Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
  Dobro došli na stranice Hrvatskoga jezičnog korpusa   English
   naslovnica |  Riznica |  dokumentacija |   
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021221].
page sljedećih

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
                       "http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209855 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.12.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt> 
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>

<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Počelo odbrojavanje za rat protiv Saddama</p>
<p>Kad se u neku regiju pošalje 100.000 vojnika,  o čemu govori Washington, može se računati da je vojna intervencija postala neizbježna / »Washington Post«, citirajući američke dužnosnike, tvrdi da su Bushovi vojni stratezi odabrali kraj siječnja i početak veljače kao optimalan trenutak za invaziju na Irak</p>
<p>LONDON, 20. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Iako nitko nije službeno navijestio napad na Irak, ratno je odbrojavanje počelo ovoga tjedna. Ključan je bio četvrtak, kada su američki dužnosnici izjavili da je Saddam Hussein »materijalno prekršio« UN-ovu rezoluciju, koja mu nalaže da se potpuno razoruža. U rezoluciji piše da je »materijalni prekršaj« dovoljan povod za oružanu intervenciju, pa je citirana fraza zapravo nabijena golemim značenjem.</p>
<p>Ratoborni tonovi odjekuju i u Londonu - ministar vanjskih poslova Jack Straw smatra da je Irak sve bliže sukobu i da je prvi okidač za intervenciju već povučen. Bez previše povjerenja u moć UN-ovih inspektora da sami otkrije sve što Irak skriva, SAD i Britanija kane ih oboružati podacima svojih tajnih službi. Ako Hans Blix na kraju izvijesti  da je Saddam varao i lagao, takav bi irački prekršaj bio sasvim dovoljan povod za rat. </p>
<p>Već se iz preliminarnog Blixova izvješća, podnesenog  ovog tjedna, može zaključiti  da se Saddam nije uspio othrvati staroj navici izmotavanja i prikrivanja. U 12.000 stranica dugoj prijavi svog programa kemijskog, biološkog i nuklearnog naoružanja, iznesenoj UN-u, Irak je prešutio neke bitne stvari. Čini se da Saddam taji između 8500 i 26.000 tona spora bedrenice (ovisno o tome vjeruje li se Hansu Blixu ili Colinu Powellu), tone nervnih plinova, te asortiman dijelova za nuklearnu bombu.</p>
<p>No, prije nego potegne ratnu opciju, Washigton kani staviti Irak pod jako povećalo i ustraje na još agresivnijim inspekcijama. Amerikanci posebno traže da se iračke znanstvenike izvede iz zemlje, kako bi ih se moglo pomno i neometano ispitivati o programima oružja na kojima su radili. U prošlosti su se irački prebjegli znanstvenici pokazali najboljim izvorom informacija o Saddamovu programu naoružanja, pa se Amerikanci nadaju da će tako biti i ovaj put. Skupa sa znanstvenicima trebale bi biti evakuirane i njihove obitelji, da ne bi postale metom Saddamove odmazde.</p>
<p>Sve oštrijim stavom Washington zapravo pojačava psihološki pritisak na Saddama Husseina. No američko zveckanje oružjem nije samo dekorativne naravi - riječ je o istinskim pripremama za rat. Formalne odluke još nema, no prema nekim procjenama, intervencija u Iraku mogla bi početi u prvim danima veljače, čim Blix izvijesti UN o svojim nalazima. Britanski i američki diplomati nadaju se da bi se Saddam mogao poskliznuti i prije toga, ako bude opstruirao rad inspektora. I to bi, prema posljednjoj UN-ovoj rezoluciji, bilo dovoljnim povodom za rat.</p>
<p>Neke pokazatelje daje i Washington Post citirajući američke dužnosnike koji tvrde da su Bushovi vojni stratezi odabrali kraj siječnja i početak veljače kao »optimalan trenutak za invaziju na Irak«. Članak potpisuju Walter Pincus i Karen DeYoung, novinari s vrlo dobrim vezama u američkoj administraciji. </p>
<p>Dodatni znak da se Amerika ne šali je vijest kako je Pentagon ovog tjedna dobio odobrenje da američku prisutnost u Zaljevu poveća sa sadašnjih 50.000 na 100.000 vojnika. I Britanci šalju svoju ratnu flotu put Zaljeva. Njeno formalno odredište je Malezija, no u ključnom trenutku, nimalo slučajno, britansko ratno brodovlje zateći će se baš u zoni Zaljeva. Britanski se tenkovi prerađuju za pustinjsko ratovanje i trajektima šalju u isto područje. Britanija je u ovoj ratnoj drami samo sporedni akter, čija je nazočnost na sceni važnija iz diplomatskih negoli vojnih razloga. No i britanske vojne pripreme su dio ratnog odbrojavanja.</p>
<p>U svakom slučaju, ako Hans Blix krajem siječnja izvijesti da je Saddam varao i lagao, taj bi irački prekršaj, prema UN-ovoj rezoluciji 1441, bio dovoljan povod za rat. Nije sasvim jasno bi li za intervenciju trebala nova rezolucija UN-a o Iraku, no to je manje-više tehničko pitanje. </p>
<p>Veliko slanje američkih vojnih trupa, koje bi idućeg tjedna trebao odobriti Bushov tajnik za obranu Donald Rumsfeld, jedan je od najjasnijih signala kako je američki predsjednik praktički već zaključio da će napasti Irak. Bushovi suradnici tvrde, istina, da će on konačnu odluku donijeti tek zadnjeg tjedna siječnja, kad inspektori obave posao. Pojedini analitičari,  međutim, rat protiv Iraka smatraju svršenim činom. Jednom kada se u neku regiju pošalju snage o kakvima sada govori Washington, može se računati da je vojna intervencija postala neizbježna.</p>
<p>Bushovi suradnici</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pomoć iračkoj oporbi bolje rješenje od rata</p>
<p>Unatoč oštroj retorici američkog državnog tajnika Colina Powella, iz Washingtona još nema službenog zahtjeva da Vijeće sigurnosti usvoji novu »ratnu rezoluciju« kojom bi se ozakonilo nasilno uklanjanje s vlasti iračkog diktatora / Iako američki predsjednik George Bush silno želi završiti »zaljevski posao« svoga oca, mnogi upozoravaju na teško predvidive rizike i izazove nasilnog uklanjanja Saddama i njegovih ljudi</p>
<p>ANKARA, 20. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ocjena glavnog inspektora UN-a Hansa Blixa da iračko izvješće o oružju masovnog uništenja ima ozbiljnih manjkavosti i propusta dala je SAD-u prvi ozbiljniji legitimni argument da se pokrene vojna ofenziva protiv te arapske zemlje.</p>
<p>Američki je državni tajnik Colin Powell odmah potom izjavio kako je režim bagdadskog vlastodršca Saddama Husseina propustio posljednju šansu da izbjegne novi zaljevski sukob. Powell smatra da to predstavlja »materijalno kršenje« UN-ovih rezolucija, posebno Rezolucije 1441.</p>
<p>Unatoč oštroj retorici šefa State Departmenta, iz Washingtona još nema službenog zahtjeva da Vijeće sigurnosti usvoji novu »ratnu rezoluciju« kojom bi se ozakonilo nasilno uklanjanje s vlasti iračkog diktatora. Amerikanci, očito, čekaju da prvo službeno izvješće međunarodnih istražitelja iz Iraka potvrdi njihove i britanske sumnje. Taj se dokument očekuje 27. siječnja.</p>
<p>Pokažu li Blixovi nalazi da Iračani ipak skrivaju »prljavo oružje«, mogla bi se pokrenuti kaznena vojna operacija za svrgavanje Saddamova režima. Vijeće sigurnosti, koje se dosad protivilo oštrim ratnim rezolucijama u režiji Washingtona i Londona, bilo bi prisiljeno prihvatiti takav dokument, a tada bi se upalilo »zeleno svjetlo« za pokretanje međunarodnog ratnog stroja.</p>
<p>Ipak, teško je prognozirati hoće li doći do reprize »Pustinjske oluje«, koja je 1991. pomela Saddamovu vojsku iz okupiranog Kuvajta. Naime, iako američki predsjednik George Bush silno želi završiti »zaljevski posao« svoga oca, mnogo je unutarnjih i vanjskih glasova koji upozoravaju na teško predvidive rizike i izazove nasilnog uklanjanja Saddama i njegovih ljudi.</p>
<p>Prema obavještajnim analizama, novi bi se ratni pohod na Irak po mnogo čemu razlikovao od onoga u Zaljevskom ratu. Amerikanci su tada gotovo bez napora okupili šaroliku vojnu koaliciju u koju su ušle i sve susjedne arapske zemlje i Turska. U poslovično razjedinjenom arapskom svijetu, koji okuplja 23 zemlje, praktički je postignut konsenzus o nužnosti izgona iračkih okupatora iz kuvajtskog šeikata prebogatog naftom. No, na Saddamovu sreću, Zaljevski je rat, barem kad je riječ o kopnenom djelovanju, završio na iračkim granicama. </p>
<p>U novoj situaciji, čak i ako  Vijeće sigurnosti na temelju čvrstih dokaza ustanovi da bagdadski režim skriva kemijsko, biološko ili nuklearno oružje, pokretanje novog rata na temelju nove rezolucije bilo bi vrlo upitno. Razlozi, naravno, nisu simpatije prema Saddamu, nego posljedice takvog vojnog iskoraka čije bi udare najprije osjetio ionako napaćen irački narod, arapske zemlje, a onda i čitav svijet.</p>
<p>Jedna od posljedica s kojom se vrlo ozbiljno mora računati je destabiliziranje arapskog i islamskog svijeta. Na takvoj poljuljanoj političkoj platformi naglo bi mogle izrasti nove terorističke organizacije, čak pokreti koje bi bilo nemoguće kontrolirati. To bi pak, procjenjuje se,  moglo dovesti u pitanje opstanak mnogih režima lojalnih SAD-u i izazvati val terorističkih udara, poput onog koji su pripadnici Al Qaide  Osame bin Ladena 11. rujna 2001. izveli na New York i Washington. Prema obavještajnim spoznajama, vrtlog terorizma koji bi nastao ugrozio bi čitav svijet.</p>
<p>Listovi koji izlaze u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima upozoravaju u petak da se iza iračke ratne dimne zavjese krije tajni sporazum Washingtona i Londona zbog iračke nafte. Vjeruje se da će takva ocjena prevladavati i na summitu zaljevskih zemalja za suradnju (GCC), koji u subotu počinje u katarskoj prijestolnici Dohi. U toj skupini naftnih bogataša, utemeljenoj 1981. tijekom osmogodišnjeg iračko-iranskog rata, su Saudijska Arabija, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Katar i Bahrein.</p>
<p>»Žeđ za jeftinom naftom mogla bi se vratiti kao bumerang«, upozorio je nedavno u komentaru jordanski dnevnik Jordan Times. List tvrdi da bi to mogao biti uvod u politički i gospodarski kaos. Snažna nekontrolirana gibanja mogla bi, prema nekim tumačenjima, dovesti i do opasnog prekrajanja postojećih granica u toj nemirnoj regiji, čega se posebno boje u susjednoj Turskoj. U toj velikoj euroazijskoj zemlji ne kriju strah da bi, nakon Saddamova svrgavanja, moglo doći do uspostave prve neovisne kurdske države u povijesti. Pretpostavlja se da bi to moglo potaknuti i 12-milijunsku kurdsku zajednicu u Turskoj da krene sličnim putem.</p>
<p>Kada se ispod svih argumenata za i protiv nasilnog rušenja Saddamova režima podvuče crta, nameće se zaključak da bi Washington morao točno i na vrijeme, dok ne bude kasno, utvrditi koja je opcija, ponajprije sa stajališta američkih interesa, prihvatljivija. Pritom nije upitno da bi bagdadski vlastodržac, odgovoran za dva krvava rata u Zaljevu, trebao otići s vlasti.</p>
<p>Ipak, takav kirurški rez u osjetljivo iračko tkivo, prema mnogim ocjenama, nije zadaća SAD-a i drugih zainteresiranih država, nego unutarnjih snaga otpora, koje nisu male ni beznačajne. Zato se sve češće čuje mišljenje kako je pružanje pomoći šarolikoj iračkoj oporbi, da što prije sruši Saddamov režim, jedino ispravno, legitimno i moguće rješenje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dr. Ivo Josipović dijelit će pravdu u Haagu?</p>
<p>Izbor na skupštini 84 članice početkom veljače 2003. godine u newyorškom sjedištu UN-a bio bi priznanje hrvatskom stručnjaku za kazneno procesno pravo, Sveučilištu i Pravnom fakultetu u Zagrebu na kojem radi, a onda i državi koja je sporazum o osnivanju Suda potpisala među prvim članicama međunarodne zajednice / Koliko se zasad zna, kandidaturu za suce podnijelo je 40 država za 18 sudačkih mjesta</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Početkom veljače na zasjedanju Skupštine država članica Rimskog sporazuma (njih je 84), u sjedištu UN-a u New Yorku, odlučivat će se o kandidatima koji trebaju popuniti 18 sudačkih mjesta u Stalnom međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. Hrvatski kandidat je dr. Ivo Josipović, profesor kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>U trenutku kad je Vlada Republike Hrvatske raspisala natječaj za to sudačko mjesto spominjalo se jedino i isključivo ime dr. Ive Josipovića. Možda je to na neki način i obeshrabrilo ostale moguće kandidate da se prijave na natječaj. Svejedno, kandidatura dr. Ive Josipovića ozbiljan je kadrovski čin Vlade. Jer, riječ je o stručnjaku za kazneno pravo, za međunarodno kazneno pravo i za trendove koji u tom pravnom području trenutno vrijede u svjetskim razmjerima. Vjesnik je uspio saznati da na prvi prijedlog da se prijavi na natječaj, dr. Ivo Josipović, nije reagirao pozitivno. Zašto je promijenio odluku?</p>
<p>»Poticaj za sudjelovanje u postupku za izbor na mjesto suca Međunarodnog kaznenog suda dobio sam odmah od većeg broja kolega. Posebno mi je značila podrška profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu. Osim toga, činilo mi se logičnim da se nakon desetak godina intenzivnog bavljenja međunarodnim kaznenim pravom okušam i u praksi. Naravno, odluka o tome nije bila laka, jer eventualni uspjeh u postupku izbora unosi velike promjene u redovni profesionalni i privatni život. Zato sam jedno vrijeme malo dvojio o tome da li da sudjelujem u tom postupku, no profesionalni interes bio je jači. Dođe li do izbora, smatrao bih to osobnim priznanjem, ali i pohvalom svom sveučilištu i fakultetu te Hrvatskoj koja, s obzirom na sve okolnosti, ima znatno iskustvo u suradnji s međunarodnim pravosuđem«, rekao je Vjesniku dr. Ivo Josipović.</p>
<p>Procedura izbora 18 sudaca Međunarodnog kaznenog suda u Haagu nije jednostavna. Temeljem članka 36. Rimskog statuta, države su pozvane predložiti kandidate za suce. Hrvatska je to učinila objavom natječaja za taj izbor. No, uvjeti su iznimno zahtjevni. Podrazumijeva se neovisnost i moralnost kandidata, a traže se najviši stručni kriteriji, posebice oni u vezi s poznavanjem međunarodnog kaznenog prava, humanitarnog prava i ljudskih prava. Očekuje se da će države kao svoje kandidate istaknuti osobe koje odgovaraju kriterijima za izbor na najviša pravosudna mjesta u nacionalnim državama odakle kandidatura dolazi.</p>
<p>Nacionalna procedura samo je prvi dio postupka koji slijedi. Odluku o kandidatima donosi Skupština država članica. Njih je zasad u obitelji međunarodne zajednice samo 84. Razlozi su poznati, jer Sjedinjene Američke Države odbijaju prihvatiti nadležnost takvog sudišta i za svoje građane. Lobirajući u međunarodnoj zajednici, posebno među državama koje ekonomski ovise o američkom kapitalu, Amerikanci su zaustavili proces ratifikacije Rimskoga statuta.</p>
<p>Međutim, norme za izbor sudaca su jasne. Konačni izbor ovisit će i o kriterijima koji jamče ravnomjernu raspodjelu sudačkih mjesta po regijama u svijetu, o posebnim pravnim podstrukama. Osobito se to odnosi na kazneno, odnosno na međunarodno pravo. Slijedi kriterij dovoljne zastupljenosti žena u sastavu budućeg suda te ravnomjernost u zastupljenosti teoretičara i sudaca praktičara.</p>
<p>Koliko se zasad zna, kandidaturu za suce podnijelo je 40 država za 18 sudačkih mjesta. Izbori se obavljaju u skladu s pravilima Ujedinjenih naroda, pri čemu u obzir dolazi i broj ratifikacija Rimskog statuta u pojedinoj regiji. Hrvatska, kao što se zna, ubrojena je u istočnoeuropsku regiju, a tom dijelu svijeta, što se Suda tiče, pripadaju dva sudačka mjesta.</p>
<p>Dr. Ivo Josipović je zagrebački đak, rođen 1957. godine i posjednik je dviju diploma. Fakultet je završio u predmetu kompozicije na Muzičkoj akademiji, a diplomirao je i na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Glazbena javnost smatra ga jednim od predstavnika hrvatske moderne glazbe, a pravnici ga »svojataju« kao predstavnika mlađeg pravnog naraštaja koji smatra da predavanja i ispiti na fakultetu nisu jedina obveza sveučilišnog nastavnika. Autor je većeg broja stručnih knjiga te sudionik javnih rasprava, uključujući saborske polemike o tome kako bi pojedini dijelovi kazneno-pravnog zakonodavstva trebali izgledati.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Prostački i jalovo</p>
<p>DŽENETA ČOKIĆ</p>
<p>Kada smo već mislili da nas Vijeće Hrvatske radiotelevizije više ne može iznenaditi, posljednja ovogodišnja sjednica Vijeća pokazala je da smo se prevarili. Tamo je, naime, rečeno da javnost zapravo uopće ne zna što se s Televizijom događa, jer su novinari koji prate Vijeće »polupismeni novinarčići« koji o njihovu radu iznose neistine.</p>
<p>Ustvrdio je to dr. Petar Kuzmič, predstavnik ostalih vjerskih zajednica u Vijeću HRT-a. Osoba zbog koje je, primjerice, bivši vijećnik Zvonimir Torjanac dao ostavku u tome tijelu, nakon što ga je Kuzmič uporno optuživao za nepotizam. Nije mu pritom uopće bilo važno što je u svojim navodno konkretnim optužbama pokazivao totalno nepoznavanje Torjančeva obiteljskoga »stabla«. No, čini se da gospodin dr. Kuzmič, unatoč zamjetnom nepoznavanju činjenica, ne preza od olakih optužbi na tuđi račun.</p>
<p>Stoga, ako je vjerovati Kuzmiču, ispada da u Vijeću HRT-a sjede sve sami kompetentni medijski stručnjaci koji televizijski mehanizam imaju u malom prstu, na temelju čega iz sjednice u sjednicu donose najispravnije moguće odluke, a program nacionalne tv-kuće nikad nije bio bolji. Naravno, sukoba na razini uredništva i uprave uopće nema, a svih 25 članova Vijeća funkcioniraju kao velika sretna i složna obitelj.</p>
<p>Zato, vjerojatno, možemo smatrati da je napuštanje posljednje sjednice, što su učinili nezadovoljni i iživcirani članovi, zapravo postupak ljudi koji su, eto, u predblagdanskoj euforiji htjeli pretplatnicima, uza svu silu humora na ekranu, priuštiti još jedan mali komični igrokaz. No, možda se ni to nije zbilo, jer ako lažu novinari, možda lažu i kamere koje su nam sve to lijepo pokazale u središnjoj informativnoj emisiji.</p>
<p>Ipak, ako se nama novinarima i našim prosudbama - unatoč Kuzmičevoj procjeni - još može vjerovati, čini se da je spomenutom sjednicom, na kojoj se tri i pol sata raspravljalo o dnevnom redu, a koja potom nije urodila ni jednim zaključkom, Vijeće počelo rušiti samo sebe. Teško da će više itko nakon posve jalovog, ali zato vrlo burnog i psovkama začinjenog posljednjeg ovogodišnjeg sastanka na Prisavlju, Vijeće doživljavati ozbiljnom skupinom ljudi koji, radi boljitka programa, jednom mjesečno zasjedaju, primajući za svaki sastanak na kojem su bili prisutni 500 kuna. Izdvojenih iz prikupljene pretplate. Osim ako ih vijećnik Kuzmič ne uvjeri da sve to - nije istina.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Blix u bermudskom trokutu</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Puca li svijet na dva dijela? Hoće li sve izvjesniji rat u Iraku izazvati lavinu koja bi mogla dovesti do podjele na sve ono što smatramo zapadnom civilizacijom s jedne i frontu islama i Azije s druge strane?</p>
<p>Iraku Saddama Husseina, očito, otkucavaju posljednji dani, ako već ne i sati. Američke i britanske trupe kreću put regije, a Hans Blix vodi sve više izgubljenu bitku u »bermudskom trokutu«  inspektora, iračkih arsenala smrti i jedine svjetske velesile, Amerike, koja tvrdi da je Irak prekršio UN-ovu rezoluciju.</p>
<p>Cijena barela nafte naglo je skočila, a iza kulisa, u Americi, tajne službe uhićuju sve koji su im sumnjivi. Na popisima su Iranci, Alžirci, Jemenci, Marokanci. Svi za koje se sumnja da su na neki način povezani s terorističkim organizacijama. Bushovo odobrenje da tajne službe imaju otvorene ruke u akcijama protiv terorista izaziva sve više opreza udruga za ljudska prava, koje se boje zloupotreba i stvaranja atmosfere odstrela, u kojoj će se »oni drugi«, bez obzira jesu li krivi ili ne, osjećati nesigurnima. A to je samo prvi korak prema ksenofobiji i polarizaciji s dugoročnim posljedicama: mi protiv njih!</p>
<p>U iščekivanju godine koja će biti teška, jer bi već na samom početku prvi veliki rat ovog stoljeća mogao izmijeniti sliku svijeta, mnoga pitanja traže odgovor: može li moćni američki predsjednik biti i sudac koji će donositi presude i naređivati likvidacije terorista. Nije li to razaranje temelja pravne države? Pretvara li se američka   nacionalna strategija obrane u strategiju napada, kako tvrde Rusi. Tko će u slučaju Blixovih inspektora donijeti konačan sud: Vijeće sigurnosti UN-a ili američka administracija?</p>
<p>Najlošije od svega bi bilo da se na svjetsku političku scenu vrati pravo sile. Konkretne odgovore, prije rata u Iraku, Amerika će morati dati i svojim građanima i cijelom svijetu. Prvo, gdje je Osama bin Laden, zbog kojeg je i došlo do (zaboravljene) intervencije u Afganistanu. Drugo, ima li Saddam zaista oružje kojim može ugroziti svijet. Treće, kakve su opasnosti da se rat protiv terorizma pretvori u rat za naftu. Četvrto, hoće li napad na Irak biti protumačen samo kao pokušaj svrgavanja diktatora ili kao obračun sa svima koji su drukčiji od Zapada.</p>
<p>I najvažnije - uz sve spoznaje da teroristi dolaze iz islamskog svijeta, međunarodni terorizam i islam nikako se ne smiju poistovjetiti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nacionalni konsenzus o ulasku u EU postoji i bez stranačkih potpisa</p>
<p>Uz ispunjavanje preuzetih obveza, pred Hrvatskom je i jedna velika šansa za ubrzavanje puta u EU, za koju se treba izboriti u New Yorku, u sjedištu UN-a. Uspije li hrvatska diplomacija dogovoriti da 2007. Hrvatska postane članicom Vijeća sigurnosti, bit će to jak adut u pregovorima s EU-om</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Naslušali smo se ovih dana fraza o nacionalnom konsenzusu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. A najgore u svemu bilo je što se o tome na Markovu trgu prošlog tjedna razgovaralo i pregovaralo kao da su nacionalni konsenzus i konsenzus parlamentarnih stranka isto. A nisu. Srećom! </p>
<p>Nacionalni konsenzus o ulasku Hrvatske u Europsku uniju odavno je postignut. Naime, sve ankete govore da članstvo Hrvatske u EU priželjkuje oko četiri petine hrvatskih građana. Pa ako te ankete i nisu najpreciznije, ako je pogreška čak i deset ili petnaest posto, očito je da većina hrvatskih građana članstvo u EU smatra jednim od najvažnijih državnih ciljeva.</p>
<p>Zašto su se onda stranke prošlih dana toliko prenemagale, natezale i svađale zbog toga? Zašto smo u srijedu, od ranog jutra do ponoći, bili svjedoci grotesknog saborskog igrokaza u kojem su ama baš svi htjeli biti glavni glumci pa su ujutro, uz Vladin prijedlog, u igri bila čak četiri opozicijska prijedloga rezolucije? </p>
<p>Zato jer ulazak u EU ima cijenu koje većina građana još zapravo nije svjesna, iako cijena nije mala. Pa se svaka stranka sada upinje uvjeriti birače kako će im baš ona omogućiti najnižu cijenu ili najveći popust na tom putu. Jer su, eto, baš one ti jaki, ugledni i snažni pregovarači koji će eurobirokratima najbolje pokazati da s Hrvatskom nema šale, poigravanja i neprincipijelnih pritisaka. Kao da pravila igre nisu odavno poznata i više-manje nepromjenjiva.</p>
<p>A o kakvim je pregovaračima riječ, najbolje se vidjelo u srijedu, kada su se hrvatske opozicijske perjanice toliko uživjele u svoje uloge velikih igrača da su organizirali prave male daytonske pregovore. Sanader i Budiša zasjedali su u plavom salonu na prvom katu, pokraj velike vijećnice. Pašalić i Đapić smjestili su se u salonu kluba zastupnika u prizemlju. Mate Granić je prenosio poruke iz tabora u tabor, a ostali istaknutiji oporbenjaci su uredno obilazili novinare i obavještavali ih o pregovorima. I tako satima. Da bi na kraju sve ispalo točno onako kako su novinari predvidjeli još u utorak. </p>
<p>Nakon svih tih silnih pregovora, svi su se složili da Hrvatska mora u EU, da zahtjev za članstvo podnese u roku od dva mjeseca, ali konsenzus o načinu na koji bi u praksi na tom putu trebalo mijenjati Hrvatsku nije postignut. Ne samo na relaciji vlast - oporba nego ni među oporbenim strankama.</p>
<p>Tako to izgleda kada stranke borbu za svoje male interese pokušavaju predstaviti kao borbu za nacionalni konsenzus o najvažnijim državnim ciljevima. Srećom, zadnju riječ ipak imaju građani. Stranke mogu malo pomoći ili odmoći, ali pravi nacionalni konsenzus postiže se tek kada velika većina građana zaključi da je nešto važno za njih, njihovu djecu, poslove, budućnost. Kao što su 1991. godine tisuće momaka zaključile da je neovisnost Hrvatske cilj za koji se isplati žrtvovati pa su, bez ikakvog formalnog međustranačkog sporazuma, otišli u rat i dobili ga. Što uopće hrvatski pregovarači mogu u pregovorima s Bruxellesom? Iako je njihov manevarski prostor sužen unaprijed određenim obvezama koje treba ispuniti, hrvatska politika i diplomacija na čitavom nizu razina mogu mnogo učiniti za ubrzanje priključivanja EU. </p>
<p>Prošle nedjelje bili smo, na primjer, svjedoci jednog takvog uspjeha. S hrvatskog teritorija, najjužnijeg hrvatskog poluotoka Prevlake, povukli su se i posljednji vojnici UN-a. Hrvatska je izbrisana s popisa zemalja kojima je potreban međunarodni protektorat, odnosno onih u kojima strani vojnici osiguravaju mir. Još je jedna međunarodna politička hipoteka skinuta s hrvatskih pleća.</p>
<p>Pred Hrvatskom je još nekoliko sličnih problema koje treba riješiti kompromisom. A to neće biti lako jer se, upravo zbog stranačkih, dnevnopolitičkih potreba, u hrvatskom političkom rječniku kompromis u pravilu prevodi kao - poraz. S druge pak strane, pred Hrvatskom je i jedna velika šansa za ubrzavanje puta u EU, za koju se treba izboriti u New Yorku, u sjedištu UN-a, a ne u Bruxellesu. Uspije li hrvatska diplomacija dogovoriti da 2007. Hrvatska postane članicom Vijeća sigurnosti, bit će to jak adut u pregovorima s EU-om. </p>
<p>Naravno, to neće biti nimalo lako. No, već je velika stvar i to što je Hrvatska uopće izborila poziciju koja joj omogućuje da uđe u tu bitku.</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Još jedan  pokušaj terapeutske reformulacije postojećeg odnosa Hrvatske i europskih integracija </p>
