NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000612].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 223262 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.06.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Rektor Jeren: Naš natječaj za upis studenata je pravi, a Ministarstvo znanosti krši zakon</p>
<p>To što je ministar znanosti učinio, unošenje je kaosa u sustav visoke naobrazbe, jer je zakon vrlo jasan u pogledu upisa: visoko učilište donosi odluku o upisu i to se objavljuje u tisku, a Statutom Senata Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da za sva visoka učilišta tog sveučilišta to čini Senat, tvrdi rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren / Znajući svoj kapacitet, povećali smo kvotu studenata koji studiraju za osobne potrebe na Pravnom, Ekonomskom, Medicinskom, Fakultetu prometnih znanosti...</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Višemjesečni sukob ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića i rektora Sveučilišta u Zagrebu dr. Branka Jerena ovih je dana dostigao vrhunac. Naime, nakon što je Ministarstvo znanosti i tehnologije objavilo u Nedjeljnom Vjesniku oglas za upis studenata u prvu godinu studija u akademskoj godini 2000./2001., u Vjesniku u ponedjeljak Sveučilište u Zagrebu objavljuje svoj natječaj za upis studenata. U vezi s tim, razgovarali smo s rektorom Jerenom.</p>
<p>• Koji je od tih natječaja pravi?</p>
<p>- Moram reći da po zakonu postoji jedna bitna razlika, a to je članak 60: visoko učilište raspisuje natječaj i on se objavljuje u tisku. Dakle, zakon je jasan: raspisuje se natječaj, a ne oglas. Prema tome, Sveučilište u Zagrebu će se apsolutno držati natječaja o kojem je, naravno, opet sukladno zakonu, naš Senat donio odluku.</p>
<p>• Dakle, tvrdite da to što je učinilo Ministarstvo znanosti, odnosno ministar Hrvoje Kraljević, nije po zakonu?</p>
<p>- Moram reći da je to što je ministar učinio unošenje kaosa u sustav visoke naobrazbe. Zakon je vrlo jasan u pogledu upisa i kaže da visoko učilište donosi odluku o upisu i da se to objavljuje u tisku. Statutom Senata Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da za sva visoka učilišta Sveučilišta u Zagrebu to čini Senat. Zadnjih godina, zbog činjenice da se željelo pomoći svim studentima u cijeloj Hrvatskoj, sva visoka učilišta u Hrvatskoj su zajedno objavljivala natječaj na jednome mjestu. Ovoga puta taj natječaj nije objavljen, nego je Ministarstvo objavilo oglas i sad će visoka učilišta u Hrvatskoj biti prisiljena dodatno ili oglašavati da se slažu s tim oglasom ili će morati, što mi se čini vjerojatnijim, napraviti pravi i realni natječaj da bi se zadovoljilo zakon.</p>
<p>• Koja je onda osnova postupanja Ministarstva? Je li to posve protuzakonito?</p>
<p>- Ministarstvo tu vrlo oprezno pravi kaos: ne tvrdi da raspisuju natječaj, nego daje oglas za upis studenata. Studenti znaju da se trebaju upisati, njih je zanimao natječaj, a natječaj raspisuju visoka učilišta.</p>
<p>• U čemu je razlika između oglasa Ministarstva znanosti i natječaja Sveučilišta?</p>
<p>- Ministarstvo znanosti želi silom nametnuti svoju volju i provesti neke odluke o kojima se Senat Sveučilišta triput jasno odredio. Najlošije od svega je da postoji jasno kršenje zakona u cijeloj toj stvari. Ministar se čak u oglasu, koliko sam čuo, poziva na članak 145., u kojemu se kaže da Ministarstvo na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokom školstvu određuje visinu školarine na javnim i visokim učilištima te broj studenata koji će studirati potporom Ministarstva. To Vijeće, koliko znam, nije bilo sazvano. Dakle, ministar je na svoju ruku odlučio o visini školarine i na svoju ruku je donio odluku o broju studenata.</p>
<p>• Nema li Ministarstvo pravo samo odrediti broj studenata koji studiraju o državnom trošku?</p>
<p>- Tako je. Ministarstvo na to ima pravo, ali uvažavajući mišljenje Vijeća za novčanu potporu. Unatoč tome, mi smo poštovali odluku Ministarstva i ugradili je u naš natječaj.</p>
<p>• No, ministar Kraljević vas je optužio da ste nakon što je on spustio kvote za studij uz potporu Ministarstva povećali kvote za studente koji studiraju za osobne potrebe.</p>
<p>- To je naše pravo. Sveučilište, po zakonu, određuje svoj kapaciutet. Mi smo svoj kapacitet odredili prije, a nedavnom odlukom Vrhovnog suda je bilo kakav utjecaj Ministarstva na kapacitet uklonjen. Prema tome, Sveučilište u Zagrebu je, znajući svoj kapacitet, za studije na kojima je ministar smanjio kvotu povećalo kvotu studenata koji studiraju za osobne potrebe.</p>
<p>• O kojim studijima je riječ?</p>
<p>- Pravo, ekonomija, Fakultet prometnih znanosti, Medicinski fakultet...</p>
<p>• Sukob Ministarstva i Sveučilišta sada se lomi na studentima. Upisi na fakultete počinju za mjesec dana; hoće li do tada sukob prestati?</p>
<p>- Mi brinemo o studentima. Zbog tog nesporazuma s Ministarstvom, prije nekoliko dana smo na web stranicama objavili podatke o našem natječaju i već je više od 1.000 potencijalnih studenata čitalo te podatke. Sada, u skladu sa zakonom, objavljujemo u novinama svoj natječaj. Prema tome, studenti će znati kolike su kvote i kakvi su upisni uvjeti. S naše strane, tu nema nikakvih poteškoća za studente.</p>
<p>• Dekan Hrvatskih studija vas teško optužuje za kršenje i zakona i autonomije sveučilišta. Imate li komentar?</p>
<p>- To nije dekan Hrvatskih studija. On nikad nije ni bio dekanom Hrvatskih studija. To je gospodin kojemu je istekao mandat i koji bi, kao faraon, htio biti vječnim predsjednikom Stručnog vijeća. A faraona u ovoj zemlji nema niti ih treba biti.</p>
<p>Iva Ušćumlić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ministarstvo znanosti: Nismo prekršili zakon</p>
<p>»Ministarstvo je objavilo oglas tek nakon što Rektorat Sveučilišta u Zagrebu nije u dogovorenom roku tiskao natječaj, tako da je Ministarstvo bilo prisiljeno to učiniti samo«, kazao je Vjesniku pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za visoko školstvo dr. Darko Polšek. Po njegovim riječima, Ministarstvo je potpuno poštovalo zakon i odluku Ustavnog suda o nemiješanju u kapacitet sveučilišta, pa su upisne kvote, objavljene u oglasu Ministarstva, obvezujuće samo u prvoj i trećoj koloni oglasa, odnosno za studente koji studiraju potporom Ministarstva i za strane studente.</p>
<p>»Ministarstvo je svjesno toga da nema pravo utjecati na kvote za studente koji se upisuju za osobne potrebe te za izvanredne studente, pa u tome ostavljamo otvorene ruke Sveučilištu«, napominje dr. Polšek i dodaje da je, po njegovu mišljenju, Rektorat otezao objaviti oglas, iako su potrebni podaci već bili skupljeni, kako bi mogao reći da je Ministarstvo nesposobno. Problem je nastao samo za zagrebačko Sveučilište, kaže dr. Polšek, dok su ostala tri sveučilišta tražila i dobila dozvole da svoje natječaje objave u lokalnim novinama. Sveučilište u Zagrebu jedino nije iskazalo želju za dogovor s Ministarstvom, zaključio je dr. Darko Polšek.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Spajanje riječkih brodogradilišta: Dobar poslovni potez ili politički programirana tajkunizacija?</p>
<p>Direktor »3. maja« Sanjin Kajba ovih dana javno izražava sumnju da osobno smeta »osvajačkim« pohodima »Viktora Lenca«, koji ima podršku vlasti za ujedinjavanje sjevernojadranskih brodogradilišta / Riječani su sada podijeljeni na one koje nije briga tko će biti vlasnikom »3. maja« i »Kraljevice«, ako taj bude otvarao radna mjesta s plaćama kakve su u »Viktoru Lencu«, te na one koji se pitaju kako to da jedno remontno brodogradilište, pa makar bilo i uspješno, može preuzeti brodogradilišta novogradnji</p>
<p>RIJEKA, 11. lipnja</p>
<p> - Rađanje riječkog brodograđevnog diva, zamišljenog kao spajanje remontnog brodogradilišta »Viktor Lenac« s brodogradilištima novogradnji »3. maj« i »Kraljevica«, što je svojedobno sugerirao i bivši ministar gospodarstva Nenad Porges, ali je taj vrući kesten prepustio vladi Ivice Račana, naišlo je na otpor u »3. maju«. Direktor »3. maja« Sanjin Kajba ovih dana javno izjavljuje da misli kako on osobno smeta »osvajačkim« pohodima »Viktora Lenca«, koji ima podršku vlasti za ujedinjavanje sjevernojadranskih brodogradilišta. Prije petnaestak dana potpredsjednik Vlade Slavko Linić javno je optužio čelne ljude velikih hrvatskih brodogradilišta za nerad i kriminal, što vjerojatno nije samo tako »izvalio« bez obzira što je svima dobro poznat njegov temperament. Kajba ocjenjuje da je povod tim napadima njegovo odbijanje prijedloga o udruživanju »3. maja« s »Viktorom Lencem«. Kako naglašava, on sumnja u dobre namjere »Viktora Lenca« bez obzira što je riječ o jednom od vodećih remontnih brodogradilišta na Mediteranu s odličnim poslovnim referencama. Inače, »Viktor Lenac« zapošljava 900 radnika od kojih je 485 zaposleno u minule tri godine, a prosječna plaća je 4.700 kuna.</p>
<p>Riječani su sada podijeljeni na one koje nije briga tko će biti vlasnikom »3. maja« i »Kraljevice«, ako taj bude otvarao radna mjesta s plaćama kakve su u »Viktoru Lencu«, te na one koji se pitaju kako to da jedno remontno brodogradilište, pa makar bilo i uspješno, može preuzeti brodogradilišta novogradnji. Ima i onih koji tvrde, poput Kajbe, da je uspješnost »Viktora Lenca« prenapuhana te da mu nije nimalo lako odolijevati žestokoj svjetskoj konkurenciji u remontu brodova.</p>
<p>Poznato je da remontna brodogradilišta moraju poslovati profitabilno, za razliku od brodogradilišta novogradnji, koja opstaju zahvaljujući pomoći države, koja u njima vidi strateški interes. Zato bi »Viktoru Lencu« možda dobro došlo preuzimanje »3. maja« i »Kraljevice«, napominje Kajba, budući da europske države službeno subvencioniraju brodogradnju s oko 9,5 posto, a neslužbeno i s 15 posto.</p>
<p>U »Viktoru Lencu« reagiraju na Kajbinu tvrdnju da osobno smeta njihovim »osvajačkim« namjerama tako što ističu da su menadžment »Viktora Lenca« u razdoblju HDZ-ove vladavine stalno i neutemeljeno napadali nesposobni, ali tadašnjoj vlasti odani ljudi. Osim toga, Uprava »Viktora Lenca« poručuje javnosti da menadžerima sudi na temelju rezultata, a ne na temelju lažnih optužbi koje je postavio HDZ.</p>
<p>I dok se Kajbi imputira što je za direktora postavljen za vladavine bivše vlasti, svima je dobro poznato da su direktor »Viktora Lenca« Damir Vrhovnik i predsjednik Vlade Ivica Račan veliki prijatelji, a uz njih je i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Sada, kad je problem udruživanja triju brodogradilišta dospio u »javnu raspravu«, Riječani se pitaju hoće li sudbinu kvarnerskih navoza odrediti struka ili politika.</p>
<p>Budući da su u središtu zbivanja »3. maj« i Kajba, manje se govori o brodogradilištu »Kraljevici«, ali je poznato da je skupina brodograđevnih inženjera zatražila od Vlade da kupi većinski paket tog brodogradilišta za što je, navodno, dogovoren i strani zajam. Čuje se da se sada čeka Vladin odgovor.</p>
<p>Međutim, bolje upućeni u zbivanja u brodogradnji slažu se u jednome, a to je da »3. maj« i »Kraljevicu« može kupiti samo onaj tko ima ispunjenu knjigu narudžbi gradnje brodova za najmanje četiri sljedeće godine, a koliko je poznato, to nemaju ni Vrhovnik ni Kajba. Malo je vjerojatno da samo tako mogu dobiti zajam za kupnju brodogradilišta, jer u njima tek namjeravaju graditi brodove. Narudžbe za novogradnje moraju stići izvana ili od Vlade.</p>
<p>Ako Hrvatska želi veći broj narudžbi gradnje brodova, morala bi ponuditi vrlo povoljne uvjete naručiteljima budući da, primjerice Koreja, unaprijed u cijenu gradnje broda ugrađuje gubitak od 20 do 40 posto. U Japanu, Koreji i Kini brodogradilišta novogradnji su organizirana po vertikali - od rudnika željezne rude, čeličana i proizvodnje čelika do brodogradilišta koja gutaju stotine tisuća tona čeličnih limova. Naša brodogradilišta nisu tako organizirana, što je jedan od razloga njihove osjetno umanjene konkurentnosti.</p>
<p>Što se pak tiče priča o kriminalu u hrvatskoj brodogradnji, o čemu je »grmio« i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, javna je tajna da u većini naših brodogradilišta kooperanti ne mogu dobiti nijedan posao, »ako ga ne kupe«, posebice ne u prošlih 15 godina od kada su privatnici ušli u naša brodogradilišta.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pučistički virus u Tihom oceanu</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Što se to događa u državicama Tihog oceana? Prvo je 19. svibnja naoružana skupina upala u parlament Fidžija i zarobila 43 osobe, među njima i premijera Mahendru Chaudhryja. Bio je to treći puč u prošlih 13 godina. Vodio ga je George Speight, bivši vlasnik restorana, agent osiguranja i šumar - u svemu poslovno nesupješan. Četiri dana prije puča, suđeno mu je zbog ucjene i pronevjere. Protivi se podjeli vlasti sa stanovnicima indijskog porijekla, potomcima doseljenika iz 19. stoljeća, koje su kolonijalni gospodari Britanci naseljavali kao rezače šećerne trske. Sada ih je 44 posto u zemlji s 800.000 stanovnika, a Fidžijaca je 51 posto.</p>
<p>Poslije dva puča, 1987. izmijenjen je ustav kako bi se zajamčila prevlast starosjedilaca. Zato je došlo do masovnih odlazaka stanovnika indijskog porijekla i povlačenja stranih ulagača. Kad je zbog toga Fidži dospio u gospodarsku krizu, pučisti su popustili, ponovno izmijenili ustav i obnovili prava Indijaca. To je dovelo na vlast višerasnu koaliciju i prvi put Indijca na premijerski položaj. Rezultat: novi puč, koji vode starosjedilački novobogataši uz objašnjenje da je demokracija »strano cvijeće« na Fidžiju. Ustav iz 1997. je poništen, vlada raspuštena, predsjednik i premijer predali su vlast vojnicima, pučisti su amnestirani, neki od njih uključeni su u novu vladu. Masa je napadala Indijce i opljačkala njihove trgovine i kuće, a stradala je i tv postaja.</p>
<p>Puč će pogoditi gospodarstvo, koje ovisi o turizmu i šećeru, posebno ako veliki susjedi prekinu pomoć i uvedu sankcije. Australija i Novi Zeland plaše se širenja etničkog terorizma i prijete, ako se stanovnicima indijskog porijekla nastave negirati uobičajena demokratska prava, da će se prema Fidžiju postupati kao svojedobno prema aparthejdu Južne Afrike. Zbog puča i uvođenja vojne vlasti, Britanska zajednica naroda u utorak je suspendirala Fidži i tako će ostati dok se ne obnovi demokracija. Gotovo svi Indijci žele napustiti Fidži, jer im je već svega dosta, a to će dodatno štetiti gospodarstvu.</p>
<p>Još ozbiljnije vijesti stigle su sa Solomonskog otočja, gdje su nakon 18 mjeseci borbi pobunjenici, vođeni odvjetnikom Andrewom Norijem, 5. lipnja zauzeli glavni grad Honiaru, zatočili premijera Ulufa'alua i traže njegovu ostavku. Novi Zeland je upozorio da bi akcija protiv demokratski izabrane vlade mogla potaći građanski rat između dvaju glavnih otoka Guadalcanala i Malaite. Etnički sukobi među njima traju od završetka Drugoga svjetskog rata, jer su Guadalcanalci nezadovoljni što Malaitanci naseljavaju njihov otok i što su preuzeli najbolje plaćene poslove u glavnome gradu Honiari u kojem su sada u većini. Zadnjih je mjeseci u obračunima poginulo oko 60 osoba, a 20.000 Malaitanaca moralo je pobjeći s drugih dijelova Guadalcanala. Sada su praktički osvojili glavni grad, jer su zauzeli ključne institucije, uključujući policijsku postaju i telekomunikacijski centar. Otočje s 455.000 stanovnika praktički je odvojeno od svijeta.</p>
<p>Etnički sukobi zahvatili su široki luk od Iraka do Fidžija. Uspjeh pobunjenika na jednome mjestu potiče i ostale koji žele zbaciti demokratski izabrane vlade ili - kao u slučaju Nove Kaledonije - osloboditi se francuskih kolonijalnih gospodara. Usput, produbljuju se regionalne, vjerske, rasne i druge podjele. Fidži i Solomonsko otočje mogu se činiti autsajderima u svjetskoj politici, a pobune na njima samo privremeno vrijenje koje će se brzo ohladiti. No, Indija se brine za svoje sunarodnjake na Fidžiju. Ni Novi Zeland niti Australija nisu sasvim mirni. Maori, 10 posto od gotovo četiri milijuna stanovnika Novog Zelanda, prijete pobunom, ako im vlada ne isplati odštetu ili ne vrati zemlju koju su im bijeli doseljenici oteli prošlih 130 godina. U Australiji, umjereniji među starosjedilačkim Aboridžinima traže više od jednog mjesta koliko sada imaju u parlamentu, a ekstremniji žele posebno, izdvojeno područje. I u susjednoj Papui Novoj Gvineji (4,7 milijuna stanovnika) već desetak godina oružano djeluju separatisti, pa je vlada čak unajmila južnoafričke plaćenike da obračunaju s njima.</p>
<p>I u taj dio svijeta ilegalno se doseljavaju Kurdi iz Turske i Iraka, Šrilančani, Pakistanci, Iranci, Kinezi i mnogi drugi. Samo ove godine očekuje ih se čak četiri milijuna, što izaziva dodatne napetosti. Kad bi se tragalo za dubljim uzrocima vrijenja, moglo bi se okriviti ne samo etničke i vjerske podjele, klasne i rasne razlike, nego čak i demokratizaciju i globalizaciju. Demokracija je težak sustav vlasti u zajednici mješovita sastava i neiživljenih strasti, osobito kad se iz porijekla želi izvući materijalna korist. Televizija, Internet i ostale sve bolje veze pretvaraju svijet u globalno selo. Uspjesi nezadovoljnika u jednome dijelu svijeta ohrabruju i druge. Opću želju za boljim životom u pravilu zlorabe demagozi željni vlasti, pa mobiliziraju pristalice okrivljujući za sve nevolje »one druge«, koji nisu prave boje kože, vjere, porijekla ili opredjeljenja. Takvima je demokracija »strano cvijeće« - kako poručuju i s Fidžija.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nedokučivi Assad - ključni igrač u svim srednjoistočnim krizama i ratovima</p>
<p>Da svako pravilo ima svoju iznimku, čak i strogi astrološki »zakoni«, dokazuje i Hafez el Assad. Dosadašnji svemoćni i samovlasni predsjednik Sirije umro je četiri mjeseca prije svojega 70. rođendana. Točnije: rođen je 6. listopada 1930. (u selu Kardana, u Alavitskim brdima, iznad Latakije, najveće sirijske sredozemne luke), što znači u znaku »vage«. A dobri znalci astrologije znaju da u povijesti gotovo nije bilo velikih vođa, pogotovu samovlasnih diktatora, koji su bili po rođenju »vage« (velikom su većinom »bikovi«, »lavovi«, »ovnovi«, »jarci« i »škorpioni«). No, kad »vaga« ipak dospije do toga najvišeg položaja vladara, znači da posjeduje neka nedokučiva i »nadnaravna« (nad)ljudska svojstva.</p>
<p>Assada nije uspio dokučiti ni Charles de Gaulle. Naime, genijalni francuski vođa i pobjednik u Drugome svjetskom ratu, zatim utemeljitelj i prvi predsjednik Pete Republike, koji je u svojemu predsjedničkom mandatu riješio alžirsku krizu, o sirijskome je vođi, kojega je upoznao još na početku njegove karijere, izjavio da »od svih državnika Srednjeg istoka ima najnedokučiviji um i dušu«. Zato su ga mnogi svjetski analitičari i komentatori nazvali »lisicom«. Činjenica je: Assad je za života i svoje svemoćne vladavine izazivao mješavinu straha i poštovanja, dakle strahopoštovanje, i u Siriji, među svojim podanicima, i među protivnicima u inozemstvu, koji su ga morali smatrati »ključnim igračem« u »levantinskoj igri«, odnosno u srednjoistočnoj krizi.</p>
<p>Inače, u nedjelju se saznalo, potvrdili su to neki izvori u Bejrutu, da je sirijski vođa umro u trenutku dok je telefonski razgovarao s libanonskim predsjednikom Lahoudom. A zna se da je godinama bolovao od šećerne bolesti i da je 1983. jedva preživio teški srčani udar. Tada je, kad se oporavio, svojega mlađeg brata Rifaata elegantno izgnao u inozemstvo, jer je bio suviše nestrpljiv da ga što prije naslijedi. No, kaže se: nije kome je rečeno, nego kome je suđeno. Tako je i Assad za svojega nasljednika, nakon te bolesti, odredio starijega sina Bassela, ali je on poginuo u dosad nerazjašnjenoj prometnoj nesreći 1994. godine. Otad je sustavno pripremao svojega mlađeg sina Bashara da ga naslijedi, iako to nikad službeno nije obznanio.</p>
<p>No, to su svi znali, ne samo u Damasku nego i šire. Zato nikoga nije iznenadila hitna odluka sirijskog parlamenta da u ustav unese promjenu koja omogućava da predsjednik Sirije bude i netko mlađi od 40 godina kako bi 34-godišnji Bashir el Assad mogao naslijediti svojega umrlog oca. Tako se u Siriji, prvi put u nekoj arapskoj i srednjoistočnoj zemlji, uspostavlja neka vrsta nasljedne republike po uzoru na dalekoistočnu, azijsku Sjevernu Koreju, gdje je Kim Jong Il naslijedio svojega oca, diktatora Kim Il Sunga. Takav bi se presedan na tome području trebao ponoviti u Siriji susjednome Iraku, gdje svemoćni vlastodržac, predsjednik Saddam Hussein, već priprema svojega sina za nasljednika, iako je uvjeren da će još dugo vladati u Bagdadu.</p>
<p>Assad je sada »obogatio« niz »povijesnih vođa« koji su nasilnom ili prirodnom smrću napustili uzburkanu i nemirnu levantinsku scenu (Levant je povijesno obojeniji sinonim za Srednji istok). Egipatski predsjednik Anwar el Sadat ubijen je 1980. zato što je sklopio mirovni sporazum s Izraelom i »izdao arapske ideale«, izraelski premijer Yitzhak Rabin također je ubijen 1995. zato što je vodio mirovne pregovore s Palestincima, a marokanski kralj Hassan II. umro je 1998. te jordanski kralj Hussein 1999., a naslijedili su ih sinovi, što je normalno za nasljedne monarhije. Tako je na toj uzburkanoj sceni, od veterana 50-godišnjih sukoba, ratova i pučeva, preživio još samo »neuništivi« palestinski vođa Yasser Arafat, dakako uz iračkoga tiranina Saddama.</p>
<p>Vladavina Hafeza el Assada, duga 30 godina, počela je državnim udarom 1970. i obilježena je sučeljavanjem s Izraelom. Protiv židovske države borio se od trenutka kada je stranka BAAS (»Arapski preporod«, mješavina populističke retorike, centralizirane totalitarističke vlasti i socijalističkog nacionalizma) preuzela vlast u Damasku 1963., osobito žestoko kao ministar obrane od 1967., u kojoj je ulozi poveo puč i preuzeo vlast. Kao samoproglašeni predsjednik Sirije, zajedno s egipatskim predsjednikom Sadatom, pokrenuo je iznenadni napad na Izrael 1973. (»listopadski rat«), praktički je s 30.000 vojnika zaposjeo veći dio Libanona, koji su i danas ondje, i podupirao »gerilce« Hesbollaha protiv izraelske okupacije njegova juga.</p>
<p>Ipak, Assad je 1991., kao i Arafat, prihvatio američku inicijativu za konačno rješenje »vječnoga« arapsko-izraelskoga sukoba, ali su pregovori prekinuti 1996. dolaskom na vlast u Izraelu Benjamina Netanyahua. Nade su ponovno oživjele i pregovori nastavljeni prošle godine nakon što je Ehud Barak pobijedio na izborima. Međutim, dosadašnji pregovori nisu donijeli nikakav napredak, jer je Assad ustrajao na zahtjevu da se Izrael povuče sa cijele Golanske visoravni, koju je zaposjeo 1967., što Barak odbija, zahtijevajući prethodno da se sklopi mirovni sporazum. U biti, riječ je o nesporazumu o ozemlju na obali Galilejskog jezera, odakle Izrael crpi 42 posto svojih zaliha slatke vode. Zato su »častan mir« i »arapski ponos« kao amanet veliko opterećenje što ga od svojega oca na svoja leđa preuzima Bashar el Assad.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Zagrepčani tijekom vikenda uživali u balonima, starim automobilima i - ribolovu</p>
<p>Zagreb i okolica obilovali različitim događanjima/ »Oldtimer rally« okupio 170 vozača starih automobila iz cijele Hrvatske/ Više od 20 stranih i domaćih ekipa iskušalo let iznad Zagreba/ Antunovo - pučka veselica i nogometni turniri na Jarunu/ Humanitarnim sajmom rabljene robe prikupljeno 50.000 kuna za dječju bolnicu u Gornjoj Bistri</p>
<p>Zagreb i njegova okolica protekloga vikenda obilovali su različitim događanjima. Oni koji su vikend proveli u gradu, trebali su se samo opredijeliti hoće li sudjelovati u teniskom ili streetball turniru, natjecati se u ludoj vožnji starim automobilima ili u mirnom kartanju bele, posjetiti neki od priređenih sajmova ili se priključiti ribičima na Jarunu... </p>
<p>Tijekom subote i nedjelje, Zagrebom je protutnjala kolona starih automobila. Oldtimer rally »Zagreb 2000.« privukao je oko 170 natjecatelja iz cijele Hrvatske i mnogo više gledatelja, reprezentativno slaveći svoje jubilarno 15. održavanje. Za to vrijeme, u Zaprešiću je odigran turnir u streetballu. Organizator je bio Forum mladih zaprešićkoga SDP-a, a najboljima su dodijeljene i nagrade.</p>
<p>Letom iznad grada, otvoren je u petak navečer sedmi po redu »Balon festival«, Spektakularan let iskušalo je, unatoč jakom vjetru, više od 20 stranih i domaćih ekipa. Festival je završio u nedjelju letom balona iznad Zagorja.</p>
<p>Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva i Hrvatska matica iseljenika priredili su u nedjelju četvrtu manifestaciju »Antunovo na Jarunu«. Nakon mise u Crkvi sv. Mati Slobode, na Jarunu je nastavljeno pučko veselje i piknik. Posjetitelji su uživali na livadi s južne strane jezera, a na tri igrališta odigran je malonogometni turnir. </p>
<p>I na Zrinjevcu je bilo veselo. Lions klub »Zrinjevac«, organizirao je u subotu cjelodnevno dobrotvorno događanje. U čast parka Zrinjevac izveden je program pod nazivom »Jedan dan iz zlatnih godina Zrinjevca 1900.«, a sav prihod namijenjen je Udruzi »Ženska pomoć sada« - za žrtve obiteljskoga nasilja. Humanitarni događaj pripremio je i Međunarodni klub žena »Zagreb«, koji je u subotu organizirao sajam rabljene robe na Jablanovcu. Humanitarnom akcijom prikupljeno je 50.000 kuna a sav novac namijenjen je Bolnici za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. Za istu bolnicu, odigran je u subotu i turnir u tenisu,</p>
<p>Veliki humanitarni turnir u belotu, pod nazivom »SOS za najstarije Turističko društvo-udrugu Gornji grad i Kaptol«, upriličen je pak u Gornjogradskoj gimnaziji. </p>
<p>Na trećem maksimirskom jezeru u subotu se održalo natjecanje u ribolovu između članova ŠRU »Bukovac« i novinara koji su svojim pisanjem i govorom pridonijeli popularizaciji ribolovnog sporta. (mf, žf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Radnici sesvetske ciglane traže plaće od direktora koji im nije osigurao ni pitku vodu!</p>
<p>Sindikat graditeljstva Hrvatske podnio kaznenu prijavu protiv direktora sesvetskoga »Fertstropa« d.d. Andrije Bokšića/ Tvrtka u neprekidnoj blokadi više od 800 dana/ Direktor ukrao novac iz kase uzajamne pomoći?/ Zahtjev za provedbu inspekcijskog nadzora </p>
<p>Sindikat graditeljstva Hrvatske podnio je kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv direktora »Fertstropa« d.d., Andrije Bokšića. Kaznena prijava tereti direktora firme sa sjedištem u Sesvetama za neredovitu i neadekvatnu isplatu plaće, nepoštivanje Zakona o radu te za niz poslovnih poteza koji idu na štetu zaposlenika. </p>
<p>Drama u sesvetskoj ciglani, koja zapošljava 160 radnika, usporediva je s dramama koje se već godinama odvijaju u nizu poduzeća u Hrvatskoj, zbog neisplate radničkih plaća i naknada. No, poslovni potezi koji, prema optužnici, terete direktora »Fertstropa« i idu na štetu zaposlenika, čini se, tu su mnogo gori nego drugdje. </p>
<p> Još u 1998. godini pogon ciglane »Fertstrop« proizvodio je punim kapacitetom a sva roba prodana je za gotovinu. Danas je, pak, prema podacima Zavoda za platni promet, tvrtka u neprekidnoj blokadi više od 800 dana, dok evidentirani nalozi za plaćanje, a za čije izvršenje nema pokrića na računu, iznose više od 27 milijuna kuna. Taj iznos za više od tri put premašuje osnovni kapital društva, </p>
<p>Prema iskazu Mirka Štorga, županijskog povjerenika Sindikata graditeljstva Hrvatske za Grad Zagreb, posljednja 23 mjeseca radnici nisu primali plaću u punom iznosu, nego je manji dio plaća poslodavac isplaćivao u gotovini a veći dio u različitim bonovima. U istom razdoblju poslodavac nije uplaćivao ni poreze ni doprinose. U »Fertstropovim« pogonima »Sesvete« i »Dubravka« radnici nisu dobili plaću za ožujak i travanj, a u pogonu »Gvozd« plaća nije bilo od prosinca prošle godine. Radnicima u tom vremenu, nisu isplaćivana ni materijalna prava, primjerice, otpremnine pri odlasku u mirovinu, posmrtne pripomoći i slično. </p>
<p>S druge strane, radnici su radili u redovitom radom vremenu 56 sati tjedno, što je protivno propisanom radnom vremenu od najviše 42 tjedna sata. Kako stoji u kaznenoj prijavi Državnom odvjetništvu, poslodavac nije dopuštao korištenje dnevnog odmora u trajanju od 30 minuta, a nije osiguravao ni minimum higijenskih mjera, pa se radnici nisu imali gdje ni oprati! U pogonu ne postoji pitka voda, jer poslodavac, kako stoji u prijavi, »nije osigurao njenu dopremu«. </p>
