NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021111].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 200797 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jedina perspektiva Hrvatske je priključenje Europskoj uniji</p>
<p>Govoreći o slici Hrvatske u budućnosti, odnosno, kakvu je on, kao predsjednik SDP-a, vidi za deset godina, Ivica Račan je kazao da se nada kako će Hrvatska, osim što će biti prospertitetna zemlja, uspjeti sačuvati prirodne resurse i pokazati da nije Japan ili SAD, zemlje koje su se previše okrenule biznisu / Po Račanovu mišljenju, treba naći pravu mjeru između zarade i očuvanja vrijednosti života, te po tome biti specifičan u Europi / Priznajući da se Vlada ne zna dovoljno dobro prezentirati u javnosti, vrh SDP-a je upozorio na dobre rezultate postignute u prošle dvije godine</p>
<p>TUHELJSKE TOPLICE, 10. studenoga</p>
<p> - Prema riječima SDP-ova predsjednika i predsjednika Vlade Ivice Račana, ta je stranka je u Tuheljskim toplicama proteklog vikenda održala prekretnički skup što se tiče stranačkog života. Članovi SDP-a priznaju da imaju malo kontakata s vrhom stranke, koji se primarno bavi obnašanjem vlasti, što mu djelomično i zamjeraju.</p>
<p>I predsjednik stranke prihvaća da postoji takav problem, te je na skupu poručio članstvu da će se stranački život ubuduće intenzivnije odvijati, neovisno o tome kada će biti izbori i koji se, ako je do SDP-a, ponovio je nekoliko puta Račan, neće dogoditi prije roka. </p>
<p>Račan ne smatra skup u Tuheljskim toplicama predizbornim, no SDP-ovci su se ipak više bavili svojom prezentacijom u budućnosti nego prošlošću. Ministri financija, pravosuđa, te rada i socijalne skrbi predstavili su u nedjelju članstvu programe koje su izradila njihova ministarstva i koji trebaju biti realizirani do kraja mandata. </p>
<p>Račan je isticao važnost SDP-ove odgovornosti u obnašanju vlasti, kao i odgovornosti za budućnost Hrvatske. Prema njegovim riječima, upravo stoga što je SDP najjača stranka u koaliciji, mora znati što je pravi interes za perspektivu Hrvatske. A, kazao je Račan u razgovoru s novinarima, jedina je perspektiva Hrvatske ulazak u Europu. </p>
<p>Govoreći o slici Hrvatske u budućnosti, odnosno, kakvu je on, kao predsjednik SDP-a, vidi za deset godina, Račan je kazao da se nada kako će Hrvatska, osim što će biti prospertitetna zemlja, uspjeti sačuvati prirodne resurse i pokazati da nije Japan ili SAD, zemlje koje su se previše okrenule biznisu. Prema njemu, treba naći pravu mjeru između zarade i očuvanja vrijednosti života, te po tome biti specifičan u Europi. </p>
<p>»Nadam se da nekoj budućoj vladi neće pasti na pamet graditi ceste sa stranom koncesijom na 40 godina, što je nama bilo ponuđeno, kao ni goleme hotelske komplekse na obali što nam je, također, bilo ponuđeno«, kazao je Račan, ističući kako važnost očuvanja autohtonosti obale može samo pridonijeti prosperitetu turizma, kao jednoj od najvažnijih razvojnih grana. </p>
<p>Priznajući da se Vlada ne zna dovoljno dobro prezentirati u javnosti, vrh SDP-a je upozorio na dobre rezultate postignute u prošle dvije godine, iz čega se može iščitati da će upravo to biti jedan od osnovnih lajtmotiva buduće predizborne kampanje. </p>
<p>Na razmišljanje o tome kako se prezentirati i zadobiti povjerenje birača, SDP-ovce je potaknula subotnja prezentacija Davida Evansa, pomoćnika glavnog tajnika britanske Laburističke stranke, zaduženog za vođenje kampanje. </p>
<p>Evans je SDP-ovcima iznio jednostavnu formulu - podsjećati građane na postignute rezultate sadašnje vlasti, ali i na ono što bi mogli izgubiti ako se vlast promijeni. Neslužbeno se moglo doznati da će se SDP insistirati na obiteljskim vrijednostima i njenu položaju u društvu, te socijalnom statusu. </p>
<p>No, jednako tako, što priznaje i Račan, SDP se mora baviti i problemima koalicije, što, prema njegovu mišljenju, nije ništa strano ni novo. No i u samom SDP-u mišljenja su o tom problemu podijeljena. Dok neki SDP-ovci negativno doživljavaju ponašanje koalicijskih partnera, nazivajući ga klijentelističkim, drugi mirnije prihvaćaju situaciju, ističući da je svaka koalicija teška i da Hrvatska nije navikla na koalicijsku vladu. Međutim, bilo je jasno da SDP, barem još neko vrijeme, neće odustati od strateških koalicija, ma kako one teške bile. </p>
<p>»Ne idealiziramo Europu«</p>
<p>»Europska orijentacija Hrvatske neupitna je«, naglasio je premijer Ivica Račan, dodavši da on ne idealizira Europu niti je to ikad činio. Prema njegovim riječima, perspektiva Hrvatske u Europi »ovisi o nama samima, upravo zato što ne idealiziramo Europu«. Teško da ijedna vlada poslije ove može zaustaviti put prema Europi, a Račan smatra da bi je građani u tome spriječili kad bi tako nešto i pokušala. </p>
<p>Ponovio je da je jedan od kriterija za ulazak u EU i suradnja s Haagom, to je prepreka koju valja savladati. Oštra poruka Londona u vezi sa slučajem Bobetko mogla bi se povezati s namjerom nekih europskih zemalja, među kojima je bila i Velika Britanija, da Hrvatsku uvrste u tzv. program »jedan i pol korak«, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, koje bi do kraja 2007. ušle u EU. </p>
<p>»U Vladi ćemo i dalje raditi na tom konceptu, a trenutačne poteškoće zbog Haaga ne bi trebale zamagliti realnu perspektivu - ulazak Hrvatske u Europsku uniju«, naglašava premijer.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Političari su uvjereni da SDP drži ključ prijevremenih izbora</p>
<p>Trconić: HSS se trudi da se koalicijska većina konsolidira / Kramarić: I SDP treba promisliti o svom ponašanju / Radoš: Ovo je SDP-ovo taktičko ponašanje, pokazivanje 'mišića' i istodobno skidanje odgovornosti sa sebe, ako eventualno bude prijevremenih izbora / Đapić: Izbora ne može biti bez volje SDP-a / Granić: Premijer je aludirao na HSS, a potom na HNS i LS / Pašalić: Bilo bi dobro da izbori budu prijevremeni</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - »Prijevremeni izbori su mogući, no to neće biti volja SDP-a«, izjavio je premijer Ivica Račan. Kako su njegovu izjavu doživjeli te na koga se ona zapravo odnosi, pitali smo SDP-ove koalicijske partnere, ali i predstavnike parlamentarne oporbe.</p>
<p>»HSS se trudi da se koalicijska većina konsolidira i da se obećane zadaće ostvare«, kaže Luka Trconić iz HSS-a. No, dodaje da sve ima svoje granice. »Ako ne dođe do napretka u gospodarstvu te općenito do boljeg života, onda ovakva koalicija nema smisla«, smatra Trconić, zaključivši da je besmisleno da vlast obnaša koalicija koja ne može dati doprinos općem dobru.</p>
<p>Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, upozorava na nejednak tretman prema članovima koalicije. »Nije moguće davati bianco povjerenje za neke stvari poput Krškog te problema sa Slovenijom, a s druge srane vlada osjećaj među članovima koalicije da se njihovi prijedlozi ne uvažavaju«, kaže Kramarić, osvrćući se i na raspravu o privatizaciji između SDP-a i HSS-a, čime oni »demonstriraju svoju moć«.</p>
<p>»I SDP treba promisliti o svom ponašanju, jer se stvara osjećaj posvemašnjeg ignoriranja ostalih koalicijskih partnera, koji se osjećaju kao statisti«, zaključuje Kramarić.</p>
<p>»Ovo je SDP-ovo taktičko ponašanje, pokazivanje 'mišića' i istodobno skidanje odgovornosti sa sebe, ako eventualno bude prijevremenih izbora«, drži Jozo Radoš, predsjednik Libre. Dodaje da je to ujedno Račanovo upozorenje partnerima da neće biti popuštanja. »SDP želi ojačati svoje taktičke pozicije i odgovoriti na HSS-ove i HNS-ove izjave, kojima oni na neki način dozvoljavaju i opravdavaju prijevremene izbore«, drži Radoš, dodavši da se iz HSS-a čuju izjave u kojima se tvrdi da su svi izbori u 2003. redoviti, što nije točno.</p>
