NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050208].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 169870 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.02.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prozvani novinari: Nismo povezani sa stranim obavještajnim službama </p>
<p>Petero novinara su u ponedjeljak HND-u, saborskim odborima za nacionalnu sigurnost i ljudska prava, te Vijeću za civilni nadzor sigurnosnih službi uputili zahtjev da istraže navode iz teksta objavljenog u »Globusu« / Novinari tvrde da je POA, analizirajući njihovo pisanje i poznanstva, a služeći se prisluškivanjem i tajnim praćenjem, njihovu javnu profesionalnu djelatnost proglasila koordiniranim plasiranjem dezinformacija opasnih za nacionalnu sigurnost </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Petero hrvatskih novinara - Gordan Malić, Željko Peratović, Ivanka Toma, Mario Kavain i Ivica Đikić - u ponedjeljak su Hrvatskom novinarskom društvu (HND), saborskim odborima za nacionalnu sigurnost i ljudska prava, te Vijeću za civilni nadzor sigurnosnih službi uputilo zahtjev da istraže navode iz teksta objavljenog u prošlotjednom Globusu, u kojem autor Gordan Malić, jedan od supotpisnika tog zahtjeva, tvrdi da ih je Protuobavještajna agencija (POA), na čelu s tadašnjim ravnateljem Franjom Turekom, prisluškivala pod sumnjom da sudjeluju u medijsko-obavještajnoj operaciji protiv Hrvatske.</p>
<p>Pozivajući se na objavljeni dokument, petero novinara zaključilo je da je POA, analizirajući njihovo pisanje i poznanstva, a služeći se prisluškivanjem i tajnim praćenjem, njihovu javnu profesionalnu djelatnost proglasila koordiniranim plasiranjem dezinformacija opasnim za nacionalnu sigurnost.</p>
<p>U POA-i je, podsjetimo, za mandata bivšeg ravnatelja Franje Tureka, među ostalim, sastavljen i nadležnim državnim tijelima prezentiran dokument nazvan »Informacija o obavještajno-medijskim manipulacijama s ciljem diskreditiranja Republike Hrvatske«. U njemu je, navodno, rasvijetljena operacija kojom je u Hrvatskoj rukovodila britanska obavještajna služba MI6 čiji su agenti, uz pomoć svojih suradnika u dijelu hrvatskih medija, kontinuirano objavljivali tekstove o tome kako se general Ante Gotovina skriva u Hrvatskoj i kako mu u tome pomaže dio političkog vrha i dijelovi sigurnosnih službi.</p>
<p>Ti su tekstovi, sugerira izvješće POA-e, objavljivani u pravilu uoči donošenja značajnijih odluka vezanih uz približavanje Hrvatske zapadnim integracijama, posebno EU, a poslužili su kao argumenti pritiska na Hrvatsku. Pojednostavljeno, Carla del Ponte je, mašući hrvatskim vlastima tekstovima objavljenim u hrvatskom tisku, argumentirala svoje tvrdnje da se Gotovina skriva u Hrvatskoj, a isti su tekstovi nastajali u »radionicama« britanskih obavještajaca koji servisiraju haašku tužiteljicu. Dakle, ako im je trebao nekakav čvršći dokaz za njihove tvrdnje, jednostavno bi ga »objavili« u hrvatskim medijima.</p>
<p>Novinari koji se spominju u dokumentu objavljenom u Globusu, a za koji Franjo Turek tvrdi da je »prilagođen za objavu«, naravno odlučno demantiraju svoju povezanost sa stranim obavještajnim službama i zahtijevaju da se priča rasvijetli do kraja.</p>
<p>Želi to i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić. »U srijedu će se u HND-u održati sastanak sa svim novinarima koji žele pokrenuti postupak. Ja sam, prije svega, za striktno držanje Zakona i za to da se svaki slučaj analizira pojedinačno, a kolegama sugeriram da, Ako doista žele poštivati pravnu proceduru budu disciplinirani i da prestanu pisati o sebi samima«, rekao je Lučić za Vjesnik. </p>
<p>Robert Valdec</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Malić: Turek me stavio na listu za odstrel</p>
<p>Nikad, niti u jednom svom tekstu nisam napisao da se Ante Gotovina nalazi u Hrvatskoj i nikad nisam upoznao nikoga iz britanske obavještajne službe MI6, a i jedno i drugo se tvrdi u Prezentaciji Protuobavještajne agencije (POA). Uz ostale kolege koje je obrađivala POA, dok je njome rukovodio Franjo Turek, tretiran sam kao urotnik protiv ove države i time su nas izložili javnoj torturi, prijetnjama s ulice, stavljeni smo praktično na listu za odstrel, ogorčen je Gordan Malić, novinar tjednika Globus i autor spornog teksta, koji je označen kao glavni medijski akter te špijunsko-političke afere.</p>
<p>»Svim tim optužbama i insinuacijama izloženi smo zbog tekstova koje smo objavljivali u hrvatskim medijima, ugrožene su naše temeljne građanske slobode, a istodobno oni koji bi te slobode trebali štititi nisu uopće reagirali«, kaže Malić koji je s još četvoricom novinara u ponedjeljak uputio i zahtjev nadležnima da se istraže navodi iz njegova teksta i dokumenata koji su u njemu objavljeni, a zbog čije je objave POA obavijestila Državno odvjetništvo da je time počinjeno kazneno djelo odavanja i objavljivanja državne tajne. </p>
<p>»Najveću odgovornost snosi državni vrh kojem je ta Prezentacija i predstavljena, a koji nakon toga nije reagirao. Umjesto toga, pretvarali su se da to ne postoji, dok je predsjednik Stipe Mesić izjavljivao kako u 'prezentaciji' nema ničeg spornog. Istodobno, u jednom drugom slučaju reagirao je ekspresno, no njegova se reakcija poklopila s predsjedničkom kampanjom pa je treba gledati i u tom svjetlu«, kaže Malić. Dodaje kako je sablažnjen i činjenicom da je bivšem ravnatelju POA-e prihvaćanjem njegove ostavke dopušten časni izlaz iz »nečasne afere«.</p>
<p>»On se, kao i Željko Bagić, bivši Mesićev savjetnik, 'časno' izvukao, a mi smo ostali uprljani tim optužbama. Živim u stančiću od 38 četvornih metara petnaestak kilometara od Zagreba i vjerujem da oni pravi špijuni ipak žive nešto bolje. Posebno oni koji rade za strane obavještajne službe, a ni našima, vjerujem, nije baš loše«, zaključio je Malić. (R.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Turek: Ne sramim se Prezentacije</p>
<p>»U tekstu objavljenom u prošlotjednom Globusu navedeno je niz neistina i konstrukcija što se može prozvati 'Malićevim kolažiranjem stvarnosti'«, rekao nam je u ponedjeljak Franjo Turek, bivši ravnatelj POA-e, koji je demanti teksta Gordana Malića poslao i Globusu. </p>
<p>»U potpunosti razumijem Malićeve motive jer 'ne laje pas radi sela nego radi sebe'«, slikovit je Turek. On tvrdi da ni POA niti on osobno nisu radili ništa nezakonito nego »isključivo u skladu sa Zakonom o sigurnosnim službama, godišnjim smjernicama i zahtjevima nadležnih državnih tijela«. Također, demantira da je provođena navodna antihaaška kampanja, argumentiravši to činjenicom da je upravo služba kojom je ravnao dostavila Haaškom sudu desetke tisuća dokumenata koji su pomogli u radu tog suda.</p>
<p>»Nisam naložio obradu niti jednog novinara, kao što Malić u svom članku insinuira, niti jedan novinar nije kontinuirano uhođen, prisluškivan i fotografiran, pa tako niti on. No POA se svakako bavila, a nadam se da se i danas bavi te da će to činiti i ubuduće, djelovanjem stranih obavještajnih službi i njihovih agenata na području Hrvatske, a u svezi s tim i odavanjem državnih tajni. Možda su se neki od Malićevih prijatelja predstavljali paradnim nazivima uglednih institucija, no za POA-u su oni bili i ostali samo strani špijuni«, kaže Turek.</p>
<p>»Shvatljivo mi je zašto Maliću to nije prihvatljivo i zašto mu se to ne sviđa. Ako mu je bila namjera objektivno informiranje javnosti tada je trebao prikazati cjelokupnu Prezentaciju, a ne samo dijelove koji samo naizgled njemu odgovaraju te do kraja pojasniti za koga zapravo piše. No, sve u svoje vrijeme«, zaključio je Turek dodavši da se svoje Prezentacije ne srami i da bi je bio spreman i javno objaviti. Problem je, smatra on, upravo kao i Malić, u tome što nakon Prezentacije nadležne službe nisu reagirale. (R.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Primjer za europsku Hrvatsku</p>
<p>BUDIMPEŠTA (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Bude li sportske i političke sreće, Hrvatska i Mađarska zajedno će 2012. organizirati Europsko prvenstvo u nogometu. Zajednička kandidatura nije slučajna. Dvije zemlje godinama odlično surađuju, iako je Mađarska otišla i korak dalje od Hrvatske. Članica je Europske unije, gospodarstvo može poslužiti kao primjer zemljama srednje i jugoistočne Europe, pa će tako mađarski domaćini premijeru Ivi Sanaderu, koji će u utorak posjetiti Mađarsku, prenijeti bogato iskustvo suživota u Uniji.</p>
<p>Mađarska je prva zemlja iz bivšeg istočnog bloka koja je primijenila elemente tržišne ekonomije dok su još komunisti čvrsto bili na vlasti. Imala je i važnu ulogu u rušenju komunizma, jer je otvorila granice prema Austriji, dopustivši istočnim Nijemcima da pobjegnu na Zapad. Sve je to pomoglo Mađarima da brže prođu tranziciju i u političkom i gospodarskom smislu. Dugo godina Mađari su privlačili najveća sredstva od izravnih investicija, a prošlih desetak godina uloženo je više od 20 milijardi dolara.</p>
<p>Mađarska je ušla u NATO 1999., a čak 84 posto mađarskih glasača opredijelilo se na referendumu za ulazak u vojni savez. Problema, međutim, još ima - od položaja Roma, korupcije, organiziranog kriminala.</p>
<p>Hrvatska je zainteresirana za suradnju s Mađarima na mnogim poljima. HEP bi želio dinamizirati planove o gradnji hidroelektrana na Dravi, iako je to vrlo osjetljiv projekt koji je na samom početku naišao na protivljenje nevladinih organizacija i Hrvatske i Mađarske, koje smatraju da bi elektrana uništila rijeku. Sadašnja vlada drži da treba dopuniti projekte i izraditi studiju izvedivosti, a i mađarska strana ima prigovora vezanih za zaštitu okoliša.</p>
<p>Kad je riječ o poljoprivredi, Hrvati od Mađara imaju što učiti. Od sredstava koje je Mađarska dobila od Unije otvoreno je nekoliko oglednih farmi na kojima se može vidjeti i najnovija tehnologija i sustav rada. Vlada posebno stimulira male i srednje proizvođače i predlaže im udruživanje jer su na tržištu jači. Gubitak unosnog tržišta nakon raspada Sovjetskog Saveza još nije vratio mađarske proizvođače hrane na razinu koju su imali prije, ali su danas mnogo modernije opremljeni i spremni za veliku poljoprivrednu utakmicu unutar EU-a. </p>
<p>Hrvatskoj je jako stalo da Mađari nastave s gradnjom autocesta do hrvatske granice, a dvije države surađuju i na području turizma. Mađari nsu rado viđeni gosti u Hrvatskoj, ali i mnogi Hrvati posjećuju Mađarsku. Procjena je da bi neki zajednički projekti, poput onog nogometnog, bili mogući na mnogim poljima, jer su interesi dviju zemalja vrlo slični. Čak je i tranzicija išla u sličnom smjeru, stranci su kupili najveći dio onoga što vrijedi i u Mađarskoj i u Hrvatskoj.</p>
<p>Kada je riječ o političkim odnosima, Hrvatska i Mađarska mogu poslužiti kao primjer zemljama u regiji. Praktično nema pitanja na kojima bi se mišljenja razilazila.</p>
<p>Mađari i s Vatikanom imaju neke neriješene probleme, pogotovo nakon mađarskih stavova da se Crkva ne treba miješati u politički život. Vatikan je reagirao stavom da Crkva ima pravo izraziti mišljenje o socijalnim i državnim pitanjima, čak ako se to i nositeljima vlasti ne sviđa. Sveti Otac je podržao mađarske biskupe koji su to pravo zatražili, a burno se i raspravlja o vladinoj pomoći Crkvi za gradnju raznih objekata.</p>
<p>Premijer Sanader susrest će se i s predstavnicima hrvatske manjine koja živi u Mađarskoj, a računa se da je u toj zemlji 90.000 Hrvata. Nastanjeni su duž Dunava i prema Austriji, ali ih ima i mnogo u Budimpešti. Riječ je o Bunjevcima, Šokcima, Gradišćancima, Podravcima. Hrvati su dobro organizirani - od 1990. u Savez Hrvata u Mađarskoj, a sada je krovna organizacija Hrvatska državna samouprava sa sjedištem u Budimpešti. Hrvati su formirali 74 mjesne samouprave iz kojih je izabrano 39 zastupnika u skupštinu.</p>
<p>U Mađarskoj postoji 13 nacionalnih manjina, a najbrojnija je romska. Država dodjeljuje sredstva za rad tijela samouprave, koja nikad nisu dovoljna za realizaciju svih programa, ali se mnogi ipak ostvaruju. Pogotovo dvojezične škole, koje omogućuju Hrvatima da sačuvaju jezik i običaje. Stručnjaci kažu da su Hrvati u Mađarskoj najsloženiji entitet od svih hrvatskih manjina u inozemstvu. Nacionalne manjine, pa tako i hrvatska, manjinski su samoupravni sustav dobro prihvatile, kao model koji im omogućuje iskazivanje svojih interesa. Ali, Hrvatima u Mađarskoj je iznimno stalo i da održavaju vezu s matičnom državom. Premijer Sanader otkrit će i spomenik velikom piscu Marku Maruliću. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Janaf oštećen na čak 122 mjesta</p>
<p>Piršić tvrdi da je lani provedeno ispitivanje dionice Janafa od Omišlja do hrvatsko-mađarske granice tzv. inteligentnim pigom otkrilo da je na 122 mjesta zbog korozivnog djelovanja nafte cijev istanjena više od 50 posto / Rezultati ispitivanja pokazali su da su ispitane naftovodne dionice sustav kojim se može sigurno i pouzdano transportirati naftu, odnosno da nema istjecanja nafte iz sustava, tvrde u Janafu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Je li cjevovod Jadranskog naftovoda samo na dionici od Omišlja do hrvatsko-mađarske granice oštećen na čak 122 mjesta? Takvo alarmantno upozorenje u javnost je poslao Vjeran Piršić, predsjednik Eko Kvarnera, nevladine organizacije s Krka, koja je postala poznata kao glavni protivnik projekta Družba Adria i predvodnik inicijative da Hrvatska izađe iz tog velikog posla.</p>
<p>On tvrdi da je lani provedeno ispitivanje te dionice Janafa tzv. inteligentnim pigom (napravom koja s naftom putuje kroz cjevovod i snima njegov položaj, stanjenje stijenke i zakrivljenost cijevi zbog slijeganja terena, mehaničkih i drugih oštećenja), otkrilo da je na 122 mjesta zbog korozivnog djelovanja nafte cijev istanjena prosječno više od 50 posto. To povećava opasnost od pucanja i izlijevanja nafte u okoliš, upozorava Piršić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, to je posebno opasno kad se zna da 65 kilometara trase Jadranskog naftovoda prolazi kroz područja strateških vodnih rezervi prve razine, a još 20 kilometara kroz područja s rezervama pitke vode druge razine. Zato pita može li cjevovod izdržati pojačani pritisak u sklopu planiranog znatnog povećanja transporta? Posebno kad se zna da je kemijski sastav ruske nafte koja bi se transportirala u sklopu projekta Družba Adria takav da izaziva pojačanu koroziju.</p>
<p>Međutim, u Janafu ističu da su tvrdnje eko-udruga o oštećenju naftovoda na 122 mjesta neutemeljene jer se zasnivaju na nestručnoj interpretaciji izvadaka iz Izvještaja o rezultatima ispitivanja cjevovoda. Rezultati ispitivanja naftovoda pokazali su da su ispitane naftovodne dionice sustav kojim se može sigurno transportirati naftu u današnjim kao i u pogonskim uvjetima koji se predviđaju za potrebe transporta nafte u smjeru Sisak - Omišalj, odnosno da nema istjecanja nafte iz sustava, tvrde u Janafu.</p>
<p>Janaf je sredinom 2004. prvi put tzv. inteligentnim pigom provjerio stanje cjevovoda. Taj posao vrijedan 300.000 dolara obavila je tvrtka Rosen koja je za najveće svjetske naftne kompanije kao što su BP, Esso, Exxcon Gas System, Gazprom, Saudiaramco, Shell itd. dosad ispitala desetke tisuća kilometara naftovoda i plinovoda, kažu u Janafu. Ne navodeći pojedinosti istraživanja, u Janafu ističu da se prema svjetskom standardu podaci vrednuju prema intenzitetu gubitka metala stijenke cjevovoda te njihovu utjecaju na pogonsko stanje cjevovoda. Pritom napominju da je gubitak metala stijenke cjevovoda samo jedan od parametara za ocjenjivanje pogonskog stanja naftovoda.</p>
<p>Da bi dionica Omišalj - Sisak mogla biti izložena maksimalnim projektiranim opterećenjima, koja se u praksi ne mogu dosegnuti jer nije instaliran projektom predviđeni maksimalan broj pumpnih agregata, cjevovod bi trebalo ojačati na nekoliko mjesta, kažu u Janafu.</p>
<p>Iako to nema utjecaja na današnje uvjete transporta, napominju da već preventivno izvode ojačanja kako bi cjevovod doveli u stanje da i nakon 25 godina rada može biti izložen čak i maksimalnim projektiranim opterećenjima koja bi se dosegnula prilikom transporta 34 milijuna tona nafte godišnje.</p>
<p>Prema njihovim riječima, nekoliko puta godišnje provode i tzv. opće čišćenje pigom, čime se smanjuje rizik transporta nafte cjevovodom. U dosadašnjem 25-godišnjem radu, preko Janafa je transportirano više od 137 milijuna tona nafte, pri čemu se izlilo samo 0,0039 promila od ukupno transportiranih količina, što je manje od prosjeka na mreži zapadnoeuropskih naftovoda i potvrda je da je riječ o najsigurnijem načinu transporta, naglašavaju u Janafu.</p>
<p>Piršić, međutim, tvrdi da su podaci koje Janaf demantira (o stanjivanju stijenke naftovoda za više od 50 posto zbog korozije na 122 mjesta) navedeni u jednom dijelu Studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria te u još nekoliko drugih dokumenata. To znači da je naša informacija točna, kaže predsjednik Eko Kvarnera. Također pita kako to da Janaf sam ispituje stanje cjevovoda te predstavlja i interpretira podatke. Zato traži da se provede neovisno i transparentno ispitivanje stanja naftovoda te da nadležna ministarstva o tome obavijeste javnost. </p>
<p>Iscurilo više od 600 kubika nafte</p>
<p>Dosad je iz Janafa u najmanje osam incidenata iscurilo više od 600 prostornih metara nafte, kaže Vjeran Piršić, predsjednik Eko Kvarnera.</p>
<p>Prema njegovim podacima, prvi su se dogodili 1984. kod Krčkog mosta i rijeke Dobre, samo nekoliko godina nakon početka transporta nafte. Dva najveća dogodila su se 1996. U prvome, kod Brodskog Stupnika, zbog korozije i nepostojanja tzv. katodne zaštite iscurilo je oko 500 prostornih metara u tlo i vodotoke. Kod Sotina je zbog pogreške na materijalu na obradivo zemljište isteklo 80 kubika. Posljednji incident dogodio se krajem 2004., kad je nekoliko kubika nafte iscurilo u rijeku Pakru.</p>
<p>U Janafu kažu da podaci o incidentima s izlijevanjem nafte nisu nikakva tajna te da su već više puta objavljeni. Sanacija okoliša i cjevovoda kod svih incidenata obavljana je uz nadzor nadležnih inspekcija tijela državne uprave koja su i potvrdila uspješnost provedenih sanacija. Pritom je utvrđeno da ta onečišćenja nisu prouzročila nikakve trajne posljedice na okoliš i živi svijet, kažu u Janafu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Bandić u tunelu</p>
<p>Milan Bandić, aktualni zagrebački dogradonačelnik, političar je posebna kova. Bandić nije poseban samo zato što je jedan od najvažnijih lidera Socijaldemokratske partije, koja je, pod drugim imenom i u drugom političkom sistemu, regrutirala upravo pojedince koje je mogla osebujno »iskovati« za vlastite potrebe, nego poglavito zbog svog naročitog stila i načina ponašanja u vlasti. Protekli su dani i tjedni pokazali dio te Bandićeve posebnosti, koju čini talenat za podilaženje biračima, spretnost u partijskom radu i ogromna samopromotorska energija</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>dubravko.grakalic@vjesnik.hr</p>
<p>Osim Bandićeve goleme samoreklame, pripremljene za nadolazeće svibanjske lokalne izbore, u prvi ga je red javnog interesa nenajavljeno gurnulo zagrebačko državno odvjetništvo, koje je, napokon, reagiralo na prijavak Udruge hrvatskih sudaca o dogradonačelnikovom medijskom pritisku na sudstvo. Tako bi, završi li sudski proces nezgodno po Bandića, on mogao postati Račanov »Žužul«, a možda i »Ferenčak«. I baš kad je izgledalo kako je Bandić ponovno u sedlu, političko mu se kljuse iznenada saplelo u mrežu vlastite, mutne prošlosti.</p>
<p> Ne može se reći kako agilni zagrebački čelnik nije marljivo sve pripremio za vlastitu reinauguraciju na mjesto prve gradske fotelje.</p>
<p> U svoje ime – ali ne zaboravljajući spomenuti Partiju – Bandić je zagrebačkim bespravnim graditeljima obećao kako im nitko neće rušiti kuće. Pozivajući se na socijalne uvjete u kojima žive pauperizirani žitelji predgrađa, od Peščenice i Kozari Boka, do Trešnjevke i Kajzerice, Bandić je u maniri Robin Hooda istakao kako on »neće dopustiti« da se sirotinja baca na ulicu. </p>
<p> Istodobno s akcijom za privlačenje siromaha – računice su pokazale da je riječ o oko četrdeset tisuća glasova – Bandić se još više iskazao na privlačenju bogatih Agramera i još bogatijih, luksuzu sklonih dotepenaca, da daju svoje povjerenje njemu i Partiji. Organizacija skijaškog veleslaloma na Sljemenu, vrijedna šezdeset milijuna kuna, okupana pjenušcem i nahranjena lososom za VIP uzvanike, trebala bi značiti bingo na izbornom lotu kojeg ispunjava građanska, imućnija populacija. Zamaskirana u nacionalni skijaški interes, potpomognuta likovima Ivice i Janice, skupa megalomanska ideja pretvaranja Sljemena u St. Moritz, dolazi na svoju političku naplatu. Ubire je, dakako, Milan Bandić, koji Sljeme toliko voli da tamo svake subote ujutro uporno pješači, ne bi li dokazao da je purger, Agramer, pravi član Degenova Kluba Zagrepčana, u kojem se okupljaju ponekad i oni koje muči provincijsko podrijetlo.</p>
<p> Treća predizborna tema kojom Bandić puni medije, jest tunel kroz Medvednicu. Doista, nakon što su ekolozi potvrdili da je vrh planine, Sljeme, ugrožen instalacijama za umjetni snijeg i drugim tehnološkim dostignućima nužnim za organiziranje međunarodnog ski kupa, potrebno je napraviti prometni kaos u njezinom podnožju. Tako barem kažu stručnjaci, ali oni nemaju veze s predizbornom kampanju.</p>
