NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070219].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 144582 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.02.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Počinje oštar nadzor najvećih zagađivača </p>
<p>Gospodarski subjekti čija postrojenja onečišćuju zrak do kraja godine moraju dostaviti program smanjenja onečišćenja zraka, odnosno programe sanacije</p>
<p>Vlada je novom uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora dodatno ograničila najveće dopušteno ispuštanje štetnih plinova iz takvih objekata u zrak.</p>
<p>Uredba je donesena je na temelju Zakona o zaštiti zraka i potpuno je usklađena s postojećim direktivama Europske unije o ograničavanju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje, ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva, spaljivanju otpada u dijelu koji se odnosi na propisivanje graničnih vrijednosti emisija u zrak te o sprječavanju i smanjenju onečišćenja okoliša azbestom, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koje je izradilo uredbu.</p>
<p>Druga bitna novost je da svi gospodarski subjekti čija postrojenja onečišćuju zrak do kraja ove godine moraju Ministarstvu dostaviti svoj program smanjenja onečišćenja zraka, odnosno programe sanacije. </p>
<p>To se odnosi i na rafinerije nafte u Sisku i u Rijeci i slična postrojenja, napominje ministrica Marina Matulović Dropulić. Svi ti programi bit će objavljeni na internetskoj stranici Ministarstva da bi i građani znali i mogli nadzirati kako se ponašaju gospodarski subjekti. Istodobno se Ministarstvo obvezuje pripremiti nacionalni plan smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz velikih uređaja za loženje koji će donijeti Vlada. Donošenje plana je jedan od uvjeta EU-a da bi postojeći uređaji za loženje mogli nastaviti raditi uz poštivanje graničnih vrijednosti emisija za postojeće velike uređaje za loženje.</p>
<p>Prema ministričinim riječima, stroži kriteriji odnosit će se na sve objekte koji će se graditi nakon stupanja uredbe na snagu, a odnose se i na sve postojeće pogone koji će joj se morati prilagoditi u određenom roku.</p>
<p>Cementna industrija i krematoriji to moraju učiniti do kraja 2010., kemijska i metaloprerađivačka - kao što su pogoni za proizvodnju gnojiva, rafinerije nafte, proizvodnja plina, željezare, čeličane, staklane, keramička industrija te postrojenja u kojima se koriste hlapivi organski spojevi - do kraja 2015., a rok do kraja 2017. imaju uređaji za loženje, plinske turbine te motori s unutarnjim izgaranjem. Tu spadaju termoelektrane, ložišta u naftnoj, kemijskoj i petrokemijskoj industriji i u javnim ustanovama.</p>
<p>Ministrica je najavila i gradnju novih mjernih postaja na svim mjestima gdje je primijećeno onečišćenju zraka. Postaje će stalno mjeriti kakvoću zraka u tim sredinama i odmah na displeju objavljivati rezultate mjerenja. Sisak takvu mjernu postaju ima od 2004. u naselju Caprag pokraj rafinerije, a imaju ih i Osijek i Zagreb.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zbog suše gladno 11 milijuna ljudi</p>
<p>Prošla godina bila je za 0,42 stupnja Celzijeva toplija od tridesetogodišnjeg prosjeka, a zabilježena je dosad maksimalna površina ozonske rupe </p>
<p>Godina 2006. šesta je u nizu najtoplijih godina od 1861., od kada se provode instrumentalna mjerenja. Protekla godina bila je 0,42 stupnja Celzijeva toplija od prosjeka u vremenu od 1961. do 1990., koji iznosi 14 stupnjeva. Ocjena je to klime u 2006. koju je izradila Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Trend globalnog zatopljenja se nastavlja, zaključak je WMO-a. </p>
<p>Najtoplija godina i dalje ostaje 1998., kada je temperatura u odnosu na razdoblje između 1961. i 1990. bila iznad prosjeka 0,5 stupnjeva Celzijeva.</p>
<p>Kanada je prošle godine imala najblažu zimu i proljeće otkako se bilježe podaci, a SAD najtoplije razdoblje od siječnja do rujna. Ekstremne vrućine zahvatile su istočnu Australiju od kraja prosinca 2005. do početka ožujka 2006.</p>
<p>»U Sydneyju je zabilježen drugi najtopliji dan s 44,2 stupnja Celzijeva. Toplinski valovi zahvatili su i Brazil od siječnja do ožujka. U mjestu Bom Jesus 31. siječnja zabilježena je temperatura od 44,6 stupnjeva, jedna od najviših temperatura dosad zabilježenih u Brazilu«, kaže Zvonimir Katušin, načelnik Odjela za meteorološka motrenja u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Jesen je u velikom dijelu Europe bila viša od tri stupnja Celzijeva od klimatološkog prosjeka, u mnogim zemljama najtoplija. Oštri zimski uvjeti bili su pak u Aziji, Rusiji i istočnoj Europi.</p>
<p>Dugotrajne suše zahvatile su dijelove istočne Afrike. Manjak hrane snašao je najmanje 11 milijuna ljudi. </p>
<p>»Somalija je bila pogođena najtežom sušom u proteklih 10 godina«, kaže Katušin. Suša je zahvatila i Australiju. Naime, unutar posljednjih 30 godina sušna razdoblja u nekim dijelovima južne i jugozapadne Australije traju čak pet do 10 godina. Suše i toplinske anomalije doprinijele su rekordnom broju požara u SAD-u, s više od 3,8 milijuna hektara izgorjelih površina. Zbog suše je u Brazilu izgubljeno 11 posto prinosa soje. Jaka suša harala je i Kinom, milijuni hektara uroda bili su oštećeni u pokrajini Sečuan.</p>
<p>S druge pak strane, u Maroku i Alžiru poplave su oštetile infrastrukturu. Jake oborine prouzročile su u području Sahare, gdje se inače rijetko javljaju, velike poplave u veljači uništivši 70 posto hrane za stoku, a 60.000 ljudi moralo se iseliti. Jake oborine i topljenje snijega uzrokovali su velike poplave uz rijeku Dunav. U travnju je Dunav dosegao najvišu razinu u razdoblju duljem od 100 godina. Neprekidne obilne oborine od 10. do 15. svibnja prouzročile su najveće poplave u posljednjih 70 godina u Novoj Engleskoj.</p>
<p>U sjeverozapadnom Tihom oceanu razvila su se 22 tropska ciklona od kojih je 14 klasificirano kao tajfuni. </p>
<p>U Atlantskom oceanu bilo je devet hurikana, a u istočnom dijelu sjevernog Tihog oceana 19 oluja, 11 ih je dostiglo jačinu hurikana. </p>
<p>Australsko područje zahvatilo je 12 tropskih ciklona. Tropski ciklon Larry uništio je 80 do 90 posto uroda australskih banana. WMO je 2006. proglasio godinom s najviše oluja u posljednjoj dekadi. Što se tiče stanja u ekvatorijalnom Tihom oceanu, u prvoj četvrtini 2007. očekuje se nastavak događaja El Nińa.Dana 25. rujna zabilježena je dosad maksimalna površina ozonske rupe iznad Antarktike, od 29,5 milijuna četvornih kilometara. I tijekom 2006. nastavilo se brzo smanjivanje površine arktičkog leda.</p>
<p>Ekstremno topli srpanj</p>
<p>Razdoblje od 1992. do 2006. u Hrvatskoj je najtoplije od početka mjerenja temperature. Prošla godina ocijenjena kao vrlo topla i sušna. Srpanj je bio ekstremno topao na 85 posto teritorija, a jesen na 30 posto. Jesen je bila i ekstremno sušna oko Dubrovnika i Konavala. Kao zanimljivost, meteorolozi ističu hladan i vrlo kišan kolovoz već drugu godinu za redom. Među deset najtoplijih godina u nizu srednjih godišnjih temperatura na postaji Zagreb-Grič sedam ih je iz razdoblja od 1992. do 2006. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sva kaznena djela korupcije proglasiti nezastarivima </p>
<p>Borba protiv korupcije treba početi radikalnom reformom državne uprave, što znači i uklanjanje korumpiranih dužnosnika od vrha do dna administrativne piramide </p>
<p>Član Predsjedništva HSS-a i saborski zastupnik Ante Markov zagovornik je radikalne reforme državne uprave, uvjeren da bez toga borba protiv korupcije neće dati prave rezultate. U razgovoru za Vjesnik podrobnije govori o mjerama koje za smanjenje korupcije HSS predviđa u svom izbornom programu, u kojem funkcioniranje pravne države zauzima jedno od ključnih mjesta. »Problem je u tome što sustav nije postavljen tako da građanima bude na pomoći, da im služi. Umjesto toga, izloženi su silnim pritiscima pa i poniženjima. Zato građani imaju osjećaj da se obraćaju neprijateljskom sektoru«, kaže Markov. </p>
<p>• Kako promijeniti to »neprijateljsko« okruženje?</p>
<p>- Kada »prevedete« sve što se iz Europske unije kroz razne direktive dostavlja Hrvatskoj, dobijete jednostavnu rečenicu: građanima moraju biti dostupne sve javne službe i servisi. Moraju im uvijek biti na raspolaganju. Da bi se stvorilo prijateljsko okruženje, nužne su sistemske promjene, jer će bez toga i građani u svakodnevnom životu, ali i poduzetnici, nailaziti na nepremostive prepreke. Vladin projekt Hitro.hr krasna je ideja na simboličnoj razini, ali u stvarnosti nije poduzetnicima od veće pomoći. </p>
<p>• Možete li konkretnije? Ovo se čuje i iz drugih stranaka, pa ispada da jedni od drugih prepisujete. </p>
<p>- Središnja država, koja kontrolira sve u javnoj upravi i servisima građanima, ali i gotovo sve aktivnosti u gospodarstvu, nije položila ispit. Jedna smo od najcentraliziranijih država u Europi i zato je nužna decentralizacija, što znači da se dio upravnih poslova »otme« središnjoj državi i prepusti lokalnoj samoupravi. Građanima treba omogućiti da na jednostavan način i tamo gdje im je najbliže obavljaju brojne poslove, poput dobivanja građevinskih dozvola i svih papira vezanih uz prava na gradnju, katastar... Upravnu decentralizaciju treba pratiti i ona financijska, ali bez novih nameta za građane, nego tako da ukupni porez na dohodak pripadne lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Bez toga se na terenu i neće moći organizirati učinkovita javna uprava. </p>
<p>• Visoko smo na ljestvici korumpiranih zemalja. Kako se boriti protiv jednog od najvećih moralnih i političkih zala? </p>
<p>- Kada korupcija uzme maha i raširi se, kao kod nas, po cijelom političkom i pravnom sustavu, državnoj upravi, zdravstvu ili školstvu, ona postaje »sistemska«. I sami joj zakoni često pogoduju, pa tako nastaje »grijeh struktura«. Zato borba protiv korupcije treba početi reformom državne uprave, što znači i uklanjanje korumpiranih dužnosnika od vrha do dna administrativne piramide. HSS predviđa i da se sva kaznena djela korupcije, ne samo u procesu privatizacije, proglase nezastarivima. </p>
<p>• Kako kontrolirati sve u toj nabujaloj piramidi?</p>
<p>- Nužno je uspostaviti cjelovit sustav nadzora svih mjesta najizloženijih mogućnosti korupcije. S pravom smo jako osjetljivi kada je riječ o sigurnosnim provjerama koje zadiru tamo gdje ne bi trebalo, ali tamo gdje su potrebne kao kruh, tamo ih nema. Cijeli diplomatski korpus, sustav gospodarenja državnom imovinom, sustav upravljanja u državnoj upravi u okviru kojeg se i posluje s građanima - sve su to posebno osjetljiva mjesta. Za njih su, mislim na visoke dužnosnike, nužne sigurnosne provjere. Nije riječ o provjerama koje bi otkrile tko je s kim bio i gdje se koga slikalo, nego o provjerama koje bi precizno utvrdile imovinsko stanje dužnosnika, dale ocjenu njegova karaktera te podatke o prethodnom radu i ponašanju.</p>
<p>• Koga bi se provjeravalo? Tko bi to radio?</p>
<p>- Provjeravalo bi se ponajprije sve ministre, zamjenike i pomoćnike ministara te one dužnosnike koji su izravno izloženi ili preko njih posredno prolaze veliki iznosi novca za javne potrebe. Provjere bi mogle biti u nadležnosti saborskog povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa. </p>
<p>• Smatrate li da bi građani imali povjerenja u povjerenstvo u kojem sjede političari, a političarima ionako najmanje vjeruju?</p>
<p>- Vjerujem da bi, jer u njemu nisu samo političari, nego i istaknuti javni djelatnici i predstavnici civilnog društva. Rad Povjerenstva ne bi se smio svesti samo na deponiranje imovinskih kartica dužnosnika i povremene rasprave o nekim slučajevima. Novom zadaćom, za koju bi se Povjerenstvo koristilo i ostalim Vladinim servisom, uključujući i sigurnosne službe, ojačao bi parlamentarni sustav. To ne bi bilo u neskladu s prirodom Sabora kao zakonodavca, jer mu je, uz donošenje zakona, nadzor nad trošenjem državnog novca najvažnija zadaća. Takav način nadzora predstavljao bi i svojevrsnu lustraciju. Od toga nitko ne bi trebao zazirati, jer se za visoke dužnosnike mora znati što su i kako prije radili te može li njihov prijašnji rad negativno utjecati na sadašnju poziciju. </p>
<p>• HSS je tvrd u stavu da država treba zadržati kontrolu nad glavnim izvorima nacionalnog bogatstva. Znači li to da biste usporili i privatizaciju u telekomunikacijama? </p>
<p>- Nećemo usporiti, nego zaustaviti rasprodaju najvažnije državne imovine, a nastavak privatizacije u telekomunikacijama prilagoditi hrvatskim interesima. To je, kao i energetika, sektor od vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, i u financijskom bi se sektoru država trebala vratiti u igru. To znači da bi trebala ili ojačati neku komercijalnu banku koja bi bila pod kontrolom hrvatskoga gospodarstva i pod hrvatskom upravom, ili otkupiti jednu od ranije prodanih banaka, što i nije rijetkost u suvremenim ekonomijama. </p>
<p>• Otkupili bismo, i to jako skupo, neku banku koju smo najprije svojim novcem sanirali, a onda jeftino prodali?</p>
<p>- Naravno da se pogreške najčešće skupo plaćaju, a neispravljanje pogreške bilo bi još skuplje. Bio bi to nesumnjivo velik trošak, ali bi se dugoročno isplatio. HSS se zalaže za to da svi kapaciteti bitni za razvoj nacionalnoga gospodarstva ostanu u domaćem vlasništvu, što ne znači i nužno zadržavanje u državnim rukama. </p>
<p>• Dio javnosti neugodno je iznenađen promjenom HSS-ovih stajališta o radu nedjeljom i legalizaciji istospolnih zajednica. Je li riječ o zaokretu zbog koalicije s liberalima?</p>
<p>- Nema zaokreta. I dalje se protivimo da se istospolne zajednice nađu u Obiteljskom zakonu, jer im tamo nije mjesto. Postojanje istospolnih zajednica je činjenica i kroz poseban zakon treba im omogućiti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ali ništa više od toga. Usvajanje djece ili neki drugi institut iz Obiteljskog zakona ne može se odnositi na njih. Kada je riječ o radu nedjeljom, HSS je tražio zabranu rada trgovina, ali je Ustavni sud srušio naš zakon. </p>
<p>• Je li to razlog za potporu HSLS-ovu zakonu koji zagovara rad nedjeljom?</p>
<p>- Pomalo smo razočarani ponašanjem onih koji su se, kao i mi, zalagali za zabranu rada. Na naš poziv da građani o tome odluče na referendumu, izostala je potpora mnogih, pa i snažnija potpora Katoličke crkve. HSS će podržati HSLS-ov zakon kojim se uvodi red i jasno određuje da oni koji rade nedjeljom moraju biti dobro plaćeni, koji predviđa strogi nadzor i kazne za poslodavce koji ne plaćaju radnike, čime će se, vjerujemo, posredno suzbiti nepotreban rad nedjeljom. Nema, dakle, odstupanja od naših konzervativnih stajališta. Niti HSLS to od nas traži, niti mi tražimo da oni odstupe od liberalnih stavova. Riječ je o dvije stranke različitih predznaka i s različitim filozofijama, koje se dogovaraju o najvažnijim društvenim i gospodarskim pitanjima.</p>
<p>• Hoće li HSS voditi kampanju nalik Čačićevoj, čije je geslo »glas za mene je glas za SDP«? </p>
<p>- Nije nam to ni na kraj pameti. U našoj će kampanji birači ne samo znati da glasuju za HSS, nego i zašto glasuju za nas - zato jer nudimo konkretne programe i kvalitetne ljude te, najvažnije, zato jer ispunjavamo obećanja. Dogovorimo li se s HSLS-om o izbornom nastupu u svim jedinicama, a vjerujem da hoćemo, isto će vrijediti za našu koaliciju. To znači da glas za našu koaliciju nije glas za ikoga drugoga.</p>
<p>Naši kritičari u HNS-u sasvim su se ogolili </p>
<p>• HSS se nije opredijelio ni za HDZ ni za SDP, pa vam je Vesna Pusić ironično poručila neka pazite da ne padnete s dva stolca. </p>
<p>- Pokuša li se objektivno ocijeniti ponašanje stranaka, naročito od 2003. godine, mora se priznati da se HSS držao politički pristojno i primjereno. Za HNS se, osobito na lokalnoj razni, to baš i ne bi moglo reći. Projekt eksperimentiranja u obnašanju vlasti bilo s kim i po bilo koju cijenu nije HSS-ov. Bit će prije da pripada našim dežurnim kritičarima iz HNS-a. Ironizirajući naše (ne)opredjeljivanje, u HNS-u su se sasvim ogolili - opredjeljivanje o kojem oni zbore odnosi se na grabljenje SDP-ovih birača, bez ikakve sigurnosti da će sa SDP-om nakon izbora koalirati.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nuđenjem liderstva, Čačić želi oslabiti SDP</p>
<p>Vesna Pusić je, ponudom da Radimir Čačić bude zajednički kandidat i jednih i drugih na izborima, SDP-u dala pljusku</p>
<p>Koliko god se privremena šefica SDP-a Željka Antunović u nedjelju iz Splita trudila ostaviti dojam kako je SDP i dalje najjača oporbena stranka s dobrim izgledima za osvajanje vlasti, neupitno je da je HNS, točnije predsjednica stranke Vesna Pusić, ponudom da njezin stranački kolega i pretendent na premijersko mjesto Radimir Čačić bude zajednički kandidat na predstojećim parlamentarnim izborima, SDP-u dala pljusku. </p>
<p>Ne toliko zbog toga što HNS ima veće šanse da na izborima prođe bolje od SDP-a, nego zbog toga što je tim potezom do sada najjačoj oporbenoj stranci i liderima u opoziciji izravno rečeno kako više i nisu tako »poželjna mlada«. Doduše, to i nije nešto novo. Novo je jedino to da je nakon objave bolesti Ivice Račana i mogućnosti njegova duljeg izbivanja s političke scene, HNS samo konkretizirao ponudu. Čačić se, naime, i ranije predstavljao kao neslužbeni kandidat i SDP-ovaca, zbog čega se potonjima kosa dizala na glavi. U nekoliko svojih javnih istupa poručivao je da će, osvoji li vlast, koaliciju SDP-u ponuditi tek kada se namire stanke centra. A Račanu je »velikodušno« ponudio ministarstvo koje god hoće u njegovoj vladi. </p>
<p>Iako to nitko, bar ne javno, od njih ne želi priznati, stvari između HNS-a i SDP-a još su se pooštrile. Tako prva HNS-ovka najprije govori da su te dvije stranke prirodni partneri i da je njihova suradnja neizbježna, a onda vrlo brzo nakon toga gura Čačića pod nos SDP-ovim biračima. I to kao zajedničkoga kandidata. </p>
