NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041020].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 191472 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.10.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Imaju li mediji i Carla del Ponte istu verziju »brijunskog« razgovora</p>
<p>Prva pogreška u transkriptima: u navodu osoba koje prisustvuju 31. srpnja razgovorima koji se snimaju ne bi se moglo pogriješiti u redoslijedu, po funkciji, sudionika / Druga pogreška: na popisu sudionika nema Pavla Miljavca, Ante Budimira i Željka Glasnovića. Njihovo prisustvo potvrđuje privatni zapisnik Miljavca, koji je ovaj vodio i u nekim drugim prilikama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Deklasifikacija (skidanje državne tajne) transkripata iz srpnja 1995. godine u utorak nije prošla Uredu predsjednika Republike. Iako je predsjednik Mesić prvotno najavio da će tu oznaku skinuti, još se ne zna hoće li i kad. Tako je i dalje u optjecaju nekoliko verzija transkripata istog »brijunskog« razgovora Franje Tuđmana i najvišega političkoga i vojnog rukovodstva u predvečerje »Oluje«.</p>
<p>Deklasifikacija tih dokumenata pokazala bi, međutim, kojom to varijantom dokumenata raspolaže Mesićev Ured. To bi omogućilo da se utvrde sličnosti i razlike s verzijom kojom haaško tužiteljstvo raspolaže od 2000. godine, što bi odgovorilo na pitanje je li »uvid u dokument«, nedavno objavljen u jednim dnevnim novinama, bio autentičan ili podvala. I na kraju, time bi se lakomost za ekskluzivama pokazala promašajem, budući da je dokument u opticaju već četiri godine.</p>
<p>Izvornost transkripata je ključno pitanje. Odatle i pitanje je li verzija koja kola hrvatskim medijima identična onoj s kojom raspolaže haaški tribunal. Ako jest, prepuna je pogrešaka.</p>
<p>Na prvu pogrešku upozorili su nas ljudi koji su usko surađivali s Franjom Tuđmanom. »Nikad, ali doslovno nikad transkript razgovora ne bi bio uložen u dokumentaciju predsjedničkog Ureda s toliko protokolarnih pogrešaka. Tuđman nije bio osoba koja bi svojim činovnicima dopuštala te propuste«, kaže pouzdani izvor iz ondašnjeg Pantovčaka. Prva pogreška u tom dokumentu: u navodu osoba koje 31. srpnja prisustvuju razgovorima koji se snimaju ne bi se moglo pogriješiti u redoslijedu po funkciji sudionika. Davor Domazet ne bi mogao biti ispred Zvonimira Červenka, Gojko Šušak iza Ante Gotovine. Tuđman je pazio na te stvari sve do običaja da vrati dokument na ispravak, dok se uloge sudionika ne dovedu u red.</p>
<p>Druga pogreška: na popisu sudionika nema Pavla Miljavca, Ante Budimira i Željka Glasnovića. Njihovo prisustvo potvrđuje privatni zapisnik Miljavca, koji je ovaj vodio i u nekim drugim prilikama.</p>
<p>Treća pogreška: s objavljenog transkripta u hrvatskim medijima brisana je oznaka »državna tajna«, oznaka koju je tek Mesić mogao izbrisati u utorak, a što nije učinio nego tek najavio.</p>
<p>Ima li haaška varijanta brijunskih transkripata iste nedostatke? Zasad, nitko ne zna. Odvjetnici Markača i Čermaka, odnosno »šestorice iz BiH« o sadržaju potpornih dokumenata zaprimljenih iz tužiteljstva ne smiju ni pisnuti. Slijedila bi im teška tribunalska kazna.</p>
<p>Tajanstvenost haaške verzije hrvatskog dokumenta pojačava i činjenica da i premijer Sanader u izjavama tvrdi da ne zna tko je taj tko je poslao transkripte Carli del Ponte.</p>
<p>Vjesnik je iz tužiteljskih, državnih, policijskih i obavještajnih izvora, odnosno izvora bliskih predsjedniku Republike saznao samo toliko da je dokument mogao biti poslan u Haag s nekoliko adresa. Prva, predsjednički Ured nakon 2000. godine. Druga, Vlada ili netko u njoj. Treća, Miroslav Tuđman, sin Franje Tuđmana koji je u dva, tri dana samostalnog pregleda dokumenata u uredu svojega oca mogao baš taj transkript izdvojiti. Zbunjenost u aktualnim izjavama ovih dana, kad jedan dan tvrdi da je transkript potvrda sastanka u Uredu predsjednika na Brijunima, a drugi dani da to nije bilo tako, baca ozbiljnu sumnju na njega. Četvrta i tako redom je adresa nekoga iz tužiteljstva, policije, obavještajnih organizacija. Potonje potvrđuje i igrokaz na vratima »zapečećenog« ureda Željka Bagića, nedavno otpuštenog Mesićevog suradnika za obavještajne poslove.</p>
<p>Sumnja u autentičnost dokumenta, pak, sugerira da je netko »frizirao« transkripte i prije no što ih se Haag dokopao. Ako nedostaju prisutni sudionici skupa na Brijunima, onda možda nedostaju i neke rečenice, a onda su možda i neki navodi iz upravnog govora sudionika »dotjerani«.</p>
<p>Jer, ne treba zaboraviti da je još u fazi iznošenja dokaza optužbe Branislav Tapušković, »amicus curiae«, a zapravo Miloševićev odvjetnik, čitao navode iz brijunskih transkripata. I to iste one koji se danas spominju kao podloga za odluku Carle del Ponte da optužnice protiv »šestorice iz BiH« te protiv Gotovine, Markača i Čermaka pojača krimenom zločinačkog udruživanja.</p>
<p>Pravna struka smatra da će značenje te kvalifikacije kaznenog djela ratnog zločina za koji su optuženi i »šestorica«, odnosno Gotovina, Markač i Čermak, biti poznato tek onda kad se sazna koju to verziju transkripata s Brijuna ima haaška tužiteljica, odnosno kad bude u stanju ponuditi odgovor na pitanje zašto je »takav krupni dokaz« čuvala pune četiri godine. I to dokaz s kojim je pokušala utjecati u postupcima Kordić-Čerkez, odnosno Tuta i Štela, pa joj nije uspjelo.</p>
<p>Opstojnost transkripata kao dokaza za tužiteljstvo u Haagu valja promatrati i u okviru suđenja Slobodanu Miloševiću. Prođe li taj transkript protiv Miloševića kao »falši« dokaz, ruše se i tzv. hrvatske optužnice. Carla del Ponte, zapravo, protiv Ante Gotovine ima samo taj transkript kao razlog za optuženje. Svi ostali dokazi su samo varijanta tužiteljske i odvjetničke borbe za i protiv optuženika pred sudskim vijećima. Za tužiteljicu to je i te kako nezgodna pozicija, jer padne li prva sumnja u transkripte na sudu, odoše niz vodu i sve ostale optužnice.</p>
<p>No, ako se haaška verzija transkripata s Brijuna bitno razlikuje od one kojoj će »ovih dana«, prema neodređenoj najavi Stjepan Mesić skinuti oznaku državne tajne, sve spekulacije padaju u vodu. Čak i ona po kojoj, navodno, Tuđmanovu tezu o »Srbima koje treba zgaziti« valja shvatiti kao kraticu za konačni obračun »sa srpskim paravojnim i pobunjeničkim postrojbama«.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Imamo dokaze da su transkripti falsificirani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U iščekivanju da predsjednik Republike Stjepan Mesić skine oznaku tajnosti s tzv. brijunskih transkripata, u javnosti se spominju njihove četiri verzije. Istodobno, u objavljenim transkriptima se ne spominje čak pet sudionika koji su nazočili sastanku s predsjednikom Franjom Tuđmanom na Brijunima 31. srpnja 1995., a njegovu autentičnost dosad su javno osporili generali Pavao Miljavac, Vladimir Zagorac, Miroslav Tuđman, Davorin Domazet Lošo, te Mladen Markač po opunomoćeniku, odvjetniku Miroslavu Šeparoviću.</p>
<p>Situaciju u vezi s transkriptima, koji su temelj haaške optužnice protiv generala Ante Gotovine u dijelu koji govori o udruženom »zločinačkom pothvatu« Gotovine, predsjednika Tuđmana i ostalih iz vrha tadašnje vojne i političke scene Hrvatske s namjerom etničkog čišćenja Srba, komentirao je za Vjesnik odvjetnik generala Gotovine Luka Mišetić. </p>
<p>• Već je nekoliko sudionika sastanka na Brijunima ustvrdilo da je transkript falsificiran. Kakva su vaša saznanja o tome?</p>
<p>- Obrana generala Gotovine još od 2003. istražuje sve okolnosti u vezi s tim transkriptima. Sto posto sam siguran da je riječ o falsifikatu. Uostalom, prikupili smo i dokaze koji to potvrđuju. No, pravo mjesto za iznošenje takvih dokaza su pravosudne institucije Republike Hrvatske. Stoga ćemo ih predati Državnom odvjetništvu kada on to od nas zatraži.</p>
<p>• Može li prijepis razgovora uopće biti vjerodostojan dokument pred bilo kojim sudom ako ne postoji audio-zapis sastanka?</p>
<p>- Ako govorimo hipotetski, Haaški sud može utvrditi vjerodostojnost transkripta i bez audio-zapisa. I to na način da, primjerice, sudionici sastanka potvrde da tekst transkripta zaista točno prenosi ono što je rečeno na sastanku. No, u ovom konkretnom slučaju svi sudionici sastanka tvrde da je riječ o falsifikatu. Prema tome, teško se može utvrditi da je transkript autentičan bez audio-vrpce.</p>
<p>Međutim, obrana generala Gotovine ne tvrdi samo da je upitna autentičnost spomenutog transkripta, nego da je riječ o kriminalnom aktu krivotvorenja državnih dokumenata. Cilj toga je da se dođe do optužnice protiv našeg klijenta, generala Gotovine. To je, sasvim sigurno, stvar koju Državno odvjetništvo mora istraživati.</p>
<p>• Što bi za obranu generala Gotovine i ostalih pred Haaškim sudom značilo da se dokaže kako je transkript falsificiran?</p>
<p>- Transkript je temelj optužbe haaškog tužiteljstva da je postojao zločinački pothvat s namjerom protjerivanja srpskih civila iz tzv. srpske krajine. Kada bi Hrvatsko pravosuđe dokazalo da se haaška optužnica protiv generala Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača temelji na falsificiranom transkriptu, onda bi to, sasvim sigurno, obranama itekako koristilo u njihovu rušenju. Tako bi se, ujedno, i otvorio prostor za rješavanje slučaja Gotovina onako kako je to i sam general predložio prošle godine ili na neki sličan način.</p>
<p>• Inzistirate li na tome da se objavi na koji su način transkripti došli u ruke Carli del Ponte, potom Slobodanu Miloševiću, a istodobno su hrvatske vlasti uporno ponavljale da nemaju saznanja o njihovu postojanju?</p>
<p>- Inzistiram na tome da se utvrde dvije stvari. Važno je doznati kako su transkripti otišli u Haag, jer je to važno pitanje u utvrđivanju njihove vjerodostojnosti. Teško je vjerovati da bi haaško tužiteljstvo koristilo transkripte koje nisu dobili izravno iz Ureda Predsjednika ili Vladina Ureda za suradnju s Haaškim sudom. Pogotovo kada je tužiteljstvo znalo za stav Predsjednikova ureda da svi dokumenti trebaju biti dostupni haaškom tužiteljstvu.</p>
<p>Prema tome, nema potrebe da tužiteljstvo traži transkripte iz »privatnih arhiva« po Zagrebu i Hrvatskoj. Dakle, ako tužiteljstvo koristi transkripte koje nisu dobili iz institucija Republike Hrvatske, a mogli su, onda je to dobar indikator da i tužiteljstvo zna da je njihova vjerodostojnost upitna jer ne proizlazi iz državnih institucija. Drugo važno pitanje je je li netko svjesno falsificirao transkripte s namjerom da Haaški sud optuži Gotovinu.</p>
<p>Krivotvorenje transkripata bilo bi teško kazneno djelo i po hrvatskim i po haaškim zakonima. Stoga smatram da je to pitanje koje treba istraživati Državno odvjetništvo. U svoje ime mogu obećati da će svi dokazi koje smo dosad kao odvjetnici Ante Gotovine prikupili, biti dostupni Mladenu Bajiću.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tele2 ispao zbog najavljenog ulaska u fiksnu telefoniju?</p>
<p>Tvrdnja da je T-HT prijetio povlačenjem dviju milijardi kuna iz PBZ-a, koji je član Treće sreće, potpuna je besmislica, kaže Marjan Jurleka, direktor Korporativnih komunikacija T-HT-a/ U PBZ-u tvrde da je cilj takvih konstrukcija pozornost javnosti preusmjeriti s merituma stvari / Željko Lukač, direktor u Quaestus fondu, tvrdi pak da je bilo raznih pritiska na hrvatske investitore okupljene u konzorciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tvrdnja izrečena u središnjem Dnevniku HTV-a da je T-Hrvatski telekom (T-HT) prijetio povlačenjem dviju milijardi kuna iz Privredne banke Zagreb (PBZ), a koja je članica švedsko-hrvatskog konzorcija Treća sreća, potpuna je besmislica koju smo odmah demantirali, rekao je u utorak Vjesniku Marjan Jurleka, direktor Korporativnih komunikacija T-HT-a. Dodao je da T-HT nije poduzimao ništa otkad je raspisan natječaj za trećeg mobilnog operatera. Riječ je o odluci Hrvatske agencije za telekomunikacije o kvaliteti ponude Tele2 za trećeg mobilnog operatera.</p>
<p>»Dakle, na kraju nitko nije izašao iz spomenutog konzorcija. Osim toga, smatram da je ovo neizvjesno stanje loše za poslovnu politiku postojećih mobilnih operatera«, kaže Jurleka.</p>
<p>U PBZ-u također odbacuju konstrukcije o navodnim pritiscima, dodajući da je vjerojatno njezin to iznesena konstrukcija protivna zdravom razumu s vjerojatnim cilj da se pozornost preusmjeri s merituma stvari, poručuju iz Ureda Uprave za korporativne komunikacije PBZ-a-.</p>
<p>Međutim, Željko Lukač, direktor u Quaestus fondu, koji je okupio spomenuti švedsko-hrvatski konzorcij, tvrdi da je bilo raznih pritiska na hrvatske investitore okupljene u spomenutom konzorciju. Investitore se, kaže on, nastojalo uvjeriti da je njihova nazočnost u konzorciju Treća sreća samo paravan za ulazak stranog kapitala.</p>
<p>Lukač dodaje da je devet članica konzorcija (Dalekovod, Jamnica, Fima holding, Crotia osiguranje, Nexe grupa, Konstruktor, Lura, Institut građevinarstva Hrvatske i PBZ) imalo potpisan ugovor sa švedskim operaterom Tele2 o vlasničkoj strukturi u konzorciju, koji se jedini javio na spomenuti natječaj. Domaći investitori, kaže Lukač, trebali su dati 49 posto kapitala, a strani 51 posto.</p>
<p>U Quaestusu napominju kako su svjesni da je postojao i vrlo jak pritisak na pojedine članove Vijeća Agencije kako bi se diskreditirala jedina, ali i najbolja ponuda na natječaju za trećeg mobilnog operatera u Hrvatskoj, jer je Tele2, sukladno interesima hrvatskih korisnika, jamčio snižavanje postojećih cijena od 20 do 50 posto.</p>
<p>Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije odbilo je, međutim, ponudu tvrtke Tele2 za trećega koncesionara mobilne telefonije u Hrvatskoj, a prihvatilo je ponude postojećih operatera - HTmobilea i VIPneta za koncesionare treće generacije mobilne telefonije (UMTS)</p>
<p>Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Agencije, napomenuo je da Tele2 nije skupio minimalno potrebnih 400 bodova (nego 390 bodova) od 900 mogućih bodova, a kao glavne slabosti njihove ponude ocijenjeni su: nepridonošenje razvoju nacionalnog gospodarstva te nepodnošenje ponude na UMTS, dok u ostalim dijelovima ponude nisu dobili dosta bodova.</p>
<p>Neslužbeno, Tele2 za doprinos nacionalnom gospodarstvu na natječaju od Vijeća Agencije nije dobio ni jedan bod, iako je ta kategorija, uz plan gradnje mreže, nosila najviše - po 30 posto bodova.</p>
<p>Tele2 navodno nije ponudio prikladnu pokrivenost državnog teritorija svojim GSM-signalom, posebice otoka, nego samo neke specijalizirane usluge koje se mogu pružati i iznajmljivanjem postojećih mobilnih mreža. Uz to, zbog neuzimanja kombinirane koncesije (GSM/DCS 1800 i UMTS) izgubljeno je još 100 bodova. Riječ je o iznosu od 172 milijuna za koncesijsku naknadu za kombiniranu koncesiju GSM/DCS 1800 UMTS, dok ponuda samo za GSM/DCS 1800 iznosi 105 milijuna kuna.</p>
<p>Nadalje, dobro upućeni tvrde da su postojeći operateri svim raspoloživim sredstvima, iako deklarativno podržavaju njegov ulazak, pokušali barem odgoditi njegov ulazak za nekoliko mjeseci, a da je najveći »problem« bio namjera Tele2 da se, na godinu, nakon mobilnih i internetskih usluga, uključi i u fiksnu telefoniju.</p>
<p>Naime, najavljene niske cijene usluga Tele2 bile su izravan udarac postojećim operaterima koji godišnje, zahvaljujući duopolu, mjere zaradu u iznosu od zarađuju po milijardu kuna.</p>
<p>U Vijeću se nadaju da će novim natječajem, koji će biti raspisan do kraja mjeseca, Hrvatska dobiti kvalitetnog i tržišno konkurentnog trećeg operatera mobilne telefonije do sredine prosinca. No, treći operater neće proraditi prije sredine sljedeće godine. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Još jedan švedski poraz</p>
<p>Hrvatska još nije dobila trećega mobilnog operatera. Jedina pristigla ponuda, švedsko-hrvatskoga konzorcija Treća sreća, odbijena je jer joj nedostajalo navodno deset bodova. Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije ocijenilo je da ponuda švedskog telekoma Tele2 i Škegrina Quaestusa, odnosno devet velikih hrvatskih tvrtki, nedovoljno pridonosi razvoju nacionalnoga gospodarstva. Jedan od glavnih nedostataka jedine regularno pristigle ponude na međunarodno raspisani natječaj je i činjenica da Tele2 nije iskazao interes za kombiniranu koncesiju druge i treće generacije (GSM/UMTS), već samo za GSM mobilnu koncesiju (druga generacija), pa bi i proračunski prihodi bili manji od očekivanih.</p>
<p>Ova odluka koristi postojećim operaterima na hrvatskom tržištu, HT-u i VIPnetu, čiji će oligopol unatoč najavljenom novom natječaju potrajati sigurno još do proljeća 2005. No, poznato je da švedski Tele2 gotovo na svim tržištima na kojima je prisutan ulazi i u fiksnu telefoniju, pa HT-u, odnosno njegovu većinskom vlasniku Deutsche Telekomu, nije u interesu dopustiti ulazak takvog takmaca na hrvatsko tržište. Činjenica da Šveđani ne pretjeruju u investiranju, već da u što je moguće većoj mjeri koriste postojeći sustav, samo je išla u prilog protivnicima švedsko-hrvatskoga konzorcija.</p>
<p>Ovakav rasplet ipak nije bio očekivan, a kao što s pravom upozoravaju poraženi iz konzorcija Treća sreća, <FONT COLOR="#CC3300"><b>doima</b></FONT> se i vrlo dvojbenim. Šveđani, pak, nisu mogli sakriti šokiranost ishodom natječaja i stoga najavljuju da će zatražiti zaštitu Europske komisije, jer im se ovakvo što, kažu, još nigdje nije dogodilo.</p>
<p>Oni koji bolje pamte, sigurno se, međutim, sjećaju 1999. i natječaja za prodaju 35 posto dionica HT-a. Tada je švedsko-norveški konzorcij Telia/Telenor izgubio od Deutsche Telekoma pod sumnjivim okolnostima, iako je jedini podnio ponudu u roku. Ponuda DT-a stigla je naknadno i pobijedila zahvaljujući utjecaju politike. Politika je, čini se, i sada imala odlučujuću riječ i koja je odlučila pružiti još jednu priliku konzorciju Match telekom (francuski Alcatel, Ina...), čiji su predstavnici pri podnošenju ponude zakasnili desetak minuta. U razvijenim zemljama o njihovoj se ponudi ne bi više nikad raspravljalo, ali u Hrvatskoj se do javnih natječaja ionako nikada previše nije držalo. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zemlja bez iznenađenja</p>
<p>Tri hrvatska primjera - Kosor, Tele2 i Mamić - pokazuju: prvo, da u politici nema iznenađenja osobito ako se analiziraju raznoliki interesi koji ne moraju biti poznati javnosti. Drugo, da je voluntaristički odnos prema natječajima već postao tradicija, prisjetimo li se Sunčanog Hvara. Može li nečija ponuda biti kvalitetnija i jača od nečijeg interesa? I treće, da je hrvatski nogomet loša predstava u kojoj publika za svoj novac gleda kako netko s tim novcem radi unosan posao</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Hrvatska je zemlja iznenađenja. Eto, posljednjih se tjedana Andrija Hebrang u medijima spominjao kao vrlo izvjestan kandidat HDZ-a na predsjedničkim izborima. Sanader je odabrao Jadranku Kosor.</p>
<p>Švedsko-hrvatski konzorcij Tele2 je kao jedini ostao u izboru za trećeg GSM-operatera u Hrvatskoj. Hrvatska agencija za telekomunikacije je ponudu odbila. </p>
<p>I napokon, ali u ovom društvu ne i najmanje važno, Zdravko Mamić je nakon jednoglasnog preklinjanja Dinamove Uprave odustao od ostavke. Sad ima prigodu zajedno s Bandićem dovršiti grandiozan projekt maksimirskog kineskog zida, odnosno sjeverne iznajmljivačke tribine na stadionu.</p>
<p>Biranje HDZ-ova predsjedničkog kandidata proteglo se sve do dva mjeseca pred izbore. Trebalo je izabrati između dvoje zastupnika domovinske linije - Hebranga, koji se zauzima za veću afirmaciju Domovinskog rata ili, kako to sam formulira, želi »utjecati na dignitet novije hrvatske povijesti«, i Jadranke Kosor, koja se neumorno zalaže za prava hrvatskih branitelja koji su uglavnom iznijeli teret tog rata. Njoj je već prilijepljen nadimak Majke Tereze, jer se s invalidima ili braniteljima sastaje stalno, čak i subotom. </p>
<p>Uostalom, i predsjednik Mesić radi prekovremeno subotom, na kavi s građanima ili u posjetu nekom zanimljivom mjestu, u rasponu od privatne farme nojeva do ribljeg fast fooda na otoku. Mesić bez izvršnih funkcija, kojih ga je lišio još premijer Račan, zna da mu rejting ovisi o količini druženja s potencijalnim glasačima. Čim više, tim bolje. Jadranka Kosor je to shvatila još kad nije ni znala da će postati predsjednička kandidatkinja HDZ-a. Sad već ima solidnu zalihu druženja. U tome je jednaka sa sadašnjim predsjednikom.</p>
<p>Je li Hebrang uopće bio u igri ili je ispao zadnjem krugu odlučivanja u HDZ-u nepresušna je tema za hadezeologe među hrvatskim novinarima. Neki insideri, a i sâm Hebrang, tvrde da on nije ni bio ozbiljan kandidat. U tu je teoriju vrlo teško povjerovati. Drugi pak kažu da je vrlo teško podnio objavu kandidature Jadranke Kosor. Najbliže je istini varijanta prema kojoj je Sanader odabrao onog kandidata koji se u kampanji protiv Mesića neće zalijetati u diskvalifikacije protivnika (što bi s Hebrangom, zbog njegova temperamenta, bio slučaj) i čiji će eventualni poraz stranka lakše preboljeti. Stoga odabir Jadranke Kosor nije, na kraju, ni bio iznenađenje.</p>
<p>Je li poništenje natječaja za trećeg operatera iznenađenje? S obzirom na to da je Tele2 trebao dobiti posao na natječaju na kojem je većina kandidata odustala, a jedan zakasnio nekoliko minuta da preda prijavu, sve je ispalo kao Lukašenkov referendum u Bjelorusiji koji je glumio izbore. Agencija za telekomunikacije odbila je ponudu švedskog operatera Tele2 s hrvatskim lobistom Škegrom jer nije zadovoljila propisane kriterije. U ponudu je bilo uključeno i devet hrvatskih tvrtki kao argument o uključenosti hrvatskog gospodarstva. Novi natječaj je prilika da se, osim zakašnjelih Francuza, jave i druge hrvatske tvrtke koje su ispale u prvom natječaju. Možda je traženje dlake u jajetu švedskom Tele2 bio samo izgovor za davanje nove prilike domaćem kapitalu. A sigurno je i francuska diplomacija objasnila hrvatskoj kako joj se ne sviđa da se zbog uobičajenog otmjenog kašnjenja (akademska četvrt) odbija ozbiljan kandidat za posao.</p>
<p>I napokon, mnogima i najvažnije, slučaj Mamić. Tu je ponajmanje bilo tko smio biti iznenađen. Em znamo čovjeka, em znamo državu u kojoj živi i radi. Oni sportski novinari koji su bistri i nepotkupljivi odmah su najavili da će se Zdravko predomisliti kad ga se lijepo zamoli. Tako i bi. Ipak je prevelik novac u igri. Koliko još mladih nogometnih talenata čeka na klupi za rezerve da bude unovčeno? </p>
<p>Slučaj Dinamo je paradigma hrvatske privatizacije. Kao što su mnoge hrvatske tvrtke u privatizaciji završile s nulom na kontu i lovom u tajkunskom džepu, tako i Dinamo ima dobre izglede da nakon što rasproda sve što je od igrača pokupovao na hrvatskom tržištu (a pokupovao je sve donekle vrijedno) i nakon što još za siću uvali i preostale juniore, završi kao provincijski klub koji živi od iznajmljivanja sjeverne tribine.</p>
<p>Ta tri primjera pokazuju: prvo, da u politici nema iznenađenja osobito ako se analiziraju raznoliki interesi koji ne moraju biti poznati javnosti. Drugo, da je voluntaristički odnos prema natječajima već postao tradicija, prisjetimo li se Sunčanog Hvara. Može li nečija ponuda biti kvalitetnija i jača od nečijeg interesa? I treće, da je hrvatski nogomet loša predstava u kojoj publika za svoj novac gleda kako netko s tim novcem radi unosan posao.</p>
<p>Hrvatska je, ipak, zemlja bez iznenađenja.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Brijunski kamen oko vrata</p>
<p>ŽELJKO KRUŠELJ</p>
<p>Najveća afera u bivšoj federaciji bila je vezana uz tzv. Brijunski plenum na kojem je u dramatičnim okolnostima razvlašten potpredsjednik države Aleksandar Ranković, kao i čelnici obavještajnih službi. To je naglo promijenilo i odnos političkih snaga u Jugoslaviji. Izvjesno je, međutim, da je i neovisna Hrvatska dobila svoju brijunsku aferu, zasad s neizvjesnim posljedicama, a u pozadini su i razna obavještajna nadmudrivanja.</p>
