NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050216].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181911 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.02.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>O štetnosti 'in vitro' oplodnje govore oni koji o tome ništa ne znaju</p>
<p>Medicinski potpomognuta oplodnja je vrlo ozbiljan posao i nema mnogo ljudi koji se time bave u Hrvatskoj/ U cijelu su se priču uključili oni koji o toj tematici uistinu nemaju pojma, a mediji su se počeli koristiti kako bi se napalo kolege liječnike, dok su u pozadini pojedinačni osobni animoziteti i interesi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prof. dr. Branko Radaković, ginekolog, specijalist za humanu reprodukciju, već se 20 godina bavi medicinski potpomognutom oplodnjom (in vitro) u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj. Radaković kaže da je politikantstvo preuzelo ulogu »pojašnjavanja određenih medicinskih dometa«, komentirajući izjave trojice liječnika, predstavnika Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, o štetnosti medicinski potpomognute oplodnje.</p>
<p>»Ne bih ulazio u priču koja se našla ovih dana u novinama, a koja nema znanstvenu pozadinu. Mislim da bi se to pitanje moralo prvo riješiti na razini parlamenta odnosno morao bi se donijeti zakon koji bi regulirao pitanje medicinski potpomognute oplodnje i koji bi bio prilagođen zakonima drugih zemalja EU-a. Taj bi naš zakon trebala donijeti skupina stručnjaka među kojima bi morali biti stručnjaci svih profila, ne samo kolege iz struke nego i etičari, ljudi iz Crkve«, pojašnjava Radaković. Dodaje da je u zemljama EU-a »kojem i mi težimo« to već odavno riješeno. </p>
<p>Osvrćući se na sukobe liječnika jednih protiv drugih, Radaković kaže da su se mediji počeli koristiti kako bi se napalo kolege, a da su u pozadini »pojedinačni osobni animoziteti i interesi. Danas se institucije koriste za osobne obračune a to se ne bi smjelo dopustiti, kaže Radaković.</p>
<p>Zapadne zemlje su in vitro oplodnju riješile zakonski, a Hrvatska ne posjeduje ni registre o njoj. </p>
<p>»Nedavno sam bio na kongresu u Salzburgu i razgovarao s kolegom iz Češke, koji ima IVF (in vitro oplodnja) kliniku. Češka ima 18 centara koji se bave in vitro oplodnjom, od njih je 13 privatnih i pet državnih. Postoji zakonski riješeno pitanje medicinski potpomognute oplodnje (MPO) i dozvole za donaciju jajnih stanica koja ni u jednoj drugoj europskoj zemlji nije dopuštena, na dragovoljnoj osnovi«, ističe Radaković i dodaje da je i u Sloveniji također riješeno pitanje MPO-a, odnosno donesen je zakon. »Stoga ne mogu reći da je Češka manje katolička zemlja od naše, problem je u zakonu, a sve drugo se koristi za promociju onih koji nemaju veze s time. Mislim da je najvažnije napraviti registar in vitro oplodnje na razini države«. </p>
<p>Time bi se, nastavlja Radaković, sve što se radi in vitro registriralo na posebnoj web stranici, s imenima i prezimenima pacijentica, detaljni opis svega što je rađeno i u kojoj je fazi cijeli postupak. »Dakle, vrlo bi se transparentno vodili podaci o tim zahvatima u zemljama koje imaju zakonski regulirano to pitanje, što bi u u svakom trenutku bilo dostupno inspekciji koja ima pravo izvaditi određene adrese, provjeriti točno o čemu je riječ. U Češkoj, dodaje Radaković, to je regulirano na razini ministarstva zdravstva.</p>
<p>Na upit zašto dolazi do ovako negativne »promocije« in vitro oplodnje u medijima, Radaković kaže da je in vitro oplodnja humani čin. </p>
<p>»U transparentnoj situaciji i zakonski reguliranoj sredini do takvih priča ne bi ni došlo. Medicinski potpomognuta oplodnja je vrlo ozbiljan posao, i nema mnogo ljudi koji se time bave u Hrvatskoj. Nažalost, u cijelu su se tu priču uključili oni koji o toj tematici uistinu nemaju pojma«, kaže Radaković dodajući da u nas ima i drugih stvari koje nisu riješene, na primjer zakon o pobačaju. »Mi smo jedna od rijetkih zemalja u Europi koja nema regulirano to pitanje«, zaključuje Branko Radaković. </p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Državno odvjetništvo treba utvrditi pravnu utemeljenost stravičnih kleveta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog »brojnih neistina i objeda kojima se pogrešno informira javnost i tako nastoji narušiti ugled brojnih kolega i dijela vrhunske medicine«, 15 uglednih ginekologa u zajedničkom priopćenju, upućenom u utorak medijima, reagiraju na stavove i tvrdnje iznesene dan prije na novinskoj konferenciji, u organizaciji Hrvatskog katoličkog liječničkog društva.</p>
<p>»Naizgled potaknuti stavovima Crkve«, kaže se među ostalim u priopćenju, »oglasila se skupina ginekologa koja ne razgovara o etičkim dilemama i prednacrtu zakona, nego očito ima neke druge ciljeve«.</p>
<p>Među potpisnicima priopćenja su liječnici koji se bave humanom reprodukcijom, ginekološkim bolestima, perinatologijom, porodništvom i drugi, a svoje zaključke i navode, tvrde, temelje na stručnoj i znanstvenoj raspravi te svjetskim znanstvenim spoznajama. Želja im je, kako navode, da javnost uvaži znanstveno utemeljene činjenice, a »oni koji su obmanuli i tako prestrašili pacijentice moraju odgovarati javnosti, struci i etičkim povjerenstvima«, a od Državnog odvjetništva traže da utvrdi pravnu utemeljenost »stravičnih kleveta«.</p>
<p>Metodama pomognute oplodnje (poticanje ovulacije i oplodnja unutar organizma, u »epruveti«...), od kojih se neke primjenjuju 30 godina, jedini je cilj trudnoća. Primjenjuju se tek kad su propali svi drugi pokušaji liječenja neplodnosti, kaže se u priopćenju. U Hrvatskoj je tako rođeno više od 15.000 danas zdrave i normalne djece...</p>
<p>Potpisnici ističu da se te metode nikad nisu koristile zbog eksperimenata, kloniranja, manipulacije ili prodaje gameta ili zametaka, o čemu se vodi propisana i iscrpna medicinska dokumentacija, sve uz potpisanu privolu parova. Obrada i priprema parova te donatora sjemena vodi se po svim modernim medicinskim načelima koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija. »Stoga su grube neistine i dezinformacije da se sve zbiva u neredu, da se potiču nasljedne i upalne bolesti«, tvrde liječnici u svojoj reakciji.</p>
<p>Potpisnici priopćenja smatraju protivnike suvremenih metoda liječenja neplodnosti »čudnom skupinom stručnjaka, koji se predstavljaju kao neovisni katolički liječnici, od bivših sekretara partije, zbog nestručnosti smijenjenih ravnatelja klinike, do stručnjaka koji su višekratno u sudskim procesima zbog teških stručnih pogrešaka i falsifikata«. Niti jedan od njih, kako se tvrdi, ne bavi se neplodnošću, humanom reprodukcijom niti menopauzalnom medicinom; nisu ni članovi Hrvatskog liječničkog zbora, niti su išta objavljivali iz tog područja medicine. </p>
<p>Priopćenje su potpisali Radoslav Herman, Goran Grubišić, Slavko Orešković, Ante Čorušić, Miroslav Kopjar, Ljiljana Randić, Darko Čuržik, Ivan Kuvačić, Srećko Ciglar, Asim Kurjak, Velimir Šimunić, Herman Haller, Ivica Tadin, Hrvoje Vrčić i Sanja Kupešić. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dijete ostaje u bolnici dok centar ne donese odluku o skrbništvu </p>
<p>Ozljede su nastale u različitom vremenu i nemoguće je precizirati datume njihova nastanka / Dijete nije, kako se iz medija moglo shvatiti, niti bilo primljeno na odjel, nego je samo pregledano u ambulanti te poslano kući s majkom, uz preporuku da se, bude li potrebe, jave svom liječniku / Majka je tako grčevito držala dijete da sam procijenio kako bi razdvajanje od nje, s obzirom na okolnosti, bilo kontraproduktivno </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dr. Zoran Barčot, liječnik koji je u zagrebačkoj dječjoj bolnici u Klaićevoj ulici prvi pregledao teško ozlijeđeno jednomjesečno dijete iz Donjeg Mihaljevca, objašnjava kako i kada su nastale ozljede dječakove lubanje, zašto ih je bilo nemoguće prije dijagnosticirati, te zbog čega će dijete do daljnjega biti zadržano na bolničkom odjelu.</p>
<p>• Jesu li točne tvrdnje da je jednomjesečni dječak mogao biti ozlijeđen i za vrijeme majčine trudnoće, dakle dok je još bio u trbuhu?</p>
<p>- To je apsolutno moguće, jer smo utvrdili krvarenja u mozgu koja uzrokuju odumiranje bijele moždane tvari, što znači da su ozljede u djetetovu mozgu prouzročene najmanje deset dana do dva tjedna prije no što je dijete dovedeno na pregled u bolnicu. Ozljede su nastale u različitom vremenu i nemoguće je precizirati datume njihova nastanka.</p>
<p>• Mediji su vas prozvali jer ste upravo vi na hitnom kirurškom prijamu pregledali dijete i potom ga, zajedno s majkom, pustili kući...</p>
<p>- To je točno. Međutim, dijete nije imalo nikakvih hematoma, niti ičega što bi upućivalo na teške ozljede. Drugim riječima, dječak je, kada je stigao u bolnicu, već bio prebolio ozljede. Dijete nije, kako se iz medija moglo shvatiti, niti bilo primljeno na odjel, nego je samo pregledano u ambulanti te poslano kući s majkom, uz preporuku da se, bude li potrebe, jave svom liječniku.</p>
<p>Majka je tako grčevito držala dijete da sam procijenio kako bi razdvajanje od nje, s obzirom na okolnosti, bilo kontraproduktivno. Majka je također tvrdila da je dijete normalno jelo, nije povraćalo, pa nije bilo nikakvih indicija u ozljede mozga. Koliko je moja odluka u tom trenutku bila opravdana svjedoči i činjenica da je majka, nakon razdvajanja, ostala bez mlijeka. Osim toga, majka je odbijala i svaku mogućnost da je dijete prije bilo zlostavljano i sve je priznala tek nakon što su snimke pokazale višestruku frakturu lubanje. Tim smo nalazom svi bili zapanjeni.</p>
<p>• Dr. Miroslav Gjurašin koji liječi dječaka kaže da dijete ne prima nikakvu terapiju i da je njegovo zdravlje dobro.</p>
<p>- Dijete je dobro i nema potrebe za terapijom, no još ga ne mislimo otpuštati s odjela iz dva razloga. Prvo da ga se zaštiti od medijskog interesa, a drugo - dok centar za socijalnu skrb ne donese odluku o skrbništvu nad djetetom.</p>
<p>• Nekoliko dana prije no što je dijete stiglo u bolnicu, u roditeljskoj kući ga je pregledala patronažna sestra. Je li ona mogla uočiti išta sumnjivo?</p>
<p>- Nije, jer je riječ o starim ozljedama. Kad ga je patronažna sestra pregledala 8. veljače, više nije bilo nikakvih hematoma niti oteklina.</p>
<p>• Dolazi li majka i dalje svakoga dana na dojenje djeteta?</p>
<p>- Svakoga dana dolazi, iako je vjerojatno zbog svega što se dogodilo počela ostajati bez mlijeka. Međutim, nakon što je dijete primljeno u bolnicu majka se prvi put javila da pita kako mu je tek nakon 14-15 sati. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nakladnici lobiranjem i darovima »osvajaju« škole</p>
<p>Da bismo otvorili vrata škole i privoljeli nastavnike da odaberu naša izdanja, obasipali smo školu malim darovima te ravnateljima obećavali sponzorstva nad sportskim ili kulturnim manifestacijama koje organizira škola / Sve je to izgledalo kao »mazanje očiju« i vrbovanje nastavnika za isključivo naš proizvod / Najveći dar kojim bismo »kupovali« ravnatelje, ali i nastavnike, bili su besplatni paketi udžbenika za nastavnike, kaže Ivana Nardelli, bivša promotorica udžbenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ove će školske godine poslati ravnateljima škola upozorenje da škole nisu mjesto za prodaju udžbenika i školskog pribora te da takvo što zakonski nije dopušteno. Škole, upozorit će se ravnatelji, nisu mjesto za ubiranje novca ili provizije.</p>
<p>Unatoč tome što se slično upozorenje upućuje gotovo svake godine, škole su uoči svake sezone odabira novih udžbenika - počevši od travnja kada Ministarstvo izdaje popis (katalog) odobrenih udžbenika - svojevrsni poligon za testiranje marketinških sposobnosti nakladnika. </p>
<p>Naime, nastavnici svake godine imaju pravo sami odabirati koje će udžbenike i kojeg nakladnika koristiti u nastavi. Upravo zbog toga škole postaju atraktivno mjesto za zaradu, svjesni su u Ministarstvu, koje unatoč mogućnosti korupcije nakladnicima nije zabranilo ulazak ili promociju udžbenika u školama. Zbog činjenice da je Ministarstvo svojom odlukom zabranilo samo prodaju, nakladnici tu mogućnost koriste koliko žele i mogu.</p>
<p>Većina nakladnika ima timove koji uoči sezone odabira udžbenika posjećuju škole i promoviraju svoja izdanja. Prije ulaska u školu najavljuju se ravnateljima.</p>
<p>Ivana Nardelli bivša je zaposlenica jedne od najvećih nakladničkih kuća, koju je predstavljala prošle godine kao promotor školskih izdanja. »Da bismo otvorili vrata škole i privoljeli nastavnike da odaberu naša izdanja, obasipali smo školu malim darovima - kalendarima, šalicama ili uredskim priborom te ravnateljima obećavali sponzorstva nad sportskim ili kulturnim manifestacijama koje organizira škola. Sve je to izgledalo kao 'mazanje očiju' i vrbovanje nastavnika za isključivo naš proizvod«, kaže Nardelli. </p>
<p>Najveći dar kojim bi »kupovali« ravnatelje, ali i nastavnike, bili su besplatni paketi udžbenika za nastavnike. »Podijelili smo ih na hrpe i nakon toga bili bismo sigurni da je škola naša za sljedećih nekoliko godina«, kaže bivša promotorica. Dodatna pomoć bila bi organizacija dvodnevnih tzv. stručnih seminara kojima bi nakladničke kuće častile predstavnike škole i pritom ih upoznavali sa svojim izdanjima. Iako nikad prijavljena niti službeno potvrđena, postoje nagađanja da su neki ravnatelji za dobro obavljen posao nagovaranja nastavničkog vijeća za određenog nakladnika, za nagradu primali i kuverte.</p>
<p>U takvoj situaciji drugi nakladnici imali bi problema kada bi zatražili dolazak u školu zbog promocije svojih izdanja. »Nemojte dolaziti, nema potrebe, mi smo već odabrali nakladnika«, odgovarali bi im ravnatelji škola i jednostavno zatvorili vrata.</p>
<p>Pomoćnica ministra za srednje školstvo Vilmica Kapac tvrdi da je takav postupak protuzakonit. »Iako nakladnici imaju pravo promovirati u školama svoja izdanja, u našoj uputi jasno stoji da svi nakladnici moraju imati ista prava. Ravnatelji moraju biti svjesni da privilegijom jednog nakladnika krše zakon«, kaže Kapac. </p>
<p>U Ministarstvu ipak priznaju da udžbenička problematika još nije do kraja riješena te za ovu godinu najavljuju izmjene Zakona o udžbenicima. Zasad, kaže Kapac, nije definirano hoće li se novim zakonom zabraniti ulazak nakladnicima u škole. Dodaje da će taj problem biti »bolje reguliran nego sada«. </p>
<p>Državni tajnik za osnovno školstvo Nevio Šetić smatra pak da bi se promocija svih školskih izdanja mogla organizirati na jednom mjestu, primjerice - sajmu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ministarstvo na dvije adrese</p>
<p>Dok se MVP klasično bavi vanjskim poslovima MEI bi se, u sklopu novog megaministarstva, kao i njemu srodna ministarstva po Europi, i dalje trebao i treba ponajprije baviti unutarnjim poslovima odnosno osposobljavanjem državne administracije da se uklopi u europske standarde. Dok se sa Zrinjevca nastoje van prenijeti poruke da Gotovine tu nema, s Petretićeva se trga doma prenose europske upute o preustroju domaće birokracije. Treba promijeniti tisuće zakona, osposobiti tisuće činovnika i prevoditelja</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>zoran.vodopija@vjesnik.hr</p>
<p>Ono što se najavljivalo kao mogućnost još u predizbornoj kampanji, kad je HDZ obećavao smanjivanje broja ministarstava, sad se i dogodilo: spojena su ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Tada je to najavljivano kao doprinos štednji, iako mehaničko spajanje institucija nikad ne jamči uštedu. Problemi s vjerodostojnošću ministra Žužula, koji je napokon morao odstupiti nakon raznih afera reaktivirali su tu nakanu kao najjednostavnije rješenje jer nije bilo drugog jakog kandidata za MVP na Zrinjevcu osim Kolinde Grabar-Kitarović. A ona je već sjedila u Ministarstvu europskih integracija na Petretićevu trgu.</p>
<p>HDZ je mjesec i pol držao otvorenim pitanje Žužulova nasljednika. Nije bila riječ samo o tome da se održi dojam ostanka na položaju dok se ne obavi preuzeti posao, nego i o tome da HDZ pravoga kandidata za taj položaj jednostavno nije imao. </p>
<p>U igri su, istina, bili potencijalni budući ministri Gordan Jandroković, sadašnji predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku i uspješan privatni poduzetnik, te Miro Kovačić, državni tajnik i šef Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, ali je Sanader očito procijenio da su mu zasad važniji tamo gdje jesu.</p>
<p> Kandidata težeg kalibra nije bilo, osim ako se htjelo posezati za nekadašnjim ministrima Davorinom Rudolfom i Milanom Ramljakom koji su se u međuvremenu distancirali od matice HDZ-a da bi promovirali zajedno sa Zdravkom Tomcem neke nove političke inicijative, ali su ostali dovoljno blizu HDZ-u da mu budu, ustreba li, na raspolaganju.</p>
<p>Interesi HDZ-a i interesi hrvatske vanjske politike poklopili su se tako u liku Kolinde Grabar-Kitarović. Ona je na Zrinjevcu stvarala diplomatsku karijeru i logičan je bio njezin povratak. Sada, međutim, kao miraz dovodi i Ministarstvo europskih integracija kao instituciju koja u državnom aparatu predstavlja nešto novo, neuklopivo u uobičajenu predodžbu o hrvatskim ministarstvima. Preteču tog ministarstva je kao Ured za europske integracije vodila potpredsjednica HDZ-ove vlade Ljerka Mintas-Hodak. Kad su Račan i savez stranaka došli na vlast promovirali su Ured u Ministarstvo koje je vodio Ivan Jakovčić, dok IDS nije napustio tu koaliciju. Dužnost je preuzeo Neven Mimica do pobjede HDZ-a i ustoličenja Kolinde Grabar-Kitarović.</p>
<p>Ministarstvo europskih integracija u Vukovarskoj je od početka bila neobična sredina: sve je vrvjelo od mladih ljudi koji su, koristeći europske stipendije, bili malo u Zagrebu, malo u Bruxellesu, Strasbourgu, Bruggesu i doškolovali se za posao uvođenja Hrvatske u Europsku uniju. Ono što je u ostalim ministarstvima bila iznimka, tamo je bila praksa. I to dobra praksa. Neki su nakon toga napuštali MEI i odlazili u privatni biznis, ali većina je ostala u državnom aparatu s dobrim kvalifikacijama za popunjavanje mjesta u veleposlanstvima ili drugim ministarstvima. Sada se to ministarstvo u kojem su mladi i (sposobne) žene igrali važnu ulogu spaja s Ministarstvom vanjskih poslova koje je klasična kombinacija karijernih i političkih diplomata s umjerenom muškom dominacijom. Znam da će ova rečenica razveseliti sve one žene i djevojke u donjem dijelu i u sredini hijerarhije na Zrinjevcu.</p>
<p>Nije da se diplomatkinje sa Zrinjevca nisu probijale (Kolinda Grabar-Kitarović je najbolji primjer), ali ipak statistički gledano rjeđe. Istaknuta mjesta drže Mirjana Mladineo (također neko vrijeme u MEI-u) koja će iz Bruxellesa na Drobnjakovo mjesto u New York, Ana Marija Bešker u Kopenhagenu, Vesna Cvjetković Kurelec u Berlinu itd. Ali sad će nova zajednička ministrica, hoćeš-nećeš, napraviti melting pot u kojem će se zajedno dinstati i konkurirati za vanjske diplomatske pozicije (a one su najzanimljivije i financijski jedino još interesantne) iskusni lisci sa Zrinjevca i mladi vukovi s Petretićeva trga. Hoće li se neke srodne službe spajati ili će ministarstva ostati fizički razdvojena? Koliko će biti državnih tajnika u oba ministarstva? Kako će se dijeliti uprave? I na kraju, ali ne i najmanje važno, tko će se voziti u službenom autu ili imati mjesto za parkiranje?</p>
<p>To su, dakako, zanimljiva životna pitanja, ali najvažnije ostaje pitanje učinkovitosti budućega glomaznijeg ministarstva. Premijer Sanader još se prije mjesec dana pobrinuo da od čelnih ljudi Europske komisije Josea Manuela Barrosa i Olija Rehna dobije načelnu podršku za tak potez. Na taj način je spriječio da ova fuzija ne bude shvaćena kao eutanazija Ministarstva za europske integracije u trenutku kad Hrvatska treba početi ozbiljne pregovore o pristupanju EU. Naime, sve članice EU-a i dalje imaju takva ministarstva ili slične institucije, iako je većina već debelo integrirana u Europu.</p>
<p>Neki se boje da zagrebački spoj ne ispadne drveno željezo. Naime, dok se MVP klasično bavi vanjskim poslovima MEI bi se, u sklopu novog megaministarstva, kao i srodna ministarstva po Europi, i dalje trebao i treba ponajprije baviti unutarnjim poslovima, odnosno osposobljavanjem državne administracije koju treba uklopiti u europske standarde. Dok se sa Zrinjevca nastoje van prenijeti poruke da Gotovine tu nema, s Petretićeva se trga doma prenose europske upute o preustroju domaće birokracije. Treba promijeniti tisuće zakona, osposobiti tisuće činovnika i prevoditelja. Uspije li Kolinda Grabar-Kitarović objediniti oba posla, onda će i ministarstvo na dvije adrese dobro funkcionirati.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ministri ponovo na okupu</p>
<p>MARIJA PULIĆ</p>
<p>Vlada je ponovo na okupu, a svi ministri na broju. Premijer Ivo Sanader napokon je, nakon gotovo dva mjeseca teške potrage, pronašao zamjene za Andriju Hebranga i Miomira Žužula. </p>
<p>I iako se posljednjih tjedana, iz onoga što se u medijima moglo iščitati, činilo da se premijerova potraga za novim ministrima pretvara u noćnu moru u kojoj mu svi poželjni i kompetentni kandidati daju »košarice«, Sanader je ipak uspio pronaći ljude koji mu trebaju. Izborom Damira Polančeca za novog potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo te Nevena Ljubičića za ministra zdravstva, Sanader je uspio pomiriti sve interese. U prvu postavu Vlade doveo je, nesumnjivo, dobre stručnjake. A opet, sve ostaje u obitelji - obojica su članovi HDZ-a. </p>
<p>Hoće li mladi menadžer iz Podravke Polančec kao novi potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo uspjeti nametnuti neke nove ideje kojima bi se ostvarila obećanja Vlade o gospodarskom rastu i poboljšanju standarda građana tek treba vidjeti. U svakom slučaju, riječ je o uspješnom i obrazovanom menadžeru koji dolazi iz jedne od najuspješnijih hrvatskih tvrtki, i iz koje se o njemu čuju samo pohvale.</p>
<p>Golem i prilično nezahvalan posao ozdravljivanja ako ne bolesnog, a ono barem bolešću nagriženog hrvatskog zdravstva, očekuje novog ministra zdravstva, dosadašnjeg Hebrangova pomoćnika za medicinske poslove dr. Nevena Ljubičića. Izbor euroministrice Kolinde Grabar-Kitarović za novu ministricu vanjskih poslova, zbog čega će se spojiti ova dva ministarstva, nije nikakvo iznenađenje. </p>