<p>»Ne znam je li Račan aludirao na koalcijske partnere ili na opoziciju, ali do izbora definitivno ne može doći bez volje SDP-a«, kaže Anto Đapić, predsjednik HSP-a. Pitanje je samo, dodaje, hoće li SDP pristati na ucjene svojih patrnera. »HSP podržava ideju da izbori budu prijevremeni, i to na proljeće, jer već ulazimo u četvrtu godinu vladavine koalicije, koja se nije baš iskazala«, zaključuje Anto Đapić.</p>
<p>Mate Granić, predsjednik DC-a, ističe da je premijer definitivno mislio na koalcijeske partnere u svojoj izjavi. »U prvom redu, premijer je aludirao na HSS, a potom na HNS i LS, koji već glasno razmišlja o izlasku iz koalicije«, ocjenjuje Granić. »HSS zaoštrava stavove o privatizaciji i nekim kadrovaskim pitanjima, a odnosi zagrebačkog HNS-a i SDP-a su sve samo ne dobri«, kaže Granić te dodaje da će DC biti spreman za prijevremene izbore već na proljeće.</p>
<p>»Čini mi se neumijesnim nagađati što je predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan htio reći svojom izjavom, ali sigurno je da će upravo on odlučiti o tome hoće li izbori biti prijevremeni«, tvrdi Ivić Pašalić, predsjednik Hrvatskog bloka. »Bilo bi dobro da izbori budu prijevremeni, no, premijer bi trebao pravodobno obavijestiti o tome«, napominje Ivić Pašalić.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zatvaranje brodogradilišta triput skuplje od sanacije</p>
<p>Sanacija »Uljanika«, »3. maja«, »Kraljevice«, »Brodosplita« i »Brodotrogira« dosad je stajala devet milijarda kuna, a planirano je da se u treću sanaciju, koja bi trebala trajati do 2008. godine, dodatno uloži još 2,8 milijarda kuna / Tim se novcem moglo otvoriti dvaput više radnih mjesta ili spasiti radna mjesta u nekim drugim industrijskim granama, poput tekstilne, u kojoj je u prošlih 10 godina »bez galame« zatvoreno više od 30.000 radnih mjesta / Glavni problem naše brodogradnje je nepostojanje dugoročnih planova, zatim gomilanje novih gubitaka koji su samo lani iznosili milijardu kuna, od kojih se čak 90 posto odnosi na »3. maj« i »Brodosplit« / Vladu beshrabruje i sama pomisao da bi trebala preuzeti i 160 milijuna dolara kreditnih obveza brodogradilišta te pronaći još 50 milijuna dolara za dokapitalizaciju najugroženijih - »3. maja« i »Brodosplita«</p>
<p>RIJEKA, 10. studenoga</p>
<p> - U dvije dosadašnje sancije pet velikih hrvatskih brodogradilišta - »Uljanika«, »3. maja«, »Kraljevice«, »Brodosplita« i »Brodotrogira« dosad je utrošeno devet milijarda kuna, a planirano je da se u treću sanaciju, koja bi trebala trajati do 2008. godine, dodatno uloži još 2,8 milijarda kuna. Međutim, koliko je doista utrošeno u sanaciju brodogradnje, teško da će se ikad znati. Zato se velik dio javnosti i mnogi gospodarstvenici pitaju vrijedi li sanacija pet brodogradilišta 13 milijarda kuna.</p>
<p>Sve se to čini za spas 12.000 radnih mjesta, kojima po nekim procjenama treba pribrojiti još najmanje 8000 radnika kooperantski povezanih s brodogradnjom. Tim se novcem moglo otvoriti dvaput više radnih mjesta ili spasiti radna mjesta u nekim drugim industrijskim granama, poput tekstilne, u kojoj je u prošlih 10 godina »bez galame« zatvoreno više od 30.000 radnih mjesta, i to u mjestima gdje su ti pogoni bili jedini izvor života.</p>
<p> Upućeniji u brodograđevnu problematiku tvrde da se Vladina najnovija »prijetnja« o skorom zatvaranju jednog od brodogradilišta neće ostvariti prvenstveno zato što bi likvidacija jednog škvera stajala državu od 2,5 do triput više, nego sanacija. Međutim, taj najnoviji potez potvrđuje da je glavni problem naše brodogradnje nepostojanje dugoročnih planova, zatim gomilanje novih gubitaka koji su samo lani iznosili milijardu kuna, od kojih se čak 90 posto odnosi na »3. maj« i »Brodosplit«. Vladu beshrabruje i sama pomisao da bi trebala preuzeti i 160 milijuna dolara kreditnih obveza brodogradilišta te pronaći još 50 milijuna dolara za dokapitalizaciju najugroženijih - »3. maja« i »Brodosplita«. No, trebalo bi poboljšati likvidnost sva četiri velika brodogradilišta, osim »Uljanika«, što je vrijedno dodatnih 80 milijuna dolara, uz obavezno državno jamstvo. U cijelome svijetu, države subvencioniraju brodogradnju - od Italije do Dalekog istoka - nerijetko i nelojalno, »ispod stola« i sa 20 posto cijene gradnje broda zato što ta industrijska grana obughvaća velik broj radnika. Kod nas je državna subvencija na razini osam posto, a brodograditelji odavno traže 14 posto.</p>
<p>MMF već nekoliko godina sugerira Vladi da proda barem tri velika brodogradilišta, a da druga konsolidira pod uvjetom da ne stvaraju ni dolara gubitka. Međutim, nema zanimanja za kupnju navoza, posebice ne u Europi, iako bi za Vladu bilo najpovoljnije da proda svih pet velikih brodogradilišta, uključujući uspješni »Uljanik«. Država bi u tom slučaju najvjerojatnije preuzela sav dug brodogradilišta pod uvjetom da novi kupac zadrži radnu snagu , osigura posao i uloži u modernizaciju škvera. Sadašnje nezanimanje kupaca za naše škverove uzrokovano je i trendom pada potražnje, do 2005.godine, za novim brodovima. Ipak, u svjetskoj knjizi narudžba brodova Hrvatska sa 2,34 posto zauzima peto mjesto, a drugo u Europi.</p>
<p>Hrvatska se vrlo brzo, barem što se tiče narudžba, vratila na prijašnje pozicije u svijetu u kojem je u zadnjih 15 godina došlo do masovnog preseljenja brodogradnje iz Europe i SAD-a, pa čak i iz brodograđevne velesile Japana, u Koreju i Kinu. Računica je u jeftinijoj radnoj snazi, a sreća je što Kinezi i Korejci nisu još sposobni graditi tehnološki složene brodove, za razliku od naših brodograditelja koji su u stanju konstruirati, izgraditi i isporučiti i najsloženije plovne jedinice. Naposljetku, u bivšoj nam je državi brodogradnja bila jedina industrijska grana tehnološki sposobna nositi se sa svjetskom konkurencijom.</p>
<p>Kad se uzme u obzir da naša brodogradilišta grade brodove u prosjeku vrijedne od 20 do 30 milijuna dolara, postavlja se pitanje kojih to i koliko bi nekih drugih proizvoda trebalo izvesti za tu svotu. Bez obzira što se velik dio repromaterijala koji se ugrađuje u brod uvozi. Nedavno je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić rekao da se spašavanje brodogradnje pozitivno odražava na ostalo gospodarstvo, koje je već dugo zabrinjavajuće financijski anemično, pa bi zatvaranje nekog od brodogradilišta tu »krvnu sliku« moglo ozbiljno pogoršati. Kad je Rusija nedavno objelodanila da planira obnoviti trgovačku flotu sa 500 novih brodova, Hrvatska je ponudila da na svojim navozima izgradi 207, vrijednih nekoliko milijarda dolara. Za sada, spomenuta naša brodogradilišta imaju posla za iduće tri-četiri godine, ali, uza sve nedaće, posebno zabrinjava to da nitko ne želi u brodogrđevinare, pa su tako lani u Rijeci diplomirala samo trojica brodograđevnih inženjera.</p>
<p>Ovih dana, sindikalni čelnici riječkog brodogradilišta »Viktor Lenac« su zaprijetili da će oko 1000 radnika izvesti na ulice, ako 15. studenoga ne dobiju plaću. Čuju se i mišljenja da bi im bilo bolje da pozovu svoje još dobro plaćene menadžere, na čelu s Damirom Vrhovnikom, da pregovaraju s brojnim kooperantima i dobavljačima da im ne »sjedaju« na račun.</p>
<p>Činjenica je da kooperanti i dobavljači nemaju previše milosti zato što je prije ni »Viktor Lenac« nije imao prema njima, odnosno, kako kažu neki od njih, to brodogradilište je svojom poslovnom politikom »moćnika« često bahato ucjenjivalo kooperante, a mnoge i uništilo.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ravnodušni ljudi?</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Nekoliko stotina građana okupilo se u subotu na prosvjednom skupu »Fašizam? Ne, hvala!«. Govornici na skupu ukazali su na rastući govor mržnje i nesnošljivost u Hrvatskoj. Predvečer istoga dana u Mimari je predsjednik Stjepan Mesić otvorio izložbu o holokaustu »Hrabrost da se pamti«. Oba događaja povezao je jedan bračni par, stalni posjetitelji takvih događaja, koji uporno tvrde da u Hrvatskoj nema fašizma i uporno pozdravljaju podizanjem desnice. Oba događaja zbila su se samo dva dana nakon što je saborski zastupnik Ljubo Česić Rojs izvrijeđao zastupničkog kolegu Jozu Radoša, ali i zaprijetio cijeloj Hrvatskoj. </p>