<p>Ideja o ujedinjenju podrazumijevala je zajedničku akciju koju su trebale koordinirati i provoditi sve vlade integracijskog prostora. Istodobno su naglo narasle potrebe za ujedinjavanjem politika na različitim područjima. Međutim, tijekom integracijskih procesa postalo je vidljivim (doduše, ne svima) da pritisak globalizacije znači za europske kompanije traženje rješenja jednako na nacionalnoj i na nadnacionalnoj (integracijskoj) razini / Dosadašnje je razumijevanje multilateralizma s aspekta standarda za prijam, reda i brzine kojom se države kandidati primaju, te utjecaj širenja na suradnju i budući razvoj - bilo relativno nerazvijeno. Teoretičari su imali malo  što   reći o tome kako će se vjerojatno razvijati multilateralne institucije ili koje će biti političke posljedice njihove ekspanzije. Inkluzivna formacija (sporazum) u biti je jednostavan proces u kojem se odašilju pozivi svakom potencijalnom članu. To je očito ideal-tip</p>
<p>LUKA BRKIĆ</p>
<p>Desetljećima je proces europske integracije nailazio na posvemašnju indiferentnost i nezainteresiranost. Takav se pristup promijenio tek potpisivanjem Ugovora iz Maastrichta kada Europska unija postaje središtem političkog interesa, ali i objektom kritike. </p>
<p>Ugovorom su intenzivirani problemi razvijenih industrijskih država kao i očitovanja oporbenih stavova. Dolazi do otrežnjenja europske politike, zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta 90-tih i zbog samih osobina europskog uređenja. Europa je krenula prema ujedinjenju. Smatralo se kako jedino snažna, udružena i jedinstvena Europa organizirana u Europsku uniju može umanjiti rizike izazova koji su dolazili iz okruženja. </p>
<p>Mnogi autori su, stoga, zaključili da su vanjski faktori odigrali presudnu ulogu u poticanju europskog ujedinjenja. Ideja o ujedinjenju podrazumijevala je zajedničku akciju koju su trebale koordinirati i provoditi sve vlade integracijskog prostora.  Istodobno su naglo narasle potrebe za ujedinjavanjem politika na različitim područjima. Međutim, tijekom integracijskih procesa postalo je vidljivim (doduše, ne svima) da pritisak globalizacije znači za europske kompanije traženje rješenja jednako na nacionalnoj i na nadnacionalnoj (integracijskoj) razini.</p>
<p>U nekoliko posljednjih godina pojavila se relativno opsežna literatura koja analizira multilateralnu suradnju, odnosno faktore koji motiviraju države da razviju (ili se odupru razvoju) formalne institucije. Ti faktori uključuju troškove transakcija povezane s ad hoc bilateralnim aranžmanima, povećanje unutarnjodržavnog trgovanja, širenje liberalne trgovinske teorije, informacije o troškovima degradacije okoliša i trendove u ideologijama elita. </p>
<p>Dosadašnje je razumijevanje multilateralizma s aspekta standarda za prijam, reda i brzine kojom se države kandidati primaju, te utjecaj širenja na suradnju i budući razvoj - bilo relativno nerazvijeno. </p>
<p>Teoretičari su imali malo za reći o tome kako će se vjerojatno razvijati multilateralne institucije ili koje će biti političke posljedice njihove ekspanzije. Inkluzivna formacija (sporazum) u biti je jednostavan proces u kojem se odašilju pozivi svakom potencijalnom članu. To je očito ideal-tip. </p>
<p>Većina institucija koje započnu s većim članstvom prihvaćaju nove članove naknadno. Međutim, postoji kvalitativna razlika između institucija koje počinju s članstvom koje uključuje većinu potencijalnih članova (UN) i onih koje to ne čine (EU, NAFTA). </p>
<p>Naime, sekvencijalnu konstrukciju karakterizira proces u više etapa u kojem multilateralka samo postupno raste, a odluke o primanju ovise o tome hoće  li  primanje novih članica dovesti do trenutačnih koristi, a ne o očekivanjima budućih koristi. To samo znači da ako postoje značajne varijacije u preferencijama država, primanje novih država će biti dugotrajnije i napetije.</p>
<p>Pogledajmo sada implikacije toga na Europskoj uniji. </p>
<p>Konvencionalna mudrost, ojačana iscrpljujućim iskustvom Velike Britanije 1970-tih i raspravama o primanju srednjoeuropskih i istočno europskih zemalja, dokazuje da postoji negativan odnos između širenja integracije i njene dubine (breadth-depth trade-off). </p>
<p>Neki su analitičari tvrdili da ekspanzija povećava raznolikost pregovaračkog procesa i povećava transakcijske troškove u rješavanju novih problema koji se javljaju sa svakim sukcesivnim korakom prema dubljoj integraciji. </p>
<p>Prema tome, svako produbljenje stvara ograničenja koje država koja želi biti primljena možda neće moći ili htjeti zadovoljiti i s toga stajališta, jedina je mogućnost za dublju integraciju kojoj slijedi važno proširenje, geometrija različite brzine. </p>
<p>Međutim, podrška konvencionalnom stajalištu nije unisona.  Baldwin argumentira da duboka integracija povećava mogućnost za ekspanziju smanjivanjem kompetitivnosti alternativnih aranžmana, a  Pahre ide i dalje, tvrdeći da ne samo da duboka integracija povećava mogućnost za širenje, nego da i širenje povećava mogućnost za duboku integraciju.  Do toga dolazi, jer potražnja država članica za dubljom integracijom raste sa širenjem »zbog toga što dodatni članovi pogoršavaju neintegracijski ishod i povećavaju optimalnu razinu integracije«. Uz to, ponuda integracije, također, se povećava sa širenjem, jer sposobnost i volja za kažnjavanjem kršitelja ugovora raste s veličinom.</p>
<p>S obzirom na konvencionalan pogled, heterogenost preferencija, koja će se vjerojatno povećati s rastom, osobito brzim, može biti opasnost za dublju suradnju svaki put kada su kasnije primljene države konzervativnijih preferencija za suradnju. </p>
<p>Međutim, liberalniji članovi mogu upravljati razvojem multilateralki, smanjujući nepovoljne posljedice ekspanzije tako da veći dio napora usmjere na primanje, u ranoj fazi, relativno liberalnih država i odbijanjem konzervativnijih dok se ne liberaliziraju do točke kada bi njihov negativni utjecaj bio sveden na minimum. </p>
<p>Općenitije rečeno, multilateralke koje nastaju sekvencijalnom konstrukcijom trebale bi biti više kooperativne od onih usporedive veličine koje su stvorene inkluzivno. </p>
<p>Ta literatura, dakle, sugerira da sekvencijalna tvorba osigurava više regulatorno orijentiranim ili liberalnim državama mogućnost da se institucionalno šire, održavajući više kontrole nad razvojem njihovih politika nego što bi to bilo moguće u nekom drugom slučaju. </p>
<p>Sekvencijalna strategija traži promišljanje državne konstitucije. Ova argumentacija ističe da će, uz pretpostavku da sve ostalo ostaje nepromijenjeno, velike multilateralke koje počinju kao male biti sposobne postići bitno veću dubinu od onih koje počinju kao relativno velike i tako dugo dok relativno liberalne države (koje se zauzimaju za dublju suradnju) teže biti primljene prije relativno konzervativnijih, razvojne prednosti sekvencijalne konstrukcije trebale bi se održati.</p>
<p>Kako svaku raspravu o Hrvatskoj i njenim preferencijama treba smjestiti u međunarodni okvir, jer se svaki naš problem, pa bi on regionalan ili čak lokalan, danas mora gledati u međunarodnom kontekstu, i summit u Kopenhagenu jedan je takav kontekst. </p>
<p>Moguće je skicirati četiri procesa promjene preferencija. Prva je jedna samoodređena promjena preferencija koja pokazuje da su socijalni čimbenici sposobni sami sebe vezati, ograničavajući set različitih mogućnosti izbjegavajući tako iracionalne odluke. </p>
<p>To je poznata saga o Odiseju i sirenama koja govori o samoograničenju koje je poduzeto da se dugoročni ciljevi ne bi doveli u opasnost kratkoročnim željama. Srodni oblik promjene preferencija je adaptivna gradnja preferencija koju dobro ilustrira priča o lisici i kiselom grožđu.  U međunarodnoj politici ilustrativan primjer je ponašanje Sovjetskog Saveza u pregovorima o razoružanju 1980-tih godina i spoznaja o tome da će nastavak trke u naoružanju dovesti do uništenja ionako slaba gospodarstva. Još jedan oblik subintencionalne promjene preferencija nastaje u situacijama kada se jednom donesene odluke ex post racionaliziraju. </p>
<p>Ne samo da preferencije određuju ponašanje aktera, nego i prošle odluke utječu na sadašnje preferencije. Fenomen racionalizirajuće gradnje preferencija bio je već u temeljima mudrog Aristotelova savjeta onim ljudima koji žele biti dobri a to nisu: ponašaj se kao da si dobar!</p>
<p>Vlade koje sudjeluju u međunarodnom režimu imaju tendenciju da ponašanje opravdaju i prema unutra, da ga institucionaliziraju i napokon internaliziraju. </p>
<p>Iz situacijsko-specifičnih normativnih pravila tada nastaju opće internalizirane vrijednosti, koje uzrokuju promjenu u definiciji interesa. </p>
<p>Napokon, gradnja preferencija može naravno biti i rezultat učenja. Kao ilustracija neka posluži situacija, kojoj inače često svjedočimo, u kojoj premjer ili šef države neke zemlje više preferiraju  starog premjera ili šefa države tijekom predizborne utrke, a nakon izbora više preferiraju  novoga nego staroga.</p>
<p>Razmišljanja o promjeni preferencija u sagi o Odiseju i sirenama i »vezivanju za jarbol da bi se moglo (a kasnije i htjelo) odoljeti slatkom pjevu sirena« ili racionalizirajuća gradnja preferencija s mudrim Aristotelovim naputkom, trebala bi poslužiti u sofisticiranijoj analizi naših vanjsko-političkih odnosa. </p>
<p>I to treba shvatiti samo kao još jedan skroman pokušaj terapeutske reformulacije postojećeg odnosa Hrvatske i europskih integracijskih procesa i kao izazov našoj odlučnosti i spremnosti da napustimo sadašnji marginalizirani položaj. Međutim, praktičan je problem promjene perspektive to što se ona rijetko provodi. </p>
<p>Autor je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prevlaka je svima  negdje tamo, a  mnogima u hrvatskoj vlasti daleko i od  same pameti </p>
<p>»Rog Hrvatske« sa svojom malom lukom Molunat, prometno je, i svakako drukčije, zapravo postrance od današnjih prometnica i izoliran od ostalog dijela Lijepe naše. Graničnim prijelazom na Debelom brijegu Sutorina je prometno živa, kao i ostali, veći dio Konavoske uvale, a graničnim prijelazom i na Kobili (Konfinu) - oživljava i dolina istočnih Konavala, za tih petnaestak kilometara jugoistočno, do obale Boke. Inače, tamo ljudima nema opstanka, u prometnom i gospodarskom slijepom crijevu, ne samo metaforičnom nego i doslovnom / I vrapci znaju, a znale su i vojske svih dosadašnjih država: Ponta Oštre (»vrh Prevlake«) iznimno je strateški važan! Otuda se nadzire Otrant, čitav ulaz u Jadransko more ... Međutim, iako i vrapci to znaju, Hrvati su vrlo udaljeni od tih spoznaja.  Ni Zvonimir Balog - koji je opjevao »sve« jadranske otoke, ne spominje ni Veliki Škoj ni Mali Škoj pred Moluntom nadomak Prevlaci. Je li znao da postoje? Tada, ranije, dok je »opisivao«  našu obalu?! Na taj nesretni »rog Hrvatske«, tako uzak i uvučen pod tuđa brda, koji izbija na bokokotorsku obalu - jedva se i primjećuje, ne samo iz Zagreba, kojem je to zemljopisno najudaljenija točka, nego i iz Dubrovnika! I njemu je to - daleko</p>
<p>STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN</p>
<p>Premijer Račan kaže da će država seljacima za zemlju</p>
<p> - dati naknadu »prema tržišnim cijenama« (prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju). Nije rekao i da će im vratiti zemlju. Možda je i bolje ne vratiti je, ali svakako nije dobro ponovno im je oduzeti. </p>
<p>Zašto oni ne bi ostali njeni vlasnici, ma što i ma tko eventualno bude tamo nešto gradio? Mogu li oni od toga imati »svoj dio kolača«, oni koji ne žele prodati...?!</p>
<p>Račan je rekao još nešto iznimno važno za cijeli taj kraj, dakle, za jugoistok Hrvatske: prijelaz se otvara i na Kobili, i tu postaje »prava« normalna međudržavna granica (na čemu sam, u više pisama predsjedniku Vlade, ustrajao!).</p>
<p>To je važno stoga što je Hrvatska tamo široka samo tri do pet kilometra zračne linije, koliko je između granice s Crnom Gorom i mora. </p>
<p>Istočno od graničnoga prijelaza na Debelom brijegu, paralelno s crnogorskom dolinom Sutorine, petnaestak je kilometara hrvatske doline istočnih Konavala, dalje, jugoistočno od toga prijelaza, duboko u Crnoj Gori niz krških polja u dvije katoličke župe, Svetoga Lazara u Pločicama i Svetoga Spasa u Vitaljini.</p>
<p>To je taj »rog Hrvatske« sa svojom malom lukom Molunat, prometno i svakako drukčije zapravo postrance današnjih prometnica i izoliran od ostalog dijela Lijepe naše. Graničnim prijelazom na Debelom brijegu Sutorina je prometno živa, kao i ostali, veći dio Konavoske uvale, a graničnim prijelazom i na Kobili (Konfinu) - oživljava i dolina istočnih Konavala, za tih petnaestak kilometara jugoistočno, do obale Boke. Inače, tamo ljudima nema opstanka, u prometnom i gospodarskom slijepom crijevu, ne samo metaforičnom nego i doslovnom.</p>
<p>U svojim sam pismima premijeru ustrajao još na nečemu: da to bude zona slobodne trgovine. Naime, Boka je blizu, Herceg Novi je grad komu dio Konavala gospodarstveno gravitira, a ni hercegovačkom zaleđu nema slobodna disanja bez slobodna pristupa priobalju... Račan je u tom smislu bio optimističan. </p>
<p>I sam zna da je skinuti cijele Konavle s jasala »posebne državne skrbi« loše, ako im se ne omogući da same od sebe žive i slobodno trguju. </p>
<p>A ne vidim da je itko, u govorima i popisima zona slobodne trgovine u Hrvatskoj spomenuo i Konavle?! Njih bi -  s obzirom na Oštro i Prevlaku posebno - trebalo »obraditi« posebnim zakonom ili podzakonskim aktom. Zemlja se tu ne mora braniti oružjem, a i ne može, a, daj Bože, da i ne treba, ali može se braniti glavom i pametnim odlukama.</p>
<p>A da je tu hrvatska najtanja ne samo u doslovnom smislu, nego i u onom sigurnosnom, to ne treba vrapcima reći: oni to živkaju još od 15. stoljeća, od 1419., otkako je Sandalj Hranić, bosanski velikaš, prodao Dubrovčanima taj dio Konavala, iznimno bogat preantičkim nalazištima i ilirskim nekropolama, a cijele su Konavle pune stećaka. </p>
<p>I vrapci znaju, a znale su i vojske svih dosadašnjih država: Ponta Oštre (»vrh Prevlake«) iznimno je strateški važan! Otuda se nadzire Otrant, čitav ulaz u Jadransko more...</p>
<p>Međutim, iako i vrapci to znaju, Hrvati su vrlo udaljeni od tih spoznaja. Ni Zvonimir Balog koji je opjevao »sve« jadranske otoke, ne spominje ni Veliki Škoj ni Mali Škoj pred Moluntom nadomak Prevlaci. Je li znao da postoje? </p>
<p>Tada, ranije, dok je »opisivao« »svu« našu obalu?! Na taj nesretni »rog Hrvatske«, tako uzak i uvučen pod tuđa brda, koji izbija na bokokotorsku obalu - jedva se i primjećuje, ne samo iz Zagreba, kojem je to zemljopisno najudaljenija točka, nego i iz Dubrovnika! I njemu je to - daleko.</p>
<p>Novinari koji pišu o Prevlaci iznimno često griješe, pojma nemaju, neki kažu da je ona »u Župi Dubrovačkoj«...</p>
<p>Ukratko, svima je to - negdje tamo, ne zna se točno ni gdje! A mnogima u vlasti, čini se, daleko je i od pameti! Do ove vike i strke kad je postala »svjetski poznata«, nisu dakle, znali ni da postoji kao što danas 99,9 posto Hrvata ne zna da je Prevlaka i ona pred Tivtom...</p>
<p>Unatoč svemu, premijer je rekosmo, optimističan. Ona cesta do Kobile s hrvatske strane (Konfina) sada uska i zarasla u drač i makiju, bit će »za deset mjeseci« - bio je precizan - sagrađena. Široka međudržavna cesta!? </p>
<p>To je, dakle, ipak nešto konkretno. Hajde, nasmiješimo se optimistično i mi! Zadržavši u tom smiješku notu sjete: teško je ikome išta vjerovati!</p>
<p>Ima ih, naime, koji će reći da su sva ta obećanja samo (već!) predizborni trik... Ne mora biti! Ali - može...</p>
<p>Ono što je opasno za sve tamo - uz nesposobnjakoviće u vlasti - to su međunarodni mešetari koji su, uz pomoć domaćih profitera, već bacili oko na tamošnje divne predjele u Vitaljini i u Moluntu. Još su opasniji domaći intelektualni zombiji, koji crtaju urbanističke planove - čini se - za račun tih mešetara, predviđajući npr. u Moluntu umjetno ribogojilište...</p>
<p>Šuška se već o tome da će se tamo uzgajati lubini... Pa domaći ribari mogu također, kao i UN-ovi vojaci, spakirati kovčege i otići svojim rođacima u Ameriku i drugdje. Ne će imati od čega živjeti, ako ih stranac na domaćoj njivi (ovdje onoj morskoj) učini svojim najamnim radnicima ili čak viškom radne snage koji će im smetati. A gdje bi gradili - proglašavaju zelenim pojasom... U tome je bitan problem i što se Prevlake tiče. Tu, zasad, nema ni slutnje ikakva optimizma: Hrvatski moćnici (čitaj: mešetari i mutikaše), prodaju hrvatsku zemlju i hrvatske privredne resurse, novac (provizije) pokupe, a hrvatskoj se sirotinji tako sprema robovanje na vlastitu tlu, ma koliko se teško za njegovu slobodu izborila, i u ratu i u postratnom natezanju.</p>
<p>Je li tako i na Prevlaci?  Nema više opasnosti od tuđih, nego od svojih! Od vlasti.</p>
<p> Važno je zapaziti da ni Račan ni itko nije govorio kako će se regulirati granica od Debelog brijega do Kobile (Konfina). Hoće li na njoj biti hrvatskih graničara kojih sada nema? Hoće li se razminirati ta zabit u brdima, sada načičkana minama? To je također obećanje, ali...</p>
<p>Za to je nužno uspostaviti hrvatski suverenitet duž hrvatske granice, a to znači i dovršiti onu važniju, započetu pa napuštenu cestu duž nje! Dakle, sve je to tamo - još daleko i od ikakva »rješenja problema«, kako kažu političari, svojim birokratiziranim stilemima.</p>
<p>Dvije Prevlake, dva toponima istoga naziva, jedna u jednoj, druga u drugoj državi, na jednoj se dijele crkvena carstva, točno posred minijaturnoga poluotočića »imaginarna« je crta između katoličanstva i pravoslavlja, a na drugoj - crta - između Zapada i Istoka. Na obje Prevlake, na oko pet kilometara udaljenosti, dakle, dijelila su se carstva i još se dijele.</p>
<p>A lokalno stanovništvo s obje strane granice trpi te podjele. Nastoji prijateljevati, živjeti... S jedne se strane granice prezivaju Bako (Bakovina) s druge Beko (Bekovi Dolovi), oba još predslavenski narod, uza sve više i više doseljenika na onom državnopravno crnogorskom neusporedivo većem i važnijem dijelu bokokotorske obale. </p>
<p>Ali važna je točka nadzora  na hrvatskom državnom teritoriju. I to Hrvatska  mora znati čuvati i očuvati, bez ikakvih pretenzija za išta tuđe!</p>
<p>Ne znam još sve detalje potpisana dogovora o »prijelaznom razdoblju«, ali sam siguran da ni sreće ni prosperiteta neće biti ako se tamo točno ne bude znalo što je čije i dokle, pod punim suverenitetom. To se odnosi na našu Prevlaku, jasno. A što se one danas zvane Miholjska tiče... prastare su katoličko-pravoslavne/pravoslavno-katoličke priče...</p>
<p>Autor je doktor znanosti, književnik i filmski redatelj, novinar i profesor novinarstva.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Rotacija oko proračuna  drugo ime za sve  strategije </p>
<p>Mogao bih se složiti s konstatacijom da strategija, pa i reforma nisu bile potrebne. Međutim, postavlja se pitanje: zašto je prof. dr. Vladimir Paar sudjelovao u prijedlogu njene neslavne pripreme s prilogom studiji koja bi trebala biti podloga nadošlom mileniju? S čim se to akademik ne slaže i što je to što nudi? / Nema čovjeka koji nije darovit, nema čovjeka koji nije kreativan! Uvijek je u pitanju područje, uvjeti i domet u kojima  darovitost i kreacija mogu doći do izražaja. To je neupitna i na znanosti temeljena istina. Međutim, istine kao i konzerve imaju rok trajanja. Onima  kojima raspolaže akademik Paar u pitanjima obrazovanja i školovanja  rok je trajanja  istekao</p>
<p>ŽELJKO MATAJA</p>
<p>Naslušali smo se i načitali ovih dana o reformi školstva, a i sam sam nekoliko puta o njoj na ovim stranicama govorio. Osobe kojih sam se argumentirano doticao nisu oponirale. Preskočili me ljudi kao gimnastičku spravu i pričekali mogućnost da nastupe s neke druge vatrene linije. Među njima je bio i akademik Vladimir Paar.</p>
<p>Dakle, osoba koja je, čini mi se, još od vremena samoupravnog socijalizma pa do današnjih dana uvijek o reformi davala sugestije ili na drugi način honorarno u njoj bila nazočna pod egidom vrsnog znanstvenika. Ali teorijske fizike! </p>
<p>Dosljedno se poziva na golema međunarodna iskustva, literaturu, institucije i sve ostalo što puk razumije baš kao i latinski formulirane recepte za liječenje jednako formuliranih dijagnoza ezoteričnoga i, dakako, mrtvog jezika.</p>
<p>Ovaj je put za potrebe svoje taštine, a možda i nekakva interesa, gospodin Vladimir Paar potegao svu silu znanstvenika koji su, vjerujući kolegi, potpisali nešto što nema veze s njihovim znanjem, ali još i manje s onim što bi valjalo poimati pod pojmom reforme našeg školstva. </p>
<p>Naime, ovdje i uvijek priznajem visok domet, neupitno znanje akademika Paara. Pa zašto ne proizvede barem sebi do koljena znalce područja kojim se bavi? </p>
<p>Zar je u pitanju mala plaća, neizvjesnost zaposlenja? Ne, poštovani gospodine profesore. To su samo isprike za nedostak darovitih pojedinaca za koje od države uporno tražite golem novac,  kako bi oni kad se osposobe otišli u, kako sam Vam već jednom odgovorio, u europsku imperiju!</p>
<p>Zar vam nije jasno da smo mi siromašna zemlja za Vaše ambicije i gotovo nikakav praktičan doprinos našem jadnom, devastiranom i privatizacijskom politikom uništenom gospodarstvu?</p>
<p>Naravno da bih se mogao složiti s konstatacijom da strategija, pa i reforma nisu bile potrebne. Međutim, postavlja se pitanje: zašto je prof. dr. Vladimir Paar sudjelovao u prijedlogu njene neslavne pripreme s prilogom studiji koja bi trebala biti podloga nadošlom mileniju?</p>
<p> S čim se to akademik ne slaže i što je to što nudi? </p>
<p>Da prof. dr. Vladimir Paar prati biološke spoznaje kao što se miješa u ono što nedovoljno razumije onda bi mu bilo apsolutno jasno da je nedostatak genijalaca za teorijsku fiziku, a i za napredak Hrvatske posljedica iste činjenice zbog koje nema niti će ikada biti u očekivanoj ili u željenoj mjeri Ivaniševića, Kostelića i drugih vrhunskih pojedinaca stanovitih djelatnosti u koje ubrajam i prof.  Paara. </p>
<p>Uistinu nema smisla pozivati se na ono što imaju ili na čemu nastoje napredne zemlje. Njih je unaprijedila disciplina i rad proizašao iz odgoja koji je naša škola (zajedno s pedagoškim mislima) preskočila u korist znanstvenog bulažnjenja i proizvodnjom kadra tehnologijom brojlerskih pilića koji nikad nisu postali kokoši što nose i čuvaju jaja za potomstvo.</p>
<p>Lako bi bilo pisati strategiju i reformirati školstvo kad bismo znali što želimo.</p>
<p>Pravo ime za tranzicijsku zemlju bi se pučkim jezikom zvalo »ni vrit - ni mimo«. Nejasno nam je poljodjelstvo, jer je onima koji uvoze administracija bliža nego onima koji bi proizvodili. Drugim riječima stimuliramo nezaposlenost i zaposlenost inozemne radne snage čiju robu preprodajemo.</p>
<p>Turizam je neizvjestan nama, ali ne i onima koji u nj ulažu novac s kojim mi ne raspolažemo i da ne nabrajam paradokse među kojima je groteskno kandidiranje Hrvatske za europsko nogometno prvenstvo. </p>
<p>Zemlja smo koja nema ni jedan stadion primjeren zahtjevima Uefe. Umjesto nogometne publike imamo navijačku gerilu. Nogometni klubovi imaju blokirane račune sve dok na crnom tržištu ne prodaju svoju pokretnu imovinu (nogometaše) itd. </p>
<p>A sport je i poglavito nogomet u njemu, vjerno zrcalo gospodarskih i političkih odnosa tranzicijskih, zaostalih i tako to zemalja!</p>
<p>Ako je gospodin Vladimir Paar s pijedestala HAZU htio zazvoniti na uzbunu i upozoriti na pitanja koja su imala odgovore za slabe ocjene, onda bi primjereno reagiranje s potpisom akademika valjalo usmjeriti Vladi. </p>
<p>Jednako tomu bi bilo primjereno reagiranje članova HAZU na štrajk prosvjetnih radnika koji jamačno nemaju podršku mnogih, čak i nezaposlenih roditelja.  </p>
<p>Mogli su se javiti u povodu loših poteza selektivna pristupa sanaciji banaka ili dodjeljivanja kredita samo nekima, a ne svima itd.</p>
<p>Šipak! Akademici se financiraju iz proračuna Vlade koja nekog mora žrtvovati do neke nove prigode a la Jurkić, Vokić, Pugelnik i tako redom.</p>
<p>Najkraće, prof. dr. Paar se nije javio kao »kreativna snaga« nego kao manipulator kolegama.</p>
<p>U »Brisanom prostoru« reforma je uz akademika Paara dobila sugovornicu i Vesnu Škare-Ožbolt kako bi se, zamislite i ona, preko noći političarka i po potrebi stručna osoba, oglasila. Nevjerojatno!</p>
<p>U nekoj ranijoj emisiji »Brisanoga prostora« gostovao je akademik Francuske akademije znanosti gospodin Miroslav Radman,  svjetski relevantan genetičar. </p>
<p>I onda na pragu dešifriranja genoma i algoritmiranja genograma kojima će se dokazati da su sreća, depresija, ljubomora i druga ponašanja genetički determinirani, kako je g. Radman rekao, »genetskom kockarnicom«,  u nas se još vjeruje da kreativnost i darovitost ovise o pedagoškim nastojanjima. Pita li zbog istine ili manipulira s njom i sve popularniji Goran Milić?</p>
<p>Nema čovjeka koji nije darovit, nema čovjeka koji nije kreativan! Uvijek je u pitanju područje, uvjeti i domet u kojima  darovitost i kreacija mogu doći do izražaja. To je neupitna i na znanosti temeljena istina. Međutim, istine kao i konzerve imaju rok trajanja. Onima  kojima raspolaže akademik Paar u pitanjima obrazovanja i školovanja istekao je rok trajanja.</p>
<p>Možda najavljena reforma našeg školstva nije dobra, ali uopće ne vidim u čemu su njeni oponenti bolji, jer svi nude samo ono što znaju, ali ništa od onog što je Hrvatskoj potrebno da bi bila autentična, prepoznatljiva i na putu napretka.</p>
<p>Nije točno da napredak zemlje ovisi o znanju nastavnika, baš kao što ni zdravlje naroda ne ovisi o liječnicima. Za sve je potreban novac! Njegova je proizvodnja slaba i ovisna o MMF-u, pa je rotacija oko proračuna drugo ime za sve naše strategije i za sve naše reforme.</p>
<p>Autor je publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Sve je bilo promijenjeno, a opet  -  i nije! </p>
<p>Neda Prpić, počasna predsjednica ženske organizacije Hrvatske seljačke stranke</p>
<p>Pitate me zašto volim Zagreb. Pa kako  ne bih. Prvo, rođena  sam u Zagrebu i tu sam proživjela  najljepše godine svoje mladosti, a drugo,  kad sam se nakon više od 40 godina vratila u Zagreb, osjetila sam da sam se vratila doma. Naravno,  puno se toga promijenilo. Kad sam ja u Zagrebu išla u školu, pa sve do mature, mene je u školu pratila  i dolazila  po mene guvernanta. A na prvi ples u dugoj haljini išla sam tek nakon što sam se vratila iz Engleske, gdje sam bila  godinu dana, na London School of Economics.</p>
<p>Iako  za vrijeme pohađanja gimnazije nama učenicama nije bilo dozvoljeno biti učlanjenima  u neko sportsko društvu, igrale smo  tenis, skijale, sklizale, rolale po Cmroku,  jahale uz Savu.  </p>
