičnoj završnici ostale kratke za jedan poen.</p>
<p>U petoj utakmici sve je bilo u znaku Gospićanki koje su dvoboj otvorile serijom 15-2 i prednost nisu ispuštale do kraja. Borbene Raguž, Jolovska, Luketić i Tabak izbacile su svaku pomisao na preokret kod suparnica koje su se uspjele tek u dva navrata približiti na -10. Kada su se Šibenčanke pribrale od lošeg starta, sredinom druge četvtrine stigle na 21-31, proradila je gospićka »internacionala«, Bugarka Elena Jolovska ubacila je dvije trice, kanadska Hrvatica Marijana Raguž je dodala jednu za visokih 45-26 na poluvremenu. Trice su bile jak adut domaćih (7-18), kao i skokovi (32 ili petnaest više od Šibenčanki). U nastavku su gošće zaprijetile preko visoke Bogoje, ali je tada Slavica Luketić kod rezultata 60-49 u 29. minuti ubacila važne poene i ukrala nekoliko lopti. U posljednjoj četvrtini Šibenčanke nisu imale snage za preokret, iskusna izraelska razigravačica Limor Mizrachi smirila je igru i odvela Gospićanke do četvtog naslova. </p>
<p>Dvorana Balinovac</p>
<p>• GOSPIĆ - ŠIBENIK 80-61 (23-12, 45-26, 65-49)</p>
<p> GOSPIĆ: Raguž 21, Jolovska 19, Luketić 12, Tabak 11, Mizrachi 9, Maloča 6, Radaković 2. </p>
<p>ŠIBENIK: Jelavić 18, Abrlić 16, Bogoje 11, Popović 8, Šećerbegović 6, Lokas 2, Puzar 2.</p>
<p> SUCI: Nakić (Varaždin), Medan (Dubrovnik), Vovk (Sl. Brod). GLEDATELJA: 1200.</p>
<p> IGRAČICA UTAKMICE: Marijana RAGUŽ.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Mravi« spremni za »vukove« </p>
<p>Zbog ligaških 14-0, igračkoga kadra, forme i činjenice da zbog famoznog bodovanja HKS-a za nastup u Euroligi trebali bi biti prvaci, bilo bi iznenađenje da naslov i ove sezone zaobiđe cibose</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osim pobjede u Kupu Hrvatske, košarkaši Zagreba ove sezone nisu uspjeli svladati iskusnijega zagrebačkog »brata« Cibonu. A upravo će im cibosi biti prepreka u polufinalu doigravanja za naslov hrvatskog prvaka. Lani je Zagreb s mnogo drugačijom momčadi uhvatio jednu pobjedu, a za poraz i »neprolaz« okrivili su suce i nesreću... </p>
<p>Prva će utakmica ta dva suparnika biti odigrana u utorak u Draženovu domu (20 sati), budući da su cibosi boljim omjerom zaslužili prednost domaćeg parketa. U momčadi Zagreba neće biti izostanaka (osim dvojca Joško Garma-Ozren Mišić, na koje trener Zdravko Radulović ne računa). Očekuje se da će Gordan Zadravec skupiti snage, a Ante Tomić nadjačati virozu zbog koje je propustio posljednja dva dvoboja. </p>
<p>Ono što posebno može veseliti Radulovića jest »buđenje« Denisa Vrsaljka, koji, otkako nema Tomića, pokazuje da se na njega i te kako može računati. Prvo je gotovo sâm Zagrebu donio pobjedu protiv Borika, da bi nakon toga dominirao u reketu protiv Cibone. Uza sva ta saznanja ne čudi Radulovićevo razmišljanje: </p>
<p>»Ne želim zvučati preoptimistično i kazivati kako ćemo nadigrati Cibonu, no sigurno je da se nećemo predati unaprijed.« </p>
<p>S druge strane Save, »vukovi« prepuni motiva dočekuju zagrebaše. Strateg cibosa Dražen Anzulović zadovoljan je prvim krugom Lige za prvaka, a kako i ne bi kada su bili »bezgrešni«, sa 14-0 ušli su u polufinale. </p>
<p>»Na vrlo smo uvjerljiv način ostvarili jedan cilj, dok nas drugi još čeka. Raduje me jer smo uspjeli i kalkulirati s minutažom te se na taj način igrači nisu toliko fizički 'potrošili'«, rekao je trener Cibone. </p>
<p>Anzulovićevu su momčad mučile i ozljede centarskog reda. Skelin, Žuža i Davison bili su izvan stroja. Amerikanac se vratio u prošlom kolu, dok je Žuža propustio treninge prošlog tjedna, ali će vjerojatno konkurirati za utakmicu sa Zagrebom. Naporna je sezona pri kraju, još su preostala samo dva tjedna, u kojima će se ekspresno odigrati doigravanje. Prava na kiks više nema. </p>
<p>Krešimir ĐurešDanijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Šprem i Ančić u drugom kolu, šeptrljava Kostanić</p>
<p>Pobjednik Roland Garrosa 2004. godine Gaston Gaudio pokazao se prezahtjevnim suparnikom za 23-godišnjeg Zagrepčanina</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Drugog dana Roland Garrosa čak je pet hrvatskih tenisača izašlo na terene. Nažalost, nisu uspjeli skupiti natpolovični broj pobjeda – dva slavlja i tri poraza.</p>
<p>Mario Ančić je igrao »nepotrebno« četiri seta za pobjedu protiv Australca Nathana Healeya 6-3, 4-6, 7-6 (3), 6-1. Kvalifikanti Roko Karanušić i Saša Tuksar nisu uspjeli nastaviti pobjedonosni niz. Karolina Šprem uspješno je svladala prvu prepreku, dok je Kostanić izgubila više puta dobiveni meč protiv Harkleroad.</p>
<p>Mario Ančić ponovno se zabavljao spašavanjem, onim što mu toliko dobro ide u posljednje vrijeme. Naime, Australac Healey je imao čak trinaest »break« lopti od kojih je iskoristio samo jednu (koja mu je donijela drugi set). Ostatak je uglavnom otišao na stranu Marija. Karolina Šprem lakoćom je, pak, nadigrala Ruskinju Jelenu Lihovcevu sa 6-1, 6-1. </p>
<p>Iako je Lihovceva 18. nositeljica, 22-godišnja Varaždinka nije mogla dobiti bolji ždrijeb na otvaranju Roland Garrosa. Naime, Šprem je pobijedila Lihovcevu u sva tri prethodna dvoboja, što govori koliko joj godi igra 31-godišnje Ruskinje. Možda je njihov četvrti međusobni dvoboj Šprem dočekala u najslabijoj formi, no ovoga je puta najlakše stigla do pobjede. Pritom je za 71 minutu sedam puta oduzela servis suparnici, dok je Lihovceva zaslužila dva »breaka«. U nastavku turnira Šprem očekuje Kineskinju Shuai Peng, koja je osvojila prošlotjedni turnir u Strasbourgu.</p>
<p>Pobjednik Roland Garrosa 2004. godine Gaston Gaudio pokazao se prezahtjevnih suparnikom za 23-godišnjeg Zagrepčanina, koji ne igra protiv takvih suparnika na challenger turnirima. Čak i ako nije u najboljoj formi, Gaudio je u svakom setu dva puta oduzeo servis Karanušiću, koji je osim toga očito bio impresioniran nastupom na središnjem terenu »Suzanne Lenglen«. </p>
<p>Saša Tuksar nije bio toliko neuvjerljiv koliko će to rezultat sugerirati. Ipak, Južnji je imao više koncentracije i strpljenja u presudnim poenima. Činilo se kako će se Jelena Kostanić priključiti Karolini jer je imala veliku prednost u prvom setu protiv Amerikanke Harkleroad (na kraju poražena 5-7), te u trećem, ali je i tu dionicu izgubila istim rezultatom. </p>
<p>• Rezultati</p>
<p>tenisači, 1. kolo: Gaudio (10) – Karanušić 6-2, 6-2, 6-2, Južnji – Tuksar 6-3, 6-3, 3-6, 6-0, Ančić – Healey 6-3, 4-6, 7-6 (3), 6-1, Nadal – Soderling 6-2, 7-5, 6-1 1; tenisačice: Šprem – Lihovceva (10) 6-1, 6-1, Harkleroad – Kostanić 7-5, 2-6, 7-5 [I. Mi]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sharara prepustio Munivrani nemirne noći </p>
<p>Priredbu potpisivanja ugovora neprimjerenim je istupom na kraju pokvario slučajni gost Ante Kostelić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najveći će sportski događaj iduće godine u Hrvatskoj bez sumnje biti Svjetsko stolnotenisko prvenstvo, koje će se od 21. do 27. svibnja održati u zagrebačkom Domu sportova. Glavni će hrvatski grad pohoditi oko 800 igračica i igrača te 400 inozemnih novinara, a izravni će televizijski prijenosi ići u više od 70 zemalja. Ugovor o organizaciji prvenstva u ponedjeljak su potpisali predsjednik Međunarodnoga stolnoteniskog saveza (ITTF) Adham Sharara, predsjednik Hrvatskoga stolnoteniskog saveza (HSTS) Ivo-Goran Munivrana te zagrebački gradonačelnik, ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora, Milan Bandić. </p>
<p>»Sada napokon mogu mirno spavati, a cjelonoćne brige prepuštam predsjedniku HSTS-a«, našalio se Sharara, dodavši nekoliko uobičajenih riječi za ovakve prigode: </p>
<p>»Iako ima malo stanovnika, Hrvatska ima veliko srce. Imate povijest sličnu ITTF-u. U posljednjih ste 15 godina narasli kao država, baš kao i ITTF, koji je u tom razdoblju narastao kao organizacija koja sada ima 202 članice. Na Olimpijskim igrama u Ateni stolni tenis je bio među pet sportova koje je televizija najviše pokrivala, a zagrebački SP vidjet će više od 60 milijuna gledatelja. Uvjeren sam da će to biti najbolje svjetsko prvenstvo dosad.« </p>
<p>U povodu SP-a Zagreb će dobiti i dugo očekivani stolnoteniski dom u naselju Vrbik. Dvorana će biti pod zemljom, u sklopu kompleksa u kojem će biti i garaža, dom zdravlja i zgrada lokalne samouprave. </p>
<p>Priredbu potpisivanja ugovora neprimjerenim je istupom na kraju pokvario - Ante Kostelić. Uspješni skijaški trener u gradsko je poglavarstvo stigao privatnim poslom, ali se na Bandićev nagovor pridružio skupu. A kad je već bio tamo, u svom je uobičajenom stilu odlučio dijeliti i lekcije. Na novinarsko pitanje koliko će koštati cijeli projekt prvenstva i izgradnje dvorane, prvo je Bandić isukao vrlo nepristojan i bahat odgovor, a onda je mikrofon uzeo Kostelić: </p>
<p>»Ne razumijem to pitanje, zašto je važno koliko to košta? Čim se postavlja takvo pitanje, očito se insinuira da nešto nije u redu. Morate razmišljati prije nego što postavite pitanje«, bijesno je poručio Kostelić, a onda je gradonačelnik ipak dao konkretan odgovor: </p>
<p>»Cijeli će projekt koštati od 10 do 12 milijuna eura.« </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ivana druga u Eugeneu, Blanka u utorak u Ostravi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivana Brkljačić je osvojila drugo mjesto na Grand Prix mitingu u Eugeneu. Ivanino je kladivo letjelo do 69.04 metra, što je najbolji rezultat hrvatske rekorderke ove sezone. Bolja je od Ivane u Eugeneu bila jedino domaća atletičarka Erin Gilreath, s hicem od 69.82 metra. Naša je kladivašica zadovoljna svojim nastupom, pogotovo zbog kišnih uvjeta koji su vladali tijekom prve tri serije. </p>
<p>Eugene je bio mjesto prvog ovogodišnjeg susreta dvojice surekordera na 100 metara. Justin Gatlin i Asafa Powell su, međutim, trčali u različitim skupinama, a u takvom je »dvoboju« brži bio svjetski i olimpijski prvak. Gatlin je do cilja stigao za 9.88 sekundi, Powell je bio pet stotinki sporiji, ali uz nedozvoljeni vjetar (+2.5 m/s). Inače, Gatlin je odustao od mitinga u Gatesheadu, tako da je propala prilika za njihov izravni dvoboj. </p>
