NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060811].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 121107 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Do 2010. Hrvatska će očistiti sva minska polja</p>
<p>Od mina se tijekom četiri sljedeće godine može očistiti prvi prioritet - svih 320 četvornih kilometara sumnjivih površina koje utječu na sigurnost građana i gospodarski razvitak, a predstavljaju i ekološku opasnost</p>
<p>U iduće četiri, maksimalno pet godina, Hrvatska može riješiti najteži i najzahtjevniji dio problema vezanog uz mine zaostale iz rata. Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Oto Jungwirth potvrdio je, naime, Vjesniku da se do kraja 2010. mogu očistiti sva preostala hrvatska minska polja i pretražiti sumnjiva područja koja izravno ugrožavaju život i gospodarski razvitak, a nerijetko predstavljaju i ekološku prijetnju.</p>
<p>»Uz pojačano financiranje za četiri do pet godina možemo doći u situaciju u kojoj minski problem više neće utjecati na sigurnost građana, gospodarski razvitak i ekologiju«, izjavio je Jungwirth.</p>
<p>Prema njegovim riječima, minski sumnjiva površina u Hrvatskoj je na početku 2006. iznosila 1147 četvornih kilometara, a do kraja godine ona će se smanjiti ne samo razminiranjem i pretraživanjem nego i općim izvidom, odnosno provjerom i revizijom podataka koje HCR trenutačno provodi u općinama u kojima još postoje minski sumnjive površine. »Naša su predviđanja da u iduću godinu možemo ući s minski sumnjivom površinom manjom od tisuću četvornih kilometara«, otkriva Jungwirth odgovarajući na pitanje kada bi Hrvatska mogla riješiti problem zaostalih mina.</p>
<p>Ravnatelj HCR-a podsjeća pritom da se poslovi razminiranja rade prema jasno utvrđenim prioritetima. Najvažniji od njih podijeljeni su u tri skupine.</p>
<p>»Naravno, u prvom planu je razminiranje površina koje utječu na sigurnost naših građana. Drugi važan prioritet su područja koja utječu na gospodarski razvitak, a u trećoj ekološki osjetljive površine«, objašnjava Jungwirth. Prema njegovim riječima, riječ je o otprilike 320 četvornih kilometara površina, a upravo za njih - uz pojačano financiranje - u HCR-u vjeruju da mogu biti potpuno razminirane za četiri do pet godina. Nepretraženi bi ostali samo teško pristupačni tereni odnosno sva ostala područja čije bi razminiranje na red došlo kasnije.</p>
<p>Jungwirth otkriva da se u Hrvatskoj trenutačno radi na čak 44 projekta. U sedam županija mine se traže i uklanjanju na 6,8 milijuna »kvadrata« i razminiranje je u punom jeku.</p>
<p>»Na žalost, velik broj projekata ne prate i velike površine. Riječ je uglavnom o manjim projektima koje financiraju javna poduzeća. Jednostavno, razminira se onoliko koliko ima novca«, naglašava ravnatelj HCR-a, dodajući tome podatak o ukupno 28 milijuna četvornih metara koji se planiraju očistiti i pretražiti u 2006. Pirotehničari su se s mora preselili u kontinentalni dio zemlje. Najviše je posla u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Ličko-senjskoj županiji. Gotovo milijun »kvadrata« pirotehničari čiste od mina u četiri projekta razminiranja u Sisačko-moslavačkoj, a na šest radilišta u Karlovačkoj županiji. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Do kraja godine kazne i za ekonomsko nasilje</p>
<p>Suprug zlostavljač svojoj nezaposlenoj ženi uskraćuje osnovna sredstva za život </p>
<p>Do kraja godine, izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u Hrvatskoj će se -kao posebna kategorija nasilja u obitelji - kažnjavati i ekonomsko nasilje. Ekonomsko nasilje, a u pravilu je riječ o nasilju nad ženama, posljednjih godina bilježilo je izraziti porast. Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković Vjesniku kaže da je to čest, ali dosad slabo prepoznat oblik nasilja nad ženama. Žrtvama je suprug uskraćivao novčana sredstva za normalan život, bez obzira na to jesu li ga same zaradile ili ne.</p>
<p>»U većini slučajeva žene žrtve ekonomskog nasilja nisu zaposlene, pa suprug smatra da one ne pridonose kućanstvu, što dakako nije točno. Ali čak i onda kad žena radi, blagajna je kod supruga koji joj uskraćuje osnovna sredstva za život. Bilo je i situacija kada je suprug nasilnik ucjenjivao suprugu, prijeteći da joj neće dati novac ako ne učini ono što on od nje traži«, priča sutkinja Žigante Živković.</p>
<p>Često se događao i paradoks da se nakon što je izrečena prvostupanjska osuda za muža nasilnika zbog zlostavljanja u obitelji, tijekom žalbenog postupka supruga žalila da neće od čega imati živjeti ako suprug ode u zatvor. Najavljenim izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koje se očekuju početkom zime, takve bi se situacije trebale riješiti.</p>
<p>Osim toga, izmjenama zakona trebao bi se riješiti još jedan velik problem. Naime, spomenutim zakonskim odredbama predviđeno je kažnjavanje nasilnika mjerom obveznog psihosocijalnog tretmana i liječenjem od ovisnosti. Međutim, ističe sutkinja Žigante Živković, u praksi se, unatoč izrečenoj sudskoj mjeri, psihosocijalni tretmani rijetko kad provode.</p>
<p>Naime, mali broj medicinskih ustanova ima uvjete za takvo što, a još su češći slučajevi kada ustanova koja ima uvjete unatoč sudskom nalogu odbija primiti nasilnika. »Imamo mali broj dobrih primjera kad je riječ o psihosocijalnim tretmanima, ipak u većini slučajeva ustanove ih odbijaju. Psihosocijalni tretmani iznimno su dobra mjera jer nasilnik mora shvatiti da je njegovo ponašanje u najmanju ruku neprihvatljivo. Oni također imaju i funkciju kazne jer njegovo djelo izlazi iz okvira intime i osuđuje se«, pojašnjava sutkinja Branka Žigante Živković. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Na području Zadra može se dobiti još 100.000 kreveta</p>
<p>U turističkim zonama županije, prema novome Prostornom planu,moglo bi se dobiti još oko 100.000 kreveta</p>
<p>Prema novom Prostornom planu Zadarske županije, u kojemu su, dakako, ucrtane i turističke zone, na području županije u novim hotelima, apartmanima i vilama moglo bi se dobiti još oko 100.000 novih kreveta. </p>
<p>Na području županije registrirano je 99.355 kreveta, od čega je samo 11.336 kreveta u hotelima i hotelskim naseljima. Turistički djelatnici stalno ističu problem manjka kreveta u hotelskom smještaju, no nije riječ o ukupnom manjku kreveta nego o manjku kreveta u hotelskome smještaju, o čemu ovisi produljenje sezone na više mjeseci ili čak i na cijelu godinu. </p>
<p>Zadar ima velik nerazmjer u strukturi smještajnih kapaciteta jer definitivno nedostaje hotelskih smještajnih kapaciteta dok onih u privatnom smještaju ima i viška, ali oni ne mogu biti temeljni nositelj turističke usluge. Obnova hotela na Boriku pokazala je da Zadar može imati goste tijekom cijele godine. Ne samo zbog klasičnih turista nego i zbog kongresnog i seminarskog turizma, koji postaje sve jači. Osim Borika i hotel »Kolovare«, na primjer, pun je gotovo cijelu godinu, upravo zbog kongresa i raznih drugih događaja.</p>
<p>Austrijska tvrtka »Falkensteiner Michaeler Hotels & Resorts« će nakon preuzimanja i preuređenja hotela na Boriku krenuti s gradnjom elitnoga turističkoga naselja u Punta Skali u Petrčanima pokraj Zadra, u koji će biti uloženo oko 150 milijuna eura. Naselje bi trebalo biti završeno u roku dvije godine, a prvi gosti primljeni u turističkoj sezoni 2008. </p>
<p>Kompleks će se protezati na 30 hektara površine, a ukupna površina gradnje pokrit će 460.000 metara. Na samoj punti bit će hotel s pet zvjezdica s 210 soba i apartmana. Sagradit će se i dosad najveći »wellness« centar u Hrvatskoj od 5500 metara četvornih s bazenima, saunama, odjelima za ljepotu i sl., hotel će imati i golemi konferencijski prostor te brojne restorane. </p>
<p>U drugom, tzv. obiteljskom hotelu s četiri zvjezdice, bit će još 252 apartmana i »wellness« centar od 2000 metara četvornih. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Obijesni gurman</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Koliko ljudi mogu biti obijesni dokazuju primjeri masovnog ubijanja zaštićenih vrsta ptica u Hrvatskoj, i to samo da bi neki bogati Europljanin, koji više ni ne zna kako udovoljiti svom razmaženom nepcu, na tanjuru ugledao 50 grama paštete od ptičjih jezika, za koje je spreman platiti i - 250 eura!</p>
<p> Naravno da se nitko nije najeo od nekoliko grama paštete, ali se barem u svojem »elitnom« društvu može pohvaliti da je uživao i u tom »specijalitetu«. Naravno, dotičnog »gurmana« ne zabrinjava da je za njegov obrok u ilegalnom lovu u zamkama život ostavilo 500-tinjak zaštićenih ptica. </p>
<p>Isto je i kod trgovine zaštićenih životinja. Imati samo mačku ili psa više nije »in«, jer se pred gostima morate pohvaliti s egzotičnom papigom, krokodilom ili drugim rijetkim gmazom. Potrebu za »pumpanjem« ega pojedinaca prepoznali su kriminalci koji ohrabreni niskim kaznama i velikim zaradama preprodaju rijetke životinje ili organiziraju lov na zaštićene ptice i to masno naplaćuju stranim lovcima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Napokon optimizam</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Nezaposlenost, koja je godinama bila jedan od gorućih problema hrvatskih vlada i cijelog gospodarstva, polako ali sigurno opada. Nakon što je prije pet godina čak i premašila crnih 415.000, unatoč činjenici da je posljednjih nekoliko godina konstantno bila u padu, ni najveći optimisti se nisu usudili prognozirati ili najaviti pozitivan trend. Do danas! U odnosu na početak godine na nepopularnoj listi Zavoda za zapošljavanje 35.000 nezaposlenih je manje. Dakako da je jedan od razloga za to pojačano zapošljavanje na sezonskim poslovima, posebice u građevinarstvu i turizmu koji su doživjeli procvat. No, ima i drugih razloga za smanjenje nezaposlenosti. Naime, prvi put se viša stopa rasta gospodarstva odrazila na pojačano zapošljavanje. Tako je u lipnju za prvo polugodište ove godine evidentiran rast zaposlenosti od jedan posto. Analitičari pak očekuju da će se taj trend nastaviti u drugoj polovici, ali i u sljedećim godinama. Istodobno je na Zavodu zabilježen smanjen broj osoba koje se prijavljuju na evidenciju, a neslužbeni izvori najavljuju da će u rujnu anketna stopa nezaposlenosti biti 11 posto, što je najniža razina u posljednjih osam godina.</p>
<p>Vlada se od početka mandata ozbiljno odlučila uhvatiti u koštac s nezaposlenošću. Zbog toga je početkom godine usvojila Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja kojim potiče i novčano subvencionira one koji zapošljavaju one osobe koje najteže (ili nikako) bivaju zaposlene. Dakle, one koji godinama »krase« liste i pune statistike HZZ-a - starije, žene, invalide, bivše ovisnike i zatvorenike...</p>
<p>A da Vlada misli ozbiljno pokazuje najnovija inicijativa ministra Primorca koji jasno i glasno poručuje sveučilištima da upisne kvote moraju uskladiti s potrebama tržišta rada. </p>
<p>To bi moglo značiti da će odzvoniti velikim nerazmjerima na tržištu rada, odnosno činjenici da pojedinih struka ima previše, a drugih premalo. Obrazovanje će osluškivati i pratiti potrebe gospodarstva. Stoga više ne bismo trebali (barem ne u sadašnjoj mjeri) slušati kuknjavu poslodavaca koji moraju uvoziti radnike, dok istodobno u Zavodu tisuće nezaposlenih traže priliku da zarade za kruh.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Strah od prava</p>
<p>Slovenija se očito boji da bi zbog slabe snage svojih argumenata izgubila spor s Hrvatskom na Međunarodnom sudu u Haagu</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Proteklih dana ponovo je aktualizirano pitanje rješavanja međudržavne granice između Hrvatske i nekih njoj susjednih zemalja. Državna komisija BiH, prema tamošnjim medijima, odbacila je nedavni hrvatski prijedlog za reviziju sporazuma o granici potpisanog 1998., tvrdeći da su vrh poluotoka Kleka te Veliki i Mali Škoj zapravo oduvijek njihovi. Iz Slovenije je pak stigao prijedlog, kako su ih nazvali, petorice pravnih stručnjaka za granice o novoj podjeli »jugoslavenskog mora«. </p>
<p>Riječ je o najnovijoj varijanti svojedobno parafiranog pa odbačenog Nacrta ugovora o granici koji su bili utanačili tadašnji premijeri dviju država Ivica Račan i Janez Drnovšek. Slovenski stručnjaci koje predvodi Miha Pogačnik, pravni savjetnik tamošnjeg ministarstva vanjskih poslova, sada predlažu da se hrvatski dio Savudrijske vale (Piranskog zaljeva) i znatan dio mora ispred sjeverozapadne obale Istre proglase područjem pod zajedničkom upravom dviju država (hrvatsko-slovenskim kondominijem). Umjesto nekadašnjeg tzv. koridora, kroz hrvatsko teritorijalno more, sada bi se taj, kako ga u Ljubljani nazivaju, dimnjak uspostavio uz crtu razdvajanja državnih teritorija Hrvatske i Italije (utvrđenu Osimskim sporazumima).</p>
<p>Slovenske stručnjake treba pohvaliti zbog truda koji su, usred ljeta kada se mnogi njihove kolege odmaraju, uložili u osmišljavanje nove varijante odbačenog sporazuma Račana i Drnovšeka. Međutim, glavni nedostatak tog prijedloga, zbog čega ga treba i odbaciti, jest što ne polazi od načela međunarodnog prava, posebice Konvencije UN-a o pravu mora. Umjesto prema određenim kriterijima i pravilima, granice, kondominiji i koridori crtaju se u tom prijedlogu proizvoljno, zbog čega takvi uratci nemaju nikakvu pravnu važnost. Dvojbena je i terminologija. Kako to da je u tom prijedlogu »jugoslavensko more« samo ispred hrvatske obale, dok je ono ispred slovenske samo slovensko. Osim toga, nije nikakav kompromis kada slovenski stručnjaci predlažu zajedničku upravu na dijelu mora koji pripada Hrvatskoj (ili barem to tako smatraju u Zagrebu) po međunarodnom pravu.</p>
<p>Stoga i ovaj prijedlog samo pokazuje kako Slovenija i Hrvatska nakon petnaest godina bezuspješnih pokušaja problem utvrđivanja međudržavne granične crte mogu riješiti jedino pred sudom trećega. Najveći pravosudni autoritet za to pitanje danas je Međunarodni sud u Haagu, gdje su svoje granične sporove riješile mnoge države s dugom demokratskom tradicijom.</p>
<p>Direktor Pomorskoga odjela Instituta Fridtjof Nansen u Oslu Davor Vidas većinu njih jednom je prigodom spomenuo (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Portugal, Švicarska, Nizozemska, Belgija, Mađarska, Grčka, Bugarska, Liechtenstein, Danska, Finska, Norveška, Island...).</p>
<p>Jedini pravi put da Hrvatska i Slovenija riješe svoj granični spor (kao i Hrvatska i BiH, ako u Sarajevu ustraju na sadašnjem stavu) je da krenu putem koji su nakon neuspješnih bilateralnih pokušaja krenule i spomenute zemlje. Dogovorile su se kako će to pitanje predati pred spomenuti sud i nakon nekoliko godina, kada je stiglo rješenje, bespogovorno su ga provele. Tako su iskazali i svoje povjerenje u međunarodne pravosudne institucije.</p>
<p>Problem je, međutim, u tome to što je Slovenija upravo Međunarodni sud u Haagu odbacila kao mjesto gdje želi ići kada je riječ o graničnim sporovima. Time je poručila da ni spor s Hrvatskom ne želi rješavati u skladu s međunarodnim pravom jer se očito boji da bi zbog slabe snage svojih argumenata taj spor izgubila.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>O pobačaju ništa novo </p>