<p>Sve to zbiva se u trenutku kad se, po rezultatima jednog istraživanja, seksizam u Hrvatskoj smanjuje, dakle smanjuje se i isključivost, a po rezultatima drugog istraživanja - isključivost na nacionalnoj osnovi raste. I to baš u doba kad u Hrvatskoj živi najmanje pripadnika nacionalnih manjina otkako je popisa stanovništva. </p>
<p>Posljednjih mjeseci radikalna desnica sve je glasnija i prisutnija. Nju se spominje kao bučnu manjinu. Ta bučna manjina, netolerantna, fašizmu i povijesnom revizionizmu sklona, bez obzira na svoju malobrojnost i te kako šteti Hrvatskoj. Ili, kako je napisao Vlado Gotovac u pretposljednjem uvodniku Hrvatskog tjednika »Trenutak pojedinca«, u prosincu 1971. godine - »jedna besmislica počinje sve više terorizirati naše misli, naše planove i naše poduhvate. Ma koliko bilo nevjerojatno, svaki pojedinac može danas svojim izjavama diskreditirati Hrvatsku i cijeli narod nije sposoban demantirati jednog budalaša, naivčinu ili provokatora!«</p>
<p>Nasuprot »Trenutku pojedinca« stoji mirna, tiha većina. Mnogi se uzdaju, pa i predsjednik Mesić, u tu većinu. No, pitanje je za što i za koga je ta većina. Smatra li ona da je samodostatna i da je se ne tiče što se zbiva izvan njena uskog dvorišta i uglavnom praznog novčanika. Naime, ta većina mirno šuti i lako je moguće da je riječ o ravnodušnim ljudima. Ako je tako, njih nitko, niti jedna strana ne može pribrajati sebi, jer oni su »nesvrstani«. A najbolja brana protiv radikala (pa i desnih) neravnodušni su ljudi. Poput onih 450.000 u Firenzi, koji nisu ravnodušni prema mogućem ratu protiv Iraka. Neravnodušni ljudi mogu biti učinkovitiji od svakog zakona, ma koliko on bio potreban. U protivnom, može se dogoditi da isključiva manjina isključi šutljivu većinu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Veliko »čišćenje« u HDZ-u</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Ivo Sanader je odlučio ići do kraja u raščišćavanju stanja u stranci i preostalih Pašalićevih »spavača« u HDZ-u. Sada je više nego evidentno da se, želeći u kratkom roku HDZ pretvoriti u stranku centra, malo nagnutu nadesno, čak i demokršćansku, prihvatljivu i međunarodnoj zajednici, pripremio na definitivno »profiliranje« stranke. Slučaj sređivanja zagrebačke podružnice i suspendiranje njezina predsjednika Pave Gagulića još je jedan dokaz te teze. Čvrsto odlučivši odstraniti iz stranke sve koji bi u njoj mogli biti »kukavičje jaje«, Sanader provodi sve što je zacrtao, zajedno sa svojim bliskim suradnicima.</p>
<p>Zato je slučaj Pave Gagulića, zapravo, vrlo znakovita poruka svima koji su mislili da će im Sanader zaboraviti ili oprostiti nelojalnost i neposlušnost još iz doba dok se vodila borba za predsjedničko mjesto u HDZ-u. Iako se odmah počelo spekulirati da će Gagulić, kad ga HDZ isključi iz članstva - a to je logičan i neminovan kraj priče - prijeći u Pašalićev Hrvatski blok, to je bez osnove. Jer, Pašalić odavno ne vjeruje Gaguliću. Još 1993. ili 1994. godine je tada vrlo moćni Pašalić isključio Gagulića iz HDZ-a, jer nije pripadao njegovu krugu. Gagulić je otišao u inozemstvo, odakle se vratio na poziv samog predsjednika Tuđmana. No, da neposlušni Gagulić ne bi stvarao probleme stranačkoj središnjici, postavili su ga, uz Marija Kapulicu, kao jednog od lidera mladih hadezeovaca.</p>
<p>Nije ni čudo da je Gagulić izjavljivao kako se u HDZ »vratio na velika vrata«. Držeći pod kontrolom zagrebački HDZ, iako mu još nije bio na čelu, Gagulić je marljivo okupljao lobi svojih pristalica, no, sami hadezeovci su tvrdili da su tom lobiju pripadali ljudi sličnih političkih stavova kakve je imao Pašalić. "Doktor" je ipak odlučio uzeti mladog i nadobudnog Gagulića-kojemu svejedno nije vjerovao- za odrađivanje svojih zadataka. Stoga i nije čudna priča iz samog HDZ-a kako je Pašalić, upravo uz pomoć Gagulića, ali i SDP-ovca Milana Bandića uspio dobro vođenom akcijom srušiti tada nedodirljivog Zlatka Canjuga s mjesta predsjednika Gradske skupštine, ali i predsjednika gradske organizacije HDZ-a, negdje početkom 2000.g. Gagulić je nakon Sanaderova preuzimanja HDZ-a pokušavao »igrati« i s njim i s Pašalićem. Rezultat? Nisu mu vjerovali ni Sanader niti Pašalić. Uostalom, Sanader je nedavno procijenio da bi izbori mogli biti već na proljeće, pa do tada mu nije preostalo puno vremena u konsolidiranju stranačkih redova. Zato i ne treba čuditi revnosnost u discipliniranju onih koje smatra suvišnima, iz ovih ili onih razloga. Svjestan je da ima Pašalićevih »spavača« i u PredsjedništvuHDZ-a, ali oni su još uz njega budući da su im ruke vezane, jer obnašaju lokalnu vlast u nekim dijelovima RH.</p>
<p>Teško je očekivati da će Sanader u kratko vrijeme uspjeti u svim svojim planovima, ali, želi li doista HDZ preobraziti u modernu stranku, pa čak i radikalnim metodama koje upotrebljava, morat će povući još nekoliko drastičnih poteza. Opći je dojam da se HDZ rastače i slabi, ali neosporno je i to da je Sanader dosad postigao sve što je namjeravao. Stoga će i Gagulićeva pobuna vrlo brzo biti zaboravljena, a na slučaj stavljen ad acta. Sanader ide dalje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Čemu zapravo služi državna revizija</p>
<p>Kako objasniti nekome tko više nije dijete da živi u zemlji u kojoj nije ništa čudno da novac nestaje i pojavljuje se nezabilježeno i gdje se zbog toga baš i ne očekuju neke posljedice. Kako pritom postići da </p>
<p>on zadrži povjerenje u državne institucije?</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Što je to bilo u našem Ministarstvu financija, čujem da im nedostaje 300 tisuća dolara, pitao me u subotu devetnaestogodišnji sin kojemu inače ne pada na pamet baviti se politikom. Kamo je otišao taj novac? Je li ga netko ukrao?</p>
<p>Vjerojatno nije, kažem, i nije baš 300 tisuća dolara (riječ je zapravo o problematičnih 3,1 milijun dolara i 298 tisuća eura i zasad »nestalih« 365 tisuća dolara; u razgovoru ipak ne ulazim u detalje), ali ne znam što bih mu dalje rekao. Kako objasniti nekome tko više nije dijete da živi u zemlji u kojoj nije ništa čudno da novac nestaje i pojavljuje se nezabilježeno i gdje se zbog toga baš i ne očekuju neke posljedice. Kako pritom postići da on zadrži povjerenje u državne institucije?</p>
<p>Možda bih zapravo trebao postaviti drukčije pitanje: koji je to motiv, osim pukih želja, koji još uvijek nas, već odavno odrasle, tjera da vjerujemo državnim institucijama?</p>
<p>Pokušajmo ispočetka.</p>
<p>Čemu zapravo služi državna revizija? Tome da se na vrijeme otkriju i spriječe financijske nepravilnosti u radu ministarstava i drugih državnih institucija. U prijevodu to znači: da se na vrijeme zapaze i spriječe oni koji bi se željeli obogatiti novcem poreznih obveznika ili koji s njim olako postupaju. Tamo gdje revizori dobro rade građani državi uglavnom vjeruju.</p>
<p>Kako to izgleda u Hrvatskoj?</p>
<p>Svake godine iznova na saborske klupe stižu debeli svežnjevi papira s pomno nabrojanim prijestupima (ove godine oko 800 stranica). Iz godine u godinu zastupnici se svađaju, mediji analiziraju, ministarstva prozivaju. Ministri šute. Predstava obično traje između tjedan i mjesec dana. A onda ništa do sljedeće godine i sljedeće revizije. Sve bi to bilo donekle probavljivo da je riječ o minornim prijestupima, ponekom pogrešno uknjiženom putovanju ili krivo pripisanom računu, ali kada službeni državni revizor, kao ove godine, utvrdi da Ministarstvo financija uporno nigdje ne bilježi svoje (ne male) devizne prihode, a priča se za tjedan dana zaboravi, onda nešto ne štima ili s državom ili s revizorom. A tu su još ministarstva gospodarstva, zdravstva i javnih radova, Zavod za mirovinsko osiguranje, Fond za privatizaciju, zdravstveno osiguranje... svatko sa svojom solidnom dozom prijestupa.</p>
