NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050629].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 143806 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Saslušani Brajša i Žganec</p>
<p>Počinju istražne radnje protiv pet osoba zaposlenih u Domu u Brezovici, među kojima su tri časne sestre iz reda Kćeri Božje ljubavi u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je u utorak prijepodne u središtu zagrebačke policije saslušala ravnateljicu zagrebačkog Caritasa - Jelenu Brajšu i bivšeg tajnika u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ninu Žganeca, doznajemo iz izvora bliskih istrazi. Jelena Brajša to nije htjela komentirati, a njezina nas je suradnica uputila na odvjetnika Caritasa Silvija Degena. On je rekao da Brajša nije saslušana u svojstvu osumnjičenika te da je policija s njom razgovarala samo o funkcioniranju ustanove, a tvrdi i da su je ispitivali socijalni radnici iz policije. Općinski sud u Zagrebu započet će do kraja ovog tjedna po nalogu Državnog odvjetništva istražne radnje protiv pet osoba zaposlenih u Brezovici, među kojima su tri časne sestre M., A. i L. iz reda Kćeri Božje ljubavi u Zagrebu. Druge dvije osumnjičene zaposlenice Brezovice nekvalificirane su odgajateljice K.D. i M.P. Kako doznajemo, K.D. je po struci kuharica - dosad se u medijima spominjala kao osoba koja je djecu udarala valjkom po glavi - a neke od tih djelatnica još rade u Brezovici. Časna majka reda Kćeri Božje ljubavi, čije je sjedište u zagrebačkoj ulici Nova Ves, kazala je da ne želi davati nikakve informacije o svojim sestrama. Časne sestre i dvije odgajateljice sumnjiče se za fizičko i emocionalno zlostavljanje štićenika Brezovice do lipnja 2002. Jedna od časnih sestara jednom je izjavila da štićenici Brezovice nisu djeca nego životinje, a druga je dijete bez nogu za kaznu stavila da danima sjedi na vrhu ormara. Navodno su obje djecu kažnjavale šišanjem kose. Pljuskanje i čupanje za kosu djeci su bila svakodnevna odgojna metoda, a jedna od dviju »odgajateljica« natjerala je sedamnaestero djece da jedu iz istog tanjura da bi sebi smanjila posao pranja suđa. </p>
<p>Također, kako doznajemo, u utorak je na Županijskom sudu u Zagrebu održano prvo ročište u postupku protiv Marija Barlovića, bivšeg domara Doma u Brezovici osumnjičenog za silovanje štićenika Brezovice M. V. Kako doznaje Vjesnik, u postupku je svjedočila A. B., bivša ravnateljica doma koja je Jeleni Brajši kazala da sve treba prijaviti policiji, što je Brajša odbila. Nakon svjedočenja, A. B. sudu je predala zapisnik sa sastanka vodstva te ustanove iz 1999. koji dokazuje da je Mario Barlović zločin priznao pred Brajšom i Žganecom. Time se povećava mogućnost kaznene odgovornosti njih dvoje. </p>
<p>ŽDO u Zagrebu u utorak je počelo istragu o navodnom seksualnom zlostavljanju koje je nad štićenicima i nad jednom pomoćnicom u kuhinji počinio bivši kuhar, koji je o tome navodno vodio i dnevnik. Istraga je otvorena i o francuskom državljaninu Regisu M. za kojeg također postoji osnovana sumnja da je seksualno zlostavljao štićenike i raspačavao drogu u domu. </p>
<p>Regis M. je u lipnju ove godine dao zahtjev za produljenjem boravka u Hrvatskoj radi volontiranja u Caritasu, iako ga je naša policija 2002. isporučila Francuzima zbog pravomoćne optužbe da je silovao troje svoje djece.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Broje se tek čuda nakon smrti</p>
<p>Zbog činjenice da su kroz povijest među svece i blaženike proglašavane osobe vrlo sumnjive osobnosti - a za neke je čak upitno jesu li uopće postojale - suvremena Crkva inzistira na vrlo strogim pravilima postupka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svečanim pokretanjem postupka za proglašenje blaženim (beatifikaciju) o današnjoj svetkovini apostola Petra i Pavla, apsolutni rekorder u proglašenju blaženika i svetaca, pokojni papa Ivan Pavao II. koji je u svom dvadesetšestgodišnjem pontifikatu proglasio 1338 blaženika i 482 sveca, i sam je u rekordnom roku, samo dva i pol mjeseca nakon smrti, službeno postao kandidat za čast oltara.</p>
<p>Njegov nasljednik i četvrt stoljeća »desna ruka«, papa Benedikt XVI. poslušao je glas naroda i pokretanje postupka najavio još dok su Rimom odjekivali jednoglasni uzvici vjernika »Subito santo!« (Svetac odmah!). Time je učinio iznimku od pravila o pokretanju postupka za beatifikaciju najmanje pet godina nakon smrti kandidata. Međutim, brzina otvaranja postupka ne znači i brzu beatifikaciju.</p>
<p>Mnogi su primjeri višegodišnjih pa i višestoljetnih procesa, kao i primjeri »umrlih na glasu svetosti« koje kršćanski puk štuje i traži njihov zagovor premda im Vatikan nikad nije (i pitanje je hoće li) službeno priznao taj status. S druge strane, tijekom potifikata pape Wojtyle došlo je i do rasprave o nekoj vrsti »inflacije« svetaca i blaženika u Katoličkoj crkvi. Poljski papa je, naime, bio »lake ruke i meka srca« na pobožnost puka, pa je od 1978. do 2005. godine proglasio 180 svetaca više nego njegovi prethodnici od 1594. godine naovamo. Činjenica je i to da mnogi kandidati za čast oltara jednostavno imaju veću ili manju »sreću« da njihov postupak gura bolji ili lošiji lobi, pa se tako i za hrvatskog blaženika Ivana Merza govori da je do časti oltara dogurao dobrim dijelom i zahvaljujući upornosti vodstva postulature za njegovu kauzu.</p>
<p>Upravo iz tih razloga, kao i zbog činjenice da su kroz povijest među svece i blaženike u nekim tamnijim crkvenim razdobljima proglašavane osobe vrlo sumnjive osobnosti - a za neke je čak upitno jesu li uopće postojale - suvremena Crkva inzistira na vrlo strogim pravilima postupka u kojem je najvažniji i nezaobilazni kriterij čudesno uslišanje molitve po zagovoru kandidata nakon njegove smrti. Isti kriterij potom slijedi i za kanonizaciju. </p>
<p>Dakle, kandidat je za života, bio on papa ili prosjak, mogao činiti čuda koliko želi, no Crkva relevantnima za svetost uzima tek ona dokazana, nakon što prestaju pokojnikove »zemaljske« veze i utjecaji. U tome je sadržana i evanđeoska istina oštre Isusove poruke lažnim prorocima da će im, unatoč čudima koja su u njegovo ime izvodili za života, u Onaj Dan reći: »Gubite se prokletnici od mene, nikad vas nisam poznavao«.</p>
<p>Otvaranjem postupka slijedi, dakle, prikupljanje dokaza o kandidatovoj svetosti. U tu svrhu Rimski je vikarijat još prije mjesec dana aktivirao posebnu adresu elektroničke pošte (postulazione.giovannipaoloII@vicariatusurbis.org.) na koju su već stigle stotine pisama iz cijelog svijeta u kojima vjernici svjedoče o uslišanjima molitava po zagovoru Ivana Pavla II. Na dan otvaranja postupka Postulatura kauza je pokrenula i svoju službenu internetsku stranicu (www.beatificazionegiovannipaolloll.org) putem koje je moguće dobiti sve informacije o tijeku postupka beatifikacije.</p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Istraga o kriminalno-političkim vezama</p>
<p>Ako se pokaže da su pronađeni inkriminirajući dokumenti, nisu isključena ni nova uhićenja</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pompozno izvedena akcija federalnog MUP-a, koji je uz podršku Eufora u ponedjeljak pretražio prostorije uprave Mesne industrije »Lijanovići« iz Širokoga Brijega očito je bila u funkciji prikupljanja dokumentacije za proces protiv četvorice braće Ivanković-Lijanović, vlasnika spomenute kompanije, koji su pred Državnim sudom BiH optuženi za milijunske carinske prijevare.</p>
<p>No, osim Joze, Jerke, Slave i Mladena Ivankovića Lijanovića, u istom su predmetu optuženi i čelnik HDZ-a BiH i bivši član državnog Predsjedništva Dragan Čović, predsjednik Ustavnoga suda BiH Mato Tadić, te pravni stručnjak, profesor Zdravko Lučić.</p>
<p>Tužitelj će u procesu protiv te sedmorice pokušati dokazati da je postojala zamršena kriminalno-politička veza, te da su zahvaljujući mitu, korupciji, zloporabama službenoga položaja i dr. izvršna i sudbena vlast u BiH praktično stavljene u funkciju »Lijanovića« odnosno stjecanja nelegalnog profita, pri čemu je oštećen državni proračun.</p>
<p>Zbog imena optuženih, ali i kaznenih djela koja im se stavljaju na teret, ovo suđenje u kojem bi glavna rasprava trebala početi u rujnu, već se najavljuje kao »proces desetljeća«.</p>
<p>Posebni, međunarodni odjel tužiteljstva BiH za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije očito želi što spremnije dočekati početak glavne rasprave i izbjeći pogreške zbog kojih je pred Sudom BiH praktično izgubio procese u slučaju Ante Jelavića i navodnih zloporaba u Hercegovačkoj banci, te u slučaju protiv zamjenika ravnatelja Interpola BiH Asima Fazlića. Akciju prikupljanja dokumentacije izvedenu po nalogu tužitelja Johnatana Rattela zato treba promatrati u ovom svjetlu, ali i kao demonstraciju snage i odlučnosti.</p>
<p>Upitna je naravno vrijednost zaplijenjenog za kazneni postupak, a iz pravne zgrade »Lijanovića« izneseno je oko 10 kutija dokumentacije. Pretres je obavljen i u stanu glavnog revizora kompanije Ljube Šimunovića i njegove supruge, šefice pravne službe »Lijanovića« Zdenke Šimunović.</p>
<p>Obrana je već i prije iznosila primjedbe na način kako tužiteljstvo pokušava dopuniti optužnicu, no ako se pokaže da su pronađeni inkriminirajući dokumenti nisu isključena ni nova uhićenja.</p>
<p>Iz krugova »Lijanovića« tvrdi se je cijela spektakularna akcija zapravo dokaz da tužiteljstvo nema dovoljno dokaza za optužnicu, pa čak i to da iza cijele akcije stoji »uvozni lobi« kojemu smeta domaća proizvodnja. Tvrde i da se cijela optužnica temelji tek na iskazu jednog zaštićenog svjedoka, čiji će kredibilitet navodno osporiti.</p>
<p>No, postoji i druga strana priče, a ona govori o tome da su mediji već objavili velik broj dokumenata o poslovanju »Lijanovića« od 1999. naovamo u kojima su razotkrivene mreže oslobađanja plaćanja pristojbi za ovu kompaniju. Činjenica je da »Lijanovići« za to dosad nisu osuđeni - no tužitelj će i pokušati dokazati da su sudske presude izostale zbog sprege kriminala i vlasti.</p>
<p>Teško je vjerovati da su samo zahvaljujući svom poslovnom talentu »Lijanovići« usred rata i najveće krize od dvije mesnice za nekoliko godina uspjeli sagraditi poslovno carstvo vrijedno desetke, pa i stotine milijuna. No, da je u tome bilo kriminala nije lako dokazati.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Velika Britanija za nastavak proširenja Europske unije</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – »Problem prihvaćanja europskog ustava ne bi trebao utjecati na Hrvatsku. Europsko Vijeće prošli je tjedan potvrdilo sve dosad donesene odluke o procesu priključenja Hrvatske EU«, rekao je britanski veleposlanik, sir John Ramsden na tribini »Europska unija, proširenje i predsjedništvo Velike Britanije«, održanoj u utorak u Europskom domu u Zagrebu. Veleposlanik Velike Britanije, koja 1. srpnja od Luksemburga preuzima predsjedanje Unijom, tako se osvrnuo na inicijativu francuskog ministra unutarnjih poslova Nicolasa Sarkozya za zaustavljanje proširenja Unije.</p>
<p>Ramsden je naglasio kako je položaj Hrvatske vrlo jednostavan. »Imate status kandidata. Imate pregovarački okvir i imate jasno obećanje da će pregovori o članstvu početi čim se postigne puna suradnja s Haaškim sudom«, istaknuo je.</p>
<p>Dodao je kako ne postoje »skrivene agende« kako bi se priključenje Hrvatske Uniji usporilo ili vezalo s drugim zemljama. »Međutim, javna potpora daljem proširenju EU nije bezuvjetna«, rekao je Ramsden i naglasio da »ljudi, više no ikad, žele vidjeti da zemlje regije obavljaju svoj dio posla«.</p>
<p>Ramsden je rekao i kako EU podržava Akcijski plan hrvatske vlade. »Uvjereni smo da svrha tog plana nije zadobiti diplomatske bodove, već pronaći Gotovinu i onemogućiti njegove pomagače«, dodao je.</p>
<p>Osvrnuo se i na prioritete predstojećeg britanskog predsjedanja Europskom unijom koje je u svom govoru pred Europskim parlamentom iznio britanski premijer Tony Blair, te ustvrdio kako će britansko predsjedanje Unijom biti usmjereno na gospodarski oporavak Unije i njezin bolji položaj u globalnoj konkurenciji, na jačanje zajedničke vanjske i sigurnosne politike te na okretanje Unije njenim građanima, koji izražavaju nezadovoljstvo funkcioniranjem europskih institucija. [Tomislav Bradić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Vuk ne mijenja ni dlaku ni ćud</p>
<p>MILAN JELOVAC</p>
<p>Ono što se javno, eksplicitno i izravno nisu usudili govoriti ni najveći nacionalisti iz redova srbijanske vlade, rekao je u ponedjeljak beogradskom Blicu inoministar Srbije i Crne Gore Vuk Drašković. Kosovska neovisnost značila bi automatsku neovisnost Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, kazao je. Vješto pakirajući tu opasnu tezu u priču o budućem statusu Kosova, koje vidi kao autonomiju, a ne neovisnu državu, Drašković je upleo i status Južnog Tirola i već 10 godina mrtvi plan Z-4 koji bi, da se njega pita, primijenio na Kosovu.</p>
<p>Samo dan nakon objave intervjua, koji je najoštrije odbacio ured visokog predstavnika u BiH, Drašković je otputovao u dvodnevni posjet Kosovu. Što pak o njegovoj inicijativi misle Albanci, uvjerio se u Prištini gdje su ga zasuli jajima.</p>
<p>No to Vuku očito nije bilo dovoljno, pa je izjavio da u Beogradu »nema ruke srpskog političara koji će ikad potpisati neovisnost Kosova«. </p>
<p>Draškovićeva oštra retorika dolazi uoči, za ovu godinu najavljeno počinjanje razgovora o budućem statusu Kosova. Njegove izjave svojevrsni su probni baloni usmjereni ponajprije prema međunarodnoj zajednici. No ujedno su i opasno igranje vatrom, jer BiH je međunarodno priznata država, članica UN-a, a Daytonski sporazum supotpisala je i država čiji je Drašković inoministar. Taj etablirani srpski nacionalist, tek nakratko ogrnut europskim ruhom, nije naivan. </p>
<p>Jasno mu je da promjene granica BiH nisu moguće. Krvoproliće koje bi nastalo secesijom srpskog entiteta, nakon svega što se dogodilo u BiH ovaj put, posve je izvjesno, neće dopustiti međunarodna zajednica.</p>
<p>No otvaranje pitanja neovisnosti Republike Srpske s tako visokog političkog mjesta zapravo je vjetar u leđa koji Beograd puše bosanskosrpskim jastrebovima. Koji već dugo, sustavno i vrlo učinkovito kroz tamo vladajući SDS opstruiraju Bosnu i Hercegovinu u unutarnjim reformama. I na njezinu putu u euroatlantske integracije. </p>
<p>Draškovićeva izjava, odaslana uoči desete godišnjice genocida u Srebrenici, zapravo još jednom posve plastično govori o Vukovoj političkoj naravi. </p>
<p>Iako su mu usta puna europske budućnosti Srbije, njegove ga izjave i politički potezi uvjerljivo demantiraju i bacaju u glib prošlosti. </p>
<p>Rehabilitacija četništva, orgijanje na Ravnoj gori i prizivanje promjena granica BiH dokazuju da Vuk ne mijenja ni dlaku ni ćud.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Mesićev optimizam povjerenja</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Na 10. sjednici Igmanske inicijative održanoj u Beogradu predsjednik Stjepan Mesić ponovo je dokazao da, iako povremeno svojim izjavama u Hrvatskoj uspijeva i neugodno šokirati, na regionalnoj razini igra izvrsno. U prošlih pet godina, otkako je predsjednik, nametnuo se kao regionalno veoma utjecajan i cijenjen političar, donekle čak i popularan u SCG i BiH.</p>
<p>Mesić je u Beogradu potaknuo srbijanske vlasti i građane da osude zločine u Srebrenici i na Ovčari, kazao da su četnici, baš kao i ustaše, bili kvislinzi (dio o četnicima sigurno se nije svidio, primjerice, Vuku Draškoviću u Srbiji, a dio o ustašama ponekome u Hrvatskoj), bosanskohercegovačkim političarima poručio je da baš i ne bi bilo mudro odbiti ispriku Borisa Tadića.</p>
<p>U Beogradu je, za domaću upotrebu, poručio da je »bježanje« iz regije »glupo«. Možda je izabrani pridjev brutalno iskren, ali kolikogod netko bio nezadovoljan našim susjedstvom, istočnim ponajprije, ne može od njega pobjeći. »Oluja« za Mesića jest legitimna oslobodilačka akcija, ali sve što se nakon nje zbivalo nije i s time treba raščistiti. Mesić u svojoj regionalnoj politici otpočetka svoga predsjednikovanja nudi optimizam regionalnog povjerenja i suradnje umjesto pesimizma regionalnog nepovjerenja i sukobljavanja. Taj optimizam nije bezuvjetan. Preduvjeti su procesuiranje ratnih zločina i kažnjavanje ratnih zločinaca, a umjesto povijesnog zaborava inzistira na raščišćavanju povijesti i prihvaćanju povijesnih činjenica kolikogod one nekome mogu neugodno zvučati.</p>
<p>Dapače, to raščišćavanje i jest jedan od preduvjeta za individualizaciju odgovornosti. Ti stavovi već su gotovo mantre Mesićeve regionalne politike.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kvalifikacija za Europu</p>
<p>Premda se čini da je autocesta ponajprije domaći projekt za domaću publiku, njezina je važnost mnogo šira. Ona nije samo kičma hrvatske cestovne infrastrukture, nego je, zajedno s koridorom 5C, dio cestovnih pravaca koji povezuju srednju Europu, istočnu Europu i Sredozemlje. Ona spada u one projekte koje država ostvaruje radi same sebe, ali je oni pritom kvalificiraju za Europu</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Cijelu se nedjelju slavilo to što su autocestom nakon 34 godine napokon povezani Zagreb i Split. Proslava se zahuktavala od jutra prema večeri. Ujutro je u Zagrebu na Jelačićevu trgu bilo gotovo više političara na tribini nego umirovljenika pred njima, ali je glazbeno finale u Splitu i Zagrebu bilo ravnopravno. Umirovljenici su simbolično predstavljali one kojima se nekad od plaće uzimao zajam za autocestu.</p>
<p>U Zagrebu im se Bandić sjetio zahvaliti što su »odvajali dinare od plaća za samodoprinos za autocestu«. Gdje su ti, po direktivi dobrovoljno dani, dinari završili, teško je ustanoviti (zlobnici bi rekli u pruzi Beograd-Bar), ali se dobro zna da se autocesta napokon izgradila uz pomoć stranih zajmova. A već bi od 2010. godine, kaže upućeni Radimir Čačić, trebala donositi profit iz kojeg bi se financirali novi razvojni projekti. Živi bili, pa vidjeli.</p>