<p>Crkva će biti prisiljena mijenjati nešto u svom ustroju. Mnogo toga će mijenjati u formama, možda će zauzeti drukčiji stav prema zaštiti od trudnoće, možda će ukinuti i celibat, ali nijedna kršćanska crkva neće promijeniti svoj stav prema pobačaju</p>
<p>MARIJA CRVELIN</p>
<p>U nedavno objavljenoj kolumni koju u jednom dnevniku vodi vl. Živko Kustić, sažeto je i jasno rečeno sve što se može reći o pobačaju. Iznesen je podatak o Zakoniku kanonskoga prava iz 1917. godine po kojemu osoba koja izvrši pobačaj biva ekskomunicirana iz Crkve.</p>
<p>Jedan drugi kolumnist istoga dnevnika, istoga dana objavljuje članak »Test za hrvatsku crkvu«. Čitajući taj članak pitala sam se znade li taj gospodin o čemu govori. Na jedan neprihvatljivo ležeran način, začuđujućom površnošću, on ulazi u problem pobačaja. </p>
<p>Članak je napisan zbrda-zdola, s netočnim podacima, insinuacijama i asocijacijama koje nemaju veze s temom, spominju se imena koja ne ulaze u meritum stvari, a da bude izlaganje »uvjerljivo«, člankopisac govori o strašnim kaznama za počiniteljice toga zlodjela u zemljama Latinske Amerike. </p>
<p>Moglo bi se reći da je članak pucanj u prazno, ali nije. On je vrlo dobro ciljan i to kao udarac u Katoličku crkvu. Jer za sve one žene, koje su taj čin izvršile bilo svojom voljom, bilo da su bile prisiljene - kriva je Katolička crkva. Ona je konzervativna, ne hvata hod s vremenom, a sada se još »sjetila« da donese zakon po kojemu žene ekskomunicira iz svoje zajednice.</p>
<p>Gospodin člankopisac bi trebao znati da se biskupi nisu sada »sjetili« donijeti taj zakon. Zakon datira, kako iznosi vl. Kustić, iz 1917. godine. Spominjanje Vladka Mačeka i Stjepana Radića kao antiklerikalaca, spominjanje klerikalizma nema veze s moralnim učenjem Crkve. To su različiti pojmovi. </p>
<p>Svi znademo što je klerikalizam i svi znamo da je naša država sekularna, pa prema tome kod nas Crkva ne može donositi kazne zbog pobačaja, čega se naš člankopisac »pribojava«. Bilo bi logično da se gospodin zapitao: Zašto Crkva zauzima takav stav prema pobačaju? I što je to uopće pobačaj? </p>
<p>Ma koliko mi govorili i pisali za i protiv pobačaja, ma koliko moderne žene vikale o svakojakim pravima žena, ostaje jedna gola i strašna istina: pobačaj je namjerno ubojstvo nemoćnog djeteta na najokrutniji način. I to je razlog za donošenje spomenutog zakona. Mi se zgražamo nad svakodnevnim kriminalom, nad ubojstvima, mučenjima ljudi i kažnjavamo krivce. Osobito smo osjetljivi kad stradavaju djeca. I to dijete nad kojim plačemo kad se unesreći, dok je u majčinoj utrobi, nema nikakvih zaštita. </p>
<p>Postoje razne udruge za zaštitu prebijenih žena, majki, šuma, vode, medvjeda, vukova, pasa, mačaka. Udruga za zaštitu nerođene djece - ne postoji. Jedino crkve, i kršćanske i one koje to nisu, govore o zaštiti nerođenog djeteta tj. protiv abortusa. </p>
<p>Zašto žene pribjegavaju tom okrutnom načinu da prekinu trudnoću? Liječnici iznose zastrašujuće podatke o broju pobačaja na godinu. Razlozi su mnogobrojni, ali smatram da je najveći razlog - neznanje. Žene nisu svjesne težine tog čina.</p>
<p>Mi smo, kažu, katolička zemlja, pa pretpostavljam da mnogo mladih pohađa vjeronauk. Što uče na vjeronauku? Dobro je poznavati povijest Crkve, nauk crkvenih otaca, dogme i proroke, ali novo vrijeme traži i nove sadržaje. Danas, kad su mladi zapljusnuti valom seksualnog razvrata, drogom i nasiljem, mislim da odnos prema tim pojavama mora biti glavni sadržaj vjeronaučnog učenja. </p>
<p>Crkva će biti prisiljena mijenjati nešto u svom ustroju. Mnogo toga će mijenjati u formama, možda će zauzeti drukčiji stav prema zaštiti od trudnoće, možda će ukinuti i celibat, što bi bilo poželjno, ali nijedna kršćanska crkva neće promijeniti svoj stav prema pobačaju.</p>
<p>Mada ovo što ću reći zvuči kao apsurd, nisam ni za kakve zabrane, a još manje za kažnjavanje. Žene koje naprave pobačaj kaznile su sebe za cijeli život. Ali sam zato da se glasno i jasno kaže da je pobačaj ubojstvo, pa neka svaka žena s tom spoznajom radi prema svojoj savjesti.</p>
<p>Crkva mora ne samo propovijedati nego i živjeti moralna načela, jer je to njeno osnovno poslanje. Sve procesije, sva proštenja, krunice oko vrata, Međugorje, samo su sporedne pojave, moglo bi se reći dekor. Ali, suština je u učenju Crkve o moralnim vrijednostima, koje su ozbiljno poljuljane.</p>
<p>Crkva koja ne osuđuje moralno zlo, koja ne uči kako živjeti i primjenjivati moralna načela u svakodnevnom životu - ne bi ispunila svoju svrhu i svoje poslanje. Takva crkva ne bi nam bila potrebna. </p>
<p>Autorica je profesorica književnosti i hrvatskoga jezika u mirovini iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zabranili pušenje, a puše »k'o Turci«</p>
<p>Prostor za pušenje ne može biti i radni, već posebno odvojen </p>
<p>DINKO ŠIMATOVIĆ</p>
<p>Bijah nedavno poslom u našem cijenjenom Ministarstvu zaštite okoliša (smještenog u lijepim austrougarskim Rudolfovim vojarnama na Trgu Francuske republike u Zagrebu.</p>
<p>U prijamnoj pisarnici zatekoh šest marljivih službenica, ali i dim cigareta. Iznenadih se i upozorih da je zakonom zabranjeno pušenje u radnim prostorijama te da je doista apsurdno da se Ministarstvo zaštite okoliša ne pridržava zakona kojeg je upravo ono predložilo Saboru na usvajanje. Službenice mi odgovoriše kako je njima dozvoljeno pušenje u radnoj prostoriji i pokazaše mi naljepnicu s tekstom »prostor za pušenje«.</p>
<p>Iznenadih se, ali i skromno uzvratih kako je to jednostavno protuzakonito. Naime, prostor za pušenje ne može biti istovremeno i radni prostor, već neki zasebni i odvojeni prostor namijenjen isključivo pušačima. Pogotovo ne može prostor za pušenje biti ona prostorija u kojoj se primaju stranke. No, i u lijepoj i obnovljenoj zgradi Ministarstva kulture u Runjaninovoj ulici puši se u radnim prostorijama. </p>
<p>Stoga bih predložio inspektorima za zaštitu okoline da počnu navraćati i u ta dva cijenjena Ministarstva i izricati propisane novčane kazne, jer doista nema smisla da upravo kulturnjaci i čuvari okoline ne poštuju zakon o zabrani pušenja.</p>
<p>Istovremeno, upravo pročitah vijest kako je Njemačka još jedina europska država koja nema zabranu pušenja na javnim mjestima, ali da će i ona uskoro to učiniti.</p>
<p>I eto, mi jako želim postati članicom EU-a, a da se istovremeno naša dva ministarstva nadležna za očuvanje okoline i kulture ponašaju kao da smo još uvijek na Balkanu iz turskih vremena, jer mirno puše »sve po turski«.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>O pisanju složenica </p>
<p>Čitajući naše tiskovine, redovito nailazim, po mome mišljenju, na krivo napisane složenice (nastale od imenice s prijedlogom). Smatram da bi pravopisnom normom bilo potrebno utvrditi (ako to nije učinjeno u kojem pravopisu) i dosljedno pisati kako su nastale. Primjeri iz novina u toj dosljednosti zahtijevaju, možda, i malu poduku kao poticaj za pravilno pisanje. Čitam: »Dinamovu momčad očekuje prvi dvoboj 2. pretkola Lige prvaka .. Kada će biti popravljen asfalt ispred pothodnika u Zapruđu, Pletikosi pretpoziv, pretpristupni fondovi, dogodilo se u Potpićnu, potkraj natjecanja, otpeljati...« To je tek mali ukaz na problem. Nije problem u pisanju »ne ću« i Krleža je tako pisao, problem je u nepotrebnom pisanju istaknutih složenica i brojnih drugih koje su jednostavne i lako zapamtljive: predkolo, podhodnik, Podpićan (u lokalnom govoru čak se čuje »d«), odpeljati. Dodajem: podkoljenica, podpalublje, podpetica, podporučnik, podpredsjednik (iako je bolje dopredsjednik), nadprirodan. Uzgredice pitam, je li svevišnji Bog ili kako se čita u prijevodu govorenih tekstova »Bok!« kao pozdrav, a svi znamo da je bok dio tijela od rebara do kuka.</p>
<p>Nije rijetkost pročitati da smo osjetljivi na problem identiteta hrvatskog jezika zbog nekadašnje izloženosti ideološkim pritiscima. Vjerujem da nam nikako ne će naškoditi budemo li osjetljivi na pitanja pravopisne norme za koju se zalažemo. </p>
<p>PROF. JOSIP ŠIPUŠBUZET</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bez bodova i bez cigli</p>
<p>Stalno se ponavljaju zahtjevi da se povratnicima vrate stanovi i stanarska prava koja su imali u zajedničkoj bivšoj Jugi. Nekad davno sam pročitao u bivšem VUS-u kako i tko je raspolagao s državnim stanovima i kako i kome su se sve dodjeljivala stanarska prava. Zato predlažem da se popišu svi tzv. društveni stanovi i da se izračuna proporcionalno koliko u postocima imaju prava Hrvati na društvene stanove a koliko ostale narodnosti u odnosu na njihov broj. I koliko je nas koji smo cijeli radni vijek izdvajali za tzv. stambeni fond, iako smo bili beskućnici. Time bi se oni koji potražuju »tzv. svoje« trebali postidjeti jer taj stambeni fond nije se punio samo od njihovog dohotka već i iz dohodaka većeg broja ljudi koji nisu dobili - ni jednu ciglu.</p>
<p>FRANJO ZVONAREKPRELOG</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Za školski pribor najmanje tisuću kuna</p>
<p>Roditelji osmoškolaca sretni su što makar ne moraju kupovati knjige </p>
<p>Potraga za školskim priborom počela je već u lipnju, ali sada se već naveliko kupuje. Većini roditelja tlak naglo poraste kada uđu u knjižare i poklon trgovine te ugledaju cijene pribora. Za jedno dijete potrebno je izdvojiti najmanje tisuću kuna, a mnogo obitelji istovremeno moraju kupovati za dvoje ili troje djece.</p>
<p>Osim knjiga, koje zagrebački osnovnoškolci dobivaju besplatno, roditelje itekako koštaju stvari, poput torbi, pernica, bilježnica, tenisica za tjelesni. Još je gore kada djeca imaju posebne prohtjeve. Prodavačica u Turbo limaću kaže da dječaci obavezno traže bilježnice s Batmanom, Transformerima ili Ninja kornjačama, a djevojčice većinom žele torbe i bilježnice s medvjedićima ili likom Jagodice iz crtića. </p>
<p>»Meni je draže učiti iz bilježnica koje mi se sviđaju jer imaju neku sliku«, objasnila je osmogodišnja Nina, koja voli i da su joj stvari u kompletu. Tako njezin sav pribor ima lik Snjeguljice, od školske torbe, do pernice, olovaka i ravnala.</p>
<p>Prodavač u knjižari Mladost kaže da zasad roditelji većinom kupuju školske torbe, a bilježnice i ostali pribor nešto rjeđe. Prodavačica u poklon trgovini Wish kaže da su mnogi kupili novu školsku torbu odmah po završetku prošle školske godine, u lipnju.</p>
<p>Tatjana Debogović u Turbo limaću je razgledavala školske torbe za svoje dvoje djece. »Minimalno ću potrošiti oko dvije tisuće kuna i to samo na školski pribor«, kaže ona dodajući da je lani kada joj je jedna kćer krenula u prvi razred, kupila čak tri školske torbe. Jednoj je pukao remen, druga je bila preteška pa je morala kupiti i treću. </p>
<p>Njezina kolegica Renata Horvat također je razgledavala školske torbe i zaključila da će morati makar tisuću kuna potrošiti za školski pribor koji je kaže, nekvalitetan pa tijekom školske godine ponovno mora kupovati neke stvari. Marijana Podgorec koja ima četvero djece kaže da se nekako »krpa« tako što neke stvari djeca nasljeđuju jedno od drugoga. Najstarijem sinu mora kupovati sve nove stvari, kao i kćeri, dok ostala dva sina nasljeđuju od starijeg. </p>
<p>»Plaće su male, a izdaci veliki. Kada vidite šta djetetu treba za školu, padne vam mrak na oči!«, kaže Marijana. U Turbo limaću najskuplja torba stoji čak tisuću kuna, u knjižarama Mladosti najskuplja je 762 kune, a u poklon trgovini Wish sve torbe stoje 700 kuna. Ondje su organizirali i poseban popust od 15 posto, koji se ostvaruje kupnjom školske kolekcije Diddl.</p>
<p>Skupe su i pernice, koje koštaju i do 200 kuna. Uz sve to, potrebne su bilježnice, za koje je treba izdvojiti stotinjak kuna jer koštaju od dvije do pet kuna. Obavezan pribor su i olovke, kemijske, flomasteri, bojice, gumice, mape, omoti za knjige i bilježnice i još mnogo toga.</p>
<p>U Švicarskoj i bilježnice besplatne</p>
<p>Prema riječima Ankice Bischofberger, koja je u Zagrebu u turističkom posjetu, školski pribor u Švicarskoj, kao i knjige, školarci dobivaju besplatno. »U Švicarskoj se pribor za školu odbija od poreza tako da ne plaćamo ni knjige ni bilježnice, a s opremom školarci dobivaju olovke i gumice«, rekla je Ankica Bischofberger. </p>
<p>Martina PaučekAnita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Tuđa krv vratila me u život«</p>
<p>Ljeti se brže smanjuju zalihe krvi zbog učestalih prometnih nesreća i transplantacija</p>
<p>Potaknuti medijskim upozorenjima o nestašici krvi, do četvrtka u 13 sati Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu se odazvalo 180 građana. »Prvi put darujem krv i nadam se da ću nekome spasiti život«, rekla je Marina Kos. Na humanu gestu odlučila se i umirovljenica Branka Mareković, koja je u četvrtak svoju krv dala 47. put.</p>
<p>»Četiri puta sam primila tuđu krv, koja me vratila u život, stoga sam je, potaknuta pozivima u medijima i sama odlučila darovati«, rekla je Branka Mareković. Dugogodišnji darivatelj Željko Jakopović sjeća se da je transfuziju krvi primao kao novorođenče. Budući da ima prilično rijetku krvnu grupu A minus, krv daje do četiri puta godišnje. Do kraja tjedna, prema riječima dr. sc. Melite Balije, zamjenice ravnateljice Hrvatskog zavoda za transfuziju krvi, očekuje se još 450 potencijalnih darivatelja. </p>
<p>»Pozvali smo građane da daruju krv jer zalihe presušuju u vrijeme godišnjih odmora, kada je smanjena fluktacija darivatelja, a povećana potreba za krvlju zbog učestalih prometnih nesreća i transplantacija.</p>
<p>»Za tri do pet dana potrebno nam je 1000 do 1200 doza krvi, a 500 doza dostatno je samo za dva dana. Zbog toga su potrebe velike«, istakla je dr. Balija, »osobito za krvnom grupom A. Humanoj gesti darivanja odazvalo se i 20 posto novih mladih donora. </p>
<p>Osim u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, darivanje krvi provodilo se u Vrbovcu, Donjoj Stubici i Mjesnoj samoupravi Travno. Dnevne potrebe u zagrebačkim bolnicama iznose od 200 do 250 doza pa poziv za sudjelovanjem u humanoj gesti i dalje vrijedi. Krv mogu dati osobe od 18 do 65 godina pod uvjetom da ne boluju od kroničnih ni malignih bolesti, da ne uzimaju antibiotike ili druge lijekove. U Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, krv se može dati radnim danom od 7, 30 do 18 sati i subotom od 7, 30 do 15 sati. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Gorjela zgrada puna radnika</p>
<p>U požaru nitko nije ozlijeđen, a sedam je vatrogasnih kola i 20 vatrogasaca stiglo u najkraćem roku</p>
<p>U požaru na velikom gradilištu u Sarajevskoj ulici bb, u četvrtak oko 14.30 sati, izgorio je dio krovišta nedovršene zgrade Konzuma, pune radnika. »Krovište se odjednom zapalilo, u zgradi je bilo nas 20 i brzo smo istrčali van«, kazao je jedan od radnika. Sedam vatrogasnih kola i 20 vatrogasaca stiglo je u vrlo kratkom roku i ugasilo požar. Na sreću, nitko nije ozlijeđen. </p>
<p>Dok su vatrogasci čistili zgarište, okupili se nadzornici kooperantskih tvrtki koje izvode radove, ali uopće nisu htjeli komentirati događaj. Policajac koji je stigao na mjesto događaja, kazao je da ne može ništa reći dok kriminalistička policija ne obavi očevid. Među ostalim, navodno da na gradilištu nije bilo vatrogasnih aparata kojima bi radnici pokušali gasiti ili barem umanjiti požar. </p>