<p>U SDP-u tvrde, da o tome nikad nisu razgovarali. Privremena šefica SDP-a kaže kako se nikad nije razmatrala ni jedna mogućnost da bi Čačić bio zajednički kandidat ili lider oporbe. Tvrdi kako HNS želi da im oni isporuče svoje birače i to samo zato što Račana neko vrijeme neće biti u politici. No, u sadašnjoj SDP-ovoj situaciji logično je da im se nikako ne isplati otvarati pitanje liderstva. Ne samo na oporbenoj sceni - iako su prije samo koji dan poručivali da su oni i dalje lideri - nego i u svojim redovima. U neizvjesnoj situaciji zbog Račanove bolesti, otvaranje pitanja vodstva bilo bi slično otvaranju Pandorine kutije. Previše je želja, ambicija i nepomirljivih stavova, a jedno je čelno mjesto. Zato Željka Antunović s nedjeljnog stranačkog skupa u Splitu poručuje kako njezina stranka i u Račanovoj odsutnosti radi bez pogreške i da ne žele polemizirati s političkim konkurentima, niti grmjeti da su lider oporbe nego isključivo osluškivati mišljenje birača i raditi. Je li to i odgovor na nemoralnu ponudu koju im je Vesna Pusić uputila?</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Samo Majka Božja od Kamenitih vrata</p>
<p>DARKO DRAVINSKI</p>
<p>Dokazao je humanitarni i kulturni rad. Poniznost. Praštanje i poštovanje te dobar stari kućni odgoj. Milan Bandić. Gradonačelnik zagrebački. I na tim vrlinama, koje nitko u Zagrebu ne može povezati s njim, stekao naslov Zmaja od Kamenitih vrata IV. Uz to je morao biti i na sijelima, što mu jedino nije teško palo. Zvučna titula, kao što su i njegova djela u Zagrebu. Što se o njima više govori, to bi trebala biti bolja. Za boljitak Zagrepčana. Ali sve mu to manje prolazi, pogotovo u zadnje vrijeme. Možda samo među onima kojima je okružen. I koji kao i on rade što hoće. Bahato, valjajući se na milijardama zagrebačkog proračuna. Uz »plemenite misli« Bandićeve, koje ih svakodnevno prate.</p>
<p>A i u Družbi bi se neki mogli zamisliti. Jer, kako je Bandić krenuo sa Zagrebom, moglo bi im se dogoditi da uskoro i neke njihove čelničke funkcije završe u njegovim rukama. U Zagrebu prvi, pa zašto ne i u Družbi? Samoreklama je samoreklama. A iza svega samo lova stoji. Zagrebačka. Lako je onda biti i zmaj i gušter. Ali zaštitnik grada Zagreba i Zagrepčana - nikad! Uz Majku Božju od Kamenitih vrata Zagrepčanima ne treba drugi zaštitnik. Ovi drugi »zaštitnici« mogu ostati na papiru. I s tim si papirom napraviti ono što se njime, između ostaloga, i radi...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Obračun(i) </p>
<p>ZORAN PODRUG</p>
<p>Nakon dugog mira na splitskim ulicama, ponovo su počeli odjekivati rafali. Dok je posljednja serija obračuna krajem devedesetih bila motivirana obračunima narkodilera, najnoviji obračun na parkiralištu u Dubrovačkoj ulici nema veze s drogom. Daleko od toga da su likvidirani Marino Vukšić i Lovel Matković bili nevina dječica - njihovi dosjei, iako s tek napunjene 22 godine, već su popunjeni brojnim prijavama. Mahom je riječ o djelima s elementima nasilja. Reketarenje i fizičko maltretiranje na kraju je izazvalo reakciju suprotne strane - ne mogavši otrpjeti daljnja ponižavanja, dvojica mladića odlučili su prekinuti takav odnos. Rafalom iz kalašnjikova ubijeni su Vukšić i Matković, a njihov je vozač teško ranjen. </p>
<p>Dio ekipe s Bačvica jest likvidiran, ali najgore što bi se sada moglo dogoditi je da nekome padne na pamet nastaviti osvetnički niz.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Okretanje NATO-u</p>
<p>Bez NATO-a, kao našeg cilja, od zamrzavanja služenja vojnog roka u Hrvatskoj vjerojatno ne bi bilo ništa </p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>Hrvatska počinje pripreme za potpunu profesionalizaciju svoje vojske. Iza nje su brojne uspješne obrambene reforme, no zaboravne valja podsjetiti da bismo danas teško govorili o ukidanju zakonske obveze kao načina pribavljanja ročnika u HV-u da tih reformi nije bilo. </p>
<p>Istine radi, čak i onima koji u Hrvatskoj (još) nisu prepoznali brojne prednosti priključenja u punopravno članstvo u NATO-u, treba reći kako nam upravo taj cilj, članstvo, omogućuje da već iduće godine promijenimo način pribavljanja ročnika. </p>
<p>Jednostavnije, bez NATO-a kao našeg cilja od zamrzavanja služenja vojnog roka u Hrvatskoj vjerojatno ne bi bilo ništa. Priznao je to, uostalom, i ministar obrane Rončević podsjetivši sve nas kako tek danas - kad Hrvatska ima završene sve obrambene planove, strategije i studije te kada se zna kamo i kako idemo - ima smisla govoriti o uvođenju dragovoljnog služenja. </p>
<p>Takva ocjena zapravo i ne čudi. O ukidanju vojnog roka, što je radikalnija kategorija od one koja se najavljuje za iduću godinu, dugo se govorilo. Uglavnom iz vojnih krugova, ali i dijela političkih dolazila su upozorenja da se za takav potez valja najprije pripremiti. </p>
<p>Međutim, u zadnjih nekoliko godina dogodilo se i to. Najprije su doneseni novi obrambeni zakoni i strategije, vizija razvoja pa strategijski pregled obrane i na kraju dugoročni plan razvoja HV-a za idućih deset godina. Hrvatska je u reformama zbrinula i desetke tisuća vojnika i časnika, počela je i dovršava transformaciju strukture ukidajući korpuse, razvila novi program školovanja »Kadet«, a svi nepotrebni troškovi izdvajanjem viška nekretnina postali su prošlost. U novom tisućljeću HV je i izvan granica naše zemlje, u Afganistanu, ali i u UN-ovim misijama pokazao i dokazao da je Hrvatska od zemlje primateljice pomoći postala zemlja koja pomaže u smirivanju kriznih područja i izgradnji svjetskog mira.</p>
<p>Pokazalo se da već samo okretanje NATO-u, prepoznavanje tog cilja kao onoga koji nudi ne samo odgovornost nego i brojne prednosti, našu zemlju dovodi u situaciji da može raditi realnije, modernije, a svojim građanima i financijski prihvatljivije obrambene planove. U njima je - samo zato jer se vidi u tom jakom savezništvu - Hrvatska mogla za budućnost deklarirati potrebu za 16.000 vojnika i 2000 dragovoljnih ročnika. I samo zato jer je naš cilj NATO, od iduće godine novaci će moći birati žele li u vojsku ili ne.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Stručne ili političke dileme</p>
<p>Otvara li se još jedna polemika o Apoksiomenu ili će struka, neovisno o političkim smjernicama, riješiti sudbinsko pitanje smještaja tog svjetskog unikatnog djela?</p>
<p>VESNA KUSIN </p>
<p>Kad je pred četiri mjeseca, po završetku izložbe u Arheološkom muzeju u Zagrebu zatvorena izložba kojom je javnosti predstavljena statua Apoksiomena, jedina, kako se vjeruje, sačuvana originalna brončana skulptura slavnoga grčkoga kipara Lizipa, počela je, uoči njezina odlaska u Firenzu, mučna rasprava o budućem i krajnjem smještaju tog »atleta iz Hrvatske« (kako je Apoksiomen predstavljen u Italiji). </p>
<p>Nakon što je zatvorena izložba u Firenzi - koju je vidjelo čak 40.000 posjetitelja, što potvrđuje o kakvom je raritetu riječ - i Apoksiomen se vratio »kući«, u Hrvatsku, već se naslućuje nova polemika o njegovu konačnom odredištu. Da bi preduhitrio one koji su prljavom politikantskom rasprom ispratili Atleta na prvu inozemnu prezentaciju tog senzacionalnog nalaza, hrvatski je premijer nakon njegova povratka predložio da Apoksiomen, ako je to ikako moguće (o čemu će odlučiti »struka«) svoj trajni smještaj dobije u Malom Lošinju. A to je upravo ono što su tražili Malološinjani - jer je okamenjena statua, nakon više od dva tisućljeća provedenih na morskom dnu, pronađena i izronjena u malološinjskom akvatoriju - i ostali otočani te cijela Primorsko-goranska županija.</p>
<p> Iako je premijer rekao da o tome posljednju riječ treba reći struka, njegov bi se prijedlog, u dobroj vjeri, mogao protumačiti i kao politička odluka ili bar naputak. A on na to nije ciljao. Struka pak koja bi odluku trebala donijeti što prije, pod pritiskom je već od prethodne polemike. Najnovija moguća smjernica, ako je se tako želi očitati, dodatni je uteg na savjest prema povijesnoj baštini. Oni koji su u složene i zahtjevne restauratorske i konzervatorske zahvate uložili višegodišnji trud i rad ne dvoje o sudbini Apoksiomena. </p>
<p>Upravo firentinski stručnjaci, koji su zdušno pomagali u tom delikatnom zadatku od skidanja dvotisućljetnih okamina do konačnog sjaja obnovljene skulpture, hrvatskim kolegama u Hrvatskom restauratorskom zavodu, apsolutno odbacuju prijedlog pozicioniranja Apoksiomena u Malom Lošinju. To stručno mišljenje temelje na komparativnim iskustvima. Dvije rimske brončane statue - dakle, nešto mlađe - izronjene iz podmorja nedaleko od Riacea u Kalabriji, i stoga tamo trajno izložene, zbog mikroklimatskih uvjeta, ponajprije saliniteta, unatoč opetovanim restauratorskim zahvatima u najboljoj, firentinskoj radionici polako, ali sigurno nepovratno propadaju. </p>
<p>Nekadašnja odluka o lokaciji statua u Riaceu bila je kobna pogreška. Stoga nam savjetuju da ne upadnemo u istu zamku. Postoje li, dakle, dileme o sudbini Apoksiomena? Može li se sugestija o brzoj stručnoj odluci tumačiti kao već stručno iskristaliziran stav o kojem se više nema što polemizirati? Ili ta brza odluka struke, pod pritiskom »smanjenja političkih tenzija« može biti preusmjerena mimo stručnih argumenata?</p>
<p>Napokon, koliko arheoloških nalaza nije ostalo trajno pohranjeno u mjestima nalaza nego je svoje mjesto našlo u velikim arheološkim muzejima? Što bi se dogodilo kada bi istom logikom počela potraživanja vraćanja predmeta iz muzeja u kojima se danas čuvaju i prezentiraju u mjesta gdje su iskopana ili pokraj kojih su izronjena? I to bez obzira na muzeološke (ne)uvjete. Ne bi li time bila otvorena Pandorina kutija? A struka se zagubila, ne prvi put, u politikantskom vrtlogu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Gargamelizacija društva</p>
<p>Program oporbe je trovanje naroda blaćenjem svih poteza Vlade, kreiranjem afera u balonu od sapunice, ne priznavanjem sasvim razvidnih uspjeha ove vlade</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Gargamel, lik zlog čarobnjaka iz poznate crtane serije, kao da živi među nama. Čudni neki »biskupi« našeg imena i prezimena puštaju otrove u naš slabo učeni puk, a samo da bi prigrabili vlast nad njim. Ništa nije sveto, sve je kleto što učini ova vlada, mi bismo to bolje, a znaju da lažu. Samo, narod nije od jučer i počinje spoznavati da je to vuk, baš kao u dječjoj priči.</p>
<p>Barata se dugom države, a zna se čija je zasluga što je on udvostručen. Barata se dugom stanovništva kao da ne postoje još veći štedni ulozi, kupnja dionica, uplate u investicijske fondove. Treba napraviti analizu koliko je krupnih štediša kreditno zaduženo, pa bi se vidjelo da je to manipulacija novcem. Tko je tako naivan da vjeruje kako se ljudi zadužuju za kruh, jer takvima ni jedna banka ne odobrava kredit niti takvi imaju kartice za »peglanje«. Kad bi oni i dugovali njihov ukupni dug, na razini zemlje ne bi bio veći od nekoliko milijuna kuna. Dug u milijardama potječe od kupnje automobila, kuća, stanova, jahti pa i zrakoplova. Što s tim ima država ili Vlada?</p>
<p>U bivšoj vladi je jedan od ministara izjavio kako živimo bolje ali da to još ne osjećamo. Danas kad to osjećamo, zapjenjeni konjanici u jurišu na vlast kažu obratno. Država svoj dug uredno podmiruje, vanjski dug smanjuje, a poduzeća su ga i uzela da ga kroz zaradu vrate. Dakle, bijeda je u nas tako velika da su nam supermarketi i nedjeljom otvoreni. Dovoljno je pogledati prepuna kolica pred blagajnama svakog dana u svim trgovinama, pa se zapitati kakva je to sindikalna košarica. Kad je razvidno dobro, onda valja kazati da jest, ali na dug. Kao da ne znaju kako svijet umjesto novca koristi kartice, dakle, privremeni je to dug, ali nigdje nije drukčiji. Moderna transakcija novcem. </p>
<p>Prema tome, stalno proricanje crne sudbine ove države je politizacija koja istodobno ništa ne govori o tome da su prosječne mirovine u mnogim zemljama tranzicije, a dakako i plaće, manje nego u Hrvatskoj. Svi koji govore o skupoj državi istodobno traže smanjenje poreza i veća socijalna davanja. </p>
<p>U bogatom SAD-u čak više od 40 milijuna ljudi nema zdravstveno osiguranje, a oni koji ga imaju boje se raznih nadoplata za liječenje. Kod nas je pokrivenost tim pravom potpuna, ali 10 kuna mjesečne nadoplate diglo je naciju na noge. </p>
<p>Program oporbe je trovanje naroda blaćenjem svih Vladinih poteza, kreiranjem afera u balonu od sapunice, ne priznavanjem sasvim razvidnih uspjeha ove vlade, čime hrani neoliberalne kopce strelicama za napade. To ponekad nadilazi borbu za vlast koja je nerazumljivo toliko strastvena i šteti Hrvatskoj u svakom pogledu. </p>
<p>Zar je nama još nejasno da će Srbija ne ispunivši ni jedan uvjet samo nekoliko mjeseci nakon Hrvatske ući u EU i NATO. Razlozi su stara savezništva i dugotrajna dominacija na ovim prostorima. Pa kad je tako, zašto su potrebni toliki hrvatsko-hrvatski zagrljaji udava. Za vlast u državi na koju stalno pljuju? Jedna jedina politička stranka koja je sljednica, jer se do danas nije toga ni odrekla, bivše SKH, za razliku i od te bivše stanke u svom nazivu nema oznaku hrvatska! Nije li to čudno u odnosu na sve druge političke stranke koje to imaju. </p>
<p>Sloboda tiska je nešto nedodirljivo u demokratskoj zemlji, ali to ne znači da treba kopirati sve negativno iz iživljenih zapadnih demokracija gdje se to takvim i tretira. Jesu li novinari oni koji trebaju pratiti generale koji se brane sa slobode, plešu li oni na staru godinu i indirektno ih poslati ponovo u lisičine. Kome je uopće stalo da im se oteža položaj u obrani?</p>
<p>Je li primjereno da se bolesnoga gospodina Račana slijedi u stopu, da se preko cijele naslovne stranice pojavi naslov »tumor raste«, što, uostalom, nije točno. </p>
<p>Hrvatsku se svim silama ocrnjuje kao zemlju s najvećom korupcijom i najvećim lopovima u njoj, dok vijesti o 19 milijardi švicarskih franaka u Švicarskoj, ili slučaj Enrona prolazi kao, eto, dogodilo se.</p>
<p>Pružamo li mi sami Hrvatskoj šansu da uđe u Europu ili joj podmećemo nogu? Do kada će normalnomisleći ljudi u Hrvatskoj bez obzira na stranačku pripadnost to tolerirati. Ne mislite samo na vlast, jer tamo vas sve ovo čeka.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pismo o vodi</p>
<p>Gospodine Kulier! Pišem vam zato što me duboko potresao vaš članak u Vjesniku od 10. i 11. veljače 2007. - »Opasna bezazlena tekućina«. </p>
<p>Naime, u cijelom članku se provlači misao o štetnosti vode kao vode, a ne navodi se da su štetni upravo dodaci »nekoj vodi« kao što su klor, brom i ostale nepoželjne supstance. Naglasak u vašem članku trebao je biti na štetnosti tih elemenata u vodi, jer sada ljudi misle da je sva voda štetna. Prirodna voda ne samo da nije štetna nego je i izuzetno potrebna, i to je valjalo naglasiti.</p>
<p>Ovim člankom ste postigli to da će ljudi koji su površno čitali i koji nemaju nikakvog pojma o tome što ste pisali, prestati piti vodu čak i u minimalnim količinama. I sami navodite u predzadnjem pasusu svog članka o ljudima koji su čuli da treba piti osam čaša vode dnevno, pa sada piju samo zato što su to čuli, a ne zato što stvarno razumiju zašto trebaju piti toliko vode. Isto tako ljudi će, zato što su ljudi, pročitati vaš naslov »Opasna bezazlena tekućina« i prestat će piti vodu; princip je isti.</p>
<p>Nadalje, u zadnjem pasusu svog članka pišete o mineralnoj vodi, kavi, coli i čaju, u kojima je »ipak voda«. Da, stvarno, kava se kuha u vodi, ali ta voda onda više nije voda, isto kao što nije voda ni ona s dodatkom klora, broma i ostalih nepoželjnih supstanci. Kava je ta koja je vodu pretvorila u, blago rečeno, nekorisnu ili, bolje rečeno, izuzetno štetnu otopinu droge, otopinu koja putuje tijelom i čini ga ovisnim, pa funkcija tijela gubi svoju svrhu i tako se stvaraju tisuće problema u tijelu izravno povezane samo s tim.</p>
<p>Da ne spominjemo colu i slično tome, s kojom ćete bez problema očistiti zamazani WC, a nakon toga ćete se osvježiti njezinim »božanskim« okusom i »nadoknaditi« tekućinu koju ste izgubili radeći nelijepi posao, a također napraviti veliku štetu prirodnoj funkciji tijela.</p>
<p>Uvjeren sam da je vaš članak dobronamjeran, ali je suprotan istini i pravom znanju i s time je jedna velika obmana ljudi i čovječanstva.</p>
<p>Ako zbilja želite dobronamjerno pomoći ljudima, onda možete pogledati stranice www.rimarchuk.com gdje svi ljudi, bez obzira na edukaciju, mogu jako puno naučiti. </p>
<p>Miroslav Rimarčuk</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prometno odterećenje Zvonimirove</p>
<p>Pišem u ime skupine građana da bih se zahvalio na nekim ispravcima u prometu. Tako je »probijanjem« Sermageove prema Maksimirskoj i dvosmjernošću Nemčićeve olakšan promet iz sjevera (Jordanovca) prema zapadu (Martićevoj, Šubićevoj) i odterećena je Zvonimirova, kao i prema sjeveru - Šulekova.</p>
<p>Još bi bolje bilo kada bi se malo zapadnije od treće trake iz Sermageove u Maksimirsku i Mašićevu jednostavno napravila i treća traka za skretanje iz Maksimirske ulijevo, u Sermageovu - pa preko Ožegovićeve i Nemčićeva dalje na zapad - jer od Svetica do Derenčinove nema ni jedne mogućnosti skretanja ulijevo iz Maksimirske prema zapadu. Još bi se više postiglo kada bi se promet dalje odveo mimo Zvonimirove do Trga žrtava fašizma, što bi bilo moguće Derenčinovom, Martićevom, Barčevom, Biankinijevom i Breščenskoga do Bauerove, ali bi dvosmjernošću Lopašićeve to do kraja bilo moguće.</p>
<p>Slično odterećenje Zvonimirove bi se moglo postići i trećom trakom iz Vlaške ulijevo prema Ratkajevu prolazu te dozvolom skretanja prema Martićevoj deset metara do Tomašićeve (samo treba na tom kratkom području desno zabraniti parkiranje). To bi uklonilo nepropusnost Zvonimirove prema zapadu i zapravo popunilo nedovoljno popunjen zeleni val prema zapadu. Sve to barem pokusno do uređenja Kvaternikova trga, a lako moguće i dalje. </p>
<p>Pratili smo i promet na skretanje iz Zvonimirove udesno na Trg žrtava fašizma i ustanovili da je taj više nego dvostruko brži i protočniji uz prometnika nego bez njega, jer tada pješaci, tramvaji i automobili iz drugih pravaca vrlo usporavaju skretanje udesno.</p>
<p>Odstranjen je i pokazivač zabrane skretanja desno na kraju Ulice kneza Borne, pred Erdödyjevom, što zbog nepreglednosti tog nepravilnog raskrižja dovodi do učestalog opasnog zabranjenog skretanja u desno u Erdödyjevu. </p>