<p>Idejna začetnica autoceste Savka Dabčević Kučar stigla je doživjeti puštanje u promet poveznice sjevera i juga Hrvatske i vidjeti na okupu pet premijera koji su zaslužni za njezino dovršenje - Manolića, Valentića, Matešu, Račana i Sanadera. Ova posljednja dvojica su i najzaslužniji. Bivša i sadašnja politička elita zajedno sa zabavljačima i novinarima provezla se autocestom i sudjelovala u programu koji je narodu na Jelačić-placu i na splitskoj rivi trebao pokazati jedinstvo sjevera i juga.</p>
<p> U narodu, zanemarimo li radikalne primjerke torcidaša i Bad blue boysa, to je jedinstvo solidno, učvršćeno dugogodišnjim zajedničkim truckanjem u autobusima po ličkim vrletima ili naginjanjem u najnovijim nagibnim vlakovima koji su putovanje željeznicom skratili za nevjerojatnih pola do tričetvrt sata.</p>
<p>Otvaranje autoceste Zagreb-Split pokazalo se pravim događajem za pokazivanje nečega što kronično manjka u hrvatskom društvu: kohezije. Premijer Sanader dolazak je političara različitih opcija okarakterizirao kao »iskazivanje političke zrelosti kad su veliki projekti u kojima se pokazuje zajedništvo u pitanju«. Misleći na isto, Račan je rekao da je »Hrvatska mala zemlja koja je pokazala da može ostvariti velike projekte... ali, nažalost, drugih projekata danas nema«. No, sadašnja vlada najavljuje nove projekte, osobito radove na koridoru 5C. Premda se čini da je autocesta ponajprije domaći projekt namijenjen domaćoj publici, njezina je važnost mnogo šira. Ona nije samo kičma hrvatske cestovne infrastrukture, nego je, zajedno s koridorom 5C, dio europskih cestovnih pravaca koji povezuju srednju Europu, istočnu Europu i Sredozemlje. Ona spada u one projekte koje jedna država ostvaruje radi same sebe, ali je oni istodobno kvalificiraju za Europu.</p>
<p>Hrvatska je sad premrežena autocestama kojima nedostaju samo neki nastavci: dionica Rijeka-Zadar, koja treba nadomjestiti slavnu vijugavu magistralu, dionica Split-Dubrovnik, dionica koridora 5C od mađarske do bosanske granice, dijelovi istarskog ipsilona, Zagreb-Sisak i Krapina-Macelj na slovenskoj granici. U Sloveniji se, recimo, raspravlja o tome treba li održati referendum o primanju Hrvatske u Europsku uniju, a Slovenija nije smogla snage (ni interesa) da napravi ono što Unija od nje očekuje: da popuni autocestovnu rupu od Maribora do Maclja na cestovnom pravcu od srednje Europe do Turske. Autoceste se pojavljuju kao hrvatski brand kojim ne treba mahati pred Europom jer ga europski turisti otkrivaju i koriste na sve više kilometara svake turističke sezone. Sanader kaže da nova autocesta vodi Dalmaciju u Europu, Čačić da su je europski upravitelji autocesta proglasili za najbolju.</p>
<p>Zapravo je riječ o rijetkom fenomenu na ovim prostorima. Hrvatska građevinska operativa, samostalno ili ugovorno sa stranim partnerima, pokazala je da može raditi velike poslove koji je kvalificiraju za nastup u drugim državama. Dobili smo ono što je raritet u Hrvatskoj. Nešto što se proizvodi i može izvoziti.</p>
<p>Autocesta Zagreb-Split mnogo je više od ceste bratstva i jedinstva Purgera i Dalmoša. Ona veže, rekao je i Mesić, i kontinentalnu Europu s Mediteranom. Stoga cijela priča ne završava s kavom na 'špici' i kupanjem na Bačvicama u roku četiri sata. Autocesta je odskočna daska za Europu i argument za tezu da se u Hrvatskoj može efikasno raditi. Hrvatski pregovarač s EU-om Vladimir Drobnjak u jednom intervjuu kaže da je Hrvatska mala zemlja koju je lako apsorbirati u veliko tijelo EU-a s nizom dodanih vrijednosti, a jedna je i ta autocesta.</p>
<p>Cijela priča s autocestom Zagreb-Split pokazuje da se sve ono bitno i pametno u ovoj zemlji ne treba raditi zato da bi se zadovoljili neki strašno rigorozni zahtjevi Europske unije, nego zato da bi se poboljšala kvaliteta života građana te zemlje. A kad se poboljša kvaliteta života, onda se, gle čuda, automatski ispunjavaju i ti zahtjevi iz Bruxellesa. Glavna je poruka sadržana u izjavi Marije Kirin (80) koja je, s fenjerom s betlehemskim svjetlom, iz Slavonskog Broda doputovala na otvorenje autoceste u Zagreb i zahvalila Bogu što »ju je nakon 30 godina doživjela«. Međutim je i dodala da bi sad najradije sama krenula put Splita, ali za to nema novca. U Split je krenulo 15 autobusa uzvanika i uzvanica, političara, zabavljača i novinara. U Zagrebu su na Jelačić-placu ostali Marija Kirin i penzioneri. </p>
<p>Slovački predsjednik Gašparovič izjavio je da Hrvatska u pregovorima s EU-om ne treba previše popuštati kao što je u nekim slučajevima činila Slovačka. Hrvatska je u opasnosti da počne kresati socijalna prava prije nego što su je neke kategorije građana i dobile. Konkretno, pravi izazov za Hrvatsku bio bi da rupe u proračunu popuni proizvodnjom i izvozom, a ne oduzimanjem nade umirovljenicima da će im ikad biti bolje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska akademska hajdučija</p>
<p>Skupina nekvalificiranih stručnjaka pomaže državi da padne na ispitu. Mentalitetom hajdučije drsko podvaljuje ponudu i, ne uvažavajući etiku, otima posao onima koji ga znaju raditi </p>
<p>GOJKO BEŽOVAN</p>
<p>Hajdučija je poguban dio hrvatskog sociokulturnog nasljeđa i dovodi u pitanje odrastanje nacije. Hajdučki mentalitet njeguju i akademski krugovi drskim dobivanjem poslova političkim vezama bez transparentnih kriterija. Etički standardi koji bi se pretpostavljali u tržišnom nadmetanju i za akademske projekte izgleda da ne obvezuju.</p>
<p> Naručiteljima, poglavito državi, nije stalo da dobije kvalitetne projekte i da na njima rade najbolji stručnjaci.</p>
<p>Procesi pridruživanja Europskoj uniji bit će tegobni. Padat će se na banalnim stvarima jer se njihova priprema povjerava nekvalificiranim osobama i nepouzdanim institucijama. </p>
<p>Dio pozitivnih društvenih promjena u Hrvatskoj treba očekivati i od razumnih pritisaka Europske unije. Tako je, kažu, EU obustavila trošenje novca iz CARDS-programa za civilno društvo i tražila od Ureda za udruge da donese Strategiju razvoja civilnog društva. Inače, Ured je već kilavio s donošenjem takve strategije. Posao se povjerio nekvalificiranim i nepouzdanim suradnicima, potrošio se novac, a od strategije ništa.</p>
<p>Krenulo se iznova i odlukom Savjeta za razvoj civilnog društva upućen je Poziv za iskaz interesa za izradu Strategije potpore i poticanja razvitka civilnog društva. Poziv je sadržao upute o svim elementima ponude ali bez iznosa sredstava predviđenih za taj projekt. (Autoru teksta je nedavno pristigla ponuda za iskaz interesa u projektu EU s predviđenim iznosom sredstava. Njima je očito stalo do posla i poštenoga tržišnog nadmetanja.) </p>
<p>Ponuditelji su obaviješteni da je prihvaćena ponudu stručne grupe Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«. U zapisniku radne grupe Savjeta za razvoj civilnog društva stoji: »Nakon diskusije konstatirano je da predviđenim novčanim sredstvima za izradu strategije odgovara ponuda Instituta I. Pilar, dok kompetencijama predlagatelja i suradnika ponuda CERANEO-a garantira kvalitetniju Strategiju. Ponuda CERANEO-a temelji se na dugogodišnjem iskustvu planiranja i izrade strategije razvoja civilnog društva.«</p>
<p>Iz zapisnika vidi se da je odluka bila donesena unaprijed i da nije odlučivala radna grupa. </p>
<p>Iz dokumentacije se vidi da je zapravo ponudu podnio dr. sc. Josip Jurčević, koji se bavi suvremenom nacionalnom poviješću, s njim je osobno sklopljen i ugovor. U kvalifikacijama devetero suradnika iz Jurčevićeve nepismene ponude ne navode se objavljeni radovi o civilnom društvu niti provedena istraživanja. Dakle, ponudu nije podnio Institut »Ivo Pilar«, kako piše u citiranom zapisniku.</p>
<p>Ponuda Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO), u partnerstvu s udrugom ODRAZ, koja poznaje praktične razvojne probleme, sadrži kvalificiran i suvremen pristup s dobrim suradnicima.</p>
<p>Tema civilno društva u proteklih dvadesetak godina postala je jedno od najdinamičnijih interdisciplinarnih područja istraživanja u društvenim znanostima. Očekuje se da civilno društvo ponudi odgovore na važna razvojna pitanja i probleme. O toj temi organiziraju se i poslijediplomski studiji. </p>
<p>Što u svemu zabrinjava? Skupina nekvalificiranih stručnjaka pomaže državi da padne na ispitu. Mentalitetom hajdučije drsko podvaljuje ponudu koja ne jamči proizvod u skladu sa stanjem zanata, ne uvažavajući etiku poštenog tržišnog nadmetanja otima posao onima koji ga znaju raditi. </p>
<p>Autor je predsjednik Centra za razvoj neprofitnih organizacija, redoviti sveučilišni profesor, glavni istraživač na projektu Ministarstva znanosti »Indeks civilnog društva u Hrvatskoj«, autor knjige »Civilno društvo« (2004.).</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mogu i Međimurci</p>
<p>Utrka je to s vremenom koje guta, uz međimurski tradicionalni melos, najvrjedniju baštinu međimurskih Hrvata – iskonski kajkavski govor</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Zašto se u nizu enciklopedija pojedinih hrvatskih regija i gradova, što ih planira izdati Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, ne bi našla i međimurska enciklopedija, kao što se našla Istarska enciklopedija, koja je nedavno izašla? Ta me misao zaokupila pošto sam nedavno pročitao napise o zajedničkom pothvatu Istarske županije i Leksikografskoga zavoda.</p>
<p>Književnik Milan Rakovac nazvao je taj pothvat »junačnim«: na inicijativu Istarske županije, Leksikografski je zavod u samo tri godine pripremio i objavio tu enciklopediju. Izravni trošak iznosi oko dva milijuna kuna; Županija je sudjelovala sa šeststo tisuća kuna. Izašla je u jednoj knjizi, s više od tri stotine autora, s tri tisuće natuknica i tri tisuće kartica teksta te oko osam stotina ilustracija.</p>
<p>Međimurci se s pravom pitaju: Zakaj ne bi i mi nekaj takvoga naprajli skup s Leksikografskim zavodom »Miroslav Krleža«? I, doista, zašto ne bi? Imaju gotovo sve što treba za takvo djelo. Našli bi se i novac i autori. Županija bi se tu morala iskazati jer to nije velik trošak s obzirom na golemo značenje takva leksikografskoga djela za sve Međimurce.</p>
<p>I na samo za njih, nego i za njihovu povijest i sadašnjost u svim područjima narodnoga života: sve etnografsko, književno, jezično, glazbeno blago s kojim Međimurje raspolaže, što bi se našlo zabilježeno i opisano na jednom mjestu – u međimurskoj enciklopediji.</p>
<p>Pisani su izvori o Međimurju obilni, u samoj županiji i izvan nje. Objavljene su brojne monografije i znanstvene studije Bartolića, Hranjeca, Zvonara, Frančićeva, Feletara, Blažeke i drugih, uz djela povjesničara Rudolfa Horvata, Kalšana, Kapuna i dr. O brojnim međimurskim mjestima objavljene su posebne monografije – mjestopisi, s obiljem podataka.</p>
<p>U književni krug Međimuraca ubrajaju se i Joža Horvat i Milivoj Slaviček, uz pedesetak članova književne udruge »Reči rieč«, mogućih autora natuknica u međimurskoj enciklopediji. Malo se zna da malo Međimurje ima na Zagrebačkom sveučilištu desetak profesora i docenata, da ne spominjem dvadesetak profesora na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu.</p>
<p>Valja se samo dobro organizirati i stvar bi mogla krenuti već za godinu dana te završiti za tri-četiri godine.</p>
<p>Prije toga ili istodobno s realizacijom međimurske enciklopedije, valjalo bi ubrzati pripreme za objavljivanje dvaju kapitalnih djela čiji je autor dr. Đuro Blažeka: »Jezik Međimurja« i »Međimurski rječnik«. S rječnikom se ne bi smjelo odugovlačiti, skupljenih petnaest tisuća temeljnih riječi samo je po sebi golemo blago.</p>
<p>Taj međimurski rječnik naišao bi odmah na veliko zanimanje u Međimurju i izvan njega, pogotovo u školama. Vjerujem da će se izdavači jagmiti da ga izdaju. Utrka je to s vremenom koje guta, uz međimurski tradicionalni melos, najvrjedniju baštinu međimurskih Hrvata – iskonski kajkavski govor.</p>
<p>Zadnji je čas da se objavi i »Mala gramatika međimurskih govora« mr. Ivana Zvonara, te da se u deset tisuća primjeraka podijeli svim učenicima međimurskih škola. Za to so ne potrebni bogznakakvi penezi, i županija bi je mogla lefko najti. Barem to.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Na Dan državnosti bez zastave, to je žalosno</p>
<p>U subotu smo obilježili Dan hrvatske državnosti, prisjećajući se 25. lipnja 1991. godine, kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s Jugoslavijom. To je državni blagdan, i tvrtke i ustanove obvezne su istaknuti hrvatsku državnu zastavu. Ona je u Varaždinu uglavnom i bila istaknuta, no kao građaninu i čovjeku koji tu privrjeđujem zasmetalo mi je što hrvatsku državnu zastavu nisu istaknuli inozemni trgovački lanci »Kaufland«, »Baumax«, slovenske benzinske crpke OMV. To je ružno jer u Hrvatskoj posluju i žive od potrošnje hrvatskih građana. Nažalost, ništa bolji nije bio ni hrvatski trgovački lanac »Konzum«, čije trgovine u Varaždinu na Dan državnosti također nisu istaknule hrvatsku državnu zastavu. Žalosno! </p>
<p>PETAR ZRINSKIBOŽIDAR JERBIĆVARAŽDIN</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zanemarujemo vlastitu drevnu jezičnu kulturu</p>
<p>U Vjesniku od 15. lipnja objavljen je članak »VIPnet i Tele2 potpisali ugovor o nacionalnom roamingu«. Zamolila bih VIPnet i Tele2 da se obrate jezikoslovcima da taj izraz »nacionalni roaming« prevedu na hrvatski jezik, kako bi čitatelji znali o čemu je riječ. Zbog snobizma i malograđanštine već imamo popriličan broj usvojenih engleskih izraza koji bodu uši i oči i teško se »probavljaju«. Uzmimo samo primjer usvojena nakaradnog izraza »mobajl« (izgovorni oblik) za pokretni, mobilni telefon – koji izraz se počeo naveliko primjenjivati, čak i na HTV-u. Zar moramo naš hrvatski jezik klonirati na anglofilski način, mi koji imamo vlastitu drevnu jezičnu kulturu? U nekom su selu, kažu, mještani govorili: »Kako je naš Ivek pametan, nitko ga ništa ne razme.« Izgleda da je prevladalo pravilo: pametno je biti nerazumljiv!</p>
<p>RUŽICA GABRIELZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Teško i mladima i starima </p>
<p>Na terenu gotovo sva kola Hitne pomoći a neki u nju dolaze i sami / Stručnjaci savjetuju: Ne izlazite bez potrebe, odmorite se u hladu, ako vam pozli, jedite slane štapiće i pijte što više tekućine</p>
<p>Temperatura od 28 stupnjeva Celzija, koliko je u utorak u podne izmjereno u Maksimiru, građanima je uzrokovala probleme. Hidrometeorološki zavod upozorio je na svojim internetskim stranicama da očekuje povišenje temperature do 34 stupnja Celzija. S obzirom na to da je u Zagrebu maksimalna prosječna temperatura u lipnju 24 stupnja, očito je počelo iznimno vruće ljeto. </p>
<p>Hitna pomoć u Đorđićevoj imala je pune ruke posla. Zbog vrućine su gotovo sva kola bila na terenu. Kako smo doznali od šefa operativne smjene u Hitnoj medicinskoj pomoći, dr. Željka Skukana, posljednjih nekoliko dana ima više intervencija nego obično. »Javljaju se i mladi i stari, tu nema pravila. A i mnogi koji se nađu u blizini Hitne, dođu sami i traže pomoć«, rekao je dr. Skukan. Dnevno Hitna primi i do 700 poziva. »Savjetujem ljudima da ne izlaze iz domova ako im to nije potreba, da obuku laganu odjeću i da jedu laganiju hranu«, dodao je. Kroničnim bolesnicima preporučio je da se ne izlažu naporima te da ne izlaze iz svojih domova. Ako nekome pozli na cesti dr. Skukan savjetuje: »Pojedite slane štapiće i popijte što više vode. Dobro bi bilo pri ruci imati lepezu«.</p>
<p>Vjesnikovi reporteri obišli su gradske kafiće, parkove i tržnice da bi vidjeli kako se građani brane od vrućine. </p>
<p>Umirovljenica Lenka Škrlec čekala je na trešnjevačkom placu muža, a šeširom se zaštitila od sunca. »Teško podnosim ovu vrućinu. Ponijela sam i vode, ali ne možeš se nigdje sakriti«, kaže. Studentica Petra pokušala se na tramvajskoj stanici rashladiti bilježnicom. »Što da kažem. Mozak mi kuha!«</p>
<p>Sličan prizor umornih i malaksalih ljudi mogao se vidjeti i u gradskim kafićima. Konobar iz kafića Spajić kaže da je uz uobičajene kavice porasla potražnja mineralne vode i hladnog piva. I Joco Maljković u tom je kafiću sjeo s prijateljem na hladno pivce, kako bi razmijenili nekoliko riječi u pauzi za ručak.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagreb više nema Ureda za kulturu</p>
<p>Prijedlog za reorganizaciju Gradske uprave i odluka da gradonačelnik predstavlja Skupštinu trgovačkih društava prihvaćeni su u utorak nakon burne rasprave u Gradskoj skupštini.</p>
<p> Gradska uprava brojit će ukupno 17 umjesto najavljivanih 15 ureda, zavoda i službi. Zahvaljujući SDP-ovim amandmanima, naime, prijedlogu Milana Bandića dodani su još i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode i Gradski zavod za prostorno uređenje.</p>
<p> Ti zavodi dodani su nakon što se gradonačelnik Bandić konzultirao sa Središnjim državnim uredom za upravu, koji ga je uvjerio da bi njihovo izostavljanje bilo protuzakonito. Oštre primjedbe oporbenih zastupnika bile su upućene na koncepciju rada Kontrolnog ureda i Ureda gradonačelnika. HSP-ov zastupnik Miroslav Rožić rekao je kako Ured gradonačelnika ne može biti u rangu upravnog tijela. Osvrnuo se i na spajanje Ureda za izgradnju grada u Ureda za zaštitu okoliša. »Nije logično da ured koji najviše uništava okoliš, sada taj okoliš i štiti i time dolazi u sukob interesa«, rekao je Rožić. </p>
<p>Oporba je bila i protiv objedinjavanja obrazovanja, kulture i sporta unutar jednog ureda, smatrajući da se tako »opstruira kultura« u Zagrebu. Ivo Josipović (SDP) je, naime, povukao svoj amandman o posebnom uredu za kulturu. </p>
<p>»Ukidanje Ureda za kulturu u gradu koji ima ambiciju biti kulturna metropola, kao Beč, kontradiktorna je«, rekla je zastupnica HNS-a Alenka Košiša Čičin Šain. No, Jelena Pavičić Vukičević rekla je kako nije važno ime ureda, nego novac koji će biti izdvajan za kulturu. </p>