<p> Uspjesi se nižu i na unutarstranačkom planu. Nakon što ga je anketa, koju je SDP, kako bi opipao biračko tijelo, proveo krajem 2004, nije bilo dvojbe da će se Bandić natjecati za gradonačelnika u ime Račanove stranke. Posve je deklasirao trenutačnu gradonačelnicu, Vlasta Pavić, čiji su dani možda odbrojani. Nije ga uspjela demantirati oko bespravne gradnje, nije se nametnula oko sljemenskog skijanja, pa čak nije iznijela ni jednu megalomansku ideju ravnu Bandićevima. Naprosto, gradonačelnica je posljednjih mjeseci, više nego ikada, samo obnašateljica dužnosti Milana Bandića, rođenog gradočelnika. Tako to sve više vide i mediji.</p>
<p> Na međustranačkoj političkoj sceni, Bandić je briljirao. Usprkos HNS-u, koji je na to mjesto bio pretplaćen, Bandić je vodio izborni stožer Stipe Mesića u Zagrebu. Zajedno su obilazili tržnice i kavane, Mesić je obećavao da će se prihvatiti gospodarstva, dok se Bandić smješkao. Sada će biti obrnuto: Mesić će se smješkati, a Bandić će obećavati tunele, poslove, legalizaciju bespravnih kuća i brigu za malog čovjeka. Deal je sklopljen i potvrđen; uostalom, nije li Mesiću prva izjava poslije izbora da više neće biti neutralan i da će se tako ponašati na lokalnim izborima.</p>
<p> Bandić i Mesić idealan su politički par i prava je šteta što se ranije nisu sreli. Dok je Mesić bio pod Tuđmanovim skutom, Bandić je gazio gradskim ulicama i učio od Račana. Nije se, još, naučio račanovskoj strpljivosti, ali iz demagogije ima čistu peticu.</p>
<p> HNS, ta stranka krupnih kapitalista lijevog usmjerenja, koja upravo proždire liberalne priljepke Joze Radoša, davno je već proglasila Milana Bandića svojim neprijateljem broj jedan. Ne samo da im je preoteo Mesića, nego je sredio Srećka Ferenčaka, svog najvećeg konkurenta u gradskom poglavarstvu. U tome je imao podršku svog nominalnog šefa, Račana. Ferenčaka nije spasilo ni to što je također odani član Mesićeva izborna stožera, niti što je jedan od deset HNS-ovih političara koje javnost uopće poznaje.</p>
<p> Odnos Račana i Bandića sve je zanimljiviji. Nakon što ga je delegirao kod Mesića, s kojim je SDP konačno dobio predsjednika Republike (ili barem njegovu osminu, dijeleći ga s drugima), Račan u nekoliko važnih slučajeva nije podržao napade na njega unutra Partije. Dobar primjer za to je slučaj ravnatelja bolnice Sveti Duh, gdje je kraći kraj i drugarsku kritiku primila Željka Antunović, Račanova zamjenica koja Bandića nimalo ne voli. U slučaju bespravne gradnje, Račan također nije prigovorio Bandiću.</p>
<p> Zato je sudski proces, koji će se protiv Bandića voditi na zahtjev državnog odvjetništva, neočekivana smetnja s dalekosežnim posljedicama. Za očekivati je kako će se buka sada dići iz središta moći koji Bandića ne trpi. HNS će udariti svom silinom, jer ne mogu zamisliti još četiri koalicijske godine s Bandićem. Unutar Partije, dosta je onih koji će nastojati diskreditirati svog najjačeg zagrebačkog političara i jedinog među njima koji je u stanju obećati baš sve. </p>
<p> Bandić na te ozbiljne optužbe reagira nervozno i nejasno. Čak je izjavio kako nema nikakve veze s novinskim oglasom koji je potpisao. </p>
<p> Zakonsku će sudbinu, nema sumnje, Milanu Bandiću izreći sud, u ubrzanom postupku. Političku, Ivica Račan uz konzultacije s Mesićem. A definitivno mjesto na političkom panteonu, svakako, odredit će glasači.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nixoni u Hrvata</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Anegdota kaže da je američki predsjednik Richard Nixon prilikom upoznavanja s Jaen Saubert, olimpijskom doprvakinjom u veleslomu, izgovorio onu famoznu rečenicu: »Čuo sam za vaše srebro. Stvarno mi je žao, valjda će sljedeći puta biti bolje«. Ta je rečenica do danas ostala paradigmom američkog poimanja svega, pa tako i sporta. </p>
<p>Iako Hrvatska ni po čemu nije Amerika – što ne mora nužno biti loše – Nixonov smo postulat preuzeli i mi. I kod nas su spomena vrijedni samo oni najbolji. Nije važno u čemu, nije važno ni u kakvoj konkurenciji, važno je samo biti prvi i najbolji. U sportu to znači donijeti kući zlatnu medalju ili pobjednički pokal. Sve ostalo je sasvim nevažno. Tako i činjenica da se olimpijski i bivši svjetski rukometni prvaci u Tunisu nisu uspjeli zakititi zlatom povlači za sobom i sasvim konkretne »sankcije«. Nema, naime, velikog dočeka na Jelačićevom trgu. Ovog se puta Gradsko poglavarstvo, Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski rukometni savez neće svađati oko toga čiji je, zapravo, doček na Trgu, kako je to bilo prošlog ljeta nakon olimpijskog zlata u Ateni. Tako je to samo kad ste zlatni. Za srebro, pak, nikoga nije briga. Štoviše, valjda je i nepoželjno slikati se pred 100 tisuća ljudi s nekakvim »gubitnicima koji su poraženi u finalu«. Nije to više zanimljivo ni Milanu Bandiću, pa čak ni Marku Perkoviću Thompsonu, koji se prije dvije godine kada smo dočekivali svjetske rukometne prvake mimo protokola ukazao na pozornici.</p>
<p>Smisao uvažavanja sportaša i sportskih rezultata nije, naravno, u dočecima na gradskim trgovima. Možda bi bilo i bolje da ih nema, baš kao ni cijelog onog »šminkeraja i kičeraja« koji ih prati. Problem je u poruci koja se posljednjih godina kod nas šalje organiziranjem odnosno neorganiziranjem svečanih dočeka svjetskih i olimpijskih prvaka. Naime, vjerojatno će redari i zaštitari uskoro na pozornice puštati samo one koji prije toga pokažu zlatnu medalju. Svima drugima će neki hrvatski Nixon reči: »Žao mi je zbog vašeg srebra...«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>HNS usisao Libru</p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
<p>Libra je u nedjelju dobrovoljno eutanazirana, a nekoliko njezinih političkih kapitalaca na čelu s Jozom Radošem zasad se dobro ugnjezdilo u vodstvu narodnjaka. Formalno su se Libra i HNS ujedinili u novu stranku, HNS-liberalni demokrati, ali ta stranka po svemu ostaje ona stara, što će reći da joj je Vesna Pusić na čelu, da su zadržani znak i boje narodnjaka, a i koristit će se kratica HNS. Dva je glavna cilja te političke operacije Vesna Pusić proklamirala još ljetos, dok se nadala da će joj poći za rukom usisati i LS – okrupnjavanje stranačke scene, danas razmrvljene u gotovo stotinjak stranaka, te jačanje tzv. građanskog političkog centra, izravno suprotstavljenog SDP-u i HDZ-u kao stupovima hrvatske ljevice i desnice. </p>
<p>Već za dva mjeseca, na lokalnim izborima, vidjet će se hoće li joj u tom snaženju političkog centra uopće pomoći učlanjenje u HNS oko 900 članova Libre, stranke koju je, razbijanjem HSLS-a, u ljeto 2002. osnovao tadašnji premijer Račan, kojem je to bio jedini način da se, nakon bučnog razlaza s Budišom, održi na vlasti do kraja mandata. Libra se, međutim, izuzme li se podatak da je Račan jesenas u znak zahvalnosti uveo u Sabor Radoša i Hermana (i Pavlica, ali je on odbio prijeći u HNS i skrasio se u IDS-u), baš nigdje u Hrvatskoj nije primila. Čučala je dvije i pol godine na političkim marginama, trpeći najgoru sudbinu među trima strankama s liberalnim predznakom. </p>
<p>Sasvim je razvidno stoga zašto se Radoš i društvance nisu, za razliku od LS-a, ni najmanje protivili Librinoj mirnoj političkoj smrti, ali se ne vidi koja je to, zapravo, izravna korist što ju Vesna Pusić izvlači od učlanjenja libraša. Zastupnički klub HNS-a je, istina, podebljan, pa sad broji 12 članova, ali i uz to podebljanje još uvijek je narodnjaka u Saboru triput manje nego SDP-ovaca, a čak više od pet puta manje nego HDZ-ovaca. </p>
<p>Ambicioznoj Vesni Pusić, koja će se u Zagrebu za gradonačelničku poziciju izravno suprotstaviti SDP-u i Bandiću, jasno je da će se u borbi za lokalnu vlast diljem Hrvatske morati povezati sa SDP-om, pa i s Tomčićevim HSS-om, ma koliko se na nacionalnoj razini svađala s Račanom i optuživala ga zbog navodnog savezništva sa Sanaderom. Do petnaestak posto glasova, čemu se čelnica narodnjaka nada na skorim lokalnim izborima, HNS ni u snu ne može doći ne bude li u velikim gradovima (izuzev Zagreba) koalirao sa socijaldemokratima, a na selu i u manjim mjestima i sa seljacima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Crkve s ugovorom i s manje od šest tisuća vjernika</p>
<p>Iznošenjem podataka ne prozivam pojedine vjerske zajednice, jer su one samo ostvarile svoje ustavno pravo provođenja odredbi Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, nego upozoravam na neistinitost tvrdnji g. Dubrovića o ispunjavanju kriterija vjerskih zajednica koje imaju sklopljen ugovor s Vladom</p>
<p>JASMIN MILIĆ</p>
<p>U povodu Vladina Zaključka od 23. prosinca 2004. o kriterijima za potpisivanje ugovora s vjerskim zajednicama, o kojem sam pisao u Vjesniku od 19. siječnja 2005., oglasio se u Vjesniku od 31. siječnja i g. Franjo Dubrović, tajnik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, čije izjave svakako zaslužuju odgovor.</p>
<p>Iako je 2002. donesen Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, on je neprovediv za one vjerske zajednice koje nemaju sklopljen ugovor s Vladom. Naime, Vlada je 23. prosinca 2004. donijela zaključak, u kojem piše da je potrebno da je vjerska zajednica djelovala do 6. travnja 1941. na prostoru Republike Hrvatske te da ima više od šest tisuća vjernika prema posljednjem popisu stanovništva, odnosno da je povijesna vjerska zajednica europskoga kulturnoga kruga.</p>
<p>Gospodin Dubrović smatra da taj zaključak nije diskriminatoran, jer onim vjerskim zajednicama koje nemaju ugovor s Vladom »nije omogućeno samo troje: nastava vjeronauka u školama, vjenčanje s učincima građanskog braka te državna potpora«.</p>
<p>Ako djeca jedne vjeroispovijedi imaju pravo na svoj vjeronauk u školi, a djeca druge vjeroispovijedi nemaju, to se ne može drukčije nazvati nego diskriminacijom. Kada je već vjeronauk uveden u škole, tada djeca svake vjeroispovijedi moraju imati pravo na svoj vjeronauk.</p>
<p>Djeca se u tome zbog svoje vjerske pripadnosti ne bi smjela diskriminirati. Tom je izjavom g. Dubrović samo potvrdio diskriminacijski odnos Vlade prema pojedinim vjerskim zajednicama kojima se onemogućava »samo troje«.</p>
<p>Gospodin Dubrović također tvrdi da »među ugovorima koji su dosad sklopljeni, ni jedan nije izvan tih kriterija«. Time daje netočne podatke, jer upravo više crkava reformacijskog predznaka koje g. Dubrović spominje, a s kojima je ugovor sklopljen, nemaju više od šest tisuća vjernika prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001.</p>
<p>Vlada je 4. srpnja 2003. potpisala Ugovor s Evanđeoskom pentekostnom crkvom u Hrvatskoj, s Adventističkom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj i sa Savezom baptističkih crkava u Hrvatskoj (Narodne novine, 196./2003). Na početku ugovora piše da spomenute crkve ugovore »sklapaju neovisno, samostalno i svaka za sebe«, dakle svaka je od tih vjerskih zajednica trebala ispuniti spomenute kriterije.</p>
<p>Prema popisu stanovništva iz 2001., a temeljem službenog izvješća Državnog zavoda za statistiku, te vjerske zajednice imaju sljedeći broj vjernika: Evanđeoska pentekostna crkva (te crkve nema u popisu, nego se navodi Crkva evanđeoskih kršćana) ima 559 vjernika, a Kristova pentekostna crkva 336 vjernika), ukupno 895 vjernika.</p>
<p>Pridružena Evanđeoskoj pentekostnoj crkvi jest Crkva Božja, koja prema popisu stanovništva, ima 143 vjernika, kao i Savez pentekostnih crkava, čiji je broj sadržan također u popisu vjernika Kristovih pentekostnih crkava. Dakle, ta vjerska zajednica sa spomenutim pridruženim crkvama, prema popisu stanovništva, ima 1038 vjernika.</p>
<p>Kršćanska adventistička crkva (u popisu »Adventisti«) ima 3001 vjernika. Pridruženi reformni pokret Adventista sedmog dana ima 240 vjernika. Dakle, ta vjerska zajednica, zajedno s pridruženom joj crkvom, ima 3241 vjernika. Savez baptističkih crkava u Hrvatskoj (u popisu »Baptisti«) ima 1981 vjernika. Pridružene joj Kristove crkve imaju 72 vjernika. Dakle, ta vjerska zajednica s pridruženom joj crkvom ima 2053 vjernika.</p>
<p>Razvidno je da niti jedna od spomenutih vjerskih zajednica, računajući i pridružene im crkve, nije ispunila kriterij od šest tisuća vjernika. Iznošenjem tih podataka ne prozivam spomenute vjerske zajednice, jer su one samo ostvarile svoje ustavno pravo provođenja odredbi Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, nego upozoravam na neistinitost tvrdnji g. Dubrovića o ispunjavanju kriterija vjerskih zajednica koje imaju sklopljen ugovor s Vladom.</p>
<p>Iskreno se nadam da će Vlada uvidjeti kako je takav zaključak ne samo protuustavan, nego i nedosljedan glede dosadašnje prakse sklapanja ugovora s vjerskim zajednicama te da će svim onim vjerskim zajednicama koje djeluju u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske omogućiti nesmetano djelovanje na svim područjima predviđenima Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica, bez obzira na njihovu veličinu i starost.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, senior Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hohštaplerstvo gospodskih kastora na hrvatski način</p>
<p>Hrvatska ima svoju kulturu i svoje navike u toj kulturi. One su odraz nacionalnog, a proizlaze iz socijalnih navika većine stanovništva. Hrvatska ima svoj specifični glazbeni miraz i svoj instrument. Pa kad se priređuju takve »hoh« priredbe, onda je dobro promovirati vlastitu kulturu, običaje i socijalne navike</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ</p>
<p>Svi znamo da je hohštapler onaj koji si spretnim nastupom i manirama pribavlja pristup u društvo, a i živi raskošnije nego što može, pa se izdaje za nešto što nije. Tako je običnim ljudima izgledao Operni bal u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu – hohštaplerski.</p>
<p>Najavljen je kao humanitarna priredba za pomoć mladim pjevačima da se usavršavaju negdje u svijetu. Takav je atribut u svakom hrvatskom građaninu izazvao zadovoljstvo i simpatije. Očekivalo se da će bogati ljudi svojim novčanim prilozima osigurati sve što je potrebno za održavanje bala: scenografiju, naknadu umjetnicima i drugo.</p>
<p>No kako vrijeme prolazi, do nas dolaze različite informacije. Najotužnije su one da novca za stipendiranje mladih talenata gotovo i neće biti. Ako je istina da je zagrebačka vlast donirala pola milijuna kuna, onda je to stravično. Dakle, sama namjena i realizacija izaziva dvojbu.</p>
<p>Samo održavanje bala je oponašanje bečkih običaja. Što nam to treba? Hrvatska ima svoju kulturu i svoje navike u toj kulturi. One su odraz nacionalnog, a proizlaze iz socijalnih navika većine stanovništva. Hrvatska ima svoj specifični glazbeni miraz i svoj instrument. Pa kad se priređuju takve »hoh« priredbe, onda je dobro promovirati vlastitu kulturu, običaje i socijalne navike.</p>
<p>Divno je slušati Straussa i plesati »Na lijepom plavom Dunavu«, ali bal u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu nije smio biti plesnjak i kulturni događaj koji bi trebao dobiti zeleno svjetlo građanstva. <FONT COLOR="#CC3300"><b>Doima</b></FONT> se da se mi na neki način dodvoravamo i Beču i Pešti i Berlinu i Londonu, baš kako su se dodvoravali naši plemići u doba Austo-Ugarske Monarhije.</p>
<p>Godine 1903. poznati američki multimilijunaš Alfred Howler priredio je banket i bal u New Yorku za stotinu udovica i isto toliko drugih uzvanika, ali je sve sam financirao. Lako mu je bilo jer on nije bio multimilijunaš deset godina, već je naslijedio milijunske vrijednosti koje je poslije sam dograđivao.</p>
<p>Naši tzv. bogati ljudi koji sebe nazivaju elitom, do bogatstva su – ako je to bogatstvo – došli na mutan način (gotovo svi). Svako malo izabire se neko povjerenstvo za provjeru imovine čas jednog, čas drugog. Pa zar je to naša elita!?</p>
<p>Na drugoj strani imamo umirovljene sveučilišne, srednjoškolske ili osnovnoškolske profesore i učitelje koji su gotovo prosjaci. Imamo više od tristo tisuća nezaposlenih, milijun umirovljenika (mnogi su na rubu gladi), imamo škole s kredom i pločom kao u doba Komenskog ili Herbarta. Imamo osječko kazalište koje propada (uskoro će slaviti stotu obljetnicu osnutka), a ni u riječkom se nisu rascvjetale ruže; sve je više gladnih i beskućnika, u porastu je suicid...</p>
<p>Hrvatska je siromašno društvo sa 28 milijardi vanjskog duga i razmjerno niskim nacionalnim dohotkom po stanovniku. Mi nemamo novca za lijekove osiguranika koji plaćaju i dodatno osiguranje; pojedine bolnice izgledaju kao na početku 19. stoljeća, a ima slučajeva da u bolnici nema čak ni alkohola za čišćenje rana.</p>
<p>U takvu ozračju mi priređujemo bal u crnim frakovima i raskošnim krinolinama, i još ga ponudimo milijunskom gledalištu preko malih ekrana. Draženu Siriščeviću, voditelju »Opere boxa«, to je nešto posebno, on se tomu divi, ali kako se osjećaju članovi naše socijalne zajednice koji preživljavaju? Zagrebački operni bal bio je čist hohštapleraj i hohštaplerstvo, i dobro je da niti jedan političar na njemu nije bio. Zar nije simptomatično da ni gradonačelnica hrvatskoga glavnoga grada nije nazočila, a pola milijuna kuna došlo je (ako je) iz gradske blagajne.</p>
<p>Kad dođe generacija koja je svojim radom stekla bogatstvo, neka priređuje balove. Ali ako bude bogatih, onda će valjda i puk imati dovoljno kruha pa mu neće smetati ni raskoš ni krinoline ni crni frakovi ili smokinzi. Možda će doći generacija koja će na balu promicati hrvatske socijalne običaje, hrvatsku kulturu, glazbu i hrvatsko glumište pa će takav bal imati i edukativnu i nacionalnu poruku.</p>
<p>Osluhnimo Slovence: na svojim malim i velikim feštama uvijek su u svojim nacionalnim nošnjama i pretežito sviraju svoje polke. Uživajmo i u Wagneru, Mozartu, Verdiju, Bachu i drugim glazbenim velikanima, ali promičimo gdje god možemo svoje pjesnike, skladatelje, dramatičare... Jednom riječju – budimo svoji uz svoje! Gospodski kastori su iza nas, neka tako i bude! Stoga nek oni koji su zagovarali Operni bal dobro razmisle što će ponuditi sljedeće godine.</p>
<p>Autorica je profesorica defektologije; vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece u Karlovcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>U starim tramvajima kao u hladnjačama</p>
<p>U nekim je tramvajima temperatura samo neznatno viša nego vani / »Najgore mi je za ruke jer su rukohvati tako ledeni da svake dvije minute mijenjam ruku s kojom se držim«, kaže Ružica / Vozač ZET-a zaboravio je jedan dan uključiti grijanje, putnici se smrznuli / Stari tramvaji, poput (starih) sedamnaestica, jedanaestica, dvanaestica i dvojki imaju grijanje mnogo slabije od ostalih / Putnicima najtoplije u novim sedamnaesticama, »malim« peticama i trinaesticama </p>
<p>Kad temperature padnu debelo ispod ništice i zrak se jedva udiše, kao u ponedjeljak, građani jedva čekaju da uđu u tramvaje da se barem malo zagriju prije nego nastave put. </p>
<p>Nažalost, mnogi od njih se jako razočaraju kad shvate da je u nekim tramvajima temperatura samo neznatno viša nego što je vani. </p>
<p>»Užas! Svakog dana idem na posao u pola osam ujutro i iako se vozim samo četiri stanice, redovito se smrznem. Najgore je kad se uhvatim za rukohvate koji su tako ledeni da svake dvije minute mijenjam ruke koje se smrznu«, kaže Ružica iz Novog Zagreba. »Meni je sad dobro, ali najgore mi je ujutro. Ne znam, valjda tramvajima treba jedno vrijeme da se zagriju i da počnu grijati kabine«, kaže Josip Matić s Knežije. </p>
<p>Ima ljudi koji smatraju da grijanje ovisi o vrsti tramvaja. </p>
<p>»U nekima zna biti i pretoplo, pogotovo kad sjednete, sjedalica vas doslovce opeče. A opet, ima i onih u kojima je non-stop hladno pa ako sjedite, a cura ste, kao ja, možete imati problema i s jajnicima. Stoga u hladnom tramvaju, pa bio on i prazan, nikad ne sjedim«, kaže Nikolina iz Trokuta.</p>
<p> Građani kažu da ima slučajeva kada i vozači znaju biti neodgovorni. »Prije nekoliko dana s prijateljicom sam u Frankopanskoj ušla u tramvaj u kojem je bilo tako hladno da nam se doslovce smrzavao dah. Kad smo došle na Remizu, prijateljica je pitala vozača je li možda grijanje u kvaru a on joj se samo nasmiješio i rekao da ga je zaboravio upaliti. Baš ga briga. Njemu u kabini sigurno nije hladno«, kaže Ksenija Hrustić s Jaruna.</p>
<p>Od vozača tramvaja željeli smo doznati o čemu se radi, zašto su neki tramvaji pregrijani a u nekima se uopće ne grije. »Sve vam je stvar od tramvaja do tramvaja. Nema neke posebne priče. Uglavnom, kad je hladno, a pogotovo kao danas, grijanje je uključeno non-stop i nikad se ne gasi. Ali ovi stari tramvaji, poput (starih) sedamnaestica, jedanaestica, dvanaestica i dvojki, imaju mnogo slabije grijanje od ostalih, većinom zbog starih instalacija. Jedino je rješenje se svi stari tramvaji izbace iz prometa i uvedu novi«, kaže vozačica stare sedamnaestice, koja je željela ostati anonimna.</p>
<p>Građani se uglavnom nadaju da će se uskoro uvesti novi tramvaji u kojima se neće smrzavati nego uživati, kao što danas uživaju vozeći se novim sedamnaesticama, »malim« peticama i trinaesticama. »U novim je sedamnaesticama najtoplije jer osim što su nove, imaju i obložene stolice koje uvijek griju a i iznimno su udobne«, zaključuje Ksenija s Jaruna. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Trnjanska oaza u koju ne zalaze ni ralice </p>