<p>Čudno je jedino što se iz Vlade još prošli tjedan sugeriralo kako spajanje tih ministarstava nije pametna opcija jer bi se time poslala kriva poruka Europi da Vladi nije stalo do eurointegracija. Da bismo sada čuli kako je premijer o toj nakani još prije mjesec dana izvijestio čelnike Europske komisije, koji su to podržali.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Biblijska ginekologija </p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>Na konferenciji za novinare Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, održanoj u ponedjeljak, žestoko je kritizirana medicinski pomognuta oplodnja. Nije problematično toliko što su se pojedinci iz struke u pogledu ljudske reprodukcije svrstali u dva teško pomirljiva tabora: katolički i sekularni. Živimo u vremenu slobodnog istraživanja te svatko ima pravo zastupati u javnosti vlastita stajališta. Međutim, kad je tema osjetljivo pitanje medicine i ljudskog zdravlja ničija uvjerenja ne bi smjela biti ispred znanosti i struke.</p>
<p> Iako ne zastupamo dogmatsku nezabludivost ni znanosti ni religije, ipak, kad je u pitanju ljudsko zdravlje prisiljeni smo u znanosti tražiti referentnu točku naspram mnoštva suprotstavljenih paraznanstvenih učenja. Tako, nije ni problem što dr. Damir Buković, ginekolog iz Zagreba zastupa katolička stajališta spram medicinski pomognute oplodnje, ljudske reprodukcije i spolnog morala. Nedoumicu stvaraju podaci na koje se poziva kada želi dokazati visoku rizičnost medicinski pomognute oplodnje. Pa tako navodi da je 85 posto žena oboljelo od raka, da se rizik od raka dojke povećao za 11 do 130 posto, a rizik od raka jajnika od 30 do 1900 posto kod pacijentica koje su prošle tretman stimuliranja ovulacije. K tome, dr. Buković navodi povećan rizik od zloćudnih bolesti i cerebralne paralize kod djece rođene putem umjetne oplodnje.</p>
<p> Za laika ovakvi podaci mogu zvučati zastrašujuće, tim više što su izneseni podaci teško provjerljivi. U tom smislu je dr. Velimir Šimunić, predsjednik Društva za humanu reprodukciju izjavio da su Bukovićevi podaci »nepostojeći i znanstveno bezvrijedni«. Ako je uistinu tako, postavlja se pitanje znanstvene i liječničke odgovornosti onih koji zastrašuju i dovode javnost u zabludu. S tog gledišta za istaknuti je istup Bukovićeva kolege iz Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj dr. Hrvoja Vrčića koji je upozorio da nije pošteno plašiti javnost nepreciznim podacima i relativnim postocima. </p>
<p>Da Buković nije kanio ostati samo na pozicijama struke, potvrđuje i njegova izjava da je glede spomenute teme »najbolja medicinska knjiga Biblija«. Koliko je pak medicina o ginekologiji i reproduktivnom zdravlju naučila iz Biblije - odgovor ostavljamo struci.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Kamo je nestalo 560 tisuća radnih mjesta</p>
<p>Koliko će godina, ili desetljeća, trebati hrvatskim ljudima da svojim rukama ponovno stvore izgubljeni kapital, da sebi i svojoj djeci omoguće dostojan život te da skupo plate za pogreške i lopovštinu prethodnih vlasti i režima, za što većina nikad nije odgovarala, a kamoli bila kažnjena. Čemu se u takvoj zemlji mogu nadati? Kakvoj budućnosti?</p>
<p>ZORAN NOVOSEL</p>
<p>Prema statističkim podacima, u proteklih je trinaest godina u Hrvatskoj bez posla ostalo oko sedamsto tisuća ljudi tj. ukinuto je sedamsto tisuća radnih mjesta. Danas je u Hrvatskoj oko milijun i pol zaposlenih, milijun i pedeset tisuća umirovljenika, oko tristo dvadeset tisuća nezaposlenih (mislim da ih je i više) te približno sto tisuća ljudi koji rade a ne primaju plaću. </p>
<p>Uzmimo da je u komunizmu bilo oko dvadeset posto ljudi koji su radili a da nisu imali stvarnih radnih mjesta, tj. bili su zaposleni zbog tadašnje politike komunizma: svi moraju raditi.</p>
<p>Od sedamsto tisuća ukinutih radnih mjesta, dvadeset posto je sto četrdeset tisuća onih koji su bili »višak«. Od sedamsto tisuća oduzmimo sto četrdeset tisuća koji su radili a bili su višak, i dobit ćemo petsto šezdeset tisuća radnih mjesta koja nedostaju. Postavlja se pitanje: kamo je u Hrvatskoj nestalo petsto šezdeset tisuća radnih mjesta u proteklih trinaest godina?</p>
<p>U normalno razvijenim zemljama, tzv. zemljama zapadne demokracije kojima mi težimo, odnos između zaposlenih i umirovljenika, tj. donja prihvatljiva granica tog odnosa, iznosi tri prema jedan u korist zaposlenih, a to znači da na tri zaposlena dolazi jedan umirovljenik. Ako taj omjer padne, to je znak za uzbunu i država poduzima niz hitnih mjera i reformi da se taj odnos popravi, jer je prema njihovim mjerilima odnos ispod 3:1 – katastrofa!</p>
<p>U Hrvatskoj je taj odnos 1,5:1,050, sa stvarnom mogućnošću da se broj umirovljenika poveća u bliskoj budućnosti. Da bi u Hrvatskoj taj omjer došao barem do donje prihvatljive granice, dakle tri prema jedan – što je donja prihvatljiva granica za normalno funkcioniranje gospodarstva s milijun i pedeset tisuća umirovljenika, Hrvatska bi trebala imati barem tri milijuna zaposlenih, a to znači da bi Hrvatska ubrzo trebala ostvariti porast zaposlenosti od barem sto četrdeset posto.</p>
<p>Vanjski dug prema stranim potraživačima procijenjen je na dvadeset šest milijardi američkih dolara, izravne i neizravne štete od ratnih razaranja procjenjuju se na otprilike dvadeset pet do trideset milijardi dolara (g. Boris Mikšić barata brojkom od trideset dvije milijarde dolara), iz Hrvatske je prema procjenama »isisano« tj. ukradeno od dvanaest do četrnaest milijardi dolara.</p>
<p>Tekući deficit robne bilance prošle godine iznosio je 3,7 milijardi dolara, uvoz nam je triput veći od izvoza, imamo kronični proračunski deficit kojem se ne nazire kraj...</p>
<p>Činjenica je da je devedeset posto svih dosadašnjih prihoda od privatizacije bilo namijenjeno krpanju proračuna, umjesto da se novac iskoristio za ulaganje u povećanje proizvodnje, u moderne tehnologije, gradnju prometnica i ostalih oblika komunikacija, u infrastrukturu, za otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje turističkih kapaciteta, modernizaciju poljoprivrede, školovanje mladih kadrova, itd.</p>
<p>Hrvatska se danas našla u dvjema situacijama, u kojima su bile Sjedinjene Američke Države za najveće svjetske gospodarske krize od 1929. do 1933. godine. Tako je 1931. u Sjedinjenim Državama proizvodnja pala na pedeset posto, a nezaposlenost je bila oko dvadeset pet posto. Tako je i kod nas: gotovo je svaki četvrti radno sposoban Hrvat nezaposlen.</p>
<p>U Sjedinjenim Državama takva je situacija dovela do niza ekonomskih i socijalnih mjera pod nazivom new deal pod vodstvom novog predsjednika Roosevelta i njegove vlade, koja je nakon četiri-pet godina rezultirala postupnim oporavkom i stabilizacijom američkoga gospodarstva.</p>
<p>A što se radi kod nas? Kada se vide svi ti podaci, postavlja se pitanje koliko će godina, ili desetljeća, trebati hrvatskim ljudima da svojim rukama ponovno stvore taj izgubljeni kapital, da sebi i svojoj djeci omoguće dostojan život te da skupo plate za pogreške i lopovštinu prethodnih vlasti i režima, za što većina nikad nije odgovarala, a kamoli bila kažnjena. Prema popisu stanovništva iz 1991., Hrvatska ima 5,1 milijun stanovnika, a 2001. ima nas 4,3 milijuna. Dakle, manje nas je oko osamsto tisuća (ratna stradanja, pad nataliteta, emigracija). Procjenjuje se da je od 1990. gotovo petsto tisuća ljudi napustilo Hrvatsku, većina u najboljoj životnoj dobi. U deset godina između dvaju popisa na svakih tisuću stanovnika nestalo nas je osamdeset troje. Čemu se u takvoj zemlji mogu nadati? Kakvoj budućnosti?</p>
<p>Autor je knjižničar iz Čakovca, trenutno nezaposlen.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vježbanje demokracije u izbornom razdoblju</p>
<p>U čemu nema razlike između različitih političkih sustava: to su obećanja, poglavito u predizborna vremena. Naš premijer obećao je smanjenje stope PDV-a i vraćanje duga umirovljenicima. I mnogi građani u to vjeruju. Ipak, politički život u Hrvatskoj učinio je golem iskorak </p>
<p>TUGOMIR ŠURINA</p>
<p>Možda je zanimljivo iznijeti malu retrospektivu političkih zbivanja tijekom zadnjih predsjedničkih izbora. Kako se tada političke prilike zaoštravaju, može se lakše razmotriti koliko je Hrvatska evoluirala prema demokratizaciji društva.</p>
<p>U vrijeme totalitarizma i jednostranačja, jedinu kandidatsku listu postavilo je rukovodstvo, a kandidati su odgovarali jedino onima »odozgo«, dok prema glasačima nisu imali nikakvih obveza. Politički govori bili su mrtvo ozbiljni, polemika nije bilo jer su kandidati ponavljali samo ono što je bilo servirano »odozgo«. Čak i u tako banalnim stvarima kao što su bile poštapalice »dogovoreno«, »nema problema«, »sve je pod kontrolom«. Javno nije bilo međusobnih optužbi i vrijeđanja, jer su i vrhuška i nomenklatura bile nedodirljive.</p>
<p>Danas u nas vlada višestranačje, ali su ostale stranačke liste. U zapadnim demokracijama bira se čovjek ad personam i on se mora dokazati u svojoj sredini. Za svaki svoj politički potez on odgovara biračima i mora voditi računa o mišljenju biračkog tijela. Zanimljivo je kako naši saborski zastupnici nisu nimalo skloni to promijeniti.</p>
<p>Kako danas postoji sloboda polemika i diskusija – ne samo između stranaka, nego i unutar njih – prema uzoru na Zapad postoji i mogućnost vrijeđanja i niskih udaraca. Tako smo tijekom posljednje predsjedničke kampanje u SAD mogli čuti da je Bush bio vijetnamski dezerter, a Kerry ima krivotvorene dokumente o svom junaštvu u Vijetnamu. Ili primjer Churchilla: u parlamentu su ga prozivali kao buldoga ili nemogućeg čovjeka. Znakovito je da napadnuti nisu histerično reagirali niti prekidali parlamentarnu sjednicu. </p>
<p>U našem je političkom životu to ponešto drukčije. Na vrijeđanje se oštro reagira, pa čak diskusije svršavaju i na sudu. Tako se Jadranka Kosor veoma uzrujala kad je u izbornoj noći čula da je predsjednik Mesić dobio na dar konzervu. A primjedba predsjednika Mesića bila je duhovita; možda planeri HDZ-ove predizborne kampanje nisu predvidjeli da sveprisutna nasmiješena i nalickana barbika iritira mnoge građane.</p>
<p>Sličnu reakciju vidjeli smo svojedobno i u sabornici s poznatima akterima: Anto Kovačević, Vesna Pusić i – madrac. Uopće naše dame političarke sklone su svaku sličnu diskusiju prekriti plaštom antifeminizma.</p>
<p>Na Zapadu se kod političara cijene duhovitost i snalažljivost. Time se u polemikama i otupljuje oštrica napada. To je osobito prisutno u anglosaksonskim zemljama, ali i drugdje. Tako su, primjerice, francuski predsjednik De Gaulle ili njemački kancelar Adenauer, inače mrtvo ozbiljni i suhoparni, znali biti veoma duhoviti. </p>
<p>Kod nas bih izdvojio predsjednika Mesića. Iako se s nekim njegovim potezima ne slažem, mora mu se priznati snalažljivost i duhovitost. Ja sam njegove primjedbe o konzervi (Kosor) ili o bijelim miševima (Šeks) shvatio kao duhovite političke kontre.</p>
<p>U čemu nema razlike između različitih političkih sustava: to su obećanja, poglavito u predizborna vremena. Tako je predsjednik Bush na početku svog mandata obećao niže poreze i povećana socijalna davanja. A i naš premijer Sanader obećao je smanjenje stope PDV-a i vraćanje duga umirovljenicima. I mnogi građani u to vjeruju. A Radomir Čačić formulirao je jedini odgovor: kojem će se resoru taj novac oduzeti? </p>
<p>Primjedaba ima i na javno iznošenje podataka iz privatnog života kandidata. U socijalizmu je naša poznata političarka izjavila da se u privatni život političara ne smije dirati. Političar na vlasti zastupa interese svakog pojedinca i nikome ne smije biti svejedno kakav je on kao čovjek.</p>
<p>U prošlim izborima bile su manjkave informacije o nekim kandidatima. Tako je Boris Mikšić bio predstavljen kao uspješan poduzetnik i »trešnjevački dečko«; naknadno se doznalo da je bio nasilnik u obitelji i da je sklon političke probleme rješavati na ulici.</p>
<p>Na kraju je ipak zaključak da je politički život u Hrvatskoj učinio golem iskorak od negdašnjeg jednostranačja, i ne treba sumnjati da će se taj pozitivni trend i nastaviti.</p>
<p>Autor je profesor emeritus Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Parkiranje kod Rebra, nemoguća misija</p>
<p>Kad se radovi završe, najranije za dvije godine, bolnica će imati 660 parkirnih mjesta u garaži te oko 400 ispred bolnice, tako da bi tada trebali nestati problemi s parkiranjem /»Ovo je grozno. Taj silni smog sve će nas ubiti. Tu ljudi kruže automobilima tražeći parkirno mjesto, naprave po tri četiri kruga prije nego ga nađu«, kaže Mira, stanarka iz Kišpatićeve / Na livadi u ulici Dobri dol uredit će se privremeno parkiralište za sedamdesetak vozila</p>
<p>Parkiranje kod bolnice na Rebru, ali i sam prolaz automobilom pokraj nje </p>
<p> – skoro je nemoguća misija. Toliko automobila na jednom mjestu, sa samo jednim ciljem – da se parkiraju, ne može se vidjeti nigdje drugdje u gradu. </p>
<p>»Ovo je grozno. Taj silni smog sve će nas ubiti. Tu ljudi kruže automobilima tražeći parkirno mjesto, naprave po tri, četiri kruga prije nego ga nađu. Trebate vidjeti kako je po ljeti, kad sunce ugrije te automobile. Mi se pečemo. Čak ni naši sinovi ne mogu doći automobilima do nas jer su gužve sve do jedanaest navečer«, kaže Mira, stanarka kuće preko puta bolnice.</p>
<p>Bolnica Rebro već je godinu dana veliko gradilište. Grade se novi objekti, preuređuju stari. Kad se radovi završe, bolnica će, između ostaloga, imati 660 parkirnih mjesta u garaži te oko 400 ispred nje, tako da bi tada trebali prestati problemi s parkiranjem. Ali problem je u tome što će radovi trajati još najmanje dvije godine.</p>
<p>Vozači u nuždi koriste razna rješenja. Jedno od njih je parkiranje ispred kućnih ulaza, čime sprečavaju izlazak stanara iz njihovih dvorišta i garaža. Pritom ipak vozač ostaje u automobilu a pacijent odlazi u bolnicu. »Moraš biti rođen pod jako sretnom zvijezdom da ovdje nađeš parking iz prve. Ja to nisam. Nakon četiri kruga oko bolnice 'podivljala' sam i stala ovdje. Mama je sama otišla u bolnicu na pretrage. Svejedno mi je, moram čekati i tu i tamo«, rekla je studentica Mirela iz Dubrave. »Ako kome smetam, maknem se, a ovako mogu paziti i na to da mi u ovoj sveopćoj strci netko ne ogrebe auto«, dodala je. Jedan se stanar pametno dosjetio da bi mogao i zaraditi, postavio je ploču za parkiranje na svom dvorištu, uredio šest parkirnih mjesta i naplaćuje po pet kuna za sat vremena. »Dvorište mu je cijelo vrijeme puno parkiranih automobila«, kaže Mira.</p>
<p>Ovog gorućeg problema su svjesni i u Gradskoj četvrti Maksimir i u Gradskom poglavarstvu. Rješenje se pronalazi u ulici Dobri dol. Tu će se na livadi urediti privremeno parkiralište za sedamdesetak vozila, ulica Jordanovac bit će dvosmjerna od Gorjanovićeve do Kišpatićeve a i Kišpatićeva će biti dvosmjerna, kakva je bila i prije početka gradnje na Rebru. </p>
<p>»Prema mojim saznanjima, vrlo je vjerojatno da će se probiti cesta od Kišpatićeve do Barutanskog jarka. Time bi se cijeli promet odvijao kružno, što bi ga olakšalo«, rekao je Marijan Pilaš, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Maksimir.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prometni čepovi stvaraju glavobolje </p>
<p>Već su napravljene studije prema kojima bi se, izgradio rotor na raskrižju Bukovačke s Petrovom i Prilesjem, čime bi se dobila veća protočnost vozila, pogotovo prema Rebru</p>
<p>Maksimirska gradska četvrt ima oko 50 tisuća stanovnika i jedna je od većih u Zagrebu. »Uz to, Maksimir je i najljepša gradska četvrt. Mogu svi ostali pričati za svoje četvrti što žele, ali najljepši je Maksimir«, kaže Marijan Pilaš, predsjednik Vijeća gradske četvrti Maksimir.</p>
<p>Maksimir je jedina gradska četvrt koja ima vlastite novine, Maksimir, moj kvart. »To je mjesečnik koji se od 2004. tiska u 15 tisuća primjeraka, dijeli se besplatno a financira se putem reklama«, kaže Pilaš.</p>
<p>Maksimir najveću muku muči s prometom. »Zbog gradilišta i radova kod bolnice Rebro promet je znatno otežan i svaki dan tamo se stvara ogroman prometni čep. To je jedan od velikih problema koji moramo što prije riješiti«, kaže Pilaš.</p>
<p> Dodaje da su već napravljene studije prema kojima bi se, ako prođu u odgovarajućem gradskom uredu, izgradio rotor na raskrižju Bukovačke s Petrovom i Prilesjem, čime bi se dobila veća protočnost vozila, pogotovo prema Rebru. Drugi mogući rotor je na uglu Lašćinske i Petrove. »No ako bi se obje studije ostvarile, u Petrovoj bi, na dužini od samo 300 metara bila tri rotora a to je teško prihvatljivo«, kaže Pilaš.</p>
<p>Čelnici maksimirske četvrti iznimno su zadovoljni činjenicom što bi ove godine napokon trebala početi dugo najavljivana rekonstrukcija staroga Kvaternikova trga te potpuna izmjena pružnih prijelaza na njemu. Domjanićeva će ulica biti dvosmjerna ali samo za taksiste i autobuse. »U našoj četvrti imamo oko 14 tisuća umirovljenika pa želimo izbjeći njihovo svakodnevno penjanje po Domjanićevoj da bi došli do autobusne stanice u Petrovoj«, kaže Pilaš.</p>
<p>Ove godine Vijeće gradske četvrti Maksimir planira investirati oko 6,5 milijuna kuna u obnovu ulica, kanalizacije, vodovodnih i plinskih cijevi te rasvjete. A potpuno će se opremiti i tri dječja vrtića. Sa 2,7 milijuna kuna koje je ostalo od prošle godine od neizvedenih planiranih akcija, uglavnom zbog zime, ove će godine u Maksimir biti uloženo 9,2 milijuna kuna.</p>
<p>U Maksimiru su zadovoljni suradnjom s gradskim službama. »To su, kao i mi, sve ljudi od krvi i mesa. Njima je, kao i nama, u cilju da što bolje i savjesnije radimo svoj posao. Samo tako možemo svi biti sretni i zadovoljni«, zaključio je Marijan Pilaš.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zbog korozije pucaju toplinske cijevi</p>
<p>Velika je vjerojatnost da su otopljeni snijeg i kiša koji su proteklih dana poplavile ulice, jedan od razloga za današnje pucanje toplinskih cijevi na nekoliko lokacija u gradu.</p>
<p>U Aveniji Dubrovnik pored Inine zgrade u utorak je zbog korozije pukla toplinska cijev. Voda koja se tokom dužeg vremena nakuplja oko cijevi izaziva hrđu, te njeno raspadanje.</p>
<p>»U blizini toplinskih cijevi nalazi se i sustav odvodnje oborinskih voda pa dolazi do korozije koja uzrokuje puknuća cijevi na određenim mjestima«, izjavio je za Vjesnik rukovoditelj Toplanina Odjela eksploatacije, Jurica Brnas. </p>
<p>Velike količine pare koja je poput gejzira izbijala iz oštećene cijevi zabrinula je slučajne prolaznike, kao i stanare obližnjih zgrada, čija su kućanstva spojena na taj dio toplinske mreže. Zbog hladnog vremena, posebice hladnih noći građani i dalje ovise o pravilnoj i redovitoj opskrbi njihovih radijatora toplom parom. Građanima je što brža intervencija ekipa Gradske toplane koje popravljaju nastalo oštećenje jako bitna. »I jedna noć, a kamoli cijeli dan previše je bez grijanja«, rekao je jedan od prolaznika, stanar obližnje zgrade. Ako ćemo vjerovati odgovornima u Toplani, građani nemaju razloga za brigu. </p>
<p>Iz Toplane su obavijestili da bi se oštećena cijev u Aveniji Dubrovnik trebala popraviti u noći na srijedu, a tokom sanacije neće se isključiti grijanje u kućanstvima.</p>
<p>Toplovod u Vukovarskoj pak popravlja se već nekoliko tjedana. Glavna puknuća na cijevima su sanirana, ali cijevi i dalje na nekim mjestima znaju popustiti. Brze intervencije radnika Toplane uspjevaju bar koliko toliko normalizirati opskrbu kućanstava toplinom. Prema izjavama radnika koji su popravljali cijev u Vukovarskoj ,cijevi su u tako lošem stanju da je potrebna opsežnija rekonstrukcija toplinske mreže u tom dijelu grada.</p>
<p>Tomislav Grdić Zoran Vujić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dodijeljene stipendije najboljim redovitim studentima </p>
<p>Rektorica Sveučilišta u Zagrebu, Helena Jasna Mencer uručila je u utorak na svečanosti u auli Sveučilišta 75 rješenja o dodjeli stipendije najboljim redovitim studentima za akademsku godinu 2004./2005. Na ovogodišnji natječaj za stipendiju stiglo je 209 molbi od kojih je sveučilišno povjerenstvo izabralo molbe 75 studenata koji udovoljavaju visokim kriterijima za dodjelu tih stipendija (prosjek ocjena viši od 4,0).</p>
<p> »Prednost pri izboru imali su studenti viših godina studija i s višim prosjekom«, rekao je Vjekoslav Jerolimov, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu. Stipendija za ovu akademsku godinu iznosi 800 kuna mjesečno. Prilikom dodjele, rektorica Mencer informirala je studente o bitnim promjenama što se događaju na Sveučilištu, a koje su usmjerene prema poboljšanju uvjeta studiranja, te pozvala da se i oni uključe u njih. </p>
<p>Na kraju je u ime nagrađenih studenata rektorici, prorektoru i dekanima zahvalio Marijan Jukić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. </p>
<p>Željka Sruk</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Na Trgu pravde svi zagrebački prvostupanjski sudovi </p>
<p>Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić obišli su u utorak gradilište na Selskoj cesti, gdje će na budućem Trgu pravde biti smješteni svi zagrebački prvostupanjski sudovi - Općinski, koji će se podijeliti na Kazneni i Građanski sud, Prekršajni, Trgovački sud, te Općinsko državno odvjetništvo. </p>
<p>Predviđa se da će se zgrada Palače pravde, u kojoj je sada Općinski sud, prodati. No, postoji i varijanta da će Palača pravde ostati u vlasništvu Ministarstva pravosuđa, te da će se tamo preseliti Prekršajni i Trgovački sud. </p>
<p>Za investiciju na Selskoj cesti i obnovu postojećih zgrada, u ovoj godini izdvojit će se 25 milijuna kuna. Izvođač radova je tvrtka Mucić and co. sa sjedištima u Ljubuškom i u Muću pokraj Splita. </p>
<p>Adaptacija zgrada u kojima će biti smješteno 38 sudnica, bit će gotova do 1. svibnja, a izgradnja cijelog kompleksa bit će okončana do 2007. godine. Izgradit će se i podzemne garaže, što je neophodno jer se predviđa da će na cijelom prostoru dnevno prolaziti oko 10.000 ljudi. </p>
<p>Ministrica i predsjednik Vrhovnog suda naglasili su da će u novom kompleksu suci i ostali djelatnici imati bolje uvjete rada, troškovi održavanja bit će niži, a postići će se i viši stupanj sigurnosti. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Prijelaz preko »crvenog« koštao pješake 400 kuna</p>
<p>Kaznu od 400 kuna u utorak je zaradilo nekoliko pješaka koji su se upustili u prelazak ceste dok je semafor za pješake pokazivao crveno svjetlo. Zagrebački su policajci u Savskoj cesti u blizini Savskog mosta zaustavljali građane u sklopu zaštite pješaka u prometu. Kako doznajemo iz Policijske uprave zagrebačke, to je dio redovne kontrole koju provode prometni policajci.</p>
<p>Među zaustavljenim građanima našli su se brojni studenti i umirovljenici koji su svojim nemarnim prelaskom zaustavljali promet i stvarali gužvu. </p>