<p>Najoštriji prosvjed na prijedlog o sastavu Skupštine trgovačkih društava koju će umjesto dosadašnjih 15 činiti jedan čovjek (Milan Bandić), uputio je Miroslav Rožić, usporedivši Bandića s Titom: »To je nedemokratski. Posljednji koji je mislio da predstavlja sve narode i narodnosti bio je Josip Broz Tito. Nadam se da Milan Bandić to ne misli«. </p>
<p>Gradonačelnik Bandić, rekao je da je očekivao veće kritike te je tražio je da se novoj gradskoj vlasti, kao i Vladi, dâ sto dana. »Pričekajte sto dana i vidjet ćete«, rekao je Bandić. </p>
<p>Ružica JakeševićHrvoje DorešićTomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Građani »testiraju« niskopodni tramvaj</p>
<p>Niskopodni tramvaj najprije će voziti po centru grada jer je tamo najveća frekvencija putnika</p>
<p>Građane Zagreba očekuje za nekoliko dana</p>
<p> – početkom srpnja – pokusna vožnja prvim hrvatskim niskopodnim tramvajem. Završena su, naime, sva ispitivanja predviđena planom kontrole kvalitete, tramvaj je trenutačno na tehničkom pregledu. »Prve pokazne vožnje s građanima odvijat će se najvećim dijelom preko centra grada jer je tamo obično najviše građana«, rekao je za Vjesnik pomoćnik direktora za tramvajsku tehniku ZET-a Damir Škrinjar. Kaže da će ZET razmotriti sve prijedloge i primjedbe građana, s ciljem da se u serijskoj izgradnji tramvaja isprave svi eventualni nedostaci. U redovan promet tramvaj će biti uvršten kad počne vrijediti jesenski vozni red, tj. početkom rujna.</p>
<p> »Prema planu kontrole kvalitete ispitano je više stotina pojedinosti, od materijala za gradnju, dijelova agregata, uređaja i sklopova, do ispitivanja statičke i dinamičke funkcionalnosti«, objašnjava Škrinjar. Uz to, vozilo je i opterećivano utezima u svim mogućim kombinacijama opterećenja, čime su se simulirali putnici te ispitivala svojstva vuče, vožnje i kočenja. »Svojim perfomansama vozilo je u potpunosti ispunilo projektirane veličine i mogu reći da svi ZET-ovi putnici dobivaju najljepši i tehnički najbolji tramvaj u Europi«, rekao je Škrinjar.</p>
<p>Za niskopodne tramvaje rubnjak stajališta trebao bi biti na 200 milimetara visine od gornjeg ruba tračnice kako bi ulazna visinska razlika na vratima novih vozila bila samo 100 milimetara. Budući da su neka stajališta u gradu još djelomično neprilagođena novim tramvajima, u sklopu obnavljanja tramvajskih pruga prilagodit će im se i ona.</p>
<p>»Do kraja ove godine moguća je isporuka još 16 novih vozila, ali moguće su i oscilacije u isporuci koje će nestati tijekom serijske proizvodnje«, zaključio je Škrinjar.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Provjereno već 30-ak posto zemljišnih knjiga</p>
<p>Prema podacima s interneta, na 59 zagrebačkih sudova ukupno je više od 128 tisuća »uložaka«, te više od 20 tisuća čestica</p>
<p>Prilikom otvaranja internetske gruntovnice, u svibnju, Ministarstvo pravosuđa izvijestilo je da je u Zagrebu čak 73 posto podataka iz zemljišnih knjiga preneseno u digitalni oblik. Od toga je verificirano – provjereno i potvrđeno – bilo samo dva posto podataka. Kakva je situacija sada, mjesec i nešto dana nakon toga? </p>
<p>Prema podacima s interneta, na 59 zagrebačkih sudova u računala je dosad uneseno ukupno više od 128 tisuća uložaka, te više od 20 tisuća čestica. Od toga je verificirana oko 41 tisuća uložaka i oko 7 tisuća čestica, što iznosi 32, odnosno 30 posto. Pomak je, dakle, očit. Ministarstvo pravosuđa obećalo je, da će do kraja 2005. biti završeni i prijenos svih podataka i verifikacija svih zemljišnih knjiga, pa će se ubuduće koristiti samo one u digitalnom obliku, dok će stare zemljišne knjige biti restaurirane i arhivirane. Iz zemljišnih knjiga u digitalni oblik podatke su do svibnja prenijela 34 općinska suda u Hrvatskoj, a do kraja godine to bi trebalo učiniti svih 87 sudova.</p>
<p>Digitalne zemljišne knjige neprekidno će se nadopunjavati. U Ministarstvu pravosuđa očekuje da će dostupnost zemljišnih knjiga na internetu smanjiti korupciju i neučinkovitost administracije, te značajno povećati pravnu sigurnost u prometu nekretninama. </p>
<p>Digitalne zemljišne knjige mogu se vidjeti na e-portalu Ministarstva pravosuđa www.pravosudje.hr ili putem direktnog linka www.e-izvadak.pravosudje.hr. </p>
<p>Baza podataka na internetu zasad ipak nije cjelovita – uključuje samo podatke iz zemljišnih knjiga čiji sadržaj je usklađen s katastrom zemljišta (osnivanje, obnova, dopuna i sl.) te podatke iz zemljišnih knjiga čiji sadržaj je djelomično ili u cijelosti prepisan iz ručno vođene u digitalnu zemljišnu knjigu. Uz to, treba znati da ispis zemljišno-knjižnih uložaka i ostalih podataka ima informativni karakter i ne može služiti kao službeni izvadak. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Epikriza odbila suradnju s Iskorakom</p>
<p>»Novac ćemo najvjerojatnije vratiti Gradskom uredu za kulturu«, rekao je Dorino Manzin</p>
<p>Iako je Dorino Manzin u ponedjeljak najavio da će novcem dobivenim od Gradskog ureda za kulturu pružiti financijsku pomoć organizatorima Zagreb Pridea, »povorku ponosa lezbijske, gej, biseksualne, transrodne, transseksualne, interseksulane i queer populacije«, organizatori odbijaju suradnju s Iskorakom pa će, kako sada stoje stvari, Iskorak morati Gradskom uredu za kulturu vratiti novac koji je dobio za to. </p>
<p>Kako je objasnila Sanda Brumen iz Epikrize, grupe aktivistkinja koje organiziraju ovogodišnji Zagreb Pride, suradnja s Iskorakom odbija se zato jer se predstavnici Iskoraka nisu javili na vrijeme te su organizatori bili primorani osigurati novac iz drugih izvora. »Više puta pokušali smo preko članova Iskoraka ishoditi financijsku potporu te udruge no njezini se predstavnici nisu očitovali o tome, iako su znali da nam je financijska pomoć bila prijeko potrebna«, tvrdi Sanda Brumen. Dodaje da suradnja s Iskorakom oko Pridea nema smisla u trenutku kada je sve organizirano jer se Iskorak ionako više puta negativno izjasnio o planiranoj koncepciji.</p>
<p>Dorino Manzin, predsjednik udruge Iskorak, rekao je da zna da su organizatori Pridea bili u kontaktu s nekim članovima Iskoraka, ali da Iskorak sve do ponedjeljka uvečer nije pozivan na sastanke organizatora. Na pitanje zašto nisu sami ponudili financijsku potporu, Manzin nije mogao odgovoriti. Tvrdi da su članovi Iskoraka razočarani ovakvim razvojem događaja. Najavio je da će, uz odobrenje Gradskog ureda za kulturu, novac možda prenamijeniti za neki drugi sličan projekt, ali da je to malo vjerojatno. »Ne bih se čudio da se stvari promijene, ali novac ćemo najvjerojatnije vratiti Gradskom uredu za kulturu«, objasnio je Manzin.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otvorena izložba radova umirovljenika </p>
<p>Ispred Doma za starije i nemoćne osobe na Trešnjevci otvorena je u utorak izložba radova umirovljenika Grada Zagreba i okolice. Izložba je okupila umirovljenike iz petnaest domova. Umirovljenici Gerontološkog centra Trnje predstavili su rad svoje keramičarske radionice pa je tako Ana Branislavljević pokazivala izradu keramičke vaze a Ivan Rak izradu horoskopskog znaka blizanaca. »Dolazim svaki dan u keramičku radionicu Gerontološkog centra Trnje iz Klinča Sela. To mi ne predstavlja problem jer se radujem izradi ovakvih keramičkih predmeta«, rekao je umirovljenik Ivan Rak. Umirovljenici iz Doma umirovljenika Medveščak pokazali su izradu origamija, japanske umjetnosti oblikovanja papira, dok su umirovljenici iz Doma za starije i nemoćne osobe Centar izložili ručne radove te radove oslikane na staklenim bocama i svili. Na izložbi koja je otvorena petnaestu godinu za redom, prisustna su i dva doma iz okolice Zagreba – Dom umirovljenika Sisak, s ručnim radovima, te Dom za psihički bolesne odrasle osobe iz Loborgrada koji su također izložili svoje ručne radove. Radovi umirovljenika mogli su se i kupiti. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nagrade najboljim učenicima</p>
<p>U Tehničkom muzeju u utorak je nagrade primilo dvadesetak učenika osnovnih i srednjih škola koji su pobijedili na državnim natjecanjima iz matematike, fizike i eksperimentalne fizike. Od ove godine nagrada se dodjeljuje i učenicima srednjih strukovnih škola – elektroinstalaterima i elektromonterima, za područje osnove elektrotehnike. Novčane nagrade od po tri tisuće kuna učenicima su uručili Želimir Janjić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, i Ivan Mravak, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede. </p>
<p>Nakon dodjele nagrada, sudionici svečanosti razgledali su u Tehničkom muzeju izložbu »Atomi na volju ili nevolju«, pripremljenu uz potporu HEP-a, povodom pola stoljeća nuklearne energije u svijetu.</p>
<p>Nakon izložbe, učenici su obišli demonstracijski kabinet Nikole Tesle, čime su HEP i Tehnički muzej najavili obilježavanje 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle. Učenici su potom išli u ogled Elektrane-toplane Zagreb koja koristi plin umjesto loživog ulja. Svečanost podjele nagrada završila je u Zaprešiću jer su osnovne škole s područja Zaprešića uključene u izradu kalendara posvećenoga energiji, koji pruža informacije o postupanju. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Automobili čak i na košarkaškom igralištu</p>
<p>U dvorištu Lepušićeve 5 parkirani su automobili stanara, ali i profesora s Fakulteta političkih znanosti </p>
<p>Košarkaško igralište i parkić u dvorištu Lepušićeve 5 stanari zgrade potpuno su, na veliku žalost djece iz susjedstva, prenamijenili u parkiralište. Parkić s ljuljačkom i penjalicom potpuno je zapušten i više ga nitko i ne koristi kao igralište. Ali pod košem je gužva kad god se oslobodi barem metar, dva oko njega.</p>
<p> »Pazimo da ne pogodimo automobile!«, odmah su u strahu povikali dječaci koji su na »parkiralištu« igrali košarku. Kao da se moraju ispričavati zbog igre na mjestu koje i jest predviđeno za igru. Antun i Andro objasnili su da im je to najbliže igralište u susjedstvu te da im vlasnici automobila dopuštaju da se igraju. »Da nema tih auta dolazili bi mi svaki dan, jer ipak najviše volimo igrati košarku«, rekao je desetogodišnji Antun.</p>
<p>Jedan od stanara obližnje zgrade kaže da on svog dvanaestogodišnjeg sina Antonija vozi na Svetice jer se tu nema gdje igrati. »Nije to uvijek bilo tako. U zadnjih nekoliko godina tu su počeli parkirati automobile svi stanari, ali i profesori s obližnjeg Fakulteta političkih znanosti. U blizini su i Ministarstvo obrane i Suvag i Hrvatske ceste, a parkirališta nema«, objašnjava stanar i žalosno zaključuje da se ovaj grad više brine za automobile nego za djecu. »Baš njih briga kaj se naša djeca nemaju gdje igrati«, požalio se.</p>
<p>Budući da ovo igralište nije javna površina, komunalni inspektor tvrdi da ono nije briga njegova inspektorata niti on ima ovlasti primati prigovore djece i stanara. Iz istih razloga ni policija, a ni Zrinjevac, koji se brine za sva ostala dječja igrališta u gradu, nemaju razloga za intervenciju, tvrde. </p>
<p>»Nakon etažiranja svih okolnih zgrada točno će se znati čije je to igralište, a do tada se nitko neće za njega brinuti i biti će ničije, odnosno svačije«, govori stanar. </p>
<p>Dječaci koji ondje igraju košarku morat će još neko vrijeme voditi loptu pazeći, osim na korake, i na retrovizore.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Zlatna kupka</p>
<p>Zaposlenica japanskog hotelskog lanca, spremno je odjenula kimono i pozirala u kadi, dok ju je iz prikrajka motrio policajac. No, bez panike. Posrijedi nije voajer, već policajac u službi. Čuvao je zlatnu kadu koju je u utorak u Tokiju predstavila zlatarnica Tanaka Kikinzoku. Kada je izrađena od 18-karatnog zlata, duga je 1,2 metra, duboka 65 cm i teška 50 kg. Cijena? Prava sitnica? Jedva 120 milijuna jena (oko milijun eura). [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Britanski »bobby 2004. godine« surađuje s hrvatskim policajcima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvodnevni seminar na temu »Policija u zajednici«, u čijem radu sudjeluju policajci MUP-a, policijska delegacija Lincolnshirea iz Velike Britanije i predstavnik OESS-a, počeo je u Policijskoj akademiji. Jedan je od gostiju i Stephen Cummings, kontakt-policajac kojeg je britanski premijer Tony Blair lani uručio nagradu »Bobby of the year«.</p>
<p>Seminar je otvorio Marko Rašić, načelnik Uprave policije MUP-a. Na lanjskom sastanku u Beču, kazao je Rašić, hrvatski model »policije u zajednici« ocijenjen je najuspješnijim modelom reformi policije u regiji te je predloženo da Hrvatska preuzme – ulogu mentora. </p>
<p>Projekt »Policija u zajednici« u više se gradova počeo provoditi od sredine 2003., a kasnije je proširen. Danas na području devet policijskih uprava i 49 postaja radi 330 kontakt-policajaca i 26 koordinatora, a do kraja 2006. u cijeloj Hrvatskoj radit će 693 kontakt-policajca i 52 koordinatora.</p>
<p>U ožujku ove godine potpisan je Memorandum o suglasnosti između Vlade RH i Vlade Velike Britanije i Sjeverne Irske, a u zadnje tri godine hrvatskim je policajcima organizirano pet studijskih putovanja, od čega tri u Veliku Britaniju.</p>
<p>Pozdravne riječi te podršku suradnji i međusobnoj razmjeni iskustava dviju policija o radu kontakt-policajaca, izrazili su i Richard Jones iz britanskog veleposlanstva, predstavnik OESS-a Knut Dreyer, te glavni inspektor u Odjelu za sigurnost u zajednici Paul Elliot.</p>
<p>U kraćem razgovoru s bobbyjem Cummingsom čuli smo da je 18 godina u policiji, a dvije i pol na radu u zajednici. »U suradnji s Centrom za socijalnu skrb, dobili smo mogućnost promijeniti čitav jedan kvart s puno kriminala, socijalnih problema... Rješenja smo tražili sami, a stanovnici u početku nisu htjeli surađivati«. [J. Ivančić]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bijelo dugme u Beogradu pred 150.000 ljudi </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Nakon Sarajeva i Zagreba, treći i posljednji nastup ponovno okupljenog Bijelog dugmeta, održan na beogradskom hipodromu na Vidovdan, u utorak 28. lipnja, bio je i najveći. Iako su organizatori baratali s informacijom da je prodano oko 120.000 ulaznica – većina po cijeni od 1000 dinara (12 eura) – kojima treba pridodati i 20.000 besplatnih ulaznica Coca-Cole, na prostoru hipodroma okupilo se barem 150.000 ljudi, ako ne i više. </p>
<p>Doista nepregledna rijeka ljudi mogla se vidjeti na ledini s VIP tribine postavljene za novinare, goste, estradne zvijezde i lokalne uzvanike. Okus nostalgije nemilosrdno je curio i na trosatnom beogradskom nastupu, sa sličnim reakcijama publike kao i u Zagrebu, iako se čini da nije dosegnuta euforija s Dinamova stadiona, možda i zbog lošeg razglasa. Mora se priznati, Dugme je u Beogradu bilo najbolje usvirano od sva tri koncerta. Budući da je bila riječ o istom repertoaru, kreativni gabariti ostali su jednaki, ali su bili bolje realizirani.</p>
<p> Da bi se došlo do najranije, »klasične« Dugmetove faze, i u Beogradu se moralo proći kroz reprizu estradne »folk« postave Dugmeta iz osamdesetih godina s pjevačima Tifom i Alenom Islamovićem. Nakon njih, na scenu je stupio Željko Bebek vrludajući između šarma prvih singleova »Selma« i »Pekar«, do pompoznih balada »Ružmarin i šaš« i »Sanjao sam noćas da te nemam«. </p>
<p>Nastup na Hipodromu imao je izravnu predigru u davnim Dugmetovim beogradskim koncertima na Hajdučkoj česmi 1977. i Stadionu JNA 1979. No to je ipak povijest koja se ne može ponoviti na toj sviračkoj razini, a niti današnje estradno, nostalgijom zašiveno Dugme konceptualno može slijediti tadašnju afirmaciju rock-glazbe pred najširim auditorijima koju je iniciralo. Parafraziramo li Boba Dylana, vremena su se u međuvremenu promijenila, ali se nije promijenila percepcija Bregovićevih pjesmama u očima publike. Akustični set balada sa sva tri pjevača na prvom bisu i mega hitovi na drugom dodatku završili su koncert popraćen euforičnim reakcijama publike, sniman televizijskim kamerama kao i prethodni, za planirano DVD izdanje. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Septičku jamu čistili bombama</p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> – Dvojica četrdesetogodišnjaka iz sela Patkovača kod Bijeljine, teško su ozlijeđeni u čišćenju septičke jame – zbog nevješta rukovanja eksplozivom, priopćio je Centar javne sigurnosti Bijeljina. Do nesreće je došlo pri aktiviranju eksplozivne naprave iz »domaće radinosti« kojom je dvojac htio pročistiti začepljenu septičku jamu. Nakon ukazane pomoći, teško ranjeni M. C. (39) prevezen je u Beograd, dok je R. T. (42) upućen kući. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Indijke se skidaju do gola kako bi omele policiju </p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – U jednoj šumi na istoku Indije žene se skidaju do gola kako bi odvratile pozornost policiji i tako pomogle kriminalcima koji tamo nezakonito sijeku drveće da izbjegnu uhićenje, objavio je Hindustan Times. Neke od žena članice su kriminalnih skupina koje se bave krađom i prodajom drva, dok su druge samo plaćene za skidanje pred policajcima kojima je očito važniji voajerizam od provođenja zakona. »Teško je izaći na kraj s tim ženama«, rekao je lokalni dužnosnik B. K. Singh. »Pa njima je skidanje postalo gotovo redovita praksa«.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Par na raftingu usmrtio grizli</p>
<p>ANCHORAGE</p>
<p> – Na Aljasci je jedan grizli usmrtio bračni par koji je tijekom vikenda ondje bio na raftingu. Žrtve napada, Rick i Kathy Huffman (oboje 60), dobro su se pripremili za mogući susret sa divljim životinjama, ali čini se da ih je medvjed napao, što je prilično rijetko, te da je pritom bio vrlo ratoboran. Ovo jje prvi smrtonosni napad grizlija u zaštićenom području koje turisti dosta obilaze. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Štrajka 150.000 uzgajivača koke</p>
<p>LIMA</p>
