NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050511].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 148453 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.05.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zagreb ne smije postati milijunski grad</p>
<p>Sasvim mi je svejedno s kojim ćemo bivšim članovima komunističke partije morati surađivati, s onima iz SDP-a ili HDZ-a, ili nekim trećim. Imamo tri kriterija za koaliranje - prvi je program, drugi je program i treći je program / Uz 100 kuna koje već primaju, umirovljenike se može trenutačno osloboditi plaćanja komunalne naknade, da svi dobiju besplatan javni prijevoz, subvenciju na osnovnu košaricu zdravstvenog osiguranja...</p>
<p>Zbog svoje vjerodostojnosti i rada, HSP je u Zagrebu postao stranka bez limita, tvrdi HSP-ov kandidat za gradonačelnika Miroslav Rožić, uvjeren da njegova lista na nedjeljnim izborima ozbiljno »prijeti« i SDP-u i HDZ-u, te da će biti među tri najjače stranke po izbornim rezultatima.</p>
<p>• Koja su prioritetna pitanja koja biste prva rješavali kad biste osvojili vlast u Zagrebu?</p>
<p>- Prioriteti su, prije svega, borba protiv korupcije i reorganizacija gradske uprave jer je gradska birokracija prenabildana, troma, neefikasna i sklona nepotizmu. Konačno, ocjenu o tome je dao i Milan Bandić koji je rekao »crveni karton za gradsku upravu«, što je smiješno jer je on na čelu te uprave. Drugi problem je javni prijevoz, parkiranje i sve ostalo vezano uz promet.</p>
<p>• Kako biste riješili prometni kaos u gradu?</p>
<p>- To bi se definitivno trebalo riješiti javnim garažama koje se mogu napraviti vrlo efikasno i brzo. One ne bi bile u samom središtu, nego na njegovu prilazu, a karte iz garaže služile bi kao karte za javni prijevoz. Javni prijevoz bi u tom slučaju trebao biti mnogo efikasniji, a to bi postao samim tim što bi u središtu bilo mnogo manje automobila. Jer, prosječna brzina tramvaja u gradu je zbog zagušenja pruge automobilima oko devet kilometara na sat, a brzina normalnog ljudskog hoda je šest kilometara na sat. Postoji i prometna studija koju je Zagreb skupo platio jednoj engleskoj tvrtki, i koja je jako dobra, pa je samo treba primijeniti. </p>
<p>• Mislite li da treba graditi tunel kroz Sljeme?</p>
<p>- Tunel kroz Sljeme nikad ne bih gradio, jer Zagreb treba poticati policentričan razvitak okolnih gradova. Stanovnik Marije Bistrice treba sve svoje mogućnosti moći ostvariti u Krapini, Zaboku i Oroslavju, a ne da se sve slijeva u Zagreb. Zagreb nikad ne smije postati milijunski grad, jer bi bio prevelik teret za državu. Kada bi se probio tunel kroz Sljeme, velika većina ljudi bi sebi napravila kuće u lijepim zagorskim bregima a na posao dolazila u Zagreb, što bi značilo da bi se u tom tunelu praktično stajalo u kolonama. Jer, jedina prava prometnica sjever-jug već je sad neprekidno prezagušena.</p>
<p>• Kako biste riješili pitanje otpada u Zagrebu?</p>
<p>- To je treći najveći problem u gradu, i bitno je prvo razlučiti otpad od smeća. Da otpad ne bude smeće postoji samo jedno rješenje, a to je odvojeno prikupljanje otpada. To bih riješio vrlo jednostavno, poput primjerice Švicarske, u kojoj je odvoz otpada koji se baca odvojeno besplatan, dok je onima koji sve smeće bacaju u jednu vrećicu odvoz jako skup. I brzo su se na to naučili, nisu im trebale reklame ni edukacija djece u vrtićima.</p>
<p>• Što s urbanističkim planom?</p>
<p>- To bih riješio za čas. Imamo sjajne urbaniste u Zagrebu i treba im dati da predlažu planove i rješenja koji će se potom provoditi, a ne kao dosad da politika sve krasne planove i rješenja izmasakrira zbog svojih interesa i podilaženja raznim lobijima.</p>
<p>• Na koji način planirate pristupiti umirovljenicima i gradskoj socijali?</p>
<p>- Uz 100 kuna koje već primaju, umirovljenike se može trenutačno osloboditi plaćanja komunalne naknade, da svi dobiju besplatan javni prijevoz, subvenciju na osnovnu košaricu zdravstvenog osiguranja, itd. A svakako treba ići i na gradnju socijalnih stanova s minimalnom stanarinom.</p>
<p>• Treba li dovršiti Dinamov stadion, što biste s njim učinili? </p>
<p>- To je jedno ruglo, bačva bez dna, megalomanski projekt ljudi koji su za naš novac željeli sagraditi spomenik sebi. Stadion je pojeo mnogo novca, ali uvijek kažem da promašene projekte treba završiti prije nego pojedu još više novca; trebalo je to zaustaviti na vrijeme. Sada maksimirski stadion treba preprojektirati i napraviti novi projekt njegova dovršenja, promijeniti mu namjenu, možda čak i skinuti koji red tribina.</p>
<p>• Imate li već planove za poslijeizborne koalicije. S kim biste radije - sa SDP-om ili HDZ-om?</p>
<p>- Ne preferiramo nikoga, već sam rekao da mi je sasvim svejedno s kojim ćemo bivšim članovima komunističke partije morati surađivati, s onima iz SDP-a ili HDZ-a, ili nekim trećim. U zagrebačkom HSP-u imamo tri kriterija za poslijeizborno koaliranje - prvi je program, drugi je program i treći je program. </p>
<p>Vladu preseliti u Sveučilišnu bolnicu</p>
<p>• Treba li završiti gradnju Sveučilišne bolnice?</p>
<p>- Sveučilišnu bolnicu Grad treba, zajedno s okolnim zemljištem, prodati državi i napraviti projekt da se Vlada i sva ministarstva presele tamo. To bi rasteretilo Zagreb za nekoliko desetaka tisuća vozila koji svakodnevno ulaze u centar, strana izaslanstva i svi koji dolaze u Vladu ne bi zaustavljali promet po gradu, a ne bi trebalo više ni plaćati golem novac za slanje raznih dopisa i pošiljaka iz jednog ministarstva u drugo. Dakle, to bi bila golema ušteda za Vladu i državu, a Zagreb bi taj novac mogao uložiti u modernizaciju i opremanje postojećih bolnica.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Više od pola medicinskih sestara trpi mobbing</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Preliminarni rezultati istraživanja »Negativni oblici ponašanja kao mogući izvor stresa na radnome mjestu«, provedenog u organizaciji Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS), pokazuju da se više od polovice medicinskih sestara i tehničara žali na zlostavljanje na radnom mjestu, tzv. mobbing. HUMS-ove povjerenice, zagrebačka sociologinja Sanda Franković i zadarska pedagoginja Franka Krajnović, provele su istraživanje među 1354 ispitanika, od čega su 92,70 posto bile žene, a 4,90 posto muškaraci. Najviše ispitanika bilo je u dobi između 41 i 50 godina, te od 21 do 30 godina radnog staža. </p>
<p>Rezultati pokazuju da se medicinske sestre najviše žale na omalovažavanje (39 posto), vikanje (38 posto), vrijeđanje (31 posto), ignoriranje njihova mišljenja (28 posto), privilegiranje pojedinih članova tima pri podjeli poslova (28 posto), komentiranje privatnog života (23 posto) itd. Kao osobe koje se najčešće tako ponašaju navedeni su neposredno nadređeni (40 posto) i kolege iz užega radnog okruženja (24 posto). Istraživači ističu da je riječ o ustanovama u kojima je timski rad imperativ struke i cijeloga sustava skrbi.</p>
<p>Razloge negativna ponašanja 24 posto ispitanika vidi u lošoj organizaciji rada, a 14 posto u prevelikom obimu poslova. Među prijedlozima za poboljšanje odnosa u radnoj sredini navodi se potreba definiranja djelokruga rada, jer 30 posto anketiranih smatra da obavljaju poslove izvan svoga djelokruga. Istraživači su osobito iznenađeni visokim postotkom prijedloga koji se odnose na potrebu vrednovanja kvalitete i rezultata rada (13 posto) u odnosu na smanjenje opsega poslova (četiri posto) i bolje plaće (dva posto). Jedanaest posto ispitanika smatra da treba imenovati osobu u ustanovama za prijavu negativna ponašanja. Gotovo 50 posto već ih se žalilo na takvo ponašanje, a istraživači pretpostavljaju da je nepoznavanje zakonskih odredi razlog zašto se najviše ispitanika, njih 31 posto, požalilo kolegama, a 24 posto članovima obitelji.</p>
<p>»Čak 54 posto ispitanika ne zna odredbe Zakona o radu kojima su definirane obveze poslodavaca u takvim situacijama na radnome mjestu, iako ih je 52,65 posto navelo da bi se neke kategorije ponašanja na radnome mjestu, po njihovu mišljenju, mogle svrstati u skupine nasilnih oblika ponašanja«, upozoravaju istraživačice. [Davor Maček]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U Bjelovaru vodi HDZ, u Varaždinu SDP</p>
<p>U Virovitici velika prednost hadezeovaca; SDP i HSP izjednačeni u borbi za drugo i treće mjesto; u Čakovcu vode esdepeovci; napeto u Križevcima i Krapini</p>
<p>Iz istraživanja koje je GfK Hrvatska 13. i 14. travnja 2005. proveo u Virovitici, vidljivo je da u tom gradu HDZ uživa značajnu potporu birača. Najjača naša stranka tu, prema spomenutom istraživanju, među onima koji će sigurno izaći na izbore dobiva 27,4 glasova, a slijede SDP i HSP za koje se u Virovitici izjasnilo po 7,9 posto ispitanika. Kada bi danas bili parlamentarni izbori, za hadezeovce bi tu glasovalo 25,7, za SDP 13,7, a za HSP 10,1 posto Virovitičana. </p>
<p>Ni jedna druga stranka ne prelazi pet posto glasova. Među pet osoba iz državne vlasti građani toga grada najbolje mišljenje imaju o Ivi Sanaderu te Anti Đapiću. Virovitičani, njih 56 posto, su i za ulazak Hrvatske u EU, podržavaju koaliranje među strankama, ali ne i među onima koje su suprotnih orijentacija. Protiv takvih koalicija bilo je čak 41 posto ispitanika. </p>
<p>U Varaždinu četiri stranke dobivaju više od pet posto glasova: SDP 22,9, HNS 13,2, HDZ 8,9 i HSLS 7,3 posto. Tako su se, naime, izjasnili ispitanici koji će sigurno izaći na izbore. Kada bi danas bili parlamentarni izbori redosliijed bi u tom gradu bio isti. Čak 60 posto građana Varaždina je za ulazak Hrvatske u EU, a 58 posto sklono ih je koaliranju stranaka.</p>
<p>U Čakovcu vode esdepeovci s 27,8 posto glasova, slijede ih hadezeovci, a pet posto glasova prelazi i HNS. Isti redoslijed dobiven je i kod pitanja kako bi Čakovčani glasovali da su danas parlamentarni izbori. Od petorke političara: Ivo Sanader, Ivica Račan, Ante Đapić, Vesna Pusić i Zlatko Tomčić, u tom gradu najbolje mišljenje imaju o Ivici Račanu. S 58 posto glasova Čakovčani su također pokazali da su proeuropski raspoloženi, odnosno da se slažu da Hrvatska uđe u EU. Podržavaju međusobno koaliranje stranaka, ali ne i onih suprotnih orijentacija. </p>
<p>Zanimljiva je situacija i u Križevcima gdje je u vrijeme istraživanja gotovo pola, odnosno 49,5 posto birača još uvijek bilo neodlučno. Inače, kada je riječ o naklonosti birača tu se vodi vrlo napeta utakmica između SDP-a, HSS-a i HDZ-a. Među onima koji će sigurno na izbore, 18,6 posto izjasnilo se za haesesovce, a gotovo mrtvu trku vode SDP s 14,9 i HDZ s 14,4 posto glasova. Kada bi, međutim, sada bili parlamentarni izbori, HSS bi pao na treće mjesto, a prva bi dva zauzeli SDP i HDZ s 18,1 i 14,3 posto. U Križevcima se 44 posto građana ne slaže da Hrvatska uđe u EU. Samo jedan posto manje je onih koji su za ulazak u Uniju.</p>
<p>U Bjelovaru prema ovom istraživanju četiri stranke prelaze pet posto: vodi HDZ sa 17,5, drugi je SDP s 11,6 treći HSLS s 9,1 i četvrti HSS sa 6,3 posto glasova. I Bjelovarčani su proeuropski orijentirani pa se tako njih 52 posto slaže da Hrvatska uđe u EU. </p>
<p>U Krapini HDZ je u prednosti u odnosu na SDP za nešto više od dva posto. Hadazeovci tu uživaju potporu 24,2 posto ispitanika koji će sigurno izaći na izbore, a njihovi najveći suparnici 22,1 posto. Broj građana Krapine koji su za ulazak Hrvatske u EU još ne prelazi 50 posto. U tom gradu najbolje mišljenje imaju o Račanu, te Sanaderu, a samo 15,6 posto ispitanika podržava koaliranje stranaka suprotnih orijentacija. Kada je riječ o tome koliko se ispitanika izjasnilo da će sigurno izaći na izbore, situacija je ovakva: Virovitica 62, Križevci 54, Krapina 54, Čakovec 67 i Bjelovar 58 posto. </p>
<p>Darko Đuretek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tvrtke se »oslobađaju« radnika </p>
<p>Sindikat je tražio da se kriminal u pretvorbi tretira kao ratni zločin bez zastare, a sada predlaže da pretvorbeni kriminal ne zastarijeva barem 10 godina / Od 1991. godine bez posla je ostalo 115.000 metalskih radnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U privatiziranim metalskim tvrtkama u tijeku je najgrublji egzodus radnika izloženih nemilosti vlasnika, kojima je cilj zgrabiti vrijedne nekretnine, a radnike otjerati na burzu, upozorio je u utorak na konferenciji za novinare čelnik Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović.</p>
<p>Marjanović je naveo desetak zagrebačkih tvrtki koje se »oslobađaju« radnika. Istaknuo je kako se taj model ustalio u metalskoj, ali i drugim prerađivačkim granama. Kupi se tvrtka na atraktivnoj lokaciji s vrijednom nekretninom, a kako vlasniku nije do proizvodnje, poslovanje je stalno u krizi i otpuštaju se radnici. Kada se vlasnik riješi većine radnika, tvrtku iz Zagreba seli u manji grad.</p>
<p>Tako je, kaže regionalni povjerenik za Zagreb Josip Juričić, Pogrebno društvo u Radićevoj ulici kupilo zagrebački TEŽ i otpustilo većinu radnika. »Novi vlasnik ugasio je proizvodnju fluorescentnih cijevi, jer što će grobaru svijetlo! Od nekadašnjih 350 radnika ostalo ih je 105, od kojih je 45 pod otkaznim rokom, a vlasnik namjerava otkazati i ostalima«, kaže Juričić.</p>
<p>Navodi i primjer Bratstva, tvornice za proizvodnju strojeva za obradu drva koju je kupila Octal Pharma. Ta farmaceutska tvrtka strojeve i radnike seli u Karlovac, a u Remetincu će otvoriti skladište. Od 174 radnika sada ih radi tridesetak, ali četiri mjeseca bez plaće. Gasi se proizvodnja tvrtke koja je lani u Njemačkoj dobila nagradu za vrhunski stroj, a istodobno izvozimo trupce.</p>
<p>»Slično je prošla i Tvornica baterija Croatia, čiji je vlasnik Branko Roglić otpustio 600 radnika, a od sadašnjih 275 do rujna će ih ostati 50. Ugašen je baterijski program, jedini u Europi, pod naletom jeftinih Kineza«, kaže Juričić. </p>
<p>»Metalska industrija je od 1991. prošla najgoru katarzu, a broj radnika smanjio se sa 180.000 na 65.000«, ističe Marjanović. Prva »sječa« metalskih tvrtki provedena je u stečajevima 90-ih godina, kada su nestale Prvomajska, TPK, Rapid, dio Končara. U drugoj sječi kroz pretvorbu i privatizaciju likvidirana je većina tvrtki, a samo u Zagrebu ugašeno je tri tisuće radnih mjesta.</p>
<p>»Sada je na djelu treća sječa radnika, koje ne štiti ni država, ni sudstvo, ni inspekcija«, kaže Marjanović. Sindikat je, bez odjeka, tražio da se kriminal u pretvorbi tretira kao ratni zločin bez zastare, a sada predlaže da pretvorbeni kriminal ne zastarijeva barem 10 godina. </p>
<p>Sindikati zahtijevaju da država i nadležne institucije kontroliraju zakonitost rada privatiziranih tvrtki. »Ako pravna država ne profunkcionira, bojim se da će radnici zbog vlastite egzistencije početi sami utjerivati potraživanja. Nije nam u interesu revolucija, ali bojim se da se u to može pretvoriti«, rekao je Marjanović, dodavši kako se divi tajkunima što se još ne boje za vlastitu sigurnost.</p>
<p>Otpuštanja radnika u Zagrebu u brojkama</p>
<p>• Tvornicu elektičnih žarulja (TEŽ) kupilo je Pogrebno društvo. Od nekadašnjih 350 radnika još ih radi 105, od kojih je 45 pod otkazom.</p>
<p>• Tvornica za proizvodnju strojeva za obradu drva Bratstvo vlasništvo je Octal Pharme, koja je od 174 radnika zadržala njih 30 i ne plaća ih.</p>
<p>• Croatiju, tvornicu baterija, kupio je Željko Roglić. Otpustio je 600 radnika, a od sadašnjih 275 do rujna će ih ostati samo 50. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Prljava igra s bleiburškim žrtvama </p>
<p>Polemizirati na jeftini način s mrtvima, pa bili oni mrtvi iz stećaka ili oni koji su mučki ubijeni 1945. godine, nije samo znak odsutnosti svakoga pijeteta, nego besramno kršenje elementarnih kulturnih, civilizacijskih i moralnih vrijednosti, kaže Zvonko Maković </p>
<p>Ovih je dana, prema informacijama objavljenima u medijima, dovršena izgradnja spomenika žrtvama Bleiburga na prostoru srednjovjekovne nekropole Radimlja kod Stoca u Bosni i Hercegovini. Križ od bijelog mramora podignut je gotovo preko noći, »a da javnost nije uspjela doznati ni tko je investitor, ni tko je odobrio gradnju na području proglašenu zaštićenim lokalitetom«.</p>
<p>Da bi bizarnost priče bila uočljivija, istaknimo da je nekropola stećaka Radimlja spomenik nacionalne kategorije, a nalazi se u Vidovu polju, na putu Čapljina - Stolac. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika te relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade i drugim karakteristikama, nekropola Radimlja spada u najvrjednije spomenike srednjovjekovlja u Bosni i Hercegovini. Po svojim likovnim odlikama svrstava se među nekoliko najvrjednijih i najznačajnijih nekropola stećaka uopće. </p>
<p>Taj je nacionalni spomenik otprije ugrožen nezakonitom gradnjom, što je rezultiralo njegovim upisivanjem i na Listu ugroženih spomenika. Problemi su se počeli pojavljivati kad su na društvenom zemljištu uz nekropolu i na potencijalnom arheološkom nalazištu sagrađeni poslovni objekti. Potom se središnji prostor nekropole počeo koristiti kao parking. Vrhunac je bio kad je prostor neposredno uz nekropolu pretvoren u odlagalište otpada. Nevjerojatni primjeri divljačkog ponašanja prema zaštićenoj kulturnoj baštini upravo su nadopunjeni, po svemu sudeći, ilegalnim podizanjem spomenika žrtvama Bleiburga. </p>
<p>Kako ističe predsjednik Hrvatskoga centra PEN-a, povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, postavljanje spomenika u dijelu kompleksa najznačajnije nekropole stećaka u Radimlji dvostruki je zločin. Njegovi su počinitelji obezvrijedili kulturnu baštinu, a pritom su se barbarski ponijeli prema žrtvama Bleiburga. »Autori koji su podigli spomenik žrtvama Bleiburga potvrdili su se kao autentični barbari. Polemizirati na jeftini način s mrtvima, pa bili oni mrtvi iz stećaka ili oni koji su mučki ubijeni 1945. godine, nije samo znak odsutnosti svakoga pijeteta, nego besramno kršenje elementarnih kulturnih, civilizacijskih i moralnih vrijednosti«, kaže Maković, ističući da hrvatska javnost ne smije biti indiferentna na ono što se događa u njezinu najbližem susjedstvu. </p>
<p>Tim više, naglašava, što se hrvatski stradalnici iz 1945., žrtve Bleiburga, uzimaju kao sredstvo za, kako kaže, najprljaviju političku igru. Maković smatra da postavljanje spomenika žrtvama Bleiburga nije samo problem Bosne i Hercegovine, nego isto tako i Hrvatske, a posebno ga užasava odnos Katoličke crkve prema tome problemu. </p>