<p>Riječju, brijunski transkripti iz srpnja 1995. tresu Hrvatsku. Žustro i nervozno se traže institucija ili pojedinac odgovorni za njihovo dijeljenje, od Haaga do medijskih kuća. A krivca nema. Svatko bi odgovornost za to rado čitano štivo prebacio na nekog drugog. Predsjednički dvori na Markov trg, Markov trg natrag na Pantovčak. Predsjednički dvori se zaklinju da od prosinca 2002. nemaju ništa s Tuđmanovim tonskim zapisima, a Vlada tvrdi da transkript s Brijuna nikada nije stigao do nje, pa zato i nije proslijeđen u Državni arhiv. Javnost sve zbunjeno promatra, pitajući se tko je zreo za košulju bez rukava?!</p>
<p>Ružna priča o neodgovornosti i poigravanju nacionalnim interesima ima i racionalnu stranu. Na njoj bi se mogli dobivati i gubiti izbori, ponajprije predsjednički. Samo dva mjeseca prije izbora nikome ne odgovora da bude, i to u ulozi negativca, u središtu brijunske zavrzlame, pogotovo ako se ispostavi da će ona u Haagu »pokopati« generala Markača i neke druge vojne dužnosnike. </p>
<p>Predsjednik Mesić, koji je nakon dolaska na Pantovčak gradio svoju poziciju baš na tonama transkripata koji su na razne načine kompromitirali prethodnu vlast, sad je u teškoj poziciji. Gruda snijega koju je neoprezno bacio pretvara se u lavinu koja bi i njega mogla progutati. Povezivanje Mesićeva imena s razotkrivanjem brijunskog dogovora o otpočinjanju vojne operacije »Oluja«, na što je većina građana osjetljiva, težak je moralni udarac. Predsjednik je odviše iskusan da ne bi znao što takav kamen oko vrata znači u kampanji. S druge strane, eventualna odgovornost Vlade za neprincipijelno trgovanje brijunskim zapisima, odnosno davanje netočnih informacija, može sasjeći predsjedničke ambicije Jadranke Kosor, a potporu koju joj nude premijer i ministri učiniti bespredmetnom. Sve to govori da će se lanac optuživanja nastaviti, zacijelo i zaoštravati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Slovenski strah od arbitraže</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Dvojbe više nema. Hrvatska se odlučila za međunarodnu arbitražu za rješavanje graničnog spora sa Slovenijom. Prijedlog je, uz džentlmenski dodatak da Slovenija sama bira instituciju, upućen i susjedima, a s njim je upoznata i međunarodna zajednica. Začudo, inicijativa koja je došla nakon dugogodišnjih hrvatskih pokušaja da se spor riješi bilateralno u Sloveniji je dočekana s različitim nabojima i raspoloženjima. Dok Janez Janša izjavljuje da se Slovenija ne mora bojati arbitraže, mediji na sva zvona konstatiraju da je ona Sloveniji nametnuta i poručuju Hrvatskoj da se »prijateljstvo ne kupuje teritorijem«. Slovenija se uporno, tko zna koji put, vraća na nepotpisani sporazum Drnovšeka i Račana koji Sabor nikad nije ratificirao, a Hrvatska ga ne prihvaća. Žužul dobro primjećuje: čemu uopće za to trošiti vrijeme i energiju. </p>
<p>Zašto su Slovenci skeptični prema međunarodnoj arbitraži? Potpuno je jasno da bi Europa pozdravila sporazum koji bi postigle dvije države, ali je, sada, isto tako jasno da su šanse za to sve manje. Uporno slovensko inzistiranje na sporazumu Drnovšek - Račan ne daje niti će ikada dati šansu za bilateralni dogovor i međunarodna arbitraža ostaje jedino pravo, efikasno i brzo rješenje. Možda i - najbolje.</p>
<p>Strani eksperti sigurno neće navijati za bilo koju stranu. Slovenci se možda boje da njihovi maksimalistički zahtjevi neće biti prepoznati kroz međunarodnu arbitražu, ali to nije više hrvatski problem. Očito je i da se slovenski strah ili skepsa prema arbitraži uvijek javljaju u trenutku kada Hrvatska odlučno spomene tu mogućnost. Slovenci predobro znaju što je pravna procedura i jasno im je da nepotpisani dokument, koji parlament nije usvojio, ne može biti osnova ni za arbitražu niti za bilateralne razgovore. To je samo jedan tanki adut koji se izvlači za domaću javnost i priželjkuje status quo koji, čini se, Slovencima odgovara. Arbitraže se nitko ne mora bojati. Netko će možda nešto »izgubiti«, drugi »dobiti«, ali će granični problem biti riješen. U Europi bez granica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Obračun nasilnika i antidemokrata s Preporodom</p>
<p>Unatoč deklarativnu zauzimanju za suradnju školskih sindikata predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola i učeničkih domova Andrija Puljević nikako se nije mogao pomiriti s činjenicom da u Pregovaračkom odboru sudjelujem u ime Sindikata Preporod. Od početka je bilo vidljivo da mu je cilj bio isprovocirati me kako bih napustio Pregovarački odbor</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ </p>
<p>Pregovori za kolektivni ugovor u srednjoškolskim ustanovama su mi definitivno uklonili svaku iluziju da Nezavisni sindikat srednjih škola i učeničkih domova, odnosno njegov predsjednik Andrija Puljević rade u interesu članstva i ostalih zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama. Puljević je pregovore do kraja instrumentalizirao u svrhu obračuna sa mnom i Sindikatom Preporod. </p>
<p>Unatoč deklarativnu zauzimanju za suradnju školskih sindikata predsjednik Nezavisnog sindikata nikako se nije mogao pomiriti s činjenicom da u Pregovaračkom odboru sudjelujem u ime Sindikata Preporod. Od početka je bilo vidljivo da mu je cilj bio isprovocirati me kako bih napustio Pregovarački odbor. Shvativši što želi rekao sam mu da to neće postići i da ću jobovskom strpljivošću ostati u pregovorima. </p>
<p>Već na prvom sastanku u travnju mjesecu Puljević kao domaćin nije dopustio da budem na zajedničkoj konferenciji za novinare kojom je obilježeno potpisivanje Protokola o pregovorima, a nakon toga u srpnju nije prihvatio da zajedno u Ministarstvu potpišemo Aneks kolektivnog ugovora. To u sindikalnom smislu zbog članstva nije dobro. </p>
<p>Od početka je Puljević svoju pregovaračku aktivnost usmjerio na opstrukciju moga sudjelovanja u pregovorima tako da nijedan moj prijedlog nije bio prihvaćen. Arogantno i bahato koristio je glasačku većinu predstavnika svoga sindikata. Predstavnici Vladina pregovaračkog odbora samo su nas s nevjericom gledali. Vrhunac Puljevićeva nasilništva i primitivizma dogodio se 20. rujna kad mi je zabranio govoriti. </p>
<p>Nakon moga javljanja za riječ većina u Pregovaračkom odboru sindikata, prema Puljevićevu nalogu, glasala je protiv, odnosno nije mi dopustila govoriti. Nije mu ni to bilo dovoljno pa je u nazočnosti članova Pregovaračkog odbora sindikata i pravnika sindikata zaprijetio da će me udariti ako nastavim iznositi javno stavove koji nisu komplementarni s njegovim. Tog trenutka sam s nevjericom pomislio je li moguće da smo došli do toga da mi i fizički prijeti? </p>
<p>Zapanjujuća je njegova izjava 15. listopada pred predstavnicima Vladina Pregovaračkog odbora da nijedan prijedlog Preporoda neće biti prihvaćen ma kakav on bio. Na pregovorima smo od Puljevića morali slušati svašta, primjerice o njegovoj babi Klari, kaf(v)ani Ludnica u kojoj se svira folk-muzika, o tome kako on zapravo materijalno gubi što je predsjednik sindikata jer bi godišnju plaću koju ima u sindikatu zaradio za četiri mjeseca itd. </p>
<p>Puljević nije bio arogantan samo prema meni nego i prema svojim članovima ako su mislili drukčije od njega. </p>
<p>Nezaboravna je scena kad je jedan njihov predstavnik (Radić) nešto predložio, a Puljeviću to bilo neprihvatljivo i tražio je glasanje o Radićevu prijedlogu. Ništa to ne bi bilo čudno da protiv svoga prijedloga nije digao ruku i sam Radić. Nijedna prosvjetna vlast Radića nije tako ponizila kao tog trenutka njegov predsjednik. </p>
<p>Sramota je za članstvo Nezavisnog sindikata srednjih škola što ih predstavlja nasilnik i antidemokrat. Dok je tako nema boljitka za srednjoškolske profesore. O svemu sam šutio mjesecima jer sam smatrao da nije dobro o tome govoriti da ne bih štetio pregovorima, ali nakon svega mislim da više nama potrebe skrivati Puljevićevo ponašanje. </p>
<p>Sve bi to još i bilo podnošljivo da se Andrija Puljević ne zauzima za pojedina rješenja koja će ući u kolektivni ugovor, a koja su izvan svakog zdravog razuma. Tako traži da radnik dobije otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem ako zaposlenik zloporabi položaj ili prekorači ovlasti (vrlo rastezljiva definicija koju neki ravnatelji mogu zloporabiti), ili otkaz zbog znatnije štete (što je to znatnija šteta, netko može reći da je to i deset kuna), ili otkaz zbog nepropisnoga i neprofesionalnog odnosa prema zaposlenicima ili njihova šikaniranja (također rastezljiva definicija koju ravnatelji mogu zloporabiti) ili nedopuštena korištenja sredstvima srednjoškolskih ustanova. </p>
<p>Sindikat Preporod je bio protiv kakvih odredbi, pa čak i predstavnici Vladina Pregovaračkog odbora, ali Andrija Puljević ustraje na unošenju navedenih odredbu iz njemu samo znanih razloga. Možda zato što je Preporod bio protiv tih odredbi?</p>
<p>Andrija Puljević se također zauzima da se kao obvezan posao srednjoškolskog profesora, među ostalim, bude primjerice vođenje učenika osmišljenom interdisciplinarnom povezivanju tih znanja radi stjecanja cjelovite slike svijeta (što je to?), ili osposobljavanje učenika za samostalno učenje i mišljenje (to se podrazumijeva, ali što ako to profesor s nekim učenikom ne postigne, a nije profesorova krivnja?), ili razvijanje intelektualne i emotivne učenikove osobnosti (ako profesor nije uspio, hoće li zbog toga odgovarati poslodavcu?).</p>
<p>Sve te odredbe su nepotrebne u kolektivnom ugovoru jer ih mogu poneki ravnatelji zlorabiti i nelogično je da se za takvo nešto zauzima sindikat. Preporod je bio protiv unošenja tako opasnih odredbi koje bi se mogle zlorabiti, a za te odredbe nisu ni u ovom slučaju bili ni predstavnici Vladina Pregovaračkog odbora. </p>
<p>Dakle, na strani zaposlenika više su predstavnici poslodavaca od predstavnika Nezavisnog sindikata. Kako spriječiti da se takav kolektivni ugovor prihvati? </p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatskoga školskoga sindikata Preporod.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Međusobni dijalog pretvoren u dijalošku batinu</p>
<p>Mi odlučno kročimo prema zacrtanom cilju pa makar na nj stigli očerupani do gola. Dakako da ni Slovenci s nama neće ostati kratkih rukava. Oni su svjesni s kim imaju posla pa zato i nastupaju kao svjetska velesila</p>
<p>MARKO BUŠIĆ</p>
<p>Europska unija preporučuje državama da svoje bilateralne probleme rješavaju u europskom duhu, u međusobnom dijalogu. I visoki predstavnik Europske unije Javier Solana poručio je ovih dana i slovenskim i hrvatskim političarima da je međusobni dijalog pravi instrument za rješavanje svih bilateralnih pitanja.</p>
<p>Međutim, neprestanim isticanjem međusobnoga dijaloga kao uljudbene forme za rješavanje bilateralnih pitanja i relativiziranjem ili zapostavljanjem norma međunarodnoga prava Europska unija, hoćeš-nećeš, potiče egoizam i samovolju svojih članica. Naime, one se koriste međusobnim dijalogom kao instrumentom za grube nasrtaje na prava i dobra onih zemalja koje teže za članstvom u Europskoj uniji.</p>
<p>Nema ravnopravnoga dijaloga kad jedna država diktira drugoj neopravdane zahtjeve a ta se druga izvrgava šteti, bilo da ih prihvati, bilo da ih odbije. Ako ih prihvati, oštećuje svoje interese i zatire vlastita suverena prava; ako ih odbije, izvrgava se prijetnjama i neželjenim posljedicama. Nije sve europski što dolazi iz Europe.</p>
<p>I Sloveniji i Italiji međusobni je dijalog s nama dar s neba, prava prigoda za ostvarivanje nekih svojih potraživanja koja su inače, sa stajališta međunarodnoga prava, bez ikakve osnove. Ali Unija ne preferira da se bilateralni državni problemi rješavaju putem suda i pravne utemeljenosti, nego zagovara međusobni dijalog u kojem njene članice ucjenama pokušava zadovoljiti svoje neopravdane zahtjeve.</p>
<p>Međusobni se dijalog pretvorio u dijalošku batinu kojom nadmoćnija strana kroti drugu i nameće joj svoju volju kao zakon. Norme međunarodnoga prava trebale bi, ipak, i za Uniju imati prioritet i vrijediti više od samovolje njezinih članica. Zar svaki naš korak koji nas približava članstvu i EU mora biti uvjetovan ispunjavanjem nečijega diktata? Politika koja svoje proboje u europskounijske strukture vlasti plaća rasprodajom nacionalnih interesa ne može se smatrati ni uspješnom ni domoljubnom.</p>
<p>Apsurdno je da se samoodricanje od vlastitih nacionalnih prava i samoograničenje u njihovu provođenju pravda nužnošću međusobnoga dijaloga. Državna se politika ne bi smjela povoditi za prosudbama skupine novinara koji promiču interese stranih zemalja, jer hrvatsku državu nikad nisu željeli, a ni danas joj ne žele ništa dobro.</p>
<p>Pogrješno je shvaćanje da je naš što skoriji ulazak u Europsku uniju samo u našem interesu; on je isto tako i u Unijinu interesu. Zato se na tom putu ne smijemo sluganski podčinjavati ničijim neopravdanim zahtjevima, pa i uz rizik da on bude usporen. Politika koja više vodi računa o mišljenju inozemnih čimbenika nego o mišljenju vlastitoga naroda lako dospije na sklizak teren pa se prije ili kasnije spotakne.</p>
<p>Odlučno kročimo prema zacrtanom cilju pa makar na nj stigli očerupani do gola. Dakako da ni Slovenci s nama neće ostati kratkih rukava. Oni su svjesni s kim imaju posla pa zato i nastupaju kao svjetska velesila. Usto, njihova se agresivnost i provokacije mogu razumjeti samo uz pretpostavku da ih u svemu tome podupiru institucije vlasti u Bruxellesu. Iz toga su aspekta jedino shvatljive i Solanine riječi da se hrvatsko-slovenski problemi moraju riješiti u duhu dijaloga i dobre volje, iako je svakomu vidljivo da se toliko oprečna stajališta stranaka objektivno i pravedno mogu riješiti samo sudskim putem. No unatoč pravnoj neutemeljenosti slovenskih zahtjeva i unatoč nizu nepodopština koje su nam Slovenci učinili, naši će im mekušci, pod EU-ovom batinom, vjerojatno ispuniti svaku želju.</p>
<p>Naša politika nikako da se osovi na vlastite noge i ostaje talac povijesti, jer smo navikli tuđincu kmetski bespogovorno plaćati danak i podanički mirno čekati nove naloge svjetskih gospodara.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Tojčić protiv oporbe u nadzornim odborima </p>
<p>Prežigalo: Pričekat ćemo ako se članovi HNS-a predomisle / »Vidjet ćemo hoće li NO-i biti konstituirani«, kaže Tojčić koji smatra da oporba ne bi trebala sudjelovati u radu nadzornih odbora i upravljanju gradskim poduzećima</p>
<p>Gradska trgovačka društva dobila su upute da formiraju nadzorne odbore i izaberu predsjednike i zamjenike kako bi ih se moglo registrirati pri Trgovačkom sudu, i to bez HNS-ovih članova. »Ako HNS u međuvremenu, ili ovih dana predloži svoje kandidate, ponovno ćemo održati Skupštinu trgovačkih društava kako bismo i njih uključili u rad NO-a«, izjavio je u utorak nakon sjednica Skupštine u trgovačkim društvima njezin predsjednik Ladislav Prežigalo. </p>
<p>Klubovima zastupnika dan je još prijedlog da zajedno sjednu i prema sadašnjoj zastupljenosti u Gradskoj skupštini naprave preraspodjelu svojih predstavnika u nadzornim odborima. U posljednja tri mjeseca, koliko trgovačka društva već rade bez nadzornih odbora, broj klubova zastupnika Gradske skupštine povećao se sa sedam na devet. Radi se o SIN-u Nenada Ivankovića i Klubu nezavisnih Zdravka Tomca, koje također kao oporbu po Prežigalovom mišljenju treba uključiti u rad NO-a.</p>
<p>Na pitanje hoće li novi odbori biti legalni zbog neodgovarajućeg broja članova budući da nedostaju HNS-ovci, Prežigalo je odgovorio kako nigdje u zakonu ne piše da svi članovi, (u ovom slučaju njih sedam) moraju biti izabrani istovremeno. Dodao je kako nitko nije »ubačen« na mjesto HNS-ovaca, te da će se čim oni predlože svoje članove izmijeniti sastavi odbora. Odluku je obrazložio željom da se do kraja godine sastave poslovni planovi za 2005., što se bez NO-a ne može. Nakon Prežigala novinarima se na zasebno obratio dogradonačelnik za gospodarstvo Stipe Tojčić (HNS). »Vidjet ćemo hoće li NO-i biti konstituirani«, kaže Tojčić koji smatra da oporba ne bi trebala dobiti mjesta u NO-ima i sudjelovati u upravljanju gradskim poduzećima. Stipe Tojčić je upozorio kako je na sjednicama 29. srpnja kada se odlučivalo o razrješenju starih i izboru novih članova u nadzorne odbore napravljen »niz proceduralnih i suštinskih pogreški« o čemu je pismeno izvijestio Ladislava Prežigala, te sada čeka njegovo očitovanje. Istaknuo je kako je Izjavama trgovačkih društava propisano da se NO-i sastoje od sedam članova, pa je ustvrdio da se NO-i bez sedam članova neće ni moći konstituirati kao ni upisati u trgovački registar. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kupanje u »Dijani« za 23 kune </p>
<p>Na Inicijativu gradonačelnice Vlaste Pavić u utorak je nakon tri mjeseca ponovno otvoreno najstarije gradsko kupalište »Dijana« u Ilici 8. Iako se nalazi u samom centru grada teško ga je pronaći, a razlog tome je slaba reklama koje nema od ulaza u prolaz, pa do samih vrata kupališta. Uz to, u utorak, u vrijeme našeg posjeta nismo primijetili ni jednog korisnika. Unatoč tome, neke je gradonačelničin potez razveselio...</p>
<p>»Raduje me ponovno otvaranje kupališta jer iako ne donosi profit ono je potrebno građanima«, rekla nam je Marijana koja radi u kupalištu. Ona kaže kako kupalište mjesečno posjeti oko 60 ljudi, a to su građani siromašnijeg imovinskog stanja, beskućnici i turisti avanturisti koji su na proputovanju kroz metropolu. Iako su nekada u sklopu kupališta postojali razni sadržaji poput saune, parnih kupelji, bazena za fizioterapiju, danas su u funkciji samo kabine s tuševima čije korištenje stoji 15 kuna plus pet kuna za ručnik i tri za sušilo.</p>
<p> Inače samo kupalište je čisto, ali tuševi i kade su u lošem stanju jer dugo nisu renovirani. »Kompletno kupalište potrebno je renovirati. Sadašnje stanje je nerentabilno jer vodu za tuširanje zagrijavaju parni kotlovi koji troše mnogo energije, a mjesečna zarada od oko 700 kuna ne može pokriti te troškove«, rekla nam je Renata Maračić glasnogovornica Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva (GSKG) koje je zaduženo za održavanje objekta. Prema planovima GSKG, »Dijanu« čeka ljepša budućnost jer bi se kupalište i cijeli prolaz trebali temeljito obnoviti. Predlaže se tako otvaranje fitness centra sa saunom u prizemlju prolaza, dok bi prostrani tavan bio prenamijenjen u poslovne prostore. Međutim, dok se ti planovi ne ostvare građanima ne preostaje drugo nego da koriste kupalište ovakvo kakvo jest. Gradsko kupalište »Dijana« otvoreno je od utorka do petka od 12 do 19, a subotom od 9 do 14 sati, dok je u nedjelju i ponedjeljak zatvoreno.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ministar Žužul o Hrvatskoj i UN-u na Pravnom fakultetu</p>
<p>Od nedjelje 17. do utorka, 26. listopada, u Zagrebu traju Otvoreni dani UN-a, za to vrijeme na više gradskih adresa održat će se predavanja i organizirati projekcije filmova. </p>
<p>U srijedu u 12 sati, na Pravnom fakultetu održat će se predavanje »Hrvatska i UN«, predavač je ministar vanjskih poslova RH Miomir Žužul.</p>
<p> Istoga dana u 16 sati na Ekonomskom fakultetu predavanje će održati i Athanasios Vamvakidis, stalni predstavnik misije MMF-a. U četvrtak u 18 sati u prostorijama knjižnice Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, održat će se prezentacija projekta »Coast« o očuvanju bioraznolikosti u Dalmaciji.</p>
<p>Posljednjeg dana Otvorenih dana UN-a, u utorak 26. listopada, na Ekonomskom fakultetu bit će predstavljena studija Svjetske banke pod nazivom Gospodarski memorandum za Hrvatsku -strategija za gospodarski rast kroz EU integracije. Početak je u 12 sati. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja prijavilo Zaprešić i Goricu</p>
<p>Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdilo je u ponedjeljak da su Zaprešić i Velika Gorica bez javnog natječaja sklopili ugovore s tvrtkom Europlakat-Proreklam d.o.o., zbog čega će ih prijaviti Središnjem državnom uredu za upravu, nadležnom za nadzor zakonitosti rada jedinica lokalne samouprave.</p>
<p>Prema riječima tajnika Poglavarstva Velike Gorice Mladena Crnkovića, riječ je ugovoru kojeg je 1997., na rok od 15 godina, sklopio bivši gradonačelnik Milan Krilić. Ugovor je potpisan za postavljanje nadstrešnica na autobusnim stajalištima, samostojećih vitrina za prezentaciju informativnih plakata i slično.</p>
<p> Zbog toga Grad, rekao je Crnković, danas ima velikih problema.</p>
<p>Gradove i tvrtku, Agenciji je tužila tvrtka Metropolis d.o.o. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagrebu i Županiji 17 vozila hitne pomoći</p>
<p>Do kraja godine sve županije izuzev Međimurske, dobit će ukupno 76 novih vozila hitne medicinske pomoći, od čega će njih 17 biti dostavljeno domovima zdravlja u Zagrebu, odnosno Zagrebačkoj županiji, najavio je u razgovoru za Vjesnik, Vladimir Gajnik, predsjednik Vladinog povjerenstva za nabavku novih vozila. Međimurska županija nije, naime, prijavila potrebu za novim vozilima.</p>
<p>Kako je objasnio Gajnik, inače pročelnik Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb u Zagrebačkoj županiji, ovom jedinstvenom nabavom uštedilo se šest milijuna kuna. Slična je povjerenstva Vlada imenovala i za nabavke druge medicinske opreme no, ona još nisu obavila posao do kraja jer je teško uskladiti zahtjeve na terenu, provesti natječaje i riješiti žalbe ponuditelja kojih uvijek ima.</p>
<p>»U svakom slučaju, ova ušteda pokazala je da je Vlada donijela dobru odluku i sad se vidi da su uštede moguće i pri drugim nabavkama. Vozni park po domovima zdravlja dosta je šarolik, a mi smo ga ovom nabavkom pokušali standardizirati. Sva su, naime, vozila nabavljena od Citroena«, rekao je Gajnik.</p>
<p>Mimo ovog natječaja, Zagrebačka županija vlastitim sredstvima nabavlja još tri vozila za domove zdravlja u Dugom Selu, Ivanić Gradu i Samoboru. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Austrijanac Felix bacio se u 200 metara duboku velebitsku jamu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Austrijski avanturist i base-jump padobranac Felix Baumgartner (35) skočio je u ponedjeljak u 200 metara duboku jamu Mamet u Parku prirode Velebit. Skok je trajao samo 7,2 sekunde, a zbog konfiguracije jame bio mu je jedan od najzahtjevnijih, iako je Felix u karijeri skočio i s Petronas Towera, najvišeg nebodera u Maleziji, s Isusove statue u Rio de Janeiru te prvi preletio kanal La Manche s posebno dizajniranim krilima.</p>
<p>Dotaknuvši neozlijeđen dno jame osvijetljeno bakljama, sreći i zadovoljstvu nije bilo kraja. No, u tom je zanosu zaboravio signalizirati članovima svoga tima da je sve u redu, pa je na vrhu njih četrdesetak provelo nekoliko sekundi u jezivoj tišini.</p>
<p>»Sve je u koncentraciji i tajmingu« rekao je Baumgartner, svjestan da mu je taj skok mogao biti i zadnji. »Jama je jednostavno sve ono što ne želite. Duboka crna rupa s izrazito stubastim i grubim područjem za slijetanje«. Skok je rezultat višemjesečnih priprema i skokova s balona, a laserski izmjer jame omogućio mu je trening u uvjetima kakvi su ga očekivali i u jami.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Zabranjena ljubav« kreće 25. listopada na RTL-u</p>
<p>RTL će svoju seriju prikazivati u najnezahvalnijem mogućem terminu, svakog dana od 19.45, što joj već u početku umanjuje šanse za uspjeh </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pojavom novih televizija i predstavljanjem njihovih jesenskih shema postalo je jasno da će se u Hrvatskoj voditi dosad neviđena bitka za gledatelje. Stoga se sasvim logičnim čini da će u takvu odnosu snaga (tri velike televizije i nekoliko lokalnih) najbolje proći gledatelji s obzirom na to da bi televizijska ponuda trebala biti bolja nego ikad. </p>
<p>Zna se jako dobro da su sapunice jedno od najjačih oružja u borbi za gledatelje, pa nakon što je HTV razmjerno uspješno krenuo s hrvatskom sapunicom meksičkog naziva i ugođaja »Villa Maria«, te uoči »Naše male klinike« i »Crne kronike« na Novoj tv, konkurentni RTL 25. listopada kreće sa svojim projektom »Zabranjena ljubav«.</p>