<p>Ne pozivam na linč. Smatram, međutim, da barem građanska pristojnost nalaže da se o nekim stvarima ne šuti. Ako smo prije mjesec ili dva danima čitali o tome je li ili nije jedan njemački ministar koristio »svoje« nagradne avionske milje u privatne svrhe, pa se onda razvila živahna rasprava kome bi zapravo te milje trebale dopasti (kod nas su one u pravilu vlasništvo onoga koji leti), onda mi se čini da bi se, nakon objavljivanja revizorskih nalaza, naša domaća, hrvatska vlada trebala oglasiti i reći svoje mišljenje i prije nego se oko raskupusanih papira počupaju zastupnici u Saboru. Vlada, međutim, šuti, a zastupnici će, kad se i prihvate revizije, napadati po stranačkom ključu, koji baš i ne mora biti u skladu sa savješću ili logikom.</p>
<p>Dobro - živimo u mladoj državi, nenavikli smo na demokraciju (unatoč godinama »samoupravljanja« koje također neki ovih dana s tugom prizivaju) i vjerojatno nam treba vremena da shvatimo da će svakoga od nas, nađe li se na javnoj dužnosti, ponekad netko i pitati za razloge nekih postupaka. </p>
<p>Jednom kad nam to postane jasno slijedi drugi šok: politika nije apstrakcija, to su najčešće brojke i postotci. Točne brojke, koje uvijek u prijevodu na ulični jezik označavaju ovu ili onu skupinu građana i njihove međusobne odnose. To znači i da kada ministar Mato Crkvenac predstavljajući novi državni proračun najavljuje petpostotni gospodarski rast, on zapravo govori o većem broju zaposlenih Hrvata, o njihovim boljim plaćama, o njihovom boljem životu i o tome da Vlada zna kako sve to postići. Nije li toga svjestan, bilo bi mu bolje da uopće ne govori. Zasad nam samo optimizam nalaže da mu vjerujemo (neovisni analitičari sugeriraju suprotno).</p>
<p>Ni brojke, međutim, ne moraju uvijek otkrivati bit. Kada, recimo, ministrica turizma Pave Župan Rusković spominje da je u Hrvatskoj ove sezone prespavalo više gostiju nego lani, što to o našem turizmu govori? Ništa, jer, iako je točno da veći broj spavača najčešće donosi i veću zaradu, to ne znači da će se oni sljedeće godine vratiti ni da je naš turizam postao kvalitetniji. Štoviše, ako im je bilo loše, ne samo da se oni neće vratiti, nego će i drugima reći da ne dolaze.</p>
<p>Pitanja: koliko je za povećani broj turista zaslužno ministarstvo i što su državne službe učinile kako bi turizmu podigle razinu?</p>
<p>Sinu, srećom, nisam morao objašnjavati prilike u domaćem pravosuđu, sustavu nadzora prehrambenih proizvoda (i put slavonskih svinja do istarskih mesnica), zdravstvu...</p>
<p>Ako me u cjeloj toj priči nešto umiruje, čak i veseli, to je činjenica da se danas o svemu tome ipak govori javno, bez straha od političkih posljedica i najčešće bez atmosfere lova na vještice. Danas se uistinu svakome sve može reći.</p>
<p>A onda, naravno, zasad još uvijek - ništa. Znači li, međutim, Vladina šutnja da revizori rade dobro, tada smo ipak svi na dobrom putu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Opasnost od pristajanja na poredak zla, na laž</p>
<p>Totalitarna društva su ona gdje vlast nastoji kontrolirati pa u tom smislu i politizirati sve sfere života pa tako i kazališta, izdavačke kuće, galerije i tome slično. U takvom kontekstu izjava da politika nema što tražiti u umjetnosti može značiti samo jedno: da umjetnost nema što tražiti u politici / Da umjetničko djelo može polaziti čak od svakodnevnoga političkog motiva i uračunati političku dimenziju u svoj učinak doista bi bilo teško nijekati. Previđanje opće društvene laži, ignoriranje zla u totalitarnim društvima sigurno nije uvjet za umjetnički relevantna djela</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Izjava »politika nema što tražiti u umjetnosti« politička je izjava. Može imati različite političke konotacije ali njen je smisao uvijek politički.</p>
<p>Ona nije obrana autonomije umjetnosti. Nije to čak ni u totalitarnim društvima. Totalitarna društva su ona gdje vlast nastoji kontrolirati pa u tom smislu i politizirati sve sfere života pa tako i kazališta, izdavačke kuće, galerije i tome slično. </p>
<p>U takvom kontekstu izjava da politika nema što tražiti u umjetnosti može značiti samo jedno: da umjetnost nema što tražiti u politici. Ne tražiti ništa u politici u totalitarnim je režimima očito pristajanje na postojeći poredak, ignoriranje zla, ukratko laž. </p>
<p>Posve je očito da se umjetnički ciljevi ne postižu dobrim namjerama pa tako ni političkim dobrim namjerama no autonomija umjetnosti znači doslovno isticanje vlastitih zakona umjetničke proizvodnje. </p>
<p>A da umjetničko djelo može polaziti čak od svakodnevnoga političkog motiva i uračunati političku dimenziju u svoj učinak doista bi bilo teško nijekati. </p>
<p>Previđanje opće društvene laži, ignoriranje zla u totalitarnim društvima sigurno nije uvjet za umjetnički relevantna djela.</p>
<p>Odnos politike i umjetnosti u Jugoslaviji 1945. - 1990. daje obilje dokaznog materijala za uvodnu tezu, pogotovo nakon šezdesetih godina. Zabrane umjetničkih djela tada su se redovito formulirale kao osuda umjetnika koji politizira ili je politikant, koji prlja čistoću umjetničkog poziva svojim od vlasti nelegitimiranim političkim stavovima. </p>
<p>Takvo postupanje ima, dakako, poznatu genealogiju, prihvaćanje pa nakon 1948. postupno napuštanje socijalističkog realizma i drugih načina kontroliranja formalno-sadržajnih svojstava umjetničkih djela. </p>
<p>Postupno (uz velike nevolje i hrabre poteze umjetnika) nestala je obveza pozitivna angažmana, to jest zastupanja službenih vrijednosti. </p>
<p>Najmanje sporna je uvijek bila tzv. klasična umjetnost: neprijeporna djela čija politika nije izravno upućivala na aktualnu politiku. Slične stvari su se događale u svim zemljama realnog socijalizma, iako se mora reći da je u Jugoslaviji moderna umjetnost imala mnogo bolje mogućnosti: upravo zbog spomenute želje odvajanja od sovjetskog modela.</p>
<p>U aktualnim raspravama i sporovima u tzv. kulturi, na primjer, u vezi s književničkim organizacijama pa s ovlastima intendanta HNK možemo vidjeti koliko je problematična lozinka odvajanja politike i umjetnosti. Nezadovoljstvo Društvom hrvatskih književnika jest političko nezadovoljstvo: nezadovoljstvo shvaćanjem politike većinske stranke DHK: promicanjem nacionalne isključivosti, netolerantnosti i sličnim. </p>
<p>Osnivanje novog društva je politička odluka. To ne znači da je to odluka političkih istomišljenika. Političke institucije funkcioniraju, kada su demokratske, upravo kao mjesto mirna razrješavanja političkih konflikata. </p>
<p>Nova organizacija nije organizacija za rješavanje političkih konflikata, ali jest organizacija za zastupanje interesa svojih članova, interesa unutar postojeće zajednice. </p>
<p>Ta bi organizacija bila umjetnička, a mnogo manje politička samo kada bi zaista bila organizacija pripadnika istog umjetničkog smjera, što očito nije. Njene su namjere šire: zastupat će interese većeg broja. </p>
<p>Pritom je dobro točno znati gdje ulazi politička dimenzija i ne treba se od toga ograđivati. HNK je institucija na državnom proračunu. To ne znači da ministar ili Ministarstvo određuju repertoarnu politiku. Znači, međutim, da su im građani u ovom razdoblju dali političku vlast. Mogu postavljati i smjenjivati, već prema postojećem sustavu. To pravo imaju kao političari, a ne kao stručnjaci. </p>