<p>Zanimljivo je da je direktor Andrija Bokšić stavio dva put svoj potpis na promemorije i zaključke koji su potvrđivali dogovor o isplati zaostalih plaća, plaćanju doprinosa, isplati naknade za prekovremeni i noćni rad, isplatu otpremnine, osiguravanje toplog obroka, rješenje problema vode... Sve to direktor je potpisao lani, 16. studenoga, i ove godine, 3. ožujka. Budući da ništa od potpisanog nije ispunjeno, prije nepunih mjesec dana Sindikat graditeljstva uputio je zahtjev Ministarstvu rada i socijalne skrbi za provedbu inspekcijskog nadzora u »Fertstropu« u Soblinečkoj 55.</p>
<p> U zahtjevu je, uz već spomenuta kršenja zakona, navedeno i to, da radnicima nisu isplaćivane ni naknade za bolovanja, pa ni za ozljede na radu, kao i činjenica da je poslodavac zaposlio na sporednim poslovima nove radnike koji uredno primaju visoke plaće, iako bi njihov posao mogli obavljati i radnici tvrtke. Među »poslovnim« potezima poslodavca spominje se da je direktor Bokšić otuđio sredstva kase uzajamne pomoći od oko 45 tisuća kuna, a koja su radnici uplaćivali kao svoj osobni novac. </p>
<p>Zbog svega toga, Sindikat graditeljstva traži hitan inspekcijski nadzor, pokretanje prekršajnog postupka protiv poslodavca, da se rješenjem naredi poslodavcu da svim radnicima isplati plaće, naknade i doprinose te da im ispostavi obračune plaća u pismenom obliku. </p>
<p>Sumnjiva prodaja gline, nestanak kamiona i automobila...</p>
<p>Kako stoji u kaznenoj prijavi upućenoj Državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv Andrije Bokšića, »zbog dugotrajne blokade žiro-računa tvrtke, postoji opravdana sumnja da su u više slučajeva obavljane poslovne transakcije na nezakonit način«. </p>
<p>Jedna od njih je otuđenje prodajnog centra u Maksimirskoj 45, zatim otuđenje građevinskog zemljišta u Sesvetama kod bivše tvrtke »Termomehanika«. Za robu prodanu u 1998. godini, za koju je dobivena gotovina, navodno nije korišten žiro-račun... Sumnja se i na nezakonitu prodaju osnovne sirovine - gline iz Soblinca, koja je korištena za sanaciju Jakuševca. Osim toga, iz tvrtke su pod sumnjivim okolnostima otuđeni kamion, viljuškar i automobil...</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Besplatna predavanja u Sigetu za vozače bicikla od 9 do 14 godina</p>
<p>Ministarstvo unutarnjih poslova, Odjel prometne policije PU zagrebačke i Auto-moto klub Siget i ove godine, treći put za redom, tijekom ljetnih školskih praznika organiziraju školu za vozače bicikla. Škola je besplatna i namijenjena je djeci od devet do četrnaest godina. </p>
<p>Predavanja počinju u ponedjeljak 12. lipnja i traju do 1. rujna, a održavat će se od ponedjeljka do četvrtka od 9 do 10 sati, u predavaonici AMK-a »Siget«, Siget 17. Predavanja će biti popraćena dija i video filmovima, a predavat će instruktori Auto škole »Siget«. Prijaviti se može osobno u Auto školi »Siget«, ili na telefon 6526-641.</p>
<p>Petkom će se održavati ispiti iz teorijskog i praktičnog dijela. Polaznicima koji zadovolje znanjem i pokazanom vještinom vožnje, uručit će se Potvrda o položenom ispitu za upravljanje biciklom. Na kraju svakog mjeseca biciklom će se nagraditi tri slučajno izvučena polaznika. Pozivaju se i ostala djeca da petkom u isto vrijeme dovezu svoje bicikle na pregled tehničke ispravnosti. Tehnički ispravni bicikli dobit će naljepnicu o obavljenom tehničkom pregledu za tekuću godinu.</p>
<p>Lani se na 23 tečaja prijavilo 376 učenika, a znanjem i vještinom zadovoljilo je 328 učenika ili 87 posto, i oni su dobili potvrdu o osposobljenosti za vozača bicikla. Istodobno, pregledano je 175 bicikla, od kojih je 49 ili 28 posto bilo tehnički ispravno i označeno naljepnicama tehničke ispravnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ulični festival šansona, jazza, etna i starogradskih pjesama</p>
<p>U Zagrebu će se od 13. do 18. lipnja održavati četvrti po redu ulični festival, pod nazivom »Cest is d'Best«. Festival već tradicionalno organiziraju »Kraljevi ulice« - Pajo i Hadži, ulični pjevači, Zagrepčanima dobro poznati sa Splavnice. </p>
<p>- Različitim glazbenim, kazališnim, likovnim i sportskim priredbama pokušavamo, bar na kraće vrijeme, oživjeti gradske trgove i ulice, vratiti im nešto od starog šarma i duha, poboljšati turističku ponudu grada i pokušati uvesti svjetsku tradiciju uličnih festivala i u naš grad, najavili su Pajo i Hadži. </p>
<p>Na pozornicama na Cvjetnom placu, u Gajevoj ulici ispred Ghetaldusa, u Petrićevoj i Tomićevoj ulici te u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu i ulicama oko Cvjetnog trga nastupat će u pet dana festivala tristotinjak izvođača iz cijele Hrvatske, a bit će i gostiju iz Slovenije, Italije i Njemačke. Posljednjega, šestog dana, festival će se preseliti u park Maksimir, na livadu između Švicarske kuće i Vidikovca. Organizatori za taj dan najavljuju piknik na travi, uz zajednički nastup festivalskih izvođača i građana. </p>
<p>Svakodnevno, u večernjim satima, na pozornicama će biti etno-večeri, »Woodstock night« (glazba 60-ih i 70-ih), večeri šansone, jazza i starogradskih pjesama - za sve glazbene ukuse. I nije to sve, bit će još iznenađenja. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Od danas otežan promet zbog radova na zagrebačkim cestama</p>
<p>Zbog izmjene tramvajskih tračnica bit će otežan promet na križanju Selske ceste i Jadranskog mosta od ponedjeljka 12. lipnja u 20 sati do utorka 13. lipnja u 5 sati; te od utorka 13. lipnja u 20 sati do srijede 14. lipnja u 5 sati. </p>
<p>Zbog radova na izgradnji prespoja plinovoda bit će otežan promet sjevernim kolnikom Horvaćanske ceste kod okretišta tramvaja, od ponedjeljka 12. lipnja u 9 sati do utorka 13. lipnja u 17 sati. </p>
<p> Prema obavijesti HEP-DP Elektra Zagreb, zbog prekida isporuke električne energije neće raditi semafori prema slijedećem rasporedu:</p>
<p>U ponedjeljak, 12. lipnja, od 8 do 13 sati na križanju Gračanska - Ksaverska i Gupčeva zvijezda - Mirogojska</p>
<p>U utorak, 13. lipnja, od 8 do 13 sati na križanju Vlaška - Iblerov trg i Vlaška - Vončinina</p>
<p>U subotu, 17. lipnja, od 8 do 13 sati križanje Mesićeva - Voćarska.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Fotografije obnažene Bosanke u »Playboyu« šokirale javnost u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 11. lipnja</p>
<p> - Obnažene fotografije 20-godišnje zagrebačke Zeničanke Nadine Fetić objavljene u hrvatskom izdanju Playboya uzbudile su bosansko-hercegovačku javnost. Prelijepa Nadina prva je Bosanka koja se pojavila u nekom Playboyevu izdanju, a slučaj je najveći šok izazvao u njezinoj rodnoj Zenici, gradu u kojem se još prepričava skandal kada je izabrana Miss BiH Alisa Šišić diskvalificirana zbog obnaženih fotografija iz privatne kolekcije lokalnog fotografa koje je objavio Dnevni avaz.</p>
<p> No Nadina ne samo da se gola slikala za Playboy već je i sasvim otvoreno progovorila o svojim biseksualnim iskustvima (podjednako voli i muškarce i žene, kaže), a povjerila je i neke detalje svoga prvog seksualnog odnosa s pripadnicom istoga spola. Za dobar dio konzervativnog bosanskohercegovčakog društva to je ipak bilo previše. Slučaj je poprimio takve razmjere da su o prvoj Bosanki u Playboyu pisali svi ozbiljni politički listovi.</p>
<p>»Zeničanke nisu valjale dok su bile pokrivene, sada ne valjaju kad su otkrivene«, ironičan je naslov iz tjednika Slobodna Bosna u kojem se aludira na to da je zbog mnogobrojnih mudžahedina grad čelika jedno vrijeme smatran bosanskim Teheranom. Isti list objavljuje intervju s Nadinom Fetić u kojem ona pojašnjava da ne vidi ništa loše u tome što se slikala za Playboy, te kritizira licemjerje i dvostruki moral. »Zbog čega bih ja koja sam se slikala za Playboy bila manje vrijedna od nekih drugih djevojaka. Ima mnogo muškaraca koji varaju svoje žene, imaju ljubavnice i oni su kao u redu. Drukčije, to moram reći, moje fotografije gledaju u Hrvatskoj nego u mojoj državi. Naime, u Hrvatskoj na moje fotografije čitatelji Playboya gledaju kao na nešto sasvim obično i normalno. BiH je mala zemlja, još uvijek s nekakvim patrijarhalnim odgojem«, izjavila je Nadina Fetić.</p>
<p>No nije samo konzervativno-desničarski dio bosansko-hercegovačkog društva protiv publiciteta koje je dobila prva Bosanka u Playboyu. Zanimljivo je da je i Tonya Domi, glasnogovornica Misije OESS-a u BiH, našla za shodno prokomentirati cijeli slučaj: »Zapanjena sam količinom pornografije u dnevnim novinama i magazinima. Prošlog tjedna vidjela sam u jednom tjedniku na dvije strane Bosanku koja je bila u Playboyu. Mislim da u dnevnim novinama i posebno istraživačkim magazinima nema mjesta za pornografiju. Tu se radi o profesionalnom novinarstvu, ali i običnim ženama, koje su ovdje doživjele užasne stvari.« (Alenko Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Opasne njemačke planinske pruge</p>
<p>MÜNCHEN, 11. lipnja</p>
<p> - Njemačka je policija izvijestila da je 29 osoba još uvijek u bolnici, do kojih je sedam na intenzivnoj njezi, nakon što su ozlijeđeni u sudaru vlakova u subotu kraj najviše njemačke planine Zugspitze. Vlakovi su se sudarili u subotu ujutro u jednotračnom tunelu kraj Garmisch-Partenkirchena u Bavarskoj. Najmanje 64 osobe ozlijeđene su u nesreći, uključujući i turiste iz Japana, SAD-a i Turske. Srećom, nitko nije poginuo. </p>
<p>Oko 150 vatrogasaca i spasioca satima je izvlačilo ranjene koji su bili zaglavljeni u vlaku koji je ostao u tunelu. Jedan od vlakova bio je pun putnika koji su putovali prema gradu Grainau, na putu za Zugspitze, koja se nalazi na granici s Austrijom.</p>
<p>Očekuje se da će u vlakovi u nedjelju navečer biti dopremljeni u Grainau, kako bi stručnjaci otkrili što je uzrok nesreće, iako je policija već odbacila mogućnost tehničke pogreške, jer su vlakovi prošli testove. U tvrtki koja radi s vlakovima kažu da je nesreće najvjerojatnije prouzročena greškom kontrolora koji je dopustio da prazan vlak napusti kolodvor u Grainauu prije nego je stigao vlak iz Garmischa. </p>
<p>Vlakovi su dio »Zugspitzbahna«, starog tipa planinske željeznice. Željeznica nema mehanizme signala, već se oslanja na komunikaciju radiom ili ručnim signaliziranjem. Najmanje 13 osoba ozlijeđeno je u manjoj prometnoj nesreći na istoj pruzi prošlog kolovoza. Četiri mjeseca kasnije ekspresni vlak 'zaorao' je u kuću kraj Cologne, ubivši najmanje devet osoba i ranivši ih 100 u najgoroj njemačkoj željezničkoj tragediji od katastrofe kraj Eschedea u lipnju 1998. Otad, vlakovi koji prometuju velikim brzinama preskaču prugu kraj Eschedea. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Celine Dion konačno zatrudnjela, čestitao joj i kanadski premijer </p>
<p>MONTREAL, 11. lipnja</p>
<p> - Kanadska pop zvijezda Celine Dion objavila je da je konačno trudna odbacujući tako nagađanja kad je nedavno provela nekoliko dana u klinici za oplodnju u New Yorku. Dion, poznata po nekoliko slavnih pjesama popu »My Heart Will Go On« iz filma »Titanic«, objavila je pismo namijenjeno svojim obožavateljima i javnosti kako bi s njima »podijelila divnu vijest«. »Ne skrivamo sreću. Ne možemo nešto tako veliko, divno zadržati kao samo našu tajnu. Ovaj put je istina. Trudna sam«, rekla je Dion koja je od početka svoje karijere prodala više od 100 milijuna nosača zvuka. »Saznali smo jučer popodne, muž Rene Angelil i ja, da je najdraži san u našim srcima postao stvarnost. Presretni smo i zahvaljujemo Bogu za veliko zadovoljstvo koje nam je podario. Dion, koja je uzela trogodišnju stanku kako bi začela dijete, prošla je dvije manje operacije samo prije dva tjedna kako bi se uvjerila u svoje prilike da zanese. Čak je i kanadski premijer Jean Chretien izjavio novinarima da je oduševljen što čuje tu vijest. »Dobro za nju, čestitam joj«, rekao je kanadski premijer na konferenciji za novinare.</p>
<p>Inače, njezinu je mužu Angelilu lani dijagnoziran rak grla. Dion je rekla da je prošle godine s mužem, koji je i njezin menedžer, prošla skroz »grozan zajednički test«, ali ih je to učinilo jačim i bližim i zaljubljenim kao nikad dosad. Par se vjenčao u Montrealu 1994. Angelil je bio njezin menedžer dok je njezina karijera počinjala u tinejdžerskoj dobi na nastupima mjestašca Charlemagne kraj Montreala.</p>
<p>»Čovjek moga života, moj cijeli život, bio je ozbiljno bolestan. Mogao je ... odustati i pustiti da naša sreća umre. No izabrao je borbu«, izjavila je u pismu. Rekla je da su medicinske pretrage njezina muža, provedene posljednjih dana, posve negativne.</p>
<p>»Sada, život za koji se toliko borio, i koji je spasio, kuca i raste u meni. To je moja ljubav. To je dokaz da morate vjerovati u sreću i dokaz da ljubav postoji onoliko dugo dok vjerujete u nju«, napisala je Dion u pismu. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Umrla heroina borbe protiv AIDS-a</p>
<p>MANILA, 11. lipnja</p>
<p> - Prva Filipinka koja je javno priznala da boluje do AIDS-a te se priključila kampanjama u borbi protiv te bolesti umrla je u nedjelju. Sarah Jane Salazar (25), bivša konobarica, postala je savjetnica u ministarstvu zdravlja nakon što je 1994. priznala da boluje od te bolesti. »Smatramo je heroinom u borbi protiv AIDS-a«, izjavio je tajnik za zdravstvo Alberto Romualdez Jr. Salazar je primljena u državnu bolnicu u petak navečer kada se njezino zdravstveno stanje pogoršalo. Smatraju je zaslužnom što je stopa AIDS-a na Filipinima relativno niska. Prema podacima iz siječnja ove godine na Filipinima je zabilježeno 1.336 slučajeva zaraze virusom HIV-a, što ovu zemlju stavlja na treće mjesto u jugoistočnoj Aziji po najmanjoj stopi zaraženih tom bolešću, iza Laosa i Singapura. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Počela tradicionalna priredba »Konji bijelci«</p>
<p>BABINA GREDA, 11. lipnja</p>
<p> - U Babinoj Gredi nedaleko od Županje u nedjelju je počela tradicionalna kulturna, folklorna i gospodarska priredba »Konji bijelci«. Ulicama Babine Grede, mjesta poznatoga po konjogojstvu i ljubavi prema konjima, prije podne je u svečanoj povorci prošlo 27 svatovskih konjskih zaprega, a potom je na babogredskom hipodromu najljepšom zapregom proglašena zaprega Ive Lešića iz Babine Grede. Sudionici priredbe natjecali su se i u drevnim običajima, primjerice, vezanju repa konju, rasklapanju i sklapanju kola te sličnim običajima vezanima uz konje i konjogojstvo.</p>
<p> Otvarajući ovogodišnju priredbu »Konji bijelci« u Babinoj Gredi, na kojoj sudjeluje oko 700 sudionika, župan vukovarsko-srijemski Rudolf König rekao je kako je nužno očuvati folklornu i kulturnu tradiciju Babine Grede. Istaknuo je i potrebu prerastanja županijskih okvira »Konja bijelaca« ocijenivši kako ta priredba, pored očuvanja autohtonosti babogredskog folklora i običaja, ima i značajnu turističku vrijednost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Krijumčaru heroina odrubljena glava</p>
<p>RIJAD, 11. lipnja</p>
<p> - Indijac optužen za krijumčarenje heroinom pogubljen je u nedjelju odsijecanjem glave u Saudijskoj Arabiji, izjavio je ovdašnji dužnosnik ministarstva unutrašnjih poslova. Wahab Abdullah Totaeel pogubljen je u lučkom gradu na Crvenom moru, u Jiddahu, rekao je taj dužnosnik ne odajući više pojedinosti. </p>
<p>Nedjeljna egzekucija je 53. ovogodišnja, a lani ih je u Saudijskoj Arabiji bilo najmanje 99. Kazne u Saudijskoj Arabiji provede se po strogim islamskim zakonima i dopuštaju smrtnu kaznu za ubojstva, silovanja, krijumčarenje drogom i oružanim pljačkama. Nesretniku je glava odrubljena mačem na javnom mjestu- trgu. (AP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Matica hrvatska: Isti kadar treći put</p>
<p>Po treći put izabrano vodstvo u istom sastavu / Predsjednik je ponovo dr. Josip Bratulić, a podpredsjednici Stjepan Sučić, Vlaho Bogišić i Nedjeljko Fabrio / Zaslužnim izdavačkim projektima podijeljene povelje</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Tresla se brda, rodio se miš! Pod taj bi se slogan u najkraćem mogla svesti maratonska Glavna skupština Matice hrvatske koja je u subotu održana u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Od te skupštine koja je trebali izabrati novo vodstvo - što bi bilo kadro odgovoriti izazovima 21. stoljeća i ujedno utišati javnost koja je posljednje dvije godine na račun te naše najstarije institucije izrekla brojne kritike, što su se ticale kako njezina anakronog ustrojstva, populizma bez pravih kriterija učlanjivanja, dilema treba li Matica biti najveći i najmoćniji hrvatski nakladnik ili će se modernizirati i postati našim Goethe institutom - mnogo se očekivalo. Što je sjednica duže trajala, očekivanja su se sve više topila, a sami su izbori potvrdili da na kraju od njih gotovo ništa nije ostalo. Kako je Josip Bratulić i ovaj put bio predložen kao jedini kandidat, baš kao i cjelokupno Predsjedništvo, tako se dogodilo da je poslušna većina unisono izglasala predloženi im dobro poznati »rukovodeći paket« bez ikakave rasprave i bez suvišnih upita.</p>
<p> Od 119 delegata za novoga-starog predsjenika glasovalo je njih 116, a šest je listića proglešeno nevažećima. Nije lošije prošao ni podpredsjednički trijumvirat Stjepan Sučić (104 glasa), Vlaho Bogišić (98) i Nedjeljko Fabrio (88 glasova). Glavnim tajnikom (koji je na tom mjestu zamijenio preminuloga Krešimira Mikolčića) u idućem dvogodišnjem mandatu ostaje Stjepan Damijanović, a jedino je novo i mlađe ime Vedran Šošić, koji je sa 113 glasova postao gospodarskim tajnikom Matice hrvatske. Od 13 članova, koliko se biralo za Upravni odbor uspjela su se probiti sama dva nova člana Ivo Pranjković i Miroslav Bertoša, dok je ostali sastav ostao netaknut. Čak ni u Nadzorni odbor ili Časni sud nije se uspjelo probiti niti jedno novo ime, jer i oni su bili dio lijepo upakirana »paketa«.</p>
<p> Premda je postojala mogućnost da članstvo, uz pet prikupljenih potpisa, na samoj skupštini predloži svoga kandidata za bilo koju funkciju, ta mogućnost pristiglim delegatima učinila se posve izlišnom. Doduše, Renata Kusinec iz Križevaca bila je jedna od rijetkih koja je predložena za podpredsjednicu, ali za tu laskavu funkciju nije prikupila dovoljan broj glasova.</p>
<p>Cjelodnevna iscrljujuća sjednica protekla je u čitanju izviješća glavnog tajnika (koji je u svojoj temeljitosti i iscrpnosti bio izuzetak), za razliku od onog gospodarskog tajnika koji je lakonski izrekao nekoliko paušalnih ocjena o svekolikoj gospodarskoj situaciju u zemlji u kojoj se, eto, našla i sama Matica, kojoj, doduše, nije baš lako, ali koja uglavnom nema nikakavih većih materijalnih problema, o kojima smo sa sućuti sve donedavno slušali kad je bilo riječi o kresanju novca iz državnog proračuna. Nakladni zavod Matice hrvatske, kako je rečeno, isto tako više nema nikakvih problema, dugovi se sanirani, a on se uz distribuciju svojih i Matičinih knjiga priprema preuzeti i tehnički priremu za tiskanje svih tiskovina koje izlaze pod Matičinom kapom.</p>
<p>Rasprava koja je potom uslijedila vješto je izbjegla sva goruća pitanja vezana uz samu Maticu, o koja su potaknuta na prošloj Glavnoj skupštini. Pohvaljen je doista dojmljiv nakladnički napor kako same središnjice, tako i 120 udruga koje djeluju diljem Hrvatske, a u foyeru Vijećnice upriličena je izložba dvjestotinjak njihovih uspjelih tiskovina. Najuspjelijim nakladničkim projektima dodijeljene su i Zlatne i Srebrne plakete, kao i istaknutim pojedincima. Upozoreno je potom na promjene koje treba unijeti u dosadašnji Matici nesklon Zakon o udrugama. Miljenko Foretić iz Dubrovnika tom je zgodom s pravom naglasio da ovakve skupštine imaju više svečarski, nego li radni ton te da su ponuđena izviješća rutinska i da mi nedostaje kritički ton. Iako Upravi odbor ima ingerecije da daje glavne smjernice svekoliku Matičinu nakladništvu, on o tome, kako kaže Foretić, nikada nije raspravljao. Nikada nije do kraja definiran ni odnos udruga prema središnjici kao ni njihov međusobni odnos, upozorava Foretić. Žestoko se potom okomio na kritičke napise u novinama koji su zamjerili Matici njezinu danas nadiđenu prosvjetiteljsku ulogu, a baš su njezini ogranci središte kulturne djelatnosti na terenu, bio je kategoričan Foretić. </p>
<p>Pravi kritički istup bio je tek onaj Marka Tarlea koji je nakon što je Matici priznao sve njezine zasluge u prošlosti, zatražio njezino osuvremenjivanje - informatičko opismenjivanje mlade generacije kao pristupnicu ravnopravan ulazak u Europu. Upitao je potom koliko je Matičinih knjiga kupljeno, a ne otkupljeno držanvnim novcem? Konstatirao je da se Matica mora okrenuti tržištu, a ne tražiti privilegije te da njezino novo vodstvo mora podržati taj zaokret. Pozvao je na kraju članstvo da smjelo podnese svoje alternativne prijedloge predloženom vodstvu. U svom je izlaganju Tarle uzgred spomenuo i dobrodošle promjene 3. siječnja. Međutim, da ta njegova rasprava nije naišla na plodno tlo, potvrdilo je kasnije glasovanje koje je Tarlea kaznilo, ne izabravši ga ponovo u Upravni odbor. S izrazitim neslaganjem na njegovu je rečenicu o dobrodošlim siječanjskim promjenama reagirao Kuzma Kovačić ocijenivši te promjene katastrofalnima. Vlaho Benković upozorava na bolesnu polarizaciju društva koje se Matica mora kloniti, te predlaže okrugle stolove o hrvatskom pravopisu i povijesti koja se u posljednje vrijeme sotonizira u javnosti. Predložio je da se nakladištvo od ekstenzivnoga, kakvo je sada, koncentrira na izdavanje kapitalnih djela hrvatske kulture. Stjepan Sušić ponovo se okomio na novinare i neke članove Matice koji, po njegovim riječima, ne razumiju samu njezinu bit djelovanja, jer ona nije ni staromodna i populistička, a ne bavi se samo ni nakladništvom. »Nemojmo se bojati diskavalifikacije u novinama, jer mi možemo promijeniti medijsku sliku o nama« zaključije Sučić. </p>
<p>Mnogi govornici kritički su se osvrnuli na odsutnost brojnih ministara koje su pozvali na skupštinu kao i na njihov stav prema Matici hrvatskoj. Te je tonove vještim govorom smirio Vlaho Bogišić. Što se tiče programa koji je u nekoliko crta nakon izbora ponudio Josip Bratulić, valja reći da je on bilo usmjeren skoroj izgradnji nove Matičine kuće koja će biti otvorena mladima (iako nitko njih nije ovom zgodom prošao ni na jednoj listi), otvaranju informatizaciji i elektronskim medijima, više će se učini na zaštiti digniteta, ali i na definiranju položaja Matice u društvu. I dalje će se inzistirati na bogatoj nakladničkoj djelatnosti. »Širiko je polje Matice hrvatske. Otvoreno je i čeka radnike. Mi smo ti radnici i na nama je odgovornost za budućnost našeg naroda. Matica ne smije iznevjeriti tradiciju, već se mora ugraditi u kulturni indentitet svoga naroda. Na tom je putu prednjačila, a činit će to i u buduće« - završio je profetetski novi-stari predsjednik.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Oštra konkurencija za »Josipa Račića«</p>
<p>Samostalnim izložbama iznimnih umjetničkih dosega, za Vjesnikovu nagradu »Josip Račić« konkurira deset umjetnika / U uži izbor za tu Nagradu prvi puta je uvrštena i jedna dizajnerska grupa - Numen </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Nakon što je razmotrio prošlogodišnju umjetničku produkciju u Hrvatskoj, prikazanu na samostalnim i skupnim izložbama, te se osvrnuo i na inozemne nastupe hrvatskih umjetnika, ocjenjivački sud Vjesnikove nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić«, u kojem su ove godine Damir Fabijanić, Sandra Križić Roban (predsjednica), Vesna Kusin, Mladenka Šolman i Berislav Valušek, u uži je izbor za tu prestižnu Nagradu, što će se svečano 31. puta dodijeliti na Dan Vjesnika, 24. lipnja, kada se obilježava i šezdeseta obljetnica lista, uvrstio deset umjetnika. To su Lovro Artuković, Petar Barišić, Slavomir Drinković, Ivana Franke, Duje Jurić, Ljubo de Karina, Nika Radić, Dubravka Rakoci, Edita Schubert i Ksenija Turčić. Njima je ocjenjivački sud još pridodao i dizajnersku grupu Numen.</p>
<p>Ciklusom slika posvećenim eksplicitnom prikazivanju kolega umjetnika, koji je izložio u sad već bivšoj zagrebačkoj galeriji Arterija, Lovro Artuković ostao je dosljedan svojoj dnevničkoj navici koja je ovaj put ponudila izuzetna slojevita značenja njegova slikarstva. Izloživši svoje skulpture u Klovićevim dvorima, Petar Barišić je pokazao kako spajajući prirodno i predmetno, konstruktivnim principom dovodi do savršenosti oblika. U suptilnoj igri, on stvara skulptoralni organizam koji artikulira osjećajni prostor u racionalnim mogućnostima. Vjeran tradicionalnim materijalima i tehnikama, Slavomir Drinković izložbom, postavljenom u istom muzejskom prostoru, naglašeno prikazuje snagu iskonskog u jednostavnim oblicima, pri čemu se ne odriče duhovitosti komentara ni monumentalnosti koja se prepoznaje ponajprije u izrazu, a ne u formatu. </p>
<p>Izložbom u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, Ivana Franke potvrđuje se eteričnim prostornim crtežom - instalacijom, što podsjeća na svojevrsni uzorak Zen-vrta, koji za umjetnicu predstavlja ishodište estetskog iskustva u kojem se ona zanima za oblike što nadilaze sam predmet. Iznimna je bila i izložba »9. 9. '99.« Duje Jurića u Galeriji Josip Račić, u kojoj radovi intenzivnog ritma upućuju na autorovo iskustvo sa slikama-instalacijama, a struktura nastala nizanjem linija, odnosno preklapanjem njihovih putanja, na mjesto susreta karakteristično za ovog umjetnika: antiiluzionističke prirode geometrijske apstrakcije i njezine sugerirane trodimenzionalnosti. Izložbom u Klovićevim dvorima, pak, Ljubo de Karina pokazao je svoja daljnja nastojanja u propitivanju mogućnosti oblikovanja u kamenu, koje iako ne odstupa od njegovih dosadašnjih traganja, iskazuje novi stvaralački zamah, što se posebno očituje u skulpturama izrađenim od drva.</p>
<p> Pregradivši izložbeni prostor Galerije Galženica industrijskim elementima, Nika Radić stvorila je, izložbom »Konstrukcija«, dinamičnu intervenciju niza konstruktivnih senzacija kojima umjetnica uvjerljivo izražava osobno iskustvo poimanja prostora. Obilježivši dvadesetu obljetnicu izlaganja u zagrebačkoj galeriji »Karas«, Dubravka Rakoci, dobitnica Vjesnikove nagrade »Josip Račić« za 1994. godinu, uvjerljivo je svojim novim ostvarajima potvrdila ponovnu kandidaturu za tu Nagradu. Bojom je u potpunosti minimalizirala materiju u kojoj stvara, svodeći je isključivo na obojenu svjetlost pomoću koje je stvorila ambijent za osobne interpretacije. Edita Schubert je, međutim, nedostatak vlastitog prostora nadomjestila prostorom ulice, izloživši svoju sobu (izložba »Moja soba« u organizaciji galerije »Miroslav Kraljević«) na jedanaest punktova zagrebačkog Cvjetnog trga. Tako su okviri egzistencijalističkog sadržaja upotpunjeni prelaskom u prostor gradskog dnevnog boravaka, u koji umjetnica uklapa vlastito shvaćanje vremena, insistirajući na pojedinačnom događanju. Uplevši na najsuptilniji način pitanje vlastite egzistencije u svoje djelo, u aktivni je suodnos dovela sebe i gledatelja. Izložbom »Lacrime sunt rerum« u galeriji »Miroslav Kraljević« Ksenija Turčić se predstavila svojom prvom video-instalacijom u kojoj se još ne odriče (kasnije) dvostrukosti slike, odraza i slike, ali već prikuplja osobna iskustva simbolički izražena protokom vode kroz slavinu i odvod, pri čemu se koristi i efektom zvuka, što će u razvojnoj liniji potencirati u novim radovima.</p>
<p>Zbog izuzetne interpretacije tradicionalne izložbene manifestacije, kakva je Zagrebački salon, u nadmetanje za Vjesnikovu likovnu nagradu »Josip Račić« uvrštena je i grupa Numen. Totalnim dizajnom Zagrebačkog salona, koji uz postav uključuje i katalog, pozivnice, plakat te legende na izložbi, grupa Numen postavila je nove izlagačke standarde, visoko vrednujući zadanost samoga prostora Doma hrvatskih likovnih umjetnika kao i pojedinačne radove umjetnika. </p>