<p>Sjećam se da su moju prijateljicu Nevenku i mene s pet godina roditelji  jedne večeri odveli na jedan čin jedne opere, da vidimo balet. Jedino čega se sjećam  od te večeri, jest da je bilo jako tamno, da je netko bacio  koplje,  koje je  jedna druga osoba uhvatila. Ja sam se rasplakala, a Nevenka je zaspala.  Poslije kad sam već bila u gimnaziji, došla je u Zagreb jedna učenica znamenitog švedskog modernog plesača Labana pa smo onda opet Nevenka i ja  išle na učenje modernog plesa, uz zvuk tamburina. U kino se  u ono doba nije  išlo često jer, rekli su nam, nisu bili za djecu, osim znamenitog psa Rin Tin Tina.</p>
<p> U zimsko doba bila  je i plesna škola,  u kojoj  smo učili fokstrot, valcer i tango i tu sam prvi put shvatila da žene nisu ravnopravne muškarcima. Kad je započeo prvi sat, mi smo morale sjesti na jednu stranu prostorije, a dečki na drugu, i kad je zasvirala glazba, dečki su trebali  ustati i izabrati jednu plesačicu. Pitala  sam zašto ne mogu ja izabrati i plesati s kim ja hoću. Rečeno je bilo, da je to takav  običaj. </p>
<p>Onda smo, kao malo veće, u kinu  mogle vidjeti Douglasa Fairbanksa, koji je kao Don X ili kao bagdadski lopov jahao i mačevao. Onda sam ja počela učiti mačevati. Bila je sa mnom još samo jedna djevojka, Zagrepčanka Helga, koja je postala prvakinja  Zagreba u mačevanju.</p>
<p> Na olimpijadu u Berlinu trebala sam ići kao plivačica i kao mačevalac, no bila sam se zaljubila pa sam odustala od putovanja (i to se dogodi). </p>
<p>U višim razredima gimnazije išli smo svi  u kazalište i na predavanja o književnosti i povijesti. Bilo je to veselo doba -  do mature, i kasnije, sve do rata. Kad sam se 1986. vratila u Zagreb, skoro sve  je bilo promijenjeno, ali opet i nije. Jer moja mama je uvijek znala opetovati:  »idemo kući«.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Skijašku sezonu otvaraju umjetni snijeg i minibusi</p>
<p>Na Crvenom spustu  od  pola do metar   umjetnog snijega / Od  Hunjke i Grafičara pa do skijališta vozit će minibusi, koje će skijaši  zaustavljati dizanjem ruku U nedjelju, prvi dan   ove  sezone skijanja na Sljemenu,  za skijaše  će sve biti besplatno. Posebnost ovogodišnje sezone jest  skijanje na umjetnom snijegu Crvenog spusta, dok snijega za skijanje na Zelenom i Bijelom spustu još nema dovoljno. </p>
<p>Topovi za pravljenje umjetnog snijega na Crvenom spustu rade neprestano već 15  dana i prema riječima direktora Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drage Žiljaka, na stazi je od pola do metar snijega. »U jednom užem dijelu stazu još treba doraditi«, kaže Žiljak.</p>
<p>Od nedjelje će, prvi put,  minibusi prevoziti skijaše, planinare i izletnike po vršnom dijelu, na relaciji Hunjka - Grafičar.  U početku će voziti dva minibusa a po potrebi bit će ih  i više.  Vožnja njima bit će također besplatna, ali ne samo u nedjelju nego i ostalih dana. </p>
<p>»To je pilot projekt i u sljedećih mjesec dana vidjet ćemo hoće li takav prijevoz zaživjeti i koliko takvih busova treba«, rekao je u petak na Medvednici zamjenik pročelnika Gradskog ureda za promet, Stipan Matoš. Grad je  unajmio minibuse  od jedne turističke agencije, i po danu vožnje i vozilu plaća 950 kuna. »Zbog kratkoće vremena hitno je angažirana jedna agencija, a ako se prijevoz pokaže dobrim,   za nj će se raspisati   natječaj«, rekao je Matoš. Ne bi se baš moglo povjerovati u »kratkoću vremena«, jer vremena je bilo gotovo godinu dana, od završetka prošlogodišnje skijaške sezone. </p>
<p>Minibusi će se zaustavljati na dizanje ruke skijaša i izletnika te uz planinarske domove i na točkama  najbližim skijalištu. Cilj je, kaže Matoš, dio oko Doma željezničara, koji je najbliži skijalištu,   odteretiti od prometa i parkiranih automobila.  Građani će, naime, moći parkirati automobil i  dalje duž Sljemenske ceste, te  do skijališta stići  minibusima. </p>
<p>Minibusima će biti dozvoljena vožnja u oba smjera i na jednosmjernom dijelu ceste,  pa se vozači upozoravaju na oprez. Osigurane su i policijske patrole koje će propuštati vozila kod parkirališta za ZET-ovu žičaru do vrha, a dio  policajaca  patrolirat će  i na dijelu Sljemenske ceste oko vrha Medvednice. Matoš je najavio da će se prema vrhu propustiti  i više od 1000 vozila,  jer će  minibusovi  omogućiti i   udaljenije parkiranje. </p>
<p>Žiljak je najavio da »ćemo za dvije godine imati i novu ZET-ovu žičaru«  te predložio da se tada vikendom  naplaćuje dolazak osobnih automobila do vrha. </p>
<p>Djelatnici skijaških žičara upozoravaju građane da prvih dana skijaju opreznije kako bi se priviknuli na tvrdoću umjetnog snijega, ali i kako zbog neprimjerene brzine ne  bi izletjeli  sa staze, tim više što u okolnoj šumi  nema  snijega. </p>
<p>U petak smo na vrhu zatekli i skijaše Skijaškog kluba Medveščak. Otvaranje Crvenog spusta poklopilo se s početkom školskih praznika, tako da škole skijanja počinju već idući tjedan. Crveni spust bit će otvoren svakoga dana  od 9 do 16 sati. </p>
<p>Od noćnog skijanja za sada nema ništa jer još nema priključka na struju, a nije obavljena ni tehnička primopredaja. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Za zemljište Croatia busa već postoji studija izgradnje</p>
<p>Realizaciji studije prethodila bi smjena Uprave i klana Sulićevih,  upravo to traže radnici koji blokiraju tvrtku, nakon toga otvara se prostor »licu iz sjene«, koji je,  prema tvrdnjama Sulićevih, »visoki Vladin dužnosnik koji koordinira radnicima  koji blokiraju tvrtku«</p>
<p>Za sada nepoznata osoba naručila je izradu »Studije poduzeća Crobus«  na temelju koje se na području tvrtke Croatia bus u Heinzelovoj ulici planira izgraditi stambeno-poslovni kompleks. Studija je gotova i mogla bi biti realizirana odmah nakon što Gradska skupština usuglasi novi Generalni urbanistički plan (GUP) - obavijestio nas je u petak izvor koji je htio ostati anoniman, a čiji su podaci poznati redakciji.</p>
<p>Studija, dodaje izvor, sadrži izvode iz Generalnog urbanističkog plana, analizu postojećeg i planiranog stanja kruga poduzeća, snimke iz zraka te definira prostor veličine 20.000 četvornih metara.</p>
<p> Ukratko,  radi se o studiji  na temelju koje se može zatražiti lokacijska dozvola, a sadašnji prostor Croatia busa preimenovati u komercijalni,  čime se povećava njegova vrijednost, pojasnio je naš izvor.</p>
<p>Ovi navodi na tragu su tvrdnji koje je prije otprilike mjesec dana novinarima iznio Trpimir Sulić koji je u četvrtak nakon sjednice Upravnog odbora imenovan za direktora tvrtke.</p>
<p> Trpimir  Sulić tada  je rekao kako iza pobunjenika koji blokiraju ulaz u tvrtku stoji »treći,  vrlo utjecajan čovjek«, a često se u tom kontekstu, iako neslužbeno, spominjao i visoki Vladin dužnosnik.</p>
<p>»Radnici koji blokiraju poduzeće nisu u stanju sami pokrenuti blokadu i žrtve su nečijeg interesa koji nema veze s poslovanjem tvrtke. Ti interesi vezani su isključivo za prostor na kojem bi netko mogao izgraditi stambeno-poslovni kompleks i  zaraditi 39 milijuna eura«, govorio je tada mlađi Sulić.</p>
<p>Ako su točne ove informacije i ako je studija već gotova,   da bi se ona ostvarila, trebalo bi prvo imenovati novu upravu u Croatia busu u kojoj ne bi bilo »klana Sulićevih«, a upravo to traže štrajkaši koji više od mjesec dana blokiraju Croatia bus i koje, opet prema tvrdnjama Sulićevih,  podržava »čovjek iz sjene i Vladin dužnosnik«.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Argument je  žeđ  za zaradom</p>
<p>Nakon što je nedavno poskupljenje usluga ZET-a udarilo po džepu Zagrepčane  koji koriste javni prijevoz, u ovo predbožićno raspoloženje gradski su oci još jednom (neugodno) iznenadili građane hrvatske metropole, barem što se tiče onih koji svakodnevno na posao u grad odlaze automobilom.</p>
<p>  Od 1. siječnja, naime, poskupljuje i parkiranje i to u prve dvije zone. U prvoj će zoni, tako, cijena sata parkiranja porasti sa šest  na osam  kuna, a u drugoj zoni sa tri  na četiri  kune. Jedino u trećoj zoni cijena ostaje ista - dvije kune.</p>
<p>Kako je to u četvrtak na sjednici Poglavarstva pojasnio Davor Jelavić, pročelnik, čiji je Ured za promet i predložio novo poskupljenje, cijena sata parkiranja  u gradu oduvijek je bila jednaka cijeni ZET-ove karte, koja košta sedam kuna ako se kupi u tramvaju, odnosno osam kad je kupljena  na kiosku. </p>
<p>Članovi Poglavarstva smatraju da visoka cijena javnog prijevoza baš i ne stimulira građane da se njime koriste, pa su odlučili na jedno poskupljenje odgovoriti drugim. Formula »Tko tebe kamenom, ti njega još većim«,  neće, pak, nimalo riješiti probleme prometnih gužvi u gradu, jer su cijene parkiranja i javnog prijevoza opet iste, samo više.  Time pada u vodu i argument direktora Zagrebparkinga Mate Kraljevića, da će zbog skupljeg parkiranja sve manje građana dolaziti u grada utomobilima.</p>
<p>Prometnu zagušenost grad pokušava riješiti još jednom mjerom - postupnim povećavanjem broja  mjesta na javnim  parkiralištima, ali ne izgradnjom novih, nego proširivanjem zona naplate na područja,  na kojima se parkiranje dosad nije naplaćivalo. Nikakva prometna gužva time neće biti smanjena, osim što će Zagrebparking na istom broju parkirališnih mjesta (barem što se građana tiče)  zarađivati  mnogo više nego  dosad.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Božićne priredbe Autobusnog kolodvora  </p>
<p>Povodom božićnih blagdana, Autobusni kolodvor organizira  za svoje putnike i građane Zagreba svakoga dana od 21. do 24. prosinca u 10 i 15 sati dolazak Djeda Mraza. Uz to, u ponedjeljak, 23. prosinca u 13 sati održat će se prigodni koncert  a u 17 sati nastupa KUD Preporod iz Dugog Sela, dok je 24. prosinca  u 13 sati nastup kvarteta Hrvatskog glazbenog zavoda. Na sâm Božić u 12 sati  na programu je Božićni koncert maestra Laloševića.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kod Središća Muzej suvremene umjetnosti</p>
<p>Gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić obišla je u petak sa suradnicima gradske četvrti Novi Zagreb Istok i Novi Zagreb Zapad. Obilazak je počeo posjetom gradilištu Centra za rehabilitaciju u Sloboštini koji bi trebao biti gotov do svibnja iduće godine.  Na gradilištu ŠRC-a  Utrina trenutno je dovršeno oko 40 posto radova na izgradnji plivališta a potrošeno je 27 milijuna kuna. Promjene koje su nastale nakon početka radova u prosincu 2001. godina, a riječ je o produbljivanju bazena, povećat će planiranu investiciju za osam posto ili na ukupno  71,3 milijuna kuna. Gradonačelnica je najavila  izgradnju  Muzeja suvremene umjetnosti kod naselja Središće te produženje tramvajske pruge od mosta Mladosti do Ranžirnog kolodvora. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Predsjednik Mesić na promociji albuma Ivane Brkić</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Promocija novog albuma i video spota mlade pjevačice Ivane Brkić, održana u četvrtak u zagrebačkom klubu Hemingway, okupila je estradno-političku kremu kakva se ne viđa na puno važnijim događajima, a vrhunac je  bio dolazak predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića.  Tako su se na istoj zabavi mogli vidjeti glazbenici Đorđe Novković, Senna M, estradni menadžer Zoran Škugor, ali i političari Furio Radin i Zlatko Canjuga.</p>
<p> »Meni je jako drago da je predsjednik navratio na moju promociju, ali moram priznati da ja s tim nemam nikakve veze, već je sve organizirao moj menadžer Darko Hudelist«,  oduševljena je bila predsjednikovim dolaskom mlada pjevačica.  </p>
<p>Naravno, takvu prigodu je odmah iskoristila te poklonila predsjedniku škrinjicu sa šampanjcem, a vjerojatno mu je prva čestitala skori rođendan. »Darko je politički novinar i jedan od urednika političkog tjednika pa ne treba čuditi da političari dolaze na moje koncerte«,  objasnila je Ivana Brkić zašto se na njenim nastupima političari okupljaju više nego na nastupima mnogih poznatijih pjevača.  Na promociji albuma prikazan je spot »Nije me sram« u režiji Vedrana Šamanovića, te je Ivana u pratnji plesne skupine Megablast izvela nekoliko svojih hitova.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Potpisan ugovor o uvjetima korištenja glazbe u emitiranju putem radija</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Hrvatska udruga radija i novina HURIN, koja okuplja 117 radijskih postaja u našoj zemlji u Hrvatsko društvo skladatelja, potpisali su u petak Opći ugovor o uvjetima korištenja glazbe u emitiranju. Ovaj šestogodišnji ugovor rezultat je dvogodišnjih nastojanja da se stvori zajednička osnova za uređenje odnosa, te obvezuje korisnike da podmiruju naknade autorima, izvođačima, proizvođačima fonograma, kao i drugim nositeljima autorskih prava. Udruge potpisinice ustvrdile su kako se prilikom utvrđivanja visine autorske naknade treba rukovoditi preporukama Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO). U prosjeku udio glazbe u emitiranjima radijskih postaja iznosi oko 80 posto, te je konačan cilj, da autorska, izdavačka i diskografska naknada zajedno iznosi 6,4 posto od prihoda radijske postaje, a što će se postepeno postizati u periodu od idućih 6 godina. Direktor HDS-a Tomislav Radočaj i predsjednik HURIN-a Branko Ostrički suglasni su u zaključku kako je potpisanim ugovorom pridonijeto razvoju zaštite autorskog prava, čime je napravljen veliki korak u približavanju Europskoj uniji u segmentu autorskopravne zaštite. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mariah Carey zanijekala suicid</p>
<p>NEW YORK, 20. prosinca</p>
<p> - Mariah Carey zanijekala je  pokušaj samoubojstva i izjavila da »nije luda« u razgovoru za TV postaju CNN emitiranom u četvrtak.</p>
<p>»Nisam luda. Svi mi u nekom trenutku malo skrenemo, a ako u to ne vjerujemo, onda smo možda u gorem stanju nego što bi se moglo  pomisliti«, rekla je 32-godišnja pjevačica čija je depresija bila pomno medijski praćena.</p>
<p>Carey, koja je upravo izdala novi nosač zvuka »Charmbracelet«, izjavila je kako »joj je dosta glasina o navodnom pokušaju samoubojstva«.</p>
<p>No, ipak je priznala da njezin brak s vlasnikom diskografskog odjela Sonyja Tommyjem Mottolom nije uvijek bio lagan.</p>
<p>»Moram reći da je bilo prekrasnih, ali i užasnih trenutaka«, izjavila je ona.</p>
<p>Mariah Carey u siječnju je prekinula suradnju s diskografskom kućom »Virgin« nakon loših rezultata prethodnog albuma »Glitter« i  razdoblja teške depresije.</p>
<p>Tako je podružnica britanskog koncerna EMI-ja prekinula jedan od najskupljih ugovora u povijesti glazbene industrije (100 milijuna dolara za pet albuma), isplativši pjevačici 28 milijuna dolara  odštete.</p>
<p>Nakon toga je pjevačica morala smanjiti svoje novčane apetite, pa je u svibnju s Universalom potpisala ugovor prema kojem za tri albuma treba dobiti 20 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Chicago« najveći favorit 60. Zlatnog globusa</p>
<p>LOS ANGELES, 20. prosinca</p>
<p> - Glazbeni film »Chicago« sa Richard Gereom, Catherinom Zetom Jones i Renee Zellweger, osvojio je osam nominacija za Zlatnog globusa, dok se odmah iza njega nalazi »The Hours« sa sedam, te »Adaptation« sa šest nominacija. </p>
<p>U kategoriji najbolje komedije ili mjuzikla »Chicago« i »Adaptation« su konkurenciju imali u filmovima koje smo i mi imali priliku vidjeti: »Moje grčko vjenčanje« i »Sve zbog jednog dječaka«, te nova adaptacija Dickensova »Nicholasa Nicklebya«. </p>
<p>Autobiografska drama »The Hours« o poznatoj spisateljici Virginiji Woolf je najviše nominacija osvojio u kategoriji najbolje drame, gdje su mu konkurencija posljednji film Jacka Nicholsona »About Schmidt«, drama o holokaustu »The Pianist« Romana Polanskog, dugo očekivana Scorsesejeva epska gangsterska drama »Gangs of New York«, te drugi dio »Gospodara prstenova: Dvije kule«.</p>
<p>Najviše šansi za osvajanje Zlatnog globusa za najbolju žensku ulogu u drami ima veteranka Meryl Streep koja je primila dvije nominacije za nastupe u filmovima »The Hours« i »Adaptation«. Šansu joj ne umanjuje niti činjenica da doma u ormaru već čuva tri Zlatna globusa, te da su joj konkurencija Nicole Kidman, Salma Hayek, Juliane Moore i Diane Lane.</p>
<p>Kod muških kolega najviše šanse ima Jack Nicholson za ulogu u hvaljenom filmu »About Schmidt«, iako žestoku konkurenciju čine Leonardo Di Caprio, Daniel Day Lewis, Adrien Brody, te iskusni Michael Caine. </p>
<p>Šezdesetdevetogodišnjem Caineu to je 12 nominacija za Zlatni globus, a za sada ima osvojena tri komada, baš poput Meryl  Streep. </p>
<p>U kategoriji najbolje glumice u komediji ili mjuziklu nominirane su Renee Zellweger i Catherine Zeta Jones, obje za film »Chicago«, poznata komičarka Goldie Hawn, glavna glumica hit komedije »Moje grčko vjenčanje« Nia Vardalos, te Maggie Gyllenhaal.</p>
<p>U istoj kategoriji kod muških glumaca nominirani su Nicholas Cage, Adam Sandler, Richard Gere, Hugh Grant i mladi Kieran Culkin, mlađi brat nekad velike dječje zvijezde Mculaya Culkina.</p>
<p>Nominacije za najboljeg redatelja osvojili su Martin Scorsese, Peter Jackson,  Stephen Daldry, Spike Jonze, Alexandar Payne i Rob Marshall.</p>
<p>Što se tiče televizijskih projekata među nominiranima se uglavnom nalaze serije koje gleda i domaća publika. »Dva metra pod zemljom«, »24«, »Zapadno krilo«, »Obitelj Sopranos« već dulje vremena dominiraju na svim dodjelama televizijskih nagrada za najbolje dramske projekte, a ovaj put im je konkurencija nova hit serija »The Shield«. Slično je u kategoriji komedija gdje su nominirani »Prijatelji«, »Will & Grace«, »Seks i grad«, »Curb Your Enthusiasm«, te »Simpsoni« prvi puta nominirani nakon trinaestogodišnjeg emitiranja. </p>
<p>Inače, o nominacijama za Zlatni globus odlučuje Udruženje stranih novinara u Hollywoodu koje broji preko 90 članova, a nagrade se dodjeljuju 19. siječnja iduće godine. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Moguć novi sukob Paula  McCartneya i Yoko Ono </p>
<p>LOS ANGELES, 20. prosinca</p>
<p> - Paul McCartney odbacio je u službenom priopćenju mogućnost da ga udovica Johna Lennona tuži jer je preokrenuo redoslijed imena potpisan ispod Beatlesovih pjesama na svojem najnovijem albumu »Back in the U.S. Live 2002« iz tradicionalnog »Lennon-McCartney« u »Paul McCartney i John Lennon«. </p>
<p>»To je stvaranje mnogo buke oko ničega, i zaista nema razloga za bilo kakvo uzbuđenje«, izjavio je McCartney. </p>
<p>Unatoč tome što su se mnoge novine raspisale o tome kako Yoko Ono ozbiljno razmatra sudsku tužbu protiv McCartneyja, njezin je  glasnogovornik Elliot Mintz izjavio: »To nije pravno pitanje«. </p>
<p>Mintz je dodao da je McCartney u prošlosti nekoliko puta pitao Ono za dozvolu da promijeni potpis pod pjesme te da je ona uporno odbijala njegove zahtjeve, obrazloživši takvu odluku riječima »dogovor je dogovor«, ali da je ovaj puta nije upitao za dozvolu. </p>
<p>McCartney je u priopćenju rekao da nije zabrinut zbog nezadovoljstva Lennonove udovice, ali smatra da je vrijeme da se pojasne određene činjenice o tom »dugotrajnom i prilično beznačajnom sukobu«. On se, naime, već dugo žali da Lennon, na primjer, uopće nije pridonio stvaranju hita »Yesterday«, dodavši da su se on i Lennon  potpuno slagali u pogledu toga tko je napisao što, te da je i sam Lennon to iznio u jednom interviewu u časopisu »Playboy«. McCartney je, pak, svoju stranu priče iznio u knjizi Barryja Milesa »Many Years From Now«. </p>
<p>McCartney je također izjavio da su menadžer Beatlesa Brian Epstein i Lennon neovisno o njemu odlučili da će se sve pjesme potpisivati sintagmom »Lennon & McCartney« te da su na njegov prijedlog da se potpisuju sintagmom »McCartney & Lennon« odgovorili riječima »to  je uvijek lako promijeniti, ali zasad neka ostane ovako«. </p>
<p>»Ne vidim zašto bi problem bio da se Johnove pjesme, poput 'Strawberry Fields' i 'Help' potpisuju 'Lennon & McCartney', a moje pjesme, poput 'Let It Be' i 'Eleanor Rigby' s 'McCartney & Lennon'«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kontakti Kine i Zapada stariji od pet tisućljeća</p>
<p>PEKING, 20. prosinca </p>
<p> - Kontakti između Kine i Zapada  mogli bi, prema komparativnom proučavanju kineskih i egipatskih artefakata, biti stariji od 5000 godina, iako se do sada općenito  smatralo da su počeli prije 2000 godina,  objavila je kineska  novinska agencija. </p>
<p> Neki predmeti nastali 3.000 godina prije Krista, poput figurica i  pentagrama ugraviranih na žezlima koja su nosili kineski  dužnosnici na visokim položajima, pokazuju sličnost s onima kojima su se  u Egiptu koristili faraoni.</p>
<p> »Početak kontakata između Kine i Zapada vjerojatno nadmašuje našu  maštu«, smatra Wang Hui, arheolog specijaliziran za Put svile. Tim  su putem ostvarene do sada poznate razmjene između Kine i Zapada,  koje su počele u doba Rimskog Carstva.</p>
<p> Sve veći broj kineskih stručnjaka misli da su kontakti  uspostavljeni mnogo prije zahvaljujući nomadskim plemenima koja su  nastanjivala središnju Aziju prije više tisuća godina.</p>
<p> Dok se neki kineski povjesničari bave vezama između kineskog  svijeta i Starog kontinenta, drugi se koncentriraju na  zaboravljenu povijest kineskih istraživača koji su plovili Tihim  oceanom sve do Amerike gdje su uspostavili kontakte s američkim  Indijancima, nekoliko stoljeća prije Kolumba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kanadska sekta očekuje rađanje klona za Božić</p>
<p>MONTREAL, 20. prosinca </p>
<p> - Prvo klonirano novorođenče na svijetu  očekuje se na Božić, najavila je jedna kanadska sekta koja vjeruje u  slobodnu ljubav i da su život na Zemlji stvorili posebni  Zemaljci.</p>
<p>Stručnjaci su međutim skeptični i sumnjaju da sekta iz  Quebeca zvana Raelians može klonirati čovjeka.</p>
<p> Svećenica u toj sekti Brigitte Boisselier izjavila je da je  tvrtka »Clonaid« u ožujku klonirala ljudski embrij, te da će se prvo  klonirano dijete  roditi u roku od dva tjedna, a najvjerojatnije na  Božić.</p>
<p>Dodala je da je prošlog proljeća klonirano 10 ljudskih embrija, od  čega pet neuspjelo.</p>
<p> Četiri ostala klonirana djeteta očekuju se početkom iduće  godine. (Hina)</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Matici je budućnost poklonjena</p>
<p>Na svečanosti upriličenoj u Preporodnoj dvorani o Matičinoj slavnoj prošlosti i nespornoj budućnosti govorili su njezin bivši i sadašnji predsjednik  Josip Bratulić i Igor Zidić / Nakon 160 godina uspješna rada Matica ne mora se plašiti budućnosti - kaže Josip Bratulić / Unatoč jasnom programu marginalizacije koji ide za slabljenjem hrvatskih institucija, Matica će opstati - poručio je Igor Zidić </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Na kraju smo 2002. godine u kojoj smo s hrvatskim građanima podijelili obilje nevolja, bijede, siromaštva, nezaposlenost i stečajeve. Godina je to stranačkog autizma i sveopćeg pada standarda, slabljenja svake pozitivne energije i iščezavanja nade u  Hrvatsku kakvu smo oduvijek željeli - tim je riječima Igor Zidić, sadašnji predsjednik Matice hrvatske, otpočeo prigodni govor na svečanosti obilježavanja 160. obljetnice te naše najstarije kulturne ustanove što je u petak upriličena u zagrebačkoj Preporodnoj dvorani.</p>
<p>Iskazao je zabrinutost za svekoliku hrvatsku baštinu te za »rasprodaju domovine«. »Bilo je to trošenje one glavnice koju ni jedan mudar vladar ne bi smio dirnuti«, kazao je Zidić i vehementno dodao - »ono što nam nisu uspjele oteti brojne tuđinske vlasti, sada ti psi novca bezočno rasprodaju«. Jer dok je bilo srca i mi smo kao narod bili zaštićeni, a otkad je sve podređeno novcu, drži Zidić, nitko i ništa više nije zaštićeno.»Tako je slogan- kupujmo hrvatsko doživio ciničnu mutaciju - Kupujte Hrvatsku!, pa nam, čini se, na kraju sezone siromašenja žele oderati i golu kožu«, kazao je Zidić i naglasio da njegov govor nije izrečen zbog retorike, već da bi »probudio sve naše spavače«.</p>
<p>Upitao se što nam može donijeti politika koja u dvije godine može rasprodati stoljećima stvarana dobra? Hrvatska, koja je danas pred rasapom, kako kaže Zidić, »postala je lovište za borce Domovinskog rata«. Hoćemo li se zbog toga odreći nade i odustati od sretnije domovine? - retorički se zapitao Zidić i nastavio: »Ne ćemo, jer nitko nema prava pobjeći pred obvezama. Upravo suprotno, svatko od nas mora se truditi da na svom području bude što bolji. Hoćemo li se pomiriti s položajem koji Matici hrvatskoj određuje Ministarstvo kulture obećavajući joj tek puko preživljavanje? Je li se zato Matica 160 godina borila da bi sada bila osuđena na preživljavanje?«,upitao je nezadovoljni Zidić i poručio kako će Matica opstati unatoč jasnom programu marginalizacije koji ide za slabljenjem hrvatskih institucija.</p>
<p> »Pred svim tim ne želim zatvoriti oči«, bio je jasan Zidić koji je na kraju poručio:»Ne odustajmo od napora da od Hrvatske stvorimo sretniju domovinu i pozivam vas da zajedno s Maticom hrvatskom budete na tom poslu.«</p>
<p>Njegov prethodnik akademik Josip Bratulić u svom je izlaganju bio mnogo blaži, želeći u ovom svečarskom trenutku rezimirati Matičinih 160 godina ponajprije ustrajnog rada na književnom, kulturnom i prosvjetnom polju. Sve to vrijeme ova najstarija kuća kulture knjigom je širila pouzdanje i vjeru u napredak i bolja vremena. </p>
<p>»Od prve tiskane knjige, izašle 1844., do danas Matica je u hrvatski narod i svijet poslala čitavu biblioteku probranih knjiga koje su napisala prva književna pera. Stoga je ona, kao ni jedna druga ustanova u Hrvatskoj, radila na pravoj integraciji  Hrvatske u Europu na svim područjima književnog, znanstvenog i društvenog života, i to na pravi način s punim spoznajama i s vidljivim računima«, rekao je akademik Bratulić. Iako nikada nije bila miljenicom vlasti, »Matica se nada da će joj u novim, boljim prilikama biti lakše raditi za svoj narod. Zato se Matica ne mora plašiti budućnosti. Njoj je, nakon 160 godina uspješnog rada, budućnost poklonjena, treba se njome na najbolji način koristiti« - bila je završna poruka Zidićeva prethodnika.</p>
<p>U skromnom kulturnom dijelu priredbe nastupio je Zagrebački gitaristički trio.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Procvat izdavaštva - događaj godine</p>