<p>Iako je na RTL-u nazivaju hrvatskom sapunicom, riječ je o projektu koji nastaje u produkciji slovenske kuće VPK i najvećeg europskog privatnog producenta FreemantleMedia, pa se »Zabranjena ljubav« tek uvjetno, zbog hrvatskih glumaca i hrvatskog jezika, može smatrati domaćom sapunicom. Riječ je o licencnom projektu koji se već godinama uspješno prikazuje u drugim europskim zemljama poput Njemačke, Grčke ili Mađarske, u kojoj je bila gledanija i od već tradicionalno najgledanije središnje informativne emisije.</p>
<p>Sapunica čije snimanje traje već nekoliko mjeseci, medijsku je buru izazvala odlukom čelnika da glavne uloge dodjele mahom nepoznatim glumcima, što su neki mediji proglasili početnom pogreškom, napominjući da »Villa Maria« ima brojne zvijezde koje bi trebale osigurati gledanost. No objašnjenje odgovornih za »Zabranjenu ljubav« bilo je da sami žele stvarati svoje zvijezde. </p>
<p>Iako su im to zamjerili i brojni profesionalni glumci, buneći se da im manekeni i anonimusi uzimaju kruh, čini se da bi se baš ta odluka mogla pokazati najvećim dobitkom serije. Naime, nakon internih projekcija unutar RTL-a i unutar producentske kuće VPK, većina gledatelja izrazila je zadovoljstvo sjajnim nastupima upravo mlade i nepoznate glumačke ekipe.</p>
<p>Dok »Villa Maria« gledatelje iritira drvenom i kazališnom glumom iskusnih profesionalaca, »Zabranjena ljubav« mogla bi osvojiti spontanošću i mladošću, uz nastup tek nekoliko poznatijih imena poput Sanje Vejnović, Dražena Mikulića, Nade Rocco, Vanje Matujec ili Marine Nemet. </p>
<p>Najveći plus »Ville Marije« sigurno je odličan poslovni njuh Tončija Huljića koji stoji iza projekta što ga je prodao svim republikama bivše Jugoslavije, osim Sloveniji. Seriju, međutim, režira meksička redateljica koja ne razumije ni riječ hrvatskog jezika, a glumci glume uz pomoć slušalica pa se ne treba čuditi da je svaka epizoda prepuna kojekakvih gafova i lapsusa koji se nisu smjeli naći u završnoj verziji. </p>
<p>Na »Zabranjenoj ljubavi« pak rade Milivoj Puhlovski, poznat po »Smogovcima«, Biljana Čakić Veselić, autorica odličnog dokumentarca »Dečko kojem se žurilo«, Tomaž Lehpamer, direktor Tanovićeva filma »Ničija zemlja«, nagrađenog Oscarom, i brojni drugi čije bi sudjelovanje na projektu samo po sebi trebalo biti zalog kvalitete. Pridodate li svemu tome i to da je u produkciju »Zabranjene ljubavi« uložen dvostruko veći iznos nego u »Villu Mariju«, čini se da RTL ima jači adut u rukavu.</p>
<p>No RTL će svoju seriju prikazivati u najnezahvalnijem mogućem terminu, svakog dana od 19.45, što joj već u početku umanjuje šanse za uspjeh, iako su na RTL-u rekli kako se nadaju da bi serija mogla postići uspjeh kao i u Mađarskoj.</p>
<p>»U početku se razmišljalo o nekom drugom terminu, prije 'Exkluziva', ali odlučeno je ovako. No to dovoljno govori o našoj samouvjerenosti i kvaliteti projekta«, rekla je Maša Miščević, press agentica serije.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hellomagazine.com prati Ivaniševićevu »karijeru čistača ulica«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bivši wimbledonski pobjednik Goran Ivanišević, koji se nedavno povukao iz profesionalnog tenisa, pronašao je novo zanimanje. Stanovnici u njegovoj državi Hrvatskoj bili su iznenađeni kada su nedavno vidjeli naočita čovjeka atletske građe kako mete zagrebačke ulice...</p>
<p>Članak koji počinje tim rečenicama objavljen je u utorak na internetskoj stranici veoma čitanog britanskog tjednika Hello!, www.hellomagazine.com. Uz članak je objavljena i fotografija najtrofejnijeg hrvatskog tenisača, koji je proteklog vikenda osvojio i prvi seniorski turnir, i to u uniformi čistača. U njegovu je društvu, dakako, začetnik cijele ideje – Robert Knjaz.</p>
<p>Ali Goranu, koji je tijekom karijere osvojio više od 11 milijuna funti, nisu došla posebno teška vremena, piše dalje u tekstu. Taj je 33-godišnjak zapravo sudjelovao u televizijskom reality showu »Mjenjačnica«. I premda je naviknut uživati u životu, morao se probuditi u 5.30 ujutro, primiti se metle i početi s novim poslom.</p>
<p>»Umorio sam se, no barem sam dokazao da bih mogao raditi posao uličnog čistača«, prenijela je internetska stranica i Ivaniševićevu izjavu. </p>
<p>U članku je također objavljeno da Ivaniševiću rano buđenje nije teško palo s obzirom na to da je u proteklih 18 mjeseci, nakon rođenja kćeri Amer Marije, mnoge noći probdio.</p>
<p>»Ona uopće ne spava. Čini se da se noću pretvara u vampira. Svake se noći probudi pet do deset puta, stalno nešto traži, pjeva ili nas pak zove. Probudi li se samo pet puta tijekom noći, osjećam se kao da sam dobio na lutriji«, otkrio je Goran.</p>
<p>Nas je pak zanimalo odakle novinarima tjednika Hello! vijest o Ivaniševiću i Knjazu. Kako nam urednici njihove internetske stranice nisu poslali odgovor, isto smo pitanje poslali i voditelju korporativnih komunikacija RTL Televizije Drenislavu Žekiću. </p>
<p>»Čuo sam se s Robertom Knjazom i pitao ga zna li odakle magazinu Hello! fotografija na kojoj su on i Ivanišević, no on je i sam iznenađen time i kaže da im on nije dao«, kaže Žekić.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sastav Ramirez proslavio ulazak u profesionalce</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U ponedjeljak je zagrebački sastav Ramirez i službenim predstavljanjem svog istoimenog albuma u knjižari »Profil« proslavio prelazak iz skupine demo-bendova u profesionalce. Tako su Ozren, Aljoša, Goran i Saša, kako su izjavili pred velikim brojem svojih prijatelja i poklonika, na sebe preuzeli mnogo veće obveze nego što su ih imali kao demo-bend, ali se istodobno osjećaju sigurnije jer napokon netko (diskografska kuća Menart) stoji iza njih.</p>
<p>»Ramirez« je prvi, stilski neujednačen album, nastao nakon četiri godine postojanja te skupine. Prema riječima tekstopisca Aljoše Šerića, i u dvanaest se pjesama u urbanom brit-pop zvuku (od kojih su se već mogle čuti »Iste cipele« i »Sve je O.K.«), već može naslutiti kakav će zvuk sastav njegovati. </p>
<p>Naime, sva su četiri člana kojima je glazba zasad bila samo hobi – Ozren je ekonomist, Aljoša odvjetnik, Saša web-dizajner, a Goran honorarac – sklona istim glazbenim uzorima: skupinama Coldplay, Radiohead, U2, ili domaćim Pipsima, Svadbasima, Djeci… U to su se mogli uvjeriti i svi koji su bili na druženju, kada su predstavljeni i videospotovi Gorana Kulenovića za »Sve je O.K.« i »Iste cipele«.</p>
<p>»Dobili smo i jednog novog člana koji će nam pomoći na svirkama uživo. To je jedan pristojan laptop. Ako ne bude dobar, lako ga možemo najuriti. Stoga se ne može nešto previše buniti«, rekao je Aljoša na predstavljanju koje je trajalo gotovo sat vremena.</p>
<p>Sljedeći će se nastup skupine neobična imena Ramirez (bez nekog posebnog značenja, čisto slučajno odabrano) biti u četvrtak u zabavnoj emisiji Joška Lokasa, u kojoj će taj mladi rock sastav biti poseban glazbeni gost. Još će jedanput, ovoga puta široj publici, predstaviti album koji osim dvanaest pjesama sadrži i multimedijalni materijal: dva spota, priču o bendu i razgovore sa svakim članom skupine.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Željka Ogresta i Dubravko Merlić predstavili »Piramidu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prva emisija iz jesenske sheme HTV-ova Zabavnog programa – »Piramida« – predstavljena je u utorak. Ta razgovorna emisija s natjecateljskom strukturom koju vodi Željka Ogresta zajednički je proizvod Dubravka Merlića i njegove Castor Multimedije te HTV-a. Voditeljica će u svakoj emisiji ugostiti tri javne osobe, koje će razgovarati o pet događaja iz proteklog tjedna. Gledatelji će, pak, telefonskim glasovanjem tijekom emisije odlučiti o pobjedniku koji prelazi na sljedeću razinu Piramide.</p>
<p>Prva emisija kreće 31. listopada, a prikazivat će se svake nedjelje u 18.15 na Prvom programu HTV-a. Urednička ekipa otkrila je i troje gostiju iz prve Piramide: operetna diva Sandra Bagarić, sociolog Aleksandar Štulhofer i ministar prosvjete i sporta Dragan Primorac. </p>
<p>Taj će se projekt snimati u najvećem novom, tehnički vrhunski opremljenom HTV-ovu studiju. Emisije imaju tri razine u kojima se bira pobjednik, a pobjednici svih razina sudjeluju u završnoj »Super piramidi«.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dodjelom nagrada najboljim glumcima završen Hollywoodski filmski festival</p>
<p>HOLLYWOOD</p>
<p> – Iako Hollywoodski filmski festival nema ugled poput nekih drugih srodnih i razvikanih festivala, jasno je da svoju popularnost najviše duguje zbog toga što je riječ o festivalu koji iz lokalpatriotskih razloga redovito posjećuju brojne filmske zvijezde. Ovogodišnji festival trajao je od 12. do 18. listopada, a zatvoren je svečanim prikazivanjem novog filma Johna Travolte »A Love Song for Bobby Long«, nakon čega su na red došle i dodjele nagrada.</p>
<p>Tako je slavni australski glumac i redatelj Mel Gibson proglašen producentom godine zahvaljujući megauspjehu filma »Pasija«. Gibson je u taj kontroverzni film uložio tridesetak milijuna vlastitih dolara, jer studio baš i nije vjerovao u uspjeh filma snimljenog u cijelosti na aramejskom jeziku, a postao je jedan od najisplativijih ovogodišnjih filmova, što je Gibsonu, osim novca, donijelo i zadovoljštinu u obliku nagrade za najproducenta.</p>
<p>Leonardo DiCaprio je proglašen najboljim glumcem, a najboljom glumicom Annette Bening, supruga Warrena Beattyja . DiCaprio je ujedno predstavio i novi projekt »Aviator«, biografsku priču Martina Scorseseja o životu Howarda Hughesa. Tamnoputi glumac Jamie Foxx, čije pokušaje da zaustavi ubojicu Toma Cruisea u »Collateralu« upravo prati domaća kinopublika, otišao je kući s nagradom za najveću mušku nadu, a festival je iskoristio da predstavi svoj novi film u kojem tumači legendarnog glazbenika Raya Charlesa.</p>
<p>Naslov najveće ženske nade otišla je u ruke mlade britanske zvijezde Keire Knightley. Ona je karijeru započela kao dvojnica Natalie Portman u Lucasovoj »Fantomskoj prijetnji«, a u međuvremenu je nanizala nastupe u hitovima »Pirati s Kariba«, »Bend it like Beckham« i »Kralj Artur«.</p>
<p>Nagrada za životno djelo dodijeljena je Johnu Travolti.</p>
<p>Među prezenterima brojnih nagrada ovogodišnjeg festivala bili su Kate Beckinsale, Laura Dern, Harrison Ford, Will Smith, Quentin Tarantino i Keanu Reeves. U nekoliko festivalskih dana održano je 16 svjetskih premijera i 24 američke, a prikazano je ukupno 60 filmova. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pariški »Crazy Horse« odgovara potomku poglavice Siouxa Ludi Konj</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Uprava poznatog pariškog cabareta »Crazy Horsea« u utorak je izvijestila da namjerava uputiti odgovor potomku Ludog Konja, pripadnika plemena Sioux, koji je u subotu zatražio izmjenu imena toga noćnog kluba. »Nastojeći od ovoga slučaja ne stvarati javno pitanje, uprava je odlučila odgovoriti potomku Ludog Konja, Harveyu White Woman (Harvey Bijela Žena), kaže se u priopćenju uprave.</p>
<p>Podsjetimo, u subotu je na adresu pariškog cabareta stiglo pismo što ga je uputio sadašnji poglavica plemena Sioux Alfred Red Cloud (Alfred Crveni Oblak), a odnosi se na potomka Ludoga Konja – Harveya Bijele Žene. U pismu se kaže da je Harveyeva obitelj »povrijeđena« činjenicom što noćni klub u kojemu plešu gole plesačice, nosi ime bivšeg poglavice Siouxa te se kritiziraju vlasnici kluba jer »ne pokazuju poštovanje prema kulturi Siouxa i njihovim precima«. »Molim vas, u ime svog naroda, za poštovanje prema Ludom Konju, velikom ratniku i sudioniku bitke kod Little Big Horna u kojoj je poginuo zloglasni general Custer«, piše Alfred Crveni Oblak.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Odlazak prijateljice zvijezda</p>
<p>Mila Kumbatović i Oton Gliha znali se da ne moraju obići svijet da bi pronašli sebe. Sve tajne njihova velikoga slikarstva krile su se u krčkom kršu i kamenim gradićima </p>
<p>Miseca marča 1533. po volji Božji i Baženije Devi Marije i po guverni gospodina plovana Matija Vlčijića i Mikuli Antončića kaštalda i sudac ki behu toga vrimena i pomore ga činiti vas palk i brašćini ta zvonik, a učiniše ga meštri: Pjero iz Omišlja i meštar Andrej s Kotora i bi svršen miseca maja 1536 – glagoljski je natpis uzidan na omišaljski zvonik koji će ovih dana vrlo žalosno zvoniti.</p>
<p>Nekadašnji kaštel krčkih knezova, taj čudesni kameni gradić u kojem glagoljica neprekinuto živi stoljećima, u kojem svećenik svako jutro u romaničkoj crkvi sv. Marije okuplja starice na misi, a ribari se spuštaju strmom cestom u uvalu Sepen, izgubio je slikaricu koja mu je posvetila cijeli svoj život i bogato stvaralaštvo – Milu Kumbatović.</p>
<p> Nitko poput nje nije zabilježio ljepotu malih uličica njezina rodnog grada u kojima se osamljenu šetaču čini da je vrijeme zauvijek stalo, grada koji je podjednako intiman na ulici i u interijerima sa starim kaminima pored kojih vise raspela i lavanda. Nitko poput nje nije znao naslikati teksturu starih gradskih zidina i vrtova pomorskih kapetana što su davno napustili dom i otišli prema Rijeci i dalekim morima.</p>
<p>Baš kao i njezin suprug Oton Gliha, koji je u »Gromačama« pronašao ono nadahnuće koje će njegovo slikarstvo vinuti na same europske vrhunce, tako je Mila Kumbatović znala da sve tajne može otkriti oko rodne kuće. Znali su da ne moraju obići svijet da bi pronašli same sebe i da se odgovori na sva bitna pitanja kriju baš tamo – u krčkom kršu i kamenim gradićima otoka punog tajni.</p>
<p> Riječ je o slikarici čije je kompleksno i vrlo raznovrsno djelo nastajalo punih šezdeset godina. Usprkos brojnim pohvalnim kritikama vodećih autora (Vera Horvat Pitarić, Milan Prelog, Jure Kaštelan, Boris Vižintin, Vanda Ekl, Zdenko Tonković, Josip Depolo), unatoč sjajnim istraživanjima Ivanke Reberski, kao i izvanrednoj izložbi koju je prije nekoliko godina priredila kustosica Klovićevih dvora Koraljka Jurčec Kos, opus Mile Kumbatović još nije spoznat u svoj svojoj snazi. Pogotovo danas kada velik dio suvremene likovnosti popisuje žalostan poraz, opus Mile Kumbatović poprima posve nove obrise.</p>
<p>Njezino je slikarstvo bilo avantura u koju se vinula »poput ptice«, kako je zapisala Ivanka Reberski. Njezina slobodumna narav očitovala se već u tome što je protivno želji roditelja upisala Akademiju likovnih umjetnosti prije Drugoga svjetskog rata te ju diplomirala ratne 1940. godine. Tadašnja profesorska elita sastavljena od Ljube Babića, Omera Mujadžića, Joze Kljakovića i Krste Hegedušića brižno je skrbila za svoje studente. </p>
<p>Mila Kumbatović je tada svim srcem usvojila preporuku svoga velikog profesora i poslije prijatelja Marina Tartaglie, »kako je u slikarstvu najvažnije usmjeriti zanimanje na proces otkrivanja i proces spoznaje«.</p>
<p>Već na slikama iz kasnih četrdesetih kojima je debitirala u Zagrebu »Uz kamenolom« svojim majstorskim duktusom otkriva se kao autor od kojeg se ima štošta očekivati. Slikom »Oranje« (1949.) započinje njezina ljubavna oda Omišlju, a iz tih godina jest i jedini »Portret Otona Glihe«, no toj će se temi kasnijih godina u autoportretima vraćati vrlo rijetko. Postupno, njezin se rukopis počeo »zgušnjavati i smirivati« (»Omišaljska ulica«, 1950., »Omišalj«, 1953). Pedesetih godina zauvijek napušta nastavničku službu i posvećuje se slobodnom stvaralaštvu koje će rezultirati slikama bogatog kromatizma i snage »Mrtva priroda sa svijećom« (1954.), »Portret Krčanke« (1954.), »Školjka i cvijet« (1954.).</p>
<p> Sintezu povijesnog krajolika do koje dolazi sredinom pedesetih započinje slikom »Jurandvor« (1955.). Od tada, kako je analizirala Ika Reberski, sve će više sublimirati svoja unutarnja viđenja i posve potisnuti fizičku sličnost prizora (»Školj sv. Marka)«. Potkraj pedesetih (možda i pod dojmom »exatovskih« eksperimenata) započela je tragati za još većom redukcijom slike, što će potrajati sve do 1960. Sinteza i arhitektonika dovest će je do jednoga od najzanačjnijih ciklusa »Svijet kamena«.</p>
<p> Istraživanje strukture kamena u kojima otkriva čarobni mikrokozmos i tajnu nastanka geoloških struktura, bez sumnje nije samo jedna od najosobitijih slikarskih avantura u nas uopće, već i jedna od najznačajnijih epizoda za hrvatsko slikarstvo onoga doba, kada je u Hrvatskoj nastajao svjetski vrijedan enformel. Nakon čudesne mikrogeografije kamena vratila se motivima Krka, slikajući sve kompleksnije i prvi put se okrećući skulpturi. </p>
<p>Njezin povratak u pejzaž bio je povratak putnika koji se vraća iz askeze i eksperimenta, prepuštajući ruku vizualnim impulsima što su je okruživali. Sve do 2000. opsesivno je slikala Omišalj uzbuđena zbog razbijanja školja Svetoga Marka koji je morao platiti danak novomu mostu (»Requiem za školj«,1976.), a koji će također, pomirena sa sudbinom, naslikati. Slikala je sve čemu je prijetilo novo vrijeme, »Košljun« (1982., 1990.), »Serpentine nad Baškom« (2000.), »Maslinke« (1988. – 1990.). Slikala je radosno i snažno slobodnim širokim potezom zaustavljući u platnu divljinu krajolika. I kratki put u Ameriku (1995.) rezultirat će ciklusom snažnih svjetlosti.</p>
<p>Posljednjih godina zagrebačka je publika mogla s velikim užitkom upoznati njezin zadnji ciklus »Svemirski krajolici«. Drama rađanja i stvaranja planeta, erupcije vulkana, sudari satelita i asteroida (»U svemiru«,1988., »Spirala u vrtlogu«, 1999.), »Plameni luk« (2002.) podjednako su je nadahnjivale baš kao nekada onaj tajnoviti mikrokozmos skriven u kamenu.</p>
<p>Pa ako se slikajući pejzaže priključila mnogim majstorima u korpusu hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, u spomenuta dva ciklusa, »Svijet kamena« i »Svemirski krajolici«, stvorila je posve jedinstven i osobit prilog u hrvatskoj umjetnosti moderne epohe. No, postoji još nešto što je ostalo u sjeni slikarstva, a to su izvanredne industrijske skulpture kao i djela od stakla. Upravo se u tim radovima u kojima je uzbuđena tragala za organskim oblikom rabeći industrijske materijale (»Totem«, »Stup proizvodnje«, »Ratnik«, »Kozmonaut«, »Sudar satelita i asteroida«...), odnosno, staklo (»Vodopad«, »Otvorena forma«) iskazala sva njezina golema sloboda, talent i istraživački duh žene koja je prijateljavala s zvijezdama.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nova izložbena paradigma</p>
<p>Pred brojnom publikom, u utorak je otvorena izložba »Stoljeće gotike na Jadranu – slikarstvo u ozračju Paola Veneziana« kao »nova paradigma« u predstavljanju onih hrvatskih izložaba koje pokazuju svjetske dosege hrvatske umjetnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nježne bogorodice narumenjena lica što božjem djetetu dodaju cvijet ili češljugara, raspela na kojima bukti božja drama iz davnih dubina 14. stoljeća kada je Europom harala kuga, a svijet se okretao dubokoj pobožnosti sv. Franje Asiškog – remek-djela su iz hrvatskih, talijanskih i slovenskih riznica izloženih na izvanrednoj izložbi »Stoljeće gotike na Jadranu – slikarstvo u ozračju Paola Veneziana« što je svečano otvorena u utorak u Klovićevim dvorima.</p>
<p>Dvogodišnji istraživački rad renomiranih stručnjaka Joška Belamarića, Zoraide Demori Staničić i više kustosice Klovićevih dvora Biserke Rauter Plančić (uz ekipu vrsnih suradnika) predstavlja 62 djela što trebaju dokazati da je umjetnost rođena tijekom trečenta na hrvatskim obalama dosezala jednake stvaralačke vrhunce kao i u talijanskoj matici. »Svojom važnošću ova izložba na koju smo pozvali stručnjake od Italije do Njemačke jest isto toliko senzacionalna koliko i naša izložba 'Picasso i Dora Maar: dodir pogledima' i 'Hrvatska renesansa', odnosno izložba Dušana Džamonje u Bruxellesu i Londonu, Ede Murtića u Beču i izložba hrvatske baštine upisane na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika u Parizu kojima Klovićevi dvori na najbolji način nastavljaju nekadašnje projekte velikih međunarodnih izložbi otvorenih europskoj publici«, kazala je Vesna Kusin.</p>
<p>Izložba je, kako je kazala Biserka Rauter Plančić, velik korak u stvaranju cjelovite povijesno umjetničke sinteze o slabo poznatom 14. stoljeću koje je, kako je pisao dr. Igor Fisković, uvijek bilo »stidljivo prikazivano« u odnosu na prinose romanike i renesanse. »U tom smislu razotkrivanja svih onih likovnih vrednota kojima su slikari iz hrvatskog kruga (Blaž Jurjev Trogiranin, Dujam Vušković, Matko Junčić, Ivan Ugrinović, ali i Lorenzo Veneziano, Catarino, Donato...) ravnopravno umjetničkim dosezima participirali u intrancionalnoj gotici na čelu koje se nalazio upravo zagonetni Paolo Veneziano, izložba čini 'paradigmu predstavljanja hrvatske umjetnosti u svijetu' te pokazuje ono najbolje što je stvoreno u slikarstvu trečenta«, kazala je Biserka Rauter Plančić.</p>
<p>Izložba remek-djelima pokazuje da Hrvatska nije bila samo »zemlja osobitih srednjovjekovnih kipara« kako su je dugo predstavljali, već i izvanrednog slikarstva izraslog na zasadama rodonačelnika mletačke škole koji je u Dubrovniku osnovao radionicu, istaknuo je Joško Belamarić. Na posljetku, izložbu je s velikim žarom otvorio povjesničar umjetnosti, redatelj i predsjednik saborskog Odbora za kulturu Petar Selem istaknuvši kako su već tadašnje hrvatske umjetničke energije pokazale svjetske dosege hrvatske umjetnosti, pa Hrvatska doista ne može biti zemlja što se »tek približuje žuđenoj tvorevini europske kulture« već je oduvijek bila dio nje.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Arhitekti gube senzibilitet za krajobraz </p>
<p>Dalmatinska obala ima čudesnu ljepotu i bila bi velika šteta ako se ona uništi, smatra nizozemski arhitekt Adriaan Geuze</p>
<p>Nadahnuće u poetskoj ljepoti suprotnih svjetova i optimističan pristup suvremenom pejsažu osnova su filozofije Adriaana Geuzea, pejzažnog arhitekta i urbanista iz Rotterdama, koji je sudjelovao na Prvom kongresu hrvatskih arhitekata što se održavao u Zadru od 14. do 16. listopada. Geuse je dobitnik Prix de rome 1990., nagrade Green Prin 2000., a predavao je na Sveučilištu Harvard i Akademiji za arhitekturu i urbanizam u Rotterdamu. Geuze i njegova tvrtka West 8 sudjelovali su u projektima pejsažnog uređenja aerodroma Schiphol u Nizozemskoj, parka Chiswick u Londonu, parka skulptura Kroller Muller u Nizozemskoj i obale luke u Kopenhagenu. Adriaan Geuze je direktor Biennalea u Rotterdamu 2005. godine.</p>
<p>• Kako biste definirali gradnju na obali u sjeverozapadnoj Europi?</p>
<p> – Obalno područje je oduvijek bilo nadahnuće mnogim umjetnicima i na slikama Vermeera i Rembrandta možete osjetiti vodenu atmosferu, iako je voda prisutna indirektno. Dio tog kulturnog nasljeđa njeguje Amsterdam, grad koji ima suptilnu vezu s vodom. Na žalost, tu poetsku sliku u mnogim sredinama zamijenila je masovna i banalna kolonizacija, a čini se da arhitekti i urbanisti gube senzibilitet za krajobraz. Danas svjetski poznate plaže izgledaju sterilno, apstraktno i bez duše. Neprihvatljivo je da mali nizozemski grad na obali ima nebodere nedozvoljene veličine. Takva izgradnja je izraz ljudske gluposti.</p>
<p>• U svom izlaganju ste naglasili da se hrvatska obala ne smije uništiti masovnom kulturom. Kako se može spriječiti banalizacija obalnog područja?</p>
<p> – Način na koji su to učinile Turska i Španjolska je prejednostavan. Dalmatinska obala ima čudesnu ljepotu i bila bi velika šteta ako se ona uništi. Hrvatskoj bih savjetovao nekoliko godina preispitivanja, u kojima bi se isprobale različite metode upravljanja prostorom nakon čega bi se prihvatila ona koja najbolje odgovara vašem području. Naime, urbanisti i arhitekti trebaju iskustvo, jer ne postoji jedinstven recept koji bi se primijenio na sve sredine. Uvjeren sam da turizam može pridonijeti uspješnom ekonomskom razvoju i procvatu cijele regije. U Australiji se, na primjer, uspješno razvija ekološki turizam u sklopu kojega se radi na očuvanju i zaštiti okoliša.</p>