<p>Za nas je u Eugeneu zanimljiv bio i ženski skok u vis, u kojem je slavila Jelena Sljesarjenko s preskočenih 1.99 metara, dok je Kajsa Bergqvist bila tek četvrta s 1.93. Novi sjajni visaški dvoboj očekuje nas u utorak u Ostravi. Na sceni će biti Sljesarjenko i naša Blanka Vlašić. Bit će to prvi susret ovih dviju atletičarki nakon dvoranskog SP-a u Moskvi, gdje je Ruskinja osvojila zlato, a Blanka srebro. Splićanki će to biti drugi pravi nastup na otvorenom ove sezone. U Dohi je, podsjetimo, bila druga s preskočenih 1.97 m. [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Četvero mrtvih u eksploziji u tvornici kraj Beograda </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - U tvornici kemikalija i eksploziva »Prva iskra« u Bariču pokraj Obrenovca, oko 25 kilometara od Beograda, u ponedjeljak se dogodila eksplozija, u kojoj su poginula četvorica radnika, dok su trojica ozlijeđena. Tu je informaciju novinarima potvrdio ministar policije Dragan Jočić, koji je u Barič došao odmah nakon nesreće.</p>
<p> Prema neslužbenim informacijama agencije Beta, eksplozija se dogodila u pogonu za proizvodnju eksplozivnih tvari, a prilazni putevi ka Bariču su blokirani. Na mjestu događaja su i mnogobrojne ekipe hitne pomoći, koje još nisu ušle u tvornički krug zbog opasnosti od nove eksplozije. Zasad su dvojica ozlijeđenih radnika prevezena u Urgentni centar u Beogradu. Oni su stradali na udaljenosti od dva kilometra od mjesta eksplozije, što govori o njezinoj jakosti. Kompanija »Prva iskra« proizvodi eksplozive velike razorne moći (s velikom brzinom detonacije, za vojnu upotrebu), poput TNT-a, DNT-a, heksogena, oktogena, PETN-a, kao i njihove kompozicije, a osim toga, ta tvornica obrađuje i otpadne kiseline, proizvodi sirovine za farmaceutsku industriju, kućnu kemiju i slično. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Merkel: Ne smiju se zanemariti kršćanski korijeni Europe </p>
<p>Angela Merkel otvorila je jedno od bolnih pitanja u EU, spominjanje kršćanskih korijena Europe</p>
<p>Do 2009. godine neće biti ništa od donošenja europskog ustava, ali ni sadašnji tekst nije siguran. Njemačka kancelarka Angela Merkel prošlog je tjedna u Saarbrückenu na skupu njemačkih katolika ponovno zatražila »povratak Boga« u ustav!</p>
<p>Ursula Plassnik, austrijska ministrica vanjskih poslova tužno je mogla ovog vikenda na skupu nedaleko od Beča konstatirati da nije postignut dogovor o ustavu i da je sve prolongirano za neka bolja vremena. </p>
<p>Ništa boljeg raspoloženja nije bio ni predsjednik Europske komisije Juan Manuel Barroso, koji je birao riječi kako bi ostavio odškrinuta vrata optimizmu, ali je ipak morao priznati da Europa u ovom trenutku nije spremna za donošenje najvažnijeg dokumenta koji treba odrediti budućnost Starog kontinenta.</p>
<p>Finska, koja će uskoro od Austrije preuzeti predsjedanje Unijom, možda će imati mali predah kad je riječ o ustavu, ali će se stvari zakuhati već 2007. kad će Unijom predsjedati Njemačka. Škrte izjave njemačkih lidera ukazuju kakvo je raspoloženje u Uniji kada je riječ o ustavu. Tekstom nitko nije potpuno zadovoljan, a Angela Merkel je otvorila jedno od bolnih pitanja: spominjanje kršćanskih korijena Europe.</p>
<p>I kod usuglašavanja sadašnjeg teksta ustava bilo je silnih bitaka za i protiv »Boga u ustavu«. Na kraju je ostao razočaran Vatikan, ali i mnoge kršćanske zemlje. Berlin je tada bio po strani, na čelu njemačke vlade bio je Gerhard Schröder za koga to nije bilo najvažnije.</p>
<p>Promjenom vladajuće ekipe u Berlinu očito se mijenja i njemački stav oko ove osjetljive teme. Prvi put Berlin jasno kaže da se ne smiju zanemariti kršćanski korijeni Europe, i time se Njemačka pridružuje Španjolskoj, Italiji i Poljskoj koje su i do sada bile najglasnije u tim zahtjevima.</p>
<p>Podrška će sigurno doći i iz Vatikana čiji su stavovi uvijek važni, pogotovo što novi papa Benedikt XVI. pokazuje veliko zanimanje za europske teme i budućnost ujedinjene Europe. Koliko će ustrajno »kršćanski klub« unutar EU-a inzistirati na stavovima koje je iznijela Angela Merkel, vidjet će se već na ljetnom summitu EU-a, u lipnju u Bruxellesu.</p>
<p>Razdoblje razmišljanja je za europske države produženo, jer svaki novi krah na referendumu u nekoj europskoj zemlji značio i kraj europskog ustava. »Popravni« čeka Francuze i Nizozemce, a svima treba ponuditi neku pozitivnu viziju Europe koja će otvoriti vrata ustavu. Kako, europski lideri zasad ne znaju.</p>
<p>Koliko je daljnje proširenje važno također će pokazati summit u Bruxellesu koji će voditi Austrijanci. Rumunjska i Bugarska će svoju »europsku sudbinu« znati na jesen, a Hrvatska za koji mjesec. Ostali će očito morati sačekati neka bolja vremena, a bit će im najvjerojatnije ostavljena utješna formulacija »o otvorenim vratima kada se ispune kriteriji«.</p>
<p>Da će Njemačka početi igrati jaču ulogu u EU dolaskom Angele Merkel bilo je posve jasno, pogotovo što je kancelarka još dok je bila u oporbi pokazivala rezervu i prema širenju Unije, ali i prema ulasku Turske u EU. Prije nekoliko dana se susrela s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom, i uz sve pozitivne tonove u njihovom razgovoru ipak su se mogle nazrijeti i stare dvojbe oko ritma koji Europa određuje u pregovorima s Turskom za ulazak u EU.</p>
<p>Kako su 2009. izbori za Europski parlament, posao bi najvjerojatnije do tada trebao biti gotov. No, kako se s EU do posljednjem trenutka nikad ništa ne zna, sve su opcije i dalje otvorene. Europa treba ustav, ali još uvijek ne zna kako do njega doći.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Predsjednik Bush u unakrsnoj vatri najbližih suradnika</p>
<p>Kongresni lider republikanaca Hastert u sukobu s ministrom pravosuđa Gonazlesom zbog korupcijske istrage nad kongresnikom Jeffersonom</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Razmimoilaženje između zakonodavne i izvršne vlasti u Washingtonu dogodilo se neočekivano krajem prošlog tjedna. Moćni republikanac i lider kongresne većine u Zastupničkom domu Dennis Hastert izravno se suprotstavio ministru pravosuđa, bivšem osobnom Bushevom odvjetniku Albertu Gonzalesu. </p>
<p>Hastert se pobunio protiv upada FBI-a u prostorije demokratskog kongresnika Williama Jefersona i odnošenja svih dokumenata i kompjutorskih diskova zbog istrage o korupciji. Sve se umalo svelo na osobni sukob dvojice Bushevih lojalista, Hasterta i Gonzalesa, pa je predsjednik morao intervenirati jer posrijedi je politički kapital republikanaca.</p>
<p>Hastert je iz principijelnih (ili nekih drugih razloga) zatražio povratak svih dokumenata koje je u slučaju kongresnika Jefersona zaplijenio FBI. TV mreža ABC je objavila kako joj je »jedan visoki dužnosnik Ministarstva pravosuđa povjerio da je i Hastert pod istragom zbog navoda o povezanosti s već osuđenim lobistom Jackom Abramoffom«, zbog čega se ovog proljeća tresao cijeli Washington. </p>
<p>Ovaj parlamentarac je optužen za uzimanje mita od najmanje 90.000 dolara (koji su navodno već pronađeni skriveni u njegovom frižideru ?!) te za uzimanju nezakonite provizije za osiguravanje poslova američkim kompanijama u Africi. </p>
<p>Policija ga je tajno prisluškivala i snimala, pa su dokazi, izgleda, kompletni. Vođa republikanaca u Kongresu reagirao je, kažu, principijelno štiteći »neupitnost i privatnost« političkog predstavnika naroda, koji je, usput, već osam mandata biran od strane građana New Orleansa. Hastert je prošlog tjedna dva puta telefonski intervenirao kod predsjednika Busha da se odnijeti dokumenti vrate. Saznaje se da su na ovog republikanca neposredno prije toga oštar pritisak izvršili demokrati, iako su se oni službeno ogradili od mogući protuzakonitih postupaka svog kongresnika Jeffersona. Radi se svakako o političkim igrama, u kojima nije isključna umiješanost demokrata kojima bi ovaj slučaj mogao umanjiti relativno dobre izglede da ponovo osvoje većinu u Zastupničkom domu. Neki čak sumnjaju da su nečim i »ucijenili« Hasterta, znajući detalje o njegovim vezama sa kontroverznim Abramoffom. </p>
<p>Uglavnom, lider republikanaca je od svog prijatelja i šefa Bijele kuće »tražio da intervenira i vrati dokumente«. Bush je ipak odlučio da dokumente zapečati »sljedećih 45 dana«. </p>
<p>Uz par oštrih riječi, namjenjenih svojim dojučerašnjim prijateljima, Bush svoje »solomonsko rješenje« objašnjava riječima da »će se istraga nastaviti i pravda će biti zadovoljena«, rekao je Bush. </p>
<p>U izbornoj godini kad je jedan od glavnih slogana demokrata bio onaj o »kulturi korupcije među republikancima«, hvatanje jednog demokratskog kongresnika s punim džepovima sumnjivo stečenih dolara može biti od političke koristi ove jeseni.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Uvjerljiva pobjeda Álvara Uribea </p>
<p>Pobjeda Álvara Uribea na kolumbijskim predsjedničkim izborima bila je očekivana, ali je i njegove najoptimističnije simpatizere iznenadilo to što je već u prvom krugu osvojio gotovo 62 posto glasova. Tako je postao prvi predsjednik u povijesti zemlje koji je osvojio drugi uzastopni mandat, premda - kako naglašavaju analitičari - nije do kraja ispunio svoja predizborna obećanja od prije četiri godine. Ipak, priznaju mu i kritičari, pokušao se uhvatiti u koštac s najvećim problemima zemlje: građanskim ratom i drogom.</p>
<p>Taj se 53-godišnji odvjetnik i zemljoposjednik u prvome mandatu uspio nametnuti kao političar koji ne odustaje lako od ciljeva koje si je zadao, pa makar se pri njihovom ostvarenju morao služiti nepopularnim metodama »čvrste ruke«. Premda desničar, upustio se u obračun, kako s ljevičarskim pobunjeničkim skupinama tako i s desničarskim odredima smrti, što mu je priskrbilo kredibilitet ozbiljnog i nepristranog političara. Politikom »demokratske sigurnosti« uspio je smanjiti broj ubojstava u zemlji, premda mu mnogi zamjeraju da je to plaćeno kršenjem ljudskih prava. </p>
<p>Od oko 27 milijuna birača predsjednik-kandidat zatražio je još četiri godine na vlasti kako bi okončao građanski rat koji traje više od 40 godina te razorenu zemlju počeo izvlačiti iz siromaštva. Obećao je da će s najjačom gerilskom organizacijom Revolucionarnim oružanim snagama Kolumbije (FARC), koja ima oko 17.000 pripadnika, započeti »ozbiljan i iskreni mirovni proces«, ali samo ako »teroristi odlože oružje i nastupe u dobroj vjeri«.</p>