<p>Hrvatska je važan čimbenik međunarodne kulturne  suradnje jer je ove godine postala predsjedavajuća Svjetske mreže  kulturnih politika, koja okuplja 60-ak ministara kulture, rekao je Antun Vujić </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić obnovu  izdavaštva kroz »Interliber«, pulski Sajam knjiga te nastupe  izdavača u zemlji i inozemstvu smatra najvažnijim kulturnim  događajem u Hrvatskoj u ovoj godini.  »Obnova je snažna do te mjere da to priznaju i najmrgodniji  kritičari«, izjavio je Hini ministar kulture rezimirajući rad  Ministarstva u ovoj godini i navodeći planove za 2003.</p>
<p> Vujić je naglasio  da je Hrvatska važan čimbenik međunarodne kulturne  suradnje jer je ove godine postala predsjedavajuća Svjetske mreže  kulturnih politika, koja okuplja 60-ak ministara kulture. Dodao je da će kao predstavnik Hrvatske, koja je predsjedavajuća te  mreže, s ostalim ministrima posjetiti glavnoga tajnika UNESCO-a te  će mu predstaviti zajedničke interese u kulturi država koje su  članice mreže. Najavio da će se u listopadu 2003. u Opatiji održati Svjetska konferencija ministara kulture, pa se iz toga vidi kolika je uloga  Hrvatske u kulturnim krugovima.</p>
<p> Što se tiče predstavljanja hrvatske kulture u svijetu, Vujić je  izdvojio nedavni veliki uspjeh Zagrebačke filharmonije s maestrom  Šutejem u dvorani bečkoga Musikvereina.</p>
<p> »Hrvatska kultura na primjeren je način predstavljena i na tjednima  kulture koji su organizirani u Rusiji i Njemačkoj tijekom ove  godine«, istaknuo je podsjetivši na veliki uspjeh kazališta  »Gavella« u Madridu i »Plesnog teatra« Nine Bujas u Bruxellesu.</p>
<p>  Glede ocjene da su kulturna vijeća dala znatan doprinos  demokratizaciji hrvatske kulture, unatoč ostavkama u nekim  vijećima, Vujić je rekao da je rad vijeća tek započeo i da je obavljen golem posao već u prvoj godini njihova rada. Dodao je da sukobi u kulturi nisu sami po sebi sukobi između kulture i politike, nego  da i unutar kulture ima sukoba i različitih gledanja na stvari.</p>
<p>  Na upit što može najaviti za sljedeću godinu ministar je istaknuo da su započeta dva velika muzeja - muzeji  suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, obnova Meštrovićeva  paviljona i Moderne galerije u Zagrebu. Radovi se, podsjetio je, nastavljaju i na Muzeju krapinskog  pračovjeka Hušnjakovo i na Arheološkom muzeju u Naroni.</p>
<p> Vujić je izdvojio i gradnju dviju knjižnica u Puli i Šibeniku, dovršetak Konzervatorskoga odjela u Rijeci, nakon što je to s  uspjehom učinjeno u Zadru i Splitu i nekim drugim mjestima. Ministar je spomenuo i obnovu  zgrade u koju će se smjestiti Ministarstvo kulture. »To je važno jer je riječ o obnovi i restauraciji zgrade koja je pod  zaštitom«. </p>
<p>  Na upit kako ocjenjuje medijsko praćenje kulturnih događaja odgovorio je: »I dobro i loše«. »Gotovo u svim novinama dnevno se mogu pratiti brojni kulturni  događaji, stranice kulture su najproduktivnije i s toliko  pozitivnih vibracija«, izjavio je ocijenivši kako je to gigantska  proizvodnja u kojoj je sublimirana vrlo snažna kulturna produkcija  u Hrvatskoj.</p>
<p> Kultura je po broju programa u izuzetnom razvoju, ne samo što se  tiče filma i knjige, nego i područja ostalih djelatnosti, rekao je,  dodavši kako bismo trebali imati članke u novinama koji bi na  sustavan način i sa znanjem mogli pratiti ono što je kultura  pozitivno afirmirala kroz sve ove godine.  (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Šikaniran sam zbog članka o Krleži« </p>
<p>Ravnateljstvo LZ  »Miroslav Krleža« nije dalo besplatni primjerak ORL-a Marku Kovačeviću, koji je član uredništva toga leksikona, a dalo ga je ostalim članovima  uredništva </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Redaktor-urednik u Leksikografskom  zavodu »Miroslav Krleža« Marko Kovačević u otvorenom pismu glavnom  uredniku Općega religijskog leksikona (ORL) Adalbertu Rebiću  predbacuje što ga nije zaštitio od šikaniranja u Leksikografskom  zavodu zbog njegova članka o Miroslavu Krleži, objavljenog u ORL-u.   U pismu, koje objavljuje najnoviji broj hrvatske književne revije  »Marulić« (6), Kovačević tvrdi da je 5. rujna 2002. počelo njegovo  šikaniranje u Leksikografskom zavodu (ORL je objavljen u kolovozu),  te da mu ni na kraj pameti nije bilo da zatraži pomoć glavnog  urednika za intervenciju, što bi bilo posve normalno.</p>
<p> »Vi ste glavni i odgovorni urednik ORL-a pa ste stručno odgovorni za  sve što je u njemu, u konačnici i za članak o Krleži«, napominje  Kovačević, dodajući da je kao voditelj ekipe koja je radila na  izradbi leksikona, moralno, premda ne i pravno, odgovoran za  svakoga člana te ekipe.</p>
<p> Kovačević napominje da je u Leksikografskom zavodu, kao i u  sličnim ustanovama, uvijek bilo sličnih konflikata, što je  neizbježno, ali bi glavni i odgovorni urednici uglavnom preuzimali  odgovornost i nastojali zaštititi ljude iz uredništva.</p>
<p> Napominje da je u ORL uložio šest godina temeljita rada, uz ino, napisao je 40 posto teksta (4200 natuknica) te obavio konačnu reviziju  cijelog rukopisa. Za takav angažman u svakoj bi kulturnoj ustanovi uslijedilo nekakvo  priznanje, pa i promaknuće, smatra Kovačević. »Pa ako se u  Leksikografskom zavodu netko zbog toga grubo šikanira, onda se  valja zapitati kojim to vodama plovi lađa te ugledne kulturne  ustanove«, dodaje u pismu.</p>
<p> Istodobno tvrdi da je odlučio »biti vlastitim odvjetnikom«, kad  je čuo da je 9. rujna na »uskokružnoj promociji« glavni urednik  mlako reagirao te da je uputio žalbu glavnom ravnatelju, pitajući  što je to u članku o Krleži krivo napisao, a ako nije, zašto ga  šikaniraju.</p>
<p> Navodi da je »osjetio da se šikaniranje nastavlja« kad mu  ravnateljstvo nije dalo besplatni primjerak ORL-a, što je stari  uljudbeni običaj svih izdavačkih kuća, a dalo ga je svim članovima  uredništva ORL-a, kojega je i on član.</p>
<p> U zaključku članka o Miroslavu Krleži, objavljenoga u ORL-u, stoji  da je »ikonoklastičnom žestinom razbijao 'trule svece' i u isto  vrijeme pjevao hvalospjeve totalitarnim diktatorima. Tako se i  Krležina antireligioznost u konačnici očitovala kao  kvazireligija. Između dvaju svjetskih ratova K. je svojim  antireligijskim stavovima snažno obilježio liberalnu građansku i  komunističku inteligenciju i nesporno pridonio protukatoličkoj  kampanji u komunističkom poraću«, stoji u ORL-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Virtualna šetnja kroz modernost </p>
<p>CD-rom je trajna uspomena na izložbu o Exatu 51 i Novim tendencijama koja je održana u Portugalu, a sadrži i druge priloge o hrvatskoj modernoj umjetnosti</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Izložba »Exat 51 i Nove tendencije« koja se održala prije godinu i pol, u Kulturnom centru Cascais u Portugalu, naišla je na veoma dobar odaziv publike. Željeli smo tu izložbu zadržati u pamćenju te smo kreirali ovaj CD-rom kao svojevrsnu trajnu uspomenu na tu sjajnu izložbu, rekla je na tiskovnoj konferenciji koja se održala povodom predstavljanja CD roma »Exat 51 i Nove tendencije« ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić.</p>
<p>Autor izložbe koja je održana u Portugalu, Marijan Susovski, ujedno je i autor koncepcije CD-roma koji je nastao u suradnji s tvrtkom Atanor i njezinim voditeljem Fjodorom Fatičićem. Ta izložba obradila je zbivanja pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća kada je Zagreb bio jedan od vodećih kulturnih središta Europe s pokretima Exat i Novim tendencijama.</p>
<p> Sadržaj CD-roma nije samo materijal sa spomenute izložbe, već je obogaćen mnogim novim sadržajima predstavljenim na poseban, multimedijski način. Jedan od najzanimljivijih dijelova je virtualna šetnja izložbenim prostorom Kulturnog centra Cascais koja omogućuje virtualno razgledanje te izložbe.</p>
<p>Željka Kolveši, predsjednica Nacionalnog komiteta ICOM-a (Svjetske udruge muzeja), čestitala je autorima CD-roma na prestižnoj nagradi koju su osvojili. Naime, na Audiovizualnom festivalu za muzeje i baštinu koji je održan od 24. do 29. studenog 2002. u Sao Paulu u organizaciji ICOM-a, ovaj je CD-rom osvojio srebrnu medalju (Prix Multimedi'Art) u vrlo jakoj konkurenciji ostalih muzeja koji svoj sadržaj predstavljaju multimedijski. Čestitkama autorima i Muzeju pridružio se i Zvonko Maković ističući da  mu je veoma drago da upravo izložba »Exat 51 i Nove tendencije« je dobila prva u Hrvatskoj takvu vrstu predstavljanja, jer je to razdoblje jedno od najzanimljivijih i najpotentnijih razdoblja hrvatske umjetnosti. Osim toga-naglasio je Maković -  dok ne ispunimo san o novom Muzeju suvremene umjetnosti, na ovaj način možemo svakodnevno razgledavati djela brojnih autora koji su Hrvatsku umjetničku scenu priključili tokovima  umjetnosti u svijetu.</p>
<p>CD-rom, osim virtualne šetnje izložbom, sadrži i brojne dodatke poput dokumentacije Vladimira Peteka, dodatke o eksperimentalnom filmu i videu, prikaz djelovanja Zagrebačke škole crtanog filma, sažetak o Zagrebačkome muzičkom bijenalu i brojne druge sadržaje vezane uz umjetnost Exata i Novih tendencija. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Spoznavanje kao nagađanje</p>
<p>Na skupu su podnijeli izlaganja Ljerka Schiffler, Erna Banić-Pjanić, Adalbert Rebić, Anto Mišić, Ivan Bekavac-Basić i drugi </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> -  Znanstveni skup o temi »Filozofija i filodoksija«  održan je u Zagrebu u organizaciji Instituta za filozofiju. Skup je otvorila  Ljerka Schiffler predavanjem o paradigmi i paradoksu mišljenja u filozofiji i filodoksiji. Autorica kroz neke primjere ukazuje na složenost toga binoma, nastojeći otkloniti međusobnu isključivost filozofije i filodoksije i ističe prožimanost i međuzavisnost spomenutih pojmova.</p>
<p>O temi »Spoznavanje kao nagađanje« govorila je Erna Banić-Pjanić pokušavajući  osvijetliti specifičnost Kuzančeve pozicije, prije svega u odnosu na antičku tradiciju, na koju se nesumnjivo nadovezuje, a potom i u odnosu na onu koncepciju spoznaje i znanja što se tek imala uspostaviti.</p>
<p> Adalbert Rebić govorio je o susretu židovske i helenističke mudrosti, odnosno kroz misao Koheleta pokušava približiti susret dviju spomenutih kultura. Susret helenističke filozofije sa židovskom kulturom izazvao je promjene koji su imali utjecaja na Bibliju, ali i na sam život i jezik Židova. Kohelet analizira ljudsko razmišljanje kao bitak u stalnom kretanju i u smrti pojedinca u završenom vremenu, smatrajući da Bog u svijetu suvereno djeluje i da će čovjek odgovarati za svoje razmišljanje i postupke. On nije u susretu s helenističkom mišlju napustio svoju tradicionalnu židovsku mudrost, nego je oboje pokušao spojiti u uspješnu sintezu. </p>
<p>»Kršćanstvo i/ili filozofija« bila je tema Ante Mišića, koji je nastojao približiti same početke spajanja filozofije i kršćanstva. Početna dilema ranokršćanskih pisaca - kršćanstvo ili filozofija - postupno se pretvara u uvjerenje o korisnosti filozofije za jasnije izražavanje vjerskih dogma i izgradnju teološke znanosti. Početne sumnje u filozofiju sve više zamjenjuje uvjerenje o potrebi međusobnog prožimanja, a tek će kasnije teologija filozofiju smatrati svojom sluškinjom.</p>
<p> Ivan Bekavac-Basić analizirao je istraženost veza benediktinaca Gottschalka s hrvatskom kneževinom u doba kneza Branimira. Alojz Ćubelić je govorio o filozofiji u prvoj polovici XII. st. odnosno kako je filozofija u tom razdoblju predstavljala mudrost, religiju, alkemiju i znanost. </p>
<p>Na skupu su još držali predavanje Z. Čuljak, F. Grgić, M. G. Kuršulin, S. Juka, I. Kordić, J. Zovko, J. Oslić, E. Petrić-Bajlo i Erwin Hufnagel.</p>
<p>Nikola Žuvela</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Beethovenov rukopis Devete na Unescovoj listi </p>
<p>BERLIN, 20. prosinca</p>
<p> - Gotovo potpuno sačuvani originalni rukopis Devete simfonije Ludwiga van Beethovena i  službeno je uvršten na listu Unescove Svjetske baštine, priopćeno  jeu Berlinu. Berlinska Državna knjižnica, u kojoj se čuva rukopis Beethovenove  Devete simfonije, primit će 12. siječnja 2003. godine službenu potvrdu UN-ove organizacije za kulturu, prema kojemu će  Beethovenov originalni rukopis biti uveden u katalog »Memory of the  World«. Deveta simfonija prva je skladba uvrštena na Unescovu listu.  Izvorna partitura sa Schillerovom »Odom radosti« spada u  najvrjednije rukopise glazbene zbirke knjižnice. Pet od oko 200  listova ne nalazi se u berlinskoj knjižnici: dva su u Beethovenovu  domu u Bonnu, a tri u Nacionalnoj knjižnicxi u Parizu. Deveta simfonija doživjela je praizvedbu 1824. godine u Beču. Na svečanosti 12. siječnja u Berlinu će Beethovenovo djelo biti i izvedeno pod ravnanjem Justusa Franza.(Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šiškova ulja na platnu u Beču </p>
<p>BEČ, 20. prosinca</p>
<p> -  U organizaciji hrvatskog veleposlanstva  u Austriji, u bečkome Gradišćanskohrvatskom centru  otvorena je samostalna izložba »Ulja na platnu« Ivice Šiška. To je druga izložba našega akademskoga slikara u nepuna tri mjeseca u  Austriji -  krajem listopada Šiškova »Ulja na platnu« bila su  izložena u Malom Borištofu u Gradišću, rekao je, otvarajući  izložbu, hrvatski veleposlanik Dražen Vukov-Colić. Šiško zacijelo pripada onoj neuhvatljivoj skupini slikara koji  uvijek oduševljavaju, ali istodobno i zbunjuju vlastite tumače.  U slikarskom izrazu neumorno traga za sinkretičnim jedinstvom  smisla boje i oblika, rekao je Vukov-Colić. Na bečkoj izložbi Šiško prikazuje 15 ulja na platnu od »Plavetnila«, »Rajskog vrta«, »Kamenog cvijeta« do »Crnih lopoča«,  koja krase predbožićnih dana prostor Gradišćanskohrvatskog doma u  Schwindgasseu u Beču. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rimski Auditorij otvara najveću dvoranu </p>
<p>RIM, 20. prosinca</p>
<p> - Treća i najveća dvorana rimskoga  Auditorija svojih će 2756 mjesta prvi put otvoriti za javnost u subotu koncertom najcjenjenijeg rimskog orkestra, Akademije sv.  Cecilije, doznaje se iz izvora bliskih upravi  Auditorija. »Bilo me strah jer je dvorana strašno velika, ali su dojmovi  odlični. Održali smo samo mali pokus, s nekoliko instrumenata. Akustika je bolja od one u srednjoj dvorani, zvuk je puniji, topliji«, rekao je u razgovoru za dnevnik Corriere della Sera  južnokorejski dirigent Myung-Whun Chung, koji će u subotu ravnati  koncertom. Glazbeni auditorij u Rimu otvoren je u travnju, ali su dosad u  uporabi bile samo dvije manje dvorane, s po 768 i 1200 mjesta.  Otvaranjem najveće dvorane, Auditorij, u kojem će odsad biti  sjedište Akademije svete Cecilije, postaje najveće zdanje te vrste  u Italiji.  Među uzvanicima na koncertu bit će talijanski predsjednik Carlo  Azeglio Ciampi,  a i  uglednici iz kulturnog ili poslovnog okružja poput pisca Umberta  Eca ili članova obitelji Agnelli. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sigurno se pomalo osjećao bogom</p>
<p>Putovali su šest mjeseci, otišavši tako daleko kao što nitko nikada nije. Već tjednima lutali su izgubljeni, kada su na kraju stigli na tu zemlju. Nije bilo ničega. Samo Indijanci, po okolnim kanjonima, skriveni u svojim nevidljivim selima</p>
<p>ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Mogu ga zamisliti kako, tamo u gradu, puni ljudima uši pričom o Zapadu. Imao je karte, a na kartama je bila ucrtana neka dolina, iza brda Sohones: pravi raj, govorio bi. Uvjerio je šesnaest obitelji. </p>
<p>Sedamnaest, računamo li njegovu: dvije sestre i brat, Mathias. O tome su čak i novine pisale: karavana Arnea Dolphina. Putovali su šest mjeseci, otišavši tako daleko kao što nitko nikada nije. Već tjednima lutali su izgubljeni, kada su na kraju stigli na tu zemlju. Nije bilo ničega. Samo Indijanci, po okolnim kanjonima, skriveni u svojim nevidljivim selima. Arne Dolphin zaustavio je karavanu da prenoći. </p>
<p>Ne znam kamo je namjeravao sutradan. U svakom slučaju, nikada nije pošao. Ujutro se netko vratio s rijeke i rekao da dolje voda blista. Zlato. Tražili su šume, plodno tlo, pašnjake. Našli su zlato. </p>
<p>Arne Dolphin odlučio je da to mora ostati tajnom. Predložio je ostalim obiteljima dogovor. Pet godina rada u potpunoj izolaciji od svijeta, a potom svatko može poći svojim putem, sa svojim zlatom. Prihvatili su. Rodio se Closingtown: grad koji ne postoji ni na jednoj karti svijeta.</p>
<p>Radili su naporno. Arne Dolphin uspio je u priču uvući i Indijance. Ne znam kako je uspio, ali malo pomalo uvjerio ih je da rade za njega. Bio je oduševljen tim ljudima. Naučio je njihov jezik, proučavao njihovu tajnu. To mu je postala strast. Satima ih je ispitivao, slušao njihove priče, upoznavao čudne ceremonije. </p>
<p>Indijanci su ga poštovali, dali su mu i neko njihovo ime, postao im je brat. Indijanci, poker i satovi. Žene je jedva gledao, nije pio, a za novac nije baš mario. Osjećao se ocem svega toga, izumiteljem svega što se zbivalo: to mu je bilo dovoljno. Sigurno se pomalo osjećao bogom. To mora biti dobar osjećaj.</p>
<p>Povremeno bi iz pustinje stigao kakav očajnik, ili neka izgubljena kola naseljenika.</p>
<p>Arne Dolphin ih je primao, pričao im o zlatu, objašnjavao pravila, a ako ne bi bili poslušni, ubijao ih je. O sudskim procesima nije bilo ni riječi. </p>
<p>Arne Dolphin nije dijelio pravdu: on je bio pravda. </p>
<p>Svako toliko neki bi došljak pokušao pobjeći, odnijeti vijest svijetu: on i njegov brat Mathias krenuli bi za njim. Vraćali bi se nakon nekoliko dana s odrubljenim glavama tih jadnika vezanima za sedla. </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Mateša: Hvala Vladi </p>
<p>»Hvala Vladi što su stvorili preduvjete za bolje funkcioniranje u budućnosti. Sada se možemo okrenuti ostvarivanju zacrtanih programa u predolimpijskoj godini. S ovim novcem moći ćemo podmiriti sve dugove i nastaviti nesmetan rad« komentirao je Mateša</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Hrvatski olimpijski odbor ispunio je u petak božićni ugođaj kakav se samo poželjeti može. Vlada Republike Hrvatske odobrila je 15 milijuna kuna iz državnog proračuna za saniranje stanja u krovnoj sportskoj organizaciji. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša tako je uspješno apsolvirao primarni problem jer bez pomoći Vlade HOO bio postao prva ukinuta olimpijska organizacija u svijetu.</p>
<p>- Hvala Vladi što je  stvorili preduvjete za bolje funkcioniranje u budućnosti. Sada se možemo okrenuti ostvarivanju zacrtanih programa u predolimpijskoj godini. S ovim novcem moći ćemo podmiriti sve dugove i nastaviti nesmetan rad, komentirao je Mateša.</p>
<p>Iako novac još nije stigao u blagajnu HOO-a, Mateša je otišao korak ispred i najavio mnogo  rigorozniju raspodjelu sredstava u usporedbi s prethodnom garniturom djelatnika krivih za nagomilani dug.</p>
<p>- Nije se odugovlačilo s  odlukom, Vlada je jednostavno tražila jamstva glede utroška novca. Kad se novac daje iz državnog proračuna onda se ima pravo tražiti opravdanje o njegovoj raspodjeli. Na kraju, to je novac poreznih obveznika, novac iz naših džepova, zaključio je Mateša i najavio:</p>
<p>- Ujedno je ovo početak jače  kontrole trošenja novca.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Janica druga na treningu, u spustu starta s brojem 29</p>
<p>ZAGREB/LENZERHEIDE, 20. prosinca</p>
<p> - U subotu u švicarskom Lenzerheideu (10 sati) započet će treći ovosezonski spust Svjetskog kupa, ali prvi koji će se bodovati za kombinaciju. A u toj je disciplini jedna od najvećih favoritkinja naša skijašica Janica Kostelić. Naša je olimpijka na posljednjem treningu uoči subotnjeg spusta izborila drugo mjesto. Točnije, Janica je bila prva s vremenom 1:43.50 dok se nije spustila Francuskinja Carole Montillet i postavila 12 stotinki sekunde brže vrijeme (1:43.38).</p>
<p>Kako je od ove sezone uvedeno novo pravilo obrnutog reda startanja, Janica će u subotu startati 29. Prije naše skijašice startat će iskusnije spustašice Turgeon, Götschl, Ceccarelli, Dorfmeister... No, kakav god Janičin zaostatak za njima u spustu bio, hrvatski ponos to može nadokanditi dan kasnije, kad će se voziti slalom. U nedjeljnoj će se utrci Janici pridružiti i Nika Fleiss i Ana Jelušić koje su ovih dana vozile FIS utrke slaloma.</p>
<p>•  Rezultati: 1. Carole Montillet (Fra)                1:43.38,  2. JANICA KOSTELIĆ (HRV)                1:43.50,  3. Melanie Turgeon (Kan)                    1:43.57,  4. Renate Götschl (Aut)                   1:43.83,  5. Ingrid Jacquemod (Fra)               1:43.86,  6. Kathrin Wilhelm (Aut)                   1:43.91,  7. Catherine Borghi (Švi)       1:44.09,  8. Daniela Ceccarelli (Ita)               1:44.24,  9. Nadia Styger (Švi)                       1:44.25, 10. Brigitte Obermoser (Aut)                 1:44.37...</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Mirna je u Zagrebu imala uvjete kao i svi ostali plivači«</p>
<p>»Gospodinu Jukiću  ZŠS je  ponudio   trenerski ugovor u iznosu od 10.000 kuna mjesečno, na koji on nije pristao / Ni Željko Jukić osobno ni klub u kojemu je trenirala Mirna, nije nikad platio niti jednu kunu za korištenje bazena «</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Potaknut negativnom reakcijom Željka Jukića na inicijativu vraćanja njega i njegove kćeri Mirne Jukić u Hrvatsku, Zagrebački plivački savez se priopćenjem koje je potpisao tajnik Milan Čolić obratio Hrvatskom olimpijskom odboru i sredstvima javnog priopćavanja. U spomenutom dopisu navodi se sljedeće:</p>
<p>Budući da su se u posljednje vrijeme u novinama pojavili napisi u svezi s Mirnom Jukić i u kojima različite osobe daju tumačenje o razlozima njezinog odlaska iz Zagreba, a u kojima se apostrofira i Zagrebački plivački savez, smatramo potrebitim radi vjerodostojnog informiranja javnosti iznijeti sljedeće:</p>
<p>- Mirna Jukić je za vrijeme boravku u Zagrebu započela svoju karijeru. Gospodin Jukić (tata) uključio je svoje dijete u športsku školu plivanja pri HAPK Mladost, gdje je Mirna stekla svoja prva plivačka znanja;</p>
<p>- Nezadovoljan tretmanom, odnosno smatrajući da njegovo dijete treba bolji i kvalitetniji tretman ispisuje Mirnu iz športske škole plivanja pri HAPK Mladost i </p>
<p>osniva PK Borovo Vukovar;</p>
<p>- Novoformirani klub Borovo Vukovar u izgnanstvu dobiva, razumijevanjem uprave RO Zagreb, potrebne pruge za rad, gospodin Željko Jukić preuzima terenski dio obaveza i počinje raditi sa svojom kćeri i nadarenom plivačicom Mirnom;</p>
<p>- Zagrebački plivački savez pokušao je u više navrata kontaktirati s gospodinom Jukićem s ciljem uključivanja Mirne Jukić u sustav praćenja, na način da se registrira u Zagrebu i da kao zagrebački klub zatraži članstvo u ZPS-u, kako bismo mu mogli pomoći kroz sustav, što on nije htio napraviti; </p>
<p>- 1999. godine, ustrojstvom Ustanove Mladost za gospodarenje športskim objektima Sportski park Mladost, od strane grada, gospodinu Jukiću, odnosno plivačkom klubu Borovo Vukovar ponuđeni su uvjeti kao i ostalim športskim udrugama odnosno plivačkim klubovima u Zagrebu, s fondom sati rasporedom korištenja i cijenom pruga po satu, na što je obitelj Jukić pisanim putem pristala, te iste koristila;</p>
<p>- Nakon tog dolazi do zamrzavanja rada PK Borovo  Vukovar i njihovi plivači u rujnu 1999. godine prelaze u Zagrebački Plivački Klub i ZPS u skladu s mogućnostima osigurava broj »pruga sati« za rad kluba, pa tako i za Mirnu i njezinog brata kao članove ZPK-a;</p>
<p>- Stručno-programska komisija Zagrebačkog plivačkog saveza Mirnu Jukić zajedno sa Sašom Imprićem predlaže Zagrebačkom športskom savezu kao perspektivne plivače u kategoriju A mladih i perspektivnih sportaša za koju je ZŠS planirao izdvojiti značajna dodatna sredstva za poboljšanje uvjeta rada, dijagnostiku, opremu, pripreme i međunarodna natjecanja; </p>
<p>- Istodobno, kao kategorizirana plivačica (II kategorije) Mirna Jukić putem ZPK-a tijekom 2000. godine uredno dobiva stipendiju u skladu s pravilnikom ZŠS-a;</p>
<p>- Gospodinu Jukiću je od strane ZŠS-a ponuđen trenerski ugovor u iznosu od 10.000 kuna mjesečno, na koji on nije pristao;</p>
<p>- Bez ikakve obavijesti ZPS-u i ZŠS-u obitelj Jukić donosi odluku o napuštanju Zagreba i Hrvatske, te odlazi u Beč, gdje nastavlja sa radom;</p>
<p>- Nadalje, ZPK za svoju plivačicu dobiva sredstva za njezin nastup na natjecanju u Beču i uz posredovanje ZPS-a ista dobiva. No, Mirna na natjecanju nastupa za svoj novi klub iz Beča bez znanja ZPK-a;</p>
<p>- Smatramo da su ZPS  i ZŠS u okviru mogućnosti osigurali Mirni Jukić uvjete za trening i materijalnu potporu kao i svim drugim zagrebačkim plivačima;  </p>
<p>- Žao nam je što su naše mogućnosti takve kakve su i da ZPS uz sve uložene napore nije bio u mogućnosti osigurati više sredstava i bolje uvjete svojim plivačima, pa tako ni Mirni Jukić;</p>
<p>- Smatramo, stoga, nekorektnima izjave gospodina Jukića u kojima ističe da je istjeran iz Zagreba, te da mu Zagreb nije dopustio mogućnost treninga i daljnjeg napredovanja Mirne Jukić, tim više što za cjelo vrijeme korištenja bazena za treninge (od 1994. do 2000. godine), nikad nije ni on osobno ni klub u kojemu je trenirala Mirna, platio niti jednu kunu. Njemu i njegovoj kćeri ponuđeno je ono što su u tome trenutku bile mogućnosti sustava zagrebačkog plivanja i sporta;</p>
<p>- U ime Zagrebačkog plivačkog saveza izražavamo iskreno žaljenje zbog toga što su Mirna i njezin otac napustili Zagreb i Hrvatsku, najvažnije su stavke iz priopćenja. stoji među ostalim ;</p>
<p>- Sretni smo što su gospodin Jukić i njegova nadarena kćerka Mirna našli u novoj sredini potrebne uvjete, a osobito smo sretni što ostvaruje vrhunske plivačke rezultate. Želimo joj da tako i nastavi. Međutim, spomenute izjave smatramo nekorektnima prema svemu što su im Zagreb i institucije sustava športa osigurale u vrijeme njihovog boravka i rada u Zagrebu;</p>
<p>- Grad Zagreb i Zagrebački plivački savez bili su uvijek otvoreni i susretljivi i s veseljem će prihvatiti odluku Mirne Jukić kad god se poželi vratiti u Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Mirna neće imati pravo plivati za Austriju na OI«</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Posljednjih dana aktualno je pitanje povratka u naše plivanje   hrvatske plivačice s austrijskom putovnicom Mirne Jukić. Sadašnji i bivši predsjednik HOO-a Zlatko  Mateša i Antun Vrdoljak,  pokrenuli su inicijativu, no reakcije od  strane obitelji Jukić nisu bile očekivane. Prema riječima predsjednika HOO-a djelom su krivi i mediji.</p>