<p>Naime, podizanje spomenika u blizini Stoca podržao je Biskupski ordinarijat Mostarsko-duvanjske biskupije. U njihovu priopćenju navodi se da »Katolička crkva nije sponzor križa«, ali da podržavaju takav način obilježavanja 60. godišnjice holokausta hrvatskih katolika, među kojima je i određen broj svećenika. </p>
<p>»Ako je tko trebao pokazati zrno razuma, to je upravo Crkva, koja ne smije ući u trivijalne političke igre kratkotrajnoga vijeka. Stoga očekujem da se očituju ne samo predstavnici hrvatskoga političkoga i kulturnoga života, nego i čelni ljudi Katoličke crkve, kojoj nije mjesto u ovoj barbarskoj igri«, izjavio je Maković. </p>
<p>I Miljenko Domijan, glavni konzervator u hrvatskome Ministarstvu kulture, podržava Makovićevo mišljenje o neprimjerenome vandalskome činu u susjednoj državi. </p>
<p>»Po svemu sudeći, posrijedi je ilegalni i necivilizirani čin, koji ne služi na čast osnovnoj ideji da se obilježi tragedija jednoga dijela hrvatskoga naroda. Bespotrebna je politizacija nemilih događaja, tim više ako se politizira u prostoru ekskluzivnoga spomenika. Ako usporedimo s domaćim primjerima, to bi bilo jednako štetno kao kad bi netko podigao spomenik na starohrvatskome groblju na Bribirskoj Glavici, ili na Forumu u Zadru«, izjavio je Domijan.</p>
<p>Podizanje spomenika na zaštićenom području osudili su sarajevski mediji, kao i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini, koja je reagirala priopćenjem. »Radovi koji se odvijaju su nezakoniti, predstavljaju kršenje mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu i mogu biti kvalificirani kao krivično djelo u skladu s Krivičnim zakonom Federacije BiH«, stoji, između ostaloga, u priopćenju. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kakva je to (obnovljena) optužnica</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Na zahtjev haaškog tribunala, a u povodu zahtjeva Markačevih i Čermakovih branitelja, Carla del Ponte trebala je objasniti što je to zločinačko udruživanje. Umjesto očekivanog pojednostavljenja, glavna haaška tužiteljica navela je da su dvojica generala zajedno s još bar tisuću ljudi iz Hrvatske sudjelovali u spomenutom »zločinačkom udruživanju«. Kako?</p>
<p>Carla del Ponte tu stvar ne objašnjava, nego novom optužnicom sugerira da su optuženici zajedno s Tuđmanom, Šuškom, Červenkom, Bobetkom i Gotovinom, sudjelovali u, i opet, zločinačkom udruživanju. Ali, njezina sugestija pravno propada. Običan student treće godine prava zna - kaznena je odgovornost u optužnici opisana poimenično, dakle nema općih mjesta, nema općenitih formulacija odgovornosti. Pero Perić kriv je za to i to. Gdje je »Pero« u optužnici Carle del Ponte? Nema ga. I to je težak promašaj tužiteljice, osobe koja je nakon prigovora odvjetnika Miroslava Šeparovića i Gorana Mikuličića (Markač) te Jadranke Sloković i Čede Prodanovića (Čermak) morala objasniti što to jest kaznenopravno u »zločinačkom udruživanju« iz prve optužnice.</p>
<p>Što radi tužiteljica? Ona još tvrđe pritišće na samo petoricu imenovanih - Tuđman, Bobetko, Červenko, Šušak (umrli) i Gotovina (odbjegao) - a uz njih spominje sve i svakoga u Hrvatskoj. Da bi svoje neznanje kaznenog prava zaključila tezom da se optužnica odnosi i na sve one »znane i neznane« koji u svemu tome sudjeluju. Pogreška je u banalnoj činjenici da kaznena odgovornost počiva na individualizaciji krivnje. A u popisu HDZ-ovaca, vojnika, policajaca, agenata obavještajnih zajednica nema nijedne - individue.</p>
<p>Nije u pravu premijer Sanader kad optužnicu od 9. svibnja zove apsurdnom. Riječ je, naime, o nepravnoj optužnici koja je Haaški sud uvalila u »gabulu«. Kako prihvatiti nepravni akt, i to nakon njegova »popravka«, a sačuvati dignitet glavne haaške tužiteljice. Nikako. Baš zbog toga su više nego u prvom slučaju odvjetnici prionuli proučavanju dokumenta Carle del Ponte. Jer, negdje mora biti kvaka. Malo je vjerojatno reći da tužiteljica ne poštuje Tribunal. Premalo je reći da ona ne zna sastaviti optužnicu »kak' Bog zapoveda«. A baš tako izgleda da je učinila poručujući da su u »zločinačkom udruženju« sudjelovali - znani i neznani. Plus što četvero odvjetnika mora voditi računa i o optužnici koja je prije »inovacija« bila identična s onom protiv Gotovine. Jer, Gotovina nema odvjetnike koji bi mogli nekome uputiti prigovore na račun optužnice. Mediji to nisu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bogatun pod ovrhom</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Boris Mikšić, jedan od naših najbogatijih političara i recentnih kandidata za gradonačelnika Zagreba, svakodnevno sve neugodnije iznenađuje svoje simpatizere i moguće birače. Nakon što je priča o obiteljskom nasilju, čiji je bio glavni sudionik, postala javna, pojavile su se i informacije da je, kao mladić, navodno, sudjelovao u sitnim krađama. Dan-dva kasnije, mediji su otkrili da Mikšić, u čije je bogatstvo dosad malo tko sumnjao, ne plaća svoje račune pa mu prijeti ovrha i oduzimanje stvari u vrijednosti od oko tisuću eura iz stana na zagrebačkom Zelengaju.</p>
<p>Naime, Boris Mikšić ostao je poduzeću Eldra dužan za poslove obavljene tijekom predsjedničke kampanje, pa je sud donio nalog o ovrhi. I neke druge tvrtke, poput Millenium promocije, tvrde da im je taj predsjednički kandidat ostao dužan. Dakle, političar koji je uoči kampanje govorio da je, što se novca tiče, »samo nebo granica« te da je spreman potrošiti do 10 milijuna dolara, na sudu je zbog 7500 kuna. Istodobno, Mikšić se verbalno razbacuje milijunima eura za financiranje Dinama. Takav klasičan primjer manipulacija i obmana javnosti ovdje nismo dugo vidjeli.</p>
<p>Slika Mikšića-neplatiše posljednji je čavao u lijesu njegova javnog imidža poštenjačine i bogatuna koji sam plaća svoje račune (čak i na predizbornom plakatu uz sliku je dopisao »pošten«). Mikšić nije, dakako, prvi političar što je u javnost lansirao vlastitu sliku neovisnog, potkoženog, uglednog obiteljskog čovjeka, konzervativca koji zaslužuje glasove. Ali, u njegovu je slučaju u rekordnom roku postala vidljiva tamna strana čovjeka koji mlati svoju ženu, ima neugodne političke repove, nejasnu prošlost i financijski upitnu sadašnjost. O političkoj budućnosti Borisa Mikšića odlučit će Zagrepčani već ove nedjelje.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ozbiljne novine smetaju</p>
<p>Bilo to kolegi Klauškom i onima koji su naručili njegov članak drago ili ne, ali Vjesnik su trenutačno jedine novine u Hrvatskoj koje se po cehovskim novinarskim standardima mogu smatrati ozbiljnima. Vjesnik je jedini list koji svaki dan osim najnovijih informacija nudi i dvije stranice sa šest kolumni i komentara. Po tome se razlikuje od ostalih novina koje imaju najviše dva do tri komentara</p>
<p>ZORAN VODOPIJA </p>
<p>Glasilo Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske Novinar u najnovijem se broju odlučilo pozabaviti hrvatskom medijskom scenom. Uz tekst glavnog urednika koji se bavi odnosom snaga u tiskanom novinarstvu, objavljen je i prilog Tomislava Klauškog pod skromnim naslovom »Priča o Vjesniku«. Priča je novinski uradak koji djeluje kao članak, samo što pati od manjka točnih činjenica i viška tendencioznosti.</p>
<p>Priča o Vjesniku temelji se na kuloarskim pričama o predviđenom spajanju dvaju državnih poduzeća - Vjesnika i Narodnih novina. Piše tako kolega novinar Klauški iz Slobodne Dalmacije honorarno za cehovsko nam gasilo Novinar kako je »dugogodišnja saga o propasti Vjesnika otvorila ovih dana novo poglavlje, nakon što je Vlada u projekt promjene formata i marketinške ofenzive Vjesnika ulupala tri milijuna proračunskih kuna i shvatila da neće ostvariti žuđenih trideset tisuća prodanih primjeraka... i u tišini skovala novi plan: Uvalit će Vjesnik kao kroničnoga gubitaša u krilo monopolnog profitera Narodnih novina«. U priču je upletena i Vjesnikova (a ne Hrvatska tiskara, kako je naziva Klauški) koja je zajedno s listom Vjesnik dio zajedničke tvrtke. Ona, piše Klauški, svojih 14 milijuna kuna godišnje dobiti mora utopiti u Vjesnikovoj crnoj rupi u kojoj je na kraju prošle godine nedostajalo čak 11 milijuna kuna.</p>
<p>Privatizacija Vjesnika skratila bi muke svima, najviše onima koji plaćaju Vjesnik iako ga nemaju namjere čitati, piše Klauški, misleći pritom vjerojatno na porezne obveznike koji ne čitaju novine općenito, ili samo Vjesnik. Autor teksta ironizira Vjesnikov slogan »Dvije novine za jednu cijenu« i nagađa kako bi Vlada u privatizaciji mogla ponuditi Narodne novine, Vjesnikovu tiskaru i Vjesnik potencijalnim kupcima novog poduzeća pod sloganom »Tri poduzeća po cijeni jednog«, i to Vjesnika d.d. Klauški u naručenom članku (za Novinar) piše da se Vlada boji ugasiti jedan dnevni list i poslati na cestu 200 novinara i pratećeg osoblja. U Vjesniku nema ni 150 zaposlenih. Klauški navodi da Vjesnik troši proračunske kune na novinare čije plaće konkuriraju plaćama u novinama s deset pa i dvadeset puta većom nakladom na marketinšku kampanju koja se ni u kojem smislu nije isplatila. Nema novina u Hrvatskoj koje imaju deset, a kamoli 20 puta veću nakladu od Vjesnika.</p>
<p>Glavni je urednik u Novinaru objavio podatke o prodanim nakladama dnevnih listova u Hrvatskoj. Riječ je, međutim, više o željenom nego o stvarnom broju prodanih primjeraka. Dva dnevna lista s najvećom prodanom nakladom u Hrvatskoj bore se da, unatoč pridodanim kuharicama, atlasima, knjigama i DVD-ima, dostignu prosjek od sto tisuća prodanih primjeraka, što su ne tako davno bez problema premašivali.</p>
<p>Vjesnik je, prema podacima koje navodi i sam glavni urednik Novinara stranicu-dvije prije, čak utrostručio prosječnu prodanu nakladu. To je redakcija od 150 ljudi, radeći troje novina (Vjesnik, Obiteljski glas i Sedam dana) za jednu cijenu, postigla za samo mjesec i pol radeći list prema novom konceptu i na manjem formatu. U situaciji kad naklada svim dnevnim novinama (a i tjednicima) pada, unatoč sve izraženijem približavanju prosječnom ukusu čitatelja i tabloidnom izboru tema, utrostručenje naklade pa makar i iz niskog starta od 7000 prodanih primjeraka, nešto je vrijedno pozornosti. Ili barem šutnje, a ne podmetanja.</p>
<p>Kolega Klauški ne može prikriti animozitet prema ozbiljnom novinarstvu. Lako je reći, kaže on, da Hrvatskoj treba ozbiljan, staložen, relevantan i uravnotežen dnevni list. No je li to Vjesnik, pita se Klauški. Iskreno govoreći, jedino se treba pouzdati u čitatelje. Ako je Vjesnik, među ostalim polutabloidima, trenutačno jedini ozbiljan list u Hrvatskoj, onda su čitatelji koje zanima takav pristup informacijama, pronašli interes da ga kupuju. To je bilo više nego očito ove nedjelje u knjižari Leksikografskog zavoda u Frankopanskoj ulici. Kad je Vjesnik objavio da će tog dana u osam navečer dijeliti besplatno prvi svezak Likovne enciklopedije Leksikografskog zavoda, red ozbiljnih ljudi svih godišta, željnih pravih vrijednosti a ne jeftinih senzacija, protezao se Frankopanskom sve do pola Dalmatinske ulice.</p>
<p>Bilo to kolegi Klauškom i onima koji su naručili njegov članak drago ili ne, ali Vjesnik su trenutačno jedine novine u Hrvatskoj koje se po cehovskim novinarskim standardima mogu smatrati ozbiljnim. Vjesnik je jedini list koji svaki dan osim najnovijih informacija nudi i dvije stranice sa šest kolumni i komentara. Po tome se u prvom redu razlikuje od ostalih novina koje imaju najviše dva do tri komentara. Vjesnik si to može priuštiti jer ima dovoljno novinara koji mogu kompetentno pisati o svim temama.</p>
<p>Vjesnik je za manje od dva mjeseca na hrvatskom novinskom tržištu donio promjenu usporedivu jedino s pojavom prvog pravog tabloida - 24 sata. Tiskana inačica Interneta s kombinacijom trač trasha i relevantnih informacija odnijela je velik dio tržišta ostalim novinama u Hrvatskoj, u prvom redu zagrebačkim polutabloidima. To se i osjeća u njihovoj nakladi. S druge strane, Vjesnik je počeo dodatno skupljati ono malo hrvatskih čitatelja koje zanimaju ozbiljne jutarnje novine. Privukao je barem desetak tisuća novih čitatelja u srednjoj klasi koju su razorili namještena privatizacija i nemoć Hrvatske kao socijalne države. Tome treba pridodati i barem 70 tisuća ulaza na Vjesnikov internetski portal koji će uskoro doživjeti redizajn. </p>
<p>U eri općeg pada naklade novina u svijetu, a osobito u Hrvatskoj, Vjesnik ide dalje. Unatoč Klauškom i naručiteljima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Udba nas je ubijala u emigraciji</p>
<p>Čini se da je Gojko Borić do danas ostao pobornik načela da je žrtva uvijek kriva</p>
<p>MARKO BUŠIĆ</p>
<p>U svom odgovoru na moj članak (Vjesnik, Stajališta, 7. travnja) Gojko Borić iznosi da su o udbaškim atentatima na Hrvate javljali njemački mediji, a da je o tome i sam javljao u emisijama Radija Deutsche Welle i u hrvatskim emigrantskim publikacijama (Vjesnik, Stajališta, 12. travnja).</p>
<p>Nije sporno da su o ubojstvima Hrvata javljali njemački mediji, ali samo tako da su objavljivali šture policijske izvještaje koji su uvijek jednolično završavali da politički motivi za zločin nisu isključeni. Ali ja sam u svom članku tvrdio da se u Njemačkoj nitko nije našao, pa ni Gojko Borić, tko bi osudio udbaške zločine i stao u zaštitu nedužnih ljudi koji se u pravilu ničim nisu ogriješili o zakone zemlje u kojoj su živjeli.</p>
<p>Šutnju njemačkih medija Borić djelomično objašnjava time da smo zato i sami krivi »jer su od hrvatske ruke smrtno stradala barem tri jugoslavenska diplomata«. To je objašnjenje posve neutemeljeno. Jer kako to da – obratno – ni 37 od udbaške ruke ubijenih Hrvata i 16 neuspjelih atentata na njih nije spriječilo njemačke medije da podignu zaglušne optužbe protiv Hrvata zbog navodna tri ubojstva jugoslavenskih diplomata i da su ih godinama, pa i desetljećima nanovo podgrijavali kad god se za to ukazala prilika. Čini se da je Borić do danas ostao pobornik načela da je žrtva uvijek kriva.</p>
<p>Njemački su mediji pripisivali Hrvatima tri ubojstva jugoslavenskih državnih predstavnika, koje pojedinačno navodimo. U gradu Mehlemu skupina hrvatskih gastarbajtera htjela je u jugoslavenskom predstavništvu predati predstavku. Kad im je pazikuća spriječio ulaz, pokušali su nasilno ući pa je pritom nastala gužva i pucnjava s obje strane, u kojoj je pazikuća poginuo. Od čije je kugle smrtno stradao, nikad nije utvrđeno.</p>
<p>Ubojstvo jugoslavenskoga generalnog konzula Milovanovića dogodilo se u gostionici u Stuttgartu. Kada je taj konzul predao pištolj Franji Goreti s nalogom da ubije treću osobu, Goreta, umjesto da izvrši nalog, ubio je na mjestu samoga konzula.</p>
<p>Prema općem mišljenju, Hrvati s ubojstvom konzula Zdovca u Frankfurtu na Majni nemaju nikakve veze. Jugoslavenski konzul Zdovc je pripadao liberalnom krilu slovenskih političara pa nitko od Hrvata nije imao nikakva interesa za njegovo smaknuće. Slučaj nije nikada razjašnjen, ali se pretpostavlja da je bio žrtva trvenja između naprednih i natražnih slovenskih struktura vlasti.</p>
<p>U seriji svojih članaka Gojko Borić jedva je nešto rekao o Udbinoj zločinačkoj djelatnosti prema Hrvatima, a šutnju njemačkih medija o tome nije ni spomenuo, ali zato opsesivno pronalazi i iznosi svaku pojedinost, svaku tričariju koja bi mogla hrvatsku oporbu prikazati u neugodnom svjetlu.</p>
<p>Protiv Hrvata u Njemačkoj desetljećima je gotovo legaliziran teror jugoslavenske tajne policije Udbe, pa je upravo čudo da oni nisu masovnije pribjegli protuteroru, nego se uglavnom sve svelo na opisana dva slučaja ubojstva.</p>
<p>Kad se još ima na umu da su hrvatske političke udruge ujedno bile i legla udbaških provokatora, a da su i njemačke vlasti u poratnim godinama zakulisno zloupotrebljavale hrvatsku emigraciju kao snažan adut u svojoj politici pritisaka prema Jugoslaviji, onda im još više treba odati priznanje na suzdržanosti i mjeri u borbi sa znatno nadmoćnijim neprijateljem.</p>
<p>Ali unatoč tomu, Borić je sklon da svaku pojedinačnu, u gnjevu danu izjavu odmah poopći i prida joj značenje koje u zbilji nije imala. Umjesto da kontekstualno sagleda probleme hrvatske emigracije, on iznosi koještarije i neosnovano tvrdi »da je dio hrvatske emigracije zagovarao i provodio teror«.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>To ne sluti na dobro</p>
<p>Buha zanemaruje činjenicu da su sve žrtve i štete prouzročene srpskom terorističkom pobunom</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Potkraj veljače u Beogradu je osnovana fantomska »vlada republike srpske krajine« u progonstvu na svojoj obnoviteljskoj skupštini. Za »premijera« je izabran Milorad Buha, četrdesetosmogodišnji pravnik iz Belog Manastira, negdašnji zastupnik u skupštini RSK. Buha tvrdi da njegova vlada ima legitimitet, zasnovan na izborima koji su održani u RSK godine 1993. Dakako, RSK i njena skupština i vlada nemaju nikakva legitimiteta, kao što ga nije imala niti RSK jer je izmišljena bez ikakva ustavnog temelja i uspostavljena terorizmom.</p>
<p>Milorad Buha zastupnik je Srpske radikalne stranke u Skupštini Srbije i upravo ta stranka stoji iza vlade RSK. Prema novoj travanjskoj anketi, Šešeljeva SRS uživa najveću popularnost i za nju se izjašnjava trećina ispitanika. Postotak pristaša Slobodana Miloševića skočio je sa 20 posto u 2002. godini – na 32 posto. Vlada Srbije ne uživa povjerenje građana.</p>
<p>Srbijanska će vlada 15. svibnja organizirati okupljanje na Ravnoj Gori u slavu Draže Mihailovića i četnika. Uz četničke veterane, naći će se ondje i brojni suvremeni četnici koji su okrvavili ruke u nedavnom ratu u Hrvatskoj i Bosni.</p>
<p>Takvo je danas političko stanje u Srbiji i ne treba se čuditi što se u takvu okružju može pojaviti vlada RSK. Popularnost radikala i miloševićevaca s jedne strane, a nepopularnost srbijanske vlade s druge, ne sluti na dobro. Vodeći političar Srba u Hrvatskoj Milorad Pupovac izjavio je da vladu RSK u progonstvu čini skupina beznačajnika.</p>
<p>»Premijer« nepostojeće države Milorad Buha dao je intervju za beogradski Glas javnosti i iznio da je razlog osnutka vlade hrvatsko neispunjenje obveza i internacionalizacija problema srpskih izbjeglica. Spominje ostvarivanje stanarskih prava, prava na imovinu i na rad. Buha previđa velike i uspješne napore Hrvatske za obnavljanjem, kao i za vraćanjem kuća Srba povratnika. Stanarsko pravo ne postoji već godinama i nema pravnog osnova za njegovo vraćanje, a pravo na rad u Hrvatskoj, zemlji velike nezaposlenosti, problem je njenih državljana, neovisno o nacionalnoj pripadnosti.</p>