<p>Kao američki saveznik, pojačao je borbu protiv proizvodnje i krijumčarenja droge u Sjedinjene Države, najveće tržište za kolumbijski kokain i heroin. Uz američku financijsku i vojnu pomoć, Kolumbija pokušava riješiti problem droga, često povezan s nasiljem suprotstavljenih narko-kartela. A nakon preuzimanja vlasti nekoliko ljevičarskih vođa u latinoameričkim zemljama, Uribeova pobjeda nije samo olakšanje za Washington nego i stanovita ravnoteža za kontinent. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U RS prikupljaju potpise za odcjepljenje </p>
<p>Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SDA Sulejman Tihić kazao je da Dodikova izjava o odcjepljenju RS nema nikakvo ustavno-pravno uporište </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore i pred konačno rješavanje pitanja statusa Kosova, usložnjava se politička situacija u BiH, čemu pridonose »zapaljive« akcije »nevladinih organizacija« i političara u Republici Srpskoj (RS). Tako je u ponedjeljak u Banjoj Luci predsjednik organizacije Srpski narodni pokret »Izbor je naš« Dane Čanković, priopćio kako je do sada diljem RS prikupljeno 50.000 potpisa građana za održavanje referenduma za izdvajanje RS iz BiH.</p>
<p>»Kada ocijenimo da je to najplodonosnije, prikupljene potpise predati ćemo Narodnoj skupštini RS i neka onda narodni poslanici vide što će s voljom naroda. Ova akcija će trajati sve do ostvarenja konačnog cilja, a to je slobodna Republika Srpska izdvojena iz nametnute BiH«, rekao je Čanković. No, ovakve akcije i izjave dužnosnika različitih udruga i organizacija u RS nisu nove, ali je zabrinjavajuće da sličnu retoriku počinju preuzimati i službenici u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.</p>
<p>Najviše buke izazvala je izjava premijera RS Milorada Dodika, o tome da bi bosanski Srbi trebali dobiti pravo na samoodređenje do odcjepljenja. Izjava je izazvala burne reakcije, čak i nakon što je Dodik malo ublažio retoriku kazavši da će ako BiH bude sretna i prosperitetnija za sve one koji u njoj žive »biti izlišno postavljati pitanja referenduma«. Ekspert ustavnoga prava dr. Kasim Trnka pojasnio je za sarajevski Dnevni avaz da Republika Srpska nema nadležnost raspisivati referendum o odcjepljenju, te da bi svako drukčije ponašanje vlasti u manjem entitetu BiH značilo kršenje Ustava, odnosno Daytonskog sporazuma. Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SDA Sulejman Tihić kazao je da Dodikova izjava o odcjepljenju tog entiteta nema nikakvo ustavno-pravno uporište. No, mnogo oštrija bila je reakcija Silajdžićeve Stranke za BiH koja je podsjetila na najnovije poteze političara iz RS, od blokiranja rada parlamenta BiH, do demonstrativnog povlačenja predstavnika RS iz Direkcije za reformu policije.</p>
<p>Ta stranka smatra da je i najnovija izjava koordinirana, te da je riječ o pritisku iz RS kojim se pokušava iznuditi naknadno usvajanje ustavnih amandmana koji su već jednom odbačeni u Parlamentu BiH. I snažna oporbena stranka SDP je reagirala, priopćivši da je Ustav BiH onemogućio raspisivanje bilo kakvih referenduma bez konsenzusa vodećih stranaka. Iz Ureda visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schwarza-Schillinga već je reagirao njegov prvi zamjenik Lawrence Butler zatraživši od Dodika pojašnjenje izjave o referendumu. No, čini se da će i sam Schwarz-Schilling morati poduzeti odlučnije korake prema političarima iz RS. Loša stvar je u tome što bi takvi potezi mogli potkopati njegov plan o prijenosu ovlasti domaćim vlastima i prestanak intervencionističkog modela međunarodne nazočnosti u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Europa požuruje dogovor Podgorice i Beograda</p>
<p>Đukanović ističe da službena Podgorica vjeruje u mogućnost brzog preuzimanja nadležnosti državne zajednice te u uspješni dijalog s Beogradom</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Crnogorski premijer Milo Đukanović u ponedjeljak je najavio da njegova zemlja namjerava do rujna postati članica UN-a te da bi do kraja godine trebalo uslijediti i članstvo u OESS-u, Savjetu Europe, MMF-u i Svjetskoj banci. </p>
<p>Otvarajući okrugli stol »Crna Gora: budućnost i izazovi« u organizaciji Europskog centra za izučavanje strategije u Bruxellesu, Đukanović je rekao da službena Podgorica vjeruje u mogućnost brzog preuzimanja nadležnosti državne zajednice i u uspješni dijalog sa Beogradom o preostalim otvorenim pitanjima.</p>
<p>Crnogorski premijer potom se sastao sa visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom. U razgovoru je bilo riječi o europskoj budućnosti male republike čiji su građani prošle nedjelje na referendumu izabrali neovisnost. Solana je, kao najzaslužniji za trogodišnje postojanje državne zajednice SCG, ali i smišljanje granice od 55 posto koja je natjerala Europu da prizna pravo na državnost Crne Gore, bio posebno zainteresiran za planove vlade u oblasti obrane i diplomacije. </p>
<p>Nakon vikend-posjeta srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Podgorici, čini se da će dijalog o razdruživanju teći jednostavnije. Međutim, otvara se pitanje kapaciteta Crne Gore da financira oružane snage i diplomatsku mrežu. EU, istaknuo je Solana, želi pomoći u segmentima gospodarskog razvitka, izgradnje institucija, kontrole granica, borbe protiv organiziranog kriminala, globalnog terorizma ... Bilo bi pogrešno da europski porezni obveznici steknu dojam da plaćaju i ljude koji sjede za stolom s nama i razgovaraju u ime Crne Gore, upozorio je Solana.</p>
<p>Dok je premijer Đukanović u Bruxellesu razgovarao o prvim konkretnim oblicima pomoći iz EU, europski povjerenik za proširenje Olli Rehn spremao se na put u Beograd gdje će u utorak prisustvovati regionalnom sastanku Pakta stabilnosti Jugoistočne Europe. On će pokušati uvjeriti srbijansku vladu da mora što prije nastaviti pregovore o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Povjerenik EU-a, o čijoj ocijeni o suradnji s Haaškim tribunalom ovisi možda i opstanak kabineta srbijanskog premijera Vojislava Koštunice, kaže da je recept za brzo postizanje sporazuma - izručenje Ratka Mladića. Kakav će to utjecaj imati na Koštunicu koji je u svojim izjavama već podijelio odgovornost za skrivanje Mladića sa Bruxellesom i Washingtonom, ostaje da se vidi.</p>
<p>Prema nekim planovima, Europska komisija bi već početkom lipnja mogla predložiti odvajanje mandata za Srbiju i za Crnu Goru. Velike su šanse da do tada barem jedna od dvije republike neće proglasiti neovisnost.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Grci zabranili Amerikancima vježbe u Egejskom moru </p>
<p>Američka je mornarica planirala održati redovite vježbe u južnom dijelu Egejskog mora i u blizini grčkog otoka Krete. Međutim, dan nakon što su američki zrakoplovi s nosača aviona Enterprise zabrujali na grčkom nebu stigao je oštar zahtjev da se vježba prekine. Glasnogovornica američkog veleposlanstva u Ateni Elizabeth Corvin, odgovarajući na upite novinara, kratko je priopćila da je grčko ministarstvo obrane zatražilo da se vježba odgodi te da se američke snage povuku iz tog dijela Egejskog mora, što je i učinjeno. </p>
<p>Nešto više svjetla u bar formalne razloge prekida američke vježbe bacilo je priopćenje grčkog ministarstva obrane u kojem se kaže da su američki i vojni zrakoplovi narušili propise zračne navigacije te da Sjedinjene Američke Države nisu na vrijeme izvijestile grčke vlasti da će održati manevre u južnom dijelu Egejskog mora. </p>
<p>Valja podsjetiti da su Amerikanci namjeravali održati manevre nad onim dijelom Egejskog mora oko kojeg se Grčka i Turska spore već desetljećima i uzajamno polažu pravo na njega. U tom zračnom prostoru, prošlog je tjedna došlo i do sudara grčkog i turskog vojnog zrakoplova američke proizvodnje. Turski pilot je spašen, a grčki je poginuo. Incident je ponovno zaoštrio odnose Atene i Ankare, a Grčka je još jednom upozorila međunarodnu javnost da Turska svojata dio njenog mora i vojnim provokacijama izaziva incidente. </p>
<p>Vjerojatno zbog grčke osjetljivosti kad je u pitanju suverenitet nad južnim dijelom Egejskog mora, Amerikanci nisu ustrajavali da se vježba njihovih zrakoplova s nosača Enterprise nastavi, čekajući povoljniju političku klimu i bolje raspoloženje u vladinim institucijama u Ateni.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Visoki sjaj Bundeka</p>
<p>Izložba cvijeća ukrasit će drugo zagrebačko »more«, gdje će se na velikom prostoru naći mjesta za više izlagača i posjetitelja </p>
<p>Kada spomenemo zagrebačko more, prva nam je asocijacija Jarun. No naši roditelji i djedovi još se i danas sjećaju nezaboravnih odlazaka na jezero Bundek, koje je uz legendarno kupalište na Savi, bilo jedno od omiljenih izletišta starih Zagrepčana. Cjelodnevni odlazak u prirodu, ručkovi na otvorenom, pjesma i mnogi društveni događaji današnje metropole dogodili su se na kultnom Bundeku, sve do sredine sedamdesetih godina, kada neki novi trendovi dovode do zapuštanja, a poslije i potpuna zapuštanja tog izletišta, udaljena desetak minuta od samoga gradskog središta.</p>