<p>Dr. Darko Breitenfeld</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Maskirani puk slavi »bezvlađe«</p>
<p>Samoborom su šetali čak i zombiji, a nakon spaljivanja Fašnika, u utorak završava maskenbal i grad se vraća u »normalu«</p>
<p>Svi koji su željeli provesti ludu i nezaboravnu večer u subotu su se sjatili u Samobor. Ulaskom u središte grada prolazi se kroz vrata Slobodne Fašničke Republike u kojoj su zabava i veselje glavna obilježja. Glazba je tutnjala sa svih strana, zrakom se širio miris pečenih kobasica, mesa s roštilja, kuhanog vina, a na red za krafne i fritule čekalo se i desetak minuta. Gradom su hodale mumije, izvanzemaljici, kokoši, anđeli i vragovi, a na sve koji nisu bili zakrinkani gledalo se kao na čudake. </p>
<p>Da je svima sve dopušteno moglo se vidjeti kada je grupa »dečki« zamaskirana u »dame noći« mašući torbama jurila prave policajce, dok su oni nastojali pobjeći. No, kako bi uvele reda, u centar su starim »fićekom«, nalik milicijskom vozilu iz 80-ih godina, stigle i »milicajke« koje su odmah privukle najveću pozornost. Svi koji su ih ugledali željeli su se »(u)slikati« s njima. Sandra Galić, zamaskirana u milicajku, vlasnica je vozila, a kolegicu je zamolila da joj pravi društvo u ophodnji po Samoboru. </p>
<p>»Suprug i ja imamo tvrtku rabljenih auta i često ih posebno opremamo za snimanje filmova. Tako smo, na primjer, ovog fićeka pretvorili u milicijsko vozilo i iznajmili za snimanje filma o Vinku Pintariću, poznatom zagorskom ubojici«, rekla je Sandra i dodala da je nakon tog filma došla na ideju da za fašnik bude »milicajka«.</p>
<p>Večernji program odvijao se na središnjoj pozornici, gdje je glavnu riječ vodila fašnička delegacija predvođena Princom Fašnikom, Princezom Srakom, Sucem i Fiškalom.</p>
<p>Nakon što su svojim predizbornim govorima posjetitelje nasmijali do suza zabava se preselila u veliki šator, gdje je do ranih jutarnjih sati sviralo Hladno pivo. U šator jedva da se moglo ući, a jednaka gužva bila je i ispred njega, gdje su mnogi uz bocu piva uživali u pjesmama omiljenog benda.</p>
<p>Veselu atmosferu dodatno je začinio i lunapark u kojem je odzvanjao vrisak s jurećih sprava. Iako cijena od 15 kuna za dvominutnu vožnju nije sitnica, na vožnje se čekalo u redovima. Kafići iz kojih se čulo sve od popa, rocka pa do narodnjaka bili su krcati, a u neke se bez maske nije moglo ni ući. </p>
<p>No kako svakoj zabavi dođe kraj tako i ovoj. U utorak će se spaliti Fašnik, delegacija Fašničke Republike predat će ključeve grada gradonačelniku Samobora, a završni koncert održat će Colonija.</p>
<p>Preuzet veliki ključ Grada </p>
<p>ZAGREB - Fašničko veselje službeno je u subotu počelo i u Zagrebu. Na Cvjetnom trgu u 19 sati okupilo se jedva stotinjak ljudi, koji su prisustvovali tradicionalnoj predaji ključeva Grada. Ljiljana Kuhta, zamjenica gradonačelnika Milana Bandića uručila je veliki ključ »predstavnici puka«, pa je slavlje moglo početi. Maskirani gosti zabavljali su s uz pivo, vino, koncert i akrobatske nastupe, a pripremljeni su i razni popratni sadržaji za animaciju. Organizirano je natjecanje za najbolju masku, a glasovanjem se ismijavalo namještanje glasova na izborima. Zakrinkana »hostesa« kružila je među ljudima noseći telefon iz kojega su virile žice, a za dodjelu glasa najboljoj maski bilo je potrebno samo podići slušalicu i stisnuti nulu. </p>
<p>»A kaj da napravim, cura mi je došla s telefonom i tražila da glasujem. Što sam mogao nego podići slušalicu«, pravdala se zbunjena žrtva telefonskog glasovanja. Parodija je obilježila večer - na svakom štandu ismijavan je neki vid života. Ponuđeno je gatanje iz tabana, a (za)jamčena istinitost »čitanja sudbine« bila je 99 posto! Mogli ste se sunčati u solariju ispred kojeg su se nalazile »ispržene« lutke, a »maskirane knjige« prodavane su i za 10 kuna po komadu. </p>
<p>»Ništa još nisam našla, nije neki zavidan izbor knjiga. Ali zabavljam se, atmosfera je dobra«, rekla je Kristina koja je na Cvjetni došla s prijateljicama. Dodala je kako ove godine nije imala volje maskirati se, ali sljedeće sigurno neće biti tako. Karneval u Zagrebu zasigurno se ne može usporediti s onim u Rijeci ili Samoboru, ali i zagrebački zaljubljenici u fašničke ludorije nadaju se da će službna fašnička zastava biti podignuta i sljedeće godine. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak/S.T.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Umjesto autobusom u Zagreb morali taksijem!</p>
<p>Posjetitelji samoborskog fašnika u nedjelju rano ujutro neugodno su iznenađeni: autobus se nije pojavio! </p>
<p>Fašničko raspoloženje brojnih Zagrepčana koji su u subotu odlučili uživati u samoborskom karnevalu te se u noći na nedjelju vratiti u Zagreb, »Samoborček« je neugodno iznenadio. Naime, autobus koji je prema voznom redu trebao put Zagreba krenuti u 3,15 sati - nije se pojavio! Tako je pedesetak naših sugrađana bilo primorano izdvojiti i više od 200 kuna za taksi. </p>
<p>»Nisam mogla vjerovati da bus nije stigao kad u voznom redu nije bilo nikakvih izmjena niti bilo kakve obavijesti na stanici. Kako nisam imala izbora, platila sam taksi i mislim da bi bilo u redu kad bi nam se taj novac vratio« - potužila se naša čitateljica i dodala kako bi barem za vrijeme poklada autobusi trebali voziti češće. </p>
<p>Od organizatora karnevala, Pučkoga otvorenog učilišta Samobor, saznali smo da su zbog povećanog broja posjetitelja uvedene i dvije dodatne linije. »Kako bi ispunili dodatnu potrebu za prijevozom do Zagreba, naručili smo još dvije izvanredne linije koje su iz Samobora krenule u 1 sat te u 2 i 30 u nedjelju ujutro, ali ne znamo zašto autobus koji je trebao krenuti u 3,15 po redovnom voznom redu nije vozio«, kaže Ana-Marija Crnojević, ravnateljica Učilišta. Iz »Samoborčeka« poručuju kako je na autobusnom stajalištu bila izvješena obavijest da zbog dodatno uvedenih autobusnih linija neće prometovati ona u 3,15.</p>
<p>Kako se veliki broj posjetitelja u Samoboru zadržao do ranih jutarnjih sati Zagrepčani, koji se osjećaju izigranima, ističu kako su o »promjeni plana« trebali unaprijed biti obaviješteni.</p>
<p>»Sufinancirali smo dodatne linije jer smo očekivali veći broj posjetitelja, ali nije nam poznato zašto je jedna ukinuta«, rekla nam je Renata Glojnarić, članica Gradskog poglavarstva Samobora.</p>
<p>Kako doznajemo »Samoborček« je liniju ukinuo »na svoju ruku«: proteklih dana u tom terminu nije bilo puno putnika, pa ih nisu očekivali ni u nedjelju ujutro.</p>
<p>Očito je da se u »Samoborčeku«, koji je monopolist na toj liniji, netko krivo preračunao. Jer, ukinuti liniju u vrijeme najveće gužve (subota na nedjelju, »jer prijašnjih dana nije bilo gužve«) i više je nego propust, a o profesionalnosti firme da i ne govorimo. Ne samo da su time nanijeli štetu sami sebi, već su narušili ugled organizatora odlično organiziranoga samoborskoga fašnika. </p>
<p>Zato i nije previše kad putnici zahtijevaju nadoknadu za prijevoz taksijem. »Samoborček«, ako želi vratiti poljuljani ugled, ne bi se smio oglušiti na te zahtjeve!</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Više od milijun kuna za čišćenje fasada! </p>
<p>Za uklanjanje grafita s pročelja zagrebačkih zgrada prošle je godine potrošeno više od milijun kuna, kažu u Gradskom uredu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Vulgarnih natpisa i potpisa nisu pošteđene ni kulturne ustanove i spomenici ili vozila javnoga gradskog prijevoza, a problem je najuočljiviji u središtu grada, gdje gotovo da i nema zgrade koju ne »krase« neprivlačni dodatci.</p>
<p>»Riječ je o kriminalnim djelima i uništavanju imovine. Potrebno je postrožiti kazne, jer 100 kuna nije dovoljno za takav vandalizam«, ističe Sanja Kumpar, predsjednica četvrti Donji Grad. Dodaje kako je već od najranije dobi važno provoditi edukaciju da bi se spriječilo takvo uništavanje. </p>
<p>Od Ureda za komunalne poslove saznajemo kako redarima najveći problem predstavlja identifikacija počinitelja, koja nije moguća bez prisutstva policije, pa je broj uhvaćenih prijestupnika relativno mali.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Samo zajedništvo jamči uspjeh našega korpusa</p>
<p>U punoj Gradskoj vijećnici, u nazočnosti predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Vladimira Jordana i brojnih gostiju, u nedjelju je u Vrbovcu održana Izvještajna skupština HSU-a. Iako je bila najavljena i ona gradske mirovljeničke udruge, formalnog izvješća o radu Udruge nije bilo, jer je njezin predsjednik Rudolf Benček neposredno pred skupštinu napustio zgradu!</p>
<p>Ali, stranku i udrugu čini ista populacija, a vode je uglavnom i isti ljudi, pa se iz izvješća predsjednika vrbovečke organizacije HSU-a Stjepana Grošanića moglo saznati o tome što su napravili njihovi članovi u protekle dvije godine. </p>
<p>Na prošlim lokalnim izborima HSU je dobio vijećničko mjesto, ali i mjesto zamjenika gradonačelnika, što je najveći uspjeh mlade stranke. Uspjeli su u protekle dvije godine osigurati i božićnicu od po 100 kuna za 3000 vrbovečkih umirovljenika. Velikim uspjehom drže i to da su osigurali 100 tisuća kuna za razvoj stočarstva, a ovih dana odlučuje se i o njihovoj inicijativi da starijima od 65 godina Grad plati trošak prijevoza liječniku i slično.</p>
<p>Obraćajući se skupu Vladimir Jordan, uz ostalo, je izjavio: »Samo zajedništvo umirovljeničkog korpusa je garancija za bolji materijalni položaj umirovljenika i svih građana. Time ćemo dignuti i dostojanstvo naše generacije.«</p>
<p>O radu Udruge umirovljenika, jedne od 28 županijskih udruga, svjedoče sami Vrbovčani. Uz brigu o umirovljenicima (socijalne pomoći, izleti, druženja i sl.), Udruga s ostalim institucijama sudjeluje i u turističkim i ekološkim akcijama; lani je preuzela vođenje Dječjeg odmarališta u Nerezinama i uspješno odradila sezonu. Osim toga, u protekle dvije godine preko 700 žena obavilo je besplatan mamografski pregled, organizira se mjerenje šećera i tlaka, a već petu godinu tridesetak »mladića« u mješovitom zboru dika su vrbovečke Udruge. </p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Druženje s banom Jelačićem i Belom IV.</p>
<p>Među posjetiteljima bilo je najviše djece s roditeljima, učiteljicama ili odgajateljicama </p>
<p>»Žive slike«, manifestacija u kojoj su se djelatnici Muzeja grada Zagreba i njihovi prijatelji kostimirali u povijesne likove iz stalnog postava, održana je proteklog vikenda u Muzeju. Osmu godinu zaredom okupljeni su se mogli družiti s banom Jelačićem, Milkom Trninom, Belom IV. i drugim likovima iz bogate prošlosti Zagreba.</p>
<p> »Najviše su mi se svidjeli ban Jelačić i njegova supruga Sofija. Ali mi je i sve ostalo super«, rekla je malena Tia. Među posjetiteljima je bilo najviše djece, koja su u Muzej došla u pratnji roditelja, učiteljica ili odgajateljica iz vrtića. Mihaela i Kristijan iz Osnovne škole »Ivan Građa« oduševili su se starinskim radio-prijamnikom. </p>
<p>»Baš je fora ovaj radio. Da bar takav imam kod kuće«, rekao je Kristijan. Ljubitelji motociklističkih utrka uživali su u razgovoru s Antonom Štrbanom, motociklističkim asom Hrvatske između dva svjetska rata. Nezapaženo nije prošla ni Milka Trnina, koju je utjelovila Ivanka Boljkovac. </p>
<p>Bela IV. strpljivo je odgovarao na pitanja znatiželjnika, a bio je raspoložen i za fotografiranje. »Muž i ja smo se slikali s Belom IV. Doveli smo djecu, ali i mi uživamo«, s osmijehom je rekla Martina Zovko. Grofica Eleonora <FONT COLOR="#CC3300"><b>Patačić</b></FONT> pričala je o svom životu, najviše o razlozima zbog kojih je svu imovinu ostavila kmetovima.</p>
<p>Krajem 19. stoljeća »žive slike« bile su uobičajene u Zagrebu. Priređivane su u otmjenim zagrebačkim obiteljima u vrijeme fašnika. Posebno se isticala kuća baruna Vranyczanija na Zrinjevcu (u kojoj je danas Moderna galerija). Tamo je »žive slike« priređivao slikar Nikola Mašić čiju su sliku »Berba ruža u Bugarskoj« predstavljale poznate zagrebačke ljepotice odjevene u bugarske nošnje. Inspirirani slikama iz prošlosti, djelatnici Muzeja došli su na ideju da ožive ovaj lijepi stari običaj. Scenarij su osmislili kustosi muzeja.</p>
<p>Ida Alić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tražimo povrat naših uloga i kamate</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zakupci na šest zagrebačkih tržnica koji su od 1993. do 1999. sudjelovali u sufinanciranju gradnje i uređenju tih tržnica u ponedjeljak se sastaju sa Slobodanom Ljubičićem, predsjednikom Uprave Zagrebačkog holdinga. </p>
<p>Zakupci su uložili 50 milijuna kuna. »Želimo da Tržnice Zagreb naprave obračun i vrate nam novac koji smo uložili, plus kamate«, rekao je jedan od zakupaca. Miroslav Pupić Bakrač, pomoćnik direktora »Tržnica« rekao je pak da su sa zakupcima pokušavali postići dogovor. »Nudimo im desetgodišnje ugovore i 20 posto popusta na najamninu«, rekao je. </p>
<p>Međutim, zakupci se žale da im 20 posto niža najamnina ništa ne znači. Kad su potpisivali Sporazum o sufinanciranju, u njemu je stajalo da će se napraviti konačni obračun ulaganja, a ugovorne strane su se obvezale da će dugovanja-potraživanja podmiriti u roku 15 dana. Prema riječima zakupaca, »Tržnice« su im tada usmenim putem obećale da će oni postati vlasnici lokala za koje su dali novac. Do toga nije došlo. [M.P.Š.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Riječki karneval okupio 10.000 maškara </p>
<p>Grad se tresao od siline plesnih ritmova, a pristigle su i prave plesačice sambe iz Brazila </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U završnici 24. riječkoga međunarodnoga karnevala, četvrtog po veličini na svijetu, u nedjelju je nastupilo 10.000 maškara svrstanih u 99 karnevalskih skupina pristiglih iz cijele Hrvatske te desetak europskih zemalja. Rijeka se u nedjelju tresla od silnih plesnih ritmova, a pristigle su čak i prave plesačice sambe iz Brazila koje su bacale u delirij gledatelje kojih se u središtu </p>
<p>Rijeke okupilo više od 50.000. Rijekom se prošetao i »premijer Sanader« kao član maškarane skupine iz Kaštela, poznate po maskama istaknutih domaćih političara. Na karneval je pristiglo i oko 5000 turista iz svih krajeva Hrvatske te Slovenije i Italije, što govori da se ta manifestacija u sve većoj mjeri turistički valorizira. Karnevalskoj završnici prethodio je 10. karnevalski bal humanitarnoga karaktera, koji je održan u Guvernerovoj palači u subotu navečer. U ime diplomatskog zbora nazočne je pozdravio šef Izaslanstva Europske komisije u Zagrebu Vincent Degert, a balu je nazočila i ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović. [D. Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Proslava Godine svinje</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kina i njezinih 1,3 milijarde stanovnika dočekalo je u noći na nedjelju godinu svinje uz neopisivu buku i sjaj pirotehnike čija je upotreba ponovo dozvoljena od 2005. Oko 15 milijuna stanovnika Pekinga imalo je pravo na tek nekoliko sati sna tijekom najvažnije proslave u godini, a ulazak u godinu svinje ljudi su popratili rekordnim brojem eksplozija petardi. Na ulicama Pekinga bilo je raspoređeno 400.000 pripadnika snaga sigurnosti, uključujući policajce i vatrogasce. Kako je Nova godina prilika za obiteljsko okupljanje tijekom praznika je zabilježena prava seoba naroda. Predsjednik države Hu Jintao dočekao je godinu svinje u sjeverozapadnoj ruralnoj provinciji Gansu, jednoj od najsiromašnijih u zemlji. Sa seljacima je jeo krumpire i radio ukrase od papira. Kineski lunarni kalendar svaki godinu povezuje s jednom životinjom a svinja je posljednja u ciklusu koji počinje sa štakorom. Potom slijede vol, tigar, zec, zmaj, zmija, koza, majmun, pijetao i pas. Godina svinje sinonim je bogatstva i prilika, i rodilišta širom zemlje već bilježe veći priljev rodilja. No, neki podsjećaju da je svinja i simbol sukoba. </p>
<p>Na kinesku Novu godinu poginula obitelj</p>
<p>U kineskom gradiću Goyangu u nedjelju rano ujutro je za vrijeme proslave kineske Nove godine došlo do eksplozije plina na dvanaestom katu stambene zgrade. U eksploziji je poginula četveročlana obitelj, dok je nekoliko katova u potpunosti uništeno. Vatrogasci su se, pak, s vatrenom stihijom borili nekoliko sati, dok požar nije stavljen od kontrolu. [AFP/EPA/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sankt Peterburg: Eksplozija u McDonald'su </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Šest osoba je ozlijeđeno u eksploziji koja se u nedjelju dogodila u restoranu brze prehrane McDonald's u središtu Sankt Peterburga, izvijestio je glasnogovornik tamošnje policije. Eksploziju je prouzročila »nepoznata eksplozivna naprava čija snaga još nije utvrđena«, kazao je Vjačeslav Stepčenko. Restoran je smješten na Nevskom prospektu, središnjoj gradskoj ulici. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sudarila se dva aviona na aeromitingu</p>
<p>BUENOS AIRES</p>
<p> - Tijekom aeromitinga u argentinskom gradiću Trenque Lauquen u nedjelju su se sudarila dva akrobatska zrakoplova. Do sudara je došlo na maloj visini, iznad brojne publike. Oba pilota su poginula, a pukom srećom nitko u gledalištu nije nastradao. Kako je došlo do sudara znat će se nakon istrage. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Misija koja razotkriva polarne svjetlosti</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - U Svemirskom centru Cape Canaveral u subotu navečer u sklopu misije nazvane Themis, lansirana je raketa Delta II. Zadatak istraživačke rakete je snimiti i razriješiti misterij polarnih svjetlosti, aurore borealis na Sjevernom polu i aurore australis na Južnom polu. Znanstvenike, naime, najviše zanima na koji način se polarne svjetlosti šire nebom. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mađarski gradić prodaje imena ulica</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Gradić Ivad na sjeveroistoku Mađarske došao je na zanimljivu zamisao kako napuniti proračun - čelnici su ponudili na prodaju imena ulica. Po cijeni od 100.000 (oko 2.800 kuna) forinti po metru, može se kupiti ime u jednoj od osam ulica a gradska uprava jamči da se ime ulice neće mijenjati sljedećih 300 godina. Međutim, potencijalni kupci ne mogu se nadati da će prošetati ulicom koja nosi njihovo ime jer po mađarskom zakonu ulice ne mogu nositi ime živih osoba. Ugovorom se jamči da će preimenovanje biti obavljeno neposredno nakon smrti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dvojica Kineza pod poklopcem motora</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Američki graničari su doživjeli pravo iznenađenje kada su odlučili bolje pretražiti kamion jednog Meksikanca: pod poklopcem motora nalazila su se stisnuta dva Kineza. Incident se dogodio na graničnom prijelazu Calexico u južnom dijelu Kalifornije kada je graničarima postala sumnjiva nervoza vozača pa su odlučili pretražiti vozilo detaljnije. Smatra se da oko 500.000 ljudi godišnje prelazi ilegalno 3100 kilometara dugu granicu između SAD-a i Meksika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Nobelovac na udaru anonimnih prijetnji </p>