<p>- Dakako, imam namjeru razgovarati s obitelji Jukić. Mislim kako pisanje u medijima nikako ne ide u korist kako Mirne Jukić tako i hrvatskog sporta. Postoji objašnjenje od Zagrebačkog plivačkog saveza (donosimo na susjednim stupcima) u kojemu je detaljno opisana dotična problematika.  </p>
<p>Osobno sam saznao za sve ovo prije dva mjeseca. Kao presudni mamac prilikom vraćanja »zlatne ribice« austrijskog plivanja u Hrvatsku Mateša vidi u Olimpijskim igrama 2004. godine u Ateni. Naime, u HOO-u smatraju kako Mirna Jukić neće imati pravo plivati za Austriju, budući da nisu prošle tri godine otkako je dobila austrijsku putovnicu, a što je uvjet MOO-a da bi sportaš mogao na Igrama nastupiti za svoju   novu domovinu. </p>
<p>- Obrnuta situacija je moguća. A ipak su Olimpijske igre vrhunski sportski motiv, naglasio je Mateša.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Izrada zakona o navijačima već kasni!?</p>
<p>Prije 15-ak dana Vlada je naredila hitnu izradu zakona o navijačima, i to do 15. siječnja. No, postoji opravdana sumnja da zakon do tada neće biti završen, jer do danas još nitko nije ni kontaktirao Hrvatski nogometni savez </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Razarajuće sramotne posljedice nedavnoga maksimirskog derbija između Dinama i Hajduka ovog su puta potaknule reakcije razjarene javnosti više nego ikad. Neposredno nakon utakmice, prije 15-ak dana, Vlada je zadužila ministarstva prosvjete i športa te unutrašnjih poslova da do 15. siječnja 2003. izrade zakonski prijedlog kojim bi se oštrije kažnjavali neredi i huliganstvo na sportskim događajima.</p>
<p>Istom je prigodom, govoreći o ekscesima, pogotovo na nogometnim utakmicama, istaknuto kako Vlada namjerava hitno pozvati sve sportske udruge, posebno Nogometni savez i HOO, da sudjeluju u izradi tog zakona. Spomenuti je rok kad bi zakonski prijedlog trebao biti uobličen i upućen u postupak, nedvojbeno upozoravao kako se ovog puta misli više nego ozbiljno. Drugim riječima, kad za dva mjeseca naš prvoligaški nogomet krene prema svojoj završnici, više neće biti pravnih praznina glede trenutačnih nedorečenosti. Stoga se s razlogom valja pitati što učiniti s onima kojima je utakmica povod za manifestaciju nedozvoljenih strasti i poriva s jedinim ciljem izazivanja nareda i nanošenja štete.</p>
<p>No, iako je već u trenutku izricanja Vladine preporuke o hitnom iscrtavanju zakonskog prijedloga glasno s niz instanci rečeno da rok 15. siječnja neće biti ispoštovan ako se svi mjerodavni odmah ne prihvate svog dijela posla, neki detalji nedvojbeno ukazuju na to da su prognoze bile točne. Dapače, dodatnih mjesec dana ne bi škodilo, nakon što smo doznali detalj koji zabrinjava i upozorava na kašnjenje.</p>
<p>Odmah nakon što je iz Vlade stigao nalog o hitnosti izrade zakonskog prijedloga, koji bi trebao biti neka vrsta temelja našeg Zakona o navijačima, iz HNS-a se oglasio Ivan Brleković, pravni savjetnik u Kući hrvatskog nogometa. Odmah je podsjetio kako je spreman pomoći izradi zakona svojim iskustvima vezanima uz tu problematiku, posebno zato što se s razlogom osjeća verziran u tom poslu, u kojemu je gotovo dvije i pol godine. Tada su, zbog sličnih rušilačkih posljedica nogometnog »derbija svih derbija«, neki saborski odbori od Hrvatskoga nogometnog saveza tražili način rješavanja problema. Brleković je mnogo toga proučio i zacrtao, pa se HNS-u ne može predbaciti pasivnost. </p>
<p>Središnja zanimljivost međutim leži u činjenici da do danas, 15 dana nakon Vladina sastanka, još nitko nije ni zakucao na vrata Rusanove i podsjetio na suradnju, bez obzira na to što je HNS naznačen prvim partnerom ministarstava  prosvjete i športa i unutrašnjih poslova i što se vrlo dobro zna koliko korisna mogu biti Brlekovićeva saznanja. I taj detalj govori da zakon o navijačima gotovo sigurno neće biti završen 15. siječnja. To upućuje na izreku »Drži vodu dok majstori odu.«, odnosno dok nam opet, i to vrlo skoro, ne stigne susret Dinama i Hajduka sa svim »popratnim pojavama« za koje ponovno nećemo znati kako ih tretirati - sociološkim metrom ili kaznom, kako piše u zakonu kojeg nema?!</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Akcija »Obitelj na tribine« zasad na »čekanju«   </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Početkom nogometne sezone Udruga prvoligaških klubova pokrenula je projekt »Obitelj na tribine« kojim bi se omogućilo roditeljima da bez brige za sigurnost vode djecu na  prvoligaške utakmice. Obitelji bi na svakoj utakmici imale osigurano mjesto na posebnom dijelu tribine, a ulaznice bi naravno bile jeftinije od ostalih, što bi dodatno privuklo sve zainteresirane. Situaciju pet mjeseci kasnije objasnio nam je tajnik Uduženja prvoligaša Josip Brezni.</p>
<p>- Nažalost, još nismo uspjeli provesti ideju u djelo. Stadioni diljem Hrvatske su različiti. Željeli smo na svim stadionima osigurati po jednu tribinu za taj projekt, ali to je nemoguće jer neki stadioni imaju samo jednu tribinu, primjerice Pomorac. Najbitnije je da se obitelji zaštite od huligana koji uništavaju nogometni dekor, a nadamo se da će nam pomoći i novi Zakon o javnom okupljanju, odnosno da će udaljiti izgrednike sa stadiona. Čim se stvore ti preduvjeti bit će lakše u potpunosti provesti projekt, kazao je Brezni te zaključio:</p>
<p>- Zamislite, na jednoj utakmici Rijeke navijač je u razmaku 20 minuta u dva navrata ušao u teren i skinuo hlače, a nitko ga nije priveo. Kad nestanu ovakvi slučajevi sigurno je da će i roditelji češće pohoditi stadione s djecom. </p>
<p>Lj.  P.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mikić sve bliže Moskvi, a Dinamo  Turskoj </p>
<p>»Mislim da smo doista blizu dogovoru. Još ništa nije gotovo, kontakti traju i ja stojim iza svojih uvjeta. Ali, sigurno neću ići 'pod moraš'. Ne budem li zadovoljan uvjetima, ostat ću u Dinamu. Ali, svakako bih volio da sve to zgotovimo  do Božića, jer želim znati gdje ću igrati sljedeće godine«, kaže Mihael Mikić</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Do Božića bi mogle zaživjeti i prve opipljive promjene unutar maksimirske svlačionice, čime bi najave klupskih čelnika o novoj fizionomiji Dinamove momčadi napokon dobile i konkretnu potvrdu. Barem u onome igračkom smislu... U pitanju su, dakle, odlazak Mihaela Mikića u moskovski Spartak, te povratak Dalibora Poldrugača u Maksimir nakon više od osam godina izbivanja. Ostali eventualni transferi još uvijek su u svojevrsnome »zamrzivaču« i zasad ih je teško predvidjeti. Jasno je, doduše, da postoje izvjesni kontakti, jasno je da maksimirski čelnici žele dovesti još dvojicu donedavnih Poldrugačovih suigrača iz Zagreba. U pitanju su Vedran Ješe i Krunoslav Lovrek. S druge strane, opciju odlaska iz Dinama najozbiljnije razmatraju Jasmin Agić i Silvio Marić...</p>
<p>  Ipak, u ovome trenutku je aktualan prijelaz Mihaela Mikića u Rusiju. Konačan dogovor s predstavnicima moskovskog Spartaka još nije postignut, no nekad iznimno perspektivni maksimirski nogometaš svakim je danom, čini se, sve bliži crvenome dresu. Uostalom, u petak je to potvrdio i sam Mikić.</p>
<p>  - Mislim da smo doista blizu dogovoru, naglasio je Mikić. - Još ništa nije gotovo, kontakti traju i ja stojim iza svojih uvjeta. Ali, sigurno neću ići »pod moraš«. Ne budem li zadovoljan uvjetima, ostat ću u Dinamu. No, razumijem ja i Ruse. Da ja imam klub, sigurno bih se ponašao kao i oni, nastojao bih što više spustiti cijenu.</p>
<p>  Mikićev zastupnik u razgovorima s predstavnicima Spartaka je menadžer Zoran Stojadinović, s kojim je Mikić zasad vrlo zadovoljan. Sve u svemu, do Božića bi se mogao razbistriti i konačan odgovor.</p>
<p>  - Nismo postavljali nikakve rokove u kojima bismo trebali postići konačan dogovor. Ali, svakako bih volio da sve to zgotovimo do Božića, jer želim znati gdje ću igrati sljedeće godine. Želim se kvalitetno spremiti za početak priprema, a da bih to mogao, moram znati u kojem ću klubu igrati.</p>
<p>  Maksimirska se administracija ovih dana bavi i mnogim drugim detaljima, a ne samo onima vezanima za transfere igrača. Klupska je struka definirala program zimskih priprema, no još uvijek su moguće određene modifikacije prvobitnoga plana. Primjerice, lako je moguće da Dinamo prihvati nastup na turniru u turskoj Antalyji, predviđen za kraj siječnja. Zasad nije poznat konkretan popis sudionika, no vrlo je vjerojatno da će ondje zaigrati Galatasaray... Postoje i kontakti oko eventualnoga odlaska na turnir u Španjolsku, no uz ovu je ideju ipak vezan nešto veći upitnik. Vjerojatnije je, dakle, da će Dinamo zaigrati u Turskoj...</p>
<p>  Na adresu maksimirskoga kluba je u međuvremenu pristigao i službeni poziv Leotara iz Trebinja, trenutačno prvoplasirane momčadi Premier lige Bosne i Hercegovine. Trebinjci su izrazili želju za odigravanjem prijateljske utakmice protiv Zagrepčana, nastojeći iskoristiti vrijeme kad će se Dinamo nalaziti na turniru u Širokom Brijegu. No, u Maksimiru su odbili poziv Leotara, uz obrazloženje kako se ova utakmica »ne uklapa u Dinamov raspored«...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Šurjak prepustio mjesto  Štimcu</p>
<p>SPLIT, 20. prosinca</p>
<p> - Mala drama na Poljudu okončana je dva dana prije Skupštine HNS-a. Ivica Šurjak, dosadašnji član krovnoga nogometnog tijela i šef struke Hajduka, prepustio je svoje mjesto Igoru Štimcu, koji će tako zajedno s Paškom Viđakom, predsjednikom Županijskog splitsko-dalmatinskog saveza, na nedjeljnoj Skupštini zastupati županijske interese. </p>
<p>Pokazao je vrhunsku toleranciju, ali i blagonaklonost prema entuzijazmu Štimca. Uostalom, Šurjak ima posla preko glave u svlačionici »bijelih«, a o svom je činu rekao:</p>
<p>- Iako me zanima rad u Izvršnom odboru HNS-a i bio bih počašćen radom u  najvažnijem tijelu našeg nogometa, a smatram da sam dovoljno iskusan da tako odgovoran posao mogu dobro obavljati, svoje sam mjesto prepustio Štimcu u interesu Hajduka. Poštujem stav kluba, a i dosta mi je ratovanja.</p>
<p> Tako sada Štimac može biti priključen Izvršnom odboru HNS-a, a hoće li biti dopredsjednik ili šef Komisije za marketing, odlučit će mandatar Vlatko Marković. </p>
<p>Inače, tijekom kampanje Hajduk je želio  da dvojica čelnika »bijelih« predstavljaju županiju, no baza malih klubova podržala je Viđaka, što je uzrokovalo probleme na Poljudu. Hajduk nije sretan takvim raspletom da ima samo jednog predstavnika, ali im nije preostalo ništa drugo nego da poštuju demokratski postupak i volju malih klubova.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ward na izlaznim vratima, dolazi Sesar?</p>
<p>Cibona VIP izborila je gornji dio skupine A, s dobrim izgledima za prolaz u drugi krug natjecanja / »Momčadi su potrebna igračka osvježenja. Kroz dan, dva sve će se znati. Evidentno je da nam nedostaje polivalentan igrač na mjestu razigravača i braniča šutera«, kazao je trener Petrović</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - U igri koja je bila teško probavljiva za gledatelje, trenere, ali i novinare, košarkaši Cibone VIP stigli su do važne pobjede  protiv momčadi Pau-Ortheza sa 66-62 u 9. kolu Eurolige. </p>
<p>Iako su do posljednje četvrtine bili u zaostatku, cibosi su s dvije trice Krasića i Kusa uspjeli preokrenuti rezultat. Kad se činilo da su definitivno prelomili utakmicu, Prkačin i Kus promašili su po dva slobodna bacanja i produljili dramu na parketu. Ipak, košem Harisa Mujezinovića u posljednjoj sekundi, Cibona je ostvarila cilj - pobjedu veću od tri poena razlike. </p>
<p>Petrovićeva momčad izborila je gornji dio skupine A, s dobrim izgledima za prolaz u drugi krug natjecanja. U preostalih pet kola Cibona igra tri puta kod kuće, a gostuje kod Efes Pilsena i Barcelone. Pobjedom sa 66-62 cibosi bi eliminirali francusku momčad,  ako bi se našli u istom krugu. Na ruku im je išla i pobjeda Skippera protiv Albe, koja sad ima dvije pobjede manje od Cibone i još gostuje u Zagrebu. </p>
<p>Imperativ pobjede kao da je »zavezao« ruke i noge Ciboninin igračima, koji su protiv skromnih Francuza napravili bezbroj pogrešaka. Srećom za Petrovićevu momčad, niti gosti im nisu ostali dužni. Među ostalim, »poklonili« su im loptu za posljednji napad iz kojeg je Cibona dosegla željenu razliku. U lošoj predstavi, između brojnih koraka, krivih dodavanja, promašenih  zicera, ipak se može izdvojiti najveći »biser« utakmice. U trenucima kad je bilo izvjesno da će s loptom iskoračiti izvan terena, Jerod Ward se okrenuo prema sucima i pozvao »time-out«! No, u Euroligi ne vrijede NBA pravila po kojima igrač može pozvati minutu odmora, što bi Ward treba znati, jer je prošle godine igrao u Granadi. Tim potezom Ward je pokazao koliko je odsutan na parketu. Nakon sjajne igre protiv Skippera, Amerikanac se izgubio u Ciboninoj igri i u najavljenim igračkim promjenama, njegovo se ime najčešće spominje. No, za konačnu potvrdu treba pričekati ponedjeljak, iako je Ward vrlo blizu izlaznih vrata. </p>
<p>Nakon utakmice trener Aleksandar Petrović bio je vidno iscrpljen, kao uostalom i njegovi igrači. </p>
<p>- Vidi se da nam je potreban odmor, momčad je fizički prazna, iscijeđena. Igrali smo ispod 50 posto mogućnosti. Zbog toga smo i napravili toliko pogrešaka. Nevjerojatno je da se igrači za vrijeme utakmice savinuti drže za koljena. To je znak da im nedostaje kisika. </p>
<p>Cibonin trener posebno se osvrnuo na igru kapetana momčadi Nikše Prkačina: </p>
<p>-  Za mene je on igrač utakmice. Odradio je sjajno posljednjih deset minuta, izdržao s četiri osobne. U obrani je zaustavio Sellersa, postigao važne poene, kazao je Aco, dodavši: </p>
<p>- U posljednje vrijeme njega sam najviše kritizirao. Neshvatljivo je da usred sezone ima pet, šest kilograma  viška. Prkačin se mora kontrolirati. U iduća dva tjedna radit će odvojeno, po posebnom programu s atletskim trenerom. Svjestan sam koliko nam treba pravi Prkačin, on treba biti naš igrač prevage. </p>
<p>Osim rada na fizičkoj spremi, Aco je najavio i igračka osvježenja:  </p>
<p>- Za dan, dva sve će se znati. Za nastavak natjecanja u Euroligi potrebno nam je pojačanje. Evidentno je da nam nedostaje polivalentan igrač na mjestu razigravača i braniča šutera. </p>
<p>Dakle, priča s Ciboninim pojačanjima opet se vratila na početak. Kao i na startu sezone, momčad iz Savske u potrazi je za braničem. Netko je spomenuo Josipa Sesara, no Aco je uvijek preferirao tamnopute igrače. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»To nisu uvjeti ni za život, a kamoli za rad«</p>
<p>Trojica splitskih košarkaša leže u krevetu s povišenom temperturom, a ostatak momčadi na Gripama trenira u dvorani bez grijanja, te temperaturi koja nije više od tri-četiri stupnjeva Celzijevih  </p>
<p>SPLIT, 20. prosinca</p>
<p> - Bez petorice košarkaša Split CO pokušat će pobijediti Borac na gostovanju u Banja Luci, u 12. kolu Goodyear lige (subota, 20 sati). Žižić, Jelaska i Mimica imaju visoku temperaturu -   jedan od razloga njihovoj bolesti može biti i hladnoća u dvorani Gripe - dok su Oršulić i  Modrić ozlijeđeni.  </p>
<p> - Nikako da nas mimoiđu problemi. U dvorani ne da ne postoje uvjeti za rad nego ni za život, kaže trener »žutih« Mladen Starčević. - Temperatura u dvorani jedva je  tri-četiri stupnja iznad ništice. Trenutačno imam na raspolaganju sedmoricu košarkaša, a Subotić je  odradio tek nekoliko treninga.</p>
<p>Ipak, Splićane ne napušta optimizam, vjeruju da mogu pobijediti Borac  i tako zadržati priključak sa  sredinom ljestvice. Uspjeh bi razvedrio trenera Starčevića, ali i njegove košarkaše, koji u posljednjih nekoliko utakmica nisu blistali. </p>
<p>- Idemo pobijediti u Banja Luku. Borac je momčad taman po mjeri i mislim da bez obzira na izostanke nekolicine suigrača možemo odigrati bolje nego na prošlim utakmicama, te osvojiti oba boda,  kazao je  mladi Roko Ukić.  </p>
<p>R. P.</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>MUP BiH podnio kaznenu prijavu protiv Dragana Čovića </p>
<p>SARAJEVO, 20. prosinca</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine podnijelo je kaznenu prijavu protiv aktualnog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, ističe  u petak sarajevski Dnevni avaz.</p>
<p>List navodi da je dugogodišnji visoki dužnosnik HDZ-a BiH osumnjičen zbog zloporabe položaja u slučaju protuzakonite privatizacije poduzeća »Eronet« iz Mostara, jednog od tri telefonska operatera u BiH.</p>
<p>Zbog istoga kaznenog djela prijava je podnesena i protiv bivšeg predsjednika Federacije BiH Vladimira Šoljića.</p>
<p>»Istraga je trajala tri mjeseca i s cijelim slučajem upoznat je i aktualni premijer Federacije BiH Alija Behmen«, izjavio je federalni ministar policije Ramo Masleša. Dodao je da je prijavu potpisao ravnatelj policije federalnog MUP-a Zlatko Miletić.</p>
<p>Prodaja »Eroneta«, koja je  predmet spora što ga s privremenom upravom Hercegovačke banke vodi poduzeće HPT Mostar, samo je jedan od skandala povezanih s imenom Dragana Čovića. Taj  visoki dužnosnik osumnjičen je i za propast poduzeća »Soko« iz Mostara te protežiranje Hercegovačke banke u vrijeme kada je ona praktično služila kao servis za financiranje HDZ-a.</p>
<p>Prema Zakonu o imunitetu, što ga je nedavno nametnuo visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown, Čović se neće moći pozvati na imunitet koji ima kao član Predsjedništva BiH i morat će se odazvati zahtjevima za suradnju s pravosuđem prihvati li nadležno tužiteljstvo MUP-ovu kaznenu prijavu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Višegradska skupina neće biti »američki trojanski konj«</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - O političko-strateškoj orijentaciji zemalja Višegradske četvorke (V4) u bližoj i daljoj budućnosti pozabavio se profesor Nicolaus Rockberger sa stocholmske Narodne akademije obrane, koji je na temelju gomile materijala izradio studiju o sigurnosno-političkoj situaciji u srednjoj Europi, koju će predstaviti javnosti u siječnju. O Rockbergerovoj studiji informira bratislavski dnevnik Pravda. Pozivajući se na bečki Die Presse,  iznosi zanimljive procjene, koje se posebno tiču zemalja V4. Tako Rockberger  tom, kako ga naziva, »regionalnom kooperacijskom skupu«, koji smatra »debatnim klubom predsjednika i šefova vlada država članica«, ne predviđa dugi rok trajanja, pogotovo što će značaj V4 bitno opasti nakon ulaska tih zemalja (Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka) u EU i NATO. Švedski profesor također ne vjeruje da bi te proamerički orijentirane zemlje srednje Europe mogle u budućnosti postati »trojanskim konjem« SAD, ali dodaje: »U NATO-u to ne mogu posve isključiti, ali t mogućnost u EU ne dolazi u obzir. Europska povijest i kultura igraju u toj oblasti suviše značajnu ulogu a da bi te države postale samo lutke u rukama Amerikanaca«, prenosi Pravda Rockbergerove riječi. </p>
<p>U svojoj studiji, Rockberger se najviše bavi Mađarskom, koja ima za NATO najveći značaj zbog svog strateškog položaja, koji proizlazi iz činjenice da graniči s dvije zemlje koje su potencijalno izvorište sukoba - Ukrajinom i Srbijom. Činjenicu da su Mađari oduševljeno prihvatili NATO, studija objašnjava lošim iskustvima Mađara iz 1956. godine kad su pokušaj da budu neutralni platili skupom cijenom i vanjskom (ruskom) intervencijom s mnogo žrtava. </p>
<p>Zato traže jamstvo sigurnosti pod okriljem NATO-a. Upravo zato će dugoročni strateški interesi Mađara biti usmjereni prema zapadu i jugu. </p>
<p>Ostalim zemljama Višegradske četvorke studija poklanja manju pažnju. Buduću poziciju Češke karakterizira kao »ne mnogo obećavajuću« jer se, kako piše u studiji, »Česi se ne osjećaju dobro u susjedstvu svojih njemački govorećih susjeda, a preveliko prijateljstvo ih ne povezuje ni s Poljacima«. Za Poljsku smatra da će njena dugoročna političko-strateška orijentacija biti okrenuta prema Njemačkoj i baltičkim državama, a za Slovačku kaže da ne pokazuje veliko zanimanje za uspostavljanje vrlo prijateljskih odnosa sa nekadašnjim bratskim narodom. </p>
<p>Budući da Bratislava »upire pogled« prema Austriji i Mađarskoj, Česi će morati paziti da se ne nađu u regionalnoj izolaciji, prenosi Pravda pisanje Die Pressea. </p>
<p>Iako ova studija ne zahvaća Hrvatsku, procjene švedskog stručnjaka mogu biti i za nas zanimljive, posebno zbog procjena buduće strategije Mađarske, koja je, kako tvrdi, usmjerena i prema jugu, a to znači prema Hrvatskoj.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Roh postao predsjednik Južne Koreje na protuameričkom valu </p>
<p>Novi predsjednik obećava da će nastaviti »sunčanu politiku« prema Sjevernoj Koreji i preispitati uvjete pod kojima se američki vojnici nalaze u Južnoj Koreji, ali i da će surađivati s Washingtonom kako bi </p>
<p>Pyongyang odustao od nuklearnog oružja  </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Na predsjedničkim izborima u Južnoj Koreji, u četvrtak, liberal Roh Moo Hyun tijesno je - u dosad najneizvjesnijim izborima - pobijedio konzervativca Lee Hoi Changa, što može ozbiljno utjecati na buduća zbivanja na Korejskom poluotoku ukoliko pobjednik održi izborna obećanja. </p>
<p>Prema prvoj vijesti CNN-a, Roh (56) je pobijedio na protuameričkom valu. U pedizbornim izjavama isticao je nacionalni ponos i obećavao politiku nezavisnosti u odnosima sa Sjedinjenim Državama, preispitivanje ali ne i napuštanje saveza s Washingtonom, koji u Južnoj Koreji drži 37.000 vojnika i nuklearno oružje. </p>
<p>Roh je štićenik dosadašnjeg predsjednika Kim Dae Junga, koji se po Ustavu nije mogao natjecati za drugi mandat. Roditelji su mu bili siromašni seljaci. Postao je odvjetnik učeći uz rad. Ugled je stekao braneći protivnike režima u opasno vrijeme vojne diktature. Proslavio se kad je 1981. branio 12 studenata mučenih u zatvoru zbog posjedovanja zabranjene literature. I sam je bio uhićen 1987. zato što je podržao zabranjeni radnički prosvjed. Sljedeće godine uspio je ući u parlament. U dosadašnjoj vladi bio je ministar pomorstva, ali do ove godine nisu ga doživljavali kao »predsjednički materijal«. Na opće iznenađenje, u travnju je Milenijska demokratska stranka izabrala Roha za svoga kandidata. Postao je predstavnikom Internet-generacije i nove Južne Koreje opredijeljene za neovisnost. </p>
<p>Ne samo po idejama, nego i po podrijetlu, naravi, godinama, pa i po držanju, Rohov suparnik Lee Hoi Chang (67) izrazita je suprotnost. Lider konzervativne Velike nacionalne stranke, rođen je u današnjoj Sjevernoj Koreji, u bogatoj obitelji koja se zbog rata preselila na Jug. Tipični je predstavnik establišmenta, proizvod elitnog školovanja, bio je sudac Vrhovnog suda i premijer. I na prošlim predsjedničkim izborima, prije pet godina, tijesno je izgubio. </p>
<p>Kao sudac, bio je umiješan u nekoliko slučajeva podmićivanja, ali je uspio sačuvati ugled. Godine 1993. predvodio je istragu o više milijardi dolara teškom mitu u vezi s nabavkama oružja. Ministar obrane i nekoliko suradnika moralo je podnijeti ostavke. I sam je ugrozio ugled 1997., kad se posumnjalo da je iskoristio svoj utjecaj kako bi sina oslobodio služenja vojske. Istraga nije našla dovoljno dokaza za optužbu. Mlađi birači doživljavaju ga kao ukočenog dogmatičara bez mašte. </p>
<p>Na opredjeljenje birača znatno su utjecale generacijske razlike i - odnos prema SAD. Leeja je podržavala starija generacija koja pamti japansku okupaciju i Korejski rat, zahvalna je Amerikancima, doživljava ih kao spasitelje i odobrava njihovu politiku prema Sjeveru. Suprotno tome, Rohove pristalice većinom su mladi, odrasli u razvijenoj zemlji za koje je Korejski rat davna prošlost i osjećaju se slobodnima da dovedu u pitanje odnose sa SAD, ako je to nužno. </p>
<p>A protuameričko raspoloženje razbuktalo se posljednjih mjeseci, osobito poslije 12. lipnja kad su dva američka narednika oklopnim vozilom usmrtila dvije 14-godišnjakinje, a američki vojni sud ih oslobodio. Brojni prosvjedi pokazali su da odnosi Washingtona i Seoula desetljećima nisu bili tako loši kao ove godine. Između ostalog i zbog američke tvrde politike prema Sjevernoj Koreji, prema kojoj je dosadašnja vlada predsjednika Kim Dae Junga vodila »sunčanu politiku« suradnje i pomirenja. </p>
<p>Roh obećava da će nastaviti tu politiku i obnoviti humanitarnu pomoć Sjeveru, zagovara dijalog i mirno rješavanje sporova sa Sjevernom Korejom, te preispitivanje uvjeta pod kojima se američki vojnici nalaze u Južnoj Koreji. Dan uoči izbora izjavio je da se odlučuje hoće li se Korejci suočiti s ratom ili mirom. Čak je rekao da bi Južna Koreja mogla biti neutralna ako SAD napadne Sjevernu Koreju. To su mu zamjerili i iz vrha stranke i povukli podršku. Pobijedio je usprkos tome. Zahvaljujući na izboru, ponovno je obećao da će preispitati 50-godišnji savez sa SAD, ali i da će surađivati s Washingtonom kako bi Pyongyang odustao od nuklearnog oružja.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Gadafi primio  Piculu: Najavljen Mesićev posjet Libiji</p>
<p>ZAGREB/TRIPOLI, 20. prosinca</p>
<p> - Libijski vođa Moammar al Gadafi primio je u petak u Tripoliju hrvatskoga ministra vanjskih  poslova Tonina Piculu, priopćeno je u ministarstvu vanjskih  poslova. Izrazivši svoje zadovoljstvo što je tako visoko izaslanstvo  Republike Hrvatske došlo u Libijsku Narodnu Arapsku  Džamahiriju, Gadafi je rekao kako cijeni napredak u međusobnim  odnosima između dvije zemlja i naroda. Posebno je istaknuo važnost Hrvatske i hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića za bolje  razumijevanje arapskog pitanja - nastavlja se u priopćenju te dodaje da je Gadafi rekao kako očekuje skorašnji posjet hrvatskog  predsjednika. Hrvatsko izaslanstvo libijskom je vođi  predalo i  osobnu poruku Stjepana Mesića.</p>
<p> Hrvatski je ministar posebno naglasio važnost dosadašnje gospodarske  suradnje, kao i novih stranica u odnosima što će se otvoriti posjetom hrvatskoga predsjednika Libiji i libijskoga vođe  Hrvatskoj, stoji u priopćenju.</p>
<p> Picula se u petak, drugoga dana posjeta Libiji, sastao i sa svojim  libijskim kolegom, a dvojica su ministara potpisala Ugovor o  gospodarskoj  i trgovinskoj suradnji, Ugovor o poticanju i zaštiti  ulaganja, te Sporazum o suradnji između ministarstava vanjskih  poslova Hrvatske i Libije.</p>