<p>• Postoji li u Nizozemskoj divlja gradnja na obali?</p>
<p> – Danas u Nizozemskoj postoji samo divlja gradnja. Stoljećima smo imali sjajnu regulaciju i izgradnju, a posljednjih deset godina stanje je izvan kontrole zbog dominacije tržišnog razvoja. To je, između ostalog, uzrokovano baby-boomom, jer nove generacije žele imati potpunu demokraciju koja, prema njihovu mišljenju, mora biti organizirana lokalno. Čini mi se da više nikoga ne zanima kolektivni prostor ili krajobraz.</p>
<p>• U svojoj arhitektonskoj praksi promišljate novi pristup u stvaranju suvremenog pejsaža.</p>
<p> – Za nizozemske urbaniste okolnosti su drugačije od onih u kojima rade američke, njemačke ili francuske kolege. Naime, u našem nasljeđu pejsaž je oduvijek umjetan i ja sam sretan što mogu stvarati novi pejsaž. Moj pristup je optimističan i ukorijenjen u poetskoj ljepoti.</p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Koncert japanske glazbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U dvorani »Vatroslav Lisinski« u srijedu 20.listopada održat će se koncert tradicionalne japanske glazbe »Tsugaru shamisen«, a prihod od prodaje ulaznica namijenjen je oboljelima od dijabetesa u Hrvatskoj. Prihodom od ulaznica kupit će se uređaji za praćenje razine glukoze u krvi, koji će preko Hrvatskoga saveza dijabetičkih udruga biti dani na korištenje dijabetičarima širom Hrvatske, rekao je na konferenciji za novinare Miljenko Gvozdić, predstavnik Toyota Croatie, glavnoga sponzora koncerta. U Hrvatskoj ima 170 tisuća dijabetičara, od kojih je 800 djece, rekla je predsjednica Hrvatskog dijabetološkog društva Mensura Dražić, napomenuvši kako se svake godine poveća broj djece oboljele od dijabetesa za 60 do 70. Pet priznatih japanskih glazbenika - Michihiro Sato, Michiyoshi Sato, Shozane Tanabe, Masaki Yoshimi te Sachiko Kaiho, predstavit će tradicionalne japanske instrumente i glazbu te mogućnosti tih drevnih instrumenata u interpretaciji nešto modernijih zvukova. Pokrovitelj je koncerta japanska zrakoplovna kompanija ANA, Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb i japansko veleposlanstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Stota obljetnica Nerudina rođenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu, 20. listopada u 12 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će otvorena izložba »Pablo Neruda: život i djelo«, u povodu 100. obljetnice rođenja velikoga čileanskoga pjesnika i nobelovca. Ta središnja izložba o Nerudi u Hrvatskoj nastavak je niza aktivnosti koje je u čast obilježavanja stote obljetnice pjesnikova rođenja organiziralo Veleposlanstvo Čilea u Zagrebu i Koordinacijski odbor za proslavu stote godišnjice rođenja Pabla Nerude koji je okupio vodeće hrvatske hispaniste. Autori izložbe su mr. Željka Lovrenčić i dr. Jordan Jelić. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Novi »Don Quijote« za 400. obljetnicu</p>
<p>MADRID</p>
<p> – »Don Quijote« Miguela de Cervantesa bit će objavljen u novom izdanju koje su priredili najveći svjetski stručnjaci kako bi obilježili 400 godina od pojavljivanja prvog dijela romana koji je utemeljio modernu zapadnu književnost. Ukupno 3000 stranica u dva sveska donose bilješke, kritike, filološke ispravke, odnosno »enciklopediju Cervantesova djela«, rekao je urednik izdanja Francisco Rico. Na inicijativu Instituta Cervantes, međunarodne organizacije za promicanje španjolske kulture, suizdavači izdanja su Galaxia Gutenberg i Circulo de Lectores. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatski promicatelji francuske kulture</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Francis Bellanger, francuski veleposlanik u Hrvatskoj, uručio je u ponedjeljak francuski orden »Viteza umjetnosti i pisma«, koji za posebne zasluge u promicanju francuske kulture dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Francuske, Naimi Balić, Berislavu Šipušu, Zdenki Weber i Claudeu Veronu. Prema priopćenju, veleposlanik Bellanger je naglasio da sve zaslužne za francusku odluku o uručenju ovog uglednog ordena prvenstveno povezuje glazba. Odlikovani su izrazili zahvalnost francuskoj vladi za tako visoko priznanje koje najbolje potvrđuje njihov osobni i profesionalni angažman u afirmiranju francuske kulture. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Zagrebu Island i Malta, Švedska u Splitu </p>
<p>Izvlačeći zaključke iz razgovora s izbornikom Kranjčarom i glavnim tajnikom Srebrićem, sve je jasnije da bismo Island i Maltu trebali dočekati u Zagrebu, a sa Švedskom bismo snage odmjerili u Splitu. Kranjčar očito ima hrabrosti dovesti nacionalnu momčad pred nezadovoljne Splićane, koji su u trenutku bijesa zbog rijetkih utakmica reprezentacije u Splitu čak bojkotirali prijateljski dvoboj nacionalne momčadi u Splitu protiv Njemačke </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je do prvih kvalifikacijskih utakmica naše nogometne reprezentacije još mnogo vremena (domaćinstva protiv Islanda i Malte, 26. i 30. ožujka dogodine), to ne znači da se već ozbiljno ne razmišlja o tim utakmicama, dakako, i o mjestima koja će ugostiti te važne utakmice. Iako su prema nekim informacijama gradovi-favoriti za ove utakmice bili Varaždin i Rijeka, čini se da je u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) sve razvidnije razmišljanje kako bi se i dvoboji protiv Islanđana i Maltežana trebali održati u Zagrebu. </p>
<p>Odigrati jednu utakmicu, primjerice, najprije u Rijeci, a potom drugu u Varaždinu rađa neminovnu i prilično tešku disperziju aktivnosti. Budući da se u ovim utakmicama protiv, ali doista samo naizgled lakih suparnika ne smije ništa prepustiti slučaju, tako izbornik Kranjčar ne želi ništa riskirati. </p>
<p>– Ako ćemo gledati realno, nama je za te utakmice ponovno najbolji maksimirski travnjak. Dovoljno je kvalitetan i što je najbitnije dosta je širok, kako bismo evidentno slabijeg suparnika raširili i potom nokautirali. </p>
<p>Činjenica je da su tereni u Rijeci i Varaždinu i manji i uži, a da ne kažemo mnogo manje kvalitetni. Sjetimo se samo riječkog travnjaka u brojnim prijateljskim utakmicama reprezentacije. Grbav, najčešće blatan zbog čestih pljuskova, doista ide na ruku momčadima koje se brane. Isto tako, nije nevažan niti zaključak o teškom raspršivanju aktivnosti. Ako se reprezentacija i dalje bude pripremala u Čatežu, u što uopće ne bismo trebali sumnjati, onda se mora putovati i u Rijeku i u Varaždin s noćenjem prije utakmice. </p>
<p>– Tu bi se gubila nepotrebna energija, zaključuje glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić. </p>
<p>Stoga, valja očekivati da će Zagreb, koji je prema Srebrićevim riječima uvijek kandidat broj 1, biti domaćin dvobojima protiv Islanda i Malte. Zanimljivo je, pak, bilo izlaganje Zlatka Kranjčara, koji je u jednom trenutku rekao: </p>
<p>– Onda lijepo u listopadu odigramo protiv Švedske u Splitu! </p>
<p>To je grad koji je najveći nezadovoljnik što se utakmica reprezentacije tiče, a dugo je slovio kao kandidat za »fantomsku« utakmicu protiv Brazila, na kojoj bi se oprostili bivši »vatreni«. Po svemu sudeći, od toga neće biti ništa, kao ni od oproštaja »vatrenih« uopće. Zorislav Srebrić stoga ističe: </p>
<p>– Budući da ni sami »vatreni« nemaju volje da se nakon toliko vremena oproste, tako i Split gubi prednost u borbi za tu utakmicu. </p>
<p>Utakmica protiv Brazila još nije konkretno dogovorena, pa nam se čini da su sve rasprave na tu temu suvišne. No, izgleda da bi Split mogao još jednom izvisiti, kao što će zacijelo izvisiti za Brazil. Ili ipak nije tako... </p>
<p>Kranjčarove riječi kako bi dočekao Švedsku u Splitu mogu biti i te kako znakovite. Split bi tako nakon sedam i pol godina dobio prvu kvalifikacijsku utakmicu. Prisjetimo se, posljednje su se kvalifikacijske utakmica na Poljudu igrale u ožujku 1997. godine (Danska 1-1, Slovenija 3-3). </p>
<p>Za rezultatski je krah na tim dvobojima, osim lošijih partija naših izabranika, okrivljena i »marćanska bura«. Tko bi tada pomislio da će Split biti toliko dugo bez »prave« utakmice... Zlatko Kranjčar očito ima hrabrosti dovesti nacionalnu momčad pred nezadovoljne Splićane koji su u trenutku bijesa čak bojkotirali prijateljsku utakmicu reprezentacije u Splitu, protiv Njemačke. Čestitamo! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>U Maksimiru dvostruka linija zapovijedanja</p>
<p>Posljednji huliganski ispad razgolitio je svu anemiju, nerazumijevanje i iritantno ignorantski odnos našega društva prema ovome problemu. Neshvatljiva je benevolencija klupskih, ali i gradskih vlasti prema divljacima. Ishitrene izjave nekih političkih autoriteta ukazuju na zaključak da je tu u pitanju kriza sporta, a ne kriza vezana za nefunkcioniranje pravne države koja ne može ili nije voljna uhititi, procesuirati i rastjerati huligane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svatko tko je, makar i površno, promatrao posljednje događaje u Dinamu, mogao je pomisliti da ih je u svojem studiju osmislio popularni dvojac Hanna-Barbera! Uostalom, zabavljanje naroda s fiktivnom ostavkom dopredsjednika Zdravka Mamića doista je ličilo na kakav veseli crtani film s dječje naivnim primjesama nekakve neizvjesnosti unutar same fabule. A, i sami akteri maksimirskog »Bedrocka« na trenutke nas podsjećaju na popularne likove iz Hanna-Barbera produkcije. Kako god bilo, pompozno najavljivana sjednica klupskoga Izvršnog odbora nije rezultirala nikakvom revolucijom. Nakon svega smo, pak, izvukli tek nekoliko karakterističnih segmenata koji ocrtavaju maksimirsku svakodnevicu.</p>
<p>VLADAJUĆA PIRAMIDA: Možda ju je najbolje opisati vojnom terminologijom. U Maksimiru postoji dvostruka linija zapovijedanja! Jedna ima izvorište unutar »plavih salona«, a druga na zagrebačkom asfaltu i samim tribinama. Postoje, doduše, i oni koji tvrde da su i BBB, zapravo, utkani u jedinstvenu vladajuću piramidu što na neki način potvrđuju i sami događaji iz prakse. Orijentiramo li se, pak, samo na onaj sportski segment, na formiranje stručnog konzilija, možemo konstatirati da je klub ipak načinio korak naprijed. Dakako, pritom u stranu stavljamo dosadašnje pogreške kao što je »protjerivanje« donedavnog trenera Nikole Jurčevića... Ideja o stvaranju stručne piramide u kojoj će participirati Otto Barić kao sportski direktor, glavni trener Nenad Gračan, kondicijski trener Miljenko Rak sa svojim stručnim suradnicima te profesori s Kineziološkog fakulteta i te kako je dobra. No, to će moći funkcionirati samo u slučaju da Mamić napusti autokratski način vladanja i svojim suradnicima prepusti apsolutnu autonomiju u njihovom području rada.</p>
<p>OPOZICIJA: Mamićeva fiktivna ostavka bila je i svojevrsno ispipavanje pulsa potencijalne opozicije. No, sada je vidljivo da njeno bilo uopće ne pulsira i da maksimirskoj vladi nitko ne »puše za vrat«, s obzirom da baš nitko nije pokušao niti najaviti dolazak u Maksimir, a kamoli zakoračiti preko praga. Dinamova je žalost i u tome što baš nitko izvan »plavih salona« ne nudi nikakvu ideju ili kapital.</p>
<p>HULIGANI: Njihov posljednji ispad razgolitio je svu anemiju, nerazumijevanje i iritantno ignorantski odnos našega društva prema ovome problemu. Neshvatljiva je benevolencija klupskih, ali i gradskih vlasti prema huliganima! Ulične su bande u utorak prekinule trening Dinamovih igrača i potom ih, pod prijetnjom bejzbolskim palicama, natjerale na skidanje gornjeg dijela opreme. Taj je čin kasnije isprovocirao neprihvatljive, ali nažalost već sasvim uobičajene reakcije naših političkih autoriteta. Primjerice, gradonačelnica Vlasta Pavić kaže: »Ne želim komentirati takve događaje. To je stvar sporta, a politika i sport ne bi trebali imati veze.« Stvar sporta!? Gradonačelnica je ovim stavom vjerojatno nesvjesno potvrdila tezu po kojoj zakonski tretman huliganskih kravala na ulici nije jednak onima na stadionu. Zato hrvatski sportaši i navijači, a pritom mislimo na prave simpatizere klubova, a ne na organizirane skupine, i jesu taoci »vladara ulice«. Dogradonačelnik Stipe Tojčić također neizravno podržava raspomamljene divljake amnestirajući ih uz alibi da su incident načinili, jer su - ogorčeni Dinamovom igrom! Potpredsjednik gradske Skupštine Davorin Tepeš, pak, tvrdi da je ovaj događaj refleks trenutačne krize u hrvatskom sportu. No, i ovakve, nadamo se samo ishitrene i nepromišljene izjave, ukazuju na zaključak da je tu u pitanju kriza sporta, a ne kriza vezana za nefunkcioniranje pravne države koja ne može ili nije voljna uhititi, procesuirati i napokon rastjerati huligane. Dakako, »vjetar u leđa« huliganima predstavljaju i sam Zdravko Mamić kao i golemi dio medija.</p>
<p>BOJKOT: Stvarna kvaliteta sadašnjeg naraštaja maksimirskih nogometaša ipak je u stanovitom nesrazmjeru s agresivnim medijsko-menadžerskim marketingom koji je mladu Dinamovu momčad, a pogotovo neke njene pojedince, uzdizao do neslućenih visina. No, ti su dečki ipak vrlo daroviti, »ponešto« znaju i vrijede, pa je doista neshvatljiva ovako dugotrajna Dinamova kriza. Logične su, stoga, i glasine o svojevrsnom bojkotu, kojima igrači po toj teoriji valjda žele napakostiti dopredsjedniku Mamiću zbog navodnih dugova i njegovog oštrog i često prostačkog rječnika. Tko zna, možda je upravo teza o bojkotu nadahnula kakvu »nevidljivu vilu iz plavoga salona« da huliganima otključa vrata trening-igrališta.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamo i sudac spustili rampu Belišću</p>
<p>Pri vodstvu Belišća sa 2-1 riječki sudac Vučkov dodijelio je izravni crveni karton ponajboljem gostujućem igraču Mariju Mijatoviću zbog – psovanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovi su nogometaši u utorak, uz itekako vidljivu benevolenciju suca, uspjeli nekako dokašljucati do četvrtfinala Hrvatskog nogometnog kupa. »Plavi« su pobijedili vrlo dobrog drugoligaša Belišće sa 3-2 (2-2), a slabašnu, klecavu i teturajuću Dinamovu momčad uspravio je riječki sudac Domagoj Vučkov, koji je u 27. minuti dodijelio izravni crveni karton ponajboljem gostujućem igraču Mariju Mijatoviću. </p>
<p>Malo tko je shvatio razloge ovog isključenja. Mijatović je vjerojatno opsovao suca, što je kasnije u sudačkim krugovima pojašnjavao i sam Vučkov. Mijatović ga je navodno poslao u »materinu«, ali se nakon utakmice sucu i – ispričao! Mario Mijatović je, pak, nakon utakmice pružio drukčiju priču: – Nešto sam dobacio Agiću, ali takvih situacija na utakmica ima pedesetak. No, sucu se očito Belišće učinilo preopasnim, pa je ovako reagirao.</p>
<p>Ovdje se nameće pitanje nije li sudac umjesto izravnog crvenog, mogao pokazati žuti karton. Neki nas autoriteti uvjeravaju da postoje razlike u primjeni takvih odluka, kad su, primjerice, tribine pune i kad se psovke ne čuju u odnosu na situaciju kao što je bila ove večeri u Maksimiru, gdje je stadion gotovo prazan...</p>
<p>Tko zna što bi bilo da su gosti ostali kompletni. Mijatović je, naime, isključen samo minutu nakon što su Belišćani poveli sa 2-1 i tako najavili nastavak Dinamove agonije. Istina, »plavi« su poveli pogotkom Andre Mijatovića u 4. minuti, nakon što je ovaj izbio sam na tri metra pred suparnička vrata. Izjednačio je njegov prezimenjak, nakon što je u kaznenom prostoru zaljuljao Ješu, da bi u 26. minuti inicirao i vodeći pogodak gostiju. Spretno je proigrao Vinogradca, koji je pogodio donji kut. Dinamo je kasnije s igrčem više uspio doći »do daha« zahvaljujući Kariću, koji je u 34. minuti glavom izjednačio, a šest minuta prije kraja utakmice vještim driblingom i preciznim udarcem odveo Dinamo u četvrtfinale.</p>
<p> Ipak, oslabljeni gosti su imali dvije velike prilike, oba je puta Matoković izbio sam pred Turinu, i oba se puta prestrašio prilike. Tko zna, možda je Matoković već ispunio svoju kvotu pogodaka u Maksimiru, s obzirom da je upravo on, još prije deset godina postigao pobjedonosni pogodak Belišća protiv Dinama u Maksimiru za konačnih 2-1.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO – BELIŠĆE 3-2 (2-2)</p>
<p>DINAMO: Turina 6,5 – Poldrugač 5,5, A. Mijatović 6,5, Ješe 5 – Bošnjak 6, Buljat 5,5, Štrok 5,5 (od 62. Kranjčar 5,5), Agić 5 (od 46. Pranjić 5,5), Hrman 5,5 – Ljubojević 5,5 (od 46. Zahora 5,5), Karić 7.</p>
<p>BELIŠĆE: Vibovec 7 – Žaja 6; Gradinjan - (od 24. Tomoković 5,5), Jaković 5,5 – Hannich 6, Vinogradac 7, Dorkić 5,5, Brkić 6, Novaković 5,5 – Matoković 5 (od 62. Skelac 5,5), M. Mijatović 6.</p>
<p>SUDAC: Vučkov (Rijeka) 5,5. GLEDATELJA: 300.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 A. Mijatović (4.), 1-1 M. Mijatović (12.), 1-2 Vinogradac (27.), 2-2 Karić (34.), 3-2 Karić (86.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Buljat, Vinogradac, Bošnjak, Kranjčar </p>
<p>CRVENI KARTON: M. Mijatović (27. – psovanje suca) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Veldin KARIĆ.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibonin horor u Tivoliju</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Pognute glave igrača i samo jedna misao – pobjeći negdje, daleko odavdje – sve su rekli o Ciboninoj igri u ljubljanskom Tivoliju. Zagrebačka momčad vjerojatno nikad nije izgledala i igrala lošije protiv domaće Union Olimpije koja je u derbiju petog kola Goodyear lige slavila sa 68-53 (29-26). Da ne bi bilo zabune, ovo nije rezultat s kraja 3. četvrtine, utakmica nije čak niti prekinuta. U neka sretnija vremena cibosi su znali ubaciti 53 poena do poluvremena, u srijedu navečer za to im je trebalo punih 40 minuta igre. </p>
<p>Znalo se da Cibona u Tivoli dolazi jako oslabljena, Anzulović je protiv Olimpije imao »osam i pol« igrača. Vranković i Omerhodžić su ostali u Zagrebu, Rozić i Žižić nisu bili spremni za igru, iako je Žižić, koji jamči 20-ak poena po utakmici, stisnuo zube i s bolovima u leđima odigrao desetak minuta. Znalo se da Olimpija igra odličnu obranu, no samo 53 poena cibosa više su rezultat obezglavljene igre, nego »svemirske« obrane domaćih. </p>
<p>Prvo poluvrijeme igralo se kao u varijanti trešete – »tko će manje«. Prvo je Olimpija od 5. do 10. minute ostala bez poena, da bi Cibona uzvratila s, pazite sad, samo DEVET ubačaja iz igre za prvih 20 minuta, u drugom dijelu učinak je poboljšan, hrvatski prvak uspio je progurati još deset lopti kroz mrežicu. U 40 minuta – 19 lopti u košu. Brojke su uistinu okrutne, uz loš postotak šuta, momčad hrvatskog prvaka uspjela je imati izrazito negativan omjer osvojenih i izgubljenih lopti (3-16), itd....Braniči su dodavali lopte centrima koji je nisu mogli uhvatiti, pogoditi koš bila je nemoguća misija. Marko Popović definitinvno se nije uklopio u sustav igre, a kako je sve izgledalo, nije se imao niti u što uklopiti. U drugom je poluvremenu momčad Olimpije bila konkretnija u napadu. Razigrao se Marino Baždarić (22 poena) koji je tricama kaznio uspavanu i lelujavu obranu gostiju. Ovog puta cibosi nisu igrali zonu, u obrani nisu igrali – ništa. </p>
<p>Nakon utakmice, igrači nisu bili raspoloženi za izjave. Tek je Anzulović kazao: </p>
<p>– U drugom smo poluvremenu izgubili obrambenu disciplinu, nismo imali niti jednog raspoloženog igrača u napadu. Olimpija je odigrala izvrsnu obranu, bili smo nemoćni. </p>
<p>• Dvorana Tivoli </p>
<p>UNION OLIMPIJA – CIBONA VIP 68-53 (10-14, 19-12, 18-14, 21-13)</p>
<p>UNION OLIMPIJA: Mali, Baždarić 22 (3-5), BOCEVSKI 6, BOISA 9 (2-3), Jonhson 3, RODRIGUEZ 3, Markoišvili, MANCE 4, Pavić 8, Drobnjak 6, OŽBOLT 7, Jeršin.</p>
<p>CIBONA VIP: LONGIN 2 (2-2), Žižić 3 (1-2), SESAR 5, ŠTIMAC 8 (2-4), Bader 4 (2-4), POLJAK 4, Rozić, Morović 12 (1-1), POPOVIĆ 5, Krstić 10 (3-4).</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Olimpija 26-57 (46%), Cibona 19-50 (38%). TRICE: Olimpija 11-28 (39%), Cibona (4-14 (29%). </p>
<p>SKOKOVI: Olimpija 25 (22+3), Cibona 27 (22+5). </p>
<p>SUCI: Belošević, Lepetić i Jovanović (svi SiCG). GLEDATELJA: 600.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Šibenka uzela ponuđeno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Triler petog kola Goodyear lige odigrao se u Trnskom, gdje je gostujuća momčad Šibenka Dalmare odnijela pobjedu 82-79 košarkašima Zagreba.</p>
<p>Utakmica je ponudila dva lica domaće momčadi. U prvom dijelu utakmice u listu strijelaca upisala su se tek četvorica »mrava« (najviše Miljković - 12 poena), dok je opasnost iz redova Šibenke prijetila sa svih strana (osmorica postigli poene).</p>
<p>Drugi dio donio je nervozu u redove obje momčadi. Prvo su zagrebaši nadoknadili 47-56, dostigli goste (59-59), no uslijedilo je odmah sedam gostujućih poena.</p>
<p>Sudačka odluka koja bi mogla doći pod povećalo zbila se kod rezultata 60-65 u 35. minuti utakmice. Marko Tomas je bez prekršaja (»Čista banana«, tvrdi najbolji igrač utakmice) zaustavio polaganje Huljeva. Suci su odsvirali prekršaj i nakon reakcije s klupe domaćina tehničku pogrešku. Realizacijom Toromana s linije slobodnih bacanja i McGuthrievom tricom (gađao ih 6/8) gosti su došli do 10 koševa viška (70-60). </p>
<p>Kraj utakmice podsjetio je na dvoboj protiv Partizana kada su zagrebaši u 14 sekundi nadoknadili četiri koša zaostatka. Od 64-77 došli su na 79-80. U napadu koji bi im mogao donijeti vodstvo Miljković je nagazio aut-liniju, Toroman nakon toga iskoristio dva bacanja za 79-82, da bi na samom kraju utakmice (u režiji Simon-Miljković) zagrebaši prosuli sve što su napravili krivim izvođenjem posljednje lopte. </p>
<p>U redovima Šibenke najviše su pokazali McGuthrie (23, pet asistencija) i Toroman (12 poena) i (pokazalo se ključnih) 6-6 sa linije slobodnih bacanja.</p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB – ŠIBENKA DALMARE 79-82 (19-20, 14-17, 18-19, 28-26)</p>
<p>ZAGREB: EMERSON, MILJKOVIĆ 20 (7-9), Simon 6, Krajačić, Jelavić, Babić, Previšić, JUKNEVIČIUS 10 (4-4), J. GARMA 11 (2-4), Vrsaljko, N. Garma 5, M. TOMAS 27 (6-9).</p>
<p>ŠIBENKA DALMARE: McGUTHRIE 23 (1-2), Duvančić, TOROMAN 12 (6-6), Broyles 9 (1-2), ŠARIN 2, VIDAČAK 10 (0-2), Brown 2 (2-2), Huljev 11 (0-2), ČOLAK 7 (1-2), Rončević, Blaće, Norac 6 (3-6).</p>
<p>SUCI: Medan, Dikovski, Kralj. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko TOMAS.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hemofarm nemoćan u Zadru</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Košarkaši Zadra upisali su vrlo vrijednu pobjedu 77-59 (24-9, 11-12, 22-18, 20-20) protiv Hemofarma iz Vršca, jedne od najboljih momčadi u Godyear ligi. Bila je to pobjeda čista kao suza, Zadar je bio bolji u svim elementima igre, nisu dozvolili gostima da se razigraju u otvaranju utakmice. Usmjerili su ih prema velikom nizu pogrešaka. Uzeli su im najjače oružje, a to je kolektivna igra, ali i pojedinačna. U tom pravcu zaustavili su Nebojšu Bogavca, njihovog ponajboljeg igrača. </p>
<p>Iznimno impresivna bila je prva četvrtina u kojoj je Zadar stvorio ogromnu razliku, koju su na početku drugoga poluvremena još i povećali (60-39). Uslijedilo je malo opuštanje u obrani, što su gosti iskoristili i primaknuli se na svega 10 poena zaostatka. No, tricama Hila i Johnsona pitanje pobjednika bilo je riješeno.</p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR – HEMOFARM 77-59 (24-9, 11-12, 22-18, 20-20)</p>
<p>ZADAR: Štemberger 12 (2-2), Stipčević 2, Parač 2 (0-1), Johnson 14 (1-3), Čiklić 4, Špralja, Gečevski 4, Hill 19 (5-6), Banić 15 (1-2), Lalić 2, Naglić 3.</p>
<p>HEMOFARM: Bogavac 13 (1-2), Bakić 6 (3-4), Mišanović, Hukić 16 (3-4), Aleksić 2, Popović 6, Vasiljević, Cummings 8 (4-6), Đikanović 6 (2-4), Topić, Tica 2, Borisov.</p>
<p>SUCI: Ankarali (Turska), Zurapović (BiH) i Jeršan (Slovenija). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Siniša ŠTEMBERGER.</p>
<p>Ivan Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Červar ipak sa zagrebašima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kako je izvijestio Zoran Gobac, glavni menadžer RK Zagreb, uprava kluba se dogovorila s Linom Červarom o daljnjem radu. Izbornik naših rukometaša, koji se na papiru vodi i kao šef Zagrebova stručnog stožera, uključit će se u rad Zagrebove struke. </p>