<p> Kao što je vidljivo, konkurencija za Vjesnikovu nagradu »Josip Račić« jaka je i oštra. Pred ocjenjivačkim sudom ostaje težak zadatak da između redomice renomiranih autora suvremene hrvatske umjetnosti, čiji radovi predstavljaju iznimne umjetničke dosege, izabere tek jednog ili jednu, koji će postati Vjesnikovim laureatom ili laureatkinjom za 1999. godinu. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Papine molbe za oprost </p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - »Kad Papa traži oproštenje - svi mea culpa Ivana Pavla II.« naziv je knjige talijanskog novinara, koji niz godina pratio zbivanja u Vatikanu, Luigija Accattolija, što ju je u prijevodu Mate Križmana objavio Franjevački institut za kulturu mira smješten u Splitu. U knjizi, predstavljenoj, u petak na večer, u dvorani »Vijenac« Bogoslovnog fakulteta na Kaptolu, sakupljeno je 94 teksta aktualnog pape Ivana Pavla II. U nekima od tih tekstova, točnije u njih 25, papa Wojtyla izrijekom traži oprost za grijehe počinjene u ime Crkve, što je nerijetko znalo izazvati oprečna mišljenja unutar same Crkve i izvan nje. </p>
<p>Luigi Accattoli je izabrao najzanimljivije, najdomljivije i najosobnije zapise Ivana Pavla II. u kojima je kao tamne stranice u povijesti Crkve označio vjerske ratove, inkviziciju, nijekanje Galileova saznanja, porobljavanja koja su vršili bijeli kršćani, nedovoljni katolički otpor nacizmu... »Na kraju ovoga drugog tisućljeća valja ispitati svoju savjest: gdje smo, kamo nas je Krist doveo, kamo smo od evanđelja skrenuli«, rekao je Ivan Pavao II., koji će ostati upamćen po tome što je preuzeo teret preispitivanja savjesti Crkve. Ta Papina gesta, odnosno traženje oproštenja, po riječima prof. dr. Tomislava Ivančića, dekana Bogoslovnog fakulteta, povlači silno puno pitanja, među ostalima i hoće li se na kraju moliti oprost i za Isusa Krista zbog kojega su mnogi tijekom povijesti patili te hoće li oprost trebati i sam Svevišnji, koji dopušta da se zlo događa? Prof. dr. Ivančić je i napomenuo da je knjiga napisana krajem 1996., što znači da ne sadrži važne govore na temu oprosta što ih je Papa izrekao posljednje tri godine. </p>
<p>»Tražiti oproštenje može samo netko tko vjeruje u novi početak«, rekao je dr. fra Ante Vučković, naglašavajući da Papa ide stazama Kristovim, koji je na križu molio svoga Oca za oprost onima koji su ga razapeli. Moleći za oproštenje, Papa sljedeći Kristov primjer preuzima na sebe grijehe koje nije počinio. (B. Matejčić)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slavuj violine</p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog / Uz nastup rumunjskog virtuoza Eugenea Sarbua sa Zagrebačkom filharmonijom</p>
<p>Posljednji koncert pretplate Plave oktave Zagrebačke filharmonije u ovoj sezoni donio nam je više nego lijepo iznenađenje: susret s rumunjskim violinistom svjetskoga glasa Eugeneom Sarbuom. I na dirigentskom podiju stajao je inozemni gost, Austrijanac Ralf Weickert. Prvi dio večeri ispunio je samo Koncert za violinu i orkestar Ludwiga van Beethovena, djelo koje nije na odmet opetovano slušati, pogotovo kad solističko glazbalo ima u rukama majstor kakav je Eugene Sarbu. Pročitali smo da svira na jednom Stradivariusu iz 1729. godine, pa je razumljivo da je stalno kontrolirao intonaciju, postižući izrazito delikatan, povremeno i malen ton - ali kakav! </p>
<p>Bio je to pijev slavuja na violini koja se podatno podvrgava prstima i potezu gudala istinskog majstora sviračke tehnike, majstora koji savršeno živi s glazbenom frazom i koji, i opet očigledno, može izvesti sve. To je dokazao i u dodatku kojim se zahvalio ovacijama slušateljstva, jednoj Paganinijevoj skladbi koju možda čak ni legendarni Đenovežanin nije svirao s takvim efektima kakve smo u petak čuli s pozornici »Lisinskog«.Pouzdan pratilac s orkestrom Filharmonije bio je dirigent Ralf Weickert koji je, poštujući delikatnost tona Stradivardijeve violine suzdržavao zvuk orkestra u prikladnim akustičkim okvirima, čime je do punog izražaja došla ljepota Beethovenova omiljenog djela.</p>
<p> U drugom dijelu dulje večeri na programu je bila prekrasna Mahlerova Peta simfonija, opsežno djelo kojim se Filharmonija u cjelini uspješno oprostila od svojih pretplatnika ove sezone. Posebno bismo izdvojili veoma lijepo izvedeni čuveni Adagietto za gudače i harfu, u čijoj je izvedbi ostvarena puna atmosfera mahlerovskoga specifičnog nostalgičnog šarma.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Domaćini i s lošom igrom slavili na startu Europskog prvenstva </p>
<p>Na otvaranju Europskog nogometnog prvenstva reprezentacija Belgije svladala je Švedsku 2-1 (1-0) u utakmici u kojoj je bilo malo lijepih nogometnih poteza, malo prilika, a mnogo trke i grešaka</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Prve su bodove na Prvenstvu Europe upisali domaćini Belgijanci svladavši u uvertirnoj utakmici Švedsku 2-1 (1-0). Nogometni sladokusci nisu imali razloga za zadovoljstvo nakon ovog dvoboja, bio je to sudar radnih, trkačkih momčadi sastavljenih od pojedinaca koji su većinom nalik »strojevima«. Malo je bilo lijepih nogometnih poteza, vidjeli smo mnogo trke i mnogo grešaka, malo prilika. Domaćin je zasluženo dohvatio pobjedu, a Hrvat u belgijskoj reprezentaciji, Branko Strupar, svojom je asistencijom za drugi pogodak Belgije bio autor jednog od rijetkih lijepih nogometnih poteza...</p>
<p>Nakon početne 20-minutne dominacije Šveda (Kennet Andersson propustio je dvije zgode), Belgija je uspostavila ravnotežu na terenu. U prvom smo dijelu gledali pravi nogometni taktički rat, čekale su se zapravo pogreške suparnika, ni jedan ni drugi sastav nisu ponudili potrebni rizik. I prvu su pogerešku dočekali Belgijanci u 43. minuti! Goor je silovito krenuo sa 30-ak metara prema švedskim vratima, potom je izgubio loptu, ali ju je silinom tenka iznova osvojio pregazivši usput mekanog veterana Nilssona (37). Ušao je sam u 16-erac s lijeve strane i sa desetak metara rutinirano zatresao mrežu za 1-0. Tek što je počelo drugo poluvrijeme Belgija je povela 2-0. Strupar je fantastično proigrao najboljeg igrača utakmice Emilea Mpenzu, ovaj se sjurio u 16-erac i sa 15 metara strahovitim udarcem loptu poslao pod prečku. Belgija je, eto, imala i igru i rezultat, malo je tko vjerovao da bi se Švedi mogli vratiti u utakmicu. A vratio ih je belgijski vratar De Wilde, pogreškom »a la Pletikosa«... Igrala se 53. minuta, Leonard je vratio loptu svome vrataru, a De Wilde je nespretno stao na tu loptu i poklonio je Mjällbyu koji se s njom ušetao u prazna vrata. Pet minuta kasnije De Wilde se djelimice iskupio za veliki kiks, budući da je izvrsno obranio udarac Ljungberga kad je švedski napadač izbio sam pred njega. U zadnjih pola sata Belgija je sasvim kontrolirala igru i nije dopustila Švedima da stignu do prilike za pogodak. Pokušavali su Šveđani ubaciti se iza leđa belgijske obrane, međutim nije bilo pravog zadnjeg dodavanja, u švedskoj momčadi nedostaje kreator i organizator igre. A kad je devet minuta prije kraja zbog drugog žutog kartona isključen Patrik Andersson, Belgijanci su stvorili nekoliko opasnih protunapada i mogli su zapravo i uvećati svoju pobjedu.</p>
<p>• Stadion »Kralja Baudouina«</p>
<p>BELGIJA - ŠVEDSKA 2-1 (1-0)</p>
<p>BELGIJA: De Wilde - Deflandre, Valgaeren, Staelens, Leonard (od 71. Van Kerckhoven) - Verheyen (od 89. Peeters), Van der Haeghe, Wilmots, Goor - Strupar (od 69. Nilis), E. Mpenza</p>
<p>ŠVEDSKA: Hedman - Nilsson (od 46. Lucic), P. Andersson, Björklund, Mellberg - Alexandersson, D. Andersson (od 69. Osmanovski), Mjällby, Ljungberg - K. Andersson, Pettersson (od 50. Larsson)</p>
<p>SUDAC: Merk (Njemačka); GLEDATELJA: 50.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Goor (43.), 2-0 E. Mpenza (46.), 2-1 Mjällby (53.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: P. Andersson, Verheyen, Nilis, Van Kerckhoven; CRVENI KARTONI: P. Andersson (81, drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Emile MPENZA (pj)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jug i Splitska banka u finalu</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Vaterpolisti Juga igrat će u finalu doigravanja za prvaka Hrvatske i to protiv Splitske banke. Dubrovčani su u trećoj utakmici polufinala pobijedili zagrebačku Mladost-HPB 12-11 (2-4, 3-4, 5-2, 2-1), dok su Splićani sa 14-11 (4-3, 4-4, 6-2, 0-2) svladali riječko Primorje.</p>
<p>Nakon tri utakmice koje su obilježile oscilacije u igri Juga i Mladost-HPB, Dubrovčani su bili spretniji i sretniji, te su uz pomoć publike iskoristili u prednost domaćeg plivališta u odlučujućoj utakmici. Iako je Mladost krajem druge četvrtine imala četiri zgoditka razlike, te je sve upućivalo na to da će i treći put zaredom Zagrepčani slaviti u Gružu, Jug se nije predao. Iz minute u minutu smanjivao je zaostatak i dostigao ga nekoliko sekundi prije isteka treće četvrtine kad je u kontri uspješan bio Molnar (10-10). </p>
<p>Prvo ime utakmice bio je Mile Smodlaka, reprezentativni centar Juga. Zbog treće osobne ili zbog isključenja s pravom zamjene kraj u plivalištu nisu dočekali Komadina, Štritof, Glavan, Primorac i Rogin, te i u tome gosti mogu pronaći razlog poraza. </p>
<p>l Plivalište u Gružu</p>
<p>JUG - MLADOST HPB 12-11 (2-4, 3-4, 5-2, 2-1)</p>
<p>JUG: Volarević, Vranješ 1, Pecotić, Rilović, Kržić 3, Smodlaka 3, Medan, Ivaniš, Bošković 2, Molnar 2, Iveković, Fatović 1, Karač, Balić.</p>
<p>MLADOST HPB: Perčinić, Padovan 1, D. Kobeščak 1, Herceg 1, Komadina, Štritof 1, Glavan, Benić, Primorac 1, Bukić 3, Varga 2, Rogin 1, Marić, Janković.</p>
<p>SUCI: Klarić (Split) i Dominović (Krilo Jesenice). GLEDATELJA: 3.200.</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Jug 15 (8), Mladost 10 (6).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mile SMODLAKA.</p>
<p>• Otvoreni bazen u Poljudu</p>
<p>SPLITSKA BANKA - PRIMORJE 14-11 (4-3, 4-4, 6-2, 0-2)</p>
<p>SPLITSKA BANKA: Školneković, Đogaš 4, Trumbić, Jaić 1, Burburan, Polačik, Sarić 4, Nagy 1, Vegar, Barać 1, Kunac 1, Letica, Oreb 2, Vrdoljak.</p>
<p>PRIMORJE: Car, Brala 1, Zubčić, Šimac 2, Gal, Biros 2 (1), Turina, Juroš 1, Burić 3, Kancijanić 1, Hinić 1, Manola, Vuco, Pozeka.</p>
<p>SUCI: Vuletić i Radičević (Dubrovnik). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Splitska banka 11-17, Primorje 5-11.</p>
<p>ISKLJUČENJE S PRAVOM ZAMJENE: Biros.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Teo ĐOGAŠ. (A. Hauswitschka, R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>De Jong pobjednik »Ina Croatia relija«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nizozemska posada, predvođena vozačem Subaru Impreze WRC Bertom de Jongom, te suvozačem Tonom Hillenom, pobjednik je najstarijeg automobilističkog natjecanja u Hrvatskoj, 27. »Ina Croatia relija«. Nizozemski dvojac uspio je održati prednost stečenu prvog dana relija prezentiravši kontroliranu, taktičku vožnju tijekom osam brzinskih ispita druge dionice. Drugo mjesto, s 43.7 sekundi zaostatka, zaslužila je turska posada Ercan Kazaz i Cem Bakancocuklari, koji su također nastupili u Subaru Imprezi WRC, zadržavši tako poziciju nakon prve dionice, početnih sedam brzinskih ispita. Na treće mjesto, s 1:36.6 minute zaostatka, probila se slovenska posada Darko Peljhan i Miran Kacin, peta nakon prvog dana, vozeći 20-ventilski 1.8 Kit car VW Golf. </p>
<p>Najbolje plasirana hrvatska posada, Antun Filipec i Tomislav Milakara, vozeći Ford Escort RS Cosworth, nastup je okončala na osmom mjestu sa 8:54.2 minute zaostatka za vodećim. Najveći favorit relija europski prvak i prošlogodišnji pobjednik Čeh Enrico Bertone, te njegov suvozač Valerio Arioli, nisu uspjeli nadoknaditi zaostatak iz prvog dana, uzrokovan puknućem gume, te su zauzeli četvrto mjesto.</p>
<p>- Vrlo smo zadovoljni nastupom. Vodili smo cijelo vrijeme i održavali vodstvo. Automobil je cijelo vrijeme funkcionirao besprijekorno. Čak smo na Samcima, gdje smo prošle godine odustali zbog izlijetanja sa staze, napravili najbolje vrijeme u oba prolaza, rekao je de Jong nakon relija, osvrnuvši se potom i na organizaciju automobilističkog natjecanja pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesića:</p>
<p>- Organizacija je kao i uvijek do sada odlična. Jako smo zadovoljni jer je sve bilo po planu. Nadamo se da ćemo i druge godine doći na Deltu. Mi stvarno uživamo u vožnji i ovaj reli je za nas bio pravi užitak!</p>
<p>• Ukupan redoslijed: Bert de Jong/Ton Hillen (Subaru Impreza WRC) 2h25:40.0 sati, 2. Ercan Kazaz/Cem Bakancocuklari (Subaru Impreza WRC) 2h26:23.7, 3. Darko Peljhan/Miran Kacin (VW Golf 1.8 20V Kit Car) 2h27:16.6, 4. Enrico Bertone/Valerio Arioli (Ford Escort WRC) 2h28:58.8, 5. Jindrich Štolfa/Miroslav Fanta (Ford Escort Kit Car) 2h31:18.7... (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Drugi poraz Roberta Zelčića</p>
<p>POŽEGA, 11. lipnja</p>
<p> - Zagrebački šahovski velemajstor Robert Zelčić nikako da prebrodi tešku višemjesečnu krizu. Ne uspijeva konsolidirati svoju igru i trpi poraz za porazom.</p>
<p>U drugom kolu velemajstorskoga turnira 11. kategorije, što se igra u Županijskome centru u Požegi, bez pravoga otpora poražen je od Brođanina Davora Rogića, pa je potonuo na začelje. Zanimljivo je da je drugi uzastopni poraz pretrpio i slovenski olimpijac Duško Pavasović. Mađar Joszef Horvath ga je nadigrao na poučan način i drugom uzastopnom pobjedom izdvojio se na vrhu. </p>
<p>U finom pozicijskom stilu Dražen Sermek je pobijedio Mladena Mušea, a preostale dvije partije završene su podjelom boda. U velikom derbiju Kožul - Palac bijeli je spašavao remi vječnim šahom, a Csaba Horvath i Branko Kutuzović remizirali su izbjegavajući preveliki rizik.</p>
<p>• Rezultati 2. kola: Kožul - Palac remi, C. Horvath - Kutuzović remi, Rogić - Zelčić 1-0, Pavasović - J. Horvath 0-1 i Sermek - Muše 1-0.</p>
<p>• Redoslijed: J. Horvath 2 boda, C. Horvath, Sermek i Kutuzović 1,5, Kožul, Rogić i Muše 1, Palac 0,5 , Zelčić i Pavasović bez bodova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>New Jersey osvojio Stanleyev kup</p>
<p>DALLAS, 11. lipnja</p>
<p> - U dramatičnoj završnici šestog dvoboja finala doigravanja hokejske NHL lige New Jersey Devilsi su pogotkom Jasona Arnotta u drugom produžetku porazili Dallas Starse sa 2-1, te ukupnim omjerom pobjeda 4-2 dosegli svoj drugi Stanleyev kup.</p>
<p>- Još uvijek mi je sve u magli. Pogotka se sjećam, međutim ostalo je velika nepoznanica. Od sreće će mi se razletjeti glava, kazao je strijelac odlučujućeg zgoditka okupan šampanjcem.</p>
<p>Iako su u petom susretu doigravanja Starsi slavili u trećem produžetku, ovoga puta sreća nije bila na strani prošlogodišnjih prvaka. </p>
<p>- Zadržati Stanleyev kup je praktički nemoguće. Bili smo nadomak sedme utakmice, no nismo uspjeli, tješio se strateg domaćina Ken Hitchcock. </p>
<p>Najtužniji hokejaš u redovima Dallasa bio je vratar Ed Belfour. Premda je obranio 43 od 45 udaraca i primio svega dva pogotka u posljednjih 208 minuta i 33 sekunde finalne serije ipak je je ostao bez pobjedničkog postolja.</p>
<p>Nakon prvih 20 minuta bez pogodaka, u drugoj trećini Devilsi su poveli (Scott Niedermayer) u 5. minuti, no domaćini su svega dvije minute kasnije izjednačili (Mike Keane).</p>
<p> U nastavku susreta gledali smo nadmetanje vratara, čekajući tko će prvi popustiti.</p>
<p> I u osmoj minuti drugog produžetka sve je razriješio Arnott.</p>
<p>Nakon utakmice, kapetan domaćina Scott Stevens proglašen je za najkorisnijeg igrača doigravanja, za što je primio »Conn Smythe Trophy«. </p>
<p>- Moji su snovi ostvareni. Bila je ovo sjajna serija. Starsi se nisu željeli predavati i bilo je zaista napeto i neizvjesno, kazao je 36-godišnji branič, jedan od devetorice Devilsa, koji su sudjelovali i u osvajanju Stanleyevog kupa 1995. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Zlatna liga« 2001. godine počinje u Rimu</p>
<p>TORINO, 11. lipnja</p>
<p> - Međunarodni atletski savez (IAAF) objavio je kalendar mitinga za iduću godinu, koji će se bodovati u »Zlatnoj ligi«. Otvaranje najprestižnijeg atletskog natjecanja biti će 29. lipnja u Rimu, a zatvaranje 31. kolovoza u Berlinu.</p>
<p>- Kalendar natjecanja za iduću godinu je većinom sastavljen. Preostaje tek nekoliko sitnih detalja, a možda se dosadašnjem popisu pridruži i još nekoliko mitinga, poput onih u Londonu, Americi i Japanu, kazao je predsjednik IAAF-a Lamine Diack.</p>
<p>• Raspored »Zlatne lige« 2001: 29. lipnja Rim; 6. srpnja Pariz; 13. srpnja Oslo; 30. srpnja Monaco; 17. kolovoza Zürich; 24. kolovoza Bruxelles; 31. kolovoza Berlin. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Fiba vrlo razočarana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici Međunarodnog košarkaškog saveza (FIBA) izdali su priopćenje u kojem se osvrću na sastanak Uleba, Zajednice europskih košarkaških liga, održanog u subotu u Barceloni. Riječ o sastanku na kojem je dogovoreno stvaranje nove europske košarkaške lige, ali izvan okrilja Fibe, u kojem će sudjelovati i zagrebačka Cibona. U Fibinom priopćenju, između ostalog, stoji:</p>
<p>»Iako još nemamo službena priopćenja sa sastanka u Barceloni, imamo razloga da javno iznesemo svoje stavove. Fiba je vrlo razočarana trenutačnom situacijom, a posebice time što nismo mogli doći do kompromisnog rješenja. Ovi događaji mogli bi znatno naštetiti europskoj košarci, ali bi mogle imati snažnog utjecaja i na strukturu ostalih sportova u Europi. Vrlo smo razočarani što klubovi nisu prihvatili naše prijedloge. U svakom slučaju, Fiba je otvorena za razgovore sve do našeg slijedećeg sastanka, koji je zakazan za ponedjeljak. Fiba će svakako organizirati Suproligu, kako je i planirano i učinit će sve da klubovi koji su se plasirali u Suproligu u njoj i sudjeluju.</p>
<p>Konačna odluka o Fibinim sljedećim koracima očekuje se na sastanku u Münchenu, 16. lipnja.« (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Loroupe prva na mini-maratonu u New Yorku</p>
<p>NEW YORK, 11. lipnja</p>
<p> - Kenijska maratonka Tegla Loroupe ostvarila je rekordnu, petu pobjedu na mini-maratonu u New Yorku. Prije nje, osamdesetih godina, to je uspjelo još samo Norvežaniki Greti Waitz.</p>
<p>Na 10 kilometara dugoj utrci po newyorškom Central Parku Kenijka je bila nadomak još jednom rekordu, no njezino vrijeme 31:38 minuta, bilo je za pola minute slabije od rekorda staze.</p>
<p> - Ova pobjeda mi je dala mnogo samopouzdanja prije nastupa na Olimpijskim igrama, kazala je slavljenica. Drugo mjesto osvojila je njezina sunarodnjakinja i pobjednica bostonskog maratona Catherine Ndereba, dok je treće mjesto pripalo Fatumi Robi iz Etiopije. </p>
<p>Dominaciju afričkih atletičarki na utrci u New Yorku potvrđuje čak osam natjecateljica sa »crnog kontineta« među prvih deset.</p>
<p>• Rezultati: 1. Tegla Loroupe (Ken) 31:37, 2. Catherine Ndereba (Ken) 32:22, 3. Fatuma Roba (Eti) 32:25, 4. Restituta Joseph (Tan) 32:32, 5. Adriana Fernandez (Meks) 32:44, 6. Derartu Tulu (Eti) 33:04, 7. Hellen Kimaiyo (Ken) 33:14, 8. Pamela Chepchumba (Ken) 33:51, 9. Anne Marie Lauck (SAD) 34:11, 10. Milkah Chepkieny (Ken) 34:15... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sukobi policije i navijača</p>
<p>BRUXELLES, 11. lipnja</p>
<p> - Pobjeda Belgije protiv Švedske (2-1) na otvaranju europskog prvenstva u nogometu imala je i svoje »treće poluvrijeme« na ulicama Bruxellesa. Tisuće »razdraganih« Belgijanaca zauzeli su centar grada i povijesni Grand'Place kako bi proslavili veliki trijumf. Međutim, neki su se previše zanijeli i započeli sukob gađajući policiju palicama, bocama, kamenjem... Snage reda energično su reagirale i suzavcem smirile strasti, te privele najratobornije.</p>
<p>- Policija nas je isprovocirala. Željeli smo proslaviti pobjedu, a oni su se prema nama ponašali kao da smo stoka, kazao je jedan od »pobunjenika« koji je izbjegao privođenje.</p>
<p> U neredima jedna je osoba zadobila lakše ozljede, dok je razbijeno nekoliko automobila. Na »hlađenju« je završilo 60 osoba, a tek je prvi dan prvenstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Kako da Belgija bude favorit protiv Hrvatske?«</p>
<p>Za mene je Belgija glavni kandidat za pobjedu na EP, kazao je izbornik hrvatskih nogometaša Miroslav Blažević nakon prve utakmice na europskoj smotriZAGREB, 11. lipnja - Izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije Miroslav Blažević na malom je ekranu gledao uvodnu utakmicu Europskog nogometnog prvenstva Belgija - Švedska (2-1). Belgija je, podsjetimo, jedan od naših suparnika u kvalifikacijskoj skupini za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2002. godine, evo i Blaževićevih dojmova o startnoj pobjedi domaćina:</p>
<p>- Iznova su me impresionirali karakteristikama po kojima su od ranije poznati. Iznimno su borbeni, uporni, a ni njihova tehnička razina nije zanemariva. Potez utakmice svakako je bilo dodavanje Branka Strupara tamnoputom Mpenzi prije drugog pogotka i taj će detalj svakako najviše ostati u sjećanju. Belgija je imponirala silinom i dominacijom u zraku u svojoj obrani, pa im tako Švedi, koji također sjajno skaču, ništa nisu mogli, ponudio je ocjenu Blažević.</p>
<p>• Što vas se najviše dojmilo; belgijska obrana, vezni red, ili napad?</p>
<p>- Ne može se njihovu momčad tako dijeliti. Riječ je, naime, o homogenoj cjelini koja se stalno transformira i najveću opasnost suparniku stvaraju probojima iz drugoga plana. Tako su, uostalom, zabili i prvi gol, a posebno me se dojmio onaj igrač na desnome boku u veznome redu, Verheyn, koji je često probijao Švede. Uglavnom, vidjeli smo tešku, »gadnu« utakmicu u kojoj se odmah tražio kontakt, lopta je morala ići »isprve«... </p>
<p>• Bilo je malo mjesta za umjetnike?</p>
<p>- Gotovo da i nema mjesta za umjetnike, a bit će ga sve manje i manje. Međutim, za prave umjetnike uvijek će biti prostora, veli Ćiro. </p>
<p>• Slažete li se da je Švedima upravo nedostajao jedan majstor na sredini travnjaka koji bi mogao poslati točnu loptu iza leđa belgijske obrane i tako uposliti napadače?</p>
<p>- Naime, bilo je prostora na 30-ak metara od belgijskih vratiju, ali Švedi nisu imali onog pravog čovjeka za distribuciju lopti. To je najviše nedostajalo Švedskoj i zato su stalno pokušavali igrati s dugim loptama i bili su osuđeni na slučajnost. Da su imali jednog majstora na sredini, sve bi bilo drukčije. Međutim, Belgija je zasluženo dohvatila pobjedu, njihovo je htijenje bilo neviđeno, na kraju je čak izgledalo da su se lako obračunali sa švedskim stereotipom. Sad su dohvatili dodatno samopouzdanje i na krilima ove pobjede nastavit će s dobrim igrama i rezultatima na EP. Rekao sam i ranije, za mene je Belgija favorit ovog natjecanja! </p>
<p>• Dobro, ali ipak nemojte uložiti previše novca na njih. A tko će biti favorit u našem okršaju s Belgijom, mi ili oni?</p>
<p>- Bit će zanimljivo vidjeti te utakmice. Recept je znan; treba smiriti loptu i spustiti je na zemlju, malo ih »prošarati« u valovima, igrati lijevo i desno i pričekati pravi trenutak za ubod. Tko će biti favorit? Pa oni... Ma kako bi oni mogli biti favoriti protiv Hrvatske, zaključio je u svome stilu Ćiro.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dallas počastio Talijane</p>
<p>ARNHEM, 11. lipnja</p>
<p> - Uz golemu pomoć škotskog suca Hugha Dallasa talijanski su nogometaši došli do prva tri boda u skupini B na EP, svladavši Tursku 2-1 (1-1). Iako su Talijani pogodili dvije vratnice, iako su Turci u još tri navrata izbijali loptu iz praznih vratiju, iako su bili bolji i imali više prilika, tek su uz sudačku golemu pomoć stigli do pobjede. Naime, u 68. minuti, pri rezultatu 1-1, obostrano guranje ramenima Inzaghija i Temizkanoglua, sudac Dallas procijenio je kao prekršaj turskog zadnjeg braniča i dosudio 11-erac kojeg je Inzaghi pretvorio u konačnih 2-1 za Italiju. Prekršaja sigurno nije bilo, Škot je »nasanjkao« Turke i izmišljanjem najstrože kazne gurnuo ih je u ponor poraza.</p>
<p>Vidjeli smo dva sasvim različita poluvremena, nakon dosadnih i nezanimljivih prvih 45 minuta stigao je znatno bolji i kvalitetom bogatiji nastavak. Talijani su poveli u 52. minuti prekrasnim pogotkom Contea, koji je sa šest metara »škaricama« loptu poslao u tursku mrežu. Talijani su u tom drugom poluvremenu doista bili bolji suparnik, međutim 9 minuta nakon njihova vodstva Turci su postigli svoj prvi pogodak na prvenstvima Europe. Yalcin je iz slobodnog udarca ubacio loptu na peterac Italije, a najniži nogometaš na terenu, Buruk (168 cm) uspio je glavom ispred čak 28 centimetara višeg vratara Tolda poslati loptu u mrežu! Nakon tog pogotka Turci su definitivno dohvatili ravnotežu i iznova je sve bilo otvoreno. Međutim, onda je stvar u svoje ruke uzeo Dallas i 70. minuti praktički odlučio pobjednika. </p>
<p>• Stadion Gelredome</p>
<p>TURSKA - ITALIJA 1-2 (0-0)</p>
<p>TURSKA: Recber; Temiskanoglu; Ozalan, Akyel - Davala (Kerimoglu), Korkut, Havutcu, Buruk (Pembe), Ercan; Yalcin (Erdem) - Sukur</p>
<p>ITALIJA: Toldo - Cannavaro, Nesta, Maldini - Zamrotta, Conte, Albertini, Pessotto (Iuilano); Fiore (Del Pierro) - Totti (Di Livio), Inzaghi</p>
<p>SUDAC: Dallas (Škotska). GLEDATELJA: 25.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Conte(52), 1-1 Buruk (61), 1-2 Inzaghi (70, 11 m)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE; Antonio CONTE (pj)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Dinamu manje novca, ali zato više igrača sa strane</p>
<p>Dinamo će sredinom tjedna zasigurno u potpunosti dogotoviti posao s pojačanjima - Čuturom, Agićem, Balabanom i Bosnarom / Pitanje Dinamove »djece« ponovno se povlači Maksimirom, primjer je Danijel Kovačević, a nekadašnji perspektivni Dinamovi juniori danas igraju u inozemstvu, pa čak i u - Brazilu</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Neki detalji vezani uz Dinamovu problematiku zaista su zanimljivi. Naime, klub se već duže vrijeme nalazi u dugovima, pokušaj saniranja financijskog stanja jedan je od primarnih zadataka klupske Uprave... No, Dinamo će slijedeće sezone, usprkos financijskim problemima, u svojoj svlačionici imati znatno manje svojih, izvornih igrača, poniklih u maksimirskom klubu, nego što ih je imao u vrijeme najveće financijske stabilnosti. A to je detalj kojeg je teško shvatiti... Naime, <FONT COLOR="#CC3300"><b>doima</b></FONT> se logičnijim da klub s jačom ekonomskom podlogom više kupuje, a samim time i dovodi veći broj igrača sa strane, dok se klubovi s manjim mogućnostima više oslanjaju na mlađe igrače, iz svojeg »bazena«.</p>
<p> No, u Dinamu je to nekako drugačije. Primjerice, u vrijeme najvećeg Croatijinog uzleta, 1997. i '98. godine, dakle u vrijeme kada je klub imao daleko snažniju financijsku potporu nego danas, u maksimirskoj svlačionici nalazila su se 12-orica igrača koji su poniknuli u ovome klubu - Silvio Marić, Robert Prosinečki, Mihael Mikić, Tomislav Butina, Dario Šimić, Josip Šimić, Domagoj Abramović, Stjepan Tomas, Igor Bišćan, Krunoslav Jurčić, Tomislav Šokota i Jozo Gašpar. Doduše, Mikić, Tomas, Gašpar i Jurčić nisu od samih početaka u Maksimiru, ali su ipak prošli Dinamov kadetski ili juniorski staž...</p>
<p> U svakom slučaju, od spomenute 12-orice, u nadolazećoj sezoni po svemu sudeći ostat će samo - petorica. S time da je Abramović ovdje više kao »kozmetički dekor«. Još je u proljeće '98. krenuo na pripreme sa seniorskom momčadi, ali dosad nije dobio pravu priliku. Danas mu je 19 godina i u još uvijek ima status »golobradog mladića«.</p>
<p> Najnoviji primjer je Danijel Kovačević. Riječ je o bivšem Dinamovom junioru, sada nogometašu Šibenika, koji je u Maksmiru proglašen besperspektivnim, a sada bi klub njegov eventualni dolazak trebao potkrijepiti sa 200.000 maraka. Usprkos tome, maksimirska administracija odlučila je, umjesto Kovačevića, za poziciju lijevog bočnog igrača angažirati Marija Čuturu iz Cibalije. Time je Kovačević definitivno ispao iz kombinacije za dolazak u Maksmir. Na poziciji lijevog boka dosad su igrali Mario Cvitanović, Damir Krznar, a po potrebi i Edin Mujčin. Cvitanović je u međuvremenu postao igrač Venezije, Krznar je sklon ozljedama, Mujčin je ionako »čovjek sredine terena«, a ne lijevog boka. No, još je pomalo nejasno zašto je Čutura dobio prednost u odnosu na Kovačevića, koji je, prema riječima sportskog direktora Velimira Zajeca, ofenzivnije orijentiran...</p>