<p>Birat će, nadajmo se, kvalificirane ljude. No njihova je odluka politička, a ne stručna, i to mora biti priznato i jasno. Ministar je tu da se politički miješa u umjetnost da bi, prema mogućnosti, pomogao nastanku relevantnih dostignuća. Dakako, i politički relevantnih dostignuća, u onolikoj posrednosti koliko to zahtijeva priznavanje vlastitih zakonitosti različitih kulturnih sfera. </p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vlada i Sabor mogu i moraju stvoriti uvjete za normalno i časno obavljanje sudačke dužnosti</p>
<p>Nije pošteno prozivati pravosuđe, u lancu, pogotovo ne suce zbog mnogo neriješenih predmeta i nepodnošljiva stanja u toj oblasti, također nije korektno nametati sudovima rješenje izvana, kako to oni mogu postati ažurni. To sudovi i suci znaju, ali oni koji si uzimaju pravo inicijative, a to su Vlada i Sabor, oni mogu i moraju poraditi na tome da se ukinu svi loši i nemoralni zakonski propisi i donesu novi koji moraju biti jasni, sažeti i pošteni... Sila i vlast ne prihvaćaju savjete i prijedloge sporijeg i sigurnijeg puta u promjene, nego zamisao pretvaraju u stvarnost. Na tom je tragu donošenje, u nevrijeme, i zakona o pretvorbi imovine legitimnih vlasnika-gospodarskih subjekata - u državno vlasništvo, čime je mnoštvo dotad zaposlenih radnika odvojeno od sredstava za proizvodnju i kao višak ostalo bez posla</p>
<p>JURE JURICA</p>
<p>Bez mnogo okolišanja, nužno je reći pravu istinu, a ona svoje korijenje vuče još od uspostave samostalne nam države Hrvatske i njena međunarodnog priznanja, kad su: državni vrh, izvršna i zakonodavna vlast donijeli odluku da se preko noći promijeni društveno ekonomski sustav u zemlji, koji je funkcionirao više od četrdeset godina. </p>
<p>Takva žurba i koncepcija promjene radi promjene nije naišla na odobravanje u stručnim krugovima, nego se zagovaralo postupno napuštanje onoga što nije bilo dobro, a zadržavanje kvalitetnih rješenja koja su se mogla ukomponirati u željeni sustav liberalnoga poduzetništva.</p>
<p>Ali, kao što to često biva, sila i vlast ne prihvaćaju savjete i prijedloge sporijeg i sigurnijeg puta u promjene, nego zamisao pretvaraju u stvarnost. Na tom je tragu donošenje, u nevrijeme, i zakona o pretvorbi imovine legitimnih vlasnika-gospodarskih subjekata - u državno vlasništvo, čime je mnoštvo dotad zaposlenih radnika odvojeno od sredstava za proizvodnju i kao višak ostalo bez posla.</p>
<p>Tako je ostvaren jedan od osnovnih uvjeta za uvođenje privatnog poduzetništva, odnosno kapitalističkog načina poslovanja, u kome je na jednoj strani kapital, a na drugoj pravno slobodni, a ekonomski ovisni radnici koji nemaju kome prodati jedino što oni imaju, a to je njihova radna snaga.</p>
<p>Drugi osnovni uvjet za funkcioniranje kapitalističkih društvenih odnosa mogao se, u našim uvjetima, oživotvoriti samo stvaranjem i potpomaganjem određenog broja bogatih obitelji, koje bi bile organizator društvene proizvodnje i poslodavac onima kojima je imovina oduzeta.</p>
<p>Novopečeni bogataši, koji su do određene imovine došli tako da im je darovana, da su je prisvojili ili pak i pod nekim povoljnim okolnostima i uvjetima kupili, postali su kvazivlasnici, pa su se kao takvi, u velikoj mjeri i ponašali. </p>
<p>Makar i u podsvijesti morali su razmišljati da ono čega su postali gospodari nije njihovo i da nikada i neće biti bez pristanka pravih vlasnika.</p>
<p>Pad domaćeg bruto proizvoda neizbježan je pratilac takva stanja, nereda, nerada, otpuštanja sve više radnika, pojave korupcije, raznih malverzacija, nelegalna otkupa stanova, prijevare umirovljenika kojima država nije htjela provesti pojedinačno usklađivanje mirovina i tako ustanoviti visinu stvarnog duga prema njima kao i razne druge nepodopštine.</p>
<p>Sve to nagnalo je mnoštvo građana da putem legalnih institucija pravne države, zatraže ostvarivanje svojih prava. </p>
<p>Cijeni se da je takvih zahtjeva iz različitih oblasti života bilo blizu milijun. No nabujala administracija na zahtjeve građana ili nije nikako odgovarala, ili ih je odbijala, što se tumači neznanjem ili naputcima viših instanci.</p>
<p>I, kao rezultat takva »servisiranja« građana, pretvorio je milijun zahtjeva građana upućenih administraciji u milijun sudskih sporova. </p>
<p>Dogodilo se novo stanje u kom su akteri različito doživljavali razvoj događaja: administracija je odahnula, jer predmeti nisu više od nje, pa nema što u vezi s njima raditi, tužitelji rasuđuju - podnesena je tužba pa ćemo vidjeti, svakako vjerujući u neovisno i efikasno sudstvo, a sudovi su se našli u čudu poplave tolikog broja sudskih sporova koji su ih zagušili, tako da ne može biti ni govora o ažurnosti sudaca. </p>
<p>Naš prozor u svijet - HRT,. u jednom dijelu svog programa, koji se vrti danonoćno prikazujući neprihvatljive filmove kao zabavu, zapravo »educira« relativno mnogo osoba neprihvatljiva ponašanja da se ogledaju, čineći razna zlodjela, u svom okruženju, kao: najrazličitija nasilja, silovanja, otmice, ucjene, pljačke, ubojstva...</p>
<p>Ta vrsta delikata dodatno je opterećenje za sudove u smislu dugotrajna postupka, pritisaka pa i rizika, a televizija ubire pretplatu, koja podsjeća na novčanu rentu u doba feudalizma, u takvu novčanom iznosu da bi se tim novcem moglo sagraditi više od tri tisuće dvosobnih stanova godišnje.</p>
<p>Nije pošteno prozivati pravosuđe, u lancu, pogotovo ne suce zbog mnogo neriješenih predmeta i nepodnošljiva stanja u toj oblasti, također nije korektno nametati sudovima rješenje izvana, kako to oni mogu postati ažurni.</p>
<p>To sudovi i suci znaju, ali oni koji si uzimaju pravo inicijative, a to su Vlada i Sabor, oni mogu i moraju poraditi na tome da se ukinu svi loši i nemoralni zakonski propisi i donesu novi koji moraju biti jasni, sažeti i pošteni i na temelju kojih se najveći broj neriješenih predmeta može isključiti, odnosno povući iz postupka.</p>
<p>Znači, zna se tko je dužan i tko može stvoriti i osigurati uvjete za normalno i časno obavljanje sudačke dužnosti u sklopu struke i etike. Što se tiče broja kvalitetnih sudaca imamo ih dovoljno za normalne prilike, a sudova možda i previše (Upravni). Redovit reizbor sudaca, na svim razinama, u narodu se smatra poželjnim i dobrodošlim.</p>
<p>Autor je magistar ekonomskih znanosti iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Stožerni uzrok hrvatskih nevolja zapravo leži u strahu od civilizacijske sutrašnjice</p>
<p>Danas opstanak Hrvatske ovisi o suvremenom, pravednom i poštenom uređenju države i društva. Tko se tome opire? Svakako oni kojima je nacionalizam, pa i onaj bez pokrića, nosio profit i beneficije, a kojima se sada opet nadaju; oni kojima je tvrdi nacionalizam izvorište narcisoidnosti, potanko prikazan i dokazan u socijalnoj filozofiji Ericha Fromma; oni koji žele po inerciji dovršiti svoj život, jer bi im promjena duhovnog kursa, smatraju, svjedočila o promašenom životnom cilju</p>
<p>Dijeleći naše društveno negativne kategorije na one koje iskazuju tvrd nacionalistički naboj i na one koje ga politički koriste, iako mu se formalno suprotstavljaju, ne smijemo zaboraviti da su temeljni razlozi europskih integracija u zajedničkoj težnji da se zaustave ratni ciklusi, koji su harali Europom od pamtivijeka / Balkan je u povijesti ratova igrao vrlo zapaženu ulogu. Toj spirali smrti, razaranja, nevolje i siromaštva trebalo je stati na kraj ujedinjenjem Europe zajedničkim interesima. Nacionalne manjine su u sukobima korištene kao detonator rata i političko opravdanje posezanja za oružjem. Zato je Europa posebno osjetljiva na prava nacionalnih manjina. Tko riješi taj problem položio je značajan dio ispita za ulaz u Uniju</p>
<p>MARKO TARLE</p>
<p>Mislim da Kostelići ne bi nikada dostigli sportski Olimp da se otac Ante zadovoljio s nekoliko desetaka tisuća eura i samozadovoljno ponavljao kako je dvadeset i peto mjesto u slalomu za njegovu djecu, odraslu u gradu bez snijega i vježbajući uz kilogram, dva slanine i štrucu kruha sjajan uspjeh, jer su, eto, ostavili za sobom pedesetak skijaša iz zemalja visoke tradicije i neusporediva bogatstva. </p>