<p>Za supružnike Kveder Trnjanske Struge su i danas prava zelena aleja tišine/ Kažu kako su nekad ovdje zime bile divne i snježne, a ulice pune djece </p>
<p>Bračni par Marica i Dean Kveder među posljednjim su stanarima Trnjanskih Struga, starog zagrebačkog naselja omeđenog Slavonskom avenijom s jedne, i rijekom Savom s druge strane, u sjeni gradilišta novoga Hypo-centra i HRT-a na Prisavlju. </p>
<p>Supružnici Kveder jedni su od rijetkih koji znaju i sjećaju se kako je ovaj dio Zagreba izgledao prije nego su tu izgrađeni poslovni objekti i zgrada Radio-televizije. »Pogled je bio prekrasan, sve je bilo puno močvarnih jezerca i vrtova, a u daljini, preko Save, gdje je danas Velesajam, bila su nepregledna polja kukuruza«, kažu. Za supružnike Kveder Struge su i danas prava zelena oaza u središtu grada. Kažu kako su nekad ovdje zime bile divne i snježne, a ulice pune djece. </p>
<p> Dean, sa svojih 67 godina sada najstariji među stanovnicima Struga, prisjetio se poplave koja je 1964. godine zadesila Zagreb, a najteže pogodila dijelove uz rijeku Savu. »Voda je u kući bila prek' glave. Vojska je čamcima došla po nas. Imao sam tada i psa, svi zajedno popeli smo se na tavan i kroz prozor se ukrcali u čamce da nas odbace gore, do autoputa. tu, u dvorištu, oko naših krušaka plivala su jata gusaka i raca«, priča Dean. </p>
<p>Marica s nostalgijom govori o ljetnim danima provedenim na savskom kupalištu. »Sava je bila čista, nikad ne bih išla na more da je tako i ostalo. Tu je dolazil celi grad, deca su, umesto u školu, dolazila na kupanje na Savu«, kaže. </p>
<p>Danas je oko njihovih kućica na djelu urbanizacija pa Kvederove zaokupljaju uglavnom komunalni problemi. Nadaju se da će biti bolje kada se sve izgradi, možda će onda i do njih dospjeti gradski plin koji bi im uvelike olakšao život, pogotovo zimi. </p>
<p>U naselju, na mjestu gdje je danas zgrada HRT-a, nekad se nalazilo »najljepše trnjansko raspelo«, okruženo livadama. »Kod tog križa okupljali smo se kao mladi, družili se, igrali rukomet, nogomet, sve je bilo puno ljepše nego sad«, pamti Jelica Vulić, 65-godišnja umirovljenica. Jelica ovdje živi već 37 godina, ima tri psa, uzgaja kokoši i obrađuje vrt iza kuće. </p>
<p>Smeta je jedino nemar koji grad pokazuje prema njihovu malom naselju, tj. onom što je od njega ostalo. Otpad s gradilišta, udaljenog od njene kuće tek nekoliko metara, ne odvozi se redovito, a ralice zaobilaze snijegom zatrpane ulice. </p>
<p>Zlata Patafta živi sa svojom obitelji u kući okruženoj zapuštenim vrtovima. »Stvarno izgleda kao da su nas ovdje zaboravili, ali meni se ta zaboravljivost, moram priznati, sviđa. Ovdje kao da nismo u Zagrebu, tu vlada seoska idila«, kaže Zlata koja ovdje živi samo nekoliko godina, ali tvrdi da mjesta poput ovoga ne postoje više nigdje u gradu. »Ovo je aleja tišine u samom centru grada«. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bez dvije kune ni u javni WC</p>
<p>U užem središtu Zagreba, gdje svakodnevno »cirkuliraju« tisuće ljudi, nalazi se nekoliko javnih WC-a ili WC-a u sklopu velikih trgovačkih centara, koji građanima stoje na raspolaganju dvadeset i četiri sata dnevno. Korištenje tih WC-a nije, naravno, besplatno. Isto je i s nekim kafićima u centru grada. Gosti koji tamo dođu na piće, moraju platiti dvije kune, trebaju li usput otići i do toaleta.</p>
<p>Cijena korištenja javnih zahoda na Trgu bana Jelačića i u Importanne centru također je dvije kune. U Centru Kaptol, u čijem se prizemlju također nalazi jedan od javnih WC-a, korištenje se, izgleda, ne plaća. Iako, naime, postoji »sandučić« u koji bi korisnici trebali ubacivati novac, nema osobe koja bi nadzirala čine li to oni zaista.</p>
<p>»Naplaćujemo dvije kune, ali samo za kabine. Korištenje vanjskih pisoara u muškom WC-u, te kad netko dođe samo oprati ruke, ne naplaćuje se«, kaže gospođa koja urednim održava javni zahod na Trgu, a koja je željela ostati anonimna. Inače je djelatnica tvrtke M-com, a na ovom mjestu radi već godinu dana. </p>
<p>Iako je vrlo rašireno mišljenje da su javni WC-i prljavi i smrdljivi, izgleda da to baš i nije prava istina. Slika koju smo zatekli u ovom javnom WC-u, naime, sasvim je pristojna, a kako kaže gospođa koja ga čisti, »korištenje se naplaćuje, pa da bi oni, koji ih koriste, bili zadovoljni, ja stalno čistim«.</p>
<p>Najveća gužva u ovom javnom WC-u vlada kada se na Trgu organiziraju nekakva događanja, poput dočeka sportaša, koncerata i slično. Tada ima najviše posla i nereda, ali djelatnica tvrtke M-com nikad nije doživjela ništa neugodno. </p>
<p> U javnom WC-u u pothodniku Importanne centra, međutim, osoblje kaže da je doživljavalo razne neugodnosti, najčešće u kasnim večernjim satima. »Poslije jedan ujutro, kada se zatvori Importanne, dolaze svakakvi ljudi pa ponekad ima problema, ali mi izbjegavamo prepirke s njima. Ni zaštitari nam nisu baš od pomoći, jer i oni su nezaštićeni kao i mi«, kaže nadzornik javnog WC-a u Importanneu, koji je također zaposlenik tvrtke M-com. </p>
<p>Zbog blizine Glavnog kolodvora te autobusnog terminala s kojega svakodnevno mnoštvo putnika kreće prema raznim odredištima u gradu i izvan njega, ovaj javni WC uvijek ima veliki broj korisnika, bez obzira na doba dana. Među korisnicima su često i gosti kafića u Importanne centru, koji nemaju WC za goste.</p>
<p>Najugodniji je, ipak, javni zahod u Centru Kaptol, koji je uz to, izgleda, i besplatan.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kocijan do daljnjega ostaje na čelu Jaruna</p>
<p>Pokaže li se da je bilo nepravilnosti, direktor Jaruna bit će smijenjen, rekao je Ladisalv Prežigalo, predsjednik Skupštine trgovačkih društava Grada Zagreba </p>
<p>Direktor Trgovačkog društva Jarun Aleksa Kocijan ostaje na dužnosti do daljnjega. Rekao je to predsjednik Skupštine trgovačkih društava Ladislav Prežigalo u Gradskom poglavarstvu, na tiskovnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak, nakon redovite Skupštine trgovačkih društava.</p>
<p>Osvrnuo se i na internu reviziju koju je – zbog navodnih nepravilnosti u natječaju kojim je izabran izvođač radova za vađenje lopoča iz jarunskog jezera – naručio gradski Ured za gospodarstvo: »Teško je reći jesu li nađene nepravilnosti. Revizori su se ogradili od svojih iskaza jer nije završen konačni godišnji račun poslovanja«, rekao je Prežigalo. Kaže da se trenutno čeka izvješće Uskoka i ako bude kakvih nepravilnosti, zatražit će se Kocijanova ostavka.</p>
<p>Na Skupštini je donesena i odluka kojom se Gradskom poglavarstvu predlaže da Trgovačkom društvu Robni terminali Zagreb d.o.o. da jamstva za podizanje kredita u iznosu od 25 milijuna kuna koji će biti potrošen za gradnju proizvodno skladišnih objekata.</p>
<p>Prema planu poslovanja, TD Autobusni kolodvor d.o.o. gradit će u 2005. godini servis za pranje autobusa, ormariće za prtljagu, dizala za putnike i invalide, a kupiti će se i novi informacijski monitori. Za to će se iz vlastitih sredstava izdvojiti 4,6 milijuna kuna.</p>
<p>Trgovačkom društvu Sljeme–Medvednica odobreno je sudjelovanje u organizaciji natjecanja FIS Trofeja Vjeverica, koje će se održavati 25. i 26. veljače na Sljemenu, tako, što će se za potrebe organizacije sportski objekti i oprema ustupiti bez naknade. </p>
<p>Mislav Nekić, Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Deseta Ezoterika Croatika u novom prostoru</p>
<p>Ove subote i nedjelje u novouređenoj kongresnoj dvorani pivnice »K Pivovari« održat će se deseta Ezoterika Croatika. Uz već uobičajene dijelove, predavanja i sajamski dio, ove se godine pozornost želi skrenuti na nastup nove udruge, Hrvatskog saveza iscjelitelja i terapeuta. Savez zastupa, objašnjeno je, gotovo sve postojeće terapije na području Hrvatske i takvo udruživanje jedini je način podizanja digniteta terapeutskog rada.</p>
<p>Cjelodnevna ulaznica može se kupiti već za dvadeset kuna, a članovi Saveza prikupljat će dobrovoljne novčane priloge za Hrvatsku udrugu za školovanje pasa vodiča slijepih i mobilitet. </p>
<p>Ana Begić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Čega se odriču poznati Hrvati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrijeme karnevala bliži se kraju, a nakon skidanja maski nastupa četrdeset dana odricanja odnosno korizma. Korizma koja prema kršćanskom nauku poziva na pokoru, odricanje i popravljanje vlastitog načina života, vrijeme je kada većina vjernika odbacuje neki porok kako bi se pripremili za Uskrs. I dok posljednjih godina većina mladih, ali i onih starijih odbacuje hranu, ponekad u svrhu postizanja dobre linije, zapitali smo se čega su se odrekle naše poznate osobe. </p>
<p>U svom prepoznatljivom stilu Davor Gobac nam je objasnio kako nije vjernik te da se nikad ničeg nije odrekao, pa ni ova godina neće biti iznimka.</p>
<p>»Poznat sam kao filozof i humanist, ne pijem, ne pušim, gemište ne rušim«, rekao je Gobac dodavši kako je on ustvari totalno neporočan.</p>
<p>Jednako mišljenje ima i pjevač Mile Kekin iz Hladnog piva. Nije praktični vjernik i neće se ničega odreći te smatra kako odbacivanje poroka može biti rođendanska ili novogodišnja odluka.</p>
<p>»Ako čovjek ima jaku volju može odbaciti neke poroke. Nažalost, ja nemam jaku volju, a još nisam pronašao nikakav vjerski motiv da se okanim pretjerane konzumacije hmelja«, rekao je Kekin.</p>
<p>Za razliku od njih, urednica i voditeljica na Novoj TV Mirjana Hrga svake se godine u vrijeme korizme nečeg odrekne no ove godine, priznaje, ipak neće.</p>
<p>»Prošle godine sam se odrekla cigareta, ali se ove godine zbog radnog tempa neću ničega odreći. Odricanje je trening duha, a ja sada stvarno za to nemam snage. Zato ću samo reći: 'Bože, oprosti do slijedeće godine'«, priznala je Hrga dodavši kako je licemjerno odreći se hrane u svrhu postizanja bolje linije.</p>
<p>Njezin stav dijeli i voditeljica RTL-a i pjevačica Sanja Doležal koja smatra da je vrijeme korizme duhovna priprema za najveći kršćanski blagdan Uskrs.</p>
<p>»Korizma nije vrijeme u kojem se ide na dijetu, a posebno je licemjerno je reći da se to radi za Isusa«, izjavila je Sanja Doležal dodavši kako će ona, umjesto odricanja od nekih materijalnih stvari, nastojati svaki dan učiniti nešto dobro. </p>
<p>Hrane se nije odrekao ni pjevač Dražen Zečić. On se naime, već petnaest godina u korizmeno vrijeme odriče javnih nastupa, kao i njegov kolega Marko Perković Thompson.</p>
<p>»To je vrijeme kada se čovjek treba posvetiti sebi i duhovnoj obnovi«, rekao je Zečić, a njegov stav dijeli i glumica Mia Begović.</p>
<p>»U vrijeme korizme trebali bismo se odreći nekih mana kojima ugrožavamo druge. Biti ljubazniji, otvoreniji, upitati se kako pomoći drugima« rekla je Mia Begović objasnivši kako će se ona odreći cigareta jer osim što je ta odluka pomalo egoistična, ujedno je i altruistična jer tako neće ugrožavati druge.</p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Splitski karneval uz TBF i zvuk osamdesetih </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Gotovo tisuću djece iz splitskih vrtića sudjelovalo je u ponedjeljak u karnevalskoj povorci koja je prodefilirala gradskim ulicama i rivom. Središnji program održan je na Prokurativama, gdje su najboljim maskama dodijeljene nagrade, nakon čega je spaljen Krnjo - krivac za sve dječje nedaće. Središnju karnevalsku feštu na pokladni utorak organizira Vangel Likuševski, vlasnik plesnog studija DNF, koji zajedno s udrugom Cukuni, najavljuje bogati program uz sudjelovanje više desetaka tisuća posjetitelja. Prije čitanja osude i spaljivanja Krnje, na rivi i Prokurativama održat će se veliki glazbeni krnjevalski program u kojem će nastupiti TBF, Picigin i Gego band, a za one željne glazbe iz 80-ih godina bit će priređena večer pod nazivom »Studio 54«. Na Pjaci će se održavati karnevalski bal za sve generacije, a Matejuška je rezervirana za ribarsku večer uz klape, vino i pečenu ribu. Tradicija maškaravanja osobito je snažna u Kaštelima, koja imaju »trodiobu vlasti« i čak tri karnevala. Najveći je onaj donjokaštelanski, koji organizira Kaštelanska karnevalska udruga Poklade. Njihov program počinje na poratu u Kaštel Starom, a završava maskenbalom u hotelu Medena. </p>
<p>M. Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Najskuplje izdanje karnevala do sada</p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> – Ovogodišnje izdanje najposjećenijeg svjetskog karnevala, onog u brazilskom Rio de Janeiru, u nedjelju je navečer doživjelo svoj vrhunac tijekom parade učenika brojnih plesnih i samba školi. Uz već uobičajene maštovite maske i atraktivne plesačice sambe, te potporu desetaka tisuća posjetitelja iz cijelog svijeta, čini se kako će ovaj karneval biti najskuplji u povijesti njegova održavanja. </p>
<p>Karneval je u Riu počeo ovog vikenda, a završava u utorak, dok će ga tijekom četiri dana trajanja pratiti deseci tisuća ljudi na ulicama, te milijuni gledatelja pred malim ekranima. Međutim, ono po čemu se ovogodišnje izdanje razlikuje od prethodnih je njegova cijena za koju mediji ističu da će biti najviša u povijesti održavanja najslavnijeg svjetskog karnevala. Vodećih 14 školi sambe u Riju, navodno je za svoju paradu potrošilo čak 20 milijuna dolara. Škole su, između ostalog, novac prikupljale tako da su turistima za 300 dolara nudile mogućnost maskiranja u njihove odore, a javna je tajna da škole sambe sponzore nalaze i među raznim ilegalnim kladionicama te manje poštenim biznismenima. No, najveći iznos ipak se prikupi uz pomoć velikih kompanija poput naftnog diva Petrobras ili talijanske tvrtke za telekomunikacije TIM, a među sponzorima su također Nestle i Nokia. Zanimljiv je slučaj danske vlade koja je odlučila sponzorirati jednu samba školu dodijelivši joj donaciju od 189.000 dolara ne bi li škola svojim maskama podsjetila na poznatog danskog pisca Hansa Christiana Andersena. Međutim, nakon što su Danci u listopadu prošle godine saznali da je počasni predsjednik iste škole Luiz Pacheco Drummond na odsluženju višegodišnje zatvorske kazne zbog povezanosti s organiziranim kriminalom izbio je skandal. Službeno je sponzorstvo povučeno iako novac nikad nije vraćen danskoj vladi. Istovremeno su danski princ i princeza, te ministar kulture otkazali put na karneval izbjegavajući daljnje komplikacije. </p>
<p>U cilju sprečavanja širenja brojnih spolnih bolesti tijekom nekoliko karnevalskih noći, ove će godine veselim maškarama vlada podijeliti i 11 milijuna prezervativa. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ovogodišnji Super Bowl protekao bez skandala </p>
<p>JACKSONVILLE</p>
<p> – Nakon što je skandal s bradavicom Janet Jackson u televizijskom prijenosu Super Bowla 2004., prilično potresao američke medije što je na koncu rezultiralo novčanom kaznom NBC-u u iznosu od 550.000 dolara, ovaj je put sve prošlo u savršenom redu. Organizatori, naime, nisu ništa htjeli prepustiti slučaju te su kao glavnu zabavljačku zvijezdu u poluvremenu Super Bowla 2005. odabrali sir Paula McCartneyja, koji je izveo četiri pjesme, svaku stariju od tri desetljeća. Naravno, nije teško zamisliti koliko je takav program, u odnosu na nastup Justina Timberlakea i Janet Jackson, bio zanimljiv za čak 90-tak milijuna gledatelja.</p>
<p>Pored glavne zvijezde Paula McCartneyja, koji je zabavljao publiku u poluvremenu, uoči početka utakmice nastupili su i country pjevačica Grethchen Wilson, hip hop skupina Black Eyed Peas udružena s legendarnim bandom Earth, Wind & Fire, te r'n'b diva Alicia Keys. </p>
<p>Na Alltel stadionu okupilo se preko 80.000 gledatelja, a mjere sigurnosti su bile kao i uvijek na visokom nivou. Stadion su nadzirale video kamere, te timovi posebno obučenih policajaca čije su pripreme trajale punih 18 mjeseci. Promet oko stadiona za tu je priliku preusmjeren, stadion je ograđen žičanom ogradom, a u krugu od 30 milja uvedena je zona zabrane letenja. Cijena osiguranja takvog projekta nije otkrivena, no očito se radi o milijunima dolara. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvanje u blatu i gole ženske grudi u zatvoreničkom kampu u Iraku</p>
<p>Osim niza stravičnih priča o mučenjima i iživljavanju nad zatvorenicima, Camp Bucca kao najveći zatvorenički kamp američke vojske u Iraku postao je i poprištem zanimljivih »civilnih aktivnosti« – žena u blatu koje na sebi imaju samo grudnjak i gaćice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U zloglasnom zatvoreničkom kampu Bucca na krajnjem jugu Iraka, kojega su Hrvati upoznali u priči o uhićenom vozaču kamiona Damiru Mikuliću, pripadnici američke vojne policije organizirali su žensko hrvanje u blatu, a jedna od sudionica nakon te je zabave pred svima zadigla majicu i pokazala im svoje golo poprsje! Američka vojska priznala je to tek u ponedjeljak, premda je zabava održana još lani, 30. listopada.</p>
<p>U zamamnom hrvanju u blatu pred muškim su mnoštvom, kako je medijima potvrdio pukovnik Barry Johnson, jedan od glasnogovornika američke vojske, sudjelovale najmanje tri čuvarice koje su sa sebe skinule sve osim donjeg rublja. Nekoliko je čuvara koji su sve to znatiželjno promatrali zbog nedjelovanja ukoreno. </p>
<p>Razuzdana zabava odigrala se 30. listopada, u vrijeme kada je 160. bataljun Vojne policije trebao Kamp Buccu predati u nadležnost drugog, 105. bataljuna. Časnici obaju bataljuna također su nazočili seksi hrvanju u blatu, a neki su sve to čak i fotografirali. Jasno, takve se stvari ne mogu dugo tajiti – jedan stražar ubrzo je pronašao fotografije i predao ih upravi zatvora. Ovoga su tjedna fotografije ugledale i svjetlo dana u javnosti, kada ih je netko nepoznat poslao časopisu The New York Daily News.</p>
<p>Čuvarica koja je na nagovor kolega izvela minijaturni striptiz zbog nedoličnog je ponašanja kažnjena – smijenjena je i unazađena, a smanjena joj je i plaća. Vojska nije otkrila njezin identitet, no novinari The New York Daily Newsa ustanovili su da je posrijedi 19-godišnja Deanna Allen.</p>
<p>»Bila je to bezazlena stvar. Gomila je uzvikivala njezino ime i nagovarala je da im pokaže grudi. U svom tom uzbuđenju, Deanna je nakratko izgubila razum i – podigla majicu«, žalosno će njezina majka Ladyna Waldrop. »Sada mi se, međutim, čini da vojska sve želi zataškati, a od svih sudionika ističu samo moju kćer. Jedino je ona kažnjena, kao da je tamo bila sama. Mislim da to nije pošteno ni pravedno«, zaključuje majka.</p>
<p>Istraga je, tako barem tvrdi pukovnik Johnson, pokazala da tijekom zabave nitko od nazočnih nije bio alkoholiziran niti je bilo seksualnih odnosa. Američka vojska u priznanju ovoga nesvakidašnjeg incidenta brižno ističe da za vrijeme hrvanja u blatu u blizini nije bilo nijednog zatvorenika, »a nijedan od njih na bilo koji način nije čak ni mogao vidjeti što se zbiva«. Hm, iskreno sumnjamo da bi im zasmetalo.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kava je ipak zdrava</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Kava je zdrava i može pomoći u zaštiti jetre od određenih patoloških promjena, ustvrdili su znanstvenici iz Italije, zemlje espressa, pobijajući dosadašnje rašireno mišljenje da kava šteti. Znanstvenici koji su sudjelovali na nedavnom sastanku u Milanu također su rekli da nekoliko šalica kave dnevno može smanjiti mogućnost pojave nekih tumora. Trudnice također nemaju razloga za brigu jer nije otkrivena veza između ispijanja kave i slabog razvoja fetus ili prijevremena rođenja, tvrde znanstvenici.</p>
<p>»Zabrinutost zbog negativnih učinaka kave sad je uklonjena«, kazao je Amleto D'Amicis iz istraživačkog Instituta specijaliziranog za hranu i prehranu. Ističe da je kava bogata antioksidativnim svojstvima i djeluje kao blagi stimulans, a čak može pomoći pri mršavljenju.</p>
<p>Petogodišnja studija o učincima kave kod trudnica, u koju je bilo uključeno oko 3000 budućih majki, pokazala je i to da umjereno uzimanje kave nema negativne učinke na razvoj fetusa. Stručnjaci su na kraju ipak zaključili da dnevno ne bi trebalo popiti više od pet šalica espressa. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Afrika kao filmsko nadahnuće</p>
<p>Jedan od rijetkih predstavnika Srednje i Istočne Europe u programu 55. Berlinalea mladi je hrvatski redatelj Ognjen Sviličić s filmom »Oprosti za kung-fu«, koji se prikazuje u programu mladih autora Forum / Ako je država dala velik novac da se neki film prebaci na 35mm vrpcu, a film kao takav prikazan u Puli na filmskom platnu, onda bi rasprava o kinoprikazivanju trebala biti posve suvišna</p>
<p>U konkurenciji 55. po redu Berlinalea, koji se održava od 10. do 20. veljače, ove će se godine naći samo jedan film iz srednje i istočne Europe (rusko-talijansko-francuska koprodukcija »Sunce« Aleksandra Sokurova o japanskom caru Hirohitu, treći dio trilogije o psihologiji moći), što je dodatna potvrda prošlogodišnjeg uspjeha Brešanovih »Svjedoka«.</p>
<p> Situacija je slična i u programu Panorama, gdje uopće nema predstavnika iz tog dijela Europe, a tek se u programu mladih autora Forum (u kojem je svojedobno pobijedio Brešanov »Maršal«) plasiralo nekoliko istočnoeuropskih autora, među kojima i mladi hrvatski redatelj Ognjen Sviličić s filmom »Oprosti za kung-fu«, koji se prikazuje u četiri termina, od kojih je prvi u subotu, 12. veljače u 19,30.</p>