<p>»Premijer« ističe da su Srbi izgubili sudjelovanje u privatizaciji, a zaboravlja da su se iz toga sami isključili pobunom i odjeljivanjem u RSK i unutar Republike Hrvatske. O »desetgodišnjim mukama srpskog naroda u izbjeglištvu« vlada RSK poslala je Rezoluciju i Memorandum međunarodnoj zajednici, u kojem navode da je istjeranim Srbima oduzeto 50 tisuća stanova i kuća, uništeno 30 tisuća građevinskih objekata, te da je ubijeno 6059 Srba svih uzrasta.</p>
<p>Buha zanemaruje činjenicu da su sve žrtve i štete prouzročene srpskom terorističkom pobunom. U broj stradalih životom uključio je i pripadnike krajinske vojske koji su poginuli u borbi. Valja ga podsjetiti da je na hrvatskoj strani nametnuti rat imao neusporedivo brojnije žrtve i veću materijalnu štetu.</p>
<p>Za »desetgodišnje muke« Buha bi trebao okriviti Beograd, koji je pokrenuo krajinsku pobunu, organizirao RSK, pa i odlazak Srba nakon sloma nelegitimne tvorevine. Miloradu Buhi može se poručiti kako bi hrvatske mogućnosti da riješi probleme svojih državljana, uključujući i one srpske nacionalnosti, bile neusporedivo veće kad bi Srbija i Crna Gora isplatila ratnu odštetu za štete koje je JNA počinila u Hrvatskoj.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Gotovina u Haagu neće moći dokazati istinu</p>
<p>Svima se u Hrvatskoj vjerojatno u pamćenje duboko urezalo kada je predsjednik Franjo Tuđman 1992. na Trgu bana Jelačića podigao ruke u zrak i uskliknuo: »Imamo Hrvatsku!« Bili smo i te kako ponosni iako je trećina Hrvatske tada bila okupirana. Hoćemo li danas kada »akcijskim planom« uhitimo odbjegloga generala Antu Gotovinu isto tako zdušno klicati da imamo Europu? Danas je doduše, zahvaljujući dobrim dijelom i Gotovini, Hrvatska cjelovita, samo su joj nažalost temelji, prema brijunskom transkriptu, »autentično zločinački«. Iako smo onda, 1992., bili ponosni što nas je cijeli svijet priznao, makar i za trećinu okrnjenu, možemo li danas biti isto tako ponosni što smo našu cjelovitost ostvarili, kako nas optužuju, »zločinačkim pothvatom«? Hoće li Gotovina u Haagu kazati i dokazati istinu o svojoj nevinosti u koju vjeruje većina Hrvata? Neće, jer sada Haaški sud ima od hrvatskoga pravosuđa potvrđen »autentičan dokument« pa može raditi što ga volja. A mi ćemo nakon toga čekati još dugo na naše regionalne susjede da bez iole ponosa s gorčinom promumljamo – imamo Europu, možda negdje tamo nakon 2010. Tko zna!</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, DIPL. ING.SAMOBOR</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Umjesto svih životopisa, agitiranje za Bandića</p>
<p>Pozivajući se na provedenu anketu, ZG News od 20. travnja 2005. tvrdi da je mjesto gradonačelnika rezervirano za »najomiljenijeg« političara Zagreba g. Milana Bandića. Ipak ostaje jedan »mali« problem, a to je Boris Mikšić. Ako se ponovi situacija iz predsjedničkih izbora, te on osvoji npr. 15 posto glasova, onda Bandić više ne bi bio siguran. Da se to ne bi dogodilo, u Nacionalu od 3. svibnja izišao je intervju s bivšom suprugom g. Mikšića. U njemu gđa Olga iznosi prljavo rublje iz promašenog braka i trudi se da što više javno oblati bivšeg supruga, kojeg je sama napustila i s kojim ima dvoje lijepe, školovane i dobro situirane djece. Čudno i neukusno! To je već drugi Nacionalov članak o braku g. Mikšića. Prvi je bio u vrijeme predsjedničkih izbora. Novinarka tu pita gđu Olgu »zaslužuje li Hrvatska na vlasti osobu poput Borisa Mikšića«. Kada bismo to pitali napuštene žene i ljubavnice naših političara koji su, nakon što su se dočepali položaja i novca, već istrošene žene zamijenili mlađima te poslušali njihove prijedloge, Hrvatska bi ostala bez političke kreme. Treba reći da glasilo ZG News izdaje Nacional, a pretpostavljam da su gospoda Bandić i Pukanić dogovorili da izlaženje ZG Newsa sufinancira Grad Zagreb. ZG News trebao je objaviti profesionalne životopise svih kandidata, umjesto da agitira za g. Bandića.</p>
<p>ZLATKO MARTINČEVIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Toplana smrznula Zagrepčane</p>
<p>»Ovo nije normalno! Već se tri dana smrzavamo, a debele račune za grijanje uredno plaćamo«, požalila se Ivanka B. iz Prečkog</p>
<p>Izrazito niske temperature koje su posljednja tri dana zabilježene u Zagrebu, izazvale su val negodovanja promrzlih građana, ozlojeđenih time što HEP-Toplinarstvo nije automatski uključio grijanje, isključeno prošli tjedan.</p>
<p>»Ovo nije normalno! Već se tri dana smrzavamo, a debele račune za grijanje uredno plaćamo. U stanu mi je 17 stupnjeva. Ne vidim nikakav razuman razlog da se grijanje odmah ne uključi«, požalila se Vjesniku Ivanka B. iz Prečkog. Dodatno ju je, kao i mnoge druge građane koji su se javili Vjesniku, razljutilo priopćenje iz HEP-Toplinarstva, emitirano na radiju, da će se zgradama grijanje uključivati pojedinačno, na zahtjev predstavnika stanara. »Sad ćemo se još i dopisivati s Toplanom, a vani je temperatura blizu ništice. Neka puste grijanje, a oni stanari, kojima je vruće, neka zatvore ventile na radijatorima«, rekla je.</p>
<p>Direktor Toplinskih mreža u HEP-Toplinarstvu, Mijo Marović, postupak svog poduzeća opravdava jednako brojnim prošlotjednim zahtjevima građana da se, zbog visokih temperatura, grijanje isključi. »Iako smo na radiju najavljivali zahlađenje te govorili da grijanje ne bi trebalo isključivati, pritisak građana bio je izrazio jak i odlučili smo popustiti. Naša toplinska regulacija automatski se uključuje i grijanje se pušta čim temperatura padne ispod 16 Celzijevih stupnjeva«. Tako je bilo i prošli tjedan, no popodnevne temperature bile su puno više, pa su građani tražili da se grijanje isključi, tvrdeći da im se bezrazložno nabijaju troškovi. »Nažalost, većina građana ne želi zatvoriti ventil na radijatoru nego zove i prosvjeduje«, rekao je Marović i dodao da je zato odlučeno da se postupa samo prema zahtjevu predstavnika zgrade.</p>
<p>Inače, toplinska mreža u punoj je pogonskoj spremnosti od 15. rujna do 15. svibnja, a u međuvremenu se obavlja remont. No, tvrdi Marović, ako vremenske prilike zahtijevaju, sezona grijanja može se bez problema produljiti. Dodao je i da je Toplinarstvo sad zatrpano pozivima građana koji traže da se grijanje uključi.</p>
<p> »Radnici već obilaze toplinske stanice, uključuju pumpe i otvaraju ventile te puštaju vrelu vodu u sustav. Zbog brojnih zahtjeva to traje nešto duže no danas će dobiti grijanje svi koji su se javili«, naglasio je Marović. U Državnom hidrometeorološkom zavodu potvrđuju da će temperatura sljedećih dana postepeno rasti te da bi za vikend mogla doseći i 20 Celzijevih stupnjeva. Očito je da su od neugoda niskih temperatura ostali pošteđeni samo oni koji se još uvijek griju na plin, te oni koji u kućama imaju samostalne sustave grijanja. A oni priključeni na toplovod morali su u zimskim jaknama i s dva para čarapa na nogama potražiti u ormarima neku staru isluženu grijalicu ili, kako je jedna čitateljica rekla, kaloriferčić. </p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Trg bez žvakaćih guma</p>
<p>Na Trgu bana Jelačića počelo je u ponedjeljak uklanjanje bačenih guma za žvakanje. Gusti bijeli dim, izazvan čišćenjem, pobudio je veliko zanimanje građana. </p>
<p>Oko ograđenog dijela pločnika koji se čistio, okupilo se mnoštvo ljudi da bi vidjelo što se događa. Neki su pomislili da je riječ o požaru, dok su drugi tvrdili da je to dio predizborne kampanje neke od stranaka. »Iz tramvaja sam uočila gusti dim pa sam sišla da vidim o čemu se radi. Tek kad sam se približila, vidjela sam da radnici šmrkovima čiste pločnik ispred Kavane Dubrovnik«, rekla je umirovljenica Kata Marić. »Mislio sam da je požar. No umjesto vatrogasaca, vidio sam radnike koji čiste cestu«, izjavio je Mario Ivanković. </p>
<p> Gume za žvakanje, zalijepljene po podu, uklanja tvrtka Carin d.o.o. Njezina glasnogovornica Zrinka Dušak objasnila je da će čišćenje Trga trajati 15 dana a da je čišćenje naručio Grad Zagreb. »Naši radnici čiste pomoću pregrijane pare. Riječ je o mehaničkom postupku kojim se žvakaća guma efikasno uklanja bez kemijskih sredstava pa time i bez oštećivanja površine«, dodala je glasnogovornica Dušak. »Rezultat rada je očišćena vlažna površina pločnika, dok se nečistoće skupljaju u spremniku usisivača i kasnije odlažu na odgovarajući način«, kaže Zrinka Dušak.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pitkom vodom više se neće prati ulice</p>
<p>Od lipnja 2006. zagrebačke ulice više se neće prati pitkom vodom, izjavio je u utorak za Vjesnik direktor Trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja, Jadranko Robić. </p>
<p>Zbog razvoja industrije koja je onečistila dijelove vodozaštitnoga područja, u razdoblju od 1980. do 1998. u okolici Zagreba zatvoreno je 14 vodocrpilišta s ukupno 23 zdenca. »Cisterne za pranje cesta u budućnosti će se puniti upravo vodom iz tih zdenaca, jer u njima ima dovoljno neiskorištene vode«, kaže Robić. </p>
<p>Robić je opovrgnuo i pisanje jednih dnevnih novina da će to trgovačko društvo točiti pitku vodu i u boce, i tako je prodavati. »Na sjednici Nadzornog odbora u ponedjeljak govorilo se o tome kako osigurati novac za bolje funkcioniranje vodoopskrbnog sustava, a ideja o flaširanju vode spomenuta je kada se govorilo o dobroj kvaliteti zagrebačke vode«, kaže Robić. Time se željelo reći da voda iz gradskog vodovoda može konkurirati onoj distributera koji prodaju flaširanu vodu. »Da bi se projekt flaširanja vode ostvario, trebalo bi izgraditi postrojenja za punjenje boca, zaposliti nove ljude u marketingu i slično«, objašnjava Robić. </p>
<p>Trenutno je od punjenja boca vodom važnije sanirati postojeći sustav te izgraditi nove vodovodne i kanalizacijske priključke. Da bi se u budućnosti situacija u sustavu vodoopskrbe i odvodnje popravila, prema strateškim planovima u to će se do 20015. uložiti 5,6 milijardi kuna. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zbog masne ceste udarali u ograde </p>
<p>»Cesta je bila strašno masna. Automobili su se sklizali bez obzira na to koliko su vozači stiskali kočnicu</p>
<p>Velika količina masne tekućine, vjerojatno dizel goriva, koja je iscurila iz zasad nepoznatog izvora, paralizirala je u ponedjeljak u večernjim satima promet na Gračanskoj cesti te ulicama Svibanjčici i Kvintičkoj. Policija je utvrdila da je najviše tekućine proliveno po kolniku Svibanjčice, koja je izuzetno strma. Vozači na toj cesti nisu mogli zaustaviti vozila, bez obzira na kočnice, te su ona udarala u ograde dvorišta obližnjih kuća.</p>
<p> Na mjesto događaja odmah je došao inspektor iz Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja te radnici Zagrebačkih cesta koji su posipanjem pijeska donekle sanirali kolnik. Postavljen je i prometni znak za opasnost na cesti, a daljnja sanacija kolnika koja je najavljena za utorak, nije počela. Stanovnici Svibanjčice u utorak, kažu, nisu vidjeli nikoga da nešto radi. A činjenica jest da je cesta još uvijek vrlo skliska. </p>
<p>»U ponedjeljak oko pet poslije podne počela je teći nekakva nafta i slijevala se sve do Gračanske ulice. Zatim je netko pozvao policiju, a došli su i inspektori. Malo su to posipali i otišli, a cesta je još uvijek masna. Valjda čekaju da je kiša opere. Gore, na zavoju s Kvintičkom ulicom dogodila se čak i nesreća, jer se vozilo nije moglo zaustaviti i udarilo je u kamenu ogradu dvorišta jedne kuće«, rekao je Josip Šašić iz ulice Svibanjčica.</p>
<p>Martin Jurić iz Kvintičke u utorak također nije vidio nikoga da čisti cestu. </p>
<p>»Cesta je bila strašno masna. Automobili su se sklizali bez obzira na to koliko su vozači stiskali kočnicu. Nisu se mogli zaustaviti čak ni s ručnom«, rekao je Martin Jurić. </p>
<p>Načelnik Vodopravne inspekcije Državne uprave za vode, Željko Makvić, rekao je kako je u ponedjeljak bio u Gračanima, na onečišćenom terenu, i utvrdio da nema opasnosti po obližnje vodotokove, jer u blizini nema potoka. Odgovornost za sanaciju terena prebacio je na Ministarstvo zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja, rekavši da je ono odgovorno za to.</p>
<p>»Vatrogasci su me pitali da li da cestu poliju šmrkovima kako bi je očistili, ali to im nisam dopustio. Time bi napravili još veću štetu i sva ta masnoća premjestila bi se nekamo drugdje. Za sanaciju takvih masnih kolnika moraju se koristiti posebni apsorbensi, nije dovoljno samo ih posipati pijeskom«, rekao je Željko Makvić.</p>
<p>Kata Gojević, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja, kaže kako je utvrđeno da je na spomenutom području zabilježen incident no da su »ekipe u potpunosti sanirale teren«. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagreb pet pretvoriti u industrijsko središte</p>
<p>SRP ocjenjuje da Zagreb treba opet pretvoriti u industrijsko središte. Iz razvijenog industrijskog središta Zagreb je u posljednjih 15-ak godina pretvoren u potrošački grad kojim vlada strani kapital, a to stanje hitno treba mijenjati, istaknuli su čelnici SRP-a predstavljajući program i kandidate za izbore u Zagrebu. »Promjene dolaze izbornom smjenom svih koji su to stanje proizveli«, kazao je nositelj liste Gojko Maričić. SRP bi povećao stanogradnju za najmanje 50 posto financirajući je novcem koji građani uplaćuju za otkup nekada državnih stanova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nestašice, redovi i Univerzijada </p>
<p>Ivu Vrhovca je na mjestu prvog čovjeka grada naslijedio Ivo Latin (1978.-1982.). U vrijeme njegova mandata otvoren je Ranžirni kolodvor, počela je izgradnja Nove Branimirove (1978.) te tržnice na Utrini.</p>
<p> U jesen 1979. počela je izgradnja triju novih naselja na Trešnjevci – Vrbana, Jaruna i Staglišća, a godinu kasnije i Sloboštine. Te je godine tramvaj prvi put prešao Savu. Ukinut je Samoborček. Donijeta je i odluka (1980.) da se Zagreb kandidira za domaćina Univerzijade 87, a čije važnosti tada vjerojatno nitko nije bio svjestan. Svoj uspon u to vrijeme započinje Cibona. Pobjedom nad Realom 96:95 osvojen je Kup kupova. Latina je naslijedio Mato Mikić (1982.-1983.) Bilo je to vrijeme vožnje par-nepar, kupovanja svijeća zbog redukcija električne energije, nestašica i redova pred prodavaonicama. </p>
<p>Umjesto čestitki, za Novu godinu stigli su bonovi za benzin. Najprije deset litara goriva mjesečno,a za motocikle pola od toga. Nestašice i redovi za sve i svašta postaju svakodnevica. </p>
<p>Unatoč tome, upravo u to vrijeme počinje realizacija ideje o bolnici u Blatu, na desnoj obali Save. Zagrepčani su dva puta izlazili na referendum o samodoprinosu (1982. i 1987.) i u deset godina u novu bolnicu uložili 1,2 milijarde kuna. Izgrađena do roh-bau faze i danas je predmetom predizbornih obećanja.</p>
<p>Potkraj prvoga Mikićevogmandata počela je gradnja krematorija. Mikića je naslijedio Aleksandar Varga (1983.-1984.). Tada je Zagreb podnio i službenu kandidaturu za organizaciju Univerzijade 1987., a redovi i problemi oko opskrbe deterdžentom, benzinom i kavom nisu prestajali. U sličnim su uvjetima svoje mandate odradili i Zorislav Šonje (1984. -1985.) i Tito Kosty (1985. - 1986), za čijega je mandata postavljen kamen temeljac za novu bolnicu u Blatu.</p>
<p>Mato Mikić (1986. - 1990.) ponovno je, nakon toga, bio na čelu grada. Bilo je to vrijeme velike gradnje, uređivanja i šminkanja Zagreba, zbog XIV. svjetskih studentskih igara.</p>
<p>Uređeni su središnji gradski trg, Jarun, Šalata, kompleks Cibone, bazen na Mladosti, dvorana Sutinska vrela u Podsusedu. No problemi nisu nestali. Nakon Univerzijade na Zavodu za zapošljavanje bilo je 17.130 ljudi, tri tisuće više nego 1986. Mikić je bio prvi čovjek grada sve do demokratskih promjena u svibnju 1990. </p>
<p>Miroslav ŠašićAutor je profesor povijesti</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Tvrtke u »lovu« na dobre studente</p>
<p>Posljednjeg dana sajma Job fair 2005., u utorak, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva okupio se veliki broj zainteresiranih studenata. Na štandovima na kojima su se predstavljale tvrtke, ambiciozni studenti tehnologije i mladi inženjeri mogli su se informirati o mogućnostima zaposlenja i razvoju karijere u Hrvatskoj. Mogli su steći i uvid u trendove na tržištu rada te saznati koje su kvalifikacije i vještine potrebne za zapošljavanje. </p>
<p>Rade Trkulja, student druge godine FER-a, posjećuje sajam već drugu godinu i smatra da u mlade visokoobrazovane ljude treba ulagati još više, kako nakon završenog fakulteta ne bi odlazili iz Hrvatske. »Obišao sam neke štandove, a najviše su me privukli T-mobile i Ericsson Nikola Tesla«, kaže Rade. Uz ove dvije tvrtke na sajmu je sudjelovalo još njih 27, od kojih je studentima bio vrlo zanimljiv Institut Ruđer Bošković. Institut je na svom štandu ponudio mladim talentima programe stipendija, usavršavanja u inozemstvu, čak i mogućnost civilnog služenja vojnog roka. </p>
<p>Ovogodišnji sajam, što se održava pod motom »Sutra počinje danas!«, organizirale su studentske udruge BEST, e-STUDENT i SSFER. [P. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Pazi, topivo!</p>
<p>Pod budnim okom novinara i aktivista Greenpeacea, Švicarci su u utorak, s neobičnim plastično-vunastim prekrivačem površine oko 3000 četvornih metara, pokrili alpski ledenjak Gurschen. Na taj ga način, naime, žele zaštititi od daljnjega topljenja jer se, samo u zadnjih 15 godina, za čak dvadesetak metara spustio prema dnu Alpa.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Toto Cutugno u Splitu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U show programu 1. srpnja, prve natjecateljske večeri ovogodišnjeg 45. »Festivala zabavne glazbe Split 2005«, nastupit će Salvatore Cutugno, poznatiji pod umjetničkim imenom Toto. Direktor Festivala Tomislav Mrduljaš potpisao je ugovor s agencijom koja zastupa interese tog talijanskog kantautora za nastup na Prokurativama. Kako bi nastupio u Splitu, Cutugno je otkazao drugi nastup izvan Italije. Kazao je da mu je drago što će pjevati na istoj pozornici na kojoj su prije njega nastupili neki od najvećih talijanskih pjevača. </p>
<p>Dan prije nastupa Toto će u Split stići iz Milana, u pratnji sedmeročlanog orkestra koji će se u večeri nastupa stopiti s velikim orkestrom Splitskog festivala, no repertoar još nije poznat. Mrduljaš je dodao da su u igri bila i druga znana imena poput Ane Oxa, Lucia Dalla i Laure Pausin. No, Mrduljaševi suradnici smatrali su da bi Splićani rado vidjeli Cutugna, pjevača poznatog po nastupima u San Remu. Jedan od najvećih uspjeha ostvario je baš u Hrvatskoj prije 15 godina kada je na Euroviziji u Zagrebu pobijedio s pjesmom »Insieme«.</p>