<p>Radnici kažu kako su neki pokušavali požar gasiti vodom, ali su vatrogasci vrlo brzo stigli i obavili svoj posao. Što je izazvalo požar i tko će biti odgovoran ako gradilište nije bilo dobro osigurano, znat će se nakon policijskog izvješća. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Potraga za zmijom na Britancu !</p>
<p>Tragom anonimne dojave Vjesnikovi reporteri su, u četvrtak, svjedočili neobičnoj potrazi za zmijom u Ulici Ivana Kukuljevića 7, kod Britanskog trga, ali ni nakon višesatne potrage, zmija nije pronađena. »Ne želim ništa komentirati«, rekla je vlasnica stana, koja je Veterinarsko-higijenskom servisu prijavila da se u njezinom stanu, na trećem katu, nalazi zmija. Na intervenciju su osim zamjenika voditelja Veterinarsko-higijenskog servisa Dražena Đurana, izašli i radnici tvrtke Gluhak, zaduženi za razmještanje namještaja dok se zmija traži. </p>
<p>Dražen Đuran rekao je da takav slučaj ne pamti, ali mora reagirati na dojave građana. »Gospođa je nazvala i rekla kako sumnja da u stanu ima zmije, a u takvim slučajevima pozivaju se i radnici koji razmještaju namještaj«. Ako se uoči zmija, veterinari moraju pozvati i Zoološki vrt koji uklanja životinju. »Ljeti imamo više intervencija, ali građani zovu najčešće zbog odbjeglih ili bijesnih pasa, a nikada nitko nije prijavio zmiju u stanu«, napomenuo je Đuran. Višesatna potraga završila je oko 17 sati, a zmija, kao što se i sumnjalo, nije pronađena.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Igra između igala i psećeg izmeta </p>
<p>Građani napominju da se premalo ulaže u parkove, te da se novcem, namijenjenim za njih, raspolaže pogrešno. </p>
<p>Članovi Vijeća gradske četvrti Donji grad iz HNS-a održali su, u četvrtak su, u parku Dalmatinske ulice na konferenciju za novinare, govorili o zanemarenosti parkova. </p>
<p>»Sramota je da, od toliko parkova u Centru, koji su u lošem stanju, moramo voditi djecu u Boćarski dom ili na Bundek. U središtu grada parkovi nemaju rasvjetu i u njima se okupljaju alkoholičari i narkomani«, rekao je Goran Roje. </p>
<p>Mario Hulina, koji živi u susjedstvu parka u Dalmatinskoj, kaže da ne puštaju djeci na travu jer je puna narkomanskih igala. </p>
<p>I Višnja Mlinarić živi pored parka, u kojem joj se svakodnevno igraju unuci. »I vlasnici pasa dovode pse pa se djeca ne mogu igrati zbog psećeg izmeta«, kaže ona. Napominju da se premalo ulaže u parkove te da se novcem, namijenjenim za njih, raspolaže pogrešno. </p>
<p>Tako je prošlog ljeta dotični park bio raskopan dva mjeseca, a za to vrijeme je na mjesto starog tobogana postavljen drugi stari tobogan i stare klackalice. Susjedi kažu da je rasvjeta postavljena samo na jednom djelu parka pa ni to nema previše efekta. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stigao plin, a poskupjela drva</p>
<p>Hvat (četiri metra) drva za ogrjev ovoga ljeta dosegao je rekordnih 1100 do 1200 kuna. U samo dvije godine cijena je porasla za 300 kuna. Zašto je tako, nitko ne zna jer je u tom poskupljenju previše nelogičnosti. </p>
<p>Očekivalo se da će plinifikacijom područja Zeline, cijene drva za ogrjev pasti ili se barem zadržati na dotadašnjih 800 kuna, a dogodilo se suprotno. Plin nije ugrozio drvare, koji i dalje imaju kupce. Dapače, kažu da nikad nisu tako dobro prodavali ogrjev kao ovoga ljeta. Opravdanje povećanja cijene nalaze u pokuspljenju nafte za traktore, motornih pila i povećanju nadnica za drvosječe koje sežu i do 500 kuna. </p>
<p>Zanimljivo je da su na križevačkom području cijene ogrjeva 20 posto niže nego u Zelini pa mnogi zbog većih količina drva putuju u potkalnički kraj, točnije Zaistovec. Ima i »poduzetnika« koji tamo kupuju, a preprodaju u Zelini i Sesvetama. Ipak najjeftinije prolaze kupci koji ogrjev potraže u ispostavama Hrvatskih šuma. Kod njih hvat drva drži cijenu od 600 do 700 kuna, u koju nisu uračunati ni prijevoz ni biranje. [S.Š.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Zbog poplava 4,5 milijuna indijaca napustilo domove</p>
<p>AHMEDABAD</p>
<p> - Nabujale rijeke preplavile su u srijedu tisuće sela i gradova na jugu i zapadu Indije, prisilivši 4,5 milijuna ljudi da napuste svoje domove. Monsunske kiše, ključne za poljoprivredu, osnovicu indijskog gospodarstva, uzrokovale su od vikenda poplave u najmanje pet indijskih država, usmrtivši 311 ljudi, potopivši čitava sela i nanijevši velike štete poljoprivrednim kulturama. Najviše mrtvih ima u zapadnoj državi Maharashtri, gdje je zbog kiša koje padaju bez prestanka već četiri dana poginulo 163 ljudi, 86 samo u posljednjih 48 sati. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Veličanstvena narodna fešta za 100.000 ljudi</p>
<p>Brojni leuti i gajete oživjeli su staru tradiciju Zadra iz doba kad je to bio grad plemića, a otočani su dolazili na rivu prodavati svoje proizvode. Ribari su u noći punog mjeseca dolazili u porat na odmor i malo zabave, dizala se plima, dizale su se i ribe. Pogašena su sva svjetla, ali je svijetlilo iz voštanica, ferala i lampijuna s brodova</p>
<p>Iako je program Noći punoga miseca počeo oko 20 sati, već od ranoga poslijepodneva u srijedu rijeke ljudi počele su se slijevati prema zadarskoj rivi. Ni zabrana automobilskog ulaska na Poluotok nije pomagala, jer se mostom i svim drugim ulazima u središte Zadra doslovce prolazilo puževim korakom. Teško je procijeniti koliko je desetaka tisuća ljudi okupiralo rivu, ali i cijeli Poluotok, pretpostavlja se najmanje 100.000, no nitko nije ostao gladan. Nije se najeo hamburgera ili ćevapčića, nego uživao u pravim domaćim specijalitetima Zadra, njegovih otoka i zaleđa.</p>
<p>Kao i svake godine dosad, posebna atrakcija bila je tuna teška 270 kilograma koju su dopremili Bibinjci. Stručne ruke dvojice ribara majstorskim su potezima komadali ribu koja je završavala na gradelama i 270 kilograma tune planulo je u trenu. Potom je došla druga, pa treća tuna... i tako do jutra, uz, dakako, lignje i srdele s gradela. Ozbiljnu konkurenciju Bibinjcima napravila je zadarska udruga Bonkulovići, koja se ove godine pojavila prvi put. Dvije babine teče s čičvardom i sipom te janjeće tripice, uz odlično crno vino i domaći kruh, definitivno zaslužuju kulinarskog Oscara. Bravo, Bonkulovići!</p>
<p>Inćuni, slani i marinirani, bijeli bakalar, bakalar na brudet, dagnje na buzaru, kunjke, ninski šokol, posedarski pršut, kozji sir Nikice Žamperea sa Žmana, paški sir, suhe smokve, ušećereni bademi, džem od smokava, fritule, kroštule, uz izvrsno domaće crno vino, prodavali su se od 10 do 20 kuna za porciju. U goste su došli i splitska Škura s izvornim dalmatinskim suvenirima od škura do makinja za grožđe i masline, spužvari s Krapnja, Bračani s prirodnim sapunima, nudili su se i suveniri od kamena i konopa, Pirovčani s pletenim kartelićem i nakitom od maslinova drva, Šibenčani s aranžmanima cvijeća na kamenu, soli za kupanje Ninske solane, a moglo se kupiti mnogo vrsta rakija od loze do rakije od divljih ruža do ružmarina i drugog dalmatinskog bilja. </p>
<p>Brojni leuti i gajete oživjeli su staru tradiciju Zadra iz doba kad je to bio grad plemića, a otočani su dolazili na rivu prodavati svoje proizvode. Ribari su u noći punoga mjeseca dolazili u porat na odmor i malo zabave, dizala se plima, dizale su se i ribe. Pogašena su sva svjetla, ali je svijetlilo iz voštanica, ferala i lampijuna s brodova. Brodovi su postali konobe, a bodulima su se pridružili i Vlaji iz zadarskog zaleđa, ponudivši izvorne specijalitete, pa se na rivi izmiješala bodulska i vlaška gastronomska kultura. </p>
<p>Na dvjema pozornicama, jednoj kod morskih orgulja, a drugoj kod mula, izmjenjivali su se brojni izvođači. Posebno svečan bio je defile gradom saljske Tovareće mužike koji je završen na rivi, a nisu izostali ni tovari s farme Dar-mar iz Poljica. I cijeli je Poluotok dotaknula Luna; ugostitelji su napravili feštu ispred restorana i kafića. Nikom se nije dalo ići spavati i do ranoga jutra zadarskim kaletama razlijegala se pjesma.</p>
<p>A misec? Ove je godine odlučio ostati iza oblaka i skriven promatrati veselje, a Zadranima i njihovim gostima poklonio je dosad najljepšu ljetnu noć. Noć, koju dugo neće zaboraviti!</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Petstotisućiti gost Plitvičkih jezera</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA</p>
<p> - Plitvička jezera ugostila su u četvrtak 500-tisućitog posjetitelja. U 11 sati par gostiju iz Italije na ulazu je dočekao ravnatelj Nacionalnog parka Borislav Perica sa suradnicima i predao im besplatne ulaznice i druge darove. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sinjski alkari putuju u Chicago </p>
<p>SINJ</p>
<p> - Na poziv Društva Gospe Sinjske iz Chicaga, u taj američki grad na proslavu blagdana Velike Gospe, krajem tjedna putuju izaslanstva Viteškog alkarskog društva, grada Sinja i franjevačkog samostana, odnosno župe Čudotvorne Gospe Sinjske. Četvorica alkara koje predvodi alajčauš Tonči Bešlić te četvorica alkarskih momaka sudjelovat će u procesiji u svojim živopisnim odorama. Izaslanstvo grada predvodit će dogradonačelnik Snježan Šentija, sinjsku župu zastupat će zamjenik gvardijana fra Luka Tomašević, a u izaslanstvu će biti dopredsjednik i tajnik Viteškog alkarskog društva Dinko Bošnjak i Ante Delić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Spašen orao štekavac</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Orao bjelorepan-štekavac, koji spada u zaštićenu vrstu divljih ptica, spašen je na području spačvanskih šuma u blizini Otoka kod Vinkovaca. Ozlijeđena mu je noga, nakon čega je prebačen u državni azil u Ruščici kod Slavonskog Broda, izvijestio je mr. Željko Vuković, viši inspektor zaštite prirode Ministarstva kulture. »Riječ je o mladom orlu koji je stradao vjerojatno zbog vremenskih nepogoda. Drago mi je što smo uspjeli spasiti orla, jer je riječ o rijetkim i zaštićenijim divljim vrstama kojih, na žalost, u spačvanskim šumama ima tek tri para«, kazao je Vuković. Dodao je kako im je najveće stanište u Kopačkom ritu, te u Lonjskom polju«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kung fu od malih nogu</p>
<p>PEKING</p>
<p> - U gradiću Hefei u kinksoj provinciji Anhui već stoljećima se njeguje borilačka vještina kung fu. Školu vode budistički svećenici, a »školarci« se primaju već od pete godine. Školovanje je izuzetno naporno, no naučene vještine su nesvakidašnje. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mogu li se isplatiti »pseći« zahodi od 380 eura</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Isplati li se postavljati specijalne košare za pseći izmet od kojih svaka stoji 380 eura, pitaju se ovih dana u Slovenj Gradecu, gradiću na sjeveru Slovenije, a vodeći ljudi u lokalnoj upravi već se kaju što su infrastrukturom za higijenu kućnih ljubimaca htjeli nadmašiti Ljubljanu i bogatije veće gradove. Higijenu ovakve vrste stanovnici Slovenj Gradeca smatraju pravim luksuzom jer su izračunali da će ih jedan pseći zahod stajati onoliko koliko potroše za dvogodišnje deponiranje komunalnog otpada po stanovniku, a dobra zahodska školjka deset je puta jeftinija od psećih zahoda koje im je isporučilo poduzeće »Vigrad« iz Celja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ukradeno sedam teretnih vagona</p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> - Policiji u Banjoj Luci prijavljena je krađa sedam teretnih vagona koji su vlasništvo Željeznica Republike Srpske (RS). Vagoni kapaciteta oko 170 tona »nestali« su s industrijskog kolosjeka u krugu tvornice »Incel« u Banjoj Luci. Kako se pretpostavlja, vagoni su izrezani na željezničkim tračnicama a potom tegljačima prevezeni i prodani kao »staro željezo«. Neobična krađa dogodila se u RS i u siječnju ove godine kad je "Elektroprivreda« RS iz Trebinja ostala bez visokonaponskog dalekovoda s nekoliko kilometara električnih kablova. [Hina]¸</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Mrtvac« se pojavio 24 sata nakon ukopa</p>
<p>KAIRO</p>
<p> - Egipćanin kojeg su proglasili mrtvim i pokopali, pojavio se na vratima svog doma 24 sata nakon ukopa, javlja vladina agencija Mena. Mustafa Mohamad (80) proglašen je nestalim prošlog tjedna u Port Saidu, 250 km sjeverno od Kaira. Susjed je obavijestio obitelj da je osamdesetogodišnjak mrtav i da se njegovo truplo nalazi u gradskoj bolnici, dodaje agencija. Pošto je ovlaš pogledala truplo u mrtvačnici bolnice, »pokojnikova« sestra je počela pripreme za pogreb, dok je uplakana obitelj primala susjede, rodbinu i prijatelje koji su došli izraziti sućut. No Mohamad se živ i zdrav vratio kući, dodaje agencija ne navodeći kako je nestao. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Apoksiomenovu repliku postaviti na mjesto pronalaska</p>
<p>MALI LOŠINJ</p>
<p> - Vlasnik Ronilačkog centra »Diver« u Malom Lošinju Dražen Valerijev prije nekoliko dana, u razgovoru s predstavnicima Ministarstva kulture te Primorsko-goranske županije i grada Malog Lošinja, predložio je da se replika brončanoga antičkoga kipa Apoksiomena spusti u podmorje kod Velih Orjula, otočića jugoistočno od Lošinja, gdje je original pronađen 1966. godine. Valerijev kaže da bi na taj način u lošinjskom arhipelagu dobili jednu iznimno atraktivnu lokaciju za ronjenje. </p>
<p>Poznato je da stanovnici Lošinja sa zanimanjem iščekuju rasplet događaja po pitanju mjesta na kojem će originalni Apoksiomen biti trajno izložen. Govori se kako će taj 1,92 metara visoki kip najvjerojatnije biti izložen u Zadru, dok Lošinjani smatraju da bi ga trebalo vratiti »kući«. </p>
<p>Direktorica Turističke zajednice Primorsko-goranske Gordana Medved naglašava da je Apoksiomen hrvatska kulturna baština, a tek onda lošinjska i kvarnerska. Ona smatra da bi bila pogreška Apoksiomena izložiti u Zadru, jer, kako kaže, Zadar je poznat po obilju kulturne baštine ne samo u hrvatskim već u svjetskim razmjerima, dok bi Lošinj na Apoksiomenu mogao utemeljiti jednu lijepu i kvalitetnu kulturnu priču koja bi pridonijela još ljepšem imidžu tog otoka. </p>
<p>Na posljetku, Lošinj priprema osnivanje gradskog muzeja, u kojemu bi Apoksiomen sigurno zauzeo središnje mjesto. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Želim izlagati u Zagrebu </p>
<p>Velika je stvar da je i Hrvatska odlučila zbrinuti nadarene romske umjetnike gradnjom kulturnoga centra, kaže Kasum Cana </p>
<p>Cijenjeni zagrebački romski umjetnik Kasum Cana, čije su fotografije i pjesme bile veliko otkriće na hrvatskoj kulturnoj sceni prije dvije godine, ostao je bez prostora za rad.</p>
<p>Cana, predsjednik Centra za kulturu Roma, naime bavi se i slikarstvom, i to, sudeći po ocijeni kritike, toliko dobro da je upravo u pregovorima za izlaganje u zagrebačkoj galeriji »Forum« te u Rimu, gdje će mu izložbu pripremiti profesor Santino Spineli. </p>
<p>Kasum Cana, naime, ostao je bez prostora nakon zatvaranja galerije »Meštrović« u Utrini. Kako kaže, u toj je galeriji stvarao svoja slikarska djela i tamo mu je bila održana prva izložba u travnju 2006. </p>