<p>Od tada do danas, samo su rijetki entuzijasti, posjećivali Bundek, prisjećajući se lijepih uspomena iz mladosti. Na žalost, pod okriljem mraka, šuma u okolici jezera često je služila i kao odlagalište boca, starih hladnjaka, perilica i slično. Na dan Grada Zagreba, 30. svibnja, nakon mjeseci i mjeseci naporna rada na uređenju okoliša, staza, čišćenja jezera i gradnje okolne infrastruktura, Bundek će opet zasjati starim sjajem, ili bolje rečeno novim, još ljepšim i jačim. Osim koncerta Prljavog kazališta, ponovno otvorenje jezera bit će uveličano još jednom manifestacijom. Ovogodišnji Floraart, 41. međunarodna vrtna izložba, nakon četrnaest godina održavanja u Boćarskom domu na Prisavlju, seli na Bundek. Jedan od razloga je svakako želja organizatora da svojom izložbom još više uljepšaju ambijent otvaranja jezera i perivoja oko njega. Ograničenost prostora na Prisavlju, drugi je važan element preseljenja Floraarta. Ove će se godine na više od trideset hektara površine, predstaviti izlagači, na izložbenom zabavnom i prodajnom prostoru. Posjetitelji će moći vidjeti radove 155 domaćih izlagača s područja biljnog materijala, kaktusa, fontana, plastenika, slika, kolaža, keramike, stakla, strojeva, i dr. Brojni su i inozemni izlagači iz inozemstva, koji će prezentirati najnovija hortikulturna dostignuća i trendove Austrije, Češke, Danske, Francuske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, SAD-a i Slovenije. Prema mišljenju mnogih, izložba na otvorenom odlična je ideja, jer Zagreb ima dugogodišnju tradiciju uređenja parkova, trgova, perivoja, a i sam Floraart vuče svoje korijene iz prvih cvjetnih izložbi održanih u glavnom hrvatskom gradu, dalekih 1891. i 1906. godine. Tradicija uređenja srednjovjekovnih vrtova, koja se u povijesti proširila na perivoje i parkove, doživjela je svoj vrhunac u Maksimiru i zelenom pojasu Lenucijeve potkove, a Floraart je svojevrsni nastavak toga lijepa običaja uređenja urbanih sredina. Svečano otvorenje izložbe je 30. svibnja u 17 sati, a posjetitelji će je moći pogledati do 4. lipnja. Za razliku od dosadašnjih priredbi, na naše veliko zadovoljstvo ulaz za posjetitelje je slobodan, što će sigurno rezultirati velikom posjećenošću. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Virusi ponovno ojačali</p>
<p>Cirkuliraju adenovirusi koji izazivaju dišne i želučane probleme</p>
<p>Iako ove godine gripa nije ni približno uzela maha kao lani, kada je oboljelo više od 110.000 ljudi, viroze su još aktualne. Kihanje, šmrcanje, kašalj, glavobolja, želučane smetnje, neki su od simptoma na koje se ovih dana ljudi često žale. Stakleni pogled zbog svrbeža i peckanja očiju te probadanje u ušima mogu se, među ostalim, pripisati adenovirusima koji su ponovno ojačali. Prema riječima dr. Borislava Aleraja, epidemiologa Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ove je godine od gripe tipa H3N2 i H1N1 oboljelo svega 1200 ljudi, a prijave na tu bolest u Zavodu su prestali primati tek od prošlog tjedna. </p>
<p>Adenovirusi, međutim, kojih ima nekoliko desetaka vrsta, iznova cirkuliraju. To, kaže, nije neobično za ovo doba godine kada i promjene temperature uvelike utječu na prehlade na koje se mogu nadovezati i druge bolesti, najčešće bakterijske infekcije. One su česta prijetnja jer mogu zakomplicirati virozu i dovesti do upale pluća, sinusa, srednjeg uha...</p>
<p>Kada je o ovogodišnjim virozama riječ, dosta je bilo parainfluenze s nekoliko podvrsta koja je, ističu epidemiolozi, slična gripi, ali je ipak nešto blaža. Za razliku od gripe koja čovjeka obara s nogu uz visoku temperaturu, kostobolju i glavobolju kao opće simptome, parainfluenzu valja odležati manje od tjedan dana. Viroze se liječe simptomatski, jer za njih ne postoje lijekovi pa se tako paracetamolima skida temperatura koja ne smije tri dana zaredom biti 38 stupnjeva. U drugom slučaju, ako se javi groznica, promjena načina kašlja ili neki drugi simptomi, obvezno treba posjetiti liječnika. Ako je pak temperatura ispod 38 stupnjeva ne treba je odmah snižavati lijekovima nego treba organizmu prepustiti da se sam bori. </p>
<p>To se odnosi čak i na epileptičare kojima temperatura može izazvati konvulzije i napad. Aleraj ističe da se čovjek može čuvati sam ako pazi da se ne prehladi. S dolaskom ljeta, napominje epidemiolog, vrebaju i crijevne zaraze. Njih se uvelike može prevenirati higijenom prehrane kako bi se spriječio razvoj bakterija. Treba, kaže, povesti računa o čuvanju hrane posebice jaja, mesa, mlijeka, kolača... odnosno gdje jedemo i održavamo li pravilno higijenu ruku. </p>
<p>Bez kave i cigareta </p>
<p>Kada viroze napadnu organizam imunološki im se sustav suprotstavlja, ali kada mu oslabi otpornost nastupa bolest. Odrasle osobe manje obolijevaju od virusa kojih ima nekoliko stotina (adenovirusi, enterovirusi, rota...) za razliku od djece koja su im zbog nejakog organizma podložnija. </p>
<p>Nekada uslijed upale mogu nateći limfni čvorovi, najčešće na vratu, što je reakcija na infekciju. Kako biste se oduprli virozi nužno je jačati organizam konzumiranjem dosta vitamina C i tzv. flavonoida kojih ima u zelenom povrću. Ne treba piti kavu i pušiti, jer jedna cigareta uništava 25 miligrama C vitamina. Klonite se i napetih i stresnih situacija i dosta spavajte, savjetuju liječnici, napominjući da je najvažnije redovito prati ruke jer se virusi tako najčešće prenose. Prostor u kojem boravite treba neprestano prozračivati, a valja paziti i da zrak u prostoriji ne bude previše suh kako ne bi nadraživao sluznicu nosa i grla. To je preduvjet saniranja bolesti kao i (o)čuvanje namirnica koje treba dobro oprati i čuvati.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Momčilović nije ubio Taqija</p>
<p>Presudom vijeća zagrebačkog Županijskog suda, nakon sedmogodišnjeg kaznenoga postupka, nepravomoćno je okončan jedan od najpoznatijih slučajeva mafijaških likvidacija iz devedesetih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Rajko Momčilović oslobađa se optužbe da je 4. srpnja 1997. godine iz automata »Ingram« na križanju Selske i Zagorske ulice usmrtio Spejtima Taqija«, rekao je u ponedjeljak sudac Ivan Turudić, objavljujući presudu vijeća zagrebačkog Županijskog suda, kojom je nakon sedmogodišnjeg kaznenoga postupka, nepravomoćno okončan jedan od najpoznatijih slučajeva mafijaških likvidacija iz devedesetih. Momčiloviću se, podsjetimo za ubojstvo Taqija najprije sudilo u sklopu postupka protiv tzv. zločinačke organizacije u Remetincu, gdje je bio optužen da je Taqija ubio na poticaj Nikice Jelavića i Zorana Pripuza. Na prvome suđenju Momčilovi je, također, bio oslobođen optužbe, a tužiteljstvo je zatim odustalo od progonona Jelavića i Pripuza kao Momčilovićevih navodnih nalogodavaca. »Jedini dokaz koji bi govorio u prilog optužbi je iskaz bivšega zaštićenoga svjedoka, Zorana Miletića, a to je čovjek koji je uzimao novac kada i gdje bi mu se za to pružila prigoda, te je više puta mijenjao iskaze«, rekao je sudac Turudić, pojašnjavajući da ni taj iskaz sam ne bi bio dovoljan za osuđujuću presudu. »Pitanje je koji bi dio toga iskaza sada sud trebao prihvatiti jer se sadržaj iskaza mijenjao toliko puta, svjedok je prbvo tvrdio da mu je za svjedočenje plaćao Pripuz, a potom da je to isto učinio i Radovan Ortinsky«, ustvrdio je sudac Turudić. Materijalni dokazi u slučaju manjkaju, a nedavno provedenim vještačenjem utvrđeno je da staklo koje je pronađeno na motoru s kojega je navodno pucano na Taqija, nije istoga sastava kao ono s Taqijevoga BMW-a. Naime, na prvome suđenju vještaci su tvrdili da su čestice pronađenoga stakla presitne da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi potječu li s automobila. No, vještačenje koje je provedeno u institutu »Ruđer Bošković« sa sigurnošću je odbacilo takvu mogućnost, »zapečativši« time sve spekulacije, a time su i šanse tužiteljstva da postupak završi osuđujućom presudom svedene na minimum. Sudac Turudić je na kraju obrazlaganja naveo i da to znači da pravi ubojica još uvijek nije pronađen. »Devet godina se ne zna tko je ubio tog čovjeka, što ne služi na čast pravosuđu. Ubojstvo jednoga čovjeka nije riješeno«. Nismo uspjeli doznati hoće li na nepravomoćnu presudu uslijediti žalba tužiteljstva. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ubio suprugu i ranio susjedu</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> - Katica Matić ubijena je u ponedjeljak navečer u kući u Mađarevu, dok je njezina susjeda Đurđica Topolovec teško ranjena. Pretpostavlja se da je djela počinio Katičin suprug Vlado, koji je pobjegao, a policajci za njim tragaju. Mato Topolovec rekao nam je da je njegova supruga ranjena hicima iz puške u kuhinji u njihovoj kući, no ne zna što je Matića moglo natjerati na takav čin. </p>
<p> »Bili smo u dobrim odnosima, nismo se nikad svađali, pa ne znam što mu se dogodilo. Bio je dobar čovjek, no alkohol ga je uništio«, rekao je Topolovec. On je kući s posla došao oko 18,15 sati, a njegova je supruga već bila u vozilu Hitne pomoći. Ne zna s koliko je metaka ranjena, ali je van životne opasnosti. Kaže i da su se Matići, koji imaju dvoje djece, znali dosta svađati, pa je morala intervenirati i policija. U kući u Mađarevu živjeli su kao podstanari. Matić je inače bio hrvatski branitelj. Pojedinosti ubojstva i ranjavanja još se ne znaju, jer je očevid bio u tijeku. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bračni par poginuo sletjevši s ceste</p>
<p>Vozač »audija«, njemačkih nacionalnih oznaka, prema prvim neslužbenim podacima je počeo pretjecati preko pune crte kamion ispred sebe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na šesnaestom kilometru stare Zagorske magistrale, u ponedjeljak oko 9.15 sati dogodila se prometna nesreća u kojoj su poginuli supružnici 67-godišnji. Ivan Perak i 64-godišnja Đurđica Perak iz Zagreba.</p>
<p>Svojim »audijem«, njemačkih nacionalnih oznaka, prema prvim neslužbenim podacima, Ivan je počeo pretjecati preko pune crte kamion ispred sebe. U tom trenutku iz suprotnog pravca naletjelo je vozilo »opel astra«, krapinskih registracijskih oznaka, u kojem su bili supružnici iz Krapine, 51-godišnji Č.S. i 49-godišnja Č.B.. Zbog velike brzine, kiše i klizave ceste, Ivan nije se uspio vratiti u prometnu traku za svoj smjer i došlo je do izravnog sudara. Od siline udara i vjerojatno pokušaja izbjegavanja sudara, »astra« je sletjela s ceste i umalo završila u kanalu, dok je »audi« ostao na kolniku. Od zadobivenih ozljeda, na mjestu je preminuo Ivan Perak, a njegova supruga Đurđica preminula je u kolima hitne medicinske pomoći na putu za bolnicu. Oboje supružnika iz Krapine zadobili su teške tjelesne ozljede. Kolima hitne pomoći prevezeni su na KB Sveti duh i trenutno se nalaze izvan životne opasnosti.</p>
<p>Promet Zagorskom magistralom tekao je usporeno, jednim prometnim trakom, radi obavljanja očevida na mjestu nesreće, a normaliziran je oko 14 sati. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tko su poginuli iz auta diplomatskih tablica?</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Policijska uprava Primorsko-goranska izvijestila je u ponedjeljak da su u teškoj prometnoj nesreći koja se u nedjelju dogodila na autocesti Rijeka-Zagreb, poginule tri osobe u automobilu diplomatskih registracijskih oznaka, ali je njihov identitet i dalje nepoznat.</p>