<p>– Lino neće sjediti na klupi, ali će svaki dan biti na treningu, putovat će s momčadi, nadgledat će i savjetovati trenere, rekao je Gobac. </p>
<p>U preostale četiri utakmice skupine B Lige prvaka momčad će i dalje voditi Bruno Gudelj. Za daljnje će utakmice u Ligi prvaka ili Kupu pobjednika kupova Zagrebova uprava odlučiti naknadno i nije isključeno da tada Červar sjedne i na klupu. </p>
<p>Dakle, višetjedni su razgovori između Gopca i Červara dali ploda. Uostalom, izbornik je završio svoju prvu knjigu, koja bi uskoro trebala krenuti u prodaju, nesporazumi koje je imao s Hrvatskim rukometnim savezom su riješeni, pa se čini da više nema prepreka za Červarovo okretanje Zagrebovoj momčadi. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Medveščak protiv Turaka, Lokomotiva s Poljakinjama</p>
<p>ZAGREB/BEČ</p>
<p> – Hrvatske prvakinje, rukometašice Lokomotive igrat će u 3. kolu Kupa EHF-a protiv poljske ekipe Nata Gdanjsk, odlučio je ždrijeb u Beču. U prvoj će utakmici, 8. ili 9. siječnja Lokomotiva gostovati u Poljskoj, a uzvrat je tjedan dana kasnije u Zagrebu. Rukometašice Lipovca iz Solina, koje također igraju u Kupu EHF-a, u prvoj su utakmici 3. kola domaćini ruskoj ekipi Rostov Don. </p>
<p>U 3. kolu Kupa EHF-a za rukometaše čakovečka Perutnina Pipo IPC ima za suparnika bečki Wolfhose West. Čakovčani gostuju u prvoj utakmici, koja se igra 6. ili 7. studenoga. Rukometaši zagrebačkog Medveščaka u 3. kolu Kupa pobjednika kupova u prvoj utakmici, 6. ili 7. studenoga, gostuju kod turske momčadi Cankaya Bel. Ankara.</p>
<p> Uzvrat je za tjedan dana u Zagrebu. Rukometašice Podravke Vegete u 3. će se kolu Kupa pobjednica kupova sučeliti s trećeplasiranim španjolskim klubom Cem. la Union-Ribarroja, a poznatiji je pod imenom Ferrobus Mislata. Prvu će utakmicu Koprivničanke igrati 8. siječnja kod kuće, a uzvrat će igrati tjedan dana kasnije u Španjolskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Karloviću sreća okrenula leđa, pobjeda Ljubičića</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Ivan Ljubičić je izborio drugo kolo turnira iz »masters« serije u Madridu, no ne i Ivo Karlović. Na otvaranju 2.42 milijuna eura vrijednog turnira, na kojem manekenke skupljaju loptice, Ljubičić je sa 6-4, 6-4 pobijedio Čeha Tomasa Berdycha, dok je Španjolac Feliciano Lopez nadigrao Karlovića sa 6-4, 6-7 (10), 7-6 (5).</p>
<p>Div sa Šalate ponovo nije imao sreće u presudnim trenucima. Pobjednik prošlotjednog turnira u Beču nakon dva i pol sata je dočekao grešku suparnika u »tie-breaku« trećeg seta. Tako je Lopez uzvratio Karloviću za poraz u Wimbledonu ove sezone. A najviši tenisač na Touru je slavio i u njihovom prvom međusobnom ogledu, također ove sezone. No, Lopez u Madridu uopće nije djelovao iscrpljen od prošlotjednog turnira, španjolski ljevak je ostao koncentriran do kraja.</p>
<p>Deveti gem prvog i drugog seta je bio koban za Berdycha, 56. tenisača svijeta. Kod 4-4 rezultata u oba seta Ljubičić je zaslužio »break« za dvoboj drugog kola protiv 13. nositelja Nijemca Rainera Schüttlera. Bit će to njihov osmi ogled, Nijemac vodi sa 5-2. Posljedni put, prošle godine u Lyonu, slavio je Schüttler.</p>
<p>l Rezultati, 2. kolo: Dupuis – Chela (12) 7-6 (4), 6-3, Pavel (9) – Fish 6-1, 3-6, 7-6 (2), Nalbandian (4) – Soderling 7-6 (5), 6-3, Agassi (2) – Mirnji 7-6 (5), 6-3; 1. kolo: Canas – Vliegen 5-7, 7-5, 6-1, LJUBIČIĆ – Berdych 6-4, 6-4, Nadal – Sanguinetti 6-2, 6-1, Dent – Južnji 6-3, 6-2, Haas – Malisse 6-4, 6-1, Verdasco – Björkman 6-1, 6-2, Lopez – KARLOVIĆ 6-4, 6-7 (10), 7-6 (5). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Prihvatne centre u sjevernoj Africi gradit će Bundeswehr? </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Bavarski ministar unutarnjih poslova Guenther Beckstein (Kršćansko-socijalna unija CSU) predložio je u utorak da gradnju izbjegličkih centara u sjevernoj Africi, o čemu je bilo riječi tijekom vikenda na sastanku ministara unutarnjih poslova nekoliko europskih zemalja, preuzme njemački Bundeswehr.</p>
<p> On je u jednom televizijskom razgovoru izjavio da njemačke snage pritom mogu koristiti svoja iskustva iz Albanije, gdje su vojnici Bundeswehra za vrijeme ratnih sukoba na Kosovu također sudjelovali u izgradnjih izbjegličkih centara. </p>
<p>Gradnja centara bi bi bila poduzeta uz suglasnost lokalnih vlasti, naglasio je Beckstein i dodao da je inicijativa za izgradnju prihvatnih logora isključivo »humanitarne prirode«. U vodama Sredozemnog mora su život dosad izgubile već tisuće izbjeglica i mislim da je humanije te ljude vratiti na afričko tlo te im tamo pružiti humantirano utočište, smatra Beckstein.</p>
<p> Bavarski ministar unutarnjih poslova, koji je poznat po svojim radikalnim političkim istupima te je pobornik slogana »Zakon i red«, smatra da bi i osobe kojima je u Njemačkoj odbijen zahtjev za političkim azilom trebale biti vraćene u takve izbjegličke centre, gdje bi se za njih dalje brinula Europska unija toliko dugo dok se "situacija u njihovim domovinama ne smiri«. </p>
<p> Ministri unutarnjih poslova Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske i Velike Britanije nisu se prošlog vikenda na sastanku u Firenci uspjeli dogovoriti oko njemačko-talijanske inicijative za izgradnjom prihvatnih centara za izbjeglice u zemljama sjeverne Afrike, čemu se protive Španjolska i Francuska. Najveći unutarnjopolitički pobornik ideje o smještaju izbjeglica izvan europskog teritorija socijaldemokratskog ministra unutarnjih poslova Otta Schilyja je njegov demokršćanski oponent Beckstein, koji u slučaju pobjede demokršćanske Unije CDU/CSU ne parlamentarnim izborima za dvije godine slovi kao najizgledniji kandidat za saveznog ministra unutarnjih poslova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Šeks najavio veću pomoć Hrvatima u BiH</p>
<p>MOSTAR </p>
<p> - Predsjednik Sabora Hrvatske Vladimir Šeks najavio je u utorak u Mostaru kako će Hrvatska pojačati svoju potporu Hrvatima u BiH. Drugog dana službenog posjeta Bosni i Hercegovini Šeks je boravio u Mostaru, gdje je posjetio gradsku upravu, obnovljeni Stari most, Sveučilište, Kliničku bolnicu i Aluminijski kombinat.</p>
<p> »Mostar je jedno od prirodnih središta hrvatskog naroda u BiH i hrvatska Vlada će nastaviti davati još veću potporu institucijama u tom gradu kao što su Sveučilište, Medicinski fakultet, Klinička bolnica, HNK, jer je funkcioniranje tih institucija jedan od ključnih uvjeta za održivi opstanak hrvatskog naroda u Mostaru i u BiH«, rekao je Šeks. Pozdravio je proces ujedinjenja Mostara. </p>
<p> Odgovarajući na novinarske upite, Šeks je naglasio kako Hrvatski sabor neće ratificirati sporazum o korištenju luke Ploče, jer su se bitno promijenile okolnosti koje su ga uvjetovale. Najavio je da će Hrvatska uskoro predložiti da bosanskohercegovačko gospodarstvo u korištenju luke dobije najpovlašteniji položaj, ali da u upravnom tijelu ne bude međunarodni arbitar, kako stoji u sporazumu predloženom 1998. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pogačnik: Predmet arbitraže može biti i sporazum Drnovšek-Račan</p>
<p>LJUBLJANA </p>
<p> – Slovenski stručnjak za međunarodno pravo Miha Pogačnik izjavio je u utorak da bi predmet eventualne međunarodne arbitraže mogao biti i parafirani sporazum Drnovšek -Račan.</p>
<p> Pogačnik je za Slovenski radio rekao da bi arbitraža dugo trajala i da bi se dvije strane morale dogovoriti o arbitru i predmetu arbitraže. On ne isključuje mogućnost da predmet arbitriranja bude tzv. parafirani sporazum Drnovšek - Račan iz 2001. godine koji hrvatska strana drži irelevantnim jer nije proizveo pravne posljedice, dok Slovenija i dalje inzistira na njegovoj političkoj važnosti i ističe ga kao »argument« koji bi bio u korist Slovenije u slučaju da se granični spor nađe pred arbitrima.</p>
<p> Pogačnik je rekao kako zastupa stajalište da bi upravo arbitraža o spomenutom sporazumu mogla donijeti rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.</p>
<p> Ako spor s Hrvatskom dođe pred arbitražu, Pogačnik se zauzima za ad-hoc arbitražu po formuli »1+1+3«. To znači da bi arbitražno tijelo, formirano samo za taj predmet, uključivalo po jednog predstavnika dviju strana, a oni bi onda imenovali tri potpuno neovisna stručnjaka.</p>
<p> Pogačnik je rekao da Međunarodni sud za pomorsko pravo sa sjedištem u Hamburgu nije za Sloveniju rješenje jer ona smatra da bi se »arbitraža trebala odnositi i na morsku i na kopnenu granicu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Neopredijeljeni« birači glasuju uglavnom za izazivača </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Florida je jedna od 27 saveznih država u kojoj je već počelo glasovanje na američkim predsjedničkim izborima, i to 15 dana prije službenog održavanja izbora 2. studenoga. Izlazak građana na birališta u nadležnosti je svake pojedine države. </p>
<p>Više od polovine saveznih država dopušta svojim građanima da glasuju i prije utvrđenog dana izbora, a da takav potez ne moraju posebno obrazlagati. U ponedjeljak su glasovali i građani Teksasa, a televizijske kamere su zabilježile bivšeg predsjednika Busha starijeg na jednom od biračkih mjesta u Dallasu. Neke zemlje to rade putem pošte, a druge organiziraju posebna birališta.</p>
<p>Prema američkim medijima, zanimanje u Floridi za izbore je vrlo veliko, što su potvrdili i redovi studenata »zemlje među narančama« koji su proveli noć pred biralištima kako bi ujutro prvi glasovali. Otuda ne čudi da su predsjednik George W. Bush i njegov demokratski izazivač John Kerry praktički najviše vremena proveli u uvjeravanju građana neodlučne i kolebljive Floride.</p>
<p>Pravo glasa na izborima 2004. ima 128 milijuna stanovnika. Međutim, apstiniranje od glasovanja je opća pojava koju se najčešće objašnjava američkim izbornim sustavom. Jesse Jackson, jedan od uglednih predstavnika Afroamerikanaca tvrdi da na predsjedničke izbore prije četiri godine nije izašlo oko devet milijuna njegovih sunarodnjaka. Riječ nije o izbornoj apatiji, već činjenici da njihovi glasovi u nekim saveznim državama, gdje su u velikoj manjini, ne mogu utjecati na tzv. izborni college čiji predstavnici biraju šefa države. </p>
<p>Inače, u predizbornoj kampanji se već počelo »pucati« iz svih raspoloživih oružja. Američka medijska korporacija Sinclair Broadcasting Group naložila je svojim pridruženim stanicama da emitiraju dokumentarni film »Ukradena čast« s podnaslovom »Rane koje nikada ne zarastaju«. U njemu se oslikavaju antiratne aktivnosti Johna Kerryja nakon njegovog povratka iz vijetnamskog ratnog grotla. U središtu dokumentarca je Kerryjevo svjedočenje pred senatskim odborom 1971. u kojem je sadašnji predsjednički kandidat demokrata osudio rat. </p>
<p>On je, štoviše, priznao da su on i mnogi drugi američki vojnici u Vijetnamu krivi za ratne zločine. Najviši dužnosnici Demokratske stranke, uključujući 20 senatora, pozvali su savezne organe da se provede istraga o Sinclair Broadcasting Group i njezinom vlasniku Davidu Smithu. Ta golema informativna korporacija u svom vlasništvu ima 62 televizijske postaje kojima je pokrivena četvrtina SAD-a. </p>
<p>Dokumentarac »Ukradena čast«, koji prikazuje senatora Johna Kerryja kao jednog od organizatora prosvjeda protiv Vijetnamskog rata početkom 70-tih, bit će emitiran samo nekoliko dana uoči finalnog predsjedničkog natjecanja za Bijelu kuću. Ako do toga uistinu dođe, dokumentarac o Kerryju mogao bi još dugo dominirati na unutarnjoj američkoj političkoj sceni. </p>
<p>Joe Sandler, odvjetnik Nacionalnog odbora Demokratske stranke smatra da izborni zakoni propisuju političkim organizacijama obvezu plaćanja emitiranja na televizijskim postajama. On podsjeća da su autori dokumentarca koji blati Kerryja dobili vrijeme emitiranja potpuno besplatno. Po Sandleru, to je isto kao da je Bushev izborni stožer dobio neograničeni novčani prilog, što je nezakonito. </p>
<p>Sve najnovije ankete, uključujući i Gallup, pokazuju stanovitu prednost Busha u odnosu na demokratskog izazivača Kerryja. Po Gallupu, Bush bi, da su se izbori održali u utorak, dobio 52 posto, a Kerry 44 posto glasova. Zanimljivo je da su pobjednici izbora redovito bili oni predsjednički kandidati koji su tijekom ispitivanja javnog mijenja imali najmanje 50 posto glasova. Ako je omjer, primjerice, bio 48 prema 46, u korist predsjednika pobjeđivao bi rival koji je imao manje glasova. Prevagu tada donosu neopredijeljeni glasači koji na izborima svoje glasove gotovo redovito daju predsjedničkom izazivaču. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci žele britanske vojnike i u Bagdadu </p>
<p>Oko 650 britanskih vojnika trebalo bi zajedno s američkim patrolirati u američkom sektoru južno od Bagdada / Neki analitičari navode da bi to ublažilo kritike kako glavninu najopasnijih vojnih operacija u Iraku izvode američki vojnici</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na zahtjev Washingtona, britanske trupe u Iraku trebale bi uskoro krenuti u patrole u američkom sektoru južno od Bagdada. To bi, kako se tvrdi, oslobodilo dio američkih vojnika, za akcije na još vrelijim iračkim točkama. No postoje možda i politički razlozi za moguće premještanje britanskih vojnika samo dva tjedna uoči američkih predsjedničkih izbora. Skeptici, naime, drže da se tim potezom želi ići na ruku Georgeu Bushu. </p>
<p>Britanski ministar za obranu Geoff Hoon tvrdi kako Britanija ima savezničku dužnost da surađuje s Amerikom. No, kad je on to u ponedjeljak popodne pokušao objasniti zastupnicima u Donjem domu, njihova skamenjena lica odavala su nevjericu. Među njima bili su i mnogi poslanici vladajuće Laburističke stranke.</p>
<p>Zahtjev za britanskim pojačanjima oko Bagdada razmjerno je malen – u pitanju je samo 650 vojnika koji bi bili prebačeni iz južnog sektora oko Basre. Skeptici u cijeloj akciji pokušavaju otkriti i politički motiv obzirom na vrlo nezgodan tajming cijele operacije, neposredno uoči američkih izbora.</p>
<p>Britanci, koji u Iraku nastupaju mnogo opreznije od Amerikanaca, pretrpjeli su tamo do sada i mnogo manje ljudskih žrtava. Njihov angažman oko Bagdada omogućio bi predsjedniku Bushu da može lakše parirati kritikama Joha Kerrya. Predsjednički protukandidat tvrdi, naime, kako glavninu najopasnijih vojnih operacija u Iraku izvode američki vojnici. </p>
<p>Britanski ministar obrane Geoff Hoon također je već upozorio da će Britanija zakazati kao saveznik ako Amerikancima kaže »ne«. Obzirom na dosadašnju čvrstu podršku Tonyja Blaira Georgeu Bushu, prilično je teško zamisliti da bi britanski premijer sad odbio najnoviji zahtjev američkog predsjednika. No, ako mu udovolji, izazvat će novu provalu gnjeva u vlastitoj stranci koja se ionako znatnim dijelom protivi iračkom angažmanu. Laburistička zastupnica i bivša glumica Glenda Jackson tvrdi, primjerice, da će ispasti kako su britanski vojnici svedeni na »plaćenike« republikanske Bijele kuće. Njen kolega sir Gerald Kaufman drži da bi britanske trupe »riskirale život i bile politički iskorištene u tijesnoj američkoj izbornoj bitci«. </p>
<p>Ugledni britanski vojni analitičar sir Michael Clarke smatra da britansko »vojno gostovanje« u američkom sektoru oko Bagdada nosi sobom vojni i politički rizik. »Ako operacija uspije, Tony Blair mogao bi reći svojim kritičarima da je to primjer kako vojno savezništvo u Iraku postiže uspjehe. No ako stvari krenu po zlu, činit će se da je Britanija uvučena u rat bez kraja«, smatra on. Neki zloguko najavljuju i »novi Vijetnam«. </p>
<p>Formalna odluka o slanju britanskih trupa još nije donijeta. Nakon vojnog izviđanja na terenu, konačnu riječ trebao bi imati glavni zapovjednik britanskog stožera, general sir Michael Walker koga očekuje nezahvalna dužnost. On teoretski može dati crveno svjetlo cijeloj operaciji. S druge strane, znade da bi to u praksi izazvalo opasnu napuklinu u vojnom i političkom savezništvu s Amerikom. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Buttiglione »žrtva antikršćanske koalicije« </p>
<p>Liberali i socijalisti u Europskom parlamentu navodno se slažu da se Buttiglioneu oduzme mjesto povjerenika za pravosuđe i ponudi mjesto povjerenika za transport </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Podrška vatikanske diplomacije neće mu biti dovoljna. Rocco Buttiglione mogao bi ostati bez mjesta povjerenika za pravosudna i sigurnosna pitanja u budućem sastavu Europske komisije. Nakon prvotne potpore, izgleda da mu ni potencijalni budući šef Jose Manuel Barroso, može se naslutiti, više nije spreman »čuvati leđa«. </p>
<p>Kontroverzni talijanski političar je izjavama o tome da je homoseksualnost grijeh, da je brak izmišljen kako bi žene rađale djecu, a muškarci ih štitili, te da samohrane majke nisu pogodne za odgoj djece, navukao na sebe bijes mnogih. Budući predsjednik Europske komisije je zbog izjava Rocca Buttiglionea morao naglo promijeniti retoriku. Buttiglione je u samo nekoliko dana, za Barrosa, od »idealnog rješenja« postao »tema koja se ovoga trenutka ne može komentirati«. </p>
<p>Sam Buttiglione je našao zajednički jezik jedino s Vatikanom i dijelom narodnjaka u Europskom parlamentu, pa je osudu svojih izjava proglasio antikršćanskom urotom i izjavio da je žrtva antikršćanske inkvizicije. Takvu tezu podupro je vatikanski kardinal Martino koji se nalazi na čelu vatikanskog Vijeća za pravdu i mir, kazavši kako se radi o novom valu antikatolicizma i novom modernom moralnom relativizmu. </p>
<p>Njegovu nominaciju na mjesto Povjerenika za pravosuđe i sigurnosna pitanja već je odbio Odbor Europskog parlamenta, a socijalisti i liberali sada traže da u najgorem slučaju Buttiglione u Komisiji dobije neko drugo radno mjesto. Kako se to neslužbeno tumači, nekoliko je opcija u igri. </p>
<p>Prema prvoj, trebalo bi se uhvatiti u koštac s za članak 13 Ugovora EU koji govori vjerskoj, spolnoj diskriminaciji i diskriminaciji temeljem seksualne orijentacije i prebaciti ga u povjerenstvo za socijalna pitanja. Takva varijanta je za Buttiglionea najlošija jer bi u sljedećih pet godina sve što izjavi bilo pod stalnim nadzorom. Da mu se pak teško suzdržavati, priznao je sam. Nakon kontroverznih izjava, ovaj katolički konzervativac je sam rekao kako bi mu bilo dobro da neko vrijeme šuti. »No, znate, političar ne može dugo šutjeti«, rekao je Buttiglione. </p>
<p>Drugo rješenje, koje podržavaju liberali i socijalisti u Europskom parlamentu, je zamjena mjesta. Prema bruxelleskim govorkanjima, idealan partner za takvu razmjenu bio bi Barrosov kandidat za mjesto povjerenika za transport. Na tom radnom mjestu ima manje mogućnosti da se u javnosti raspravlja o homoseksualnim sklonostima ili ulozi žene u društvu. Zamjena bi bila pogodna i zbog stranačkog efekta. Dužnost povjerenika za transport u prvotnoj varijanti trebao bi obavljati Jacques Barrot, također iz redova desnoga centra. </p>
<p>Iako se najavljuje kako će desni centar u Europskom parlamentu podržati Buttiglioneovu kandidaturu, socijalisti i liberali, već su najavili da će 27. listopada glasati protiv Barrosova sastava Europske komisije ako se poduzmu koraci koji bi na bilo koji način riješili pitanje problematičnog Buttiglionea. Ipak, za bilo kakvu vrstu sankcija, Barroso bi morao imati podršku zemalja članica EU-a. Zasada, barem javno, jedno je švedski premijer Göran Persson snažno kritizirao Buttiglioneove izjave. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lukašenko slavi, svijet prosvjeduje</p>
<p>Na referendumu o promjeni ustava građani Bjelorusije dali podršku predsjedniku usprkos zapadnim upozorenjima / Moskva je zadovoljna jer Putin nikako ne želi NATO-ove snage 400 kilometara od Moskve</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jednom od najomraženijih političara iz dioptrije zapadnih zemalja Aleksandru Lukašenku smiješi se i treći predsjednički mandat. </p>
<p>Uz brojne prosvjede oporbe, ali i tihu podršku Moskve, glatko je prošao referendum koji će omogućiti promjenu ustava i time otvoriti vrata da ostane predsjednik Bjelorusije.</p>
<p>Odjeci referenduma su različiti, ali i kad se gledaju sve strane spora nema - Lukašenko je pobjednik. </p>
<p>Službeni rezultati pokazuju da je dobio podršku 86,2 posto glasača za promjenu ustava, dok neovisni zapadni analitičari koji su provodili vlastita istraživanja tvrde da je ta podrška 55 posto. Oporba viče do neba da je bilo prijevara, neregularnosti, i sve to vjerojatno i nije sporno, ali Lukašenko ipak može biti prezadovoljan. </p>
<p>Referendumu je prethodila snažna kampanja mnogih država koje su ukazivale da bi mogućnost ponovnog izbora Lukašenka mogla za Bjelorusiju biti kobna. Mnogi američki senatori su se uključili u tu kampanju, što je u Bjelorusiji dočekano kao izravno miješanje u unutarnjopolitičke odnose u toj zemlji, a to se na kraju pokazalo kontraproduktivno.</p>
<p>Bjeloruski političari skloni Lukašenku oštro su optužili Zapad da igra prljavu igru i da će glas naroda pokazati da nisu u pravu. Rusija je izravno i neizravno podržavala Lukašenka, a nedostatak demokratskih standarda, što je onemogućilo snažnije organiziranje oporbe, je rezultirao trijumfom sadašnjeg predsjednika.</p>
<p>Vladimir Putin je svesrdno podržavao Lukašenka uoči referenduma, a Moskva je očito zadovoljna rezultatima. Najavljeno je i da će Moskva i Minsk uvesti 1. siječnja 2006. zajedničku valutu, rusku rublju.</p>
<p>Tu izrazitu harmoniju Putina i Lukašenka nije teško protumačiti. Kremlju odgovara da njihov jaki čovjek sjedi u Minsku, jer bi svaka promjena vlasti mogla ugroziti strateške interese Moskve. Naime, kada bi se Bjelorusija odlučila za integraciju u zapadne saveze poput NATO-a, to bi značilo da bi se najjači vojni savez svijeta približio na 400 kilometara od Moskve. Što bi to značilo za Putina nije potrebno objašnjavati.</p>
<p>Zato je posve jasno da će ruska politika i dalje podržavati Lukašenka koji izaziva sve veće otpore na zapadu. </p>
<p>Zamjera mu se diktatorsko ponašanje i gušenje demokratskih prava građana, a oporba nije dovoljno jaka da se sama izbori za neki drugi, demokratski put.</p>
<p>Lukašenko likuje i poručuje zapadnim političarima da pritisci »nekakvog američkog senatora« ne mogu njemu ništa. </p>
<p>Građani Bjelorusije, bombardirani propagandom iz Minska ne žele prihvatiti »strana upletanja«, pa Lukašenko može biti miran. Neokrunjeni car iz Minska će gotovo sigurno dobiti i treći predsjednički mandat.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Peres se boji da će Sharon biti ubijen</p>
<p>JERUZALEM/TEL AVIV</p>
<p> - Vođa oporbenih izraelskih laburista Shimon Peres izjavio je kako se boji za život premijera Ariela Sharona u kontekstu žestoke rasprave koja razdire zemlju oko njegovog plana povlačenja iz Pojasa Gaze, objavio je u utorak dnevnik Maariv. »Bojim se za Sharonov život«, objavio je preko naslovnice izraelski dnevnik, citirajući Peresa i navodeći slične izjave ministra vanjskih poslova Sylvana Shaloma. »Bojim se da netko ne pokuša izvesti atentat na premijera, nadam se da su službe sigurnosti naučile lekciju (ubojstva Rabina) i da savršeno osiguravaju predsjednika vlade«, navodi dnevnik Peresove riječi. Sharon bi 25. listopada Knessetu na potvrdu trebao dati plan povlačenja iz Gaze usprkos snažnom otporu koji izaziva u Izraelu. Uprava izraelskih zatvora priopćila je kako je dobila nalog da se pripremi za moguće zatvaranje stotina židovskih naseljenika koji se ne žele evakuirati iz Pojasa Gaze. Dnevnik Yediot Aharonot u utorak je objavio kako će izraelska vojska uskoro početi vježbe u kojima će simulirati operacije zauzimanja objekata u kojima će se zabarikadirati naseljenici koji se ne žele evakuirati. Inače, židovski doseljenici kojima prijeti evakuacija iz Pojasa Gaze dobit će rok do srpnja iduće godine, a svi koji se budu opirali bit će otjerani silom do rujna, rekao je vladin dužnosnik. Zakoni koji će omogućiti preseljenje moraju biti odobreni do 1. ožujka. Sharona čeka teška borba do toga datuma jer se desničari protive planu povlačenja s okupiranih teritorija. Eiland je potvrdio i da će izraelska vojska nakon povlačenja doseljenika ostati u tampon zoni uz granicu Gaze u Egiptu sve dok službeni Kairo ne dokaže da može spriječiti krijumčarenje oružja Palestincima. Istodobno nasilje i dalje traje. Izraelski vojnici ubili su u utorak ujutro dvojicu palestinskih militanata na sjeveru Pojasa Gaze, javio je izraelski radio. (AFP/Dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Stručnjaci bi se s veseljem primili posla u slučaju Željezare Sisak</p>