<p> Ta vrlo kvalitetna sedamdesetominutna drama o azilantici koja se nakon rata trudna vraća u svoju konzervativnu obitelj u zabačenom predjelu Dalmatinske zagore, gdje joj roditelji pokušavaju naći muža kako bi izbjegli sramotnu situaciju da im neudana kći rodi unuka, prikazan je premijerno na prošlogodišnjem Festivalu igranog filma u Puli.</p>
<p>HRT, koja je producirala film, sve do ulaska filma u program Berlinalea nije ga htjela dati u kino distribuciju, jer bi joj to povećalo troškove, prvenstveno honorara za kino-film, zbog čega je redatelj nagovarao članove filmske ekipe da se odreknu toga dijela prihoda. Takva jadna situacija vjerojatno je moguća samo u Hrvatskoj. </p>
<p>Ako je država dala velik novac da se neki film prebaci na 35mm vrpcu, a film kao takav prikazan u Puli na filmskom platnu, onda bi rasprava o kinoprikazivanju trebala biti posve suvišna, neovisno o međunarodnom uspjehu filma.</p>
<p> Žirijem Berlinalea ove će godine predsjedati njemački redatelj Roland Emmerich, čija je međunarodna karijera i počela na Berlinaleu 1984. filmom »Arche Noah Prinzip« (Princip Noine arke), no slavu su mu donijeli filmovi katastrofe »Dan nezavisnosti«, »Godzilla« i »Dan poslije sutra« te povijesni »Patriot«. Premda je njegov ugled u američkoj filmskoj industriji neosporan, njegov izbor za predsjednika žirija jednoga umjetničkog festivala koji ponajprije promiče nehollywoodski film, mnogi su ljubitelji Berlinalea dočekali s iznenađenjem, pa čak i nevjericom.</p>
<p>Drugi njemački član žirija je ugledna mlada glumica Franka Potente (»Trči, Lola trči«), proslavljena filmovima Toma Tykwera. Još jedan neočekivani izbor člana žirija je ime sedamdesetpetogodišnjeg modnog dizajnera Nina Ceruttija, koji je dizajnirao kostime za četiri filma: »Pret-a-Porter«, »Quelques jours avec moi«, »Giulia e Giulia« te kostim Kathleen Turner za film »Dragulj s Nila«. Ostali članovi žirija su Ingeborga Dapkunaite (Litva), Bai Ling (Kina), Wouter Barendrecht (Nizozemska) i Andrej Kurkov (Ukrajina).</p>
<p>Festival se svečano otvara u četvrtak na večer filmom »Man to Man« (»Od čovjeka do čovjeka«) Regisa Wargniera (Indokina, Istok – Zapad). U priči o antropolozima koji hvataju pigmejce u Africi i dovode ih u Europu kako bi dokazali vezu između čovjeka i majmuna u glavnim ulogama nastupaju Joseph Fiennes i Kristin Scott Thomas. </p>
<p>Mark Dornford May predstavlja lokaliziranu filmsku adaptaciju Bizetove opere »Carmen« pod nazivom »U-Carmen e-Khayelitsha«. U tome južnoafričkom filmu glavnu će ulogu igrati operna zvijezda Pauline Malefane. Afrikom se bavi i britansko-južnoafričko-talijanska koprodukcija »Hotel Rwanda« u režiji Terryja Georgea, snimljena prema istinitoj priči o ravnatelju hotela koji je tijekom građanskog rata pružio zaštitu više od tisuću Tutsija pred napadima Hutua. Rat u Ruandi tema je i američkoga filma »Sometimes in April« (»Ponekad u travnju«) Raolua Pecka. </p>
<p>Slavni kineski redatelj Gu Changwei (»Zbogom, moja konkubino«) prvi je put na Berlinaleu s filmom »Peacock«, priči o životu jedne obitelji u kineskom gradiću u pokrajini Henan u razdoblju od 1970. do 1984. Zanimljiv omnibus priređuju trojica slavnih autora: Ermanno Olmi, Abbas Kiarostami i Ken Loach. U filmu »Tickets« (Karte), koji će biti prikazan izvan konkurencije, isprepliću se tri priče o ljubavi, odanosti i žrtvi, a radnja svih triju dijelova omnibusa odvija se na vlaku za Rim. </p>
<p>S posebnim se zanimanjem očekuje biografski film »Le Promeneur du Champ de Mars« (»Šetač s Marsove poljane«) redatelja Georgesa-Marca Benamoua, koji dočarava posljednje dane francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda (tumači ga Michel Bouquet) u kojima on otkriva svoje intimne tajne mladoj novinarki.</p>
<p> Još jedan zanimljiv francuski film u konkurenciji je »Les temps qui changent« (»Vremena se mijenjaju«) Andréa Téchinéa. Catherine Deneuve i Gérard Depardieu nastupaju u glavnim ulogama bivših ljubavnika koji se susreću u Maroku nakon što su bili razdvojeni trideset godina. </p>
<p>Nakon nedavno obnovljenog »Metropolisa«, ljubitelje klasika nijemog filma u Berlinu očekuje prava poslastica: restaurirana verzija »Oklopnjače Potemkin« s vraćenim svojedobno cenzuriranim prizorima i živom orkestralnom glazbom. Partituru Edmunda Meisela, skladanu za njemačku premijeru filma, izvest će Njemački filmski orkestar Babelsberg pod ravnanjem Helmuta Imiga u dvorani Volksbühne. Osamdeset godina nakon premijere prvi put moći će se vidjeti i cjelovita slavna scena na stepenicama. </p>
<p>Na kraju, spomenimo da će o filmovima ovogodišnjeg Berlinalea Vjesnik izvještavati prilozima svoga kritičara.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zlatne zrake dobrote</p>
<p>»Neva Nevičica« Ivane Brlić-Mažuranić u režiji Georgija Para nešto je što se u dječjem (i ne samo dječjem) kazalištu danas rijetko može vidjeti. Scenska magija predstave začarat će ne samo djecu već i odrasle</p>
<p>U dva i pol mjeseca koliko je prošlo od otvaranja obnovljene zgrade Zagrebačkog kazališta lutaka, u tom je prostoru premijerno izvedena već treća predstava. Osim brojnosti premijera ono što posebno raduje jest uzlazni trend njihove kvalitete. Na samom kraju prošle godine izvedena »Mala sirena« bila je uspješna predstava namijenjena najmlađima, a premijera »Neve Nevičice« Ivane Brlić-Mažuranić nešto je što se u dječjem (i ne samo dječjem) kazalištu danas rijetko može vidjeti. Scenska magija predstave začarat će ne samo djecu već i njihove pratitelje – roditelje, djedove i bake. </p>
<p>Kao uvod u predstavu treba pogledati nekoliko panoa na kojima je ispričana priča o obiteljima Mažuranić i Brlić. Majka Ivana Brlić-Mažuranić piše 1917. godine sinu Ivanu o rođenju gotovo dva desetljeća mlađe mu sestrice: »Podnevno sunce nedjeljnog dana obasjalo je čas njezina rođenja i zato ćemo je zvati Marija Nedeljka odmila Neda-Nevičica«. »Priče iz davnine« Ivane Brlić-Mažuranić, među kojima je i »Neva Nevičica«, tiskane su godinu prije rođenja Marije Nedeljke koja je i sama bila lutkarica. Sretni splet okolnosti, od pojačana zanimanja za hrvatsko bajoslovlje, do također većega zanimanja za djelo Ivane Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.), doveo je »Nevu Nevičicu« na pozornicu ZKL-a. </p>
<p>Režija predstave, čiju dramaturgiju potpisuje Igor Mrduljaš, povjerena je Georgiju Paru. Paro je, razumijevajući tradiciju koju »Neva Nevičica« nosi, uz mnogo mašte, zahvaljujući spretnim rukama lutkara ZKL-a oživio bajku temeljenu na prastaroj slavenskoj mitologiji te predstavu pozlatio sjajem vremena koje je cijenilo vrijednosti bliske današnjima, ali i poštivalo običaje koje danas pamte tek rijetki (suradnik za narodne običaje je Dubravko Radić). </p>
<p>Svi elementi »Neve Nevičice« skladno su složeni u cjelinu. Entuzijazam glumačkoga ansambla izbija iz kretnje i glasa svake lutke, a kao prva među jednakima izdvaja se Nevenka Filipović čija Baka Mokoš i kao starica zadržava fluidnost kretnji životinja u liku kojih se može pojaviti (mačka, zmija, gavran). Kreatorica lutaka i scene Vesna Balabanić u oblikovanju lica lutaka naglasila je glavne osobine likova, a glazbeni prinos Nikice Kalogjere kao i članova ansambla Lado koji pjesmom i plesom uživo razdvajaju i spajaju pojedine prizore, vrlo je značajan i boja predstavu pravom mjerom nostalgije i patine. </p>
<p>»Neva Nevičica« Georgija Para predstava je koja oduševljene posjetitelje ispunja plemenitošću i dobrotom. </p>
<p>Goran Ivanišević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Natjecanje »Etide i skale«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedanaesto međunarodno violinsko natjecanje »Etide i skale« održat će se od 17. do 20. veljače u Zagrebu pod pokroviteljstvom Gradske skupštine. Josip Vrbanec, ravnatelj zagrebačke Glazbene škole »Pavao Markovac«, koja je organizator natjecanja, izjavio je kako su stigle 52 prijave iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Austrije, Italije, Madžarske, Rumunjske i Lihtenštajna. Natjecatelji će biti razvrstani u četiri dobne skupine – devet godina i mlađi, 12 godina i mlađi, 15 godina i mlađi i 19 godina i mlađi. Natjecanje, koje se svečano otvara 17. veljače u dvorani Hrvatskoga društva skladatelja, održavat će se u dvorani Češkoga narodnog doma, a podjela nagrada i koncert prvonagrađenih 20. veljače u Hrvatskome glazbenom zavodu. Natjecanje »Edite i skale« održava se svake godine izmjenično u disciplini glasovir, odnosno violina od 1994., kad je priređeno prvo natjecanje za učenike glasovira osnovnih glazbenih škola u Zagrebačkoj županiji pod nazivom »Etide i skale za ruke male«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Lado« u Omanu</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Ansambl »Lado« sudjelovat će na festivalu Muscat u Omanu od 9. do 18. veljače i na svečanoj manifestaciji »Hrvatska večer u Muscatu« 19. veljače, koja će se održati u najboljem azijskom hotelu »Al Bustan Palace Hotelu«. To će biti prvo gostovanje hrvatskoga nacionalnog ansambla na tim prostorima i prvo sudjelovanje hrvatskih umjetnika na festivalu Muscat, jednom od najvećih festivala u regiji. Nastup »Lada« na svečanoj priredbi »Hrvatska večer u Muscatu« pridonijet će promidžbi Hrvatske, njezin kulturnih, turističkih i gospodarskih potencija na Srednjem istoku. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Verzottijev dar Gradu Splitu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitski umjetnički fotograf svjetskoga glasa Ante Verzotti ustupio je Gradu Splitu niz od 60 umjetničkih fotografija s prikazom splitskih motiva i veduta, koje će poslužiti kao stalni izložbeni postav, a jedan dio tih vrijednih djela poslužit će u protokolarne svrhe. Dogradonačelnik Splita Ljubomir Urlić kazao je kako je riječ o digitalnim fotografijama reproduciranim na ploteru za čiju će konačnu izradu Grad izdvojiti 30 tisuća kuna. »Postoji potreba da se Verzottijev rad promiče putem izložbenog postava i u protokolarne svrhe, što će doprinijeti kulturnoj i turističkoj promidžbi Dioklecijanova grada«, zaključio je Urlić. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hommage Babi Penavuši</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Hrvatskome muzeju naivne umjetnosti u četvrtak 10. veljače otvara se izložba samouke bosanskohercegovačke umjetnice Sofije Naletilić Penavuše ( 1913. – 1994.). Izložba se održava u povodu umjetničine 10. obljetnice smrti i 10. godišnjice dodjele Grand Prixa kojim je Penavuša nagrađena na međunarodnoj izložbi »Insita« u Slovačkoj narodnoj galeriji u Bratislavi. Penavuša je u zadnjih dvadesetak prepoznata kao jedna od najmarkantnijih pojava moderne europske naive. Među tridesetak Penavušinih ključnih djela na izložbi će se naći oblici divljih zvijeri, domaćih životinja i ptica. Izložbu je osmislila povjesničarka umjetnosti Vlasta Gracin dok su se za fotografije i dizajn kataloga izložbe pobrinuli Boris Cvjetanović i Boris Ljubučić. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Upitan Janičin nastup u veleslalomu</p>
<p>»Janica je vrlo slabo spavala tijekom nedjelje. Dan kasnije nije obavljala nikakve treninge, već se cijelo vrijeme odmarala i u ovom je trenutku glupo govoriti o tome hoće li nastupati na veleslalomu. Njezina je želja za skijanjem golema, no procijenit ćemo neposredno prije utrke je li sposobna za vožnju«, izvijestio je direktor reprezentacije Vedran Pavlek</p>
<p>SANTA CATERINA</p>
<p> – Visoka temperatura i infekcija dišnih putova zarobili su Janicu Kostelić u nedjelju navečer u krevetu. Već nakon zlatnog spusta Janica je govorila o bolovima u plućima i konstantnoj slabosti i kašlju koji je muči, pa je u ovom trenutku neizvjesno hoće li najbolja svjetska skijašica nastupiti u veleslalomu, koji je na rasporedu u utorak. </p>
<p>– Janica je vrlo slabo spavala tijekom nedjelje. Dan kasnije nije obavljala nikakve treninge, već se cijelo vrijeme odmarala i u ovom je trenutku glupo govoriti o tome hoće li nastupati na veleslalomu. Njezina je želja za skijanjem golema, no procijenit ćemo neposredno prije utrke je li sposobna za vožnju.</p>
<p> Propustila je i odlazak na izvlačenje brojeva, a dodatni je razlog za oprez taj što su temperature ovdje rano ujutro prilično niske, tako da ne znamo je li pametno Janicu izlagati tome u utorak ujutro kada počinje veleslalom, izvijestio je direktor reprezentacije Vedran Pavlek. </p>
<p>Međutim, što god rekla liječnica reprezentacije Nataša Desnica-Bakrač, direktor Pavlek ili otac Ante, posljednja će ipak biti Janičina. Uostalom, prisjetio se samo situacije sa Svjetskog prvenstva u St. Moritzu kad je osjećala jake bolove u koljenu, ali je unatoč svemu izjavila: </p>
<p>– Mogu me zaustaviti samo ako me zavežu za krevet. </p>
<p>Dakle, unatoč tome što je infekcija dišnih putova prilično jaka i što se Janica fizički ne osjeća najbolje, samo će ona dati konačno zeleno ili crveno svjetlo za nastup na veleslalomu. Ostatak hrvatske ženske reprezentacije okupio se u Santi Caterini i održao kratku konferenciju za novinare uoči nastupa u veleslalomu (utorak) i slalomu (petak). Govoriti o dobrom raspoloženju je suvišno, jer su dvije zlatne medalje Janice Kostelić očito prilično podigle ozračje unutar hrvatske kuće. </p>
<p>– Ovo je moje treće Svjetsko prvenstvo i stvarno ne osjećam nikakav pritisak ili bilo što drugo uoči nastupa u Santi Caterini. Znam da sam na prošlom Svjetskom prvenstvu u slalomu bila osma, pa je logično da tražim malo bolji plasman. Osmo, deseto ili petnaesto mjesto ništa mi ne donosi. Idem se »spustiti na glavu« u petak na slalomu pa što bude, govorila je Nika Fleiss. </p>
<p>Sličnu percepciju onoga što će se događati sljedećih dana ima i Ana Jelušić, koja nakon nekoliko dobrih rezultata ove sezone u slalomu može također očekivati plasman unutar deset skijašica. </p>
<p>– Moji su problemi s kašljem i astmom malo splasnuli i prilično se dobro osjećam prije nastupa na ovoj stazi. Logično je da se forma diže i pada, a vidjet ćemo kako ću reagirati na ove dvije utrke. Premlada sam da imam određene ciljeve u karijeri. Nisam se posebno spremala za ovo Svjetsko prvenstvo, znam da će staza biti sasvim dobra i nadam se najboljem, rekla je Riječanka. Posljednja je u nizu hrvatskih skijašica Matea Ferk, no njezina su stremljenja ipak nešto niža od ostale trojke.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ovdje sam došao samo po medalju </p>
<p>SANTA CATERINA</p>
<p> – Slučajni namjernik na konferenciji za novinare hrvatske muške reprezentacije u Santi Caterini vjerojatno bi zaključio kako se na dotičnom mjestu događa skup austrijske ili neke druge ugledne skijaške reprezentacije. Pet skijaša s one strane mikrofona odavali su takav dojam, pa je i Ivica Kostelić zaključio: »Ima nas k'o Austrijanaca!« Jake snage skijaške reprezentacije, jer će osim Ivice na stazi u Bormiju nastupiti Natko Zrnčić-Dim, Dalibor Šamšal, Ivan Ratkić i Danko Marinelli, pohodile su poprište Svjetskog prvenstva i dale novi naglasak na to kako je skijanje u Hrvata postao ozbiljan sport. No, dok će kvartet mladića u Bormiju upijati svaku sekundu provedenu s »velikim dečkima« ovog sporta, Ivica Kostelić je u ovaj dio Italije ipak došao po medalju. </p>
<p>– Kako je Janica rekla, ovdje je jedina ispravna stvar tražiti medalju. I ja sam došao po nju u slalomu, a imam i dovoljno motiva braniti zlato iz St. Moritza. Na prvi će vas pogled Ivica uvjeriti u fantastično fizičko izdanje, ali će i brojnim anegdotama stvoriti sliku o opuštenosti prije vlastitih nastupa u srijedu (veleslalom) i subotu (slalom). No, ipak to je samo privid... </p>
<p>– Zdravstveno stanje nije kao u danima Svjetskog prvenstva u St. Moritzu. Trajala je određena neizvjesnost prije desetak dana kad smo obavljali pregleda koljena u Zagrebu i kad je utvrđena kontuzija kosti. Dakle, nisam posve spreman za utrku, no dobra je vijest ta što me koljeno uopće ne boli dok skijam. Osjećam ga pri hodanju i trčanju, pa se mogu moliti da će takvo stanje ostati i do subote, kad branim slalomsko zlato. Potom se Ivica poigrao vizionara i pokušao odgonetnuti gdje se trenutačno svrstava u svijetu najboljih slalomaša. </p>
<p>– Trenutačno su nešto ispred ostalih Rocca, Pranger i Raich, jer su bili pobjednici na posljednjim slalomskim utrkama Svjetskoga kupa. Nisam favorit, tek vrebam iz sjene, ali definitivno imam snage i kvalitete za medalju. No, Svjetsko je prvenstvo posebno natjecanje, gdje je sve moguće. Uostalom, tko je mislio da će Fanchini u nedjelju uzeti srebro u spustu? Dakle, iznenađenja su moguća, ne pobjeđuju uvijek trenutačno najbolji i to je razlog zbog kojeg i sebe vidim sasvim blizu vrha. </p>
<p>Ivica se doimao prilično odlučnim uoči vrhunca njegova boravka u Bormiju te je dodao: </p>
<p>– Ovdje nema kalkulacija. Jedino je važno na ovakvom natjecanju medalja i znam da moram riskirati. To ću i učiniti kad budem startao i to je cijela priča. Istina je da nekad nisam imao posebno mišljenje o tom natjecanju, nemam ga niti sada, ali ako sam došao u Bormio onda ga želim i napustiti s medaljom oko vrata. </p>
<p>Na veleslalomu će hrvatska imati četiri predstavnika (Kostelić, Ratkić, Zrnčić-Dim i Šamšal), dok će se u slalomu ekipa povećati za još jednog predstavnika, Marinellija.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Srebrni su i dalje zlatni</p>
<p>Mnogi su govorili da je nevjerojatno kako Hrvatsku mazi sreća - igrači su zdravi, igra je kao san, suparnici su jednostavno nemoćni. No, nije ni to moglo trajati dovijeka. Nakon svjetskog zlata u Portugalu, četvrtog mjesta na EP-u u Sloveniji te olimpijskog zlata iz Atene, naši su zlatni dečki opet stali na postolje, iako ih sreća više nije mazila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski su se rukometaši u ponedjeljak oko podneva vratili u domovinu, donoseći srebrnu medalju s netom završenoga Svjetskog prvenstva, koje je dva tjedna trajalo u Tunisu. Nakon finalnog poraza sa 34-40 od Španjolaca naši su bili tužni, no kad su čuli golemu podršku oko 1200 hrvatskih navijača i ostalih koji su ih pozdravljali kao velikane, osmijeh je obasjao njihova lica. Jer, u posljednje dvije godine otkad haraju svijetom nikad im nije bilo teže na natjecanju, a oni su, unatoč svemu lošem, osvojili medalju! </p>
<p>U nedjeljnom su finalu Španjolci jednostavno bili bolji, odigrali su kao u transu, obrana je zaustavila naš vanjski red. Narodski rečeno, pomeli su naše s terena, a oni su im sportski čestitali na pobjedi i naslovu svjetskih prvaka. </p>
<p>– Živ bih se pojeo da smo izgubili s pogotkom razlike, ali ovako... Pa, razbili su nas. Htjeli smo, ali nismo mogli, govorio je umorno Vlado Šola u zrakoplovu koji je letio prema Zagrebu. </p>
<p>Da, u tom trenutku naši rukometaši bolje nisu mogli. Danima su iz Tunisa stizale vijesti da naša reprezentacija više izgleda kao bolnica nego kao sportska momčad. Ali gurali su onako pokrpani, pobjeđivali, no nije ni to moglo vječno. Uostalom, prije godinu dana, na Europskom prvenstvu u Sloveniji, kad je hrvatska momčad ostala bez Petra Metličića i Ivana Balića nije mogla pobijediti. Ovog su put naši i bez njih zapeli i pobjeđivali. </p>
<p>Nakon tri lake pobjede protiv Argentine, Japana i Australije, pale su Španjolska i Švedska u skupini C. U glavnom dijelu turnira, skupinu II naši su započeli porazom od Norveške, a potom zaredali pobjede protiv Njemačke i SCG te Francuske u polufinalu. Balić se, nedovoljno oporavljen, vratio ranije, a Metličić, isto takav, u polufinalu. U Portugalu su uzeli zlato sa sedam pobjeda i porazom, u Ateni su imali osam iz osam, a i u Tunisu, gdje se igra deset utakmica zbog novog sustava natjecanja, imali su osam pobjeda uz dva poraza. Dakle, naši i dalje drže dobar prosjek pobjeda. </p>
<p>Mnogi su govorili da je nevjerojatno kako Hrvatsku mazi sreća - igrači su zdravi, igra je kao san, suparnici su jednostavno nemoćni. No, nije ni to moglo trajati dovijeka. Nakon svjetskog zlata u Portugalu, četvrtog mjesta na EP-u u Sloveniji te olimpijskog zlata iz Atene, naši su zlatni dečki opet stali na postolje, iako ih sreća više nije mazila. </p>
<p>U takvim okolnostima srebro je uistinu velik uspjeh. A naši su dečki, novom srebru unatoč, i dalje zlatni. Zašto? Jer kad nema jednog, svi zapnu i igraju za njega. Jer igraju najljepši napadački rukomet na svijetu, a u obrani izgaraju poput lavova. Jer su borci do kraja i ne predaju se. Jednom je izbornik naših rukometaša Lino Červar na upit dokle će Hrvatska biti u vrhu odgovorio: </p>
<p>– Dokle god će biti gladni uspjeha bit će u vrhu. Kad se zasite, morat će se promijeniti glumci. </p>
<p>A Metličić je, kad je primio srebrnu medalju, rekao: </p>
<p>– Ovo je veliki uspjeh, ali vratit ćemo se mi po zlato.</p>