<p>Pamuku se anonimno prijetilo smrću jer je »opasan za turski nacionalni identitet«</p>
<p>Riječ ipak ne može nikada biti toliko ubojita kao metak. To vrlo dobro zna i Orhan Pamuk koji je, kako izvještavaju strani mediji, otišao u New York zbog anonimnih prijetnji smrću, koje ne zvuče neozbiljno nakon što je u siječnju ove godine ubijen urednik tursko-armenskih novina »Agos«, Hrant Dink. Poslije Ruhdijevog straha u Velikoj Britaniji zbog Homeinijeve fatve (tj. raspisane nagrade od tri milijuna dolara ubojici pisca koji je u romanu vrijeđao islamski fundamentalizam), izgleda da je na vidiku još jedna slična sudbina suvremenog velikana kojega žele obezvrijediti anonimni »moćnici« iz potaje. Iako prijetnja Pamuku nije službena, ipak je opasna, jer ju je izrekao čovjek koji se predstavio kao sudionik u ubojstvu Dinka. </p>
<p>Turski kolumnist Fatih Altayli tvrdi da je Pamuk uzeo 400.000 dolara sa svoga bankovnog računa i otišao u New York na predavačku turneju, s koje se nema namjeru tako skoro vratiti u Tursku, a Daily Telegraph piše da Pamukovi kolege odbijaju išta reći kako bi zaštitili pisca u vrlo osjetljivom položaju. Ekstremni nacionalisti, koji su 2005. godine osudili Pamuka jer se usudio javno priznati da je Turska počinila zločine nad Armencima, i dalje misle da je Pamuk opasan za turski nacionalni identitet, kao što i ekstremni predstavnici islamske vjere i ideolozi džihada i dalje misle da je Rushdie u »Sotonskim stihovima« uvrijedio tradiciju i ponos islama. </p>
<p>Pamuk je očito obavijen strahom, pa je možda i stoga otkazao turneju u Njemačkoj u kojoj je jaka turska zajednica. </p>
<p>Je li Pamuk ponižen ili mu raste popularnost? Ekstremisti koji vrijeđaju Pamuka ne čine dobro Turskoj, a zacijelo nisu čitali ni njegov roman »Istanbul« u kojemu je ovaj pisac sjajnim opisima proslavio i tradiciju Osmanskoga carstva, bez obzira što piše i o njegovom iščeznuću. </p>
<p>Unatoč tome što doziva multikulturalnost Turske, njezino povijesno etničko šarenilo (što možda ne odgovara ortodoksnim turskim nacionalistima), Orhan Pamuk svojim je romanom »Istanbul« proslavio tursku povijest i kulturu. Čitatelja može samo privući taj grad s džamijama, starim česmama i bosporskim pejsažem, koji vibrira između Istoka i Zapad, pa neki američki intelektualac može poslije čitanja poželjeti provesti i godišnji odmor u tom egzotičnom gradu koji uzdiše svoje uspomene. </p>
<p>Neki provincijalni nacionalisti nisu shvatili da je Pamuk ovim romanom napisao odu turskom duhu i da se upravo oni odriču »turskosti« vrijeđajući tursko pero koje je u priči o Armencima osudilo samo povijesne osvajačke pohode nekih turskih vođa. Obrana Pamuka nije obrana turskog ljevičara, nego obrana književnosti.</p>
<p>Ne bi bilo dobro da se pred ulazak Turske u Europsku uniju vidi slika Pamuka s američkim tjelohraniteljima, jer bi tako neupućeni povjerovali da je Pamuk dobio Nobelovu nagradu zbog solidarnosti Zapada s njegovim političkim poteškoćama, a ne zbog velikog književnog djela. Bilo bi dobro da neki turski državnik sada izjavi: »Svaki Turčin koji dobro piše mnogo čini za Tursku«. Možda bi tako Turska dobila prave bodove za put u veću demokraciju.</p>
<p>U protivnom, Pamuk će otići iz islamske kulture, onako kako su otišli Salman Rushdie i potencijalna nobelovka Assia Djebar koja se borila za slobodu alžirskih žena. I Pamuk, i Rushdie i Djebar izabrali su na koncu New York, a islamski ekstremisti možda mogu požaliti što su zvijezde islamske kulture izabrale protivnički Zapad. </p>
<p>Suditi djelu, a ne piscu</p>
<p>Na žalost, mnoge pisce sude po novinskim izjavama, a ne po knjigama, zbog čega je u medijima na udaru bio i Gunther Grass, koji je u romanu »Ljuštenje luka« priznao da je kao mladac bio u nacističkoj postrojbi Wafen SS. Neki nemilosrdni aktivisti tražili su od švedskoga žirija čak i oduzimanje Nobelove nagrade Grassu, što pokazuje koliko politički pogled može suziti intelektualni vidik. Na žalost, politika i umjetnost rijetko kada se slože, kao u slučaju Alberta Camusa kojemu je de Gaulle osobno rekao: »Svatko tko u Francuskoj dobro piše, mnogo čini za Francusku«. Valja spomenuti da je u to vrijeme ministar kulture bio ugledni Malraux koji, unatoč psihologiji politike, nije zaboravio »psihologiju umjetnosti«, kako se naziva i jedno njegovo djelo.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ploveći sajam u misiji mira </p>
<p>Knjige iz cijeloga svijeta mogu se kupiti po povoljnim cijenama, a riječ je o znanosti, sportu, umjetnosti, vjerskim temama </p>
<p>Pola milijuna knjiga, odnosno četiri tisuće različitih naslova svih književnih i drugih žanrova, nalaze se na policama broda »Logos 2«, jedne od najvećih svjetskih plovećih knjižara, koja se do 20. veljače nalazi na vezu splitske gradske luke.</p>
<p> Na brodu, u vlasništvu međunarodne neprofitne kršćanske dobrotvorne organizacije Educational Book Exhibits, u utorak je otvoren sajam knjiga na kojem se po iznimno povoljnim cijenama mogu kupiti knjige iz područja znanosti, sporta, hobija, kulinarstva, umjetnosti, tehnologije te literatura za djecu i naslovi koji obrađuju kršćanske teme. </p>
<p>Na sajmu gostuju i hrvatske nakladničke kuće Profil, Marjan Šare i EUROliber. Na brodu živi 200 članova posade iz 45 zemalja.</p>
<p> Svi su volonteri, uključujući i kapetana, a tijekom jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg angažmana prolaze stručnu obuku, te su uključeni u programe širenja kulture, znanja, humanitarne pomoći i nade. </p>
<p>U proteklih 18 godina brod je uplovio u više od 290 luka u 78 zemalja svijeta, te je primio više od devet milijuna posjetitelja. </p>
<p>Dale Rhoton, ravnatelj Educational Book Exhibitsa, ističe kako sajmovima knjiga posada promiče važnost obrazovanja i razumijevanja među narodima, a posebice se zalažu za kulturnu razmjenu zemalja.</p>
<p> »Na našem brodu žive ljudi sa svih kontinenata i svaki trenutak iskoristimo za širenje poruke jednakosti i međukulturne snošljivosti. Knjige su pravi način za povezivanje ljudi«, ističe Rhoton. Iako je većina naslova na engleskome jeziku, sajmovi su uvijek dobro posjećeni, kaže Amerikanka Christy Woodruff, voditeljica brodske knjižnice. </p>
<p>»Kad brod uplovi u neku državu, onda u dogovoru s mjesnim izdavačima organiziramo i prodaju knjiga napisanih na jeziku zemlje domaćina. Pokušavamo ponuditi sve moguće književne žanrove i zadovoljiti svačiji ukus.</p>
<p> To što je većina naslova na engleskome, nikomu ne smeta, jer su naši kupci ljudi koji dobro poznaju jezike i rado kupuju po povoljnim cijenama«, kaže Woodruff, dvadesetogodišnja djevojka, koja se nakon završene srednje škole ukrcala na »Logos 2«, na kojem namjerava raditi još barem jednu godinu. Ljudi koji žele postati članovi posade, moraju poslati zahtjev u njemački centar tvrtke pod čijom upravom brod plovi, a jedan od glavnih uvjeta je da svaka osoba osigura svoga sponzora, koji će ga tijekom plovidbe po svjetskim lukama financijski podržavati.</p>
<p> Prije dolaska u splitsku luku, »Logos 2« je posjetio karipsko otočje i afričke luke, a nakon hrvatskoga plavetnila odlazi na Maltu. </p>
<p>Puljić: Misija dobre volje</p>
<p>Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić upisao se u brodsku knjigu dojmova istaknuvši kako članovi posade misijom dobre volje, izlaganjem knjiga i ukazivanjem na važnost pisane riječi promiču poruke mira, zajedništva i obrazovanja. »Kao gradonačelnik Marulićeva grada želim im uspjeh u ovoj važnoj i časnoj zadaći«, kazao je Puljić. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Neposredna metierska vrsnoća </p>
<p>Arsen Dedić se pokazao kao vrstan portretist i kroničar malih, efemernih stvari poput kutije cigareta, kukumara i kapule </p>
<p>Ars, kako naš veliki pjesnik, kompozitor, šansonijer i kantautor, često skraćuje svoje ime, još jednom potvrđuje istinitost one stare mudrosti »nomen est omen«. Arsen Dedić poznat je ponajprije kroz umjetnosti poezije i glazbe. Publika čita i sluša njegova djela, no povremeno je u prilici da ih i - gleda. </p>
<p>Naime Dedić desetljećima crta i slika te se od 16. veljače do 5. ožujka u Atelijeru Lučko na prvoj samostalnoj izložbi u Zagrebu, pod nazivom »Neslužbena muzika duha ili kozmička zaljubljenost«, predstavlja odabirom od dvadesetak radova (crteži olovkom, ugljenom, tušem, gvaševi, akvareli, kombinirana tehnika, pastel) od 1968. godine naovamo. Nakon nadahnute uvodne riječi voditelja Atelijera Lučko, akademskoga slikara Ivana Obsiegera i obraćanja umjetnika Ivice Kiša te Dedića, na otvorenju je predstavljena zbirka »Službena duša«. Za tu je pjesničku zbirku u izdanju Jutra poezije nedavno dobio Nagradu »Josip Sever«. Stihove su kazivali glumci Antonija Stanišić i Goran Matović, a pri prijateljskom druženju koje je uslijedilo, Arsen Dedić je brojne okupljene razveselio recitiravši i otpjevavši nekoliko pjesama.</p>
<p>Likovni dio Dedićevog stvaralaštva nije posve nepoznat. Zamijećen je primjerice na koricama pjesničke zbirke »Zabranjena knjiga«, koje je sam odlično oblikovao. Do sada je samostalno izlagao u Ljubljani na Tehničkom fakultetu, u Mesnoj galeriji u Novom Mestu, u šibenskoj Galeriji sv. Krševana, u Sv. Križu u Vodicama, u sisačkoj Gradskoj knjižnici, i više puta kolektivno u programu »Likovni orkestar« (glazbenici koji slikaju). </p>
<p>Taj izričaj njeguje zbog osobnoga zadovoljstva i potrebe, između posvećenosti riječima i notama. Na malim odmorištima (kako ih autor naziva) pokazao se kao vrstan portretist (»Ivica Kiš«, »Moj ćaća«, »Moja mater«, »Lu«) i kroničar malih, efemernih stvari poput kriške torte, kutije cigareta, kukumara i kapule. Ljepota jednostavnosti i intimna vrijednost svakidašnjice naglašeni su u Dedićevim radovima odabirom prave mjere - vještim i senzibilnim potezom kista, odabirom dimenzija te načinom na koji ih smješta na površini papira. </p>
<p>Krećući se od »beznačajnih«, ali tako dragih sitnica, do motiva broda u boci, božićne pšenice i posveta rodnom gradu i zavičaju, nemiran duh povremeno ubacuje neočekivani, začudni element (prizivanje metafizičkoga slikarstva u gvašu »Pozdrav iz provincije« iz 1986. godine). S područja svakodnevnoga prelazi u slojevite priče sazdane na obiteljskoj povijesti i prijateljskim sponama. Gvaš »Admiral S.« (1993.) nastao prema starim kartolinama posveta je kolegi i prijatelju Sergiu Endrigu i njegovoj sentimentalnoj povezanosti s K monarhijom. Fantastičan trostruki autoportret »Poslije Padove«, crtež tušem (2004.), plijeni iskrenom izražajnošću.</p>
<p>Iako Arsen Dedić ističe da njegova likovna djela ne podliježu kritičkom vrednovanju, na kraju ovoga osvrta moramo istaknuti da predstavljeni opus od četiri desetljeća i u malom izboru radova pokazuje iznimnu svježinu i kakvoću. Kao i njegova poezija i glazba, tako i crteži i slike posjeduju imanentnu komunikativnu kvalitetu. Ona počiva na neposrednosti, iskrenosti i metierskoj vrsnoći - odlikama svakoga iskonskoga privrženika umjetnosti.</p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Don Quijote« dobio pojačanja </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U izvedbama predstave »Don Quijote« baletne trupe splitskog HNK, koje su na programu 23. i 25. veljače, nastupit će zvijezde Engleskog nacionalnog baleta Yosvani Ramos i Fernanda Oliveira koji će tumačiti uloge Basilija i Quitri. </p>
<p>Yosvani Ramos, rodom iz Kube, glavni je plesač londonskog Engleskog nacionalnog baleta, dobitnik Zlatne medalje na Međunarodnom plesačkom natjecanju u Parizu, a u svom repertoaru ima više glavnih muških uloga klasičnog baletnog repertoara. Između ostalog bio je Romeo u Nurejevljevoj koreografiji Romea i Julije. Ramosa, kao i pvu solisticu ENB Fernandu Oliveiru, inače rođenu Brazilku, odlikuje besprijekorna tehnika i virtuoznost čiji se izraženi i tipično latinoamerički temperament odlično uklopio u atmosferu Don Quijotea.</p>
<p> Ta je predstava na splitskoj pozornici premijerno izvedena 2005. u koreografiji gošće iz Rusije Valentine Ganibalove. U ostalim ulogama nastupit će solisti i članovi ansambla Baleta splitskog HNK Azamat Nabiulin, Sanja Neveščanin, Albina Rahmatulina, Irina Čaban, Elena Nikolajeva, Nona Čičinina, Tea Jelić i drugi. </p>
<p>Ramos i Oliveira već su nastupili sa splitskim Baletom koji je krajem prošle godine gostovao u kazalištu Vittorio Emanuele u Messini na Siciliji. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Menzelu nagrada kritike</p>
<p>Zlatnog medvjeda osvojio je kineski film »Tuyin brak« redatelja Wanga Quanana</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Glavnu nagradu 57. međunarodnog berlinskog filmskog festivala, Zlatnog medvjeda, potpuno neočekivano osvojio je kineski film »Tuyin brak« (»Tu ya de hun shi«) redatelja Wang Quanana. Veliku nagradu žirija dobio je film »Drugi« (»El otro«) argentinskog redatelja Ariela Rottera. Srebrenog medvjeda za najbolju režiju osvojio je izraelski redatelj Joseph Cedar za film »Beaufort«. </p>
<p>Srebrenog medvjeda za najbolju žensku ulogu osvojila je njemačka glumica Niona Hoss za ulogu u filmu »Yella«, a za najbolju mušku ulogu Julio Chavez za ulogu u filmu »Drugi«. Nagradu za izuzetan umjetnički doprinos dobila je glumačka ekipa filma »Dobri pastir« Roberta De Nira na čelu s Mattom Damonom i Angelinom Jolie. Nagradu za najbolju filmsku glazbu je dobio britanski film »Hallam Foe«. U ocjenjivačkom sudu 57. berlinalea bili su Paul Schrader (predsjednik), Hiam Abbas, Mario Adorf, Willem Dafoe, Gael García Bernal, Nansun Shi i Malene Stensgaard. </p>
<p>Žiri međunarodne kritike FIPRESCI dodijelio je glavnu nagradu filmu »Služio sam engleskog kralja« Jiríja Menzela. U sekciji »Forum«, u kojoj je prikazan i film »Armin« hrvatskog redatelja Ognjena Sviličića, nagradu kritike dobio je film »Jagdhunde« redateljice Ann-Kristin Reyels.</p>
<p>Zanimanje publike, novinara i filmske industrije za Festival bilo je veće nego ikad. Na Festivalu je bilo akreditirano više od 19.000 osoba iz 127 zemalja, od čega je bilo više od 4 tisuće novinara. Festivalske projekcije posjetilo je 430.000 gledatelja. Prikazana su ukupno 373 filma na 1190 projekcija. Festival je završio u nedjelju tradicionalnim »Berlinale Kinotagom«, danom rezerviranim za berlinsku publiku. [Zlatko Vidačković]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Odličan komičar i zaljubljenik teatra</p>
<p>Kada se štovatelji glumačkog umijeća Vladimira Krstulovića (1927.</p>
<p> - 2007.), u glumačkom svijetu znanoga i kao Krcun, budu ovih dana na Mirogoju opraštali od njega, možda će se prisjetiti jednog davnog novinskog teksta o njemu. U Slobodnoj Dalmaciji iz 1976. godine novinar Frane Jurić navodi isječak iz Vladine umjetničke biografije u kojoj je Vlado ispisao »podatke potrebne onome koji bude zadužen da održi prigodno nadgrobno slovo nezaboravnom, dragom itd.«. </p>
<p>Već po tomu vidi se tko je i kakav je bio glumac Vlado Krstulović - Krcun. Vidi se da je uvijek bio spreman na igru i šalu, smijeh i ironiju, na parodiju života, dakle na sve ono što je kao glumac godinama publici nudio, zbog čega su ga kolege i publika voljeli. Iz teksta se osjeća kako je iza maske komičara i šaljivčine živio čovjek svjestan licemjerja i konvencija s kojima se ispraćaju mrtvaci. Ali bez obzira na sve publika će se Krcuna sjećati kao vrsnog komičara i kazališnog zaljubljenika, kojemu ništa nije bilo teško kada se radilo o teatru.</p>
<p>Rođen je 1927. u Zagrebu, ali djetinjstvo provodi u Splitu odakle s 15 godina odlazi u rat, u partizane u kojima je na čudan način preživio. Pukim slučajem sa svojim suborcima nije otišao putom kojim su oni otišli i odreda izginuli.</p>
<p>Prvi put profesionalno nastupa 14. siječnja 1946. godine kao operni zborist splitskog kazališta. Put ga potom vodi u Zagreb, gdje iste godine upisuje Zemaljsku glumačku školu i poslije diplome zapošljava se kao asistent režije u Jadran filmu. Biva prvi asistent Kreši Goliku u filmu »Plavi devet«, u kojem su kao volonteri asistirali Ante Babaja i Veljko Bulajić.</p>
<p>Željan rada u teatru 1951. odlazi u zadarsko kazalište u kojem glumi i režira četiri godine, a onda još dvije u Splitu, odakle 1957. prelazi u zagrebačku Komediju gdje igra sve dok ga bolest nije shrvala. </p>
<p>U svojoj glumačkoj karijeri odigrao je više od 120 uloga. Prvih glumačkih godina igra Jaga u »Otelu«, Don Jeru u »Gloriji«, Pubu Fabriczyja u »Gospodi Glembajevima«. </p>
<p>U Komediji nije bilo komedije, mjuzikla ili operete u kojima nije bilo Krcuna. Mnogi se još sjećaju njegova Malvolia u »Na Tri kralja«, bio je nezaboravan Vrač u »O' kaju«, Židov u »Guslaču na krovu«, Šjor Bepo u »Maloj Floramy«, Maroje u mjuziklu »Dundo Maroje«. </p>
<p>U Komediji je odigrao preko 1500 predstava, od čega rekordne 543 Jalte. Zadnju ulogu odigrao je u »Meštru sviju hulja« u ZKM-u, koju nažalost zbog bolesti nije igrao na glavnoj premijeri. [Andrija Tunjić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Zima bez snijega i hrvatskih uspjeha </p>