<p> – Oko 150.000 uzgajivača koke počelo je štrajk u sedam peruanskih regija. Štrajkaši su blokirali ceste pa u nekim gradovima izazvali paralizu prometa. Uzgajivači koke prosvjeduju protiv vladine kampanje iskorjenjivanja koke kao i protiv pregovora Perua, Kolumbije i Ekvatora glede potpisivanja sporazuma o slobodnoj razmjeni sa SAD-om.</p>
<p>Uzgajivači traže od države da donese zakon kojim bi zajamčila tradicionalne načine konzumiranja koke (žvakanje listova i pripremu napitka) te njenu industrijalizaciju za medicinske svrhe jer ublažava osjećaj gladi i simptome visinske bolesti. Prosvjednici od vlade traže da povuče jasnu granicu između legalnih i ilegalnih plantaža koke. Peruanska vlada nastoji iskorijeniti uzgoj koke uništavanjem 50.300 hektara plantaža. Unatoč tome, pokrajina Cuzco proglasila je koku regionalnim nasljeđem i legalizirala njezin uzgoj za tradicionalnu uporabu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Odbačen od društva</p>
<p>Film pristupa problemu pedofilije diskretno, prateći sudbinu čovjeka koji ispašta zbog svojih grijeha iz prošlosti</p>
<p>Projekcija filma »Dodir bez opravdanja« (»Woodsman«) na čudan se način poklopila s hrvatskom zbiljom, upravo u vrijeme kad izbijaju na vidjelo slučajevi pedofilije. Proces kralju popa Michaelu Jacksonu završen je oslobađajućom presudom, no da je Jackson i počinio ono za što ga je teretila optužnica, moglo bi se reći da bi bio amater prema novootkrivenim hrvatskim pedofilima. </p>
<p>Nakon novinskih napisa o profesoru matematike koji je dječake iz Doma za mlade sa psihosocijalnim poremećajima u Lugu Samoborskom navodno iskorištavao u svom stanu i zastrašujuće priče iz Caritasova doma o tome kako je domar višekratno silovao mentalno poremećenog dječaka, a kuhar vodio dnevnike vlastitog zlostavljanja djece, priča ovoga filma doima se gotovo nevino.</p>
<p> Doista, zaplet iz doma u Brezovici ili navodno profesorovo unakažavanje lica dječaka s Glavnoga kolodvora zbog odbijanja seksa može parirati samo najdekadentnijem Pasolinijevu filmu »Salo ili 120 dana Sodome«.</p>
<p>»Woodsman« pristupa problemu pedofilije na potpuno drugačiji način, diskretno, baveći se sudbinom čovjeka koji ispašta zbog svojih grijeha iz prošlosti, našavši se nakon izlaska iz zatvora potpuno odbačen od strane društva. Svaki njegov korak prati se s velikom sumnjom, a detektiv koji ga posjećuje odnosi se prema njemu s iznimnim prijezirom.</p>
<p> Kevin Bacon odigrao je jednu od svojih najboljih uloga. Na njegovu licu iščitava se sva rastrgnutost njegova lika između želje za povratkom u normalan život i seksualnih poriva, osobito u razgovoru s djevojčicom u parku. Taj glumac pokazuje sve veći potencijal za kompleksne, zahtjevne filmske likove. </p>
<p> Kroz cijeli film proživljavamo osjećaj osamljenosti i izoliranosti njegova lika, više suosjećajujći s njegovim sadašnjim položajem, a manje ga osuđujući zbog njegovih nedjela, i to zbog donekle upitnog redateljičina izbjegavanja da barem putem flashbackova izravno prikaže događaje koji su ga doveli do zatvora. Nakon što je led još davne 1962. probila »Lolita« Stanleya Kubricka nastala po istoimenome romanu Vladimira Nabokova, problem pedofilije dobiva sve zapaženije mjesto na filmu. Zrela ostvarenja poput »Dodira bez opravdanja« redateljice Nicole Kassel pravi su primjer na koji se ta tema može intrigantno obraditi.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Od vizualne kulture do karikature</p>
<p>Međunarodni znanstveni projekt »Pojmovnik ruske avangarde«, započet još sredinom 70-ih godina protekloga stoljeća, upotpunio je svoj knjižni niz (ukupno 15 svezaka) trima novim naslovima »Vizualnost«, »Simultanizam« i »Karikatura«, koji su predstavljeni u utorak u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. Projekt se u međuvremenu proširio na »Pojmovnik ruske kulture 20. stoljeća«, a novi su zbornici pak izašli pod okriljem »Zagrebačkoga pojmovnika kulture 20. stoljeća«. Objavili su ih zajednički zagrebački Filozofski fakultet i Naklada Slap iz Jastrebarskog.</p>
<p>Zbornik »Vizualnost« (urednici Aleksandar Flaker i Josip Užarević) obrađuje problem vizualnosti, koju možemo smatrati zaštitnim znakom kulture 20. stoljeća, istaknula je Marina Protrka, asistentica na Katedri za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu. Vizualnost se promatra s obzirom na različite aspekte kulture, umjetnosti i znanosti – od književnosti, filma i slikarstva do plesa, glazbe, religije, muzeologije, lingvistike... Većina se priloga, dakako, bavi ulogom vizualnosti u književnosti 20. stoljeća.</p>
<p>Zbornik o simultanizmu (urednici Aleksandar Flaker i Jasmina Vojvodić) otvara pak probleme perspektive i metajezika. Pojam simultanizma autori u zborniku definiraju uglavnom na djelima ruske avangarde i postmoderne te simultanističkoj pojavi u slikarstvu i glazbi. Zadnji zbornik posvećen je pak karikaturi kao specifičnoj vrsti angažiranoga komentara, ali i jednoga od najozbiljnijih i najdjelotvornijih žanrova, posebice u političkim krizama. Taj je svezak uredila Jadranka Brnčić.</p>
<p>Na predstavljanju su govorili i akademik Aleksandar Flaker, začetnik čitavoga projekta, prof. dr. Magdalena Medarić, voditeljica projekta, te Biserka Matešić u ime izdavača. [Sandra-Viktroija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Japan u zapadnjačkom stilu</p>
<p>Fabijanić otkriva posebnost Japana u slikama njegove prošlosti i sadašnjosti, pri čemu ruši stereotipe o toj zemlji</p>
<p>Onaj tko je kreirao fotografsku knjigu Dubrovnika te nagnao nezavisni pariški žiri da je uvrsti u izbor najljepših fotografskih knjiga svijeta za 2004. godinu, taj je dobio umjetničku propusnicu za bilo koji grad. Damir Fabijanić, fotograf koji je započeo snimanjem arhitekture i pejsaža, lako može ta dva osjećaja prostora utkati u doživljaje gradskih panorama, koje sjedinjuju zakutke prirode i urbane scene. Izložbom »Krug u kvadratu – slike Japana«, koja je otvorena u ponedjeljak u Muzeju za umjetnost i obrt, Fabijanić je vizualno aranžirao prezentaciju Hrvatske na izložbi »Expo 2005«, predstavljajući nam Japan, koji je domaćin te izložbe.</p>
<p>Željeznica, njujorške reklame, pejsaž mirne vode i kuće u Kyotu, vrt u hramu u Kyotu, zanatske radnje i veliki neboderi u Tokiju – sve to pruža prostran, raskošan pogled na Japan u kojem se skrivaju tradicije u »sokacima« i intimnim scenama, ali se i rasprostire suvremenost koja deziluzionizira starinski Japan, »zemlju izlazećeg sunca«, te sliku Istoka zbližava sa slikom Zapada. Fabijanić nam nije dao nostalgičnu sliku kao što je, primjerice, Tošo Dabac ostavio u sjenama stari Zagreb.</p>
<p> Fabijanićeva izložba nam daje mozaičnu viziju ondašnjega i sadašnjeg Japana, viziju u kojoj se prepleću pomirljive slike (čovjeka koji jede u položaju lotosova cvijeta) i osvajački prizori (modernih staklenih konstrukcija Mori Towera u Tokiju), a jedinstvo suprotnosti dobiva u brojnim koloristički snažnim fotografijama planetarni polet. Fabijanić izmjenjuje i stilove – od umjetnički zavodljivih fotografija, poput one koja prikazuje Nagoyu noću, čija svjetla na vodi dobivaju čar vatrometa, do dokumentarističkih slika iz ptičje perspektive, poput one koja okom krade cijeli Tokio, sa zgradama i carskim vrtovima. Fotograf ruši i stereotip o Japanu kao zemlji ikebane, haiku trostiha, sushija, bambusa, riže, zen-budizma – uronjen u gradska svjetla, Japan izranja iz svoje zasebnosti. </p>
<p>O izložbi su govorili Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO, Ivica Maričić, predsjednik Nacionalnog odbora za »Expo 2005«, Hidehiro Hosaka, u funkciji otpravnika poslova japanskog veleposlanstva, i drugi.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Antologija plesnih nostalgija </p>
<p>Belgijska plesačica i koreografkinja Anne Teresa De Keersmaeker u plesnom solu »Jednom« ponudila je pročišćenu, meditativnu i preciznu autobiografsku pripovijest</p>
<p>Ja želim i voljeno biće je ništa drugo nego samo sredstvo... Ili bolje rečeno, 'to' u meni želi i voljeno biće je sredstvo da bi se to proizvelo...«, zapisao je Roland Barthes u »Fragmentima ljubavnoga govora«. Iako je upravo taj djelić poznatoga teksta moto i počelo multimedijalnog projekta »Roland Barthes: Lover's Discurse«, što ga je u nedjelju, s mnogo uspjeha, predstavila umjetnička grupa »Kombinirane operacije« u Zagrebačkom kazalištu mladih, pod egidu ovogodišnjeg Eurokaza mogu se smjestiti i još neke izvedbe koje korespondiraju s rečenim citatom.</p>
<p> Proširujući Barthesovu misao, onaj Drugi postaje posrednik uz čiju pomoć naše žudnje postaju stvarnost, postaje onaj u srazu s kime sljubljeno supostoje naši govori, onaj u čijem zrcalu vidimo svoje jastvo razvidnije od bilo kojeg realiteta. Više sudionika ovogodišnjeg Eurokaza koriste se različitim kazališnim oblicima, stilovima i tehnikama, kako bi govorili o korelaciji s onim Drugim, odnosu koji može pokopati i uzvisiti, uništiti i uskrisiti. I sve to čine uz otvorenu želju sakrivanja otvorenih namjera, jer govoriti o ljubavi prema bližnjima je najlakša i najteža kazališna misija, jer riskantno je otvarati i vrata »vlastite sobe«. A upravo takova, otvorila je i fascinantna belgijska plesačica i koreografkinja Anne Teresa De Keersmaeker u nedjelju i ponedjeljak u Zagrebačkom kazalištu mladih u plesnom solu »Jednom«.</p>
<p>Ikona postmodernističkog plesa, s grupom »Rosas« stari gost Eurokaza, ponudila je pročišćenu, meditativnu, preciznu i u svakome segmentu promišljenu autobiografsku pripovijest. Kao medij što njezin nostalgičan, emocionalni solo nastup, slaže u nježnu, povremeno duhovitu i ponajviše spekulativnu sagu o prošlosti koje više nema jest integralni LP »Joan Baez in Concert Part II«. Povratak u djetinjstvo i mladenaštvo, pod utjecajem hipijevske kulture, za De Keersmaeker znači polagano, ne bez dociranih komentara i s hotimičnim zastajkivanjima u tempu, proputovati knjigom osobne plesne antologije koju je ta samozatajna plesačica godinama sabirala. Možda se baš zbog reduciranog i minimalističkog pristupa svakoj kretnji, s mnogo elemenata dječjih, do kraja nerazvijenih pokreta, njezina plesna predstava uz zadivljujuće balade poznate pjevačice, čini djelomično nedorečena. Vjerojatno to odražava poziciju onoga »Ja i Drugi« kao odnos, žensko opijenih nedorečenih i nejasnih žudnji koje dok traju, nikada niti ne slute ni završetak, kao ni neizbježan ishod da će praznine biti tako duboko samotne. </p>
<p>Samoćom i nemogućnošću komunikacije s Drugim, pojačano obiteljskim represijama u ruralnoj sredini bavi se autohtona i ritualna predstava »U Palermu« redateljice Emme Dante, koju je grupa »Sud Costa Occidentale« (Gaetano Bruno, Sabino Civilleri, Tania Garribba, Manuela Lo Sicco i Ersilia Lombardo) izvela u ponedjeljak u SK »Kerempuh«. Jedna disfunkcionalna obitelj, u kojoj više ne postoji jak hijerarhijski odnos s patrijarhom na čelu, sprema se izaći iz kuće, pred lice Drugih. No, u provedbi te ideje neprekidno ih prekida vlastita sumnjičavost, dvojbe, strahovi. Dante fragmentiranu dramaturgiju predstave poentira odlično ukomponiranim koreografskim dijelovima (u trenutcima krize obitelj pleše kolo uz klasičnu podlogu, skidaju odjeću pokušavajući i ne samo simbolički doprijeti do svojega stvarnoga ja, kako bi lakše ponovno izgradili društveno prihvatljivo Tijelo za Drugog, prejedavaju se i povraćaju u obredu svojevrsnoga očišćenja). Ekspresivna gluma u jakom tjelesnom teatru zaprepašćuje, kao i šokantne slike izgubljenih i uplašenih pojedinaca, koje obitelj, u suvremenom svijetu više ne može i ne zna čuvati od Drugih. Predstava završava u ekstatičnoj glazbi sicilijanskih napjeva, scenom kad sudbinska ruka smrti ocrtava kraj jednoga pokušaja egzodusa iz okova sredine koja ubija dušu. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Klaričin svijet bez ravnodušnosti</p>
<p>U vremenu brzine i hiperprodukcije Josip Klarica <FONT COLOR="#CC3300"><b>doima</b></FONT> se kao srednjovjekovni iluminator. Sebe opisuje kao fotografa koji konstruira sadržaj. A konstruira ga poput kakva staroga majstora – polako, studiozno, za svaki snimak radi scenarij i skicu, pažljivo ga komponira do najsitnijih detalja i povrh svega radi klasičnom tehnikom kontaktne kopije kojom su se fotografi koristili početkom 20. stoljeća. Klaričin opus, u skladu s time, nije opsežan, rijetko ga je prilika vidjeti, a retrospektiva s čak 165 crno bijelih fotografija cijelo ljeto traje u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Katalog izložbe što ga potpisuje kustosica Marina Viculin izašao je u utorak.</p>
<p>Svoje mjesto na izložbi našlo je pet Klaričinih ciklusa: »Nature morte«, »Gliptoteka«, »Sveti ljudi«, »Ovce, koze, svinje, kokoši« i »Pejzaži«, nastalih u tridesetogodišnjem rasponu između 1974. i 2004. Izbor stare fotografske tehnike Klarica objašnjava vrhunskom kakvoćom i zahtjevima koje postavlja pred fotografa. Drugim riječima, Klarica se svojom voljom lišava svih blagodati tehnike. Radovi su mu poput flamanskih mrtvih priroda – iza naoko slučajno prikupljenih i posloženih predmeta u neočekivanom okruženju zapravo se krije duboka priča koju gledatelj iščitava kroz govor simbola. Sadreni odljevi u Gliptoteci, ljudi s posebnim potrebama, kolinje u Zagorju i park Maksimir, naoko nezanimljivi motivi u objektivu toga cijenjenog majstora i praškog đaka postaju vrhunska umjetnost koja će rijetko koga ostaviti ravnodušnim. [Martina Kalle]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Bilos ipak ostaje u Argentini?</p>
<p>Dok je Bilosov dolazak pod Kranjčarove skute još i realno očekivati, manje je vjerojatan njegov potpis za Dinamo / Boca Juniors želi zadržati Bilosa i Dinamo tu nema suviše izgleda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kamo će Daniel Ruben Bilos? U ovome će trenutku odgovor ovisiti o tome kome adresirate ovo pitanje. U Dinamu će vam tako reći da je Bilos već praktički član maksimirskoga kluba, južnoamerički će se izvori ovoj tezi ironično nasmijati, u Hajduku će tvrditi da bi se i oni mogli uključiti u utrku... Zasad je, prema našim spoznajama, najrealnija opcija njegovoga ostanka u Argentini. Boca Juniors ga želi zadržati i Mamić u toj utrci nema suviše izgleda. Kako god bilo, argentinski vezist hrvatskih korijena postao je ljetni nogometni hit u Hrvata...</p>
<p> Trenutačno igra na posudbi u Banfieldu, momčadi koja se, kolo prije kraja, nalazi na trećem mjestu argentinskog prvenstva, s osam bodova više od Boce koja se trenutačno šćućurila na tek 15. mjestu. I dok je njegov dolazak pod Kranjčarove skute još i realno očekivati, što reći za pompozne najave o potpisu za - Dinamo?</p>
<p> U medije je, primjerice, procurila vijest da je njegova cijena dosegnula pozamašnih dva milijuna dolara. Tim više začuđuje prilično samouvjerena izjava maksimirskog dopredsjednika Zdravka Mamića:</p>
<p>»Je li nam Bilos skup? Nije! Što je uopće za mene skupo... Ma, šalim se, naravno. U Dinamu je štednja na sve strane, ali on će do kraja tjedna biti naš!«.</p>
<p> Proturječja vezana za nastavak Bilosove karijere vrlo su velika, a lepeza odgovora proteže se između dviju krajnosti. Redom to izgleda ovako nekako; Zdravko Mamić: »Bilos će do kraja tjedna potpisati ugovor s Dinamom«. Ruben Bilos, otac argentinskog nogometaša: »Daniel do daljnjega neće moći prihvatiti poziv izbornika Kranjčara, jer mu Boca to neće dozvoliti«. Hajdukov sportski direktor Igor Štimac: »Možemo se uključiti u utrku za Bilosom. Već nam je i ponuđen«...</p>
<p> Pokušavajući, pak, proniknuti u razloge zbog kojih bi ovaj nogometaš, ako je doista toliko dobar, pristupio klubu kojeg ove sezone uopće neće biti na europskoj sceni, dosjetili smo se tek jednog suvislijeg odgovora. Boravkom u Dinamu Bilos bi ipak bio na »izvoru«, na dohvat izbornikove ruke. Nadalje, ublažio bi stroge i mahom površne kritičare koji ga, s obzirom da je ipak stranac, ne mogu prihvatiti kao ravnopravnog kandidata za mjesto u nacionalnoj selekciji. A Bilosu je ulazak u reprezentaciju potreban upravo sada, u praskozorje Svjetskog prvenstva. Čovjek još nije niti preletio Atlantik, a neki su ga naši mediji, pogotovo internetski, već počeli ozbiljnije prozivati selektivno izvlačeći samo one negativne statističke podatke. Tako su sa zadovoljstvom istaknuli da je od 17 prvenstvenih utakmica odigrao tek tri, pri čemu nije zabio nijedan gol. No, nisu dometnuli da je u 18. kolu upravo on bio najbolje ocijenjeni igrač u pobjedi Banfielda, niti su izdvojili statistiku iz Cope Libertadores, gdje je u 10 utakmica postigao šest pogodaka. Iako je Mamić najavio da će u utorak Boca Juniors dostaviti papirologiju potrebnu za Bilosov transfer u Dinamo, argentinski klub to još nije učinio. A gotovo je sigurno da niti neće...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi direktorski tandem Dumančić i Petrović </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Kako se i pretpostavljalo, NK Osijek dobio je novog direktora i sportskog direktora. Kao i prije deset godina, u direktorsku je fotelju sjeo Mile Dumančić, a poslove sportskog direktora preuzeo je Alen Petrović. Dosadašnja direktorica Valentina Koprivnjak ostat će u Gradskolm vrtu kao pomoćnica direktora zadužena za pravne poslove. </p>
<p>Dakako, sve je konce »inauguracije«, obavljene na sjednici Izvršnog odbora (ili njegova ostatka!) u klupskim prostorijama u ponedjeljak, vukao Branimir Glavaš, kojem je, kao mandataru za izbor potpuno novog čelništva »bijelo-plavih«, ostao složen zadatak pronaći moćne osobe voljne uključivanja u rad osječkog prvoligaša. Ne bude li senzacionalnih obrata, upravo bi Glavaš, nakon točno deset godina, ponovno trebao postati predsjednik, jer je u međuvremenu sada već bivši čelnik Tihomir Maršić podnio ostavku. </p>