<p>A oni to mogu, jer su mladi i vrijeme radi za njih, a ovo im je srebro samo motiv da opet krenu po zlato. Ništa u životu nije idealno, pa tako tuniski SP nije bio idealan za naše rukometaše. No, napravili su najbolje što su mogli i opet, treći put u dvije godine, stali na postolje. Oni su ipak, sa srebrom oko vrata, zlatni dečki. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nekoliko stotina navijača dočekalo doprvake </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Više od 500 navijača dočekalo je srebrne rukometaše u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso. Zrakoplov Croatia Airlinesa sletio je oko 13 sati, a nekoliko minuta kasnije u VIP salonu priređen im je svečani doček, na kojem su, među ostalima, bili prisutni ministri Jadranka Kosor i Ivan Šuker, zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić te predsjednik HOO-a Zlatko Mateša. Predsjednik Hrvatskoga rukometnog saveza Željko Kavran podsjetio je na sve uspjehe naših zlatnih dečkiju: </p>
<p>– Da je netko prije više od dvije godine rekao da ćemo biti zlatni i srebrni sa svjetskog prvenstva i osvajači zlata na Olimpijskim igrama, rekao bih mu da je lud. Najgore je biti drugi, bilo je teško nakon poraza, ali kad smo vidjeli kako su se Francuzi veselili brončanoj medalji i u našoj se svlačionici orila pjesma. </p>
<p> Venio Losert, vidno umoran kao i svi naši igrači, izjavio je: </p>
<p>– Prvi cilj bio je ostvariti plasman među pet najboljih na svijetu, koji smo ostvarili. Drugi cilj je bila medalja, i nju smo osvojili. Ne možemo uvijek biti pobjednici, Španjolci su u finalu bili bolji i zasluženo slavili. </p>
<p>Mirza Džomba, član najbolje sedmorke Svjetskog prvenstva u Tunisu, kratko je dodao: </p>
<p>– Dokazali smo da smo klasa u rukometu. U kontinuitetu smo u vrhu i to je najvažnije. </p>
<p>Nakon kratkog prijema na Plesu, svjetski doprvaci žurno su se probili kroz masu navijača unutar zračne luke, čekala su ih primanja kod premijera Sanadera i predsjednika Mesića. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Mesić: Bilo bi dobro da su i političari uspješni poput vas </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bogati program slavlja i primanja odveo je srebrne rukometaše i kod Predsjednika RH Stjepana Mesića. Prvi čovjek države iskoristio je prigodu da dodijeli Povelju Republike Hrvatske cijeloj reprezentaciji za zlatno odličje na Olimpijskim igrama u Ateni, kao i pojedinačna priznanja igračima i članovima stručnog stožera. Mesić je svjetskim doprvacima poručio da ne budu previše žalosni jer nisu osvojili zlato. </p>
<p>– O vašim uspjesima zna čitav svijet. Iako nemamo previše novca za vrhunski sport, uspjeli smo osigurati toliko sredstava da se možemo nadmetati sa svima. Vi ste primjer Hrvatskoj da se može uspjeti. Bilo bi dobro da tako u svojem poslu budu uspješni i hrvatski političari, a pogotovo privrednici, kazao je Mesić. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>U Podravci Vegeti se »kuha, peče i poha« </p>
<p>Budući da je trener Josip Šojat stigao prekasno da bi ove sezone mogao nešto znatno promijeniti u klubu, Podravka Vegeta će se pojačati i iduće godine krenuti u pohod na Ligu prvakinja </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Podravka Vegeta iduće sezone želi imati jaku ekipu, koja će se moći plasirati u Ligu prvakinja. Josip Šojat došao je na trenersko mjesto kad se u ovoj sezoni više nije moglo intervenirati na tržištu igračica. Dolazak Maje Zebić je očekivan, ali mnogo ranije. Šojat je priželjkivao da dođe odmah nakon Europskog prvenstva, sredinom prosinca, da se može uigrati. No, stigla je uoči dvije važne utakmice, kad je ekipa već bila posložena. </p>
<p>Raslojavanje hrvatskoga ženskog reprezentativnog rukometa na stare i mlade igračice donijelo je nezadovoljstvo u neke klubove. U Podravki dva reprezentativna krila Vresk i Hodak (ispred D. Golubić) imaju prednost pred ostalima, reprezentativka Popović tek povremeno ulazi u igru, a u početnoj su sedmorki u klubu standardne samo Tatari i Franić. Reprezentativna rezerva Tea Golubić u drugom je sastavu, a u Podravku je stigla kao perspektivna igračica. Sad će perspektivna biti u Lokomotivi, a uskoro vjerojatno i u reprezentaciji. Podravka je pregovarala i s Lidijom Horvat, a sad je i ona u Lokomotivi. </p>
<p>Koprivničanke su u potrazi za desnom vanjskom igračicom. Šapće se da bi se na ljeto na tom mjestu mogla pojaviti ljubimica koprivničke publike Gabrijela Hobjila, koja je otišla čista obraza nakon isteka ugovora i prema pravilima EHF-a bez financijskih obaveza prema Podravki. U Podgorici se, pak, nije afirmirala kako je očekivala. Niti vratarici Saneli Knezović u Podgorici ne cvjetaju ruže. Naime, pravomoćno su je suspendirali i Podravka i HRS, a u SCG igra uz blagoslov EHF-a, koji je onemogućio isplatu odštete, iako je iz kluba »pobjegla« šest mjeseci prije isteka ugovora. Kordi bi je htio vidjeti u reprezentaciji, a koordinator ženskog rukometa Damir Polančec smatra da ona ne želi ispričati, što je uvjet povratka u reprezentaciju. </p>
<p>Uoči početka svake utakmice Podravkine igračice lupe nogom o pod i viču: »Kuham, pečem, poham!«, a izgleda da se baš to trenutačno događa u koprivničkom klubu. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Toronto skoro režirao još jedan veliki preokret </p>
<p>Toronto Raptorsi pobijedili su u posljednje dvije utakmice nakon što su dostigli 22 i 19 koševa zaostatka. Sličan su pothvat skoro ponovili i protiv Dallas Mavericksa, kad su 25 poena zaostatka smanjili na samo četiri. Snage ipak nije više bilo i Mavsi su slavili sa 122-113 </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – U Houstonovu Toyota centru skupio se ove sezone rekordan broj posjetitelja (18.201), koji su svoje Rocketse otpratili do pobjede nad Los Angeles Lakersima sa 103-102. A, moglo je biti i drugačije...</p>
<p>Naime, domaćini su kontrolirali tri četvrtine utakmice, a onda je eksplodirao Lamar Odom (22 koša, 12 skokova, osam dodavanja) i za Lakerse ubacio prvih sedam poena u posljednjoj dionici te asistirao Chuckyju Atkinsu (21) za tricu kojom su gosti došli do vodstva sa 98-96. Konačnih 103-102 postavio je Yao Ming (23 poena, osam skokova) s crte slobodnih bacanja, a šut za pobjedu Lakersa promašio je Brian Cook. Tvrdu utakmicu u kojoj niti jedna momčad nije imala vodstvo veće od devet poena odigrali su Minnesota Timberwolvesi i Boston Celticsi, a slavili su gosti sa 103-100. Gary Payton (22 koša, sedam dodavanja) odigrao je odličnu utakmicu iako je došao u Minneapolis samo 10 sati prije podbacivanja lopte, jer je proveo dan uz operiranu majku. Paul Pierce ponovno je bio sjajan, napustivši parket sa 32 poena. Minnesotin je vođa Kevin Garnet (21 koš, 13 skokova, sedam dodavanja) bio nezadovoljan nakon utakmice, optužujući momčad za laku predaju: </p>
<p>– Znam da zvučim kao pokvarena ploča, ali najlakše je predati utakmicu. </p>
<p>Minnesota pred domaćom publikom ima omjer 13-12, a ovo im je peti poraz u nizu te ukupno 24. Usporedbe radi, toliko su ih imali kroz cijelu prošlu sezonu. Michael Olowokandi postigao je 21 koš uz devet skokova, u najboljoj utakmici u dresu Wolvesa otkad je prije dvije godine stigao u klub. Toronto Raptorsi pobijedili su u posljednje dvije utakmice, nakon što su dostigli 22 i 19 koševa zaostatka. Sličan su pothvat skoro ponovili i protiv Dallas Mavericksa kad su 25 poena zaostatka smanjili na samo četiri. Snage ipak nije više bilo i Mavsi su slavili sa 122-113. Najbolji, kao i obično, bio je Dirk Nowitzki sa 30 poena i 11 uhvaćenih lopti, a sjajno je drugo poluvrijeme, u kojem je ubacio 19 koševa, odigrao Michael Finley (23). Chris Bosh sa 29 poena i osam skokova bio je najbolji kod Raptorsa. </p>
<p>Allen Iverson (28) slobodnim je bacanjima Philadelphiji osigurao domaću pobjedu sa 106-104 protiv Los Angeles Clippersa, koje je predvodio Bobby Simmons (27). </p>
<p>• Rezultati: Minnesota – Boston 100-103, Philadelphia – LA Clippers 106-104, Toronto – Dallas 113-122, Houston – LA Lakers 103-102. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pršo, Tudor i Didulica ostali kod kuće </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sukladno najavama, Dado Pršo, Igor Tudor i Joseph Didulica nisu otputovali s hrvatskom reprezentacijom u Izrael. To znači da će izbornik reprezentacije Zlatko Kranjčar u srijedu u 18 sati domaćinu suprostaviti pomalo neočekivanu momčad, no to ne umanjuje njegov optimizam. </p>
<p>– Igora Tudora nismo htjeli maltretirati dolaskom u Zagreb na provjeru zdravstvenog stanja, jer ozljeda leđa zahtijeva poseban tretman, mirovanje. Dado Pršo je iz Glasgowa stigao u Zagreb, dr. Nemec je provjerio ozljedu njegova koljena i odlučio da se vrati u Škotsku. </p>
<p>– Da je riječ o kvalifikacijskoj utakmici, Dado bi stisnuo zube i izdržao. Ovako je bolje da se naš napadač odmori i potpuno zaliječi ozljedu, rekao je dr. Nemec. </p>
<p>Napomenimo da je Didulica ostao u svom klubu na zahtjev uprave, jer i naš treći vratar osjeća posljedice lakše ozljede, pa Kranjčar nije inziatirao na njegovu dolasku, jer smatra da su Butina i Pletikosa u dobroj formi. </p>
<p>– I jedan i drugi vratar dobit će priliku u Jeruzalemu. Butina će početi utakmicu, a Pletikosa će je završiti. </p>
<p>U ponedjeljak ujutro reprezentativci su održali kratak trening na pomoćnom maksimirskom igralištu i u dvorani. Tu je donesena konačna odluka da se Pršu oslobodi nastupa. Umjesto njega je već ranije pozvan Saša Bjelanović. </p>
<p>– U napadu ću početi s Klasnićem i Eduardom, ovisno o mom razmišljanju, ali i razvoju situacije. Mogao bih u jednom trenutku postaviti i Bjelanovića, rekao je Kranjčar i nastavio: </p>
<p>– Uz to, moram provjeriti i obrambene verzije bez Roberta Kovača, na kojeg ne mogu računati zbog žutih kartona u prvoj kvalifikacijskoj utakmici protiv Islanda. Također, moram vidjeti kako ću zamijeniti Babića, koji ima isti problem. Umjesto njega u momčad mogu postaviti Pranjića, a što se tiče zamjene za Roberta Kovača tu su Živković, Sablić, Tomas i Tokić. </p>
<p>Na kraju, izbornik je istakao što očekuje od ove utakmice u Jeruzalemu. </p>
<p>– Bez obzira na to što je utakmica prijateljska, želimo održati pobjedničku atmosferu. Želimo dominirati u gostima te igrati kreativno i napadački, onako kako moramo igrati protiv Islanda i Malte. Jasno je da će i Islanđani i Maltežani zatvorenom formacijom htjeti izvući povoljan rezultat u Zagrebu. Zato u ove dvije prijateljske utakmice, protiv Izraela i Austrije, moramo igrati napadački kako bismo se priviknuli na stanje koje ćemo imati u skorašnjim kvalifikacijama, završio je Kranjčar. </p>
<p>Spomenimo i to da dvojica hajdukovih reprezentativaca iznova nisu krenuli na vrijeme iz Istanbula prema Tel Avivu. Mato Neretljak i Niko Kranjčar još su se u nedjelju navečer trebali priključiti reprezentaciji u Zagrebu, ali zbog velikog snijega i vjetra u Istanbulu zrakoplovi nisu letjeli. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Amerikanci pripremaju još razornije nuklearno oružje</p>
<p>Američka je administracija zasad pustila »probni balon« - krenula je s malim projektom »teškim« samo devet milijuna dolara na kojem radi stotinjak stručnjaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države pokrenule su istraživački program za usavršavanje nuklearnog oružja. Nova generacija nuklearnih bojnih glava trebala bi biti djelotvornija, razornija, dugotrajnija i jeftinija. Američka je administracija zasad pustila »probni balon« - krenula je s malim projektom vrijednim »samo« devet milijuna dolara na kojem je u tri vodeća nuklearna laboratorija (Los Alamosu, Livermoreu i Sandiji) angažirano tek stotinjak znanstvenika. Prvi nacrti novih prodornijih bojnih glava mogu se očekivati za pet do 10 godina, prenosi The New Times.</p>
<p>Krajem 2004. godine, Kongres je odobrio mali postotak iz proračuna namijenjen projektu usavršavanja postojećeg američkog »nuklearnog štita«. Rezultat je to uspješnoga lobiranja onog dijela administracije Georgea W. Busha koji SAD percipira ponajprije kao vojnu, nuklearnu velesilu. Konzervativna administracija, ali i neki neovisni vojni stručnjaci strahuju da je postojeći nuklearni arsenal zastario.</p>
<p>Naime, Washington je u svjetlu međunarodnog Sporazuma o zabrani nuklearnih testova (CTBT) od 1996. odlučio održavati postojeći nuklearni arsenal od 10.000 bojnih glava. Održavanje SAD stoji oko šest milijardi dolara. Prosječni rok trajanja bojnih glava je oko 15 godina, dok je dobar dio njih u američkom arsenalu stariji i od 20 godina. </p>
<p>Ne čudi stoga da direktor planiranja u Nacionalnoj upravi za nuklearnu sigurnost John Harvey naglašava važnost kreiranja »pouzdanog« oružja koje će uz to biti »pametnije i jeftinije« od postojećega. Nova generacija bojevih glava, osim toga, mora biti proizvedena »bez izvođenja nuklearnih testova«, ističe Harvey.</p>
<p>Čak i neki znanstvenici tvrde da je moguće provjeriti efikasnost oružja putem računalnih simulacija. Zagovornici kontrole naoružanja, naprotiv, upozoravaju da ruku pod ruku sa svakim novim nuklearnim programom idu nužno i stvarni, a ne simulirani nuklearni testovi. Štoviše, to neizbježno otvara novi krug utrke u naoružanju, upozorava direktor Udruge za kontrolu naoružanja Daryl Kimball, te dodaje da je to potpuno nepotrebno s obzirom na to da su »postojeće zalihe sigurne i pouzdane«. </p>
<p>Iz američkih znanstvenih krugova dolaze pak tvrdnje da je ideja o kreiranju »savršene nuklearne glave« stara barem 20 godina te da je sada naglasak doista na temeljnom istraživanju kako povećati udjel urana nauštrb plutonija u bojnoj glavi. </p>
<p>Bez obzira na to kad će znanstveno istraživanje uroditi novim, pametnijim nuklearnim oružjem, licemjernima se doimaju američke »diplomatske prijetnje« Iranu. Prema američkoj računici, iranski nuklearni program ugrožava stabilnost regije, dočim usavršavanje američkog nuklearnog štita pridonosi svjetskome miru.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Lazarević se ne osjeća krivim za zločine na Kosovu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umirovljeni general vojske SCG-a Vladimir Lazarević, koji se prošli tjedna predao Haaškom sudu, u ponedjeljak se izjasnio da nije kriv po svih pet točaka optužnice koje ga terete za progon, deportacije i ubojstva albanskih civila na Kosovu 1999. kao zločine protiv čovječnosti.</p>
<p> »Gospodine predsjedavajući, nisam kriv«, ponavljao je Lazarević nakon što mu je sudac Carmel Agius čitao pojedine točke optužbe. General-pukovnika Lazarevića (55), koji je u vrijeme intervencije srpskih snaga sigurnosti na Kosovu 1999. bio zapovjednik Prištinskoga korpusa tadašnje jugoslavenske vojske, optužnica po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti tereti za progon, deportacije i prisilno premještanje oko 800.000 Albanaca i ubojstvo više stotina albanskih civila. </p>
<p>U četiri točke optužen je za zločine protiv čovječnosti, a u jednoj za kršenje ratnog prava i običaja zbog ubojstava civila. Istom optužnicom, koja je otpečaćena 20. listopada 2003., obuhvaćeni su i general VJ-a Nebojša Pavković te policijski generali Sreten Lukić i Vlastimir Đorđević, koji su još uvijek na slobodi.</p>
<p>Pavković i Lukić su u Srbiji, a Đorđević, kako se vjeruje, u Rusiji. Lazarevića i generale tereti se da su zajedno s tadašnjim čelnicima SRJ i Srbije - Slobodanom Miloševićem, Milanom Milutinovićem, Nikolom Šainovićem i Dragoljubom Ojdanićem - sudjelovali u »udruženom zločinačkom pothvatu« s ciljem »protjerivanja znatnog dijela albanskog stanovništva s Kosova kako bi se osigurala trajna srpska kontrola nad pokrajinom«. U ponedjeljak je predstavnik haaškog tužiteljstva najavio podnošenje novog prijedloga za objedinjavanje optužnica protiv četvorice generala s onom protiv Milutinovića, Šainovića i Ojdanića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rice od Sharona i Abbasa traži bolne ustupke</p>
<p>Američka državna tajnica je u Ramallahu izjavila kako će washingtonska administracija učiniti sve da se ostvari »Bushev san o dvjema neovisnim državama« (Izraelu i Palestini) koje bi jedna pored druge živjele u miru i suradnji</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelsko-palestinski summit koji se u utorak održava u egipatskom crvenomorskom ljetovalištu Sharm el Sheikh ima izuzetnu važnost za uspostavu mira i sigurnosti u srednjoistočnoj regiji. To je zajednička ocjena koju su u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ramallahu na Zapadnoj obali istaknuli američka državna tajnica Condoleezza Rice i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas. </p>
<p>»Pred nama je obećavajući trenutak«, rekla je Rice kojoj je to bio prvi posjet Rammallahu u posljednje tri godine. Ona tvrdi da obje strane moraju učiniti maksimalne napore na putu mira i sigurnosti. Od izraelskog premijera Ariela Sharona u nedjelju i palestinskog predsjednikom Abbasa u ponedjeljak zatražila je da učine »bolne ustupke« kako bi se ostvarila vizija mira zacrtana u »Putokazu mira« što su ga zajednički pripremili SAD, Rusija, EU i UN. Rice je također izrazila svoje oduševljenje Abbasovim »impresivnim mirovnim nastojanjima«. </p>
<p>Američka državna tajnica je, odgovarajući na pitanje zašto neće osobno biti nazočna na summitu u Sharm el Sheikhu, naglasila da je dobro da se rješavanje otvorenih problema prepusti tamošnjoj regionalnoj četvorci, liderima Izraela, Palestinske samouprave, Jordana i Egipta. Dodala je kako će washingtonska administracija učiniti sve da se ostvari, kako je rekla, Bushev san o dvjema neovisnim državama - Izraelu i Palestini - koje bi, jedna pored druge živjele u miru i suradnji. Zamjetno je da je Rice to dva puta ponovila.</p>
<p>Šefica State Departmenta je ponovila i spremnost SAD-a da pruži aktivan doprinos u unapređivanju palestinskog gospodarstva i demokratskih institucija. Amerikanci bi pomogli i u obuci palestinskih snaga sigurnosti. Rice je izrazila i spremnost Washingtona da u tu svrhu, uključujući i izgradnju infrastrukturnih objekata, izdvoji 350 milijuna dolara. Dodala je kako će već za tjedan dana palestinskim vlastima biti prebačen iznos od 40 milijuna dolara pomoći. </p>
<p>Predsjednik Abbas je izrazio zahvalnost američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu na potpori koju pruža srednjoistočnom mirovnom procesu. Po njemu, podrška SAD-a je od ključne važnosti za oživljavanje »Putokaza mira«. </p>
<p>Abbas je izrazio nadu da će susret na vrhu u Sharm-el-Sheikhu dati pozitivne rezultate. On je rekao kako čini maksimalne napore da sve palestinske miltantne frakcije odlože oružje i prihvate put mira. Upozorio je, međutim, da bi se Izrael isto tako morao suzdržati od ishitrenih vojnih akcija. Istaknuo je i nužnost što bržeg povlačenja izraelskih postrojbi iz Pojasa Gaze. </p>
<p>Zamoljen da kaže hoće li se na summitu u Sharm-el-Sheikhu usvojiti deklaracija o prekidu vatre, Abbas je odgovorio da je to samo jedno od više gorućih pitanja. »Ako Izrael prihvati takvu opciju, onda ćemo i mi to učiniti«, rekao je. On je pritom spomenuo i važnost rješavanja statusa Jeruzalema (Al Quds) koji, uz pravo na povratak palestinskih izbjeglica, predstavlja glavnu prepreku razrješavanju dugogodišnjeg izraelsko-palestinskog sukoba. </p>
<p>Izrael i PLO smatraju da je aktivno sudjelovanje Amerike u mirovnom procesu od presudne važnosti. U prvom Bushevom mandatu, pozornost je bila usredotočena na turbulentni Afganistan i Irak, ali dolazak Condoleezze Rice na Srednji istok upućuje na zaključak da se sve više prednost daje okončanju izraelsko-palestinskih sukoba. »Ako bi se uspostavilo razdoblje mira, onda bi najvažnija zadaća bila njegovo nadgledanje i održanje«, izjavila je nešto ranije Condoleezza Rice.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Amnestija za tisuće ilegalnih useljenika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak je na snagu stupio novi španjolski zakon o strancima koji će omogućiti tisućama ilegalnih stranih radnika da dobiju legalni status. Amnestija se odnosi na one useljenike koji imaju dokument za identifikaciju i mogu dokazati da su u Španjolskoj bili prije kolovoza prošle godine. Također, moraju dokazati da imaju ugovor o radu za najmanje šest mjeseci te da nemaju kriminalni dosje.</p>
<p>Španjolska je, uz Italiju, glavni ulaz ilegalnim useljenicima u Europu. Prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku, broj imigranata koji žive u Španjolskoj doseže čak oko tri milijuna. No, vlada procjenjuje da ih ima oko 800.000 s neriješenim statusom. Još se ne zna koliko će takvih useljenika imati koristi od amnestije.</p>
<p>Novim zakonom i amnestijom ilegalnih imigranata, španjolske vlasti priznaju da tisuće njih već radi ilegalno, da ne plaćaju porez i nisu uključeni u sustav socijalne zaštite. Amnestija ima za cilj i lakšu kontrolu stranaca, nakon bombaškog napada na madridsku željezničku postaju u ožujku prošle godine, u kojem je poginulo gotovo 200 ljudi.</p>
<p>Iz vlade upozoravaju da je novi zakon »posljednja prilika ilegalnim imigrantima da legaliziraju svoj status«, a poslije neće biti milosti ni prema njima, a ni prema poslodavcima koji ih nezakonito zapošljavaju, za koje su predviđene kazne od čak 60.000 eura po radniku. </p>
<p>Kritičari novog zakona upozoravaju da će sada Španjolska biti još privlačnije odredište ilegalcima za ulazak u Europu, a oni će i dalje biti žrtve krijumčara ljudi koji ih ostavljaju na prenatrpanim brodovima nadomak španjolske obale.</p>