<p>Na upit koliko je težak Cutugnov honorar, Mrduljaš je kazao da mu je njegova tvrtka »Piano« uplatila onoliko koliko on trenutno i vrijedi, a to znači mnogo! </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pred Ustavni sud izbacili praznu kutiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na dojavu pravosudnog policajca sa Županijskog suda da su, u ponedjeljak oko 22 sata, dvojica muškaraca ispred obližnjeg Ustavnog suda na Zrinjevcu ostavili sumnjivu kutiju i potom pobjegli jurećim automobilom, na mjesto događaja izašli su policajci iz Protuesplozijskog odjela. Ustanovili su, međutim, da je riječ o »neslanoj« šali. Kako doznajemo u policiji, zbog moguće opasnosti od postavljene bombe, za vozila i pješake taj je dio Zrinjevca bio zatvoren sve dok policajci nisu ustanovili da se u kutiji nalaze samo – papiri i plastika. Potraga za šaljivcima je u tijeku. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U Brčkom ukrali 100 tona nafte!</p>
<p>BRČKO</p>
<p> – Oko 100 tona nafte ukradeno je iz tri rezervoara u brčanskom naselju Krepšiću, gdje je, po nalogu suda, bila deponirana i zapečaćena do kraja sudskog procesa. Nafta je oduzeta u rujnu 2003. godine u poduzeću »Agrarija-promet« gdje je policija otkrila protuzakonitu proizvodnju nafte iz bijelog špirita. </p>
<p>Sredinom rujna prošle godine sud je izrekao pravomoćnu presudu prema kojoj je vlasnik »Agrarija-prometa« osuđen na kaznu zatvora, a svi predmeti u izvršenju kaznenog djela oduzeti. Nakon toga sud je naftu prodao, ali je prilikom nedavne isporuke novom vlasniku utvrđeno da su rezervoari – posve prazni. [Z. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zatvorio ženu jer mu je odbila pribaviti drugu</p>
<p>KAIRO</p>
<p> – Muškarac (50) iz Saudijske Arabije svoju je prvu suprugu zatvorio na mjesec dana u mračnu komoru jer je odbila pribaviti mu drugu ženu. Zaprosio je mlađu ženu kao drugu suprugu, no njena se obitelj htjela uvjeriti da žena broj 1. nema ništa protiv konkurentice. Zato su od prosca zatražili da prva supruga izrazi spremnost prihvatiti drugu, ali je prva to odbila pa ju je ovaj puni mjesec zatvorio u ostavu i isključio struju. Po oslobađanju je kazala da njegov zahtjev nije odbila zbog ljubomore, već zato da mlađoj ženi prištedi život s tiraninom.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pronašli cipelu staru 2000 godina</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Cipelu staru 2000 godina iskopali su u utorak britanski arheolozi. Cipela iz željeznog doba nađena je u šupljem deblu u kamenolomu Whitehall na jugozapadu države. Komad obuće koji odgovara današnjem broju 43-44 iskopali su arheolozi iz Exetera. Cipela je duga tridesetak centimetara i može se pretpostaviti da ju je nosio muškarac. »Koliko znamo, to je najstarija cipela ikad nađena u Ujedinjenom Kraljevstvu. Pristojno je očuvana, u koži su još vidljive rupice za šavove i vezice«, kaže arheolog Stephen Reed. Očekuje se da će biti izložena u kraljevskom muzeju u Exeteru.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Umro tvorac crtane Snjeguljice </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Veteran animiranog filma i koautor Disneyevih klasika Joe Grant umro je u Los Angelesu u 96. godini od srčanog udara, izvijestio je glasnogovornik korporacije Walt Disney Co. Grant je radio još na stvaranju prvih Disneyevih crtića poput »Snjeguljice« i »Pinokija«. Smatralo ga se jednim od važnijih stručnjaka u stvaranju animiranih likova. Osmislio je lik kraljice/vještice u »Snjeguljici« te je radio na scenariju za film »Dumbo« o letećem sloniću.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Raskošni pijanizam</p>
<p>Pavica Gvozdić pokazala suverenost muziciranja i dubinu interpretativnog čina koji uvijek iznova mogu zadiviti / Moćna pijanistica netaknute prirodnosti doživljaja i tumačenja glazbe</p>
<p>U sklopu ciklusa Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika »Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici«, u HGZ-u je 8. svibnja muzicirala pijanistica Pavica Gvozdić. Taj je koncert iskorišten i kao prilika za predstavljanje njene najnovije kompaktne ploče s glasovirskim opusom Emila Cossetta. Program je inače bio u znaku dvaju remek-djela romantičarske klavirske literature iz pera Roberta Schumanna i Frédérica Chopina, s pridruženom Cossettovom Sonatinom vrlo pitka glazbenog izričaja, začudno izvan folklornog konteksta, inače karakterističnog za njegovo stvaralaštvo.</p>
<p> Pijanistički spretno pisana, lake i vedre izražajnosti, ta je skladba bila svojevrsnim predahom između Schumannovih Simfonijskih etida op.13 i op. posth. i Chopinove zbirke od 24 preludija op.28, kojom je umjetnica privela kraju službeni dio svoga recitala.</p>
<p>Pijanizam Pavice Gvozdić te se večeri pokazao u punom sjaju, koji nisu mogli pomutiti ni povremeni naleti impulzivnosti u tempu, najčujniji u ponekom od Chopinovih preludija. Njena duboka, delikatna osjećajnost vladala je baršunasto mekim tonom i prirodnim dahom fino ocrtanih melodijskh linija, osiguravajući, kako Chopinovu elegantnom rukopisu, tako i uzburkanoj sonornosti Schumannovih glazbenih zapisa punu autentičnost izričaja.</p>
<p> Posebice u izvođenju moćnih i teških Simfonijskih etida, u kojima joj je gotovo sve polazilo za rukom, mogla je Pavica Gvozdić pokazati svu raskoš svoga pijanističkog umijeća, posebice u bogatstvu nijansi snažnog, plemenitog tona, koji je na pojedinim mjestima, u jednom gotovo intuitivnom činu razumijevanja Schumannove vizije, rastao do punine orkestralnog zvuka. Pavica Gvozdić dokazala je ovom izvedbom da je moćna pijanistica netaknute prirodnosti doživljaja i tumačenja glazbe, umjetnica čija suverenost muziciranja i dubina interpretativnog čina uvijek iznova mogu zadiviti senzibilnog slušatelja. Po tome ona danas među hrvatskim pijanistima nema konkurencije. Po tome je ona jedinstvena.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Premijera »Cyrana de Bergeraca« u HNK </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Na sceni osječkoga HNK u srijedu 11. svibnja bit će odigrana posljednja dramska premijera ovogodišnje kazališne sezone. Riječ je o komediji u pet činova »Cyrano de Bergerac« Edmonda Rostanda koju režira Zlatko Sviben. Prvi put ova se drama na daskama osječkoga kazališta mogla pogledati 1925. godine. Za ovu izvedbu tekst je prilagođen prema prijevodima Milana Dimovića i Ivana Kušana, a bit će prikazana i na ovogodišnjemu Osječkom ljetu kulture. Po riječima redatelja Svibena problem zbivanja radnje na nekoliko prostora pokušat će se prevladati u osječkom teatru s nekoliko scenografskih zahvata. </p>
<p>Naslovnu ulogu Cyrana de Bergeraca ponijet će Krešimir Mikić, dok će uz njega ulogu Roksane utjeloviti mlada zagrebačka glumica Olga Pakalović. U komediji se pojavljuju još i Darko Milas, Davor Panić, Jasna Odorčić, Ivan Glowatzky i polaznici studija glume i lutkarstva na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Osijeku. Dramaturgiju je potpisala Marijana Fumić, scenografiju Darko Turina, dok se za kostime pobrinula Katarina Radošević-Galić. [Snježana Čanić Divić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Uzbuna zbog Lazareta</p>
<p>Pojedini kandidati za gradonačelnika govore o prenamjeni Lazareta, iako je taj projekt već prihvaćen </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Predizborna obećanja pojedinih kandidata za dubrovačkoga gradonačelnika o prenamjeni Lazareta izazvala su zabrinutost voditelja Art radionice Lazareti, ovogodišnjega hrvatskoga izbornika Venecijanskog biennala Slavena Tolja. Zbog ideja da bi čitav prostor Lazareta trebao postati virtualni muzej povijesti, Tolj je u ponedjeljak okupio novinare da ih ponovo upozna s projektom Lazareta koji će se nakon što dobije građevinsku dozvolu, kandidirati za novac iz proračuna Ministarstva kulture.</p>
<p> Tijekom prezentacije kojoj je bila nazočna i dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, istaknuto je kako je zabrinjavajuće da se rađaju neke nove ideje o Lazaretima iako je projekt gotov, a Grad je sklopio ugovor sa svim korisnicima, posebice Toljovim ARL-om koji će tri lađe koristiti još 22 godine. Ideja Lazareta kao kulturnog središta u kojemu će osim virtualnog muzeja u prvoj lađi preko koje bi putnici cruisera ulazili u Grad, podrazumijeva korištenje ostalih lađa kao scenskog i radnog prostora Art radionice Lazareti, Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Folklornog ansambla Linđo te humanitarne udruge Deša. Lokacijska dozvola za obnovu Lazareta već je ishodovana.</p>
<p>Gradonačelnica Šuica istaknula je kako se nakon mnogo godina uspjelo naći rješenje o korištenju Lazareta koje zadovoljava sve korisnike. [Anton Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Žalicin film dobro primljen</p>
<p>U konkurenciji su se našli i igrani filmovi iz Angole, Malezije i Albanije</p>
<p>SAN FRANCISCO (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja) </p>
<p> – Filmski festival u San Franciscu, osnovan 1957., ove je godine privukao oko 95 tisuća ljudi, predstavivši čak 185 dugometražnih filmova iz 49 zemalja. </p>
<p> Za nagradu kritike FIPRESCI bilo je jedanaest filmova, i to vrlo zanimljivog geografskog porijekla. Čak su dva filma bila iz Malezije, dva iz Argentine, a po jedan iz Angole, Brazila, Albanije, Italije, Engleske, SAD i BiH. Naše je susjede predstavljao Pjer Žalica, s čijim je filmom »Kod amidže Idriza« i otvorena konkurencija za nagradu kritike. Uz hrvatske glumce Mustafu Nadarevića i Semku Sokolović Bertok u glavnim ulogama, ta dirljiva i minimalistička filmska priča iz svakodnevnog života para osamljenih staraca po priznanju svih članova žirija spada u tri najbolja filma u konkurenciji.</p>
<p>Nagradu međunarodne kritike dobio je talijanski film »Private« Saveria Costanza, drama o palestinskoj obitelji čiju kuću zauzimaju izraelski vojnici. Otac obitelji, intelektualac, ne dopušta da se kuća napusti, i stvara se zanimljiv odnos između okupatora i žrtvi, ali i unutar obitelji koja biva prisiljena živjeti samo u jednoj sobi goleme kuće. Vizualno sirov (snimljen na videu), mračan i tjeskoban, taj je film metafora cijelog suživota Izraelaca i Palestinaca na okupiranim područjima. </p>
<p> Žiri SKYY dodijelio je nagradu od deset tisuća dolara najboljem debitantu – kalifornijskoj redateljici i glumici Mirandi July za njen debi »Me and You and Everyone We Know« (»Ja i ti i svi koje poznajemo«), dramu koja prikazuje život nekoliko mladih gubitnika.</p>
<p>No, treba spomenuti i možda najdojmljiviji film festivala, brazilsku kriminalističku dramu »Contra todos« (»Protiv svih«) redatelja Roberta Moreira, iznimno grubu i žestoku priču o ocu obitelji koji insistira na kućnim molitvama dok istodobno vara ženu s naivnom religioznom djevojkom od koje očekuje novi život, a zarađuje za život kao plaćeni ubojica. Festival je zatvoren filmom »The Dying Gaul« Craiga Lucasa, dojmljivom ekranizacijom suvremene drame o fatalnom ljubavnom trokutu.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dijalog s teatarskim tendencijama </p>
<p>Težak je život i što dobiješ na kraju? Trebalo bi prvo umrijeti, pa se potom vratiti u starost, i onda, prepuni iskustva, krenuti prema mladosti i sunčanom djetinjstvu, sve do majčine utrobe i konačnog sjedinjenja, sreće i olakšanja u ljepoti orgazma – to su parafrazirane riječi Lakija, glavnog lika drame »Druga strana« Dejana Dukovskoga, izvedene na riječkome 12. međunarodnom festivalu malih scena. </p>
<p>Ta čudesna retro antievolucijska teorija gotovo se može proglasiti velikim pamfletom Festivala, koji u svim svojim predstavama propitkuje ljudski život oslikan paletom prevladavajućih tragičnih tonova. Melankolija, nostalgija, bijes, depresija i silan egzistencijalni udes muče sve likove koji su u različitim kazališnim izričajima »prodefilirali« Festivalom, a s obzirom na danu komornost scenskog prostora, njihove su samoće, tlapnje, boli, nadanja i čekanja još bliže, još jasnije gledateljevu oku.</p>
<p> I tako, obrnuto razmjerno prostornim gabaritima scene u Hrvatskome kulturnom dom na Sušaku, događale su se predstave velikih osjećajnih naboja, najtankoćutnijih psihičkih stanja u vrlo ekspresivnim, nadahnutim i energičnim izvedbama. </p>
<p>Ovogodišnji selektor Festivala, teatrolog Hrvoje Ivanković, okvirnu je temu do posljednjeg mjesta ispunio što recentnijim i atraktivnijim izvedbama, trudeći se prikazati i trendovsko kazalište (novi realizam ili dokumentaristički teatar), zatim ono koje te nove dramaturgije najavljuju te one koje svojim estetskim zasadima ulaze u otvoreni dijalog s proteklim teatarskim tendencijama.</p>
<p>Mozaik malih tragičnih storija otvoren je osobitom predstavom »Prije sna«, nastavljen odličnim »Galebom«, intrigantnom »Velikom bijelom zavjerom«, apokrifnom »Antigonom u Tebi«, etnoantropološkim »Puši, vjetriću!«, ležernom i zabavnom »Ćelavom pjevačicom«, kaotičnom »Drugom stranom«, produhovljenim »Nigdje nikoga nemam« i obrednim »Dan umorstva u povijesti u Hamletu«, a Festival, koji traje od 2. do 10. svibnja, zaključen je sofisticiranim predstavama »Bilježnica« i »Dokaz« te ritualnom »Elektrom«. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Hajduk mora pokazati pobjedničko lice </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je uvjeren da u srijedu u prvoj finalnoj utakmici kupa na Kantridi protiv Rijeke može izvući povoljan rezultat za uzvrat, ali mu je ujedno cilj najaviti da je spreman i u subotu u prvenstvenom ogledu zgrabiti sva tri boda. Naime, Hajduk sezonu žarko želi zaključiti dvostrukom krunom, osvojiti prvenstvo i kup. No, igre nisu uvjerljive i ne može se kazati da među »bijelima« nema straha i nesigurnosti. Trofeji su im nadohvat ruke pa je krajnji rok da pokažu pobjedničko lice. Igor Štimac, trener Hajduka, optimistično najavljuje: </p>
<p>»Nećemo odstupiti od onoga što smo dosad prakticirali. Neće biti velikih promjena ni u sustavu, ni u igračkom kadru. Bio bih zadovoljan da odigramo kao protiv Zagreba, ali bez nesmotrenosti, koje suparnici kažnjavaju.« </p>
<p>Što se, pak, promjena tiče, sigurno je da će braniti Balić, a ne Kale, dok postoji mogućnost da utakmicu u veznom redu umjesto Leke započne mladi Grgurović. Prema tome, Hajduk bi prvi finalni susret na Kantridi mogao početi u sljedećem sastavu: Balić, Vejić, Žilić, Đolonga, Blatnjak, Damjanović, Grgurović, Hrman, Kranjčar, Dragičević i Bušić. Također je moguće da umjesto Blatnjaka od prve minute krene Turković, što bi značilo da Hajduk težište igre želi držati na Rijekinoj polovici. Trener Štimac kaže: </p>
<p>»Bio bih zadovoljan da postignemo pogodak, ali i da ne izgubimo. No, najbolje je pobijediti. Nijednog igrača nećemo striktno pokrivati. Držat ćemo našu formaciju, koja nam daje dovoljno sigurnosti u igri.« </p>
<p>U konkurenciji za dvije utakmice u kupu nisu Vučko, Rukavina i Lovrek, lakše je ozlijeđen Ćaćić, a Bartulović nema prava nastupa zbog crvenoga kartona u Kranjčevićevoj protiv Zagreba. Hajduk će nakon susreta u kupu do subote boraviti na Krku, gdje će tražiti mir i koncentraciju za jednu od ključnih utakmica u borbi za naslov prvaka. Stoga ta dva susreta imaju golemu važnost za splitske »bijele«, a Riječani će vjerojatno više pažnje pokloniti kupu. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Lerant: Prizivam sportsku sreću</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Slovački nogometni reprezentativac Peter Lerant ove je sezone veliki dobitak i pojačanje za momčad Rijeke.</p>
<p> U rodnom je Komarnu u istoimenom trećeligašu započeo nogometnu karijeru, a s mladom je slovačkom reprezentacijom osvojio četvrto mjesto na Europskom prvenstvu. Odigrao je i tri utakmice u slovačkoj A vrsti, a onda je započela profesionalna karijera diljem Europe - nakon dvije sezone u Bayeru iz Leverkusena otišao je u švicarski Luzern, zatim u atenski Panonios, pa GAK iz Graza, bečku Austriju i budimpeštanski Ujpesti. Tako je 28-godišnji Lerant stigao u Rijeku, u kojoj se sjajno snašao, a ugovor ga s riječkim prvoligašem veže još jednu sezonu. </p>
<p>»Bilo bi lijepo sezonu okruniti naslovom. Nažalost, u prvenstvu smo previše toga propustili, ali nam je zato trofej u kupu i te kako dostižan. Ove ćemo se sezone zaista naigrati s Hajdukom. Nadam se samo da smo preboljeli 'dječje bolesti', jer smo na Poljudu izgubili ne zato što je Hajduk bio bolji, nego zato što se poraz dogodio u našim glavama. Tada smo bili u boljoj formi od Splićana, ali smo ih previše respektirali. No, na Kantridi smo dokazali da smo ravnopravni, a nadam se da ćemo tako igrati i u kupu«, kazao je Lerant u predvečerje prvog finalnog ogleda Kupa, kojeg će igrati protiv Hajduka u srijedu na Kantridi. U prvenstvenoj je utakmici na Kantridi upravo Lerant bio koban za Hajduk. Momčadi su izjednačene, ali smatra da bi njegovoj momčadi domaći teren i bučno navijanje Armade ipak mogli biti dodatni poticaj i mala prednost. </p>
<p>»Igramo za sebe i klub, ali i za navijače. Bodre nas čak i kad nam ne ide najbolje. Finale kupa ipak je nešto posebno i ne smijemo ih razočarati.« </p>
<p>Riječka je publika svim srcem prihvatila »bijelu šesticu«, a on im uzvraća nogometnim umijećem i poštenom igrom. </p>
<p>»Hajduk je dobra momčad, koja ima svog dirigenta i pokretača Leku. Izjednačeni smo, ali uz taktiku, srčanost i vještinu prizivam i sportsku sreću. Uzvrat će biti uzbudljiv i neizvjestan«, zaključio je Peter Lerant. </p>
<p>Tonko Kraljić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Interu pobjeda znači Europu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Htjeli to priznati u Zaprešiću ili ne, Inter će u subotu protiv Zagreba prvi put u sezoni imati naglašeni imperativ pobjede. Pobjedom u srazu protiv »pjesnika« Zaprešićanima bi plasman u europska nogometna natjecanja bio 99 posto siguran. Nerijetko u Interu spominju da pred igrače ne postavljaju nikakve zahtjeve nego od njih traže da pruže sve od sebe, pa će tako najvjerojatnije i trener Srećko Bogdan pripremati svoje igrače za subotnji susjedski derbi u znaku prve meč lopte za ulazak u Europu. </p>