<p>»Molim vas, nemojte pisati kaznu, otkud meni 400 kuna«, pokušavala je policajce »omekšati« očajna studentica. No, policajci se nisu dali omesti u svom poslu, a nakon udijeljene kazne neopreznim su pješacima održali predavanje o ponašanju u prometu, naglasivši kako je krajnji cilj povećanje razine sigurnosti u gradskom prometu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Profesionalna a ne politička intervencija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Urednik kultne »Latinice« Denis Latin u ponedjeljak navečer podnio je ostavku. Razlog tomu je što je u »Latinici« na temu o podrijetlu imovine, koja je emitirana toga dana, skraćen prilog novinara Saše Kosanovića o stjecanju imovine premijera Ive Sanadera. Netko je, naime, toga jutra, »izrezao« dio priloga u kojemu Kosanović govori o tome kako je Sanader tijekom 90-ih godina od Miroslava Kutle primio 800 tisuća DEM za uslugu dobivanja kredita u jednoj banci s izjavom svjedokinje koja je u vezi toga slučaja prije nekoliko godina dala i službenu izjavu Državnom odvjetništvu, te kako je Državno odvjetništvo odbacilo optužbe kao neosnovane, no nije navedeno kako se to dogodilo u vrijeme kada Ivo Sanader nije bio na vlasti. Iz priloga je izbačen i dio u kojemu Kosanović razgovara s dvojicom muškaraca, susjedima Sanaderovih na splitskim Mejama iz vremena kada je obitelj ondje živjela, a koji tvrde da ih je Sanader lažno optužio za pljačku. Oni su ga tužili zbog klevete, no u međuvremenu je nastupila zastara. Uz to, iz emisije je »nestao« i dio naknadnog razgovora gostiju u studiju, a što se Kosanovićevog priloga tiče, emitiran je samo dio koji govori o obiteljskoj kući Sanaderovih u Zagrebu.</p>
<p>O toj najnovijoj prisavskoj aferi Denis Latin kaže kako je to prvi put od kada radi »Latinicu« da se na ovaj način cenzurira emisija. </p>
<p>»Do sada je bilo slučajeva skidanja cijele emisije s programa, no ovaj put se dogodilo, i upravo je to sporno, da je netko bez mog znanja i odobrenja uzeo kasetu s emisijom koja je završena i montirana krajem prošlog tjedna i iz nje maknuo neke dijelove. I odvjetnik je pogledao snimku i utvrdio kako u njoj nema ništa što bi moglo biti utuživo, a to činimo uvijek prije emitiranja. O rezanju priloga sam obaviješten tek kada je emisija krenula u emitiranje i mislim da su takvi potezi, možemo ih nazvati svojevrsnim 'kosovčevim sindromom' danas nedopustivi«. Na pitanje je li ostavka neopoziva Latin je odgovorio kako on samo traži da se utvrdi tko je to učinio i zašto, te da se krivac sankcionira. </p>
<p>»Kada se stvari unutar kuće počnu rješavati 'izvaninstitucionalno' to nije ništa drugo nego terorizam. Očekujem razgovor s ravnateljem Galićem i nadam se da ćemo ovu situaciju uspjeti riješiti. Ukoliko se slučaj ne riješi, ne mogu nastaviti raditi u uvjetima u kojima već idućeg ponedjeljka mogu očekivati nešto slično. To je stvar principa, ne samo za mene nego za cijelu kuću«, Latin dodaje kako je nevjerojatno da nitko od gostiju nije reagirao. </p>
<p>»Moje je mišljenje da je riječ o čistoj 'spački' protiv premijera, i da je onaj tko je to učinio upravo njemu učinio medvjeđu uslugu«.</p>
<p>Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić u ocjene pojedinih uredničkih poteza ne želi ulaziti jer one ne spadaju u njegove ingerencije. </p>
<p>No ukoliko su oni usmjereni ka očuvanju poštivanja zakonitosti i profesionalizma, odnosno objektivnosti i uvažavanja druge strane te interesa kuće, opravdava ih i podržava. </p>
<p>»Nelogično bi bilo da se urednik programa potpisuje na kraju emisije a da, u skladu sa svojim odgovornostima, nema uvid i mogućnost intervencije u njezin sadržaj«, kaže Galić. </p>
<p>Što se tiče podataka koji su iz priloga izbrisani, a već su objavljeni u jednom tjedniku i tako otprije poznati javnosti, Galić kaže: »Ako je nešto negdje već objavljeno i nije tuženo, ne mora značiti da nakon objave na HTV-u neće biti tuženo«. </p>
<p>Na pitanje o mogućnosti Latinove ostavke s obzirom na poseban ugovor koji tog autora veže s Hrvatskom televizijom, Galić odgovara kako u tom slučaju do ostavke neće doći jer nije riječ o nekoj biranoj funkciji te da je moguć samo jednostrani raskid ugovora. </p>
<p>»Hrvatska televizija kao jedan od potpisnika ugovora od početka je u potpunosti poštivala sve njegove odredbe koje, među ostalim, Denisu Latinu jamče potpunu autorsku slobodu. No, ta sloboda uključuje i profesionalnu odgovornost pa ako se u emisiji pojavi nešto što nije u skladu s njome, ugovor ne ograničava nadređenog urednika da osigura profesionalizam«.</p>
<p>U popodnevnim satima održan je i sastanak glavnog ravnatelja HRT-a Mirka Galića i urednika »Latinice« u ostavci Denisa Latina, na kojem je zaključeno da je riječ o incidentu te kako se nije radilo o političkoj nego o profesionalnoj intervenciji. </p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nije cenzura, nego uobičajeni urednički posao</p>
<p>U službenom priopćenju pristiglome s HTV-a u utorak u poslijepodnevnim satima u vezi »slučaja 'Latinica'« stoji kako su »nakon gledanja navedenog priloga, programsko vodstvo i vodstvo HRT-a utvrdili su da su u njemu izrečene neosnovane optužbe, odnosno optužbe koje nisu potkrijepljene dokumentima.« Dodaje se i kako »ni u jednoj od dvije priče nije poštivano još jedno od osnovnih pravila struke - da se čuje i druga strana, a autor u prilogu nije konstatirao kako je Ivo Sanader odbio komentirati 'optužbe'«. U priopćenju se dodaje i kako je glavni urednik Informativnog programa Vladimir Rončević »u ponedjeljak ujutro razgovarao telefonski s urednikom projekta Denisom Latinom i obavijestio ga o stavu programskog vodstva, zahtijevajući da se prilog prilagodi profesionalnim standardima, na što je on rekao kako nema ništa protiv, ali da to prepušta autoru priloga. U osobnom razgovoru s autorom Sašom Kosanovićem glavni urednik ponovio je stav, no autor nije bio raspoložen za osobnu intervenciju u prilogu. U poslijepodnevnim satima glavni urednik bezuspješno pokušava doći do Denisa Latina, ostavlja mu poruke na mobitelu bez rezultata pa naziva urednicu emisije 'Latinica' Vesnu Kolmanić. Obavještava je o potrebi kraćenja priloga zbog neargumentiranih optužbi i nedostatka komentara 'druge strane', ona se ne protivi intervenciji, ali nije u prilici da se vrati na HTV i sama to učini.« Kako je protiv HRT-a, a vezano uz priloge objavljivane u »Latinici« »samo u ovom trenutku u tijeku čak trinaest sudskih postupaka s ukupnim zahtjevom za naknadu štete u visini od 3 milijuna i 302 tisuće kuna uz pripadajuće kamate i troškove, poslovno i programsko vodstvo HTV-a«, stoji dalje u priopćenju, »odlučuju da se prilog o dr. Ivi Sanaderu prilagodi pravilima struke i nakon toga objavi.« Nije, dakle riječ o nikakvoj cenzuri nego je obavljen »uobičajeni urednički posao kakav se odvija u svakoj redakciji.« (Dž.Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zvijezde pjevale zaljubljenima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Teško da se itko od stanovnika hrvatske metropole mogao požaliti na ponuđeni zabavni sadržaj tijekom valentinovske večeri. Naime, Nina Badrić je održala svoj prvi samostalni koncert u Velikoj dvorani Doma sportova, njena kolegica Zdenka Kovačiček nastupila je u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, dok je dubrovački glazbenik Ibrica Jusić u pratnji svog psa izašao na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta. Iako su sva tri koncerta bila »dar zaljubljenima« Nina i Zdenka su istu priliku iskoristile kako bi prihod s koncerata donirale u humanitarne svrhe. </p>
<p>Nina je svojim vrhunski odrađenim koncertom »Ljubav za ljubav« definitivno postavila nove standarde kada je riječ o domaćoj estradnoj sceni. Dvoipolsatni koncert obilježile su već dobro poznate Ninine skladbe, ali u novim aranžmanima Ante Gele i Darka Juranovića D'Knocka. Pored svježih aranžmana glazbeni dio priče zaokružio je odličan prateći band. K tome, produkcija koncerta je doista bila na visini - od zanimljivo dizajnirane pozornice, preko posebno osmišljene koreografije Igora Barberića za plesače odabrane na audiciji, do Nine koja se u maniri Madonne nekoliko puta presvlačila za nastup. </p>
<p>No, upravo je manjak originalnosti najveći problem njenog koncerta koji je, iako vrhunski odrađen, podsjećao na nastupe stranih zvijezda kakve već godinama gledamo na televiziji. Prava je šteta da nekoliko tisuća obožavatelja nije na pravi način nagradilo sav Ninin trud pa je atmosfera u dvorani, unatoč svemu, bila prilično mlaka. No, barem je dvorana bila pristojno ispunjena, a prihod s koncerta namijenjen je UNICEF-ovoj akciji »Svako dijete treba obitelj«.</p>
<p>Koncert u ponoć</p>
<p>Donekle drukčiji ugođaj ponudio je koncert Ibrice Jusića koji je započeo točno u ponoć na pozornici zagrebačkog HNK. Svoj valentinovski nastup Ibrica je iskoristio za promociju DVD-a »Amanet & Best Of HNK«. Tim je nastupom Ibrica nastavio niz sjajnih nastupa poput onih na svjetskim festivalima Montreux Jazz Festivalu i Etno Word Festivalu u Oslu. Kako Ibrica ove godine obilježava 40. obljetnicu djelovanja tako je i koncert u HNK bio »prošaran« skladbama iz njegove cjelokupne karijere. To je ujedno i osnovna razlika u odnosu na Ibričin koncert ponuđen na DVD-u, a koji je uglavnom bio oslonjen na repertoar s »Amaneta«.</p>
<p>Humanitarni koncert »Žene za žene« Zdenke Kovačiček u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski okupio je u ponedjeljak brojne ljubitelje neumorne rock dame. </p>
<p>Iako posjetitelji, uglavnom Zdenkini vršnjaci, nisu ispunili sva mjesta u velikoj dvorani, energični nastup svestrane pjevačice ispunio je sva njihova očekivanja. </p>
<p>Izvedbom svog velikog hita »Žena za sva vremena« Zdenka je oduševila prisutne koji su je nagradili burnim pljeskom, a repertoar ispunjen ljubavnim pjesmama vratio je posjetitelje u prošlost.</p>
<p>Na humanitarnom glazbenom događaju, čiji je prihod namijenjen Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava, točnije za obnovu 17 spavaonica ženskog odjela, Zdenka Kovačiček je ugostila Matiju Dedića, Maju Vučić, Gabi Novak, dječji zbor Loptice, ženski zbor Samoborke, Big Band Belica, VIS Lutke, Vanju Liska, Branka Bogunovića Pifa te nezaobilazni Telefon Blues Band. </p>
<p>Na repertoaru koncerta »Žene za žene«, osim poznatih glazbenih uradaka Zdenke Kovačiček interpretiranih jedinstvenim stilom, našle su se i skladbe stranih izvođača. Pjesma Janis Joplin i dvije skladbe Franka Sinatre zagrijale su srca Zdenkinih poklonika. </p>
<p>Dvosatni koncert Zdenka Kovačiček je završila otpjevavši hit »Žena za sva vremena« u čemu joj je pomogla publika. </p>
<p>Antonija Jurica Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zvjezdice napokon dobile dvoranu za vježbanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je Zdravko Šljivac u ponedjeljak navečer probu djevojačkog zbora Zvjezdice, umjesto u prostorijama Hvidre u Slovenskoj ulici, gdje redovito uvježbavaju repertoar, zakazao ispred Gradskog poglavarstva, čini se da je zbor napokon došao do rješenja problema s kojim se suočava već godinama. </p>
<p>Premda postoje već dva desetljeća, Zvjezdice se iz godine u godinu susreću s problemom prostora za vježbanje, a kako je riječ o jednom od najboljih zborova u Hrvatskoj, koji je između ostaloga i službeni dio ansambla HNK, doista je sramotan put kojim su Zvjezdice morale prolaziti. </p>
<p>»Već dulje vrijeme pokušavamo ukazati na problem u Gradskom poglavarstvu, no to nam nikako nije uspijevalo. Stoga smo bili prisiljeni na potez koji je, čini se, napokon urodio plodom«, rekao je Zdravko Šljivac nakon sastanka sa zagrebačkim dogradonačelnikom Milanom Bandićem u utorak ujutro. </p>
<p>»Ustupljena nam je dvorana na Radničkom dolu, koju možemo koristiti idućih šest mjeseci, a dogradonačelnik nam je obećao da će na idućoj gradskoj skupštini naš problem biti zauvijek riješen. Čvrsto vjerujem da će obećanje i održati«, istaknuo je Šljivac. </p>
<p>Posljednjih nekoliko godina Zvjezdice su vježbale u prostorijama Hvidre, ali zbor bi se svaki put suočavao s problemima kada bi dvorana bila zauzeta. A to se, naglašava Šljivac, posljednjih mjeseci događalo sve češće.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Travolta promovirao novi film</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - U utorak navečer u Hollywoodu je svoju svjetsku premijeru doživio film »Be Cool«, dugo očekivani nastavak uspješnog hita »Držite malog« iz polovice devedesetih. Nastavak od originalne ekipe ponovno na ekrane dovodi Johna Travoltu i Dannyja DeVita. </p>
<p>Njima su se pridružili Uma Thurman, na osobni Travoltin nagovor, Vince Vaughn, Harvey Keitel, te mnoge zvijezde koje nemaju previše filmskog iskustva poput Stevena Tylera iz »Aerosmitha« ili Andrea 3000 iz »Outkasta«. </p>
<p>Riječ je o krimiću utemeljenom na romanu Elmora Leonarda. U prvom dijelu Travolta tumači mafijaša koji se odlučuje posvetiti filmskoj umjetnosti, no u drugom se dijelu, razočaran filmom, okreće glazbenoj industriji. Brojne su scene snimane tijekom prave glazbene turneje skupine »Aerosmith«, a mnoge hollywoodske slavne osobe ponovno u filmu tumače same sebe kako bi »Be Cool« bio uvjerljiviji. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Chumbawamba u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kultni band MC 5, pod čijim su utjecajem nedvojbeno nastali Partibrejkersi i Majke nastupit će u zagrebačkoj Tvornici kulture 1. ožujka, dok će glazbu uoči i nakon njihovog nastupa puštati Zdenko Franjić iz izdavačke kuće Slušaj najglasnije. </p>
<p>Riječ je o skupini koju mnogi smatraju jednim od najznačajnijih punk bandova, zajedno s kultnim Stoogesima, a i glazbeni kritičar Zlatko Gall dodijelio im je posebno mjesto u svojoj »Rock enciklopediji«.</p>
<p>No, prije legendarnih veterana u Tvornici ljubitelje dobre glazbe očekuje bitno drugačiji, no svejedno zanimljiv nastup britanskog banda Chumbawamba koji će nastupiti u srijedu u Aquariusu. Taj band je osnovan daleke 1984. godine, no iako su imali nekoliko indie hitova poput »Enough is Enough« iz 1993. godine, tek su krajem devedesetih postigli globalnu prepoznatljivost albumom »Tubthumping«, prodanom u osam milijuna primjeraka. Prošle su godine izdali album »UN«, koji će predstaviti domaćoj publici nastupom u Aquariusu. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jacksonovi odvjetnici kao svjedoke žele pozvati glumce i pjevače </p>
<p>SANTA MARIA</p>
<p> – Odvjetnici američkog pjevača Michaela Jacksona, optuženog za zlostavljanje djece, žele kao svjedoke na suđenju pozvati brojne američke pjevačke i glumačke zvijezde poput Elizabeth Taylor, Diane Ross i Nicka Cartera. Jacksonov odvjetnik Thomas Mesereau u ponedjeljak je na suđenju u Santa Mariji pročitao listu osoba koje želi pozvati da svjedoče. Pjevač Stevie Wonder, voditelj popularnog talk-showa Larry King i muzički producent Quincy Jones također su na toj listi, kao i Jacksonova bivša supruga Debbie Rowe te mladić koji je Jacksona optužio da ga je seksualno iskoristio 1993. godine. Suđenje je u ponedjeljak počelo odabirom porote - između 250 kandidata odabrat će se 12 porotnika i osam mogućih zamjena. Sudski stručnjak za porotu Beth Bonora izjavila je da i obrana i tužiteljstvo moraju biti vrlo pažljivi oko odabira porotnika. »Jasno je da obje strane moraju biti zabrinute. Možda se među porotnicima nađe skriveni 'fan' koji ne želi povjerovati da je Jackson kriv, ili ga za to nije briga, ili ga želi osloboditi. Obrana, također, mora paziti na ljude koji misle da je Jackson tako bizarna i teška osoba da jednostavno mora biti kriv«, kazala je Bonora. Michael Jackson (46) optužen je za zlostavljanje 12-godišnjeg dječaka oboljelog od raka na svom ranču Neverland 2003. Pjevač je odbacio sve optužbe, tvrdeći da je riječ o lažima kojima se želi od njega izvući novac. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Meksička umjetnost osvaja španjolsku</p>
<p>Ove godine na 24. međunarodnoj smotri suvremene umjetnosti sudjeluje oko 2000 umjetnika iz 36 zemalja. Prisutna je 291 galerija, a zemlja gost je Meksiko / Terorizam ne može zastrašiti umjetnost, poručuju organizatori </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Umjetnost nije ustuknulna pred terorizmom. Unatoč snažnoj eksploziji automobila-bombe koja je prošle srijede potresla konferencijski centar u Madridu, nekoliko sati poslije u njemu je otvorena velika izložba suvremene svjetske umjetnosti ARCO 2005. Ove godine na toj važnoj kulturnoj smotri sudjeluje oko 2000 umjetnika iz 36 zemalja, a od 291 galerije prisutne na izložbi, 213 ih je europskih, 24 sjevernoameričkih, 37 latinoameričkih, šest azijskih, a zemlja gost je Meksiko.</p>
<p>Izložbu su, uz izvanredne mjere osiguranja, otvorili španjolski kralj Juan Carlos i meksički predsjednik Vicente Fox, dokazujući da, kako je rekao jedan od organizatora smotre, »terorizam ne može zastrašiti umjetnost«. </p>
<p>Poseban gost ARCO-a 2005. je Meksiko, zemlja s kojom Španjolska, kao »majka domovina« ima duboke povijesne i kulturne veze. »ARCO na meksičkoj granici« i »Meksiko osvaja Španjolsku«, neki su od naglasaka iz španjolskih medija koji su ovih dana posebnim prilozima popratili 24. međunarodnu smotru suvremene umjetnosti (Arte Contemporáneo – ARCO). </p>
<p>Stručna kritika i mediji proglasili su već na početku Meksiko favoritom smotre. Kako procjenjuju neki kritičari, Meksiko »ima najprivlačniji način predstavljanja svoje umjetnosti koja odiše energijom i dinamizmom«. I ovaj put meksička se umjetnost pokazala u širokom spektru – od društveno angažiranog murala do kulturne mješavine s američkim susjedom, ali s neuništivim i prepoznatljivim meksičkim štihom. </p>
<p>Meksiko se predstavio s 270 umjetnika i 21 galerijom, a najviše su pozornosti izazvali djelo »Dvije Fride« kultne meksičke slikarice Fride Kahlo te projekt iz Tijuane »Treća nacija«. Riječ je o replici zida koji su Sjedinjene Države izgradile na svojoj južnoj granici kako bi spriječile Meksikance i Latinoamerikance da uđu u SAD, a u radu na toj instalaciji sudjelovalo je 35 meksičkih umjetnika. </p>
<p>K tomu, u Madridu je prisutna generacija umjetnika iz šezdesetih godina 20. stoljeća, galerija s reprezentativnim djelima osamdesetih te predstavnici »neomeksikanizma« – tzv. mješavine kultura sa sjevera Meksika, čija djela neki nazivaju »transgraničnom umjetnošću«. Na radost mnogih, umjetnička prisutnost Meksika u Španjolskoj ne završava zatvaranjem ARCO – mnoga djela sele se iz Madrida u Bilbao, u Muzej Guggenheim gdje će biti izložena do ljeta ove godine.</p>
<p>A među najprimjećenijim izlošcima je i djelo španjolskog umjetnika Salvadora Díaza »Pas« kojemu je predložak poznata fotografija mučenja iračkih zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Novi natječaj, isti povjerenici</p>
<p>Za razliku od prošle, natječaj Ministarstva kulture ove se godine održava mnogo ranije / Filmovi koji su prošle godine sudjelovali na natječaj mogu se ponovo kandidirati, no o njima će opet odlučivati isti povjerenici </p>
<p>Natječaj za sufinanciranje filmske proizvodnje u 2005. godini što ga je raspisalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske traje do 28. veljače, a rezultati bi se trebali znati već u lipnju. Dakle, Ministarstvo kulture ove se godine požurilo, jer je odluka o financiranju domaćeg filma za 2004. godinu donesena prije četiri mjeseca.</p>
<p>»Učinilo nam se da je mnogo boljim natječaj raspisati početkom godine, a s obzirom na ograničena sredstva koja smo imali za prošlu godinu odlučeno je da se za sredstva Ministarstva mogu natjecati i filmovi koji na prošlom natječaju nisu prošli«, rekao nam je Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture.</p>
<p>Upravo je prošlogodišnji natječaj izazvao prilično burne reakcije u javnosti, a nezadovoljnih izborom savjetnika, odnosno povjerenika za film, bilo je podosta. Jedan od njih je bio i svjetski priznati filmaš, Krsto Papić, koji se natjecao s filmskim projektom »Promaši me, mafijo«. Iako je isprva dopisom reagiralo na Papićevu javnu ogorčenost izborom filmova, Ministarstvo kulture ubrzo se pokazalo i fleksibilnim te autoru naknadno odobrilo sredstva za film, koji se temelji na sudbini nevinoga čovjeka, Zorana Dominija, kojeg je u Bogovićevoj ulici 1999. godine u okršaju ubila zagrebačka mafija. </p>
<p>Ostalim hrvatskim redateljima i producentima nova se prilika za dobivanje državnih sredstava ukazala prilično brzo. No, ovaj put bi ogorčenje filmaša, ne ostvare li ono zbog čega se kandidiraju, moglo biti još veće. O njihovim će filmovima, uz one nove koji pristignu, opet odlučivati isti povjerenici, jer su na tu funkciju imenovani na godinu dana. Akademik Pavao Pavličić i redatelj Dejan Šorak tako će još jedanput odlučivati o dugometražnom igranom filmu, redatelj Zrinko Ogresta o kratkom i dokumentarnom, Darko Kreč o animiranom i Željko Sarić o eksperimentalnom filmu. </p>
<p>S druge strane, filmaši su imali priliku, od prošloga natječaja, prilagoditi i doraditi projekte s kojima će se kandidirati i eventualne propuste ili zamjerke koje su na njih imali povjerenici – ispraviti. No, nema sumnje da će nezadovoljnih biti ponovo i da će se opet povesti pitanje o Zakonu o filmskoj proizvodnji, koji nikako da ugleda svjetlo dana. Ministarstvo kulture iz mjeseca u mjesec obećava, no pomaci se ne vide. Radni su sastanci i javne rasprave najavljivane više puta, no dosad se nisu održale. Ovaj put obećanje djeluje prilično ozbiljno.</p>
<p>»U kontaktu smo sa strukovnim udrugama i krajem veljače bit će održan radni sastanak. Pozvana su društva producenata, redatelja, filmskih djelatnika i pojedinci, te ćemo zajedno utvrditi probleme i obraditi područja koja bi zakon trebao riješiti«, kaže Šestan. Imajući u vidu da svako od društava, ovisno o svojim potrebama, pokušava vodu dovesti na svoj mlin, dakle da ne ostane zakinuto, odnosno da u što većoj mjeri sudjeluju u izradi zakona po kojem će biti u prednosti nad ostalima, Ministarstvo, kao jedini ozbiljni financijer hrvatske kinematografije, zaista nema lagan zadatak.</p>
<p> U kategoriji dugometražnog igranog filma, koji je svima najbolnija točka, na prošlogodišnji je natječaj prijavljeno 65 scenarija, a odabrano je pet filmova: »Sve džaba« Antonija Nuića, »Bijesni pas i socijalistička revolucija« Branka Schmidta, »Karaula« Rajka Grlića, »Ivin rođendan« Tomislava Radića i »Voda Pušća Bistra« redatelja Filipa Šovagovića. Većina tih filmova svoju premijeru čeka na ovogodišnjem Pulskom festivalu, te će se tada pokazati jesu li »savjetnici« u toj kategoriji birali dobro.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Raskoš Justinijanova doba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ravenski antički mozaici« naziv je putujuće izložbe koja se do 5. travnja može razgledati u prostorima Arheološkoga muzeja u Zagrebu. Riječ je o izložbi tridesetak vjernih kopija antičkih mozaika iz 5. i 6. stoljeća koji krase najznačajnije ravenske sakralne objekte – bazilike San Vitale, San Apollinare Nuovo i San Apollinare in Classe, arijansku i neonijansku krstionicu ili pak mauzolej Galle Placidije.</p>