<p>Nakon zatvaranja galerije, nastavlja Cana, »slike su mi kod prijatelja na tavanu. Sad sam umjetnik na cesti jer nakon što je zatvorena galerija, a još nisu počeli radovi na budućem Centru za kulturu Roma u Novom Zagrebu, nemam gdje slikati«.</p>
<p>Što se tiče projekta Centra za kulturu Roma, Cana napominje da je takva građevina nužna za romsku nacionalnu manjinu. »Slovenci imaju Muzej Roma, imaju ga Česi, Rumunji i Bugari, dok Romi u Makedoniji imaju svoj kulturni centar, radijsku i čak dvije televizijske postaje«, ističe Cana pa je velika stvar da je i Hrvatska odlučila zbrinuti nadarene romske umjetnike.</p>
<p>Kako trenutno nema gdje slikati, Cana apelira na grad Zagreb da mu za daljnji slikarski rad omogući korištenje nekoga prostora, jer će njegova izložba osim u Zagrebu i Rimu biti prikazana i u drugim gradovima. </p>
<p>»Želja mi je gradu u kojem sam toliko godina pokazati svoja djela. Velika mi je čast što se likovnim kritičarima sviđaju moja djela koja se već danas dijelom nalaze u zgradi Vlade, gradskim prostorima i privatnim zbirkama«, ističe Cana.</p>
<p>Već je prošle godine, nastavlja, imao uspjeh kada je sa skupinom slikara izlagao na humanitarnoj izložbi za romsku djecu, redovito sudjeluje na skupnim izložbama, a posebno ga je radovalo raditi za četiri likovne kolonije za djecu branitelja. »Nikada ne pitam kada treba darovati djecu«, nastavlja.</p>
<p>»Kako smo nedavno osnovali Roma art centar, sada čekamo prostor od grada. Istaknuo bih da komotno možemo raditi s djecom na likovnoj kulturi jer vjerujemo da su Romi osim za glazbu nadareni i za likovnu umjetnost. Likovnu radionicu bi vodili akademska slikarica Vera Jadanec, Damir Medvešek i drugi«, zaključuje ovaj slikar.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vampirski vikend u Istri</p>
<p>Sferakon, Istrakon, Rikon, Kutikon, Essekon</p>
<p> – sve su to nazivi konvencija na kojima se okupljaju ljubitelji znanstvene fantastike u Hrvatskoj, a stalno mjesto njihova susreta postao je i Festival fantastične književnosti, koji je kao jedina domaća književna manifestacija posvećena isključivo SF-u prije pet godina pokrenuta u Pazinu.</p>
<p> Istra, u kojoj je mitologija štriguna, mora i krsnika prilično živa, inspirativno je mjesto za takvo događanje. Ove godine Festival počinje u petak, 11. kolovoza, i traje dva dana, a odvijat će se u nekoliko mjesta. Započinje u Kringi, malome istarskome selu, za koje bi vjerojatno rijetki čuli da nije vezano za legendu o najpoznatijemu hrvatskom vampiru Juri Grandi.</p>
<p> Legendu o Juri popularizirao je Boris Perić svojim romanom »Vampir«, koji je nedavno objavljen te će biti predstavljen u Kringi. Prvog će se dana održati i večer horor književnosti u sklopu koje će se predstaviti zbirka »Vampirske priče«, nastala na temelju natječaja, a središnji lik mnogih priča iz zbirke je upravo Jure Grando. U subotu, drugoga i završnog dana, Festival se seli u Heke, mjesto pored Pazina, a potom i u sam Pazin gdje će biti predstavljena nova žanrovska izdanja iz Hrvatske i inozemstva.</p>
<p> Iako se o znanstvenofantastičnoj književnosti u široj kulturnoj javnosti baš i ne govori, ta je scena prilično aktivna pa se čak spominje dvjestotinjak autora koji su se od sredine devedesetih do danas bavili SF-om.</p>
<p> Naravno, sve to je začinjeno »vampirskim« koktelima, rakijama i vinom, koji dodatno jamče dobru zabavu ovog vikenda u Istri, a ne smijemo zaboraviti ni jednu vrijednu akciju, koja je u skladu s programom: u suradnji s Crvenim križem u Kringi će se prikupljati krv. Na dobrovoljnoj osnovi i u medicinske svrhe, naravno.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Antologija suvremenoga hrvatskog pjesništva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U izdanju Zagrebačke slavističke škole objavljena je antologija suvremenoga hrvatskog pjesništva »Utjeha kaosa« koju je sastavio Miroslav Mićanović. U njegovu izboru našlo se mjesta za 33 pjesnika koji su u razdoblju od 1995. do 2005. tiskali bar jednu pjesničku zbirku. Uvršteni su među inima - Ivan Slamnig, Danijel Dragojević, Arsen Dedić, Zvonimir Mrkonjić, Nikica Petrak, Boris Maruna, Mario Suško, Luko Paljetak, Ivan Rogić Nehajev, Slavko Jendričko, Vesna Biga, Milorad Stojević, Milko Valent, Branko Maleš, Gordana Benić, Igor Rončević, Sead Begović, Anka Žagar i dr. »Utjeha kaosa« je pouzdan vodič kroz tematske, stilske i poetičke rukavce hrvatskoga pjesništva u zadnjih deset godina, napominje izdavač, dodajući da je antologičar svjesno odstupio od u nas uvriježene prakse da umjesto antologije ponudi panoramu sa stotinjak imena odnosno da suvremenima tretira i tekstove koji su tiskani prije četiri ili pet desetljeća.</p>
<p> Mićanovićevo je čitanje i razumijevanje suvremenoga hrvatskog pjesništva (onako kako je prezentirano u »Utjehi kaosa«) utemeljena kritička snimka koja će nesumnjivo biti jedno od ključnih uporišta svih budućih čitanja recentnoga pjesništva.</p>
<p>Antologija »Utjeha kaosa« bit će predstavljena na Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku. Naime, u dvije večeri u palači Sponza sudionicima Škole koji dolaze iz 25 zemalja, Dubrovčanima i gostima Dubrovnika svoje će stihove čitati osmero uvrštenih autora: Luko Paljetak, Nkica Petrak, Zvonimir Mrkonjić i dr. [H. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Drago mi je što me se Bilić sjetio</p>
<p>Naveliko se tješimo zbog dobrih 60 minuta, no još moramo puno učiti, kaže Ćorluka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamo je dobio još jednog A reprezentativca. Zbog ozljede Igora Tudora, izbornik Slaven Bilić pozvao je za prijateljsku utakmicu protiv Italije 16. kolovoza u Livornu mladog reprezentativca »modrih«, 20-godišnjeg Vedrana Ćorluku, koji je time osiromašio Ladićevu vrstu za dvoboj mladih reprezentacija istih zemalja dan ranije: </p>
<p>»Stvarno mi je žao što se Tudor ozlijedio, što ne znači da mi nije drago što se izbornik sjetio upravo mene, i to u utakmici protiv svjetskih prvaka. Dakako da ne treba dvojiti hoću li dati sve od sebe dobijem li i minutu izbornikova povjerenja.« </p>
<p>Razgovor se ubrzo prebacio na maksimirsku utakmicu s Arsenalom: </p>
<p>»Već je dosta toga rečeno o toj utakmici i našoj ulozi u njoj, a vidim da se naveliko tješimo time što smo dobro odigrali 60 minuta. No, utakmica ne završava nakon sat vremena, što je samo pokazatelj više da još mnogo toga moramo naučiti. Nismo navikli igrati takve utakmice, a svaka se škola plaća.« </p>
<p>Ćorluka je blago povisio glas odgovaravši na pitanje o pouzdanosti i uigranosti Dinamove obrane, koja ima ulogu dežurnog krivca ne ide li momčadi sve po planu. </p>
<p>»Mislim da se o obrani previše loše pisalo. Istina je da ne igramo čvrsto kao prošle sezone. No, stoji činjenica da nam pogotke većinom zabijaju suparnički vezni igrače, a ne napadači, koji su očigledno dobro čuvani. To valjda ipak na nešto ukazuje«, kazao je Ćorluka i nastavio: </p>
<p>»Nije baš sve tako jednostavno. Problemi za nas braniče nastaju već u veznom redu, gdje očigledno netko ne radi svoj posao kako treba. Jer, kad se hvali momčadi, hvale se svi dijelovi, a tako treba biti i kad se kudi. Kad je o Arsenalu riječ, neka se zna da smo izgubili od mnogo bolje momčadi.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prva ili Druga liga - svejedno mi je </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dok se prošlogodišnji sastav Juventusa razbježao poput rakove djece, hrvatski nogometni reprezentativac Robert Kovač jedan je od rijetkih koji je ostao uz »Staru damu«. Juventus u novu sezonu kreće iz Druge lige sa 17 bodova zaostatka zbog namještanja utakmica. </p>
<p>U razgovoru za talijanski nogometni dnevnik Gazzetta dello sport Kovač je kazao ga bacanje u Drugu ligu uopće nije pokolebalo. </p>
<p>»Prva ili Druga liga - svejedno mi je. Vjerujem da ćemo se već dogodine vratiti. Žao mi je najviše što nećemo igrati Ligu prvaka, to je najljepša pozornica na svijetu«, kazao je Robert Kovač uoči dvoboja protiv novog prvaka Italije, milanskog Intera na trofeju Moretti. </p>
<p>»Uzeli su nam naslov koji smo zasluženo osvojili na terenu, ali utakmica protiv Intera neće biti osvetnička. Najvažnije je da se brzo vratimo u Serie A i na europsku scenu«, obećao je naš reprezentativac kojeg, za razliku od prošle sezone kad su ispred njega u momčadi bili Cannavaro i Thuram, sada čeka glavno mjesto središnjeg braniča. </p>
<p>Možda i zbog toga Kovač nije razmišljao o drugim ponudama. </p>
<p>»Razgovarao sam sa sportskim direktorom Seccom i odlučio ostati, svejedno u A ili B ligi. U Torinu mi je odlično, Deschamps je izvrstan trener«, zaključio je Robert Kovač, kojeg sljedećeg tjedna očekuje utakmica protiv svjetskih prvaka Talijana u Livornu. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kakav preokret – Zlatan u Interu</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Egzodus iz Juventusa se nastavlja. Cannavaro, Vieira, Zambrotta, Thuram i Emerson su otišli, otišao je i Zlatan Ibrahimović, ali ne tamo gdje su ga apsolutno svi vidjeli. Ne u Milan, nego kod »susjeda«, u Inter. Za 25 milijuna eura.</p>
<p>Prije dva dana Ibrahimović je bio na sigurnom putu u Milan, štampali su se Milanovi dresovi sa njegovim imenom, no sve je promijenio – Luca Toni. Jer, najbolji strijelac prošlogodišnjeg prvenstva Serije A je odlučio ostatio u Fiorentini, a ne odlepršati u Inter. Zato su »interisti« jače zagrizli, ponudili nešto više od Milana i Šveđanin se predomislio. No, pitanje je samo kako će u klubu biti svi napadački apetiti zadovoljeni – imaju četiri strašna napadača: Adriana, Crespa, Julija Cruza i sada Ibrahimovića. Martins je pametno popustio i ganja angažman u Chelsea.</p>
<p>Tri godine vrijedi potpis ugovora između Ibrahimovića i Intera koji je tako početkom kolovoza – zadovoljen. Jer, u posljednje vrijeme je svađa između njega i kluba iz Torina buknula, prijetilo se sudom, no nekakvo »prijateljstvo« je na kraju isplivalo – Šveđanin je otišao. Iz Juventusa će još, vjerojatno, otići Buffon i Camoranesi, Trezeguet se predomišlja, a jedini koji su odlučili ostati od igrača iz prve momčadi su Nedved, Del Piero i – Robert Kovač. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vieri napustio Sampdoriju </p>
<p>GENOVA</p>
<p> – Nekadašnji reprezentativni talijanski napadač Christian Vieri (33) raskinuo je ugovor s talijanskim nogometnim prvoligašem Sampdorijom nakon samo mjesec dana.</p>
<p>Vieri je napustio genovski klub nakon razgovora s direktorom Sampdorije Giuseppeom Marottom nakon kojega su se obje strane složile kako enma uvjeta za daljnju suradnju.</p>
<p>Vieri je proljetni dio prošle sezone nastupao za Monaco za koji je sakupio tek sedam nastupa prije ozljede koja ga je udaljila od Svjetskog prvenstva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Navijači vrijeđali novinare </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da bi se kako-tako odužili svom »12. igraču«, navijačima BBB-ovcima, nogometaši Dinama uoči odlaska u Pulu posjetili su njihovu udrugu u Draškovićevoj. Uz to su im darovali izvjesnu novčanu svotu kako bi im nadoknadili očigledno nemali trošak za »dekoraciju« u susretu s Arsenalom, što je također pridonijelo posebnom ugođaju. </p>
<p>No, dok su dinamovci, unatoč porazu s 0-3, bili tapšani po leđima i ohrabrivani povicima »nema predaje«, za to je vrijeme skupina novinara koja je došla zabilježiti taj događaj doživjela vrlo neugodne trenutke. </p>
<p>Sve je počelo kad je očigledno hijerarhijski vrlo važan član navijačke skupine odjednom odlučio da više nitko nema pristupa prostoriji u kojoj su bili igrači Dinama, pa su novinari ostali »kratkih rukava«. No, pravi je krešendo nastao je kad je jedan od BBB-ovaca primijetio da bi nazočnost novinara ipak bila vrlo važna. Bio je to signal za dotičnoga da »istrese« sve što mu je na duši: </p>
<p>»Što imate pričati, sve vas nabijem..., jer sve zlo po nas dolazi od vas. To što si umišljate da nam svojim pisanjem pomažete, samo nam još više otežava život. Zato se maknite odavde, vi najobičniji korumpirani plaćenici!« </p>
<p>Svi su novinari nakon toga napustili Udrugu te zajednički odlučili da više nikad neće pisati o BBB-ovcima. [Z. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Novi poraz Zagrepčanki</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nogometna Liga prvaka očito nije suđena Dinamu. Utakmica s Arsenalom u 3. pretkolu Lige prvaka još je i dalje glavna tema Zagrepčana, a niti »mlađa sestra« maksimirskog kluba nije se proslavila u elitnom kontinentalnom natjecanju.</p>
<p> U 2. kolu skupine A1 prve faze natjecanja Women’s kupa, ženske Lige prvakinja, nogometašice Dinamo Maksimira poražene su od Cardiff Citya rezultatom 2-3. Podsjetimo, u 1. kolu naše su prvakinje teško »nastradale« u dvoboju s nizozemskim Saestumom (0-7). </p>
<p>Protiv Velšanki igračice trenera Siniše Miokovića dobro su ušle u dvoboj, stvorile nekoliko prilika, no udarci Pavlek, Pehić i Jakšić nisu završili u mreži gošći. Kazna je stigla u 18. minuti. Dinamova obrana loše je reagirala nakon kornera, a Beddows je neometana ubacila loptu u mrežu. </p>
<p>Prvi pogodak u Women’s kupu za Dinamo postigla je Petra Glavaš u 32. minuti, a tek nekoliko sekundi kasnije gošće su opet povele. Lopta je krenula s centra, vratarka Dinama Polanščak čekala je bezopasno upućenu loptu prema njenim vratima, a pospanost zadnje linije iskoristila je Barrow, i lakoćom prebacila istrčalu vratarku. </p>
<p>Početkom nastavka Miller je povisila na 1-3, a najbolja u redovima Dinama, Petra Glavaš je u 65. minuti udarcem s 25 metara sjajno pogodila mrežu gošći za konačnih 2-3. </p>
<p>»Bolja ekipa je izgubila. Nakon debakla protiv Saestuma pokazali smo da znamo igrati. Dobro smo igrali ali individualne greške su nas uništile. Kada suparniku poklonite dva pogotka ne možete pobijediti«, razočaran je bio trener Mioković. </p>
<p>U nedjelju (17 sati) Dinamo igra protiv Dundalka. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ljubičić spasio tri meč lopte, Gonzalezu pobjeda</p>
<p>Kod 4-5 Ljubičić je spasio tri meč lopte, te je odvukao cijeli meč do odlučujućeg »tie breaka«. No, Čileanac je ostao pribran i gotovo rutinski priveo meč u svoju korist</p>
<p>TORONTO</p>
<p> - U četvrtfinalu ATP turnira Masters serije u Torontu neće igrati Ivan Ljubičić. Nakon tri sata i tri minute dramatične i iscrpljujuće borbe Čileanac Fernando Gonazalez je pobijedio 6-4, 6-7 (4), 7-6 (3). Nakon svega odigranog, što je pred kraj meča dovelo publiku u delirij, treba reći kako je Gonzalez zasluženo pobijedio. Ljubičić se tijekom posljednjeg seta spašavao (kod 4-5 je spasio i tri meč lopte), ali na kraju je ipak ostao bez daha.</p>
<p>Ljubičić i Gonzalez su u Torontu prijavili igru parova, no na terenu nije bilo niti malo »kolegijalno«. Žestoko su pokušavali jedan drugog shrvati, a tijekom meča to je daleko više od ruke polazilo Čileancu. Prvi set je riješen jednim »breakom«, kod 2-2 kada je Ljubičić izgubio servis. Drugi set je počeo obečavajuće (sa 3-0 za hrvatskog tenisača), no bilo je evidentno kako će problematično biti do kraja zbog igre koja je konstantno bila na strani Gonzaleza. Uostalom, Čileanac je vratio izgubljeni servis odmah i izjednačio na 3-3. Set je tako odlučen u »tie breaku« Ljubičićevom boljom igrom.</p>