<p>No, ulog je u subotnjoj utakmici vrlo velik. Što Interu donose još tri boda u 29. kolu prvenstva? Samo teoretski dostižnih osam bodova prednosti pred Zagrebom (u slučaju tri pobjede zagrebaša i isto toliko poraza »žutih«), dok bi remi u srazu Slavena Belupa i Varteksa u Varaždinu u Zagrebovu poziciju uvrstio »krojače« i »farmaceute«. Pobjednik koprivničkog sraza imao bi u posljednja tri kola šansu za prestizanjem Intera, Slaven bi zaostajao za Interom šest bodova, a Varteks sedam. No, Karačićeve pulene još očekuje gostovanje na Poljudu i domaćinstvo u Rijeci, a Blaževićeve utakmice kod kuće protiv Zagreba i Intera te put u Split u posljednjem kolu. Stoga su izgledi da Inter, pobijedi li »pjesnike«, prvenstvo okonča na četvrtom mjestu svedeni na minimum. [Lj. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Domaći bazen kao hendikep </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sudaru dviju izjednačenih momčadi domaći teren ne znači apsolutno ništa. Najbolja je potvrda tog zaključka finalna serija utakmica vaterpolskog finala Hrvatskog prvenstva. Naime, nakon tri utakmice zagrebačka Mladost ima dvije pobjede, a dubrovački Jug jednu. No, sve su tri pobjede postignute na gostujućem plivalištu. </p>
<p>U posljednjem je sudaru u Dubrovniku Mladost ponovno nadjačala Jug na domaćem plivalištu, iako su svi bili uvjereni kako će gostujuća serija uspjeha stati. Mladostaš Renato Vrbičić, jedan od najiskusnijih igrača naše lige, tvrdi da je i on iznenađen takvom izjednačenošću i neočekivanim rezultatima. </p>
<p>»Ne sjećam se ovakvog slučaja, a vaterpolo igram dvadesetak godina. Svaka pobjeda u finalu izborena u gostima... Domaći bazen ne predstavlja nikakvu prednost, što je zacijelo dokaz velike izjednačenosti. U našim je utakmicama prednost nadahnuće i bolje raspoloženje, neka taktička zamka. Publika i ozračje na plivalištu ne igraju nikakvu ulogu.« </p>
<p>Vrbičić tvrdi da se uoči četvrte utakmice u četvrtak u Zagrebu ne smije ništa prognozirati: </p>
<p>»Bio bi to uzaludan posao. U cijelom smo finalu možda malo u prednosti, jer nama cilj nije bio osvajanje naslova prvaka, već osiguravanje drugog mjesta, koje jamči odlazak u Ligu prvaka. Kad smo to ispunili, a forma nam se podigla, igramo bez grča imperativa i ugodno iznenadimo onda kada se malo tko tome nada. Igramo praktički za prestiž, a na Jugu je kao favoritu veći pritisak. Zasad se s njime ne nosi baš lako.« </p>
<p>Ipak, ne možete poreći da uoči četvrte utakmice i vi u Mladosti ne osjećate lagani pritisak, jer je naslov tako blizu, a igrate pred svojom publikom, koja očekuje pobjedu. </p>
<p>»Može biti tako. No, bitnije je to što se Jug nije predao. Sve su tri utakmice bile izjednačene i samo detalji presuđuju, pa ne sumnjam da će tako biti i u četvrtak. Ne smijemo se opustiti. Glavno je da igramo dobro, neka nas malo i sreća posluži pa naslov ne bi trebao biti daleko«, kazao je Vrbičić. </p>
<p>Kako procjenjujete kvalitetu cijeloga hrvatskog prvenstva? </p>
<p>»Mislim da je prvenstvo napredovalo, posebno zbog novog sustava i Lige 4 u završnici. Imamo dosta jakih utakmica, a popularnost vaterpola nakon dugo je vremena opet u usponu. Više nema često pobjedama sa 20-ak pogodaka prednosti. Popularnosti vaterpola pridonose i dobri nastupi reprezentacije, koju vodi izbornik Ratko Rudić«, kazao je Vrbičić. , dodavši što ga je rastužilo:</p>
<p>»Nevjerojatno je da se posljednja utakmica Juga i Mladosti prenosi na satelitskom programu Hrvatske televizije, a ne na UHF mreži. Pa, ljudi nisu mogli gledati tu fenomenalnu utakmicu. No, čujem da će sljedeću utakmicu u Zagrebu ipak vidjeti cijela Hrvatska, a ne samo oni gledatelji sa satelitskim prijemnicima.« </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Svježi Tan je Večernjakova prednost </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čak trojica od četvorice osvajača medalja s Europskoga stolnoteniskog prvenstva u Aarhusu (Samsonov, Saive, Primorac) u petak će u 18 sati prikazati svoje majstorije u dvorani II Doma sportova. Večernji će list ugostiti trostrukog europskog prvaka, belgijski Charleroi, u prvom dvoboju polufinala Lige prvaka. Momčad koju trenira naš Dubravko Škorić na terenu predvode europski prvak Vladimir Samsonov i doprvak Jean-Michel Saive, a i treći je član sastava, Rus Aleksej Smirnov, pobjednik Topa 12, bolji na svjetskoj ljestvici od prvog večernjakovca Zorana Primorca. No, Zagrepčani su ove sezone napravili već nekoliko senzacija, pa optimistično gledaju i prema ovom meču. </p>
<p>»Naša bi prednost mogao biti Kinez Tan Ruiwu, koji jedini nije bio na SP-u i najsvježiji je od svih. Belgijanci se sigurno pribojavaju i Allana Bentsena, jer znaju koga je sve pobijedio u posljednja dva mjeseca. Primorac, pak, uvijek igra vrlo dobro protiv Samsonova«, kazao je trener Večernjaka Goran Radanović, pozvavši navijače da napune »dvojku« koja će prvi put ove sezone ugostiti hrvatske prvake. </p>
<p>Večernjakov Danac Bentsen priznao je kako baš i nema povoljan omjer pobjeda i poraza s igračima Charleroija. </p>
<p>»Jednom sam pobijedio Saivea i Smirnova, nadam se da ću u petak to napraviti drugi put.« </p>
<p>Inače, poznati financijski problemi kluba još nisu riješeni. Direktor Branko Karapandža naglasio je kako se čak razmišljalo i o odustajanju od natjecanja, no predsjednik Davorin Tepeš to je zaustavio. Iako Večernji list više nije glavni sponzor, Zagrepčani će do pronalaska novog rješenja ipak igrati pod tim imenom. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Favoriti uvjerljivi protiv iscrpljenih suparnika </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Prvi dvoboji drugoga kruga doigravanja nisu predstavljali prevelik ispit za najbolju ovosezonsku momčad NBA lige Phoenix Sunse, niti za aktualne prvake Detroit Pistonse. Obje su momčadi uvjerljivo upisale prvu od potrebne četiri pobjede za proboj u konferencijski finale. Sunsi su dočekali iscrpljene Dallas Maverickse. Svojih 4-0 protiv Memphisa Sunsi su iskoristili za dulji odmor, dok je sa sedam utakmica iz prvoga kruga iscrpljeni Dallas »čekirao« kartu za Phoenix. A, ondje se nisu dobro proveli... </p>
<p>Utakmicu karijere u doigravnju odigrao je Amare Stoudemire (40 koševa, 16 skokova). Dobar je otpor s Dallasove strane pružio Dirk Nowitzki (28 koševa, 13 skokova), no u utakmici u kojoj postignu više od 120 koševa protiv Phoenixa još nitko nije našao recept za pobjedu. Phoenix je slavio sa 127-102 i pokazao da će se Dallas jako morati namučiti želi li izboriti sljedeću seriju. </p>
<p>Detroit Pistonsi dočekali su Indiana Pacerse, koji su, baš poput Dallasa igrali sedam utakmica prvoga kruga doigravanja ne bi li izbacili Boston. Želi li Indiana više od tek solidne sezone, a Reggie Miller (šest poena, četiri skoka) otići u penziju s korakom više od lanjske sezone, onda će morati zaustaviti najboljeg obrambenog igrača NBA lige Bena Wallaca, koji ih je u prvom dvoboju »razvalio«. Podsjetimo, prošle su sezone Pacersi ispali od Pistonsa omjerom 2-4 u konferencijskom finalu. Wallace je uz sjajnu obranu ponudio i 21 poen uz 16 skokova i četiri osvojene lopte i bio prvo ime utakmice. Jermaine O'Neal sa 22 koša i sedam skokova bio je najbolji kod poražene momčadi. </p>
<p>• Rezultati </p>
<p>ISTOČNA KONFERENCIJA </p>
<p>Detroit – Indiana 96-81 (Detroit vodi 1-0) </p>
<p>ZAPADNA KONFERENCIJA </p>
<p>Phoenix – Dallas 127-102 (Phoenix vodi 1-0) [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Splićanin odveo Švicarsku u četvrtfinale </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samo dan nakon iznenađujuće pobjede nad Švedskom, hokejaši SAD-a su razočarali, odigravši neodlučenih 1-1 sa slabašnom Ukrajinom. Ukrajinci su odigrali odličnu obranu, Amerikanci su nakon dvije trećine bili u rezultatskom minusu, a izjednačio je Hauer u 43. minuti. </p>
<p>Rusija je pobjedom sa 3-1 nad Kazahstanom osigurala prvo mjesto u skupini E. Rusku premoć najbolje ocrtava omjer udaraca na gol, 48-19. </p>
<p>Splićanin Goran Bezina postigao je vrlo važan pogodak za Švicarsku protiv Bjelorusije u 2. minuti, a Ziegler je u 60. minuti potvrdio pobjedu i prolaz u četvrtfinale za konačnih 2-0. U dvoboju Finske i Latvije nije bilo pogodaka, a Slovenija je pretrpjela težak poraz u dvoboju s Njemačkom (1-9) i želi li ostati u Svjetskoj skupini ne smije izgubiti u posljednjem kolu od Austrije [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Blair se ne da iz Downing Streeta </p>
<p>Blairovi pristalice tvrde da se premijerovi kritičari ponašaju kao da su laburisti upravo izgubili, a ne pobijedili </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon pobjede na izborima prošlog četvrtka, britanski premijer Tony Blair dovršio je rekonstrukciju vlade, u koju je imenovao i nekoliko spornih imena. Jedan od njih je njegov bivši savjetnik Andrew Adonis, koga je postavio za nižeg ministra u resoru školstva. </p>
<p>Adonis nije svima po volji, posebno ne ljudima na laburističkoj ljevici, jer je ranije osobno smislio školarine za studente. Blair je već uveo tu mjeru, na opću konsternaciju mnogih. Imenovanja poput Adonisovog trebala bi pokazati da premijer i dalje ne odustaje od reformi. Osim toga, stalo mu je da nametne svoju volju u trenutku kada protiv njega rovare mnogi zastupnici i bivši ministri.</p>
<p>Laburisti su nedavno osvojili povijesni treći mandat, ali su se u Donji dom vratili sa smanjenom većinom. Dio poslanika žali se da je dosta glasova izgubljeno upravo zbog Blaira - koji je nepopularan radi iračkog rata. Zbog toga jedna struja u Laburističkoj stranci apelira na njega da se unutar najviše godinu dana makne s vlasti i ode iz politike. Tim apelima priključili su se i nekadašnji ministri razvoja, zdravlja i vanjskih poslova - Clare Short, Frank Dobson i Robin Cook. No, ljudi iz Blairove blizine drže kako je »potpuno komično« što je nakon izborne pobjede zastupnike uhvatilo to »iznenadno ludilo«. Blairovi pristalice tvrde tako da bi oporba »dala zdravi zub« čak i za sadašnju smanjenu laburističku većinu od šezdesetak poslaničkih mjesta (u Donjem domu koji broji 646 zastupnika). </p>
<p>Oko najnovijih kadrovskih promjena Blair se nije mnogo konzultirao s ministrom financija Gordonom Brownom, kome bi jednoga dana - samo se ne zna kada - trebao prepustiti svoje lidersko mjesto. Njegova ministarska imenovanja pokazuju da i dalje želi biti jakim vođom i provoditi reforme koje je zamislio. Pitanje je samo hoće li mu to »pobunjenici« dopustiti. No, Blair se sprema na obračun s disidentima, na stranačkom sastanku u srijedu. Na tome skupu želi dati na znanje kako neće dopustiti da ga se istisne s njegovog položaja, niti da se sabotiraju nove reforme javnim službama, od školstva do zdravstva. </p>
<p>Blairovi pristalice tvrde da se premijerovi kritičari ponašaju kao da su laburisti upravo izgubili, a ne pobijedili na izborima. U jednoj karikaturi što ju je u utorak objavio Daily Telegraph, lik koji predstavlja laburističkog birača kaže: »U redu - osim što je preobrazio Laburističku stranku, tri puta potukao konzervativce, održao jako gospodarstvo, nisku nezaposlenost, nisku inflaciju - što je Tony Blair ikada učinio za nas?« </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bush pohvalio gruzijsku demokraciju </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush u ponedjeljak je iz Moskve doputovao u Tbilisi i u utorak razgovarao s gruzijskim predsjednikom Mihailom Saakašvilijem. Ni Saakašvili nije bio na obilježavanju obljetnice pobjede nad fašizmom - zbog zapinjanja pregovora s Moskvom o povlačenju ruskih trupa iz Gruzije, kao ni političari iz Litve i Estonije (koji drže da je nakon poraza fašizma, u njihovim zemljama pobjeda poražena). U razgovorima u utorak, Bush je naglašeno podržao i pohvalio demokraciju u Gruziji, ali je izbjegao i samo spominjanje spora oko ruskih snaga u Gruziji koje tamo drže okupacijskim.</p>
<p>Umjesto toga, Bush je rekao kako je gruzijska »ružičasta revolucija« iz godine 2003. »poslužila kao primjer i inspiracija drugim zemljama«. On je pružio potporu gruzijskom predsjedniku u njegovim nastojanjima da vrati pod vlast Tbilisija odmetnute i prosovjetski orijentirane regije Južne Osetije i Abhazije, ali, naglasio je, mirnim putem. Amerika je spremna pomoći Gruziji u rješavanju toga problema i izbjegavanju sukoba sa separatistima, kaže Bush, naglašavajući kako njegova zemlja ne može nametati rješenje, ali može potaknuti UN i druge međunarodne organizacije da pomognu u rješavanju spora mirnim putem. </p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Washington opovrgava vezu s dodjelom odličja </p>
<p>WASHINGTON/ZAGREB</p>
<p> - Ne postoji nikakva veza između uručivanja američkog odličja nasljednicima četničkog vođe Draže Mihailovića dodijeljenog prije više od pola stoljeća za spašavanje američkih pilota i sadašnje američke politike, rekao je dužnosnik američkog State Departmenta.</p>
<p>Izaslanstvo američkih ratnih veterana uručilo je u ponedjeljak u Beogradu kćerki Draže Mihailovića, Gordani, Medalju za zasluge kojom je Mihajlovića 1948. posthumno odlikovao tadašnji američki predsjednik Harry Truman za posebne zasluge u spašavanju 500 američkih zrakoplovaca u Drugom svjetskom ratu. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izrazilo je žaljenje što su institucije SAD-a to omogućile, mada su četnici Draže Mihailovića odgovorni za brojna zlodjela protiv hrvatskog i drugih naroda i antifašističkih boraca. Ministarstvo je dodalo i da smatra da se tu radi o činu s »neizbježnim političkim posljedicama«. </p>
<p>»Ne postoji veza između tekuće američke politike i uručenja medalje dodijeljene prije 57 godina«, rekao je dužnosnik State Departmenta dodajući kako je odličje priznanje za spašavanje života pripadnika američkih oružanih snaga u Drugom svjetskom ratu i da nema posebnog značenja što je uručeno u ovo vrijeme. On je naveo da je skupina spašenih američkih zrakoplovaca posjetila Srbiju u rujnu prošle godine i uvidjela da medalja nije uručena, potom utvrdila gdje se nalazi te da su to učinili u ponedjeljak. Rekao je kako je odličje dodijeljeno za posebne zasluge u spašavanju 500 američkih zrakoplovaca u Drugom svjetskom ratu. Spašeni američki zrakoplovci su 1944. zračnim mostom izvučeni iz sela Prangani.</p>
<p>Mihailović je 1946. u Beogradu zbog ratnih zločina osuđen na smrt i pogubljen.Tijekom proteklog razdoblja, američko odlikovanje je bilo pohranjeno u Američkom nacionalnom arhivu.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Novi krug prijateljskog uvjeravanja </p>
<p>U slučaju sjevernokorejske nuklearne probe, pojačale bi se napetosti u tom dijelu svijeta</p>
<p>Kina i Južna Koreja zatražile su od Sjeverne Koreje da pristane na nastavak šesterostranih pregovora (još s Japanom, Rusijom i SAD-om) o odustajanju od nuklearnog oružja. Glavni ravnatelj Međunarodne agencije za atomsku energiju Mohamed ElBaradei, izjavio je da Sjeverna Koreja ide od zla na gore jer već posjeduje pet ili šest nuklearnih bombi i da bi mogla izvesti probnu eksploziju, što bi otvorilo Pandorinu kutiju. </p>
<p>Iz Washingtona poručuju da pažljivo proučavaju najnovije satelitske snimke koje pokazuju da Sjeverna Koreja užurbano priprema prvu probu nuklearnog oružja. Na snimkama se vidi živost u vojnim bazama, gradnja tunela u kojem bi se izvela proba, pa i promatračnice. Alarmantne najave ublažava se upozorenjem da satelitske snimke ne mogu otkriti prave namjere sjevernokorejskog »dragog vođe« Kim Jong Ila. Možda su sve uočene aktivnosti samo predstava za američke špijunske satelite s ciljem da se od Amerikanaca iskamči obimniji paket nagrada u zamjenu za odustajanje od nuklearnog oružja. Jer, poznato je da Kim vješto blefira i rado se upušta u rizične izazove. </p>
<p>Američki predsjednik George Bush je od svoga kineskog kolege Hu Jintaoa zatražio da djeluje na Kima kako bi se obnovili pregovori prekinuti prošlog ljeta. Nastavak se počelo grozničavije tražiti kad je Pyongyang u veljači objavio da je proizveo nuklearno oružje i da odustaje od daljnjih pregovora. Potom je najavio da će isprobati nuklearno oružje ako Amerikanci ne pristanu na normalizaciju odnosa, zajamče da neće napasti Sjevernu Koreju i pruže znatnu gospodarsku pomoć. </p>
<p>Washington je zaprijetio da će krizu iznijeti pred Vijeće sigurnosti UN-a i zatražiti sankcije, zapravo pregled svih pošiljki u i iz Sjeverne Koreje. Vijeće sigurnosti vjerojatno ne bi prihvatilo sankcije, jer bi se Kina usprotivila vetom. Pa i kad bi bila uvedena, blokada vjerojatno ne bi uspjela jer je ne bi poštivali susjedi - Kina i Južna Koreja. Za svaki slučaj, Pyongyang je upozorio da će uvođenje sankcija smatrati proglašenjem rata. A 1. svibnja ispalio je raketu kratkog dometa, što je dodatno uzbunilo Japance i Amerikance, jer pretpostavljaju da ta raketa može nositi nuklearno oružje. </p>
<p>Vjeruje se da bi Kina mogla najviše utjecati na nastavak pregovora. Najvažnija je saveznica i Sjevernu Koreju najizdašnije opskrbljuje energentima, hranom i ostalim potrebama. A i zainteresirana je da Korejski poluotok bude bez nuklearnog oružja. U slučaju neuspjeha »prijateljskog uvjeravanja« i izvođenja nuklearne probe, pojačale bi se napetosti u tom dijelu svijeta, što bi Japanu, Južnoj Koreji, možda i Tajvanu poslužilo kao opravdanje da proizvedu nuklearno oružje. Još je zlokobnija mogućnost da sjevernokorejsko nuklearno oružje dospije u ruke terorista. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Abbas traži međunarodnu pomoć</p>
<p>Silvan Shalom će tražiti potpunu obustavu povlačenja ako na palestinskim izborima pobijedi Hamas</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izrael je odgodio najavljeno povlačenje iz Pojasa Gaze, što je dramatično uznemirilo ionako frustrirane palestinske duhove. Pojačale su se njihove sumnje u spremnost premijera Ariela Sharona da ispuni vlastito obećanje o definitivnom uklanjanju 21 naselja iz Pojasa Gaze i četiri naselja sa Zapadne obale. </p>
<p>Naime, 20. srpnja je trebalo početi prebacivanje oko 9000 židovskih doseljenika u unutrašnjost Izraela. Sharon je odgodu povlačenja obrazložio udovoljavanjem pozivu vrhovnog rabina koji je zatražio da se nijedno naselje ne evakuira kako bi se obilježio povijesni dan žalosti u povodu rušenja biblijskog Jeruzalemskog hrama. To je ujedno znak Sharonove dobre volje prema ortodoksnim Židovima. Premijer je kazao da će povlačenje ipak uslijediti između 15. i 17. kolovoza. Da palestinska zabrinutost nije bez osnova potvrđuje nakana izraelskog šefa diplomacije Silvana Shaloma da zatraži potpunu obustavu povlačenja izraelskih postrojbi s okupiranih palestinskih teritorija ako, na palestinskim parlamentarnim izborima 17. srpnja pobijedi militantna skupina Hamas. Shalom strahuje da bi tada moglo doći do reprize prošlotjednih palestinskih izbora kad su hamasovci u svim većim urbanim središtima u Pojasu Gaze gotovo do nogu potukli Fatah predsjednika Mahmouda Abbasa. Glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat ne krije da je duboko uznemiren odlukom Izraela da odgodi evakuaciju naselja. A palestinski predsjednik Abbas, pokušava uspostaviti kontrolu na svim frontama.</p>