<p>Skupština je zakazana za 9. srpnja, a do tada bi direktorski tandem Dumančić/Petrović morao ukloniti sve kadrovske dvojbe glede seniorske momčadi, što se igrača i stručnog stožera tiče. Naime, javna je tajna da bi Osječani u matično jato željeli vratiti Davora Bajsića i Tomislava Rukavinu, ali bi ponovno rado kao trenera vidjeli i Ivu Šuška. [A. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slaven preko Glorije do La Coruńe</p>
<p>Za razliku od drugih u Slavenu se vesele Intertoto kupu</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Začuđuje kako naši klubovi omalovažavaju Intertoto kup. U Osijeku ga smatraju trivijalnim natjecanjem, Varteksov stručni štab ne pokazuje nimalo interesa za sljedećeg suparnika, te tvrdi da su u to natjecanje dospjeli prisilno. Jedino je Slaven Belupo u Intertoto kupu voljom Uprave i na radost navijača, koji već nekoliko godina imaju prigode vidjeti ne samo strane sastave općenito, nego i najbolje europske nogometne momčadi. </p>
<p>Naši klubovi jauču za nastupom u jačim natjecanjima, a onda mole Boga da dobiju što slabijeg protivnika. Jer da netko izvuče, primjerice, Deportivo La Coruńu, plakao bi zbog nesretna ždrijeba, dok su u Slavenu presretni što će možda ugostiti devetu momčad Uefine rang-liste. </p>
<p>Slaven Belupo je zbirno najuspješnija europska momčad u Intertoto kupu i Uprava je kao cilj postavila prolaz u treće kolo. Strah od lošeg početka prvenstva zbog Intertoto kupa može se svakojako shvatiti. Kao, loša su iskustva hrvatskih klubova, a i Slavena. Međutim, i iznimke potvrđuju pravilo, a loš start nije svojstven samo sudionicima Intertoto kupa. I kako Intertoto kup ne smeta ostalim klubovima, kojih je u ovom natjecanju više od 60?</p>
<p>Ima još jedna zanimljiva priča. U prvim kolima, znači do polufinala u kojem je Slaven Belupo nastupao dva puta, protiv Stuttgarta i Lillea, klub od Uefe dobiva 40.000 švicarskih franaka, a u polufinalu je zajamčen pet puta veći iznos. K tome, klubovi će u polufinalu steći prihod putem reklama i TV prava. Upravo na to cilja i Slaven. Španjolska televizija želi kupiti prava prijenosa utakmice Deportiva, koji će najvjerojatnije dočekati Koprivničane ako uđu u treće kolo. Španjolci će, naime, u 2. kolu igrati protiv Budućnosti iz Podgorice.</p>
<p>Prepreka igračima Branka Karačića u 2. kolu je rumunjska Gloria 1922 iz Bistrite. Rumunji su u nedjelju visoko porazili juniore ciparskog Olympiakosa sa 11-0, ukupno je to 16-0. Prva utakmica je u subotu u Koprivnici u 17.30 sati. </p>
<p>Ivo Čičin Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Collina sudi još godinu dana </p>
<p>Jedan od najboljih nogometnih sudaca, Talijan Pierluigi Collina (45) po svemu sudeći još će jednu godinu dijeliti nogometnu pravdu. Collina, koji je pet puta proglašen najboljim sucem na svijetu, bi prema talijanskim propisima trebao u sudačku mirovinu jer ima 45 godina. Međutim, Sudačka organizacija je najavila kako će tražiti da se dobna granica pomakne za jednu godinu, pa će suci moći suditi do svog 46. rođendana. Ukoliko Talijanski nogometni savez (FIGC) prihvati ovaj prijedlog Collina će suditi još jednu sezonu utakmice talijanskog prvenstva i europskih kupova, ali ne i Svjetskog prvenstva 2006. godine. FIFA je već odredila skupinu 46 sudaca od kojih će ponajbolji suditi u Njemačkoj, a na njemu nema Colline. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sanja zatvorila krug </p>
<p>»Ovo mi je jedan od najljepših dana u životu, sve je bilo savršeno«, zborila je sretno Sanja Jovanović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od Tunisa do Almerije hrvatska plivačica Sanja Jovanović zatvorila je krug. U četverogodišnjem ciklusu koji se poklopio s Mediteranskim igrama, mlada je Dubrovkinja prebrodila mladenačke hirove i sazrijela u sportu kojem je posvetila veći dio života. </p>
<p>U 2001. godini u Tunisu 15-godišnja se tinejdžerka predstavila sportskoj javnosti s dvije bronce. U utorak u Almeriji Sanja je došla do dvije nove medalje, srebra na 50 leptir i bronce na 100 leđno. Iako su Mediteranske igre u natjecateljskom smislu drugorazredno natjecanje, za Sanju Jovanović su Tunis i Almeria dvije važne referentne točke u karijeri. </p>
<p>»Ovo mi je jedan od najljepših dana u životu, sve je bilo savršeno, dvije medalje u istom danu su prekrasna stvar. Osjećam se izvrsno, iz utrke u utrku sam sve bolje plivala i najvažnije od svega, uživala u plivanju. Ovo je znak da se konačno vraćam plivanju nakon četiri mjeseca lutanja, složila sam puno stvari u životu i mogu reći da je prošla moja pubertetska faza«, izjavila je 19-godišnja Sanja Jovanović.</p>
<p>Između sredozemnih medalja mlada je Dubrovkinja neumorno rušila hrvatske rekorde, da bi se danas zaustavila na ukupno osam rekorda kod seniorki od kojih je većinu isplivala kao juniorka. </p>
<p>U četiri godine Sanja Jovanović je, demotivirana lošim uvjetima na dubrovačkom bazenu, razmišljala o odlasku u SAD. Ostala je u Dubrovniku trenirati u 33-metarskom bazenu u Kuparima. Ove godine došlo je do zasićenja, ali medaljom u Almeriji i približavanjem svojim najboljim rezultatima, Sanja je pokazala da opet živi za plivanje. </p>
<p>U međuvremenu je u Dubrovniku izgrađen zatvoreni bazen na Gružu, pa plivačica Klare Šiljeg ima adekvatne uvjete za rad u rodnom gradu. </p>
<p>U posljednjih 15-ak godina hrvatske su plivačice uglavnom popunjavale broj u reprezentaciji i jedva bile nešto više od navijačica svojim uspješnijim kolegama, Karlu, Miloševiću, Kožulju, Strahiji, Draganji... Sve do pojave Sanje Jovanović, koja je s 15-godina pokazala da je izniman plivački talent. </p>
<p>Najveći je uspjeh postigla prije dvije godine na Europskom prvenstvu u Madridu, kad je na 200 leđno osvojila brončanu medalju, dok je na »stotki« bila 11. To je bila prva »ženska« medalja za hrvatsko plivanje od osamostaljenja. Iste je godine, tada 17-godišnja, Dubrovkinja briljirala na Zlatnom medvjedu na Šalati, ostavivši iza sebe na 50 leđno i svjetsku rekorderku, Njemicu Sandru Völker. U Ateni je Sanja Jovanović bila na razini očekivanog rezultata, u istoj disciplini popravila je osobni i hrvatski rekord (2:13.76) i zauzela 13. mjesto. Mnogi su euforično najavljivali njezinu olimpijsku medalju već u Ateni, no Sanja i njezina trenerica Klara Šiljeg, govorile su samo o Pekingu 2008.</p>
<p>U sportu je uvijek najteži prijelaz iz juniorske u seniorsku konkurenciju, mnogi se izgube na tom putu. Nakon krize koje prate svakog sportaša, Sanja Jovanović, kako je i sama kazala, spremna je za natjecanje s »velikim curama«. </p>
<p>• REZULTATI HRVATSKIH SPORTAŠA U ALMERIJI </p>
<p>plivanje, muškarci, 50 m leptir: 3. Puninski 24.39 </p>
<p>žene, 50 m leptir: 2. Jovanović 27.82; 100 m leđno: 3. Jovanović 1:02.96</p>
<p>streljaštvo, žene, puška, 50 metara: 2. Suzana Špirelja..., 5. Snježana Pejčić</p>
<p>gimnastika, žene, preskok: 6. Tina Erceg 8.937</p>
<p>odbojka, žene, 2. kolo: Italija – Hrvatska 3-0 (25-15, 26-24, 25-12); muški, 3. kolo: Španjolska – Hrvatska 3-1</p>
<p>boks, 2. kolo, 81 kg: Šivolija – Duro 24-13, 75 kg: Matković – Tabboubia 15-28; Bačurin – Bakr 18-22 </p>
<p>golf, žene: hrvatska reprezentacija deveta, posljednja </p>
<p>boćanje, muškarci, precizno izbijanje: Sandro Gulja ostao bez plasmana u četvrtfinale </p>
<p>rukomet, žene, 3. kolo: Hrvatska – Italija 34-23</p>
<p>košarka, žene, 2. kolo:</p>
<p>Hrvatska – Italija 76-60 (40-36)</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Mauresmo hvata prvi Grand Slam</p>
<p>Amelie Mauresmo nikad nije osvojila nijedan od četiri velika turnira zbog »kočnice u glavi«</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Kad bi fizička pripremljenost i tehnika odlučivala pobjednika, francuska tenisačica Amelie Mauresmo imala bi već nekoliko Grand Slam naslova u riznici. No, kad ubrojimo psihičku stabilnost u jednažbu, onda Mauresmo ispada iz svih kombinacija. Barem je tako bilo do sada. </p>
<p>Nikad nije osvojila nijedan od »četiri velika« upravo zbog kočnice u glavi. Naravno, onda kad je najpotrebnije. No, čini se da se s godinama kratka ruka malo produžila, pa je Mauresmo počela pobjeđivati u sve kasnijim fazama turnira. Tako je u četvrtfinalu Wimbledona s 6-3, 6-4 nadigrala Ruskinju Anastaziju Miskinu.</p>
<p>Prošlogodišnja pobjednica Roland Garrosa Miskina ove sezone nije briljirala, naročito u Parizu, a sve zbog obiteljskih problema. Naime, glavni razlog porazu u prvom kolu pariškog Grand Slam je bolest njene majke Galine, zbog koje njene misli nisu bile na terenu.</p>
<p> No, dolaskom u London, Miskina je počela ponovo vjerovati u sebe i svoju igru. A to je najbolje pokazala u trećem kolu kada je protiv Jelene Janković nadoknadila 1-5 u trećem setu te u osmini finala, gdje je Jelena Dementijeva vodila s 6-1, 3-0, ali je Miskina sve okrenula.</p>
<p>Ipak, u četvrtfinalu je naišla na rasterećenu Mauresmo, koja nikad bolje nije igrala na travi. Odličnu formu najbolje će dočarati samo 15 izgubljenih gemova na putu do najboljih osam na ovogodišnjem Wimbledonu.</p>
<p>Braniteljica naslova Ruskinja Marija Šarapova, kao i Mauresmo, sigurno »gazi« prema završnici. Njena sunarodnjakinja Nadia Petrova može se pohvaliti da je uspjela zadržati Šarapovu najduže do sada na terenu. Ipak, 7-6 (6), 6-3 pobjeda je otišla na stranu 18-godišnje sibirske ljepotice.</p>
<p>Inače, pobjeda Feliciana Lopeza protiv Marija Ančića nije ostala bez odjeka. Naime, Lopez je prvi Španjolac u četvrtfinalu Wimbledona nakon Manuela Orantesa 1972. godine. Nastavi li tim tempom, neće biti čudno ako ponovi uspjeh Manuela Santane, jedinog Španjolca koji je 1966. godine osvojio londonski Grand Slam.</p>
<p>»Mislim da Mario nije dao sve od sebe. Njegov servis nije imao dovoljno samopuzdanja. S druge strane, odigrao sam sjajan meč, servirao sam odlično, a i na mreži mi je išlo«, komentirao je Lopez, koji je izgubio samo 15 poena na svoj servis, dok je realizirao čak 85 posto poena izlazaka na mrežu. U četvrtfinalu Lopez igra protiv Lleytona Hewitta, wimbledonskog pobjednika prije tri godine. Ljevoruki Španjolac smatra da ima igru za svakoga.</p>
<p>»Ove godine igram odlično na travi. Inače na travi igram bolje nego na zemlji, bolje nego na bilo kojoj drugoj podlozi«, rekao je 24-godišnji Lopez.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale, tenisačice: Mauresmo (3) – Miskina (9) 6-3, 6-4, Šarapova (2) – Petrova (8) 7-6 (6), 6-3. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Ničiji Irak u agoniji bezakonja i straha</p>
<p>Američki senator Joseph Biden kaže da dužnosnici Bijele kuće daju »zavaravajuće izjave o stanju u Iraku«</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irak je u utorak dočekao prvu, sumornu obljetnicu prijenosa vlasti s okupacijskih snaga u pravoj apokaliptičnoj agoniji straha i stalne neizvjesnosti što će donijeti novi dan. Iz te, kako je londonski Independent naziva krvave ničije zemlje bezakonja« odlazi svatko tko to može ne pitajući pritom za cijenu. </p>
<p>Prijelazna vlada pod čijom se komandom nalazi 170.000 već obučenih i razmještenih vojnika i međunarodne snage na čelu s Amerikancima nemoćni su u sukobima s nevidljivim neprijateljima i bombašima samoubojicama. U Iraku je dosad poginulo više od 1720 pripadnika američkih oružanih snaga. Broj poginulih civila procjenjuje se na 60.000 do 100.000. </p>
<p>Snabdijevanje Iračana je vrlo neredovito, a često i oskudno. Osjeća se velika nestašica električne energije, a nije povećana ni proizvodnja nafte. Snabdijevanje vodom za piće je neredovito, a nestašice prijete izbijanjem zaraznih bolesti. U taj sumorni okvir uklapa se i golema nezaposlenost stanovništva od oko 40 posto. </p>
<p>Američki senator Joseph Biden koji se nedavno vratio iz Iraka kaže da dužnosnici Bijele kuće daju »zavaravajuće izjave o stanju u toj zemlji«. Tvrdi da njihova pozitivna retorika koja odudara od iračke zbilje dovodi do pravog bezdana nepovjerenja. »A u tom bezdanu nalazi se 139.000 američkih vojnika, od kojih su neki već treći put poslani u Irak«, ističe Biden.</p>
<p>No, tako ne misli i premijer prijelazne iračke vlade Ibrahim al Jaafari. On je u ponedjeljak u Londonu, kao i britanski premijer Tony Blair, izrazio stanoviti optimizam kad je u pitanju obračun s iračkim pobunjenicima. Vjeruje se da će se slični tonovi čuti i od američkog predsjednika Georgea W. Busha koji će u utorak posebnim govorom označiti prvu obljetnicu prijenosa suvereniteta u Iraku. Nedavne ankete pokazale su da samo 37 posto Amerikanaca odobrava iračke poteze šefa Bijele kuće.</p>
<p>Trenutno najveći politički problem Al Jaafarijeve vlade je pisanje nacrta novog iračkog ustava. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan smatra da je od ključne važnosti da u tom teškom i složenom poslu vrlo transparentno sudjeluju sve etničke i vjerske skupine. Ako irački prijelazni parlament postigne kompromis o nacrtu ustava do kolovoza, bit će ponuđen građanima na izjašnjavanje referendumom u listopadu. Nakon toga, u prosincu bi se održali parlamentarni izbori te izabrala stalna iračka vlada. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Serija zagonetnih političkih ubojstava u Ukrajini</p>
<p>Usprkos demokratizaciji Ukrajine nakon »Narančaste revolucije« i pobjedi liberalnog predsjednika Viktora Juščenka, u toj su zemlji posljednjih tjedana i mjeseci zaredala politička ubojstva s kriminalnom pozadinom u najvišim političkim krugovima. Ona su kulminirala prošlotjednom iznenadnom i zagonetnom smrću zastupnika u parlamentu i medijskog magnata Ihora Plužnikova. U tom povodu tjednik Kyiv post napisao dat »sumnjivo tempiranje Plužnikove smrti podsjeća da postoje i sigurnije stvari za život negoli biti članom elite iz Kučmine ere«. Plužnikov je, naime, prošle srijede, neposredno prije smrti prodao svoj udio u najpopularnijoj ukrajinskoj televiziji Inter. Mediji su špekulirali da ga je prodao ruskom milijarderu Romanu Abramoviču, ali je on to opovrgnuo. Nakon Plužnikove smrti počela se širiti fama da je dugoročno i sistematski trovan. U vezi s Plužnikovom zabilježen je još jedan kuriozitet. Prema zapisniku s posljednje sjednice parlamenta, Plužnikov je glasao nekoliko puta, iako je u trenutku održavanja sjednice već bio mrtav.</p>
<p>Serija zagonetnih smrti u Ukrajini počela je u prosincu prošle godine u vrijeme kada je »Narančasta revolucija« bila na vrhuncu. Tada je u njegovoj kijevskoj kancelariji pronađeno mrtvo tijelo Jurija Lacha, predsjednika Credit Banke, ubijenog s više uboda nožem. Prema pisanju tjednika Kyiv Post, taj je utjecajni bankar bio član tzv. skupine Velika sedmorka koju je sačinjavao vrlo uzak krug biznismena i bliskih prijatelja bivšeg šefa Kučminog ureda Viktora Medvedčuka, kojoj je pripadao i Plužnikov. Zagonetno samoubojstvo izvršio je i ministar prometa Heorhij Kirpa. Našli su ga mrtvoga u stanu 27. prosinca prošle godine, dan nakon ponovljenog drugog kruga predsjedničkih izbora. U Kijevu se širila glasina da je upravo Kirpa trebao Juščenkovu protivniku Viktoru Janukoviču »osigurati« bolje izborne rezultate. Tri mjeseca kasnije bivšeg ministra unutarnjih poslova Jurija Kravčenka našli su s dvije prostrijelne rane u glavi. Istraga je došla do zaključka da se radi o samoubojstvu. Kravčenko je bio ključni svjedok u slučaju ubojstva novinara Heorhija Gongadzea. U oproštajnom pismu napisao je da je žrtva političkih intriga Leonida Kučme.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sve članice UN-a odgovorne za zločin u Srebrenici </p>
<p>U kongresnoj rezoluciji prvi put se spominje genocid na cijelom području BiH </p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zastupnički dom američkog Kongresa otišao je korak dalje od Senata koji je 22. lipnja usvojio rezoluciju o Srebrenici. U kongresnoj rezoluciji iskorak se ponajprije odnosi na tumačenje pojma genocid. Rezolucija ističe da je »nad tisućama nevinih ljudi u Srebrenici izvršena egzekucija u srpnju 1995. uz sve druge koji su žrtve sukoba i genocida u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.«.</p>
<p>Prvi put, genocid se ovdje spominje za teritorij cijele BiH, što se prema nekim analitičarima dovodi u vezu s istragama koje se vode glede zločina u Prijedoru. Oni bi također mogli biti proglašeni genocidom. </p>
<p> Kongres se zapravo samo nadovezao na izrazito oštru senatsku rezoluciju koja je prepoznala »genocidni zločin«. Što se američkih zakonodavaca tiče, nema više dileme niti o karakteru rata u BiH, niti o definiciji zločina: »Politika agresije i etničkog čišćenja, koje su provodile srpske snage u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995., odgovaraju definiciji zločina genocida, kako to stoji u točki 2., međunarodne Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida«. </p>
<p>Za kongresnu verziju rezolucije, glasovalo je 370 republikanaca i demokrata. To je bilo više od dvotrećinske većine potrebne za njeno usvajanje. Protiv usvajanja rezolucije bio je samo jedan zastupnik. U tekstu rezolucije se ističe da se žrtve trebaju zapamtiti i da im se treba odati dužna počast. Također se zahtijeva da se prvooptuženi za zločine u BiH, Radovan Karadžić i Ratko Mladić moraju suočiti s Haaškim sudom. I ova nova kongresna rezolucija, kao i ona u Senatu, proziva Ujedinjene narode zbog toga što nisu zaštitile srebreničku enklavu, iako su je prethodno proglasile »sigurnosnom zonom«. Uz to, Kongres ističe da, praktično sve zemlje članice Svjetske organizacije, bez izuzetka, trebaju podijeliti odgovornost zbog toga što nije spriječen zločin u Srebrenici. </p>
<p> U dijelu rezolucije ističe se i puna privrženost američkog Kongresa neovisnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine u očuvanju mira i stabilnosti u cijeloj jugoistočnoj Europi. Iako o tome nema specifičnih referenci, ta poruka bi mogla biti upućena onima koji žele dijeliti BiH. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Proslava 200. obljetnice bitke kod Trafalgara </p>
<p>LONDON </p>