<p>Sasvim je suprotno očekivanjima jedino to što su naši rukometaši na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj ostali bez medalje. Sve drugo, ako ćemo realno, nije nikakvo iznenađenje </p>
<p>Odvalili smo, eto, prvih pedesetak dana u 2007. godini, a hrvatskoga sporta nema nigdje! Preskočimo sada sve one narodne doskočice o jutru i danu, lošoj generalnoj probi i dobroj predstavi te ostale utješne pošalice. Sportska 2007. započela je za hrvatski sport vrlo loše i to je činjenica koju teško možemo ičime zakamuflirati. Kako će to izgledati u nastavku godine, sasvim je druga priča. </p>
<p>Za gornju ocjenu dovoljno je podsjetiti se samo glavnih sportskih događaja na početku godine. Dakle: </p>
<p>- na teniskom Australian Openu u Melbourneu najbolji hrvatski tenisač i najbolji hrvatski sportaš u anketi Sportskih novosti Ivan Ljubičić ispao je već u 1. kolu; </p>
<p>- na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Njemačkoj hrvatski rukometaši, inače aktualni olimpijski pobjednici i osvajači srebra na prošlom SP-u, zauzeli su peto mjesto; </p>
<p>- u 1. kolu Davis kupa hrvatski su tenisači izgubili od Njemačke i borit će se za ostanak u Svjetskoj skupini; </p>
<p>- na Svjetskom skijaškom prvenstvu u Ĺreu Hrvatska je ostala bez odličja. Na prethodna dva osvojili smo šest zlatnih medalja; </p>
<p>- nakon nekoliko čudesnih poraza košarkaši Cibone nisu se uspjeli plasirati među 16 najboljih u Euroligi.</p>
<p>Nesumnjivo loše, ali ne i nepredvidljivo. Lagat ćemo jedino ako kažemo da nismo očekivali da će se hrvatska rukometna supermomčad iz Njemačke vratiti s medaljom. Iako je pretjerano bavljenje događanjima izvan terena (Dominikovićeva dopinška afera, priča o izgradnji dvorana za Svjetsko prvenstvo 2009. i krah »rukometnog zakona«) dalo naslutiti i drukčiji rasplet, šanse da naši rukometaši u Njemačkoj ne osvoje barem broncu bile su uistinu minimalne. Raspršilo ih je, međutim, loše vođenje reprezentacije i jedan loš dan naših igrača. </p>
<p>Sve drugo, ako ćemo realno, nije nikakvo iznenađenje. Ljubičiću su Grand Slam turniri uvijek bili »neki drugi sport« i uvijek je bilo čudo kad je dočekao drugi tjedan turnira, Njemačka na domaćem terenu loš je ždrijeb u svakom sportu i svakom natjecanju, pa tako i u Davis kupu, a što se tiče skijanja senzacija bi bila da smo u Ĺreu osvojili neko odličje.</p>
<p> Da će tako biti bilo je jasno već onog dana kad je Janica Kostelić obznanila da napušta skijanje. Jer, unatoč povremenim bljeskovima Ivice Kostelića te talentu i borbenosti Ane Jelušić, medalju je u Ĺreu mogla osvojiti samo - Janica.</p>
<p>Hendikepirani </p>
<p>No, iako smo ispucali neke od glavnih aduta, hrvatska u nastavku sportske 2007. ima još puno jakih karata. Premda, treba reći, neke od njih u ovom trenutku baš i ne djeluju tako. Očekivalo se tako da bi možda i najbolji posao od svih naših sportaša ove godine mogao napraviti Duje Draganja na Svjetskom plivačkom prvenstvu u Melbourneu. </p>
<p>Najbolji hrvatski sportaš u izboru Hrvatskog olimpijskog odbora bio je u igri za četiri medalje: na 50 i 100 metara slobodnim načinom, te na 50 i 100 leptir. No, nakon što su mu prilikom pada u Denveru popucali ligamenti ramena upitan je čak i njegov nastup u Melbourneu. </p>
<p>Prekid crne serije hrvatskih sportaša ovisit će tako o ne pretjerano uvjerljivim Rudićevim vaterpolistima i europskom prvaku na 50 m leptir u 25-metarskim bazenima Alekseju Puninskom. </p>
<p>U svibnju je Zagreb domaćin Svjetskom stolnoteniskom prvenstvu, no i na tom natjecanju bit ćemo hendikepirani. Naime, Tamara Boroš, najbolja europska igračica i jedina koja je mogla zakomplicirati život Kineskinjama, tek se oporavlja od upale unutarnjeg uha i šestomjesečnog izbivanja s natjecanja te su minimalne šanse da na SP-u bude u pravoj formi. </p>
<p>Kako sada stvari stoje, glavni kandidati za odličja na velikim natjecanjima u 2007. su Blanka Vlašić na Svjetskom atletskom prvenstvu u Osaki i košarkaši na Europskom prvenstvu u Španjolskoj. Blanka zato što je po svim pokazateljima i rezultatima jedna od tri najbolje svjetske skakačice u vis, a košarkaši – zbog »zakona velikih brojeva«. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rijeka neopravdano po sucu </p>
<p>Kapital ranog vodstva, a uz to i brojčana prednost nakon Linićeva isključenja, bili su Zagrepčanima lažni znaci da je posao već time obavljen </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – I ošamućeni boksač ponekad pronađe bradu nadmoćnog suparnika. Od šetnje do staze posute trnjem prošli su Dinamovi igrači na Kantridi. Uljuljkani uvjerljivim vodstvom spustili su ruke, otvorili gard i pobjedu zamalo pretvorili u dim. Posljednje sekunde sučeve nadoknade proživjeli su u strepnji, kad im je čak i vratar domaćih Dragan Žilić došao u kazneni prostor, prijeteći izjednačenjem. Ipak, čudo se nije dogodilo. </p>
<p>Kapital ranog vodstva nakon Modrićeva gola u sedmoj minuti, pa potom povećanje vodstva Eduardovim pogotkom s bijele točke u 68. minuti, a uz to i brojčana prednost nakon Linićeva isključenja deset minuta kasnije bili su Zagrepčanima lažni znaci da je posao već obavljen. Poklonjenim jedanaestercem, koji je Ivanov u 83. minuti pretvorio u pogodak, te Štrokovim golom u sudačkoj nadoknadi slavlje je stavljeno pod upitnik. Nedostajale su sekunde do senzacije i velikog preokreta, a ponuđeno je i pregršt tema za razne priče. </p>
<p>U riječkom su taboru u sucu Vučemiloviću odmah pronašli krivca. Neopravdano, jer je kapitalnu pogrešku učinio tek darujući jedanaesterac domaćinu. Sve ostalo ne ide na dušu sucu - ni najstroža kazna za Rendulićevo guranje Eduarda za kazneni udarac, ni opravdano isključenje nervoznog Linića, ni Eduardovo »sporno« zaleđe pri trećem pogotku »modrih«. Dinamo je iskazao taktičku zrelost, imao kvalitetnije pojedince, znao što hoće i kako to postići, dok je Rijeka iskazala više htijenja, ali bez pravih rješenja. </p>
<p>»Očekivao sam ovakvu utakmicu, jaku i agresivnu Rijeku, dvoboj na granici incidenta. Kontrolirali smo igru nakon vodstva i čekali prilike za kontre i polukontre. Nismo smjeli dopustiti opuštanje u završnici«, ocjena je Dinamova trenera Branka Ivankovića. </p>
<p>Njegov je kolega na klupi Rijeke Milivoj Bračun izbjegavanjem komentiranja suđenja zapravo dao prešutni komentar. </p>
<p>»Bila je ovo prava prvenstvena utakmica. Šteta što navijačima nismo priuštili radost pobjede koja bi nam bila i te kako značajan zamah za nastavak natjecanja. Igračima nemam što zamjeriti. U sljedećoj utakmici idemo iz početka.« </p>
<p>Ipak, na inzistiranje novinara da prokomentira jedanaesterac u korist njegove momčadi, Bračun je procijedio: </p>
<p>»Valjda se sudac išao 'vaditi'.« </p>
<p>Tonko Kraljić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ante Rukavina impresioniran </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajdukovci su uoči nastavka sezone puhali na hladno. Potvrdilo se to nakon subotnje pobjede nad Osijekom s 3-0. Momčad Zorana Vulića tako je unatoč nedaćama furiozno krenula u nastavak utrke s jednako suverenim Dinamom. </p>
<p>Trener Vulić je dvojbu u vrhu napada uklonio tako što je Rukavinu u prvom poluvremenu ostavio na klupi te ga splitskim navijačima premijerno predstavio početkom nastavka. Utakmicu su, pak, započeli Jelavić i Bušić, a Bartolović je »žrtvovan« na polušpici. Bušić je Vuliću uzvratio s dva pogotka te asistencijom za treći, što ga je promaknulo u igrača utakmice. </p>
<p>»Očito nije trebalo biti toliko straha u pripremi ove utakmice, ali i dalje tvrdim da Hajduk još nije onaj pravi. Tek ćemo za dva-tri kola biti na onoj razini za koju smo se pripremali«, kazao je Vulić, a Bušić dodao: </p>
<p>»Nastavimo li ovako, na Poljudu će do kraja sezone teško netko uzeti i bod!« </p>
<p>U bijelom su dresu debitirala čak trojica igrača, a pod posebnim je povećalom bio Ante Rukavina. Publika ga je nagradila pljeskom čim ga je u desetoj minuti trener Vulić poslao na zagrijavanje. U svojih prvih 45 minuta na Poljudu nije postigao zgoditak, ali se našao u tri izgledne prilike. </p>
<p>»Odsjekle su mi se noge kad sam ulazio na travnjak. Nikad nisam igrao pred toliko gledatelja. Atmosfera je bila čudesna, a Hajduk doista moćan. No, ovo je bila jedna od najtežih utakmica u mojoj kratkoj karijeri«, kazao je Rukavina, koji ni na premijeri nije mogao izbjeći očima skauta, ponovno ga je promatrao predstavnik Lyona. Posljednju veliku dvojbu, oko vratara, trener Vulić riješio je odlukom da unatoč suprotnim najavama od početka zaigra Vlado Balić. I nije pogriješio. Balić je potvrdio da samo 10 primljenih pogodaka nije slučajnost. Uz to, i Pelaić i Rubil potvrdili su se pojačanjima. </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prevagnulo Mandžukićevo majstorstvo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebov trener Miroslav Blažević označio je subotnji susret sa Šibenikom derbijem, ponajprije zato što pod tim pojmom podrazumijeva maksimalnu neizvjesnost. Dobro je prognozirao, što se, pak, ne bi moglo zaključiti iz konačnih 3-0 za Zagreb, iskovanih u posljednjih devet minuta, ponajprije zahvaljujući majstorstvu dvostrukog strijelca, 20-godišnjeg Marija Mandžukića. </p>
<p>Zagrebova je pobjeda zapravo očekivana. Jer, što se drugo moglo pretpostavljati nakon studioznih priprema i činjenice da je momčad iz Kranjčevićeve nastavak prvenstva započela u identičnom sastavu u kojem je zaključila inače vrlo dobru jesen. A to je za trenera najvažnije, da u svakom trenutku zna prvih 11, kad je već situacija takva da se na tržištu nije našao dovoljno jeftin igrač kojeg bi u klubu označili kao istinsko pojačanje. A jedan bi im graditelj igre i te kako dobro došao da rastereti Lovreka, što se osjetilo i u utakmici sa Šibenikom. </p>
<p>Upravo je dobrim pokrivanjem sredine terena gostujući trener Ivan Pudar držao ravnotežu u igri do same konačnice. Tada je, kako kaže Blažević, do izražaja došlo ne samo individualno Mandžukićevo umijeće, čiji su pogoci ponajviše razveselili njegova menadžera Ivana Cvjetkovića, nego karakter cijele momčadi, koja je svoju vjeru u uspjeh temeljila i na značenju tog susreta za Zagreb. Naime, bodovi protiv izravnog suparnika za treće mjesto vrijede dvostruko. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mladen Petrić strijelac, Interu rekord </p>
<p>Uz 67 minuta dug trud Ivice Olića te dva poteza Van der Vaarta, HSV je presudio Werderu, najefikasnijoj momčadi Njemačke </p>
<p>RIM</p>
<p> – Hrvatski nogometni reprezentativac Mladen Petrić bio je jedini strijelac za Basel u pobjedi svoje momčadi protiv Luzerna u 20. kolu švicarske nogometne lige. Talijani ponovno igraju nogomet, to je najvažnija priča s Apenina. Druga je po redu da je milanski Inter, jedina neporažena momčad talijanskoga nogometnog prvenstva, i dalje neumoljiv. Ovog je puta njihova neumoljivost iznjedrila i rekord - u najjačim nogometnim ligama Europe ne postoji momčad koja je slavila u 16 uzastopnih utakmica, a upravo je to pošlo za rukom momčadi sa San Sira nakon najnovijeg slavlja, ovog puta protiv Cagliarija s 1-0. </p>
<p>Klubovi hrvatskih napadača Igora Budana (Parma) i Saše Bjelanovića (Ascoli) sve su dalje od ostanka. Parma je na svom terenu izgubila 0-1 od Sampdorije, dok je Ascoli također kao domaćin protiv Udinesea odigrao 2-2, pa i dalje ova dva kluba zauzimaju posljednje dvije pozicije. I Budan i Bjelanović odigrali su svih 90 minuta za svoje klubove.</p>
<p>Treća se najvažnija vijest kod Talijana zove - Ronaldo, koji je nastupio za milanske »crveno-crne« i u svom povratku na apeninske travnjake suparnicima podario dva gola. Milan je profitirao nogometašem koji je u Real Madridu proglašen viškom u momčadi s viškom kilograma. Ronaldo, nekad najbolji nogometaš svijeta, svoj je posljednji pogodak u Serie A postigao u dresu Intera 28. travnja 2002. godine. Sada na istom stadionu, ali u dresu ove sezone druge milanske momčadi, Ronaldo ponovno ima priliku pokazati kako njegovo vrijeme nije vezano za prošlost. </p>
<p>Francuzi su za vikend imali nogometnu poslasticu u vidu dvoboja prvoplasiranog Lyona i ukupno treće momčadi nacionalnog prvenstva Lillea.</p>
<p> Na kraju se radovala momčad »lavova«, koja je preokrenula vodstvo domaćina i na kraju slavila s 2-1. </p>
<p>Uz 67 minuta dug trud Ivice Olića te dva poteza Van der Vaarta, HSV je presudio Werderu, najefikasnijoj momčadi njemačkog prvenstva, koja je utakmicu na svom travnjaku zaključila bez pogotka. Ipak, priča dana s njemačkih terena dolazi s utakmice Wolfsburga i lidera prvenstva Schalkea. Sedam bodova prednosti imala je momčad Schalkea pred drugoplasiranim Stuttgartom (slavio kod Eintrachta sa 4-0) i taj bi bodovni razmak ostao jednak da »vukovi« nisu snažno zagrizli dva puta i na taj način došli do boda. Kuranyi je dva puta pogodio za Schalke, na odmor se otišlo s uvjerljivom prednošću vodeće momčadi Njemačke, no Klimowicz je svoje ideje dva puta pretvorio u djelo (56., 89. minuta) i prvenstvo učinio zanimljivijim.</p>
<p>Za kraj, Barcelona je u Valenciji poražena od istoimenog domaćina s 2-1. [K. Đ.]¸</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pucelj bez norme </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvoransko atletsko prvenstvo Hrvatske prošli je vikend napokon privedeno kraju. Prve dvije epizode, one za koje je bila neophodna kružna staza, održane su prošlih tjedana u Beču, a završnica je, već tradicionalno, bila pod balonom na Prisavlju, u objektu koji samo oni s dobrim smislom za humor mogu zvati atletskom dvoranom. </p>
<p>U uvjetima u kojima su atletičari, treneri, suci i svi ostali koji moraju biti tamo, stisnuti kao ribe u konzervi, najuspješnija je bila Andrea Ivančević s naslovima na 60 metara (7.54) i 60 metara prepone (8.28). Najupečatljiviji rezultat kod atletičara ostvario je još jedan mladostaš, Ivan Pucelj u skoku u dalj. Pucelj je skočio 7.82 m, 18 centimetara kraće od norme za Europsko prvenstvo u Birminghamu. Još će jednu priliku imati u subotu na Prvenstvu Zagreba, ako ne uspije, neće braniti šesto mjesto otprije dvije godine. </p>
<p>U prvom je nastupu ove godine Nedžad Mulabegović bacio kuglu 18.94 m. U istoj disciplini kod atletičarki Mateja Gregurić iz Dinama četiri je puta rušila hrvatski rekord, a zaustavila se na 15.39 metara. Petra Karanikić je, pak, za centimetar nadmašila osobni rekord u skoku u dalj (6.07). Najuspješniji je klub, uključujući i bečki dio natjecanja, zagrebačka Mladost sa sedam naslova, Dinamo ih je skupio pet, a Varaždin i Kvarner-Autotrans po četiri. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Svjetski rekord Bekelea na 2000 metara </p>
<p>BIRMINGHAM</p>
<p> – Etiopski atletičar Kenenisa Bekele postavio je na dvoranskome mitingu u Birminghamu svjetski rekord na 2000 metara. Bekele je stazu pretrčao za 4:49.99 minuta, što je nešto više od tri sekunde bolje od vremena njegova sunarodnjaka Hailea Gebrselassiea prije devet godina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Karanušić prošao kvalifikacije, Ljubičić protiv de Bakkera</p>
<p>ROTTERDAM</p>
<p> – Pobjedonosnu formu iz Challengera u Wroclawu, gdje je igrao četvrtfinale, Roko Karanušić prenio je u Rotterdam. Prošlog je vikenda pobjedama protiv Alexandrea Waskea i Rika De Voesta prošao kvalifikacije i izborio nastup u glavnom ždrijebu 765.000 eura vrijednog turnira. Waske je uhvatio pet gemova (6-3, 6-2), a De Voest gem manje i »kvrgu« u drugom setu (6-4, 6-0). »Nizozemska je posebna inspiracija za mene, blizu sam Johnnyja Štulića, pa moram dobro igrati«, rekao je Karanušić, veliki obožavatelj lika i djela popularnog pjevača Azre. Osim Karanušića, u Rotterdamu je i Ivan Ljubičić. Kao osmi nositelj u prvom kolu očekuje 431. tenisača svijeta Nizozemca Thiema De Bakkera, protiv kojeg nikad nije igrao. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kostanić-Tošić zapela u kvalifikacijama</p>
<p>DUBAI</p>
<p> – Jelenu Kostanić-Tošić očekuje novi pad na WTA ljestvici. Prije dva tjedna u tajlandskoj Pattayi branila je finale, a nije stigla dalje od prvoga kola. Prošlog je tjedna također branila finale u indijskom Bangaloreu, no zapela je u četvrtfinalu. Ukrajinka Olga Savčuk slavila je sa 6-3, 6-4. Možda bi Kostanić-Tošić i ublažila gubitak bodova da je uspjela proći kvalifikacije u Dubaiju. Ipak, put iz Bangalorea do Dubaija iscrpio je najbolju hrvatsku tenisačicu dovoljno da nije imala snage u prvom kolu kvalifikacija. Ruskinja Katarina Ivanova izborila je drugo kolo nakon dva sata igre te pobjede s 3-6, 7-6 (5), 6-1. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prvi naslov u karijeri za Simona </p>
<p>MARSEILLE</p>
<p> - Francuski tenisač Gilles Simon osvojio je svoj prvi ATP naslov u karijeri svladavši u finalu turnira u Marseilleu (nagradni fond 510.250 eura) Cipranina Marcosa Baghdatisa sa 6-4, 7-6 (3). Njegovom veselju nije bilo kraja nakon što je u razigravanju slomio otpor Marcosa Baghdatisa, uz sveopće odobravanje domaće publike. Francuska sportska javnost polaže puno nada u ovog igrača razornog udarca, što je on uostalom i potvrdio na cijelom turniru. </p>
<p>»Znao sam da ću pobijediti, publika mi je pomogla, ne mogu opisati svoju sreću«, rekao je Simon.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Phelps postavio novi svjetski rekord na 200 m leptir </p>
<p>COLUMBIA</p>
<p> – Najbolji plivač današnjice, Amerikanac Michael Phelps (21) u subotu je postavio novi svjetski na 200 m leptir. Na plivačkom mitingu u Columbiji 200 leptir isplivao je za 1:53.71 minutu, što je devet stotinki bolje od svjetskog rekorda koji je postavio u kolovozu prošle godine. »Nisam očekivao ovako dobar rezultat, no kad sam čuo glasno navijanje publike znao sam da se nešto događa. Za mjesec dana čeka me SP u Melbourneu i tamo ću biti u još boljoj formi, pa je moguće da ponovno oborim svjetski rekord«, izjavio je Phelps, koji je na OI u Ateni osvojio šest zlatnih medalja i dvije brončane. </p>
<p>Također, Phelps je vlasnik tri svjetska rekorda - na 200 leptir, 200 mješovito i 400 mješovito. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Pripreme za crnog predsjednika</p>