<p> Nesreća se dogodila u nedjelju oko 17 sati, kada je automobil »volvo« diplomatskih registracijskih oznaka, vozeći poluatocestom na vijaduktu »Bukovo« blizu naplatnih kućica na Grobničkom polju iz smjera Rijeke prema Zagrebu, skrenuo najprije udesno a potom na lijevu prometnu traku, kojom je iz suprotnog smjera naišao »seat« novogradiških registracijskih oznaka, navodi policija. </p>
<p> »Volvo« je udario u bočni dio »seata« koji je pak od udarca skrenuo i udario u »citroen« pulskih registracijskih oznaka. </p>
<p> Na mjestu nesreće poginule su tri osobe u »volvu« a još tri osobe su lakše ozlijeđene.</p>
<p> Policija radi na utvrđenju identiteta triju poginulih osoba, a nad kojima će poslijepodne biti obavljena obdukcija. Sumnja se da je riječ o stranim državljanima, navodi policija.</p>
<p> Promet ovim dijelom poluatoceste bio je u prekidu do nešto poslije 20 sati te je preusmjeravan na staru cestu prema Gorskom kotaru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Imaš 10 sekundi da mi predaš novac«</p>
<p>Ponekad je s napadnutim zaposlenicima komunicirao porukama na papiriću, »okreni«, a s druge strane »imaš 10 sekundi da mi predaš sav novac, inače metak«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvadesetdvogodišnji Dean Kapetinić, optužen za devet razbojstava, na pitanje suca smatra li se krivim, izjasnio se pozitivno za pet, te izjavio da ih nije počinio uz prijetnju oružjem. Tim se razbojstvima okoristio za oko 60.000 kuna.</p>
<p>Na meti su u pravilu bile sportske kladionice »Super sport« u šest slučajeva, te poslovnice Hrvatske lutrije, na nekoliko lokacija u gradu. Prema optužnici, razbojstva je počinio ili oko podneva, ili pred kraj radnog vremena i zatvaranja, oko 19 sati, upadajući u poslovnicu naoružan pištoljem, te bi zahtijevao da mu predaju sav novac iz blagajne. Ponekad je s napadnutim zaposlenicima komunicirao porukama napisanim na papiriću, »okreni«, a s druge strane »imaš 10 sekundi da mi predaš sav novac, inače metak«, uz nadopunu: »budi tiho, ovo je pljačka«, i slično. Najmanji mu je plijen bio 600 kuna, a ostalim slučajevima domogao bi se plijena od tisuću, dvije, do osam tisuća kuna. Suđenje mu je počelo u ponedjeljak na Županijskom sudu, pred vijećem kojem predsjeda sudac Miroslav Šovanj, zastupnik optužbe je tužitelj Hrvoje Pezer, a optuženog brani odvjetnik Josip Reljić. </p>
<p>Obrana se suprotstavila čitanju sve dokumentacije, ali se suglasila s ispitivanjem predloženih svjedoka. Prva je iskaz dala Kata Možar, djelatnica »Hrvatske lutrije«, koja je radila u Tratinskoj 74. Ona mu nije odmah predala traženi novac, pa je optuženi sam posegnuo za novcem, uz prijetnju oružjem, te oteo oko 6000 kuna. Nakon što je otišao žena je pozvala policiju. </p>
<p>»Na prepoznavanju nisam mogla sa stopostotnom sigurnošću reći da je to taj mladić, jer mi je samo sličio na drugu osobu, ali sam ga prepoznala na slici. Imao je kapu na glavi i nisam ga gledala u lice, već u pištolj kojeg je držao u ruci«. Na pitanje odvjetnika je li pištolj bio plastični ili pravi rekla je: »Za mene je bio pravi«. Nakon događaja Možar je otišla na bolovanje i nije se više vratila na posao. </p>
<p>Svjedočio je i Boris Pušić, djelatnik »Prve sportske kladionice« , koji je doživio tri razbojnička prepada. Za treće razbojstvo rekao je da misli da ga je počinio optuženi. Uspio je tijekom »zavlačenog« razgovora uključiti alarm. Mirela Vidaković na policiji »sa sigurnošću« prepoznala optuženog.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Oboljelom odšteta od 820.000 kuna</p>
<p>Sud je utvrdio da je nesretni čovjek obolio od zloćudne bolesti radeći 15 godina na mjestu ispitivača proizvodnje u tom gigantu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog malignog karcinoma bronhija od kojeg je obolio tijekom 23-godišnjeg rada za »Siemens«, Srećku Lovrečkom bivši će poslodavac, kako je nepravomoćno presudio zagrebački Općinski sud, morati isplatiti 820.000 kuna naknade štete. Siemens« će također platiti i gotovo 78.000 kuna troškova parničnog postupka, kojeg je zbog propusta tvrtke u osiguranju uvjeta rada i zaštite, protiv nje pokrenuo Lovrečki. Sutkinja Jasenka Šojat u obrazloženju je presude navela kako je nedvojbeno da je nesretni čovjek, od zloćudne bolesti za koju medicina zasad nema lijeka, obolio radeći 15 godina na mjestu ispitivača proizvodnje u tom gigantu. Riječ je naime o bolesti koju Zakon priznaje kao »profesionalno« oboljenje, odnosno bolesti nastaloj zbog tužiteljeve dugotrajne izloženosti karcinogenom azbestu. Za nastanak takvog oboljenja, kako je dokazano na sudu, kriv je isključeno »Simens« s obzirom da su radnici te tvrtke, kako su svjedočili, od poslodavca dobivali jedino radnu kutu, ali ne i obaveznu zaštitnu masku. Jedina zaštita kako su tvrdili, bili su im sistematski pregledi kod liječnika, iako su kao i Lovrečki, radili s otrovom aralditom koji je zagrijavanjem na temperaturi, isparavao. Osim toga, prema nalazu sudskog vještaka, u prostorijama u kojima je tužitelj radio, nikada se nije provodilo mjerenje kemijskog sastava zraka, odnosno koncentracije kancerogenih čestica, iako u tom prostoru nije smjelo biti ni minimum azbesta.Tuženi »Siemens«, pak, tijekom postupka opovrgavao je da se bolest njihova djelatnika može povezati s njegovom izloženosti azbestu. Uporno su pak, »pozivali« na činjenicu da je Lovrečki bio dugogodišnji pušač, a tražili su i da se ponovno ispita nalaz Hrvatskog zavoda za medicinu, koji je 2004. bolest Lovrečkog »uvrstio« na popis profesionalnih bolesti. Taj je Zavod isključio gensku predispoziciju i pušenje kao uzroke bolesti, te je sud, uzevši u obzir i druge dokaze i mišljenja liječnika, takav zahtjev »Siemensa« odbio.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sms-porukama iznuđivali 750 tisuća eura</p>
<p>»Što je govnari cvilit ćete ko štakori dok vas budu k... u zatvoru«, glasila je sms poruka bivšem gradonačelniku Pule </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog pokušaja iznude nad nekoliko osoba, među kojima se našao i bivši gradonačelnik Pule Luciano Delbianco protiv Dragice Pajvot (43) i umirovljenika HVO-a Slobodana Šarića (53) koji su u pritvoru od travnja, prije nekoliko je dana na zagrebačkom Općinskom sudu podignuta optužnica. Prema četiri točke optužnice tužiteljstvo tereti dvojac da su tijekom veljače i ožujka 2006. sa još jednom nepoznatom osobom slali prijeteće sms poruke imućnim poduzetnicima tražeći od njih da im isplate oko 750.000 eura. Prijeteće su poruke kako se navodi, uvijek slane s istog Vipova broja, koje je dvojac odnosno trojac »kreirao« iz cafe bara »Luna« na zagrebačkim Poljanicama. Spomenuti kafić je bio u najmu prvookrivljene Pajvot. »Gospodo Delbianco, Radetić i Grbac zar vas ne j... što će uskoro hrvatska javnost znati za vaš kriminal«, te »što je govnari cvilit ćete ko štakori dok vas budu k... u zatvoru«, sms je poruka koju je bivši gradonačelnik Pule mogao vidjeti na zaslonu svojeg mobitela. Na popisu »ucijenjenih« našao se i njegov rođak i prezimenjak Bruno iz Fažane, inače komercijalni direktor tvrtke »Mladen Grbac« u vlasništvu poznatijeg Delbianca. Privatni poduzetnik iz Pule Petar Gomf nadalje, porukom je upozoren da »ga nisu zaboravili«. »Upamti smrade, Srbin ne prašta«, pisao je domišljati dvojac žrtvi ucjene. Građevinskom obrtniku iz Pitomače Željku Palkoviću te šibenskom poduzetniku Franji Nakiću, prijetili su pak fizičkim zlostavljenjem i ubojstvom njihove djece. Kako doznajemo, Delbianco je Šarića poznavao od 1992. kada je došao u Pulu kao predstavnik HVIDRE. On se pak, kao i Pajvot u istrazi branio šutnjom.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Amerikanci nude za Plivu 250 milijuna dolara više</p>
<p>Pliva je odbila komentirati najnoviju ponudu, ponovivši samo da vodi razgovore s više zainteresiranih strana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Farmaceutska grupa Barr navodno je iznijela ponudu za kupnju Plive vrijednu 2,1 milijardu dolara, prenosi Financial Times. Time se američka kompanija uključila u utrku koju je još u ožujku započeo islandski Actavis, ponudivši 1,6 milijardi dolara. Actavisova ponuda u međuvremenu povećana na 1,85 milijardi dolara.</p>
<p>Prava vrijednost ove ponude mogla bi biti, kako navodi list, Barrovo zadržavanje većeg dijela sadašnje Plivine uprave.</p>
<p>Pliva je, međutim, odbila komentirati najnoviju ponudu, ponovivši samo da u sklopu razmatranja niza strateških opcija vodi razgovore s više zainteresiranih strana. Ističu da će i dalje taj proces voditi na transparentan način u stalnom nastojanju da ostvari maksimalnu vrijednost za dioničare, zaposlenike i sve ostale dionike.</p>
<p>Inače, Barr i Pliva već imaju joint venture pri izradi jednog generičkog lijeka.</p>
<p>Uz promet od 8,58 milijuna kuna, dionica Plive u ponedjeljak je porasla čak 5,98 posto. Plivina dionica u ponedjeljak je dosegnula cijenu od 622 kune, što je najviša zabilježena cijena ove dionice na Zagrebačkoj burzi jos od 24. ožujka 2000. godine. Zaključna cijena Plivinih dionica bila je 619,95 kuna, što je najviša zaključna cijena još od travnja 1998. godine. [J. Berić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Obnovljivi izvori energije poticaj za razvoj gospodarstva</p>
<p>Ministarstvo gospodarstva će prije ljeta predložiti Vladi da odobri uvođenje naknade za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Obnovljivi izvori energije velika su razvojna šansa za Hrvatsku koju ne smijemo propustiti. Hrvatska ima znanje i mogućnosti da u tome značajno sudjeluje, opći je zaključak prvog radnog dana trodnevnog međunarodnog stručnog simpozija »Obnovljivi izvori energije u RH« čiji je organizator Zajednica obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore i Tehno-ing d.o.o.</p>
<p>Na skupu se okupilo više od 200 stručnjaka, poduzetnika i predstavnika ministarstava. Govorilo se o različitim temama, od zakonske regulative koja prati ovo područje, preko praktičnih iskustava, vjetroelektrana, geotermalnih voda i njihovom korištenju, vodnom potencijalu, do uključivanja domaćih tvrtki u pripremu izgradnje i proizvodnju opreme i objekata...</p>