<p> - Više od 160 brodova iz 35 mornarica okupilo se u utorak ispred mornaričke baze u Portsmouthu na južnoj obali Engleske gdje će sudjelovati u svečanosti obilježavanja 200. obljetnice bitke kod Trafalgara u kojoj je britanska flota, pod vodstvom admirala Horatia Nelsona, pobijedila francusku i španjolsku i tako dobila premoć nad svjetskim morima.</p>
<p> Na svečanosti obilježavanja okupilo se i tridesetak jedrenjaka, 20 trgovačkih brodova i više od 10.000 privatnih brodica. Armada od 110 brodova među kojima je i francuski nuklearni nosač »Charles de Gaulle«, sudjelovat će u šestodnevnim svečanostima. Nakon svečanosti koja se održava u srijedu, na proslavi Festivala mora očekuje se oko 200.000.</p>
<p> Nakon parade brodova, najveće dosad organizirane u svijetu, koju će pratiti engleska kraljica Elizabetha II., dvije će flote »oponašati« slavnu bitku iz 19. stoljeća. No, obje će flote biti poznate kao crvena i plava flota, a ne po imenima zemalja, što je izazvalo nezadovoljstvo pra-pra-praunuke slavnoga admirala. Organizatori su nastojali izbjeći optužbe za trijumfalizam, posebno sada kada su službeni London i Pariz u sporu oko budućnosti EU-a. Anna Tribe (75) optužila je organizacijski odbor svečanosti da se previše trudi da ne uvrijedi nekoga od bivših neprijatelja. »Mislim da su Francuzi i Španjolci dovoljno odrasli da cijene to što smo mi pobijedili u toj bici«, dodala je. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pyongyang spreman za novi krug pregovora</p>
<p>Sjevernokorejsko ministarstvo vanjskih poslova počelo je pripreme za četvrti krug pregovora sredinom srpnja</p>
<p>Između Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje nešto se ipak kreće. Proteklih sedam dana prvo su s »dragim vođom« Kim Jong Ilom razgovarali visoki dužnosnici KP Kine, a potom i južnokorejski ministar zadužen za odnose sa Sjevernom Korejom. Zatim je američka administracija objavila da će Pyongyangu poslati 50.000 tona hrane, ali da to čine iz humanitarnih razloga, a ne kao diplomatsko oružje kojem bi cilj bio da se nastave prije godinu dana prekinuti šesterostrani razgovori o odustajanju Sjeverne Koreje od nuklearnog oružja. </p>
<p>Kako bi objašnjenje djelovalo uvjerljivije, podsjetilo se da je slična pošiljka isporučena i prošle godine, a 2003. čak dvostruko veća. Hrana se šalje na poziv Svjetskog programa UN-a za prehranu, koji je u svibnju upozorio da bi nestašica hrane u Sjevernoj Koreji mogla izazvati glad kakva je njeno stanovništvo pogodila 1990-ih. Objašnjenju se baš i ne vjeruje, jer je prije dva mjeseca State Department objavio da zaustavlja pošiljke hrane Sjevernoj Koreji, jer je hrana potrebnija ostalim primateljicama. Dakle, prije će biti da je u ovom slučaju hrana ipak poslužila kao diplomatsko oružje. </p>
<p>U spomenutim susretima sa stranim posjetiteljima, Kim Jong Il je izjavio da je još uvijek zainteresiran za rješenje nuklearne krize dijalogom i da bi se razgovori mogli nastaviti već u srpnju, ali pod uvjetom da ga Washington prizna i uvaži kao ravnopravnog partnera. Naime, američka diplomacija dosad nije željela izravno pregovarati sa Sjevernom Korejom. Na kinesko uvjeravanje pristala je tek na šesterostrane razgovore (još Kina, Rusija, Japan i Južna Koreja), a na marginama tih razgovora mogući su susreti i s predstavnicima zemlje iz »osovine zla«, kako je Sjevernu Koreju nazvao američki predsjednik Bush. </p>
<p>Kim Jong Il je sada također specificirao na što bi bio spreman u slučaju uspješnih pregovora. Dopustio bi inspektorima Međunarodne komisije za atomsku energiju da se vrate i nastave nadzirati nuklearna postrojenja u Sjevernoj Koreji kako su to činili dok nisu bili istjerani u prosincu 2002. Vratio bi se i Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja. Poručio je također da ne bi postojali razlozi za posjedovanje nuklearnog oružja kad bi Washington zajamčio da neće napasti Sjevernu Koreju. </p>
<p>Washington, zasad, uzvraća da mu je važno samo da se odredi čvrst datum obnove šesterostranih razgovora u Pekingu, te da i dalje ustraje na prijedlogu od prošlog ljeta: da Pyongyang prvo potpuno i provjerljivo napusti svoj nuklearni program, a tada bi se razmotrilo kakva će mu se sigurnosna jamstva i gospodarske nagrade ponuditi. </p>
<p>Takvu ponudu, da prvo odbaci svoj najveći adut a potom čeka milost, Pyongyang nije prihvatio i odustao je od razgovora. Sadašnja američka pošiljka hrane mogla bi se shvatiti kao pomirljiva gesta kako bi se razgovori obnovili. </p>
<p>Ruska agencija Interfax u utorak je objavila da je Sjeverna Koreja počela s pripremama za novi krug pregovora o svojem nuklearnom programu koji se očekuju sredinom srpnja </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Jović na čelu Predsjedništva BiH </p>
<p>Jović je najavio da će mu prioriteti biti rad na približavanju BiH euroatlantskim integracijama</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatski član Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović preuzeo je u utorak dužnost predsjedatelja ovog tijela u idućih osam mjeseci. Riječ je o redovnoj rotaciji na dužnosti »prvog među jednakima« u tročlanom kolektivnom šefu bosanskohercegovačke države. Prije Jovića, dužnost predsjedatelja obnašao je srpski član Predsjedništva Borislav Paravac, a nakon isteka Jovićevog predsjedanja dužnost bi trebao preuzeti bošnjački član Sulejman Tihić.</p>
<p>Jović je najavio da će mu prioriteti tijekom predsjedanja Predsjedništvom biti rad na približavanju BiH euroatlantskim integracijama, poboljšanje ekonomije i nastavak reformi. Tu je dakako i unaprjeđenje odnosa sa susjednim zemljama. Upravo je bošnjački član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić tijekom govora na svečanoj ceremoniji primopredaje dužnosti predsjedatelja upozorio i na određene probleme u radu Predsjedništva BiH.</p>
<p>Tako je kazao da se aktualna kriza u Vijeću ministara BiH odražava i na rad Predsjedništva, posebno kad je riječ o odnosima sa susjedima, u čemu je došlo do zastoja. »Prošli su svi rokovi za održavanje sjednice Međudržavnog vijeća s Hrvatskom. Nisu pripremljeni sporazumi o Luci Ploče, imovinsko-pravnim odnosima, dvojnom državljanstvu s RH. Sa SCG nije potpisan sporazum o granicama, niti se išta čini u tom smjeru. S obje susjedne zemlje postoje problemi u primjeni ugovora o slobodnoj trgovini«, kazao je Tihić.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Družba za okutizam i karijerizam</p>
<p>Dolaskom ljeta svako se malo pojavi neko djelo, poput »Da Vincijeva koda«, koje se dotakne templara, tajnih društava i masona, koji ne prestaju izazivati našu radoznalost. Koliko se zapravo zna o masonima, čije postojanje nije tajna, ali čak i u ovo doba sveprisutnih medija još uspješno skrivaju svoje obrede</p>
<p>Misterij masonerije već stoljećima privlači radoznalost mnoštva. Tajni slobodnozidarski rituali, poznati ljudi koji ih prakticiraju, te sama svrha masonerije privlačna su enigma ne samo znatiželjnicima zainteresiranim za okultne obrede nego i prosječnoj publici. Tko su masoni i čime se oni, dakle, bave? Što oni sami kažu o svome poslanju i jesu li, kako smatra Katolička crkva, doista najveći protivnici vjere? Ima li ih u Hrvatskoj i otkada? </p>
<p>Odgovore na ta pitanja, zapravo, nije teško naći. Gomila promasonske i antimasonske literature, doduše, nudi dvoznačne odgovore na najvažnija pitanja o slobodnozidarskoj tajni, ali ipak se može reći da je tajni – sve manje. Osim samih rituala, poznati su i mnogi masoni, naročito važne ličnosti iz svijeta politike, umjetnosti i medija, koji pripadaju masonskim ložama. </p>
<p>U masoneriju iliti slobodnozidarstvo može biti primljen svaki muškarac koji prihvaća ideale bratstva, te vjeruje u besmrtnost ljudske duše. Ulazi se na preporuku druge masonske braće, a sam je ceremonijal ulaska u redove slobodnih zidara duga ceremonija, prepuna simbolike, koja se odigrava u ložama, odnosno masonskim okupljalištima. Prema nekim podacima, u svijetu je više od šest milijuna slobodnih zidara. U Hrvatskoj ih je nekoliko desetaka, okupljenih u lože koje spadaju pod Veliku ložu Hrvatske.</p>
<p>Masoni se pozivaju na tradicije slobodnih zidara – obrtnika koji su gradili katedrale, gradove i mostove u srednjem vijeku – i putovali Europom tražeći posao. U početku, nakon dvanaestog stoljeća, slobodnozidarske udruge bile su interesne organizacije što su okupljale zidare, koji su štitili svoje profesionalne interese. Okupljali su se u ložama, sagrađenim pored gradilišta, te otuda potječe dio današnje masonske simbolike. U osamnaestom su se stoljeću slobodni zidari prometnuli u okultno bratstvo, prihvaćajući tajna učenja i naslijeđe templara i drevnih istočnjačkih redova, ali zadržavši međusobni odnos potpore među članovima. Prva velika masonska loža, Velika loža Engleske, osnovana je 24. lipnja 1717. Taj se datum smatra početkom suvremenog slobodnog zidarstva.</p>
<p>Stoljeća koja su slijedila napravila su od masonerije, više-manje opravdano, najutjecajniju tajnu organizaciju na svijetu. Članovi slobodnozidarskih loža širom svijeta više nisu bili obični obrtnici, majstori i profesionalci, nego utjecajni pripadnici društva. Zajedno sa svojim kolegama na sličnim, utjecajnim položajima, napravili su od masonske mreže važnu, tajnu organizaciju, koja je počela smetati svima – od političkih stranaka, do crkvenih zajednica. Iako su neki najpoznatiji svećenici i biskupi bili masoni – u Hrvatskoj je najpoznatiji primjer Maksimilijana Vrhovca – Katolička crkva smatra masoneriju opasnom i protivnicom vjere. Takvo je razmišljanje formulirao još papa Lav XIII., a njegovo je mišljenje na dijelio i Ivan Pavao II. </p>
<p>U našoj su zemlji prve masonske lože osnovane još u osamnaestom stoljeću. U Glini je 1759., pod starateljstvom grofa Ivana Draškovića, osnovana loža Ratno prijateljstvo, koja se smatra prvom hrvatskom masonskom ložom. Nakon glinske lože, u Varaždinu je slobodnozidarstvo začeto 1772., a u Zagrebu 1773. godine. U doba Napoleona, masonske se lože osnivaju u južnohrvatskim gradovima. Kronologija razvitka masonerije pokazuju da se lože slobodno osnivaju u cijeloj zemlji u doba austrougarske i jugoslavenske vlasti. Nakon 1918., kao središnja loža funkcionirala je Velika loža Jugoslavije. </p>
<p> U ljeto 1940. zabranjen je slobodnozidarski rad u Kraljevini Jugoslaviji. Masonske lože službeno su prestale raditi, što je potrajalo sve do početka devedesetih godina. U razdoblju Nezavisne Države Hrvatske masonstvo također nije bilo dopušteno, dok su prve ratne mjesece poznati masoni proveli u zatvorima i logorima. </p>
<p>Prvi pokušaj obnove masonerije na prostorima bivše Jugoslavije zabilježen je 1990., kada je beogradski mason Zoran Nenezić, autor više slobodnozidarskih knjiga, organizirao osnivačku skupštinu Velike lože Jugoslavije. Iz Hrvatske su tamo nazočili odvjetnik Silvije Degen, a navodno su članovi te lože bili i drugi uglednici, poput dr. Asima Kurjaka. Ipak, iz te lože nije nastala današnja hrvatska masonerija. </p>
<p>U siječnju 1992. u Beču se osniva deputacijska loža »Ilirija«, iz koje će se regrutirati osnivači novih masonskih organizacija u Sloveniji i Hrvatskoj. Ministarstvo uprave je u rujnu 1994. registriralo prvu masonsku ložu u Republici Hrvatskoj – Veliku ložu starih i prihvaćenih slobodnih zidara Hrvatske. Među osnivačima ima i poznatih imena – od bivšeg ministra Nenada Porgesa i kazališnog redatelja Zlatka Boureka, do tadašnjeg velikog meštra Branimira Horvata. Prošlih se desetak godina slobodno zidarstvo u Hrvatskoj prilično razvilo, te je doživjelo svoju međunarodnu afirmaciju. U zemlji postoje tri lože – Grof Ivan Drašković, Tri svjetla i Hrvatska vila – koje su u Zagrebu, te vjenčići u Osijeku i Rijeci. U Veliku ložu Hrvatske »svjetlo je uneseno«, kako se to kaže u masonskom ritualu, u studenome 1997. »Majka« svih loža, Velika loža Engleske, priznala je Veliku ložu Hrvatske potkraj 1999., a prema masonskim podacima, hrvatsku je glavnu ložu do kraja 1999. priznalo tridesetak glavnih svjetskih loža. Osim tih loža, od 2003. hrvatski masoni koji prakticiraju škotski obred organizirani su u Vrhovno vijeće Starog i prihvaćenog slobodnozidarskog škotskog reda za Hrvatsku, koji nikada prije nije postojao u našoj zemlji. Slobodni zidari više, očito, nisu nepoznanica ni našoj javnosti. Ipak, što se točno zbiva iza čvrsto zatvorenih vrata masonskih loža, te tko se sve tamo skriva, možemo samo nagađati.</p>
<p>Franjo Tuđman i masonerija</p>
<p>Splitski odvjetnik Ivan Mužić, poznat istraživač hrvatske masonerije, ovako je, u svom članku »Tuđman i masonstvo«, opisao susret s dr. Franjom Tuđmanom i razgovor koji se vodio: »Iz pričanja o toj problematici doznao sam da on ni od svojih najbližih nije informiran o tome tko su sve članovi masonskih loža u Hrvatskoj. Tuđman se posebno zanimao i za smisao masonstva. Naveo sam mu da sam u dobrim odnosima s nekim visoko pozicioniranim inozemnim masonima i upozorio sam ga da se i među njima nađe pokoji uvjereni hrvatski nacionalist, kakav je, na primjer, industrijalac u Brazilu i hrvatski domobranski časnik u Bosni tijekom Drugog svjetskog rata dr. Eugen Laxa (ugledni član distrikta u Brazilu engleske Velike lože u Londonu). Istaknuo sam da je, prema mome mišljenju, temeljni motiv angažiranosti najvećeg dijela masona (uostalom kao i u pripadnika drugih struktura) karijerizam, a samo u rijetkih pojedinaca i okultizam.«</p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Proslavio sam svoje treće rođenje</p>
<p>Vladimir Mekinda gotovo slijep slika, planinari i penje se do svoje kuće po sto i sedam stuba</p>
<p>Arhitekt i građevinski inspektor Grada Zagreba Vladimir Mekinda već 48 godina živi u svojoj kućici u cvijeću u Tkalčićevoj ulici. Odnedavno, točnije od njegova 92. rođendana, društvo mu pravi i kućna ljubimica, kokica Grofica. Gotovo slijep, jer vidi samo obrise, ipak još slika ali samo crno-bijelom tehnikom. I danas planinari, još bez bijeloga štapa, a ljubitelj je društva pa je, kako kaže, u njegovu domu kao na kolodvoru, posebno u vrijeme rođendana kada ga posjete prijatelji iz cijelog svijeta.</p>
<p>Upoznali su nas s njim glumci Malog lutkarskog kazališta Let iz Tkalčićeve. Aktivan na mnogim područjima, on je i stalni posjetitelj predstava toga kazališta. </p>
<p>»Rođen sam 30. travnja i ove sam godine slavio svoje treće rođenje«, kaže Vlado. Objašnjava da je prvo bilo ono kada ga je rodila majka Štefica u Škrljevu 1913., drugo davne 1947. kada je prebolio encefalitis, a treće kada se oporavio od tetanusa, prije nekoliko mjeseci. </p>
<p>Tkalčićevu prije 48 godina pamti kao ulicu zavođenja, u kojoj su se začinjale prve ozbiljne ljubavi. Kao arhitekt nezadovoljan je njenom obnovom. Smatra da mramorne ploče po podu ne pristaju uz pročelja fasada, više bi se uz njih uklopile kocke od kamena. </p>
<p>Od vremena kad se doselio, u Tkalčićevoj se štošta promijenilo, nema više starih kurija niti serenada pod prozorima. Još je jedino njegova kućica ostala netaknuta. Sto i sedam stuba kroz vrt vode do njegove hiže od drveta i kamena. Ispunjena je Vladinim pejzažima i figuricama od keramike. S ponosom pokazuje nedavno dovršenu crkvu u Tribunju. Kaže da mu je slikanje ovisnost, kao i planinarenje, pa je svake subote na Sljemenu, u društvu sedamdesetogodišnjaka i osamdesetogodišnjaka.</p>
<p>»Planinarenje po Sljemenu trebalo bi se zvati šetnjom. Ja se svaki dan igram planinarenja, penjući se po tih 107 stuba do svoje hiže. Penjem se po šljivama, režem grane, izigravam Indijanca i roštiljam u vrtu«, kaže. </p>
<p>Taj vižljasti starčić okuplja uz sebe ljude svih generacija. »Dolaze iz celoga sveta, bil mi je prijatel iz Finske, došel je na moj rođendan i zamislite kaj mi je donesel – sobovsku glavu. A prijateljica, učiteljica sa sela, poklonila mi je živu kokoš, kaj to ni smešno«, kaže Vlado.</p>
<p>Do prije 18 godina živio je sa ženom. Danas se prisjeća kako ju je zamijetio u povorci za vrijeme narodne proslave, za službovanja u Banjoj Luci. </p>
<p>»Prolazila je s prijateljicom u šestinskoj nošnji. Odmah sam se zaljubil u njezine noge i na korzu ju lepo zamolil dal bi se štela sa mnom upoznati«, prisjeća se Vlado. Sa suprugom je, kao domobranski oficir, bio i godinu dana na fronti, u Slavonskom Brodu.</p>
<p>»Živeli smo tada u napuštenom kokošinjcu. Nakon završetka rata žena je u svojoj torbi imala dvije bombe i revolver, ja sam imao kalašnjikov, i tako smo krenuli pješice, sami, iz Slavonskog Broda za Zagreb«. </p>
<p>U braku im se rodio i sin Dan, danas građevinski inženjer. Pri odabiru imena nije bilo dvojbe.</p>
<p>»Nema ništa ljepše od novoga dana. Svaki vam dan u životu mora biti poseban, da bi što duže trajao«, poručuje simpatični starčić.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Eksplozija u splitskoj pizzeriji</p>
<p>Najteže ozljede zadobili su švedska turistkinja i njezin 15-godišnji sin</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U eksploziji plinske boce u pizzeriji »Spalatin«, na splitskim Prokurativama, u utorak nešto prije 13 sati ozlijeđeno je osmero stranih turista, gostiju lokala. Najteže ozljede posjekotine potkoljenica od stakala koja su se rasprsnula te opekotine drugog i trećeg stupnja po rukama zadobili su švedski turist i njegov petnaestogodišnji sin. S nešto lakšim ozljedama prošla je njegova supruga te još dvoje desetogodišnje djece. </p>
<p>U trenutku eksplozije u lokalu je bilo 15-ak gostiju, koji su uglavnom prošli neozlijeđeni. U pomoć unesrećenima odmah su pritekli ljudi koji rade na pripremi festivala zabavne glazbe Split 2005. na Prokurativama – glazbenici, novinari i radnici na montaži tribina te konobarice iz susjednog Bobisovog kafića.</p>
<p> Zahvaljujući brzoj i učinkovitoj intervenciji splitskih vatrogasaca, požar je ugašen za pola sata i nije se proširio na gornje katove. Ekipa Policijske uprave Splitsko-dalmatinske obavila je očevid, a prema prvim neslužbenim informacijama, doznaje se da je eksploziju najvjerojatnije izazvao neispravni ventil.</p>