<p>Ante je sanjao svjetski vrh: nije se obazirao na slabije, uspoređivao se s najboljima, njih je htio pobijediti.</p>
<p>U godinama iza devedeset i pete nikad nisam razumio stalno svraćanje pogleda mnogih Hrvata prema istočnim susjedima: te Srbi ne idu u Haag, njima se dodjeljuju zajmovi, prisiljavaju nas na povratak Srba, a Hrvati se ne vraćaju u Bosnu, morat ćemo zajedno sa Srbima u Europsku uniju i još mnoge druge žalopojke. </p>
<p>Iako je mnogo toga točno, teško je razumjeti neshvaćanje da u nas ništa više nije nalik na stanje prije devedesete. Tada su Srbi u Hrvatskoj bili žandar koji je držao većinski hrvatski narod u pokornosti, slično kao i Albance na Kosovu. </p>
<p>Tu su im ulogu namijenile velike sile poslije mira u Versaillesu, a kasnije i prešutnim dogovorom nakon pregradnje Europe željeznim zastorom. No danas Srbi povratnici nemaju više »svoju« policiju, vojsku, partiju, općinu i sve druge elemente vlasti, danas oni trebaju imati ista prava i dužnosti, pred zakonom kao i svaki drugi građanin. </p>
<p>Što je naš zakon loš, nedorečen i često neprovediv, a sustav korumpiran i zatajujući, to je problem vlasti i Sabora, dakle, problem hrvatskog naroda. Zašto se toliko baviti mogućom subverzijom Srba i Srbijanaca, kad su im za to uvjeti neusporedivo slabiji nego prije devedesete? Nije li to zapravo izgovor za nastavak nacionalne euforije, na kojoj se zasnivalo hrvatsko proljeće 1971. i Domovinski rat do 1995.? </p>
<p>Sjetimo se pokojnog Vlade Gotovca. Nije li upravo on, dugogodišnji uznik iz Stare Gradiške, urednik Hrvatskog tjednika sedamdesetih godina, čiju smo distribuciju satima čekali ispred Glavnog kolodvora u Zagrebu, nije li upravo on 1991. neponovljivim govorom zapalio iskru rodoljubna zanosa kojim je pokrenut rat za Hrvatsku? No za godinu, dvije javno je zapitao sebe i nas, »Hrvatska, da, ali kakva«? </p>
<p>Valjda sada, u doba opće rezignacije poslije gorkih iskustava s vlašću desnice i ljevice, shvaćamo ispravnost tog pitanja. U prijelomnim vremenima Gotovac je bio tvrd nacionalist, jer je to bilo polazište za ostvarenje državnosti i biološkog opstanka. </p>
<p>Danas opstanak Hrvatske ovisi o suvremenom, pravednom i poštenom uređenju države i društva. </p>
<p>Tko se tome opire? Svakako oni kojima je nacionalizam, pa i onaj bez pokrića, nosio profit i beneficije, a kojima se sada opet nadaju; oni kojima je tvrdi nacionalizam izvorište narcisoidnosti, potanko prikazan i dokazan u socijalnoj filozofiji Ericha Fromma; oni koji žele po inerciji dovršiti svoj život, jer bi im promjena duhovnog kursa, smatraju, svjedočila o promašenom životnom cilju. </p>
<p>S druge strane, tu su i mnogi koji se boje europskih pravila, jer nisu obrazovno i civilizacijski sposobni plivati u novim vodama potpuno promijenjenog profila svakodnevnice. Svim tim kategorijama, nažalost, pripada previše Hrvata, lijevih i desnih, starih i mladih, obrazovanih i neobrazovanih. </p>
<p>Ima ih više no u većini drugih, pa i tranzicijskih zemalja. Tu zapravo leži stožerni uzrok naših nevolja: strah od civilizacijske sutrašnjice, pokušaj odgode njena dolaska unatoč praznim afirmativnim riječima, ali i težnja za zadržavanjem ili vraćanjem beneficija proračunskog porijekla. To je, na jedan ili drugi način, posljedica komunističke vlasti.</p>
<p> Gotovo tri tisućljeća stara dijalektika uči da ne možemo dva puta zagaziti u istu protočnu vodu, pa ma kako ona naizgled potpuno jednaka bila. </p>
<p>Uvjeti se mijenjaju tako naglo i drastično da ih teško slijedimo i shvaćamo, a još im se teže prilagođavamo. Samo ljudi koji gledaju preda se, ne osvrćući se za prolivenim mlijekom, mogu se snalaziti u ovom civilizacijskom razmeđu. </p>
<p>Nije li vrijeme da ih potražimo i damo im povjerenje za društveno vodstvo? </p>
<p>Nisu li nas svi koji su se izmjenjivali na kormilu Hrvatske od kraja rata do danas vodili do visoke nezaposlenosti, povećanja vanjskog duga, smanjenja životnog standarda, rasprodaje naslijeđa, povišenja stope zločina, korupcija i opće neodgovornosti, raspada većine civilizacijskih normi, neučinkovitosti sudstva, a posebno do rasta općeg uvjerenja o besperspektivnosti života u Hrvatskoj? </p>
<p>Ne očituje li se današnji društveni profil Hrvata u visokoj apstinenciji na izborima, čak i do devedeset i pet posto, kao i u masovnom odlasku obrazovane mladeži prema nekim sretnijim podnebljima? </p>
<p>Dijeleći naše društveno negativne kategorije na one koje iskazuju tvrd nacionalistički naboj i na one koje ga politički koriste, iako mu se formalno suprotstavljaju, ne smijemo zaboraviti da su temeljni razlozi europskih integracija u zajedničkoj težnji da se zaustave ratni ciklusi, koji su harali Europom od pamtivijeka. </p>
<p>Balkan je u povijesti ratova igrao vrlo zapaženu ulogu. Toj spirali smrti, razaranja, nevolje i siromaštva trebalo je stati na kraj ujedinjenjem Europe zajedničkim interesima. </p>
<p>Nacionalne manjine su u sukobima korištene kao detonator rata i političko opravdanje posezanja za oružjem. Zato je Europa posebno osjetljiva na prava nacionalnih manjina. Tko riješi taj problem položio je značajan dio ispita za ulaz u Uniju.</p>
<p>Nema nikakve sumnje da je Hrvatska prema gospodarskim i civilizacijskim parametrima ispred Rumunjske, Bugarske, pa čak i Slovačke, ali te zemlje, za razliku od nas, ulaze u Europu ili su blizu na listi čekanja. Miran razlaz Slovaka s Česima njihova je prednost pred nama, koju mi nismo mogli ostvariti. No danas Slovaci, nerado, ali uspješno, surađuju s velikom mađarskom manjinom. </p>
<p>U susretima s mnogobrojnim manjinama iz Transilvanije doznao sam da tamo više nema manjinskih sukoba, a Bugari se sada ne samo snošljivo ponašaju prema turskoj manjini, nego im ne pada ni na pamet pružati ruke prema Makedoniji. </p>
<p>Svi su oni naučili prvoškolsku zadaću: toleriraj manjine. Svi, osim nas: sjetimo se malih Roma u Međimurju, sitne Ele iz Kaštela, paleža srpskih kuća, obitelji Zec i mnogo štošta drugoga.</p>
<p> Zašto ne slijedimo primjer Slovačke? Bez modernog pravosuđa i čvrstog ustrojstva policije mi se vraćamo iracionalnostima, čija je posljedica suđenje u Splitu ili izostanak procesuiranja pretvorbenih pljački i ratnih zločina.</p>
<p>Znam, svi drugi nisu iskusili rat za opstanak s tisućama žrtava, uništenom imovinom, raseljenim osobama, propalim egzistencijama. Rane su još otvorene, a zna se naići i na one koji su ih zadavali, a danas na njih sipaju sol. </p>
<p>Tu je sigurno važan izvor tvrdog nacionalizma u nas, što teško razumiju oni s lagodnijom sudbinom od naše. No i to je dio života. Naši istočni susjedi još nisu prošli katarzu i limb, nisu raskrstili s bolesnim zabludama starih mitova i besplodnom mržnjom, daleko im je postmodernizam. Mi moramo nastojati da nas, takvi kakvi jesu, ogrebu što manje. Pritom se ne smijemo voditi starozavjetnim geslom »oko za oko...«. </p>
<p>Trebamo se oboružati tvrdim, ali poštenim pravosuđem i čvrstom policijskom zaštitom na svom tlu. Taj smjer društvenog razvoja otežava, a možda i onemogućava, groteskna postavka o aboliciji svakog, pa i najtežeg ispada tijekom obrambenog rata. </p>
<p>To ne drži vodu. Svaka analogija sa suđenjima u prošlosti nije realna: u Nürnbergu je, »prema pravdi Boga velikoga«, sigurno bilo mjesta i za vojskovođe Crvene armije zbog bezbrojnih ubojstava civila, silovanja žena, pljački i paleži. Oni se tamo nisu pojavili. </p>
<p>Nažalost ili ne, povijest su uvijek pisali moćni pobjednici prema maksimi Quod licet Jovi non licet bovi. To je stvarnost u kojoj se moramo snalaziti, na koju moramo misliti radi onih koji dolaze iza nas.</p>