<p> U sklopu toga su i njegova nastojanja da novi mirovni partner Fataha, Hamas, postane i izraelski partner. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Proizvodnja pandorinih kutija</p>
<p>Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima, na kojem su radili stručnjaci Hrvatske obrtničke komore i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, predviđa ukidanje majstorskih ispita za čak 23 zanimanja</p>
<p>»Nepojmljivo je da će sedamnaestogodišnjaci moći otvoriti obrt nakon samo tri godine školovanja. Jednako je tako nelogično da je frizerima i pedikerima ostavljen majstorski ispit, dok je kozmetičarima ukinut«, zgrozila se pročelnica Sekcije kozmetičara Lajla Kružić. Reakcija je to na novoizglasani Pravilnik o ukidanju majstorskog ispita za 23 zanimanja, a što je izazvalo negodovanje mnogih obrtnika kao i samog Udruženja obrtnika grada Zagreba.</p>
<p>Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima, naime, donesen je na osnovi prijedloga zajedničkog rada tima Hrvatske obrtničke komore i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u koji su bile uključeni stručnjaci Odjela za strukovna obrazovanja obiju ustanova. »Pravilnik je donesen u dogovoru s Hrvatskom obrtničkom komorom, čije smo prijedloge uzeli u obzir«, istaknuo je Leo Begović, zamjenik ministra. </p>
<p>No u Komori vlada drukčije raspoloženje. »Ministarstvo je pokrenulo promjenu pravilnika, a Komora se nije potpuno složila. Tražili smo male izmjene i nadopune, ali prijedlog je svejedno izglasan«, komentirala je šefica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore Olga Lui i dodaje kako je »mišljenje Upravnog odbora da je promjena pravilnika pozitivna, ali je izglasana prebrzo«. Na upit o kriterijima prema kojima se određivalo kojem od zanimanja ostaje polaganje majstorskog ispita, a kojem ne, Lui je odgovorila kako ne zna, te da se za to trebamo obratiti Ministarstvu.</p>
<p>»Analizirali smo deficitarna i najviše otvarana zanimanja na osnovi analize trendova otvaranja i zatvaranja obrta, te smo neka zanimanja liberalizirali da bismo ih učinili zanimljivijima učenicima koji upisuju strukovne škole, poput graditelja orgulja ili klobučara«, objasnio je Begović.</p>
<p>»Budući da su druga zanimanja«, nastavlja Begović, »poput servisera računalne opreme specifična, jer popravak nekog dijela u računalu uvelike prelazi vrijednost novoga dijela, a koji je lako ugraditi, smatramo da im majstorski ispit nije potreban«. </p>
<p>No što je sa zanimanjima poput frizera, pedikera i kozmetičara, pri kojima se mora paziti na zrelost i psihofizičke osobine pojedinaca koji pružaju te usluge. »Kad vidim sedamnaestogodišnjake koji dođu na majstorski ispit a nemaju pojma o krvotoku i mišićima, pitam se kako uopće mogu raditi taj posao, a kamoli sada kad se ispit ukida. </p>
<p>Oni će raditi s anomalijama na koži, pigmentnim mrljama, proširenim kapilarama, tu su još depilacije toplim i hladnim voskom, te masaže, koje, ako su pogrešno napravljene, mogu imati posljedice za čovjekovo zdravlje«, napominje pročelnica Sekcije kozmetičara Kružić. O tome su u Ministarstvu odlučivali prema primjeru bavarske obrtničke komore, gdje za takvo zanimanje nije potrebno polagati majstorski ispit.</p>
<p>Kostadin Atanasov, tajnik Sekcije fotografa, izjavio je da su stavljeni pred svršen čin, jer ih nitko ništa nije pitao. »Mi smo protiv ukidanja majstorskog ispita. Naš zanat, fotografija, postoji od starih vremena. Za nj se oduvijek školovalo tri godine i šegrtovalo dodatne četiri ili pet, nakon čega bi se polagao majstorski ispit. Shvaćam da su sada došla druga vremena, nova tehnika, ali ne razumijem tko je to podijelio Sekciju fotografa na dvije skupine, u kojoj prva, koja podrazumijeva automatske strojeve, ne treba polagati, dok druga, koja podrazumijeva umjetničku fotografiju, treba polagati«, komentira Atanasov.</p>
<p>»Pa kako se uopće fotografija može dijeliti, gdje toga ima. Oni smatraju da stroj radi sve, ali ti ga moraš znati podesiti. Kod mene žena radi na stroju, što znači da ne bi trebala imati položen majstorski ispit, ali neki su dan u radionicu ušli ljudi koji su željeli napraviti svoje portrete, prema tome, ona je morala imati dobro oko i znati snimiti dobar portret. I čemu onda takvo dijeljenje fotografije«, pita se Atanasov.</p>
<p>Je li nastojanje Europske unije da minimalizira uvjete za otvaranje obrta bila glavna vodilja pri ukidanju majstorskih ispita? </p>
<p>No to nastojanje EU-a ne znači nužno i potrebu ukidanja majstorskog ispita kao jedinog uvjeta za otvaranje radionice. Najnoviji primjer je i slovenski obrtni zakon, koji za otvaranje obrta propisuje majstorski ispit, višu školu nekog usmjerenja sa trogodišnjim stažem, radno iskustvo u djelatnosti za koju želi otvoriti obrt ili iskustvo poslovođe u trgovačkom društvu sa tri do šest godina staža. </p>
<p>»Nedovoljna obučenost i praksa završenih učenika obrtničkih škola koji će otvoriti obrt izazivat će veliko nezadovoljstvo stranaka radi nekvalitetno i nestručno izvedenih usluga«, objasnila je Kružić. </p>
<p>Iako je Olga Lui rekla da se Ministarstvo povodilo time da otvaranje obrta treba pojednostaviti, što zbog toga da se zaposli što više ljudi, što zbog trenda u svijetu - primjerice u Njemačkoj je, na EU-ov zahtjev, povučena obveza polaganja majstorskih ispita za neka zanimanja. </p>
<p>Leo Begović ističe da to nije razlog napuštanja uvriježena načina polaganja majstorskog ispita nego se željela napraviti modernija lista vezanih i povlaštenih obrta. Naravno, time se htjelo i pridonijeti zapošljavanju. Posljednji podaci, naime, pokazuju da je više otvorenih nego zatvorenih obrta. No još treba znati da je do 27. travnja 5103 obrta otvoreno, ali i 3287 zatvoreno.</p>
<p>Istina je da će se Pravilnikom pomoći deficitarnim zanimanjima, ali na listi su i suficitarna, među kojima vladaju nelojalna konkurencija i rad na crno.</p>
<p>Školovanje ili otvaranje obrta</p>
<p>Tamara Dukić, stručni suradnik za strukovnu izobrazbu iz Obrtničke komore u Rijeci, napominje da je novim pravilnikom ljudima dana sloboda da odluče hoće li nakon školovanja otvoriti obrt ili se odlučiti za daljnje obrazovanje. No novim je pravilnikom mladim ljudima dana sloboda da otvore vlastiti obrt, koji će voditi samostalno. »Prema mome mišljenju, ispit bi trebalo zadržati i dalje. Nedavno sam bila na polaganju ispita na kojem su bile buduće kozmetičarke. One su u tim godinama nepripremljene da bi bile samostalni vlasnici, vodile obrt i pružale usluge, što su primijetile i moje kolegice«, objasnila je Dukić i dodala kako »u kozmetici, ima mnogo proizvoda koje treba znati upotrijebiti i za koje treba napraviti dobru procjenu. Smatram da su djevojke premlade i neizgrađene«.</p>
<p>U Zagrebu se ispiti polažu na raznim adresama, a komisija se mijenja svake četiri godine. U komisiji sudjeluju profesori iz škole i oni s praktičnim iskustvom. I Lajla Kružić i Kostadin Atanasov bili su dio te komisije i uvjerili se da ljudi sa 17, 18 godina nisu spremni za tako odgovoran posao.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prvi hrvatski grad - brend</p>
<p>Uz barokni Varaždin vezane su mnoge priče i legende, nažalost nedovoljno </p>
<p>Varaždin je barokna prijestolnica Hrvatske čije kulturno značenje daleko prelazi okvire njegove veličine. Stoga je gradska Turistička zajednica, prema uzoru na zapadnoeuropske gradove, učinila iskorak i tvrtki Brandoctor - Bruketa&Žinić povjerila izradu studije »Varaždin - grad kao brand«, što je prvi slučaj uvođenja robne marke neindustrijskom proizvodu u Hrvatskoj.</p>
<p>Ta je studija nedavno predstavljena u Gradskoj vijećnici u kojoj varaždinski gradonačelnici stoluju od 1523. godine. Prema dokumentu iz te godine, vlasnik tvrđe Juraj Branderburški daruje svoju kamenu kuću na središnjem trgu Varaždincima za gradsku vijećnicu. To je samo jedan podatak iz varaždinske bogate povijesti, nedovoljno poznate i iskorištene u turističke svrhe. U Gradskoj vijećnici nalazi se i kopija listine hrvatsko- ugarskog kralja Bele III. iz 1181. u kojoj se prvi put spominje ime Varaždina. Godine 1209. kralj Andrija II. izdao je Povelju o povlasticama slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, koju dokumentom potvrđuje 1220. kralj Bela IV. Time je Varaždin, prvi od kontinenalnih gradova, dobio status slobodnoga kraljevskoga grada.</p>
<p>Važnih godina i osoba za povijest Varaždina ali i Hrvatske ima mnogo. Stolovanje župana u Starom gradu u kojem je 1925. Varaždinac Krešimir Filić utemeljio Gradski muzej, osnivanje jedne od prvih gimnazija u Hrvatskoj 1636., te napokon status glavnoga grada Hrvatske do 1776. kada je ga je poharao veliki požar kojega je, navodno, izazvao nespretni šegrt. </p>
<p> Za poznato varaždinsko groblje lokaciju je, prije više od 230 godina, odredila carica Marija Terezija, a prije jednog stoljeća tadašnji njegov upravitelj Herman Haller počeo ga je pretvarati u šetalište. </p>
<p>Marija Terezija je dala sagraditi i Županijsku palaču, za što su trebale samo tri godine. Danas se ona obnavlja već šestu godinu. </p>
<p>Teško je nabrojiti sve varaždinske palače, no ipak se ističe rokoko palača <FONT COLOR="#CC3300"><b>Patačić</b></FONT> iz 18. stoljeća, obnovljena 1998. godine novcem od zakupnine Raiffeisen banke. Tu su i palače Erdödy u kojoj je poznata Glazbena škola, zatim Drašković, Jacommini, Zakmardy, Sermage u kojoj je Galerija starih i novih majstora, te Herzer gdje se nalazi poznata zbirka kukaca Franje Košćeca. Za »Herzericu« vezana je i priča o pokušaju da se njen dio pretvori u kavanu koja bi, prema uzoru na europske palače i muzeje, donosila prihod potreban za obnovu, čemu su se suprotstavili muzealci. Nasreću, varaždinski izložbeni prostori nisu samo u Gradskom muzeju, već su tu i galerije Zlati ajngel i Doraart, a nekadašnja sinagoga preuređuje se u galerijski centar u kojem bi svoje mjesto trebale naći Gradu darovane kolekcije umjetnina. </p>
<p>Varaždin je i grad crkvi: samo u užem gradskom središtu sagrađeno ih je pet, obnavljane su još osamdesetih godina prošlog stoljeća, ponajviše zbog Varaždinskih baroknih večeri, jedne od najpoznatijih kulturnih i glazbenih manifestacija. No u Varaždin se dolazi i zbog Dana hrvatskog performancea, potom Špancirfesta, Sjajnog bala grada Varaždina...</p>
<p>Tijekom brendiranja tvrtka Brandoctor istaknula je da se Varaždin najčešće doživljava kao grad-muzej. Prema njihovu mišljenju, uspješnom provedbom brendinga Varaždin bi trebao postati turistički, kulturni, kongresni, rezdencijalni i gospodarski grad </p>
<p>U Europi je svjež primjer Glasgowa koji je nakon brendiranja za samo šest mjeseci od grada s industrijskim imidžem postao grad poznat po kulturi i zabavnim sadržajima te. zahvaljujući tomu i turističko odredište. Tako turizam i u Varaždinu može postati važan izvor prihoda, no ne treba zanemariti ni industriju koja se seli u tri industrijske zone izvan grada. U jednoj od njih, Slobodnoj zoni i Zoni male privrede Jalkovec već su sagrađeni prvi objekti domaćih i stranih investitora. Varaždinci se nadaju da će nova ulaganja u profitabilnu industriju donijeti i veće zarade, kako bi se Varaždin maknuo s dna rang ljestvice prema visini zarada u Hrvatskoj. </p>
<p> Unatrag nekoliko godina obnovljene su sve osnovne škole te Studentski dom. Tu će se sredinom srpnja smjestiti sudionici Vatrogasne olimpijade. Valja podsjetiti kako je u Varaždinu još 1864. osnovano prvo dobrovoljno vatrogasno društvo ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Pet mrtvih - rezultat brze vožnje po skliskom kolniku</p>
<p>Najčešći uzroci najtežih prometnih nesreća su prevelika brzina , neprilagođena stanju i uvjetima na kolniku , te alkoholiziranost vozača </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stravična prometna nesreća u kojoj su na mjestu poginule četiri osobe, među kojima i desetogodišnje dijete, a jedna je osoba preminula na putu do bolnice, najteža je prometna nesreća koja se od početka ove godine dogodila na hrvatskim cestama. </p>
<p>Podsjetimo, u ponedjeljak oko 19.30 sati na cesti Sisak-Zagreb BMW registarskih oznaka SK 050-OO kretao se prema Žažini, u pravcu Sela, te se u jednom trenutku, iz zasad neutvrđenog razloga, izravno sudario s »kijom sephijom«, nakon čega su oba vozila završila na livadi pored ceste. U »Kiji« su na mjestu poginuli Ivan Gomelt (42) i njegov desetogodišnji sin, dok je supruga i majka Paulina (40) preminula na putu do bolnice »Dr. Ivo Pedišić«. U »BMW-u« su pak poginuli Ljoni Kajtazi (32) i Robert Kandus.</p>
<p>O težini prometne nesreće najviše su svjedočila u potpunosti smrskana vozila iz kojih su poginule dulje vrijeme morali izvlačiti vatrogasci režući lim. </p>
<p>Kao navodni uzrok navodi se prevelika brzina, te skliski i mokri kolnik. </p>
<p>Jedna od najtežih prometnih nesreća kojoj se također kao uzrok navodi prevelika brzina te kolnik mokar od kiše dogodila se 17. travnja kada su na mjestu nesreće poginula trojica mladića, dok je četvrti preminuo u bolnici nakon nekoliko dana. Naime, do nesreće je došlo kada je osobni automobil »alfa«, registracije PU 653-JK, koji se kretao istarskim ispsilonom u desnom oštrom zavoju sletio s ceste, nastavio se nekontrolirano kretati po travnatoj površini uz cestu, ponovno se vratio na kolnik, da bi potom udario u stijenu te se prevrnuo. Na mjestu su poginuli Romeo Spasojević (37), Denis Božić i Dalibor Duno, dok je Karlo Bile preminuo nakon nekoliko dana u bolnici. </p>
<p>Stravična prometna nesreća u kojoj su također poginule četiri osobe, a jedna ozlijeđena dogodila se 13. ožujka oko 5.50 sati na križanju Slavonske i Ulice sv. Ivana. Do nesreće je došlo kada je Ante Pelivan (20) neregistriranim »renault cliom«, zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad automobilom i udario u zaštitnu ogradu. »Clio« se potom okrenulo te udarilo u prometne znakove i prešlo u suprotnu kolničku traku. Vozač je na mjestu poginuo, dok su putnici Nikola Marić (21) i maloljetni M.S. ispali iz vozila i poginuli. Mario Salatović (27) koji je također ispao iz vozila preminuo je u kolima Hitne pomoći. Tada je teško bio ozlijeđen Ilija S. (22). </p>
<p>Istog se dan dogodila i teška prometna nesreća kod Obrovca, čija je tragična bilanca poginulih također četiri osobe. Vozač »golfa«, registracije ZG 562-PZ, zbog neprilagođene je brzine izgubio nadzor nad vozilom prešao na suprotnu kolničku traku, okrenuo se na bok, te krovom udario u stijenu. Na mjestu su poginuli vozač, te putnici Petar Petrak (50), Igor Tupek ( 19) i Marko Barišić (40). </p>
<p>Teška prometna nesreća dogodila se i 2. travnja oko ponoći kada su u tunelu »Katarina« na riječkoj obilaznici poginule dvije osobe, dok ih je sedam bilo ozlijeđeno. </p>
<p>Vozač »VW pola«, registracije RI 438-KB, David P. (27) upravljao je iz smjera Orahovice prema Škurinju, te je u lijevom nepreglednom zavoju u tunelu izgubio kontrolu te kotačem udario u rubni kamen s desne strane ceste. Od siline udarca u kamen »polo« se odbio, zarotirao na lijevu prometnu traku, kojom prilikom je na njega udarila »škoda favorit«, registracije RI 368-B, a kojom je upravljao Srđan Blažević. Od tog se pak udarca »polo« ponovno zarotirao i zadnjim desnim dijelom udario u »golf«, registracije RI 195-KU, kojim je upravljao Davor T. (22). Od siline sudara Srđan Blažević je na mjestu poginuo, kao i Marc Šarac koji je zajedno s Danijelom K. ispao iz »pola«. Danijela K. tom je prilikom zadobila teže ozlijede, kao i vozač »pola«, te suvozačica Ana Đ. (23). Vozač »golfa« Davor T. lakše je ozlijeđen, kao i putnici u njegovom vozilu Zlatko C. (21), Silvija G. (22) i 17-godišnja S.P.</p>
<p>Spomenute su nesreće među najtežim nesrećama koje su se dogodile od početka godine, a kojima je kako su istaknuli u policiji uzrok najčešće prevelika brzina stanju i uvjetima na kolniku i spretnosti vozača, te alkoholiziranost osoba koje su upravljale automobilima. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Poginula dva mladića u kombiju</p>
<p>KNIN</p>
<p> – Dvije osobe mlađe životne dobi smrtno su stradale, a jedna je osoba zadobila teške tjelesne ozljede u prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak u 17.15 sati na državnoj cesti Knin – Split, između mjesta Polača i Kijeva. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je do nesreće došlo kad je vozač kombija zagrebačkih oznaka ZG-9013-AD u blagom desnom zavoju, najvjerojatnije zbog neprilagođene brzine i skliskog kolnika, budući da je padala kiša, izgubio kontrolu nad upravljačem. Potom je prešao na lijevu stranu kolnika kojom se u tom trenutku kretalo teretno vozilo s prikolicom oznake DU-128-CM, kojim je upravljao Jasmin Šabanović (30) iz Dubrovnika. </p>
<p>U izravnom sudaru dvojica mladića u kombiju su na mjestu preminula, dok je Šabanović vozilom Hitne pomoći prevezen u kninsku Opću bolnicu gdje je utvrđeno da zadobivne ozljede nisu opasne po život. </p>
<p>Prema riječima očevidaca, do sudara dvaju vozila došlo je neposredno nakon što je vozač kombija pretekao teretno vozilo. Zbog očevida na mjestu događaja, na koje su stigli i djelatnici JVP Knin, za sav je promet bila zatvorena prometnica Knin – Split što je izazvalo kilometarsku kolonu vozila. Inače, na toj brzoj cesti u nepunih tjedan dana ovo je druga prometna nesreća s tragičnim ishodom. U nedjelju je, naime, na toj prometnici smrtno stradao Matko J. [A. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Rigorozan postupak prema maloljetniku zbog smrti odgajatelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Štićenik Doma za odgoj djece i mladeži u zagrebačkim Dugavama, koji je prije nekoliko dana došao u sukob s odgajateljem, nakon čega je odgajatelj preminuo, priveden je istražnom sucu zbog sumnje da je prouzročio smrt iz nehaja i zadržan je u pritvoru 48 sati, saznaje Vjesnik. Po riječima Davora Tora iz PU Zagrebačke, policija je događaj okvalificirala kao prouzročenje smrti iz nehaja, jer je liječnik konstatirao da je kod odgajatelja došlo do zatajenja srca, koje može biti prouzročeno uzrujavanjem. </p>