<p> Nakon dolaska vatrogasaca i policije svi koji su se zatekli na Prokurativama evakuirani su u Marmontovu ulicu. Očevid kojim će se utvrditi točan uzrok eksplozije i nastala šteta još je u tijeku. Kako doznajemo, restoran je u potpunosti uništen, a festivalska bina nije oštećena.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pilsel: »Pukovnik Maglov je počinio zločin «</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svjedočenjem novinara Drage Pilsela u utorak na zagrebačkom Općinskom sudu, nastavljen je spor što ga Davor Škugor vodi s HRT-om, a u kojem potražuje 100.001 kunu zbog pretrpljenih duševnih boli i straha. Pilsel je i u iskazu koji je iznio na sudu ostao pri tvrdnji iz Latinice u kojoj Škugora, ondašnjeg pomoćnika zapovjednika za logistiku 113. šibenske brigade, smatra odgovornim za ratne zločine nad srpskim vojnicima 1992. godine. Osim Škugora, Pilsel je za zločine nad zarobljenim srpskim vojnicima u selima Miljevačkog platoa, optužio pukovnika Željka Maglova koji je osobno, tvrdi Pilsel, zajedno sa svojim ljudima i sam počinio zločin.</p>
<p> Prema Pilselovim riječima, navedeno je bilo moguće i vidjeti Latinici od 1. listopada 2001., kada je u prilogu »Revolucija jede svoju djecu«, prikazan video uradak hrvatskih vojnika koji prikazuje mučenje i ubojstvo srpskog vojnika. Riječ je, tvrdi svjedok o 17 srpskih vojnika, u pritvoru u Kulinu pored Šibenika, koje je Škugor, protivno Ženevskoj konvenciji po kojoj zatvorenici ne smiju biti vraćeni ponovno na teren, ipak prebacio iz zatvora. Vojnici su potom, nastavio je Pilsel, korišteni kao radna snaga za pokapanje svojih suboraca u masovne grobnice, a zatim su ih hrvatski vojnici i fizički maltretirali. Miroslav Subotić, jedan od njih, na kraju i ubijen. Ivan Bačić, tada Škugorov nadređeni, navodno se zbog nedjela obratio pokojnom ministru Gojku Šušku, no zahvaljujući dobrom odnosu koji je Maglov »njegovao« s tadašnjim ministrom obrane, Šušak je, dodao je Pilsel, zaustavio svaku daljnju istragu o zločinu. Svjedočanstva o navodnim zločinima Pilsel je, kaže, dobio od zapovjednika 113. šibenske brigade, Ivana Bačića, ali u vrijeme kada više nije bio na funkciji, te od bivšeg zapovjednika šibenske kriminalističke policije Maria Barišića. Što se tiče samog priloga objavljenog u Latinici, Pilsel smatra da je napravljen vrlo neprofesionalno, a čak mu nije bio ni najavljen. On je, naime, kao gost - novinar u Latinicu pozvan na temu »Oluja nad krajinom«, filma Bože Kneževića te se spornom video zapisu nije nadao.</p>
<p> »Da sam znao da Latin priprema emisiju na taj način tražio bih da uzme izjavu i od Škugora, no on to kao urednik nije napravio. Smatram stoga da javnost nije pravovaljano upoznata sa svim stranama tog spora«, rekao je Pilsel. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zapalio bivšeg šefa zbog navodnog duga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog navodnog dugovanja bivši zaposlenik autokuće »MD mazda« D. B. (51) u Ilici 452, u prostorijama autosalona, zapalio je vlasnika i nekadašnjeg šefa M. D. (30), koji je srećom prošao samo s lakšim tjelesnim ozljedama.</p>
<p>Kako doznajemo na mjestu događaja, D. B. je došao do autosalona u kojem je donedavno radio i posvađao se s vlasnikom i nekadašnjim poslovođom zbog navodnog dugovanja plaće. Nakon kratkotrajne svađe, 51-godišnjak je polio bivšeg šefa s lakozapaljujućom tekućim koju je potpalio upaljačem pa je odjeća M. D. počela gorjeti. Njemu su u pomoć priskočili zaposlenici autosalona, koji su upotrijebili aparate za gašenje požare i ugasili vatru na tijelu vlasnika autosalona.</p>
<p>Iako se D. B. bio dao u bijeg, vrlo brzo je uhićen i priveden u Drugu policijsku postaju u Črnomercu na kriminalističku obradu zbog pokušaja ubojstva, dok je vlasnik autosalona vozilom Hitne pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju. Više pojedinosti o samom događaju policija će priopćiti nakon dovršene kriminalističke obrade. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Svakom članu razbojničke trojke po šest i pol godina</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Osijeku, Milan Manojlović (30), Saša Bagarić (24) i Mario Filaković (29) proglašeni su krivima za počinjenu oružanu pljačku Inine benzinske postaje u osječkom naselju Jug 2, iz koje su odnijeli oko 36 tisuća kuna. </p>
<p>Odlukom sudskoga vijeća Manojlović i Bagarić osuđeni su svaki na po šest i pol godina zatvora, dok je Filakoviću izrečena kazna od tri i pol godine zatvora zbog pomaganja u razbojništvu. </p>
<p>Prema optužnici, oružana pljačka u benzinskoj postaji u Lošinjskoj ulici dogodila se 11. kolovoza prošle godine, oko 19 sati. Tada je Manojlović, naoružan automatskom puškom 'Pleter 91' zaprijetio je djelatniku crpke da će ga ubiti ako mu ne otvori blagajnu te preda novac. </p>
<p>Nakon što su radnika svezali plastičnim trakama, Manojlović je držao automatsku pušku uperenu u radnikova prsa, dok je Bagarić uzimao novac. Za to vrijeme, Filaković ih je čekao u automobilu da završe pljačku kako bi mogli što prije pobjeći. </p>
<p>Inače, radnik Inine benzinske postaje i danas se nalazi na bolovanju jer ima psihičke teškoće, zbog čega je s odštetnim zahtjevom upućen na građansku parnicu. Prema izvodu iz kaznene evidencije, Manojlović i Bagarić do sada su bili višestruko kažnjavani, a napad na benzinsku crpku počinili su dok su se nalazili pod uvjetnim osudama zbog drugih kaznenih djela. </p>
<p>Manojlović je do sada bio osuđivan zbog krađa te nedozvoljenog držanja oružja i eksploziva, a ista je kaznena djela počinio i Bagarić koji je bio osuđivan i zbog zloporabe opojnih droga. Filaković je do sada bio kažnjavan za zloporabu položaja i ovlasti te izazivanje prometne nesreće.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Otac silovane djevojke napao osumnjičenog</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pravosudni policajaci s porte zagrebačkog Županijskog suda spriječili su u utorak fizički obračun između oca silovane djevojke te jednoga od optuženika za to djelo, Elvisa F.</p>
<p> Naime, dok su okrivljenika izvodili iz prostorije za zadržavanje te ga vodili prema sudnici na drugom katu zgrade, gdje je trebala biti održana prva rasprava u tome slučaju, na Elvisa V. je nasrnuo otac djevojke za čije se silovanje Elvisu sudi. Otac se uz uvrede prema okrivljeniku zatrčao pored detektora metala, te u stube, da bi ga tu zaustavili pravosudni policajci, te ga izveli iz zgrade suda. Već prije događaja, otac je okrivljenome dobacio nekoliko uvreda, a kada se Elvis V. u jednom trenutku okrenuo prema njemu, te podigao ruke s lisicama i rekao »Šta je?«, otac je izgubio kontrolu i uz riječi »Ubit ću te«, krenuo prema njemu.</p>
<p>Elvisu V. i Danijelu J. se sudi zbog protupravnog oduzimanja slobode i silovanja, a riječ je o događaju javnosti poznatom zbog činjenice da je oštećena, koju je Elvis čitav dana vozio u svome automobilu, mobitelom iz prtljažnika više puta zvala policiju, no policajci nisu razumjeli djevojku koja se zbog proživljenoga užasa tada pokušala i ubiti džepnim nožem. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>HFP i Kerum potpisali ugovor o kupnji Hotela Marjan</p>
<p>Hotel Marjan najvjerojatnije će ući u svjetski hotelski lanac Radisson SAS</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Damir Ostović i direktor splitske tvrtke Neva Kerum d.o.o. Jakov Kerum, nećak vlasnika Kerum grupe, poznatog splitskog poduzetnika Željka Keruma, u utorak su potpisali ugovor o kupnji 87,83 posto udjela u vlasništvu tvrtke Adriatic d.d., vlasnika splitskog Hotela Marjan. Na temelju ugovora Neva Kerum će HFP-u u roku od 30 dana uplatiti 170 milijuna kuna, a u iduće dvije godine u obnovu potpuno devastiranog Hotela Marjan uložit će još 190 milijuna kuna. Željko Kerum najavljuje da će Marjan postati »biserom ovog dijela Mediterana« te da će imati pet zvjezdica i biti otvoren cijele godine, a najvjerojatnije će ući u lanac od 247 hotela svjetskog branda Radisson SAS.</p>
<p>»Ovo je veliki dan za Hotel Marjan i tvrtku Kerum, kao i za Split, cijelu Hrvatsku pa i HFP, budući da je ovo jedan od najboljih poslova koji smo sklopili u posljednje dvije godine. Očekujem da će Marjan postati najboljim splitskim hotelom i da će se lokalni poduzetnik i u ovome poslu pokazati uspješnim, kao što se pokazao i u trgovini«, kazao je Damir Ostović.</p>
<p>Željko Kerum je početak radova na obnovi hotela najavio već za 1. rujna. Rok dovršetka je dvije godine, no Kerum očekuje da će sve biti gotovo za 20 mjeseci, kada će Marjan otvoriti vrata svojim prvim gostima.</p>
<p>»Rokovi će ovisiti o brzini dobivanja suglasnosti za lokacijsku i građevinsku dozvolu od grada i županije. U konačnici, kada vratimo sve dugove hotela i kada ga obnovimo, očekujem da ćemo potrošiti 450 milijuna kuna. U Marjanu će, osim kongresnih dvorana, biti i spa-wellness centar. Na ovaj smo način pokazali kako je moguće da splitska tvrtka kupi splitsku tvrtku i da ona ostane u splitskim rukama, a da su poduzetnici to i do sada radili ne bi nam tolike tvrtke propale. Prioritet pri odabiru izvođača radova na obnovi također će imati splitska poduzeća«, najavio je Željko Kerum.</p>
<p>Odlukom Upravnog odbora HFP-a, Kerum je izabran kao najbolji ponuđač na natječaju za kupnju 87,83 posto dionica Adriatica, u sklopu kojeg je Hotel Marjan. Početna cijena na natječaju je bila 57,5 milijuna kuna, a Neva Kerum je ponudila 170 milijuna kuna uz dokapitalizaciju vlastitim sredstvima. Kerum će zadržati 101 zaposlenika, a kroz tri godine planira zaposliti dodatnih 113 radnika. </p>
<p>Keruma financijski prati HVB Splitska banka. Poslovni sustav Kerum zapošljava više od 2000 ljudi. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prvi testni poziv u mreži Tele2</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić obavio je prvi testni poziv u trećoj mobilnoj mreži Tele2, kojim počinje priprema te mreže (095) za komercijalno pružanje usluga. Todorić je napomenuo da je Hrvatska dobila odličnog investitora te izrazio nadu da će Tele2 bitno sniziti cijene mobilnog telefoniranja, oko 20 posto, te pomoći u daljnjem razvoju i liberalizaciji telekomunikacijskog tržišta. </p>
<p>U Tele2 kažu da će 1. kolovoza imati 20 posto pokrivenosti stanovništva sa svojom infrastrukturom. U veljači 2006. trebala bi započeti s radom UMTS mreža Tele2. Do 2010. investicija Tele2 u Hrvatskoj premašit će milijardu kuna. </p>
<p>Na predstavljanju prvog testnog poziva Tele2 bili su članovi Quaestusa, koji ima 49 posto vlasničkog udjela u trećem mobilnom operateru. To su čelnici Jamnice, Dalekovoda, Fime holdinga, Croatia osiguranja, Nexe grupe, Konstruktor inženjeringa, Instituta za građevinarstvo Hrvatske, PBZ-a i MSan grupe. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Jolly JSB kupuje Vodičanku </p>
<p>Josip Stojanović naveo je u ponudi da će s 30 milijuna kuna otkupiti većinski dionički paket, a još 23 milijuna kuna uložit će kroz dokapitalizaciju u sljedeće dvije godine </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Na upravo završeni natječaj za prodaju većinskog paketa dionica poznate hotelske kuće Vodičanka iz Vodica, koji je raspisao HFP, javila se samo jedna tvrtka. S obzirom na to da je na prošlim natječajima vladala prava jagma za tom hotelskom kućom, čiji su dio i hoteli Punta i Olimpia te brojne depadanse, samo jedna ponuda na posljednjem natječaju mnoge je iznenadila. </p>
<p>»Ponuda šibenske trgovačke kuće Jolly JBS, koja je vlasništvo Josipa Stojanovića, ima kvalitetno bankovno jamstvo«, rekao je Vedran Kukavica, glasnogovornik HFP-a. To znači da bi već sljedeći tjedan Upravni odbor HFP-a mogao prihvatiti ponudu i tako završiti privatizaciju Vodičanke.</p>
<p>HFP prodaje 68 posto dionica iz državnog portfelja među kojima je devet posto dionica vlasništvo Ureda za upravljanje. Vodičanka raspolaže golemim zemljištem uz more na nekoliko lokacija. </p>
<p>Stojanović je u ponudi naveo kako će sa 30 milijuna kuna otkupiti većinski dionički paket, a još 23 milijuna kuna ulagat će kroz dokapitalizaciju u sljedeće dvije godine. Preuzeo je i obvezu »pokrivanja« svih gubitaka, koji su trenutačno iznose stotinjak milijuna kuna. Obvezao se i zadržati sve zaposlene, a u sljedeće dvije godine zaposliti još 30 radnika. Ostalih 10 posto dionica ove hotelske kuće vlasništvo su Jadranske banke d.d., Dom holding ima 15 posto dionica, a sedam posto imaju mali dioničari.</p>
<p>Temeljni kapital Vodičanke procijenjen je 1993. na 150 milijuna kuna, ali je sljedećih godina naglo obezvrijeđen i prodani su vrijedni dijelovi tvrtke, kao što su restorani, trgovine i sportski tereni. Josip Stojanović Jolly trgovinom se bavi već 15 godina. Počeo je s manjim dućanom prehrambene robe u Drnišu. Danas je vlasnik 11 trgovina, od toga nekoliko velikih centara i zapošljava oko 400 radnika. U trgovački centar Ražine prije godinu i pol uložio je 10 milijuna eura. Njegove su trgovine članice hrvatske trgovačke grupacije CBA. Vlasnik je i ženskog košarkaškog kluba, koji nosi naziv njegove tvrtke.</p>
<p>Gradskoj upravi ponudio je da u Ražinama, gdje ima veliki trgovački centar, sagradi polivalentnu sportsku dvoranu s tri igrališta. U sklopu novog kompleksa gradio bi se i multipleks s četiri kinodvorane. Jolly je od prošle godine vlasnik i jednog od najluksuznijih automobila na svijetu, McLarena SLR, koji je platio oko 600.000 eura. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Seljacima cijena premala, stručnjacima opravdana</p>
<p>POŽEGA/LIPIK/NOVSKA</p>
<p> – Ponuda ministra poljoprivrede Petra Čobankovića da se uz utvrđene poticaje pšenica otkupljuje po cijeni od 75 do 90 lipa po kilogramu šokirala je seljake Požeštine, Lipika i Novske. Seljaci su jedinstveni u stavu da je ponuđena cijena premala, ali stručnjaci i poljoprivredne tvrtke misle drukčije. Budući da je riječ o ponudi o kojoj se tek treba razgovarati, seljaci vjeruju da će cijena biti viša, a uz postojeće poticaje traže 1,10 do 1, 30 kuna po kilogramu. Vjeruju to i u novljanskoj tvrtki Korini, čiji vlasnik Željko Mirosavljević ističe da će na cijenu utjecati i stanje na europskom tržištu pšenice, osobito velika suša u Italiji i Francuskoj.</p>
<p>Koordinator Udruge zajednice seoskih obiteljskih gospodarstava Slavonije i Baranje Dragutin Dukić najavljuje blokadu prometnica ako se ne prihvati 1,30 kuna po kilogramu. Tvrdi kako zaštitna cijena ne može biti manja od ulaznih inputa, a oni su veći 15 posto. Dukić se pita tko i zašto inzistira na niskoj cijeni pšenice, a visokoj cijeni kruha. Seljake zanima i zašto još u listopadu prošle godine, kada su to tražili, Ministarstvo nije odredilo cijenu pšenice, a ne da se o tome razgovara na pragu žetve. </p>
<p>Ponuđenim cijenama nije zadovoljan ni Tomislav Strganac iz Gaja, nedaleko od Lipika, koji je pšenicom zasijao 60 hektara. Prije desetak dana za Vjesnik je izjavio da će se »pokriti« i s kunom po kilogramu. No, u ponedjeljak navečer, vidno nezadovoljan, rekao je: »To stvarno nisam očekivao. Ne znam komu je u interesu rušiti seljaka i rade li u Ministarstvu kalkulacije«. Strganac proziva i stručnjake da podrže seljake, te ističe da je na vrijeme ispunio sve agrotehničke uvjete i očekuje prinos od 5,5 do šest tona po hektaru, ali da se i uz takav prinos ponuđenim cijenama neće »pokriti«.</p>
<p>U Kutjevu d.d., koji je pšenicom zasijao 1800 hektara, očekuju dobar prinos i nisu zadovoljni cijenom. Milan Bešlić kaže da podržavaju seljake u njihovim zahtjevima. Slično misle i u Poljoprivredi Lipik, gdje je pod pšenicom 200 hektara. Direktor Željko Butorac rekao je da se uz minimalni poticaj od 1650 kuna po hektaru i cijenu koju traže seljaci mogu očekivati pozitivni rezultati. </p>
<p>Željko Mirosavljević iz Korine u Novskoj tvrdi, međutim, da se i s cijenom od 75 do 90 lipa po kilogramu može pozitivno poslovati. »To ne mogu oni koji malo siju i ne pridržavaju se agrotehničkih mjera«, rekao je Mirosavljević.</p>
<p>U savjetodavno-poljoprivrednoj službi Požeško-slavonske županije Ivan Han ističe da struka ne šuti. U županiji je, kaže, pšenicom zasijano desetak tisuća hektara i ponuđenim cijenama može se pozitivno poslovati, ali pod uvjetom da su zasijane velike površine i primijenjene sve agrotehničke mjere te da se ostvari oko šest tona prinosa po hektaru. »No, sve ovisi o tome koliko tko misli da treba zaraditi«, rekao je Han ističući da razumije seljaka jer su uvijek bili malo plaćeni. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nova skupština Slobodne Dalmacije 8. kolovoza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je otkazana prethodna skupština Slobodne Dalmacije koja se trebala održati sredinom lipnja, uprava društva novu je skupštinu sazvala za 8. kolovoza. Skupštini je predložena odluka da se prošlogodišnji gubitak u iznosu od 10,62 milijuna kuna pokrije iz dobiti društva koja će se ostvariti u sljedećim godinama. Temeljni kapital Slobodne povećava se izdavanjem novih dionica privatnom ponudom, plaćanjem u gotovini, sa 70,79 na 154,24 milijuna kuna, odnosno za iznos od 83,46 milijuna kuna, a sve nove dionice upisat će Europapress holding, s tim da EPH neće morati objaviti javnu ponudu za preuzimanje. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Cijena nafte u utorak pala ispod 60 dolara za barel</p>
<p>Tržišna kapitalizacija Googlea, najvrjednije medijske kompanije u svijetu, dosegla 84,5 milijardi dolara</p>
<p>Nakon rekorda od 60,95 dolara za barel zabilježenog u ponedjeljak, cijena sirove nafte u utorak je pala ispod 60 dolara za barel zahvaljujući predviđanjima kako će redovno tjedno izvješće o stanju zaliha naftnih derivata u SAD-u pokazati rast - i neopravdanost novih rekorda u posljednjih nekoliko dana.</p>
<p>Nymex Light, najcitiraniji terminski ugovor za sirovu naftu, u New Yorku je u utorak ujutro tako pao 68 centi, na 59,86 dolara. IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva pao 95 centi, na 58,35 dolara. </p>
