Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
  Dobro došli na stranice Hrvatskoga jezičnog korpusa   English
   naslovnica |  Riznica |  dokumentacija |   
Lana Hudeček [2006], Izricanje posvojnosti u hrvatskome jeziku do polovice 19. stoljeća (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb), 271 pp. [broj pojavnica] [Hudecek_Izricanje].
page prethodnih

page sljedećih

-- 80 --

3.2.4. Hrvatski kajkavski književni jezik

I u hrvatskome kajkavskom književnom jeziku izricanje posvojnoga odnosa posvojnim genitivom s prijedlogom od pojavljuje se u istim situacijama kao i u ostalim književnim jezicima. Moglo bi se očekivati da je u kajkavskome književnom jeziku potvrđenost te posvojne konstrukcije slabija nego u čakavskome i štokavskome književnom jeziku ili da je potvrđena tek iznimno. Takav se naime pogrešan zaključak može izvesti na temelju izvora (ARj ne uključuje kajkavsko narječje, L. Zima uključuje ga u svoje istraživanje u maloj mjeri itd.)[POGRJEŠKA: nema reftable :]

  Da se ta posvojna konstrukcija doživljava upravo oznakom suvremenoga kajkavskoga književnog jezika, vidi se po tome što se njime obilato koriste književnici koji u 20. stoljeću pišu kajkavskim književnim jezikom, npr. M. Krleža u Baladama Petrice Kerempuha (Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje; tri papka od vepra na vuzem škoplenog; zub od gluhog pilka; Denite ga dečki na pravde ketač, // zriflajte ga dobro na špicaj od zubač; Kemu plajvajz jedina je lanča, taj se z vetrom panča kak Osel od La Manča; Baron od Ribje Mlake, Jablanca, Bukovca, z čebrimi prepuni kufra, kinca, novca; Grof Keglovič, Grof od puhlivog Leskovca), Ivan Goran Kovačić u zbirci Ognji i rože (Bel ko čisto mleko / I velo od vil); N. Pavić u zbirci Popevke (ajngel z granom od mira; al zakaj se cvet od maka tak črleni); D. Domjanić u zbirkama Po dragome kraju i V suncu i senci (Stena od hridi / z kiklopskim zidi / bisernu mrežu drobi; Loza…raste po krovu od hiže).

. Činjenica da je i u kajkavskome književnom jeziku nalazimo dobro potvrđenu govori u prilog tezi o zajedničkome hrvatskom književnom jeziku koji jedinstvenim sustavom čine upravo neke sintaktičke konstrukcije, najčešće sintaktičke prevedenice, koje se na čitavome nacionalnom području prepoznaju kao oznaka književnog jezika. U kajkavskome je književnom jeziku najpotvrđenija uporaba genitiva s prijedlogom od za označivanje podrijetla, npr:

nih sinove od muškoga spola linee…za prave plemenite ljudi štimaju. Pergošić; Pod te isti moduš i…sveti Tomaš od Akvina govori. Habdelić; govori pobožni Tomaš od Kempiša Habdelić; Svim nebeskim svetim i sveticam…a navlastito s. Antonu od Padove…ove moje knižice podaju se. Katarina Zrinska; Samšon, sin Manuenov od pokolenja Dan, trinajsti sudec izraelski je. Vitezović; Red vitezov B. D: Marie od Karmela. Vitezović. Kerstni kumi bili su mu: groff Troillus…i baroneša…Patačić od Zajezde. Kerčelić; složivši se s…kraljem od Navare…Henriada; Knez Janko…oženil se je leto 1808. z gospum Franciškum rođenom baronešom od Kulmera. Danica (1842); Juraj od Hulika rođ. 20 trav. 1788. Danica (1842)

ili pripadanja toponimu koji metonimijski označuje narod:

Jurju Zrinskomu…knezu od Zrinja…ves dobro…želie. Pergošić; Kret je bil pervi kralj od Kandie. Vitezović; Tešal je bil pervi kralj od Tešalie. Vitezović



page prethodnih

page sljedećih


Lana Hudeček [2006], Izricanje posvojnosti u hrvatskome jeziku do polovice 19. stoljeća (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb), 271 pp. [broj pojavnica] [Hudecek_Izricanje].

© 2006-2009 Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Powered by PhiloLogic
i doprinosi D. Ćavara