<p>Većina ravenskih mozaika, zajedno s građevinama koje ukrašavaju, nastala je za vladavine bizantskog cara Justinijana koji je u 6. stoljeću nekadašnju rimsku vojnu luku, a kasnije prijestolnicu Zapadnoga Rimskog Carstva, pretvorio u moćno središte Bizantskoga Carstva.</p>
<p> Upravo je zahvaljujući mozaicima iz razdoblja Justinijanove vladavine taj talijanski lučki grad danas ponajviše poznat u svijetu.</p>
<p> Svrha je izložbe, koju je pokrenula Općina Ravenna i tamošnja turistička zajednica, a nastala je u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu iz Zagreba, promicanje talijanske kulturne baštine te poticanje zanimanja za bizantske spomenike koji su obilježili Ravennu. </p>
<p>Ravenski antički mozaici prvi su put predstavljeni hrvatskoj publici još davne 1955. godine, kada su, također na putujućoj izložbi, bili izloženi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Tada je u postav izložbe bilo uvršteno čak sedamdesetak mozaičkih kompozicija iz sedam ravenskih sakralnih objekata.</p>
<p> Inače, projekt izlaganja kopija poznatih ravenskih mozaika počeo je nešto ranije, točnije 1951. godine, kada je priređena jedna takva izložba u Parizu. </p>
<p>To prvo predstavljanje uslijedilo je nedugo nakon što je stvorena zbirka kopija ravenskih mozaika, čiju je izradu pokrenuo istaknuti talijanski povjesničar umjetnosti i jedan od najvećih stručnjaka za ravenske spomenike Giuseppe Bovini. Već više od 50 godina, dakle, traje projekt vrednovanja i predstavljanja toga značajnog korpusa ne samo talijanske već i europske baštine, koji čini sastavni dio spomenika pod Unescovom zaštitom.</p>
<p>Iako se potpuni dojam ovih mozaika dobiva uvidom u cjelinu arhitekture u sklopu koje su nastali, međusobno sučeljavanje nekih od najvrjednijih primjeraka putem kopija dovoljno je da se dobije slika o stilu koji je tada vladao u umjetnosti. Radi se, naime, o tipičnom bizantskom stilu za koji je znakovita obilna upotreba zlatne boje i pojednostavljena modelacija. </p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Otvorena vrata ZKM-a </p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih organizira »Dan otvorenih vrata« u subotu 19. veljače kada će predstaviti sve svoje djelatnosti – od profesionalnog ansambla do Učilišta koje se bavi odgojnim i stvaralačkim radom s djecom i mladeži </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cjelodnevni program koji će se odvijati u prostorima ZKM-a započinje »Kazalištarnicom«, raznovrsnim radionicama polaznika Učilišta i djece iz zagrebačkih vrtića i osnovnih škola, od 11 do 14 sati, i Dramskim i plesnim radionicama od 11 do 12 i od 13,30 do 15 sati. </p>
<p> Revija odlomaka iz najuspješnijih prošlogodišnjih produkcija Učilišta moći će se pogledati od 12 do 13,30 sati, a u 14 sati otvorit će se Bazar Lutkarskoga studija na kojemu će sudionici izvoditi dijelove iz svojih predstava i prodavati proizvode koje su sami napravili. Sav prihod namijenjen je Odjelu onkologije u Klaićevoj bolnici. Interaktivni program koji će oblikovati publika i članovi Dramskog studija ZKM-a »Improvi/mi/zacije« započinje u 18 i traje do 19,30 sati.</p>
<p> Na »Press cocktailu« u 19 sati za urednike i novinare bit će predstavljen plan ZKM-a za sljedećih nekoliko sezona.</p>
<p> Večernji program, u kojemu će redatelj Rene Medvešek i cjelokupni ansambl Zagrebačkoga kazališta mladih izvesti predstavu kojom će uz glumačko umijeće ansambla predstaviti i repertoarne smjernice kazališta, započinje u 20 sati. Nakon toga, u 21 sat, slijede video projekcije najatraktivnijih izvedaba ZKM-a. U isto vrijeme predviđeno je i druženje gostiju s glumcima uz glazbeni program koji će izvoditi članovi ansambla te plesni program za sve prisutne.</p>
<p> Tom manifestacijom, na koju su uz građanstvo pozvani kulturni, politički i gospodarski djelatnici, vodstvo ZKM-a iskazuje želju za »reafirmacijom uloge i misije Zagrebačkoga kazališta mladih u rasporedima hrvatskih kazališta, u svjetlu društva koje se ubrzano mijenja i koje teatar ne treba samo pratiti, već mu je dužan zadavati svoj specifični estetski ritam«. U priopćenju za javnost se nadalje ističe i namjera da to kazalište »bude ponajprije mjesto susreta mladih gledatelja s kazališnim činom gdje bi od pasivnih konzumenata postajali sudionici kazališnog događaja«. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izložba Šime Strikomana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Šime Strikoman u utorak je, od ranih jutarnjih sati, na Trgu bana Jelačića promovirao svoju izložbu fotografija »Vječiti izazov – Jabuka«. Tik pokraj Manduševca prolaznicima su dijeljene jabuke (koje podsjećaju na istoimeni jadranski otok) i pozivnice za otvorenje izložbe, koja će trajati od 15. veljače do 5. ožujka u Galeriji Badrov. »Donijeli smo sto kilograma jabuka, a veći dio već je podijeljen«, rekao je Šime Strikoman. Izložba je posvećena žrtvama tsunamija u Južnoj Aziji. </p>
<p>R. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Ivica: Budem li opet žrtva nekog ću istući</p>
<p>»Na Svjetskom se prvenstvu se organizator poigrao s natjecateljima i izravno iz borbe za medalju izbacio Ivicu i Palandera. Smiješno i najmanje što mogu učiniti jest da nam se ispričaju. No, niti to nisu učinili«, rekao je Ante Kostelić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odmor ne postoji u itinereru hrvatske skijaške reprezentacije. Još se nisu niti slegli dojmovi sa Svjetskog prvenstva, nisu niti proslavljena tri zlata Janice Kostelić, a skijaške snage već ordiniraju Sljemenom i koncentraciju im zaokuplja isključivo nastavak Svjetskoga kupa. Posljednja četiri tjedna Svjetskogs kupa posebno će biti zanimljivi iz perspektive Janice Kostelić, koja ima priliku i treći put u karijeri osvojiti Svjetski kup. No, kao nikad dosad zajamčena joj je najveća dramatika što ilustrira pogled na ukupni redoslijed: Poutiainen 902 boda, Kostelić 879, Pärson 856 i Götschl 804... </p>
<p>– Nedostaje mi snage, očito mi još nekoliko dana treba za konačni odmor. Ali, posljednja tri dana su mi dobro došla, rekla je Janica i najavila skorašnji dvoboj idućeg vikenda u švedskom Ĺreu, gdje će skijašice voziti veleslalom i superveleslalom. </p>
<p>– Dugo nisam nastupala u tim disciplinama, pa ne mogu biti konkretna oko izjava. Na SP-u nisam nastupala upravo u te dvije vožnje i dok mi za superveleslalom uopće nije žao propuštanja, u veleslalomu stvarno nisam mogla niti uz najveću volju voziti, makar sam htjela. </p>
<p>I dok za Janicu ne treba strahovati kako će ekspresno izaći iz krize koju je izazvala bolest u Santa Caterini, Ivica još emotivno proživljava ispadanje u slalomu na Svjetskom prvenstvu. </p>
<p>– Do idućeg četvrtka sam u Zagrebu na treninzima. Da, još me drži ljutnja zbog događaja u Bormiju. Sad s nestrpljenjem čekam Olimpijske igre u Torinu da vidim hoće li ponovno zabrljati oko organizacije utrke. Ako opet ja budem među žrtvama, mislim da ću nekog istući, rekao je Ivica. Najogorčeniji među svima je, naravno, bio Ante Kostelić, koji je još jednom paljbu uperio prema FIS-ovoj organizaciji i domaćinu SP-a.</p>
<p>– Često ću se u pričama vraćati u Schladming, gdje je ispisana potpuno smiješna priča. Jedini je važni parametar u skijanju vrijeme, a ono nije funkcioniralo na toj utrci. Takva utrka istog trenutka mora biti prekinuta i prozvana neregularnom. No, u skijanju je očito svašta moguće i ista pravila ne vrijede za sve. Recimo, u formuli 1 je nemoguća takva odluka. Također, na Svjetskom se prvenstvu organizator poigra s natjecateljima i izravno iz borbe za medalju izbaci Ivicu i Palandera. Smiješno i najmanje što mogu učiniti jest da nam se ispričaju. No, niti to nisu učinili, rekao je Ante i nakratko se dotaknuo sljedećih Janičinih nastupa. </p>
<p>– Nećemo ludovati glavom bez obzira, ali naravno da nas zanima osvajanje Svjetskoga kupa. </p>
<p>Janica Kostelić u Ĺre će otputovati u četvrtak ujutro, a utrke su na rasporedu 19. i 20. veljače. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kranjčar u Beč zove i Rapaića? </p>
<p>»Rapaića znam i volim kao igrača, a to što ga nisam dosad zvao treba objašnjavati činjenicom da tri mjeseca nije imao klub«, kaže Kranjčar koji i dalje računa na Stipu Pletikosu iako ovaj nije na popisu 29 igrača s kojima će Šahtar nastupiti u Kupu Uefa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Kranjčar objavio je popis 21 reprezentativca koji će konkurirati za prijateljsku utakmicu protiv Austrije u Beču 2. ožujka. Međutim, taj će se popis najvjerojatnije još mijenjati s obzirom na to da mnogi igrači s popisa tog dana imaju važne utakmice za svoje klubove, a budući da 2. veljače nije službeni Uefin termin za prijateljske utakmice, tako valja očekivati i otkaze. </p>
<p>Na Kranjčarevu su popisu sljedeći igrači: Didulica (Austrija Beč), Vasilj (Dinamo, Butina Club Brugge), Pletikosa (Šahtar), Tudor (Siena), Tokić (GAK), Živković (Stuttgart), Tomas, (Galatasaray), Šimunić (Hertha), Bošnjak (Dinamo), Pranjić (Dinamo), Šerić (Lazio), Vranješ (Stuttgart), N. Kovač (Hertha), Ivan Leko (Hajduk), Kranjčar (Hajduk), Pršo (Rangers), Eduardo (Dinamo), Olić (CSKA Moskva), Bjelanović (Lecce) i Srna (Šahtar). </p>
<p>– Odmah smo znali da nam ta utakmica nosi teškoće. Znali smo da nećemo moći računati na određeni broj igrača koji tih dana moraju nastupati za svoje klubove. Neke od njih smo pozvali tek toliko da vidimo reakcije klubove. Nema sumnje da ćemo aktivirati i neke pretpozive, iako nismo nabrojali igrače koje bismo mogli zvati ako netko odustane. Do kraja tjedna više će se znati tko će odustati i koga ćemo pozvati, rekao je Kranjčar, koji u srijedu putuje u Kanadu na poziv hrvatskog veleposlanstva i hrvatske iseljeničke zajednice u Torontu: </p>
<p>– Iskoristit ću tu priliku i vidjeti u kakvom su stanju hrvatski nogometni klubovi na sjevernoameričkom kontinentu. Susrest ću se i sa stožerom kanadske nogometne reprezentacije i vidjeti kakvih naših momaka ima tamo. </p>
<p>Kako sam Kranjčar kaže, i utakmica s Austrijom i nedavni dvoboj protiv Izraela poslužit će da se vidi na koje se sve igrače može računati kao pričuve za reprezentaciju. Stoga i pozive Vasilju, Bošnjaku i Šeriću treba promatrati u takvom ozračju. Na pitanje prati li Rapaića, koji ponovno, i to ne loše igra za Standard iz Liegea, Kranjčar je odgovorio: </p>
<p>– Kako će se stvari razvijati, jer će biti otkaza s ovog popisa, možda Rapaića pozovem već i za ovu bečku akciju. No, pritom nisam podlegao pritisku medija. Rapaića znam i volim kao igrača, a to što ga nisam zvao treba objašnjavati činjenicom da Rapaić tri mjeseca nije imao klub. </p>
<p>Pričao je još Kranjčar o Pletikosi, koji u Šahtaru nije prijavljen među 29 igrača za nastupe u Kupu Uefa, tvrdeći da na njega u reprezentaciji i dalje računa. O Oliću ima informacije da se dobro oporavlja. </p>
<p>– Nema sumnje da ćemo u Beču sastaviti respektabilnu momčad, ne treba se bojati za rezultat. Bit će to prava prilika da iskušamo igrače koji su nam u ovom trenutku zanimljivi. </p>
<p>Novosti oko budućega reprezentativnog programa kažu da je pod velikim upitnikom najavljena prijateljska utakmica Hrvatske i Australije u Londonu 8. lipnja. Kako kaže glavni tajnik Zorislav Srebrić, ta utakmica i nije toliko zanimljiva našoj vrsti, jer se programski ne uklapa u raspored (četiri je dana ranije kvalifikacijski dvoboj protiv Bugarske u Sofiji), a uz to hrvatska reprezentacija ima standarde od kojih ne odustaje. Uglavnom, u Beču će biti zanimljivo, šarolik sastav hrvatske reprezentacije suprotstavit će se na Prater stadionu ambicioznoj austrijskoj momčadi. </p>
<p>– Nećete biti razočarani, najavljuje Kranjčar.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamova kičma još je uvijek krhka</p>
<p>Neki su »popravci« u Dinamovoj momčadi nužni, a krajnji je rok 26. veljače kada starta proljetni dio sezone. Odgovor na to što i kako treba korigirati, trener Lončarević zasad pokušava odgonetnuti u Medulinu. Maksimirska se družina ondje nalazi na završnom »glancanju« koje će trajati do kraja vikenda </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi vratar ozlijeđen, obrana klimava i »širokogrudna« prema protivničkim napadačima, vezni red na udaru trenerove kritike, glavni napadač u vidljivo slaboj formi, neuvjerljivi rezultati u pripremnim nastupima... Kičma Dinamove momčadi u svitanje proljetnog dijela sezone <FONT COLOR="#CC3300"><b>doima</b></FONT> se, dakle, savitljivom i nestabilnom kao u kakvog lelujavog, pripitog veseljaka.</p>
<p>Istina, pripreme maksimirskih nogometaša nisu obilježene samo brigama i problemima, postoje tu i elementi koji treneru Iliji Lončareviću rasplamsavaju optimizam. Uostalom, i sam je naglasio zadovoljstvo pristupom i napornim radom cijele momčadi na nedavnim dvotjednim pripremama u Španjolskoj, bez obzira na to što mu rezultati u ogledima protiv nekoliko jakih i uglednih europskih momčadi baš i nisu bacali smiješak na lice. Naposljetku, jasno je da je u takvim, pripremnim dvobojima znatno bitnije uigravanje momčadi nego konačni rezultat. Kako god bilo, neki su »popravci« nužni, a krajnji je rok 26. veljače, dakle dan kada Dinamo na svom terenu dočekuje momčad Zagreba u 19. kolu, na startu proljetnog dijela sezone.</p>
<p> Odgovor na to što i kako treba korigirati, trener Lončarević zasad pokušava odgonetnuti u Medulinu. Maksimirska se družina ondje nalazi na završnom »glancanju« koje će trajati do kraja vikenda. A kako uopće izgleda struktura momčadi na ovim pripremama? </p>
<p> Vratari: Vasilj se ozlijedio u spomenutom dvoboju protiv Intera, i to u sudaru s donedavnim suigračem Zekićem. Vasiljev nastup protiv Zagreba ipak nije pod upitnikom. A i da jest, »plavi« imaju vrlo dobro rješenje u donedavno standardnom Ivanu Turini ili pak mladom Filipu Lončariću. </p>
<p> Obrana: Povratak Sedloskog iz Koreje i Cesara s posudbe u ljubljanskoj Olimpiji maksimirski čelnici smatraju najvećim pojačanjem za proljeće. Takvom će se stavu malo tko suprotstaviti i vjerojatno će svaki pratitelj maksimirskih zbivanja energično ustvrditi da će povratak spomenutog dvojca i te kako očvrsnuti Dinamov derutni obrambeni zid. Ipak, »plava« je obrana na ovim pripremama pokazala neke stare navike iz jesenskog dijela sezone kad je protivničkim napadačima velikodušno oslobađala koridore prema svojim vratima. U posljednjoj utakmici protiv Drave je, pak, obrambeni red, kako kaže Lončarević, odigrao besprijekorno. Pitanje je, nadalje, hoće li se momčad uspjeti prilagoditi na Lončarevićev omiljeni 4-4-2 sustav.</p>
<p>Vezni red: Maksimirski je trener nedavno iskritizirao vezni red, posebno nakon dvoboja protiv Zaprešićana, dodavši da je jedino zadovoljan - Edinom Mujčinom. Najstariji, a u ovome trenutku i najbolji Dinamov nogometaš (zbog čega ga struka zaobilazi pri izboru kapetana?) neće moći zaigrati protiv Zagreba zbog žutih kartona. Pod upitnikom je i nastup Jasmina Agića zbog bolova u gležnju. Ključna figura u srednjem redu trebao bi biti Luka Modrić, bivši Dinamov junior koji se ove zime vratio s posudbe u Interu gdje je sjajnim nas tupima postao i svojevrsni hit hrvatskog nogometa. Dakako, veliko je pitanje kako će reagirati u Dinamu, ponešto zahtjevnijoj sredini od one zaprešićke i kako će se, naposljetku, nositi s epitetom nasljednika Nike Kranjčara. Maksimirski čelnici upravo njega guraju pod medijske reflektore, kličući pritom da je Modrić bolji igrač od donedavnoga kapetana.</p>
<p>Napadači: Trener Lončarević zasad najviše hvali Zahoru i Ljubojevića. No, teško je vjerovati da će iz standardne postave iskliznuti reprezentativac Eduardo da Silva. Istina je da je maksimirski Brazilac trenutačno u slabijoj formi, što je, kao i kod nekih drugih igrača, uvjetovano zamjetnim umorom. No, Eduardo je dosad već pokazao da mu propeleri prorade kad je najbitnije - nakon priprema. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nogometnim dužnicima umjesto suspenzija kazneni bodovi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Konačno je razriješena dvojba kako će se tretirati klubovi koji zbog različitih vrsta dugova mogu biti suspendirani i time ugroziti svoje nastupe. Na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza zaključeno je da se klubovima više ne prijeti kaznama ili utakmicama neigranja nego će se zbog svakoga promašenog roka pri vraćanju duga klubu oduzimati po bod. Bila je to tek jedna od zanimljivosti sjednice Izvršnog odbora HNS-a, koja je rijetko kada bila tako ekspeditivna: </p>
<p>– Ono za što nam je u načelu trebalo najmanje tri sata apsolvirali smo za manje od dva, a sve zahvaljujući stručnim službama, njihovoj savjesti i preciznosti, tumačio je Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a. </p>
<p>Iz obilne ponude informacija valja također istaknuti i onu koja se neizravno odnosi na unapređenje sudaca. Tako je zaključeno da najneuspješniji suci u ovom prvenstvu neće moći biti na sudačkom popisu za iduću sezonu. Popis će se, dakako, znatno suziti, što pretpostavlja i zagovaranje kvalitete. Čujemo da su neki članovi Izvršnog odbora to pravilo zagovarali već u ovoproljetnom nastavku, ali je stajalište da je bolje trenutačno ne ulaziti u drastičnije lomove i zahvate. Sve se to odnosi i na delegate. </p>
<p>Usvojen je i prijedlog odluke o sustavu natjecanja, i to nakon što je prošao široku javnu raspravu. Konsenzusom je usvojena ideja da od iduće sezone Prva liga i dalje ima 12 klubova, jedinstvena Druga liga 16 te da budu četiri treće lige. </p>
<p>S mnogo su ponosa izneseni podaci o poslovanju Saveza, što je obavio Pero Šarić, član Izvršnog odbora i predsjednik Komisije za materijalno financijsko poslovanje. Iznio je i konkretne brojke, pa je tako u protekloj godini ostvareno nešto više od 83 milijuna kuna prihoda, a rashoda je 63,876.768 kuna. Zanimljiva je i struktura prihoda: 52 je posto od sudjelovanja na europskom prvenstvu, 28 posto od sponzorskih ugovora, osam posto su Fifine i Uefine dotacije, a među ostalih je 12 posto i prihod iz prodanih ulaznica. </p>
<p>Usput je Zorislav Srebrić posebno pohvalio Hrvatski olimpijski odbor, jer se konačno sjetio da i on izvrši svoju obavezu prema HNS-u te naznačio na Rusanovu 1,1 milijun kuna na ime priprema olimpijske reprezentacije. </p>
<p>Treba istaknuti da se prijedlogom izmjene Statuta ukidaju zborovi trenera i sudaca na razini Nogometnog saveza, pa se ti zborovi spuštaju na županijsku razinu. U sferi izmjena pravilnika o licenciranju važan je i stavak o broju trenera koji tijekom natjecateljske sezone imaju pravo promijeniti klub. Po tom pravilu klub mogu promijeniti samo dva trenera, a i trener tijekom natjecateljske sezone može promijeniti samo dva kluba. Iz područja kalendara natjecanja, koji je također usvojen, zanimljiva je odredba Uefe i Fife koja na proljeće 2006. godine umjesto dva termina za prijateljske utakmice preporučuje samo jedan. Ta je odluka bitna za sudionike Svjetskog prvenstva, budući da je dosadašnja praksa pokazala da su reprezentaciji potrebne najmanje tri pripremne utakmice. Ujedno, sva nacionalna prvenstva za zemlje koje su se plasirale na Svjetsko prvenstvo moraju te godine završiti do 15. svibnja. </p>
<p>Glavni tajnik Zorislav Srebrić iskoristio je priliku za jedan demanti. U jednom je našem dnevnom listu, naime, podrugljivo napisano kako je podatak da je Hrvatska na Fifinoj ljestvici rangirana među 20 najboljih nogometnih saveza izmišljotina: </p>
<p>– Mogu vam pokazati da je spomenuti podatak objavljen u izdanju »Fifa World Raporta«, koje je uručeno na Fifinoj gala večeri krajem godine. Ondje sve jasno piše, pa nam je žao što se s defetističkim tonovima prilazi tamo gdje to nije potrebno. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pletikosa: Na internetu sam doznao da me klub nije prijavio</p>
<p>DONJECK</p>
<p> – Stipe Pletikosa, hrvatski nogometni reprezentativni vratar, defitivno je rasčistio da svoj nogometni put mora tražiti izvan Šahtara iz Donjecka. Nadao se da će nakon jesenske polusezone koju je proveo kao gledatelj doći u priliku boriti se za mjesto među vratnicama, međutim čelnici kluba ga nisu prijavili za europska natjecanja. Tako će Pletikosa nakon što je pasivno pratio nastupe svog kluba u Ligi prvaka sada biti promatrač Šahtarovih ogleda u Kupu Uefa protiv Schalkea 04. Pletikosa ne skriva razočarenje, a ne može ni doći do odgovora što se dogodilo. </p>
<p>– Razočaran sam, kako ne bih bio. Puno sam očekivao od ove polusezone, dobro se spremao i što je najvažnije, branio dobro na pripremnim utakmicama. Pokušao sam razgovarati s trenerom Lucescuom ali me on upućivao na predsjednika Ahmetova. Na kraju sam tek na internetu doznao da me klub nije prijavio. Problem mi je što je prijelazni rok prošao, bilo bi najbolje da me puste. Moram priznati da je ovo što se događa za mene veliki problem i moram vidjeti što ću uraditi, kazao je Pletikosa. </p>
<p>Podsjetit ćemo da je Pletikosa u Šahtar došao iz Hajduka prije otprilike godinu i pol dana, i dok je prva sezona prošla bez problema od kada se ozlijedio (zadobio rupturu mišića pred početak Europskog prvenstva) nikako da vrati stare pozicije. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Veliki planovi za razvoj hokeja na ledu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Zagrebu je održan Razvojni kamp Međunarodnoga hokejaškog saveza (IIHF). Kamp je podijeljen na tri razine edukacije: za igrače do 16 godina, gdje su se unapređivale vještine igrača, trenere i suce. Pod stručnim je vodstvom vodećih instruktora IIHF-a sudjelovalo stotinjak mladih hokejaša iz Hrvatske i zemalja regije. Predsjednik našeg saveza hokeja na ledu Nikola Švigir bio je više nego zadovoljan kampom: </p>
<p>– Nakon tri godine čekanja uspjeli smo dobiti organizaciju regionalnoga kampa. Od goleme je važnosti za naš hokej napraviti sustavnu organiziranu edukaciju našeg hokeja, od igrača do sudaca i trenera.</p>
<p> Zbog organizacije smo odgodili neke ligaške utakmice, ali je dobitak za sve nas nemjerljiv. </p>
<p>Direktor kampa Pascal Stucki bio je pozitivno iznenađen viđenim: </p>
<p>– Ovo je bilo pozitivno iskustvo za mlade igrače, ali i za nas instruktore. Zadovoljan sam radom tijekom čitavoga kampa. Program smo započeli 2000. godine, krenuli smo s radom kampova u šest zemalja, proširili smo ga na Litvu i Latviju, a sada i na Hrvatsku. U sezoni održavamo dva kampa i svakako ću preporučiti Zagreb za organizaciju sljedećeg. Najbitnije je spomenuti da ovo nije samo kratka edukacija nego sustavni program, iz kojeg je u proteklih pet sezona izašlo čak 16 igrača koji su izabrani na NHL »draftu«. </p>
<p>Instruktor trenera Rolf Altorfer također je dijelio zadovoljstvo učinjenim: </p>