<p>Rast do posljednjeg rekorda potaknula su strahovanja kako bi novi iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad, koji je najavio kako će u naftnom sektoru prednost davati domaćim tvrtkama, time mogao izazvati pad proizvodnog kapaciteta.</p>
<p>Europski indeksi u utorak su porasli zahvaljujući dionicama naftnih kompanija. Njihov su rast, pak, potaknuli analitičari investicijske banke Morgan Stanley koji su, očekujući bolje rezultate naftnih kompanija, povećali preporuku za kupnju njihovih dionica. Tako su Royal Dutch i Shell dobili 2,7 posto, norveški Statoil 2,1, a BP i talijanski ENI oko 1,5 posto.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,6 posto, na 5073, jednako kao i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50, koji je dosegao 3038,4 boda. Frankfurtski Dax je porastao 0,4 posto, na 4541,3, a pariški CAC 40 0,5 posto, na 4177 bodova.</p>
<p>Među znatnijim dobitnicima je s porastom od 3,7 posto bio i nizozemski telekom KPN, koji je u utorak najavio preuzimanje trećeg po veličini nizozemskog mobilnog operatera Telfort za 980 milijuna eura, koliko će odmah isplatiti, te još do 140 milijuna eura ovisno o visini prihoda. Tim će preuzimanjem KPN broj korisnika mobilne telefonije povećati za 2,4 milijuna, na više od 20 milijuna.</p>
<p>Tokyjski indeks Nikkei 225 je porastao 0,87 posto, na 11.513,8 bodova. U New Yorku su u prvih pola sata trgovanja DJIA i Nasdaq Composite porasli oko 0,5 posto, na 10.346, odnosno 2058 bodova.</p>
<p>Dionica Googlea je, pak, nakon rasta od oko jedan posto u ponedjeljak, premašila 300 dolara, čime je tržišna kapitalizacija tog najvećeg internetskog pretraživača dosegla 84,5 milijardi dolara. </p>
<p>Google je trenutačno najvrjednija kompanija u sektoru medija - Time Warner, druga medijska tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji, vrijedi 79,4 milijarde dolara. Inače, prilikom inicijalne javne ponude u kolovozu prošle godine dionice Googlea prodane su po cijeni od 85 dolara. Google je u ponedjeljak predstavio besplatni program Video Viewer, koji korisnicima omogućuje gledanje dijela video zapisa s Googleove nove usluge, »tražilice« video zapisa, koju trenutačno razvija.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Holokaust se ne smije zaboraviti</p>
<p>»Svijet danas ima velikih problema, počevši od terorizma, ali ne treba zaboraviti ni agresiju koju je Hrvatska trpjela jer smo i mi bili žrtva jednog strašnog bezumlja. I mi, hrvatski građani, Hrvati, najbolje znamo što znači trpjeti agresiju«, kazao je Sanader nakon posjeta Yad Vashemu</p>
<p>JERUZALEM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Pred sam kraj posjeta Izraelu, hrvatski premijer Ivo Sanader u utorak predvečer sastao se s izraelskim domaćinom premijerom Arielom Sharonom. Uoči razgovora, dvojica premijera kratko su se obratila novinarima, a Sharon je na hebrejskom rekao da pozdravlja dolazak visokog gosta i očekuje daljnji razvoj odnosa Izraela i Hrvatske. Sanader je izrazio zadovoljstvo posjetom Izraelu naglasivši da su odnosi između dvije države iznimno dobri.</p>
<p>Premijeri su razgovarali i o stanju na Srednjem istoku, a Sanader je iskazao podršku Hrvatske sadašnjim nastojanjima premijera Sharona da se dođe do trajnog mira. Sanadera je zanimalo i stanje u regiji, a informirao je Sharona o nastojanjima za ulazak Hrvatske u EU i stanju na jugoistoku Europe. Tijekom razgovora Sanader je pozvao Sharona da posjeti Hrvatsku, što je on načelno i prihvatio.</p>
<p>Drugi dan boravka u službenom posjetu Izraelu, hrvatski premijer i članovi hrvatskog izaslanstva, ministri Damir Polančec, Božo Biškupić i Dragan Primorac posjetili su novi Muzej holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu. Nakon dugog razgledavanja muzeja i polaganja vijenca u Dvorani sjećanja i potpaljivanja vječnog plamena, premijer Ivo Sanader, vidno potresen viđenim, kazao je hrvatskim novinarima da iz tragedije holokausta treba izvući dvije pouke: »Prvo, ne smijemo zaboraviti to što se dogodilo. Ako bi svijet to zaboravio, moglo bi doći do novih genocida. Drugo, svi mi koji smo u politici moramo učiniti sve da se takve tragedije izbjegnu. Svijet danas ima velikih problema, počevši od međunarodnog terorizma, ali ne treba zaboraviti ni agresiju koju je Hrvatska trpjela jer smo i mi bili žrtva jednog takvog strašnog bezumlja kao što je bio nacizam i fašizam i mi, hrvatski građani, Hrvati, najbolje znamo što to znači trpjeti od agresije«. </p>
<p>Premijer je upisao u knjigu dojmova da uime hrvatskog naroda i vlade izražava svoju duboku sućut žrtvama nacizma i njihovih kolaboratora. Sanader je rekao da ga je posebno dojmilo što se u postavi muzeja išlo na individualizaciju žrtava. »Svi znamo da je riječ o šest milijuna Židova ubijenih u II. svjetskom ratu, ali ovdje vas još više pogodi kad vidite da nije riječ samo o brojkama, već o konkretnim ljudima«, rekao je premijer.</p>
<p>Ivo Sanader je kazao da će ga sve ono što je vidio u Yad Vashemu još jače potaknuti da se radi na tome kako se ne bi zaboravile takve tragedije i da treba sve učiniti kako bi se to izbjeglo u budućnosti. Upitan kako je reagirao kad je vidio da je i Hrvatska dobila pano na kojem piše da su i u njoj počinjeni zločini za vrijeme II. svjetskog rata nad Židovima, premijer je odgovorio: »Naravno da to nije bilo ugodno vidjeti. I kao čovjeku i kao Hrvatu teško bi mi bilo vidjeti da su se takve tragedije dogodile i negdje drugdje.« Premijer je kazao da se i u Hrvatskoj može očekivati slični spomenik za žrtve Domovinskog rata.</p>
<p>»To treba učiniti. I tu nas zanima puna istina, kao i ovdje u Yad Vashemu i u Jasenovcu i kad je riječ o Bleiburgu i o Domovinskom ratu. Sve žrtve trebaju istinu i zato smo uvijek odbijali svaku politizaciju tih tema i nadmetanje s brojkama. Svaka žrtva ima svoje ime i prezime i treba doći do pune istine«, kazao je premijer nakon posjeta Yad Vashemu nakon kojeg je u Parku naroda pročitao »Molitvu drvu« i zasadio drvo.</p>
<p>U intervjuu dnevniku The Jeruslaem Post premijer Sanader je, uz ostalo, rekao da su potrebne što tješnje veze Izraela i Hrvatske te da si dvije zemlje mogu pomoći i u približavanju EU-u i u suradnji unutar UN-a. Članovi hrvatskog izaslanstva u utorak su razgledali i stari dio Jeruzalema, a Sanadera su srdačno dočekali visoki crkveni dostojanstvenici, koji su mu pokazali povijesna mjesta u svetom gradu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Studija poslana na novu doradu</p>
<p>Izrađivači Studije koje je angažirao Janaf trebali bi je doraditi do 1. listopada, i to u konačnoj verziji. Dorađena Studija trebala bi se sastojati od triju knjiga</p>
<p>Najviše nesuglasica između članova Komisije i izrađivača Studije pojavilo se pri ocjeni rizika projekta Družba Adria</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Studija utjecaja na okoliš projekta Družba Adria drugi je put poslana na doradu. Odlučila je to Komisija za procjenu utjecaja na okoliš projekta Družba Adria na svojoj drugoj sjednici održanoj u utorak u zagrebačkom hotelu Panorama. Glasanju je nazočilo tek 15 od 25 članova Komisije. </p>
<p>Izrađivači Studije koje je angažirao Janaf trebali bi je doraditi do 1. listopada, i to u konačnoj verziji. Dorađena Studija trebala bi se sastojati od triju knjiga u kojima bi se zasebno obradio kopneni dio sustava naftovoda, zatim morski dio te analiza koristi i troškova projekta sa sociološkim utjecajem projekta. Nada Plešnik iz Janafa najavila je da bi on mogao tražiti nezavisnu arbitražu stručnjaka jer se ne slaže s pojedinim zahtjevima Komisije. </p>
<p>Najviše nesuglasica članova Komisije i izrađivača Studije bilo je oko ocjene rizika projekta Družba Adria. »Studija je loša u ocjeni rizika jer nisu dane moguće posljedice projekta na ljude te životinjski i biljni svijet. Sustavno se izbjegava činjenica da posljedice mogu biti katastrofalne po prirodna bogatstva. A procjena rizika trebala bi biti osnova za izradu cijele Studije«, rekao je član Komisije Vladimir Janeš iz Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti, dodavši da nijednu od njegovih 35 primjedbi izrađivači Studije nisu prihvatili.</p>
<p>Jedan od izrađivača, Dejan Škanata iz tvrtke Enconet, rekao je da je napravljeno osam scenarija mogućih incidenata te da su za svaki dani rizici. »Naš je zaključak da Družba Adria unosi novi faktor sigurnosti na postojeći sustav. Taj projekt reducira rizik jer će se njime obnoviti katodna zaštita cjevovoda i napraviti druga poboljšanja«, rekao je Škanata. </p>
<p>Raspravu je izazvala i procjena štete projekta. Ivan Katavić iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva rekao je da je nemoguće govoriti o utjecaju nafte na okoliš, a da se ne obradi šteta koju njezino izlijevanje može izazvati na živi svijet. Iako se očekivalo da će pitanje balastnih voda izazvati žučnu raspravu, do toga nije došlo. Izrađivači Studije rekli su da država mora regulirati pitanje balastnih voda. Sada ne postoji nikakva regulativa pa balastne vode nisu problem projekta Družba Adria. </p>
<p>Komisija je, uz ostalo, zatražila i da se u naslovu Studije istakne da je riječ o prvoj fazi projekta Družba Adria u kojoj će se Jadranskim naftovodom transportirati pet milijuna tona nafte godišnje, jer će u suprotnom druga i treća faza projekta, ako do njih dođe, prešutno proći bez izrade Studije o utjecaju projekta na okoliš.</p>
<p>»Studija je loša u ocjeni rizika te se u njoj sustavno izbjegava činjenica da posljedice mogu biti katastrofalne«</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sjednica hrvatsko-slovenskog odbora za gospodarsku suradnju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Ljubljani će se u srijedu održati osma sjednica Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Slovenije, priopćili su iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>Teme sastanka bit će gospodarska situacija u obje zemlje nakon što je Slovenija postala članica EU-a, a Hrvatska pridružena članica ove integracije. Razgovarat će se i o gospodarskoj suradnji između dvije zemlje, osobito u području trgovine, turizma, suradnje malih i srednjih poduzeća, standardizacije, elektroničkim komunikacijama, tehničkim i administrativnim preprekama, poljoprivredi i prekograničnoj suradnji. Hrvatskim dijelom Mješovitog odbora predsjedat će državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vladimir Vranković, a slovenskim državna tajnica u tamošnjemu ministarstvu gospodarstva Andrijana Kosem-Starina, stoji u priopćenju.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva gospodarstva, ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i Slovenije lani je dosegla 1,8 milijardi dolara, što Sloveniju čini četvrtim po važnosti vanjskotrgovinskim partnerom Hrvatske. Pritom je Hrvatska iz Slovenije uvezla roba u vrijednosti 1,2 milijarde dolara, što je 12,2 posto više nego u 2003., dok je hrvatski izvoz u Sloveniju dosegao 601 milijun dolara, te je bio za 17,6 posto veći nego u 2003.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva, hrvatski je izvoz u Sloveniju u prvom tromjesečju ove godine iznosio 169 milijuna dolara, što je 28,5 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz Slovenije porastao 6,6 posto, dosegavši 275,6 milijuna dolara. Ukupna robna razmjena između dvije zemlje u prvom je tromjesečju ove godine iznosila 444,7 milijuna dolara ili 13,9 posto više nego u istom razdoblju lani.</p>
<p>U razdoblju od 1993. do 2004. slovenska ulaganja u hrvatsko gospodarstvo iznosila su 364 milijuna dolara, što čini tri posto svih stranih ulaganja u našu zemlju, a Sloveniju svrstava na sedmo mjesto stranih ulagača u Hrvatsku. Istodobno, hrvatska su ulaganja u Sloveniju iznosila 74,4 milijuna dolara. [Adriano Milovan]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Oporezivanjem nasljedstva do donacija za znanost?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je u utorak u Institutu »Ruđer Bošković« u rad pustio novi visokorezolucijski mikroskop, predsjednik Stjepan Mesić iznio je novu ideju o tome kako doskočiti niskim ulaganjima u znanost. Kako bez ulaganja u znanost ne možemo uhvatiti korak s Europom, Vlada i ostale institucije trebale bi razmisliti, smatra Mesić, o uvođenju progresivnog oporezivanja na nasljedstva. Time bi se, kao u Americi i Engleskoj, potaknulo doniranje znanosti, sveučilišta i fakulteta. Jer, rekao je Predsjednik, u Americi bogati ljudi doniraju sveučilištima jer žele svoje ime zapisano u povijesti, a zbog poreza im se ne isplati ostavljati u nasljedstvo više od milijun dolara. </p>
<p>»Kod nas, doduše, imamo tajkune koji baš nisu bili prisutni na sveučilištima, pa bi im teže donirali, ali ako se zakonom uvede progresija u oporezivanje nasljedstva, imat ćemo istu situaciju kao i u drugim zemljama«, smatra Mesić.</p>
<p>Inače, milijun eura za kupnju elektronskog visokorezolucijskog pretražnog mikroskopa, prvog takvog u jugoistočnoj i središnjoj Europi, osiguralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Ravnatelj Instituta prof. dr. sc. Mladen Žinić i predstojnik Zavoda za kemiju materijala prof. dr. sc. Svetozar Musić objasnili su da će se ovaj mikroskop koristiti za fundamentalna, ali i primijenjena istraživanja. [Marija Pulić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ministarstvo financija: Nema zastoja u isplati povrata poreza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Isplata povrata poreza nije i neće biti obustavljena do jeseni«, poručili su u utorak iz Ministarstva financija, odgovarajući na tekst iz jednih dnevnih novina u kojem se tvrdi da je isplata povrata poreza stopirana do jeseni zbog navodne opterećenosti državnog proračuna drugim financijskim obvezama. U Ministarstvu financija kažu da se preplaćeni porez poreznim obveznicima isplaćuje uobičajenom dinamikom, sukladno obradi poreznih prijava.</p>
<p>Porezna je uprava, kažu u Ministarstvu, zaprimila 877.037 poreznih prijava za prošlu godinu. Od toga je 556.211 prijava obrađeno, što je oko 64 posto. Poreznim je obveznicima do kraja lipnja vraćeno 849,9 milijuna kuna preplaćenog poreza, odnosno gotovo 70 posto planiranog iznosa za prošlu godinu. Planirani iznos koji će se isplatiti građanima, mogao bi, dakle, iznositi oko 1,2 milijarde kuna. U Ministarstvu napominju kako očekuju da će se do kraja srpnja obraditi više od 80 posto poreznih prijava. Podaci Ministarstva govore i kako je do 24. lipnja vraćeno 5,04 milijarde kune PDV-a, odnosno pretporeza, što je za 7,42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Dodaju da se naplata poreza odvija sustavno i prema planu, a ukupni prihodi državnog proračuna u svibnju ove godine bili su 10,3 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine. Porezni prihodi bili su u istom razdoblju veći za 12,42 posto, naplata poreza na dodanu vrijednost povećana je za 20,4 posto, dok je naplata trošarina veća za 5,7 posto.</p>
<p>Prihodi državnog proračuna u drugom tromjesečju ove godine značajno se popravljaju u odnosu na prvo tromjesečje, ističu, također, u Ministarstvu. Porezni prihodi u drugom tromjesečju povećani su za 13,2 posto, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Prihod od PDV-a porastao je za 14,3 posto, a prihod od trošarina na duhanske proizvode porastao je 6,4 posto, što treba zahvaliti pozitivnim rezultatima mjera Carinske uprave na suzbijanju neslužbenoga gospodarstva, kažu u Ministarstvu. Prihod od poreza na dobit visok je cijele godine, a u drugom tromjesečju porastao je čak za 37,8 posto, tvrde naši sugovornici.</p>
<p>Iz Ministarstva financija zaključuju kako svi podaci pokazuju uzlet gospodarskih aktivnosti u drugom kvartalu i bolju kontrolu naplate poreznih prihoda, posebice trošarina, što je rezultat i uspostavljanja posebne službe pri Carinskoj upravi.[Ivan Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kunst: Vlada je MMF-ov »mali od kužine«</p>
<p>Svaki je građanin zadužen 64.000 kune, a svaki radnik 251.000 kuna, tvrde u Udruzi radničkih sindikata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog dramatičnog gospodarsko-socijalnog stanja i anemičnosti Vlade jesen bi za vlast mogla biti burna i vruća, upozorio je u utorak na konferenciji za novinare čelnik Udruge radničkih sindikata (URSH) Boris Kunst. Prema analizi URSH-a, dvije trećine građana i 80 posto radnika preživljavaju na kredit, a 35 posto ih radi na crno. Više od pola ili 719.000 radnika ima plaću između 1654 i 4287 kuna, a 63 posto ili 643.115 umirovljenika prima od 500 do 2000 kuna mirovine. Minimalna plaća pokriva jedva 23, a prosječna 60 posto osnovnih troškova, koji su u svibnju dosegnuli 6800 kuna. Uz skuplji benzin i plin troškovi života porast će još 4,5 posto. Prosječna cijena rada hrvatskog radnika je 23 kune ili samo tri eura, dok Slovenci rade za 5,9, Austrijanci za 14, a Danci za 28 eura po satu. »Političari su Hrvatsku pretvorili u veletržnicu, u koju se uvozi sve i svašta, a domaća proizvodnja propada. Jeftino rasprodaju strancima što stignu da bi pokrpali proračun, a hrvatski radnici postaju najamnici strancima«, ističe Kunst te dodaje kako Hrvatska nema strategije razvoja. »Hrvatski brod plovi bez kursa, uz česta nasukavanja, a kormilar Vlada postala je 'mali od kužine' u rukama MMF-a koji određuje kurs«, rekao je Kunst. URSH zahtijeva da Vlada do jeseni predstavi strategiju gospodarskog i socijalnog razvoja, koja treba sadržavati konkretne rokove i mjere URSH predlaže hitno uvođenje socijalne kartice te potpisivanje nacionalnog kolektivnog ugovora kojim bi se radnicima zajamčila minimalna prava: minimalna plaća, godišnji odmor, otkazni rok, najniža otpremnina, troškovi prijevoza i prehrane, naknada za prekovremeni, rad nedjeljom i blagdanom. Ugovor bi sklopili Vlada, sindikati i poslodavci, a zajamčio bi prava i radnicima kod malih, privatnih poslodavaca. [Ljubinka Marković]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050629].
|