<p>Stoga je policija u utorak privela 14,5 godišnjeg dječaka istražnoj sutkinji Mirjani Matijanec, koja mu je odredila 48-satni pritvor. Mjera pritvora koju je izrekla sutkinja Matijanec, nakon čega je dječak odveden u Remetinec, iznimno je rigorozna, posebice ako se uzme u obzir da je riječ o malodobnom dječaku, bez roditeljske skrbi. Do odlaska u pritvor dječak je bio zbrinut u zagrebačkoj Kukuljevićevoj bolnici, i posve je nejasno zašto mu je sutkinja odlučila odrediti pritvor s obzirom na to da ne postoji nikakva mogućnost ponavljanja djela, utjecaja na svjedoke ili bijega iz ustanove u koju je bio smješten. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Postupak protiv Mraovića vodit će se u Gospiću, a ne u Rijeci</p>
<p>Kazneni postupak protiv Josipa Mraovića (57), osumnjičenog da je u gospićkom hotelu silovao američku košarkašicu vodit će se u Gospiću, a ne u Rijeci kao što je predložilo tužiteljstvo, odlučio je Vrhovni sud. Sud je odbio prijedlog zamjenika glavnog državnog odvjetnika za premještanjem postupka na riječki Županijski sud, ocijenivši da za to ne postoje opravdani razlozi. Vrhovni sud smatra da je dosadašnje postupanje Županijskog suda u Gospiću bilo ažurno i zakonito, te da ne postoje okolnost koje bi mogle izazvati sumnju u objektivnost i zakonitost rada tog suda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uhvaćeni ilegalci</p>
<p>Organizatori prebacivanja ilegalaca su nakon obrade dovedeni u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda, a inače su otprije poznati policiji zbog istih kaznenih djela. Samoborska policija se, naime, u ponedjeljak u dva navrata »pozabavila« s protuzakonitim prebacivanjem ilegalaca preko državne granice. U prvom slučaju policajci su uhitili D. T. (24) koji je u »opel vectri« preko predjela Filipačev most pokušao prevesti petoricu državljana Albanije, među kojima je bio 17-godišnjak i jedno dijete u dobi od godinu i pol. U drugom, pak, slučaju, samoborski policajci su uhitili i kriminalistički obradili K. Z. (39) koji je za 500 eura 44-godišnjaku pribavio ukradenu putovnicu i ispravi, a 17-godišnjaku putovnicu. Obojicu je K. Z. namjeravao odvesti do Italije za što su mu trebali platiti dodatnih 1.800 eura. [V.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Na meti preuzimatelja Libertas, Cosmopolitan, Addenda...</p>
<p>Za akvizicije zainteresirani Croatia osiguranje, Uniqa, Wiener Städtische, Grawe, Erste banka...</p>
<p>Poslije niza lanjskih kupovina i preuzimanja osiguravajućih društava, uskoro slijedi još jedan, možda i posljednji veći val okrupnjavanja u hrvatskom osiguranju. Očito, potencijalni kupci čekali su još samo proljetna službena izvješća Direkcije za nadzor rada društava za osiguranje da bi i sami, gotovo serijski počeli provoditi vlastiti due diligence u osigurateljnim tvrtkama poželjnima za kupnju. Mnoge od njihovih mogućih meta pokazuju spremnost da prijeđu pod zastavu jačeg osiguratelja. </p>
<p>Neke od njih uvidjele su da unatoč dobrim poslovnim rezultatima nemaju izgleda za bitno povećanje vlastitog tržišnog udjela. Druge su pak jedva čekale uhvatiti možda posljednji vlak za časni odlazak s tržišta. Novi niz kupovina još jednom potvrđuje predviđanja da će do kraja desetljeća na hrvatskom tržištu ostati tek desetak osigurateljnih kuća. Posljednjih mjeseci, daleko od očiju javnosti, bilo je čak i više pregovora o (kupo)prodaji nego u cijeloj 2004. </p>
<p>Nije tajna da se nekoliko osiguratelja propitivalo o mogućnosti da preuzmu Addenda osiguranje, specijalizirano za zdravstvena osiguranja. Addenda je nedavno objavila da je prošlu godinu završila sa dobiti od 87.500 kuna. Među potencijalnim kupcima Addende spominjalo se Croatia osiguranje, no ono nije do danas obavilo najavljeni due diligence. Ali, kako se doznaje, to je učinila austrijska Uniqa. I čini se definitivno odustala. </p>
<p>U svijetu trgovine teško je procijeniti što je istina kad se neka roba hvali ili kudi. Medijima su tako neki od stručnjaka za osiguranje posljednjih tjedana natuknuli kako Addenda (27 milijuna kuna premije - rast od 36 posto i 0,4 posto ukupnog tržišta) ne vrijedi više od jedne kune, dok su drugi zastupali tezu da je to osiguratelj s velikim potencijalom koji će do izražaja doći reformom zdravstvenog sustava. Takva reforma u mirovinskom sustavu dovela je do tržišne eksplozije (štednih) životnih osiguranja gdje je koncentracija premije na najveće ponuđače manja nego kad je riječ o ukupnim premijskim prihodima. Prvih pet na rang listi najvećih osiguratelja drži čak 75 posto ukupno zaračunate premije, a pet najjačih osiguratelja života »samo« 66 posto premije u toj grupi osiguranja. I taj podatak otkriva zašto se povećava zanimanje za kupnju manjih osiguratelja života.</p>
<p>Jedna je od takvih meta Libertas (životno) osiguranje (41,6 milijuna kuna premije što je rast od 46 posto, te 0,6 posto tržišta) za koje se, navodno, zanimaju čak tri kupca (Wiener Städtische te Grawe i Erste banka). Ova solidna, ali premalo ambiciozna tvrtka odavno je spremna za preuzimanje i pitanje je dana kad će promijeniti vlasnika. Neizvjesno je hoće li se to dogoditi i s Cosmopolitan osiguranjem (rast premije od 12 posto, odnosno porast premije na 30,7 milijuna kuna, 0,5 posto tržišta) koji nudi specifična (američka doživotna) osiguranja. No ostaje činjenica da je austrijski Wiener Städtische i službenom najavom pokazao zanimanje za kupnju tog osiguratelja.</p>
<p>Upravo se Austrijanci najviše spominju među potencijalnim kupcima za više osiguravajućih društva iako im lanjska kupovina baš i nije bila isplativa. Poslije duljih, tajnovitih pregovora, kupili su Aurum osiguranje, čiji je glavni dioničar bio Radimir Čačić, ali su to objavili s priličnim vremenskim pomakom u odnosu na dan potpisivanja ugovora da bi odmah naglasili kako su Aurum već dokapitalizirali sa 52 milijuna kuna. Nisu, međutim, rekli da su otprilike toliki bili i gubici Auruma poslije devet mjeseci 2004. U bilanci društva krajem godine Aurum je iskazao dosad najveći pojedinačni gubitak u povijesti hrvatskog osiguranja - čak 96,6 milijuna kuna. Na zahtjev Direkcije za nadzor, novi se vlasnik obvezao pokriti gubitke do 30. lipnja. Toliki je minus velikim dijelom nastao zbog likvidiranja neisplaćenih šteta iz ranijih razdoblja te čišćenja bilance od dugova. Austrijanci su ipak bili neugodno iznenađeni visinom gubitka, pa je logično pitanje hoće li ih to odvratiti od budućih sličnih investicija ili samo učiniti opreznijima. Doznajemo da svojim ulaganjem nije posve zadovoljan ni slovenski Sava Re, te navodno želi prodati svoj 30-postotni udjel u Helios osiguranju.</p>
<p>Pet osiguratelja uknjižilo 122,7 milijuna gubitka</p>
<p>Prema službenim podacima Direkcije za nadzor rada osiguravajućih društava, osiguratelji su lani ostvarili više od 207 milijuna kuna čiste dobiti. Osiguravajuća društva koja su u 2004. godini uknjižila dobit ukupno su zaradila 329,8 milijuna kuna. Međutim, od tog iznosa moralo se oduzeti 122,7 milijuna koliko je gubitka zajedno ostvarilo pet osiguratelja (Aurum - 96,6 milijuna kuna, Basler životno - 813.000 kuna, Generali životno - 5,5 milijuna kuna i Generali neživotno osiguranje - 4,1 milijun kuna te Veritas - 15,5 milijuna kuna). Svi gubici su već pokriveni ili se, prema naredbi Direkcije za nadzor, moraju pokriti do 30. lipnja. Inače, do prošle godine najveći pojedinačni gubitak je još prije nekoliko godina iskazao Allianz Zagreb (više od 83 milijuna kuna) i odmah o tome obavijestio javnost, a isti je iznos odmah i pokriven uplatom osnivača.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hadžipašić: Nećemo rušiti natječaj ako se OMV, Ina i Mol ne dogovore</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Premijer Federacije BiH Ahmet Hadžipašić izjavio je kako je poslao jasnu poruku konzorciju OMV/Adriatic Holding iz Slovenije, odnosno Ina/Mol iz Hrvatske i Mađarske da bi trebali naći zajednički interes na raspisanom natječaju za izbor strateškoga partnera za privatizaciju sarajevske naftne kompanije Energopetrol.</p>
<p>Ove kompanije trebale bi usuglasiti svoje interese i na taj bismo način razriješili ovu situaciju. To bi bilo dobro i s pozicije nepolitiziranja slučaja, odnosno nedopuštanja raznim lobijima da značajno poremete odnose u Federaciji BiH, izjavio je Hadžipašić.</p>
<p>Ako se kompanije ne usuglase, Vlada će procijeniti što je najbolje uraditi. Smatram da bi bilo sasvim pogrešno da rušimo tender ako na predloženi način ne riješimo problem, tvrdi Hadžipašić. Dogovorom triju kompanija izbjeglo bi se monopolističko ponašanje, a BiH bi osigurala kontroliranu i kvalitetnu opremu energentima, izjavio je Hadžipašić.</p>
<p>Podsjetimo, Vladino povjerenstvo koje je razmatralo prispjele ponude za kupnju Energopetrola i preuzimanje većinskog udjela u toj kompaniji zaključilo je da je zajednička ponuda Ine i Mola najpovoljnija s obzirom da je ovaj konzorcij ponudio tri puta više novaca u odnosu na druga dva konkurenta - OMV/Adriatic i tuzlanski Euroinženjering, a također su se obvezali i zadržati sve zaposlene.</p>
<p>Premda je bilo očekivano da Vlada prihvati izvješće povjerenstva, uslijedila je politizacija slučaja i poziv trima ponuđačima da se međusobno dogovore o raspodjeli 67 posto dionica Energopetrola, te da podnesu zajedničku ponudu za dokapitalizaciju tvrtke.</p>
<p>Do politizacije slučaja, tvrdi se, došlo je stoga što nekim utjecajnim bošnjačkim krugovima ne odgovaraju hrvatska ulaganja u BiH, što je navodno bio razlog cijelog niza ranijih slučajeva, od odbijanja hrvatske ponude za sudjelovanje u gradnji autoceste na koridoru Vc, preko slučaja s izgradnjom Importanea u središtu Sarajeva, do neuspjelog pokušaja Croatia osiguranja da kupi Sarajevo osiguranje.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ćurković: Lažne popuste odobravali su svi osiguratelji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Da su osiguratelji motornih vozila strogo poštovali premijski sustav koji su sami donijeli, samo u prošloj godini u obveznom osiguranju automobila zaradili bi osam posto više premije, a ako nastave s odobravanjem nelegalnih popusta, mogu »zaraditi« do 200.000 kuna kazne - ali i zabranu ugovaranja tih osiguranja. Zbog toga su ovih dana uprave osiguravajućih društava posebnim dopisima obavijestile svoje prodajne službe te zastupnike i posrednike u osiguranju da se ubuduće moraju pridržavati odredbi premijskog sustava, među ostalim i zbog toga što je Direkcija za nadzor rada društava za osiguranje najavila novu kontrola polica.</p>
<p>Istaknuo je to Marijan Ćurković, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje na konferenciji za novinare na kojoj je HUO podržao akciju Direkcije za nadzor kojom će se spriječiti dosadašnja praksa masovnog odobravanja nelegalnih popusta. Na novinarsko pitanje, Ćurković je rekao da su svi osiguratelji kršili propise.</p>
<p>Prema njegovim riječima, isto se događa i u drugim tranzicijskim zemljama, a do njezina ulaska u Europsku uniju odobravanje nelegalnih popusta bila je česta praksa i u Sloveniji. No u Srbiji i Crnoj Gori zbog toga je ove godine 15 osiguravajućih društava izgubilo dozvolu za rad, slično će se uskoro događati i u Bosni i Hercegovini gdje je nedavno donesen novi Zakon osiguranju i najavljena oštra kontrola njegove primjene.</p>
<p>- Novi Zakon o osiguranju priprema se i u Hrvatskoj, posebnu pozornost osiguratelja motornih vozila privući će Zakon o obveznom osiguranju u prometu prvi takav zakon u Hrvatskoj koji će se donijeti najkasnije do kraja godine, najavio je Ante Lui, direktor HUO-a. S obzirom da će se novim zakonskim odredbama poštovati smjernice Europske unije, osiguranici će biti bolje zaštićeni, ali osiguratelji će vjerojatno imati povećane financijske obveze. Inače, osiguranici će povećanu zaštitu svojih prava osjetiti i primjenom novog Zakona o obveznim odnosima jer osigurateljima se više neće isplatiti otezanje s isplatama obeštećenja.</p>
<p>Sve su to dodatni razlozi, kako je rečeno, da se prekine praksa odobravanja nelegalnih popusta, a time bi se na dulje vrijeme odložilo i poskupljenje obveznog osiguranja. Zašto bi se i odobrila kad su osiguratelji samo uveli praksu da police prodaju u pola cijene? Prema statistici, svake godine 6,5 posto vozača gubi pravo na 50 posto popusta jer su krivci za prometnu nesreću. Inače, priča o visini premija i popustima bit će uskoro zastarjela jer se priprema deregulacija tržišta pri čemu će svaki osiguratelj samostalno određivati cijenu obveznog osiguranja automobila.</p>
<p>Prosječna cijena police 1265 kuna</p>
<p>Osiguratelji automobila u prošloj su godini za obvezna osiguranja uknjižili 2,11 milijardi kuna premije, a prodano je 1.608.000 polica po prosječnoj cijeni od 1265 kuna. Lani je prijavljeno 112.000 šteta, od čega je riješeno oko 100.000, a za naknade je potrošeno 1,32 milijarde kuna. Većina osiguratelja ostvarila je dobit u ovoj grupi osiguranja, navodi Hrvatski ured za osiguranje. [B. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U Hrvatskoj poboljšana kvaliteta vladanja</p>
<p>Među šest indikatora kojima Svjetska banka mjeri kvalitetu vladavine u Hrvatskoj je najviše porastao indikator demokracije i odgovornosti vlade, na 0,46 u prošloj godini s -0,5 u 1996. godini</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Kvaliteta vladanja u Hrvatskoj značajno je poboljšana u razdoblju od 1996. do 2004., objavila je Svjetska banka u izvješću »Vladanje je važno: Indikatori vladavine 1996. - 2004.«.</p>
<p>U izvješću se navodi kako je Hrvatska među 17 zemalja koje su zabilježile veliki napredak u demokratičnosti te među osam zemalja koje su zabilježile veliki napredak u vladavini prava.</p>
<p>U izvješću se ističe da reformatori vlade, građani, domaći poduzetnici i strani investitori vide vladavinu kao ključni element održivog ekonomskog razvitka i zdrave investicijske klime.</p>
<p>Izvješće obuhvaća 209 zemalja i teritorija s rezultatima temeljenim na 37 različitih izvora podataka koje je dalo 30 uglednih institucija poput Instituta za upravljanje i razvitak, Svjetskog ekonomskog foruma, Europske banke za obnovu i razvitak, Gallupa, Fondacije Heritage, Reportera bez granica i PriceWaterhouseCoopersa.</p>
<p>Svjetska banka koristi šest indikatora za mjerenje kvalitete vladavine, a rezultati za svaki od njih iznose od 2,5 do -2,5, pri čemu nula predstavlja sredinu.</p>
<p>Prema izvješću, indikator demokracije i odgovornosti vlade u Hrvatskoj porastao je na 0,46 u prošloj godini s -0,5 u 1996. Indikator vladavine prava u Hrvatskoj iznosio je 0,07 u 2004., dok je 1996. bio -0,53. Za političku stabilnost rezultat Hrvatske poboljšan je na 0,35 u 2004. s 0,24 u 1996., a indikator učinkovitosti vlade popeo se na 0,32 u prošloj s -0,17 u 1996. godini. U kontroli korupcije Hrvatska je porasla na 0,08 u 2004. s -0,48 iz 1996., a u kvaliteti regulacije popela se na 0,19 u prošloj godini s -0,08 u 1996.</p>
<p>U svim ovim dimenzijama kvalitete vladavine Hrvatska je rangirana bolje od više od polovice zemalja u svijetu. Glede demokratičnosti vlade Hrvatska je ocijenjena bolje nego 60,2 posto drugih zemalja, a za vladavinu prava bolje od 55,6 posto zemalja. [Hina/dpa]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Polančec: Država nije krivac za rast nelikvidnosti</p>
<p>Za Sljeme moguća dva rješenja - stečaj ili prestanak rada uz nagodbu vjerovnika s menadžmentom i vlasnicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nema analize koja bi dokazala da su se povećala dugovanja državnih institucija ili javnih poduzeća prema dobavljačima, a i ministar financija ustvrdio je da taj dug nije povećan. Stoga se može govoriti samo o 'osjećaju' da dug raste, a ako je i došlo do porasta nelikvidnosti, generira je netko drugi, a ne država«, ustvrdio je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Damir Polančec na okruglom stolu o gospodarskoj politici Vlade održanom u utorak u sklopu 10. Business Foruma.</p>
<p>Polančec je odbacio kritike da Vlada nema gospodarski program, te podsjetio da su njezina strateška opredjeljenja rast proizvodnje, izvoza i investicija, poticanje poduzetništva, ravnomjerni razvoj hrvatskih regija i efikasna državna uprava. Kako takva uprava treba izgledati predočit će se već u srijedu kada će biti otvoren prvi One Stop Shop, a od istog dana bit će moguć uvid u zemljišne knjige putem Interneta. Polančec smatra mogućim ostvarenje stope gospodarskog rasta veće od pet posto, no dodao je, za to ne postoje instant rješenja. Stoga se izrađuje nacionalna razvojna strategija, o kojoj će se u predstojećoj javnoj raspravi očitovati Nacionalno vijeće za konkurentnost, HUP, HGK, Ekonomski institut i drugi.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje kako je doživio prvomajske zvižduke u Maksimiru, Polančec je kazao: »Nisam bio pripremljen na to što me očekuje, a da sam imao više iskustva sigurno ne bih držao takav govor. Tu grešku ću pamtiti do kraja života i neću je ponoviti. No, siguran sam da ću svojim radom na sljedećoj prvomajskoj proslavi zavrijediti podršku onih koji su mi ove godine zviždali. Uvjeren sam da mnogi ni ove godine ne bi zviždali su znali što sam sve učinio za pronalaženje rješenja za Mungos ili Sljeme.«</p>
<p>Govoreći o slučaju Sljeme, Polančec je ustvrdio da počeci problema sežu u prvu polovicu devedesetih, odnosno do početaka privatizacije, kada su radnici bili većinski vlasnici i od kada je učinjen niz pogrešnih koraka.</p>
<p>»Vlada je već jednom sanirala Sljeme, nakon što ga je nekompetentna uprava dovela u predstečajno stanje, a loše upravljanje Sljeme je dovelo tamo gdje je danas. Sada su moguća samo dva rješenja - stečaj ili prestanak rada uz nagodbu svih vjerovnika s menadžmentom i vlasnicima«, kazao je.</p>
<p>Državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić kazala je da Vlada zasad nije izašla s prijedlogom rebalansa proračuna, napominjući da se izvršavanje proračuna odvija prema planu, te da su u prva četiri mjeseca ove godine proračunski prihodi bili šest posto veći nego u istom razdoblju lani. Najavila je i da će do kraja 2005. u potpunosti proraditi državna riznica. Polančec je dodao i da ne bi trebalo biti poteškoća s ostvarenjem 4,5 milijarde kuna prihoda od privatizacije, no kako su u tijeku analize pojedinih privatizacijskih alternativa, među kojima su Ina, T-HT i druge velike tvrtke, zatražio je time-out za objavu konačnih planova. Kad je pak riječ o završetku privatizacije Slobodne Dalmacije, najavio je da bi do sjednice UO HFP-a 20. svibnja trebali biti usuglašeni svi elementi kupoprodajnog ugovora između HFP-a i EPH.</p>