<p> Picula posjetom Tripoliju završava svoju višednevnu turneju po  arapskim zemljama tijekom koje je posjetio Libanon, Egipat, Jordan  i Libiju.  U izaslanstvu su bili i predstavnici  ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore i  predstavnici hrvatskih tvrtki koje djeluju u tim zemljama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nizozemska neće ratificirati SSP dok Hrvatska ne izruči Bobetka</p>
<p>HAAG, 20. prosinca </p>
<p> - Nizozemska vlada odlučila je da  neće ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)  koji je Hrvatska sklopila s Europskom unijom sve dok Hrvatska  Haagu  ne izruči umirovljenog generala Janka Bobetka,  javlja u petak France presse pozivajući se službene izvore. Proces ratifikacije SSP-a u listopadu je zbog istog razloga  suspendirala britanska vlada.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nizozemski potez protiv Hrvatske uz lobiranje Londona?</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca </p>
<p> - Nizozemska je Hrvatskoj obrazložila  odluku da u Bruxellesu zaustavi proces notifikacije Sporazuma o  stablizaciji i pridruživanju (SSP) zato što umirovljenome generalu  Janku Bobetku još nije predana haška optužnica, doznala je u petak  popodne Hina iz diplomatskog izvora. »Njihovo je obrazloženje da Hrvatska do danas nije predala optužnicu«, kazao je izvor, koji nije želio biti imenovan,  pripisujući nizozemski potez lobiranju službenoga Londona.</p>
<p> Agencija France Presse u petak je, pozivajući se na neimenovane  službene izvore, javila iz Haaga da je nizozemska vlada odlučila da  neće ratificirati Sporazum sve dok Hrvatska Haaškom sudu   ne izruči   Bobetka. Agencija   podsjeća da je u listopadu zbog istih razloga ratifikaciju  sporazuma suspendirala britanska vlada. </p>
<p> Diplomatski izvor pojasnio je za Hinu kako se u slučaju Nizozemske  zapravo radi o »zamrzavanju notifikacije«. Nizozemska je, naime, u  rujnu ratificirala sporazum i nakon isteka 60 dana trebala je o tome  izvijestiti Europsku komisiju odnosno Europski parlament. Hrvatska je koncem studenoga, aktivirajući članak 59. Pravila  Haškog suda, izvijestila tajništvo tog suda da ne može izvršiti  nalog za uhićenje zbog pogoršanog zdravstvenog stanja bivšeg  zapovjednika Galavnog stožera HV-a.   (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vatikan priznao čuda Ivana Merza,  Marije Petković,  Majke Terezije...</p>
<p>RIM, 20. prosinca </p>
<p> - U nazočnosti pape Ivana Pavla II.  u petak su u Vatikanu proglašeni dekreti o čudima koja su se  dogodila  zagovorom Ivana Merza i Marije Petković, čime su potpuno  okončani postupci za njihovu beatifikaciju. Time su ispunjeni svi uvjeti za proglašenje Ivana Merza i Marije  Petković blaženima. Očekuje se da će oni biti proglašeni blaženima  na svečanostima u proljeće 2003., odnosno najvjerojatnije tijekom  posjeta Ivana Pavla II. Hrvatskoj. </p>
<p> Ivan Merz (rođen u Banja Luci 1896., umro u Zagrebu 1928.) jedan je od  osnivača, tajnik i glavni promicatelj organizacije hrvatske  katoličke mladeži. Kongregacija za proglašenje svetih i blaženih u  Vatikanu 5. studenoga potvrdila je ozdravljenje Anice Ercegović  čudom po zagovoru Ivana Merza.   Marija Petković (rođena u Blatu na Korčuli 1892., umrla u Rimu 1966.) utemeljiteljica je Družbe sestara kćeri milosrđa.   </p>
<p> Istodobno je pročitan i dekret o kreposti i čudu zaslugom Majke  Terezije, koja će, dakle, postati blaženom, te za još desetak osoba  koje će biti proglašene blaženima i svecima. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mihail Kasjanov protukandidat Vladimiru Putinu</p>
<p>Nagađa se da je isticanje Kasjanova kao mogućeg predsjedničkog kandidata zapravo upozorenje Jeljcinove »obitelji« Putinu da povede više računa o njihovim interesima</p>
<p>MOSKVA, 20 prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Do redovitih ruskih parlamentarnih izbora ostalo je točno 12, a do predsjedničkih 15 mjeseci, ali predizborna groznica već je počela. Prvu senzaciju priredio je ruski premijer Mihail Kasjanov, odnosno njegovi politički istomišljenici. Oni su ovih dana u Njižnjem Novgorodu, trećem ruskom gradu (nakon Moskve i Sankt Peterburga) po financijskoj i ekonomskoj moći i značenju, osnovali  Inicijativni odbor za isticanje predsjedničke kandidature Kasjanova  na izborima u ožujku 2004. godine.</p>
<p>Iznenađenje je bilo takvo da nitko iz Putinovog kremaljskog okruženja nije zasad  htio komentirati taj potez premijera Kasjanova i njegovih pristaša. Šuti i sam Kasjanov koji rijetko istupa,  i koji je dosada stvarao o sebi samo sliku premijera koji se isključivo bavi financijskim i ekonomskim problemima zemlje, a politiku i političke probleme prepušta predsjedniku Putinu. </p>
<p>Taj neobičan potez premijera, koji govori da između njega i šefa države nije baš sve idealno, novinarima je jedino prokomentirao lider ruske Komunističke stranke Genadij Zjuganov koji je dvaput bio kandidat za ruskog predsjednika, i oba puta tijesno izgubio izbore - 1996 godine od  Jeljcina, a 2000. godine od Putina. »Za mene, isticanje premijerove kandidature za predsjednika i nije neka novost. To vrijedi i za sve one koji pažljivo prate dva državna televizijska kanala na kojima se već dulje vrijeme aktivno popularizira Kasjanov«, izjavio je Zjuganov. Prema lideru ruskih komunista, isticanje ili davanje do znanja da bi se na idućim predsjedničkim izborima kao konkurent Putinu mogao pojaviti  politiki povučeni Kasjanov potvrđuje da u Rusiji i dalje iz sjene ključne poteze povlači Jeljcinova »obitelj« odnosno ljudi  koji su upravljali zemljom sve dok se prvi ruski predsjednik nije prijevremeno dobrovoljno odrekao vlasti i predao je Putinu. </p>
<p>Jeljcinova »obitelj« isticanjem premijerove kandidature javno upozorava Putina da mora vladati zemljom vodeći računa o njihovim interesima, jer u protivnom mu mogu otkazati podršku na sljedećim predsjedničkim izborima.</p>
<p> A da dokaže svoje tvrdnje, odnosno da Jeljcinova »obitelj« (u kojoj je najmoćniji Anatolij Čubais) ima svog  »rezervnog igrača«, Zjuganovu kao dokazi služe činjenice što se  Kasjanov ne pojavljuje čak ni tamo gdje bi to trebao kao premijer. Primjerice, za vrijeme ljetošnjih katastrofalnih poplava u Sibiru, mjesta tragedije posjećivao je isključivo Putin, i on je preuzimao na sebe obveze obnove i izgradnje kuća  za desetak tisuća ljudi koji su ostali bez krova nad glavom.  Kasjanov nije sudjelovao ni u donošenju dramatične  i teške odluke oko spašavanja 850 talaca u čečenskoj terorističkoj akciji u moskovskom kazalištu, kad je poginulo 129 gledatelja i izvođača mjuzikla Nord-Ost.</p>
<p>»Očito je da Kasjanova elita namjerno čuva da predsjedničke izbore dočeka 'neukaljan', odnosno bez grešaka zbog kojih bi ga javnost i protivnici mogli napadati«, zaključuje Zjuganov napominjući da je premijeru određena uloga »rezervnog« predsjedničkog kandidata i zato što Putinu pada rejting popularnosti. »Putinov rejting u vojsci pao je na samo 18 posto, a kopni i njegov autoritet u poslovnim krugovima«,  ustvrdi Zjuganov.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vujanović jedini ozbiljni kandidat za predsjednika Crne Gore</p>
<p>I u slučaju da na izbore ne izađe dovoljan broj birača u prvom krugu, Vujanović (potpredsjednik DPS-a, bivši premijer, nekadašnji ministar vjera i predsjednik crnogorskog parlamenta), po zakonu će obavljati funkciju v.d. predsjednika republike</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Na nedjeljnim crnogorskim predsjedničkim izborima u završnicu nadmetanja ulazi velik broj kandidata, no opća je ocjena da najveće šanse za pobjedu ima donedavni crnogorski premijer Filip Vujanović, kandidat vladajućih DPS-a i SDP-a.
Kao nestranačke osobe, kandidature su podnijeli Dragan  Hajduković, Milivoje Bakić i Mihailo Marković. Nezavisni su i Milan  Šparović i Jovan Pejović. Jugoslavenski komunisti Crne Gore (JKCG) kandidirali su za tu funkciju profesora iz Pljevalja Obrada Markovića, dok je Aleksandar Vasilijević predstavnik Srpske radikalne stranke »Vojislav Šešelj«, a Ilija Darmanović Srpske radikalne stranke. Stranka prirodnog zakona za predsjednika je predložila Milana Radulovića.</p>
<p>I u slučaju da na izbore ne izađe dovoljan broj birača u prvom krugu (50 posto plus jedan), Vujanović (potpredsjednik DPS-a, bivši premijer, nekadašnji ministar vjera i predsjednik crnogorskog parlamenta), po zakonu će obavljati funkciju v.d. predsjednika republike. Crnogorska oporba naoko nezainteresirano prati odvijanje izborne kampanje budući da je svoje simpatizere pozvala na bojkot i samo se usput javila tražeći od Vujanovića da podnese ostavku na barem jednu od funkcija.</p>
<p>Od 1989. godine, ovo su treći predsjednički izbori, osim što se 1990. godine glasovalo za republičko predsjedništvo na čijem se čelu nalazio Momir Bulatović, tadašnji predsjednik DPS-a, koji je 1992. godine na novim izborima pobijedio i sljedećih pet godina obavljao funkciju predsjednika Crne Gore. Posljednji izbori održani 1997. godine i protekli su u atmosferi velikih napetosti nastalih poslije podjele u vladajućem DPS-u na dva krila, na one koji su bili za Momira Bulatovića i na pristaše dotadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Đukanović je slavio pobjedu u drugom krugu i bio je inauguriran 15. siječnja 1998. godine u staroj crnogorskoj prijestolnici Cetinju. </p>
<p>Ovogodišnji izbori protiču mirno, a premda je Đukanović odustao od kandidature i (opet) pruzeo premijersko mjesto, DPS-ovci na promotivnim skupovima Filipa Vujanovića skandiraju »Milo, Milo«. Đukanović je pozvao crnogorske građane da glasuju 22. prosinca jer će, ako izbori ne uspiju, Crna Gora poslati vrlo loš signal inozemstvu. </p>
<p>Ostali predsjednički kandidati ne održavaju mitinge jer nemaju novca, a koalicija »Albanci zajedno« najavila je podršku Vujanoviću koji je obećao da će ispuniti njihove zahtjeve, a to su da podgorička mjesna zajednica Tuzi dobije status općine, te da u izbornom zakonu Albanci dobiju mogućnost autentičnog zastupanja. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Karadžićeva stranka odbija Bondova upozorenja </p>
<p>SARAJEVO, 20. prosinca</p>
<p> - Srpska demokratska stranka (SDS)  svakako će sudjelovati u novim tijelima izvršne vlasti u Bosni i  Hercegovini bez obzira na protivljenje i upozorenja američke  vlade, izjavio je u petak u Sarajevu predsjedatelj Predsjedništva  BiH i visoki dužnosnik SDS-a Mirko Šarović.</p>
<p> Komentirajući opetovana upozorenja američke administracije kako  će sudjelovanje nacionalnih stranaka, a posebice SDS-a u izvršnoj  vlasti u BiH dovesti do smanjenja američke pomoći i zahlađenja  odnosa između Washingtona i Sarajeva, Šarović je novinarima kazao  kako će njegova stranka djelovati sukladno volji birača. »SDS će  svakako sudjelovati u novoj vladi Republike Srpske. Mi ćemo raditi  onako kako to od nas očekuju birači a ne netko izvana«, kazao je  Šarović, pojašnjavajući poziciju stranke što ju je utemeljeio  Radovan Karadžić.</p>
<p> Aktualni predsjedatelj Vijeća ministara BiH Dragan Mikerević koji  je dobio i mandat za sastav nove vlade Republike Srpske, nakon  prošlotjednog posjeta Washingtonu izjavio je kako su mu  predstavnici američkih vlasti jasno kazali da će sudjelovanje SDS- a u njegovoj vladi dovesti do ozbiljnih problema u međusobnoj  suradnji.  Američki veleposlanik Clifford Bond je u izjavi što ju je u petak  prenio gotovo sav bosanskohercegovački tisak, potvrdio kako  stajalište njegove vlade o SDS-u ostaje neizmijenjeno.</p>
<p> Podsjećajući kako SAD obvezuje »Lautenbergov amandman« koji  zabranjuje pružanje pomoći onima koji ne surađuju u privođenju  ratnih zločinaca, američki je veleposlanik kazao kako se SDS ponaša  upravo tako. »Vjerujemo kako SDS nije surađivao niti pokazao želju  surađivati pri uhićenju ratnih zločinaca i to, naravno, utječe na  našu pomoć«, kazao je Bond. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Svi, osim Nijemaca, zadovoljni eurom</p>
<p>Oko 93 posto građana u eurozoni lako barata novim novcem i zadovoljni su postojećom denonimacijom / Jedina zemlja eurozone gdje ljudi više »kukaju« nego li plješću euru je Njemačka, u kojoj građani krive euro čak i za  usporavanje gospodarskog oporavka / Euro su najsnažnije prigrlili Irci i Luksemburžani, potom Grci i Talijani</p>
<p>BRUXELLES, 20. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - S eurom u opticaju gotovo 12 mjeseci, iskustva građana eurozone ali i korisnika zajedničke europske valute izvan prostora 12 članica monetarne unije, potvrđuju da se euro »udomaćio«. </p>
<p>Većina stanovnika eurozone tvrdi da se s eurom osjeća posve dobro i da nema problema, niti plače za starim novcem. Oko 93 posto građana u eurozoni lako barata novim novcem, zadovoljni su postojećom denonimacijom tako da, primjerice, tri četvrtine potrošača u eurozoni smatra kako novčanica od jednog eura nije potrebna jer je dostatna i kovanica. </p>
<p>Jedina zemlja eurozone gdje ljudi više »kukaju« nego li plješću euru je Njemačka, u kojoj građani krive euro čak i za  usporavanje gospodarskog oporavka, a prijelaz s marke na euro doživjeli su kao udar na cijene, te ih nije razuvjerila niti službena statistika koja, pozivajući se na relevantne i u svakom slučaju pouzdane podatke, tvrdi da doprinos eura porastu cijena nije viši od 0,2 posto. </p>
<p>Euro su najsnažnije prigrlili Irci i Luksemburžani, potom Grci i Talijani, građani prve dvije zemlje jer im je praktičnije, druge dvije stoga što je stabilni, pouzdani euro zamijenio nepouzdanu, promjenjivu domaću valutu, pa nije bilo previše žaljenja čak i što je euro zamijenio najstariji novac na svijetu, grčku drahmu. Jedini proces koji dosada nije završen jest »psihološki prijelaz« na euro, što je razlog sugestije trgovcima da prekinu praksom iskazivanja dvojnih  cijena u eurima i u staroj valuti. </p>
<p>Stanovnici eurozone neka pravila teško mijenjaju. I dok se manje kupovine, poput dnevnog odlaska u samoposluživanje bez problema obavljaju i računaju u eurima, sve veće investicije, od nabavke elektronskih aparata pa do kupovine nekretnina ili investiranja u dionice preračunavaju se na prisniju varijantu starog nacionalnog novca, potom se provjerava u eurima. </p>
<p>Godinu transfera s nacionalnih valuta na europsku posebno su radosno dočekali statističari izradivši model »miješanja« kovanica eura - one se naličjem razlikuju od zemlje do zemlje - objavivši da su sve njihove prognoze bile točne i da se »strani« euro širi u skladu sa znanstvenim postavkama. </p>
<p>Ljude u eurozoni  zabavlja pronalaziti »strane« simbole na svom novcu, pa 92,6 posto anketiranih priznaje da provjerava što je na naličju i gdje je kovana njihova kovanica. Turistička je sezona ubrzala širenje drukčijih kovanica. Kod kolekcionara  apsolutno najbolje kotira vatikanski euro jer je najrjeđi. I nostalgija se naplaćuje: u Njemačkoj se može kupiti kolekcija kovanica marke koja je četverostruko skuplja od svoje nominalne vrijednosti, što, opet nije ništa prema  vatikanskom euru čija kolekcija,  ukoliko uopće dođe do prodavaonica, košta do 400 eura. </p>
<p>S eurom u džepu svaki šesti stanovnik eurozone odlučuje se u shopping preko granice, a trećina tvrtki izjavila je da nakon uvođenja eura najozbiljnije razmatra istup na tržištu  izvan vlastite zemlje. Cijela je operacija uvođenja eura prošla nevjerojatno glatko, uključujući i činjenicu da je broj krivotvorenih novčanica drastično okopnio na dvanaestinu »standardne« produkcije iz vremena nacionalnih valuta. Top-listu falsifikata predvodi euro »pedesetica«. Sve su se krivotvorine, uključujući i onu nepostojeće »tristotice«, do sada pokazale neuspjelim kopijama banknota oboružanih najsuvremenijim vidovima zaštite, od holograma i prelijevajućih boja do ugrađene metalne trake, specijalnog elastičnog papira i klasičnog vodenog znaka. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Gospodin Sunić je pismo uputio na pogrešnu adresu</p>
<p>Uistinu na pogrešnu adresu uputio je svoje neargumentirano pismo bivši sudac iz Pule i Gospića gospodin Mirko Sunić, Vjesnik, Pisma čitatelja 19. prosinca, pod naslovom »Čime to Paraga dokazuje svoje katoličanstvo?«.</p>
<p> Za dotičnog gospodina sredinom osamdesetih godina činio sam sve što sam mogao, da ranije izađe iz zatvora, u kojem se je našao u starijoj životnoj dobi pod četverogodišnjom zatvorskom kaznom, zajedno sa kćerkom gđom Mirnom, radi verbalnog delikta.</p>
<p> U to vrijeme u Hrvatskoj se, osim mene, nitko nije usudio za njih izlagati, osim u Kaliforniji, njihov sin i brat, kasniji Tuđmanov diplomat, dr. Tomislav Sunić. Ovo spominjem samo radi toga da bi javnost uočila koliko neobjektivno i protuistinito nastupa gospodin Mirko Sunić napadom ad hominem a ne ad rem, kada mi pokušava podmetnuti svoja razmišljanja i zaključke začinjene drskom klevetom da »bi ja oskvrnuo Tuđmanov grob kao što su to partizani i komunisti učinili sa grobovima hrvatskih vojnika, itd...«
 Temeljem neoborivih argumenata ustvrdio sam u nedavno  objavljenom tekstu u Vjesniku - zašto se Hrvatska ne smije vraćati Tuđmanu i HDZ-u. Bivši predsjednik RH počinio je kardinalne pogreške i zlodjela protiv demokracije, ljudskih prava, hrvatskog gospodarstva i prema BIH. Nimalo slučajno, zbog njegove katastrofalne politike i vođenja Hrvatske, našoj državi stižu u paketu zahtjevi za otvaranjem istraga, nove optužnice i zahtjevi za slanjem stenograma Tuđmanovih tajnih »kremaljskih« sastanaka, koji su imali za posljedicu tisuće izgubljenih života i masovna razaranja, egzodus velikog dijela Hrvata iz Republike Hrvatske i Republike BIH, katastrofalno zaostajanje Hrvatske za Slovenijom ili Mađarskom na putu u NATO ili EU.  Vodeći svjetski mediji od The New York Timesa do The Guardiana objavili su za života Tuđmana pa sve do naših dana, da je bio pod istragom Haaškog suda radi počinjenih ratnih zločina, odnosno da je predsjednik Hrvatske drugi glavni osumnjičenik istog suda uz Miloševića.</p>
<p> Moram radi hrvatske javnosti a ne radi »neobaviještenog« gospodina Sunića priopćiti, da je bivši hrvatski predsjednik meni javno imputirao ratne zločine koje su izvodili njemu podređeni, montirajući mi sudske progone i besmislena suđenja. Dok je progonio istaknute Hrvate, otimao im ili razarao parlamentarne političke stranke, istovremeno je štitio Arkana, Hadžića, istaknute agente KOS-a ili grupu Labrador.</p>
<p> Bivši predsjednik RH Franjo Tuđman ukopan je bez dozvole nadležnih tijela na samom ulazu u Mirogoj, gdje mu nije mjesto ne samo zbog načina njegove vladavine, već i zato što je posrijedi arogantna devastacija mirogojske arhitekture i Bolleova projekta. I ovaj puta, predlažem sadašnjoj vladi RH, njegov ukop u obiteljsku grobnicu na Mirogoju ili na partizansko groblje, čijih je jedinica  komesar i pripadnik bio i čime se je kao i sa »velikim vođom« Titom cijelog života ponosio. Na kraju, o vjerodostojnosti mojeg katoličanstva, koje mi Sunić također predbacuje, suditi će dragi Bog a ne bivši sudac iz vremena komunističke strahovlade.</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA predsjednik HSP-1861</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Branitelji imaju »prednost« pri dobivanju odbijenica</p>
<p>U blagdanskom ozračju, u vrijeme darivanja, banketa i božićnica, poželio bih čestit i blagoslovljen Božić našim vrlim predstavnicima establishmenta, na svim razinama funkcioniranja od općina, gradova i županija do same države.</p>
<p>Kao razvojačeni hrvatski branitelj, s dugogodišnjim stažom na Zavodu za zapošljavanje, a kao i tisuće drugih upoznao sam u potpunosti grijeh struktura spram ove nesretne populacije, koja je dobila rat s neprijateljskom vojskom, ali ga definitivno gubi s činovničkim aparatom svoje države. Poslije zadnje akcije oslobađanja Hrvatske od agresora, ne mogu ostvariti ni elementarno ljudsko pravo - pravo na rad.</p>
<p>Iako im Zakon o pravima hrvatskih branitelja daje prednost pri zapošljavanju, njihov broj u posvemašnjoj armiji nezaposlenih se ne smanjuje, iako su istim predviđene i sankcije za kršenje članka, 38. (bivši čl. 21.) još nijednom u tisućama slučajeva nije odmjerena novčana kazna za odgovorne osobe. Postojeće inspekcijske službe interveniraju u slučaju žalbi, ali samo da <FONT COLOR="#CC3300"><b>bi</b></FONT> pomogle nakanama poslodavca da provodi stranački, rođački, kumovski ili neki drugi nepotizam, te se s tim u vezi već instalirala masovna praksa poništavanja natječaja, objavljivanje novih sa istim ili novim uvjetima, s pretpostavkom da se nakon spoznaje o nepoželjnosti oštećeni više neće kandidirati.</p>
<p>Ministarstvo hrvatskih branitelja se u rješavanju ove problematike oslanja na pravnu državu, no kako ista ne ispunjava očekivanja građana, držim da je potrebno hitno instalirati u samom ministarstvu Odjel za inspekcijski nadzor, kako bi se na takav način pokušalo stati na kraj ovom komplotu.</p>
<p>Nositelji vlasti na lokalnoj razini, uz pomoć stručnih službi, služe se nevjerojatnim vještinama, da bi nam onemogućili zapošljavanje. </p>
<p>Nesretnici će i ovaj Božić, šest godina poslije, dočekati u blagodatima uzdržavanog člana obitelji, koji mora za eventualno darivanje, ako tako osiromašeni kućni budžet to uopće dopušta, moliti svoje supruge, ili druge članove obitelji koji prihoduju. Stoga ova čestitka u ozračju mira i oprosta, kao jedna od najuzvišenijih vrednota kršćanskog nauka, onima koji nam sude, poglavito gospodi ministrima.</p>
<p>Čestitka i Poglavarstvu Grada Križevaca, koje se uz poništenje Natječaja ljetos, u ponovljenom postupku jesenas, odlučuje za kandidata koji ne ispunjava propisane uvjete natječaja za izbor i imenovanje pročelnika Upravnog odjela društvenih djelatnosti. Nespretnost autora teksta natječaja izazvala je, kao izravnu posljedicu,  njegovo moguće ponovno poništenje, jer nijedan od kandidata nije ispunjavao uvjete. Možda je to i u interesu većinske stranke u obnašanju lokalne vlasti, koja već pune dvije godine  zapravo ne želi imenovati čelnog čovjeka, vrlo zahtjevnih, društvenih djelatnosti.</p>
<p>STOJAN MIŠĆEVIĆ,  prof. Križevci</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nije loš sustav nego praksa ocjenjivanja</p>
<p>Prijedlog reforme školstva nije mi poznat da bih, poput stotinjak uglednika, mogao reći da mu se protivim (Vjesnik od 11. prosinca). Međutim, kad uglednici kažu da treba »mijenjati kvalitetu obrazovanja, a ne sustav«, a pritom posebno spominju da bi trebalo uvesti nešto poput državne mature, onda je potpuno jasno da oni svakako nisu zadovoljni ni praksom ocjenjivanje u našim školama, a možda ni samim sustavom ocjenjivanja koji je na snazi već tridesetak godina. </p>
<p>Čuju se stare ideje da bismo kod ocjenjivanja (jedini u svijetu), mogli uvesti ocjene loše, dobro i izvrsno. Ima i onih koji kažu da klasično ocjenjivanje uopće nije potrebno, jer  »djecu treba poštedjeti nezdravog natjecateljskog duha«.</p>
<p> Spomenuti ću nečiju misao o ocjenjivanju koja mi se posebno sviđa: određena ocjena nikad nije ocjena učenika kao osobe, već je to samo ocjena njegova znanja u određenom trenutku. Ako učenik tako shvati svaku učiteljevu ocjenu, onda mu neće smetati možda ni jedinica, a dijete se komentarima može povrijediti i kad mu daje najbolju ocjenu.</p>
<p> Nedavna »Parlaonica« s temom ocjenjivanja, završila je pobjedom od 3-0 u korist određenih promjena u sustavu, ali i sa zaključkom da je ocjenjivanje potrebno. Na pobjedničkoj strani nastupio je i gospodin Predrag Raos. Bio je vrlo uvjerljiv kad je, dakako, u svom stilu i svojim rječnikom, rekao da su ocjene nešto najprirodnije. Učenici se, međutim, trebaju truditi da steknu što bolje znanje, a ne što bolje ocjene. I učiteljima nije u interesu da daju ocjene bez pokrića, a i roditelji sigurno vode računa o tome kako učitelji uče i ocjenjuju njihovu djecu...</p>
<p>U takvom sustavu doista nije toliko bitno jesu li ocjene s tri, pet ili više stupnjeva. Ponavljam da su za Amerikance, prema onom što je rekao Raos, ocjene manje važne - iako sam vidio da su njihove svjedodžbe mnogo bogatije varijablama - ali nama bi, ovakvima kakvi još uvijek jesmo, ocjenjivanje s tri stupnja, a pogotovo potpuno ukidanje ocjenjivanja, donijelo mnogo više štete nego koristi, tj. još više bi smanjilo kvalitetu našeg obrazovanja. A, s obzirom na sadašnju kvalitetu, treba li još podsjećati na kviz »Tko želi biti milijunaš«? </p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ Sisak</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Zatvorske kazne od godinu i pol do tri i pol godine</p>
<p>Obrazloženje presude sudac nije ni pročitano do kraja zbog vike u sudnici /  Pavlović, Ljevnaić i Milošević uletjeli su u zamku MUP-ovih prikrivenih  istražitelja</p>
<p>OSIJEK, 20. prosinca</p>
<p> - »To nije tako! Mogu ja nešto reći?«, vikao je drugooptuženi Budimir Ljevnaić (32) iz Ludvinaca kada je u petak sudac Anto Rašić čitao presudu vijeća osječkog Županijskog suda u »slučaju Orao«.</p>
<p> Iako ga je sudac nekoliko puta opomenuo, on je nastavio dobacivati sa optuženičke klupe pa stoga obrazloženje presude nije ni pročitano do kraja, a optuženici su odvedeni u pritvor.</p>
<p>Ovom su nepravomoćnom presudom zbog kaznenog djela zloporabe opojnih droga, uz spomenutog Ljevnaića, krivima proglašeni prvooptuženi Goran Pavlović (34) iz Bobote te Osječanin Mario Milošević (26).</p>
<p>Prema optužnici, Pavlovića i Ljevnaića tereti se da su 20. kolovoza ove godine oko 15 sati prikrivenim istražiteljima MUP-a prodali 126,05 grama heroina po cijeni od 4.000 eura. Drugooptuženog Ljevnaića se tereti i da je sam u srpnju i kolovozu, na cesti između mjesta Ćelije i Bobota u Vukovarsko-srijemskoj županiji, trećeoptuženom prodao ukupno dva kilograma marihuane po cijeni od 300 eura za kilogram. Trećeoptuženog Miloševića se optužuje i da je u rujnu, u Osijeku i Vinkovcima, s namjerom daljnje preprodaje, od osobe pod nadimkom »Šuja« kupio još kilogram marihuane, te 45,53 grama speeda i 110 tableta ecstasy.</p>
<p>S obzirom da vijeće smatra kako su tijekom postupka dokazane sve točke optužnice, Pavloviću je određena kazna zatvora u trajanju od tri godine, a Ljevnaić je »zaradio« kaznu od tri i pol godine. Obojici će se u kaznu uračunati vrijeme provedeno u pritvoru koji im je, odlukom vijeća, produljen. </p>