<p> Tako je i proteklog vikenda ispred Kanarskih otoka spašeno 227 Afrikanaca koji su pokušali ilegalno ući u zemlju, a koje su španjolske vlasti otkrile na napuštenom brodu. Kako je objavljeno, mnogi od njih bili su na moru više od mjesec dana, a neki su bili toliko iscrpljeni i izgladnjeli da su odmah prebačeni u bolnicu. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Stoiber okrivio Schrödera za jačanje ekstremizma </p>
<p>Masovna nezaposlenost je »glavni uzrok jačanja NPD-a«, tvrdi Stoiber/ Političari SPD-a i Zelenih uzvraćaju da Stoiber gura neonaciste u ulogu žrtve i pritom vrijeđa nezaposlene </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako su prije samo nekoliko dana, kada su zastupnici ekstremno desne Nacionaldemokratske stranke (NPD) u saskom parlamentu odbili odati počast žrtvama holokausta, sve političke snage u Njemačkoj pozvale na »jedinstvenu frontu« protiv jačanja desnog ekstremizma, o jedinstvu nema riječi.</p>
<p> Naprotiv, konzervativna desnica predbacila je lijevoj vladi da katastrofalnom gospodarskom politikom pridonosi jačanju ekstremizma. Vlada je uzvratila, ustvrdivši da desničare jačaju upravo takvi prigovori.</p>
<p>Spor je započeo bavarski premijer i prvi čovjek CSU-a Edmund Stoiber koji je u nedjeljnim novinama krivnju za uspon krajnje desnice pripisao neuspjehu gospodarske politike kancelara Gerharda Schrödera. Njegova koalicijska vlada je prošlog tjedna objavila da je broj nezaposlenih probio granicu od pet milijuna ljudi, čime srušen rekord u cijeloj poslijeratnoj povijesti zemlje. </p>
<p>»Gospodarski neuspjeh vlade i ova razina nezaposlenosti idealna su podloga za ekstremiste koji iskorištavaju besperspektivnost ljudi i ugrožavaju demokraciju«, izjavio je Stoiber. Masovna nezaposlenost je »glavni uzrok jačanja NPD-a«, a situacija je prema Stoiberu jednako dramatična kao 1932. godine. </p>
<p>Crveno-zelena koalicija žustro je reagirala na »ogavne« i »bezumne« Stoiberove izjave. Političari iz redova socijaldemokrata (SPD) i Zelenih tvrde Stoiber time neonaciste iz uloge počinitelja gura u ulogu žrtve, i k tome vrijeđa nezaposlene izjednačavajući ih s neonacistima. Stranačka prepucavanja koje je izazvao Stoiber bila su tako žestoka da su novinski komentatori našli potrebnim upozoriti da u situaciji kada »demokrat poput Stoibera za uspon neonacista okrivljuje demokrata poput Schrödera« profitira samo NPD. </p>
<p>Vlada je u ponedjeljak preko svoga glasnogovornika Bele Ande poručila da, bez obzira na Stoiberov »izolirani« stav i dalje računa širok i iznadstranački savez protiv radikalne desnice.</p>
<p> »Vidljiv znak« tog savezništva, ustvrdio je Anda, bit će velike zajedničke demonstracije protiv neonacista koje vlada organizira 8. svibnja u Berlinu. </p>
<p>Konzervativni političari vladi su poručili da se problem ne rješava demonstracijama, nego instrumentima pravne države i suzbijanjem pojava koje pridonose jačanju ekstremizma. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Moskva odbacuje bilo kakve pregovore s Mashadovom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Moskva je isključila u ponedjeljak mogućnost bilo kakvih razgovora s čelnikom čečenskih separatista Aslanom Mashadovom, koji je prošlog tjedna proglasio primirje i pozvao na pregovore. »To su ljudi s kojima ne možemo voditi pregovore. Mashadov ne kontrolira situaciju i što je još važnije, on je terorist. Niti jedna zemlja u svijetu nije spremna pregovarati s teroristima«, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov. Mashadov je rekao u intervjuu za ruske novine Kommersant objavljenom u ponedjeljak da je već pripremio odluku o imenovanju izaslanstva za kontakte s ruskom stranom. Prema njegovim riječima, u slučaju da poziv na pregovore bude odbačen, rat će trajati još dugo i njegova strana skida sa sebe odgovornost za daljnje krvoproliće. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Čemu sve to? Pozivam Sabor i Vladu – ukinite Državni zavod za reviziju</p>
<p>Slušamo na radiju i čitamo u novinama da je Državni zavod za reviziju u ovih nekoliko godina od početka rada na provjeri postupaka privatizacije i pretvorbe revidirao tisuću i nekoliko stotina tih predmeta različitih tvrtki. Samo nekoliko postotaka od cjelokupnoga broja provjeravanih tvrtki provelo je razvojne planove i pretvorbu ispravno ili zadovoljavajuće.</p>
<p>To je poražavajuće. Deseci tisuća djelatnika ostali su bez posla. Nekretnine privatno prodane, objekti prenamijenjeni ili trunu ili porušeni, a na njihovu mjestu nove građevine.</p>
<p> Zgrada toga Državnoga zavoda za reviziju nalazi se u Tkalčićevoj ulici 19 u Zagrebu. Izvana je, vidimo, stilski obnovljena, a iznutra potpunom rekonstrukcijom modernizirana i uređena za uredske prostorije tehnički potpuno moderno opremljene. Gledajući je, razmišljam koliko tu treba djelatnika koji se mukotrpno trude da provjere i povežu sve konce i poteze odgovornih protagonista pretvorbe?!</p>
<p> Ali, čemu sve to? Pa nitko nije odgovarao i ne snosi posljedice za malverzacije, makinacije, likvidacije, stečajeve neposredne i posredne, za otpuštanje djelatnika, odnosno gubitke radnih mjesta.</p>
<p>Nema sankcija, nema zakonske odgovornosti čak ni za pouku. Kažu, govore: bilo pa prošlo, čemu dirati zastarjelo. Ja se pitam, čemu dalje revidirati? Čemu dalje bacati novac? Kakova korist politička, a i stvarna od takove revizijske djelatnosti?</p>
<p> Apeliram na sve organe vlasti, posebice na Hrvatski sabor i Vladu, neka ukinu tu ustanovu, Državni zavod za reviziju. Koliko bi se od tako »ušteđenog« novca moglo, na primjer, razminirati nerazminiranoga područja ili dati kojoj školi računala ili, ili...</p>
<p>Da bar sve to o revizijama nismo ni saznali. Ah, ti novinari, svemu su krivi!</p>
<p>Ispričavam se djelatnicima Zavoda, jer kao da tražim da se ukinu njihova radna mjesta. Uvidom u njihov (samo jedan) provjerbeni elaborat, postao sam svjestan koliko truda i živaca treba imati da se dođe do rezultata provjere. Kako bi samo takovi izoštreni djelatnici dobro došli u nekim uredima javnih službi?!</p>
<p>ŽELJKO ROČIĆ, dipl. inž. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Lijepo je dvostrukim kriterijima udarati poptuno nezaštićenu Crkvu</p>
<p>Dobri medijski običaji i demokratske navike postoje valjda zato da bi se kršile, misle odabrani, koji se takvima sami uz pomoć nekih proglasiše.</p>
<p>Gospodin Šprajc, urednik Dnevnika Hrvatske televizije može se s crkvenim stavovima o bilo čemu, pa tako i umjetnoj oplodnji, ne slagati, ali ih nema pravo kao najvaljivač priloga u Dnevniku nazivati »konfuznima«, kako je to učinio u 4. veljače, ili vlastitu šokiranost stavovima biskupa pripisivati cijeloj javnosti.</p>
<p>On nije u Dnevniku da iznosi vlastite vrijednosne sudove o onome što u prilogu slijedi već da prilog najavi.</p>
<p> Ako želi komentirati pojave u našem društvu, pa tako i Crkvu, neka se prijavi u Piramidu. Ali, tako je lijepo dvostrukim kriterijima udarati navodno tako moćnu a u medijima poptuno nezaštićenu Crkvu.</p>
<p>Neka »hrabri i dosljedni« Šprajc pronađe konfuznost u stavovima nekih drugih udruga koje vrlo agresivno brane tzv. udruge civilnoga društva i time dokaže svoju novinarsku principijelnost!</p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ Pag</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Jesmo li mi nojevi ili nas takvima čine</p>
<p>Raste moda uzgoja nojeva, no znači li to da postajemo specijalisti za guranje glave u pijesak, pa su nam se začepile uši i oči? Eto napisa na sve strane kako Bandić obećava i Bandić se gura, Bandić laže, Bandić, Bandić, Bandić, sada je proglašen trgovcem snovima... Ne znam je li to kompliment, a čini mi se da jest u odnosu na neke čije bi se aktivnosti mogle opisati daleko malignijim pridjevima.</p>
<p>Bandić je prvi uspio u Jurjevsku ulicu postaviti metalne stupiće na nogostup, pa je barem jedna strana postala prohodna. Prije su stanari mogli samo lebdjeti iznad automobila.</p>
<p>U istim novinama gdje je on proglašen trgovcem snovima u opširnom članku, na predzadnjoj stranici, u zapećku, stoji drugi člančić s poraznim podacima: u prvih devedeset dana ove godine 430 ovisnika zatražilo je pomoć u Centru za liječenje ovisnosti u Vinogradskoj bolnici. </p>
<p>U trendu je pisati tko je koga napao, tko se slikao, tko se rukovao, tko je kuda otputovao, a što onda ako ljudi putuju na skijanje i plaćaju karticama. Zapitajmo se što je s onima koji ne plaću struju ili plin i koje će sutra možda isključiti u našem haustoru i nas zajedno s njima. Ili su to ti isti što su otišli na sijanje?</p>
<p>Moda je da vlade optužuju jedna drugu, a ne da se diče svojim postignućima. Eto hadezeovaca koji kopaju rupu pod Račanom, a ispostavlja se da iskapaju sami svoje neraspadnute kosture – pokojne mirovine, pokojna poduzeća, pokojne ugovore s tajkunima kojima su rasprodali poduzeća za sumnjive kredite, upokojena u prvim poratnim godinama i koja bi trebala ukopati Račana a njih eskulpirati.</p>
<p>I sada netko tvrdi da je Bandić trgovac snovima, a čime su trgovali tajkuni: nepostojećim kapitalom, lažnim obećanjima i tko je njih kaznio i osudio? Svi mi još danas plaćamo njihove račune i njihove dugove. I nitko ne viče na Sanadera da vrati pokradene novce s inozemnih računa, kako su tražili od Račana. Nitko više ne dira obavljenu privatizaciju i ne traži korektive i kažnjavanje – kaže se: nastupa zastara!</p>
<p>A čemu povika na Bandića, vrlo jednostavno rekoše obaviješteni: Vesna Pusić hoće biti gradonačelnica i ucjenjuje Račana. Po čemu je ona zaslužila mjesto gradonačelnice? Dolazi iz strančice koja živi na slavi dr. Savke Dabčević-Kučar, na zaslugama ministra Čačića i time što je stranka dala Stipu Mesića. A što je dala Vesna Pusić? Pitajmo se na vrijeme, a ne da pitamo poslije – pa tko ju je izabrao! </p>
<p>Sve to ukazuje kako su nam se obrnuli prioriteti, kako kod nas političari uglavnom igraju igre i igrice, nekada vrlo prljave. Zar su zbog toga zaslužili tako visoke plaće, jesmo li mi zbog toga zaslužili da gledamo kako se u Saboru prepucavaju, čitaju novine, kako telefoniraju, kopaju nos ili drijemaju? A vani se neki Velikogoričani ili ZET-ovci deru i jadaju i nitko ih ne ferma, nego ih netko dođe tek snimiti za Dnevnik ili »Servus Zagreb«.</p>
<p>IVANKA BAČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Janez Janša zaista vrlo spretno usmjerava »vodu na vlastiti mlin«</p>
<p>Željko Krušelj piše u Vjesniku da »povjesničari mogu samo osnažiti postojeće prijepore u hrvatsko-slovenskom sporenju«. </p>
<p>Zaista vrlo spretno Janez Janša usmjerava »vodu na vlastiti mlin«, a Sanadera upućuje na »tanak led«! A to njegovi sugovornici na drugoj strani stola nisu, eto, ni primijetili. Komu ili čemu su potrebiti još i povjesničari, ako su »pravila igre« određena prema Badinterovoj komisiji, a što je obvezujuće za obje strane, i hrvatsku i slovensku, jer smo na toj osnovi dobili samostalne i suverene države.</p>
<p>Ili to više ne važi za neke bahate »veličine«!? Pa ako već netko želi na taj način prekrajati granice bivših republika, tako, prema vlastitom receptu, postavlja se pitanje gdje bi trebala pripasti Bijela krajina i drugi dijelovi koji govore hrvatskim jezikom?!</p>
<p>MIHAEL SLIVAR Velenje, Slovenija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Vlasnik trgovine pokušao se ubiti</p>
<p>Policija je primila dojavu o razbojstvu, pa je u Donju Bistru poslala specijalce i helikopter te postavila blokade </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ispalivši si hitac u glavu iz očeva pištolja u ponedjeljak nešto prije 17 sati u svojoj trgovini mješovite robe u Stubičkoj ulici u Donjoj Bistri, Ivica Žnidar (29) pokušao je samoubojstvo. Kolima Hitne pomoći prevezen je u KB Sestara milosrdnica gdje se liječnici bore za njegov život.</p>
<p>Iako je policiji odmah nakon događaja dojavljeno kako je riječ razbojstvu i ranjavanju, pa su u okolici postavljene policijske barikade te na teren poslani specijalci naoružani dugim oružjem i helikopter MUP-a koji je s upaljenim reflektorom kružio iznad Donje Bistre, očevidom je utvrđeno kako je ipak riječ o pokušaju samoubojstva.</p>
<p>Načelnik Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke Željko Prša brojnim novinarima okupljenim ispred Žnidarove trgovine »Motiv T.B.« potvrdio je kako je policija najprije zaprimila dojavu o razbojstvu i ranjavanju, te da su zbog mjera opreza pozvani specijalci i blokirani izlazi iz grada. No obavljenim očevidom utvrđeno je kako blagajnu u trgovini nitko nije dirao i da je pucano iz pištolja pronađenog u trgovini kojeg legalno posjeduje Žnidarov otac. Nešto kasnije pronađeno je i oproštajno pismo. </p>
<p>Kako bi bili sigurni da je riječ o pokušaju samoubojstva, policajci će na Žnidaru obaviti i testiranje tzv. parafinskom rukavicom koje pokazuje barutne čestice na ruci onog tko je pucao.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U rijeci Spačvi pronađena mrtva žena</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - U rijeci Spačvi nedaleko od Lipovca, uz hrvatsko - srbijansko-crnogorsku državnu granicu, jučer je popodne pronađeno smrznuto mrtvo tijelo Živke Mostarac (1945.) iz Lipovca, priopćila je vukovarsko-srijemska policija. Obdukcijom, koja je obavljena na Patološkom odjelu vinkovačke Opće bolnice, utvrđeno je kako je uzrok smrti Živke Mostarac podhlađenje. Ujedno je isključena mogućnost nasilne smrti, potvrdili su u policiji. Na tijelo nesretne žene u rijeci naišli su mještani Lipovca. Tijelo je izvučeno iz rijeke i obavljen očevid, a u postupku indentifikacije Lipovčanin Niko Mostarac (1936.) potvrdio je kako je riječ o njegovoj supruzi. Po policijskom priopćenju Živka Mostarac otišla je prije desetak dana od kuće, a Policijska postaja u Otoku bila je za njom raspisala i potragu.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Blažu Petroviću godinu dana uvjetno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Blaž Petrović je u ponedjeljak na Općinskom sudu osuđen za kazneno djelo iznude u pokušaju na uvjetnu kaznu u trajanju od godine dana s rokom kušnje od tri godine, odnosno u tome vremenu osuđeni ne smije počiniti novo kazneno djelo.</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo Petrovića je teretilo da je 18.prosinca 1997. vlasnika pizzerije »Top Baloon« Darija Venturinija tražio ondašnjih 8.000 njemačkih maraka za navodne dugove za šunku koju je optuženi Petrović nabavljao oštećenom. U optužnom prijedlogu nadalje se navodilo da su se navedenog dana u jednome trenutku Petrović i Venturini počeli naguravati te su izašli iz »Top Baloona« gdje je optuženi izvukao pištolj i ispalio hitac prema Venturiniju. Optuženi Petrović je u iznošenju obrane naglasio da se ne osjeća krivim za kazneno djelo iznude u pokušaju koje mu se stavljalo na teret, a u prilog njegovoj obrani išao je i iskaz oštećenog Venturinija na sudu koji se odjednom »sjetio« duga prema Petroviću navodeći da je ipak postojala jedna isporuka šunke za pizzu, a za koju on nije znao. Iako je iskazom danim u istrazi teretio optuženoga, tvrdeći da nema dugovanja prema Petroviću, oštećeni Venturini se na jednoj raspravi Petroviću čak i ispričao.</p>
<p>U obrazloženju osuđujuće presude sudac Nenad Lukić je naglasio da je sud Venturinijev iskaz iz istrage smatrao vjerodostojnijim te da je bilo vidljivo kako je vrijeme odmicalo da se njegov iskaz mijenjao u korist okrivljenog.</p>
<p> »Dug od 2.000 DEM-a oštećenog je neosporan, no preostali iznos je očita iznuda u pokušaju. Oštećeni Venturini je tijekom suđenja u potpunosti promijenio iskaz koji je na kraju išao u prilog optuženom Petroviću pa je očito da je oštećeni nakon boravka u zatvoru, ili želio pomoći Petroviću ili ga se bojao, no sud u to ne ulazi. Postojala je očita nelogičnost u njegovim iskazima, a sud je poklonio vjeru prvome, koji je ujedno i osuđujući«, naglasio je Lukić.</p>
<p>Inače, Općinsko državno odvjetništvo je tijekom postupka izmijenilo činjenični opis djela te se odustalo od dijela optužnog akta koji je Petrovića teretio i za prijetnju obitelji Venturinija, a odustalo se i od svjedočenja Željka Vinkeševića do kojeg policija nije mogla doći pa se čitao njegov iskaz iz istrage.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Organizirao prijevozničke usluge da bi krijumčario drogu</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom Županijskom sudu u ponedjeljak je nastavljeno suđenje Milivoju Tuđanu, Tomislavu Kuščeru, Ivici Gašparlinu, Josipu Baniću, Draženu Đurđeviću i Ivici Fajfaru optuženima za zloporabu opojnih droga. </p>
<p>Tuđan je, prema optužnici, uspostavio poslovne veze preko svoje tvrtke T.G.T. iz Varaždina s raznim partnerima u Crnoj Gori, dajući im međunarodne prijevozničke usluge iz Srbije i Crne Gore preko Hrvatske u zemlje zapadne Europe. Takve međunarodne prijevoze koristio je da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist, pa se povezao s preprodavačima droge u Crnoj Gori. Kako bi drogu prevozio iz Crne Gore u Hrvatsku, a zatim u europske zemlje, primao je kao zaposlenike ili najamnike razne osobe koje su prema njegovim uputama u kamionima ili automobilima od početka 2003. do svibnja 2004. godine prevozili kilograme marihuane ili heroina. Kako bi što sigurnije »poslovao« povezao se s ostalim optuženicima. Cijela je skupina »pala« kad je krajem prošlog svibnja na prijelazu Gornji Brgat u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kod Gašparlina u automobilu pronađeno 19.8 kilograma heroina. </p>
<p>Branko Banić, otac četvrtooptuženoga, kazao je da je u ono vrijeme njegov sin vjerovao u sve što mu je Tuđan govorio, a u Crnu Goru je išao mjesec dana prije uhićenja. Osim o poslu, Tuđan i njegov sin nisu ni o čemu drugom razgovarali, a dodao je i da je ne vjeruje da je njegov sin učinio nešto što nije smio.</p>
<p>Tuđan je na raspravu došao vrlo nervozan, već je na sudskom hodniku galamio, vrijeđao i psovao okupljene fotoreportere, a od suca je zatražio da provjeri njegovu medicinsku dokumentaciju, »jer nije raspravno sposoban«. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Štediše tužene da vrate novac koji su izgubili propadanjem ŠKZ »Strijelac«</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Sedamdeset štediša propale osječke Štedno-kreditne zadruge »Strijelac«, osim gubitka svojih uloga, sada se nalaze i u ulogama tuženika, od kojih se potražuju sredstva bez kojih su ostali!</p>
<p>Naime, austrijska tvrtka »Hypo Steiermark Kraftfahrzeug und Maschinenleasing GmbH« iz Graza podigla je na osječkom Općinskom sudu tužbu protiv 70 štediša Štedno-kreditne zadruge »Strijelac« i od njih potražuju izmirenje duga od 1,13 milijuna eura. </p>
<p>Naime, nakadašnji čelni čovjek tvrtke »Expensum« d.o.o. i suvlasnik ŠKZ »Strijelac« Goran Čehobašić koji je, za navodnu kupovinu pekarskih strojeva, od ove austrijske tvrtke posudio novce, kao jamstvo za povrat duga naveo je ŠKZ »Strijelac«. </p>
<p>U svojoj tužbi, Hypo Steiermark Kraftfahrzeug und Maschineneleasing GmbH tvrdi da je odgovorna osoba u ime ŠKZ »Strijelac« potpisala Sporazum o otplati duga, prema kojem svaki štediša u zadruzi u tom se slučaju mora odreći svoga uloga. </p>
<p>Drugim riječima, s obzirom da Čehobašić nije vratio svoj dug austrijskoj tvrtki, temeljem potpisamoga sporazuma, te novce moraju vratiti štediše ŠKZ »Strijelac«. Budući da je ŠKZ »Strijelac« propala, a s njom i ulozi štediša, ti su ljudi dužni na ime jamstva austrijskoj tvrtki dužni uplatiti još toliki iznos.</p>
<p>»Pitam se hoće li nam država pomoći. Ostali smo bez životnih ušteđevina, a sad još moramo nekome platiti to što smo izgubili«, upitao je jedan od tuženih štediša. </p>
<p>Svi tuženi štediše ističu da u ŠKZ »Strijelac« nikada nisu potpisali nikakvo jamstvo za neki kredit, pa pretpostavljju da su njihovi potpisi krivotvoreni i iskorišteni sa drugih dokumenata. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Talijani izdali nenaplative čekove i oštetili Varteks za oko 300.000 eura</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom Županijskom sudu otvorena je istraga protiv Antonija Sorrentinija, direktora talijanske tvrtke New Group European Trading Service, zbog prijevare.</p>
<p>On je s odgovornim osobama u Varteksu dogovorio isporuku tkanina u vrijednosti 183.521 eura. Varteks je tkaninu isporučio, a Sorrentini im je poslao četiri čeka, kao osiguranje plaćanja. No, Varteks čekove nije mogao naplatiti, jer nisu imali pokriće.</p>
<p>I Talijan Basile Gennaro prevario je Varteks i to za 68.330 eura. Kao direktor tvrtke Damiana iz Napulja također je dogovorio isporuku veće količine tkanine, te je u Varteks poslao kopiju čeka, s tim da je original trebao stići poštom. No, Varteks je tkaninu poslao, a Gennaro original čeka nije, te se Varteks do danas nije naplatio. Za prijevaru je osumnjičena i Mariarosaria Volpe, koja je, kao direktorica napuljskog poduzeća Iper giubileo naručila tkaninu vrijednu 37.744 eura. I ona je Varteksu dala ček, koji nisu mogli naplatiti. </p>