<p>Obamini susreti sa publikom imaju koncertni naboj rock zvijezde i oduševljavaju brojne Amerikance</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Amerika je spremna za prvog crnog predsjednika, iako većina Amerikanaca još uvijek postavlja to pitanje, uz opasku da se kasni s preciznim odgovorom. </p>
<p>Istinska politička zvijezda trenutka je senator Barack Obama. On ne samo da je ovog mjeseca i službeno ušao u predsjedničku utrku, već se potrudio ukinuti spomenutu dilemu. Na jednoj od svojih prvih »lansirnih rampi«, za Bijelu kuću, govoreći u subotu na Sveučilištu Clafin, u Južnoj Carolini, pred 2000 isključivo crnih slušalaca, Obama je pokušao razuvjeriti i one još uvijek sumnjičave Amerikance: »Na svakom kutu historije, bio je netko tko nam je govorio - ne vi ne možete to učiniti« rekao je! Ali, vremena su se promijenila.</p>
<p>»Neki ljudi govore, mi ne možemo uraditi ovo, mi ne možemo ono, te zato ne trebamo niti pokušavati ... Ali, ja sam ovdje da vam kažem: Da mi možemo«, rekao je Obama u govoru, u kome je ponavljao riječi, intonirane tako da zvuče kao prepoznatljiva nabrajanja rapera. Njegovi susreti s publikom, još od demokratske konvencije u Bostonu u kolovozu 2004., kad je kao meteor zasjao na američkom političkom nebu, imaju koncertni naboj rock zvijezde, i naprosto oduševljavaju auditorij. No, on više nije samo senzacija. Obama postaje - institucija! Njegova popularnost se toliko povećava, da izgleda kao dugo očekivana »tiha revolucija«.</p>
<p>»Obama je vrlo ozbiljan kandidat, i on više nije iznenađenje. Pored Hillary Clinton, te Johna Edwardsa, on je zasjenio mnoge«, kaže za Vjesnik Warren Hogue, šef dopisništva New York Timesa u UN-u. »U samom je vrhu favorita, pored Hillary koja iza sebe ima vjerojatno najpopularnijeg živog političara na svijetu - Billa Clintona«, dodaje Hogue ističući da joj se Obama opasno približio.</p>
<p>»Na američku se političku pozornicu odavno ne može gledati romantičarski«, kaže Hogue. </p>
<p>Drugim riječima, na izborima pobjeđuje onaj tko sakupi najviše novca, a Obama je toga svjestan. Ovaj senator iz Ilinoisa magnet je za bogate donatore, iako se ni izdaleka nije približio Hillary Clinton. Najavljuje se da će ona skupiti milijardu dolara. Obama će morati slomiti i skepticizam nekih svojih sunarodnjaka. Od strane najpoznatijih crnačkih lidera u Americi čuju se najave da će crncima s pravom glasa - biti preporučeno da glasaju za »kandidata sa najboljim programom«, a ne da se opredjeljuju »emotivno«, prema boji kože.</p>
<p>Crnoputi senator Robert Ford iz Charlestona, u Sjevernoj Carolini, koji je pomogao u mobilizaciji crnačkih glasova u korist senatora Johna Edwardsa 2004., prešao je u izborni Hillary Clinton. On je čak rekao, da su mediji, bez utemeljenosti »Obamu napravili većim od života«. Pred Obamom je tek vrijeme u kome će se morati dugo dokazivati. »Ovaj momak još nije testiran, a oni su od njega napravili rock zvijezdu, rekao je Ford. No, Obama i ne očekuje da osvoji svaki crnački glas. On jednostavno računa na sve Amerikance, jer Amerika pripada svima, i zato je već spremna za prvog crnog predsjednika.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Dosjei tajnih službi na internetu</p>
<p>Pretpostavlja se da će proces lustracije u Poljskoj i Češkoj biti završen 2010. godine</p>
<p>Poljski predsjednik Lech Kaczynski potpisao je prije pet dana zakon kojim je počeo drugi krug lustracije u toj zemlji. </p>
<p>Posao je povjeren institutu za nacionalno sjećanje a u njemu je zaposleno oko stotinu stručnjaka iz državnog odvjetništva i oko 250 povjesničara i administrativnog osoblja. </p>
<p>Drugi krug procesa kojim će pojedinci morati dokazati da nisu bili suradnici tajnih službi u vrijeme komunizma obuhvaća oko 400.000 osoba, a sada su na red došli političari drugog ranga, djelatnici i dužnosnici središnje poljske banke i svi novinari rođeni prije 1972. godine. </p>
<p>Podaci koje će pojedinci morati dostaviti komisiji neće obuhvaćati detalje o njihovom zdravlju, etničkom porijeklu i privatnom, intimnom životu, jer prema odredbama novog zakona ti su podaci tajni i ne mogu se iznositi.</p>
<p>Proces lustracije u Češkoj također je odmakao. </p>
<p>U ministarstvu unutarnjih poslova istrage se provode u okviru plana »Otvorena prošlost«. Novi šef policije Ivan Langer upozorava da će se vrlo detaljno proučiti svi dokumenti iz arhiva komunističke službe državne sigurnosti. </p>
<p>Dokumenti će biti prenijeti na elektronička sredstva i postupno objavljeni na internetu. </p>
<p>Langer naglašava da će biti dostupni javnosti svi dokumenti koji se odnose na osobe koje su surađivale sa tajnim službama u prošlom komunističkom režimu u Češkoj. </p>
<p>Svatko će moći procijeniti tko je surađivao s tim službama dobrovoljno, a tko je to učinio jer je na njega bio izvršen poseban pritisak. </p>
<p>Prema podacima koje je iznio rukovoditelj arhiva češkog ministarstva unutarnjih poslova Pavel Žaček, postoji još oko 17 kilometara neobrađenih dokumenata, premda je bivša tajna policija u vrijeme tzv. baršunaste revolucije 1989. godine uništila devet desetina svojih dosjea. Češke obavještajne službe spremne su uključiti se u projekt »Otvorena prošlost« i predati sve dosjee koji su kod njih, ali traže da se prvo riješi pitanje neobjavljivanja osobnih podataka iz privatnog života koji nemaju veze sa suradnjom sa bivšom službom državne sigurnosti. </p>
<p>Među neobrađenim spisima koji su vraćeni nalaze se i detalji iz privatnog života bivšeg predsjednika Vaclava Havela, mnogih zastupnika u parlamentu te dužnosnika bivšeg državnog odvjetništva. </p>
<p>Pretpostavlja se da će proces lustracije u Poljskoj i Češkoj biti završen 2010. godine. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rice s Abbasom i Olmertom </p>
<p>Nema naznaka da će palestinska vlada ispuniti zahtjeve Zapada, izjavila je Rice</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Američka državna tajnica Condoleezza Rice izjavila je u nedjelju po završetku razgovora s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom i izraelskim premijerom Ehudom Olmertom kako nema naznaka da će buduća palestinska vlada nacionalnog jedinstva ispuniti zahtjeve zapadnih zemalja. </p>
<p>»Zasad ne vidim ništa što bi upućivalo da će buduća vlada odgovoriti na zahtjeve« Bliskoistočnog kvarteta, rekla je Rice novinarima. </p>
<p>Zahtjevi se odnose na Hamasovo priznanje Izraela, odustajanje od nasilja i prihvaćanje već potpisanih izraelsko-palestinskih sporazuma. Hamas koji ima većinu u palestinskoj vladi nakon pobjede na parlamentarnim izborima u siječnju 2006. ne prihvaća te uvjete. Državna tajnica je ponovila da Washington čeka sastavljanje i donošenje programa nove vlade u koju će ući Abbasov Fatah i islamistički pokret Hamas premijera Ismaila Haniyeha prije nego donese konačnu odluku o stajalištu SAD-a prema novoj palestinskoj vladi. </p>
<p>Rice je ujedno opovrgnula izjavu izraelskog premijera da je predsjednik George W. Bush već zauzeo stajalište prema budućoj vladi.</p>
<p>Olmert je na tjednoj sjednici ministarskog vijeća ponovno rekao da palestinska vlada, koja ne prihvaća uvjete Kvarteta ne može dobiti priznanje. »Razgovarao sam o tomu u petak s američkim predsjednikom i mogu vam reći da su izraelska i američka stajališta potpuno ista«, dodao je.</p>
<p>Rice će u ponedjeljak održati trostrani sastanak s Olmertom i Abbasom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Del Ponte: Miloševićeva smrt otvorila mi je pitanje o Bogu</p>
<p>Ako se sada ponovno otvore pregovori EU sa Srbijom, vlada se neće osjećati obveznom isporučiti bilo koga, ističe Del Ponte</p>
<p>RIM</p>
<p> - Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte smatra da je taj Sud postao danas »neugodan« za vlade koje ga ne cijene kao prije, piše u nedjelju talijanski tisak. Carla del Ponte je u razgovoru za Corriere della Sera također izrazila žaljenje zbog prioriteta za vlade koji su se promijenili nakon 11. rujna 2001. godine. »Naši su se sudovi dopadali 1999. i 2000 mnogima. </p>
<p>Danas smo neugodni, ne gleda nas se više tako dobro«, rekla je glavna tužiteljica koja je na turneji po Europi kako bi pokazala nove dokaze da se »bivši vojni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić skriva u Srbiji«. Del Ponte je izrazila sumnju u strategiju, koju podržava i službeni Rim, a koja se sastoji u obnovi pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om sa srbijanskom vladom i te u zaključenju tih sporazuma prije nego Mladić bude uhićen.</p>
<p>»Ako se sada ponovno otvore pregovori, vlada se neće osjećati obveznom isporučiti bilo koga. Zato pitam Europljane otkuda ta promjena«, dodavši da ona to naziva sindromom »jadnih Srba« u međunarodnoj zajednici. Članice EU-a su 12. veljače omekšale uvjete koji su nametnuti Beogradu za obnovu pregovora s EU-om, a kako bi uoči izbora dali poticaj pro-europskim političkim snagama u Srbiji.</p>
<p>Del Ponte je u razgovoru za »Corriere della Sera« povjerila da je za nju smrt bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je preminuo u snu u ožujku 2006., godine bila »golema frustracija na profesionalnom polju« i to joj je donijelo neke probleme u odnosu s Bogom. »To me jako mučilo što je umro kao anđeo, navečer je zaspao da se ujutro više ne bi probudio. To mi je postavilo dosta problema u odnosu s Bogom: a patnje koje je nanio tolikim ljudima«, kazala je glavna tužiteljica ICTY-ja.[AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Papa najvio posjet Latinskoj Americi </p>
<p>Papa će u svibnju u Brazilu otvoriti Petu skupštinu Vijeća latinoameričkih biskupa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Papa Benedikt XVI. sprema se na svoje prvo veliko putovanje, u svibnju u Latinsku Ameriku. Ovih je dana primio u audijenciju papinske predstavnike u Latinskoj Americi i ponovio svoje poznate stavove o obitelji kao glavnoj okosnici života, upozorivši kako postoji lobi »koji je protiv obitelji«.</p>
<p>Papa je kritizirao sve veći broj razvoda širom svijeta te život koji je usmjeren protiv obitelji. »Samo se na stijeni bračne, vjerne i stabilne ljubavi između muškarca i žene može izgraditi zajednica dostojna ljudskoga bića«, ponovio je Papa svoja poznata stajališta.</p>
<p>Papa će u svibnju u Brazilu otvoriti petu opću skupštinu Vijeća latinoameričkih biskupa, što će biti prvorazredni događaj za život Crkve. Kako je moć Crkve u tom dijelu svijeta izrazito velika, a riječ je o brojčano najkatoličkijem dijelu svijeta, Ratzinger nastavlja posao bivšeg pape, što prije svega znači usklađivanje interese Vatikana s lokalnom Crkvom. </p>
<p>Ako je suditi po najavama koje se ovih dana čuju u Vatikanu, Papa će i na ovom svom prvom velikom putovanju uz apele za zaštitu obitelji govoriti i o problemima današnjeg svijeta, siromaštvu i bogatstvu te o izazovima brzog i sve više nekontroliranog razvoja.</p>
<p>»Amerika ima veliku tradiciju katoličanstva, i u tim korijenima latinoamerički narod treba pronaći korijene svojega današnjeg postojanja i djelovanja«, rekao je u Vatikanu papa, najavljujući svoj posjet Brazilu.</p>
<p>Papin posjet Latinskoj Americi dolazi u vrijeme kad mnoge zemlje tog dijela svijeta proživljavaju velike promjene i u političkom, ali i gospodarskom smislu. Iako Papa, naravno, neće komentirati političke okolnosti, ipak treba očekivati da će se zauzeti za širenje vjerskih sloboda koje još uvijek nisu ni potpune ni zadovoljavajuće. </p>
<p>Papa će se zauzeti da Vatikan i zemlje Latinske Amerike imaju odnose temeljene na načelima autonomije i suradnje. »Ispravno pravno određivanje tih odnosa neće moći ne voditi računa o povijesnoj, duhovnoj, kulturnoj i društvenoj ulozi koju u Latinskoj Americi ima Katolička crkva«, kaže Joseph Ratzinger.</p>
<p>Iako Ratzinger ne putuje toliko kao njegov prethodnik, svako novo putovanje ima svoju važnost, poput onog u Tursku. Odlazak u Latinsku Ameriku tako će pokazati snagu vjere u zemljama čije vrijeme, kad je riječ o gospodarskom rastu, tek dolazi, a koje se sada suočavaju s nizom problema, među kojima je siromaštvo najizraženiji.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Misli više nisu tajna </p>
<p>Možda ćemo uskoro uspomoć misli moći upravljati računalima </p>
<p>Ono za što se donedavno mislilo da postoji samo u znanstveno-fantastičnim filmovima postaje stvarnost. Naime, došlo je vrijeme kada ni naše misli više nisu tajna. S pomoću sofisticiranih skenera i računalnih programa znanstvenici mogu proniknuti u skrivene kutke mozga. Iako je ta tehnika još u »povojima«, predviđa se da će u budućnosti biti od koristi osobama s umjetnim udovima, koji će se tako bolje kontrolirati. Znanstvenici također misle da će nova tehnika moći koristiti i tako da se uz pomoć misli upravlja računalima i play stationima. </p>
<p>Profesor John Dylan Haynes počeo je istraživanje o čitanju misli na Sveučilištu College London, te ga završio na Max Planck institutu u Njemačkoj. »Do sada nitko nije dokazao da se mogu predvidjeti tuđe namjere očitavajući moždanu aktivnost. Naša je namjera bila da otkrijemo mogu li se misli čitati dok su još skrivene«, rekao je Haynes. </p>
<p>U istraživanju je sudjelovalo osam muškaraca i žena koji su mogli izabrati hoće li zbrajati ili oduzimati zadane brojeve. No o tome nisu smjeli nikome govoriti. Dok su oni odlučivali između toga i nisu još ideju proveli u djelo, njihovi su mozgovi skenirani magnetskom rezonancom koja se svakodnevno koristi u bolnicama za otkrivanje tumora mozga. Kada su počeli zbrajati ili oduzimati, ponovo su im skenirali mozak. </p>
<p>Usporedba skenova pokazala je da su tijekom razmišljanja o nekoj radnji i same radnje uključene različite skupine moždanih stanica. Kada su razmišljali o nečemu, stanice blizu prednje strane mozga na skeneru su zasvijetlile. No kada zaista nešto radimo, primjerice, računamo, tada se uključe stanice koje su bliže stražnjoj strani mozga. I što je najvažnije, na skeneru se može vidjeti da su različiti dijelovi mozga uključeni u različita razmišljanja. S pomoću kompleksnog računalnog programa znanstvenici su mogli vidjeti koji su to dijelovi mozga uključeni u zbrajanje, a koji u oduzimanje. Pogađanje je bilo točno u 70 posto slučajeva. </p>
<p>Profesor Hayes izrazio je nadu da će znanstvenici u budućnosti izraditi naprave za čitanje misli tako male da mogu stati u kapu. No već sada se mogu čuti pitanja je li etički ispravno zavirivati u tuđi mozak i drugima obznaniti što se krije u njemu. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Theron kao Anna Nicole</p>
<p>Dok hollywoodski redatelji pripremaju novi hit, pravnici muku muče s oporukom</p>
<p>Kao što je i bilo za očekivati, s obzirom na njezin nevjerojatan život, u Hollywoodu bi se uskoro mogla početi snimati filmska priča temeljena na životu Playboyeve zečice Anne Nicole Smith, koja je ovog mjeseca preminula na Floridi. Film nije samo u planu, nego se već polako i realizira, a dokaz je ponuda koju je u subotu dobila oskarovka Charlize Theron. Upravo su tu glumicu zamolili da utjelovi lik kontroverzne Anne Nicole, koja još nije sahranjena. Pripremajući pokop, njegovi su organizatori zamislili da će Anna Nicole biti u otvorenom lijesu, te joj osmislili haljinu kakvu će imati na sebi. </p>
<p>Nakon što je sudac Larry Seidlin pristao na otvoreni lijes, rekavši da je njoj ljepota bila izuzetno važna te da se njezine želje moraju poštivati, njezin je pak odvjetnik otkrio da je Smith još prošle godine u rujnu, kada je od predoziranja drogom preminuo njezin sin Daniel, naručila haljinu za svoj pogreb te da se u njoj mora pokopati. </p>
<p>To, k tome, nisu posljednji razgovori vezani uz bivšu striptizetu koji su se vodili na sudu. Nakon što je u javnosti objavljena njezina oporuka, pokrenuta je i nova pravna bitka. Naime, dokument sastavljen 2001. godine otkrio je, naime, da je Smith sav imetak ostavila svom dugogodišnjem odvjetniku i partneru Howardu Sternu kako bi ga čuvao u zakladi za njezina sina Daniela, koji je u međuvremenu preminuo. </p>
<p>Tako se u oporuci uopće ne spominje petomjesečna Dannielynn, za koju čak trojica muškaraca tvrde da su joj – očevi. Službeno je kao Dannielynn otac u dokumentaciji naveden Stern, ali su se Lary Birkhead, bivši dečko pokojne starlete, te princ Frederic Von Anhalt, bivši suprug glumice Zsa Zsa Gabor, također javili kao mogući očevi, pa je sud zatražio da se provede DNK test za utvrđivanje očinstva. </p>
<p>Kako god završili pregovori vezani uz očinstvo i golemo bogatstvo koje je ostalo iza te 39-godišnjakinje, film o Anne Nicole Smith gotovo je sigurno hit i prije svoga nastanka. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Austrija najteža</p>
<p>Ljude je uvijek zaokupljala njihova težina, a znanstvenici su otišli korak dalje i »izvagali« europske zemlje i gradove. Istraživači s Tehnološkog sveučilišta u Beču i sveučilišta Leeds svoje su otkriće temeljili na težini Zemljine kore na određenom području. </p>
<p>Pokazalo se kako je Austrija najteža europska zemlja, prije svega zbog teških Alpa. Austrija je teška 9,400.000 milijardi tona, što iznosi 112 milijardi tona po kilometru. </p>
<p>Velika Britanija pak teži 24,000.000 milijardi tona, a Oxford je najteži grad u toj državi. Engleska teži 100 milijardi tona po kilometru, što je nešto iznad britanskog prosjeka koji je 98 milijardi tona. </p>
<p>Njemačka teži 28,000.000 milijardi tona. No iako je velika zemlja, po kilometru teži »svega« 78,4 milijardi tona. [S.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Novi program sprječavanja šećerne bolesti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nacionalni programu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj uspostavljen je mnogo prije nego što se o drugim nacionalnim programima uopće razgovaralo. Prof. dr. Željko Metelko, ravnatelj Sveučilišne klinike »Vuk Vrhovac«, kaže da je »zbog različitih objektivnih razloga« proces formalno prekinut iako funkcionalna povezanost i trodimenzionalna mreža zdravstvene zaštite oboljelih od šećera živi neprestano još od 1965. godine.</p>