<p>No, stvari na terenu se nisu promijenile - fizički je Gonzalez igrao bolje, a Ljubičić je dosta često poklanjao suparniku egzekuciju - pregršt Gonzalezovih fohend poena. Tijekom posljednjeg seta Čileanac je tako imao čak devet »break« lopti. Uglavnom odličnim servisima Ljubičić se iz svega izvlačio neokrznut, ali je bilo pitanje samo do kada…</p>
<p>Kod 4-5 Ljubičić je spasio tri meč lopte, te je odvukao cijeli meč do odlučujućeg »tie breaka«. No, Čileanac je ostao pribran i gotovo rutinski priveo meč u svoju korist. Tijekom meča Ljubičić je servirao 21 as, a treba reći kako u trećem setu nije imao niti jednu »break« priliku .</p>
<p>Rezultati, osmina finala: Gonzalez - Ljubičić 6-4, 6-7 (4), 7-6 (3), Acasuso - Benneteau 6-3, 7-6 (4), Gasquet - Verdasco 6-0, 4-6, 6-2, Murray - Moya 6-2, 6-4. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Obikwelu metrima ispred suparnika</p>
<p>Nigerijski Portugalac je pomeo konkurenciju, u Europi u ovoj disciplini trenutno nema ravnopravnog protivnika</p>
<p>Francis Obikwelu je uzeo ono po što je došao u Göteborg, zlatu na 100 metara pridružio je i ono na 200, što je zadnji uspio napraviti Pietro Mennea 1978. Nigerijski Portugalac je pomeo konkurenciju, u Europi u ovoj disciplini trenutno nema ravnopravnog protivnika. Da u posljednjim metrima nije usporio, mogao je završiti utrku ispod 20 sekundi, ovako se štoperica zaustavila na 20.01, što je drugi rezultat ikad istrčan na europskim prvenstvima. Brži je u Münchenu bio samo kontroverzni Kostas Kenteris. Novu radost Šveđanima je drugim mjestom donio Johan Wissman, a treći je, kao i u Münchenu, bio Marlon Devonish.</p>
<p>Za Vanju Stambolovu, novu europsku prvakinju na 400 metara, do ove je godine malo tko čuo. Mlada Bugarka je prije dvije godine bila toliko razočarana svojim rezultatima da je odlučila napustiti atletiku i posvetiti se studiranju, uz koje je radila i kao konobarica. No, onda ju je jedan dan »iz vedra neba« nazvao Georgi Dimitrov i predložio joj suradnju. Takvu ponudu nije mogla odbiti jer se radi o nekadašnjem treneru svjetske rekorderke na 100 prepone Jordanke Donkove. Nakon lanjskog upoznavanja, Stambolova je ove godine »eksplodirala«. Osvojila je srebro na Svjetskom dvoranskom prvenstvu, nekoliko je puta rušila bugarski rekord, a šlag na tortu je stigao u Göteborgu. Jedan je krug istrčala za 49.85 sekundi, ostavivši iza sebe Ruskinje Veškurovu i Zajcevu. </p>
<p>Poraz na 400 metara Ruskinje su naplatile na dvostruko dužoj dionici. Olga Kotljarova (1:57.38) je za samo deset stotinki bila ispred sunarodnjakinje Svjetlane Kljuke. Potpuna »okupacija« postolja Rusiji ipak nije uspjela, zakazala je Svjetlana Čerkasova. No, zato je još jedna Ruskinja u četvrtak osvojila zlato, 21-godišnja Darja Piščalnikova u bacanju diska je bila bolja od velike favoritkinje Franke Dietzsch.</p>
<p>• Rezultati, atletičari, 200m: 1. Obikwelu (Por) 20.01, 2. Wissman (Šve) 20.38, 3. Devonish (VB) 20.54; 400m prepone: 1. Iakovakis (Grč) 48.46, 2. Plawgo (Polj) 48.71, 3. Williams (VB) 49.12; hodanje, 50km: 1. Diniz (Fra) 3;41:39, 2. Garcia (Špa) 3;42:48, 3. Andronov (Rus) 3;43:26; </p>
<p>atletičarke, 400m: 1. Stambolova (Bug) 49.85, 2. Veškurova (Rus) 50.15, 3. Zajceva (Rus) 50.28; 800m: 1. Kotljarova (Rus) 1:57.38, 2. Kljuka (Rus) 1:57.48, 3. Lyne (VB) 1:58.45; disk: 1. Piščalnikova (Rus) 65.55, 2. Dietzsch (Njem) 64.35, 3. Grasu (Rum) 63.58 [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Mislili smo da je i Holm nepobjediv«</p>
<p>»Pet je kandidatkinja za medalje - Bergqvist, Sljesarjenko, Veneva, Hellebaut i ja«, kaže Blanka</p>
<p>Povijest bi se u petak još jednom mogla ponoviti. Prije četiri godine jaka je kiša u Münchenu »sabotirala« finale ženskog skoka u vis, a prognoze govore da bi se isto moglo dogoditi i u Göteborgu. Ako se po četvrtku petak poznaje, Blanku Vlašić i ostalih 11 finalistica čeka novo »kupanje«. Naša rekorderka ne smatra da će joj takav scenarij umanjiti izglede, ali joj se najava kiše nimalo ne sviđa. </p>
<p>»Malo me brine vrijeme, ali ne zbog mene same, već zato što bih voljela da natjecanje bude odlično, kao i muško u srijedu. No, dosad prognoza i nije bila najtočnija, pa se možda ne ostvari ni u petak«, nada se Blanka, koja posljednje skokove na kiši ipak ne pamti po dobru. </p>
<p>»Zadnji puta kad je padala kiša prilično mi se klizalo. Sad sam nabavila nove tenisice s dužim čavlima, ali još ne znam kako funkcioniraju, jer su u kvalifikacijama uspjeli dosta osušiti podlogu nakon kiše. Po kiši je naporno skakati, jer trebaš sačuvati toplinu između skokova, a nema puno kretanja. Ali, bez obzira na to, šanse su mi jednake i na kiši i na suhom. Mislim da sam dosad imala više dobrih nego loših nastupa po kiši«, spomenula je splitska atletičarka. S kišom ili bez nje, krug kandidatkinja za postolje je isti, a u njemu se bez dvojbe nalazi i Blanka. </p>
<p>»Pet je kandidatkinja za medalje - Kajsa Bergqvist, Jelena Sljesarjenko, Venelina Veneva, Tia Hellebaut i ja. Istina, uvijek netko može i iznenaditi, ali mislim da bi se nas pet trebalo boriti za postolje.« </p>
<p>Prije puta u Göteborg Blanka je kazala da je Kajsa Bergqvist velika favoritkinja, a da bi se ostale djevojke trebale boriti za srebro. No, muški vis ju je ipak natjerao da korigira mišljenje. </p>
<p>»Do srijede bismo rekli i da je Stefan Holm nepobjediv, pa evo kako je završilo«, sjetila se Splićanka favoriziranoga švedskog visaša, koji je završio na trećem mjestu. </p>
<p>Njegova sunarodnjakinja Kajsa Bergqvist sad bi mogla biti pod još većim pritiskom, jer Šveđanima sigurno ne bi bilo drago da ostanu bez još jednog »sigurnog« zlata. </p>
<p>»Nama bi ostalima zbog toga moglo biti lakše. Kajsa će biti pod velikim pritiskom, jer je favoritkinja po rezultatima, a sad još ima i teret domaćeg terena. No, ima 30 godina, bila je ona i pod većim pritiscima. Uostalom, ionako je najavila da ide po svjetski rekord.« </p>
<p>Blanki se sviđa što je u Göteborgu uveden dan pauze više između kvalifikacija i finala, nema ništa protiv produženog odmora. </p>
<p>»Što više odmora, to bolje, ne smeta me čekanje. Ovako imam više vremena da zaboravim stresne kvalifikacije«, kazala je naša »kraljica visina« i za kraj se osvrnula na ozračje na stadionu Ullevi. </p>
<p>»Šveđani su atletski obrazovana nacija. Kad ih tražiš podršku, oni ti je i daju, tako da nema brige.« </p>
<p>Haklits: Ne želim biti samo gledatelj </p>
<p>Pomalo u sjeni Blanke Vlašić i njezine borbe za medalju, u petak će u 19.30 u finalu bacanja kladiva nastupiti i Andras Haklits. U svom prvom seniorskom finalu velikog natjecanja mađarski Hrvat nema nerealne ciljeve, ali ne želi biti niti samo gledatelj. </p>
<p>»Neću ići na sigurno samo da bih ušao među osmoricu koja će nastaviti natjecanje i nakon tri serije. To me ne zanima. Finale Europskog prvenstva gotovo je jednako finalu svjetskoga prvenstva i zato se želim natjecati, a ne samo gledati najbolje«, najavio je Haklits, čiji je osobni rekord 80.41 m, dodavši: </p>
<p>»Takav rezultat u ovom trenutku nije realan, ali bih mogao ostvariti najbolji hitac sezone.«</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pobjeda hrvatskih juniora</p>
<p>INNSBRUCK</p>
<p> – Hrvatski rukometaši startali su pobjedom na Europskom prvenstvu juniora do 20 godina. U dvoboju 1. kola skupine D, Hrvati su pobijedili Poljsku 34-26 (17-10). Sljedeći dvoboj igraju u petak protiv Norveške. [I. M.] ¸</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatska osvojila Superkup</p>
<p>DELNICE</p>
<p> – Hrvatska košarkaška reprezentacija osvojila je Superkup, pripremni turnir uoči kvalfikacija za EP. U 3. kolu ubilježili su i treću pobjedu, igrači izbornika Jasmina Repeše bili su bolji od BiH rezultatom 103-88. Pobjedu su naši igrači ostvarili tek u završnici dvoboja, a istaknuli su se Longin i Banić s 22 poena, dok je Vrbanc ubacio 13. [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Teroristi namjeravali raznijeti deset zrakoplova u letu</p>
<p>Britanska policija uhitila je 21 osobu osumnjičenu za sudjelovanje u terorističkoj zavjeri</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanske vlasti spriječile su u četvrtak plan terorista da eksplozivom raznesu avione na letovima između Britanije i Sjedinjenih Država. Na čak desetak aviona napadači su kanili detonirati eksplozivne naprave prokrijumčarene u ručnoj prtljazi. Predstavnici Scotland Yarda tvrde da su teroristi planirali »masovno umorstvo neviđenih razmjera«, koje je trebalo uroditi golemim brojem mrtvih. </p>
<p>Vjeruje se da su se na meti trebali naći avioni triju američkih zračnih kompanija Continental, United Airlines i American Airlines nakon njihova polijetanja iz Britanije. Čini se da su teroristi planirali napade u nekoliko simultanih »valova« koji su trebali slijediti jedan za drugim – možda u seriji tri po tri. </p>
<p>Koordinirani i spektakularni napadi tog tipa jedna su od značajki Al Qaide. Britanski ministar unutarnjih poslova John Reid potvrdio je kako je spriječen plan da se »eksplozijama tijekom leta sruši više aviona, što bi dovelo do znatnog gubitka ljudskih života«. Britanska policija uhitila je 21 osobu osumnjičenu za sudjelovanje u terorističkoj zavjeri. Britanska služba sigurnosti MI5 podigla je rang opasnosti na najviši, peti stupanj, koji označava da se »očekuje neposredni napad«. Britanski premijer Tony Blair koji ljetuje na Karibima obavijestio je već u noći na četvrtak Georgea Busha o novoj, vrlo ozbiljnoj situaciji. </p>
<p>Britanska policija pretražuje adrese u Londonu i okolici te u Birminghamu gdje su izvršena uhićenja. BBC javlja da su glavni likovi u razotkrivenom terorističkom planu rođeni u Britaniji, no spominju se i njihove veze s Pakistanom. </p>
<p>Premda policija i tajne službe na Otoku misle da su serijom uhićenja otklonili terorističku opasnost, ipak ništa nisu htjeli prepustiti slučaju. Zbog toga su u četvrtak u svim britanskim zračnim lukama uvedene izvanredne mjere. </p>
<p>To je dovelo do golemih zastoja i otkazivanja letova. Putnici su bili podvrgnuti izrazito pomnom pregledu, a u avion nisu smjeli ponijeti nikakvu ručnu prtljagu. Mogli su uzeti samo putovnicu i novčanik i unijeti ih u avion u prozirnoj plastičnoj vrećici. Sve ostalo se moralo predati (laptopovi, mobiteli, i-podi, čak i navlake za naočale). </p>
<p>Uprava britanskih zračnih luka priopćila je da svi putnici moraju biti ručno pregledani, a njihova odjeća i sve stvari koje nose moraju se propustiti kroz rendgen. Također je priopćeno da će svi putnici na letovima za Sjedinjene Države biti podvrgnuti i dodatnom, drugom pregledu neposredno prije ulaska u avion, te da će im se oduzeti svaka tekućina koju nose sobom. </p>
<p>Sve te dodatne mjere sigurnosti neminovno su uvele veliku pomutnju u britanski zračni promet i dovele do golemog kašnjenja letova. Strane zračne kompanije otkazale su pak mnoge letove za Britaniju. </p>
<p>Naročito je bio pogođen londonski aerodrom Heathrow, inače najveća zračna luka u Europi. On je u četvrtak bio zatvoren za sve letove u dolasku, osim onih gdje su avioni već bili u zraku, te za sva polijetanja na domaćim i europskim linijama. Terminali Heathrowa, ali i drugih londonskih zračnih luka bili su potpuno nabijeni zbunjenim i iscrpljenim putnicima. </p>
<p>Drugi veliki londonski aerodrom, Gatwick također je suspendirao mnoge letove. U zračnim lukama diljem Britanije zabilježena su znatna kašnjenja aviona - pogotovo na onim koje imaju redovne letove za Sjedinjene Države. </p>
<p>Najnovija teroristička opasnost u Britaniji otkrivena je samo 13 mjeseci nakon koordiniranog napada na London u kome su četvorica bombaša samoubojice usmrtila 52 putnika podzemne željeznice i jednog gradskog autobusa. Pred pet godina, britanski terorist Richard Reid pokušao je detonirati eksploziv skriven u cipeli, na jednom letu preko Atlantika, ali su ga u tome spriječili putnici. </p>
<p>Veza s Al Qaidom </p>
<p>Teroristi-samoubojice trebali su u avione sobom ponijeti prtljagu s već gotovim eksplozivnim napravama ili skrivenim priručnim bombama Neka nagađanja govore da su možda kanili koristiti i eksplozivne ili zapaljive tekućine. Stručnjaci za terorizam ističu da je upravo ručna prtljaga slaba točka zračne sigurnosti. Jedan laptop može, naime, sadržavati dovoljno eksploziva da se raznese čitav avion. Predana prtljaga pregledava se pomoću policijskih pasa, koji mogu nanjušiti eksploziv, ali s ručnom prtljagom tako što nije moguće. Izmišljeni su, doduše, aparati za pregled ručne prtljage, no to bi oduzimalo previše vremena i bilo preskupo. Britanski stručnjak za terorizam Paul Beaver ocjenjuje da su uhićeni bili povezani s Al Qaidom. »U zadnja dva mjeseca, Al Qaida je obećala da će se osvetiti za Irak i Afganistan napadima na britanske i američke avione... vidim izravnu vezu s time«, rekao je. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Narančasta uzbuna u Americi</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika) Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti reagiralo je munjevito, odgovarajući na otkrivenu terorističku zavjeru u Londonu za eksplozije u putničkih zrakoplovima na linijama iz Velike Britanije za Ameriku. </p>
<p>Računajući da se radi o nesagledivim posljedicama, primivši upozorenje u noći između srijede i četvrtka, Ministarstvo je odmah podiglo opću opasnost na tzv. narančastu razinu, što je samo jedan stupanj niže od najvišeg crvenog stupnja opasnosti. Uzbuđenje je kulminiralo u ranim jutarnjim satima, a elektronski mediji su skrenuli svoju pozornost s uzavrelog Libanona na domaći teren. </p>
<p>Američkoj javnosti se u ranim jutarnjim satima, potpuno neuobicajeno za redovno stanje, preko TV-a, u formi ad hoc sazvane konferencije za novinare obratio osobno državni ministar za Domovinsku sigurnost Michael Chertoff. »Plan je bio uveliko odmakao i bio je vrlo sofisticirano pripreman«, priopćio je Amerikancima Chertoff. Ipak je naveo, da nema razloga za paniku, »iako treba biti oprezan i ne podcijeniti problem, kako bi se izbjegla tragična pogreška«. Chertoff je prije toga rekao, kako SAD vjeruje da su uhićenja (u Britaniji) »značajno umanjila prijetnju«. </p>
<p>Ali, dodao je, u SAD ne mogu biti sasvim sigurni, kako su »prijetnje sada potpuno otklonjene. Znači, otvorite četvore oči«! Kazao je da će sljedećih dana zadatak odgovarajućih domaćih sigurnosnih službi biti da omoguće nesmetano odvijanje zračnog prometa u Americi. Tom prilikom je rečeno, da u ovom trenutku nema evidencije da u SAD-u eventualno postoji produžena ruka, ili pomagači onih koji su u Velikoj Britaniji planirali ove napade. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zapeli pregovori o UN-ovoj rezoluciji </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Niti Francuska, niti Sjedinjene Države ne žele odustati od rezolucije kreirane da obustavi neprijateljstva između Izraela i Hezbollaha u južnom Libanonu, bez obzira na razlike koje su se ponovno pojavile između Pariza i Washingtona. U srijedu je propuštena i posljednja šansu da uklone neslaganja, i pristupi glasovanju u četvrtak.</p>