<p>Trećeoptuženi Milošević koji se cijelo vrijeme postupka branio sa slobode nije se niti pojavio na izricanju presude. Njemu je određena kazna zatvora u trajanju od godinu i pol dana. </p>
<p>Osim po tome što je prekinut jedan lanac preprodavača droge, ovaj je slučaj zanimljiv i po tome jer je prvi u kojemu su sudjelovali prikriveni istražitelji MUP-a. Dvojica policajaca u civilu ubacili su se u »igru« te su, predstavivši se prvooptuženom kao narkomani-preprodavači, s njim dogovorili kupoprodaju heroina. Našli su se na parkiralištu ispred lokala »Salsa« u Osijeku nakon čega su Pavlović i Ljevnaić uhićeni i pritvoreni. </p>
<p>Zbog zaštite njihova identiteta, obojica policajaca u istrazi su svjedočili pod pseudonimima »Orao 1« i »Orao 2«. Njihov je identitet nepoznat i sucu i tužitelju i braniteljima optuženih koji su ih u istrazi ispitivali slično kao i u haaškim suđenjima putem video-zida dok su im lica bila »zamagljena«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Neven Barać od države traži naknadu od 220.000 kuna</p>
<p>Ročište je odgođeno, jer se privatni tužitelj ni ovog puta nije pojavio na sudu</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Zbog nedolaska bivšeg predsjednika Uprave Dubrovačke banke, poznatog iz afere »peti ortak« Nevena Baraća, u petak na zagrebačkom Općinskom sudu nije održano ročište po privatnoj tužbi koju je Barać podnio protiv Republike hrvatske. Povod tužbe je intervju objavljen u Jutarnjem listu, 5. srpnja 2000. godine. </p>
<p>Načelnik MUP-ova Odjela za borbu protiv gospodarskog kriminala Tomislav Buterin u spomenutom je intervjuu izjavio da policija zna gdje je nestalo nekoliko stotina milijuna njemačkih maraka iz Dubrovačke banke, ali da je teško dokazati da je taj novac zarađen nezakonito. Opisujući navodne nezakonitosti u poslovanju banke, Buterin je između ostalog naveo protuzakonito korištenje jamstvenih depozita banke u inozemstvu, te isporuku i ugradnju hotelske opreme po cijenama nekoliko puta većim od tržišnih.</p>
<p>U intervjuu je navedeno i da policija zna da su se takvim poslovanjem stotine milijuna njemačkih maraka prelile u džepove određenih ljudi.</p>
<p>U tužbi Nevena Baraća, kojeg zastupa odvjetnik Čedo Prodanović, navodi se da je Buterin dao neistinit prikaz poslovanja banke u razdoblju dok je Barač bio predsjednik Uprave. Na taj je način, stoji u tužbi, povrijeđeno Baračevo dostojanstvo, ugled i čast, jer je oklevetan na najgrublji način, zbog čega trpi duševnu bol i strah, jer ga se vrijeđa na ulici a počeo je dobivati i telefonske prijetnje.</p>
<p>Tužitelj je od Hrvatske, odnosno MUP-a, zatražio naknadu u visini od ukupno 110 tisuća kuna i to 40 tisuća za pretrpljeni strah a 70 tisuća za »duševne boli«.</p>
<p>Zastupnik tužitelja Nenad Grof izjavio je kako je Neven Barać, koji se nije pojavio već na nekoliko zakazanih sudskih rasprava trenutno bolestan. nakon što sud bude obaviješten o poboljšanju Baraćeva zdravstvenog stanja sudac Dražen Jakovina zakazat će novo ročište.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Novo ročište i izricanje presude odgođeno za veljaču </p>
<p>Optuženi su da su novcem, koji je  »Jadroplov« darovao za uređenje hrvatskog veleposlanstva u Beogradu, otplatili Markovićev stambeni kredit</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Zbog ponovnog saslušavanja dviju svjedokinja, u slučaju suđenja bivšem veleposlaniku u Jugoslaviji, Zvonimiru Markoviću i bivšem predsjedniku Uprave »Jadroplova«, Nikši Giovanelliju, sudac zagrebačkog Županijskog suda Miroslav Šovanj pretvorio je raspravu. Naime, nakon što su u srijedu obojica optuženih iznijeli svoje obrane, u petak je trebala biti objava presude.</p>
<p>Saslušavanje dviju svjedokinja. Lenke Živković, iz Ministarstva vanjskih poslova i Jadranke Vodopivac  iz računovodstva »Jadroplova«, zakazano je za veljaču sljedeće godine. Svjedokinje bi trebale iskazivati o realizaciji ugovora o donaciji.</p>
<p>Naime, Marković i Giovanelli su optuženi da su novcem, koji je  »Jadroplov« darovao za uređenje hrvatskog veleposlanstva u Beogradu, otplatili Markovićev kredit u Privrednoj banci, koji je podigao za stan. </p>
<p>Marković je u svojoj obrani izjavio da već dvije godine živi »u svojem vlastitom paklu«. Obojica optuženih pobili su navode optužbe, a Marković je iznio i svoju kratku biografiju:</p>
<p>»Iz gimnazije sam izbačen 1945. godine, a kad sam studirao, na trećem sam semestru osuđen na 15 godina zatvora i iz zatvora sam izašao kada su mi bile 32 godine«.</p>
<p> Kako je rekao Marković, Tuđman i Manolić pozvali su ga 1989. godine, postao je saborski zastupnik, a 1991. godine se s Predsjednikom sukobio na Glavnom odboru stranke. Bilo mu je određeno veleposlanstvo u Beogradu i »cijelog sam sebe predao toj zadaći«.</p>
<p>Kako je dalje izjavio Marković, morao je riješiti svoje stambeno pitanje i Ministarstvo mu je ponudilo kredit za stan. Zaključili su ugovor s Privrednom bankom, a Ministarstvo je dalo 50 posto pologa. U to je vrijeme bio u Nadzornom odboru »Jadroplova«, te je od njih tražio donaciju za uređenje ambasade, koju su ugovorili, a tek je kasnije saznao da je »Jadroplov« otplatio njegov privatani kredit. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pokušao ubiti Miju Kovču, sud ga oslobodio i pustio </p>
<p>Haziru Haziriju se u obnovljenom postupku sudi u odsutnosti, jer je nedostupan hrvatskom pravosuđu / Slučaj je poznat po tome što je Haziri tada bio optužen kao pripadnik »albanske mafije«</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - U petak je na zagrebačkom Županijskom sudu započelo ponovljeno suđenje Haziru Haziriju zbog pokušaja ubojstva Mije Kovče, prije 14 godina. Slučaj je poznat po tome što je Haziri, tada bio optužen kao pripadnik »albanske mafije«, što je u tadašnjoj SFRJ bio prvi slučaj procesuiranja organiziranog kriminala. </p>
<p> Optužnica tereti Hazirija, kojemu se sudi u odsutnosti, da je 1. rujna 1988. godinu u Vlaškoj ulici prišao s leđa Miji Kovči te u njega iz pištolja ispalio pet metaka.</p>
<p> Kovčo je tada teško ranjen sa dva metka u predjelu trbuha i prsa, dok su ga tri hica pogodila u noge. Na prvom suđenju koje je 1989. godine održano na tadašnjem zagrebačkom Okružnom sudu, Haziri je oslobođen optužbe i pušten. </p>
<p>U međuvremenu je donošenje novoga kaznenog zakona, prema kojemu sud sam može obnoviti postupak omogućilo ponovno pokretanje postupka, ali je i Haziri postao nedostupan hrvatskom pravosuđu, jer je pobjegao.</p>
<p>Na raspravi u petak nisu se pojavili  svjedoci Mijo Kovčo kao oštećeni, Zvonimir i Vesna Dumančić, Bara Ferat, Nikola Krišto , Nikica Medić i Sami Musli, iako su im , prema riječima sutkinje Erne Dražančić, dostavljeni pozivi.</p>
<p>Iskaz je, pak, dala svjedokinja Stanka Horvat, koja je jedno vrijeme radila u lokalu »Čarda« Stjepana Razuma, gdje su se u to vrijeme navodno sastajali Kovčo i Musli, a prema vlastitim riječima sa Muslijem je imala i kratku vezu dok optuženog Hazirija nikada nije upoznala.</p>
<p>Na pitanja tužitelja  o tome da li je imala bilo kakva saznanja o tome da se na Kovču sprema atentat ili o postojanju nekih neprijateljstava između Kovče i Muslija, svjedokinja je rekla da nije imala nikakva neposredna saznanja dok se ni okolnosti ne sjeća jer je otada prošlo puno vremena. Tužitelj je tada predložio da se pročita iskaz svjedokinje sa prvog suđenja, održanog 1989. godine. U tadašnjem iskazu svjedokinja je tvrdila da je jedne večeri slučajno od  dvije nepoznate žene u tadašnjem hotelu »Intercontinental« čula da se sprema Kovčino ubojstvo. Jedna od žena navodno je rekla drugoj »Sami (Musli op.a) će ubiti Kovču, ali ne tu radi brata«. Naime,  Muslijev brat je tada navodno radio u »Intercontinentalu«.</p>
<p>Upitana da li se sjeća svoga iskaza sa prvog suđenja, svjedokinja je rekla da se ne sjeća, ali ako je to tada izjavila onda je to bila istina.</p>
<p>No ročište zakazano je za 12.veljače 2003. godine. Tada bi trebali biti salušani i drugi svjedoci koji se u petak nisu pojavili, a iskaz bi trebali dati i vještaci, balističar inž. Čatipović te vještak za sudsku medicinu dr. Josip Škarić.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Policajci mjesecima pratili naoružane dilere heroina</p>
<p>Jedan iz trojke je pri uhićenju pružao fizički otpor, a pri sebi je, osim droge, imao i pištolj / U stanu makedonskog državljanina, osim droge, pronađena su i dva pištolja </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Zbog sumnje da su dulje vremensko razdoblje zajednički i planski plasirali veće količine heroina na ilegalnom zagrebačkom tržištu, policajci iz Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke su u četvrtak uhitili dva hrvatska i jednog makedonskog državljana, starih  38. 32 i 27 godina.</p>
<p>Uhićenju dilera prethodilo je višemjesečno poduzimanje brojnih mjera i postupaka, među kojima i posebni izvidi kaznenih djela kojima se ograničavaju ustavna prava i slobode građana, za što je pribavljeno putem zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Jedan od počinitelja uhićen je u četvrtak u poslijepodnevnim satima na području Peščenice nakon što je pokušao pružiti fizički otpor ali je ubrzo savladan i vezan. Kod njega su, pak, policajci pronašli pištolj s osam komada streljiva, kojeg je posjedovao ilegalno te 10 grama heroina.</p>
<p>Drugi počinitelj, inače Makedonac, uhićen je iste večeri na području Trnja a zbog sumnje da je neposredno prije uhićenja zajedno s prvim počiniteljem prodao 100 grama heroina. Pretragom Makedončevog stana policija je pronašla još 76 grama heroina pakiranog u 7 plastičnih vrećica, čime je bio pripremljen za »uličnu distribuciju«. Osim heroina, u stanu je pronađen i revolver kalibra 357 te pištolj marke »beretta«, kalibra 9 milimetara, koje je makedonski državljanin također posjedovao ilegalno.</p>
<p>Kriminalistička obrada još uvijek je u tijeku pri čemu se provode brojne izvidne i istražne radnje kojima je cilj prikupljanje daljnjih dokaza vezanih uz kriminalnu djelatnost osumnjičenih. Nakon okončanja kriminalističke obrade sva trojica osumnjičenika biti će, uz kaznenu prijavu, privedeni istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sumnjivi zbog droge, uhićeni zbog krivotvorenog novca</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Policajci Osme policijske postaje iz Trnja u četvrtak su u suradnji s Odjelom kriminaliteta droga i Odjelom maloljetničke delinkvencije zbog krivotvorenja novca proveli kriminalističku obradu nad trojicom hrvatskim državljana, starih 19, 23 i 31 godinu.</p>
<p>Obradom je utvrđeno da je trojka neutvrđenog dana i na neutvrđen način pribavila veću količinu lažnog novca namjeravajući ga staviti u optjecaj.</p>
<p>Prošle srijede su oko 21 sat uzeli 26 novčanica u apoenima od 200 kuna i uputilise »renaultom 5« probnih registracija u kafić »Petica« na Botićevom trgu, gdje su ih legitimirali policajci iz Odjela kriminaliteta droga.</p>
<p>Tom prilikom je kod njih pronađen lažni novac, pa su stoga pretraženi »renault« i stanovi u kojima žive osumnjičenici. Nakon dovršene obrade trojica su privedena istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Odluka o prodaji Sunčanog Hvara 3. siječnja </p>
<p>Idući tjedan HFP će objaviti poziv za iskazivanje interesa za kupnju 51 posto dionica Slobodne Dalmacije </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Vlada će odluku o prodaji Sunčanog Hvara donijeti najvjerojatnije na sjednici 3. siječnja, kazao je u petak zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Krešimir Starčević, dodajući da je razlog zašto odluka dosad nije donesena pretrpan dnevni red Vlade.</p>
<p>Isprovociran, kako je rekao, »brojnim zlonamjernim primjedbama na opravdanost i postupak privatizacije Sunčanog Hvara«, Starčević je posjetio da je programom Vlade iz veljače 2001. za tu tvrtku predviđena privatizacija javnim prikupljanjem ponuda, što je ponovo potvrđeno usvajanjem programa privatizacije u studenom ove godine i Vlada taj program provodi. Natječaj je objavljen i prikupljene ponude, a Upravni odbor HFP-a u kojem je i ministrica turizma i HSS-ov ministar Božidar Pankretić jednoglasno je predložio da se Sunčani Hvar proda Termama Čatež kao najboljem ponuditelju.</p>
<p>»Bilo je dovoljno vremena da se mijenjaju i predlažu drukčiji modeli privatizacije. Zasigurno postoje razlozi  zašto Sunčani Hvar postoji kao cjelina već 30-40 godina i zašto nije podijeljen u više dijelova. Uz to, privatizacija državnog portfelja je i obveza koja proizlazi iz bilateralnih dokumenata kojih je Hrvatska potpisnica. Stoga uopće ne treba komentirati pitanja je li privatizacija državnog portfelja i u sklopu njega turističkih tvrtki potrebna. Cilj privatizacije je da se pojača konkurentnost tih poduzeća na tržištu. Ako je razlog da se tvrtka ne privatizira taj da ćemo tako zadržati hrvatske proizvode u hrvatskim hotelima, odnosno Ožujsko umjesto Laškog piva, onda treba postaviti pitanje koliko su uopće konkurentni hrvatski proizvodi«, rekao je Starčević.</p>
<p>»Sunčani Hvar nije zlatna koka koja nosi zlatna jaja, ali će to postati ako netko uloži novac u podizanje kvalitete usluga, a time i cijene. U hrvatskom proračunu nema novca za to. Sunčani Hvar godinama posluje s gubitkom, koji je kumulirano krajem prošle godine iznosio 66 milijuna kuna. Uz to, tvrtka ima oko 100 milijuna kuna dugoročnih i 7 milijuna kratkoročnih obveza. Prema najkonzervativnijim procjenama potrebna su ulaganja od 6 milijuna eura, da bi se podigla kategorija pojedinih objekata trebalo bi uložiti barem 20 milijuna, a procjene savjetnika govore da bi trebalo uložiti 40-45 milijuna eura da bi to postala destinacija. Radnici ne mogu kupiti društvo, jer kad bi se i zadužili da to učine, gdje će naći novac za ulaganja. Osim toga, Terme Čatež obećale su da će dio dionica ponuditi radnicima. Konačno, i Sindikat ugostiteljstva i turizma pisao je vladi da su radnici svjesni da zajedno s lokalnom zajednicom ne mogu kupiti i dodatno ulagati u društvo, kako bi ga restrukturirali i učinili profitabilnim. Jedino što ih zanima je očuvanje radnih mjesta, razvoj djelatnosti i društva, a time i grada Hvara. A ponudu Termi Čatež smatraju ozbiljnom i drže da ju se ne bi smjelo propustiti, te apeliraju da se odgovarajuća odluka donese što prije«, zaključio je Starčević dodajući da bi se odustajanjem od te privatizacije uputila negativna poruka investicijskoj javnosti.      On je također napomenuo da ovih dana, nakon godinu i pol, kreće izrada modela restrukturiranja i sanacije četiri turističke tvrtke koje su ušle u program koji već predugo rade EBRD i DEG. To su Hoteli Plat, Jadran Crikvenica, Adriatic Split i Hoteli Maestral u Dubrovniku. Također je najavio da će se idući tjedan objaviti poziv za iskazivanje interesa za kupnju 51 posto dionica Slobodne Dalmacije po početnoj cijeni 10 posto iznad nominalne, odnosno za oko 41 milijun kuna, a natječaj za prodaju objavit će se 20-tak dana nakon toga.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HT: Hoće li se nakon HTmobilea izdvojiti i HTnet?</p>
<p>Nakon izdvajanja HTcroneta  i HTmobitela u zasebnu tvrtku HT mobilne  komunikacije 1. siječnja 2003., cijene se neće mijenjati  / HT sljedeće godine računa na UMTS licenciju, a neće se natjecati za GSM mrežu </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Od 1. siječnja 2003. godine mobilne mreže Hrvatskog telekoma (HTcronet  i HTmobitel) poslovati će kao zasebna tvrtka pod nazivom HT mobilne  komunikacije d.o.o., u stopostotnom  vlasništvu HT-a, a kompaniju će na tržištu predstavljati novi brand HTmobile.</p>
<p>U HT-u kažu da će izdvajanje  mobilnih komunikacija iz sustava HT-a omogućiti još efikasniji i fleksibilniji tržišni pristup, a korisnicima kvalitetniju uslugu. Dodaju da je HT u nekoliko posljednjih godina prošao nevjerojatne transformacije: vlasničke, poslovne, organizacijske, kulturološke i druge pretvorbe. </p>
<p>Logika lokalnog, državnog, monopolističkog i zatvorenog tržišta zamijenjena je logikom globalnog, privatnog, otvorenog i korisnički orijentiranog tržišta. HT se za četiri godine rekonstruirao iz komunalne infrastrukture  ptt-a u modernu tvrtku, usmjerenu na korisnike i kompatibilnu  s budućim  razvojem na tržištu telekomunikacija.</p>
<p>Razvijali su se, napominju u HT-u, ali nisu upali u zamke prebrzog razvoja, te dodaju da su financijski čvršći i stabilniji nego ikad. Računa se da će izdvajanje pokretnih komunikacija pridonijeti kvaliteti, a cijene usluga neće se mijenjati. </p>
<p>Razlog izdvajanja mobilnih komunikacija HT-a u zasebnu tvrtku je stalni porast broja mobilnih korisnika. Njihov je broj u ožujku ove godine premašio milijun. Mobilne telefone u Hrvatskoj već ima 50 od 100 stanovnika pa je mobilnih korisnika osjetno više nego što iznosi  broj fiksnih telefonskih priključaka.</p>
<p>S izdvajanjem mobilnih komunikacija u zasebnu tvrtku okončan je posao započet ubrzo nakon ulaska Deutsche Telekoma u HT 1999. godine. Naime,  po uzoru na svjetske razvojne trendove, u HT-u je odmah razdvojeno  računovodstveno  poslovanje pokretne i nepokretne  mreže, odnosno HThineta. Tako je zaustavljeno »prelijevanje« sredstva iz jedne poslovne jedinice  u drugu i obrnuto.</p>
<p>Praksa je da pošto Deutsche Telekom preuzme neku tvrtku ona u nazivu izgubi nacionalna obilježja. Tako će HThinet uskoro postati HTnet.  HTmobile možda je samo korak do T-mobilea, odnosno HTneta do T-onlinea. Onda je moguće da će i internet poslovanje HT-a slijediti mobilne komunikacije, tj. izdvajanje HTneta iz sastava HT-a.</p>
<p>U HT-u ističu da će odvojenim poslovanjem ulagačima  pružiti transparentniji uvid u rezultate i jednostavniju procjenu rasta i zarade, precizniju procjenu vrijednosti kompanije, što bi u konačnici trebalo značiti i povećanu vrijednost kompanije. U planu je i izlazak HT-a na burze nakon što se oporavi gotovo zamrlo IT tržište.</p>
<p>HT će poslovnu 2002. godinu  završiti s oko 7,5 milijardi kuna ukupnog prihoda  te neto dobiti značajno većom od milijardu kuna. Dobit je za 2001. godinu iznosila 300 milijuna kuna (zbog usklađivanja računovodstvene politike s EU standardima), a u 2000. godini dobit je bila gotovo milijardu kuna.</p>
<p> U novom poduzeću, kažu u HT-u, trebalo bi raditi oko 900 zaposlenih osoba. U sklopu HT-a, koji sad  ima oko 10.000 zaposlenih, ostat će prodaja, financije, pravna služba, korisnički centri za mobilne korisnike i dr. Uz to, od 1. siječnja iz HT-a će izaći 208 čuvara, a plan je da se broj radni mjesta u neosnovnim djelatnostima HT-a ukupno smanji za 1400. </p>
<p>Drugi mobilni operater na domaćem tržištu VIPnet, primjerice, nakon tri i pol godine rada ima 918 zaposlenih s tržišnim udjelom od blizu 50 posto mobilnih korisnika. Riječ je o više od milijun korisnika.  </p>
<p>  Radničko vijeće HT-a je već odobrilo izdvajanje mobilnih komunikacija iz sastava HT-a, a iz sindikata nije bilo prigovora jer se računa da će HTmobile ostati u 100-postotnom vlasništvu HT-a. Novom tvrtkom će upravljati četveročlana uprava na čelu koje će biti član Uprave HT-a i sadašnji glavni direktor za pokretne komunikacije Wolfgang Breuer. U mješovitoj upravi HTmobilea bit će i Božidar Poldrugač. </p>
<p>Kako tržište mobilnih komunikacija od iduće godine  ulazi u novu fazu razvoja, bit će zanimljivo vidjeti kako će se u takvim uvjetima ponašati mobilni igrači. Primjerice,  hoće li HTmobile pod istim tržišnim uvjetima, kao i drugi  mobilni operateri, poslovati s fiksnom mrežom HT-a što se tiče zakupa linija i dr. </p>
<p> Domaće  mobilno tržište u idućoj godini bit će obilježeno  dodjelom  licencija za treću generacije mobilne telefonije (UMTS), za koje se natječaj očekuje do sredine 2003. godine. Radi se o dvije UMTS licencije. No, HT se neće natjecati za treću GSM licenciju na domaćem tržištu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Za autoceste Bosiljevo-Split i  Zagreb-Goričan HAC-u zajam od 150 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Hrvatske autoceste (HAC) u petak su sa skupinom banaka, koje predvode Zagrebačka banka i DEPFA Investment Bank Limited iz Londona, potpisale ugovor o zajmu u iznosu od 150 milijuna eura. </p>
<p>Zajam je na 14 godina (jedna godina povlačenja, tri godine počeka i 10 godina otplate) uz promjenjivu kamatnu stopu temeljenu na EURIBOR-u, a dan je uz državno jamstvo. </p>
<p>Sredstvima zajma financirat će se izgradnja autocesta Bosiljevo-Split te Zagreb-Goričan.</p>
<p>Ugovor o zajmu potpisali su predsjednik Uprave HAC-a Stanko Kovač, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković te predsjednik Uprave DEPFA Investment Bank Limited Thomas Kolbeck, a ugovor o državnom jamstvu ministar financija Mato Crkvenac, uz nazočnost ministra javnih radova Radimira Čačića. </p>
<p>Potpisnici ugovora u kraćim su izjavama naglasili važnost cestogradnje za Hrvatsku, povoljne uvjete zajma i dobar položaj Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala. »Za Hrvatsku su ceste kao za čovjeka krvotok«, kazao je Luković. Istaknuo je da je zajam HAC-u na međunarodnom tržištu kapitala zajam s dosad najduljim rokom, što je znak povjerenja i međunarodnih banaka u hrvatsko gospodarstvo. </p>
<p>Kolbeck je objasnio da je DEPFA Investment Bank orijentirana isključivo na investicije u javni sektor. Hrvatskoj je čestitao na novom aranžmanu s MMF-om te na naporima u procesu pristupanja Europskoj uniji. </p>
<p>Ministar Čačić podsjetio je da je DEPFA prije šest mjeseci, prepoznavši mogućnosti Hrvatske, izrazila interes za ulaganje, te izrazio zadovoljstvo što ta ugledna investicijska banka nakon tako kratkog roka već sudjeluje u projektu izgradnje autocesta. Ministar Crkvenac naglasio je da su ulaganja u ceste uključene u bilance duga i otplate duga. »Hrvatske financije podnose izgradnju tih cesta, a HAC i Hrvatske ceste moći će vraćati te kredite i to neće pasti na teret poreznih obveznika«, kazao je. Kovač je istaknuo da će se sredstva iz zajma upotrijebiti za radove na autocestama iduće godine.  (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Agrokor pokrenuo proizvodnju eko pilića  </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Koncern Agrokor predstavio je u petak pilot-projekt ekološki proizvedenih pilića u Hrvatskoj, koji se za 39,99 kuna po kilogramu mogu naći u desetak Konzumovih maloprodajnih objekata.  Izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Pulić   rekla  je da se može očekivati niža maloprodajna cijena pilića uzgojenih na ekološki prihvatljiv način kad se poveća broj kooperanata, odnosno  proizvodnja.  Eko piletina  jedan je od samo dva dosad certificirana domaća eko proizvoda. Pilići se hrane ekološkim kukuruzom  bez kemijskih supstanci i veći dio uzgoja moraju boraviti na otvorenom. Uz to, pileće meso je zapakirano u ekološki materijal te će se prodavati odvojeno od ostalih proizvoda. U  Agrokoru ističu da je ovo početak organizirane eko proizvodnje te su najavili snažniji ulazak kompanije u proizvodnju zdrave hrane. Nakon eko piletine, prirodna izvorska voda Jana trebala bi biti drugi izvozni proizvod s markicom Ekološki proizvod Hrvatske. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>TV HTZ: Sljedeće godine od turizma 4,2 milijarde eura</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Tek dvadesetak minuta trajao je sastanak Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice u petak u zagrebačkom Hotelu Sheraton, gdje je ponovljeno da je Hrvatska  ovogodišnji pobjednik turizma na Mediteranu, odnosno da je, uz izuzetak Češke, Slovačke i Poljske, naša država u 2002. zabilježila porast broja turista sa svih europskih tržišta. </p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih deset mjeseci zabilježeno je 8.073.092 turista, što je šest posto više nego prošle godine, odnosno 44.113.491 noćenja (tri posto više). </p>
<p>Iako je 2002. bila izuzetno nenaklonjena turizmu - ove je godine, recimo, bankrotirala 41 zrakoplovna kompanija, a srednju Europu su krajem kolovoza pogodile velike poplave - vijećnici su optimistični zbog odličnih rezultata sa svih zapadnoeuropskih tržišta, pogotovo iz Njemačke koja prvi put nakon Domovinskog rata bilježi rezultate jednake prijeratnima. Polako se, rečeno je, bude i Francuska te skandinavske zemlje. </p>
<p>Pave Župan Rusković izvijestila je da je Hrvatska i ove godine - u Kanadi, 11. prosinca - bila sponzor ručka za 600 sudionika godišnje konferencije USTOA (profesionalno udruženje američkih turoperatora). </p>
<p>Ciljevi turističke politike u sljedećoj godini su, među ostalim, povećanje broja turista za tri do pet posto, produljenje sezone, podizanje kvalitete i aktiviranje novih smještajnih kapaciteta te daljnja privatizacija turističkog portfelja. </p>
<p>Ovogodišnji turistički prihod od 4 milijarde eura trebao bi se povećati na 4,12 do 4,2 milijarde eura.</p>
<p> Održana je i VII sjednica Sabora Hrvatske turističke zajednice na kojoj je usvojen Program rada s financijskim planom za sljedeću godinu, što se i očekivalo, a dio rasprave na tome skupu nakon Informacije o turističkoj 2002., ukazao je i na niz neriješenih problema koji se dugo vuku, posebno u tretmanu turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a vrlo mučan dojam ostavio je prikaz stanja u toplicama Hrvatskog zagorja, s naglaskom na Stubičke toplice. </p>
<p>P. G., D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Oporavak europskih burzovnih indeksa </p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 20. prosinca</p>
<p> - Na europskim  burzama dionice su uglavnom ojačale, predvođene švedskom  financijskom skupinom Skandia, te rastom cijena dionica naftnih  kompanija.</p>
<p>Do podneva je londonski Ftse indeks porastao gotovo jedan posto, na  3.878 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je 1,6 posto, na 3.007  bodova.</p>
<p> Najveća pojedinačna dobitnica bila je dionica Skandi-e, skočivši  13,4 posto, nakon njezine najave da će prodati svoju američku  podružnicu Prudential Financialu za 1,15 milijardi američkih  dolara. S najvećeg svjetskog financijskog tržišta izlazi kako bi  dobivenim novcem snizila razinu zaduženosti. Značajnije su porasle  i dionice energetskih kompanija, zbog skoka cijena nafte na  svjetskom tržištu. </p>