<p>Do 2010. u Hrvatskoj bi trebalo instalirati 300 do 400 megavata energije iz obnovljivih izvora, u što bi se uložilo 300 do 400 milijuna eura. Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva ističe kako za petnaestak dana u Bruxellesu trebaju članovima Europske komisije podastrijeti što je Hrvatska do sada po pitanju pravnih stečevina uspjela ugraditi u svoj zakonodavni sustav.</p>
<p>Sve što se radi na ovom polju treba biti transparentno, nediskriminirajuće i objektivno, kaže Raguzin koji je rekao da će se zbog poticanja korištenja obnovljivih izvora energije uvesti nakade na račune za električnu energiju. Naknada će u početku iznositi između jednu i dvije kune mjesečno, a do 2010. povećat će se na prosječno šest kuna kako bi se do te godine iz obnovljivih izvora energije proizvodilo 5,8 posto struje. Ministarstvo gospodarstva će prije ljeta predložiti Vladi uvođenje te naknade. Naime, energija vjetra je besplatna, ali je vrlo skupa tehnologija i oprema u vjetroelektranama.</p>
<p>Stjepan Car, predsjednik Uprave Končar instituta za elektrotehniku iz Zagreba kazao je: »Obnovljivi izvori energije da, zaštita okoliša da, ali sve to treba biti poticaj za razvoj domaćeg gospodarstva.« Naime, trenutačno se u Hrvatskoj instalira uvozna tehnologija i oprema, a Končar je danas u stanju isporučiti 70 posto domaćih proizvoda, a domaća industrija u stanju je za potrebe vjetroelektrana napraviti 80 posto posla. Car je istaknuo da danas umjesto domaće promoviramo stranu opremu koja upošljava stranu radnu snagu. Končar je uz potporu Ministarstva znanosti i Ministarstva gospodarstva počeo rad na proizvodnji opreme za vjetroelektrane, no čija će se oprema ugraditi ovisi o investitorima, naglasio je.</p>
<p>Trenutačno je u fazi izgradnje 14 vjetroelektrana snage 11,2 megavata na brdima Trtar-Krtolin kod Šibenika. Njemačko poduzeće EnerSys realizira ovaj projekt vrijedan 132,5 milijuna eura koji će Šibeniku godišnje isporučivati 30.000 kilovat sati struje što će biti dostatno za opskrbu 10.000 potrošača. Ova je tvrtka s HEP-om potpisala ugovor o otkupu struje. U tijeku je ishodovanje dozvola za gradnju još jednog vjetroparka na šibenskom području kod Grebaštice gdje će se graditi 12 vjetroelektrana.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Varteks se budi</p>
<p>U razdoblju siječanj-ožujak ostvareno je pola milijuna kuna dobiti; u ožujku je umjesto planiranih 300.000 kuna, ostvarena dobit od 1, 2 milijuna kuna </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – U Varteksu se nastavlja trend smanjenja gubitaka koji su bili njegova svakodnevnica pet godina i razlogom velike zabrinutosti zaposlenika, kojih je sada 3450 što je trećina njihova broja s početka devedesetih. Nadu daju rezultati poslovanja za razdoblje siječanj-ožujak, kada je ostvarena dobit od pola milijuna kuna. Tome su najviše pridonijeli rezultati u ožujku, kada je umjesto planiranih 300.000 kuna, ostvarena dobit od 1, 2 milijuna kuna. </p>
<p>Usporedbe radi, za 2005. Varteks je ostvario gubitak od 25,7 milijuna kuna, no i takav porazni rezultat bio je bolji nego onaj iz 2004., kada je gubitak bio 40,8 milijuna kuna veći ili 61,4 posto veći nego 2005. godine. Sve je to pridonijelo porastu cijene Varteksove dionice, koja je na kraju 2005. vrijedila 115 posto više nego krajem 2004.</p>
<p>Boljim poslovnim rezultatima pridonijelo je smanjenje rashoda od 10 posto, ali i povećanje prodaje i ulaganja u maloprodajnu mrežu. U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje od siječnja do kraja ožujka ove godine putem veleprodaje Varteks je plasirao 83 posto više robe. Raste i godinama zapušten izvoz, koji je uvijek činio gotovo polovinu Varteksovog prihoda i bio najveći u zemlje Europske unije. </p>
<p>Tako je u skandinavske zemlje izvoz porastao za 135, u Italiju za 71, a u Veliku Britaniju za 18 posto. Visok rast bilježi i izvoz Varteksove robe u države bivše Jugoslavije - u Bosnu i Hercegovinu 135, Srbiju 100, a u Sloveniju za 75 posto.</p>
<p>U Varteksu ističu kako je do pozitivnog poslovnog rezultata dovela kontrola troškova, ulaganje u maloprodaju i restrukturiranje maloprodajnih objekata, nadogradnja vlastitih i uvođenje stranih modnih brandova u maloprodajne objekte (Levis, S. Oliver, Essenza, Comma, Kenvelo), kao i uspješna suradnja s brandovima kao što su Versace, Hugo Boss, Lindeberg, Bex. Suradnja s ovim poznatim modnim kućama Varteksu osigurava maksimalnu popunjenost proizvodnih kapaciteta.</p>
<p>I dok su u konfekcijskom dijelu posla stvari pod kontrolom i poslovanje ima pozitivan predznak, u Suknari je poslovna situacija i dalje nezadovoljavajuća. Uprava samo kratko izvještava da još traju razgovori sa strateškim partnerom iz Italije o ulaganjima u Suknaru. </p>
<p>Orijentacija je samo na modni biznis, pa je tako ovog proljeća Tiskaru, koja je djelovala u sklopu holdinga, preuzeo njezin menadžment. Ugostiteljstvo je prodano već ranije poznatom ugostitelju Draženu Jambrišku, pa su tako od prošle godine Varteksove gorice na vinorodnoj Banjšćini sada »Zlatne gorice«. </p>
<p>Više nitko ne skriva da će se Varteks preseliti sa sadašnje lokacije na područje izvan grada, a novac za nove hale bi navodno trebao stići iz pretpristupnih fondova EU-a. U javnost još nije procurio ni okvirni termin početka gradnje novih Varteksovih objekata. Nakon njihova dovršenja, oko 200.000 četvornih metara sadašnjeg Varteksovog prostora dobilo bi novu namjenu, o čemu će odlučiti vlasnici tvornice. </p>
<p>Sigurno je da će od sadašnjih objekata ostati upravna ili kako su je zaposlenici godinama zvali »crvena zgrada« i poznati dimnjak. Upravna zgrada s početka 20. stoljeća obložena je crvenom fasadnom opekom i jedinstveni je primjerak industrijske arhitekture. U njoj bi se uredili muzej, poslovni prostori, trgovine, te prostori za modne revije. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Potrošači zakinuti zbog trgovačkog rata Gavrilovića i Vindije</p>
<p>Vindija uz Gavrilović, nakon izlaska Podravke, Lure i Kraša ostaje u konzorciju Dinova koji drži Dionu, kaže glasnogovornica Gavrilovića Daška Domljan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na policama trgovačkog lanca Diona, drugog po veličini u Hrvatskoj, odnedavno nema proizvoda varaždinske Vindije, što u spomenutim tvrtkama objašnjavaju »godišnjim pregovorima o komercijalnim uvjetima međusobnog poslovanja«.</p>
<p>Naime, uz Gavrilović, Vindija je nakon izlaska Podravke, Lure i Kraša, ostala jedina članica domaćeg konzorcija Dionova, od pet velikih domaćih tvrtki, koji je prije tri godine preuzeo Dionu iz višegodišnjeg stečaja.</p>
<p>U Gavriloviću idu i korak dalje te tvrde da nije posve točno da na policama Dione nema više Vindijinih proizvoda, već da je njihova zastupljenost nešto smanjena dok traju spomenuti pregovori.</p>
<p>Glasnogovornica Gavrilovića Daška Domljan kazala nam je da je strategija Dione zasnovana na hrvatskim brandovima, te da stoga na policama nemaju privatne robne marke, primjerice, mlijeka i drugih proizvoda.</p>
<p>Dodaje da domaći proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bilo da je riječ o Luri, Podravki ili Vindiji, koji teško nalaze svoje prodajno mjesto na otvorenom domaćem tržištu, imaju više mjesta u Dioni, i po povoljnijim uvjetima, nego na policama drugih trgovačkih lanaca, bilo stranih ili domaćih.</p>
<p>I u Vindiji tvrde da su u tijeku komercijalni pregovori s Gavrilovićem, većinskim vlasnikom Dione, koji će se voditi u interesu obiju strana.</p>
<p>Moguće da je i zbog toga došlo do trenutačne obustave dostave svježih Vindijinih prehrambenih proizvoda, u prvom redu svježeg mlijeka i drugih mliječnih proizvoda, na prodajna mjesta Dione.</p>
<p>Međutim, potrošači ne bi trebali biti zakinuti zbog spora velikih trgovačkih kuća, a koji nisu rijetki na domaćem tržištu u borbi za što veću tržišnu nišu. Podsjetimo, Lura i Agrokor su tek nedavno prekinuli višegodišnji trgovački rat oko položaja, odnosno uvjeta prodaje Lurinih proizvoda na Konzumovim policama.</p>
<p>Riječ je o više od 550 prodajnih mjesta Konzuma u Hrvtskoj dok Diona, nakon višegodišnje stečajne kalvarije, sada ima manje od 100 prodajnih mjesta.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zapanjujuće zarade menadžera hedge fondova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prosječna plaća menadžera hedge fondova u 2005. iznosila je 363 milijuna američkih dolara, a najbolje plaćen među njima bio je James Simons, matematičar i menadžer novcem, koji je dobio oko 1,5 milijardi dolara godišnje naknade, objavio je USAToday.</p>
<p>Simons, na čelu Renaissance Technologiesa, tako je na prvom mjestu liste najbolje plaćenih menadžera hedge fondova zamijenio Edwarda Lamperta iz ESL Investmentsa, koji je u 2004. zaradio jednu milijardu, a lani 435 milijuna dolara.</p>
<p>»Te zarade su zapanjujuće«, rekao je Michael Peltz, urednik Institutional Investors Alpha Magazinea, koji je sastavio listu 25 najbolje plaćenih menadžera u toj industriji petu godinu uzastopno.</p>
<p>Prosječna plaća menadžera hedge fondova od 363 milijuna dolara lani je porasla za 45 posto u odnosu na 2004.. </p>
<p>Od ostalih velikih imena u toj industriji lista 25 najbolje plaćenih uključuje financijera Georga Sorosa, Stevena Cohena (kojeg je BusinessWeek prozvao 2003. najmoćnijim trgovcem na Wall Streetu), te Paul Tudor Jones (također jedan od legendarnih trgovaca).</p>
<p>Do snažnog rasta plaća tih menadžera dolazi u vrijeme kada ta industrija, koja broji oko 8000 fondova s 1,2 bilijuna dolara vrijednom imovinom, ubrzano raste. Unosan poslovni model za menadžere hedge fondova u prosjeku im nudi kao plaću dva posto od imovine kojom upravljaju te 20 posto od profita.</p>