<p>Američki veleposlanik John Bolton izjavio je za Vjesnik, kako više nije siguran da će do glasovanja uopće doći do kraja tjedna. On nije mogao ukloniti niti strahovanje da rezolucija možda i definitivno propadne. Bolton nije želio komentirati nagovještaje francuskog predsjednika Chiraca »da bi bilo nemoralno sada odustati od rezolucije« te da se Pariz sprema predstaviti novu, vlastitu verziju rezolucije u Vijeću sigurnosti. Francuski diplomati nastoje nagovoriti Amerikance da uvaže neke libanonske primjedbe kao što je povlačenje izraelskih trupa iza plave linije koju kontroliraju mirovnjaci UNIFIL-a. No, John Bolton je izjavio kako se zasad ozbiljno razmatra prijedlog vlade u Bejrutu za angažiranje 15.000 libanonskih vojnika u južnom dijelu zemlje. Ali, naglasio je Bolton, ne smije se dopustiti da se eventualnim povlačenjem izraelskih vojnika stvori sigurnosni vakuum, koji bi omogućio povratak Hezbollaha. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Galop višestoljetne tradicije</p>
<p>Đakovčani se ponose tisućljetnim iskustvom uzgoja konja, a danas poznata ergela osnovana je prije 500 godina. Iako su se u njoj najprije uzgajali arapski, sada su već 200 godina u njoj prelijepi lipicanci </p>
<p>U Đakovo se odavno ne dolazi samo na sajam ili na misu u katedrali, proštenje ili obaviti neki važan posao na sudu i katastru. Taj je, naime, biskupski grad smješten usred slavonske ravnice i tridesetak kilometara udaljen od Osijeka, postao je putnicima-namjernicima zanimljiv i zbog Državne ergele lipicanaca, jer je tu uzgajalište jedinstvene pasmine rasnih konja za koje kažu da je jedno od najstarijih u Europi. Ove godine đakovačka ergela obilježava pola tisućljeća od prvog pisanog spomena i dva stoljeća lipicanskog uzgoja. I kad to dozna istinski zaljubljenik u konje i konjički sport, iskoristit će prigodu da barem nakratko zaviri u Državnu ergelu lipicanaca u Šenoinoj ulici i u šest i pol kilometra udaljenom Ivandvoru. </p>
<p>Iako se veliko slavlje tih rijetkih obljetnica priprema za 9. rujna, već sada vlada veliko zanimanje posjetitelja za tu đakovačku turističku atrakciju. Pa da radoznalci iz daleka ne bi gubili vrijeme u potrazi za ergelom, duž glavnih ulica usmjeravaju ih tamnosmeđi putokazi. To znakovlje i najnesnalažljivijeg gosta dovodi do sjedišta neobične ustanove u rubnoj gradskoj ulici, odnosno do duge i niske prizemnice žuta pročelja iza koje se skriva carstvo konja. U njega ulazimo otvarajući željezna vrata »kapije« i odmah postajemo dijelom prizora koji podsjeća na set za snimanje »westerna«. Kako i ne bi kad ispred nas promiču jahači na konjima, a iz obližnjih staja dopire rzanje lipicanaca. Da je to dio đakovačke stvarnosti, iznenada nas dobrodošlicom podsjeća Pavo Sabolski, ravnatelj ergele, i poziva u ured na slavonsku kavu. Usput nas izvješćuje i da je prostrana upravna zgrada do nacionalizacije 1947. bila dom obitelji Rak i zato okolno imanje nije bilo teško pretvoriti u uzgajalište i vježbalište lipicanaca. </p>
<p>Nakon kraćeg zadržavanja u pratnji domaćina polazimo razgledavati ergelu, pa nam nizanjem podataka otkriva kako se pri obnovi okolnih zgrada pazilo da se očuva izvornost tog ambijenta. Tako su pažljivo dotjerane i tri staje u kojima se skrbi za 35 pastuha lipicanaca i drugih pasmina natjecateljskih konja. Primjećujemo da ovdje nema ždrebadi, pa doznajemo da su konjići do treće godine sa stadom kobila smješteni u drugom dijelu ergele, na imanju u Ivandvoru gdje je utočište većine od ukupno 208 konja. Dok hvalimo apotekarski čiste staje, ravnatelj Sabolski nam objašnjava da se na ergeli posebna pozornost pridaje higijeni životinja. Dok obilazimo konje »na vezu« i u boksovima glasno primjećujemo da se ovdje ne osjeća neugodan miris. </p>
<p>»Za svakodnevno čišćenje staja zaduženi su štalari-ergelaši, pa zajedno s jahačima i trenerima peru, timare i hrane konje. Pritom im mijenjaju slamu na podu načinjenom od kamena, pijeska i cigle. Prehrana konja nam je veoma važna, pa im zato sijeno i zob uglavnom priskrbljujemo sa 350 hektara oranica nadomak ergele u Ivandvoru. Iako po struci nisam veterinar, znam da je sve to važno za pravilan uzgoj naših četveronožnih aristokrata. To sam naučio odrastajući u Budrovcima, selu nedaleko od Đakova, gdje je moj djed imao četiri svijetlo siva ljepotana. Dva je obvezno uprezao u skupa kola kad bi poslom morao u grad, dok nam je drugi par pomagao obrađivati šest jutara zemlje. Pamtim da su lipicanci bili ponos gazda, pa sam ih isprva hranio, jahao i donosio im vodu pod djedovom paskom. Tada sam uočio da nikad ne piju prljavu vodu, te da će ritnuti samo onog tko ih je jednom prije udario. Inače su veoma privrženi, poslušni i odani gospodaru«, objašnjava naš domaćin i dodaje kako je zbog studija ekonomije htio pobjeći sa sela, ali ga je ljubav za konje ponovno vezala uza nj.</p>
<p>Tako hodajući i pričajući dolazimo i do ruba hipodroma koji se prostire iza staja. Štiteći se rukom od sunca, promatramo trening jahača, te pokušaje galopa i kasa učenika škole jahanja. To je nas ponukalo da ravnatelja Sabolskog upitamo da li im se katkad pridruži. No uvjerava nas da za tu rekreaciju nema vremena kako bi u tom društvu rekreativaca provjerio svoje jahačko znanje i umijeće. </p>
<p>»Tko zna možda ću to učiniti za tri godine kad će se baš na tom mjestu sagraditi zatvorena jahaonica. Riječ je o projektu vrijednom 16 milijuna kuna, a financirat će ga Vlada Republike Hrvatske koja je i vlasnik Državne ergele lipicanaca. Budući da se naši konji smatraju nacionalnim dobrom, Vlada je prihvatila naš prijedlog da ta građevina ima 3700 četvornih metara. U sklopu jahaonice sagradit ćemo i tribinu sa 600 mjesta, te pansione, boksove, kupaonice i solarij za konje. U jahaonici s krovom moći će se trenirati 12 mjeseci, a ne samo za lijepa vremena«, otkriva naš sugovornik i predlaže razgled ergele u Ivandvoru.</p>
<p>Dakako da odmah prihvaćamo poziv, pa se još jednom slijedeći tamnosmeđe putokaze vozimo na imanje izvan grada. Smješteno je na blago uzdignutu brežuljku iznad Đakova, a središnji dio čine konjušnice od opeke i zgrada sa stanovima za bivše ergelaše. No za razliku od ergele u gradu, primjećujemo da ovdje vlada ugodna tišina, pa ugođaj ljetnog poslijepodneva nakratko remeti samo buka građevinara.</p>
<p>»Dio stanova preuređujemo u kafić i suvenirnicu kako bi posjetitelji ovdje nešto mogli kupiti za uspomenu i još se okrijepiti. Posebno smo ponosni što je Ivandvor 1972. posjetila i engleska kraljica Elizabeta II., a stariji radnici pamte da se sa željezničke postaje dovezle u kolima koja je vukao četveropreg bijelih lipicanaca«, otkriva ravnatelj Sabolski, te nam kao pravim neznalicama objašnjava da je ovdašnja ždrebad najprije tamnih boja, te da s vremenom pobijele i tako postaju pravim nasljednicima svojih predaka. Tada doznajemo da lipicanci nisu isključivo bijeli, nego ima i crnih i sivih. Iako ih neštedimice hvali, promatrajući ih dok jure obližnjim pašnjakom sigurno tvrdimo da su nam najljepši bijeli.</p>
<p>Vrance zamijenili bijeli ljepotani</p>
<p>Dobro očuvani stari spisi odaju da se o uzgoju lipicanske pasmine razmišljalo još 1580. na austrijskom dvoru. Tada su službenici zaduženi za protokol predložili uzgoj grla koji će izgledom zadovoljavati svim ceremonijalnim potrebama. Prijedlog je prihvaćen, ali se taj naum počeo ostvarivati tek 1760. kad je u slovenskim Lipicama sagrađena nova carska ergela. Zbog toga su novouzgojeni, poslušni i pametni četveronožni ljepotani dobili ime po tom mjestu. Ipak prvi lipicanci u Đakovo su dogalopirali 1806. kad se stado iz Slovenije ovdje sklonilo od osvajačkih Napoleonovih trupa. Dakako da to mjesto nije slučajno izabrano, jer se i tada naveliko govorilo o uzgoju konja u tom kraju. Kako i ne bi kad je postojanje đakovačke ergele zabilježeno pisanim dokumentom 1506. Tada je biskup Mijo Kesarić bio ponosan na staje sa 90 arapskih vranaca, iako se govori da je ergela utemeljena znatno prije. Navodno još 1239. kad su je, zahvaljujući darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana, podigli bosansko-srijemski biskupi. Otud i opravdanost priča da se konji u Đakovu spominju još u spisu o vjenčanju bosanskog bana Tvrtka i bugarske princeze Dorotee. Jer je baš tada mladoženja biskupu Petru darovao 10 arapskih kobila i pastuha, pa su se od tada do 1806. uzgajali samo konji te pasmine. Pritom je zanimljiv i podatak da je nakon povlačenja Turaka 1706. ergelu obnovio biskup Đuro <FONT COLOR="#CC3300"><b>Patačić</b></FONT> i zbog toga u Carigradu nabavio 18 arapskih kobila i osam pastuha. No poslije 13 godina još je biskup Pater Bakić u Egiptu kupio 30 arapskih konja i zbog toga prodao 30 jutara hrastove šume! </p>
<p>No promjene u uzgoju konja na ergeli biskupije sredinom 19. stoljeća uvodi biskup Josip Juraj Strossmayer, koji odlučuje da se samo uzgajaju lipicanci. Budući da je nakon povratka carske ergele u Sloveniju ostao dio kobila i ždrebadi što je za početak bila dovoljna ostavština. Iako je potom ergela mijenjala lokacije, biskup Ivan Krapac 1912. proširuje je na imanje Ivandvor. Otad đakovačka ergela ima dvije lokacije, a nakon nacionalizacije poslije Drugog svjeskog rata postaje državnom i neko je vrijeme u vlasništvu PIK-a »Đakovo«, da bi od 1997. opet postala dijelom državnog blaga i nacionalnim dobrom.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Život na rijeci</p>
<p>Američka manekenka, glumica i ekoaktivistica uredila je dom na brodu trajno usidrenom na rijeci Hudson, s pogledom na Manhattan</p>
<p>Ondje nema ničega umjetnoga, isključivo prirodni materijali koje se može reciklirati i koji se mogu razgraditi. »Lakota« je izvana običan 18-metarski brod, jedan od mnogih na rijeci Hudson sa strane New Jerseya koji više nikamo ne plove, nego su pretvoreni u kuće na vodi onih zaljubljenika u New York koji se vole buditi i zaspavati s pogledom na Manhattan. Samo što on »obično« izgleda i iznutra, sav u prirodnome drvu i toplim bojama začina i šarenim, većinom marokanskim i afričkim uzorcima. Vlasnica mu je 27-godišnji američki supermodel, glumica i ekoaktivistica Angela Lindvall, koja je odmalena sanjala o tome da stanuje na vodi. Svoj je dom prozvala »Lakota«, promijenivši samo prvo slovo imena sina Dakote, rođenoga prije četiri godine. »U toj sličnosti vidim dobar znak«, rekla je Angela u jednom intervjuu. Na rijeci Hudson živi već tri godine, zajedno sa suprugom Williamom Edwardsom i dvoje djece (Dakota je lani dobio brata Sebastiana). </p>
<p>»Zeleno« toj mladoj ženi nije znak pomodarstva, pa čak niti samo životnog stila, nego istinsko opredjeljenje. Angela je, naime, pokrenula on-line novine »Collage« koje mlade obavještava o ekološkim temama. »Danas mladi znaju mnogo više o slavnim osobama nego o sudbini planeta na kojem žive«, objasnila je. »Moja ih stranica nastoji senzibilizirati, govoreći njihovim jezikom, upoznajući ih putem umjetnosti i glazbe s potrebom da budu savjesniji prema okolišu«. </p>
<p>Živjeti eko u New Yorku, i to s pogledom na Manhattan, za Angelu je značilo urediti svoj houseboat i svaku njegovu kabinu isključivo prirodnim materijalima, tretiranim prirodnim bojama i ljepilima. Preobrazbu starog remorkera povjerila je arhitektu Dannyju Seu, čije usluge traže mnoge zvijezde osjetljive na zaštitu okoliša. On ne samo da je poznat bioarhitekt i zaštitar životinja, nego je i autor bestselera »Organic Style« i »Heaven on Earth«. Ima rijedak talent da interijere uredi tako da poštuju okoliš, istodobno podržavajući aktualne trendove i ukus. </p>
<p>U slučaju doma Angele Lindvall njegova se glavna intervencija sastojala u tome da stvori energetski neovisan stambeni prostor (postavivši panele za solarno grijanje), te uvede štedljiv vodovodni sustav, koji skuplja, sprema i pročišćava vodu. Unutarnje uređenje kabina i drugih brodskih prostora samo su se logički razvili iz njegovih i Angelinih ekoideja, pa je sve u njima razgradivo i ekološki korektno. Primjerice, kupaonički je pod prekriven ručno obrađenim drvom i recikliranim automobilskim staklima. U kuhinji je pod prekriven tamnim kamenom, a zidovi obloženi staklenim pločicama u narančastoj, zelenoj i plavoj boji. »Željela sam živjeti u ugođaju nalik na morski krajobraz i nebo, a slično izgleda hotel Shore Club u Miamiju koji obožavam«, povjerila je Angela. Sagovi u dnevnoj sobi i u salonu od pletenog su užeta, a svi madraci u spavaćim sobama od prirodne gume. No ekosenzibilitet stanovnika tog broda-kuće najviše se ogleda iz namještaja, od marokanskog preko afričkog do indijskog, koji su izradile vješte ruke majstora, dakako, samo od prirodnih materijala. Takvi su i svi ukrasi, pa čak i drvena skulptura kraj kreveta u spavaćoj sobi koja predstavlja mudru, joga kretnju rukom koja znači mudrost i sreću. Ona čuva sreću Angele i njezine obitelji u domu kakav je lako zamisliti na bilo kojoj rijeci na svijetu. </p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Prikolica nije bitna za istragu</p>
<p>Sudac naglašava da je najbitnije jesu li kočnice na tegljaču u trenutku nesreće bile ispravne</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Prikolica tegljača nema bitnoga značenja za istragu slučaja teške prometne nesreće u Tunelu Ledenik na autocesti Zagreb - Split u kojoj su poginule četiri osobe - izjavio je u četvrtak istražni sudac Županijskog suda u Zadru Vladimir Mikolčević. Sudac je istaknuo da su za istragu najbitniji detalji je li kočioni sustav na tegljaču u trenutku nesreće bio ispravan i je li ga vozač prije nesreće uopće upotrijebio. Kako je najavio Mikolčević, vještačenje na tegljaču obavit će se sljedećega tjedna u ovlaštenom servisu MAN-a u Zagrebu, a vještačenje same prikolice u četvrtak se još obavljalo.</p>
<p>Prikolica je pronađena na odlagalištu staroga željeza u Kaštel Štafiliću, na kojega je, neslužbeno doznajemo, dovezena već na sam dan nesreće, 28. srpnja. Je li nakon nesreće došlo do ikakvih propusta, kako je prikolica tako brzo završila u Kaštelima, jesu li na njoj promijenjene registracijske oznake, i je li prostor na odlagalištu unajmila splitska tvrtka CTK, vlasnik tegljača, otkrit će daljnja istraga. </p>
<p>Istražni sudac Mikolčević odredio je vozaču tegljača Miljenku Stričku jednomjesečni pritvor zvog mogućeg utjecaja na svjedoke i dokaze zbog strašne prometne nesreće u Tunelu Ledenik u kojoj su život izgubile četiri osobe, a nekoliko ih je ozlijeđeno, te kako bi mu se onemogućio kontakt s djelatnicima prijevozničke tvrtke iz Splita u kojoj je zaposlen. Protiv Strička podignut je i istražni zahtjev zbog izazivanja teške prometne nesreće s neizravnom namjerom, a zatraženo je i tehničko vještačenje kamiona, tj. mehanička vještačenja kao i vještačenja tahografa na kamionu.</p>
<p>Stričko je iz zadarske bolnice u utorak prevezen u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Po službenoj dužnosti za njegovu braniteljicu je izabrana odvjetnica Tanja Budimir iz Odvjetničkog ureda Marka Marinovića iz Zadra. Budimir je u srijedu uložila žalbu o njegovom pritvoru Izvanraspravnom vijeću Županijskoga suda u Zadru. Državno odvjetništvo u Zadru tereti Strička za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine izazivanjem prometne nesreće za koje su predviđene zatvorske kazne i do deset godina. Prva rasprava zakazana je 17. kolovoza na Županijskom sudu u Zadru. </p>