<p> Nedjelja je u klubu, jasno, bila slobodan dan. Sparni vikend i početak Europskog prvenstva nakratko su odvojili Dinamove dužnosnike od njihove baze. Uostalom, »bonaca maksimirskog jezera« trajat će još nekoliko dana, a prva prava tektonska pomicanja započet će sredinom tjedna. </p>
<p> Naime, u četvrtak i službeno započinje prijelazni rok nogometaša i, kako sada stvari stoje, Dinamo će već tog dana dogotoviti posao s četvoricom pojačanja. Tu su, uz Čuturu, Jasmin Agić i Boško Balaban iz Rijeke i Australac Eddy Bosnar iz Sydney Uniteda. S Čuturom su »frizirani« i posljednji detalji, tako da se samo čeka četvrtak... U sličnoj je situaciji i preostali trojac. Dosad je nejasno bilo kad će Dinamova Uprava »privesti« Bosnara - prije ili poslije Olimpijskih igara, ovisno o njegovom angažmanu u australskoj olimpijskoj selekciji.</p>
<p> No, po svemu sudeći, Bosnar će se suigračima priključiti već prvog dana priprema, 19. lipnja, kada će se »plava ekspedicija« uputiti na visinske pripreme na slovensku Roglu.</p>
<p> Inače, u ponedjeljak u 18 sati sastat će se Izvršni odbor kluba, koji će se očitovati o ponudi novog talijanskog prvoligaša Vicenze, za Dinamovog prednjeg braniča, Stjepana Tomasa. Dinamo na ime odštete traži pet milijuna maraka, dok Talijani nude milijun manje. Osim toga, Tomas još uvijek čeka reakciju nekih engleskih klubova, koji su također pokazali interes za maksimirskog 25-godišnjaka. U pitanju su Sunderland, Everton, novi prvoligaš Manchester City, a spominje se i Middlesbrough. No, niti jedan od potencijalnih Tomasovih engleskih poslodavaca dosad nije poslao službenu ponudu. Najkonkretnije je jedino Vicenza i po svemu sudeći Tomas će slijedeće sezone zaigrati u talijanskoj ligi.</p>
<p> Još je otvoren status Igora Bišćana, kojeg želi slavni Ajax. Nizozemci nude 11 milijuna maraka, ali Zajec je već nekoliko puta naglasio kako svakako želi Bišćana vidjeti u Dinamovom sastavu u Ligi prvaka. Moguće je da Nizozemci kupe Bišćana i odmah potom ga posude zegrebačkom klubu za nastupe u Ligi prvaka.</p>
<p> Kvotu dolazaka zaokružit će već spomenuta četvorica. Doduše, »u hodu« će se još pokušati definirati još koji prijelaz. Naime, »u igri« za Dinamov dres još se nalaze Siniša Sesar iz Cibalije i Nick Carle, australski Čileanac.</p>
<p> U svakom slučaju, pitanje Dinamove »djece« i njihove budućnosti u ovome klubu ponovno se povlači Maksimirom. Zajec je, doduše, najavio da će na pripreme krenuti juniori Tomislav Gondžić, Jerko Leko i Marko Šarlija. No, i Domagoj Abramović je na pripremama bio još prije dvije godine, pa je sad i dalje na margini.</p>
<p> Najbolji Dinamovi juniori priliku su prije dobivali negdje drugdje, tako da neke od njih danas, primjerice, možete naći i u - Brazilu. Dakle, ako ih ne želi Maksimir, želi ih Brazil. Zvuči zaista zanimljivo i gotovo nevjerojatno, ali je - tako.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hajdukov »dan D«</p>
<p>SPLIT, 11. lipnja</p>
<p> - Između Županije splitsko-dalmatinske (HDZ) i Grada Splita (šestorka), ključnih struktura u Hajdukovoj skupštini, nakon dvije prekinutih sjednice još nema dogovora, a rasplet se neće znati do samog početka sjednice krovnog klupskog tijela koja je zakazana za ponedjeljak za 18 sati.</p>
<p> Bez obzira na različitost politčkih stavova do nekakvog kompromisnog, makar to nikad ne bude i kvalitetno, rješenja bi se trebalo doći jer je Hajduk u praznom hodu a natjecanja su pred vratima. Nastup u kvalifikacijama Lige prvaka svima koji se kunu u Hajduka bi trebao biti poticaj, ali im je u ovom trenutku ipak zanimljivije tek zasjesti u Hajdukov Upravni odbor. Na drugoj sjednici je izabran predsjednik Kluba, mandatar Branko Grgić, predložen od Društva prijatelja Hajduka a podržan od Županije, no kako nema podršku grada sam je predložio nastavak sjednice. Tako je sve prebačeno za ponedjeljak.</p>
<p> Prošlog utorka se iz kluba povukao i Šime Luketin, posljednjih 50 dana privremeni upravitelj Kluba, ali ga gradonačelnik Ivica Škarić poziva da prihvati funkciju predsjednika. Luketin je odlučan u povlačenju, ne prihvaća nikakve kandidature, stoga Grad još traži svog kandidata. Još u Gradu nisu iskristalizirali svog kandidata za predsjednika, ali zato imaju čvrst stav glede izbora Upravnog odbora. Grad Split neće ući u Hajduka ako predsjednik nije iz njihovih redova i ako nemaju većinu u Upravnom odboru. Ne uspiju li nagovoriti Luketina da promijeni mišljenje, nakon svega što se događalo to neće biti lako, moguće je kandidiraju Ivicu Boljata ili pak posegnu za Antom Leticom, uspješnim splitskim gospodarstvenikom. Kako Županija i Društvo prijatelja Hajduka s navijačima imaju većinu (od 33 skupštinara 18 pripadaju ovim strukturama) pri odlučivanju, ne svidi li se njima prijedlog gradskih struktura lako mogu proći sa svojim prijedlogom uprave u kojoj je ključni čovjek Ivica Šurjak, bivši sportski direktor. No, tada morati broditi bez grada Splita. Zapravo je jedino sigurno da će se pregovori i konzultacije obavljati do same sjednice, a oprečni stavovi nagovještavaju tešku rovovsku pregovaračku bitku. Isto tako svi bi skupštinari bez obzira na političku pripadnost i stavove trebali shvatiti da Hajduku vrijeme curi i da ih Europa i natjecanja neće čekati. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dobra je i surogat-Francuskinja </p>
<p>I Mary Pierce, koja je tenisku karijeru počela kao Amerikanka, bila je dovoljno dobra Francuzima da nakon 23 godine ponovno dobiju pobjednicu »French Opena« iz svoje zemlje / Uz pobjedu u »Roland Garrosu« idu i četiri milijuna franaka</p>
<p>PARIZ, 11. lipnja (od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Francuzi su vjerovali u Cedrica Piolinea, mislili su i da bi Amelie Mauresmo mogla napraviti nešto veliko, no naposljetku se lovorovim vijencem okitila ona u koju su posljednjih sezona imali sve manje povjerenja. Mary Pierce je, naime, bila ta koja je prekinula 23 godine dugi francuski post na njihovom Otvorenom prvenstvu, čime je svojoj kolekciji trofeja pridodala i drugi pojedinačni »Grand Slam« naslov, uz onaj s »Australian Opena« 1995. Naravno, nije trebalo ni sumnjati da joj je ovaj draži:</p>
<p>- Onaj u Melbourneu je poseban, jer je bio prvi, ali ovaj je posebniji i draži zato što se ipak radi o francuskom »Grand Slamu«, rekla je 25-godišnja Pierce, koja je ove sezone imala možda i najbolji odnos s domaćim navijačima, a koji prije nije bio blistav. Prije su joj znali i zviždati kad joj ne bi išlo, jer nikad nije bila prihvaćena kao druge sunarodnjakinje, vjerojatno stoga što nije »originalna Francuskinja«.</p>
<p>Pierce je, naime, rođena u Kanadi, a francusko državljanstvo ima po majci Yannick. Tenis joj je približio otac Jim, kasnije poznat po svom nasilničkom ponašanju zbog čega mu je zabranjen pristup na turnire. Po ocu Amerikancu, Pierce je u svijet tenisa ušla s američkom putovnicom i svi njezini početni profesionalni rezultati vodili su se državljanstvo SAD-a. Tako je 1989. u Hilton Headu postala najmlađa američka profesionalna tenisačica u povijesti, sa 14 godina i dva mjeseca, sve dok taj rekord iduće godine nije srušila Jennifer Capriati.</p>
<p>Za Francusku je počela igrati 1990. godine, no mnogi Francuzi ju nikad nisu prihvatili kao svoju, baš kao što mnogi Englezi nisu prihvatili Grega Rusedskog, rođenog Kanađanina, koji je po majci Helen dobio englesko državljanstvo. Glavni preokret je, međutim, nastao ove godine, u četvrtfinalnom meču Pierce - Seles, kad je Mary (a za Francuze Marie) dobila gotovo nepodijeljenu podršku.</p>
<p>- Iako sam imala iskustvo igranja u finalu »Grand Slam« turnira, sad sam bila nervoznija nego u Melbourneu, rekla je Pierce, potom se zahvalivši na čestitkama koje su joj poslali francuski nogometni reprezentativci s Europskom prvenstva:</p>
<p>-- Hvala im i želim sreću i njima, ali ne znam kakvi su im izgledi, jer ne pratim nogomet, dodala je Pierce, kojoj je, nakon tenisa, na listi sportova koje prati prvi vjerojatno bejzbol. Naime, njezin zaručnik Roberto Alomar jedan je od boljih igrača u tom sportu u Americi, član Cleveland Indiansa.</p>
<p>Osvojeni »French Open« podebljao je račun Mary Pierce za dodatnih 4,028.000 francuskih franaka, a zaradu je još povećala osvajanjem prvog mjesta na turniru ženskih parova, igrajući sa Švicarkom Martinom Hingis. Na WTA-listi, pak, Pierce će se vratiti na treće mjesto, čime će izjednačiti najbolji plasman u karijeri, a mogla bi ga i popraviti ako na preostala dva »Grand Slam« turnira napravi dobar rezultat. Francoise Durr, posljednja Francuskinja koja je osvojila »French Open«, daje joj dobre izglede na »U.S. Openu« u New Yorku.</p>
<p>- Moguće je, ali ja se ne otpisujem ni u Wimbledonu. Na travi igram sve bolje i nema razloga da ne vjerujem u sebe, rekla je Pierce, koja u Wimbledonu nikad nije stigla dalje od četvrtfinala. Ali, još je lošiji učinak imala na »French Openu«, nakon što ju je 1994. u finalu zaustavila Arantxa Sanchez: od tada nikad nije uspjela doći ni do četvrtfinala. A ove sezone je osvojila turnir...</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U sastavu LA Sparksa nakon samo pet dana</p>
<p>Željela bih do kraja sezone ostati u LA Sparksima, No, ovdje ne znaš gdje ćeš igrati sutra, sve je moguće, rekla je hrvatska košarkašica Vedrana Grgin</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Nakon osvojenog naslova brazilskih prvakinja s Paranom iz Curitibe, Vedrana Grgin se preselila »nešto sjevernije«, u Los Angeles, gdje u dresu broj 17 igra za košarkašice LA Sparksa, jedan od vodećih sastava WNBA, ženske profesionalne košarkaške lige. Tako se Grgin pridružila Koraljki Hlede koja već treću sezonu igra u WNBA, nakon Detroit Shocka, Hlede sada nastupa za Utah Starzze. </p>
<p>Odlaskom u WNBA, poraslo je zanimanje za Grgin, koje već šest sezona nema na hrvatskim parketima. Vedrana Grgin je već s 19 godina otišla u inozemstvo, nakon što je u Hrvatskoj osvojila sve moguće trofeje. Sastav Splita je početkom devedesetih bio nepobjediv, osvojile su Splićanke tada tri naslova prvakinja i jedan kup, ponajviše zbog odličnih igara Vedrane Grgin. Nakon dvije sezone u talijanskoj Ceseni i Comu te jedne u Ateni, Grgin je otišla u Brazil, gdje je ženska košarka uz odbojku najgledaniji sport. U tri godine Grgin je osvojila dva naslova prvaka s Paranom i dvaput je proglašena najboljom stranom košarkašicom u Brazilu. </p>
<p>Iako nije odradila pripreme koje su za američke trenere »svetinja«, Vedrana Grgin je uspjela je izboriti mjesto među »sparksicama« koje vodi Michael Cooper, proslavljeni igrač LA Lakersa iz generacije Magica Johnsona, Jabbara, Worthyja...</p>
<p>- Uspjela sam ući u sastav, iako sam došla svega pet dana prije prve utakmice. U početku mi je bilo teško uklopiti se u sastav, zapamtiti sve akcije i priviknuti se na način igre. Na sreću, uz glavnog trenera maksimalno mi pomažu tri pomoćna trenera, a imam i knjigu s razrađenim obranama i napadima koju proučavam svaki dan, rekla je Vedrana Grgin, te dodala: </p>
<p>- Nakon tri godine u Brazilu, lakše sam se prilagodila američkoj košarci, jer se i u Brazilu igra brzo, s puno kontranapada, do izražaja dolaze individualne kvalitete. Ipak, u WNBA se igra čvrsto, s mnogo guranja. Suci ne sviraju svaki kontakt i morate se dobro izmučiti da dobijete faul.</p>
<p>• Prvu utakmcu sezone igrali ste protiv Utah Starzza i Koraljke Hlede. Što vam je ona savjetovala, s obzirom da već tri sezone igra u WNBA?</p>
<p>- Pričale smo na treningu prije utakmice. Rekla je da tek ove sezone ima veću slobodu u igri i dobija više lopti na utakmici, dok joj je prve dvije godine bilo vrlo teško. Nije sasvim zadovoljna jer osjeća da postoje različita mjerila za Amerikanke i europske igračice. Voljela bih da Koraljka i ja pokažemo da i mi znamo igrati košarku.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni igrom u prve dvije utakmice (pobjede protiv Utaha i Minnesote)?</p>
<p>- Zadovoljna sam jer mi je trener pružio priliku iako su obje utakmice bile neizvjesne. Dosad sam igrala na različitim pozicijama, ali ću nastojati izboriti svoje mjesto kao vanjska igračica. </p>
<p>• Kako su vas prihvatile suigračice?</p>
<p>- Svi mi izlaze u susret, daju mi savjete. Igram u vrlo jakom sastavu, sve su to odlične igračice. Velik je izazov igrati u najjačoj svjetskoj ligi. Željela bih do kraja sezone ostati u LA Sparksima, ne bih voljela mijenjati klub usred sezone. No, ovdje ne znaš gdje ćeš igrati sutra, sve je moguće.</p>
<p>• Nakon WNBA, povratak u Brazil ili možda Europa...</p>
<p>- U Brazilu mi je bilo zaista odlično, u klubu su bili vrlo zadovoljni mojim igrama, ali već sam se malo zasitila. Nakon toliko godina vani, osjećam nostalgiju pa sam rekla svojoj agentici da mi pokuša pronaći angažman u Europi. Voljela bih biti bliže kući i igrati u nekom europskom klubu koji igra Ligu prvakinja ili Kup Liliane Ronchetti. Budem li dobro igrala u WNBA, lakše ću »proći« u Europi, kazala je Vedrana Grgin.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Koprivničanke uvjerljivo do trofeja</p>
<p>Pobjedom protiv Osijeka, 23-17 (10-4), rukometašice Podravke-Dolcele osvojile su prvo mjesto na finalnom turniru ovosezonskog Hrvatskog kupa</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Rukometašice Podravke-Dolcele osvajačice su ovosezonskog Hrvatskog kupa, nakon što su u finalnom dvoboju u Splitu pobijedile Osijek 23-17 (10-4).</p>
<p>I na završnom turniru Hrvatskog kupa rukometašice iz Koprivnice potvrdile su svoju nadmoć. Osvojile su dvostruku krunu jer su u odlučujućoj utakmici za pobjednički trofej na Gripama u potpunosti nadigrale i sa šest pogodaka razlike pobijedile borbeni sastav Osječanki. Koprivničanke su tijekom cijele utakmice diktirale tempo, bile kvalitetniji i uigraniji sastav, koji je s čvrstom obranom, brzim uigranim kontranapadima, preko dvojca Damjanić i Hrg, te visoke i snažne Palčić punio mrežu osječke vratarice Paule Glavaš. </p>
<p>Uz to, vrsni su bili organizatori igre Hrg i Mihoci, a Irina Maljko potvrdila je najvišu vrijednost, s lakoćom je branila niz snažnih i preciznih udaraca Osječanki. </p>
<p>Na kraju turnira tajnik Hrvatskog rukometnog saveza, Damir Poljak, predao je pobjednički trofej kapetanici koprivničkog sastava, Božici Palčić, pehar za najbolju igračicu dobila je Andreja Hrg, a za prvu vrataricu Irina Maljko.</p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p>PODRAVKA-DOLCELA - OSIJEK 23-17 (10-4)</p>
<p>PODRAVKA-DOLCELA: Maljko, Vresk 2, Koljanin, Buković 2, Palčić 6, Damjanić 5, Raguž 3 (2), Mihoci 2, Hrg 3, Stančin, Štević, Šarić, Knezović.</p>
<p>OSIJEK: Glavaš, Savičić 1, Panić, Lenardić 4, Farkaš 4, Vrkljan 7(4), Popović, Topalov, Malinar, Volarević, Lukić 1, Kladarić.</p>
<p>SUCI: Sokol i Posavec (obojica Varaždin). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>SEDMERCI: Podravka-Dolcela 3-2, Osijek 4-4. ISKLJUČENJA: Podravka-Dolcela 12 min, Osijek 8.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Božica PALČIĆ. (J. Svalina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Premijer Račan iz Hannovera doletio u Prag</p>
<p>Prije leta za Prag premijer se u Hannoveru sastao s predstavnicima njemačkog koncerna RWA Umwelt Aqua - tvrtke s kojom je Hrvatska prije dvije godine potpisala ugovor vrijedan 350 milijuna DEM za pročišćavanje otpadnih voda u Zagrebu</p>
<p>PRAG/HANNOVER, 11. lipnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan sa suprugom Dijanom Pleština i članovima hrvatskog državnog izaslanstva u nedjelju nešto iza 12 sati doputovao je u službeni posjet Češkoj Republici. U praškoj zračnoj luci hrvatskog premijera, njegovu suprugu i članove hrvatskog državnog izaslanstva dočekao je Hynek Kmoniček, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke Republike, djelatnici državnog protokola, Zoran Pičuljan, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Češkoj Republici sa suprugom i djelatnicima Veleposlanstva, te Jiri Kudela, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Češke Republike u RH sa suprugom. </p>
<p>U hrvatskom izaslanstvu uz premijera Račana su i Željka Antunović, potpredsjednica Vlade, Tonino Picula, ministar vanjskih poslova, Pave Župan Rusković, ministrica turizma, Neven Mimica, zamjenik ministra gospodarstva, te Josip Paro, pomoćnik ministra vanjskih poslova.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo smješteno je u palaču Lichtenstein, jednu od najljepših i najraskošnijih čeških državnih rezidencija, što samo pokazuje koliki značaj domaćini pridaju posjetu hrvatskog izaslanstva. </p>
<p>U nedjelju kada je bio neslužbeni dio dvodnevnog posjeta Češkoj Republici premijer Račan s članovima izaslanstva razgledao je povijesni dvorac Karlštajn, a navečer je bio gost na večeri u hotelu Intercontinental koju je za njega i članove izaslanstva priredio Vladimir Špidla, potpredsjednik češke vlade i ministar rada i socijalne skrbi. </p>
<p>Inače, premijer Račan prije polaska za Prag, sastao se u nedjelju u Hannoveru s predstavnicima velikog njemačkog koncerna RWA Umwelt Aqua, tvrtke koja se prije svega bavi pročišćavanjem otpadnih voda. Tijekom sastanka hrvatskom izaslanstvu na čelu s premijerom članovi Uprave RWA Umwelt Aqua predstavili su tvrtku dok je hrvatska strana izložila svoje interese. Tvrtka RWA Umwelt Aqua potpisala je prije dvije godine s Hrvatskom ugovor vrijedan 350 milijuna DEM za pročišćavanje otpadnih voda u Zagrebu te je zainteresirana za konačnu realizaciju tog projekta kao i za slične projekte u Osijeku i Rijeci. Ta je tvrtka s Hrvatskom elektroprivredom sudjelovala u gradnji termoelektrane Plomin II. S hrvatskom stranom na tom je radnom sastanku razmotrena i mogućnost nastupa na trećim tržištima. Programom dvodnevnog boravka hrvatskog izaslanstva u Pragu predviđeno je da se premijer Račan u ponedjeljak sastane sa svojim domaćinom Milošem Zemanom, predsjednikom češke vlade, a zatim da razgovara i s Vaclavom Klausom, predsjednikom Zastupničkog doma Parlamenta kao i Libušom Benešovom, predsjednicom češkog Senata. U ponedjeljak poslije podne veleposlanik RH u Češkoj Zoran Pičuljan u prostorijama hrvatskog veleposlanstva priredit će prijam za premijera Račana, članove državnog izaslanstva, brojne češke političke, kulturne i gospodarske dužnosnike kao i za brojne hrvatske i češke novinare koji prate boravak hrvatskog izaslanstva u Pragu. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Biljana Plavšić smijenjena protivno statutu stranke?</p>
<p>MOSTAR, 11. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Smjena Biljane Plavšić s dužnosti predsjednice Srpskog narodnog saveza (SNS) Republike Srpske uzbudila je duhove i u međunarodnoj zajednici. U prilog toj tvrdnji govori i činjenica da su Ured visokog predstavnika (OHR) i Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini u posebnom priopćenju za javnost naglasili kako su »upoznati s navodima da glasovanje SNS-a o povjerenju predsjednici stranke Biljani Plavšić, nije bilo sukladno statutu stranke«. Tom su zaključku najviši međunarodni autoriteti u BiH dodali i kako smatraju da se »ovo pitanje treba rješavati na sudu«.</p>
<p>Mnogi na priopćenje OHR-a i OESS-a gledaju kao na priklanjanje međunarodnih čimbenika Biljani Plavšić u »slučaju SNS«, što ne bi predstavljalo ništa začuđujućega u odnosima međunarodne zajednice spram određenih krugova u Republici Srpskoj. Naime, bivša predsjednica RS-a i bliska suradnica Radovana Karadžića stekla je nakon velikoga preokreta u svojim političkim stajalištima - odbacivanja tvrdolinijaštva i pristupa ideji »demokratizacije« RS-a - simpatije i potporu međunarodne zajednice. A u najnovijem slučaju je zaigrala na sigurnu kartu: optužila je novoizabrano vodstvo SNS-a za suradnju s Beogradom, što je odmah izazvalo reakciju međunarodnih čimbenika u njezinu korist. Ostaje, međutim, upitno, hoće li to biti dovoljno da Biljana Plavšić nakon gubitka predsjedničke fotelje RS-a sada ne ostane i bez drugoga čelnog mjesta - predsjednice stranke SNS. </p>
<p>Na sudu je da donese odluku o (ne)legitimnosti odluke o smjeni Biljane Plavšić, što preporučuju i iz OHR-a i OESS-a, tražeći da se to učini što žurnije, s obzirom da rok za registriranje stranaka za opće izbore u studenome ističe za manje od mjesec dana. U slučaju da sud odluku ne donese žurno, upozoravaju iz OHR-a i OESS-a, Privremeno izborno povjerenstvo tražit će od Izbornog prizivnog potpovjerenstva da utvrdi koja stranka ima pravo dobiti potvrdu kao stranka s mandatom, a koja će se smatrati novom strankom s potrebom dobivanja nove potvrde.</p>
<p>Bolje obaviješteni tvrde da se na taj način, zapravo, sve opet »vrti u krug« i »miriše« na to da će baš najviši međunarodni autoriteti biti ti koji će donijeti konačnu odluku u »slučaju SNS«. U takvome raspletu favorit je, naravno, Biljana Plavšić, pa bi novoizabrano vodstvo SNS-a na čelu s Draganom Kostićem, vjerojatno bilo prinuđeno mijenjati ime i registrirati novu stranku, uz svu dugotrajnu proceduru - od prikupljanja potpisa pa do dobivanja potvrde od PIP-a. U SNS-u, (bez Biljane Plavšić) ne mire se s najavama takvoga raspleta, tvrdeći da će učiniti sve kako bi se »obranili od Biljane Plavšić« jer, ističe Kostić, o legitimnosti Plavšićkine smjene govori i zapisnik sa sjednice, iz kojega se vidi da je od 289 izaslanika na izvanrednoj skupštini SNS-a samo njih 105 glasovalo za Plavšićku (za dobivanje povjerenja bilo je potrebno najmanje 145 glasova!), nakon čega je ona napustila skupštinu, da bi u nastavku sjednice od preostala 173 izaslanika njih 170 dalo svoj glas i povjerenje novome predsjedniku SNS-a. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Suharto izgubio u sudskom procesu protiv tjednika »Time« </p>
<p>Američki tjednik objavio je prije godinu dana da su Suharto i njegova obitelj u 32 godine vladavine prikupili imovinu vrijednu najmanje - 15 milijardi dolara </p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Sud u Jakarti odbacio je tužbu bivšeg indonezijskog predsjednika Suharta protiv američkog tjednika »Time«, što je proglašeno pobjedom medija, kakva se još nedavno nije mogla ni zamisliti. Naime, »Time« je u broju od 24. svibnja 1999. objavio podulji tekst s detaljnim podacima da su Suharto (78) i njegova najuža obitelj u 32 godine vladavine prikupili imovinu vrijednu 15 milijardi dolara.</p>
<p> Odmah poslije Suhartova odlaska s dužnosti počelo je užurbano kretanje te imovine. U srpnju 1998. začuđujuće veliki iznosi novca povezani s Indonezijom bili su prebačeni iz Švicarske u Austriju, koja je bila sigurnija za sumnjive pologe. Prijenos je privukao pozornost američkog ministarstva financija koje prati takva kretanja novca. Provedena je istraga u Austriji, a potom u još 11 država. Ustanovilo se da je na Suhartov račun u austrijskoj banci prebačeno ukupno devet milijardi dolara. Osim toga, Suhartova obitelj posjeduje ili kontrolira 3,6 mlijuna hektara zemljišta u Indoneziji (područje veće od površine Belgije) i 100.000 četvornih metara najskupljeg uredskog prostora u Jakarti. Šestoro Suhartove djece posjeduje značajne udjele u najmanje 564 indonezijske kompanije, te još stotine tvrtki u inozemstvu, razbacanih od SAD-a i Britanije do Uzbekistana, Nigerije i Singapura. Posjeduju i flotu zrakoplova. Ukratko, kroz ruke obitelji Suharto prošle su najmanje 73 milijarde dolara. No, loša ulaganja i financijska kriza 1997. znatno su umanjile ukupan iznos, ali još uvijek je ostalo - po najskromninijoj procjeni - najmanje 15 milijardi dolara. Sadašnji predsjednik Indonezije, Wahid, izjavljuje kako vjeruje da je Suharto »bogatiji od države« i da je milijarde dolara prenio u inozemstvo. Suharto je odmah porekao da ima bilo kakav bankovni račun u inozemstvu, te da posjeduje samo 19 hektara zemlje u Indoneziji i ušteđevinu od 2,4 milijuna dolara. I tužio je »Time« za klevetu. U presudi se kaže kako je »prema iznesenim podacima jasno da članak nije izmišljen nego da se zasniva na činjenicama«. Suci su također rekli da su poštovali odbijanje »Timea« da otkrije svoje izvore podataka. </p>
<p>Presuda je proglašena značajnom pobjedom medija koji se bore za nove slobode u vremenu u kojem se još uvijek osjećaju tragovi bivše autokratske vladavine, te kao dobrodošao znak da Suharto ili njegovi sljedbenici više ne mogu manipulirati sudovima. Suharto nije potpuno bezopasan, ali više nije ni ono što je bio prije nekoliko godina. Temelji njegove moći raspadaju se kao kula od karata. Od početka lipnja je u kućnom pritvoru, a pojačana je istraga o korupciji i zloupotrebi vlasti za vrijeme njegove vladavine. Iako su njegovi odvjetnici tvrdili da je prebolestan za istragu, jer je prošle godine dvaput bio u bolnici zbog moždanih udara, liječnici su ustanovili da je dovoljno zdrav za preslušavanja. Ispitivanja su počela o optužbama da je zloupotrijebio milijune dolara prikupljenih u dobrotvornim fondovima. Vrhovni državni tužitelj, Marsuki Darusman, obećao je da će suđenje Suhartu početi prije 10. kolovoza. </p>
<p>Suhartovi odvjetnici negoduju što se sud priklonio stranoj publikaciji, a ne čovjeku koji je više od tri desetljeća vladao četvrtom državom svijeta po broju stanovnika. To je - reče jedan od njih - nešto potpuno novo za Indoneziju. Pravnicima je posebno zanimljivo da odvjetnici američkog tjednika nisu podnijeli materijalne dokaze kako bi potkrijepili svoje navode. Umjesto toga, doveli su svjedoke koji su izjavljivali da je objavljeni tekst bio nepristran, uravnotežen i u skladu sa standardima međunarodnog žurnalizma. Iako se indonezijski mediji najviše bave nezakonitostima povezanima sa Suhartom i njegovom obitelji, sve češće otkrivaju se i drugi skandali. Početkom lipnja osumnjičen je guverner Središnje banke Indonezije, Sjahril Sabirin, da je umiješan u podmićivanje političara bivše vladajuće stranke Golkar, kako bi se ishodile pogodnosti za Bali banku. Predsjednik Wahid je sugerirao da bi guverner trebao podnijeti ostavku, ali on optužbe poriče, a smijeniti ga može samo parlament. Također se istražuje optužba da je službenik državne logističke agencije Bulog isplatio 4,2 milijuna dolara u ime sadašnjeg predsjednika Wahida. Indonežani, dosad već oguglali na skandale i naviknuti na veće brojke, spomenuti iznos proglašavaju sitnicom. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ukida li bavarska CSU na mala vrata pravo na azil? </p>
<p>BERLIN, 11. lipnja</p>
<p> - Bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) planira uvođenje zakona kojim bi, prvo iz bavarskog, a zatim i iz njemačkog Ustava bilo izbačeno pravo na azil. Kako javlja hamburški tjednik Der Spiegel, bavarski ministar unutarnjih poslova Günther Beckstein raspolaže nacrtom zakona koji bi se već početkom srpnja trebao naći na dnevnom redu zasjedanja Bundesrata, gornjeg doma njemačkog parlamenta, u kojem Unija stranaka CDU/CSU raspolaže većinom. Kako je ministar Beckstein formulirao svoj prijedlog, reforma zakona o azilu ne bi ukinula taj oblik pružanja utočišta osobama čija je egzistencija u ugrožena u njihovoj domovini, nego bi ga samo »prilagodila realnim okolnostima«. Osobe kojima je u prvoj instanci odbijeno pravo na azil, a takvih je u pravilu 95 posto, ne bi više imale pravo podnošenja žalbe, te bi po kratkom postupku bile protjerane u zemlje iz kojih dolaze. Opravdavajući ove rigorozne prijedloge Beckstein se poziva na praksu u susjednoj Francuskoj gdje o tome hoće li nekoj osobi biti pruženo pravo na azil po ubrzanom postupku odlučuje nadstranačka komisija čija je odluka neopoziva. </p>
<p>Beckstein nadalje predlaže gradnju »centara za protjerivanje« u kojima bi osobe kojima je odbijen azil boravile do povratka u domovinu. Becksteinovim bi prijedlogom pravo na azil, kakvo je ukorijenjeno u njemačkom Ustavu i koje je nastalo kao reakcija poslijeratne demokratske Njemačke na nedjela koja se potaknula egzodus njemačkih građana za vrijeme Trećeg Reicha, praktički bilo ukinuto. No, s obzirom na činjenicu da je aktualni, početkom devedesetih izuzetno pooštreni zakon o azilu djelo demokršćanskih političara i vlade kancelara Helmuta Kohla teško je vjerovati da će CSU naići na podršku sestrinske stranke CDU-a. </p>
