Milutin Nehajev [1932], Rakovica (Matica hrvatska, Zagreb), 296 pp. [word count] [Nehajev_Rakovica].
-- 134 -- pokornije
krajišnike. Ipak ovaj motiv ne čini se dostatnim, da opravda proces, koji je
nemilo odjeknuo u javnosti. Zanimiva je pojedinost, da je Kvaternik pri povratku
iz drugoga progonstva sastao na kolodvoru u Zidanom Mostu Šokčevića, koji se je
upravo selio iz Zagreba poslije svoga pada. Kvaternik se je ipak rukovao s njim
— dokaz da mu nije pripisivao najveću krivnju radi procesa.
Drugo je nagađanje, da je Kvaternik gonjen po zapovijedi samoga cara Franje
Josipa, koji mu nije nikada mogao oprostiti interpelacije o svom stupanju na
prijestolje. Već u prvoj saborskoj sjednici, čim je saboru bio predložen obrazac
banske prisege, ustao je »Eugenio« Kvaternik (ovako ga nazivlje Dnevnik sabora)
i rekao: »Buduć da se ban ima ovom prisegom zavjeriti ne samo narodu i njegovomu
ustavu, već i vjernošću prama ustavnomu kralju Franji Josipu I., to zahtijeva
načelo ustavno, čast suverenoga naroda, da se saboru njegovomu prije svega
priopće svi spisi odnoseći se na zasjednuće prijestolja po Njegovom Veličanstvu
kralju sadašnjemu, t. j. abdikacionalni spisi Ferdinanda V. i Franje Karla, i
zato ja molim, da se gg. zastupnici naroda o tom izjave.« Uz Kvaternikov zahtjev
je odmah pristao Bogović i o njem se je vodila rasprava, u kojoj su sudjelovali
mnogi ugledni članovi sabora. Kvaternik je o njem uzeo ponovno riječ u šestoj
sjednici, kadno je njegov kum Vinko Pacel tražio, da se kraljevske abdikacije
pročitaju prije nego se proglase kraljevske propozicije. Kvaternik je kazao:
»G. zastupnik naroda Pacel je prijedlog načinio, koj nikako mimoiti ne može
duboka ćućenja ovog visokog sabora. Ovdje se radi o priznanju nas samih, radi se
o tom, da smo mi narod, ako ga primemo. G. predgovornik Pavleković govorio je o
stvarih, koje se tiču časti naše domovine; ovdje se radi o eksistenciji naroda.
Mi smo suverenom voljom sakupljeni narod, i naš sabor je zakoniti sabor. Od
vremena Kolomana sve do današnjega dana nije hrvatski narod dao nikad
suverenstvo svoje pogaziti i zanijekati. Kad smo g. 1848. poslije krvavih
dogođaja na ustavnom polju se pomolili, da stupimo
Milutin Nehajev [1932], Rakovica (Matica hrvatska, Zagreb), 296 pp. [word count] [Nehajev_Rakovica].
|