<p> »Nema puno razloga da bi cijene  značajnije rasle. Nešto su  porasle zbog veće likvidnosti na tržištu koja se počela osjećati  nakon zadnjih snižavanja američkih i europskih kamatnih stopa i u  očekivanju oporavka u 2003. Ali, osjeća se pritisak loših vijesti  oko Iraka«, kazao je strateg pri Delta Lloyd Securitiesu, Gert de  Mesure.</p>
<p> Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao je  0,23 posto, na  8.406 bodova. </p>
<p>Na financijskim tržištima olar je u petak ponovno  oslabio prema euru i jenu zbog rasta zabrinutosti od američkog  napada na Irak, što je umanjilo potražnju za američkom valutom i  dionicama.</p>
<p> Do podneva je tako dolar oslabio prema euru koji trenutno vrijedi  1,0262 dolara, nakon sinoć zabilježenih 1,0236 dolara. Oslabio je i  prema jenu, za 0,31 posto, na 120,78 jena za dolar. </p>
<p> »Irak zadaje i dalje najveće brige tržištima«, kazao je menadžer  valutnih tržišta u Daiwa Bank u Tokiju, Noriaki Kubo. »To pritišće  dolar."</p>
<p> S druge strane, Japan i dalje zabrinjava jačanje jena. Prema  riječima analitičara, tamošnja vlada želi slabiji jen kako bi  potaknula oporavak u gospodarstvu čiji 0,6-postotni rast predviđa  u idućoj fiskalnoj godini koja u toj zemlji započinje 1. travnja,  nakon 0,9 posto rasta u ovoj godini.</p>
<p> Jen je  blago ojačao, osim prema dolaru, i u odnosu na euro, oko  0,24  posto, te vrijedi 123,95 jena za euro. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>

<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Bozanić: S korupcijom, koja je  ključni problem našega društva, ne suočavaju se ni najodgovorniji </p>
<p>Upitan je li se misao iz njegove božićne poruke, u kojoj kaže da valja prestati s jalovim obračunima s prošlošću, odnosila na političke polarizacije vezane uz Domovinski rat, Bozanić je odgovorio: »Čini mi se da smo jako zaustavljeni u prošlosti i ljudi se zabavljaju s onim što je iza nas, dok se preskače ono što nam je životno važno. </p>
<p>Stoga je potrebna i određena crkvena kritika takva ponašanja«</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Uloga Crkve očituje se i u poticanju solidarnosti, posebice prema onima koji su socijalno najugroženiji u našem društvu. Potrebno je donositi zakone koji će štititi opće dobro, te se suprotstaviti korupciji koja je ključno pitanje našega društva, a protiv koje se ne bore ni oni najodgovorniji«, kazao je zagrebački  nadbiskup  Josip  Bozanić u  petak na božićnoj  konferenciji  za novinare. Istaknuo je da se protiv siromaštva moramo  boriti  sami, ne čekajući  pomoć  sa strane.  </p>
<p>Upitan je li se misao iz njegove božićne poruke, u kojoj kaže da valja prestati s jalovim obračunima s prošlošću,  odnosila na političke polarizacije vezane uz Domovinski rat, Bozanić je odgovorio: »Čini mi se da smo jako zaustavljeni u prošlosti i ljudi se zabavljaju s onim što je iza nas, dok se preskače ono što nam je životno važno. Stoga je potrebna i određena crkvena kritika takva ponašanja«.</p>
<p>Govoreći  o najavama Papina trećega posjeta Hrvatskoj, zagrebački je nadbiskup  kazao da Sveta Stolica o tome još  nije  izvijestila Hrvatsku  biskupsku  konferenciju. Praksa je, objasnio je Bozanić, da se Papin posjet službeno najavljuje dva mjeseca ranije. Dodao je da će  7. siječnja doći  izaslanstvo   iz Rima koje će  obići mjesta koja bi Papa mogao pohoditi: Rijeku, Osijek, Dubrovnik i Zadar. Konkretni program HBK će predočiti nakon službene najave pohoda. »Taj Papin pohod bit će u znaku pastorala obitelji, a u tu svrhu je HBK izdao direktorij za pastoral obitelji«, napomenuo je Bozanić.  </p>
<p>Odgovarajući na novinarski  upit  je li  tijekom  nedavnoga   susreta  hrvatskog predsjednika  Stjepana Mesića  i  državnog tajnika Svete  Stolice Angela Sodana  bilo  riječi  o  pomoći  Svete Stolice  Hrvatskoj   za ulazak u  EU, Bozanić   je kazao da nije nazočio  ni  jednom  sastanku na  kojemu se državno  izaslanstvo  sastalo  i  razgovaralo  s  predstavnicima Svete Stolice.   </p>
<p>O ugovorima koje je Vlada u petak potpisala sa SPC-om i Islamskom zajednicom, Bozanić je rekao da im se Katolička crkva raduje jer je ona otvorila put, a sada to i ostale vjerske zajednice mogu učiniti. </p>
<p>Zamoljen da ocijeni rezultate svoga prvoga petogodišnjeg mandata na čelu HBK, Bozanić je odgovorio da je Biskupska konferencija složena zajednica biskupa u kojoj postoji visok stupanj zajedničke suglasnosti, »upravo suprotno onome što novinari žele prikazati«. </p>
<p>O najavi osnivanja katoličkog sveučilišta, Bozanić je podsjetio da je HBK stao iza te inicijative, ali da projekt još treba pomno ispitati pa tek onda odlučiti.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Potpisani ugovori sa SPC-om i Islamskom zajednicom  </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Premijer Ivica Račan potpisao je u petak  u Banskim dvorima s mitropolitom Zagrebačko-ljubljanskim i cijele Italije  Jovanom Pavlovićem te s muftijom Ševkom Omerbašićem, predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, zasebne ugovore o odnosu hrvatske vlade i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Islamske zajednice u Hrvatskoj. Oba su ugovora napravljena prema istom načelu kao i ugovor sa Svetom Stolicom, a u Vladi se nadaju da će do kraja ožujka sljedeće godine biti potpisani takvi ugovori i s ostalim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj.</p>
<p>Premijer je naglasio kako će ti  ugovori pomoći da se Hrvatska izrazi ne samo kao demokratska, nego i kao multikulturalna i multietnička zemlja »koja u svom demokratskom ustroju i praksi zna stvarati dobre odnose između Crkve i države, države i Crkve i države i vjerskih zajednica«. Ugovorima, kojima se prvi put u Hrvatskoj reguliraju odnosi sa SPC-om  i Islamskom zajednicom, zadovoljni su bili i  Pavlović i  Omerbašić koji su posebno istaknuli ulogu Gorana Granića, potpredsjednika Vlade i predsjednika Vladina Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama. »Zadovoljan sam ako smo kao SPC dali doprinos koji će pomoći interesima Hrvatske države i politici da ostvari svoje ciljeve u kretanju prema europskim integracijama«, kazao je mitropolit Jovan, dok je muftija Omerbašić naglasio kako je ugovor s Islamskom zajednicom primjer »pravičnog rješenja vjerskih pitanja u jednoj državi«. Istaknuo je kako ugovor osigurava da muslimani u Hrvatskoj imaju pravo na svoju vjeru bez obzira na događaje u svijetu i u nekim državama gdje su muslimani pod posebnom prismotrom. </p>
<p>Goran Granić istaknuo je kako su ti ugovori usko vezani uz ostvarivanje prava manjina, te se njima stvaraju uvjeti za rad vjerskih zajednica. </p>
<p>Što se, pak, tiče imovinskih pitanja, odnosno povrata imovine tim dvjema vjerskim zajednicama, to ugovorima nije riješeno. Doznajemo da će se to pitanje rješavati prema postojećim zakonima koji vrijede za sve građane, ali će izuzetak biti učinjen ako je riječ o vjerskim objektima nužnima za djelovanje vjerskih zajednica. </p>
<p>Vlada nema popisa imovine koju vjerske zajednice, kao i Katolička crkva, traže natrag u svoje vlasništvo, a ne njemu se, rečeno nam je u Banskim dvorima, radi. </p>
<p>Doznajemo također da je iz proračuna osigurano 7,5 milijuna kuna za SPC te 2,1 milijun kuna za Islamsku zajednicu godišnje, a iz tih iznosa će se financirati plaće vjerskih poglavara. </p>
<p>Ugovorima se osigurava i da se brak sklopljen po pravoslavnom, odnosno islamskom vjerskom obredu, priznaje kao građanski, te je regulirano djelovanje vjerskih zajednica u javnim institucijama.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Račan razgovarao s Lucićem i  Marekovićem </p>
<p>U Banskim dvorima se u petak nije mogla dobiti službena informacija o temama razgovora/ Neslužbeno se doznaje da će do Nove godine biti riješen problem Stipetićeva nasljednika </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Premijer Ivica Račan primio je u petak ujutro zamjenika načelnika Glavnog stožera, general-pukovnika Josipa Lucića i pomoćnika ministrice obrane za ljudske resurse, general-pukovnika Marijana Marekovića, koji se spominju kao glavni kandidati za načelnika Glavnog stožera kada general Petar Stipetić ode u mirovinu. </p>
<p>U Banskim dvorima se u petak nije mogla dobiti službena informacija o temama razgovora. Ipak, neslužbeno se doznaje da će do Nove godine biti riješen problem Stipetićeva nasljednika, koji je u posljednje vrijeme opteretio odnose između Vlade i predsjednika Republike Stjepana Mesića, koji nije bio sklon Stipetićevu umirovljenju. </p>
<p>Mareković i Lucić nisu, tijekom prijama u MORH-u, željeli otkriti o čemu su razgovarali s Račanom, te je li tema razgovora bio Stipetićev odlazak u mirovinu i pitanje njegova nasljednika.  Samo su kazali  da su s Račanom razgovarali odvojeno.  Lucić je podsjetio kako premijera ranije nije imao priliku osobno upoznati,  te  dodao da je Račan od njega htio čuti razmišljanja o reformi OS. Upitan je li bilo riječi o imenovanju novog načelnika, odgovorio je kako je o kandidatima pročitao u novinama. »Premijer mi nije rekao jesam li ja kandidat«, kazao je Lucić.   Mareković  je dodao  kako se u potpunosti slaže sa svojim kolegom. Ni on nije želio nagađati o tome kada general Stipetić ide u mirovinu i tko će biti njegov nasljednik.</p>
<p>Ministrica obrane Željka Antunović  je  podsjetila da je sustav OS vrlo složen. Osim mjesta načelnika, u njemu ima niz drugih važnih funkcija. »Svi potencijalni kandidati za načelnika Glavnog stožera imaju jednake šanse, no ako to ne postanu, oni su spremni i žele preuzeti i druga vrlo važna mjesta«, objasnila je. General Stipetić je ponovio da je i on predložio svoga kandidata, no nije želio otkriti njegovo ime.</p>
<p>Mile Franičević i Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Antunović: Još sam odlučnija provesti reformu vojske </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Ova je godina bila ključna za Ministarstvo obrane i Oružane snage, a uoči njezina kraja započeo je dugoočekivani i odgađani preustroj. U idućoj moramo raditi još više jer samo na taj način, nakon sljedećih 365 dana, moći ćemo ostvariti planirane reformske ciljeve i na kraju 2003. biti zadovoljni. Poručila je to ministrica obrane Željka Antunović, čestitajući u petak svim djelatnicima MORH-a i pripadnicima Oružanih snaga Božić i Novu godinu. </p>
<p>Na svečanom primanju u Domu Hrvatske vojske ministrica je okupljene podsjetila na iznimnu žrtvu svih preminulih djelatnika Ministarstva i pripadnika Oružanih snaga. </p>
<p>»Njihov je doprinos izniman, no mi danas ne smijemo zaboraviti obitelji koje su ostale iza tih ljudi, pomozimo im da se ne osjećaju zaboravljenima«, istaknula je Željka Antunović. Nakon svečanosti, ministrica je novinarima kazala kako je nakon pet mjeseci provedenih na Krešimirovu trgu i dalje odlučna provesti reformu obrambenog sustava. »Čini mi se da je ta odlučnost još veća jer sam u ovih nekoliko mjeseci naišla na iznimno odobravanje suradnika«, odgovorila je Željka Antunović.</p>
<p>Načelnik Glavnog stožera general zbora Petar Stipetić također je čestitao božićne i novogodišnje blagdane svim pripadnicima Oružanih snaga i Ministarstva.</p>
<p> Iz protekle je godine izdvojio zahtjevne pripreme koje su odrađene prije početka preustroja, te izrazio nadu da će do polovine iduće godine glavnina reformskih zahvata biti odrađena. </p>
<p>»Ustrajat ćemo na stvaranju male, suvremene i dobro opremljene vojske koja neće biti prepreka ulasku i približavanju Hrvatske euroatlantskim integracijama«, naglasio je Stipetić u božićnoj i novogodišnjoj čestitki.</p>
<p>Stipetić: Vojska nije kriva što u Pragu nismo pozvani u NATO</p>
<p>Načelnik Glavnog stožera general Petar Stipetić rekao je novinarima u petak kako se nadao da će Hrvatska biti pozvana u NATO na sastanku u Pragu. »Prevario sam se, ali ne bih rekao da je vojska kriva za to što nismo još ušli u NATO. Ja bih krivce tražio izvan Oružanih snaga«, rekao je Stipetić novinarima. Odgovarajući na pitanje vjeruje li da u našoj vojsci ima dovoljno visokih časnika koji mogu zamijeniti one što odlaze u mirovinu do kraja godine, odgovorio je potvrdno.  »Ipak, iskustvo mi govori  da nije uvijek dobro raditi visoke zahvate ili lomiti preko koljena«, zaključio je.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vlahušić: Iduće  godine veće  glavarine u primarnoj zdravstvenoj  zaštiti   </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Liječnici u primarnoj zdravstvenoj  zaštiti - obiteljski liječnici, stomatolozi, pedijatri,  ginekolozi i liječnici školske medicine - dobit će u idućoj godini  veće glavarine, dogovoreno je na sastanku ministra zdravstva Andre  Vlahušića s predstavnicima strukovnih komora u zdravstvu.</p>
<p>Dogovor o ugovaranju primarne zaštite u 2003. s liječničkom,  stomatološkom, ljekarničkom i biokemičarskom komorom u  ponedjeljak će, očekuje se, potvrditi Upravno vijeće  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).</p>
<p>Za primarnu zaštitu u idućoj će godini biti izdvojeno oko 100  milijuna kuna više, pa će ukupna sredstva iznositi 2,531 milijarde  kuna.</p>
<p>Prvi put u iznosima glavarina uvažit će se specijalizacije u  primarnoj zdravstvenoj zaštiti, tako da će glavarina obiteljskog  liječnika s prosječnom strukturom pacijenata godišnje iznositi  262.000 kuna, a liječnika specijalista 272.000 kuna.</p>
<p> Kao poticaj za razvoj grupne prakse više liječnika različitih  specijalnosti u domovima zdravlja, taj će se oblik organizacije dodatno platiti povećanjem ukupnog iznosa glavarine za tri posto. Grupna praksa znači dodatni rad koji podrazumijeva dostupnost  liječnika 24 sata, rad vikendima i slično.</p>
<p> Liječnici u primarnoj zaštiti moći će dodatno zaraditi pružanjem  posebnih usluga (primjerice preventivni programi) za koje u njihovoj  županiji postoji poseban interes.</p>
<p>Vlahušić je na konferenciji za novinare ponovio da će plaće u zdravstvenom sustavu iduće godine porasti između pet i 10 posto.</p>
<p>Tim se  mjerama želi  omogućiti dodatna zarada liječnicima  koji dobro rade svoj posao, a koeficijenti će se povećati samo u  djelatnosti hitne medicinske pomoći. </p>
<p> Direktorica HZZO-a Ljubica Đukanović istaknula je da će se plaćati  samo obavljeni rad, a ne HZZO-u ispostavljene fakture.</p>
<p> Tijekom pregovora s komorama također je usuglašeno da se cijena  zakupnine ordinacija u domovima zdravlja poveća sa 750 na 1250  kuna mjesečno.</p>
<p> Vlahušić je rekao kako je s komorama dogovoreno da 5000 liječnika u  primarnoj zaštiti iduće godine neće štrajkati, iako Hrvatski  liječnički sindikat, za razliku od ostalih sindikata u zdravstvu, nije pristao na potpisivanje kolektivnog ugovora z a što  je rok 1. siječnja 2003. </p>
<p>Vlahušić je izvijestio da su u KB-u »Sestre milosrdnice« ovih dana u  stalni radni primljena 42 liječnika, od kojih su neki radili na  određeno vrijeme i po deset godina.</p>
<p> Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno je  180 liječnika, no  ministar najavljuje da će ih uskoro biti manje od 100. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Spriječena ekološka katastrofa: Ugašen tinjajući  kruti  sumpor  </p>
<p>KARLOVAC, 20. prosinca</p>
<p> - Vagon s 56,5 tona sirovoga krutoga sumpora, koji je u petak u ujutro počeo tinjati na karlovačkom željezničkom kolodvoru u jednom od vagona, vatrogasci su stavili pod nadzor te je tako izbjegnuta ekološka katastrofa. </p>
<p>Dim je primijećen u 6.26 sati na vagonu u kompoziciji teretnog vlaka koji je prometovao na relaciji Rijeka-Karlovac-Kutina, a prevozio je kruti sumpor za Petrokemiju u Kutini. Dimnu zavjesu oko teretnog vlaka i vagona prvi su primijetili djelatnici HŽ-a karlovačkog kolodvora, koji su odmah pozvali vatrogasce. Vagon s krutim sumporom je potom izdvojen iz sastava vlaka na jedan od sporednih kolosijeka, a tinjanje je ugašeno za jedan sat.</p>
<p>Osim vatrogasaca, na mjestu događaja bili su i karlovački policajci, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo te članovi Udruge za zaštitu okoliša. </p>
<p>Glasnogovornica HŽ-a Vlatka Škorić, izjavila je da se uzrok incidenta ispituje te da je zgarište na stručan način sanirano do 10.43 sata. </p>
<p>Zapovjednik vatrogasne postaje Karlovac Goran Franković kazao je da se iz vagona pojavio dimni oblak visok oko 50 metara, a dim se širio stotinjak metara oko vagona. </p>
<p>Franković ne vjeruje u mogućnost spontanog zapaljenja i navodi da je sumpor zapaljiv pri 300 Celzijevih stupnjeva. Pretpostavlja da se zbog nekog tehničkog kvara vagona, poput blokiranih kočnica, razvila tako visoka temperatura koja je izazvala zapaljenje.</p>
<p>»Pritom se pojavio i sumpor dioksid. Plin je mogao naškoditi i ljudima i okolišu, ali je gašenje krenulo tako da smo raspršenim mlazovima vode dimni oblak i sumpor dioksid sanirali. Vodom i krutim sumporom stvorila se na tlu sumporna kiselina koja s velikom količinom vode nije opasna, a kasnijim nabacivanjem vapna izbjegnuta je kiselost tla i vode te opasnost za okoliš«, rekao je Franković. </p>
<p>Pokazala su to i ispitivanja Zavoda za javno zdravstvo koje je vodio ravnatelj Zavoda dr. Boško Milanković. </p>
<p>Jadranka Grbinić, inspektorica zašite okoliša, rekla je da nije bilo emisija plinova ni u zrak ni u vodu, a voda koja curi iz vagona je po kiselosti ispravna. </p>
<p>Viši vodopravni inspektor Državne uprave za vode Aljoša Milačić kazao je da nema opasnosti od zagađenja vodotoka. »Da se kojim slučajem taj sumpor zapalio, otrovni plinovi raspršili bi se pet kilometara uokolo i izazvali bi katastrofalne posljedice za život ljudi«, rekao je Milačić.</p>
<p>Radi preventive, oko vagona je posipano vapno, a dežurna vatrogasna ekipa je u petak poslijepodne još bila na mjestu događaja.</p>
<p>Trajko  Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Za mnoge je ulaganje u obrazovanje ulaganje u potrošnju</p>
<p>Moramo se zalagati za usvajanje europskih standarda, prije svega u obrazovanju i znanosti, ali nešto moramo mijenjati i u našem mentalitetu, kazao je predsjednik Mesić/ Ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Gvozden Flego podsjetio da će Vlada u reformu visokoga školstva uložiti 280 milijuna kuna, što će pomoći otvaranju 300 novih radnih mjesta i osigurati tristotinjak stipendija</p>
<p>OSIJEK, 20. prosinca</p>
<p> - »Mnogi još ne razumiju što znači ulagati u obrazovanje, kulturu te znanost i to još uvijek prihvaćaju kao ulaganje u potrošnju. Međutim, jedino uspijevaju oni koji znaju da je to ulaganje u razvoj i budućnost«, istaknuo je predsjednik Stjepan Mesić u petak na osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera prigodom svečanosti otvaranja novih prostorija Elektrotehničkog fakulteta.</p>
<p>»Želimo i ubuduće što više ljudi na fakultetima, što više visoke stručne spreme jer živimo u specifično i sofisticirano vrijeme kada se traže velika znanja, a za to su potrebna velika ulaganja«,  ocijenio je predsjednik Mesić kazavši da će se učinci mjera koje su dosad poduzete u Hrvatskoj osjetiti iduće i sljedećih godina.</p>
<p>Predsjednik je nazočio i polaganju temeljnog kamena  za novu zgradu studentskog doma u vojarni »Drava« u koji će biti uloženo oko 47 milijuna kuna, raspolagat će s 500 mjesta, a treba biti dovršen do kraja 2004. godine </p>
<p>Na svečanosti je istaknuo kako je Europa sudbina Hrvatske, jer, dodao je, samo udružena Europa može biti partner Americi, Kini, Japanu i drugim zemljama, te utjecati na razvoj tehnologija u njima. »I mi se u Hrvatskoj moramo zalagati za usvajanje europskih standarda, prije svega u obrazovanju i znanosti, ali nešto moramo mijenjati i u našem mentalitetu«, zaključio je Mesić, upozorivši i na zbivanja koja opterećuju hrvatsku javnost. To su, napomenuo je, i motivi Drugog  svjetskog rata koje Europa kao prošlost i apsurd više ne poznaje. Zaključivši kako je u to vrijeme za Hrvate jedino bilo ispravno biti na strani pobjednika, odnosno antifašista, Mesić je ponovio da se cjelokupna hrvatska javnost ne treba baviti ekscesima i zločinima, nego to moraju činiti oni koji su dužni o tome brinuti ne bi li nas Europa prepoznala kao svoj dio. </p>
<p>Svečanosti u Rektoratu Sveučilišta uz rektoricu dr. Gordanu Kralik nazočili su i ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Gvozden Flego, saborski zastupnici, župani te gradonačelnici Vinkovaca, Vukovara, Osijeka i Slavonskog Broda, kao i predstavnici Sveučilišnog senata, nastavnici i studenti osječkog sveučilišta.</p>
<p>Dr. Gordana Kralik najavila je premiještanje nekoliko viosokoškolskih studija iz Osijeka u Vinkovce i Vukovar, te naglasila kako se time želi pospješiti i razvoj dijaloga, tolerancije te demokratičnosti. </p>
<p>Ustvrdivši kako je uloga znanosti u svakodnevnom životu sve veća, ministar Flego je podsjetio na to da će hrvatska vlada u reformu visokoga školstva uložiti 280 milijuna kuna, što će pomoći otvaranju 300 novih radnih mjesta kao i osigurati realizaciju tristotinjak stipendija. </p>
<p>Snježana Čanić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Od siječnja iduće godine nove osobne iskaznice</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> -  Policijska uprava zagrebačka upozorava da će od 1. siječnja 2003. godine pustiti u  optjecaj nove osobne iskaznice, a da će stara vrijediti do isteka roka koji je označen na njoj, te je nije potrebno mijenjati. Naime, od prvog dana iduće godine primjenjuje se Zakon o osobnoj iskaznici kojim je predviđena centralizirana izrada iskaznica te njihov novi izgled. Uz zahtjev za izdavanje osobne iskaznice, podnositelj prilaže  dvije fotografije koje ne smiju biti retuširane i izrađene opremom za samofotografiranje. Osobe starije od 16 godina, s  prebivalištem u Hrvatskoj, dužne su imati osobnu iskaznicu. U protivnom, predviđene su prekršajne kazne. Na novim iskaznicama neće biti jedinstvenog matičnog broja građana (JMBG), podataka o RH-faktoru te je  li osoba donator organa. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»U siječnju štrajk i u osnovnim i u srednjim školama«</p>
<p>Kuba: Odluka o povećanju plaća učiteljima i nastavnicima protivna je Zakonu o radu i krši konvenciju Međunarodne organizacije rada; insistirali smo da se plaća poveća svim zaposlenicima u školstvu, jednako kao što je to bilo učinjeno za sve skupine zaposlenika u socijalnoj skrbi, no Vlada namjerno  želi podijeliti članstvo sindikata i pojačati nezadovoljstvo u sustavu/ Puljević: Povećanje plaća od tri do devet posto ne iznosi  200 milijuna kuna, koliko je Vlada dodatno odobrila iz proračuna, već manje </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Zbog Vladine odluke o povećanju plaća samo nastavnicima i učiteljima, a ne svim zaposlenicima u sustavu školstva (dakle i nenastavnom osoblju), dva najveća sindikata u sustavu osnovnog i srednjeg školstva - Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja - organizirat će u školama petodnevni štrajk od 13. do 17. siječnja. </p>
<p>Vlada je donijela odluku kojom se plaće učitelja i nastavnika povećavaju, ovisno o godinama staža, između tri i devet posto. </p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Dalimir Kuba tvrdi da  Vladina odluka  nije utemeljena na Zakonu o radu, jer članak 7. toga zakona traži da se prije no što Vlada donese uredbu, o njoj očituje Ministarstvo financija, mjerodavno ministarstvo (u ovom slučaju prosvjetno) i - sindikati. Međutim, kako tvrdi Kuba, Vlada je zanemarila zakon i sindikatima nije uputila uredbu na očitovanje prije usvajanja. </p>
<p>Uredba je, kaže Kuba,  u  suprotnosti i s konvencijom Međunarodne organizacije rada koja prijeći tijelima vlasti da interveniraju u unutarnje odnose sindikata. »Država ne može favorizirati jednu skupinu unutar sindikata na račun druge. Insistirali smo da se plaća poveća svim zaposlenicima u školstvu, jednako kao što je to bilo učinjeno za sve skupine zaposlenika u socijalnoj skrbi, no Vlada namjerno, na nedemokratski način,  želi podijeliti članstvo sindikata i pojačati nezadovoljstvo u sustavu«, ocjenjuje Kuba. Njegov je stav da je Vlada  takvom odlukom išla smišljeno, jer je smatrala da će, ako podijeli zaposlenike, pritisak na nju biti manji. No »problem« je u tome, kaže on, što su se nastavnici peticijom solidarizirali s nenastavnim osobljem i smatraju da treba svima povećati plaće u sustavu. »Zato će se ova nepravedna podjela vratiti Vladi  kao bumerang, jer nema sindikata u državi koji bi mogao pristati na takve podjele«, kaže Kuba. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ingenioznost Ministarstva prosvjete na zavidnoj je razini, jer nije u stanju napraviti svoj model povećanja plaća već je preslikala izračun za kakav se zalagao SHU i  umanjila brojke. SHU je naime tražio da se plaće povećaju svim zaposlenicima pet posto, onima sa 10 do 19 godina radnog staža dodatnih tri posto, onima od 20 do 29 godina još za šest posto, a zaposlenicima sa 30 i više godina staža za dodatnih devet posto. Način koji je odabrala Vlada, da se učiteljima i nastavnicima do devet godina staža plaća raste do tri, onima sa 10 do 19 godina pet posto, a onima između 20 i 29 godina radnog staža za sedam posto te sa 30 godina i više za devet posto, neće se doći do željenih rezultata i europskih prosjeka, tvrdi Kuba. </p>
<p>Vladinu odluku o izjednačavanju koeficijenata plaća ravnatelja škola  s koeficijentom ostalih ravnatelja zaposlenih u javnim službama, on smatra »Strugarovom nagradom za svoje ravnatelje«, jer, kako kaže Kuba, »ministar prosvjete po vokaciji je ravnatelj, a ne učitelj ili profesor«. A tko će kome, nego - svoj svome... </p>
<p>Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević također tvrdi da je Vlada, intervenirajući unutar sindikalnog članstva i dovodeći zaposlenike istog sustava  u neravnopravan položaj, prekršila  konvenciju Međunarodne organizacije  rada. No, on dodaje da povećanje plaća od tri do devet posto ne iznosi  200 milijuna kuna, koliko je Vlada dodatno odobrila iz proračuna za povećanje plaća, već -  manje. »Prema svim našim izračunima to nikako ne ispada 200 milijuna kuna. Kako to? Pa, ljudi štede!«, komentira on.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>

</body>
</text>
</TEI.2>


page sljedećih


NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021221].

© 2006-2009 Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Powered by PhiloLogic
i doprinosi D. Ćavara