<p>Predsjednik HFP-a Damir Ostović najavio je da bi i Fond ove godine mogao ostvariti blizu milijardu kuna od privatizacije (od čega dio ide DAB-u i HZMO-u). HFP raspolaže s većinskim udjelima u 75 poduzeća čija je privatizacija u planu, od čega je 20 turističkih za koja postoji velik interes, te neće biti problema s prodajom. No, ostali su i »veliki zalogaji« poput TLM-a i željezara, za koje je broj potencijalnih kupaca ograničen.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Kolektivna optužnica </p>
<p>Kad bi raspravno vijeće Haaškog suda prihvatilo izmijenjenu i dopunjenu optužnicu, svi koji su na bilo koji način bili uključeni u »Oluju« - od političkog i vojnog vrha naniže, preko lokalnih vlasti, HDZ-a te »znanih i neznanih« - bili bi sudionici »udruženog zločinačkog pothvata«, a time i potencijalni haaški optuženici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Pretjerali su. Uključili su svakoga tko je na bilo koji način bio uključen u politička ili vojna događanja u 'Oluji'«, komentar je Jadranke Sloković, odvjetnice generala Ivana Čermaka, koji izražava sukus hrvatskih reakcija na tumačenje haaškog tužiteljstva prema kojem su sudionici »udruženog zločinačkog pothvata« zapravo svi oni koji su sudjelovali u toj oslobodilačkoj operaciji.</p>
<p>Iako se o toj novoj verziji optužnice tek treba očitovati raspravno vijeće Haaškog suda, tumačenjem da su u »zločinačkom pothvatu« sudjelovali - uz poimenično nabrojene predsjednika Tuđmana, ministra obrane Šuška, načelnika Glavnog stožera Bobetka, njegova nasljednika Červenka te optuženika generala Markača, Čermaka i Gotovine - i različiti članovi hrvatske vlade te političkih struktura, uključujući i lokalne dužnosnike, zatim različiti vođe i članovi HDZ-a, različiti dužnosnici i članovi Oružanih snaga RH uključujući Hrvatsku vojsku, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Specijalnu i civilnu policiju, članove hrvatskih sigurnosnih i obavještajnih službi te, kako stoji na kraju, druge »znane i neznane osobe« postaje jasno da se kriminalizira sama »Oluja«.</p>
<p>Iako bira riječi kada je u pitanju hrvatska suradnja s Haaškim sudom, predsjednik Vlade Ivo Sanader, reagirajući na takvu optužnicu nije mogao ne reći da je ona apsurdna. »Što je ona apsurdnija, to ju je lakše pobiti«, kazao je premijer Sanader držeći da je takva optužnica »prepolitična«, jer se njome krši rezolucija UN-a koja navodi da Hrvatska ima pravo vratiti svoj teritorij koji je okupiran.</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić je iz Moskve poručio: »Ovo je neprihvatljivo«. »Oduvijek sam bio za individualizaciju svake krivnje te mi je zato ovakav način okrivljavanja neprihvatljiv«. Neformalni šef oporbe Ivica Račan kazao je da »žali zbog tog poteza (tužiteljstva), ali ne zagovara dramatizaciju situacije«. Iz HSP-a su pak poručili kako je to zapravo optužnica protiv hrvatskog naroda, te su zatražili raspravu o njoj na izvanrednoj saborskoj sjednici.</p>
<p>Odvjetnici pak optuženih Markača i Čermaka drže kako je ovakva izmjena optužnice pokazatelj da tužiteljstvo nema pravih dokaza za svoje optužbe. Najavili su da će u roku 15 dana podnijeti prigovor. Markačev odvjetnik Miroslav Šeparović drži da je optužnica sada još nejasnija te da će sada lakše obraniti svoga klijenta jer je, smatra, očito da tužiteljstvo ima problem s definiranjem tog »zločinačkog pothvata«.</p>
<p>Zanimljivo je da je popis sudionika »zločinačkog pothvata« za »Oluju« puno širi i sveobuhvatniji od popisa iz Miloševićeve optužnice u kojima ga se tereti ne samo za zločine protiv čovječnosti i etničko čišćenje na Kosovu i u Hrvatskoj, nego i za genocid u BiH. Nešto se očito dogodilo u samom haaškom tužiteljstvu kada je izišlo s ovakvom, kolektivnom optužnicom protiv svih onih koji su sudjelovali u »Oluji«.</p>
<p>Kao da ju je pisao netko tko je svojedobno imao utjecaj na nekadašnjeg Del Pontina zamjenika Grahama Blewitta koji je u službenom dopisu hrvatskoj vladi doslovce »Oluju« nazvao »agresijom Republike Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu i njezin glavni grad Knin«. Iako se zbog tog navoda kasnije morao ispričati, čini se da neki u haaškom tužiteljstvu još rade po tom konceptu kojem je cilj bio kazniti Hrvate zato što su »Olujom« definitivno srušili nekima tada nužnu i neizbježnu veliku Srbiju. Tom je akcijom, podsjetimo, u skladu s rezolucijom UN-a , oslobođeno dotad okupirano hrvatsko područje u međunarodno priznatim granicama.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Američka potpora 'vjerodostoj noj uporabi sile'</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prije nego što je haaško tužiteljstvo optužilo hrvatski vojni i politički vrh za »zločinačko udruživanje« u cilju progona srpskog stanovništva, vojna operacija »Oluja« slovila je za prekretnicu ratovanja u Hrvatskoj i BiH i uvod u postizanje trajnog mirovnog sporazuma. Potrebno je upozoriti da se blagonaklon stav međunarodne zajednice prema pobunjenim Srbima i Miloševiću - u čemu su prednjačili Britanci i Francuzi - počeo mijenjati tek početkom veljače 1995., kad su kninski vođe Milan Martić, Boro Mikelić i Milan Babić odbili plan kontaktne skupine Z-4 iako im je osiguravao svojevrsnu državu u državi. Tada se u ratni sukob, ponajprije zbog srpskih masovnih zločina u BiH, aktivnije uključuje i SAD, pa administracija Billa Clintona počinje sve više pritiskati Beograd, Pale i Knin.</p>
<p>U takvom je povoljnom ozračju u svibnju provedena i vojno-redarstvena operacija »Bljesak«, kojom je u nepuna dva dana oslobođen preostali dio zapadne Slavonije i deblokirana autocesta i pruga Zagreb-Beograd. Budući da je bila profesionalno provedena, međunarodna diplomacija samo je blago ukorila službeni Zagreb zbog toga što nije ustrajao na političkom rješenju. </p>
<p>Indikativno je da su pripreme za »Oluju« tekle kontinuirano i da ih predsjednik Franjo Tuđman nije ni pokušavao posebno prikrivati. Tako je održan i poznati vojni mimohod na Jarunu u kojem je pokazan hrvatski arsenal, a još je više govorila zajednička akcija HV-a i HVO-a u lipnju s ciljem ovladavanja obroncima Dinare, zahvaljujući kojoj su pali Bosansko Grahovo i Glamoč. Završni čin svih tih priprema za konačne oslobodilačke akcije bilo je, 22. srpnja 1995., potpisivanje Splitske deklaracije. Tako su ranije sklopljeni Washingtonski sporazumi između Hrvata i Bošnjaka nadograđeni i Tuđmanovim i Izetbegovićevim vojnom savezništvom.</p>
<p>Za neposredni povod operaciji »Oluja« pobrinuli su se sami Srbi. Svijet je najprije bio zgrožen srpskim pokoljem muslimanskog stanovništva u Srebrenicii, a za nekoliko su dana počeli i žestoki napadi na zaštićenu zonu Bihać. </p>
<p>»Oluja« je počela 4. kolovoza u pet sati s velikom brojčanom nadmoći HV-a, a diplomati su dobili objašnjenje da je glavni razlog operacije bila deblokada Bihaća. Na radijskim se postajama stalno vrtjela poruka predsjednika Tuđmana srpskom stanovništvu da ne napušta svoje domove. Srpski su položaji cijelom dužinom bojišnice napadnuti iz tridesetak smjerova i uništen je centar veza na Ćelavcu, tako da je odmah nastalo rasulo u »krajiškoj« vojsci. Već 5. kolovoza Srbi napuštaju Knin, a HV je ostavio koridor za povlačenje civila. Do 8. kolovoza svi su vojni sukobi završeni, a poziv srpskog vrha za organizirani odlazak iz »krajine« prihvatilo je 150.000 do 200.000 Srba.</p>
<p>Nakon toga, ratne su se operacije prebacile u BiH, a Amerikanci su takvo prisiljavanje Srba da sjednu za pregovarački stol nazvali »vjerodostojnom uporabom sile«. Hrvatsko-bošnjačke snage su krajem rujna došle nadomak Banje Luke, ali onda je na izričit američki zahtjev operacija završena. Mirovni posrednik Richard Holbrooke je već dogovorio pregovore u Daytonu, a prije toga je potpisan Erdutski sporazum o reintegraciji istočne Slavonije u hrvatske okvire.</p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HSP traži izvanrednu sjednicu Sabora</p>
<p>HSP traži izvanrednu sjednicu Sabora na kojoj bi se raspravljalo o proširenju haaške optužnice protiv generala Čermaka i Markača prema kojem se »optužuje cijeli hrvatski narod«, izjavio je HSP-ov kandidat za gradonačelnika Miroslav Rožić u utorak uvjeren da će Predsjedništvo Sabora tu inicijativu prihvatiti. Predsjednik HSP-a Anto Đapić najavio je pak da će pravaši na prvoj saborskoj sjednici nakon lokalnih izbora inzistirati na raspravi o najavama proširenja optužnice te od Vlade tražiti zaokret u politici prema Haagu.</p>
<p>»Suradnja s Haaškim sudom da, ali ne može predsjednik Vlade govoriti da je Carla del Ponte partner Hrvatskoj vladi«, dodao je Đapić ocijenivši da je haaška tužiteljica stranka u postupku koja očito nema dobre namjere prema Hrvatskoj, odnosno ima tendencije političke naravi koje se ne odnose na utvrđivanje ratnih zločina što su se zbivali u Hrvatskoj. »Bilo bi svrsishodnije da se Vlada počne ponašati kao vlada suverene države«, poručio je Đapić.</p>
<p>Rožić je optužio bivšu i sadašnju vladu da ništa nisu činili ni pravno niti politički da do ovako teških optužbi ne bi došlo. Pero Kovačević proširenje optužnice smatra nastavkom non papera, koji je britanska obavještajna zajednica dala Hrvatskoj, a po kojem »postupa POA«. </p>
<p>Vladimir Šeks je izjavio da izvanredne sjednice neće biti, jer Sabor redovno nastavlja zasjedati iduću srijedu. [D. Z./S. Č. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mikuličić: Tužiteljstvo u ozbiljnim problemima</p>
<p>Haaško tužiteljstvo je u ozbiljnim problemima, izjavio je Goran Mikuličić, branitelj generala Mladena Markača u utorak Vjesniku. »Na neki mi je način drago da je haaško tužiteljstvo na ovaj način izmijenilo optužnicu protiv generala Markača i Čermaka jer to pokazuje da su oni u ozbiljnim problemima. Promjene koje su napravili suprotne su pravilima struke, nisu koncizne i u okviru onoga što je od njih tražio Haaški sud«, rekao je Mikuličić. Dodao je kako ne smatra da tužiteljstvo sada kriminalizira cijeli Domovinski rat jer »oni su rekli da je 'Oluja' legitimna vojna akcija, ali koja je bila sredstvo za ostvarenje nelegitimnog cilja, protjerivanja Srba«. </p>
<p>Odvjetnici najavljuju prigovor na proširenu i dopunjenu optužnicu haaškog tužiteljstva zbog njezine apsurdnosti. »Ovakvom promjenom optužnice, tužiteljstvo si je prigrabilo ovlasti koje nema. Išli su izvan onoga što im je odredio Haaški sud i sada za to nastoje ishoditi sudsko odobrenje. To je protivno svim pravilima Haaškog suda i kad bi se to prihvatilo, onda nam sud zaista ne treba«, zaključio je Mikuličić. [B. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mesić: Po kojem zakonu Srbe ne smijemo pomilovati?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić u utorak je u Osijeku na upit novinara kako komentira reakcije javnosti izazvane njegovim potpisivanjem pomilovanja ratnom zločincu Nikoli Dragušinu Nigeru prije svega zanijekao da je njegov potpis izazvao reakcije. Podsjetivši na Komisiju za pomilovanja koja prikuplja informacije potrebne za utvrđivanje osnovanosti molbe za pomilovanje koje pojedina osoba traži, Mesić je dodao da njegovi kritičari reagiraju na činjenicu da je riječ o Srbinu koji je osuđen na 20 godina robije, a sada je dobio smanjenje za jednu godinu. </p>
<p>»Sada bi trebalo donijeti zakon da Srbima ne smijemo davati pomilovanje«, nastavio je zaključivši da će se Komisija tako i ponašati kada se takav zakon donese. Međutim, upozorio je, dok su građani Hrvatske pred zakonom jednaki, on neće raditi razliku između njih s obzirom na vjersku, nacionalnu i ostalu pripadnost, ali i pitanja o tome što su počinili.</p>
<p>U Komisiji pak kažu da je pomilovanje akt milosrđa i predsjednikova ustavna ovlast. Ni šef države niti Komisija, kako nam je objašnjeno, nisu obvezni uvažavati mišljenje Ministarstva pravosuđa koje na molbu za pomilovanje može dati svoj prijedlog - da se uvaži ili odbije. Komisija, na čelu s Nevom Šibl, prije nego predsjedniku predloži pomilovanje ili skraćivanje kazne razmatra moguće olakotne okolnosti nastale nakon izricanja presude - od ponašanja tijekom izdržavanja kazne, preko liječničkog i psihijatrijskog nalaza, do mišljenja stručnog osoblja u zatvorima. Tek potom odlučuju o tome jesu li pojedinci zaslužili da ih uopće predlože na listi koju šalju predsjedniku. Zapisnici koji mu stižu su tajni.</p>
<p>Pomilovanje može zatražiti svaki osuđenik na izdržavanju kazne, i to izravnom molbom poslanom Ministarstvu pravosuđa ili predsjedniku. Neslužbeno doznajemo da je u resornom ministarstvu trenutačno šezdesetak molbi za pomilovanja. </p>
<p>Udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata izrazila je u utorak ogorčenje i zgražanje postupkom predsjednika Mesića.</p>
<p>Snježana Čanić DivićMiroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Seljački savez pozvao seljake da glasuju protiv vlasti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski seljački savez (HSS) poziva seljake i potrošače da na predstojećim lokalnim izborima svojim glasom prosvjeduju protiv aktualne vlasti, rekao je Darko Grivičić, predsjednik HSS-a, na konferenciji za novinare u utorak. Dodao je da su seljaci postali taoci premijera, te da seljaci neće više prosvjedovati blokirajući prometnice, nego će svoje nezadovoljstvo, poslije lokalnih izbora, izraziti na prosvjednom skupu na Markovu trgu u Zagrebu.</p>
<p> Seljački savez se uključio aktivno u lokalne izbore, nezadovoljan što su izostali rezultati četiriju povjerenstava, osnovanih nakon susreta udruga seljaka i premijera Ive Sanadera. »Ništa nije provedeno, iako je za zaključke na povjerenstvima glasovao i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. Ali ne tražimo njegovu smjenu, jer ministar nema ovlasti, nego promjenu politike«, kaže Grivičić. Savez upozorava da Protokol 7 Vlada nije trebala prihvatiti te da je zbog njega došlo do dramatičnog povećanja uvoza živih goveda i mlijeka po dampinškim cijenama iz EU-a. »Samo je goveda u prva tri mjeseca ove godine uvezeno više nego lani«, pojašnjava Grivičić. »Naša djeca ne trebaju jesti mlijeko u prahu, odnosno supstrate uvezene iz Danske, jer nam nedostaje 400 milijuna litara mlijeka. Hrvatskoj prijeti mliječna kriza, jer će 50 posto malih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj morati prodati svoja stada«, zaključuje zamjenik predsjednika HSS-a Ivan Kolar. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kalmeta otvorio trajektno pristanište na Premudi</p>
<p>PREMUDA</p>
<p> – Novo trajektno pristanište, vrijedno 17 milijuna kuna, u utorak je na otoku Premudi svečano otvorio ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Svečanom otvorenju luke na Premudi nazočili su i zadarska gradonačelnica Ana Lovrin i župan Zadarske županije Ivo Grbić. Radove je izvelo poduzeće Sun Adria iz Rijeke, a gradnju je financiralo Ministarstvo i Županijska lučka uprava.</p>
<p>Prigodom svečanog otvaranja ministar Kalmeta rekao je da otvaranje luke nije povezano sa skorašnjim izborima, nego je to dugogodišnja potreba otoka Premude. Pritom je dodao da su radovi počeli prije deset mjeseci, a mještanima i gostima otoka na kojem je i sam često ljeti gost, poželio je puno uspjeha u razvitku, kojemu će pridonijeti i novo trajektno pristanište.</p>
<p>Ove godine u hrvatske otoke uložit će se ukupno 970 milijuna kuna, a u pripremi je i nadogradnja luka na otocima Olibu, Ravi, Ižu, Sestrunju te završetak nove luke na Istu. Nadogradnjom novih luka omogućit će se prihvat većih i modernijih brodova i trajekata. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Osoblje Brezovice prijeti novinarima?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nataša Škaričić, novinarka Slobodne Dalmacije koja je proteklih tjedana pisala o navodnim zlostavljanjima u Caritasovu domu Brezovica, u utorak je primila telefonsku prijetnju osobe iz Doma, koja je rekla da zove u ime Jelene Brajše. Ženski glas je novinarki, usput je vrijeđajući, poručio da će je Dom prijaviti policiji te da će natjerati štićenike da policiji ispričaju kako im je novinarka nudila novac da u medijima svjedoče o nasilju i zlostavljanju u Domu. U srijedu ujutro novinarka je prijetnje iz Brezovice također prijavila PU zagrebačkoj.</p>
<p>Istodobno, iz Hrvatske biskupske konferencije (HBK) pozivaju sve da iznesu istinu o događajima u Brezovici, ali i da se suzdrže od neutemeljena vrijeđanja časti i ugleda onih koji vrijedno skrbe o djeci. HBK upozorava da »napisi u medijima koji napadaju dostojanstvo cijele struke socijalne i karitativne skrbi ne koriste nikome«. [B. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Radnici traže plaće iz 2003. godine - 40 posto više od sadašnjih</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Čelnici Sindikata lučkih radnika i Nezavisnog sindikata Trajektne luke Split najavili su u utorak na konferenciji za novinare štrajk koji će početi u četvrtak. Štrajk će trajati sve dok Uprava ne pristane potpisati kolektivni ugovor, kojim bi se sadašnje plaće vratile na razinu iz 2003., što podrazumijeva povećanje oko 40 posto. Zahtijevaju i da se cijena usluga splitske Trajektne luke, koja je po prometu prva u Hrvatskoj, a treća na Mediteranu, izjednači sa cijenama drugih jadranskih luka. Sindikati tvrde da Lučka uprava na čelu s ravnateljem Brankom Grgićem bespravno prisvaja prihode Trajektne luke zbog čega radnici ne mogu dobiti plaću. Ističu da je »nezakonita odluka o smanjenju tarife više od 70 posto izravan udar ne samo na egzistenciju radnika nego i na poslovanje Trajektne luke«.</p>
<p>Predsjednik štrajkaškog odbora Duško Dadić situaciju u kojoj su se našli radnici ocijenio je tragikomičnom jer traže vraćanje plaća na razinu od prije dvije godine. Smatra da je Lučka uprava osvetoljubiva prema Trajektnoj luci, a mjerodavna državna tijela zatvaraju oči pred očitim kršenjem radničkih prava. Sindikati upozoravaju i na nezakonito poslovanje Lučke uprave, jer je ukrcavala i iskrcavala putnike i vozila ističući da, iako prema Zakonu o morskim lukama prihodi od tih djelatnosti pripadaju Trajektnoj luci, »nitko ne zna gdje je završio taj novac«. Lučka uprava prisvojila je i 1200 četvornih metara poslovnog prostora na pomorsko-putničkom terminalu koji inače pripada Trajektnoj luci te je, unatoč presudama Ustavnog i Upravnog suda, dodijelila koncesije za parkiranje dvjema tvrtkama, kažu sindikalisti.</p>
<p>Iako su dvije godine podnosili »teror i nezakonito postupanje Lučke uprave«, radnici poručuju da je njihovo strpljenje preraslo u poniženje, što više neće podnositi, pa u četvrtak počinje štrajk čiji će ishod ovisiti o ispunjenju njihovih zahtjeva.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050511].
|