<p>Svakoga, tko spominje mračne sile i nasilno guranje Hrvatske u balkanske integracije, a takvih je zapanjujući broj, čak i među inteligencijom, treba upitati: »što si učinio da svijet prepozna našu različitost u odnosu prema istočnim susjedima«? </p>
<p>Balkan nije samo geografski pojam, to je primarno stoljetni obrazac za primitivnost i dvoličnost.</p>
<p>Zapadnjaci doživljavaju Balkan kao splet laži, prijetvornosti, himbe, prijevara, uz neznanje, nemar i nerad. Prepoznajemo li tu mnoge od nas, pa možda i samoga sebe? Najvažnije je pitanje koje si treba postaviti vlast i vlada, političari i zastupnici, ali i svaki pojedinac: ponašamo li se mi prema paradigmi Krležine balkanske krčme? Tu je rješenje o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, a ne u nesnošljivosti Zapada prema nama, to je jedina prigoda za ostvarenje naših snova o društvenom boljitku. Hic Rhodus, hic salta!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, znanstveni konzultant, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zagreb - medeni grad</p>
<p>Sajam pčelarskih proizvoda privukao je i zadnjega dana, u nedjelju, dosta posjetitelja, kupovalo se, a moglo se svašta i čuti i naučiti o pčelama i medu /Bilo je i meda od vrijeska, majčine dušice, velebitske vrištine/Sljedeće godine pripreme će biti bolje, kažu pčelari / Da bi opstala, pčelinja zajednica-košnica mora imati između 7000 i 8000 pčela</p>
<p>Velika gužva oko četiri štanda na Trgu bana Jelačića u nedjeljno jutro, govori kako je odluka organizatora da se Dani meda održavaju na otvorenom, bila odlična. Zagrepčani su imali priliku kupiti pčelinje proizvode po promotivnim cijenama, dobivali su savjete, a i naučili su mnogo toga o pčelama, jer su im pčelari stalno bili na raspolaganju.</p>
<p>Od pčelara Ivana Bračića naučili smo da u jednoj maloj pčelinjoj zajednici (košnici), stručno nazvanoj apisarij, mora biti između sedam i osam tisuća pčela, odnosno između 700 i 800 grama pčela, da bi ona opstala.</p>
<p>Jedan takav apisarij mogli su vidjeti i svi oni koji su ovaj vikend obišli štandove, jer je tu bio izložen. No, kako je rekao Bračić, »taj apisarij treba premjestiti u toplu prostoriju jer u njemu ima tek nešto više od 4000 pčela, pa one na otvorenom sigurno ne bi preživjele zimu«. Pozvao je zato sve Zagrepčane da svrate u Tehnički muzej jer tamo su tokom čitave godine izložena dva apisarija.</p>
<p>Tu su bili i proizvođači Vladimir Jarni sa sjeveroistočnog dijela Medvednice te Anđelko Pikutić iz Petrinje. Jarni nam se pohvalio kako ima med napravljen od vrijeska s južnog dijela Velebita, kao i od bukovice iz Sjeverne Dalmacije.</p>
<p>»Vraćaju se i neki kupci koji su u petak već kupili med ali žele ga kupiti još, da bi ga imali cijele zime«, rekla nam je prodavačica koja se dosjetila obući u pčelu. A njena majka Ljubica Fanukoa, također proizvođač pčelinjih proizvoda, rekla nam je da ima med od egzotičnih velebitskih trava pa se na njezinu štandu moglo naći i meda od vrištine i majčine dušice. No tu je bilo i različitih drugih proizvoda: pripravaka na bazi meda, ljekovitog bilja, propolisa (pčelinje smole) i matične mliječi, za koju je Ljubica Fanukoa rekla da je veliki pokretač i regenerator ljudskog organizma.</p>
<p>Med po cijeni od 20 do 45 kuna za kilogram, voštane svijeće kojih je bilo i od 15 i od 30 kuna, pa čak i jaslice za Božić koje je u košnici napravio pčelar Jarni, kao i svi drugi izloženi proizvodi prodavali su se dobro, koliko smo mogli vidjeti. Ljudi su se gurali i probijali do štandova. </p>
<p>Pčelar Jarni rekao nam je: »Da smo znali da će Dani meda biti organizirani ovako, na otvorenom, pripremili bismo se bolje, a s pripremama bi se počelo i ranije. Na početku nam je čak rečeno da nećemo prodavati svoje proizvode«, rekao je. Ipak, pohvalio je organizatora - Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo. </p>
<p>Tu su bile i predstavnice Poljoprivredne škole Zagreb, Margareta, Marica i Ivana. Prodavale su voštane svijeće, sušene jabuke, med, jabučni ocat. </p>
<p>Djevojke su znatiželjnicima predstavile i časopis svoje škole Izidor. U njemu se ipak ne može saznati kako prepoznati je li netko u med dodao i složeni šećer (saharozu), uz one jednostavne (glukozu, fruktozu i maltozu) koji već jesu u njemu. Zato ne preostaje ništa drugo nego vjerovati trgovcima meda na riječ ili odnijeti med na analizu.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Klizalište dobilo disco kuglu</p>
<p>Zagrebačko klizalište Šalata omiljeno je zimsko sastajalište Zagrepčana još od 30-ih godina prošlog stoljeća. U međuvremenu je zaleđene teniske terene zamijenio umjetni led, no Zagrepčani su i dalje ostali poklonici ledene podloge. </p>
<p>Ovogodišnja zimska sezona u SRC-u Šalata započela je 25. listopada besplatnim klizanjem za građanstvo. »To je tradicionalan uvod u novu sezonu, a i odaziv je tradicionalno dobar«, rekao je ravnatelj SRC-a Šalata Ivan Knežević. </p>
<p>Da najviše Zagrepčana dolazi klizati upravo vikendom, uvjerili smo se u nedjelju. »Na ledu se nađe i do 700 klizača a dolaze gotovo sve generacije. U jutarnjim terminima najbrojnija su djeca, a oni nešto stariji na klizanje dolaze poslije podne«, rekao je Knežević. </p>
<p>Kako se prošlogodišnji program »Disco na ledu« pokazao odličnim potezom, nastavit će s njim i ovu sezonu. »Broj djece osjetno se povećao jer klizalište nije mjesto na kojem treba samo zarađivati. Mladima treba ponuditi neki sadržaj, želimo da dolazak na Šalatu dožive kao izlazak u disco«, rekao je Knežević. »Osim odličnog ozvučenja i video-platna površine dvanaest četvornih metara, na kojem prikazujemo glazbene spotove, ovaj vikend postavili smo i disco kuglu promjera jedan metar«, dodao je Knežević.</p>
<p>Svi oni koji imaju dobru volju i dvadeset kuna, koliko stoji ulaznica, ali nemaju klizačku »opremu«, na klizalištu mogu unajmiti klizaljke. Za 15 kuna može se »posuditi« jedan od 800 pari, koliko ih je na raspolaganju. </p>
<p> Najmlađi na Šalatu uglavnom dolaze u pratnji roditelja. Dok čekaju svoje klizače, roditelji vrijeme krate u obližnjem kafiću ili se sunčaju na tribinama. »Svaku nedjelju dovodim kćer Laru na Šalatu jer ovdje sam prije 15-ak godina i sama klizala. Mislim da je puno korisnije provesti s djetetom dva sata na klizalištu nego na terasi nekog kafića«, rekla je Larina mama, Dijana Šimić. S četverogodišnjom Larom nažalost nismo uspjeli razgovarati, nije bila »raspoložena«. »Svaki put kad redari označe kraj, slijede suze«, objasnila je mama. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vandali idu na Sljeme...</p>
<p>Nakon što je u noći na subotu zapaljena na Sljemenu stara ljetna kuhinja restauracije Vidikovac te provaljeno u prostorije djelatnika sljemenskog skijališta koje su demolirane, pri čemu je ukradena samo bušilica, u nedjelju se oglasio i direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drago Žiljak.</p>
<p>»Do sada nisam htio komentirati događaje na vrhu Medvednice jer ne znam kako ih shvatiti. Možda kao provokaciju, osvetu (ali kome i zašto) ili kao neslaganje s programima našeg Društva. Ne vidim nikakav smisao u svemu tome«, rekao je za Vjesnik Drago Žiljak. Hoće li događaj na vrhu Medvednice potaknuti razmišljanja o angažiranju noćnih čuvara, teško je vjerojatno. »Pred grad ćemo iznijeti to pitanje, no sve što košta, znamo iz iskustva, ne prihvaća se baš objeručke«, kaže Žiljak. »Ne znam«, dodaje, »koliko bi čuvara trebalo angažirati i kako ih organizirati jer ljudsku zloću teško je zaustaviti«. </p>
<p>Kao jedno od mogućih rješenja Žiljak navodi uvođenje policijskih patrola na ulazima u Park prirode Medvednica koje bi ažurnije i sustavnije kontrolirale noćne ulaske građana u Park prirode, a to bi olakšalo i pronalaženje krivaca, ako bi se i u buduće događale slične stvari. </p>