<p>– Naravno, nakon samo tjedan dana rada nije moguće vidjeti veći napredak. Bio je dug tjedan, naporno smo radili i s trenerima, mislim da smo im mnogo pomogli. Vidio sam želju kod hrvatskih trenera i najbitnije je da nastave s radom kakav je bio u kampu. </p>
<p>Tajnik Hrvatskog saveza hokeja na ledu Milan Vukelić dodao je da je kamp samo mali doprinos u planovima razvoja našeg hokeja: </p>
<p>– Ovime ne završavamo s razvojem hokeja, organizirat ćemo seminare i predavanja za ostale trenere, pokriti ćemo različite dobne kategorije igrača da svi prođu kroz ovakav program IIHF-a. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sesar otišao iz Cibone! </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od utorka Josip Sesar više nije član Cibone, novi je udar u »tornju«, nakon štrajka igrača i odlaska Andrije Žižića. Dok su u klubu razmišljali o predstojećoj završnici Kupa Krešimira Ćosića i pripremali se za drugi krug Eurolige, na stol je stigla obavijest Sesarovih menadžera o odlasku Cibonine »desetke« iz momčadi hrvatskog prvaka. </p>
<p>Prema ugovoru, koji je u nekim stavkama identičan onom Andrije Žižića i koji maksimalno štiti igrača, Cibona će Sesaru morati isplatiti preostali ugovor, dakle i novac za sljedeću sezonu te dugove i predviđene penale tako da je klub iz Savske još jednom izvukao deblji kraj. </p>
<p>Josip Sesar se oglasio službenom izjavom: </p>
<p>– Nezadovoljan sam statusom kod uprave kluba i trenera Anzulovića. Iako sam nominalno bio član prve petorke, takav status nisam imao kod trenera. Stvari su se za mene dramatično pogoršale nakon dolaska Geralda Fitcha i odlučio sam otići iz kluba. </p>
<p>Dakle, kako se i naslućivalo, razlog Sesarova odlaska nije niti ponuda nekoga drugoga kluba niti je presudilo nezadovoljstvo dugovima. Isključivi je razlog odlaska loš odnos s Anzulovićem, koji je kulminirao nakon utakmice u Širokom Brijegu. Sesar je prethodne tri utakmice, što je važno u cijeloj priči - dok je Fitch bio ozlijeđen, odigrao vrlo dobro (Climamio, Union Olimpija, Šibenka), no nakon zalječenja koljena Amerikanac je opet bio u prednosti pred Sesarom u momčadi. Bezazleno pitanje o Sesarovoj igri u Širokom iziritiralo je Cibonina trenera u ponedjeljak. Tad još nismo znali zbog čega. No, sve je postalo jasno u utorak kada je iz »tornja« zbog sukoba s trenerom otišao još jedan cibos. Prošle godine to je bio Slaven Rimac, no iako su ishodi isti, odlasci Rimca i Sesara ipak su dvije različite priče. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pobjeda Cibone u sjeni problema </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četvrtfinalni dvoboj Kupa Krešimira Ćosića u kojem su košarkaši Cibone sa 92-85 (41-35) pobjedili Dubrovnik ostao je u sjeni odlaska Josipa Sesara iz »tornja«. Cibosi su, bez spomenutog Sesara, bolesnog Rozića, Žuže koji nema pravo nastupa i Vrankovića koji nije igrao, izborili završni turnir Kupa, no pred njima još je mnogo problema. </p>
<p>Dubrovčani, s čvrstom obranom i jasnim akcijama u napadu, u Zagrebu su pokazali zbog čega su vodeći sastav Ožujsko A-1 lige. Kasnije ih je nadvisio ponovno odlični Marton Bader (27 poena, 11 skokova) te energični i precizni Marko Popović (30 poena, 5-9 šut za tricu). Momčad u kojoj najskuplji igrač zarađuje prosječnu hrvatsku plaću, a većina igrača radi dodatne poslove ili studira, imala je u 39. minuti zaostatak 82-88, a tada je Vreća je promašio tricu za moguću senzaciju. No, i bez toga, Dubrovčani su otišli prezadovoljni iz Draženovog doma. – Htjeli smo odigrati što bolje u prvoj službenoj utakmici protiv Cibone. Pružili smo maksimum, a posebno me veseli što smo nadskakali domaćina, kazao je trener Dubrovnika Darko Kunce. </p>
<p>Najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić našla je vremena doći na utakmicu cibosa, svojih sportskih ljubimaca, što je lijepa gesta svježe trostruke svjetske prvakinje. • KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP – DUBROVNIK 92-85 (21-12, 20-23, 33-23, 18-27)</p>
<p>CIBONA VIP: Omerhodžić 3, LONGIN 9 (2-2), FITCH 10 (3-4), ŠTIMAC 12 (3-4), Bader 27 (9-10), POLJAK, Morović 1 (1-2), POPOVIĆ 30 (7-9), Vranković. Krstić. </p>
<p>DUBROVNIK: Radić, SELMANOVIĆ 26 (2-2), Mišić 3, Karač, GLAVINIĆ 16 (3-4), VRANJEŠ 7 (0-2), Hajdić, GAURINA, LUČIĆ 4 (0-2), Vreća 10 (5-8), Bjelogrlić 8, Spahija 11 (5-6). </p>
<p>SUCI: Šarac (Osijek), Vovk i Peić (oba Slavonski Brod). GLEDATELJA: 150. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marton BADER. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Libanonu prijeti erupcija građanskog rata </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush šokiran i ljut zbog ubojstva bivšeg libanonskog premijera </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši libanonski premijer Rafik Hariri u ponedjeljak je poginuo s još najmanje 13 ljudi u razornom atentatu u Bejrutu (oko 120 ranjeno). Napad je doveo tu malu sredozemnu zemlju (10.400 četvornih kilometara) u stanje pravog šoka. Naime, mnogi Libanonci se sada sa strepnjom pitaju: hoće li Haririjevo ubojstvo ponovo pokrenuti građanski rat koji je u toj zemlji bjesnio prije 15 godina? Vojska je stavljena u stanje maksimalne borbene pripravnosti.</p>
<p>Bivši sunitski premijer Hariri na svibanjskim se izborima pripremao nastupiti na platformi UN-ove rezolucije 1559 kojom se zahtijeva povlačenje svih stranih snaga iz zemlje, uključujući i sirijske. Za vrijeme svoga mandata došao je u sukob s prosirijski nastrojenim predsjednikom Libanona Emilom Lahudom pa je u listopadu podnio ostavku. Zalagao se i za razoružanje brojnih milicija u zemlji, među kojima je i Hesbollah.</p>
<p>Inače, malo poznata teroristička skupina »Podrška i džihadu« preuzela je odgovornost za atentat na Rafika Haririja. Sirijski predsjednik Bashar al Assad, čija zemlja u Libanonu ima oko 14.000 vojnika, oštro je osudio atentat. Al Assad je pozvao libanonski narod da odbace sve one koji, kako je rekao, pokušavaju posijati podjele i obnoviti sukobe. Sirija je, nešto ranije odbacila špekulacije da je odgovorna za Haririjevo ubojstvo. Suleiman Franjieh libanonski ministar unutarnjih poslova izjavio je novinarima da će se libanonski izbori održati u svibnju, kako je i predviđeno, bez obzira na ubojstvo bivšeg premijera. </p>
<p> Prema libanonskom ustavu predsjednika države daje kršćanska, a premijera muslimanska arapska zajednica. Francuski predsjednik Jacques Chirac, koji je bio osobni Haririjev prijatelj, pozvao je da se povede međunarodna istraga kako bi se u potpunosti rasvijetlilo ubojstvo bivšeg libanonskog premijera. Glasnogovornik Bijele kuće rekao je da je predsjednik George W. Bush šokiran i ljut zbog atentata na Haririja. Žaljenje i sućut zbog Haririjevog ubojstva izrazile su i mnoge druge zemlje, posebice arapske.</p>
<p>Washingtonska administracija i UN protivile su se odluci libanonskog parlamenta da se, pod pritiskom Sirije, produži predsjednički mandat Emila Lahuda. Bivši premijer Hariri i sam je održavao bliske veze s režimom u Damasku, ali je podnoseći listopadsku ostavku rekao da ne može surađivati s predsjednikom Lahudom.</p>
<p>Hoće li Haririjeva smrt ponovo probuditi utihli vulkan građanskog rata ili će se pokrenuti istraga i primjereno kazniti ubojice - još je teško dokučiti. Sigurno je, međutim, da će smrt Haririja ostaviti golemu pustoš, ali i posljedice na libanonskoj političkoj sceni. Za nadati se ipak, da će mnoge zdrave snage sadašnje libanonske zbilje, uz potporu međunarodne zajednice, nadvladati prazninu nastalu Haririjevim ubojstvom, te zadržati kormilo zemlje u smjeru kojim ga je čvrsto držao bivši premijer. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Italija priprema proglašenje zaštićenog ekološkog pojasa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Talijanska vlada poslala je u parlamentarnu proceduru nacrt zakona o uspostavi zaštićenog ekološkog pojasa. Predstavljajući tekst nacrta u odboru za kulturu, znanost i obrazovanje, Ernesto Maggi kazao je u ponedjeljak da se potreba za donošenjem takvog zakona pokazala nakon što su zemlje Sredozemlja poput »Španjolske, Francuske i Hrvatske već uspostavile vlastite pojaseve na temelju međunarodnog pomorskog prava i posebno Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. godine«.</p>
<p>Unutar zaštićene ekološke zone, stoji u nacrtu, zakoni talijanskog prava kao i Europske unije primjenjivali bi se i na brodove pod stranim zastavama, kao i na strance. Zakon se ne bi primjenjivao na ribolovnu aktivnost. Zasad nije jasno hoće li Italija svoj ekološki pojas proglasiti na cijelom području izvan svog teritorijalnog mora, dakle, i u Jadranu. Tom talijanskom najavom posebice je zabrinuta slovenska oporba. Bivši ministar u Ropovoj vladi Marko Pavliha najavio je da će u ponedjeljak na sjednici parlamenta postaviti pitanje Janšinoj vladi »kako misli reagirati na talijanske namjere, osobito ako Italija pojas proglasi i na Jadranskome moru«. </p>
<p>Inače, nacrt talijanskog zakona o zaštićenom ekološkom pojasu napisan je prije dvije godine, a njime se predviđa zaštita mora od onečišćenja u slučaju ekoloških incidenata. Tim pojasom Italija bi, kako je obrazloženo, stvorila »adekvatan pregovarački položaj za stvaranje budućih bilateralnih sporazuma sa zemljama koje su već donijele takve zakone«.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Žužul: Hrvatska ima odgovore na sve </p>
<p>LUXEMBOURG</p>
<p> – Hrvatski ministar vanjskih poslova u ostavci Miomir Žužul u utorak je potvrdio da Hrvatska priprema odgovor na cirkularno pismo glavne haške tužiteljice Carle del Ponte u kojemu je ministre vanjskih poslova zemalja EU-a upoznala s argumentima o ocjeni da ne postoji puna hrvatska suradnja s Haaškim sudom (ICTY).</p>
<p> Glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann potvrdila je za Hinu da je Del Ponte uputila prošloga petka, preko luksemburškog predsjedništva EU-a, pismo šefovima diplomacija zemalja članica, ali je odbila komentirati njegov sadržaj.</p>
<p> Žužul je izjavio da Hrvatska ima odgovor na sve tvrdnje iznesene u pismu tužiteljice dodajući da se u njemu govori o propustima iz 2001. kada je podignuta optužnica ICTY-ja protiv generala Ante Gotovine, dok se za novije razdoblje umjesto argumenata iznose procjene i spekulacije.</p>
<p> »Pismo će sadržavati sve činjenice na koje Hrvatska mora reagirati kako bi demonstrirala da ispunjava svoje obveze«, izjavio je Žužul za Hinu u Luksemburgu. Kako se saznaje, pismo se priprema u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova, a bit će upućeno predsjednicima vlada zemalja EU-a.</p>
<p> Carla del Ponte prošlog tjedna izvijestila je luksemburško predsjedništvo EU-a o suradnji Hrvatske s ICTY-jem. Luksemburški premijer Jean Claude Juncker izjavio je nakon razgovora s Del Ponte da još nije donesena konačna odluka o početku pristupnih pregovora s Hrvatskom, ali da će oni početi 17. ožujka samo ako general Gotovina do tada bude predan Haaškom sudu, a u suprotnom će se čekati da Hrvatska ispuni svoju obvezu pune suradnje s Den Haagom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prije useljenja, stranci na HIV-testiranju </p>
<p>Kako bi se zaštitilo javno zdravlje na Otoku, oporbeni konzervativci predlažu strože mjere za strance koji dolaze izvan Europske unije, a žele se doseliti u Britaniju</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Stranci koji žele dobiti posao u Britaniji trebali bi se obavezno podvrgnuti testovima za tuberkulozu i virus HIV, uzročnik AIDS-a, predlaže britanska Konzervativna stranka. Oporbeni konzervativci smatraju da bi se te mjere trebale odnositi na sve strance koji dolaze izvan zone Europske unije, kako bi se zaštitilo javno zdravlje na Otoku. Riječ je o još jednom potezu uperenom protiv useljavanja – koje postaje dominantnom političkom temom u Britaniji.</p>
<p>Konzervativci tvrde da su slične mjere već na snazi u Kanadi, Novom Zelandu i Australiji. Konzervativni vođa Michael Howard kaže da je »nužno uvesti zdravstvenu provjeru za ljude koji dolaze živjeti i raditi u Britaniji«. On tvrdi da su »gotovo dvije trećine ljudi s tuberkulozom rođeni u inozemstvu«. Konzervativci također iznose podatak da u Velikoj Britaniji 80 posto heteroseksualaca zaraženih AIDS-om potječe iz neke od afričkih zemalja. </p>
<p>Prema novim konzervativnim prijedlozima, osobe koje se žele nastaniti u Britaniji, a potječu izvan EU, morale bi najprije »dokazati da imaju prihvatljivu razinu zdravlja«. </p>
<p>U to ime morat će obaviti zdravstveni pregled, zatim rentgensko snimanje pluća, kako bi se utvrdilo da nemaju tuberkulozu - osim kod djece i trudnica, te testove za hepatitis i HIV – kod svih osoba starijih od 16 godina. (Osobe koje potječu iz zemalja gdje je tuberkuloza raširena, morale bi na rentgensko snimanje pluća ako dolaze u Britaniju na više od šest mjeseci.)</p>
<p>Strancu kod kojeg se utvrdi tuberkuloza automatski bi bila odbijena viza. Kod osoba zaraženih hepatitisom ili virusom HIV molbe za useljavanje rješavale bi se pojedinačno. Glavno mjerilo bilo bi je li određena osoba opasna za javno zdravlje, koliko će Britaniju koštati njeno liječenje, te, napokon, je li sposobna obavljati posao za koji se prijavila.</p>
<p>Vladajući laburisti također su već predložili obavezni pregled svih potencijalnih doseljenika iz područja s mnogo tuberkuloze – uz zabranu ulaska za oboljele. </p>
<p>Konzervativci su nedavno najavili da će u slučaju dolaska na vlast uvesti i bodovni sustav za ekonomske useljenike - s najviše bodova za deficitarne struke. Također predlažu sporni sustav kvota za azilante. Bodovanje useljeničkih molbi najavljuju i vladajući laburisti. Jedni i drugi otimaju se, dakle, za naklonost britanskog javnog mnijenja, koje doseljavanje stranaca na Otok sve više doživljava kao problem. Posebno oštar pristup imaju konzervativci, ali jedna BBC-jeva anketa otkrila je da to podržava dvije trećine upitanih Britanaca. </p>
<p>Mark Oaten, glasnogovornik oporbenih Liberalnih demokrata, žali se da je eskalirao »rat riječima oko azila i useljavanja, koji se vodi između konzervativaca i laburista«. Grupe za zaštitu doseljenika podsjećaju pak da Britanija operira u globalnom gospodarskom ozračju. One tvrde da će ponižavajući zdravstveni testovi (koje bi ljudi morali i sami platiti) odbiti neke ekonomske doseljenike, koji bi inače bili korisni britanskom gospodarstvu.</p>
<p>No Britanci od svojih političara ovog trena očekuju da smanje dotok stranaca na Otok. Ako to ne učini neka od vodećih stranaka, oni će svoje glasove pokloniti nekoj ekstremnijoj, trenutačno marginalnoj stranci, poput one zvane Veritas, koju je nedavno osnovao bivši tv-voditelj Robert Kilroy Silk. Glavna stavka Veritasovog programa je borba protiv »masovnog useljavanja« i inozemne jeftine radne snage. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rusi ponovo otkrivaju »politički genij ulice«</p>
<p>Dok počinje demonstrirati snagu na međunarodnom planu, Vladimir Putin više ne može ignorirati sve masovnije ulične demonstracije nezadovoljnika koje pogađaju njegove reforme</p>
<p>Ako je na međunarodnom planu zaigrao na kartu demonstracije snage (najava novog nuklearnog oružja i naglašavanje gospodarskog nacionalizma), kod kuće se ruski predsjednik Vladimir Putin počeo suočavati s izazovima uličnih prosvjeda. Proteklih je tjedana barem jedan od klišeja o »političkoj Rusiji« ozbiljno doveden u pitanje - onaj koji je tvrdio da su Rusi »politički pasivni«. </p>
<p>Na iznenađenje mnogih, a ponajviše samog Putina, Rusi su počeli otkrivati »politički genij ulice«. Umirovljenici nezadovoljni ukidanjem povlastica koje su uživali, studenti nezadovoljni svojim položajem, oporba nezadovoljna Putinovim potezima: svi sada izlaze na ulice.</p>
<p>Zapravo, novum je za ruske prilike šokantan. Uličnih prosvjeda i demonstracija u toj zemlji praktički nije bilo još od 1917. ili onog vremena kada se iz ruske dijaspore u Švicarskoj u Moskvi pojavio onaj igrač šaha i Putinov imenjak, Lenjin. (No, taj je malo pretjerao te je odmah digao revoluciju...) Sada oporba tvrdi da je u siječnju na ulicama glavnoga grada demonstriralo najmanje pola milijuna ljudi (ukupno, doduše), i da se na proljeće mogu očekivati još masovnije demonstracije.</p>
<p>Izazov ulice Vladimiru Putinu počinje se događati u trenutku kada se činilo da je uspio učvrstiti gotovo apsolutnu kontrolu nad političkim sustavom (uključujući i elektroničke medije), te da su njegovi oponenti, od komunista do liberala, demoralizirani i potpuno marginalizirani. Sada se, međutim, iz redova oporbe može čuti kako su Rusi u prve četiri godine Putinove vladavine još imali nadu, ali da im je danas jasno kako je pod autoritarnom vlašću kakvu je Putin izgradio, razvitak zemlje gotovo nemoguć: »Ova i ovakva vlada i ovakav sustav«, kaže jedan moskovski student zapadnim novinarima,»ne odgovaraju više Rusima«.</p>
<p>Oporbeni poslanik Oleg Šejin, koji prognozira još masovnije ulične prosvjede na proljeće, kaže kako »ljudi više ne očekuju pomoć središnjih vlasti«, te da će izaći na ulice jer otkrivaju snagu i domete demonstracija. Pod pritiskom ulice i sve snažnije izraženog nezadovoljstva, mnogi poslanici najavljuju da će ubuduće apstinirati prilikom eventualnog novog glasovanja o povjerenju premijeru Fradkovu, radije nego da mu opet, kao prošloga tjedna, javno izglasuju podršku i tako i sami dospiju na udar »ulice«.</p>
<p>Fradkov je, očekivano, preživio prošlotjedno glasovanje o povjerenju, ali on ostaje »ključ« u političkim događanjima koja slijede. Za socijalne reforme koje su pogodile oko 30 milijuna ruskih umirovljenika, veterana i invalida (i izvele ih na ulice), Putin je okrivio vladu i premijera Fradkova, rekavši da je bilo »previše loših i pogrešnih poteza u provođenju tih reformi«, a Fradkov je, uoči glasovanja o povjerenju, preuzeo svu krivicu na sebe. No, posljedice »prebrzo i ne odveć senzitivno provedene reforme« i dalje djeluju, a najavljena reforma u zdravstvu i stambenoj politici mogla bi još više pojačati nezadovoljstvo i izvesti na ulice nove mase pogođenih.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vijeće Europe kritiziralo Austriju zbog rasizma</p>
<p>STRASBOURG</p>
<p> - Komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI), kritizirala je u utorak Austriju zbog antisemitizma i diskriminacije Afrikanaca, muslimana i Roma. »Rasizam i rasna diskriminacija i dalje pogađaju svakodnevni život pripadnika manjinskih skupina, osobito Afrikanaca, muslimana i Roma«, navodi ECRI u izvješću objavljenom u utorak. Izvješće, usvojeno u lipnju 2004., upozorava također da antisemitizam u Austriji predstavlja i dalje »razlog za zabrinutost« te da se stajalište austrijskog javnog mnijenja prema tražiteljima azila posljednjih godina pogoršalo. »Javna rasprava, kako na političkoj sceni tako i u medijima, o azilantima, građanima zemalja koje nisu članice Europske unije i drugim manjinskim skupinama često je imala rasističke i ksenofobne konotacije«, navodi se u izvješću. Također, unatoč određenom poboljšanju, različito tretiranje, pravno i u praksi, građana Europske unije i onih koji to nisu »negativno se odražava na političku i socijalnu integraciju svih elemenata austrijskog društva«, dodaje se u izvješću. ECRI stoga predlaže austrijskim vlastima da osnuju neovisno tijelo za borbu protiv rasizma i rasne diskriminacije i više poštuju prava azilanata. Preporuča također mjere protiv rasizma i ksenofobije u javnim raspravama te promjenu odnosa snaga reda prema manjinskim skupinama. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Pozivam gospođu Knežević da dokaže svoje tvrdnje ili da ih demantira</p>
<p>S iznenađenjem sam doznao iz članka »Sindikat trgovine ILO-u prijavio Kaufland, Mercatone i Cop«, objavljenoga u Vjesniku 12. veljače 2005., da je gospođa Knežević navodno prijavila »osječki trgovački centar Cop (?)« Međunarodnoj organizaciji rada (ILO) »zbog nepoštivanja radničkih prava i onemogućavanja sindikalnog rada«. Također su me zbunile tvrdnje gospođe Knežević prema kojima su »sindikalni povjerenici u Mercatoneu i Copu (?) pod specijalnim nadzorom, odnosno onemogućava im se normalan rad«.</p>
<p>Ako se te tvrdnje odnose na tvrtku kojoj sam na čelu, Hipermarketi Coop, one su neutemeljene, potpuno netočne i predstavljaju tešku povredu ugleda naše tvrtke. Prije svega zato što u našem hipermarketu u Osijeku nije osnovana nijedna sindikalna podružnica, te je nejasno kako smo to onda mogli onemogućiti sindikalno djelovanje. Sljedeći razlog je što u Osijeku, kao i u ostalim hipermarketima Ipercoop u Hrvatskoj, radnici uživaju sva prava koja su im zajamčena zakonom, trenutno važećim granskim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom u okviru tvrtke.</p>
<p>Pozivam gospođu Knežević da konkretno dokaže svoje tvrdnje ili da ih demantira. Primjećujem, međutim, da gospođa Knežević pojačava klevetničku medijsku kampanju protiv naše tvrtke na temelju lažnih i sramotnih informacija, a počinjem misliti da njihov stvarni cilj nije baš reagiranje na možebitne povrede prava radnika.</p>
<p>Ocijenit ćemo da li ćemo i kako zaštititi na zakonom predviđen način ugled i prava društva Hipermarketi Coop od klevetničkoga djelovanja gospođe Knežević. </p>
<p>GABRIELE FRANCESCHI generalni direktor Hipermarketa Coop, d.o.o., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nisam spomenuo Bleiburg i Križni put, nisam spomenuo još toliko toga</p>
<p>Svojim pismom g. Marić zamjerio mi je što u tekstu o ulozi sjećanja i stanju znanja o stradanju u dvadestom stoljeću (u Stajalištima 7. veljače) nisam spomenuo Bleiburg i Križni put. Njegovu primjedbu u potpunosti prihvaćam, a ako su mu tamo stradali bližnji, izražavam i ispriku.</p>
<p> Razlog je ograničenje prostora. Nisam spomenuo još toliko toga. Primjerice, ni etničko čišćenje Nijemaca, Goli otok, Jazovku, bilo je i drugih logora osim Jasenovca ... Zato sam istaknuo potrebu cjelovitog utvrđivanja stanja. </p>
<p>Po mojoj procjeni, za manje od trećine ubijenih u Drugom svjetskom ratu poslije je dopušteno da imaju svoj grob. Moj prijedlog zakona, po kojemu bi svi imali pravo na grob, nažalost nije usvojen. Mnogo je još nepokopanih, mnogo stradanja neutvrđeno, a još uvijek ne ide se zajedno odati počast u Jasenovac i Bleiburg. Hangar u Vukovaru još nije spomenik. </p>
<p> Za vrijedno sjećanje treba istina, međusobno uvažavanje i dostojanstvo. Još je, dakle, mnogo posla pred Hrvatskom. Tim ću se temama vraćati.</p>
<p>Dr. SLOBODAN LANG Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kakve su to državne tajne koje se mogu kupiti za šest kuna, tko su u Hrvatskoj (š)pijuni a tko pješaci</p>