<p>Prijedlog iz Bavarske došao je, ne slučajno, na dan kada je njemački ministar unuranjih poslova Otto Schily predložio osnivanje nadstranačke komisije koja bi razmotrila mogućnost institucionaliziranja useljavanja prema realnim okolnostima u kojima se nalazi SR Njemačka na početku dvadesetprvog stoljeća. Naime, prema postojećim zakonima, koji su na snazi od početka sedamdesetih kada je prestalo masovno useljavanje stranih radnika, mogućnost useljavanja zapravo uopće ne postoji. Zakon o strancima je, doduše, pun raznoraznih iznimaka koji omogućavaju useljenje pod izvanrednim okolnostima, no one djeluju mimo trenutačnih potreba njemačkog društva. Problem koji je aktualiziran tek nakon dolaska SPD-a na vlast je ignoracija i negiranje pojma imigracija od strane Kohlove vlade koja je godinama uporno odbijala zakonski regulirati useljeničke kvote tvrdeći da Njemačka nije niti će postati useljenička zemlja poput Amerike ili Kanade. </p>
<p>Vlada kancelara Schrödera na vrijeme je uočila kaos te od samog početka zagovarala potrebu reguliranja useljenja prema aktualnim potrebama njemačkog društva. Prvi je korak učinjen prije dva tjedna uvođenjem tzv. zelene karte za informatičke stručnjake iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Schily je naglasio da će se priprema novog zakona o imigraciji odvijati u uskoj suradnji s europskim partnerima koji na tom planu posjeduju brojna iskustva. Becksteinovu izjavu kako »Njemačka ne treba strance koji će je iskorištavati nego strance koji će joj koristiti« Schily je odbio komentirati naglašavajući da promjena zakona o azilu ne dolazi u obzir.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Putin protiv primanja baltičkih zemalja u NATO</p>
<p>BERLIN, 11. lipnja</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin u nedjelju je u razgovoru za njemački list »Welt am Sonntag« istaknuo da bi primanje triju baltičkih zemalja u NATO moglo ugroziti europsku sigurnost. </p>
<p> »Ekspanzija NATO-a na istok neće ići u prilog europskoj stabilnosti. Poglavito se to odnosi na zemlje bivšeg SSSR-a. To bi stvorilo potpuno novu situaciju za Rusiju i Europu s ozbiljnim posljedicama za cijeli sigurnosni sustav na kontinentu«, rekao je Putin.</p>
<p> Rusija već godinama izražava zabrinutost širenjem NATO saveza na zemlje bivšeg Varašavskog pakta, poglavito na one koje s Rusijom graniče. Takva bi ekspanzija prema Putinu oslabila Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja bi trebala biti ravnoteža među interesima svih europskih zemalja, uključujući i Rusiju. Tri baltičke zemlje bi se NATO-u mogle pridružiti do 2002. godine.(AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vedrine i Patten za hitne reforme EU-a </p>
<p>PARIZ/BRUXELLES, 11. lipnja</p>
<p> - Dva istaknuta europska političara, francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine i član Europske komisije za vanjsku politiku Chris Patten, uključili su se ovoga vikenda zapaženim otvorenim pismima u aktualne rasprave o institucionalnim reformama Europske unije (EU). Raspravu o tome potaknuo je odnedavno Joschka Fischer objavljivanjem projekta europske federacije. </p>
<p> I Vedrineovo i Pattenovo otvoreno pismo ukazuju na mnogostruke dvojbe u raspravama o reformama središnjih institucija EU-a i to u kontekstu proširenja petnaestorice na 30 ili više zemalja članica. Vedrine, u pismu objavljenome prošlih dana u Le Mondeu, odgovara na federalistički projekt Joschke Fischera. U pismu, koje počinje riječima »Dragi Joschka ...«, Vedrine se osvrće na nedorečene točke Fischerova projekta postavljajući mu niz pitanja iz kuta »đavoljeg odvjetnika«. Koje bi to, primjerice, nadležnosti bile prenesene na federalnu razinu? Koje bi pak nadležnosti zadržale države članice? Kada se predviđa izravno izabran (europski) federalni predsjednik, koji bi pod nadzorom parlamenta vodio vanjsku i obrambenu politiku federacije? Što bi u toj perspektivi ostalo u nadležnosti nacionalnih država? Koju bi ulogu zadržali njihovi šefovi država ili vlada?</p>
<p> Dokraja otvoreno: koliko bi još vremena u Francuskoj postojali šef države i premijer, kancelar u Njemačkoj, predsjednici vlada u ostalim zemljama - pita, uz ostalo, Vedrine,zahtijevajući da rasprave o reformama EU-a na tim konkretnim pitanjima »postanu jasne«. »Lansiranje dugoročnih ideja o Europi i predsjedanje Unijom, u trenutku kada treba provesti zahtjevne reforme institucija, dvije su stvari podjednako potrebne, ali i različite«, dodaje, uz ostalo, Vedrine. Pattenovo bi pismo, sudeći po njegovu iskustvu u Europskoj komisiji, moglo nositi naslov »Muka po Pattenu«. Pismo je upućeno Pattenovim kolegama u Komisiji i predsjedniku Romanu Prodiju, od kojih je zatražio da ga i službeno razmotre na skorom sastanku visokih dužnosnika. Pattenova iskustva u Komisiji, te u Vijeću ministara odnosno Europskom parlamentu, nisu nimalo ružičasta. »Karikirajući naš položaj«, piše Patten, »moglo bi ga se usporediti sa sluškinjom koja ima zadaću pripremiti sve obilnije objede, ali u minijaturnoj kuhinji, s malo namirnica i začina. Domaćin zatim prima čestitke od svojih uzvanika za srebrninu i hranu na stolu (koju naši izvrsni dužnosnici obično uspijevaju prirediti manje ili više probavljivom). Sluškinji se, međutim, stalno izriču ukori da nije dovoljno brza i sve mora iznova pripremiti.« </p>
<p> Patten ističe da danas u svijetu »više nitko ne priziva Boga u pomoć da bi se riješio nekog zla, već međunarodnu zajednicu, a u Europi to je Europska unija«. Glavni zadatak EU-a na vanjskom planu, prema Pattenovim riječima, jest da »promiče stabilnost« oko sebe. SAD nisu izolacionističke, ali sklone su unilateralizmu i ta će tendencija ojačati ako Europa ne pokaže da »čini više za samu sebe«, smatra Patten. Najbolji način da Komisija reagira na »sindrom sluškinje« Patten vidi u njezinoj odlučnosti i osposobljavanju da učinkovitije koristi svoje ovlasti opisane u temeljnim osnivačkim aktima EU-a. Europska bi komisija, smatra dalje Patten, trebala odlučnije odrediti svoje prioritete, imati na raspolaganju neophodan novac te izbjegavati stvaranje »paralelnih struktura« unutar vlastitih redova. </p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nakon Annanova upozorenja Ruanda objavila jednostrano povlačenje iz Kisanganija </p>
<p>KIGALI/KISANGANI, 11. lipnja</p>
<p> - Ruanda je u nedjelju priopćila da je naredila jednostrano povlačenje svojih vojnika iz kongoanskoga grada Kisanganija, gdje su se cijeli protekli tjedan vodile borbe između ruandskih i ugandskih snaga.</p>
<p> »S obzirom na nepotrebne borbe i smrt nevinih ljudi, ruandska je vlada donijela odluku o provođenju jednostranog povlačenja sa svih položaja ruandske vojske u Kisanganiju«, izjavio je ministar vanjskih poslova Andrew Bumaya. On je pozvao Ujedinjene narode da pošalje vojne promatrače koji bi posvjedočili ruandsko povlačenje.</p>
<p>Žestoke borbe koje su proteklog tjedna paralizirale Kisangani, grad na sjeveroistoku Konga, utihnule su u nedjelju. UN-ovi promatrači u Kisanganiu izjavili su da su se ugandske snage povukle sa svojih strateških položaja. Prema njihovom izvješću, ugandski su se vojnici povukli na sjevernu stranu mosta na rijeci Tshopo u subotu navečer.</p>
<p>Objava Ruande da će povući svoje snage iz Kinsinganija došla je nakon što je u subotu glavni tajnik UN-a Kofi Annan osudio je »bezobzirne i nerazumne« borbe između ugandskih i ruandskih snaga u Kisanganiju i rekao da će zatražiti od Vijeća sigurnosti da poduzme korake za okončanje tih sukoba. Annan je izdao priopćenje u kojem optužuje dvije zemlje da su prekršile obećanja koje su mu dale da će okončati borbe u Kisanganiju. »Želim izraziti svoje ogorčenje i šokiranost zbog nastavka sukoba u Kisangniju«, rekao je. »Pozivam međunarodnu zajednicu da osigura okončanje ovog sukoba, a to ću predložiti i Vijeću sigurnosti«. Nekad bliski saveznici u širem ratu protiv Demokratske Republike Kongo, Ruanda i Uganda su okrenule oružje jedna protiv druge. Bitka za Kisangani bitka je za uspostavu nadzora nad gradom s rudnicima dijamanata. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Francuska samostalno u borbi protiv »ludih krava« </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede Francuske planira do kraja godine testirati oko 48.000 grla stoke i to posebnom metodom koju je razvila švicarska tvrtka Prionics</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Koliko su »lude krave« i dalje prijetnja zdravlju građana Europske unije svjedoči i nedavna odluka francuskoga ministra poljoprivrede Jeana Glavanyja. On je iz državnoga proračuna, naime, osigurao 271 milijuna francuskih franaka (39 miljuna dolara) za hitan projekt istraživanja uzroka i načina prijenosa »bolesti ludih krava«. Francuski će stručnjaci s pokusima na zaraženoj, odnosno uginuloj stoci početi već od ponedjeljka.</p>
<p> Ministarstvo poljoprivrede planira do kraja godine testirati oko 48.000 grla stoke i to posebnom metodom koju je razvila švicarska tvrtka Prionics. Francuski stočari strepe da će najavljeni testovi otkriti nove slučajeve »ludih krava«. </p>
<p>Od ove je godine u Francuskoj zabilježeno 18 zaraženih grla stoke. Prije devet godina službeni podaci francuske vlade potvrdili su 98 slučajeva ludih krava. U proteklom je desetljeću ministarstvo agrikulture poduzelo oštre mjere, ponajprije kontrolu stočne hrane, da spriječi širenje bolesti koja napada živčani sustav krava. Unatoč tome, bolest još uvijek nije iskorijenjena te se vlada u Parizu odlučila poduzeti dodatna ispitivanja. Glavnim uzrokom bolesti koja, slikovito rečeno, kravlji mozak pretvara u spužvu, potvrđeno je, upravo je stočna hrana, tj. brašno dobiveno mljevenjem kostiju i sala prethodno zaražene stoke. Iako je bolest najviše raširena među govedima, u Francuskoj i Belgiji poznati su i slučajevi »ludih ovaca«.</p>
<p>Velika Britanija prva je od zemalja Europske unije u kojoj je još prije petnaestak godina službeno zabilježena prva luda krava. Nezavisni stručnjaci tvrde da je ta stočna bolest na Otoku svojedobno imala razmjere epidemije. Bruxelles je, međutim, umanjivao značaj te bolesti koja u hranidbenom lancu na kraju napada i čovjeka. U Britaniji je od bolesti ludih krava dosad službeno umrlo četrdesetak osoba. Računa se, međutim, da je broj ljudskih žrtava od zaražene govedine znatno veći. Pojedeni odrezak bolesne krave u čovjeka uzrokuje deformiranje moždanih stanica pretvarajući mozak u spužvu nakon čega neizbježno slijedi smrt.</p>
<p>Unatoč tim pokazateljima, Bruxelles se više od desetak godina libio poduzeti učinkovite mjere protiv britanske mesne industrije. Europska je komisija, umjesto embarga, primjerice, Britaniji godinama savjetovala uništavanje krda zaražene stoke, strogu higijenu u klaonicama i slično. Zahvaljujući ponajprije pritiscima Pariza, Bruxelles se tek prije dvije godine odlučio zabraniti izvoz britanskoga mesa na tržište preostale četrnaestorice. Nakon samo godinu dana Bruxelles je pak popustio britanskim optužbama za gospodarsku diskriminaciju i u kolovozu prošle godine ukinuo »mesni embargo«. Francuska, međutim, nije popustila i jedina od petnaestorice odbila ponovno uvoziti britanske odreske i kobasice. Zbog nepoštivanja zajedničkih zakonskih mjera, Europska je komisija francusku vladu tužila Europskom sudu pravde.</p>
<p> Na razini EU-a još uvijek ne postoji jedinstvena strategija za borbu protiv ludih krava. U međuvremenu, Pariz nastoji maksimalno osigurati vlastito tržište od prerađevina sumnjive kvalitete. Pritom se oslanja uglavnom na vlastitu proizvodnju mesa. Javna je tajna da i ostale članice Unije, unatoč propisanim uvozno-izvoznim kvotama, od prošloga ljeta preferiraju u svojim trgovinama vidjeti govedinu i janjetinu iz vlastitih klaonica. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Slijepi putnici oteli talijanski brod na kojem posadu čine 24 Hrvata </p>
<p>BOMBAJ, 11. lipnja</p>
<p> - Talijanski brod na kojem posadu čine 24 Hrvata i Ukrajinac zarobili su slijepi putnici. Naoružani su otmičari, njih 14, oteli brod Med Star koji je, natovaren granitom, plovio za Italiju. Zahtijevali su siguran put u Europu, izjavio je indijski dužnosnik u nedjelju.</p>
<p>Brod sa 25 članova posade usidren je na otočju Socotri u Adenskom zaljevu, rekao je Achal Joti, čelnik luke Kandle. </p>
<p>The Times of India objavio je da su desetorica otmičara Iranci, a četvorica Iračani. No Joti nije imao takvih podataka. </p>
<p>»Čini se da otmičari pokušavaju zatražiti politički azil u europskim zemljama«, smatra Joti. Njemačka osiguravajuća brodska agencija P iz Bremena pregovarala je s otmičarima talijanskog broda u petak. </p>
<p>Brod je isplovio iz iranske luke Bandar Abbas u petak, a po rasporedu je trebao stići u nedjelju u Kandlu, u zapadnoj Indiji, natovaren sa 2.000 tona granita.</p>
<p>Brodski su agenti uzbunili lučke vlasti zbog otmice broda isti dan. »Kapetan je prenio da je brod preuzet prijetnjama bombom«, rekao je Joti. Indijska mornarica i policija pojačale su sigurnost u luci Kandli, iako brod nije plovio prema indijskoj obali. »Kapetan sada nema kontrole nad brodom«, rekao je Joti. Policija je izjavila da je brod usporio u subotu navečer. »Čuli smo da otmičari ne žele u Indiju, ali smo oprezni«, rekao je Anup Singh, policajac u zapadnoj državi Gujaratu. »Obalna će straža presresti brod prije nego što uđe u indijske teritorijalne vode. Dva broda i helikopter već budno motre, rekao je Singh. Kapetan je rekao da je Ukrajinac, a članovi posade Hrvati, izvijestila je policija. (I.Z./AP)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Birači Podgorice i Herceg Novog biraju između Đukanovića i Bulatovića</p>
<p>PODGORICA, 11. lipnja</p>
<p> - »Ovi su izbori daleko od slobodnih i demokratskih jer se vrši pritisak, sprječava se drugo mišljenje i druga opcija. U njima sudjeluju Sjedinjene Države i Europska unija s obećanjima od 40 milijuna njemačkih maraka koji imaju za cilj kupiti glasače i narod. Novci su nuđeni našim aktivistima, ali ne znam hoće li uspjeti kupiti dovoljan broj glasača jer bi morali kupiti mnogo naroda«, istaknuo je u nedjelju Momir Bulatović, premijer Jugoslavije - nositelj liste »Jugoslavija - Momir Bulatović« nakon glasovanja na lokalnim izborima koji se održavaju u Podgorici i Heceg Novom. Bulatović je dodao kako koalicija Socijalističke narodne partije (SNP), SRC-a, JUL-a i SNS-a može računati na 45.000 evidentiranih glasova što je po njemu dovoljan broj za uspjeh i pobjedu. »Vidim da u svjetskim medijima prevladava mišljenje da ćemo dignuti neku strašnu bunu, da će netko nekoga napasti. Mi smo ljudi privrženi poštivanju zakona i iskoristit ćemo čitav set zakonom predviđenih mehanizama da zaštitimo naša prava. No nitko nas ne može natjerati da priznamo izborni rezultat koji bi bio neregularan«, kazao je Bulatović ustvrdivši kako pristaše jugoslavenske opcije niti jedna krađa ne može motivirati da ugroze građanski mir. </p>
<p>Za Crnu Goru presudni izbori odvijaju se iznenađujuće mirno uz, kako se tijekom jutra moglo primijetiti, veliki odaziv birača. Na istom mjestu, u osnovnoj školi Savo Pejović u Podgorici, strogo pazeći da se slučajno na istom mjestu ne nađe s Bulatovićem, svojim najvećim političkim protivnikom nešto iza 12 sati na glasačkom mjestu uz buran pljesak građana pojavio se predsjednik Crne Gore i nositelj liste »Da živimo bolje« Milo Đukanović sa suprugom Lidijom. </p>
<p>Komentirajući izbore Đukanović je rekao kako očekuje da će proći regularno i u demokratskom ozračju. »Ovo je jedno bitno novo stanje u političkom životu Crne Gore. Predizborna kampanja je već pokazala važne kvalitete demokratske zrelosti. Izborni rezultati trebali bi biti važan doprinos daljnjem demokratskom stasavanju i političkoj stabilnosti Crne Gore. Ovi izbori važniji su od samog čina biranja lokalnih vlati u Podgorici i Heceg Novom«, ocijenio je Đukanović izvanredne lokalne izbore.</p>
<p> Oko 110.000 birača u Podgorici i 22.000 birača u Herceg-Novom, što čini trećinu biračkog tijela u Crnoj Gori, bira nove lokalne vlasti većinskim jednokružnim sustavom između sedam političkih stranaka i koalicija te nezavisnih kandidata. </p>
<p>Izbori će, obzirom da će glasovati više od 30 posto crnogorskog biračkog tijela, pokazati pravac kojim će se ubuduće kretati Crna Gora. </p>
<p> Više od 400 stranih i domaćih promatrača, među njima i 80 promatrača OESS-a nadgledat će glasovanje i prebrojavanje glasova. Birališta će se zatvoriti u nedjelju u 21.00 sati, a prvi rezultati se očekuju u ponedjeljak ujutro.</p>
<p>Antun Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sirijci prihvaćaju Assadovog sina Bashara za predsjednika </p>
<p>Izraelci i Palestinci nadaju se, svaki iz svojih razloga, boljim odnosima sa Sirijom /Neki analitičari smatraju da će Assadova smrt zamrznuti srednjoistočni mirovni proces, neki predviđaju za Siriju »teško razdoblje«, a neki njegov odlazak tumače prijetnjom za regionalnu stabilnost</p>
<p>DAMASK, 11. lipnja</p>
<p> - Tisuće građana kružile su u nedjelju ulicama sirijskoga glavnoga grada Damaska, pješice, u autobusima, na motociklima i u automobilima, kako bi glasno izrazili svoju tugu zbog smrti predsjednika Hafeza el Assada. Sirijski predsjednik iznenada je umro u subotu, nakon što je 30 godina vladao Sirijom. Više od polovice Sirijaca mlađe je od 16 godina, tako da je golema većina cijeli život provela pod njegovom vladavinom.</p>
<p> Mase građana prolazile su ispred bolnice Al-Shami, gdje vjeruju da se još nalazi Assadovo tijelo, a žene odjevene u crno plakale su udarajući se u grudi. Zbog velike vrućine u Damasku, nekoliko ih se onesvijestilo. Mnogi su građani uzvikivali ime Assadova sina Bashara, koji je već određen da bude njegovim nasljednikom. </p>
<p> Bashar al Assad, koji treba postati novim sirijskim predsjednikom nakon iznenadne smrti njegova oca, priprema se za preuzimanje te dužnosti još od 1994., kada je u prometnoj nesreći poginuo njegov stariji brat Bassel. Bashar (34) je po zanimanju oftamolog, školovan u Britaniji, a ima čin pukovnika. Sirijski je parlament u subotu, nedugo nakon objavljivanja vijesti o Assadovoj smrti, promijenio ustav kako bi omogućio njegovo preuzimanje predsjedničke dužnosti iako je mlađi od 40 godina. Premda dosad nije imao nikakvu službenu dužnost, osim što je vodio Sirijsko kompjutorsko društvo, Bashar je nedavno posjetio nekoliko arapskih zemalja i Francusku kako bi razgovarao o srednjoistočnom mirovnom procesu i međusobnim odnosima. Očekivalo se da će uskoro biti imenovan potpredsjednikom.</p>
<p> Bashar, kao i druga djeca gotovo asketskoga Assada, uživa ugled poštenoga i skromnoga čovjeka, za razliku od napadno bogate djece dobroga dijela sirijske elite. Njegovo vođenje Sirijskog kompjutorskog društva i napori na poticanju informatičke pismenosti pojačali su mu ugled osobe koja bi mogla modernizirati Siriju. Potreba je za modernizacijom očita. Međutim, sirijska vlada, opsjednuta sigurnošću, još nije dopustila sirijskim građanima slobodan pristup Internetu.</p>
<p>Inače, vjeruje se da će Bashar el Assad naslijediti četiri najvažnija elementa politike svojega oca. To su: sirijska neovisnost, odbijanje da se prihvati diktat SAD-a i Izraela, zahtjev za povratkom svih teritorija koje je Sirija izgubila 1967. i postizanje časnoga mira. </p>
<p> Izraelci i Palestinci nadaju se, svaki iz svojih razloga, boljim odnosima sa Sirijom. Izrael, koji sa Sirijom ima nerazriješen problem Golanske visoravni, pomirljivim je riječima reagirao na Assadovu smrt, ističući kako razumije »veliku tugu« sirijskog naroda i izražavajući nadu da će uspijeti sklopiti mir s Assadovim nasljednikom. U priopćenju iz ureda premijera Ehuda Baraka kaže se da je premijer na sjednici vlade rekao kako se zasad čini da će izraelska granica sa Sirijom i Libanonom ostati stabilna i mirna u neposrednoj budućnosti. Palestinski čelnik Yasser Arafat izrazio je, pak, »zaprepaštenost« zbog smrti »velikoga Assada« i proglasio trodnevnu žalost na ozemlju pod palestinskom upravom. Odnosi između Arafata i Assada dugo su bili napeti, jer je Damask, među ostalim, pružao utočište frakcijama PLO-a koje su se protivile Arafatovim naporima za postizanje mira s Izraelom.</p>
<p>Srednjoistočni tisak u nedjelju se uglavnim bavi sudbinom mirovnoga procesa i budućnošću Sirije nakon smrti predsjednika, nezaobilazne figure na regionalnoj sceni. »Još ne znamo kako će se završiti borba za vlast u Damasku, ali je već sada očito da će mirovni proces biti zamrznut na neodređeno vrijeme«, piše izraelski dnevnik Haaretz. Izraelski list Maariv, pak, smatra kako je »nepoznato« što će biti nakon Assada, a Yediot Aharonot predviđa za Siriju »teško razdoblje«, istodobno očekujući da će se njegov nasljednik, sin Bashar, »otvoriti prema miru, kada se unutarnja situacija stabilizira«.</p>
<p>U Iranu, glavnome sirijskom savezniku na Srednjem istoku, reformatorski dnevnik Bayan ocjenjuje da je odlazak Hafeza el Assada »prijetnja za regionalnu stabilnost«. U Libanonu, gdje Sirija ima dominantan utjecaj, dnevnici koji obično ne izlaze nedjeljom objavili su posebna izdanja u povodu smrti sirijskoga predsjednika. »Assad je donio stabilnost Siriji na štetu demokracije, ali je stabilnost bila nužna da bi Sirija opstala. Međutim, Libanon može opstati samo s demokratskim slobodama«, zaključuje se u komentaru.</p>
<p> Egipatski ministar vanjskih poslova Amr Mussa odbacio je u subotu mogućnost promjene stajališta Sirije u pregovorima s Izraelom nakon smrti predsjednika Assada. Egipat je u povodu Assadove smrti proglasio trodnevnu žalost. I Kina je u nedjelju izrazila žaljenje zbog smrti »poštovanoga prijatelja«, sirijskoga predsjednika Assada te uvjerenje da će se odnosi između dviju zemalja i dalje razvijati. Kina je glavni sirijski opskrbljivač oružjem, a podupirala je i Assadove zahtjeve da se Izrael povuče s cijele Golanske visoravni. Inače ruska agencija Interfax je javio u nedjelju, pozivajući se na diplomatske izvore u sirijskom glavnom gradu Damasku, da za sada nema planova o dolasku ruskog predsjednika Vladimira Putina na pokop sirijskog čelnika Hafeza al-Asada. Televizija NTV ranije je javila da će Putin ići na sprovod, ali nije navela izvor tog podatka. Putin bi trebao započeti posjet Španjolskoj u ponedjeljak. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Beogradski mediji pozivaju Kinu i Rusiju da se suprotstave SAD-u</p>
<p>BEOGRAD, 11. lipnja </p>
<p> - Suprotno očekivanjima službenog Beograda, Vijeće sigurnosti UN produljilo je Rezoluciju 1244 o Kosovu, što znači da pripadnici mirovne misije na Kosovu ostaju i da se postrojbe Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije neće, za sada, vratiti na Kosovo. </p>
<p> Uzaludan je bio Memorandum jugoslavenske vlade upućen Vijeću sigurnosti u kojemu se tvrdi da je međunarodna misija doživjela neuspjeh, pa je stoga zatraženo da se povuku međunarodne mirovne snage (KFOR) i Civilna misija UN (UNMIK) i da se omogući povratak jugoslavenske vojske i policije na Kosovo. Uzaludna su bila i očekivanja da će predstavnici Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti zaštiti interese Srbije i SRJ.</p>
<p> Državni mediji nisu pridali veću pozornost vijestima iz New Yorka, a umjesto toga bili su zaokupljeni manifestacijama u povodu prve obljetnice završetka zračnih napada NATO-a na SRJ. To je bila prigoda da se ponovi kako su srpski narod, njegova vojska i policija, državno vodstvo na čelu s predsjednikom SRJ Slobodanom Miloševićem izvojevali »najsjajniju pobjedu u povijesti«, nad puno jačim neprijateljem i da su dali primjer svima u svijetu kako je moguć otpor »hegemonizmu« Zapada, posebno SAD-a i novom svjetskom poretku.</p>
<p> Predstavnici vlasti i ovih su dana ponovili da SRJ ima sve veću potporu u svijetu, te da čak dvije trećine svijeta podržava njezino pravo na obranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, prvenstveno glede Kosova.</p>
<p> Komentator Radio-Beograda, u emisiji »Nedeljom u deset« poručio je Rusiji i Kini da, ako se mala Jugoslavija mogla s uspjehom suprotstaviti hegemonizmu SAD-a, koje žele »zagospodariti svijetom«, onda to mogu i one. U Rusiju i Kinu i dalje se polažu velike nade. Tako se u komentaru Radio-Beograda ističe da je predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio kraj politike popuštanja Moskve prema Zapadu i partnerstva s Amerikom na štetu Rusije, politike, koju je vodio bivši predsjednik Boris Jeljcin. Izraženo je i očekivanje da Putin neće, poput Jeljcina, kočiti »uključivanje SRJ u Savez Rusije i Bjelorusije«.</p>
<p> Prijateljstvo s Kinom dobit će, kako se očekuje, novu potvrdu dolaskom u Beograd predsjednika Svekineskog narodnog kongresa, kineskog parlamenta, Li Penga. On je do sada najviši kineski državnik koji poslije raspada bivše Jugoslavije dolazi u službeni posjet Beogradu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Protiv Europske unije skoro polovica Švicaraca</p>
<p>ZÜRICH, 11. lipnja</p>
<p> - Gotovo 50 posto stanovnika Švicarske protivi se građanskoj inicijativi o mogućem početku pregovora za pristupanje Europskoj uniji, rezultat je ankete tjednika SonntagsZeitung objavljene u nedjelju. </p>
<p> Kontroverzna inicijativa »Da za Europu«, koja bi mogla rezultirati nacionalnim referendumom, predmet je oštre debate u javnosti i parlamentu u posljednje vrijeme. </p>
<p> Prema rezultatima ankete, 47 posto švicarskih stanovnika se protivi inicijativi, 39 posto je podupire, a 14 posto stanovnika je neodlučno. </p>
<p> Građanske inicijative ključan su element u švicarskom sustavu izravne demokracije u kojoj 100.000 građana svojim potpisima uzrokuje parlamenatrnu raspravu o pojedinom pitanju, a ukoliko se takve inicijative ne povuku mogu rezultirati referendumom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Regije sjevera Italije za federaciju</p>
<p>RIM, 11. lipnja</p>
<p> - Protklog vikenda u Genovi su se sastala četiri predsjednika sjevernih talijanskih regija: Lombardije, Piemonta, Ligurie i Friulija. Svi pripadaju oporbenom POL-u. Napravili su samostalnu reviziju državne pomoći talijanskim tvrtkama, bez ikakvih konzultacija na državnoj razini. Zatim su redistribuirali pomoć iz državnog fonda, mijenjajući po njima, »dosadašnji zastarjeli sistem uravnilovke«. To je izazvalo niz polemika u cijeloj Italiji. Ministar transporta Pierluigi Bersani ih je optužio za separatizam, donošenje odluka »izvan zakonskih pravila«. Ministar javnih radova Nerio Nesi je istakao: »Regije mogu raditi što žele, ali ne mogu rušiti nacionalno jedinstvo«. Ministar Bassanini, koji je i napravio prijedlog za reformu koja vodi ka federalizmu bio je blaži u komentarima: »Pa, oni su samo kopirali Amatovu ideju«. </p>
<p>Prema reformi predviđena je administrativna decentralizacija regija. Regije će moći samostalno donositi odluke u raznim sektorima. U gospodarstvu se predviđa veća autonomija, isto tako i u školstvu i kulturi.Jedan od sudionika skupa, predsjednik regije Piemonte, Enzo Ghigo, je objasnio da je sastanak u Genovi kao i njihov dogovor ništa drugo, nego solidarni federalizam. </p>
<p>Predsjednik stranke Naprijed Italijo, Giancarlo Galan, je bio dosta oštar: »Ovo je samo početak. Što vi mislite da se razvijeni i bogati sjever treba isto tretirati kao i ostale regije!« Zamislite samo da u SAD-u, Californija i Oklahoma uživaju iste izvore prihoda i imaju jednake prihode po stanovniku. To je nemoguće i zamisliti, a kod nas u Italiji je to politička aktualnost. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hoće li slovački premijer biti optužen za ratne zločine?</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Predsjednica nacionalističke Slovačke narodne stranke (SNS) Anna Malikova namjerava podnijeti krivičnu prijavu protiv premijera Mikulaša Dzurinde Međunarodnom sudu u Haagu u kojoj bi ga optužila kao ratnog zločinca. Prema Malikovoj, premijer Dzurinda je kriv što je dopustio korištenje slovačkog zračnog prostora za prelijetanje zrakoplova NATO-a u vrijeme kosovske krize i napada na SR Jugoslaviju, čime je neposredno sudjelovao, kako tvrdi Malikova, u narušavanju ljudskih prava, odnosno bombardiranju civilnih ciljeva, na što je nedavno upozorilo i izvješće Amnesty Internationala. </p>