<p>Novi život Nacionalnog programa najavio je nedavno ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić rekavši da će o njemu uskoro raspravljati Vlada. </p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija prihvatila je naš nacionalni program 1992. kao jedan od vrlo rijetkih u tom trenutku u svijetu. </p>
<p>Takav model osporen je 1994. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Metelko ističe da ni jedna inicijativa za prilagodbu nakon toga nije dobila »zeleno svjetlo«, sve do sadašnje ministra Ljubičića koji se zalaže za prevenciju i rano otkrivanje osoba sa šećernom bolešću. </p>
<p>Tome prilagođen Nacionalni program, koji je pred usvajanjem, potvrđuje funkcionalne razine trodimenzionalne mreže oslonjene na redovnu zdravstvenu zaštitu. </p>
<p>Naglašena je i potreba za redovitom edukacijom stanovništva i ranim otkrivanjem oboljelih u ambulantama liječnika obiteljske medicine. </p>
<p>Metelko smatra da će se tim dokumentom osnažit i značenje Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, što je važno za daljnje planiranje zaštite od šećerne bolesti. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ćelava pjevačica</p>
<p>Pop-zvijezda Britney Spears prenerazila je svjetsku javnost novom »frizurom«</p>
<p>Proteklog su vikenda na internetu osvanule fotografije pop-zvijezde Britney Spears obrijane glave. Nakon razvoda od plesača Kevina Federlinea, s kojim ima dva sina, počela je izlaziti i raskalašeno se ponašati, izazivajući zgražanje javnosti. Posljednji je potez nekad vrlo uspješne pjevačice samo još jedan šok u nizu gluposti o kojima redovito izvještava svjetski tisak. No o njezinim poslovnim uspjesima nema ni riječi. </p>
<p>Britney je, naime, u petak navečer ušetala u salon za tetoviranje u San Fernando Valleyju, potpuno ćelava. Ubrzo je na KABC-TV prikazana snimka pjevačice, koju su u međuvremenu krasile i malene tetovaže na stražnjoj strani vrata. Za tetovažu na tom nevjerojatnom mjestu pjevačica je odabrala nekoliko crvenih i nekoliko ružičastih usana. </p>
<p>Vlasnik salona novinarima je rekao da je Britney željela nešto malo i simpatično. »Dobila je slatke male usne«, rekao je Max Gott. Tetoviranje je trajalo 90 minuta, a pjevačica se vlasniku nije prethodno najavila. No ipak se ubrzo pročulo gdje je, pa ju je u međuvremenu ispred salona dočekalo čak šezdesetak obožavatelja i novinara. Pjevačica je iz salona izašla s kapuljačom na glavi, zbog čega okupljeni nisu odmah primijetili novu »frizuru«. Vijesti o promjeni imidža majke dvoje djece došle su neposredno nakon što je Britney navodno nakratko boravila u klinici za odvikavanje. Tko zna što će za novi izgled reći njezina najbolja prijateljica Paris Hilton. [P. Boić Petrač]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hugh je opet slobodan </p>
<p>Grant i Jemima Khan prekinuli su ovih dana </p>
<p>Mnoge obožavateljice atraktivnog britanskog glumca Hugha Granta s veseljem će primiti vijest da je glumac opet slobodan. Mnogi su pomislili da će nakon trogodišnje veze s Jemimom Khan možda početi razmišljati o braku, no 46-godišnji Grant je pokazao da mu je slobodna milija. </p>
<p>Iako su se rastali, još dijele glasnogovornika koji je izjavio da je raskid bio prijateljski. Bivši partneri ne žele iznositi u javnost pojedinosti o prekidu, jer to smatraju svojom intimom. </p>
<p>Još donedavno se mislilo da u njihovoj vezi cvjetaju ruže, jer se par pojavio na britanskoj i američkoj premijeri Grantova posljednjeg filma »Glazba i stihovi« u kojem mu je partnerica Drew Barrymore. U tom filmu on glumi ocvalu pop-zvijezdu 80-ih koja dobije šansu za povratak na scenu.</p>
<p>No čini se da glumcu koji većinom nastupa u filmovima koji odišu romantikom poput »Notting Hilla« ili »Četiri vjenčanja i sprovod« romanca nije jača strana. Prije Jemime dugo je bio u vezi s britanskom glumicom Elizabeth Hurley. S bivšom djevojkom čini se dijeli sličan ukus prema egzotičnim partnerima, jer je Liz u vezi s indijskim biznismenom Arunom Nayarom. Mediji su ih vjenčavali već nekoliko puta, a glumica koja ima dijete sa Stephenom Bingom, još nije rekla sudbonosno »da«. [S.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Prostitutke opljačkane »slučajnim odabirom«</p>
<p>Druga »dama« ostala je bez 2000 kuna nakon što je »zadovoljila« klijenta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slučajnim »odabirom« nepoznatih razbojnika, u razmaku od samo nekoliko sati, kasno u petak te u noći na subotu, u Zagrebu su napadnute i uz prijetnju pištoljem, opljačkane dvije prostitutke.</p>
<p> Jedna od žrtava ne baš čestih razbojstava je i Bejta Elbasade (26), poznatija kao Esmeralda iz ljubavne »sapunice« sa Kadrijem Rizvanijem (37), s kojim je svojevremeno, kao suoptuženica za spaljivanje Mladena Horvata, punila stupce crnih kronika. Druga »dama«, Zvezdana F. (24), ipak je prošla puno gore od Esmeralde, jer nakon što je »zadovoljila« klijenta, ostala je i bez 2000 kuna, koliko joj je muškarac oteo prijeteći joj pištoljem. Nakon što je, naime, pružila seksualne usluge koje je od nje naručio, muškarac je Zvezdanu napao u subotu oko 5.30 sati, u »ljubavnom gnijezdu« u sesvetskoj Ulici ljiljana u koju je nešto ranije »naručio«, pa umjesto da plati uslugu, razbojnik je nakon obavljena posla i »profitirao«.</p>
<p>Dok je u jednoj ruci držao pištolj uperen u nesretnicu, drugom je djevojku primio za kosu, otvorio njezinu torbicu i uzeo novac, a potom pobjegao.</p>
<p> Drugi nepoznati razbojnik, Esmeraldi je također »pokazao« pištolj, no uzeo joj je tek 150 kuna, koliko je imala uza se dok je »operirala« Marulićevim trgom ispred kućnog broja 12 u petak pola sata prije ponoći. Zbog slučaja »Horvat« protiv tada izvanbračnih supružnika, vodio se trogodišnji postupak. </p>
<p>Esmeraldu, koja je tada radila kao prostitutka u Gajevoj ulici, teretilo se za »zavođenje« Horvata, koji je na Glavnom kolodvoru čekao vlak za Krapinu, dok su Rizvani i još jedan muškarac optuživani da su dovršili »posao« spaljivanjem 30-godišnjaka. </p>
<p>Iako oslobođeni, Rizvani i majka njegova sina Esmeralda, nakon ljubavne, nastavili su i sa sudskom »trakavicom«, u kojoj njihova priča, također, nije uspjela dobiti epilog. Najprije je Rizvani bio okrivljen za njezinu otmicu, a Esmeralda je svjedočila u njegovu korist te je oslobođen, no samo nekoliko dana prije takvog iskaza, oca svog djeteta prijavila je zbog iznude i »prikačila« mu, uz brojne druge probleme jednogodišnji zatvor. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Revolverašima s Bačvica« određen pritvor</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Dvojica mladića prijavljenih za teško ubojstvo iz osvete Lovela Matkovića (22) i Marina Vukšića (21) te ranjavanje Ivana Ljubića (29) pritvoreni su nakon ispitivanja pred istražnim sucem kojem su kazali da se ne osjećaju krivim prema navodima tužilaštva. Mate Vukušić (21) i Goran Stanković (31) nisu željeli detaljnije iznijeti svoju obranu jer »nisu to u stanju ni fizički ni psihički«. Prijavljeni su i zbog nedozvoljenog držanja oružja (Vukušić) te zbog posjedovanja 4 grama speeda (Stanković).</p>
<p>Hladnokrvna likvidacija dvojice mladića sa splitskih Bačvica dogodila se u četvrtak oko 23,25 sati na parkiralištu iznad kafića »Pamela« u Dubrovačkoj ulici. Prema saznanjima policijskih inspektora, Vukušić i Vukšić dogovorili su mobitelima noćni sastanak kako bi razriješili prethodne razmirice. Momci s Bačvica, utvrđeno je očevidom, imali su također dva pištolja, no nisu ih stigli upotrijebiti. Pucnjava je samo kulminacija međusobnih razračunavanja u kojima je, dosad, deblji kraj izvlačio Vukušić. Njega je prošle nedjelje napala i pretukla skupina u kojoj su bili upravo Vukšić i Matković, kazao je zamjenik načelnika Prve policijske postaje Zoran Petričević. O motivima tog napada nije želio govoriti, no neslužbeno se spominje reketarenje Vukušićeva oca, vlasnika nekoliko trgovina, što je nagnalo Matu da pripremi i sprovede klasičnu »sačekušu«.</p>
<p> Iako su obojica napadača odmah pobjegli uhićeni su nedugo potom. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Starijeg brata tri puta ubo nožem</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - U Istražni centar Županijskog suda u Osijeku priveden je dvadesetjednogodišnji A.K. iz Donjeg Miholjca nakon što je s tri uboda nožem u pokušao ubiti svog starijeg brata V.K. (24). </p>
<p>Sve se dogodilo u noći na subotu, oko 1,20 sati u njihovoj obiteljskoj kući u Donjem Miholjcu. Braća su se isprva posvađala, a svađa je ubrzo prerasla i u tučnjavu. </p>
<p>Nakon toga, mlađi brat A.K. otišao je u kuhinju po nož, a vidjevši što namjerava stariji brat V.K. zatvorio se u sobu. Međutim, ljutiti A.K. razbio je staklo na vratima sobe te je kroz načinjen otvor svome bratu, koji se naslonio na vrata da ne može ući, zadao tri ubodne rane nožem – jednu u predjelu desne nadlaktice, a dvije u leđa. </p>
<p>Teško ozlijeđeni V.K. ubrzo je kolima Hitne pomoći prevezen u Opću županijsku bolnicu u Našicama gdje je zadržan na liječnju, a kako doznajemo ubodne rane u leđa okvalificirane su kao teške tjelesne ozljede, opasne po život. </p>
<p>Protiv A.K. slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela pokušaja ubojstva. [M.S.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>BMW-om pokosio stup semafora i poginuo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na križanju Aleje Bologne i Gospodske ulice, u nedjelju, oko 3.25 sati, Igor Kulenović (22) je svojim »BMW-om 530 D« zbog prevelike brzine udario u stup semafora i od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće.</p>
<p>Kako smo doznali u PU zagrebačkoj, 22-godišnji mladić vozio se svojim u smjeru zapada Alejom Bologne, no zbog brzine, koja je bila skoro dvostruko veća od dopuštene, kod križanja sa Gospodskom ulicom, automobil se zanio u desno. U zanošenju i klizanju »BMW« je bočno naletio na pješačku otok koji razdvaja prometne trake u Gospodskoj ulici, da bi na kraju prednjim i lijevim bočnim dijelom doslovno pokosio stup semafora. O silini udara na mjestu nesreće svjedočili su razbacani dijelovi automobila u krugu od 20-tak metara, a svjetla semafora odletjela su 30-tak metara dalje Alejom Bologne u smjeru zapada. </p>
<p>Nakon udara u stup semafora, automobil se zarotirao za 180 stupnjeva i zaustavio se na pješačkom otoku. Od zadobivenih ozljeda 22-godišnji Igor Kulenović mjestu je preminuo. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ne dopuštaju mu da vidi trogodišnjeg sina</p>
<p>Dolazak u Osijek za mladog je Makedonca postao nemoguća misija</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Više od tjedan dana dvadesetšestogodišnji makedonski državljanin Senad Šabanov bezuspješno pokušava prijeći granicu i ući u Hrvatsku kako bi vidio svog trogodišnjeg sina koji je u Osijeku, no hrvatska policija brani mu ulazak u zemlju pozivajući se na Zakon o strancima. </p>
<p>Stoga Šabanov od prošle subote boravi u srpskim selima uz granicu i čeka blagoslov policije za prelazak granice, a iako su njegovi tetka i tetak iz Osijeka na zahtjev policije dostavili i garantno te pozivno pismo za stranca, ovjereno kod javnog bilježnika, ulaz u Hrvatsku za mladog je Makedonca još uvijek nemoguća misija. </p>
<p>Senad Šabanov proteklih je godina povremeno živio u Osijeku gdje se i oženio te je u siječnju 2004. postao otac danas trogodišnjeg Renata. S obzirom da nema hrvatsko državljanstvo, u Osijeku je boravio kao stranac pa njegov boravak nije smio trajati duže od 90 dana u kontinuitetu. </p>
<p>Unatoč tome, kako bi prehranio obitelj, zaposlio se u jednoj osječkog pekarnici, a krajem 2005. završio je na Prekršajnom sudu jer je policija utvrdila kako u zemlji boravi duže od 90 dana. </p>
<p>Zbog toga mu je pravomoćnim rješenjem Prekršajnog suda u Osijeku 9. studenoga 2005. izrečena zaštitna mjera protjerivanja s teritorija Hrvatske u trajanju od 4 mjeseca. Iako je to vrijeme prošlo, Šabanov danas još uvijek ne smije natrag u Hrvatsku. </p>
<p>»Ne znam što više da radimo, očajni smo. Renato živi kod nas i svaki dan pita gdje mu je tata. Zašto su tako okrutni i ne dozvole čovjeku da vidi svoje dijete«, upitala je Miradija Košaroš, tetka Senada Šabanova koja sa svojim suprugom Ivicom brine o malenom Renatu, dok ga majka povremeno obilazi. </p>
<p>Kako doznajemo u osječko-baranjskoj Policijskoj upravi, ulaz u Hrvatsku Šabanovu je zabranjen temeljem članka 29. stavka 7. i 9. Zakona o strancima u kojima stoji: »Ulaz u Republiku Hrvatsku neće se dopustiti strancu ako postoji opravdana sumnja da će njegov boravak biti povezan s činjenjem kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti, te ako postoji opravdana sumnja da njegov boravak neće biti korišten u namjeravanu svrhu«. </p>
<p>Glasnogovornica PU osječko-baranjske, Edita Roterbauer, u izjavi za Vjesnik je istaknula da je Šabanov evidentiran kao višestruki počinitelj kaznenih djela (uglavnom krađe) na području RH te da se zbog toga protiv njega vode postupci na Općinskom i Županijskom sudu u Osijeku.</p>
<p>Međutim, kako neslužbeno doznajemo, hrvatsko pravosuđe uopće ne traži Šabanova, odnosno za njim nije raspisana potraga ili tjeralica.</p>
<p>S druge, pak, strane, Domagoj Rešetar, odvjetnik Senada Šabanova, ističe da je nelogično da ga ne puštaju u zemlju, jer ako se protiv njega i vode postupci na sudovima tada bi ga se trebalo privesti i procesuirati do kraja. </p>
<p>Stoga, odvjetnik Rešetar naglašava da se ovakvim postupanjem policije krše Ustavom zajamčena prava koja se odnose kako na državljane RH tako i na strance. </p>
<p>»Pravo ulaska u RH može se ograničiti iznimno zakonom i to ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka, zdravlja i slobode drugih. Obitelj je Ustavom pod posebnom zaštitom države, a roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te su odgovorni za osiguranje prava djetetu na potpun i skladan razvoj«, podsjetio je Rešetar zaključivši kako je riječ o ustavno-pravnim kategorijama, zaštićenim Ustavom RH, te da je stoga svako postupanje policije prema ovom stranom državljaninu u cijelosti protuustavno. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Boris Dvornik kamenom napao mladi par</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Boris Dvornik, legenda splitskog i hrvatskog glumišta, napao je djevojku i mladića u subotu ujutro dok su šetali Marjanom nakon što je njegov pas napao djevojčinog foxterijera.</p>
<p>Lea M. (23) i Bepo B. (24) držali su svog ljubimca na povodcu, dok je Dvornikov statfordski terijer slobodno trčkarao uvalom Bene dok je njegov vlasnik sjedio na klupici. Nakon što je mladić nekoliko puta smirivao Borisova psa i vraćao ga vlasniku upozoravajući da ga drži pod kontrolom jer napada Leinog psa, Dvornik je na kraju poludio i stao vrijeđati par i prijetiti im. Zatim je djevojci udario nekoliko pljuski te kad je Bepo uzeo mobitel i nazvao policiju, ostarjeli glumac uhvatio ga je lijevom rukom, a desnom zgrabio kamen i udario mladića u vrat. Protiv Borisa Dvornika policija je podnijela dvije prekršajne prijave. [Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Prve mirovine iz drugog mirovinskog stupa</p>
<p>Stručnjaci su upozoravali da kratko razdoblje štednje u drugome stupu ne može osigurati značajan povrat sredstava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo do sada je sklopilo četiri ugovora o mirovini na temelju štednje u drugom mirovinskom stupu, a prosječna mirovina koja se isplaćuje tim umirovljenicima iznosi 65,51 kunu mjesečno, doznajemo od Biserke Žalac, predsjednice Uprave RMOD-a, zasad jedinog mirovinskog osiguravajućeg društva u Hrvatskoj koje je ovlašteno za isplatu mirovina iz drugog i trećeg mirovinskog stupa.</p>
<p>Riječ je o prvim mirovinama koje se isplaćuju na temelju štednje u obveznim mirovinskim fondovima, a njihov prosječan iznos potvrda je svega na što su u početku mirovinske reforme upozoravali stručnjaci. Prije svega tvrdnji da kratko razdoblje štednje u drugome stupu ne može osigurati značajan povrat sredstava, ali i činjenice da se od malog iznosa doprinosa (u slučaju spomenutih četvero umirovljenika riječ je o izdvajanjima od ispodprosječne plaće tijekom samo pet godina), ne može očekivati puno.</p>
<p>Naime, za spomenuta četiri umirovljenika, RMOD-u je s njihovih računa u mirovinskim fondovima ukupno isplaćeno samo 94.477,09 kune, odnosno u prosjeku 23.619,25 kuna po osiguraniku.</p>
<p>Za sklapanje ugovora o mirovini Raiffeisen mirovinskom društvu dosad se, inače, javilo 20 umirovljenika i u tijeku je sklapanje ugovora o mirovini i zatvaranje njihovih računa u mirovinskim fondovima. U Regosu, međutim, kažu kako su do sada zaprimili 29 rješenja o mirovini od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koja su, ujedno, osnova za ostvarivanje prava na mirovinu iz drugog stupa, ali ne i ugovore o isplati mirovine iz drugog stupa, na temelju kojih se ona isplaćuje.</p>
<p>Naime, mirovina iz drugog stupa ostvaruje se na temelju rješenja iz HZMO-a, s kojim se umirovljenik mora javiti mirovinskom osiguravajućem društvu (zajedno s odgovarajućim potvrdama). Kad s tim društvom osiguranik sklopi ugovor o isplati mirovine, mora ga dostaviti Regosu, osobno ili preporučenom pošiljkom.</p>
<p>Iako trenutačno postoji samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo, Regos mora pričekati 15 dana, što je zakonski rok u kojem se osiguranik ima pravo predomisliti i promijeniti osiguravajuće društvo. Nakon toga potreban je samo jedan dan da se zatvori račun osiguranika u fondu i novac prebaci na račun mirovinskog osiguravajućeg društva koje isplaćuje mirovinu, kažu u Regosu. Odmah po primitku sredstava u mirovinskom osiguravajućem društvu sastavlja se aneks ugovora kojim se definira točan iznos mirovine i od prvog sljedećeg mjeseca započinje isplata mirovine. Prilikom prve isplate mirovine isplaćuju se i zaostaci od dana priznanja prava na mirovinu u HZMO-u do početka isplate u RMOD-u.</p>