<p>No, ti menadžeri ne pune samo svoje džepove. »Vjerujem da mnogo više novca zarađuju za svoje klijente nego za sebe«, smatra Charles Davidson, direktor hedge fonda pri Standard'su. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Talijanska tehnologija sa stilom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Talijanski festival-»Tehnologija sa stilom« održat će se od 1. do 4. lipnja u Muzeju Mimara, najavili su u ponedjeljak organizatori manifestacije, Veleposlanstvo Italije u Zagrebu, Talijanski institut za vanjsku trgovinu (ICE), Talijanski institut za kulturu i Savjetodavni odbor talijanskog poduzetništva u Hrvatskoj.</p>
<p>Cilj festivala je prikazati Italiju u potpunijem svijetlu od onoga kako se doživljava, pa će se tako predstaviti talijanski proizvodni sustav najboljih industrijskih dostignuća, najnaprednije tehnologije i suvremenog dizajna, istaknuo je Alessandro Grafini, talijanski veleposlanik u Hrvatskoj. Prema riječima Grafinija, Italija je vodeći hrvatski partner u trgovinsko-gospodarskim odnosima. Spomenuo je kako Talijani po investicijama u Hrvatskoj zauzimaju četvrto mjesto, dok su u ulaganjima u bankarski sustav na prvome mjestu.</p>
<p>Lani je u Hrvatskoj bilo 1,5 milijuna talijanskih turista, koji su bili drugi po brojnosti u Hrvatskoj, dodao je Grafini, te napomenuo kako su partneri u organizaciji ovogodišnje manifestacije i gosti iz talijanskih regija Furlanije Julijske krajine i Veneta, a predstavit će se i neke od najznačajnijih grupacija iz tih regija, koje djeluju u inovativnim sektorima kao što su nanotehnologija i biotehnologija. Manifestacija ovakvog tipa odvija se u 20 zemalja svijeta povodom 2. lipnja, Dana Republike Italije.</p>
<p>U Zagrebu će se organizirati niz događanja promotivnog karaktera (seminari, okrugli stolovi, domjenci), kao i bilateralni susreti talijanskih i hrvatskih gospodarstvenika, najavljuju organizatori.</p>
<p>Od talijanski tvrtki koje će prisustvovati manifestaciji spomenimo one iz hotelijersko-turističkog sektora, s područja proizvodnje namještaja i s područja zaštite okoliša. Talijanski institut za kulturu u sklopu manifestacije organizira kulturno-umjetnička događanja, koja obuhvaćaju povorke barjaktara, izložbe, koncerte i baletne predstave. [Ivan Smirčić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>I dalje prijetnja ovrhama </p>
<p>Ljubičić je od uprava sedam bolnica-dužnika zatražio da se dogovore s veledrogerijama o modelu podmirivanja starih dugova. To isto moraju napraviti i uprave županijskih bolnica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Veledrogerije koje su u ponedjeljak pregovarale s ministrom zdravstva i socijalne skrbi Nevenom Ljubičićem o dugovima bolnica starijim od godine dana, nisu pretjerano zadovoljne rezultatima. Zbog toga i dalje ostaje prijetnja ovrhama najavljenima prošli tjedan za dugove od oko 275 milijuna kuna. Ukupni pak dug za lijekove i medicinske potrepštine iznosi gotovo 1,4 milijarde kuna. </p>
<p>Ministar Ljubičić rekao je Vjesniku da nije mogao ponuditi više od onoga što je najavio prošli tjedan kad je pozvao kliničke bolnice kojima je osnivač država, da se dogovore s vjerovnicima o načinu vraćanja duga.</p>
<p>Svim su bolnicama, naime, odlukom Upravnog vijeća HZZO-a linearno povećani godišnji limiti za četiri posto, ukupno oko 300 milijuna kuna, i taj će se novac postupno slijevati u bolnice.</p>
<p>Ministar kaže kako razumije da su veledrogerije nezadovoljne te da očekuju kako će sve dubioze podmiriti država, međutim, to je nemoguće. Kako kaže, dugove moraju podmiriti bolnice odnosno njihov osnivač. Ljubičić je, osim toga, od uprava sedam bolnica-dužnika u državnom vlasništvu zatražio da se dogovore s veledrogerijama o modelu podmirivanja starih dugova. To isto moraju napraviti i uprave županijskih bolnica kojima je Ljubičić o tome poslao dopis. Osim dinamike plaćanja starog duga, moraju se dogovoriti i o tome kako poslovati da se dugovi više ne pojavljuju.</p>
<p>Vladimir Klobučar, predsjednik Udruženja veledrogerija u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže da ovrhe još nisu stupile na snagu. Zatražene su prošli tjedan i do realizacije im treba osam dana. Ipak, kaže da vledrogerije nisu sretne s ovrhom kao rješenjem, jer se postupci razvuku. Stoga veledrogerije očekuju da im se bolnice jave radi dogovora o dinamici plaćanja duga. Klobučar je dodao da ustanove koje ne mogu plaćati dugove po godinu dana treba - zatvoriti. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Herman: Dužni jesmo, ali pacijentima ništa ne nedostaje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ravnatelj Kliničke bolnice Sestara milosrdnica Radoslav Herman opovrgnuo je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da je 150 pacijenata na Odjelu endokrinologije već mjesec i više dana, kako je objavljeno, bez potrebne terapije hormonima. </p>
<p>»Samo dvoje pacijenata trenutačno čeka svoju terapiju, ali ih to ne ugrožava u medicinskom smislu, a svi ostali dobivaju potrebne lijekove«, ustvrdio je Herman i dodao da je riječ o podmetanjima. Ipak, priznao je da bolnica ima velike probleme zbog dugova, među kojima je dug od gotovo 34 milijuna kuna stariji od godinu dana. Tako je ova bolnica treća na crnoj listi veledrogerija koje prijete ovrhama i obustavom isporuke lijekova i medicinskih potrepština.</p>
<p>Herman je napomenuo da bolnici nedostaje dva do tri milijuna kuna mjesečno kako bi normalno radila i da je to novac potreban za plaćanje energenata i infrastrukture, a ne za lijekove. </p>
<p>Bolnica je inače pozitivno poslovala do 2002. godine, a korijeni sadašnjeg problema javljaju se 2004. godine kad je bolnički godišnji proračun prepolovljen. Stanje se neznatno promijenilo nakon smjene ravnatelja, ali više nije dosegnut limit kakav su imali ranije. </p>
<p>Početkom travnja uprava bolnice je smanjila proračune svim odjelima za 20 posto ne bi li se počeli vraćati stari dugovi. Unatoč tome, tvrdi Herman, pacijenti dobivaju sve potrebno za liječenje. Odlažu se samo »hladni« zahvati, a pazi se i da se lijekovi i dijagnostički postupci propisuju strogo indicirano.</p>
<p>Rješenje problema Herman vidi u temeljitoj zdravstvenoj reformi, ali nije htio komentirati je li to upravo onakva reforma kakva se predviđa najavljenim izmjenama zakona. Napomenuo je, međutim, da smo mi jedina zemlja u kojoj nema participacija. Herman je dodao da u njegovu bolnicu dolazi mnogo pacijenata iz drugih regija koji se liječe tereteći limit bolnice. Problem je i taj što se komunalije moraju platiti do 15. u mjesecu. </p>
<p>Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća bolnici s 90 dana čekanja, a od raspoloživog limita od oko 32 milijuna kuna, kad se plate tekuće obaveze, ostaje oko šest posto. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Na Viru se ruši još 33 objekta </p>
<p>VIR</p>
<p> - Iako je iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bilo najavljeno da će se u prvoj fazi rušenja bespravno sagrađenih objekata na Viru srušiti 48 objekata u zaštićenom obalnom pojasu, akcija se i nakon srušenih 48 objekata nastavila. Sljedećih dana, točnije do 15. lipnja, kako je najavljeno, trebao je biti odvezen građevinski materijal i uređen okoliš, no Ministarstvo je odlučilo nastaviti s rušenjem. </p>
<p>U nastavljenoj akciji predviđeno je rušenje 33 nova objekata u uvali Pedinka koji se ne mogu uklopiti u Prostorni plan, jer se nalaze u zoni od 70 metara od mora u kojoj je gradnja zabranjena. Od 33 objekta, sedam ih je u temeljima, tri u gradnji, a ostala 23 su dovršeni objekti, među kojima su i sagrađeni gatovi, garaže i terase koje pripadaju nekim objektima.</p>
<p>Iako su se starosjedioci Vira nadali da njihove kuće neće ući u plan rušenja, akcijom su obuhvaćeni i njihovi objekti koji se nalaze u uvali Pedinka te u predjelima Škrlini i Franinci. Prije početka rušenja najavljivali su da će bagere Ministarstva zaustaviti na samome mostu, za koji također tvrde da nema građevinsku dozvolu, no prosvjed je izostao. Sada, nakon što su se srušili objekti doseljenih stanovnika otoka počele rušiti i njihove kuće, odlučili su prosvjedovati. Njih oko 150, kojima se pridružio i načelnik Općine Kristijan Kapović, na nedjeljnom su prosvjedu prozvali nadležno ministarstvo za nepošteno i selektivno rušenje. Akcija rušenja, s uobičajenom stankom u nedjelju, nastavila se i u ponedjeljak. [Lj. I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatska u Rigi očekuje jasan signal da će pozivnica stići 2008. </p>
<p>Veleposlanici zemalja članica NATO-a isticali su da je Hrvatska daleko odmakla u pripremama za članstvo, pogotovu u odnosu na Makedoniju i Albaniju</p>
<p>BRUXELLES </p>
<p> - Sjevernoatlantsko vijeće, kojeg čine veleposlanici zemalja članica NATO-a, iznimno je visoko ocijenilo napredak Hrvatske u ispunjavanju za članstvo u NATO-u, izjavili su u ponedjeljak ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović i ministar obrane Berislav Rončević.</p>
<p>»Općenito se ističe vrlo velik napredak u ispunjavanju političkih, gospodarskih i obrambenih kriterija«, izjavila je ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović nakon sastanka sa Sjevernoatlantskim vijećem i glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom. Govoreći o očekivanjima od sljedećeg summita NATO-a u studenom ove godine u Rigi, ministrica Grabar-Kitarović je rekla kako se nada »snažnoj i jasnoj poruci u pogledu budućeg članstva Hrvatske u NATO-u te jasan vremenski okvir«. </p>
<p>Ministar Rončević je istaknuo da je NATO pohvalio činjenicu što je Hrvatska prošle godine donijela strateški pregled obrane i izradila dugoročni plan razvoja oružanih snaga za razdoblje od 2006. do 2015. </p>
<p>Njime je predviđeno da će Hrvatska 2010. moći iz proračuna za obranu izdvajati dva posto BDP-a, što je veličina koju preporučuje NATO te da će oko 2015. u međunarodnim mirovnim misijama moći sudjelovati s oko 700 vojnika. Prema tom planu, Hrvatska bi na kraju projiciranog razdoblja trebala imati 16 tisuća djelatnih vojnih osoba. </p>
<p>U izradi plana vodilo se računa i o socijalnoj dimenziji, budući da predviđa znatno smanjenje broja zaposlenih, kazao je Rončević. Ministar Rončević posebno je istaknuo da je dugoročni plan razvoja oružanih snaga dobio pozitivnu recenziju Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja pokazuje da je plan financijski održiv. </p>