<p> Malikova se ujedno obrušila i na slovačkog ministra obrane Pavla Kanisa pitanjem kakvu će proviziju dobiti za kupnju višenamjenskih zrakoplova za slovačku vojsku, koji se kupuju u inozemstvu te se time ujedno, prema Malikovoj, uništava slovačka proizvodnja oružja. Prema Malikovoj, čija se stranka SNS protivi ulasku Slovačke u NATO i žestoko je kritizirala udare NATO-a na Srbiju, to je sastavni dio kampanje za ulazak Slovačke u »zločinačku organizaciju Sjevernoatlantsku alijansku«. Ona je ustvrdila da vlada daje ogromna sredstva za obranu i naoružanje, a istovremeno je neosjetljiva na rješavanje socijalnih i ekonomskih problema građana Slovačke. (vb)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bosni i Hercegovini prijeti gospodarski kolaps</p>
<p>Ako ne želi mirno promatrati gospodarski slom, koji bi svakako imao i goleme posljedice političko-sigurnosne naravi, međunarodna zajednica će, pored dugoročnih poteza, morati poduzeti i neke hitne (financijske) mjere</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Robert Barry, šef OESS-ove misije u Bosni i Hercegovini, prošloga je tjedna u razgovoru za Financial Times upozorio da toj zemlji prijeti gospodarski slom. Nakon snažnog zamaha privrednog razvoja od čak 40 posto tijekom protekle četiri godine (od potpisivanja Daytonskog sporazuma), »gospodarski stručnjaci i međunarodna zajednica su ipak jednoglasni u upozorenju da se gospodarstvo brzo približava oštrom kraju«, izjavio je Barry.</p>
<p>To, doduše, nije prvo ovakvo upozorenje, ali Barryjeva ocjena ima osobitu težinu stoga što, očigledno, nije utemeljena samo na pretpostavkama, nego i na vrlo konkretnim informacijama. Naime, upozorivši da dosadašnji ekonomski razvitak BiH treba zahvaliti golemom dotoku pomoći sa Zapada, Barry je rekao da se pomoć »topi« te da se »oštri pad gospodarske aktivnosti i gospodarski slom« mogu izbjeći jedino stvaranjem uvjeta za strana ulaganja.</p>
<p>Pitanje je, međutim, kako privući strane ulagače u zemlju koja je, premda je od okončanja rata prošlo više od četiri godine, i dalje izrazito nestabilno područje. Prije nekoliko mjeseci Wall Street Journal je donio analizu u kojoj stoji da među 27 tranzicijskih zemalja BiH zauzima 24. mjesto po atraktivnosti za strana ulaganja, a Richard Sclar, posebni izaslanik američkog predsjednika gospodarska pitanja u BiH, u ožujku je otvoreno priznao: »Još nismo našli mogućnosti za razvoj samoodržive ekonomije.« »Gospodarstvo i dalje puno zavisi od novca kojeg međunarodna zajednica troši na plaćanje osoblja u raznim agencijama, osiguranje, na ono što se potroši u restoranima, ali biznis još nije pokrenut«, rekao je Sclar.Barry drži da bi poslovnim ljudima u BiH trebalo omogućiti osposobljavanje za upravljanje poduzećima, predlažući da se ono temelji na nekim američkim iskustvima. Međunarodni predstavnici također smatraju da bi se stanje u nekoj mjeri promijenilo drugačijim potezima u privatizaciji, »potežu« slučajeve očigledne zloporabe (Sclar je spomenuo privatizaciju sarajevskog hotela »Holiday Inn« koji je, po njegovoj procjeni, prodan za iznos koji je četiri puta manji od stvarne vrijendosti). Poduzimaju se i neki konkretni potezi u tom smislu, a prva žrtva je Stijepo Andrijić, donedavni predsjednik Upravnog odbora federalne Agencije za privatizaciju, koji je nedavno smijenjen odlukom Wolfganga Petritscha, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Richard Sclar ističe da se vlasti BiH u ovoj godini moraju suočiti s nizom važnih pitanja: sa zakonom o radu, zakonom o restituciji, reformom platnog i poreznog sustava tj. sa smanjenjem, po negovom mišljenju enormno visokih, preza, s privatizacijom »Elektroprivrede«...</p>
<p>No, pitanje je li sve to dovoljno za gospodarski zaokret u BiH, pogotovo što je riječ o potezima koji bi mogli dovesti do pozitivnih pomaka na dulji rok, a gospodarstvo BiH se, kako upozorava i Robert Barry, »brzo približava oštrom kraju«. Drugim riječima, ako ne želi mirno promatrati gospodarski kolaps u BiH, koji bi svakako imao i goleme posljedice političko-sigurnosne naravi, međunarodna zajednica će, pored dugoročnih poteza, morati poduzeti i neke hitne (financijske) mjere.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Ej Bunjevci, uozbiljite se: Forum nije politička stranka!</p>
<p>Napali su u Vjesniku Belu Tonkovića predsjednika Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini njegovi »Bunjevci sa severa Bačke«, zato što se usudio sa četveročlanom delegacijom svoje stranke doći u službeni posjet hrvatskim vlastima. Ne samo da je došao u posjet vlastima države matičnoga naroda, nego su se on i njegovi delegati usudili reći da Hrvati u SR Jugoslaviji (Srbiji) nemaju nikakvih prava. Uostalom Hrvati u SR Jugoslaviji nikada nisu priznati kao manjina. Sve ono što je rekao Bela Tonković i članovi delegacije njegove stranke je istina i najviši hrvatski državni dužnosnici su to shvatili i obećali potporu Hrvatima u SR Jugoslaviji, odnosno Beli Tonkoviću i njegovim stranačkim kolegama koji se već deset godina bore za prava Hrvata u Vojvodini, a u posljednje vrijeme ne samo Hrvata u Vojvodini, nego i u cijeloj Jugoslaviji, budući je DSHV jedina relevantna politička stranka Hrvata u SR Jugoslaviji.</p>
<p>Međutim, Forum hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini izdao je svoje saopćenje u povodu posjeta delegacije DSHV Hrvatskoj, koji zbunjuje svojom nelogičnošću pa čak i najneupućenije čitatelje i poznavatelje političkih prilika i položaja Hrvata u Jugoslaviji. Dakle, Forum, kojega čine Hrvatsko akademsko društvo, Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo«, politička stranka Hrvatski narodni savez, KUD »Matija Gubec« iz sela Tavankuta kraj Subotice, KUD »V. Nazor« iz Sombora, te dvije crkvene ustanove Institut »Ivan Antunović« i uredništvo katoličkoga mjesečnika »Zvonik«, pišu u saopćenju, da nije DSHV legitiman predstavnik Hrvata u Vojvodini, nego oni - Forum, te naglašavaju da budućnost Hrvata vide u samoorganiziranosti, te na svoj način otklanjaju ponuđenu pomoć hrvatske države i izričito se protive osnivanju Matice autohtonih Hrvata, što je podržao i predsjednik sabora Hrvatske Zlatko Tomčić i drugi hrvatki visoki dužnosnici.</p>
<p>- Vi niste adekvatno informirani o nama i mi se protivimo..... javljaju hrvatskim vlastima bunjevački Forumaši.</p>
<p>Tri dana kasnije( 27.5.2000.) u Vjesniku se oglasio još jedan »Bunjevac sa severa Bačke«, sa istom namjerom i ciljem kao Forumaši, a to je - demantirati sve što je u Zagrebu rekla delegacija DSHV. Potpisao se kao glavni i odgovorni urednik programa na hrvatskom jeziku radija Subotice, a zove se Tomislav Žigmanov. On je još eksplicitniji u kritici Bele Tonkovića i DSHV, odnosno delegacije koja je bila u Zagrebu, ali istodobno još konfuzniji i kontradiktorniji nego Forumaši.</p>
<p>Bela Tonković je izjavio u Zagrebu, da je »situacija u kojoj žive Hrvati u Jugoslaviji neizdrživa«, a član delegacije DSHV Antun Skenderović izjavljuje kako "Vojvođanski Hrvati nemaju nikakovih (nacionalnih niti manjinskih) prava i da bi trebali dobiti »vlastite škole i sredstva društvenih informiranja« kako to imaju Srbi u Hrvatskoj, a Tomislav Žigmanov kaže kako to sve nije istina. On nadalje kaže, da se protivi stavu DSHV po kojem država treba dati Hrvatima ta prava, nego, smatra on, Hrvati to u Jugoslaviji trebaju izboriti samoaktivnošću i vlastitim inicijativama.</p>
<p> Ako glavi urednih hrvatskoga programa radija Subotice zaista tako misli onda je to ne samo žalosno nego i tragično za Hrvate u Vojvodini. Da su njegove misli i ideje zaista kratkoga dometa vidi se iz njegove kritike Bele Tonkovića i DSHV, kada ih krivi što njegova redakcija nije tehnički dobro opremljena.On ne shvaća da bi bilo logično da ga tehnički oprema i financira tamošnja vlast i država, kako se financiraju potrebe manjina svuda po svijetu, pa i u Hrvatskoj. Milijune novaca dobiva srpska manjina u Hrvatskoj za svoje aktivnosti, pa bi bilo logično, da tako bude tretirana i hrvatska manjina u Srbiji, ali to u Srbiji nije tako, a Forumaši i Tomislav Žigmanov smatraju da je to u redu i tako treba biti, pa još kritiziraju DSHV kada želi da Hrvati imaju ista prava u Srbiji, kao Srbi u Hrvatskoj. Svašta. U svojoj nelogičnosti, neznanju (ili možda zločestoći) T. Žigmanov predbacuje DSHV i B. Tonkoviću, što nije ništa učinio da se održi njegov polumjesečnik ŽIG. A upravo taj ŽIG (manov) bio je najžešći kritičar i ismijavač aktivnosti DSHV i Bele Tonkovića. Kakav bi to mazohist trebao biti Bela Tonkovič, da financira list koji pljuje po njegovoj stranci i njemu osobno? A vrli urednik hrvatskoga programa to traži i napisa bez imalo srama. </p>
<p>Kakve li zbrke! </p>
<p>Naš predsjednik Stipe Mesić rekao je u jednoj TV emisiji kako se Bela Tonković borio za prava Hrvata u Vojvodini i protivio se »humanom preseljenju« te tako došao u sukob sa Tuđmanom. Dugo su on i njegov DSHV ostali na ledu, a sada su se s dolaskom nove vlasti u Hrvatskoj odnosi popravili i suradnja je krenula, ali eto ti sada domaćih opozicionara.</p>
<p>Forum nije politička stranka. Ako Forumaši misle pomoći hrvatskom narodu u Jugoslaviji onda će morati promjeniti način političkoga razmišljanja i surađivati sa političkom strankom Bele Tonkovića, ma kako im Bela Tonković bio nesimpatičam. Odricati se svojih manjinskih i narodnih prava, kako to čine Forumaši i urednik hrvatskoga programa radija Subotice, dokazuje njihovu manjkavu političku pismenost i kukavičluk.</p>
<p>Na kraju bih zapitao onu dvojicu katoličkih svećenika Forumaša, koji su se potpisali ipred uredništva »Zvonika« i Instituta »Ivan Antunović«, što bi im rekao Ivan Antunović, njihov veliki biskup i bunjevački preporoditelj za njihov kukavičluk i politikantstvo. Upravo se biskup Antunović borio za prava Hrvata za koja se sada bori DSHV - između ostalih prava, pravo na vlastiti hrvatski jezik i kulturu. A predstojnik instituta »I. Antunović« (g. Andrija Kopilović) dezavuira u današnjem vremenu i političkim prilikama ideje koje je zastupao čovjek čije ime danas nosi institut, kojem je na čelu. Nije to u redu. </p>
<p>KARLO KRUNIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Postoje brojni znanstveni razlozi koji opravdavaju testiranje nove i neopasne metode otkrivanja mina u Hrvatskoj </p>
<p>U Vjesniku od 4. lipnja 2000, na stranici 8. pročitao sam članak Vašeg novinara Vedrana Horvata pod naslovom »Amerikanci nam nude svijetleće bakterije za razminiranje«, koji me nije ostavio ravnodušnim zbog dva bitna razloga. Prvi je da mine i neeksplodirana streljiva, koja su nam zaostala nakon Domovinskog rata, u dijelu naše zemlje predstavljaju stalnu opasnost i prijetnju za ljude i imovinu. Unatoč golemim naporima i opasnosti koje u rješavanje tog problema ulaže Hrvatski centar za razminiranje, to će i dalje biti stalna moguća opasnost još dugo godina.</p>
<p> Zbog tog razloga mnoga ekonomski interesantna, a neiskorištena područja, kao i kretanje u tim područjima neće biti moguće bez potencijalne opasnosti. To, nažalost, pokazuju mnogi slučajevi stradavanja ljudi, naročito djece, od mina i zaostale neeksplodirane municije pa čak i dugi niz godina nakon ratnih operacija i postupaka razminiranja (npr. nakon II. svjetskog rata, rata u Vijetnamu i drugdje).</p>
<p>Da bi se provelo razminiranje i uklanjanje eksploziva na određenim područjima potrebna su materijalna sredstva, te se pronalaze i usavršavaju različite metode i načini njihova otkrivanja na terenu. Njihovo uklanjanje, unatoč mnogim mjerama sigurnosti, provodi se još uz velike rizike i opasnosti u tom poslu. Stoga je bilo koja razumna metoda koja bi pridonijela bržem i lakšem otkrivanju mina i drugih neeksplodiranih sredstava dobro došla u rješavanju, za našu zemlju, gorućeg problema.</p>
<p>Drugi razlog je ponuda o relativno novom načinu otkrivanja mina i neeksplodiranih sredstava koju je primio Hrvatski centar za razminiranje, a bila je predmetom rasprave Bioetičkog povjerenstva za praćenje genetski modificiranih organizama koje je, kako se može zaključiti iz napisa, postponiralo odluku da se pokusno primjeni metoda koja se zasniva na spoznajama iz molekularne genetike mikroorganizama i genetičkog inženjerstva. Nisam siguran ima li Znanstveno vijeće Hrvatskog centra za razminiranje odgovarajuće osobe koje bi taj pristup i metodu mogle vrednovati i kompetentno pratiti moguće testiranje ove nove metode, te sugerirati odluku o njezinoj primjeni. Međutim mišljenje Bioetičkog povjerenstva i obrazloženja, možda pogrešno izvučena iz konteksta napisa u Vašem listu, čine mi se krajnje čudnim, s obzirom na mnoge i znanstveno utemeljene spoznaje koje su dovele do razvoja te metode.</p>
<p>Suština metode zasniva se na činjenici da neke bakterije tala (npr. iz roda Pseudomonas; Hydrogenophaga sp.; Agrobacterium sp.) imaju sposobnost razgrađivanja toksičnih tvari kao što su antropogeni (po čovjeku napravljeni) ksenobioti koji se nekontrolirano ispuštaju u okoliš. To su različiti herbicidi, pesticidi, toluen, ksilen i druge organske tvari koje ti mikroorganizmi razgrađuju do neopasnih molekula kao što su piruvat, acetaldehid, sukcinat i druge neotrovne tvari. Glavni sastojak eksplozivnih naprava je trinitrotoluen (TNT) koji je, prema kemijskoj građi, sličan toluenu i ksilenu pa ga bakterija iz roda Pseudomonas »prepoznaje«. </p>
<p>Ponuđači tehnologije otkrivanja mina s pomoću mikroorganizama, koristeći te spoznaje koje se u svijetu koriste za čišćenje prirode od ksenobiotskih tvari, pripremili su soj bakterije Pseudomonas koji kao gen pokazatelj ima svima dobro poznatu prirodnu pojavu svjetlucanja bakterija, kukaca ili meduza.</p>
<p> Geni koji određuju te prirodne pojave stavljene su pod kontrolu gena koji prepoznaje TNT, stoga bakterije koje imaju te gene bioluminisciraju kada se nađu u njegovoj blizini i tako »pokažu« mjesto eksplozivne naprave.</p>
<p>Naravno da se mogu, za stručnjake, postaviti određena pitanja na samu tehnologiju i njezinu primjenu kao što je osjetljivost metode, građa i ekspresija gena za fluorescenciju i luminiscenciju, sigurnost otkrivanja na većim dubinama u tlu, primjena u obraslim područjima i sl. S druge pak strane, mikroorganizam Pseudomonas putida, koja ima svojstvo otkrivanja TNT-a, je normalan stanovnik tla i ugrađen gen za bioluminiscenciju nije moguća opasnost za floru i faunu na području gdje se primjenjuje. Jednako tako i mogućnost da se geni za bioluminiscenciju, koji su normalno u prirodi u bakterijama, kukcima i organizmima u moru, nekontrolirano prenose na druge organizme je zanemariva. Postoje još i drugi znanstveni razlozi, a koji su izvan okvira ovog teksta, koji opravdavaju moguće testiranje ove metode u Hrvatskoj, pa je i iznenađujuće stajalište otezanja u odlučivanju Bioetičkog povjerenstva.</p>
<p>prof. dr. VLADIMIR DELIĆ</p>
<p>Zavod za molekularnu biologiju PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ivan Miklenić ispravlja »Vjesnik« i Dragu Pilsela</p>
<p>U članku pod naslovom »Je li Miklenićev napad na Pavičića dokaz 'tihog rata' Crkve i medija?«, objavljenom u »Vjesniku« od 9. lipnja na 4. stranici, potkralo se nekoliko netočnosti, pa Vas molim da zbog objektivnog informiranja javnosti objavite slijedeće retke.</p>
<p>Nije točno da je tekst pod naslovom »Novinarstvo ili izvršavanje specijalnog zadatka?« u »Glasu Koncila« od 11. lipnja »napad na Pavičića« nego je podastiranje javnosti na prosudbu nekih javnih novinarskih postupaka novinara Darka Pavičića te podastiranje kriterija za ocjenu što bi bilo novinarstvo, a što bi bilo izvršavanje specijalnog zadatka. U tekstu u GK nema kategoričke tvrdnje da su navedeni postupci spomenutog novinara ni novinarstvo ni izvršavanje specijalnog zadatka - nego se prosudba o tome prepušta čitateljima.</p>
<p>Nije točno, kako se tvrdi u »Vjesnikovu« članku da sam igdje u tekstu g. Pavičića nazvao »servilnim izvršiteljem specijalnih zadataka svojih gospodara« - toga u mom tekstu naprosto nigdje nema. </p>
<p>Nije točno da sam Pilsela tužio Sudu časti Hrvatskog novinarskog društva - kako se tvrdi u »Vjesniku«. Nisam, niti ne kanim.</p>
<p>Nije točno, kako se u tekstu u »Vjesniku« tvrdi, da ne mogu »smisliti« g. Pilsela otkako je, kako tvrdi, spriječio da budem izabran za predsjednika Hrvatskog društva katoličkih novinara. Trudim se prihvaćati stvarnost kakva jest pa nemam poteškoća bilo koga »smisliti« ili »nesmisliti«. Nikad nisam osobno imao ništa protiv g. Pilsela kao čovjeka, niti sam ikada išta protiv njega kao čovjeka napravio, pa nemam ni sada, a što sam bio prisiljen u nekoliko navrata ispravljati njegove netočne navode - kao evo i sada, ako ih je tako izrekao kako »Vjesnik« navodi - valjda se ne može objektivno smatrati da je to dokaz da ga »ne mogu smisliti«. Nikad nisam u javnosti išta uvredljiva rekao niti napisao glede g. Pilsela, pa mi nije jasno otkuda njemu toliki animozitet prema meni kao osobi koji je sam potvrdio i u izjavi za »Vjesnik«, ako je ta izjava točno prenesena.</p>
<p>Neke od ostalih tvrdnji u »Vjesnikovu« članku, doživljavam kao mišljenja pa ih poštujem, premda se s njima ne slažem.</p>
<p>IVAN MIKLENIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prilog uz izjave generala Bobetka</p>
<p>Alarmantne su izjave generala zbora u miru Janka Bobetka na tiskovnoj konferenciji u Splitu (07.06.2000): »Strašne su metode kojima se služe kako bi umanjili vrijednosti Domovinskog rata i svih onih koji su sudjelovali u stvaranju naše države. ... Nema sumnje da je na dijelu obezvrijeđivanje Domovinskog rata kojega smo dobili zahvaljujući hrvatskim vitezovima. ...Ako hrvatski narod ne vidi kud nas ovo vodi, onda je naša dužnost da ga upozorimo dok ne bude kasno. Mislim da je moj slučaj najbolji primjer dokle smo stigli «.</p>
<p>Međutim, izričaj uvaženog generala da je hrvatski narod na izborima nije kaznio samo HDZ, već je kaznio i sama sebe »dopuštajući povratak staljinista, ´sokolaša´ i jugonostalgičara, koji su oduvijek bili protiv Hrvatske« djelomično je točan.</p>
<p>Većina osoba ovih kategorija nikada nije bila ni maknuta, dapače dozvoljeno im je da se infiltriraju u tadašnju HDZ-ovsku vlast, ili budu pri njoj ili uz nju, na štetu iskrenih domoljuba.</p>
<p>Poći ću od svoga primjera, cilj mi nije primitivno licitiranje samog sebe, jer za to nemam potrebe, a niti koristi. U srpnju mjesecu 1991. (hotel "Slavija", Zadar) prijavio o sam se kao dragovoljac (pričuvni vodnik I. klase iz JNA-obalska artiljerija, fakultetski obrazovan). Rečeno mi je da sve ovisi o dotoku oružja, te da će mlađi imati prednost (imao sam 45 godina). Zatim, nudim se Ministarstvu narodne obrane u Zagrebu (odaslata informacija preko medija, da se jave oni koji misle da mogu pomoći u obrani), nisam dobio odgovor. Slično pismo (zamolbu) upućujem i zapovjedniku ovoga vojnog područja Tuličiću, i tu nisam dobio odgovor. U listopadu 1991. godine preko Radio Zadra Ured obrane Zadar traži časnike i dočasnike. Javljam se, ispunjavam određene formulare, nikada nisam dobio povratnu informaciju u svezi toga.</p>
<p>Čin vodnika dobio sam za vrijeme Savke i Mike (1971. kao rezervist na jednoj vojnoj vježbi, unapređen sam od običnog vojnika) i »strašno« napredujem (u demokratske promjene ulazim kao vodnik I. klase). Vrlo često su me zvali u rezervu, iživljavali se (bio sam i procesuiran što se nisam odazivao, vojna policija čak je maltretirala moje roditelje tražeći me), pokušao sam se osloboditi vojne obveze. To mi uspjeva tek 1986. (po sugestiji jedne članice vojne lječničke komisije, da jedino to mogu postići, ako donesem potvrdu da imam probleme sa srcem) . Možda će se netko vaditi na to, da zbog toga nisam mobiliziran, što odbijam, jer mi nitko to nije isticao, odnosno nisu ni znali za to.</p>
<p> Znam podosta osoba koje nisu služile JNA, zbog bolesti (čak su neki operirali srce) i pripadaju kovu ljudi koje nabraja gospodin Bobetko (jugonostalgičari, orjunaši , članovi pokreta za Jugoslaviju i slično), a i stariji su od mene, uključeni su bezrezervno u hrvatsku vojsku. </p>
<p>Ali, zato sam »nagrađivan« u periodu od 1991. do 1994. godine zbog HSP-a (HOS-a), tretiran poput nekog okorjelog kriminalca ili izdajnika Domovine. Slično obezpravljivanje doživljavam i u civilnoj profesiji. </p>
<p>Gospodine Bobetko, mnoštvo je ljudi doživjelo slično, pa i gore, i to osobe daleko kvalitetnije i sposobnije od moje malenkosti. Oni bi zasiguro bili brana, ne samo onima koje Vi navodite, nego i pljačkašima hrvatskog naroda, korupcionašima, mafijašima, lažnim braniteljima, lažnim prognanicima, lažnim (nezasluženim) umirovljenicima, svakojakim nemoralcima i ostaloj sličnoj bratiji, koja se debelo podkožila u novoj hrvatskoj državi na račun naroda.</p>
<p>ALOJZ PAVLOVIĆ,</p>
<p>Dopredsjednik NH</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Sessa: Od 115 presuda u postupcima protiv novinara, samo su četiri bile osuđujuće</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Više od nekoliko desetaka sudaca, novinara i odvjetnika, bavilo se problemom etike u novinarstvu na dvodnevnom seminaru koji je nedavno u organizaciji Europskog instituta za medije, Udruge hrvatskih sudaca, Hrvatskog novinarskog društva i Američke odvjetničke komore (Pravne inicijative za Srednju i Istočnu Europu), održan u Zagrebu.</p>
<p>Glavno pitanje, te tema seminara bila je naknada štete, tj. odgovornost za objavljenu informaciju, te pravo na privatnost.</p>
<p> Predsjednik hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lucić je naglasio da su hrvatski sudovi pretrpani privatnim tužbama osoba koje se žale da su im novinari objavljenim informacijama teško povrijedili privatnost. </p>
<p>»Bojim se da je u Hrvatskoj ozbiljno i profesionalno novinarstvo zamijenjeno žutim tiskom, jer nemamo sankcije za novinare koji su povrijedili nečiju privatnost«, zaključio je predsjednik Lucić.</p>
<p>Predsjednik zagrebačkog općinskog suda Đuro Sessa, iznio je u svezi sudskih postupaka koji se za klevetu i uvredu vode na hrvatskim sudovima, nekoliko, za Hrvatsku, reprezentativnih podataka.</p>
<p> Naime, prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je od 257 predmeta koji su pokrenuti radi klevete i uvrede, 115 riješeno, tj. donesena je pravomoćna presuda.</p>
<p> Znakovito je da su u 115 riješenih predmeta, donesene samo četiri osuđujuće presude protiv novinara, s tim da se u tri slučaja radi o uvjetnim osudama, dok je samo je jednom predmetu dosuđena novčana kazna.</p>
<p>Zagrebačka odvjetnica Vesna Alaburić, zaključila je da je hrvatski Kazneni zakon u skladu s europskim standardima glede slobode pisanja i izražavanja mišljenja, te da donesene presude u medijskim sporovima u Hrvatskoj nisu postale sredstvo za discipliniranje novinara nego da one, »samo čine onu tanku liniju između prava novinara na informaciju i prava svake osobe na zaštitu svoje privatnosti«. Što se tiče visine dosuđenih novčanih iznosa u parnicama za naknadu štete koje se vode radi klevete i uvrede, Alaburić je zaključila da s obzirom na gospodarske prilike koje vladaju u Hrvatskoj, visina novčane naknade za pretrpljenu štetu, ne bi smjela biti veća od 10 tisuća njemačkih maraka.</p>
<p>Jedan od sudionika seminara bio je i M. Kealey, odvjetnik iz Irske, koji je u svom izlaganju naglasio da je najvažnije pitanje s kojim se susreću novinari iz Irske, pitanje publiciranja lažnih izjava koje štete ugledu pojedinca. »Sve ono što je objavljeno u medijima može se smatrati lažnim sve dok novine ne dokažu istinu«, rekao je M. Kealey, naglasivši da su novine nekad neodgovorne, jer radi komercijalne koristi ponekad objave neprovjerenu informaciju. Što se tiče naknade štete za objavu lažne ili povjerljive informacije, M. Kealey je upozorio da visina odštete nikad ne smije biti previsoka, iz razloga što previsoka odšteta predstavlja napad na slobodu izražavanja i djeluje zastrašujuće na medije. »Mediji imaju pravo na izražavanje, ali moraju snositi odgovornost za objavljenu informaciju«, zaključio je irski odvjetnik.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Podnesen istražni zahtjev protiv Slavka Canjuge, koji je i dalje u pritvoru</p>
<p>KARLOVAC, 11. lipnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu izvijestilo je novinare da je Općinsko državno odvjetništvo podnijelo istražni zahtjev protiv Slavka Canjuge, bivšeg vlasnika karlovačkog TPT-a i vlasnika privatne tvrtke »Hidromont«. Osim toga, proširena je istraga i protiv prvog suradnika Slavka Canjuge i bivšeg direktora TPT-a Ivana Rasta koji se, uz bivšeg zamjenika direktora ove karlovačke tvrtke Ivana Protulipca, nalazi već više mjeseci u Istražnom centru Županijskog suda u Karlovcu.</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu dalo je prijedlog da se odredi pritvor za Slavka Canjugu nakon što je kriminalistička policija Policijske uprave Karlovačke, uz pomoć Financijske policije, utvrdila pet kaznenih djela kojima je Canjuga oštetio karlovački TPT za 15,4 milijuna kuna. </p>
<p>Karlovačko je Općinsko državno odvjetništvo proširilo istragu i protiv Canjuge i Rasta jer je Canjuga kao većinski vlasnik te predsjednik Nadzornog odbora TPT-a, u namjeri da omogući stjecanje protupravne imovinske koristi stranom trgovačkom društvu »Mitan Investment LTD« s Britanskih djevičanskih otoka, zatražio od Ivana Rasta i Ivana Protulipca da sklope ugovore sa spomenutim stranim trgovačkim društvom. </p>
<p>U ugovoru sklopljenom još potkraj 1995. godine u kojem je dogovorena kontrola posredovanja i naplate poslova od »Gazexporta« iz Rusije prema INI i TPT-u, dogovorena je i provizije od pet posto, premda je osnovni ugovor bio potpisan još 1990. godine između »Mašinoimporta« iz Moskve kao kupca te INE kao prodavatelja, a koja radi po nalogu i u ime TPT-a. Spomenuti se ugovor odnosio na isporuku 500 kompleta rotora. U ugovoru su se pojavile i druge tvrtke kao posrednici u poslu i isplaćena im je provizija, nakon čega Canjuga i Rast potpisuju i odobravaju isplatu na račun spomenutoga stranog trgovačkog društva za usluge koje zapravo nisu obavljene, tako da je Privredna banka Zagreb uplatila za »Mitan Investment LTD« iznos od 354.538 USD, odnosno 1.868.381 kuna na štetu TPT-a. Canjuga je u dogovoru s Rastom koristio svoj odlučujući utjecaj u vođenju poslovne politike TPT-a i svojoj tvrtki »Hidromont« iz Ivanca omogućio stjecanje imovinske koristi, također na teret TPT-a.</p>
<p>Bez znanja i odobrenja Nadzornog odbora TPT-a početkom je 1996. godine sklopljen i Ugovor sa Zagrebačkom bankom, te Glumina bankom, kojim Canjuga i Rast usmjeravaju milijun USD u kunskoj protuvrijednosti »Hidromontu« kao korisniku kredita. Vraćanje kredita uz ugovorene kamate dogovoreno je na rok od šest mjeseci, no spomenuta ga tvrtka nije vraćala. Takvih i sličnih ugovora i protuzakonitih transakcija bilo je i 1996, u iznosu većem od sedam milijuna kuna. </p>
<p>Naime, za održavanje strojeva i usluge održavanja preko fiktivnih faktura na račun »Hidromonta« isplaćivani su paušalni iznosi i tijekom 1996. i 1997, u iznosu od 75.000 a potom 80.000 kuna. Temeljem sklopljenih ugovora »Hidromontu« je isplaćen paušalni iznos od 1.700.000 kuna za radove koji uopće nisu obavljeni.</p>
<p>Slavko Canjuga i Ivan Rast terete se da su počinili i kaznena djela protiv sigurnosti prometa i poslovanja te druge poticali na kaznena djela. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U suđenju petorici iz HTP »Matija Gubec«, svjedočit će i bivši direktor</p>
<p>DONJA STUBICA, 11. lipnja</p>
<p> - Na Općinskom se sudu u Donjoj Stubici u ponedjeljak se nastavlja saslušanje svjedoka u sudskom postupku protiv petorice zaposlenika Hotelijersko- turističkog poduzeća »Matija Gubec« iz Stubičkih Toplica. </p>
<p>Petoro se odgovornih osoba tereti da su počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti na bazenima HTP »Matija Gubec«, a na štetu pokojne Doris Orešković (5), koju je povukao odvod vode iz bazena, i Dražena Dolenca (6), koji je prilikom ispusta vode iz bazena, također povučen, te je tada zadobio teške i po život opasne ozljede, no, na svu je sreću, zahvaljujući brzoj intervenciji kupača, te medicinske ekipe, preživio i oporavio se. Tragedija u kojoj je petogodišnja Doris izgubila život dogodila se 30. svibnja 1999. godine.</p>