<p>Natezanje o teškom stanju u Željezari Sisak odavno je prevršilo mjeru zdravoga razuma, a posebice se to odnosi na odgovornost političara prošle i aktualne vlasti. Poslovanje te željezare u prvom je redu ekonomsko pitanje, pa je onda red da se time pozabave mjerodavni stručnjaci, tj. ekonomisti, a ne laici, tj. aktualni političari. Kako je teško stanje Željezare upravo posljedica upletanja politike, tj. laika u ekonomsku struku, jedino pravo i logično rješenje jest napokon problem prepustiti onima kojima je to poziv i koji se u to razumiju.</p>
<p>Predlažem stoga da se kompletna dokumentacija o tome odmah uputi najboljim ekonomskim stručnjacima na našim sveučilištima, osobito na ekonomskim fakultetima, i da se njima prepusti ekonomska skrb o Željezari.</p>
<p>Stanje Željezare može se usporediti sa stanjem teškog bolesnika, nejasne dijagnoze, kojega liječe razni laici, medicinski tehničari ili travari, umjesto da ga se napokon uputi u bolnicu na liječnički pregled i terapiju. Zar ne bi bilo krajnje nelogično stalno upućivati takvoga bolesnika na skrb u Sabor umjesto u bolnicu?</p>
<p>Kao što klinike medicinskih fakulteta ne bi odbile odmah primiti teškoga bolesnika na hitno i kompetentno liječenje, a pri tome ga sigurno ne bi uputile na liječenje u Sabor, tako se može pretpostaviti da bi se ekonomski fakulteti s veseljem odmah primili svog posla u slučaju Željezare Sisak. Svaki drugi potez svjedočio bi o zlonamjernosti, o vrlo opasnoj nakani da se pogorša stanje Željezare, a time i dalje pridonosi općem uništenju hrvatske privrede radi lakšeg nastavka poodmakle kolonizacije naše zemlje.</p>
<p>Stvarni ekonomski stručnjaci s lakoćom bi iznašli prava, realna, ostvariva rješenja za Željezaru, kao i za naša brodogradilišta i ostala hrvatska poduzeća u sličnom stanju.</p>
<p>DENIS NEKIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kome se obratiti, tko štiti putnike </p>
<p>Odlučio sam krenuti na put u Philadelphiju dan prije nego što je zahtijevala moja tamošnja obveza – konvencija. Dakle, 11. kolovoza 2004. preko Pariza. Let AF2689 do Pariza pa AF0366 do kraja, gotovo idealno.</p>
<p> Međutim, prvi dan Croatia Airlines kasni iz Zagreba s polaskom zbog magle dva sata i propuštam avion u Parizu, gdje nam nalaze smještaj u hotelu o trošku aviokompanije. Drugi dan me ne puštaju u avion za Philadelphiju jer se nisam, kako kažu, čekirao. Nakon obilaženja šaltera i dugotrajnih pregovora te, naravno, propale konvencije i propuštenog aviona, utvrđuju pogrešku Air Francea.</p>
<p> Sve je, naravno, uzalud jer me ponovno smještaju u hotel, Air France ne refundira novce, ne radi s drugim kompanijama da mi omogući drugi let isti dan itd. Treći dan putujem doma neobavljenoga posla i potrošenog novca.</p>
<p> U Atlas agenciji, gdje sam kupio kartu, gospođica M.P., koja mi je kartu prodala, više ne radi, gospođa B.D. stručno se ogradila kada je shvatila o čemu je riječ te vjerojatno nije ni prenijela moj slučaj Air Franceu kako je rekla, jer je ubrzo premještena u drugu poslovnicu.</p>
<p>Zovem Air France, gdje se gospođa J.S. nekoliko dana trudi da dobijem kakvu-takvu naknadu. Ali bez uspjeha. Pri prodaji karte nitko nije spomenuo da za nju, ako ostane neiskorištena, ne refundiraju novac, nitko nije spomenuo da u Zračnoj luci »Charles de Gaulle« problemi s putnicima nisu nepoznanica. Kome se obratiti? Tko štiti putnike? </p>
<p>GORAN STOKLASA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Koje nam i kakve junake nude svakodnevno televizije u Hrvatskoj</p>
<p>Neprestano se govori i piše kako su na određeni način zaboravljeni hrvatski branitelji, poglavito dragovoljci Domovinskog rata. Nema ih na malim ekranima, ili – ima ih samo u negativnom kontekstu. Tko su današnji junaci u Hrvatskoj? Koje nam i kakve junake svakodnevno nude ljudi koji su zaposleni u tv-kućama? </p>
<p>Sada je, eto, iznimno popularan nekakav Krešo koji je preko ograde pobjegao iz Big Brother kuće i to nikamo drugdje nego na – nogometnu utakmicu! On je na određeni način postao čak idol mladih, baš kao i većina onih iz te famozne Big Brother kuće, čije stanovnike danima gledamo u bezveznim situacijama. Najbolji od njih čak će biti nagrađen s – milijun kuna. Tako mladi uče kako se može zaraditi prvi milijun u životu i najvjerojatnije mnogi o tome sanjaju. Narod, naravno, želi baš takve emisije u kojima kao u nekakvom psihološkom trileru svi čekaju tko će na kraju s kime završiti u krevetu!</p>
<p>Naše tv-postaje izmišljaju i »instant-zvijezde«, pa nam često pružaju priliku gledati male i velike kako se doslovce deru u mikrofon, skaču, sve s željom da preko noći postanu glazbene zvijezde. A mi plaćamo i u udarnim terminima gledamo njihove zafrkancije, gluposti od kojih ti pamet stane. Navodno i to svi vole, jer gledanost je – kažu neki – ogromna.</p>
<p>Na svim kanalima hrvatskih televizija možete uživati u tzv. sapunicama u kojima su na prvom mjestu mržnja, zločini, kriminal i droga. Čak i emisije poput »Otvoreno« stavljene su u kasne sate, baš kao i dokumentarno-povijesne emisije, jer to, navodno, nema ni približno toliko gledatelja kao kad, primjerice, Krešo preko ograde pobjegne na utakmicu.</p>
<p>Emisije o hrvatskom Domovinskom ratu svedene su na minimum, zapravo, gotovo ih nema, čak ni za Dan nezavisnosti ili Dan pobjede. Budući da naše televizije emitiraju i noću, predlažem da se hrvatskim braniteljima posveti neka emisija u ranim jutarnjim satima, tim prije što je riječ o ljudima koji su u vrijeme srpske okupacije i četničkog terora izgubili zdravlje, pa od bolova, muka i briga više ne mogu ni spavati. Bolje išta nego ništa! </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U načelu, ni mrava ne smijemo zgaziti</p>
<p>Zaštitari-ekstremisti zaista nas prisiljavaju na različita razmišljanja o zaštiti životinja, pa i na osvrte o toj temi s one šaljive strane. Neki od njih, pod parolom da su i životinje živa bića, ističu i njihovo pravo na život i humani odnos čovjeka prema njima (u čemu se u načelu, vjerujem, svi slažemo), ali ako je zaista to tako jednostavno, zašto smo onda nedosljedni i nepravedni u svojoj zaštitarskoj brizi prema nekim životinjskim skupinama: onim manjim, sitnim, neuglednim vrstama, malim štetočinama koje tamanimo po poljima, vrtovima pa i stanovima i drugdje?</p>
<p>U načelu, ni mrava ne smijemo zgaziti, ali kada sve raščlanimo i proanaliziramo, vidimo da je sve to pretjerano, nelogično, a i nemoguće provesti. Kako bi izgledao svijet prestajanjem ubijanja životinja? Pa one bi vjerojatno pregazile nas i onemogućile nama normalan život.</p>
<p>Budući, dakle, da je pravedna (za sve životinje) i potpuna zaštita životinja nemoguća i sa stajališta težnje za opstankom čovjeka besmislena, a kad bi i bila provediva proizvela bi svekolike promjene u našemu načinu života, zaključimo: štititi životinje – da, no razumno; tražiti humani odnos prema njima u svakom pogledu, a ubijanje, najbezbolnije, svesti na najnužniju mjeru, na stvarne ljudske potrebe.</p>
<p> Jer, sve na zemlji trebalo bi ipak u krajnosti služiti čovjeku, što ne znači da se mi ne trebamo obazirati i na potrebe i »osjećaje« onih bića s kojima smo povezani, s kojima živimo, s kojima se družimo i koji nam omogućuju bolji i ljepši život.</p>
<p>MARIJA RAKELA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Pretragom dviju kuća pronađeno 34.870 kutija krijumčarenih cigareta </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – Policijski službenici vukovarsko-srijemske policijske Uprave u suradnji s djelatnicima Protuobavještajne agencije, na području Općine Borovo otkrili su dva velika skladišta u kojima su skrivane krijumčarene cigarete namijenjene za crno hrvatsko tržište. </p>
<p>Kako je izvijestila vukovarsko-srijemska policija, u dva je skladišta pronađeno ukupno 34.870 kutija raznih cigareta bez nadzornih markica Ministarstva financija RH. Zaplijenjene bi cigarete na ilegalnom tržištu vrijedile oko 300 tisuća kuna.</p>
<p>Naime, nakon što su djelatnici policije i Protuobavještajne agencije došli do saznanja kako se u dvije obiteljske kuće na području Općine Borovo preprodaju veće količine krijumčarenih cigareta, istražni sudac vukovarskog Županijskog suda izdao je naloge za njihov pretres. </p>
<p>Osim već spomenute količine cigareta, pronađeno je i oko 50.000 kuna u različitim apoenima, za što se sumnja da potječe od preprodaje. </p>
<p>Protiv vlasnika kuća u kojima su pronađena skladišta, a koji do sada nisu evidentirani kao počinitelji kaznenih djela, policija je podnijela kaznene prijave Općinskom državnom odvjetniku u Vukovaru.</p>
<p>Inače, prema podacima policije, u prvih devet mjeseci ove godine ukupno su evidentirana 24 kaznena djela vezana za nedozvoljenu trgovinu duhanom te je oduzeto 26.916 kutija cigareta i 14 kg duhana. </p>
<p>Tom se podatku trebaju pridodati i cigarete pronađene na graničnim prijelazima, nakon što bi krijumčari »naletjeli« na budno oko hrvatskih carinika i graničnih policajaca. </p>
<p>Ovogodišnji je »rekord« zabilježen sredinom veljače kada je na graničnom prijelazu Gunja-Brčko, kao ulazni putnik iz BiH u Hrvatsku, otkriven krijumčar iz Bjelovara koji je u svom kamionu, umjesto oblatna za kolače kako se navodilo u službenim papirima, švercao čak 10.141 šteka raznih cigareta vrijednih ukupno 160.000 eura.</p>
<p>Poznato je kako je Vukovarsko-srijemska županija dio tzv. »balkanske rute« kojom se švercaju gotovo sve vrste roba. Ona je zbog svog položaja i činjenice da njezinih čak 73,2 posto granica čine državne granice sa susjednim državama, Srbijom i Crnom Gorom te BiH izuzetno pogodna za razna krijumčarenja. Tim više što kompletnu granicu sa BiH, ukupno 88 kilometra čini rijeka Sava, dok granicu sa Srbijom osim 118 kilometra kopnene čini i 60,2 kilometra riječne granice na Dunavu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Na prijevaru prodao auto i »kupio« stan </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policija je dovršila obradu nad Hrvojem Šimundžom (37) kojeg se sumnjiči da je preko lihvarskog ugovora prevario, iznuđivao i doveo u opasnost Ljubomira S. (35) i njegovu majku.</p>
<p>Utvrđeno je da je osumnjičeni, 27. siječnja ove godine s Ljubomirom S. sklopio usmeni ugovor o zajmu 3500 eura bez roka vraćanja i uz kamatu od 10 posto. Kao jamstvo je ugovorio i kod bilježnika ovjerio punomoć kojom je Hrvoje Š. stekao založno pravo nad vjerovnikovim »VW golfom«.</p>
<p>No, Šimundžija je nakon što je dobio punomoć, dao oglas da »golf« prodaje, te ga je 13. veljače i prodao jednoj Zagrepčanki za 9700 eura, čime je sebi pribavio 6200 eura.</p>
<p>Sredinom veljače je Šimundža doznao da Ljubomir S. ima nepodmirena dugovanja prema zajedničkim poznanicima u iznosu od 6300 eura i 22.310 kuna, te je uvjerio Ljubomira S da mu i njegovoj obitelji prijeti opasnost od dvojice poznanika, čime ga je prestrašio.</p>
<p>Šimundža se potom više puta susreo s majkom Ljubomira S., navevši da prijete smrću njenom sinu i obitelji ako ne vrati dugove, te je ona s njim sklopila kupoprodajni ugovor kojim je vlasništvo stana u Zagrebu prenijela u njegovu korist. Stan je trebao, poslužiti kao osiguranja povrata sinovljevog zajma od 31.550 eura.</p>
<p>No, žena je nakon razgovora s javnim bilježnikom shvatila zabludu vezanu uz nerazmjer duga i vrijednosti stana, te se obratila Šimundži s zahtjevom za raskid ugovora obećavši da će podmiriti sinovljeve dugove. Šimundža je pristao i zatražio 170.000 kuna, te je majka Ljubomira S. 12. veljače na račun Šimundžinog oca uplatila 89.000 kuna, a nekoliko dana kasnije uplatila još 30.000 kuna, dok je 5. ožujka na ruke Šimundži predala 40.000 kuna. Međutim, on je zatražio još i 10.000 kuna kako njezinom sinu ne bi rekao za isplaćene iznose, što mu je ona i platila. </p>
<p>Šimundža je zatim vjerovnicima isplatio 8640 eura i 9800 kuna, a razliku od 184.876 kune zadržao je za sebe. </p>
<p>U cilju prikrivanja pravog izvora novca i prava priskrbljena novcem, osumnjičeni je razliku novca 16. lipnja uložio u kupnju stambeno poslovne zgrade s dvorištem u Zagrebu za 80.000 eura.</p>
<p>Početkom srpnja Ljubomir S. je, pak, zatražio povrat novca na što mu je Šimundža zanijekao bilo kakva svoja dugovanja i verbalno mu zaprijetio. </p>
<p>Ljubomir S. je po izlasku iz stana na II. Poljanicama na ulici susreo Šimundžu koji je nakon prepirke izvadio ilegalno nabavljeni pištolj i u neposrednu blizinu Ljubomira S. ispalio hitac. Uočivši da im se približava policijski automobil, Šimundža je počeo bježati pri čemu je pištolj opalio i prostrijelio mu desnu natkoljenicu i treći prst desne ruke.</p>
<p>Nakon dovršenog dijela kriminalističke obrade Šimundža je doveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, gdje je u pratnji svog odvjetnika Ljube Pavasovića Viskovića iznio opširnu obranu, dok mu je istražni sudac odredio 48-satno zadržavanje zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.</p>
<p>Policija, pak, nastavlja kriminalističku obradu zbog sumnji da je sudjelovao u počinjenju više kažnjivih djela krivotvorenja ulaznih carinskih deklaracija.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Majci zabranio da kćer posjećuje u školi </p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – Na novomarofskom je Općinskom sudu u tijeku suđenje Veljku Malašiću, pravniku u Centru za socijalnu skrb Novi Marof, protiv kojeg je privatnu tužbu podnijela Nevenka Šarc.</p>
<p>U tužbi se navodi da je Malašić defektologinji Boženi Hokman naredio da ne dopusti Šarc kontakt s jedanaestogodišnjom kćerkom, koju je Šarc došla posjetiti u školu, a što je djelatnica i učinila. </p>
<p>Nevenka Šarc je kazala da s bivšim suprugom ima dvoje djece, a postupak vezan uz povjeravanje djece na čuvanje i odgoj još nije pravomoćno okončan. Centar je stoga djecu povjerio ocu, što ona nije mogla prihvatiti, jer je on »alkoholičar i nije sposoban odgajati djecu na zadovoljavajući način«. Rekla je i da je Centar donio rješenje kojim njoj zabranjuju susrete s kćerkom, na što se ona žalila, a resorno ministarstvo ga ukinulo. Budući je predmet vraćen na ponovni postupak, ona je smatrala da ne postoji nikakva zabrana njezinih kontakata s djevojčicom, te je stoga i došla u školu no defektologinja joj je rekla da to ne može dopustiti, jer je tako naredio pravnik Centra. Centar je donio i rješenje kojim su joj određeni susreti s djetetom. No, kad je došla u školu, Malašić joj je kazao da se susret neće održati, jer ona štetno utječe na djevojčicu, te da se dijete liječi kod psihologa te da susreta neće biti, dok liječnica ne kaže kada će to biti moguće. </p>
<p>Malašić je pak, kazao da je Centar, radi zaštite interesa djeteta, djevojčicu na skrb povjerio ocu, a majci zabranio da se bez dozvole Centra s djevojčicom susreće. </p>
<p>Majka se na rješenje žalila, a ministarstvo ga je vratilo na ponovni postupak. On je odmah započeo postupak, no majka je odbila psihijatrijsko vještačenja te zahtijevala izuzeće pravnika i ravnatelja Centra, što je odugovlačilo postupak, pa novo rješenje nije bilo donijeto u roku. Ministarstvo je rok produžilo, a Centar je donio rješenje kojim se točno određuju susreti Šarc s djetetom. </p>
<p>Napomenuo je i da je Šarc u tajnosti organizirala susret s kćerkom kad je bila na školskom izletu u Zagrebu, što je uzrokovalo da je djevojčica ponovo počela patiti od noćnih mora, pa je morala ići psihologu. </p>
<p>Pravnik je rekao i da majka nakon posljednjeg rješenja nije koristila svoje pravo na susrete s kćerkom te da mu se čini da »njoj nije u interesu da se druži s kćerkom, već joj je više bitan odnos s Giovannijem Garbinom, koji je 'alternativnim' metodama liječio njezinu kćer«. </p>
<p>Centar je, istaknuo je, u više navrata pokušao ostvariti kontakte majke i kćeri, te su se one i susrele nekoliko puta, no uvijek s lošim ishodom po dijete. Djelatnicima škole je rekao da ne može dopustiti druženje majke i kćeri, bez nadzora stručne osobe, što je u njegovoj nadležnosti, no nikome nije naređivao sprečavanje susreta. </p>
<p>Saslušana je i Hokman, koja se prisjetila da je jednom zgodom razgovarala s nekim u Centru te da joj rečeno da u školi ne smije dopustiti kontakte djevojčice i majke. Nakon toga je pozvala majku k sebi u ured, razgovarale su, a majka je tada otišla. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Najmlađi osuđenik na kaznu dugotrajnog zatvora imao je 24, a najstariji 80 godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ove su godine hrvatski sudovi izrekli četiri presude kojima su okrivljenici osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora, odnosno od 20 do maksimalnih 40 godina zatvora. </p>
<p>U ponedjeljak je u Osijeku na 29 godina zatvora osuđen 24-godišnjak koji je u veljači prilikom provale u Vukovaru, ubio stariji bračni par. Tjedan ranije na 30 je godina zatvora osuđen 51-godišnjak koji je rafalima iz automata ubio suprugu i njezinog brata. U rujnu je pak na 25 godina zatvora osuđen 80-godišnjak koji je lani ubio unuku. Ljetos je na 20 godine zatvora osuđen 30-godišnjak koji je prošle godine hicima iz automata u središtu Osijeka, ubio šurjaka i 12-godišnjeg dječaka koji se tu slučajno zatekao. 22 godine zatvora dobio je 27-godišnjak koji je, također u Osijeku, silovao i ubio 59-godišnju ženu, koja ga je zatekla u provali.</p>
<p>U Hrvatskoj je do 1. siječnja 1998. najveća predviđena kazna iznosila 20 godina zatvora. Smrtna kazna, koja je bila predviđena zakonima bivše SFRJ, u Hrvatskoj je ukinuta 1990. godine, no ona se rijetko izvršavala i u bivšoj državi, odnosno u pravilu se zamjenjivala maksimalnom zatvorskom kaznom. Kazna dugotrajnog zatvora predviđena je za »teška ubojstva«, dakle za ona koja nisu počinjena »na mah«,»iz nehaja« ili slično, a u tzv. privilegirana ubojstva spada i čedomorstvo.</p>
<p>Kazna od 40 godina zatvora prvi je put izrečena 2000. godine, kada je proglašen krivim i osuđen bivši policajac Mato Oraškić koji je u rujnu 1999. godine na zagrebačkom Općinskom sudu, tijekom brakorazvodne parnice, ubio suprugu, njezinu odvjetnicu i sutkinju. </p>
<p>Iste je godine na 25 godina zatvora osuđen ugostitelj, ali i poznati kockar koji je zbog neriješenih dugova u odvjetničkom uredu u Zagrebu ubio dvojicu svojih nećaka. 2000. je godin, na 20 godina zatvora osuđen tada 28-godišnjak koji je zbog ljubomore, u kafiću u Zagrebačkoj Dubravi, ubio bugarsku pjevačicu, a ranio nekoliko ljudi. Godinu kasnije, 28 godina zatvora dobio je stariji muškarac iz Sesveta zbog ubojstva u tamošnjoj osnovnoj školi. Lani je 35 godina zatvora dobio pljačkaš koji je, bježeći od policije kod Čakovca ubio policajca.</p>
<p>Od uvođenja kazne dugotrajnog zatvora, najmlađi je osuđenik imao 24 godine, koji je osuđen na 29 godina zatvora zbog ubojstva bračnog para u Vukovaru, a najstariji je 80-godišnji djed koji je u Karlovcu ubio svoju unuku. Dobio je 25 godina zatvora.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mesiću nisam zabranio ulaz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iznošenjem obrane predsjednika Hrvatskih narodnjaka Mislava Žagara u ponedjeljak je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljeno suđenje koje je protiv njega pokrenuo bivši pročelnik Gradskog ureda za planiranje Miljenko Mesić.</p>
<p>Nakon izjave kako se ne osjeća krivim, Žagar je izjavio da je sredinom svibnja prošle godine na sjednici Gradske skupštine razriješen dužnosti člana Gradskog poglavarstva, a time i funkcije pročelnika Gradskog zavoda za planiranje, navevši pritom da mu nije poznato da je oštećenik u ovom postupku izgubio status zaposlenika.</p>
<p>»Dan nakon sjednice sreo sam Mesića u službenim prostorijama zavoda te mi je rekao da će isprazniti kancelariju pročelnika, što je dan kasnije i učinio. </p>
<p>Pri preuzimanju funkcije obavijestio sam svoju tajnicu Miru Marinić i portira da će Mesić moći ulaziti u prostorije Zavoda kao i svi ostali zaposlenici, ali tako da se na porti upiše«, kazao je Žagar, napomenuvši da nikome nije zabranio ulaz u zgradu.</p>
<p>Mesić je, pak, kazao kako mu je dotadašnja tajnica Mira Marinić rekla kako po Žagarovom nalogu mora isprazniti pročelnikov ured,</p>
<p>predati ključeve prostorija i službenog automobila te kako je, ukoliko je htio ući u zgradu portiru morao navesti ime službenika kojeg želi posjetiti te da mu je portir morao potpisati dozvolu za ulazak u zgradu.</p>
<p> Time je Žagar, naveo je Mesić, onemogućio njegovo pravo da šest mjeseci nakon razrješenja ima status zaposlenika. </p>
<p>Osim toga, Mesić je kazao kako na sjednici na kojoj je razriješen dužnosti Žagar nije imenovan za pročelnika Gradskog zavoda za planiranje, već za člana Gradskog poglavarstva za urbanizam te je time njemu zapravo onemogućio pripremu i primopredaju funkcije koja, prema oštećeniku, do današnjeg dana nije službeno obavljena.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dodatno saslušavanje vještaka zbog različitih liječničkih nalaza </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Na osječkom Općinskom sudu nastavljeno je suđenje dvojici osječkih kriminalističkih policajaca, prema privatnoj tužbi dvadesettrogodišnjeg Ivora Lukića koji ih kazneno goni zbog iznuđivanja iskaza. </p>
<p>Prema privatnoj tužbi, dvojica policajca, nakon što su Lukića krajem studenog 2002. godine uhitili neposredno nakon izvršenja razbojništva, njegov iskaz iznudili udarajući ga bejzbol palicom po glavi, tijelu i tabanima. </p>
<p>S obzirom da je osječko Općinsko državno odvjetništvo, nakon provedene istrage, odustalo od daljnjeg kaznenog progona protiv dvojice policajaca, Ivor Lukić to je nastavio putem privatne tužbe. </p>
<p>Saslušan je vještak neurolog dr. Dragutin Kadoić koji je istaknuo kako je Lukić, nakon privođenja u Istražni centar osječkog Županijskog suda, pregledan te da tada na njegovom tijelu nisu pronađeni nikakvi znaci ozljeđivanja. Pet dana kasnije, mladić je tražio liječnički pregled, žaleći se na glavobolju, no ni tada nije utvrđeno nikakvo postojanje ozljeda. Ubrzo potom, otišao je na neurološki pregled koji je bio u granicama normale te pregled kod otorinolaringologa, gdje je također utvrđeno da je nalaz uredan. </p>
<p>Stoga je vještak Kadoić, zaključivši da dokaza o zlostavljanju nema, na sudu objasnio kako se simptomi, na koje se mladić žalio, mogu javiti u različitim situacijama i ne predstavljaju objektivni dokaz ozljede. </p>
<p>»Od udaraca navedenih u tužbi na tijelu ostaju tragovi u obliku nagnječenja, krvnih podljeva ili otoka i njihovo je postojanje moguće uočiti i nekoliko tjedana nakon zadobivanja ozljeda. A to ovdje nije slučaj«, objasnio je vještak. </p>
<p>Zastupnik oštećenog Lukića stavio je primjedbu na iskaz vještaka objasnivši kako je mladić u siječnju 2003. godine obavio pregled i u jednoj zagrebačkoj klinici gdje je utvrđeno postojanje smetnji sluha i ravnoteže. </p>
<p>Stoga je odlučeno da se saslušaju još i vještak sudske medicine, vještak psihijatar te vještak otorinolaringolog, pa je suđenje odgođeno za početak prosinca. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Uskoro se otvaraju vrata obnovljivim izvorima energije </p>