<p>Strička su za vrijeme boravka u zadarskoj bolnici posjećivali roditelji, rodbina, prijatelji te njegovi poslodavci iz splitske tvrtke.</p>
<p>Ljuba Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sedmero uhvaćeno - Cvik i dalje u bijegu</p>
<p>Navodni vođa preprodavača narkotika vjerojatno se krije u susjednoj Bosni i Hercegovini</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Dubrovačka policija u srijedu je privela još dvije osobe koje se povezuju sa prodajom narkotika na Korčuli i Jakšom Cvitanovićem- Cvikom koji je već duže vrijeme u bijegu pred policijom. Privedeni su Antonija Oreb (21) iz Vela Luke i Vedran Stankov (25) iz Splita koji su uhićeni u utorak navečer u Vela Luci u kući u 63 ulici. </p>
<p>Prilikom uhićenja kod Antonije Oreb pronađeno je 12,1 grama heroina u vrećici, 21 'piz' sa ukupno 3,9 grama heroina i rabljena medicinska šprica, a kod Vedrana Stankova dva mobitela kojima se služio u prodaji droge što je ustanovljeno kriminalističkom obradom. Oboje su po nalogu Uskoka, sprovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Splitu.</p>
<p> Istražni sudac Županijskog suda u Splitu odredio je za Antoniju Oreb i Vedrana Stankova 48-satno zadržavanje u pritvoru. Zadržani su u pritvoru isključivo zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga. </p>
<p> Premda se nagađalo kako je taj par neizravno pomogao u bijegu Jakši Cvitanoviću splitski istražni sudac je izjavio da toga nema u prijavi. </p>
<p> Neslužbeno se doznaje da su pritvoreni mladić i djevojka istražnom sucu negirali počinjenje kaznenog djela dilanja drogom. Navodno su kazali da su drogu kupovali u Splitu, dok je Antonija priznala kako je ona uzela sasvim malo droge, i to samo za osobnu upotrebu. </p>
<p> Do sada je uz Antoniju Oreb i Vedrana Stankova u policijskoj akciji razbijanja narko lanca na Korčuli, a nakon bijega glavnog osumnjičenog Joška Cvitanovića Cvika, uhićeno još pet osoba i to Stjepan Matusin, Tea Cetinić, Franjo Stipković i Enes Agović iz Vele Luke te Kristina Ivanković koja je pomogla Cviku u bijegu. Kristina Ivanković je na korčulanskom sudu zbog skrivanja Cvitanovića i pomaganja mu u bijegu preko državne granice osuđena na kaznu od 60 dana rada za opće dobro, dok su Stipković i Agović dobili šest, odnosno sedam mjeseci zatvorske kazne zbog skrivanja pištolja kojim je Cvik razbio glavu Rinu Cetiniću - Komarcu. </p>
<p>Glavnoosumnjičeni Jakša Cvitanović Cvik i dalje je u bijeu i nedostupan hrvatskoj policiji. Pretpostavlja se da se krije u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje ga skrivaju pomagači iz kraka krijumčarske balkanske rute koja se, navodno, proteže od Trebinja preko Širokog brijega prema Zagrebu i dalje na zapad.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nasilniku već drugi put uvjetna kazna</p>
<p>Suprugu fizički napadao, sina pokušao udariti čekićem, kćer napao željeznom šipkom</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Ivan K. pravomoćnom je presudom varaždinskog Općinskog suda osuđen na devet mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje na dvije godine, zbog nasilničkog ponašanja u obitelji i zlostavljanja djece. Optuženom je izrečen i zaštitni nadzor, što znači da mora ispunjavati posebne obveze, odnosno podvrgnuti se liječenju od alkoholizma radi otklanjanja tjelesnih ili duševnih smetnji, koje mogu poticajno djelovati na počinjenje novog kaznenog djela, a mora se i redovito javljati službi za zaštitni nadzor. </p>
<p> Optuženi je proglašen krivim jer je od početka 2003. godine u više navrata u obiteljskoj kući nedaleko od Novog Marofa, pijan, fizički i verbalno napadao bivšu suprugu, sina i malodobnu kćer. Na njih je vikao, psovao ih je i vrijeđao raznim pogrdnim riječima, a sinu se rugao zbog govorne mane, govoreći mu da je »bekavac«. Nerijetko ih je i fizički napadao, a prijetio im je i ubojstvom, zbog čega su oni često tražili pomoć policije. Tako je 4. srpnja 2003. godine sinu zaprijetio zidarskim čekićem te ga pokušao udariti, no nije uspio, jer se sin izmaknuo. Malodobnu kćer je, pak, 6. svibnja 2004. godine, vičući i govoreći da će je ubiti, pritisnuo uz vrata šupe, nanijevši joj lakše ozljede. Mjesec dana kasnije napao ju je željeznom šipkom u kupaonici, prijeteći joj da će je srediti.</p>
<p> Cijela obiteljska situacija nepovoljno se odražavala na psihički razvoj djevojčice, dok je kod supruge i sina izazvala strah i nespokojstvo. </p>
<p> Ivan K. je inače već osuđivan. Općinski sud u Novom Marofu 2000. godine osudio ga je na devet mjeseci uvjetnog zatvora, uz trogodišnji rok kušnje, zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda. </p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Troje u životnoj opasnosti nakon sudara na autocesti </p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Očevidom na mjestu prometne nesreće koja se u četvrtak oko 16 sati dogodila na autocesti Karlovac-Zagreb, utvrđeno je da su se sudarili mercedes njemačke i golf šibenske registracije, pri čemu je mercedes preletio preko zaštitne ograde na trak za smjer Zagreb i sudario se s Autotransportovim autobusom u kojem su se prevozili časnici MORH-a, izvijestio je istražni sudac Mladen Kosijer. U toj je nesreći, koja se dogodila kilometar pred karlovačkim naplatnim kućicama, četvero ljudi teško ozlijeđeno - troje od njih imaju ozljede opasne po život. Sudac Kosijer je rekao da je tragedija s mnogo više žrtava izbjegnuta, jer je vozač autobusa uspio i snažno kočiti i zadržati kontrolu nad autobusom. Maja Grba Bujević, voditeljica Hitne medicinske pomoći rekla je da su ozlijeđeni dobili pomoć po svjetskim standardima hitnosti, jer je prvo vozilo nakon dojave u 16,12 sati bilo na mjestu nesreće u 16.17 sati, potom su još dva tima došla. Sva tri ranjenika s ozljedama opasnim po život bili su zbrinuti i sada su u Jedinici intenzivnog liječenja u karlovčkoj Općoj bolnici. Promet je je neko vrijeme u oba smjera bio sasvim zaustavljen, a potpuno je normaliziran tek nakon 21 sat. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pijani vozač naletio na policajca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vozeći »mercedes 230 e« pod utjecajem alkohola, Stjepan G. (43) je htio izbjeći kontrolu, pa je u eskiviranju po cesti umalo pregazio policajca.</p>
<p>Dogodilo se to u srijedu oko ponoći, u Ulici Dubrava, kod križanja s Branimirovom. Policijska je patrola kontrolirala promet i ugledali su »mercedes«, koji je vrludao ulicom te su ga pokušali zaustaviti, jer je u međuvremenu počinio i prekršaj kad je prešao preko pune crte.</p>
<p> Policajci su imali na sebi svjetleće prsluke i mahali su mu svjetlećom stop tablicom. No, kako je rekao policajac, umjesto da se zaustavi, vozač je povećao brzinu te skrenuo u suprotnu traku, gdje ga je pokušao zaustaviti drugi policajac.</p>
<p>No, vozač se vratio u svoju traku i nastavio vožnju, te je u jednom trenutku sletio na travnati dio koji je dijelio cestu. U tom je trenutku naletio i na policajca, koji je pokušao izbjeći nalet »mercedesa« pa je odskočio, ali ga je vozilo ipak zahvatilo i srušilo. Policajac je zadobio lakše ozljede, ali je zadržan na liječenju u KB Dubrava.</p>
<p>Nakon što se zaustavio, vozač je alkotestiran i utvrđeno je da ima 1,8 promila alkohola. Do ovog slučaja, napominju u policiji, nije imao nikakv prometni prekršaj.[ J.I.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zbog žene pokušao ubiti šogora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nezadovoljan sestrinim brakom, Janko Senković (26) se proteklih mjesec dana učestalo svadio s njezinim mužem, Damonom Ronaldom Antičevićem (26). Senković je prigovarao šogoru da psihički i fizički zlostavlja ženu, a ona je pak mužu rekla da ih njezin brat pokušava rastaviti.</p>
<p>Svađa je među šogorima kulminirala u srijedu oko 22.30, na parkiralištu ispred zgrade u Hermanovoj ulici, kada je Antičević nožem i palicom nasrnuo na ženinog brata. Dočekao ga je najprije u veži zgrade, te ga palicom udario po glavi i nožem zarezao po čelu. Senković je pobjegao prema parkiralištu, no, napadač ga je dostigao i nastavio nasrtati na njega nožem, s kojim ga je i ubo. Senković je uspio pobjeći prema Trnskom, te je pozvao hitnu pomoć i policiju, a liječnička mu je pomoć pružena u KBC Zagreb, gdje je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Napadač je pobjegao, no, policija ga je u četvrtak tijekom jutra pronašla i privela. Kako doznajemo, riječ je o problematičnoj obitelji i socijalni su slučaj. [J.I.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Actavisova ponuda u posljednjem trenutku</p>
<p>Islandski Actavis podnio je 9. kolovoza zahtjev za odobrenje ponude za Plivu, i tako ostao u utrci s Barrom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Islandski Actavis podnio je u srijedu, 9. kolovoza, zahtjev za odobrenje ponude za preuzimanje Plive, i na taj način ostao u utrci s američkim Barrom. </p>
<p>Taj podatak potvrdila je u utorak Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je zahtjev zaprimila posljednjeg dana propisanog zakonom, putem Actavisovih punomoćnika, odvjetničkog društva Bogdanović, Dolički & Partneri iz Zagreba. </p>
<p>Iz Actavisa je također potvrđeno da je zahtjev poslan, čime su otklonjene spekulacije o odustajanju od preuzimanja Plive.</p>
<p>Hanfa je na istoj sjednici donijela i rješenje kojim se američkom Barru odobrava objavljivanje ponude za preuzimanje Plive, što oni moraju učiniti u roku sedam dana. Prema riječima Ante Samodola, predsjednika Uprave Hanfe, razmotreni su svi elementi i dokumentacija koju propisuje zakon o preuzimanju, te je utvrđeno da nema potrebe za dopunama i dodatnim pojašnjenjima.</p>
<p>Ono što najviše zanima dioničare Plive je ponuđena cijena za dionicu, a iznosi 743 kune po dionici, a potvrđeno je i kako je Barr osigurao sredstva za plaćanje svih 18,592.648 redovnih dionica Plive.</p>
<p>Cijena koju je ponudio Actavis doznat će se za otprilike četrnaest dana, kada bi Hanfa i islandskoj tvrtki trebala izdati rješenje o odobravanju objave ponude za preuzimanje Plive, pod uvjetom da predana dokumentacija neće zahtijevati dodatna pojašnjenja i dopune. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poskupljenje plina na čekanju</p>
<p>Ina je početkom ljeta zatražila povećanje cijene plina za distributere od 45 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Što će biti s Ininim zahtjevom da se dobavna cijena plina (plaćaju je distributeri) poveća 45 posto znat će se nakon sezone godišnjih odmora, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Toliki zahtjev u Ini objašnjavaju činjenicom da se cijena plina, osim malog povećanja 2004., nisu mijenjale godinama. U Ministarstvu se slažu da postoje razlozi za poskupljenje. No, ministar Branko Vukelić je od Ine zatražio da dostavi točan izračun cijene domaćeg plina. Prema njegovim riječima, treba sve staviti na stol: metodologiju izračuna, tarifni sustav i nadzor nad distributerima. </p>
<p>Možemo o tome razgovarati s Inom, ali početne pozicije moraju biti jasne, naglasio je Vukelić.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, ako Vlada i odobri poskupljenje, ono će sigurno biti znatno manje od zatraženog. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mediteran se ove godine nije nauživao Nijemaca</p>
<p>Tijekom srpnja bilo je u Hrvatskoj oko 35 tisuća manje Nijemaca nego u srpnju 2005. </p>
<p>Manjak Nijemaca na Jadranu nije se dogodio u logičnije vrijeme -u lipnju, mjesecu Svjetskoga nogometnog prvenstva - već mjesec dana kasnije. Srpanjske statistike pokazuju pad dolazaka njemačkih turista za jedanaest posto. Tijekom srpnja bilo ih je oko 35.000 manje nego u srpnju 2005. Nijemci su godinama najbrojniji hrvatski gosti, a Selimir Ognjenović, direktor münchenskog turoperatora I. D. Riva Toursa, tvrdi da manjak njemačkih gostiju ne može nadoknaditi niti jedno drugo tržište. Dodaje, međutim, da Hrvatska nije kriva za taj pad, jer slične probleme, vezane uz njemačku emitivu, imaju i ostale države Mediterana. </p>
<p> Rijetko se, naime, događa da je u Njemačkoj 40 sunčanih dana i da je temperatura iznad 30 stupnjeva. Uz ostalo i pod dojmom dobre organizacije Svjetskoga nogometnog prvenstva, Nijemci su odlučili prihvatiti sugestiju svojih vlasti i godišnji odmor provode u vlastitoj državi. </p>
<p>»Niti jedna mediteranska država ove se godine nije nauživala Nijemaca. Naprosto se dogodila jedna lošija sezona, Nijemci su, u većem broju nego što je to uobičajeno, odlučili ostati kod kuće. Stoga neće biti nikakvo iznenađenje ako i kolovoz podbaci s tog tržišta« tvrdi Ognjenović.</p>
<p>Nešto bolji posjet imala je španjolska Mallorca te grčka Kreta, svi ostali su u istom košu. Možda najgore prolazi Italija. U njemačkim se medijima pojavljuje informacija o otrovnim algama u okolici Genove. </p>
<p> »To treba mirno prihvatiti, zaista ne postoje dublji razlozi podbačaja. Na godinu, međutim, moramo reagirati na drukčiji način, Nijemci neće dolaziti po inerciji« zaključuje Selimir Ognjenović, dodavši da će njegov I. D. Riva Tours, inače u sastavu Adriatice.net., imati 71.000 putnika prema Hrvatskoj, što je povećanje od tri tisuće, ali i da je to premalo povećanje u odnosu na uloženi trud. </p>
<p> Prema analizi Dresdner Bank, Nijemci su lani u Hrvatskoj potrošili milijardu eura, dok su, recimo, u Španjolskoj i Italiji potrošili 6,18 odnosno 5,68 milijardi eura.</p>
<p>Tijekom 2005. ugostili smo ih 1,572.090, a prosječno su u Hrvatskoj boravili sedam dana. Od toga, 60 posto odmaralo se u Istri i na Kvarneru. Planovi za ovu godinu bili su povećanje broja njemačkih turista za jedan do tri posto.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Snažno ubrzavanje gospodarske aktivnosti</p>
<p>To je najviša stopa rasta zabilježena od drugog tromjesečja 2003., ističu u HNB-u </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Godišnja stopa rasta realnog BDP-a bila je u prvom tromjesečju ove godine šest posto, što je najviša stopa rasta zabilježena od drugog tromjesečja 2003., objavila je u najnovijem biltenu Hrvatska narodna banka (HNB).</p>
<p>Početkom godine zabilježeno je snažno ubrzavanje gospodarske aktivnosti, ponajprije pod utjecajem snažnog rasta investicija. Najveći doprinos rastu dale su investicije u kapital čiji je godišnji rast iznosio 18,1 posto, što je njihov najveći rast od kraja 2003., navode u HNB-u.</p>
<p>Prema podacima HNB-a, tijekom ta dva mjeseca blago su porasle realne bruto i neto plaće.</p>
<p>Nakon znatnog usporavanja u travnju u svibnju se oporavila industrijska proizvodnja. Na kraju svibnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile su registrirane 287.300 nezaposlenih osoba što je 15.100 manje (pet posto) nego na kraju travnja. To je rezultat pojačanog zapošljavanja i brisanja iz evidencije nezaposlenih te manjeg broja novoprijavljenih u svibnju. Kad se eliminiraju sezonski učinci na kraju svibnja broj nezaposlenih je u odnosu na lanjski svibanj smanjen za 21.300 (6,8 posto). Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukazuju na ubrzanje rasta ukupne zaposlenosti u travnju i svibnju.</p>