<p>Prema optužnici državnog odvjetništva direktor HTP-a Ivica Malčić (55), direktorica hotela Ljubica Kumpar (45) i šef vanjskih bazena Stjepan Drempetić ( 53) optuženi su da nisu proveli sve mjere potrebne za osiguranje kupača na bazenima, koji su otvoreni usprkos tome što na odvodnim kanalima nisu bile postavljene zaštitne rešetke.</p>
<p>Ivan Papiga i Zvonko Škurina, kao prvoosumnjičeni, optužnicom se terete da su ispustili vodu iz bazena, a da nisu prethodno provjerili mogu li to učiniti, a da ne ugroze sigurnost kupača. Vodu su naime počeli ispuštati u 18 sati, premda su bazeni radili do 19 sati, što dovodi do zaključka da je voda ispuštana dok su se u bazenu nalazili kupači.</p>
<p>Na raspravi u ponedjeljak se očekuje da će se kao svjedok saslušati i bivši direktor HTP-a »Matija Gubec« Zdenko Poštek, koji je započeo rekonstrukciju hotela, te još nekoliko drugih svjedoka. Dosad je ustanovljeno da rešetke na odvodu vode iz bazena nisu bile postavljene zato što veličinom nisu odgovarale odvodnim otvorima. </p>
<p>Zbog toga se očekuje kako će bivši direktor dati odgovor na pitanje tko je i po kakvim mjerama naručio i izradio rešetke, te jesu li bazeni smjeli biti otvoreni bez zaštitnih rešetki i ujedno tko je prijašnjih godina bio odgovoran za provođenje sigurnosnih mjera na bazenima. </p>
<p>Na zadnjoj je održanoj raspravi na tu okolnost bio saslušan svjedok koji je obavio završne radove na rekonstrukciji bazena. On je naime trebao obaviti keramičarske radove, te besplatno postaviti zaštitne rešetke, koje su , kako je svjedok tada izjavio, trebale biti više estetske naravi. </p>
<p>Na niz postavljenih pitanja kada su rešetke postavljene, te tko je nadzirao radove, te zbog čega su neke rešetke otpale po puštanju vode, svjedok nije odgovorio, jer nije znao odgovor na pitanje. Nije znao odgovoriti niti na pitanje kada je tog tragičnog dana voda puštena iz otvorenih bazena. Međutim, nakon predočenja prijašnjeg iskaza, sjetio se da je tada upozorio kako se voda ne smije puštati barem 24 sata, a tog je dana puštena samo dva sata nakon postavljanja zaštitnih rešetki.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Motociklom udario u ogradu i poginuo </p>
<p>ZABOK, 11. lipnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u večernjim satima subote smrtno je stradao Marinko Maleković (36) iz Brdovca. </p>
<p>Naime, Marinko se kretao motociklom koji je posudio od Antuna R., iz Prigorja Brdovečkog.</p>
<p> U jednom je trenutku zbog prebrze vožnje uvjetima i stanju na kolniku izgubio nadzor nad motociklom pri izlasku iz zavoja, nakon čega je sletio s kolnika.</p>
<p> Tom je prilikom prednjim dijelom motocikla udario u metalnu ogradu poduzeća »Zagorski metalac« i pao na travnatu površinu. Od ozljeda zadobivenih pri udaru u ogradu motociklist je preminuo na mjestu nesreće.</p>
<p>Prema informaciji Policijske uprave Krapinsko-zagorske tijelo preminulog vozača prevezeno je u Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu na obdukciju, kako bi se ustanovile pojedinosti ove teške nesreće. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Uhvaćeni ilegalci iz Jugoslavije</p>
<p>KARLOVAC, 11. lipnja</p>
<p> - Državljani SR Jugoslavije, njih četvero, u četvrtak su ilegalno prešli našu granicu. Iz Hrvatske su namjeravali ilegalni put nastaviti u neku od zapadnih zemalja, međutim, uhvaćeni su i privedeni u policiju.</p>
<p>Naime, u četvrtak oko 21 sat četvoro su ilegalaca kod mjesta Ruševice blizu Cetingrada uhvatili pripadnici granične policije PP Slunj. Nakon kriminalističke obrade ustanovljeno je da su bez ičije pomoći prešli granicu između BiH i RH kod naselja Pašin potok, no njihov je dalji prodor na željeni zapad policija spriječila. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Napali ga ispred škole i slomili mu rebra i nos</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - U subotu je oko 22 sata, u Drvinju bb, izbila tučnjava u kojoj je sudjelovalo više osoba, a pri čemu je jedna osoba zadobila teške tjelesne ozljede.</p>
<p> Naime, te je večeri Darko Radišić (34) u vidno pijanom stanju došao do osnovne škole »Voltino«, gdje je zatekao još četvoricu mladića, te s njima nastavio piti. </p>
<p>U jednom su trenutku pred školu stigla dva automobila, zasad nepoznatih marki i registracija, a iz kojih je izašlo šest osoba, koje su krenule prema okupljenim mladićima.</p>
<p> Nakon nekoliko trenutaka došlo je do verbalnog sukoba, nakon čega je započela i masovna tučnjava.</p>
<p> Jedan od sudionika je Darka udario, od čega je on pao na zemlju. Ostali su sudionici »suprotne strane« nastavili udarati nesretnog Darka na podu.</p>
<p>Mladić je zbog zadobivenih ozljeda prebačen u Kliniku za traumatologiju, gdje su mu ustanovljene teške tjelesne ozljede, odnosno slomljeno mu je osmo i deveto rebro i slomljena nosna kost, s pomaknućem. (M. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Crkvenac: Kuna jest precijenjena, ali nikakva devalvacija ne dolazi u obzir!</p>
<p>Izvoz ćemo poticati povoljnijim kreditima i kamatama, kaže ministar fiunancija Mato Crkvenac / I naš ministar gospodarstva je stvorio svoje malo carstvo trgujući pa sve one koji traže svođenje kune na realne okvire naziva konzervativcima, ističe Dražen Kalogjera / Prethodna vlast, u čemu je slijedi i nova, od Hrvatske je napravila kolonijalnu zemlju koja svoju monetarnu politiku vodi po instrukcijama MMF-a, ističe Branko Horvat </p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Kuna je zaista precijenjena u stanovitoj mjeri, ali nikakva devalvacija kao ni inflacija ne dolaze u obzir. </p>
<p>To je, među ostalim, u nedjelju za Vjesnik kazao ministar financija Mato Crkvenac, komentirajući zahtjeve za promjenom monetarne politike i tečaja kune, izrečene u subotu na sastanku tridesetak vodećih hrvatskih ekonomista u Predsjedničkim dvorima.</p>
<p>Naime, prema izjavama danim poslije sastanka, koji je na zahtjev inicijatora susreta, predsjednika Republike Stipe Mesića, bio zatvoren za javnost, većina stručnjaka različitih političkih i stručnih orijentacija opredijelila se za slabiju kunu, s obzirom da je dosadašnja politika stabilnosti dovela do gospodarske propasti. Najglasniji protivnik takvog mišljenja bio je guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb, koji smatra da se slabijom kunom nikako ne mogu riješiti ključni problemi.</p>
<p>Na sastanku je bio nazočan i ministar Crkvenac koji je najavio nove Vladine mjere poticanja razvoja i zapošljavanja uz istodobno čuvanje stabilnosti . »Nakon provođenja kratkoročnih mjera sada je na redu intenziviranje aktivnosti za provedbu takozvanih srednjih mjera, kojima ćemo, povoljnijim kreditima i kamatama, poticati izvoz. Također ćemo uvesti i daljnje carinske olakšice te mjere za likvidnost poduzeća«, naglasio je Crkvenac za Vjesnik. </p>
<p>Po njegovu mišljenju, precijenjena kuna nije bila presudan faktor za lošu gospodarsku situaciju. »Kuna je precijenjena još od 1993. godine, što je pogodovalo uvozu i trgovini, umjesto proizvodnji i izvozu, čemu smo trebali težiti«, rekao je ministar financija, dodavši da će se Vlada zalagati da kuna i dalje ostane »relativno stabilna«. »Naša valuta je na tržištu i to se vidi po tome što je u zadnjih godinu dana više od deset posto pala u odnosu na njemačku marku, a u tri godine čak 50 posto u odnosu na američki dolar«, istaknuo je Crkvenac.</p>
<p>Priznati ekonomski stručnjaci Dražen Kalogjera i Branko Horvat za Vjesnik upozoravaju da je kuna u velikoj mjeri precijenjena. Tako Kalogjera tvrdi da istraživanja pokazuju kako je riječ o čak 39 posto, dok Horvat smatra da je kuna precijenjena između 30 i 60 posto. »Za izlazak iz recesije, do koje je jednim dijelom došlo i zbog takve kune, potreban je, kako je to na sastanku kod Predsjednika rekao Horvat, new deal. S ovim modelom 'malo po malo', koji provodi nova Vlada, neće se napraviti ništa. Ako želimo povećati izvoz i proizvodnju, onda je nužna deprecijacija kune. Naravno, iduće je pitanje kako i na koji način ju provesti«, kazao je Kalogjera, ustvrdivši da je Hrvatska jedina tranzicijska država u srednjoj Europi koja nije povećala izvoz, dok ga je, na primjer, Slovenija povećala tri puta, a mađarska čak četiri pua. Za to vrijeme se u pograničnim područjima oko Hrvatske grade veliki trgovački centri gdje naši ljudi ostavljaju velike novce. Kalogjera tvrdi da prema posljednjem istraživanju koje je proveo, hrvatski robni deficit od 1994. do 1999. godine iznosi čak 19,47 milijardi dolara. »Kod nas se isplati samo trgovati, zato i ne čudi što iz inozemstva dolaze samo trgovci, a i naš ministar gospodarstva je stvorio svoje malo carstvo trgujući. Zbog toga on sve one koji traže svođenje kune na realne okvire naziva - konzervativcima«, objasnio je Kalogjera, izrazivši zadovoljstvo što je napokon došlo do sastanka kod Mesića, jer se jedino stručnim dijalogom može doći do rezultata.</p>
<p>Horvat također upozorava na potrebu potpuno novog pristupa, s obzirom da je, kako kaže, prethodna vlast, a u čemu je slijedi i nova, od Hrvatske napravila kolonijalnu zemlju koja svoju monetarnu politiku vodi po instrukcijama MMF-a. »Potrebno je vrlo inteligentno provesti deprecijaciju, kako ne bi došlo do inflacije i drugih neželjenih posljedica, posebno zbog toga što preko pola kredita građana ima deviznu klauzulu«, kazao je Horvat.</p>
<p>Ministar Crkvenac se nije složio s tvrdnjom da Hrvatska nema gospodarsku strategiju, posebno ne »kalendarskog oblika«. »Situacija se mijenja iz godine u godinu. riječ je o vrlo dinamičnom procesu. Sve se vrlo brzo mijenja, tako da više nema petoljetki i sličnih rješenja kojima bi se zacrtao plan za idućih 20 godina. Vlada je uostalom predočila svoj program za četverogodišnje razdoblje, za koje je i izabrana«, zaključio je Crkvenac.</p>
<p>Savjetnik Predsjednika Republike za gospodarstvo Stjepan Zdunić nije želio za Vjesnik komentirati održani sastanak. Kazao je tek da će se nakon sređivanja zapisnika provesti analiza. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Stečaj s preustrojem spasio bi puno radnih mjesta u Dubrovniku i Županiji</p>
<p>DUBROVNIK, 11. lipnja</p>
<p> - U nedavnoj anketi o (ne)zaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koju je provelo dubrovačko Povjereništvo SSSH-a, obrađena su 42 trgovačka društva te utvrđeno, među ostalim, da oko 1.500 ljudi radi, a ne prima plaću. Očekuje se veći pritisak na centre za socijalni rad (naročito pučku kuhinju), a najugroženijima bi valjalo osigurati i stalne novčane pomoći, drže u županijskom Povjereništvu. </p>
<p>Ovih se dana provodi nova anketa koja bi trebala pokazati ima li doista mjesta »crnim slutnjama« čelnika ovoga sindikata kako će se do konca godine sadašnjoj brojci od 10.862 nezaposlena »pridružiti« novih oko 2.500. Ne budu li u nekoliko slučajeva pozitivno reagirali vlasnici, mahom je to država, na Zavodu za zapošljavanje moglo bi se naći čak i dvostruko više ljudi.</p>
<p>O odgovoru, ili bolje rečeno zainteresiranosti vlasnika, kažu u Sindikatu, već ovih dana ovisi sudbina oko 289 radnika, među kojima je dosta onih s više od 20 godina staža. Da bi se izbjeglo najgore, odnosno »podjela radnih knjižica«, rješenje je, drže u Sindikatu, u stečaju s preustrojem, poglavito kad je riječ o tri ključna poduzeća s dubrovačkoga područja, Orlandu d.d., Prvom dalmatinskom industrijskom poduzeću te Stanici za južne kulture čiji su vlasnici, redom, Grad Dubrovnik, Hrvatski fond za privatizaciju i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Kako doznajemo od županijskog sindikalnog povjerenika Ive Bratičevića, premda se proteklog tjedna zbog brojnih obveza nije uspio održati sastanak s dubrovačkim gradonačelnikom po pitanju Orlanda, inače tijekom Domovinskog rata poznate ratne pekare koja je kruhom opskrbljivala i Grad i branitelje, gradonačelnik Vido Bogdanović je, koliko je poznato, spreman pomoći Orlandu kako bi se izbjegao »klasični stečaj«. On je predviđen za 25. srpnja, ako izostane dogovor s većinskim vlasnikom »oko preustroja«. Do toga dana trebali bi biti i poznati konačni odgovori drugih vlasnika, HFP-a i Ministarstva poljoprivrede, odakle su dosad stizali jedino odgovori kako »nema novca«.</p>
<p> U slučaju Metkovke iz Metkovića, prije bilo kakvih konkretnih koraka prema možebitnom stečaju, trebalo bi raščistiti vlasničku strukturu. Njezinih je, naime, 42 posto u državnom vlasništvu, u rukama malih dioničara je 12 posto, no, tvrde u Sindikatu, upitan je »većinski ostatak« od 46 posto, za koji navodno do danas HFP-u nisu plaćene dionice.</p>
<p>Za usporedbu, prema spomenutoj anketi, na dan 31. prosinca 1990. u 42 anketirana društva bilo je 10.375 zaposlenika, dok je danas ta brojka prepolovljena (radi ih 50,22 posto). Kamo je nestalo 5.165 zaposlenika? Najvjerojatnije su na Zavodu za zapošljavanje, u mirovini ili kod malih obrtnika, a neki i drugdje, odgovor je Sindikata. Inače, od navedena 42 društva plaće isplaćuje (prema važećim ugovorima i zakonima 33), a devet ih isplaćuje minimalce. Žiro račun blokiran je u 14 društva. Lani su u sedam tvrtki otpuštena ukupno 73 zaposlenika, a što se tiče vlasničke strukture čak 14 su državna, 21 mješovita, a šest su »čista« privatna poduzeća. (Katica Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za javne potrebe u tri mjeseca naplaćeno 17,8 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Naplaćeni prihodi za javne potrebe u prva tri ovogodišnja mjeseca u Hrvatskoj iznosili su 17,8 milijardi kuna, što je 1,5 posto više nego u istom razdoblju lani, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Od toga se na prihode proračuna (države, županija, gradova i općina) odnosilo 65,6 posto, ili 11,7 milijardi kuna, na prihode izvanproračunskih fondova 33,2 posto ili 5,9 milijardi kuna, dok su 1,2 posto ili 220,2 milijuna kuna činili prihodi javnih poduzeća i uprava. </p>
<p>U ukupno naplaćenim prihodima za financiranje javnih potreba prihodi proračuna u prva tri mjeseca ove godine smanjeni su 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, prihodi izvanproračunskih fondova (na temelju doprinosa iz plaća i na plaće) bilježe porast od 9,2 posto, dok su prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava 0,9 posto viši nego u godini prije. </p>
<p> U strukturi prihoda proračuna, koji su iznosili 11,7 milijardi kuna, 82,2 posto odnosilo se na porezne prihode. Od toga je 37,8 posto ili 4,4 milijardi kuna činio porez na dodanu vrijednost, 13,2 posto ili 1,5 milijardi kuna odnosilo se na trošarine dok je porez i prirez na dohodak u poreznim prihodima sudjelovao sa 17,1 posto ili sa gotovo dvije milijarde kuna. U poreznim prihodima na carine se odnosilo 7,4 posto ili 866,4 milijuna kuna, na porez na dobit 5,1 posto ili 593,1 milijun kuna, na gradske tj. općinske poreze 1,4 posto ili 169,1 milijuna kuna a 0,1 posto ili 6,7 milijuna kuna na županijske poreze.</p>
<p> Od ukupnog iznosa prihoda proračuna 83,5 posto su prihodi države, 1,2 posto prihodi županija, 15 posto prihodi općina tj.gradova, a 0,2 posto odnosi se na neraspoređene prihode. </p>
<p> Podaci o visini i dinamici raspoređenih prihoda za javne potrebe u prva tri ovogodišnja mjeseca pokazuju da se od 5,9 milijardi kuna prihoda izvanproračunskih fondova 3,2 milijardi odnosi na mirovinsko osiguranje, 2,5 milijardi na zdravstveno osiguranje, a 225,6 milijuna za zapošljavanje. </p>
<p> Promatrano po županijama, najviše je naplaćenih prihoda i primitaka za javne potrebe zabilježeno u gradu Zagrebu, 1,45</p>
<p>milijardi kuna, potom u Primorsko-goranskoj županiji 365 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinskoj 346,7 milijuna, Istarskoj</p>
<p>253,9 milijuna kuna, Zagrebačkoj županiji 208,4 milijuna itd. </p>
<p> Najniži se iznosi naplaćenih prihoda i primitaka za javne potrebe u razdoblju siječanj-ožujak ove godine među pojedinim županijama bilježe u Ličko-senjskoj županiji 29,6 milijuna kuna i Požeško-slavonskoj 38,2 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Preko Pasjaka i Rupe u Hrvatsku ušlo 102 tisuće stranih turista</p>
<p>PASJAK/RUPA, 11. lipnja</p>
<p> - Preko dvaju turistički najfrekventnijih hrvatskih graničnih prijelaza - Pasjaka i Rupe - u Hrvatsku je u petak i subotu ušlo 102 tisuće 644 strana turista, među kojima najviše Slovenaca, Talijana, Nijemaca i Austrijanaca, doznaje se od granične policije. </p>
<p> Istodobno, preko Pasjaka i Rupe Hrvatsku je napustilo 45.518 stranih građana. </p>
<p>Trenutačno se promet preko tih graničnih prijelaza odvija u jednoj do dvije kolone, bez zastoja i čekanja. </p>
<p> Na prometnicama koje od graničnih prijelaza vode prema kvarnerskim turističkim odredištima, nema većih gužvi, osim povremeno na frekventnijim raskrižjima. </p>
<p> Gužvi ni čekanja nema ni u trajektnim pristaništima iz kojih se prometuje prema otocima Cresu, Lošinju i Rabu. Na kupališnim plažama slikovitih Tučepa, u čistom moru, pokraj borove šume, odmara se 1555 gostiju od toga 1200 u hotelima Alga i Neptunu (All Inclusive Familly otvoren tijekom cijele godine) te u apartmansko naselje Afrodita. U protekla dva dana mogli smo se i sami uvjeriti da nije bilo mjesta u Algi. Dodamo li podatak da u osam mjesta na Makarskoj rivijeri boravi 9546 gostiju, razumljivo je što tamošnji hotelijersko-ugostiteljski i turistički djelatnici sa zadovoljstvom trljaju ruke. </p>
<p>- Nije upitno da će nastupajuća turistička sezona u Tučepima biti u znaku rekordnih brojaka u zadnjih devet godina. Sigurno je da će »buking« u odnosu na 1998. godinu u kojoj smo ostvarili 118 tisuća noćenja u ovoj će biti bolji za 50 posto. Uvjereni smo da ćemo do kraja ove godine ostvariti 180 tisuća noćenja od toga 80 posto kad su u pitanju strani gosti, kao i to da će se tražiti slobodan ležaj - priča nam Ivo Vicković, direktor marketinga i prodaje »Hoteli Tučepi«.</p>
<p>U strukturu gostiju najviše su uključeni Nijemci, Slovenci, Česi i Slovaci, a raduje se većem dolasku Talijana.</p>
<p>- Uvelike nas veseli i priliv gostiju u prvom redu iz inozemstva koji traže privatni smještaj. </p>
<p>Trenutačno ih je u Tučepima 359 što je dvostruko veći broj u odnosu na pretprošlu godinu. Zacrtali smo brojku od pet tisuća noćenja u ovom vidu uslužnosti u nastupajućem dugom toplom ljetu - riječi su Ive Mravičića, direktora Turističke zajednice Tučepi. (J. Svalina/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Na Sudu časti će se čuti i druga strana, poručuje Glavaš </p>
<p>OSIJEK, 11. lipnja</p>
<p> - Sve sam primio mirno i staloženo, jer imam veliko iskustvo sa stegovnim postupcima za vrijeme burnih 11 godina stvaranja i djelovanja u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ). Tim je riječima osječko-branjski župan Branimir Glavaš u nedjelju za Vjesnik prokomentirao odluku Središnjeg odbora HDZ-a o pokretanju stegovnog postupka protiv njega. </p>
<p>Županu Glavašu, koji se prošli tjedan verbalno sukobio s predsjednikom osječko-baranjskog HDZ-a Matom Šimićem, to je, naime, treći stegovni postupak.</p>
<p>Prema njegovim riječima prvi je put poslan na Sud časti HDZ-a u prosincu 1990. godine. »Tada sam izjavio da se pripremamo za obranu Osijeka od srpske agresije, pa i oružjem, bude li trebalo«, prisjeća se naš sugovornik, dodajući kako je tada ta izjava »ocijenjena kao neprimjerena i štetna«. Drugi put je protiv njega pokrenut stegovni postupak 1997. godine kada je, prema njegovim riječima, »nakon ostavke na mjesto župana bio izvrgnut dirigiranu medijskom 'čerečenju' s Pantovčaka od HDZ-ova čovjeka zadužena za prljave poslove«. Tada je sazvao konferenciju za novinare na kojoj je izjavio »kako Hrvatska tone u glib kriminala«, što je ocijenjeno štetnim i imalo za posljedicu njegovo udaljavanje sa stranačke dužnosti na godinu dana.</p>
<p>»To sam izdržao i živ sam i zdrav, danas, kada sam se tri godine kasnije usprotivio karijerizmu osoba koje, svojim imidžom i sposobnostima, nisu u stanju HDZ voditi na putu transformacije u modernu europsku stranku«, kaže Glavaš dodavši kako »to nije ni on, nego novi ljudi«.</p>
<p>HDZ i dalje apsolutno ostaje moja stranka, ističe Glavaš, ocijenivši kako su posljednji događaji praćeni »izopačenim i neistinitim interpretacijama onih koji su glavni akteri i uzročnici stanja u osječko-baranjskom i osječkom HDZ-u«. Stoga Glavaš poručuje: »Kada se čuje druga strana, a čut će se pred Sudom časti - situacija će se sigurno promijeniti«. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Laslo: Prosvjedi seljaka će biti masovni i trajat će dok se ne povisi otkupna cijena pšenice </p>
<p>Kakvi će biti prosvjedi seljaka, jer Vlada nije prihvatila vaše zahtjeve za povećanjem otkupne cijene pšenice, pitali smo Antuna Lasla, predsjednika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.</p>
<p>- Prosvjedi će biti masovni u Slavoniji i Baranji, i s cestâ se nećemo maknuti dok se ne ispune naši zahtjevi. Ne odustajemo od našeg zahtjeva da cijena pšenice ovogodišnjeg roda bude 1,10 kuna po kilogramu plus poticaji. Iako nam je želja da do prosvjeda ne dođe, no ne budu li naši zahtjevi uvaženi, prosvjeda će sigurno biti. Nakon posljednjeg sastanka s ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem smatram da je prošlo vrijeme za »lijepe riječi«, jer smo se još jednom uvjerili da se naši zahtjevi ne uvažavaju. </p>
<p>• Kako kad Vlada tvrdi da otkupna cijena pšenice, s povećanim poticajima, nikad nije bila veća?</p>
<p>- Nije točno. Oni koji se dulje pamte znaju da je u doba ministra Ivana Tarnaja, ako se dobro sjećam 1993. godine, otkupna cijena pšenice bila veća. Bila je 1,30 tadašnjih hrvatskih dinara, a novac je isplaćen u roku 15 dana. Sad se ne zna ni tko je nositelj otkupa, jer država ne želi preuzeti obvezu otkupa pšenice od seljaka. Što se tiče povećanih poticaja po hektaru, koji su povećani sa 1.050 na 1.250 kuna, njih ne možemo računati u otkupnu cijenu, jer su oni pomoć države agraru. Osim toga, to nije tuđi novac, nego novac poreznih obveznika koji bi, prema prihvaćenom paketu mjera za otkup pšenice mogli završiti u tuđem đžepu. </p>
<p>• Ipak nije li riječ o pripremi za još jedno vruće ljeto u agraru, kad ste nakon polemike s čelnikom HSS-a i predsjednikom sabora Zlatkom Tomčićem zatražili da vas ponovno primi predsjednik Stipe Mesić?</p>
<p>- Nema sumnje da će i ovo ljeto što se tiče agrara biti vruće. Ne znam zašto se Tomčić našao prozvanim kad sam rekao da je on, zajedno sa seljacima lani na cesti, tražio da otkupna cijena pšenice bude 1,32 kune. S tim da ove godine tražimo samo da nam se plate troškovi proizvodnje koji su u odnosu prema prošloj godini znatno povećani. Možda se netko lani borio i za fotelju, te ga nakon 3. siječnja problem otkupa pšenice previše i ne zanima. No smatram da seljaci znaju prepoznati tko zastupa njihove interese i mogu reći da na terenu upravo članovi HSS-a, traže od nas »odlučnije korake«. </p>
<p>• Što očekujete od predsjednika Mesića?</p>
<p>- Tražili smo da nas Predsjednik ponovno primi ovoga tjedna kako bi upoznali njegov tim s problemima kojima se ne nazire bilo kakav kraj. Naime, znali smo da je čitavo hrvatsko gospodarstvo u teškom stanju, tako je i u poljoprivredi, ali od ove vlasti očekivali smo znatno više razumijevanja za agrar. Nažalost, to je posve obratno. Ne samo da nema vidljivih pomaka na bolje, nego se bojim da će nakon ulaska u Svjetsku trgovačku organizaciju samo u školama učiti što je to hrvatski agrar. </p>
<p>• Postoji li sukob između Seljačkog saveza i Zajednice udruga seljaka?</p>
<p>- Ako i ima sukoba onda je to sukob interesa, jer se mi zauzimamo za realnost kad je riječ o načinu rješavanja problema, a Seljački savez je vezan za Hrvatsku seljačku stranku koja je i njegov osnivač, te u skladu s tim i traži njegovu podobnost. Zajednica udruga seljaka je nestranačka i nevladina udruga proizvođača i prerađivača u poljoprivredi.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kolar: Poručujem onima koji prijete masovnim prosvjedima da se ne igraju s vatrom </p>
<p>Koliko je Seljački savez zadovoljan s otkupnom cijenom pšenice ovogodišnjeg roda, glasi pitanje na koje odgovara Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza.</p>
<p>- Tražili smo da otkupna cijena pšenice bude između 0,95 i kune po kilogramu. To znači da smo blizu ostvarenja našega cilja da ovogodišnja otkupna cijena pšenice bude jedna kuna čemu treba pribrojiti i poticaje. Držim da Vladina odluka, kada je riječ o prihvaćenu paketu mjera za otkup pšenice, nije kraj nego početak seljačke borbe da postignemo što povoljnije cijene za proizvođače. </p>
<p>• Je li Vlada podlegla stranačkim pritiscima, jer je Ministarstvo gospodarstva predložilo zaštitnu cijenu od 0,75 kuna?</p>
<p>- Prije će biti da je Vlada shvatila teško stanje u kojem je agrar. No nema razloga za nikakvo likovanje, jer naš zahtjev nije ispunjen do kraja. No smatram da je odluka o povećanju otkupne cijene pšenice na 0,95 kuna na tragu naših lanjskih zahtjeva. Držim da bi se iz otkupa trebali pokriti troškovi proizvodnje, a iz poticaja nadoknaditi nešto slabija otkupna cijenu. Naime, prve kalkulacije pokazuju da bi proizvođači s prosječnim prinosom od četiri tone po hektaru trebali dobiti 1.210 kuna poticaja. </p>
<p>• Što valja učiniti da ne dođe do novih prosvjeda seljaka?</p>
<p>- Držim da bi Vlada trebala iznaći mogućnost da sva otkupljena pšenica bude i plaćena u roku 15 dana. Naime, otezanjem roka isplate samo se stvara alibi za uvoz pšenice, bilo da je riječ o raznim poboljšivačima njezine kvalitete ili nečemu drugom. Naime, sad je cijena pšenice na svjetskim robnim burzama povoljnija (između 0,90 i 0,95 kuna), negoli će to biti na jesen kad će i zemlje u našem okruženju plasirati svoje tržne viškove na međunarodno tržište. </p>
<p>• Više je puta najavljivano uvođenje reda na tržište pšenice, a onda ispadne da su pšenicu »pojeli miševi«?</p>
<p>- Mislim da je prošlo vrijeme kad su izabrane tvrtke, kako je to donedavna bio običaj, sanirale svoje gubitke na teret države, koja im je, prema ključu političke podobnosti, davala pšenicu iz silosa. Moramo shvatiti da takvo ponašanje nema nikakve veze s tržištem. Konkretno, cijena brašna je, u lipu, ostala ista kao i ove godine. To znači da nema razloga da, nakon što je povećana otkupna cijena pšenice, onda, lančanom reakcijom, poskupi na jesen i kruh. </p>
<p>• Postoji li sukob između Saveza i Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje?</p>
<p>- Kad smo u Hrvatskoj seljačkoj stranci osnivali Seljački savez onda mi je jedan visoki HDZ-ov dužnosnik rekao da je budala onaj tko hoće ujediniti seljački korpus od pola milijuna ljudi. Što se tiče navodna sukoba sa Zajednicom udruga seljaka, s ponosom mogu reći da naš Savez danas ima ogranke u svim županijama, a Zajednica je ostala u lokalnim okvirima.</p>
<p>Seljaci se vrlo dobro znaju izboriti za svoja prava, odnosno tko ih i kako zastupa, i neće dopustiti da njihova prava budu izigrana. Poručio bih onima koji prijete masovnim prosvjedima da se ne igraju s vatrom, jer agrar ima na vratu mnogo ozbiljnih problema kao što je to ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju za što još nismo spremni. </p>
<p>rinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ante Tukić na čelu splitske Liberalne stranke </p>
<p>SPLIT, 11. lipnja</p>
<p> - Ante Tukić, liječnik i zastupnik Liberalne stranke (LS) u prošlome sazivu Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora, novi je predsjednik splitske podružnice LS-a.</p>
<p> »Glavne su nam zadaće ojačati ugled i poboljšati organizaciju stranke te više pozornosti posvetiti lokalnim problemima«, kazao je Tukić nakon što je izabran tajnim glasovanjem na izbornoj skupštini među trojicom kandidata. Podsjetio je kako je LS dio vladajuće šestorice te da provodi njezinu politiku, no »LS će biti kritičan prema svakome namjernom krivom potezu«. </p>
<p>Ocijenio je i da »predstoji teška bitka za zaustavljanje brojnih negativnih trendova u Splitu« te pozvao na opći konsenzus o rješavanju velikih gospodarskih i socijalnih teškoća.</p>
<p>Dosadašnji predsjednik splitskoga LS-a, Nenad Boban, istaknuo je da »LS ne može biti zadovoljan rezultatom izbora 3. siječnja jer su stranački rezultati ispod političkoga rejtinga stranke, unatoč tome što je ona postala dijelom pobjedničke koalicije«.