<p>Hrvatska ima 50 posto više sunčevog zračenja od Nizozemske ili Japana, ali ga puno manje koristi, a izuzmu li se hidroelektrane uopće se ne koriste obnovljivi izvori energije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Do kraja ove godine ili početkom sljedeće Hrvatski sabor i Vlada trebali bi ukloniti dosadašnje glavne prepreke za razvoj obnovljivih izvora energije, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva. Dosad je ulagače u ostvarivanju njihovih planova najviše sprječavalo nepostojanje nužnih podzakonskih propisa (prije svega o zajamčenom otkupu struje) te u Europi uobičajenih raznih vrsta državnih poticaja i subvencija. Bez njih su ulaganja u takve, u svijetu sve popularnije izvore »zelene energije«, prerizična i neisplativa.</p>
<p>Donošenje tih propisa čeka se od veljače 2002. i to iz više razloga. Poticaji nisu bili jasno definirani u zakonima o energiji i o tržištu električnom energijom, postojalo je neslaganje oko toga treba li operater elektroenergetskog sustava i tržišta biti unutar HEP-a ili izvan njega, a zbog novih europskih smjernica trebalo je izraditi više od 50 podzakonskih propisa što se nije moglo brzo napraviti, objašnjava Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva. </p>
<p>Zbog toga su planovi za više stotina milijuna eura vrijedna ulaganja ostajali samo na papiru, a Hrvatskoj je zaprijetila opasnost da neće moći na vrijeme ispuniti uvjete EU o nužnom udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, kao i obveze iz Kyoto protokola.</p>
<p>Naime, očekuje se da će Hrvatskoj u vrijeme ulaska u EU morati 4,5 posto od ukupno potrošene energije osiguravati iz obnovljivih izvora (bez velikih hidroelektrana), a Europska komisija će možda tražiti i više. Ako ipak bude 4,5 posto to znači da će iz obnovljivih izvora energije trebati godišnje proizvoditi oko 900 gigavatsati struje pa će u nove izvore snage 300 megavata trebati uložiti oko 300 milijuna eura, kaže Raguzin.</p>
<p>Zato se već pripremaju izmjene zakona o energiji, o tržištu električnom energijom i o regulaciji energetskih djelatnosti. Njihovo usvajanje očekuje se do kraja godine. Potom slijedi donošenje podzakonskih propisa, prije svega o zajamčenoj otkupnoj cijeni struje iz vjetro, solarnih i drugih elektrana na obnovljive izvore. Također se planira i uvođenje tri vrste državnih potpora takvim projektima. Prve će dobivati proizvođači struje iz obnovljivih izvora kroz zajamčenu otkupnu cijenu koja će im omogućiti povrat uloženog novca. Naime, bez državnih poticaja ta bi cijena bila puno niža pa bi takva ulaganja bila neisplativa. Novac za te poticaje osigurat će se iz za jedan do četiri posto povećane prodajne cijene struje.</p>
<p>Novac za drugu vrstu poticaja osiguravat će državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tako će se, prema sadašnjim planovima, poticati korištenje obnovljivih izvora za proizvodnju toplinske energije (npr. grijanje vode korištenjem solarnih kolektora), gradnju bioenergana i projekte energetske učinkovitosti. Predviđene su i državne subvencije (iz državnog proračuna) za domaće tvrtke koje će proizvoditi opremu za korištenje obnovljivih izvora.</p>
<p>Osim ispunjavanja europskih kriterija i obveza iz Kyoto protokola (ako ga Hrvatska ratificira), uklanjanje dosadašnjih prepreka korištenju obnovljivih izvora energije trebalo bi Hrvatskoj donijeti i brojne druge koristi, kaže Marija Šćulac-Domac, iz Grupacije obnovljivih izvora energije pri HGK.</p>
<p>Omogućit će se smanjivanje uvoza struje, kroz diverzifikaciju izvora poboljšati sigurnost opskrbe potrošača, smanjiti negativan utjecaj elektrana na okoliš, potaknuti razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, razvoj lokalne infrastrukture i tehnološki razvoj.</p>
<p>Prema njenim riječima, samo u sektoru vjetroenergetike u Europi radi 70.000 ljudi, a Hrvatska bi čak sa 70 posto mogla sudjelovati u proizvodnji vjetroelektrana. Stručnjaci upozoravaju i da Hrvatska ima 50 posto više sunčevog zračenja od Nizozemske ili Japana, ali ga puno manje koristi. Branka Jelavić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar ističe veliki porast u korištenju energije sunca i vjetra u Europi, dok je Hrvatska, izuzmu li se hidroelektrane, na nuli u korištenju obnovljivih izvora energije, a istodobno za takve projekte postoji veliki interes domaćih i stranih investitora, proizvođača opreme i izvođača radova.</p>
<p>Zato je dobro da je konačno počelo uklanjanje dosadašnjih prepreka korištenju tih izvora. Međutim, čini se da svi Vladini resori nisu dovoljno usklađeni u politici prema obnovljivim izvorima energije. Dok Ministarstvo gospodarstva priprema sve preduvjete za njihov razvoj, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je nedavno u sklopu Uredbe o zaštiti obalnog pojasa zabranilo gradnju vjetroelektrana na većini najboljih lokacija duž Jadrana.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Cijena sirove nafte od početka godine porasla 75 posto</p>
<p>U New Yorku je cijena Nymex Light sirove nafte za isporuku u studenom, nakon rekorda od 55,33 dolara za barel zabilježenog dan ranije, u utorak pala na 52,96 dolara/ Sporiji rast potražnje će biti posljedica visokih cijena nafte, kao što već najavljuju neki pokazatelji za proteklih nekoliko mjeseci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijena sirove nafte je u utorak pala, nakon što je u ponedjeljak ujutro na američkom tržištu dosegla novi rekord, pošto je OPEC, na čijih jedanaest zemalja članica otpada oko trećinu ukupne proizvodnje nafte, prognozirao slabiji rast potražnje u 2005. nego što se ranije očekivalo. </p>
<p>Prema najnovijim predviđanjima OPEC-a svjetska potražnja za naftom sljedeće bi godine trebala porasti za 1,61 milijun barela dnevno, ili 130.000 barela manje od ranijih prognoza, na (prosječnih) 83,41 milijun barela dnevno. Sporiji rast potražnje bit će posljedica visokih cijena nafte, kao što najavljuju neki pokazatelji za proteklih nekoliko mjeseci. </p>
<p>Najnovije OPEC-ove prognoze poklapaju se s prošlotjednim izvješćem Međunarodne agencije za energiju (IEA), savjetodavnog tijela industrijaliziranih zemalja, prema kojem bi sljedeće godine potražnja trebala dosegnuti 83,85 milijuna barela dnevno, 70.000 manje nego što se ranije prognoziralo. S druge strane, IEA je prognozu potražnje za ovu godinu povećala za 240.000 barela na 82,4 milijuna barela. </p>
<p>U New Yorku je cijena Nymex Lighta, najcitiranijeg svjetskog terminskog ugovora za naftu, za isporuku u studenom u ponedjeljak dosegla rekord od 55,33 dolara za barel, no do kraja dana je pala na 53,69 dolara. U utorak ujutro je, pak, pala još 73 centa na 52,96 dolara. U Londonu je IPE Brent, koji je u ponedjeljak ostao za dolar ispod prošlotjednog rekorda od 51,50 dolara, do utorka poslijepodne pao 56 centi na 48,35 dolara za barel. </p>
<p>Cijena sirove nafte je od početka godine porasla oko 75 posto, ali u realnim razmjerima, uzme li se u obzir inflacija, cijene sirove nafte su još uvijek oko 27 dolara niže od rekordnih razina s početka osamdesetih. </p>
<p>Mnogi analitičari tvrde kako su za posljednje razdoblje nagloga rasta, koje je započelo sredinom rujna zbog uragana Ivan, velikim dijelom krivi trgovci naftom, špekulanti. Naime, uz ovogodišnji rast cijena nafte, zabilježen je znatan priljev špekulativnog kapitala na međunarodno tržište nafte. </p>
<p>Cijene terminskih ugovora za naftu su, uz vrlo malo slobodnog proizvodnog kapaciteta (samo Saudijska Arabija još ima značajniji slobodni kapacitet, od oko milijun barela dnevno), rasle zbog cijelog niza čimbenika koji povećavaju rizik od pada proizvodnje. Tako su - uz »starije« probleme kao što su poteškoće najvećeg ruskog proizvođača Yukosa, zagušen tankerski promet u Bosporu, teroristički napadi na naftne ciljeve u Iraku i drugdje na Bliskom istoku, te politička napetost u Venezueli - na rast cijena nafte utjecali i pobunjeničke prijetnje i štrajk u Nigeriji te posljedice uragana Ivan. </p>
<p>Posljednji val rekorda cijena nafte (nakon prethodnog rekorda koji je zabilježen 20. kolovoza) započeo je upravo nakon što je krajem rujna objavljeno kako je zbog Ivana proizvodnja u Meksičkom zaljevu pala za oko 500.000 barela dnevno, te kako će puni proizvodni kapacitet ondje biti obnovljen tek sljedeće godine. </p>
<p>Najavljivalo se kako Sjevernu Ameriku očekuje hladnije vrijeme ove zime - što bi naravno ubrzalo ionako znatan rast potražnje koji se ove godine bilježi zbog gospodarskog oporavka u razvijenim zemljama. Velik pokretač rasta potražnje ove je godine bio i nagli gospodarski rast velikih zemalja u razvoju, kao što su Kina (gdje je potražnja samo u drugom tromjesečju skočila 25 posto), Indija i Brazil.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Austrijska gospodarska komora za hrvatski ulazak u EU 2007. godine</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Austrijska savezna gospodarska komora podupire pristup Hrvatske u EU zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, rekao je njezin predsjednik Christoph Leitl u utorak u Beču na gospodarskoj manifestaciji »Hrvatski dan«. Izrazio je zadovoljstvo odličnim bilateralnim gospodarskim odnosima i nadu u daljnje unaprjeđenje suradnje u turizmu.</p>
<p>Od deset milijardi dolara stranih ulaganja u Hrvatskoj, 30 posto dolazi iz Austrije što tu zemlju svrstava na prvo mjesto među izravnim stranim ulagačima.</p>
<p>Austrija i Hrvatska imaju izuzetne odnose bez otvorenih pitanja, a robna razmjena bi do kraja ove godine mogla ostvariti vrijednost do dvije milijarde eura, rekao je ministar gospodarstva rada i poduzetništva Branko Vukelić.</p>
<p>»Želja nam je unaprijediti gospodarsku suradnju, prije svega ulaganja u razvoj proizvodnje s ciljem izjednačavanja robne razmjene tj. povećavanje hrvatskog izvoza u Austriju«, rekao je Vukelić i najavio ublažavanje administrativnih mjera kako bi se pojačala strana ulaganja.</p>
<p>Državna tajnica u Ministarstvu europskih integracija Marija Pejčinović-Burić rekla je da je glavni cilj Vlade da Hrvatska do 2007. ispuni zahtjeve za ulazak u EU.</p>
<p>Predsjednik HGK Nadan Vidošević rekao je da postoji velika želja dovesti u Hrvatsku strateške partnere koji bi investirali u osam kombinata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Imovina obveznih mirovinskih fondova dosegla sedam milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četiri obvezna mirovinska fonda u rujnu su imala 1.146.254 člana, odnosno 0,71 posto više nego u kolovozu. Najveće povećanje broja članova u postocima zabilježeno je u PBZ Croatia osiguranje fondu, ali je najveći broj osobnih računa tijekom rujna otvoren u AZ obveznom mirovinskom fondu.</p>
<p>Ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova 30. rujna iznosila je 6,95 milijardi kuna i povećala se za 6,62 posto u odnosu na kraj kolovoza. Najveći udio u imovini imao je AZ fond (42,32 posto), zatim Raiffeisen (30,7 posto) te PBZ Croatia osiguranje (17,2) i Erste Plavi fond (9,8 posto).</p>
<p>Prosječna vrijednost obračunske jedinice obveznih mirovinskih fondova (MIREX) 30. rujna iznosila je 121,6113 kuna, a prosječan prinos u odnosu na posljednji dan kolovoza 2,85 posto. Od siječnja 2004. prosječan prinos iznosi 4,17 posto. Od početka ulaganja fondovi su ostvarili prosječan godišnji prinos od 8,41 posto.</p>
<p>Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova kretala se pak oko 61,9 milijun kuna. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Antimonopolska agencija dopustila izdavanje jamstva Hrvatskim autocestama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja donijelo je odluku o izdavanju naknadne suglasnosti o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Hrvatskih autocesta, priopćili su u utorak iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.</p>
<p>Vijeće je suglasnost donijelo na zahtjev Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, jer se radi o državnoj potpori. Odlukom o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje HAC-a, koju je Vlada donijela 19. lipnja, HAC se zadužuje kod Private Export Funding Corporation (PEFCO), uz osiguranje Overseas Private Investment Corporation (OPIC).</p>
<p>U priopćenju Vijeća ističe se i kako je Vijeće dostavilo odgovor na tužbu koju je izdavač tjednika Nacional, Nakladnik d.o.o., pokrenuo pred Ustavnim sudom. Radi se o tužbi koju je Nakladnik podigao protiv Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a u kojem se traži poništenje odluke antimonopolske agencije o uvjetno dopuštenoj koncentraciji Europapress holdinga i Slobodne Dalmacije. Iako se u priopćenju ne kaže koji je stav u svom odgovoru strankama u upravnom sporu zauzela Agencija, neslužbeni izvori kažu da je antimonopolska agencija potvrdila svoj raniji stav o uvjetno dopuštenoj koncentraciji Europapress holdinga i Slobodne Dalmacije. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Indeksi porasli zahvaljujući nafti i tehnološkom sektoru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz pad cijena nafte europski su indeksi u utorak znatno porasli, potaknuti i dionicama tehnološkog sektora. Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,8 posto, na 4661,6 bodova, slično kao i milanski MIB 30, koji je dosegao 28.641 bod. Dax je porastao 1,5 posto, na 3972,2, a pariški CAC 40 1,4 posto na 3710,4 boda. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je porastao 1,1 posto na 2715 bodova.</p>
<p>Pad cijene nafte izravno se odrazio na cijene zrakoplovnih kompanija: Lufthansa i Air FranceKLM su dobili 2,5, a British Airways 3,5 posto. Dionice naftnih kompanija su pale: BP je izgubio 0,9, a Royal Dutch/Shell 0,4 odnosno jedan posto. Total je pao 0,5, a ENI 0,2 posto. </p>
<p>Volkswagen je porastao 2,6 posto, DaimlerChrysler 1,6, a BMW 1,1 posto. Dionice tehnološkog sektora rasle zahvaljujući povoljnim tromjesečnim financijskim izvješćima IBM-a i Texas Instrumentsa, a među najvećim su dobitnicima u Europi bili Nokia, Philips i Alcatel, koji su porasli oko 3,5 posto. Ericsson je dobio 2,6 posto, Siemens 1,9 posto. </p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku Dow Jones Industrial Average je porastao 0,3 posto, na 9982, a tehnološki Nasdaq Composite 0,6 posto na 1948 bodova. Nikkei 225 je porastao 0,9 posto, na 11,064 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Izbori možda ipak u nedjelju, 19. prosinca</p>
<p>Ako postoji šansa da izbori budu u nedjelju, bit će tada. Ako ipak budu morali biti u utorak, razmotrit ćemo mogućnost da jednu nedjelju ili neki drugi neradni dan proglasimo radnim danom da bismo nadoknadili tu štetu, rekao je premijer Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader najavio je u utorak da će, bude li se išlo na promjene Ustava kako bi se utvrdio stalni datum predsjedničkih izbora, predložiti i da se u Ustav vrate Bošnjaci. To je, kazao je Sanader, moje staro obećanje Bošnjacima i s obzirom na to da se u preambuli Ustava nalazi 10 manjina, tamo trebaju biti i oni.</p>
<p>No, na eventualne izmjene Ustava neće se ići prije ovih predsjedničkih izbora, nego bi se u to krenulo početkom iduće godine kako bi se »u miru« mogla održati kvalitetna rasprava i postići opći konsenzus, rekao je Sanader. Izmjene Ustava u kojem bi se odredila točna nedjelja u studenome ili prosincu kojom bi se održavali predsjednički izbori potrebni su, kaže Sanader, da bi se ubuduće izbjegle zbrke o datumu izbora. </p>
<p>Najava da će se predsjednički izbori održati u utorak, 21. prosinca, izazvala je naime negativne reakcije, posebice poslodavaca, jer bi proglašenje utorka neradnim danom i to dva puta zbog dva izborna kruga, značilo trošak od milijardu i 20 milijuna kuna. </p>
<p>Premijer Sanader objasnio je u utorak da odluka o datumu izbora nije Vladin izbor, nego ga uvjetuje Ustav. Predsjednika Vrhovnog suda i izbornog povjerenstva Ivicu Crnića i predsjednika Sabora Vladimira Šeksa Sanader je zamolio da istraže mogu li se izbori ipak održati u nedjelju, 19. prosinca. Odluka će biti donesena nakon što stručnjaci kažu svoje. </p>
<p>»Ako postoji šansa da izbori budu u nedjelju, bit će tada. Ako ipak budu morali biti u utorak, razmotrit ćemo mogućnost da jednu nedjelju ili neki drugi neradni dan proglasimo radnim danom da bismo nadoknadili tu štetu«, rekao je novinarima Sanader.</p>
<p>U političkim kuloarima kao jedan od načina da se predsjednički izbori ipak održe u nedjelju, 19. prosinca, spominje se eventualna ostavka predsjednika Stjepana Mesića prije isteka mandata. U tom bi slučaju dužnost predsjednika države po Ustavu obnašao predsjednik Sabora Vladimir Šeks, a izbori bi mogli biti raspisani ranije. No, premijer Sanader ipak nije htio komentirati ove spekulacije. </p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić rekao je u utorak da bi kao građanin podržao inicijativu da se promijene Ustavne odredbe po kojima bi se ubuduće predsjednički izbori održavali neradnim danom, odnosno nedjeljom. </p>
<p>»To bi bilo moguće i ja bih se s tim vrlo rado složio, međutim ja nemam nikakvog utjecaja na takvu odluku, ali bih se kao građanin s tim složio«, rekao je Mesić novinarima nakon posjeta Vojnom ordinarijatu.</p>
<p>Odgovarajući na upite što misli o tome da će se na dan predsjedničkih izbora - u utorak, 21. prosinca - proglasiti neradni dan i da će to donijeti gubitke u gospodarstvu, Mesić je rekao da su izbori važan posao koji građani moraju obaviti, a da bi se dan izbora mogao nadoknaditi.</p>
<p>Inače, predsjednički izbori na koje kao HDZ-ova kandidatkinja izlazi potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor utjecat će i na rad Vlade. Najvažnije projekte - reformu poreznog sustava, prijedlog proračuna i prijedlog PEP-a (Pretpristupni ekonomski program) - Vlada, naime, planira završiti i u Sabor poslati već do kraja studenoga. Isto tako, u Vladi se već radi na izradi zakona o fondu za vraćanje duga umirovljenicima. </p>
<p>U Banskim se dvorima neslužbeno može čuti i da premijer već ima ideju o tome tko će zamijeniti Jadranku Kosor na njezinim funkcijama ako ili - kako kaže Sanader - kada pobijedi na predsjedničkim izborima. Premijer navodno ima po tri kandidata za mjesto potpredsjednika Vlade, i to iz redova aktualnih ministara, te tri kandidata za novog ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U slučaju, naravno, da Jadranka Kosor ode na Pantovčak.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Četiri tisuće srpskih kuća i danas zjapi prazno </p>
<p>Podaci Vladine Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice pokazuju pak da je samo ove godine vraćeno gotovo dvije tisuće srpskih kuća a APN ih je otkupio 1238/ Još je zauzeto oko 1500 srpskih kuća, a pola od tog broja ispraznit će se do siječnja/ APN bi do kraja ove godine trebao otkupiti još 650 kuća i time bi bila zbrinuta većina stanara u srpskim kućama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac najavio je da će se ovog tjedna sastati s premijerom Ivom Sanaderom. Tema sastanka je povrat imovine s kojim je Pupovac nezadovoljan jer se, kako je izjavio prošlog tjedna, previše kuća otkupljuje a premalo vraća. A sve je to, prema teškim optužbama s njegove strane, u funkciji »provođenja etničkog čišćenja drugim sredstvima«.</p>
<p>U Vladi ovi napadi nisu dobro dočekani i prepoznalo se da zastupnik srpske manjine opet diže glas u vrijeme nepovoljno za hrvatsku vlast - za prošlotjednog iščekivanja izvješća Carle del Ponte pred europskim ministrima o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom. S istim se prigovorima uvaženi zastupnik oglasio i kad je Hrvatska iščekivala pozitivan avis, istrčavši tada s idejom o srpskoj zastavi i himni. Stoga su u Banskim dvorima i političkim krugovima njegove namjere pročitali kao ucjenjivanje Sanadera kojem je SDSS osigurao vladajuću većinu.</p>
<p>Premijer je Pupovčeve optužbe odbacio, no ostavio je otvorenom mogućnost za razgovor o povratu imovine. Što se Vlade tiče, Ustav jamči privatno vlasništvo i imovina će Srbima biti vraćena, kažu u Banskim dvorima. </p>
<p>Povrat može biti samo tehnički problem, poručio je i nadležni ministar Božidar Kalmeta, izdvojivši i podatak o 300 milijuna kuna koje je ova vlada osigurala samo za povrat imovine, ne uključujući obnovu. </p>
<p>U brojkama se dvije pregovaračke strane razilaze. Pupovac tvrdi da je u tri godine otkupljeno osam tisuća srpskih kuća a da toliko nije ni obnovljeno niti vraćeno. Podaci Vladine Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice pokazuju pak da je samo ove godine vraćeno gotovo dvije tisuće srpskih kuća a APN (Agencija za promet nekretnina) ih je otkupio 1238. Još je zauzeto oko 1500 srpskih kuća, a pola od tog broja - oko 800 - ispraznit će se do siječnja iduće godine. APN bi do kraja ove godine trebao otkupiti još 650 kuća i time bi većina stanara u srpskim kućama bila zbrinuta.</p>
<p>S tim argumentima Pupovca dočekuju u Banskim dvorima. </p>
<p>Ako se problem opet protegne i na stanarsko pravo, što iz Pupovčevih krugova daju naslutiti, i tu je situacija prilično jasna. Do 31. prosinca 2004. traje rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje Srba koji su nekad živjeli u društvenim stanovima i bili nositelji danas nepostojećeg stanarskog prava. Bivšim nositeljima stanarskog prava u SiCG i BiH, gdje mahom danas žive, objašnjeni su i rokovi i predani formulari koje trebaju ispuniti. U područjima posebne državne skrbi dosad su podnijeli 6722 zahtjeva od čega je 1746 već riješeno dodjelom stanova u državnom vlasništvu, APN-kuća ili građevinskog materijala. Većinom se radi o slučajevima riješenim u Vukovarsko-srijemskoj županiji i stanovima koje je obnovilo Ministarstvo obnove. Među 4976 neriješenih zahtjeva, gotovo dvije tisuće ih se odnosi na stanove u kojima korisnici koji traže zbrinjavanje već borave privremeno, a sad traže i stalni smještaj. Izvan područja posebne državne skrbi Srbi nositelji stanarskog prava podnijeli su 1059 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, pa kad se zbroje i jedni i drugi, u nekadašnjim ratnim i urbanim krajevima, vidi se da broj nositelja stanarskog prava koji se u Hrvatsku žele vratiti i živjeti nije alarmantan. Ukupno ih je oko osam tisuća i to je brojka s kojom je hrvatska vlast i kalkulirala kad se krenulo u traženje modela rješavanja problema stanarskog prava. Država se obvezala da će te ljude zbrinuti do kraja 2006. godine.</p>
<p>Milorad Pupovac uporno tvrdi da je brojka svih kategorija srpskih povratnika veća od službenih podataka hrvatskih vlasti. Možda bi na ovaj sastanak mogao doći s podatkom gdje je 3775 vlasnika srpskih kuća koje su ispražnjene, a njima se ne može ući u trag niti se zna adresa na kojoj danas žive. Očito i to dovoljno govori o potrebi i želji za povratkom.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Naguravanje na sjednici Općinskog vijeća Plaškog</p>
<p>PLAŠKI</p>
<p> - Klub vijećnika vladajućeg SDSS-a i predsjednica Općinskog vijeća Plaškog Nedjeljka Kraguljac (SDSS) zatražili su danas da policija udalji sa sjednice Vijeća Borislava Kašljevića.</p>
<p> Zahtjev su obrazložili time da je Kašljeviću odlukom mandatnog povjerenstva od 29. srpnja oduzet mandat zbog preseljenja u josipdolsku općinu i da se po Zakonu o prebivalištu bio obvezan odjaviti u Plaškom i prijaviti u Josipdolu. Kašljević je kazao da je kuću u Josipdolu dobio na privremenu uporabu te da će se prijaviti tek kad se ondje trajno nastani. Po riječima glasnogovornika karlovačke Policijske uprave Tomislava Kosića, policija nije našla osnove za djelovanje.</p>
<p> Iako nije dobio poziv, nezavisni vijećnik Kašljević na današnju je sjednicu došao zatraživši, kako je kazao, prije toga od policije, OESS-a i karlovačkog Odbora za ljudska prava zaštitu »ustavnog prava da sjednici pribiva s pravom glasa«. </p>
<p> Čestim zahtjevima da mu se dodijeli materijal za sjednicu te da se u zapisnik uvede kao nazočan vijećnik, Kašljević je više je sati onemogućavao da službeno počne sjednica sazvana za 13 sati. Oko 16 sati u općinsku zgradu došao je načelnik Policijske postaje u Ogulinu Marinko Herman i za zatvorenim vratima razgovarao s načelnicom općine Plaški Radmilom Medaković i predsjednicom Vijeća Kraguljac. Nakon razgovora novinarima i vijećnicima je rekao da će o svemu biti obaviješteni priopćenjem.</p>