<p>Gledajući nedavno televizijsku emisiju »Otvoreno« Hloverke Novak-Srzić, čovjek se mora upitati dokle u Hrvatskoj seže granica »špijuniranja« a da to ne zadire u elementarna ljudska prava te jesmo li baš svi jednaki kad su ljudske slobode u pitanju. </p>
<p>Evo zašto se nameću ta pitanja. Nedavno je Uskok pratio, uvjetno rečeno, špijunirao intimni život jednoga našega bivšeg uglednog političara, ozvučio njegov tajni sastanak na Mirogoju(?) a na temelju tako dobivena audio-zapisa i odluke Državnoga odvjetništva, čovjek je pritvoren i ubrzo nakon toga kao nevin pušten!</p>
<p> Pogreška? Ako elemenata za kazneni progon nije bilo, moramo se upitati je li Uskok prekoračio svoje ovlasti, nepravedno pratio i optužio nevino osumnjičenu osobu, diskreditirao ga zadirući u njegovu intimu privatne i benigne šetnje po Mirogoju i time nepovratno povrijedio njegova ljudska prava. </p>
<p>O tome se u svim medijima naveliko, senzacionalistički pisalo i javljalo, pa je sumnja u široj javnosti trajno ostala.</p>
<p>Je li se netko tom političaru zbog toga ispričao, je li mu je dana nadoknada za pretrpljene duševne boli?</p>
<p>Tko to ima posebne »privilegije« istraživanja kad su povrede ljudskih prava i demokratskih, medijskih sloboda u pitanju, kakva nam je to pravna država kada se državne tajne od vitalne važnosti za našu budućnost mogu kupiti za šest kuna na svakom kiosku i napokon tko su (š)pijuni a tko su pješaci u ovoj zemlji?</p>
<p>Ili, tko su jači špijuni – novinari ili protuobavještajci, tko koga nadzire ili nedajbože diskreditira? </p>
<p>Pitajmo o tome Carlu del Ponte, jer izgleda da jedino ona vodi pravu brigu o Hrvatskoj, detaljno čita naš dnevni tisak i brižno prati »špijunske« izvještaje koji joj u toj svekolikoj skrbi mogu pomoći – a »tajnih« je dokumenata na pretek. </p>
<p>Je li ih i plaća?</p>
<p>Jedino što je u ovoj državi sigurno to su zlatne medalje Janice Kostelić, koje nitko ne može ni pokušati iskreditirati. </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ne izražavam se nikada u šiframa</p>
<p>Ne zbog Borisa Pavelića, novinara Novoga lista, već samo zbog čitatelja kojima su do sada, a tako će biti i ubuduće, bili namijenjeni svi moji tekstovi, dužan sam prokomentirati jučerašnje Pavelićevo pismo u kojem »upozorava na izmišljotinu Roberta Valdeca«. Pa idemo redom. </p>
<p>Pavelić ne opovrgava da me je nazvao i pitao što kanim poduzeti. Opovrgava da me je pitao hoću li taj dan, bila je to srijeda, kada je u Globusu objavljen sporni tekst, doći u prostorije HND-a, gdje on i još četvero kolega, koji prosvjeduju zbog sumnje da su ih obrađivale tajne službe, imaju sastanak. Doista ne znam zašto to opovrgava, no to je istina, kao što je i istina da sam mu rekao kako nemam namjere dolaziti. </p>
<p>Dakle, ponavljam, novinara Borisa Pavelića zanimalo je samo što kanim poduzeti i namjeravam li tužiti Franju Tureka i doći na njihov sastanak. </p>
<p>Zanimalo me zašto me to pita – priprema li operativno izvješće ili se samo naslađuje objavljenim tekstom u Globusu. Ciničan sam u tom razgovoru bio stoga što su mi bili jasni motivi Pavelićeva poziva i to na temelju njegovih pitanja – nije me pitao što ja mislim o tekstu u Globusu, niti je tražio da se referiram na tvrdnje iz njega, već samo što kanim poduzeti. </p>
<p>Na kraju, laž je da sam mu odgovorio kako ću »nekome razbiti p i tri točkice«. Ja se u takvim šiframa nikada ne izražavam već sam puno konkretniji, a ako je tri točkice iza slova p stavio kao zamjenu za neka slova, onda je jednu točkicu zaboravio.</p>
<p>Pavelić je inzistirao i na tome na koga mislim, na što sam mu ironično odgovorio kako se prvo moram konzultirati. Pitao je gdje i s kim. Na tako glupo pitanje još je dobio i dobar odgovor. I to je sve.</p>
<p>ROBERT VALDEC slobodni novinar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Na području Zagreba postoji ilegalni laboratorij za proizvodnju amfetamina</p>
<p>Iz zagrebačke policije tvrde kako su provjeravali navode njemačkih kolega, ali da nisu utvrdili postojanje takvog laboratorija/ Hrvatska je policija 6. siječnja na temelju Interpolove tjeralice uhitila Ismeta Kuburaša Isu, kojeg njemačka policija sumnjiči da je vodio ilegalni laboratorij kod Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Njemačka policija raspolaže podacima da na području Zagreba postoji ilegalni laboratorij za proizvodnju amfetamina vrlo visoke čistoće, te da se ta droga zatim putem kurira prebacuje na područje Europske unije, gdje se dalje preprodaje, doznaje Vjesnik od dobro obaviještenog izvora.</p>
<p>Iz zagrebačke policije tvrde, međutim, da su provjeravali navode njemačkih kolega, ali da nisu utvrdili postojanje takvog laboratorija.</p>
<p>Na osnovi pak saznanja njemačke policije, u okrugu Fürth, u Nürnbergu, već skoro godinu dana traje istraga, a krajem prošle godine je, preko središnjeg ureda Interpola, od Hrvatske zatraženo uhićenje i izručenje Ismeta Kuburaša zvanoga Iso (37), državljanina BiH, stalno nastanjenoga u Zagrebu. Njega državno odvjetništvo okruga Fürth sumnjiči da na području Zagreba vodi laboratorij za proizvodnju amfetamina, te da je putem kurira u Njemačku već poslao pet pošiljaka droge ukupno vrijedne oko 850.000 kuna. </p>
<p>Prema podacima koje je njemačka policija uputila svojim hrvatskim kolegama, ukupno 2,3 kilograma droge Kuburaš je od kraja svibnja 2003. poslao Hansu Güntheru Holthausenu u Nürnberg za ukupno 115.500 eura. </p>
<p>Naime, dok je »obični« amfetamin prilično jeftina droga čija cijena na ilegalnom narko-tržištu iznosi oko 100 kuna po gramu, Holthausen je iz Hrvatske, prema sadržaju uhidbenog naloga, dobivao kristale amfetamina zvane ice, s više od 50 posto amfetaminske baze u sebi, a Kuburašu je plaćao po 50 eura za gram ove supstance. </p>
<p>Hrvatska policija je, na osnovu Interpolove tjeralice, Kuburaša uhitila 6. siječnja ove godine na području Slunja, kada je pokušao priječi granicu prema BiH.</p>
<p>Uhićeni je prepraćen istražnom sucu Županijskog suda u Karlovcu, koji mu je odredio pritvor dok iz Njemačke ne stigne zahtjev za izručenjem s dokumentacijom o djelu.</p>
<p>Kuburaš je, pak, očitujući se o tjeralici kod istražnog suca, odbacio sve optužbe tvrdeći da ne zna ni izgovoriti naziv droge za koju ga se tereti da ju je proizvodio. Također tvrdi da ga njemačke vlasti terete samo zato što je 1999. protjeran iz Njemačke jer je imao lažnu hrvatsku putovnicu, te smatra da se tamo istrage lako usmjeravaju protiv protjeranih osoba.</p>
<p>Kuburaš se složio s tim da je on osoba s tjeralice, te je sucu ispričao da je od 1988. do 1999. živio u Münchenu, gdje je i imao lokal zajedno s prijateljicom, no ustvrdio je da su »priče da bi on s kurirom organizirao dostavu droge, apsolutno proizvoljne«.</p>
<p>Njegovi branitelji podnijeli su žalbu na rješenje o ekstradicijskom pritvoru, smatrajući kako nema nikakvih dokaza za osnovanost sumnje da u Zagrebu postoji laboratorij za proizvodnju amfetamina, kao što se opisuje u tjeralici, a podataka o tome nema ni hrvatska policija ni Državno odvjetništvo.</p>
<p>Branitelji su također u žalbi naveli da je djelo, ako i jest počinjeno, počinjeno u Hrvatskoj, te bi se Kuburašu u tom slučaju trebalo suditi u Hrvatskoj, kao i da opasnost od bijega ne postoji jer je Kuburaš, premda je strani državljanin, stalno zaposlen u Hrvatskoj, te je skrbnik svog maloljetnog sina, a sa svojom izvanbračnom suprugom ponovno čeka dijete.</p>
<p>Sudsko Izvanraspravno vijeće odbacilo je žalbu, smatrajući da je riječ o valjanoj tjeralici, koju su izdale njemačke pravosudne vlasti, te da je djelo za koje se Kuburaš tereti, ako jest počinjeno, dovršeno u Njemačkoj i da se svakako proteže na njemački teritorij, pa su prema tome ostvareni svi uvjeti za izručenje.</p>
<p>Prije desetak dana u Hrvatsku je stigao zahtjev za izručenje, no u njemu je činjenično stanje djela prikazano jako šturo te se samo navode već poznate tvrdnje, ali nije poslan Holthausenov iskaz koji tereti Kuburaša.</p>
<p>Vijeće trojice sudaca karlovačkog Županijskog suda uskoro će odlučivati o tome postoje li uvjeti za izručenje okrivljenoga, a na odluku Vijeća postoji pravo žalbe Vrhovnom sudu. Ako pak obje instance odluče da uvjeti postoje, odluku o izručenju donijet će hrvatska ministrica pravosuđa.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Okrutno ubojstvo starice bilo je »preteška« tajna za trojicu prijatelja</p>
<p>PULA</p>
<p> – Stravično ubojstvo Ante Vukelića, 22-godišnjeg studenta matematike iz malog istarskog grada Labina, za koje su osumnjičeni njegovi najbolji prijatelji Dragan Jung (23) i Masimo Kršulj (21) također obojica iz Labina, zbog posebno okrutnog postupanja zgrozilo je zemlju, a posebno malu sredinu kao što je Labin gdje svi poznaju Junga i Kršulja kao i ubijenog Vukelića. Susjedi obitelji Jung u nevjerici govore o mladiću iz susjedstva koji je osim ubojstva »prijatelja« priznao i okrutno ubojstvo Marije Knapić, bespomoćne starice od 77 godina, susjede njegove bake koje se dogodilo sredinom svibnja 2001. godine u Labinu i do priznanja bilo je nerazjašnjeno za policiju i javnost. Iako su željeli ostati anonimni mladog Junga opisuju kao pametnog i pristojnog mladića koji se od osnovne škole družio s Antom Vukelićem i Masimom Kršuljom. U Labinu se u utorak više pričalo o ubijenom Anti Vukeliću, nad čijom sudbinom tuguje rodbiona i brojni prijatelji. Susrevši nekolicinu njegovih prijatelja, koji su se pripremali za Antin pogreb u utorak u 16 sati, a željeli su ostati anonimni, rekli su nam da od šoka još nisu u stanju razmišljati te pretpostavljaju da je motiv okrutnog zločina, vjerojatno prethodno ubojstvo starice Marije Knapić, koje je dugo bilo teška tajna trojnog prijateljstva, preteška očito za Antu Vukelića, omiljenog u društvu odličnog učenika i studenta, sportaša i glazbenika. U njemu omiljenom labinskom kafiću blizu kuće »Down town« u utorak je vladao muk, nitko naglas nije htio komentirati tragediju.</p>
<p>Otac ubijenog mladića, Branimir Vukelić i njegova obitelj u utorak su bili indisponirani za medije, razumljivo jer su pripremali posljednji oproštaj za ubijenog sina. Ipak uspjeli smo doznati da se obitelj u srijedu namjerava obratiti javnosti priopćenjem za medije. </p>
<p>Od velike pomoći bio nam je ravnatelj Srednje škole Mate Blažina u Labinu, Čedomir Ružić, koju su pohađali Masimo Kršulj i Ante Vukelić, koji su sjedili u istom razredu. Iako smo htjeli razgovarati s njihovom bivšom razrednicom Ankom Dundara, ona je zbog razumljive potresenosti odbila davati izjave za medije. Ravnatelj Ružić kazao je da su njih dvojica maturirali u toj školi prije dvije godine. Antu je okarakterizirao kao otvorenog i kreativnog mladića, koji je s Masimom bio u jako dobrim odnosima iz osnovnoškolskih klupa. Masimo je kako se priča po školi čak bio pomogao Anti da se uklopi u društvo u srednjoj školi. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Labinskim monstrumima« određeno 24-satno zadržavanje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Draganu Jungu i Massimu Kršulju istražni je sudac zagrebačkog Županijskog suda je u utorak odredio 24-satno zadržavanje zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke te posebno teških okolnosti djela. Junga se osim za ubojstvo Vukelića tereti i za ubojstvo 77- godišnje žene, no za taj će zločin odgovarati u odvojenom postupku koji će pokrenuti tužiteljstvo u Istri, ocijeni li da za progon ima osnova. Budući su osumnjičeni na sud prepraćeni u ponedjeljak oko 19.15, određeno zadržavanje im teče do utorka u isto vrijeme, do kada bi iz Županijskog državnog odvjetništva sudu trebali stići istražni zahtjev te prijedlog za određivanje jednomjesečnog pritvora. Kod dežurnog istražnog suca Vinka Mioča, koji ih je saslušavao u utorak, obojica osumnjičenih su se branili šutnjom.</p>
<p>S pravne strane je zanimljivo da, premda je policija priopćila kako je Jung u prisustvu branitelja priznao djelo, što se može upotrijebiti kao dokaz na sudu, takvo priznanje nije dano, već je u spis dostavljena samo službena bilješka, što nije dokaz na sudu. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Otac koji je pretukao jednomjesečnog sina u istrazi se branio šutnjom</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Mikele Pongrac (31) iz Donjeg Mihaljevca, osumnjičen za pokušaj ubojstva jednomjesečnog sina, kod istražnog se suca branio šutnjom. U istrazi će se nad njim provesti neuropsihijatrijsko vještačenje, a obavit će se i vještačenje mališanovih ozljeda. </p>
<p>Pongraca se, osim za pokušaj teškog ubojstva, sumnjiči i za nasilničko ponašanje u obitelji, jer je svoju suprugu Martinu psihički i fizički zlostavljao tijekom cijele prošle i početkom ove godine. Vrijeđao ju je, nazivao pogrdnim imenima i tukao svačime, pa i željeznom šipkom. Istukao ju je i 9. veljače, kad je pretukao i jednomjesečnog sina, kojeg je rukom udarao po glavi i nanio mu trostruki prijelom lubanje. </p>
<p>Pongracova supruga premlaćivanje djeteta prijavila je zabočkoj policiji 11. veljače, jer je nakon događaja sa sinčićem pobjegla k roditeljima u Veliko Trgovišće. </p>
<p>Dječak se oporavlja u Klaićevoj bolnici, a Pongrac se, kako je rekao policajcima i novinarima, ne sjeća da je sina pretukao. Priznao je da je toga dana pio razna alkoholna pića i miješao ih s tabletama za smirenje, no ničega se dalje ne sjeća. Za svoje pijanstvo toga dana krivi supruginu obitelj, koja mu je slala prijeteće poruke i koja je od početka bila protiv njihove veze i braka. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ubio se nakon neuspješnog pokušaja ubojstva bivše supruge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četiri dana nakon što je, prema policijskim sumnjama, postavio bombu pod »peugeot 206« i ranio bivšu suprugu Dobrilu Vučković (47) u Grbavcu kod Grubišnog Polja, Rade Vučković (46) objesio se na balkonu susjedova stana u novozagrebačkom naselju Siget.</p>
<p>Tijekom očevida policija je utvrdila da je Vučković iskoristio odsustnost svog 35-godišnjeg susjeda, uzeo plastično uže i ljestve te je otišao s južne strane stambene zgrade, ljestvama se popeo do balkona, za metalnu balkonsku ogradu svezao uže i objesio se.</p>
<p>Dan ranije, policija je započela nad njim kriminalističku obradu tijekom koje se izravno dovodio u vezu s podmetanjem bombe pod automobil bivše supruge, pa se pretpostavlja da je upravo to bio razlog Vučkovićeva samoubojstva. Inače, pakleni stroj je aktiviran okretanjem ključa u bravi, a Dobrila Vučković je zadobila, srećom, samo prijelom petne kosti, dok je »peugeot« u potpunosti izgorio. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U eksploziji plina ozlijeđena dva radnika</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – utorak oko 8.30 sati u prostorijama tvrtke »Comet«, u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu, dogodila se eksplozija plina u kojoj su ozlijeđene dvije osobe, a nastala je i velika materijalna šteta.</p>
<p> Prema policijskom priopćenju, radnici poduzeća »Komunalac« ozračivali su plinsku instalaciju na priključku u šahtu, a zatim su krenuli variti u kotlovnicu. Tom je prilikom došlo do eksplozije, a radnici Komunalca R.M. (50) i M.B. (38) opečeni su i prevezeni u bolnicu. Doznajemo da su zadobili opekline po rukama i licu, no, još nije utvrđeno je li riječ o lakšim ili težim ozljedama. </p>
<p>Od siline eksplozije u prostorijama su se srušili svi stropovi, a djelatnici Cometa pričaju da je eksplozija bila toliko jaka, da su mislili da se cijela zgrada srušila. </p>
<p>Nitko od odgovornih u Komunalcu o cijelom slučaju nije želio ništa reći, jer očevid još nije bio završen, a uzrok eksplozije još nije bio utvrđen. Očevid bi trebao pokazati jesu li radnici Komunalca zaboravili provjeriti da li plin negdje pušta te time sebe doveli u opasnost, a novomarofskoj tvrtki za prodaju alatnih strojeva nanijeli veliku štetu. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Umirovljenom generalu sudi se za 11 prijevara teških 1,8 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Općinskom sudu održan suđenje Marku Lukiću, umirovljenom generalu Hrvatske vojske, optuženom za 24 prijevare, s time da se za 11 prijevara još vodi postupak, dok je za ostalih 13 nastupila zastara.</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo Lukića tereti da je od prosinca 1994. do ožujka 1999. godine prevario sedam različitih tvrtki, kreditnu zadrugu, štedionicu, banku te osiguravajuće društvo za ukupan iznos od oko 1,8 milijuna kuna.</p>
<p>Predstavljajući se kao ugledan poslovni čovjek, optuženi umirovljeni general je kao vlasnik i direktor privatnog poduzeća naručivao robu, između ostalih od Pan-Peka, Kraša i Dukata te nakon što bi je preuzeo, nije plaćao dug, odnosno kada je račun došao na naplatu, na žiro računu nije bilo novca.</p>
<p>Do veće svote novca optuženi je došao u ožujku 1996. kada je u Građansko štedno-kreditnoj zadruzi podigao kredit od 130.000 kuna, s depozitom od 26.000 kuna, koji nije vratio pa je ostao dužan još 110.523 kuna. Godinu dana kasnije oštetio je Građansku štedionicu, gdje je također digao kredit, za 255.000 kuna, a najveći novac protupravno je stekao kada je u ožujku 1995. godine u Croatia banci digao kredit u iznosu od 500.000 kuna. Za 13 kaznenih djela prijevare za koje je nastupila zastara materijalna šteta iznosi još 106.069 kuna.</p>
<p>Inače, umirovljeni general, koji je bio jedan od prvih zapovjednika ATJ Lučko i jedan od vođa akcije na Plitvicama na Uskrs 1991. godine kada je poginuo policajac Josip Jović, pretučen je prije desetak dana na ulazu u zgradu u Trpanjskoj ulici.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Naša je prednost što dolazimo iz hotelijerskog miljea</p>
<p>Ne očekujemo da ćemo u prvim godinama mnogo zaraditi / Kad se kompanija stabilizira dionice planiramo ponuditi kroz javnu ponudu na burzi 2008. godine / Ako radnici to budu htjeli, provest ćemo i ESOP program / I mi želimo da Grad Hvar ima svoj udio u Sunčanom Hvaru, no to ne ovisi o nama nego o državi, ističe Nicolas Tomassini, potpredsjednik Orco Property Groupa, jednoga od dvaju preostalih potencijalnih ulagača u Sunčani Hvar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tko će na kraju biti pobjednik natječaja za JPP u Sunčanom Hvaru - samo je jedno od privatizacijskih pitanja koje čeka novog potpredsjednika Vlade za gospodarstvo Damira Polančeca, koji će na tom mjestu zamijeniti Andriju Hebranga. Polančec će po funkciji biti i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji će Vladi poslati svoj prijedlog za prihvaćanje najbolje ponude. </p>
<p>Dvije važeće ponude za JPP u Sunčanom Hvaru, koje su dostavili Quaestus Private Equity Partneri i Orco Hotel Group, otvorene su 21. siječnja, a oba ulagača s nestrpljenjem čekaju odluku o izboru. U međuvremenu, predsjednik HFP-a Damir Ostović kaže da su »ponude kompleksne, te da još uvijek nisu završili analizu«, </p>
<p>Orco se bavi drugim projektima u srednjoj i istočnoj Europi, a Quaestus je, kao koordinator konzorcija Tele2 i još devet hrvatskih tvrtki, pobijedio na natječaju za treću hrvatsku mobilnu mrežu. Potpredsjednik Orco Property Groupa zadužen za hotelijerstvo Nicolas Tommasini prošloga je tjedna boravio u Zagrebu, a dolazak će zacijelo pamtiti po izgubljenoj prtljazi u režiji Croatia Airlinesa. Pokušaj predstavnika Orca da ih primi netko iz Vlade nije uspio, a poručeno im je da se premijer i ministar Božidar Kalmeta zasad ne žele sastajati s ponuditeljima. Bankovno jamstvo za ulaganje u Sunčani Hvar vrijedi 120 dana počevši od dana otvaranja ponuda.</p>
<p> l Nakon što su objelodanjeni osnovni podaci iz obvezujućih ponuda i prve usporedbe, možete li rezimirati zašto ste uvjereni da je Vaša ponuda bolja?</p>
<p>– Poznati su nam samo oni podaci koji su pročitani na javnom otvaranju ponuda, ne znam sve brojke i ne mogu dati objektivnu usporedbu. No, prije usporedbe brojeva, što većina novinara radi, moramo poći od toga tko su ponuditelji. Na jednoj strani su udružene moćne i poznate hrvatske tvrtke, a taj konzorcij je svoju snagu pokazao pobijedivši na natječaju za treću GSM mrežu. To su ozbiljni ljudi. Međutim, konzorcij je financijski investitor i kao takav nije ni za što specijaliziran. S druge strane, Orco je kao ulagač specijaliziran za izgradnju i upravljanje hotelima. Vjerujem da je prava razlika između dviju ponuda upravo naša 'hotelska' pozadina, odnosno činjenica da dolazimo iz hotelijerskog miljea.</p>
<p> l Što ste ponudili, a što nije bilo moguće pročitati na javnom otvaranju ponuda?</p>
<p>– Za svaku smo nekretninu Sunčanog Hvara priložili specifičan poslovni plan. Hotele Palace, Adriatic i Dalmacija namjeravamo dovesti do kategorije od pet zvjezdica, Amfora i Slavija imali bi četiri, a Delfin i Bodul tri zvjezdice. Sirena, Pharos, Galeb i Dalmacija bili bi pretvoreni u hotele za produljeni boravak. Napravili smo projekcije za svaki hotel i restoran, od iznosa potrebnih ulaganja da se objekti dovedu do razine koju želimo, do broja zaposlenih, broja dana koliko će objekti biti popunjeni, cijena doručka... Razradili smo i buduća ulaganja u autokamp, noćni klub, supermarket, te djelatnosti koje ćemo dati u franšizu poput ronilačkog centra, casina, telekom centra.</p>
<p>Uz to, Quaestus je ponudio zadržavanje svih radnika tri godine, a mi pet. Također, u sljedećih četiri do pet godina zaposlili bismo još oko 150 ljudi.</p>
<p> l Koliki će biti omjer kapitala Orco Hotel Groupa uložen u Sunčani Hvar u odnosu na iznos kredita na teret društva?</p>
<p>– Orco u prvoj etapi, odnosno razdoblju od tri do četiri godine, u dokapitalizaciju ulaže vlastitih 200 milijuna kuna (što je pet puta viši iznos od onoga koji je inicijalno ponudio Quaestus, a za koji mi znamo da nije dovoljan), plus još 200 milijuna kredita. U drugoj etapi, odnosno sljedeće dvije do tri godine, uložilo bi se još 100 milijuna kuna vlastitih sredstava plus 100 milijuna kuna kredita, dakle ukupno 600 milijuna kuna. Omjer naših sredstava i kredita na teret Sunčanog Hvara bio bi jedan naprama jedan.</p>
<p> l Neki vide prednost Quaestusove ponude u tome što oni ulaganja planiraju zajedno s Gradom Hvarom, te što ističu kako žele da grad bude suvlasnik tvrtke.</p>
<p>– Oni traže da HFP prenese dio dionica Gradu Hvaru u vlasništvo. No, takvu odluku treba donijeti država, koja transferira dionice, a ne oni. I mi želimo da Grad Hvar ima svoj udio, no to ne ovisi o nama nego o državi. No, suradnju s gradom i županijom vidimo i na druge načine. Predlažemo zajedničko ulaganje s Gradom u više objekata, među kojima je dom za starije zaposlenike, a planiramo izgraditi i zgradu za smještaj novih radnika.</p>