<p> Kao jedan od najvećih izazova, ministrica Grabar Kitarović je istaknula podizanje potpore hrvatske javnosti za članstvo u NATO-u. »Naša istraživanja govore da je trećina građana za članstvo u NATO-u, trećina protiv, a trećina nema izražen stav. To je odraz nedostatka informacija, ali i percepcije da ne postoji izravna prijetnja sigurnosti Hrvatske«, rekla je ministrica te dodala da se »o prednostima članstva u NATO-u ne možemo govoriti u kontekstu broja vojnih baza i broja vojnika, nego u kontekstu sigurnosti stranih ulaganja, otvaranja radnih mjesta, većeg tržišta itd.« Ministrica je rekla da su veleposlanike NATO-a zanimali podaci o reformi pravosuđa, povratku izbjeglica i prognanika. </p>
<p>Ovo je zadnji sastanak s NATO-om prije summita u Rigi, koji neće biti posvećen proširenju Saveza, ali Hrvatska očekuje signal da bi mogla dobiti pozivnicu na idućem summitu 2008. Kako se doznaje, veleposlanici zemalja članica su u svojim istupima isticali da Hrvatska treba dobiti jasan i snažan signal, te da je daleko odmakla u pripremama za članstvo, pogotovu u odnosu na druge dvije aspirantice Makedoniju i Albaniju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Problem europskog ustava neće se odraziti na status Hrvatske</p>
<p>EU će vrlo skoro, a dali su rok do 2009. godine, riješiti pitanje ustava, no neovisno o tome, Hrvatska ima mogućnost kroz amandmane priključiti se kao 28. članica</p>
<p>GORIČAN</p>
<p> - »U Europi postoji ozbiljan problem, a to je da se zemlje članice Europske unije, njih 25, a vjerojatno i 27 s Rumunjskom i Bugarskom, moraju dogovoriti što će biti s ustavom. Duboko sam uvjeren, poznavajući europske prilike i EU, da se to neće odraziti na status Hrvatske i na naš put prema Uniji. EU će vrlo skoro, a dali su rok do 2009. godine, riješiti pitanje ustava, no neovisno o tome, Hrvatska ima mogućnost kroz amandmane priključiti se kao 28. članica. Kad tako ne bi bilo, EU sigurno ne bi donosio odluke u korist Hrvatske«, kazao je premijer Ivo Sanader u ponedjeljak u Goričanu komentirajući stav ministara vanjskih poslova EU-a o potrebi produljenja »razdoblja razmišljanja« o europskom ustavu. </p>
<p>Sanader je dodao i da EU tada ne bi donosio odluke o početku pregovora kao ni o pregovaračkom okviru u kojem jasno i nedvosmisleno stoji kako je cilj pregovaranja punopravno članstvo Hrvatske u Uniji.</p>
<p>»Za Hrvatsku je najvažnije kvalitetno riješiti pitanje pregovora, a nakon toga je samo pitanje tehnike kako ući u EU«, rekao je hrvatski premijer. </p>
<p>Sanader je u Goričanu otvorio novi pogon tvrtke Arteferro Dohomont vrijedan 20 milijuna kuna. Tvrtka se bavi preradom željeza, izvozi oko 80 posto svojih proizvoda i zapošljava 140 radnika. </p>
<p>Sanader je tom prigodom napomenuo da u Hrvatskoj nema dovoljne pokrivenosti uvoza izvozom. Da bi se to promijenilo, utvrđen je niz mjera potpore poduzetnicima, a ovaj će tjedan u Šibeniku biti najavljene i nove mjere Ministarstva gospodarstva za izvoz. </p>
<p>Problem je, kazao je premijer, i u deficitarnim zanimanjima i zanatima. »Trebamo točno procijeniti koja nam zanimanja u budućnosti trebaju i onda se usredotočiti na njihovu izobrazbu. Zato razmišljamo i o produljenju obveznog školovanja za dvije ili tri godine«, istaknuo je Sanader. </p>
<p>Hrvatski premijer boravio je i u Čakovcu, gdje je otvorio sustav za odvodnju otpadnih voda vrijedan oko 35 milijuna kuna. U Međimurju se trenutačno na kanalizaciju može priključiti tek 20 posto stanovništva. Kanalizacija je, osim u Čakovcu, sagrađena još samo u Donjem Kraljevcu, Prelogu, Kotoribi, Murskom Središću i Vratišincu.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nema siromašnih općina, ima dobro i loše organiziranih</p>
<p>Sirač je potencijal sam po sebi, ali i poruka da uz dobru organizaciju, uz tim koji zna što hoće, može doći do uspjeha, poručio je Predsjednik</p>
<p>SIRAČ</p>
<p> - »Kad se ljudi dobro organiziraju i shvate s kakvim potencijalom raspolažu, taj prostor prepoznaju i drugi. U njega će doći i kapital. Otvorit će se nova radna mjesta. Upravo u tom smislu Sirač je poruka. Sirač je potencijal sam po sebi, ali i poruka da uz dobru organizaciju uz tim koji zna što hoće može doći do uspjeha. Stoga tvrdim da u Hrvatskoj nema siromašnih općina. Imamo ili dobro organizirane ili manje dobro organizirane. Tamo gdje su dobro organizirane, imamo i dobre rezultate«, rekao je u ponedjeljak općinskim vijećnicima Stjepan Mesić, predsjednik Republike, za svog boravka u Siraču. </p>
<p>Predsjednik je tom prigodom govorio i o poteškoćama koje Sirač ima s tvrtkom »Suvenir«, te istaknuo da bi Sabor trebao što prije donijeti zakon koji bi šumske površine u vlasništvu Hrvatskih šuma prenio u vlasništvo općina i gradova jer oni najbolje znaju na koji način ih mogu iskoristiti.</p>
<p>Predsjednik Mesić posebno se osvrnuo na pretvorbu i privatizaciju, istaknuvši da je Hrvatska bila industrijska zemlja s jakim i u svijetu poznatim tvrtkama.</p>
<p>»Taj pogrešni model privatizacije doveo je do toga da danas tih tvrtki nema. Tamo gdje su tvornice preuzeli vlasnici i menadžeri koji su znali što hoće, koji su oplemenjivali kapital i otvarali nova radna mjesta, tamo je pretvorba uspjela. Tamo gdje se radilo suprotno, doživjeli smo neuspjeh. Na žalost, stvari ne možemo vratiti natrag. To je nemoguće, ali Hrvatsku moramo dignuti na višu industrijsku razinu koja traži i više obrazovanja, razvoj znanosti, a nakon toga doći će i kapital«, rekao je Mesić. Za boravka u Siraču predsjednik Mesić primio je povelju i postao počasni građanin općine Sirač. </p>
<p>Inače, prema riječima načelnika općine Branimira Milera, posljednjih godina u Siraču je sagrađeno pet tvornica. Nezaposlenost je svedena na 7,5 posto, a 2600 stanovnika općine gotovo u cijelosti raspolaže s infrastrukturom potrebnom za razvoj gospodarstva i kvalitetnog života stanovništva. Razvojnu snagu općine čini Kamen Sirač čiji proizvodi se izvoze na tržišta zapadnoeuropskih zemalja, a tu su i druge tvornice koje koriste prirodne resurse s kojima raspolaže općina. Tijekom boravka u Siraču predsjednik Mesić obišao je Osnovnu školu Sirač, a pred spomenikom palim hrvatskim braniteljima Sirača položio vijenac te obišao tvornicu stiropora. </p>
<p>U kasnim popodnevnim satima predsjednik Mesić posjetio je pogon tvornice Dalit Corp d.d. u Daruvaru. [Zdravko Sever]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Svako peto dijete žrtva nasilja putem interneta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Svako peto dijete u svijetu je žrtva nasilja putem interneta. I u Hrvatskoj sve više djece traži pomoć zbog zlostavljanja putem blogova, internetskih foruma i mobitela«, rekla je Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, predstavljajući u ponedjeljak u Starogradskoj vijećnici brošuru »Nasilje preko interneta«.</p>
<p>Prva brošura o novoj vrsti nasilja među djecom, cyberbullyingu, nastala je u suradnji s Plicijskom upravom zagrebačkom i Ergonet Internet-centrom, a sadrži niz savjeta za djecu i roditelje o tome kako prepoznati te kako se nositi i spriječiti nasilje putem Interneta.</p>
<p>Cyberbullying uključuje napade na privatnost, objavljivanje privatnih podataka žrtve, postavljanje anketa o žrtvi, lažnog predstavljanja kao dijete, slanje uznemirujućih poruka putem mobitela te kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže ili šale na račun vršnjaka. </p>
<p>»Nasilje u virtualnom prostoru kod žrtve stvara još veći osjećaj nemoći i srama jer je i publika šira«, objašnjava Buljan Flander, naglašavajući kako je važno da dijete potraži pomoć odraslih koji će obavijestiti administratora bloga o protupravnim radnjama, a ako one zadiru u područje zlostavljanja, treba obavijestiti i policiju. </p>
<p>»Naišao sam na čak tri kaznena djela u kojima je odnos među sudionicima počeo putem interneta. Jedno od njih je i ubojstvo, dok se drugi slučaj odnosio na pokušaj silovanja«, rekao je Krunoslav Borovec, načelnik ureda načelnika PUZ-a, objašnjavajući da se policija uključila u izradu brošure upravo zbog procjene da je pojava cyberbullynga u porastu te kako bi potaknuli žrtve da slučajeve prijave policiji. </p>
<p>Iako se osobe mlađe od 14 godina ne može kazneno i prekršajno goniti, i za njih su, kaže Borovec, propisani načini zaštite, i to kroz mjere obiteljsko-pravne zaštite. Mlađim maloljetnicima mogu se izreći samo odgojne mjere poput sudskog ukora, upućivanje u centar za odgoj, pojačana briga i nadzor, dok se za starije maloljetnike, uz odgojne mjere, može izreći i kazna maloljetničkog zatvora. Svi zainteresirani priručnik mogu dobiti u Poliklinici za zaštitu djece te Informativnom centru za prevenciju PUZ-a. [Antonija Jurica]</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Poslodavci su se kritički osvrnuli na radnike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na okruglom stolu o zapošljavanju otpuštenih radnika u ponedjeljak, održanom u Ministarstvu gospodarstva, rada i socijalne skrbi, čule su se kritike na račun inertnosti radnika koji imaju »mentalni sklop naslijeđen iz socijalizma«.</p>
<p>Nenad Bakić s portala »Moj posao«, koji dnevno posjeti 100.000 korisnika, podsjetio je na anketu u kojoj se čak 40 posto ispitanika izjasnilo da bi zbog sigurnosti posla najviše voljelo raditi u državnoj upravi, a postotak bi bio i dvostruko veći da je anketa provedena i među onima koji se ne koriste internetom. S druge strane, sigurnost radnog mjesta je tek na petom mjestu važnosti među zaposlenima u privatnim poduzećima, kojima je najvažnija sigurnost u sebe i svoje vještine. Rijetko je koji nezaposleni mladi čovjek u Hrvatskoj spreman za početak volontirati u nekom poduzeću, ili pak ulagati u sebe, kazao je Bakić. Prvi čovjek Tehnološkog parka Zagreb Marijan Ožanić istaknuo je da plaće ne treba tražiti na Markovu trgu, nego na radnom mjestu. U Hrvatskoj se već 15 godina razgovara o otvaranju novih radnih mjesta, ali samo u frazama, umjesto da se ljudima uistinu pomaže. Samozapošljavanje kroz poticanje poduzetništva nije rješenje, smatra Ožanić, jer poduzetništvo propada zbog nelikvidnosti, uvoznih lobija i korupcije. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060530].
|