<p>Prema podacima HNB-a, tijekom ta dva mjeseca blago su porasle realne bruto i neto plaće. Godišnja stopa rasta prosječne realne bruto plaće isplaćene u svibnju iznosila je 1,7 posto.</p>
<p>Indeks potrošačkih cijena u svibnju se povećao za 0,5 posto u odnosu na travanj. Zato je u svibnju porasla temeljna inflacija za 0,6 posto u odnosu na travanj, a u lipnju je porasla za 0,5 posto u odnosu na svibanj.</p>
<p>Monetarna kretanja u svibnju obilježili su nastavak snažnog rasta plasmana banaka nebankarskom sektoru i nastavak snažnog rasta kunske štednje uz slabljenje inozemnog financiranja poslovnih banaka. Povećanje stanja na tekućim i žiro računima (1,2 milijarde kuna) odnosilo se podjednako na tvrtke i stanovništvo i korespondiralo je sa snažnim rastom kredita odobrenih tim sektorima.</p>
<p>Od ukupnog povećanja plasmana u svibnju (2,8 milijardi kuna) stanovništvu je kroz kredite odobreno čak 2,2 milijarde kuna. Time su krediti tom sektoru na kraju svibnja dosegnuli 85 milijardi kuna, a najbrže rastu stambeni i nenamjenski.</p>
<p>Privremeni podaci DZS-a, u prvih pet mjeseci ove godine robni je izvoz iznosio četiri milijarde dolara, dok je robni uvoz dosegnuo 8,3 milijarde dolara. To je rezultiralo godišnjim rastom vanjskotrgovinskog deficita od 10,8 posto. Prema podacima Ministarstva financija, prihodi konsolidirane središnje države u prva četiri mjeseca bili su 30,7 milijardi kuna, pri čemu je zabilježen njihov godišnji rast od visokih 12,8 posto. Najveći doprinos dali su povećani prihodi od PDV-a (godišnja stopa rasta od 17,9 posto) i od doprinosa za socijalno osiguranje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Veći prihodi, manja dobit T-HT Grupe</p>
<p>Porast prihoda Grupe najvećim je dijelom rezultat povećanja prihoda T-Mobilea od 11 posto</p>
<p>Prema nerevidiranim financijskim izvješćima, ukupni prihodi T-HT Grupe u prvom polugodištu ove godine iznose 4,156 milijardi kuna, što je za 1,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, navodi se u priopćenju T-HT-a. Porast prihoda Grupe najvećim je dijelom rezultat povećanja prihoda T-Mobilea od 11 posto. Operativna dobit Grupe iznosila je 1,229 milijardi kuna što je smanjenje za 3,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Ono je najvećim dijelom uzrokovano revidiranjem, odnosno skraćivanjem korisnog vijeka uporabe dugotrajne imovine te pratećim povećanim troškovima amortizacije kao i povećanim troškovima vrijednosnog otpisa potraživanja, objašnjavaju u T-HT-u. </p>
<p>Navedeni faktori utjecali su i na smanjenje neto dobiti za 1,1 posto, i to na razinu od 1,038 milijardi kuna.</p>
<p>U T-HT Grupi objašnjavaju kako su u uvjetima sve žešće konkurencije i potpuno liberaliziranog tržišta nastavili s trendom uspješnog poslovanja u prvom polugodištu ove godine.</p>
<p>T-Com je, navodi se u priopćenju, znatno proširio uslugu širokopojasnog pristupa Internetu ADSL. Tako je krajem prvog polugodišta bilo više od 154.000 linija što predstavlja povećanje od 52,5 posto u odnosu na kraj prošle godine. Početkom lipnja ove godine T-Mobile doseže brojku od dva milijuna korisnika, te i dalje ima vodeći ukupni tržišni udio od 50,8 posto, dok u segmentu poslovnih korisnika dvije trećine mobilnih telefona ima predbroj 098 i 099. T-HT Grupa je nastavila, navodi se, s projektima koji svjedoče o njezinoj strateškoj opredijeljenosti da djeluje kao socijalno odgovorna kompanija koja pomaže kulturni, sportski i humanitarni život hrvatskog društva, dodaju u T-HT-u. Regionalni centri Hitne pomoći nedavno su od T-Mobile primili donaciju pet vrhunski opremljenih vozila hitne pomoći.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Snažan pad dionica Deutsche telekoma </p>
<p>BONN</p>
<p> - Deutsche Telekom, najveća telekom grupa u Europi, izvijestio je u četvrtak o padu dobiti u drugom tromjesečju za 14 posto na 1,01 milijardu eura, te je snizio procjene dobiti i prihoda za ovu i iduću godinu, izazvavši značajniji pad cijena svojih dionica na tržištu u Frankfurtu. Pad dobiti zabilježen je unatoč porastu prihoda za tri posto na 15,13 milijardi eura, što u DT-u objašnjavaju smanjenjem broja klijenata, koji prelaze konkurenciji. Povećanje prihoda isključivo se pripisuje inozemnom poslovanju, dok su domaće poslovne aktivnosti smanjene za četiri posto. Deutsche Telekom snizio je svoje procjene dobiti za ovu godinu, kriveći konkurenciju i snažne cjenovne pritiske na njemačkom tržištu. Kao i ranijih tromjesečja DT je zabilježio odljev korisnika u dijelu poslovanja s fiksnom telefonijom, pri čemu je njih 500.000 otkazalo svoje ugovore, što je tri puta više nego u prvom tromjesečju. Poslovanje DT-a s mobilnom telefonijom, T-Mobile, u drugom je tromjesečju bilo glavni pokretač rasta, ponajprije u Sjedinjenim Državama gdje je T-Mobile USA zabilježio 613 tisuća novih klijenata od travnja do lipnja. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Montaža« planira dobit od četiri milijuna kuna</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Radnici »Đuro Đaković Montaže« prošlu su godinu završili sa 747,2 tisuće kuna dobiti, što je 20 posto od planiranog. Ukupni konsolidirani prihodi iznosili su oko 307,3 milijuna kuna ili 99,79 posto od planiranih prihoda, dok su rashodi od 306,6 milijuna kuna za gotovo jedan posto premašili plan. </p>
<p>Prema riječima direktora Darka Katića, na povećanje troškova utjecali su i neuravnotežen plasman usluga zbog pomicanja početka najavljenih investicija, porast cijene čelika, kao i problematika podružnice u Tunisu. »Zato je lanjska dobit ispod planirane, ali zato ovu godinu planiramo završiti s dobiti od četiri milijuna kuna«, istaknuo je Katić. [A. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Čakovečki mlinovi na dobitku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čakovečki mlinovi ostvarili su u prvom polugodištu 2006. neto dobit od 23,5 milijuna kuna i povećali je prema istom prošlogodišnjem razdoblju 15,1 posto. Ukupni prihodi u prvih šest mjeseci veći su od lanjskih 13,5 posto - 247,7 milijuna kuna. Istodobno su povećani i rashodi, za 13,6 posto. Većinu prihoda, u iznosu 226,1 milijuna, tvrtka je ostvarila prodajom na domaćem tržištu, povećavši ih prema prošloj godini 15,4 posto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>BiH ne smije »ostati po strani«</p>
<p>Primarno je usmjeriti pozornost na osiguranje uvjeta za trajno uređenje ravnopravne i europske BiH, ističe državni tajnik u pojašnjenju Sanaderove inicijative </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ideja premijera Ive Sanadera o održavanju međunarodne konferencije za BiH ovih je dana izazvala političku i medijsku pozornost, a Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schwarz-Schilling izjavio je prije dva dana da nova međunarodna konferencija nije potrebna.</p>
<p>Premijer Sanader u više je navrata spominjao potrebu da međunarodna zajednica aktivno pridonese daljnjem napretku BiH k euroatlantskim integracijama, a upravo bi tome po njegovoj ocjeni pridonijela takva međunarodna konferencija.</p>
<p>Državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Hido Biščević u svom pojašnjenju Sanaderove inicijative ističe u četvrtak da je samo održavanje međunarodne konferencije o BiH sekundarno pitanje.</p>
<p>»Primarno je pravodobno usmjeriti pozornost na politički razvitak prilika u BiH i na osiguranje potrebnih vanjskih uvjeta za jedan politički emancipiran razgovor predstavnika triju konstitutivnih naroda o trajnom uređenju BiH kao države ravnopravnih naroda s punim europskim demokratskim sustavom«, smatra Biščević, te dodaje da je Hrvatska svjesna iznimno važnih globalnih i regionalnih pitanja koja su u vrhu dnevnog reda svjetske diplomacije, od Srednjeg istoka do Kosova, ali ističe da Hrvatska stoji na stajalištu da se BiH ne može »ostaviti po strani«.</p>
<p>Sanader je, nastavlja Biščević, upravo zbog toga pozvao na pozornost međunarodne zajednice na BiH u trenutku kad je glavnina energije posvećena drugim pitanjima. »Smatramo da bi bilo iznimno važno da BiH što prije završi pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om i da se što prije pridruži Partnerstvu za mir s NATO-om«, kaže Biščević. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Milijunske štete zbog elementarnih nepogoda</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Brodsko-posavski župan Šimo Đurđević već je nekoliko puta proglašavao stanje elementarne nepogode, što zbog obilnih oborina proljetos, koje su ugrozile jesenske kulture pšenicu, zob i ječam, što zbog olujnog nevremena praćenog tučom koje je pogodilo nekoliko općina. Prema prvim podacima, štete se procjenjuju na 7,5 milijuna kuna, od čega se 245,7 tisuća kuna odnosi na štete na gospodarskim objektima, dok se milijunski iznosi odnose na poljoprivredne kulture. </p>
<p> Od 26 općina Brodsko-posavske županije najviše prijava za procjenu štete zaprimljeno je u općinama Garčin, gdje je štetu prijavilo 60-ak mještana, Oriovac, gdje su primljene 74 prijave, a štete na usjevima pšenice procijenjene na 37 posto, na uljanoj repici i soji 40 posto, a na stočnom ječmu i zobi 25 posto, što je ukupno oko 382 tisuće kuna. U općini Vrpolje primljeno je 70-ak prijava za procjenu šteta, a u Novoj Kapeli, koju je potkraj srpnja pogodilo i olujno nevrijeme praćeno tučom, 67 ljudi je prijavilo štetu, a prinosi pšenice, zobi i ječma manji su i za 40 posto. U općini Velika Kopanica šteta je procijenjena na 1,82 milijuna kuna, a uništeno je 1068 hektara pšenice, 373 ha soje, 126 ha suncokreta i 302 ha šećerne repe. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bozanić traži novoga glasnogovornika</p>
<p>Kardinal će novog glasnogovornika Zagrebačke nadbiskupije imenovati do početka rujna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ljetne personalne promjene koje je potkraj srpnja u Zagrebačkoj nadbiskupiji proveo kardinal Josip Bozanić nisu donijele ništa frapantno novo u kadrovskoj križaljci, pa stoga i nisu pobudile pretjeranu medijsku pažnju. Osim par izvještaja, nije bilo niti jedne podrobnije analize, vjerojatno zato jer nije bilo ni potrebe za njom. Ono što se, pak, dalo iščitati iz Dekreta Nadbiskupskog duhovnog stola samo je potvrdilo da Bozanić nastavlja sa svojom politikom čestih izmjena. Tako je ovog ljeta umjesto donedavnoga generalnog vikara Zagrebačke nadbiskupije msgr. Vladimira Stankovića moderatorom Nadbiskupskog duhovnog stola imenovan prof. Boris Balenović, predsjednik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, koji je pritom razriješen službe ravnatelja Nadbiskupske klasične gimnazije. Dr. Tomislav Markić, generalni tajnik za pripremu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije i dosadašnji nadbiskupski delegat za trajnu formaciju svećenika, imenovan je biskupskim vikarom za trajnu formaciju svećenika i formaciju trajnih đakona. </p>
<p>Za novog nadbiskupskog tajnika imenovan je vlč. Matija Pavlaković, međutim, još nije imenovan novi glasnogovornik nadbiskupije s obzirom da je dosadašnji glasnogovornik Zvonimir Ancić od 1. srpnja prešao na dužnost glasnogovornika Hrvatske biskupske konferencije (HBK). No, kako saznajemo, iako kardinal Bozanić još uvijek traži najpogodniju osobu za novoga glasnogovornika Zagrebačke nadbiskupije, njegovo imenovanje svakako se može očekivati do početka rujna. [Goran Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Prvi vrtić za djecu astmatičare od 2007.</p>
<p>Vrtić bi trebao djeci oboljeloj od alergija i astme pružiti odgovarajuću medicinsku skrb i nadzor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi vrtić u Hrvatskoj za djecu oboljelu od astme i alergija na hranu trebao bi započeti radom već iduće godine.</p>
<p>Vrtić će se nalaziti u sklopu zagrebačke Dječje bolnice Srebrnjak koja je specijalizirana za bolesti dišnog sustava djece i mladeži. Iako je gradnja prema prvobitnim planovima već trebala početi, zbog administrativnih procedura oko dobivanja potrebnih dozvola radovi će početi polovicom sljedeće godine, kaže ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak dr. Boro Nogalo. </p>
<p>Napominje da je Grad Zagreb osigurao sredstva za gradnju vrtića, ali početak kasni isključivo zbog sređivanja projektne dokumentacije. Predviđamo, kaže dr. Nogalo, da će budući vrtić imati pet skupina u koje će biti smješteno oko 120 do 130 djece. A da potreba za takvim vrtićem i te kako postoji najbolje govori podatak da godišnje više od 500 djece vrtićke dobi bude hospitalizirano zbog astme, pri čemu velik dio otpada upravo na Zagreb.</p>
<p>Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje stoga iz gradskog proračuna u taj projekt planira uložiti oko šest milijuna kuna. Prema najavama vrtić bi trebao djeci oboljeloj od nutritivnih alergija i astme pružiti odgovarajuću medicinsku skrb i nadzor. Ujedno bi ih, kroz svakodnevnu edukaciju, trebao naučiti kako da se nose sa svojom bolešću te kako da što kvalitetnije s njom žive. S djecom bi svakodnevno trebali raditi stručnjaci - alergolozi i fizioterapeuti koji će ih poučavati pravilnom disanju te pravilnoj prehrani. Predviđeno je da na preporuku liječnika vrtić pohađaju djeca koja imaju teži oblik alergije. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Cestovni granični promet u padu, zračni raste</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Preko hrvatskih graničnih prijelaza u prvih je šest mjeseci u Hrvatsku ušlo više od 28 milijuna putnika, a izašlo ukupno 26,5 milijuna putnika, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Statistika pokazuje da je broj putnika koji je u prvih šest mjeseci ove godine ušao u Hrvatsku vrlo blago povećan, 0,1 posto, dok je broj putnika koji su izašli iz zemlje manji 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Na statističke podatke o broju putnika na graničnim prijelazima najviše utječu podaci o cestovnim graničnim prijelazima kojima više od 95 posto putnika ulazi ili izlazi iz Hrvatske.</p>
<p>A podaci o prometu putnika na cestovnim graničnim prijelazima govore o padu broja putnika u prvih šest mjeseci i u ulazu i izlazu, dok se na svim ostalim vrstama graničnih prijelaza - željezničkim, pomorskim, riječnim i zračnim bilježi povećanje broja putnika, od nešto više od šest posto, pa 16, odnosno 18 posto, za koliko je porastao broj putnika preko graničnih prijelaza u zračnim lukama. </p>
<p>U prvih šest mjeseci na cestovnim je graničnim prijelazima zabilježeno više od 26,7 milijuna putnika u ulasku u Hrvatsku, dok je preko tih prijelaza u Hrvatsku ušlo više od 25,3 milijuna putnika (1,7 posto manje). Iako je broj putnika smanjen, istodobno je pak povećan broj putničkih cestovnih vozila na graničnim cestovnim prijelazima. Preko tih prijelaza, naime, u Hrvatsku je u prvom polugodištu ove godine ušlo više od osam milijuna vozila, što je u porastu 1,7 posto, a izišlo oko 7,7 milijuna vozila, ili 0,3 posto više. </p>
<p>Glavnina vozila i putnika, njih više od 88 posto, u Hrvatsku ulazi i izlazi preko hrvatsko-slovenske i hrvatsko-bosanskohercegovačke granice. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060811].
|