<p>Budući da su svo troje talijanski državljani, Županijski je sud u Italiju poslao zamolnicu da ih se tamo ispita. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Razotkriveni profesionalni kradljivci automobila iz SCG</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samoborski su policajci tijekom vikenda razotkrili dvojicu profesionalnih kradljivaca automobila visoke klase iz SCG kod kojih je pronađena i sofisticirana oprema za krađe. Tijekom obrade je utvrđeno da je 26-godišnji prvoosumnjičeni u Baru nabavio dva ruska ključa, dok je 29-godišnji drugoosumnjičeni u Beogradu pribavio elektronički sklop-procesor za dešifriranje kodova automobila visoke klase, uglavnom iz programa »volkswagen« i »audi«. S navedenom opremom dvojica kradljivaca u subotu su oko 11 sati krenuli iz Beograda prema Hrvatskoj u 29-godišnjakovoj »opel corsi« francuskih registracijskih oznaka, gdje su ih oko 19.40 sati na Bregani zaustavili policajci. Unatoč pokušaju da »opremu« sakriju, policajci su je pronašli i priveli osumnjičenike na obradu, a potom i istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Obrtnici u deset godina udvostručili broj radnih mjesta</p>
<p>Program razvoja obrtništva na zadarskom i šibensko-kninskom području u suradnji s Bavarcima kandidirat će se za Projekt CARDS / Deseta obljetnica suradnje s obrtničkom komorom za München i Gornju Bavarsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Obrtnička komora za München i Gornju Bavarsku (HWK) i Hrvatska obrtnička komora zajednički će pripremiti program gospodarske obnove ratom stradalih područja u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, a taj će se projekt kandidirati za financiranje u sklopu »Europskog projekta CARDS 2002.«. To je, među ostalim, najavljeno u ponedjeljak na svečanoj sjednici Upravnog odbora HOK-a kojom se, u nazočnosti gostiju iz Bavarske i predstavnika Hrvatskog sabora i resornih ministarstava, obilježilo deset godina partnerstva dviju komora. Tom je prilikom potpisana i povelja o nastavku uspješne suradnje i novim zajedničkim projektima.</p>
<p>Kako je naglasio Heinrich Traublinger, predsjednik HWK, njemačko savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju bilo je toliko zadovoljno rezultatima restrukturiranja HOK-a (koje je pomoglo s milijun eura) da je suradnja HWK i HOK-a produžena u još dva navrata. Traublinger, koji je donedavno bio i zastupnik u bavarskom parlamentu, pohvalio je hrvatske rezultate razvoja malog i srednjeg poduzetništva, posebice obrtništva te strukovnog obrazovanja.</p>
<p>Jürgen A. R. Staks, njemački veleposlanik u Hrvatskoj, čestitao je HOK-u na uspješnoj preobrazbi u modernu obrtničku komoru i izrazio želje svoje vlade da Hrvatska u najavljenom roku počne pregovore o ulasku u Europsku uniju.</p>
<p>Stjepan Šafran, predsjednik HOK-a, kojem je za osobni doprinos razvoju Komore, obrtništva i gospodarskih odnosa s Bavarskom uručeno priznanje »Bavarski lav«, podsjetio je da je od 1995. u Hrvatskoj broj obrtnika povećan sa 68.000 na 105.600, a oni trenutačno zapošljavaju još 158.000 ljudi, odnosno čak dvostruko više nego prije deset godina. Pa ipak, posebno vrijednim rezultatima rada HOK-a smatra uvođenje dvojnog sustava strukovnog obrazovanja kojim je sada obuhvaćeno 22.300 učenika, a u školskoj godini 2004./5. upisano je gotovo 12.000 novih učenika. Šafran očekuje da će nastavak suradnje s bavarskim obrtnicima olakšati naše nastupe na stranim tržištima, a posebno se zauzeo za bolju suradnju malih i velikih tvrtki čime se povećava hrvatska konkurentnost u izvozu finalnih proizvoda.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Atlantska plovidba ostvarila rekordnih 19 milijuna dolara dobiti</p>
<p>Direktor Atlantske plovidbe Ante Jerković tvrdi da je ministar prometa Božidar Kalmeta suglasan da Zračna luka Dubrovnik s Atlantskom plovidbom nastavi razvijati Dubrovnik Airlines / Dubrovački brodar najavilo ulaganja u razvoj turističke flote</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Dubrovačka brodarska kuća Atlantska plovidba ove godine slavi 50. obljetnicu te nakon šest godina krize bilježi rekordnu čistu dobit od poslovanja od čak 19 milijuna dolara i rekordnu nosivost 21 broda od 850.000 tona, naglasio je direktor Atlantske plovidbe Ante Jerković u ponedjeljak.</p>
<p>U korejskom brodogradilištu naručili su dva panamaxa vrijedna 66 milijuna dolara, a u Kraljevici grade četiri broda za obalnu plovidbu. »No zbog vrste brodova koju koristimo, Atlantska plovidba ne može koristiti deset posto subvencija koje se daju kroz Vladin program potpore hrvatskoj brodogradnji. Naša brodogradilišta ne žele graditi brodove za suhe terete sve dok imaju narudžbe za gradnju sofisticiranijih tipova brodova, primjerice tankera«, kazao je Jerković.</p>
<p>Također je istaknuo kako je Atlantska plovidba nakon Tankerske plovidbe drugi po veličini brodar u Hrvatskoj pod čijom je zastavom nešto više od 32 posto hrvatske trgovačke flote. </p>
<p>Govoreći o šest godina krize koja je kulminirala 2001. i 2002. kada se bilježio gubitak od 11, odnosno 16 milijuna dolara, Jerković je naglasio kako se kroz poslove u hotelijerstvu, turizmu i zračnom prijevozu pripremaju za novu krizu na svjetskom tržištu brodskog prijevoza. </p>
<p>»Početkom svibnja otvaramo Hotel Hilton Imperial, a vlasnici smo još Hotela Grand na Lopudu te Hotela Lapad u Dubrovniku. Sa Zračnom lukom Dubrovnik ušli smo i u projekt zrakoplovne tvrtke, a prvi naš zrakoplov na dubrovački aerodrom trebao bi sletjeti za dvadesetak dana. U ovoj godini planiramo nabavu još jednog, a dogodine još dvaju zrakoplova. U našim poslovnim planovima je i gradnja marine u gruškom zaljevu pred hotelom Lapad, kupnja susjedne vile, osnivanje turističke dužobalne flote te kupnja većeg putničkog broda za krstarenja od Venecije do Dubrovnika, a možda i do Grčke«, najavio je Jerković.</p>
<p>Na pitanje kako će Atlantska plovidba nastaviti razvoj svoje zračne tvrtke s obzirom da je ministar prometa Božidar Kalmeta kazao kako će se Zračna luka Dubrovnik morati povući iz tog projekta, Jerković je odgovorio kako je iznenađen tom tvrdnjom s obzirom da je ministar za nedavna boravka u Dubrovniku dao punu potporu dubrovačkom aerodromu.</p>
<p>»Naša zračna kompanija bavit će se isključivo charter letovima i neće biti konkurencija Croatia Airlinesu. Učešće Zračne luke Dubrovnik nije ništa novo, budući da su djelomični vlasnici Croatia Airlinesa Zračna luka Zagreb kao i Zračna luka Osijek. Neutemeljen je i strah da bi naši zrakoplovi mogli bili u povlaštenijem položaju na dubrovačkom aerodromu«, pojasnio je Jerković. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U Nadzornom odboru Varteksa ubuduće sedam članova</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na prijedlog Uprave i Nadzornog odbora Glavna skupština Varteksa u ponedjeljak je donijela Odluku o izmjenama i dopunama Statuta dioničkog društva prema kojoj se broj članova NO-a s dosadašnjih pet povećava na sedam članova. Pet članova NO-a bira glavna skupština, jednog člana biraju radnici Varteksa, a jednog imenuje i opoziva Vlada. Odluka o imenovanju Vladinog predstavnika donesena je prema zaključku sa sastanka za rješavanje situacije u Varteksu 16. prosinca 2004. u Ministarstvu financija. Tada su Varteksu izdana državna jamstva za kredit HBOR-a za reprogramiranje postojećih dugova i dovršenje procesa restrukturiranja. Glavna skupština usvojila je i prijedlog Validusa o proširenju Uprave Varteksa na do pet članova, od kojih je jedan predsjednik. Iako je bilo predviđeno dnevnim redom, Skupština nije donijela odluku o izboru Vesne Trnokop-Tanta za člana NO-a (kao predstavnika Vlade), jer je Trnokop-Tanta obavijestila NO da funkciju ne može obavljati iz osobnih razloga. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Natječaji za prodaju HTP Korčula, Hotela Maestral, Adriatica i Regeneracije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju objavio je natječaje za prodaju većinskih udjela u turističkim tvrtkama HTP Korčula (72,74 posto), Hoteli Maestral (69,96 posto) i Adriatic Split (87,83 posto), a ponovljen je i natječaj za prodaju 72 posto Regeneracije iz Zaboka. Dionice HTP-a Korčula ponuđene su na prodaju po početnoj cijeni od 93,05 milijuna kuna. Krajem 2003. aktiva HTP-a Korčula bila je vrijedna 205,2 milijuna kuna, a obveze su iznosile 60,4 milijuna kuna. Početna cijena za Hotele Maestral je 72,16 milijuna kuna. Aktiva je krajem rujna 2004. iznosila 151,42 milijuna kuna, a obveze 88,05 milijuna kuna. Početna cijena za splitski Adriatic je 57,5 milijuna kuna. Krajem 2003. aktiva društva bila je vrijedna 102,5 milijuna kuna, a ukupne obveze dosegle su 42,9 milijuna kuna. Početna cijena za Regeneraciju je 16,16 milijuna kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Novocommerce lani ostvario 140 milijuna kuna prihoda</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »Tvrtka Novocommerce lani je ostvarila 140 milijuna kuna prihoda, a u ovoj godini planiramo ostvariti više od 200 milijuna kuna prihoda«, rekao je u ponedjeljak Ivo Brzica, predsjednik Uprave te tvrtke. Novocommerce je, inače, generalni zastupnik svjetskog proizvođača traktora i kombajna kompanije John Deere u Hrvatskoj. Brzica je kazao kako u nove projekte namjeravaju uložiti 35 milijuna kuna, a Novocommerce je prošle godine investirao 32 milijuna kuna. </p>
<p>Među ostalim, kupili su i modernizirali farmu muznih krava Krndija, kapaciteta 450 krava, na kojoj se ove godine očekuje proizvodnja od oko tri milijuna litara mlijeka. Također se planira izgradnja novog reprodukcijskog centra s više od tisuću rasplodnih krmača, te nastavak razvoja svinjogojske proizvodnje na farmi Lipine kod Našica. Brzica je najavio i izlazak na tržište s novom serijom traktora.</p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tečaj dolara prema euru porastao do tromjesečnog rekorda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak porasli potaknuti rastom tečaja dolara prema euru na najvišu razinu u posljednja tri mjeseca. Jačanje dolara, čime se povećava i konkurentnost izvoznih proizvoda eurozone, potaknuli su komentari predsjednika američkog Federal Reservea Alana Greenspana koji je prilikom G7 summita održanog proteklog vikenda kazao da očekuje smanjenje velikog američkog deficita platne bilance kroz tržišne mehanizme i fiskalnu politiku. U ponedjeljak se euro tako spustio do tečaja od 1,2828 dolara, što je najniže od početka studenog.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 i frankfurtski Dax porasli su 0,6 posto, na 4971,8, odnosno 4365,5 bodova. Pariški CAC 40 porastao je 0,35 posto, na 3971,7, slično kao i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50, koji je dosegao 2886,6 bodova.</p>
<p>Cijena sirove nafte u ponedjeljak je pala: Nymex Light je u New Yorku ujutro izgubio 38 centi, spustivši se na 46,1 dolar za barel, dok je IPE Brent u Londonu do poslijepodneva pao 32 centa, na 43,57 dolara.</p>
<p>Nizozemska banka ABN Amro pala je 1,4 posto, unatoč 17,5-postotnom rastu lanjske neto dobiti na 3,71 milijarde eura. Ulagače je razočarao prije svega izostanak prognoze uprave za ovu godinu.</p>
<p>Nogometni klub Manchester United porastao je 5,1 posto nakon što je uprava kluba objavila kako je od američkog poduzetnika Malcoma Glazera dobila »detaljni prijedlog koji bi mogao rezultirati ponudom za preuzimanje«, vrijednom, nagađa se, oko 800 milijuna funti (1,5 milijardi dolara).</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku, DJIA je pao neznatnih 3,5 bodova, na 10.712, dok je Nasdaq Composite porastao 1,3 boda, na 2088. Tokyjski Nikkei 225 je u ponedjeljak porastao 1,23 posto, na 11.499,9 bodova.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Zbog hladnoće prijete redukcije plina</p>
<p>Vukovar i Vinkovci su u ponedjeljak bili bez plina, znatno su smanjene isporuke najvećim potrošačima HEP-u i Petrokemiji te drugoj industriji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog velikih hladnoća i rekordne potrošnje Hrvatskoj prijete redukcije plina.</p>
<p>U ponedjeljak ujutro zabilježena je rekordna potrošnja od čak 606.000 prostornih metara na sat, gotovo 100.000 veća nego tijekom vikenda, kažu u Ini.</p>
<p>Prema njihovim informacijama, najvećih je problema zbog smanjenog pritiska u plinskom sustavu bilo u istočnoj Slavoniji. Vukovar je u ponedjeljak ujutro čak ostao bez plina, dok su potrošači u Vinkovcima dobivali samo vrlo male količine, doznajemo u Ini. </p>
<p>Situaciju je dodatno otežala činjenica da su tijekom vikenda zbog problema u Ukrajini isporuke ruskog plina smanjene za 6000 kubika na sat. Zato je Ina poduzela sve što može da poveća pritisak u plinskom sustavu i osigura dovoljne količine za prioritetne potrošače, prije svega kućanstva. </p>
<p>Odmah su znatno smanjili isporuke plina velikim potrošačima - kutinskoj Petrokemiji i Hrvatskoj elektroprivredi na koje otpada gotovo polovica ukupne potrošnje u Hrvatskoj. O tome su obavijestili Ministarstvo gospodarstva. </p>
<p>Zbog kritične situacije s plinom, kutinska tvornica mineralnih gnojiva je od ponedjeljka ponovo zaustavila proizvodnju, kažu u Petrokemiji.</p>
<p>Tako će kutinska tvornica potrošnju plina, sirovine za proizvodnju amonijaka, sa 60.000 prostornih metara na sat smanjiti na samo 15.000 kubika na sat, što im je dovoljno samo za održavanje »hladnog pogona«. Zbog istog problema već su početkom zime prekinuli proizvodnju na mjesec dana, ali su po planu Ministarstva gospodarstva u nastavku zime trebali dobivati dovoljne količine. </p>
<p>Zbog istog razloga Ina je isporuke plina još prije dva tjedna počela smanjivati i HEP-u. Prvo su im s 87.000 prostornih metara na sat smanjili na 55.000, a sada već na samo 24.000 kubika.</p>
<p>Problem im ne stvara samo nedostatak plina, zbog čega u dijelu termoelektrana kao alternativno gorivo koriste loživo ulje, nego i premali pritisak plina koji im isporučuje Ina. Zbog toga kao ni zbog činjenice da kvaliteta Inina loživog ulja ne odgovara tim novim postrojenjima ne mogu raditi ni nove zagrebačke plinske elektrane koje proizvode električnu i toplinsku energiju. Unatoč tome, ako velike hladnoće ne potraju, ne očekuju probleme u opskrbi potrošača.</p>
<p>Isporuke plina znatno su smanjene i velikim industrijskim potrošačima, primjerice Diokiju. Ina je istodobno sa slovenskim Geoplinom dogovorila da im prepusti polovicu svojih zaliha iz Inina podzemnog skladišta u Okolima. Tako Geoplinu umjesto ugovorenih 40.000 kubika isporučuju samo 20.000 kubika na sat. Inače, u Okolima je ostalo samo oko 230 milijuna kubika plina, dok je na početku sezone grijanja bilo više od 500 milijuna.</p>
<p>U Ini očekuju da će se zahvaljujući tim potezima pritisak i stanje u plinskom sustavu normalizirati za dva-tri dana, ali upozoravaju da slični problemi zbog velikih hladnoća postoje u većem dijelu Europe. Ako temperature ostanu ovako niske ili još padnu, dodatno će, kažu u Ini, reducirati isporuke industrijskim potrošačima.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mate Radeljić, novi pomoćnik za obitelj Jadranke Kosor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mate Radeljić, donedavni glasnogovornik u predsjedničkoj kampanji Jadranke Kosor, novi je pomoćnik za obitelj u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kojem je Kosor na čelu. </p>
<p>Na tom je mjestu zamijenio Branka Medunića, koji je, tvrde Vjesnikovi izvori, dužnosti razriješen na vlastiti zahtjev. Naime, Medunić je predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Nova Gradiška, a s obzirom na približavanje datuma lokalnih izbora odlučio se više posvetiti stranačkoj funkciji. Inače, Branko Medunić, koji se u javnosti tijekom pomoćničkog mandata isticao znatno manje od svoje kolegice, također pomoćnice za obitelj - Zdenke Ninić, široj je javnosti postao poznat po jednoj sasvim usputnoj gesti. Naime, upravo je Medunić na središnjem trgu u Novoj Gradišci tijekom kampanje za predsjednicu države Jadranki Kosor darovao plišanog medu, od kojega se ona do kraja utrke više nije odvajala, a kojega je, u negativnom kontekstu, tijekom kampanje spominjao njezin protukandidat - Stjepan Mesić.</p>
<p>Mate Radeljić, nekadašnji HTV-ov dopisnik iz Splita i Osijeka, a potom glavni urednik na Slavonskoj televiziji, nakon pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima dolazi na mjesto glasnogovornika MORH-a, a potom se dokazuje u predsjedničkoj kampanji. </p>
<p>U Ministarstvu će, kako doznajemo od glasnogovornika Berislava Živkovića, biti zadužen za pravne poslove u Upravi za obitelj, s obzirom da je diplomirao na Pravnom fakultetu u Splitu. Koliko je poznato, Radeljić nema nikakva iskustva u radu na području obiteljske problematike, a jedna od njegovih zadaća u budućnosti, saznajemo neslužbeno, trebala bi biti razgraničavanje ovlasti i zadaća između resora obitelji u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, što se ne očekuje prije 2006.</p>
<p>S obzirom na to da se do sada nije bavio područjima zanimanja ovog ministarstva, pretpostavlja se da je Radeljić bodove za mjesto pomoćnika priskrbio tijekom prvoga i drugoga kruga izbora za predsjednika države.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>GfK: 82 posto kućanstava ima problema s pokrivanjem troškova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prosječno hrvatsko kućanstvo u prošloj je godini mjesečno raspolagalo s oko 5750 kuna, dok bi im, prema njihovoj subjektivnoj procjeni, za zadovoljavanje osnovnih troškova, odnosno potreba bilo potrebno oko 8185 kuna, a oko četiri petine kućanstava ima problema s pokrivanjem svojih troškova, pokazuju podatci istraživanja koje je proveo GfK Hrvatska. </p>
<p>Ti rezultati pokazuju da su procijenjeni potrebni prihodi još uvijek značajno veći, više od 40 posto, od ostvarenih. </p>
<p> Prema rezultatima istraživanja, tek oko šest posto kućanstava ima prihode veće od potrebnih, a još približno 12 posto prihode točno koliko im treba. Proizlazi da četiri petine (82 posto) kućanstava ima problema s pokrivanjem svojih troškova, navode iz GfK-a, napominjući da se taj raskorak između raspoloživog i potrebnog, dosta spretno, često pokriva upravo korištenjem 'plastičnog' novca, odnosno kartica.</p>
<p> Iz GfK-a također navode kako je udio kućanstava kojima ostvareni mjesečni prihodi nisu dovoljni za ostvarenje potreba, od oko 80 posto, gotovo jednak kroz zadnje tri godine. </p>
<p> Ostvareni prošlogodišnji prihod na istoj je razini kao i godinu prije, a visina potrebnih prihoda se smanjila za oko šest posto u odnosu na godinu ranije, što, ocjenjuju u GfK-u, pokazuje kako se financijska situacija donekle popravlja jer se raskorak između mogućnosti i potreba smanjuje. </p>
<p>Potrošački test također pokazuje da približno 40 posto kućanstava izjavljuje da jedva sastavlja kraj s krajem, 12 posto već je počelo smanjivati dosadašnju štednju, a 20 posto ih se mora i zaduživati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Britanska vlada podupire Mesićevu i Sanaderovu zajedničku izjavu</p>
<p>Britanija pozdravlja osnivanje stožera za koordiniranje akcija za utvrđivanje Gotovinine lokacije i nadamo se da će provedba tih odluka biti vrlo odlučna, kazao je britanski veleposlanik John Ramsden</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Britanska vlada podupire zajedničku izjavu predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera kojom ističu da se general Ante Gotovina mora predati Haaškom sudu, kao i osnutak stožera za koordiniranje akcija za utvrđivanje njegove lokacije. Nadamo se da će provedba tih odluka biti vrlo odlučna«, kazao je u ponedjeljak u Zagrebu novinarima britanski veleposlanik u Hrvatskoj John Ramsden nakon sastanka s predsjednikom Odbora za europske integracije Nevenom Mimicom.</p>
<p>Na pitanje može li se nakon tih poteza očekivati promjena britanskog stava u vezi početka pregovora Hrvatske i Europske unije, kazao je da o tome nema ništa dodati izjavi povjerenika EU-a za proširenje Ollija Rehna.</p>
<p>Prošli je tjedan Rehn rekao kako u trenutačnoj situaciji ne bi mogao preporučiti početak pristupnih pregovora, najavljen za 17. ožujka.</p>
<p>Ramsden je s Mimicom razgovarao o organizaciji skorog posjeta članova Odbora za europske poslove Gornjeg doma britanskog parlamenta, koji dolaze u Hrvatsku 23. veljače.</p>
<p>Cilj njihova posjeta je susret s hrvatskim parlamentarcima da bi u osobnom kontaktu mogli dati što više tehničkih uputa za pregovarački proces s EU-om. </p>
<p>»Velika Britanija želi da se Hrvatska što bolje pripremi za pregovore«, rekao je Ramsden, dodavši da je velika uloga upravo parlamenata u procesu pregovaranja.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Od jeseni 500 novozaposlenih profesora na fakultetima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sustavu visokog obrazovanja u idućoj akademskoj godini bit će otvoreno 500 novih radnih mjesta. Za novozaposlene profesore, za koje se otvaraju radna mjesta zbog reforme visokog školstva, Ministarstvo znanosti izdvojit će 68 milijuna kuna.</p>
<p>Naime, od jeseni će svi studenti početi slušati predavanja po reformiranom programu, koji su fakulteti bili dužni donijeti do polovice siječnja i dostaviti Rektorskom zboru, a u cilju harmonizacije visokoškolske nastave u Europi (Bolonjski proces). Pritom je uočen problem omjera broja nastavnika i studenata, koji je u zemljama Europske unije jedan naprema 10, dok u Hrvatskoj na jednog nastavnika dolazi 20 studenata.</p>
<p> Izuzme li se broj gostujućih profesora, omjer je još nepovoljniji, a statistici ne ide u prilog ni činjenica da je polovica zaposlenih predavača na najvećem sveučilištu - u Zagrebu.</p>