<p>Također, u suradnji sa Sveučilištem iz Splita planiramo sagraditi sveučilišni aneks, te studentima omogućiti da se usavršavaju u hotelijerstvu. Općenito planiramo značajna ulaganja u obuku zaposlenika, jer je to neophodno za daljnji razvoj ponude. Također, na otoku treba na sve načine podići životni standard jer bez toga ne možete govoriti o luksuznoj destinaciji. Ne možete se niti baviti luksuznim hotelijerstvom ako s gostima ne znate komunicirati na njihovom jeziku. Jedna od mogućnosti je financiranje prekvalifikacije stanovnika. Sunčani Hvar općenito ima veliku ekonomsku težinu za otok i tako treba i ostati. S obzirom da želimo dići tvrtku na višu razinu, tu socijalnu ulogu tvrtke moramo ubrzati, a to možemo samo zajedno s Gradom.</p>
<p> l Slažete li se s prijedlogom Quaestusa da se obje ponude objave na Internetu?</p>
<p>– Zašto ne? Jedina rezerva koju bih imao jest kompleksan financijski i pravni mehanizam ponuda, koji bi, u tom slučaju, trebao biti dodatno objašnjen.</p>
<p> l Kakva je izlazna strategija planirana nakon isteka roka partnerstva? Što kažete na insinuacije da ćete jednog dana rasprodati nekretnine Sunčanog Hvara?</p>
<p>– Prije svega, podsjetio bih da smo mi dugoročni investitor, što smo i dokazali gdje god smo poslovali. Jer, gdje god smo ulagali od 1991. do danas - te smo nekretnine uglavnom zadržali. Strategija je ista i za Sunčani Hvar. Naše ulaganje u Sunčani Hvar moći će se procjenjivati tek nakon određenog vremena. Ne očekujemo da ćemo u prvim godinama mnogo zaraditi, jer brzog novca nema. Kad se kompanija stabilizira, isto kao i Quaestus dionice planiramo ponuditi kroz javnu ponudu na burzi, samo godinu kasnije nego oni, 2008. godine, odnosno kad nama to bude zanimljivo. Razlika je što za nas to ne znači izlazak iz tvrtke, već je to samo varijanta koja se može iskoristiti. Ako radnici to budu htjeli, provest ćemo i ESOP program.</p>
<p> l Što Orco trenutno radi u drugim zemljama?</p>
<p>– Ponajprije, već dvije godine u Zagrebu tražimo odgovarajuću nekretninu ili zemljište na kojem bismo izgradili manji luksuzni aparthotel za produljeni boravak. To mora biti u centru, na dobroj i tihoj mikrolokaciji. U centru Moskve tražimo veliki hotel, a u Sankt Petersburgu nekretninu koju bismo pretvorili u manji luksuzni hotel. Isto tako, u Bukureštu smo u potrazi za više projekata.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Na oglašavanje se u Hrvatskoj godišnje troši 500 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Međunarodnim danima marketinga Prime 2005., što se od 17. do 19. veljače održavaju na Zagrebačkom velesajmu, sudjelovat će 160 izlagača iz 16 zemalja. Prime se, u organizaciji Hrvatskog udruženja reklamnih agencija (HURA) i Zagrebačkog velesajma, a uz potporu Hrvatske gospodarske komore, održava treću godinu za redom okupljajući kroz izložbeni, stručni i edukativni program oglašivače, agencije, medije, istraživačke i produkcijske kuće.</p>
<p>Na ovogodišnjem Primeu, u petak u 12.30, također će biti službeno predstavljen i vizualni i sadržajni redizajn Vjesnika.</p>
<p>Prema riječima predsjednika HURA-e Kamila Antolovića, marketinška industrija u Hrvatskoj potpuno je integrirana u svjetsko tržište: gotovo svi vodeći svjetski brandovi prisutni su u Hrvatskoj, ali i gotovo sve vodeće svjetske tvrtke specijalizirane za tržišno komuniciranje. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se godišnje na marketing troši oko 500 milijuna eura (ove godine se očekuje rast od najmanje deset posto). Ukupna ulaganja u marketing dosežu, dakle, dva posto BDP-a, što je usporedivo s ulaganjima u razvijenim zemljama. Tako, primjerice, u Velikoj Britaniji ulaganja u marketing dosežu oko tri posto.</p>
<p>Prime će ugostiti niz uglednih domaćih i inozemnih stručnih predavača. Među njima je, primjerice, Patrick Collister, višegodišnji izvršni kreativni direktor tvrtke Ogilvy John Griffiths, koji vodi jednu od najposjećenijih internetskih stranica posvećenih strateškom planiranju; specijalist za medije Brian Jacobs te Louise Cook, koja će govoriti o ekonometriji.</p>
<p>Stručna predavanja najavljena su za sva tri dana događaja, a subotnji program će biti slobodan za sve posjetitelje Primea. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Siemens ostvario 1,412 milijardi kuna prihoda i 80 milijuna kuna neto dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebački Siemens je u poslovnoj 2004., koja je trajala od 1. listopada 2003. do 30. rujna 2004., ostvario 1,412 milijardi kuna ukupnoga prihoda, te 80 milijuna kuna neto dobiti, objavio je u utorak predsjednik Siemensove Uprave Uwe Gregorius. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu (koja je zbog prilagođavanja poslovnoj godini koncerna Siemens iznimno trajala samo devet mjeseci), dobit Siemensa povećana je za 20 posto. Prema Gregoriusovim riječima, vrijednost novih narudžbi dosegla je 1,367 milijardi kuna. Broj zaposlenih povećan je za 14 posto, na 1071 radnika, a u edukaciju zaposlenih uloženo je 8,4 milijuna kuna.</p>
<p>Na informatičko-komunikacijskom tržištu u prošloj je godini, kazao je, nastavljena erozija cijena proizvoda i usluga, što je Siemens potaklo da hrvatskom tržištu ponudi nove proizvode i usluge. Inače, lani je ukupno 60 posto Siemensovih prihoda ostvario upravo sektor Informatike i komunikacija, od čega je odjel mobilnih telekomunikacija ostvario 52 posto, a fiksnih osam posto. Ovaj je sektor povećao prihode za tri posto. Sektor Razvoj programa i sustava u ukupnim prihodima tvrtke ima udjel od deset posto, a sektor Industrijska rješenja i usluge i sektor Energetike ostvarili su po osam posto udjela u prihodima Siemensa. Sektor Automatizacije i pogonske tehnike ostvario je pet posto prihoda, a sektori Medicine, Tehnologije za zgrade, Prometa i Siemens Business Services zajedno su realizirali devet posto ukupnih prihoda tvrtke. Stalan rast prihoda tvrtke zasniva se na stabilnom izvozu softverskih programa i aplikacija te prijetvornika tlaka i termometara koji se proizvode za njemačkog naručitelja tvrtku Kaeser Kompressoren.</p>
<p>Na uspješno poslovanje sektora Informatike i komunikacija pozitivno je utjecao posao isporuke tehnologije širokopojasnih mreža - ADSL hrvatskom operateru kojemu je Siemens bio glavni isporučitelj sustava. Sudjelovanjem na projektima modernizacije i proširenja portfelja hrvatskih mobilnih telekomunikacijskih operatera Siemens je učvrstio svoju poziciju na planu mobilnih komunikacija, a povećao je i svoj udjel na tržištu fiksnih telekomunikacija. Gregorius je precizirao da Siemens danas ima 35-postotni udjel na hrvatskom mobilnom telekomunikacijskom tržištu, te oko 70 posto u telekomunikacijskoj infrastrukturi. I u 2004. najveće investicije tvrtke odnosile su se na izgradnju i održavanje modernih radnih mjesta i informatičku infrastrukturu. Značajna sredstva investirana su u laboratorije za testiranje softvera, sustava i aplikacija s ciljem kontrole kvalitete prije isporuke kupcima, telekomunikacijskim operaterima iz cijelog svijeta.</p>
<p>Govoreći o poslovnim očekivanjima za ovu godinu, Gregorius je kazao da će se zbog očekivanog pada cijena na ICT tržištu tvrtka usmjeriti prema istraživanju novih poslovnih prilika na hrvatskom tržištu, poput opremanja bolnica i hotela, zatim na infrastrukturne projekte i promet, te na pokretanje poslova u regijama poput Istre i Dalmacije. Također je rekao i da je Siemensova tvrtka Epcos zainteresirana za ulaganje u tvornicu dijelova za dizelske motore i to u suradnji s kutinskom tvornicom satova i elektroničkih i informatičkih proizvoda Selk. O tom ulaganju, vrijednom oko 40 milijuna eura, koje bi rezultiralo zapošljavanjem 1000 ljudi, u tijeku su pregovori s hrvatskom Vladom oko poticaja i beneficija. Gregorius je potvrdio interes Siemensa za dijelove koncerna Končar, posebno za društvo Transformatori. Inače, Siemens spada među deset najvećih dioničara Končara. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje koliko je Siemens dosad uložio u NK Dinamo, Gregorius je kazao da je tijekom dvogodišnjeg razdoblja (ugovor ističe u rujnu 2005.) uloženo ukupno 2,5 milijuna eura.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Billa ove godine očekuje više od 300 milijuna eura prihoda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Njemačka grupa Rewe je kroz svoj trgovački lanac Billa u Hrvatskoj preuzela 26 supermarketa tvrtke Minaco iz Našica i time postala druga po broju supermarketa, rekao je član uprave Rewe grupe Stephan Fanderl.</p>
<p>Minaco je u 2004. godini sa svojih 26 supermarketa ostvario prihod od 80 milijuna eura, a Billin je prihod iznosio 200 milijuna eura. U ovoj godini Bila očekuje više od 300 milijuna eura prihoda.</p>
<p>Direktor Bille Damir Horvat kaže da su pregovori oko preuzimanja Minaca bili kratki jer je riječ o dobro vođenoj tvrtki. U Minacu će zadržati sve zaposlene, ali će doći do premještaja zbog preraspodjele posla.</p>
<p>Braća Mihelj, donedavni vlasnici Minaca, nisu nazočili predstavljanju nove akvizicije Bille na hrvatskom tržištu. Billa će ići na dogradnju Minaca, odnosno proširenje objekata u skladu s Billinim standardima. Horvat je napomenuo da Minaco nema obveza prema CBA grupi, odnosno da je tvrtka nakon prodaje na korektan način izašla iz toga trgovačkog lanca.</p>
<p>Horvat je istaknuo da će Billa na hrvatskom tržištu ove godine otvarati nova prodajna mjesta, ali nije otkrio konkretne planove. Rewe grupa usmjerit će se u sljedeće dvije godine na tržište Slovenije i Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Kroz neto promet od 40,8 milijardi eura i 11.700 prodajnih mjesta u trgovinama prehrambenom robom u 14 zemalja Rewe grupa zauzima treće mjesto u Europi. Promet izvan Njemačke u 2004. se popeo na 11,3 milijarde eura, a samo 210 Billa prodajnih mjesta u sedam istočnoeuropskih zemalja u 2004. godini svoj je promet povećalo za devet posto, na milijardu eura.</p>
<p>Billa je prve supermarkete u Hrvatskoj otvorila 1999. godine, a danas ima 16 supermarketa širom zemlje. Posljednjom akvizicijom Rewe grupa, odnosno Billa postaje najjačim stranim trgovačkim lancem na hrvatskom tržištu, a u Slavoniji tržišnim liderom.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zračna luka Dubrovnik izlazi iz vlasničke strukture Dubrovnik Airlinesa</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Zračna luka Dubrovnik idućeg bi tjedna i službeno trebala prestati biti suvlasnikom najmlađe hrvatske zrakoplovne kompanije, Dubrovnik Airlinesa. Naime, ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta svojim je službama naložio da se realizira prije dva mjeseca izdan naputak Zračnoj luci Dubrovnik da izađe iz vlasničke strukture tvrtke koju je zajedno s dubrovačkom brodarskom kompanijom Atlantskom plovidbom osnovala prije nekoliko mjeseci. Povlačenje je potvrdila i glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Marina Halužan.</p>
<p>Zračna luka Dubrovnik u Dubrovnik Airlinesu ima 20 posto vlasništva, a u osnivačkom ulogu sudjelovala je s 400.000 eura koji će joj se sada morati vratiti.</p>
<p>Sudeći prema nedavnoj izjavi direktora Atlantske plovidbe Ante Jerkovića kako je od Kalmete tijekom njegova boravka u Dubrovniku početkom mjeseca dobio punu podršku za projekt Dubrovnik Airlinesa - iako je ministar istodobno u Dubrovačkom vjesniku potvrdio izlazak Zračne luke Dubrovnik - u Atlantskoj plovidbi su se izgleda do posljednjeg trenutka nadali da će se političko raspoloženje prema dubrovačkom avioprijevozniku ipak promijeniti. </p>
<p>Komentirajući konačnu najavu povlačenja Zračne luke Dubrovnik, direktor Dubrovnik Airlinesa Zino Singer kazao je kako ta odluka još uvijek nije izvršna.</p>
<p>»Politika je donijela odluku, a je li ona izvršna ili je u formi namjere vidjet ćemo sljedećih dana ili mjeseci. No ona neće utjecati na daljnji razvoj kompanije jer je većinski vlasnik, Atlantska plovidba, dovoljno moćan i sposoban da nastavi razvoj kompanije. Bude li potrebno preuzet će te dionice, iako postoje brojni zainteresirani za ulazak u vlasničku strukturu kompanije«, kazao je Singer.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za novi početak 45 milijuna dolara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Carly Fiorina (50), prva žena na čelu neke od 30 kompanija s indeksa Dow Jones Industrial Average, nedavno je dala ostavku na mjesto izvršne direktorice Hewlett-Packarda zbog, kako je rečeno, neslaganja s ostatkom odbora oko poslovne strategije grupacije. Mnogi, pak, osnovni razlog njene ostavke/otkaza vide u pretjerano autoritativnom načinu vođenja kompanije, ili u predobrim govorničkim i promotivnim vještinama (karijeru je započela upravo u marketingu) kojima je znala zainteresirati ulagače čak i kada najavljivani rezultati nisu imali temelja. </p>
<p>Međutim, koji god da je razlog njena odlaska, Fiorina do sljedećeg posla neće imati financijskih problema: dobit će otpremninu od 21,4 milijuna dolara, a od HP-ovih dionica iz dosadašnjih bonusa može zaraditi oko 23 milijuna dolara - ili još i više ako ulagači budu zadovoljni njenim nasljednikom. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>lectrolux porastao 12 posto unatoč padu dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak tek neznatno porasli. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,1 posto, na 5047,3, a pariški CAC 40 0,05 posto, na 4014,4 boda. Frankfurtski Dax je dobio manje od boda, dosegavši 4387, jednako kao i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50, koji je porastao na 2920 bodova.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima bio je proizvođač kućanskih uređaja Electrolux, koji je skočio 12,3 posto nakon što je izvijestio o 37-postotnom padu dobiti u četvrtom tromjesečju - što je manje nego što su analitičari očekivali. Uz visoke cijene čelika i drugih sirovina, na pad dobiti utjecali su i troškovi prebacivanja proizvodnje u zemlje s nižim troškovima rada.</p>
<p>Godišnje rezultate u utorak je objavio i najveći svjetski reosiguravatelj Münchener Rück, koji je pao 0,1 posto unatoč tome što je lani ostvario neto dobit od 1,8 milijardi eura, nakon gubitka od 434 milijuna eura prethodne godine. Swiss Re je pao 0,2 posto.</p>
<p>Ulagače je razočarao i Hennes & Mauritz, objavivši kako je prodaja u siječnju porasla pet posto. Dionica H pala je 1,5 posto.</p>
<p>Cijena Nymex Light sirove nafte u New Yorku je ujutro porasla 20 centi, na 47,64 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu do poslijepodneva ostao nepromijenjen na 45,53 dolara. Royal Dutch/Shell porastao je 0,8, odnosno jedan posto, dok je Total dobio 0,5 posto. BP je, pak, pao 0,4 posto.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku, DJIA je neznatno pao na 10.787,4 boda, dok je Nasdaq Composite neznatno porastao na 2083,4 boda. Tokyjski Nikkei 225 je porastao 0,12 posto, na 11.646,5 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Zadnje upozorenje Hrvatskoj </p>
<p>Visoko pozicionirane strukture štite Gotovinu a vlasti u Zagrebu oklijevaju ga uhititi, stoji u izvješću koje je Del Ponte predočila EU / Glasnogovornik Vlade Ratko Maček nije htio komentirati ove navode, samo je ponovio kako Vlada čini sve napore kako bi riješila slučaj Gotovina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Europske unije, koji se sastaju u ponedjeljak, poslat će posljednje upozorenje službenom Zagrebu da su hrvatske ambicije za početak pregovora s Bruxellesom ozbiljno ugrožene. Ističe se to, kako prenosi agencija Reuters, u izjavi neimenovanog europskog diplomata. »Visoko pozicionirane strukture u Hrvatskoj štite« Antu Gotovinu, a vlasti u Zagrebu oklijevaju ga uhititi, tvrdi dalje neimenovani diplomat EU-a pozivajući se na izvješće glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte. </p>
<p>Naime, Carla del Ponte u tom izvješću, predstavljenom luksemburškom predsjedništvu EU-a, tvrdi da »visoko pozicionirane mreže u Hrvatskoj štite Gotovinu, a (hrvatska je) vlada neodlučna glede njegova uhićenja«, tvrdi neimenovani diplomat u Bruxellesu. </p>
<p>U nacrtu izjave koju će, vjerojatno neznatno izmijenjenu, šefovi diplomacije EU-a objaviti nakon sastanka idućega ponedjeljka ističe se: »Vijeće (EU-a) pozvalo je Hrvatsku da poduzme potrebne mjere kako bi u potpunosti surađivala s Haaškim sudom, te potvrdilo da taj posljednji preostali optuženik mora biti lociran i prebačen u Haag čim prije«. </p>
<p>Tom će se izjavom pozvati sva tijela Europske unije da odobre početak pregovora s Hrvatskom, od ranije najavljenih za 17. ožujak, ali uz uvjet da »Hrvatska u cijelosti surađuje s Haagom«. </p>
<p>Da je početak hrvatskih pregovora o članstvu u EU sredinom ožujka više nego upitan, piše ljubljanski dnevni list Delo u broju od utorka. Čak 24 od 25 država članica Europske unije, tvrdi slovenski dnevnik, uključujući i Sloveniju, suglasne su da se pregovori Hrvatske s Bruxellesom odgode, dok jedino Mađarska podupire početak pregovora. </p>
<p>Glasnogovornik Vlade Ratko Maček nije htio komentirati ove navode, samo je ponovio da Vlada čini sve napore kako bi riješila slučaj Gotovina i tako ispunila i zadnji uvjet za početak pregovora.</p>
<p>»Situacija je ista kao i prije tjedan dana. U međuvremenu se ništa nije dogodilo, mi nismo vidjeli nikakve znakove i rezultate pojačane aktivnosti koja bi omogućila Hrvatskoj da bez ikakvih problema započne pregovore 17. ožujka«, izjavio je u utorak za Vjesnik jedan europski diplomat. </p>
<p>Predstavnici hrvatske diplomacije kazali su Vjesniku kako je ishod ove situacije neizvjestan. </p>
<p>»Situacija nije dobra, no ne treba već sad pomisliti da su sve šanse propale«, kazao je visokopozicionirani hrvatski diplomat. </p>
<p>Vinka Drezga Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Autor popisa homoseksualaca, član Iskoraka, prijavio se policiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Autor i vlasnik popisa homoseksualaca, tridesetogodišnji mladić čiji identitet policija nije htjela priopćiti, osim da je član udruge Iskorak, u ponedjeljak navečer prijavio se u zagrebačku petu policijsku postaju na Medveščaku, gdje je naveo kako je imenik njegovo vlasništvo te da je popis distribuirao na Internetu netko od njegovih poznanika koji su imali pristup njegovu računalu, priopćila je u utorak zagrebačka policija.</p>
<p>»Gay imenik« u vlasništvu tridesetogodišnjaka sadrži 350 imena s ponekim podacima.</p>
<p>»Na temelju zaprimljene prijave vlasnika policija je počela s izvidima, a jesu li ispunjeni elementi kaznenog djela i o kojem je kaznenom djelu riječ, policija će se naknadno oglasiti te o svemu obavijestiti nadležno državno odvjetništvo«, kazala je glasnogovornica PU zagrebačke Gordana Vulama.</p>
<p>Policija, međutim, zasad nije zaprimila nijednu prijavu osoba koje se nalaze na famoznom popisu, a spomenuti vlasnik negira da je distribuirao svoje prikupljene privatne podatke o osobama s kojima je u kontaktu na Internetu. Pitanje je li i autor popisa homoseksualac, policija nije htjela komentirati navodeći da je ne zanima spolna orijentacija osoba koje podnose prijave.</p>
<p>Slučaj »gay imenika« na Internetu zabrinuo je protekli vikend homoseksualnu populaciju u Hrvatskoj, pa su ljudi učestalo zvali SOS liniju udruge Iskorak pokušavajući doznati jesu li na popisu. </p>
<p>Na popisu su navodno imena brojnih hrvatskih dužnosnika, političara, diplomata, liječnika i sportaša te njihovi brojevi mobitela i radna mjesta.</p>
<p>U Državnom odvjetništvu navode kako je jedini način da se objavljeni popis »skine« s Interneta taj da netko s popisa zatraži privremenu mjeru zabranjivanja objavljivanja i raspačavanja materijala koji je zabrinuo ovu populaciju.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Manzin: Autor popisa nije član Iskoraka</p>
<p>Čelnik udruge Iskorak Dorino Manzin izjavio je da muškarac koji se prijavio policiji kao autor popisa homoseksualnih osoba »sigurno nije član Iskoraka«. </p>
<p>»Ne znam otkud ta informacija policiji«, dodao je. Manzin kaže da su predstavnici udruge razgovarali s autorima koji su im kazali da popis nisu htjeli distribuirati. Manzin ističe da »neće biti moguće utvrditi počinitelja niti je sam čin utuživ. </p>
<p>»U krajnjoj liniji, popis nije ukraden, nego je presnimljen«, kaže on. Cijeli slučaj Manzin je okarakterizirao riječima »tresla se brda, rodio se miš«, a žao mu je što se javnost bavi Iskorakom samo u ovakvim i sličnim slučajevima. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Spajanje ministarstava posljedica kadrovskih nedoumica u HDZ-u</p>
<p>Picula: Spajanje ministarstava vanjskih poslova i europskih integracija moglo bi izazvati i operativne probleme u pregovorima s EU-om, jer je sustav doveden u krizu/ Adlešić: Reorganizacija Vlade nužna i u drugom resorima/ HSP još nije odlučio hoće li glasovati za nove Sanaderove kadrove, za razliku od IDS-a, koji ih neće podržati zbog svjetonazorskih razlika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski sabor trebao bi u danas prihvatiti izmjene zakona o Vladi koje će omogućiti spajanje ministarstava europskih integracija i vanjskih poslova. Za čelnu poziciju tog objedinjenog ministarstva vladajući HDZ predložio je Kolindu Grabar Kitarović, o čemu će se zastupnici izjasniti u četvrtak, kad će se glasovati i o dvojici novih članova Sanaderove vlade - Damiru Polančecu, kao potpredsjedniku Vlade zaduženom za gospodarstvu i o Nevenu Ljubičiću, kao ministru zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Što o toj kadrovskoj i organizacijskoj rekonstrukciji Sanaderove vlade misle u oporbenim strankama? Mišljenja su podijeljena, pogotovo o spajanju dvaju ministarstava. </p>
<p>Tako predsjednik Glavnog odbora SDP-a Tonino Picula kaže da je ta fuzija »tehnička preinaka koja reflektira kadrovske nedoumice u HDZ-u«. Spajanje bi moglo izazvati i operativne probleme u pregovorima s EU-om, jer je sustav doveden u krizu, kaže bivši ministar vanjskih poslova i dodaje da je »gotovo neozbiljno« objašnjenje premijera Sanadera da se spajanjem dokida dosadašnji rivalitet dvaju ministarstava. »Neka smijeni one koji ne mogu surađivati«, poručuje te primjećuje da ministrica Grabar Kitarović dosad nije ulazila u političke polemike. »Sad to neće moći izbjeći, jer treba otkloniti otpore i rastući euroskepticizam, ne samo u javnosti, nego i u HDZ-u, što je rezultat nezadovoljstva Vladinom politikom«, zaključuje Picula. </p>
<p>Spajanje ministarstava ne odobrava ni potpredsjednik IDS-a Damir Kajin, posebno zato jer su, kaže, u MEI-u oduvijek radili vrsni profesionalci koji nisu politizirali. </p>
<p>Pravaš Tonči Tadić pak to ocjenjuje dobrim rješenjem te podsjeća da je HSP i ranije smatrao kako MEI treba biti profesionalna agencija Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Čelnik HSS-a Zlatko Tomčić kaže da je šteta spajati dva ministarstva, jer se MEI dobro uhodao. </p>