Skupština je pozvala predsjednika LS-a, Vladu Gotovca, da preispita odluku o napuštanju predsjedničkog mjesta i ponovno se kandidira. Jer, kako je rečeno, Gotovac je potreban za ostvarenje liberalne ideje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>IDS i PGS traže isticanje značajki regija u promjenama Ustava </p>
<p>RIJEKA, 11. lipnja</p>
<p> - Istarski demokratski sabor (IDS) i Primorsko-goranski savez (PGS) na ustavne promjene u Republici Hrvatskoj gledaju gotovo jednako, s tim da očekuju i zahtijevaju da se promjenama koje će uskoro ići u saborsku proceduru jasno istakne i regionalni karakter Hrvatske. Dogovoreni stavovi o ustavnim promjenama bit će pretočeni u deklaraciju koju će, uoči saborske rasprave, potpisati zastupnici IDS-a, PGS-a i Slavonsko-baranjske hrvatske stranke (SBHS) ističe se, među ostalim, u priopćenju koje u nedjelju uputio politički tajnik PGS-a Zoran Dragičević, a u povodu subotnjeg sastanka čelnih ljudi IDS-a i PGS-a održanog u Grobniku. </p>
<p>Sastanku su, navodi se u priopćenju, nazočili predsjednici IDS-a i PGS-a, Ivan Jakovčić i Luciano Sušanj, te potpredsjednici tih stranaka i saborski zastupnici Emil Soldatić, Petar Turčinović, Valter Drandić, Nikola Ivaniš, Milivoj Brozina i Slavko Žic.</p>
<p>Zaključeno je da se stajališta tih stranaka o regionalnom preustroju Hrvatske bitno ne razlikuju, te da u tom preustroju vide važno mjesto Istarske i Primorsko-goranske županije. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Održani prijevremeni izbori za gradska i općinska vijeća </p>
<p>MURTER/ PREKO/ NOVA GRADIŠKA / SAMOBOR/ GORNJA RIJEKA, 11. lipnja</p>
<p> - U nedjelju su u općini Murter održani izbori za murtersko Općinsko vijeće. Na pet biračkih mjesta glasovalo se za četiri kandidacijske liste, i to samostalnu HDZ-ovu, koalicijsku listu SDP-a i HSLS-a, koalicijsku listu HSS-a, HNS-a i LS-a te nezavisnu listu Viktora Banova. Prema podacima općinskoga Izbornog povjerenstva, do 11 sati na izbore je izašlo 275 od ukupno 1.721 upisanog birača, odnosno 16 posto. </p>
<p>U općini Preko, na otoku Ugljanu, održani su prijevremeni izbori za Općinsko vijeće. Birališta su otvorena u 7 sati, a u biračke popise upisan je 3.281 glasač. Bira se 16 vijećnika Općinskog vijeća Preka, a birači će glasovati za jednu od pet stranačkih lista - HSS-ovu, HDZ-ovu, SDP-ovu, LS- ovu i HNS-ovu. </p>
<p>U općinskom Izbornom povjerenstvu doznaje se da je za birače organizirano devet izbornih mjesta, a do 11 sati na birališta je izišlo oko 25 posto upisanih birača.</p>
<p>Na izborima za novogradiško Gradsko vijeće na svih 17 biračkih mjesta u Novoj Gradiški do 11 sati glasovalo je 16,55 posto upisanih birača, doznaje se u novogradiškom Povjerenstvu za lokalne izbore. Bira se 26 vijećnika za Gradsko vijeće, među 11 politički stranaka i jedne nezavisne liste. </p>
<p>I Samoborci su u nedjelju izašli na izbore za Gradsko vijeće na kojima će sa 11 stranačkih i jedne nezavisne liste izabrati 26 vijećnika. U popis birača upisana je ukupno 30.561 osoba, a glasuje se u šest izbornih jedinica na ukupno 81 biračkom mjestu. Do 11 sati na izbore je, prema podacima sa 52 biračka mjesta, izašlo 12,34 posto glasača, izjavila je telefonski za Hinu predsjednica samoborskoga Izbornog povjerenstva, Vinka Vrančić.</p>
<p>U Gornjoj Rijeci, u Koprivničko-križevačkoj županiji održani su izbori za Općinsko vijeće. Mještani Gornje Rijeke i 12 okolnih sela podno planine Mali Kalnik, biraju 20 vijećnika Općinskog vijeća među 94 kandidata iz pet stranaka (SDP-a, HSLS-a, HDZ-a, HSS-a i HNS-a) i s nezavisne gornjoriječke liste.</p>
<p>Prema podacima iz Općinskoga izbornog povjerenstva, do10 sati glasovalo je oko 12 posto, odnosno 217 od 1.974 upisanih birača. (J.K./ Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Granić: Ugovor s Enronom o gradnji TE Jertovec je prekinut</p>
<p>ZAGREB, 11. lipnja</p>
<p> - Dosadašnji ugovor s američkom tvrtkom Enron o gradnji TE Jertovec je prekinut, a dogovoreno je da Enron zadržava pravo gradnje TE u Hrvatskoj, ali po novom konceptu otvorenog tržišta, obznanio je u nedjelju hrvatski vicepremijer Goran Granić nakon povratka iz Houstona, gdje je hrvatsko izaslanstvo dva dana pregovaralo s čelnicima Enrona. Enron je s HEP-om imao dva važeća ugovora potpisana prošle godine. </p>
<p>Prvi, o gradnji TE Jertovec je prekinut, a drugi, o isporuci i prodaji električne energije HEP-u je izmjenjen, rekao je Granić. </p>
<p> Hrvatska je Vlada u Houstonu željela predstaviti plan reforme hrvatskog energetskog i elektroenergetskog sustava i dokazati da je ugovor s Enronom o gradni TE Jertovec prepreka njezinoj provedbi, rekao je Granić. Amerikanci su iskazali razumijevanje i takav je ugovor prekinut.</p>
<p> U Houstonu je dogovoreno da Enron zadržava pravo gradnje TE u Hrvatskoj, ali po novom konceptu otvorenog tržišta, bez garancija o količini i cijeni električne energije. Prema Granićevoj procjeni, Hrvatskoj će trebati dvije godine da provede reformu sustava, nakon čega će Enron imati 90 dana za izjašnjavanje želi li graditi TE na lokaciji u Jertovcu ili u Osijeku, lokaciji koja će im također biti ponuđena. Ako pristane, Enron će imati pet godina za završetak gradnje. U međuvremenu HEP će električnu energiju kupovati od Enrona po nešto izmijenjenom ugovoru. Do kraja tekuće godine važit će postojeći ugovor prema kojem cijena kw/h iznosi oko 0.2 kune. </p>
<p>U sljedećih 18 mjeseci HEP će kupovati veću količinu el. energije (60 posto više) i plaćati po višoj cijeni, od otprilike 0.3 kune po kw/h. To je jedini ustupak kojeg je hrvatsko izaslanstvo učinilo Enronu i to kako bi im djelomično kompenziralo troškove trogodišnjeg pregovaranja s bivšom hrvatskom Vladom o gradnji TE Jertovec. O tom je pitanju između Enrona i hrvatskog izaslanstva postignut načelan dogovor koji će biti službeno verificiran u sljedećih 30 dana. Goran Granić je istaknuo da su u Houstonu postignuta prihvatljiva rješenja za obje strane i da je za Hrvatsku ovakav oblik suradnje znatno povoljniji od prethodnog. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>USS Thunderbolt uplovio u splitsku luku</p>
<p>SPLIT, 11. lipnja</p>
<p> - Brod Ratne mornarice SAD-a »USS Thunderbolt« doplovio je u nedjelju u četverodnevni posjet Splitu tijekom kojega će sa snagama Hrvatske ratne mornarice (HRM) i Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva (HRZ) održati vježbu traganja i spašavanja na moru. USS Thunderbolt je patrolni brod obalne straže s oko 40 članova posade i prvi takve vrste koji je posjetio Hrvatsku. To četiri godine staro usko specijalizirano ratno plovilo klase »Cyclone« jedno je od najnovijih tipova u floti SAD-a. Zajedničku vježbu traganja i spašavanja američki i hrvatski ratni brodovi te helikopter HRZ-a održat će u šoltanskome akvatoriju 13. lipnja od 8 do 12 sati. Zapovjednika »Thunderbolta« Iana Pollitta i pomorskoga vojnog izaslanika SAD-a u Hrvatskoj Petera Smitha primili su u nedjelju predstavnici lokalnih vlasti splitskoga područja te, u ime Zapovjedništva Flote HRM-a, kapetan korvete Mile Čatlak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ma koje nacionalnosti bili, Kninjane muči manjak radnih mjesta i stanova</p>
<p>Oči Kninjana odavno su uprte u TVIK, Agropreradu, Dinarku, Kninjanku..., od kojih se i dalje očekuje snažniji gospodarski zamah, a to znači i značajnije zapošljavanje / Zbog manjka stanova nesigurno se osjećaju i doseljeni Hrvati i Srbi povratnici </p>
<p>KNIN, 11. lipnja</p>
<p> - U posljednje se vrijeme sve učestalije govori o masovnijem povratku Srba u Hrvatsku. Posebice se apostrofira područje Knina kao ono na koje bi se trebalo vratiti najviše izbjeglih Srba. Ako se zna da trenutačno na širem području Knina živi više od 17.000 Srba i to polovica u gradu, a polovica u selima, onda je evidentno da se najveći broj Srba zapravo već vratio. Dogradonačelnik Knina Ivo Jozinović kaže za Vjesnik da su se svi izbjegli građani srpske nacionalnosti vratili na ovo područje i da je, što se toga tiče, »priča završena«.</p>
<p>Dokumenti govore, precizira Jozinović, da se vratilo 18.000 Srba. Glavnina povratnika ostala je živjeti na području Knina i oko Knina, a dio se njih odlučio živjeti »nomadski«. »Danas su tu, sređuju svoje papire, a onda nekamo odlaze, pa se ponovo vraćaju i tako«, pojašnjava to Jozinović. No, pojedinci vjerojatno nisu došli srediti dokumente, a da nisu odlučni u nakani vratiti se ovamo, smatra kninski dogradonačelnik i dodaje da unatoč tako brojnom povratku Srba nije bilo gotovo nikakvih međunacionalnih ekscesa. Policijska izvješća također govore tome u prilog. </p>
<p>Ono što Jozinović posebno ističe jest nedovoljni stambeni smještaj za sve one koji su u Knin došli s namjerom da tu i ostanu. Gradske strukture čine sve kako bi i državne institucije pokrenuli da konačno krenu u rješavanje ove goruće kninske problematike. Zbog njezina nerješavanja i Hrvati doseljeni ovamo iz gotovo svih krajeva bivše države kao i Srbi povratnici, osjećaju se nesigurno. Prostorno-planska dokumentacija se dovršava, a Grad Knin nudi zemljište za gradnju više stambenih objekata čijom bi se izgradnjom riješio barem dio stambenih problema. Srbi povratnici do sada su podnijeli oko 600 zahtjeva za povrat svojih kuća i 1.500 zahtjeva za povrat stanova na koja su prije imali stanarsko pravo.</p>
<p>Danas u Kninu, slažu se građani, podjednako loše žive svi jer posla nema, odnosno ima ga samo u državnim institucijama, dok u sektoru gospodarstva radi svega oko tristotinjak radnika. Sve oči Kninjana odavno su uprte u poduzeća kao što su TVIK, Agroprerada, Dinarka, Kninjanka..., od kojih se i dalje očekuje snažniji gospodarski zamah, a to znači i značajnije zapošljavanje. O teškoćama kninskoga gospodarstva nedavno je Josip Odak, gradonačelnik Knina, upoznao potpredsjednika Vlade Slavka Linića, međutim, kako se saznaje, Vlada trenutačno još nije spremna pomoći kninskom gospodarstvu.</p>
<p> Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Đapić zlorabi socijalne probleme hrvatskih radnika, kažu u »Preporodu«</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« drži krajnje neprihvatljivom najavu Ante Đapića, predsjednika HSP-a, kako će on na jesen stati na čelo socijalnog bunta i dati mu i nacionalni štih, priopćeno je u nedjelju iz tog sindikata.</p>
<p>»Ante Đapić koji već mjesecima politikantski manipulira problemima branitelja, dragovoljaca i prognanika nema moralno pravo isto tako zloupotrebljavati socijalne probleme hrvatskih radnika. Isti taj Anto Đapić bio je satelit bivše vlasti kojoj je godinama služio i nije stao na stranu radnika dok je ta ista vlast kroz pretvorbu i privatizaciju pljačkala hrvatski narod. Također se javno izjašnjavao protiv štrajkova prosvjetnih radnika, a u nizu drugih prilika nije imao socijalnog senzbiliteta za probleme hrvatskog radništva. Sada taj isti Anto Đapić javlja se kao radnički zaštitnik, hvala lijepa«, poručuju čelniku HSP-a iz »Preporoda«.</p>
<p>U priopćenju se podsjeća kako je »Preporod« već više puta kritizirao loše poteze aktualne vlasti, primjerice, ne ispunjavanje materijalnih obveza prema zaposlenima u školstvu ili visoke plaće i mirovine državnih dužnosnika o kojima je, tvrde, Anto Đapić »sebično šutio, jer se radilo i o njegovoj plaći i budućoj mirovini«. Sindikat »Preporod«, navodi se, kritizirao je i kritizirati će aktualnu vlast svaki put kada za to bude razloga, također će sa svim drugim istinskim sindikatima koji predstavljaju hrvatsko radništvo znati boriti se za prava radništva bez Ante Đapića, ali ne u funkciji politikantskih interesa predsjednika HSP-a, kao niti jedne druge stranke bez obzira kojoj ona političkoj provenijenciji i ideologiji pripadala.</p>
<p>»Davati nacionalnih štih socijalnim problemima radnika može samo čovjek koji radi protiv interesa hrvatskih radnika, pa onda i hrvatske države, jer socijalni problemi nemaju niti smiju imati nacionalno obilježje«, ocjenjuju u »Preporodu«. »To radi čovjek kojemu je hrvatstvo zanimanje i koji manipulira nacionalnim osjećajima socijalno osjetljivih skupina hrvatskog društva. Zato molimo trbuhozborce kojima je hrvatstvo jedino zanimanje da ostave hrvatske radnike na miru i da svoje političko djelovanje usmjeravaju u pravcu stvarnih interesa hrvatskih građana, a ne da se poslije balvana na cesti susrećemo s balvanima u glavama pojedinaca koje nam stalno podmeću i čime čine štetu svim hrvatskim građanima«, zaključuje se u priopćenju koje je potpisao Vinko Filipović, predsjednik »Preporoda«.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Puljani se odlučno protive useljenju banke u prostor gradske knjižnice</p>
<p>PULA, 11. lipnja</p>
<p> - Mimo svih očekivanja pulske gradske vlasti koja je naumila Gradsku knjižnicu i čitaonicu u najstrožem središtu grada prodati Istarskoj kreditnoj banci iz Umaga za novu poslovnicu, tome se odlučno usprotivilo 6.000 članova te knjižnice, Udruženje bibliotekara Istre, pulski fakulteti i škole, udruženja književnikai arhitekata te srodne institucije. Potpori ostanku knjižnice u središtu Pule umjesto preseljenja u bivšu vojarnu »Rojc« pridružilo se i Ministarstvo kulture, uz pripomenu kako je u nedavnom razgovoru s ministrom Antunom Vujićem pulski čelnici zajamčili da će se Gradsku knjižnicu zbrinuti na najbolji način. </p>
<p>Potpisivanje peticije i okupljanjem kulturnih djelatnika trajalo je cijeli protekli tjedan. U subotu je na Gradskoj tržnici upriličeno javno potpisivanje prosvjeda gradskim vlastima uz zahtjev da knjižnicu ne pretvaraju u bankarsko sjedište. Pozivu Udruženja bibliotekara Istre odazvalo se više tisuća Puljana, ali ne i gradski čelnici. U međuvremenu je Udruženje bibliotekara uputilo pismo Upravi Istarske banke Umag, zatraživši od njih da se ne upuštaju u ovu neželjenu trgovinu, jer će u protivnome biti nepoželjni u Puli. Pregovori oko prodaje prostora Gradske knjižnice za sjedište umaške banke, počeli su uoči Božića, kada je predsjednik Upravnog vijeća knjižnice i pulski dogradonačelnik s umaškim bankarima došao razgledati prostorije ispunjene knjigama. U međuvremenu je navodno izrađen projekt adaptacije i dogradnje, a knjižnici je bez alternative ponuđeno preseljenje u neodgovarajuće prostore bivše vojarne podaleko od gradskoga središta. Poučeni iskustvima svojedobnog zatvaranja Istarskog narodnog kazališta, kao i prodaje i zatvaranje pulskih kinematografa, Puljani su odlučno ustali u obranu svoje knjižnice i suprotstavili se nakani gradskih čelnika. U tomu se dobili podršku i sindikata Uljanika, jer je oko tisuću Uljanikovaca također učlanjeno u Gradsku knjižnicu. </p>
<p>Sa subotnjeg prosvjeda upućena je poruka gradskim čelnicima da ne mogu samovoljno trgovati gradskom imovinom bez suodlučivanja građana, a posebice Gradskoga vijeća. Takvim postupcima proteklih godina grad je zadužen za oko 60 milijuna kuna koje sada mora na brzinu vratiti Istarskoj banci. Kao hipoteka takvim pozajmicama, poslužila je većina poslovnih prostora u središtu Pule. (M.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Otpušteni radnici Varaždinke još čekaju da ih sud vrati na posao </p>
<p>VARAŽDIN, 11. lipnja</p>
<p> - Otpušteni radnici Varaždinke, njih 67, još čekaju vraćanje na posao sudskim putem. Oni su naime odmah nakon što im je početkom svibnja uručen izvanredni otkaz zatražili sudsku privremenu mjeru vraćanja na posao. U međuvremenu, Povjereništvo SSSH-a Varaždinske županije te Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji podnijeli su Općinskom državom odvjetništvu u Varaždinu kaznenu prijavu protiv direktora i vlasnika Varaždinke Ivana Hudoletnjaka. On je izvanredni otkaz ugovora o radu početkom svibnja uručio i sindikalnim povjerenicima i povjerenicima zaposlenika zaštite na radu, čime je počinio kazneno djelo.</p>
<p> Sindikalni povjerenik u Varaždinki Tomislav Ceilinger u nedjelju je za Vjesnik izjavio da će svih 67 radnika, odmah po sudskom vraćanju na posao, ponovo otpočeti sa štrajkom kako bi direktora i vlasnika Hudoletnjaka prisilili na potpisivanje kolektivnog ugovora. Naime, temeljni je razlog nesuglasica između radnika i vlasnika nepotpisivanje kolektivnog ugovora što ga je predložio sindikat. Sindikalist Ceilinger kaže da bi se potpisivanjem kolektivnog ugovora konačno znala »pravila igre«, odnosno visina plaća, koje sada Hudoletnjak svojevoljno određuje. On je doduše jednostrano potpisao kolektivni ugovor u kojem nudi plaću od 1.750 kuna i pola isplate putnih troškova, no sindikat traži i druge isplate, kakve je Hudoletnjak dao u kolektivnom ugovoru sa zaposlenicima hotela »Matija Gubec« u Stubičkim Toplicama, gdje je također vlasnik.</p>
<p>Hudoletnjak je potkraj tjedna sudjelovao u emisiji Varaždinske televizije »Otvoreno«. Tu se verbalno sukobio sa Sinišom Miličićem, regionalnim povjerenikom SSSH-a i Vjekoslavom Indirom, regionalnim sindikalnim povjerenikom Sindikata zaposlenih u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Hudoletnjak je pred tv-kamerama inzistirao i dalje na preraspodjeli posla unutar Varaždinke, prema kojoj bi zaposlenici u upravi po potrebi išli raditi na njive i u staje. Ponavljao je također da nerad neće plaćati te ustvrdio da su Varaždinkine staje pune stoke, da su polja zasijana, te da zaposlenici ne rade na njegovu privatnom posjedu. Sindikalisti su to opovrgavali.</p>
<p>Miličić je u emisiji pokazao i primjerak zanimljivoga kupoprodajnog ugovora prema kojem je dvorac Šaulovec, obnovljen temeljito prije 18 godina državnim novcem, Hudoletnjak sam sebi prodao. On se naime potpisao i kao kupac i kao prodavatelj uime vlasnika Varaždinke. (K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Raspada li se, nakon tri godine, splitski brak SDP-a i HSLS-a? </p>
<p>U kadrovskoj križaljci u Splitsko-dalmatinskoj županiji dobitna polja ispunio je SDP/ U slučaju Kliničke bolnice, gdje je za v.d. ravnatelja imenovan SDP-ovac Dinko Mirić, SDP je toliko ponizio HSLS da se već otvoreno govori o raskolu vladajuće splitske koalicije/ Liberalima su SDP-ovci okrenuli leđa, kad je postalo jasno da radnici posrnulih splitskih poduzeća traže »Pedra« kojega su našli u HSLS-ovu gradonačelniku Ivanu Škariću </p>
<p>SPLIT, 11. lipnja</p>
<p> - Kadrovska križaljka u Splitsko-dalmatinskoj županiji zaokružena je prošlog tjedna imenovanjem dr. Dinka Mirića (SDP) vršiteljem dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Split. Kako se i očekivalo, dobitna polja u kadrovskoj križaljci ispunio je splitski SDP, čiji su kandidati postavljeni na čelne dužnosti u gotovo svim državnim institucijama i ustanovama na području Županije. Tako su njihovi ljudi »instalirani« na čelna mjesta u splitskoj policiji, veletržnici, Elektrodalmaciji, a u slučaju Kliničke bolnice, SDP je toliko ponizio HSLS da se već otvoreno govori o raskolu vladajuće splitske koalicije. Jer ne samo da je SDP dobio tri od ukupno četiri mjesta u upravnom vijeću Kliničke bolnice, nego se uspio izboriti i za mjesto predsjednika Upravnog vijeća. </p>
<p>No vrhunac poniženja za HSLS dogodio se prošli tjedan, kada je njihova kandidata za ravnatelja bolnice dr. Ivana Urlića porazio SDP-ov kandidat dr. Mirić. Ukratko, HSLS je izgubio sve što se moglo izgubiti. Nasamareni od SDP-a izgubili su čak i mjesto predsjednika Vijeća Gradskog kotara Bačvice.</p>
<p>Naime, nakon što je Ivica Bota (HSLS) imenovan pomoćnikom u Ministarstvu za javne radove, graditeljstvo i obnovu Radimira Čačića, ostalo je ispražnjeno mjesto predsjednika Vijeća Gradskog kotara Bačvice. Naivni liberali vjerovali su da će SDP poštivati međustranački dogovor, na osnovi kojeg HSLS-u pripada mjesto predsjednika Vijeća. Kao i u slučaju Kliničke bolnice, ostali su zaprepašteni kad je SDP, mimo dogovora, kandidirao svog čovjeka koji je bez problema dobio većinu glasova i postao predsjednik Gradskog kotara Bačvice.</p>
<p> I umjesto da SDP-u napokon pokažu zube i izvedu stvari na čistac, liberali su se, kao i obično, povukli s poprišta bitke, jadajući se svome predsjedniku Draženu Budiši. A da iz te priče iz Bačvica nisu izvukli ama baš nikakvu pouku, najbolje govori njihova zatečenost imenovanjem dr. Mirića v.d. ravnateljem Kliničke bolnice.</p>
<p>Nakon tri godine braka partneri se očito razvode, ostajući zajedno samo na papiru, iako je pitanje hoće li i taj papir uskoro pocijepati. Splitskim liberalima, koji će na kraju platiti ceh za vođenje pogrešne gradske politike i financijski bankrot Splita, SDP-ovci su okrenuli leđa u presudnom trenutku, kad je postalo jasno da radnici posrnulih splitskih poduzeća traže »Pedra« kojeg su na koncu i našli u HSLS-ovu gradonačelniku Ivanu Škariću.</p>
<p>Da bi stvari bile jasnije potrebno je vratiti se tri godine unatrag kada je sklopljena splitska koalicija HSLS-a i SDP-a. Na lokalnim izborima 1997. pobijedio je HDZ, osvojivši osam vijećničkih mandata, HSLS je zajedno s HNS-om dobio pravo na sedam, a SDP na pet mjesta u Gradskom vijeću. Ni jedna stranka nije imala većinu za samostalno formiranje gradske vlasti, pa su počeli pregovori o mogućim koalicijama. Podsjetimo, bilo je to vrijeme kada je Budišina struja u HSLS-u zastupala mišljenje da je koalicija liberala i HDZ-a »politički prirodna«. No Škarić, iako po svemu Budišin čovjek, nije mislio tako. </p>
<p>On je mogao birati između HDZ-a i SDP-a, odlučivši se na kraju za potonje. U to je vrijeme, podsjetimo, HDZ ponudio Škariću koaliciju, ostavljajući HSLS-u mjesto gradonačelnika. Škarić je uzvratio kako ne može pristati na takvu ponudu, jer vjeruje u to da će HDZ na kraju pregaziti liberale. I pokojni predsjednik, dr. Franjo Tuđman nudio je Škariću koaliciju, ali je on ostao dosljedan. Pristao je na koaliciju sa SDP-om, uvjeren da će socijaldemokrati postati samo dijelom gradske vlasti, ali ne i sama vlast. I na kraju priče recimo i to da je Škarić najvjerojatnije bio u pravu kad je tvrdio da bi HDZ pregazio liberale, no grdno se prevario misleći da će HSLS, sklapanjem koalicije sa splitskim SDP-om, uteći takvoj sudbini.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Tomčić: Pojedine skupine pokušavaju stvoriti zabunu budeći lijeve i desne ekstremizme</p>
<p>TREBARJEVO DESNO, 11. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora i predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Zlatko Tomčić u nedjelju je položio vijenac na spomen-biste osnivača HSS-a Stjepana i Antuna Radića, ispred njihove rodne kuće u Trebarjevu Desnom, u sisačkoj gornjoj Posavini, u povodu obljetnice njihova rođenja. Time je obilježena 129. obljetnica rođenja Stjepana i 133. obljetnica rođenja Antuna Radića. </p>
<p>Obraćajući se nazočnima, Tomčić je istaknuo »da u Hrvatskoj napokon moraju prevladati Radićeva politika domoljublja, mirotvorstva, čovječnosti, poštenja i pravednosti«. </p>
<p>»Svima nama koji snosimo odgovornost za Hrvatsku sada i sutra, koji stojimo pred bistama braće Radić i odajemo im dužnu počast i zahvalnost za sve što su učinili za svoj hrvatski narod i domovinu, obveza je raditi na tome da se njihove ideje ugrade u našu sadašnjost i budućnost«, rekao je on, dodavši da su »braća Radić probudila nacionalnu misao, ponos i od hrvatskog naroda učinili politički subjekt u Europi«.</p>
<p>Pozvao je također »da se zaborave rane prošlosti, iracionalna ponašanja i da se u napaćenom hrvatskom narodu uistinu stvori sloga i jedinstvo. Time će se hrvatski narod najbolje odužiti braći Radić na onome što su učinili i dali za njega«.</p>
<p>Podsjetio je i da su braću Radić roditelji odgajali u duhu privrženosti hrvatskoj nacionalnoj ideji, slobode hrvatskog čovjeka, morala i poštenja. »Iz ove je kuće krenula snažna erupcija prosvjećivanja i političkog osvješćivanja hrvatskih ljudi. Briga braće Radić nije bila samo za seljaka, nego su oni, prije svega, željeli sačuvati identitet hrvatskog čovjeka, hrvatske kulture i kulturne baštine, identitet podneblja i željeli dokazati da su Hrvati politički narod i da imaju svoje mjesto u Europi i svijetu, i u tome su uspjeli«, rekao je Tomčić.</p>
<p>Napomenuo je i da su braća Radić velik dio svog života posvetili upravo borbi za seljačka prava. Izrazio je bojazan da danas »neki pokušavaju manipulirati seljakom i seljačkim pravom«, dodavši da se treba »okaniti negativna utjecaja na današnjeg seljaka, koji mu daje lažnu nadu«.</p>
<p>»Hrvatskoj sada treba mira, staloženosti, međusobne ljubavi i uvažavanja«, istaknuo je on, ocijenivši da »pojedine skupine pokušavaju stvoriti zabunu u hrvatskom narodu budeći razno-razne lijeve i desne ekstremizme«, te »da su se braća Radić i Vladko Maček uvijek borili protiv takvih pojava«.</p>
<p>Vijence su, u sklopu obilježavanja Dana Sisačko-moslavačke županije, položila i izaslanstva Središnjice HSS-a, sisačkog i županijskog HSS-a, općine Martinska Ves, Sisačko-moslavačke županije, Grada Siska, te HDZ-a Martinske Vesi i sisačko-moslavačkog HDZ-a.</p>
<p>Zlatko Tomčić, predsjednik Odbora za gospodarstvo i financije Županijskog doma Sabora Stjepan Marić i zamjenik ministra hrvatskih branitelja Josip Vdović nazočili su misi u crkvi Uzvišenja Svetog križa, koju je, u povodu blagdana Duhova, vodio dekan sisačkog dekanata Alojzije Petranović. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000612].
|