<p> U sustavu je ukupno 9817 zaposlenih, a od toga je 6837 nastavnika.</p>
<p>O tome kako rasporediti novih 500 reformskih mjesta po sveučilištima u utorak će raspravljati Rektorski zbor. Predsjednik Zbora, rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić, uoči sjednice najavljuje da će inzistirati na proklamiranju načela ravnopravnog razvoja sveučilišta. </p>
<p>»Potrebno je zaustaviti demografsko i gospodarsko opustošenje rubnih dijelova zemlje, zbog čega ću se zalagati za jačanje regionalnih sveučilišta. U okviru otvaranja reformskih radnih mjesta, veći broj morao bi pripasti i novoosnovanim sveučilištima u Zadru i Dubrovniku, ali i veleučilištima i visokim školama u cilju jačanja stručnih studija«, rekao je Pavić.</p>
<p>Dio rektora smatra da osim nezadovoljavajućeg broja sveučilišnih profesora, Hrvatska ima i premalo studenata u usporedbi s drugima.</p>
<p> Primjerice, Bugarska ima tri puta više studenata od Hrvatske, dok je studenata u Mađarskoj dvostruko više nego kod nas. </p>
<p>Prema World Education Reportu, na 1000 stanovnika Hrvatska ima devet studenata. Najbliže su joj Mađarska sa 19 studenata na 1000 stanovnika i Litva s 22,5 studenata. Austrija ima 30 studenata na 1000 stanovnika, Bugarska 31, Italija 33, Belgija 35, Irska 37, a Finska 44. </p>
<p>»Problem visokoškolskog sustava, gledano kroz broj studenata, zapravo je efikasnost studiranja. Svake godine u sustav ulazi između 30.000 i 35.000 studenata, a diplomira ih između 13.000 i 15.000. Studij, dakle, završava manje od polovice upisanih«, kaže prorektor Riječkog sveučilišta Pero Lučin. Ističe da je reforma studijskih programa svojevrsna prilagodba studentima da bi mogli brže završavati studij. </p>
<p>Paralelno s procesom usklađivanja postotka visokoobrazovanih ljudi s postotkom u zemljama EU-a, Lučin vidi potrebu za razvoj sustava cjeloživotnog učenja. </p>
<p>»Ne možemo računati samo na nove studente, nego bismo u sustav obrazovanja morali uključiti i one koji danas rade. Da bismo to uspjeli, studiji nam moraju biti fleksibilni i dinamični, kako bismo se prilagodili interesima pojedinca, što, uostalom, i jest svrha ove reforme«, kaže Lučin. Da bi se smanjio nesrazmjer broja studenata i nastavnika, problemu je potrebno, smatra on, pristupiti sustavno. </p>
<p>»Sveučilišta moraju imati strateške planove razvoja, kao i plan zapošljavanja novih kadrova. Naglasak pritom treba staviti na regionalni razvoj sveučilišta te kroz niz godina doći do jedinstvenog standarda odnosa broja studenata i nastavnika«, objašnjava Lučin, koji smatra da bi u najavljenom zapošljavanju novih nastavnih kadrova sveučilišta u Rijeci, Splitu, Osijeku, Dubrovniku i Zadru morala dobiti više radnih mjesta od Zagreba.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Lokacijska dozvola dobivena bez uvjeta zaštite okoliša?</p>
<p>Dr. Nikola Tvrtković, savjetnik u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, izražava sumnju u pravomoćnost svih dozvola za gradnju tunela. U pitanje dovodi i Studiju o utjecaju na okoliš gradnje tunela i naglašava »jer ju se nije moglo prihvatiti dok se ne utvrdi nulto stanje, to jest ako nije istražena flora i fauna tog područja, a nije jer nema znanstvenih radova koji su rađeni na lokacijama gdje se planira graditi tunel«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pripremni radovi na probijanju sjevernog portala budućeg tunela Sveti Ilija kroz Park prirode Biokovo počeli su, nakon stanke zbog snijega, u ponedjeljak, saznajemo od Ljube Grepe, direktora tvrtke Mediteran union tunel, koja će bušiti tunel. Prasak prve, simbolične mine ispaljene 29. prosinca prošle godine označio je početak radova, nakon kojega su oni do ovoga ponedjeljka stajali. </p>
<p>Od Vjesnikovog izvora saznajemo, međutim, da je sporan način na koji su dobivene dozvole za radove. </p>
<p>Prije dvije godine Splitsko-dalmatinska županija potpisala je ugovor o koncesiji s tvrtkom Mediteran union tunel. Gradnja tunela je prema tom ugovoru trebala početi do kraja 2004. pa je investitor brzopotezno trebao dobiti sve dozvole. Tako je lokacijska dozvola izdana 1. prosinca, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dalo je suglasnost na gradnju tunela 17. prosinca, a građevinska dozvola izdana je 24. prosinca 2004. godine. Stvarno brzo s obzirom da znamo kakvu birokraciju imamo. A 23. travnja 2004. izdana je dozvola za gradnju pristupnih prometnica. »Sve te dozvole«, kaže naš izvor, »do danas još nisu došle na adrese na koje bi trebale doći«. A Javna ustanova Park prirode Biokovo dozvole je dobila tek kada ih je zatražila.</p>
<p>Sastavni dio lokacijske dozvole su uvjeti zaštite prirode, ali u toj dozvoli ne piše kad su ti uvjeti zatraženi. </p>
<p>»Mediteran union tunel zatražio je uvjete od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja koje više ne postoji i ne izdaje te uvjete. Sada se to ministarstvo zove Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a uvjete izdaje Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture«, objašnjava naš izvor. Lokacijska dozvola prema tome je dobivena bez uvjeta zaštite okoliša. </p>
<p>I dr. Nikola Tvrtković, savjetnik u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, izražava sumnju u pravomoćnost svih dozvola za gradnju tunela. U pitanje dovodi i Studiju o utjecaju na okoliš gradnje tunela, koju je radio Oikon. Komisija koju je za ocjenu te studije imenovalo Ministarstvo zaštite okoliša nije imala znanstvenih temelja za prihvaćanje Studije, tvrdi Tvrtković.</p>
<p>»Studija se nije mogla prihvatiti dok se ne utvrdi nulto stanje, to jest ako nije istražena flora i fauna tog područja. A nije, jer nema znanstvenih radova o lokacijama gdje se planira graditi tunel«, objašnjava Tvrtković, koji je sudjelovao u izradi dijela Studije. No, kad je iznio svoj stav, izrađivači studije, koju financira investitor, oformili su novu grupu stručnjaka. </p>
<p>»S obzirom da je riječ o biseru hrvatske faune, planini Biokovo, cijelom slučaju trebalo je ozbiljnije pristupiti«, zaključuje Tvrtković, dodajući da među članovima komisije za ocjenu Studije nije vidio mjerodavno ime koje bi moglo odlučiti o pitanju bioraznolikosti.</p>
<p>Ravnatelj Javne ustanove Park prirode Biokovo Ante Cvitanović kaže da su radovi legitimni, jer izvođač ima i lokacijsku i građevinsku dozvolu, te da nadzornici ustanove sada samo mogu nadzirati radove. I Ustanova je imala prilične prigovore na Studiju. »Tražili smo da se naprave znanstvena istraživanja flore i faune tog područja kako bi se utvrdilo nulto stanje, ali to nije prihvaćeno«, kaže Cvitanović.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ojačati nacionalni obrambeni sustav</p>
<p>Od ključnih 12, Hrvatska je do sada ratificirala devet UN-ovih dokumenata koji se tiču borbe protiv terorizma, a uključili smo se i u program zamrzavanja imovine onih koji pomažu teroristima, istaknula je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izgradnja sustavnog pristupa borbi protiv terorizma naziv je dvodnevne međunarodne konferencije o borbi protiv terorizma koja se održava u Zagrebu, u zgradi Hrvatskog sabora u organizaciji Vijeća za nadzor sigurnosnih službi i Partnership for Peace Consortium of Defense Academies and Security Studies Institutes, te pod pokroviteljstvom Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora.</p>
<p>»Ovom konferencijom želja nam je ojačati nacionalni obrambeni sustav: razmjenom znanja i iskustava sa stručnjacima iz zemlje i svijeta te uspostavom kooperativnih odnosa između kompatibilnih institucija sustava čija je temeljna zadaća sigurnost država i regija«, rekao je u ponedjeljak predsjednik Organizacijskog odbora konferencije Krunoslav Antoliš.</p>
<p>»U prevenciji terorizma važno mjesto imaju i policajci koji rade u zajednici, a u doticaju su s raznim ekstremističkim skupinama iz kojih se mogu regrutirati potencijalni teroristi«, rekao je ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić, naglasivši da je u policijskom radu važno pravodobno utvrditi stoji li iza nekog ubojstva ekstremistički, teroristički, odnosno politički motiv. </p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević podsjetio je da je međunarodna zajednica pružila Hrvatskoj predah i sigurnost u borbi protiv agresije i terorizma, te izrazio nadu da će i Hrvatska svojim angažmanom u borbi protiv globalnog terorizma takvu pomoć pružiti drugim zemljama.</p>
<p>»Od ključnih 12, Hrvatska je do sada ratificirala devet UN-ovih dokumenata koji se tiču borbe protiv terorizma. Uključili smo se i u program zamrzavanja imovine onih koji pomažu teroristima«, istaknula je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. </p>
<p>Konferencija će se u utorak baviti temama o civilnom društvu i konceptu borbe protiv terorizma te gospodarskim subjektima i borbom protiv terorizma.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Reakcije na prvi dio filma »Srce u bunaru«</p>
<p>Kajin: To je grubi falsifikat koji NOB prikazuje na genocidan način</p>
<p>Najoštrije osuđujem način na koji film prikazuje izmišljotine na račun partizanskog pokreta, rekao je Miho Valić, predsjednik SAB-a Istarske županije</p>
<p>PULA</p>
<p> - Nakon prikazivanja prvog dijela, film »Srce u bunaru«, koji je talijanska nacionalna televizija RAI realizirala uz potporu talijanske vlade, oštro su osudili pripadnici Saveza antifašističkih boraca (SAB) Istarske županije i brojni istaknuti političari. Riječ je, kako kažu, o neistinitoj rekonstrukciji povijesnih događaja 1945. godine u Istri, koja prikazuje slovenske i hrvatske partizane kao zločince nad talijanskim stanovništvom u Istri.</p>
<p>Film »Srce u bunaru« oštro je kritiziran već pri početku snimanja, prošlo ljeto u Crnoj Gori, a kulminiralo je prosvjednim okupljanjem slovenskih boraca u nedjelju u mjestu Boršt kod Kopra, gdje je, među ostalim, rečeno da je partizanski pokret uz Slovence i Hrvate uključivao i Talijane te da su se svi zajedno borili protiv fašizma i nacizma.</p>
<p>Za komentar kontroverznog filma »Srce u bunaru« redatelja Alberta Negrija upitali smo predsjednika SAB-a Istarske županije Miha Valića.</p>
<p>»Najoštrije osuđujem način na koji film prikazuje izmišljotine na račun partizanskog pokreta. Sve nam je to jako ružno servirano. Pismeno ćemo tražiti od Vlade da reagira na takvo iznošenje neistine«, kaže Miho Valić.</p>
<p>Dodaje kako su u filmu obrnute teze te da su prikazane strahote radili Nijemci i fašisti, dok su partizani branili svoju zemlju i ognjište. Valić se čudi da jedna civilizirana zemlja poput Italije može na takav način prikazati zbivanja za vrijeme i nakon II. svjetskog rata. </p>
<p>Saborski zastupnik i dopredsjednik IDS-a Damir Kajin drži da je ovaj film ružan politički pamflet kojim se kleveću slavenski narodi Slovenci i Hrvati.</p>
<p>»Mislim da film nema nikakvu vrijednost ni vjerodostojnost. Sam autor izjavio je da nije sniman na temelju stvarnih događaja, nego je to imaginacija, čisti fiction! To je grubi falsifikat koji NOB prikazuje na genocidan način«, kaže Kajin.</p>
<p>Kajin je komentirao i fojbe te kaže da su one bile reakcije na zločine fašista i nacista, no sigurno je i u njima bilo nevinih žrtava, za što se SAB već nekoliko puta javno ispričao. </p>
<p>»Neupitno je da su u ratnom vihoru i nesređenom poratnom razdoblju stradali mnogi, a i današnja je politika obilježena tim razdobljem«, drži Kajin, ali naglašava da treba imati na umu i 17.000 mrtvih na strani NOB-a, od kojih je trećina stradala u krematorijima diljem Europe, a mnogi i u tršćanskoj Rižarni. U tom su razdoblju, kaže, zatirana sva prava slavenskih naroda. </p>
<p>Radin: Film je loš</p>
<p>Saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Furio Radin kaže da je film loš. </p>
<p>»Gledao sam jedva pola sata, a ostatak neću ni pogledati. Filmski gledano, film je katastrofa, a ideološki je nepravedan. Zapravo, prikazuje jedan povijesni problem na pristran način«, rekao je Radin.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Bandić optužen jer je sastavio i dao na glasovanje oglas »Istina je«</p>
<p>Na temelju izvida utvrđeno je kazneno djelo u radnjama Milana Bandića, a ne drugih članova Poglavarstva, kažu u Državnom odvjetništvu/ Direktor Robnih terminala i Bandićev bliski suradnik Slobodan Ljubičić tvrdi da je on i sastavio oglas i dao ga medijima/ Gradonačelnica Vlasta Pavić bez komentara na optužbe SDP-ovaca da je ona odgovorna/ Bandić forsirao objavljivanje oglasa, tvrdi glavni tajnik HNS-a Srećko Ferenčak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno odvjetništvo podiglo je optužni prijedlog protiv dogradonačelnika Zagreba i čelnog čovjeka gradskog SDP-a Milana Bandića jer je oglas objavljen 5. svibnja 2004. u medijima pod nazivom »Istina je« »sastavio i dao na glasovanje«, doznajemo iz zagrebačkog Općinskog suda. Čelnika zagrebačkog SDP-a optužuje se za »kazneno djelo prisile prema pravosudnom dužnosniku«, te je predložena uvjetna zatvorska kazna u trajanju od pet mjeseci.</p>
<p>Naime, u tom je oglasu, koje je potpisalo zagrebačko Gradsko poglavarstvo, sutkinja »napadnuta« zbog donošenja nepravomoćne odluke kojom se vinkovačka tvrtka »Krma« uknjižila na zemljište Zagrepčanke u stečaju. Spor oko tog zemljišta u Heinzlovoj 66 traje već godinama, a Grad je to zemljište kupio 2001., nakon što je Državno odvjetništvo dalo pozitivno mišljenje za kupnju, iako je ono u zemljišnim knjigama opterećeno s 40 plombi.</p>
<p>Za objavljivanje oglasa optužen je samo Bandić, a ne i drugi članovi Poglavarstva, oni SDP-ovi, koji su glasovali za objavljivanje. S druge strane, Slobodan Ljubičić, direktor Robnih terminala i Bandićev bliski suradnik, krivnju za oglas preuzeo je na sebe. Tako je u razgovoru za Vjesnik istaknuo da je upravo on sastavio oglas, a ne Bandić. Također je dodao kako ga je on i dao medijima da ga objave. </p>
<p>Međutim, Vlado Pajić, zamjenik državnog odvjetnika, Vjesniku je u ponedjeljak rekao da drugi nisu optuženi jer nisu počinili kazneno djelo. »Na temelju izvida utvrđeno je kazneno djelo u radnjama Milana Bandića, a ne drugih članova Poglavarstva«, kaže Pajić. </p>
<p>Bandićevi suradnici tvrde da bi za objavljivanje oglasa trebala odgovarati gradonačelnica Vlastu Pavić, ističući da je, formalno-pravno, ona odgovorna za Grad.</p>
<p>Gradonačelnica u razgovoru za Vjesnik nije željela komentirati te optužbe, kao ni optužni prijedlog protiv Milana Bandića, jer ne želi komentirati sudske odluke. </p>
<p>Glavni tajnik HNS-a Srećko Ferenčak, koji je podnio ostavku na mjesto člana Poglavarstva zaduženog za upravljanje imovinom grada nakon što je u javnosti optužen da je zemljište namijenjeno invalidima prodao trgovačkom lancu Konzum, nije štedio riječi za Bandićeva djela. </p>
<p>»Ne smijem se tuđoj nesreći, ali tri pol godine sam upozoravao na način vođenja Grada«, ističe Ferenčak, te dodaje kako »svako Bandićevo djelo govori samo za sebe«. </p>
<p>Što se tiče optužbi SDP-ovaca na račun gradonačelnice Pavić, glavni tajnik HNS-a ističe da gradonačelnica ne može biti kriva, jer je »prva među jednakima«. »Bandić ni u jednom trenutku nije rekao da nije on pripremio oglas, a osim toga, zna se tko je isforsirao njegovo objavljivanje«, zaključuje Ferenčak. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ivo Banac izlazi iz LS-a? </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – »Zbog nemoralne politike, koju provode čelnici Liberalne stranke Zlatko Benašić i Zlatko Kramarić, saborski zastupnik Ivo Banac najavio je istupanje iz stranke, o čemu će izvijestiti javnost na konferenciji za novinare, koja će se održati u petak u Splitu, doznaje Vjesnik od izvora u LS-u.</p>
<p>Prema riječima Vjesnikova sugovornika, udar što su ga Benašić i Kramarić izveli na splitski ogranak LS-a, čije se čelništvo otvoreno pobunilo protiv jednostrane odluke o pristupanju bivšeg dužnosnika Libre i splitskoga gradonačelnika Miroslava Buličića u redove te stranke, bila je kap koja je prelila čašu Bančeva strpljenja i učvrstila ga u namjeri da istupi iz LS-a.</p>
<p>Banac će, kako doznajemo, dati javnu potporu smijenjenom predsjedniku splitskih liberala Anti Tešiji s kojim namjerava politički surađivati u okviru novosnovanog inicijativnog odbora, nazvanog Dalmatinski LS, kojem je pristupila većina članova splitskog i županijskog ogranka stranke.</p>
<p>Dalmatinski LS, koji neće biti politička stranka, nastupit će na predstojećim lokalnim izborima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pri čemu njegovi članovi računaju i na potporu stranaka iz liberalno-političkog spektra, neovisno o tome što su im njihove središnjice dale naputak da pregovore o mogućim izbornim koalicijama vode isključivo s novim čelništvom splitskoga LS-a.</p>
<p>Zbog odluke središnjice LS-a da u svoje redove prime bivšeg predsjednika splitskoga HSLS-a i Libre Miroslava Buličića nastala je pomutnja i u drugim strankama, posebice u splitskom HSLS-u, čiji su čelnici prvo objavili kako namjerava koalirati s tom strankom na lokalnim izborima, da bi nakon toga osudili »jogurt revoluciju, koju su na liberalnoj sceni proveli Benašić i Kramarić«, čime su, kako su javno objavili, onemogućili sklapanje izbornog saveza između tih dviju stranaka. I čelnici splitskoga HNS-a, stranke koja je Buličića odbila primiti u svoje redove, priznali su da bi se postupak središnjice LS-a prema splitskom ogranku, mogao negativno odraziti na zajedništvo vladajuće koalicije u Splitu, »jer se javnosti poručuje da ni građansko-liberalna opcija nije imuna na prljavu političku trgovinu«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Grčić Polić odlazi iz MORH-a, Pokaz novi Rončevićev pomoćnik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska vlada prošli je tjedan razriješila dr. Jelenu Grčić Polić dužnosti pomoćnice ministra obrane, a za novog Rončevićeva pomoćnika za obrambenu politiku imenovala Igora Pokaza. </p>
<p>Grčić Polić odlazi iz MORH-a kao prva »žrtva« žestokih sukoba koji su obilježili prošle predsjedničke izbore, iako u njima izravno nije sudjelovala niti je njezino razrješenje službeno objašnjeno s tim u vezi. Njezin potpis nalazi se, istina, na kontroverznom američko-hrvatskom memorandumu o vojnoj suradnji i mediji dulje vrijeme najavljuju njezin odlazak, no nije poznato je li odlazak Grčić Polić cijena posljednjih zbivanja na relaciji predsjednik-ministar obrane. </p>
<p>Grčić Polić se vraća u Ministarstvo vanjskih poslova, odakle je 2002. i došla u MORH. Najvjerojatnije nastavlja diplomatsku karijeru kao karijerna diplomatkinja, no tim ljudi koji vodi MORH time gubi ključnu osobu za nastavak vojne reforme i približavanje zemlje NATO-u. </p>
<p>Igor Pokaz je i dosad radio u Ministarstvu obrane, u Službi za međunarodnu obrambenu suradnju. Prema službenoj verziji iz MORH-a, imenovanje Pokaza, a razrješenje Grčić Polić »dio je redovne rotacije u kojoj iskusni diplomati preuzimaju čelne pozicije u Upravi za obrambenu politiku«. Radi se, kažu u MORH-u, »o složenom i širokom području za koje su potrebna posebna znanja iz diplomacije, a sve kako bi se pospješila integracija Hrvatske u euroatlanske asocijacije«. </p>
<p>Kako bilo, Rončevićeva bivša pomoćnica zadnjih se mjeseci povezivala isključivo s potpisivanjem spomenutog memoranduma što je učinila umjesto stvarnog nositelja projekta, zapovjednika HRZ-a generala Viktora Koprivnjaka koji je u to vrijeme otišao na godišnji odmor (!?)., nije previše utjecala na konačan razvoj situacije. U nedostatku drugih informacija, dio analitičara smatra znakovitim za odlazak dojučerašnje Rončevićeve najbliže suradnice to što on užasno podsjeća na dane kada su iz MORH-a odlazili bivši ministri Andrija Hebrang i Pavao Miljavac. Kao i kod Miljavca i Hebranga, i u ovom slučaju, uz ime dr. Jelene Grčić Polić pokušava se prišiti etiketa »američkog čovjeka«, a onda to prikazati kao nešto jako loše za Hrvatsku. </p>
<p>Bilo kako bilo, njezinim odlaskom, MORH definitivno gubi još jednu visokoobrazovanu i stručnu osobu koja svom nasljedniku ostavlja vrlo visoke kriterije, ostvarene dobre rezultate, ali i otvorena područja sasvim novih izazova. Osim pitanja dugoročnog planiranja, u nešto više od dvije godine koliko je vodila sektor obrambene politike MORH-a Jelena Grčić Polić među prvima se suprotstavila ideji ukidanja borbene komponente zrakoplovstva, te diplomatskim iskustvom bitno ubrzala reformske procese u HV-u i MORH-u. Lani se njezino ime spominjalo i u kadrovskim križaljkama uoči imenovanja naših veleposlanika u Bruxellesu i Washingtonu, no šira je javnost za Rončevićevu pomoćnicu čula ponajviše nakon potpisivanja kontroverznog Memoranduma. Govori se da njezin odlazak zato možda ima veze s izostankom predsjednikove potpore, no niz činjenica tome baš i ne ide u prilog. InačeNaime, iako je potpisnica Memoranduma sa SAD-om, prema dostupnim podacima upravo je predsjednik Republike Stjepan Mesić prije nekoliko godina pisano stao iza kandidature Jelene Grčić Polić za jednu od ključnih funkcija u Ujedinjenim narodima. Dobro se zna i da je upravo Grčić Polić u MORH-u često bila glavna spona između generala Josipa Lucića i ministra Rončevića.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050208].
|