<p> Kraguljac je nakon tog razgovora nastojala nastaviti sjednicu, no Kašljević je to svojim istupima onemogućivao, a došlo je i do naguravanje i bacanja papira. Nakon toga su vijećnici HDZ-a, HSS-a, HSP-a i SDP-a napustili sjednicu zajedno s Kašljevićem. (Hina)</p>
<p> Po riječima Radmile Medaković, osam SDSS-ovih vijećnika odlučilo je sjednicu nastaviti sutra.</p>
<p> Borislav Kašljević bio je HSP-ov vijećnik od 1996., ali je poslije mandat zamrznuo zbog vijećničkog mandata u Županijskoj skupštini, no u Skupštini je dao ostavku i u siječnju ove godine vratio se u Općinsko vijeće kao nezavisni vijećnik »zbog razmirica u HSP-u«.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Elitni turizam u bivšoj cementari</p>
<p>OMIŠ</p>
<p> – Splitski »Lavčević« u utorak je s Gradom Omišom potpisao ugovor o kupnji 83.000 četvornih metara bivše tvornice cementa »Renko Šperac« u Ravnicama nedaleko od Omiša za četiri milijuna eura, gdje namjerava izgraditi dva hotel s četiri i pet zvjezdica i 1200 kreveta. Do 2008. godine, u svoje turističko naselje splitska tvrtka bi investirala 64 milijuna eura. Predviđa i gradnju sedam luksuznim vila, namijenjenih elitnom turizmu, sportsko-rekreacijske sadržaje, otvorene i zatvorene bazene, diskoteku, kasino i specijalizirane trgovine. Na natječaju je početna cijena bila 45,18 eura za četvorni metar, a »Lavčević« je ponudio 50,02 eura.</p>
<p>Do kraja godine, Grad Omiš će donijeti prostorni plan. Tad će »Lavčević« moći zatražiti građevinsku dozvolu. Gradnju mora početi najkasnije dva mjeseca nakon pravomoćnosti građevinske dozvole. </p>
<p>U protivnom, Gradu će plaćati penale u iznosu 10 posto od ukupne cijene. Rušenje stare tvorničke zgrade, »Lavčević« može početi odmah po potpisivanju kupoprodajnog ugovora s Gradom. Zemljište tvorničkog kompleksa, koje propada već 15 godina, nakon što je u studenom 2002. godine propao natječaj o davanju u zakup, Omišani su odlučili prodati. Za kupnju zemljišta bilo je dvadesetak zaintresiranih, koji su se obratili pismima ponude.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Uz čuvanje prirode HV dokazao i visok stupanj spremnosti protuzračne obrane</p>
<p>Na rtu Kamenjaku, zaštićenom području kod Premanture, na teren su izašle i defenzivne ekološke vojne postrojbe kao i nadzornici županijske javne ustanove koja skrbi o zaštićenim dijelovima prirode, kazao je zapovjednik »Štita 2004.« Branko Vincek</p>
<p>PULA</p>
<p> – Na rtu Kamenjak, zaštićenom području nedirnute prirode pokraj Premanture, novinari su u utorak nazočili vojnoj vježbi »Štit 2004.«, koja je najviši stupanj obuke dočasnika i časnika Protuzračne obrane, a sudjelovali su svi redovi vojske. </p>
<p>U sklopu vježbe koja traje od 11. do 22. listopada, gađaju se pokretne zračne mete raketnim i topničkim naoružanjem. </p>
<p>Prvi dio vojne vježbe bila su trenažna gađanja, a zatim i ispitno-školska. </p>
<p>U ponedjeljak su počela prava bojeva gađanja - prva dva dana lakoprijenosnim raketnim sustavom s ramena, a od srijede topnička gađanja pokretne mete koju povlači MIG21, s najmanjim kalibrom od 20 milimetara. </p>
<p>Novinari su bili svjedoci i nekoliko pogodaka, što je iznimno zahtjevno jer su mete vrlo male i gađa se s ramena, ali to je dokaz visokog stupnja spremnosti hrvatske protuzračne obrane. </p>
<p>Proteklih se dana u javnosti podigla velika »prašina« zbog toga što se vježba provodi na zaštićenom području prirode rta Kamenjak, koji je stanište nekoliko endemskih biljnih vrsta. Udruga »Zelena Istra« tvrdi da MORH izvođenjem ove vježbe krši Zakon o zaštiti prirode, najavljujući prosvjed.</p>
<p>Kako doznajemo od zapovjednika Štita 2004. Branka Vinceka, vojska je ispunila sve uvjete zaštite prirode pa su s njima i defenzivne ekološke vojne postrojbe kao i nadzornici »Nature Histrice«, županijske javne ustanove koja skrbi o zaštićenim dijelovima prirode. Vincek kaže da se od 2001. godine vojska educira za zaštitu okoliša, a konkretno na rtu Kamenjak postupaju po strogim naputcima »Nature Histrice«. </p>
<p>Na temelju prijave »Zelene Istre« Upravi za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture, prošloga je četvrtka u nadzor na teren izašla inspektorica zaštite okoliša Ivanka Jelenić te konstatirala da vojna vježba ne ugrožava krajolik - jer se gađaju ciljevi u zraku. MORH će tako tražiti da se propišu kriteriji korištenja rta Kamenjak za vojno vježbanje gađanja zračnih meta.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prosvjedi zbog vojne vježbe</p>
<p>PULA</p>
<p> – Velikim trasparentima s oštrim natpisima poput »Raketiranje pravne države« ili »Zaštitimo prirodu«, »Hoćemo rt, a ne rat«, u utorak je tridesetak pripadnika okolišne udruge Zelena Istra i nekolicina građana u akciji nazvanoj »Shit 2004.« prosvjedovalo protiv održavanja vojnih vježbi na Rtu Kamenjak, zaštićenom području prirode.</p>
<p> Prosvjed je održan u neposrednoj blizini rampe koju je postavila vojska na ulazu na rt. Unatoč obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektora za zaštitu prirode, koji su utvrdili da vojna vježba »Štit 2004.« ne šteti prirodnom okolišu, predstavnici »zelenih« i građani ostali su čvrsto pri stavu da Ministarstvo kulture nadležno za zaštitu prirode i Ministarstvo obrane grubo krše članak 183. Zakona o zaštiti prirode koji kaže da se na zaštićenim područjima prirode ne smiju održavati vojne vježbe, te druge aktivnosti koje bi mogle ugroziti prirodu. Predsjednica Zelene Istre Dušica Radojčić nadalje tvrdi kako MORH nije dobio potrebite suglasnosti za održavanje vojne vježbe »Štit 2004.« od ureda Državne uprave u Istri. Prosvjed su saslušali i zapovjednici vojne vježbe na Kamenjaku koji su se solidarizirali s nastojanjima za zaštitom prirode i pozvali »zelene« da se osobno uvjere da se na poligonu ne ugrožava priroda, no »zeleni« su jedino obećali da će područje detaljno prekontrolirati nakon njihova odlaska. ma«.</p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Rončević poziva sindikate na dijalog</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministar obrane Berislav Rončević u utorak je komentirao prosvjed službenika i namještenika velikogoričkog Zrakoplovnog tehničkog zavoda. Rekao je kako linearno povećanje plaća ne smatra prihvatljivim rješenjem, »kako su mu to na početku mandata neki u MORH-u sugerirali«. </p>
<p>»Nažalost, u toj početnoj prilagodbi i nedostatku informacija čak sam i potpisao takvu odluku, a kasnije sam je bio primoran povući«, priznao je ministar. Prema njegovim riječima a u skladu sa Zakonom o oružanim snagama 2002., doista postoji obveza ministra da posebnim pravilnikom utvrdi primanja službenika koji rade u otegotnim uvjetima u vojsci. Rončević tvrdi da je MORH formirao posebnu radnu skupinu, te prije tri tjedna počeo razgovore sa sindikatom državnih službenika i namještenika.</p>
<p> Ministar je pozvao i ostale sindikate koji djeluju u MORH-u da kroz razgovor pronađu najbolje rješenje.</p>
<p> Rekao je da je štrajk legitimno pravo zaposlenih, ali kako vjeruje da će MORH nastali problem oko plaća riješiti uskoro. ponovio je da je djelatnost ZTZ-a potrebna i MORH-u i Oružanim snagama, te dodao da će o organizacijskom obliku Zavoda konačna odluka biti donesena naknadno. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić: Nisam dostavio transkripte Haagu i ne znam tko jest</p>
<p>Doznajemo da u Vladi imaju različite, i to vrlo kontradiktorne informacije o tome tko je »pustio« transkripte u javnost, te smatraju da treba istražiti kako su transkripti dospjeli u Haag i do medija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u utorak za posjeta Vojnom ordinarijatu u Zagrebu da on nije poslao Haagu transkripte razgovora sastanka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s generalima HV-a na Brijunima uoči akcije »Oluja« u srpnju 1995. godine o kojima su proteklih dana pisali mediji. »Ne znam tko je Haagu poslao te transkripte. Neka se to utvrdi«, kazao je Mesić.</p>
<p>»Bivša vlada donijela je uredbu kojom preuzima svu dokumentaciju na koju se odnose i ovi brijunski zapisnici«, rekao je Predsjednik. »Oni su donijeli odluku, ali nisu prenijeli dokumentaciju. </p>
<p>Ona je kod nas bila pod pečatom, a tko je eventualno prije imao pristup dokumentaciji i što je s njom radio, mi to ne znamo. Ali utvrdili smo da je posebnim dopisom zapisnik 31. srpnja poslan Vladinu uredu za suradnju s haaškim tribunalom. Zajedno s čitavim snopom drugih zapisnika iz razdoblja, čini mi se, od 1995. do 1999.«, objasnio je Mesić i dodao kako je dao suglasnost da se taj materijal oslobodi čuvanja tajne kako bi bio na dispoziciji.</p>
<p>»Međutim, nakon što je bivša vlada donijela uredbu, to više nije na meni. </p>
<p>A sadašnja vlada mora odlučivati na koji će način raspolagati tim zapisnicima. Ali osobno nemam ništa protiv da se s njih skine tajnost«, rekao je predsjednik Mesić. </p>
<p>Na upit koliko ima istine u tvrdnjama sudionika sastanka na Brijunima 31. srpnja 1995. da je kao predsjednik još 2000., zajedno s britanskim obavještajcima, te dokumente, na temelju kojih su se i pisale sve haaške optužnice, dostavio Haaškom sudu, predsjednik Mesić je odgovorio: »To su moji stalni kritičari, ali to što govore je čista bolest i čista izmišljotina koja nema veze sa zdravim razumom«.</p>
<p>Upitan znači li to da je bivša vlada te dokumente dostavila Haagu, Mesić je odgovorio da to nije rekao i precizirao da ne zna tko ih je dostavio. »Poslali smo Uredu ono što su tražili. Svojedobno su i odvjetnici generala Gotovine tražili određenu dokumentaciju, ali je nisu mogli dobiti, jer se Haag s time nije složio. A mi, zbog sporazuma s haaškim tribunalom nismo mogli slobodno disponirati tim materijalima. Oni su tek ove godine dopustili uvid u materijale koji su za njih zanimljivi«, rekao je Mesić.</p>
<p>U Vladi pak smatraju, doznajemo od izvora u Banskim dvorima, da je potpuno neprihvatljivo što su brijunski transkripti dospjeli u Haag i javnost, te drže da treba istražiti kako se to dogodilo. Doznajemo da u Vladi imaju različite, i to vrlo kontradiktorne informacije o tome tko je »pustio« transkripte. </p>
<p>Premijer Sanader još je u ponedjeljak na Hrvatskom radiju izjavio kako je neprihvatljivo da državne tajne dolaze u javnost i obilaze svijet te da takve stvari umanjuju dostojanstvo hrvatskog naroda.</p>
<p>Gordan Pandža i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ni Mesić niti Vlada ne žele skinuti oznaku tajnosti</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić ponovio je u utorak da će s brijunskih transkripata biti skinuta oznaka državne tajne, ali nije precizirao kada će se to dogoditi. Kako nam je u utorak potvrđeno u Predsjednikovu uredu, oznaku državne tajne s famoznog brijunskog transkripta može skinuti jedino - Vlada. Sam predsjednik je dao suglasnost da Vlada s tim dokumentom raspolaže. U prosincu 2002. Račanova je vlada donijela odluku o preuzimanju dokumentacije iz Predsjednikova ureda kojoj pripadaju i brijunski transkripti, objašnjavaju na Pantovčaku. Prema njihovim tumačenjima, oznaku državne tajne može skinuti, u skladu s prijašnjom odlukom Račanove vlade, samo aktualna vlada. Deklasifikacija nije u nadležnosti šefa države, kažu u njegovu uredu i time otklanjaju iščekivanja i tumačenja da Mesić to učini u utorak. U Vladi pak, neslužbeno doznajemo, smatraju da nemaju ništa s tim transkriptom zato što on nije bio u Hrvatskom državnom arhivu, nego je u javnost dospio iz nekog drugog izvora. Po njima, oznaku tajnosti s tog dokumenta može skinuti samo predsjednik Mesić. (M.R./M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tele2 traži od Vlade i Sabora preispitivanje odluke Vijeća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatsko-švedski konzorcij, koji stoji iza ponude tvrtke Tele2 za trećeg operatera mobilne telefonije, traži od Vlade i Sabora da preispitaju odluku Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije i postupak ocjenjivanja kojim je ta ponuda odbijena, rekao je u Tomislav Matić, koordinator konzorcija iz Fonda Quaestusa na konferenciji za novinare u utorak</p>
<p>Dodao je da su odlukom Vijeća Agencije još uvijek šokirani i iznenađeni te da će svim zakonskim i pravnim sredstvima tražiti njezino preispitivanje, uključujući i sudsku tužbu i obraćanje Europskoj komisiji koja bi trebala utvrditi je li ponuda zadovoljila tražene kriterije natječaja. </p>
<p>Posebno nije jasno, kako kaže, što je Vijeće ponudu Tele2 ocijenilo sa samo 390 bodova, od minimalno potrebnih 400, odnosno maksimalnih 1000 bodova, tj. 900 bez UMTS-koncesije.</p>
<p>Još im je apsurdnije objašnjenje Vijeća da nisu zadovoljeni uvjeti doprinosa razvoju hrvatskoga gospodarstva ako se zna da iza ponude Tele2, uz istoimenog švedskog telekom-operatera, stoji i kapital devet uspješnih hrvatskih tvrtki.</p>
<p>Anna Fjällström, predstavnica Tele2 za nova tržišta, rekla je da su predali najbolju moguću ponudu kojom su u pitanje htjeli dovesti i duopol postojećih operatera na tržištu. Stoga, kaže, ne razumiju kako ponuda nije zadovoljila ni minimalne uvjete.</p>
<p>Dodala je i da im se to nije dogodilo ni u jednoj od 24 europske zemlje, gdje posluju 20 godina kao drugi ili treći operater. U Hrvatskoj su, kaže, očekivali i ponude Match Telekoma, odnosno operatera koji nisu stigli na vrijeme predati ponude, da bi se mogli međusobno natjecati. </p>
<p>Odbijanje ponude potpuno je nerazumljivo za i Milana Horvata, direktora Fima holdinga, koji je u ime hrvatskih investitora izrazio žaljenje što u ponudi nije prepoznata kvaliteta i želja da hrvatski kapital nađe svoje mjesto u Hrvatskoj.</p>
<p>Na upit hoće li se javiti na novi natječaj, iz konzorcija su poručili da nema smisla davati novu ponudu kada ni sada nisu prešli prag za 10 bodova i kada se od 15 zainteresiranih tvrtki na postojeći natječaj javio samo Tele2, zaključuju u konzorciju.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Slovenske ribarice opet prešle crtu sredine u Savudrijskoj vali</p>
<p>SAVUDRIJA</p>
<p> - Dva dana lošeg vremena i »velikog« mora spriječila su dolazak slovenskih plovila u hrvatske vode na području Savudrijske vale, međutim već u utorak u hrvatske su vode, iza crte sredine, uplovile čak četiri slovenske ribarice i slovensko policijsko plovilo. </p>
<p>Kako doznajemo iz Policijske uprave istarske, u 8.15 sati na 0,5 nautičkih milja južnije od crte sredine Savudrijske vale ušle su dvije slovenske ribarice. Njih je nakon 15 minuta zaustavilo hrvatsko policijsko plovilo i upozorilo ih da se udalje, jer se nalaze u hrvatskim vodama, što su oko devet sati i učinile. U međuvremenu, stigla je još jedna slovenska ribarica, koja se udaljila nakon upozorenja hrvatske policije.</p>
<p>Malo nakon toga slovenski je policijski gliser ušao u hrvatske vode i krenuo na tri hrvatske ribarice koje su se nalazile na 1,7 nautičkih milja južno od crte sredine. Slovenska policija nije kontaktirala s našim ribarima, nego je samo kružila oko njih. Na poziciju je tada stigao i hrvatski policijski gliser, te je kontaktirao sa slovenskom policijom nakon čega su se povukli na crtu sredine, no tijekom dana su ulazili do čak dvije nautičke milje od crte sredine u hrvatske vode. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sanader uskoro u Beogradu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader u četvrtak će se u Solunu, na Konferenciji o međureligijskom dijalogu, sastati s predsjednikom vlade Srbije Vojislavom Koštunicom. Taj susret bit će priprema za Sanaderov posjet Beogradu, koji se već neko vrijeme planira. Planirani put u Beograd u Banskim dvorima shvaćaju kao dio procesa približavanja EU-u, ali i rješavanja otvorenih pitanja sa susjedima na bilateralnoj razini, te kao pomoć međunarodnoj zajednici u stabiliziranju prilika na jugoistoku Europe. Posjetom Beogradu, kad će se susresti i s predsjednikom SiCG Svetozarom Marovićem, Sanader će zaokružiti niz posjeta zemljama u regiji. Nakon Grčke, Sanader u petak putuje u Bukurešt, gdje će potpisati povelju o suradnji u jugoistočnoj Europi. Neslužbene informacije iz Banskih dvora govore da bi Sanader mogao dobiti poziv da 29. listopada nazoči potpisivanju europskog ustava u Rimu. Prema protokolu, toj svečanosti nazočit će članice EU-a, a navodno bi trebale biti pozvane i zemlje kandidati, među kojima i Hrvatska. U Banskim dvorima očekuju da bi pregovori trebali početi početkom ožujka iduće godine, i u iduća dva mjeseca žele napraviti sve kako bi tako i bilo. Spominjanje »slučaja Gotovina« kao jedine zapreke za početak pregovora u Vladi odbijaju i ponavljaju da jedan slučaj ne može zaustaviti Hrvatsku u pregovorima, »što ne znači da 'slučaj Gotovina' ne treba riješiti«. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Vatrogasci najavljuju prosvjed za ovaj tjedan </p>
<p>U članku 58. Zakona o vatrogastvu, kojim država gradovima i općinama s 25 posto sufinancira troškove javnih vatrogasnih postrojbi, jasno stoji da se to odnosi samo na razdoblje do 2004. godine, pa ispada da država više nije dužna sufinancirati vatrogasce </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vatrogasci najavljuju da bi već ovaj tjedan mogli početi prosvjedovati zbog sporne odredbe iz Zakona o vatrogastvu prema kojoj ispada da ih država više nije dužna sufinancirati. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, profesionalni vatrogasci već mjesecima pokušavaju ishoditi povećanje minimalnih financijskih standarda s 237 na 275 milijuna kuna. Kako tvrdi predsjednik Odbora vatrogasaca koji djeluje u sklopu Sindikata državnih službenika i namještenika Mladen Magdić, to bi povećanje napokon riješilo problem neisplate jubilarnih nagrada koje im nisu isplaćene od lipnja prošle godine, te da jedinice lokalne uprave i samouprave napokon imaju dovoljno novca za isplatu svega onoga što im je zajamčeno kolektivnim ugovorom. </p>
<p>Sada je, naime, slučaj - što je utvrdila i državna revizija u Zaboku - da gradovi i općine zbog nedostatka novca koji bi trebali dobiti iz decentaliziranih sredstava, režu prava profesionalnih vatrogasaca, najviše kod jubilarnih nagrada, regresa i zakonskog povećanja plaća od 0,5 posto za svaku godinu staža.</p>
<p>Minimalni financijski standardi nisu se mijenjali još od 1999. godine, za što Magdić optužuje i bivšu i sadašnju vladu. Kako je rekao, u ponedjeljak je u Ministarstvu financija održan sastanak na kojem su predstavnici MUP-a i vatrogasaca prezentirali zahtjev Sindikata, no Sindikat nije dobio odgovor.</p>
<p>U MUP-u neslužbeno doznajemo da je cijeli problem nastao zato što u članku 58. Zakona o vatrogastvu, kojim država gradovima i općinama s 25 posto sufinancira troškove javnih vatrogasnih postrojbi, jasno stoji da se to sufinanciranje odnosi samo na razdoblje do 2004. godine. Po Zakonu, dakle, tvrdi Vjesnikov izvor, ispada da država više nije dužna sufinancirati vatrogastvo, zbog čega bi Zakon trebalo mijenjati po hitnom postupku. </p>
<p>U Ministarstvu financija uspjeli smo samo doznati da su rebalansom proračuna osigurana sredstva za regres za ovu godinu svim zaposlenima koji plaću dobivaju iz središnjeg državnog proračuna. Obveze iz ranijih godina, među koje spadaju i jubilarne nagrade za koje je odgovorna ranija vlast, spadaju u neizmirene obveze iz kolektivnog ugovora iz prethodnog razdoblja te će ih Vlada rješavati u dogovoru s predstavnicima njihovih sindikata. Za to je u ovogodišnjem proračunu osigurano milijun kuna.</p>
<p>Hoće li se iz tog dijela uspjeti naplatiti i vatrogasci i kako će se njihov rad financirati sljedeće godine, nismo uspjeli doznati jer pregovori traju. Pretpostavlja se ipak, kazao je naš izvor, da će Vlada po hitnom postupku riješiti opću zbrku uzrokovanu lošim zakonom i općim nesnalaženjem glede toga tko bi sve rad profesionalnih vatrogasaca trebao financirati. Jasno je da gradovi, a pogotovo siromašne općine, to ne mogu same.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Agrokor postaje suvlasnik Komunalca</p>
<p>KONJŠČINA</p>
<p> - Neočekivani obrat u slučaju konjščinskoga Komunalca kojem je 7. listopada Kreditna banka Zagreb, vlasnika Ivice Todorića, s 14 milijuna kuna blokirala račun, najavio nam je direktor poduzeća Željko Stošić. Agrokor bi, prema Stošićevim riječima, trebao postati suvlasnik Komunalca, čime bi se izravnali računi. </p>
<p>»Agrokor bi u Komunalcu imao vlasnički udio od 10 posto, što bi odgovaralo iznosu glavnice od šest milijuna koju poduzeće duguje Kreditnoj banci. Za taj se iznos bivši direktor poduzeća Stjepan Hajnić zadužio u Todorićevoj banci, a ostatak od osam milijuna otpada na kamate koje su se nakupile od 1999. godine, kad je kredit podignut za Mladena Jakopca, koji je novac potrošio, ali dug nije namirio«, objasnio je Stošić. </p>
<p>Napomenuo je da je on o tome pregovarao u Agrokoru, u kojemu su se načelno složili s preuzimanjem vlasničkog udjela, no konačnu riječ moraju dati vlasnici Komunalca - Grad Zlatar i devet općina sa zlatarskog područja. Sastanak vodećih ljudi Agrokora s predstavnicima najvećih suvlasnika poduzeća, gradonačelnika Zlatara te načelnika Konjščine, Marije Bistrice i Zlatar Bistrice i direktorom Stošićem, zakazan je za utorak popodne. </p>
<p>Izgledno je da će općine i Grad Zlatar, odnosno njihovi porezni obveznici, morati podmiriti dug koji je njihovo komunalno poduzeće iz danas teško razumljivih razloga podiglo za privatnu osobu. </p>
<p>Bivši direktor Hajnić i Jakopec bili su članovi HDZ-ova županijskog poglavarstva, koje je navodno i dalo preporuku Hajniću da dobro poslujući Komunalac priskoči u pomoć posrnulomu mesnom i trgovačkom imperiju Mladena Jakopca.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Popis dionica i imovine Vlada će ponuditi u roku od dva tjedna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je u utorak umirovljenicima dostavila Nacrt zakona o osnivanju fonda za povrat duga, no i ovaj put bez popisa dionica i imovine koja bi trebala ući u taj fond. Kako neslužbeno doznajemo, </p>
<p>Vlada se obvezala da će predstavnici umirovljeničkih udruga taj popis dobiti najkasnije u roku od dva tjedna, što je, ujedno, i krajnji rok za završetak pregovora o zakonu. Potvrđeno je to i u priopćenju koje je u utorak, nakon sastanka povjerenstva za izradu zakona o fondu, stiglo iz Hrvatske stranke umirovljenika.</p>
<p>U Hrvatskoj stranci umirovljenika (HSU) doznajemo kako je tekst Nacrta zakona uglavnom u skladu sa stavovima koje je Koordinacija umirovljeničkih udruga Vladi poslala na prvotni prijedlog. U zakon je uvrštena većina umirovljeničkih stavova, kažu u HSU, uz napomenu da postoji još nekoliko odredbi koje treba doraditi, o čemu će Koordinacija HSU i umirovljeničkih udruga raspraviti do kraja ovog tjedna.</p>
<p>Prema Nacrtu zakona, nakon osnivanja fonda i nakon što Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) obavi potrebne izračune, svakom umirovljeniku koji ima pravo na povrat duga (a njih je oko 740.000) bit će upućena ponuda da potpiše suglasnost na visinu udjela koji mu pripada s obzirom na dug, čime postaje vlasnik udjela u fondu. Oni koji smatraju da su izračunom zakinuti imat će pravo na žalbu, odnosno reklamaciju, a za umirovljenike koji žele što prije doći do gotovine predviđena je mogućnost »iskupljivanja« udjela. To podrazumijeva da svoj udio u imovini fonda, uz određeno razdoblje počeka kako bi se osigurala gotovina, mogu prodati samom fondu.</p>
<p> Osim popisa imovine koja odmah ulazi u fond (uz obvezu da se u procesu privatizacije nastavi punjenje fonda, do iznosa koji država umirovljenicima treba vratiti), u sljedeća dva tjedna trebali bi biti definirani i detalji vezani uz poslovanje fonda, pa i modeli isplate gotovine umirovljenicima.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041020].
|