<p>No, zbog neznanja dijela umirovljenika o proceduri stjecanja prava na mirovinu iz drugog stupa, taj se postupak često odulji. Naime, iako Regos svim osiguranicima pet dana nakon što zaprimi rješenje o mirovini od HZMO-a šalje obavijest o tome da se moraju javiti mirovinskom osiguravajućem društvu, u Regosu kažu kako trenutačno ima i onih umirovljenika za koje je HZMO još u studenome i prosincu prošle godine poslao rješenje o umirovljenju, ali Regosu još nisu dostavili ugovor o mirovini.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prihodi Tele2 porasli 13 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prihodi švedskog Tele2, vodećeg europskog alternativnog telekomunikacijskog operatera, u 2006. su iznosili 5,34 milijarde eura, što je 13 posto više u odnosu na godinu ranije. Dobit nakon oporezivanja Tele2 AB u četvrtom tromjesečju iznosila je 161 milijun eura, a u 2006. godini ukupno 622 milijuna eura. Velik rast ostvarilo je mobilno i broadband poslovanje Tele2. Mobilno poslovanje ostvarilo je prihod od 572 milijuna eura u četvrtom tromjesečju, što je 28 posto više u odnosu na isto razdoblje 2005. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Erste banci dopušteno kupiti Diners Club</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ocijenilo je dopuštenom koncentraciju Erste Bank der Österreichischen Sparkassen AG iz Austrije i Diners cluba Adriatic iz Zagreba, kojom Erste Bank stječe kontrolu nad Diners Clubom stjecanjem svih dionica, a koja ne može značajno utjecati na tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu u Hrvatskoj. Vijeće je na sjednici, održanoj 15. veljače, pokrenulo i postupak ocjene ugovora o suradnji između Tvornice šećera Viro iz Virovitice i njemačke kompanije Pfeifer & Langen iz Kölna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ima li »Budućnost« budućnost</p>
<p>U roku mjesec dana upravitelj treba napraviti gospodarsku osnovu stečajnog plana</p>
<p>PAKRAC</p>
<p> – Odlukom Odbora vjerovnika pakračka Budućnost d.d. u stečaju nastavit će s radom još deset mjeseci. Tako su zaključili članovi Odbora vjerovnika nakon što je stečajni upravitelj Zvonimir Močilac podnio izvješće o radu o kojem se raspravljalo na Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu. </p>
<p>Kakva će stvarno biti sudbina »Budućnosti« u kojoj je prije rata bilo zaposleno 400 radnika a ta tvrtka trgovinama pokrivala područje Pakraca i Lipika, znat će se za mjesec dana, dokad stečajni upravitelj treba napraviti gospodarsku osnovu stečajnog plana o čemu će svoje također reći članovi Odbora vjerovnika. </p>
<p>Kako bilo, u tvrtci u stečaju danas radi 33 radnika a plaća im se uredno isplaćuje. No, nije tako bilo proteklih godina kada je zbog poteškoća i dugogodišnje blokade žiro-računa »Budućnost« prije godinu dana otišla u stečaj. </p>
<p>Poslovati u Pakracu i Lipiku nakon oslobođenja i povratka ljudi bilo je više nego teško. U gradu razrušene industrije s izrazito malim brojem zaposlenih i uz humanitarnu pomoć bilo je gotovo nemoguće prodati išta osim kruha i mlijeka. </p>
<p>Osim toga, dio objekata da bi se uopće moglo nastaviti s kakvim takvim poslom, tražio je najnužniju obnovu. </p>
<p>I upravo financiranje obnove nekoliko objekata iz tekućeg poslovanja, u visini od milijun kuna, dovodi »Budućnost« u situaciju kad se u stečaju vidi jedini izlaz. </p>
<p>Osim toga, potraživanja vjerovnika iznosila su 15 milijuna kuna, kolika je bila i procijenjena vrijednost tvrtke; naplatu dugova je tražila 141 osoba ili tvrtka. Među njima je 46 radnika kojima tvrtka duguje 353.000 kuna. Spletom takvih okolnosti i pojavom u gradu trgovačkih lanaca, unatoč nastojanjima uprave pa i zainteresiranoga Grada, stečaj je bio neminovan. No, u Gradu su i danas zainteresirani za očuvanje barem dijela tvrtke i posla za 33 radnika ali i objekata koji su u vlasništvu »Budućnosti«. Stoga će se, kako saznajemo, narednih dana u Gradskom poglavarstvu održati sastanak sa stečajnim upraviteljem na kojem će se razmotriti sva ova pitanja. </p>
<p>Iako danas Pakračani i Lipičani zahvaljujući velikim trgovačkim kućama ne oskudijevaju ni u čemu, prevladava uvjerenje da tvrtku treba spasiti, da za nju, unatoč konkurenciji i nakon restrukturiranja, ima mjesta. Objekte, pak, za čiju obnovu nema novca, valja prodati. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nove narudžbe ojačale dionicu Boeinga </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Njujorški Dow Jones protekloga je tjedna po trideseti put od listopada prošle godine srušio rekord, dok su europski burzovni indeksi i tokijski Nikkei dosegnuli najviše razine od 2000. godine.</p>
<p>Dow Jones je ojačao 1,5 posto, na rekordnih 12.768 bodova, a tehnološki Nasdaq porastao je na 2496 bodova. Čelnik američke središnje banke Fed Ben Bernanke izjavio je u svom govoru u Kongresu kako američko gospodarstvo raste umjereno, a da inflatorni pritisci postupno popuštaju. Trgovci ističu da takva njegova izjava povećava nade da će kasnije ove godine Fed snižavati kamatne stope, što će pomoći rastu korporativnih zarada. Uzlet cijena ostvaren je u gotovo svim sektorima, pri čemu su dionice konglomerata poput General Electrica i Honeywell Internationala bile među najvećim dobitnicima, ojačavši 1,7 odnosno 2,2 posto. Dionice American Expressa i JP Morgan Chasea također su bilježile veće dobitke, dok su cijene dionica transportnih i uslužnih kompanija dosegnule rekordnu razinu. Okidač za kupovine na američkoj burzi nakon tri dana gubitaka bile su špekulacije oko preuzimanja najvećeg svjetskog proizvođača aluminija Alcoe. Veliki poticaj rastu vrijednosti Dowa dala je dionica proizvođača zrakoplova Boeing, koja je ojačala dva posto nakon potvrde da je zaprimila narudžbu 27 zrakoplova 767-300 od kompanije za brzu dostavu pošiljki UPS. </p>
<p>Na europskim burzama cijene dionica dosegnule su najviše razine od kraja 2000., potaknute uzletom na Wall Streetu. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Udvostručen broj oboljelih od gripe</p>
<p>Nije prijavljen niti jedan slučaj komplikacija, primjerice upale pluća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sezona gripe bliži se vrhuncu. U samo dva dana broj registriranih bolesnika oboljelih od gripe gotovo se udvostručio, s oko 8000 na oko 15.000, a isti trend treba očekivati i idućih dana do kraja mjeseca nakon čega će se situacija smiriti.</p>
<p>Riječ je o podacima prikupljenima putem prijava primarne zdravstvene zaštite Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Epidemiolog Borislav Aleraj kaže da je stvarni broj oboljelih najmanje dvostruko veći. Epidemiolozi nisu skloni procjenjivati koliko bi bilo oboljelih da se nije cijepilo oko 550.000 ljudi, jer cijepljenje nije u funkciji sprječavanja gripe koliko ublažavanja komplikacija pogotovo u starijih ljudi te onih oslabljenog imuniteta. Dosad nije prijavljen ni jedan slučaj, čak ni komplikacija, primjerice upale pluća koje kod imunokompromitiranih bolesti mogu biti vrlo ozbiljna prijetnja. Broj umrlih zimi je inače veći, pa se ni podaci o »sezonskom višku« umrlih ne mogu uvijek izravno povezati s gripom.</p>
<p>Koliko je ovogodišnje cijepljenje pomoglo u sprječavanju širenja bolesti, znat će se nakon analize podataka iz baze o tome ima li oboljelih od gripe i među cijepljenima. Dosadašnji podaci, kao i iskustvo, govore da se isplati cijepiti iako je preklani bilo čak 113.000 registriranih unatoč relativno dobroj procijepljenosti i »pogođenim« sojevima od kojih su cjepiva napravljena. Lani je bilo jedva 1500 registriranih, što govori u prilog »prevrtljivosti« virusa i otpornosti koja bi se možda postigla u potpunosti tek ako bi se cijepilo 95 posto populacije. </p>
<p>Inkubacija, vrijeme od zaraze do simptoma, traje dan do dva, a s obzirom da kruže i drugi virusi, moguće je da ih se također pripiše virusima gripe. Među opasnijima je uzročnik upale pluća mikoplazmoza penumonie , a u djece se pojavljuje respiracijski sincisijski virus koji odraslima ne smeta. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Očekuje se susret Mesić-Napolitano</p>
<p>Pokazano je da se i o osjetljivijim pitanjima iz ratne prošlosti može razgovarati ravnopravno te diplomatski riješiti i najosjetljiviji problem</p>
<p>Nakon višednevne diplomatske bure na relaciji Zagreb-Rim, zajednička izjava predsjednika Hrvatske i Italije donijela je političko primirje. U izjavi koju su obje strane prihvatile objašnjeno je da se riječi talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana nikako nisu polemički odnosile na Hrvatsku niti je u njima bilo ikakve namjere da se dovedu u pitanje Sporazum o miru iz 1947. i Osimski sporazumi. </p>
<p> Tim je raspletom napokon završila napetost u odnosima dviju zemalja izazvana proteklih dana Napolitanovom izjavom o »krvoločnim Slavenima« i »slavenskim aneksionističkim težnjama« i reakcijom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića o neprihvatljivom »revanšizmu i revizionizmu s natruhama rasizma«. </p>
<p>Nakon što se danima tražila diplomatska formula za izglađivanje spora kako se ne bi doveli u pitanje inače dobri odnosi Hrvatske i Italije - ne samo politički, nego i gospodarski - ovakvim su raspletom zadovoljne službene vlasti i dvojica predsjednika, protagonisti izazvanih diplomatskih trzavica. Ma kakve interpretacije sada uslijedile - od toga tko je koga naknadno podržao ili zaobišao do toga da se Mesić povukao jer je pristajanjem na ovakvu izjavu priznao da talijanska strana nije imala namjeru uvrijediti Hrvatsku - spor je riješen, a diplomatska šteta spriječena na najbolji način. Pokazano je, i to se ne može osporavati, da se i o najosjetljivijim pitanjima iz ratne prošlosti može razgovarati ravnopravno te diplomatski riješiti i najosjetljiviji problemi. I ne samo to, potvrđeno je i da mala Hrvatska na putu u Europu s velikim europskim kolegama može razgovarati ravnopravno i vjerodostojno, a potez predsjednika Mesića, nekim ocjenama unatoč, ovim je nesumnjivo dobio punu potvrdu ispravnosti njegove prve reakcije. </p>
<p>Ono što je također bitno uočiti, a nekima bi možda promaklo, jest da je talijanska strana - njihov predsjednik države - ne samo demantirala riječi koje su izrečene, nego i jasno naznačila da se one ni u kojoj varijanti nisu odnosile na izmjene Osimskih i Rimskih sporazuma. A upravo na to je vrh hrvatske vlasti decidirano reagirao porukom da je takvo što za Hrvatsku neprihvatljivo. Pokazalo se, nakon svega da je reakcija hrvatske strane bila nužna, a državni vrh na čelu s Mesićem, bez obzira na tajming reakcija, jedinstven u obrani hrvatskih interesa. </p>
<p>O postignutom miru između Italije i Hrvatske izvještavaju i talijanski i hrvatski mediji gotovo s istom porukom: napetosti između Italije i Hrvatske više nema, dvije zemlje nastavljaju dobrosusjedske odnose, a Italija će Hrvatsku, kao i dosad, nastaviti podupirati na putu u Europsku uniju. Predsjednik Mesić nakon svega smatra da je ovakvim raspletom situacije potvrđena bitna osnova za daljnju izgradnju prijateljskih i uzajamno korisnih odnosa između dviju zemalja. Obojica predsjednika uz to sada poručuju kako izglađeni spor nije ni bio prepreka mogućem bilateralnom susretu. Čini se, prema naznakama iz Ureda hrvatskog predsjednika, da bi sljedeći korak talijansko-hrvatske diplomatske ofenzive mogao biti upravo susret Mesić-Napolitano.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U travnju prvi povrati poreza</p>
<p>Poreznici očekuju da će u idućih desetak dana primiti još oko 700.000 godišnjih prijava poreza na dohodak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Porezna uprava je do kraja proteklog tjedna primila gotovo 250.000 godišnjih prijava poreza na dohodak, a poreznici očekuju da će ih u idućih desetak dana primiti još oko 700.000. </p>
<p>Zadnji rok za podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak je 28. veljače, a poreznici i ove godine očekuju sličan broj poreznih prijava i otprilike isti iznos povrata kao i prošle godine. A 2006. je prijave podnijelo više od 920.000 građana i država je isplatila više od 1,33 milijarde kuna povrata poreza, dok je 70.770 građana moralo državi još uplatiti oko 420 milijuna kuna. Godišnje prijave poreza na dohodak za prošlu godinu do kraja veljače građani mogu predati u ispostavama područnog ureda Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili poslati poštom, pri čemu poreznici ističu da je to najbolje učiniti preporučeno. </p>
<p>Prve povrate poreza pak građani mogu očekivati u travnju, najavljuju iz Ministarstva financija Prema podacima Ministarstva, u prošloj je godini ostalo oko 9200 neriješenih poreznih prijava, a razlog tomu je ponajprije nepotpuna dokumentacija. Stoga poreznici podsjećaju građane da poreznoj prijavi prilože svu potrebu dokumentaciju, od obrazaca za plaće ili druge dohotke do dokumentacije za porezne olakšice. Do maksimalnih 12.000 kuna građani kao ostale porezne olakšice mogu prijaviti uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (treći stup), uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, izdatke za zdravstvene usluge i ortopedska pomagala, te stambene potrebe. No, te će se olakšice priznavati samo uz priložena izvješća banaka o stambenim kreditima, odnosno kamatama na stambene kredite, izvješća osiguravajućih ili mirovinskih društava o uplaćenim premijama zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog ili životnog osiguranja, ili računa za obavljene popravke u stanovima i plaćanje najamnine za podstanare, račune za lijekove i ortopedska pomagala. Pravila za porezne olakšice ista su kao i prošle godine što vrijedi i za iznose osobnih odbitaka, kao i za porezne stope. Porezna je uprava na svojoj internetskoj stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i detaljnu uputu za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006., a sve informacije o poreznoj prijavi, poreznim oslobođenjima i olakšicama, te priznatim izdatcima dostupne su i na besplatnom info-telefonu 0800 66 99 33. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Za SDP poslijeizborna koalicija nije sporna </p>
<p>SPLIT- »SDP je ozbiljna stranka čiji cilj nije vikanje i uvjeravanje birača da smo upravo mi lideri oporbe, jer na kraju o tome odlučuju građani na biralištima«, kazala je zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović u nedjelju izaslanicima splitsko-dalmatinskog SDP-a. Na upit novinara može li se to shvatiti kao izravna poruka HNS-u i Radimiru Čačiću, uzvratila je da joj ne pada na pamet polemizirati s kolegama iz oporbe, jer će najvjerodostojniju poruku dati birači koji će odlučiti i o tome tko je lider u hrvatskoj politici. Na upit je li ipak moguća promjena strategije po kojoj bi na predstojećim parlamentarnim izborima nastupili u prijeizbornoj koaliciji s HNS-om, kazala je da su takva pitanja preuranjena i u koliziji s onim što je SDP-u najvažnije, a to su životni problemi s kojima se suočavaju naši građani. </p>
<p>»Za SDP nije sporna poslijeizborna koalicija«, rekla je dodajući kako birače ne zanimaju moguće prijeizborne kombinacije, kao ni to tko će sjediti u kojoj fotelji, nego jasna rješenja na socijalne i gospodarske probleme, uključujući i manipulacije s prostornim planovima. [D. Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>V. Pusić: Od Čačića ne odustajemo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednica HNS-a Vesna Pusić potvrdila je i u nedjelju da smatra pobjedničkom formulom na izborima koaliciju HNS-a i SDP-a s Radimirom Čačićem kao zajedničkim kandidatom za premijera. Izjavila je to u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu gdje je HNS u nedjelju predstavio svoj program »Novi hrvatski suverenitet«. »Ljudi koji podržavaju centar i lijevi centar prepoznat će to kao najbolju strategiju«, smatra. S prijedlogom odaslanim putem medija kolegama iz SDP-a da podrže Čačića kao zajedničkoga kandidata, nije trebala, tvrdi, čekati povratak Ivice Račana s liječenja. »Ta bi tema bila predmet razgovora i da Račan nije bolestan«, objasnila je napominjući kako HNS ne odustaje ni u kojoj varijanti od svog projekta »Čačića za premijera«. Njezin je prijedlog, dodala je, jedna od mogućnosti. »Za obje stranke, i HNS i SDP, koalicija s Čačićem na čelu bila bi najbolje rješenje«, tvrdi Pusić. Rekla je da je s tim prijedlogom htjela poslati poruku biračima i javnosti kako su u HNS-u svjesni da je okupljanje centra i lijevog centra alternativa sadašnjoj vlasti sutra na izborima. Reakcije SDP-a na njezin prijedlog su očekivane, a činjenica da je poslala SDP-u prijedlog koji oni javno već odbacuju ne ugrožava, smatra čelnica narodnjaka, eventualnu koaliciju sa SDP-om.»Imamo još osam, devet mjeseci za razgovore«, kazala je Vesna Pusić. [M. Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Amerikancima predstavljen HNOS</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac boravi na poziv Američke asocijacije za napredak znanosti (American Assoiation for the Advancement of Science-AAAS) na međunarodnom skupu u San Franciscu od 16. do 18. veljače, priopćeno je u nedjelju iz Ministarstva znanosti. </p>
<p>AAAS je najveća i najznačajnija svjetska znanstvena organizacija, izdavač najuglednijeg znanstvenog časopisa Science, a daje izravnu potporu za 262 pridružene znanstvene organizacije i opslužuje deset milijuna znanstvenika u svijetu. Organizacija ima izravan utjecaj na kreiranje znanstveno-tehnologijske politike u SAD-u. Primorac je u San Franciscu održao predavanje u okviru sekcije »Istraživanje strategija konkurentnosti malih zemalja«, te je predstavio hrvatske reformske procese. Primorac je, stoji u priopćenju Ministarstva, predstavio HNOS i značenje uvođenja obveznog srednjoškolskog obrazovanja, prednosti Bolonjskog procesa te sustav financiranja znanosti u Hrvatskoj kao i Vladinu znanstvenu i tehnologijsku politiku do 2010. Poseban interes, ističe se u priopćenju, izazvao je predstavljeni program Ministarstva znanosti za povratak hrvatskih znanstvenika iz dijaspore. Osim s nizom vrhunskih znanstvenika, Primorac se sastao generalnim direktorom Joint Research Centra Europske komisije Ronaldom Schenkelom. Tijekom razgovora s čelnicima AAAS-a utvrđena je zajednička želja da se AAAS aktivno uključi u razvoj znanosti i tehnologije u Hrvatskoj. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070219].
|