<p>Što se tiče novih ministara, Tadić im želi puno uspjeha, posebno Ljubičiću koji sjeda u vrući stolac na kojem će biti u procijepu između zahtjeva pacijenata za boljim uslugama i zahtjeva MMF-a za smanjenjem izdvajanja u zdravstvu. Za Polančeca koji dolazi iz Podravke, kaže kako se nada da će se »uspješno odmaknuti« od te tvrtke, odnosno da joj neće pogodovati. HSP još nije odlučio hoće li glasovati za nove Sanaderove kadrove, za razliku od IDS-a, koji ih neće podržati zbog »svjetonazorskih razlika«. </p>
<p>Za Piculu je dobro što obje Hebrangove funkcije preuzimaju ljudi iz struke, ali misli da će im to što su stranački ljudi »suziti manevarski prostor u javnosti koja je sve manje sklona HDZ-ovoj vladi«. </p>
<p>Tomčić pak vjeruje da će se Polančec dobro snaći na novoj funkciji, jer ga poznaje kao vrsnog stručnjaka, organizatora i menadžera pa njegovo imenovanje vidi kao dobar iskorak u odnosu na dosadašnju praksu. </p>
<p>Đurđa Adlešić, potpredsjednica HSLS-a, HDZ-ova koalicijskog partnera, smatra da je reorganizacija Vlade nužna i u drugom resorima. Misli da bi trebalo napraviti analizu dosadašnjeg rada Vlade i otkriti koje su joj slabe karike, a njih sigurno ima, ponajprije u gospodarstvu. Polančecu treba dati 90 dana da pokaže može li nešto pokrenuti, napominje Adlešić, za koju bi u odabiru čelnih ljudi u resorima poput gospodarstva stručnost trebala biti važnija od stranačke pripadnosti. </p>
<p>Ivka Bačić Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nikola Mak za četvrtak sazvao sjednicu Povjerenstva za sukob interesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa održat će u četvrtak konstituirajuću sjednicu koju je sazvao najstariji član, zastupnik manjina Nikola Mak. Prema međustranačkom dogovoru, predsjednik povjerenstva trebao bi biti Josip Leko (SDP), koji je u prošlome mandatu predsjedavao saborskom Odboru za zakonodavstvo a u ovom mandatu je potpredsjednik tog odbora. Leko je u političkim krugovima poznat i kao dugogodišnji poslovni direktor SDP-a, a nakon napuštanja te funkcije lani postaje predsjednik Poslovodnog odbora SDP-a. Uz Maka i Leku, u Povjerenstvu će biti i zastupnici Marija Bajt (HDZ) i Pejo Trgovčević (HSP) a vanjski članovi su Deša Mlikotin Tomić, Zorislav Antun Petrović i Zlata Đurđević. </p>
<p>Saborski Odbor za izbor i imenovanja novi je sastav Povjerenstva predložio prije mjesec dana a konstituirajuća sjednica se, prema riječima Nikole Maka, odgađala zbog bolesti dviju članica Povjerenstva. U javnosti se od novog Povjerenstva očekuje da funkcionira bolje od prošlog, koje je vodio Antun Kapraljević (HNS) i koje nikada nije doista profunkcioniralo a nikada nije bilo ni kadrovski upotpunjeno jer se nije uspio postići dogovor o sedmom članu iz redova oporbe. Naime, osim HNS-a, oporba se povukla iz rada Povjerenstva u znak protesta zbog odbijanja saborske većine da član postane Tonči Tadić (HSP), koji je pokrenuo pitanje zakona i povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Imena pregovarača idući tjedan</p>
<p>Sanader je i dalje uvjeren da će pregovori početi 17. ožujka i nastavlja europske čelnike uvjeravati kako Hrvatska čini sve da riješi slučaj Gotovina / Račan je optimist, smatra da je za početak pregovora odgovorna Vlada koja Europu mora uvjeriti da čini sve u rješavanju tog slučaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mjesec dana prije početka pregovora s EU-om, ako oni uopće budu otvoreni, Hrvatska i dalje nema pregovaračke timove. Premijer Ivo Sanader i parlamentarne stranke nisu ni u utorak, na svom sastanku održanom nakon gotovo mjesec dana stanke, dogovorili tko će u pregovorima s EU-om zastupati hrvatske interese. </p>
<p>Imena 13 članova hrvatskog pregovaračkog tima i 33 voditelja pojedinih poglavlja u pregovorima s EU-om, kao i sastav saborskog Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om trebali bi pak biti dogovoreni na sastanku idući tjedan, najavili su Sanader i Račan. Idući tjedan će naime, kako je pojasnio Sanader, biti »finiš svih dogovora o pregovaračkim timovima i Nacionalnog odbora«, o čijem sastavu su se dosada »razmjenjivale informacije«.</p>
<p>Premijer Sanader parlamentarce je izvijestio o tome što Vlada poduzima kako bi pregovori s EU-om ipak počeli 17. ožujka. Premijer pritom ističe kako je on i dalje uvjeren da će pregovori početi te da je po tom pitanju »realist s pozitivnim predznakom«. I dalje će, najavio je, uvjeravati sve zemlje članice kako Hrvatska čini sve da riješi slučaj Gotovina i da pregovori počnu 17. ožujka. </p>
<p>Na pitanje ima li Vlada rezervni plan, za slučaj da pregovori ipak ne počnu u ožujku, Sanader je odgovorio kako Vlada ima odgovor i na to, ali ne želi o toj mogućnosti špekulirati, jer je uvjeren da će pregovori početi.</p>
<p>I Ivica Račan je optimist što se tiče početka pregovora, no smatra kako je odgovornost na izvršnoj vlasti koja mora uvjeriti prijatelje u Bruxellesu da Hrvatska čini sve da riješi slučaj Gotovina. »Hrvatska ne treba biti kažnjena ako čini sve, a problem ne može riješiti«, rekao je Račan i dodao kako i oporbeni čelnici čine sve što mogu kako bi pregovori počeli u ožujku.</p>
<p>Neslužbeno se moglo doznati da je i na sastanku postavljeno pitanje ima li Vlada rezervni plan u slučaju odgode pregovora, kako se u Hrvatskoj ne bi stvorilo protueuropsko raspoloženje, no premijer im nije konkretno odgovorio. Navodno ovih dana piše pisma premijerima svih zemalja članica EU-a, u kojima ih ponovno pokušava uvjeriti da Vlada čini sve ne bi li riješila slučaj Gotovina.</p>
<p>Inače, što se tiče pregovarača i njihovog statusa, voditelji grupa bit će u statusu državnih tajnika, odnosno imat će njihova primanja, dok će voditelji pregovaračkih timova biti u statusu pomoćnika ministara.</p>
<p>Uz po šest zastupnika vlasti i oporbe, u Nacionalnom odboru sindikate će predstavljati Vesna Dejanović, poslodavce Darko Marinac, a sveučilišnu zajednicu Helena Jasna Mencer. Ured Predsjednika predstavljat će predstojnik Davor Božinović.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Josipović radi zakonito, nema razloga za njegovo razrješenje </p>
<p>Protiv Josipovića Uskok pokrenuo istragu zbog primanja mita/Josipović objasnio da je stan u Zagrebu, zemljište u Topuskom i automobil kupio kreditom, stan u Poreču puničinim novcem, a poslovni prostor stekao je prije nego je postao sudac </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo pravosuđa u utorak je izvijestilo da Zvonimir Josipovića, predsjednik Općinskog suda u Gvozdu, protiv kojeg je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (Uskok) pokrenuo istragu zbog primanja mita, »poslove sudske uprave obavlja u skladu sa zakonom i sudskim poslovnikom«. Utvrđene su manje nepravilnosti u obavljanju poslova sudske uprave, no one nisu takve da bi predstavljale zapreku normalnom funkcioniranju suda, odnosno da bi zahtijevale da se protiv Josipovića pokrene postupak razrješenja. </p>
<p>Do takvih zaključaka, Ministarstvo pravosuđa došlo je nakon obavljenog nadzora u Općinskom sudu u Gvozdu 3. veljače. </p>
<p> Ministarstvo je izvijestilo i da je Županijski sud u Sisku obavio kontrolu sudačkog rada Zvonimira Josipovića, uvidom u predmete gdje su postojale jedna ili više pritužbi stranaka, te predmete izdvojene »slučajnim uzorkom«. Iz izvješća Županijskog suda proizlazi da uvidom u te predmete »nisu utvrđene nikakve značajnije povrede postupka ili pogreške u primjeni materijalnog prava«. </p>
<p>Josipović se Ministarstvu očitovao na navode o svome velikom bogatstvu. Tako tvrdi da njegova kćer Ivona studira na Harvardu, zahvaljujući stipendiji tog američkog sveučilišta, te da za osobne izdatke zarađuje zapošljavanjem i studentskim zajmovima. Navodi da je stan u Zagrebu od 73 četvorna metra, kupio kreditom Zagrebačke banke 2004., kao i zemljište u Topuskom za koje je u istoj banci podigao kredit od 11 tisuća eura. Stan u Poreču, objašnjava, kupio je puničinim novcem od prodaje stana u Banjoj Luci 2002. godine. Josipović u Poreču od 1998. ima i poslovni prostor, koji je, napominje, stekao prije izbora za predsjednika i sucda u Gvozdu. Automobil Passat Josipović je 2002. kupio kreditom Volksbanke. </p>
<p>U Josipovićevu obranu stala je sindikalna podružnica Sindikata državnih službenika i namještenika Općinskog suda u Gvozdu koji opovrgava da je taj sindikat upozoravao Josipovićevo šikaniranje i vrijeđanje djelatnica suda. To su izmišljotine bivše sindikalne povjerenice i još jedne bivše djelatnice suda, tvrde sadašnji sindikalci, te napominju da s »Josipovićem imaju dobre odnose i nemaju nikakvih problema«. </p>
<p>Državno sudbeno vijeće (DSV) je Josipoviću prije dva tjedna skinulo imunitet, kako bi se protiv njega mogao provesti kazneni postupak za primanje mita. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Aktivnosti na pronalaženju Gotovine odgovor na izvješće Del Ponte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odgovor na izvješće glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte bit će svakodnevne aktivnosti na pronalaženju generala Ante Gotovine da bi se to poglavlje suradnje s Haaškim sudom završilo, izjavila je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt odgovarajući u utorak na upit kako će reagirati Ministarstvo pravosuđa na tužiteljičino izvješće na temelju kojeg Hrvatskoj možda neće 17. ožujka biti odobreni pregovori o ulasku u Europsku uniju. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mesić će kod Chiraca lobirati za početak pregovora 17. ožujka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić lobirat će kod francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, s kojim je u prijateljskim odnosima, za početak pregovora Hrvatske s Europskom unijom 17. ožujka, potvrđeno je Vjesniku u utorak na Pantovčaku.</p>
<p>Mesić će 1. i 2. ožujka boraviti u Bruxellesu u Europskoj komisiji i NATO-u, pa će i to biti prilika za lobiranje.</p>
<p>Iz Predsjednikova ureda rečeno nam je kako su upoznati s namjerom Ministarstva vanjskih poslova da uputi pismo svim premijerima zemalja članica Europske unije kojim će tražiti potporu za početak pregovora 17. ožujka. Za to će se vjerojatno iskoristiti i prigoda Mesićeve inauguracije unatoč nekim mišljenima da nije primjereno ni pristojno instrumentalizirati tu ceremoniju.</p>
<p>Službena potvrda uzvanika na inauguraciji znat će se dan ranije, u četvrtak. Zasad je Pantovčaku, uz osam predsjednika država (Poljske, Slovačke, Bugarske, Rumunjske, Albanije, Makedonije, SCG-a i BiH) potvrđen i dolazak ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka te litavskog predsjednika. Desetak će predsjednika, među kojima mađarski, ruski i kanadski, poslati osobne izaslanike.</p>
<p>Potvrda slovenske, francuske i talijanske strane još se očekuje. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Počelo saslušavanje svjedoka o »brijunskim transkriptima«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U utorak je istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić saslušao petero službenika Ureda predsjednika Republike, u sklopu istrage o »brijunskim transkriptima«. </p>
<p>Kako se navodi u službenom priopćenju predsjednice Istražnog centra sutkinje Mirjane Rigljan, saslušani su službenici Odjela za tonsko snimanje Neda Sakač, Ljubica Šikić, Ljiljana Hasanović Mandić, Gordana Kolak i Mirko Šimunić. Još troje službenika, bivših djelatnika Ureda, koji nisu primili sudske pozive saslušat će se 3. ožujka.</p>
<p>Istraga je pokrenuta nakon kaznene prijave koju su u listopadu prošle godine podnijeli odvjetnici generala Ante Gotovine tvrdeći da su transkripti sastanka državnog i vojnog vrha, održanog na Brijunima 31. srpnja 1995. pred »Oluju«, lažirani. Sporni transkripti, navodno su temelj optužnice protiv generala Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka. </p>
<p>Zanimljivo je da u sklopu istrage Državno odvjetništvo nije predložilo da sud sasluša same sudionike brijunskog sastanka, nego su pozvani samo bivši i sadašnji službenici Ureda predsjednika, koji su zaduženi za prepisivanje i arhiviranje transkripata.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatska odgovorila protumjerama za slovenske prijevoznike </p>
<p>Ova odluka izravan je odgovor na slovenske zabrane, koje se prema našim prijevoznicima provode od 4. veljače, i vrijedi do daljnjega a ne, kako se dosad spominjalo, do ukidanja slovenske odluke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od srijede u ponoć za slovenske prijevoznike koji se nalaze u Hrvatskoj vrijede iste zabrane kao i za hrvatske prijevoznike u Sloveniji. Prema odluci koju je u utorak potpisao Dražen Breglec, državni tajnik za promet, a koja je upućena Carinskoj upravi Hrvatske, slovenski prijevoznici od srijede će na temelju hrvatskih dozvola moći obavljati prijevoz samo između Hrvatske i država koje nisu članice Europske unije, dok će prijevoz tereta između Hrvatske i država članica EU-a slovenski prijevoznici moći obavljati samo na temelju CEMT-dozvola (dozvola Europske konferencije ministara prometa).</p>
<p>Ova odluka izravan je odgovor na slovenske zabrane koje se prema našim prijevoznicima provode od 4. veljače i vrijedi do daljnjega, a ne, kako se dosad spominjalo, do ukidanja slovenske odluke, saznaje Vjesnik.</p>
<p>Pojednostavljeno, prijevoznici iz obje države, koji su na temelju hrvatskih, odnosno slovenskih dozvola za treće zemlje (na temelju bilateralnog ugovora o cestovnom prijevozu Hrvatska i Slovenija su za 2005. razmijenile 6500 takvih dozvola) teret dosad prevozili prema zemljama EU-a, to sada više ne mogu jer su te dozvole stavljene van snage.</p>
<p>»Ovom odlukom u bitnome se popravlja i jača položaj hrvatskih prijevoznika«, prokomentirao je odluku Marijan Banelli, predsjednik Udruženja cestovnih prijevoznika. Ministarstvo je o navedenoj uputi obavijestilo slovensko ministarstvo prometa koje je još u petak dostavilo svoje tumačenje o korištenju slovenskih dozvola za treće države. Prema navodima slovenskog ministarstva prometa, korištenje tih dozvola Slovenija je ograničila primjenom Uredbe Europske komisije br. 2454/93. Hrvatski prijevoznici, prema novim slovenskim propisima, mogu obavljati prijevoz tereta između Slovenije i drugih država članica EU-a samo na temelju CEMT-dozvola, a dozvole za treće zemlje mogu koristiti samo za obavljanje prijevoza tereta između Slovenije i država koje nisu članice EU-a. </p>
<p>Slovenski poslovni list Finace piše u utorak da je primjena slovenske uredbe na hrvatske prijevoznike rezultat nekoordinacije između slovenskog ministarstva financija (zaduženog za carinsku upravu) i ministarstva prometa. »Priče o slaboj koordinaciji su slovenske floskule oni su jako dobro znali što rade i uzeli su nam posao«, komentirao je Marijan Banelli.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Istraga u POA-i: mozaik se pomalo slaže</p>
<p>Ne bude li nikakvih opstrukcija, mogli bismo svoj posao završiti do kraja sljedećega tjedna te o svemu informirati javnost, rekao je Vjesniku jedan član radne skupine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Petero članova saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji zajedno s Vijećem za civilni nadzor sigurnosnih službi ispituju je li bilo nezakonitosti u radu Protuobavještajne agencije koja je nadzirala petero hrvatskih novinara od sredine 2003. do ožujka prošle godine, i u utorak su bili u sjedištu POA-e. Tamo su razgovarali s ljudima involviranima u taj slučaj, te pregledali dokumentaciju iz koje je bivši ravnatelj POA-e Franjo Turek zaključio da su novinari, i to po nalogu britanskih obavještajaca u našoj zemlji, zlonamjerno informirali javnost tvrdeći u svojim tekstovima da se general Ante Gotovina krije u Hrvatskoj. Kako nam je rekao jedan član radne skupine, u kojoj su HDZ-ovi zastupnici Niko Rebić, Mato Šimac i Tomislav Čuljak te HSP-ov Pero Kovačević i Ante Markov iz HSS-a, »mozaik se pomalo slaže i, ne bude li nikakvih opstrukcija, mogli bismo svoj posao završiti do kraja sljedećega tjedna te o svemu informirati javnost«. Na pitanje hoće li još koji put posjetiti POA-u, dobili smo odgovor »možda«. Neslužbeno doznajemo i da bi »saborski istražitelji« za koji dan mogli pozvati na razgovor i obaviti prvo saslušanje Franje Tureka, kao i bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića koji je, kao i novinari, bio pod posebnom prismotrom POA-e, također zbog sumnje da surađuje sa stranim obavještajcima. Još se ne zna hoće li članovi radne skupine razgovarati s predsjednikom države Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom, koje je na glasovitoj prezentaciji na Pantovčaku lanjskoga ožujka Turek upoznao s navodnim dokazima o sprezi novinara i britanskih obavještajaca.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zeleni traže od Vlade da ratificira Protokol iz Kyota</p>
<p>Tražimo ratifikaciju Protokola da bi se u sklopu nacionalne energetske strategije napokon počeli koristiti obnovljivi izvori energije - vjetar, sunce, geotermalni izvori - te tako smanjile emisije ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje, rekao je Daniel Rodik iz Zelene akcije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvadesetak aktivista Zelene akcije oboružano papirnatim vjetrenjačama i transparentima s natpisima »Koja je prava cijena benzina?«, zahtijevalo je u utorak ispred zgrade Vlade hitno ratificiranje Protokola iz Kyota o smanjenju emisije ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova, koji stupa na snagu u srijedu. Svoje zahtjeve Vladi su predali i u pisanom obliku. </p>
<p>»Od Vlade tražimo ratifikaciju Protokola da bi se u sklopu nacionalne energetske strategije napokon počeli koristiti obnovljivi izvori energije - vjetar, sunce, geotermalni izvori - te tako smanjile emisije ugljčnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promijene, globalno zatopljenje«, rekao je Daniel Rodik, koordinator projekta za promociju energetske učinkovitosti u Zelenoj akciji. </p>
<p>Komentirajući natpis »Koja je prava cijena benzina?«, rekao je »da je dilema što zapravo plaćamo korištenjem fosilnih goriva - energente ili ekološke štete«.</p>
<p>Hrvatska Protokol iz Kyota nije ratificirala jer traži povećanje kvote emisija stakleničkih plinova za baznu godinu 1990., kako bi mogla ispuniti zahtjeve Protokola o smanjenju emisija za pet posto u odnosu na tu baznu godinu. Hrvatska, naime, traži promjenu načina izračuna u baznoj godini, jer se ona računala na razini SFRJ pa u slučaju Hrvatske nije uračunata emisija stakleničkih plinova nastala radom termoelektrana u drugim republikama koje je izgradio HEP.</p>
<p>Svoj zahtjev podnijela je na Konferenciji stranaka UNFCCC-a u Marakešu 2001. godine.</p>
<p>Iz Ministarstva zaštite okoliša priopćeno je u utorak da Hrvatska u ovom trenutku ima razloga pričekati s ratifikacijom Protokola iz Kyota, te nastaviti pregovarati o svom posebnom zahtjevu, ali istodobno obavljati i sve potrebne pripreme za njegovu ratifikaciju.</p>
<p>U slučaju da se Hrvatskoj ne odobri zahtjev, upozoravaju iz Ministarstva, primjena opsežnih mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova dovela bi do ozbiljnog ugrožavanja gospodarskog rasta zbog vrlo visokih ulaganja koja su potrebna za njihovu provedbu.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Protokol iz Kyota stupio na snagu</p>
<p>Više od sedam godina nakon što je usvojen, Protokol iz Kyota 16. veljače stupa na snagu. Cilj je Protokola da 39 razvijenijih država smanje emisiju stakleničkih plinova za 5,2 posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na 1990. Ruskom ratifikacijom u studenome 2004. stvoreni su uvjeti da Protokol stupi na snagu. Protokol je ratificirala 141 država. Od zemalja potpisnica to zasad nisu učinile Hrvatska, Zambija, SAD, Australija, Monako i Kazahstan. </p>
<p>Hrvatska već godinama traži povećanje dopuštene emisije stakleničkih plinova u odnosu na baznu 1990. godinu, što je prema odredbama Okvirne konvencije o klimatskim promjenama UN-a moguće i to je razlog zašto Hrvatska dosad nije ratificirala Protokol. Međutim, do ulaska u EU, bez obzira na ishod pregovora o povećanju dopuštene emisije, Hrvatska će ga morati ratificirati. </p>
<p>Protokol iz Kyota je mali, ali prvi korak u pokušaju da se uspore klimatske promjene izazvane velikom emisijom stakleničkih plinova (ponajviše ugljičnog dioksida) koje uzrokuju globalno zatopljenje, topljenje ledenih polova i globalnu promjenu klime. </p>
<p>Nakon ostvarenja Kyota, predviđa se usvajanje drugih mjera kojima bi se znatno više reducirala emisija stakleničkih plinova. Najveća prepreka realizaciji Protokola je odbijanje SAD-a da ga ratificira. EU ga je ratificirao 2002., ali se u posljednjih nekoliko mjeseci iz država Unije sve češće čuje da korake koje je potrebno poduzeti nakon realizacije Kyota EU neće provoditi ako joj se u tome ne pridruže SAD, Indija i Kina. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesićevu inauguraciju osiguravat će 600 policajaca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oko 600 policajaca temeljne, prometne i interventne policije Policijske uprave zagrebačke osiguravat će u petak inauguraciju predsjednika Republike Stjepana Mesića na Trgu svetog Marka u Zagrebu. Zbog ceremonije sva će vozila s Trga svetog Marka, Jezuitskog, Katarinskog i Markovićeva trga, Freudenreichove, Kamenite, Opatičke, Basaričekove, Habdelićeve, Vitezovićeve, Kuševićeve, Vranicanijeve, Matoševe, Lisinskoga, Brezovačke, Demetrove, Mletačke, Mesničke i Visoke ulice te Ulice 29. 10. 1918. bit će u dogovoru s vlasnicima premještena od četvrtka u 18 sati do petka u 16 sati na najbliže moguće mjesto.</p>
<p>Tim će ulicama i trgovima od četvrtka poslijepodne pa do završetka ceremonije biti zabranjen promet.</p>
<p>Uz hrvatske dužnosnike, najavljen je i dolazak većeg broja stranih državnika te mnogobrojnih građana. Na južnoj strani Trga sv. Marka neposredno uz crkvu postavit će se pozornica, a nasuprot njoj stolci i prostor za VIP-uzvanike i državnike, dok će građani biti u posebno ograđenom prostoru.</p>
<p>Dolazak visokih gostiju na mjesto inauguracije predviđen je iz pravca Trga bana Jelačića i Ilice, i to Mesničkom i Demetrovom ulicom, a ulazak u prostor za građane predviđen je iz Ćirilometodske ulice, gdje će policajci pregledavati sve osobe. </p>
<p>U prostor za građane zabranjeno je unositi kišobrane sa šiljkom i slične predmete pogodne za nanošenje ozljeda, kao i bilo kakve vrećice ili ruksake. Zabranjeno je i unošenje bilo kakvih transparenata i natpisa čijim bi se sadržajem vrijeđali nacionalni, vjerski i drugi osjećaji građana ili bi pak pozivali na mržnju i nasilje.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050216].
|