<p>Vlasnik restauracije Vidikovac Darko Sobota kaže da bi grad trebao voditi veću brigu o vršnom području na kojemu nema javne rasvjete, a i prilazni putovi su loši. »Kad je ljepše vrijeme, gotovo svakoga vikenda dolaze na Sljeme grupe mladića i opijaju se. Do sada bi odnosili ili trgali cvijeće iz žardinijera ili sitniji inventar«, kaže Sobota. »Predstoji mi, dodaje, »da sve srušim i odvezem na Jakuševec, i napravim novo skladište, a prethodno ću zvati i osiguranje da procijeni štetu«. </p>
<p>Nadzornici Javne ustanove Park prirode Medvednica obavljaju zadnje ophodnje po Parku prirode u 20 sati, no, ističe ravnateljica Javne ustanove Nives Farkaš Topolnik, »ophodnje su opasne za nadzornike jer oni nisu naoružani«. </p>
<p>»Javna ustanova je u predblagdansko vrijeme, kad počinju krađe crnogorice na Medvednici, uspjela dogovoriti s Policijom i Šumarijom zajednička dežurstva, no ovdje se radi o objektima«, napominje Nives Farkaš Topolnik. </p>
<p>»Moglo bi se raspravljati o uvođenju čuvara isključivo u vršnom području no to treba netko i financirati«, istaknuo je glavni nadzornik Nenad Strizrep. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Radnici Croatia busa štrajkaju i dalje </p>
<p>Štrajk nezadovoljnih radnika tvrtke Croatia bus, koji su osobnim vozilima blokirali tvrtku u Heinzelovoj ulici traje i dalje. U subotu se u medijima prvi put od početka štrajka oglasio i sadašnji v.d. direktora Trpimir Sulić, sin bivšeg direktora Leona Sulića kojega radnici optužuju za financijske malverzacije, no štrajkaši su oštro demantirali njegove navodno netočne tvrdnje.</p>
<p> »Ako Fond za privatizaciju doista ima 27,03 posto vlasničkog udjela u tvrtki, zašto onda nema dva člana u Nadzornom odboru u kojem sjede Sulićevi i Kutlini ljudi«, pitaju se radnici u štrajku. </p>
<p>Suprotno tvrdnjama kako Fond ima uvid u vlasničku strukturu tvrtke, štrajkaši kažu da se ti podaci nalaze u Knjizi dioničara koja je Sulićevim rukama. »A razne agencije mu štimaju papire«.</p>
<p>Štrajkašima se pridružio i Milijan Čepo koji je prije nešto više od mjesec dana izašao iz Radničkog vijeća, u kojemu, prema tvrdnjama radnika u štrajku, sjede ljudi lojalni Suliću. »Radničko vijeće napustio sam jer nisam htio sudjelovati u otpuštanju svojih kolega. Uostalom, odluke koje je donosilo Vijeće, bile su Sulićeve odluke«, rekao je Čepo. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Jubilarnim izdanjem Zadarfest dokazao kvalitetu</p>
<p>ZADAR, 10. studenoga</p>
<p> - Kad su se sva svjetla pogasila, a pjevači iz dvorane u Jazinama preselili u tzv. green room, novost na ovogodišnjem Zadarfestu, mogli smo ustanoviti da ovogodišnje izdanje ove zabavnoglazbene priredbe bilo uistinu među boljima. Pjesme su, moramo priznati, manje-više bile jednako kvalitetne, tek ih je par pomalo odskakalo, no sve u svemu, deseto, jubilarno izdanje Zadarfesta bilo je vrlo dobro. Lijepa pozornica i odličan orkestar dali su festivalu posebnu sliku, a svečanost prve večeri, kada su izvedeni najveći hitovi festivala, upotpunila je dobru atmosferu. </p>
<p>Što se pobjednika tiče, nijedno ime nije iznenadilo. Giuliano, nagrađen najvećim brojevima glasova urednika radio postaja, izveo je na neki način najcjelovitije djelo, pjesmu Tome Mrduljaša »Padam na koljena«, Doris je uvijek u samom vrhu na Zadarfestu, pa i Huljićeva pjesma »Nije mi vrime«, koja je dobila najviše glasova stručnog ocjenjivačkog suda nije bila iznenađenje, a Tomislav Bralić, koji je nastupio s klapom Intrade, dobio je najveći pljesak publike, što se očitovalo i u njihovim glasovima. </p>
<p>Nakon festivala, a uoči moramo priznati skromnog partyja za sve sudionike, održana je konferencija za novinare na kojoj su Marina Marinović, suvlasnica festivala i njegova spasiteljica (bez njenog priloga festival se ne bi niti održao), direktor Davor Pekota i nagrađeni odgovarali na tek pokoje pitanje. Ove godine, naime, festival nije popraćen skandalima. </p>
<p>»Hvala svima od srca«, prva je od nagrađenih progovorila Doris, prisjetivši se početaka festivala, na koje je već podsjetio Pekota, naglasivši kako su krenuli u ratu, bez struje i vode. »Sjećam se samih početaka kad je grupa ljudi rekla: 'Neka bude festival'. I bi festival. Ova mi nagrada izuzetno puno znači i nadam se da ću i dogodine biti tu«, završila je Doris, naglasivši da je 10. Zadarfest imao posebno, slavljeničko ozračje, a Giuliano je na to dodao kako se slaže 'sa zastupnicom Dragović'.</p>
<p>Marina Marinović je kazala kako se na presici trebao pojaviti i bivši direktor festivala Oliver Jović. »Obećao mi je da će doći i pomoći jer tvrdi da se bolje svađa s novinarima, nego ja. Ipak, nadam se da ste svi zadovoljni kako sam sudjelovala u ovom projektu i vjerujem da će dogodine biti još bolje«.</p>
<p>I pobjednik po glasovima publike, redovit gost festivala Tomislav Bralić, zahvalio je organizatorima na pozivu, ali i svojoj klapi Intrade koja mu je pomogla u osvajanju ove vrijedne nagrade. »Prvi sam put s ove strane na konferenciji i jako se dobro osjećam«, kazao je. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Na sud zbog porno weba sa »slučajnom« imenjakinjom Havelove supruge </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Češki poduzetnik iz mjesta Česke Lipe, František Rigo, koji je objavio porno web o Dagmar Havelovoj, i Miloslav Blahovec, koji je registrirao domenu dagmarhavelova.cz, odgovarat će na sudu zbog »nanošenja štete tuđim pravima«. </p>
<p>Prema češkim zakonima prijeti im do dvije godine zatvora. Suđenje, koje se u Češkoj s nestrpljenjem očekuje, počet će 26. studenoga. Kaznenu prijavu protiv te dvojice još u svibnju prošle godine predao je Ured predsjednika, jer su predsjednikovi pravni savjetnici procijenili da su dvojica optuženika željela zaraditi spajanjem pornografije i imena supruge češkog predsjednika Havela.</p>
<p> Odvjetnik optuženih Marcis Tomasek tvrdi da su poduzetnici za korištenje weba dobili suglasnost izvjesne Dagmar Havelove, koja je »slučajno« imenjakinja i prezimenjakinja supruge predsjednika Havela, te da se porno stranica na Internetu ne odnosi na suprugu češkog predsjednika. Taj je web, dakako, izazvao silno zanimanje surfera po Internetu, ali nakon što je uslijedila tužba, stranice www.dagmarhavlova.cz više nisu aktivne. </p>
<p>Da bi iskoristili veliko zanimanje za suđenje, odvjetnici dvojice optuženih poduzetnika namjeravaju za pomoć zatražiti poznatog Larryja Flinta, o čijem je sudskom sporu zbog izdavanja pornočasopisa Hustler snimljen i film. </p>
<p>Češki predsjednički par već je nekoliko puta bio metom poduzetnika koji su pokušali iskoristiti njihovu popularnost u poduzetničke svrhe. Tako je prije nekoliko godina po Pragu osvanuo plakat za časopis Hustler s plavušom odjevenom samo u krzno s pitanjem: »Vlada li na Hradčanima domina?«. Cilj reklame bio je iskoristiti tada aktualne rasprave u javnosti o utjecaju mlade i atraktivne supruge na češkog predsjednika. Sudskim putem riješen je i slučaj jumbo-plakata na kojima je pod natpisom »Vaclavka i Dašenka« (imena aludiraju na predsjednički par) naslikan foksterijer (popularan iz crtanih filmova, nazvan Dašenka) kako oblizuje zeleno poprsje predsjednika Havela. Havelovi su dobili spor i odštetu od pet milijuna kruna (oko milijun kuna) koju su dali u dobrotvorne svrhe.</p>
<p>No optuženi Rigo nije novak pred sudom. Bio je optužen zbog stomilijunske prijevare kad je prije desetak godina posudio od skrahirale Kreditne i industrijske banke novac, koji nije vratio. Rigo je i prije nekoliko tjedana osuđen zbog prijevara s automobilima i nekretninama na sedam godina zatvora, ali presuda još nije pravomoćna.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Održana promocija »doktora vina«</p>
<p>VARAŽDIN, 10. studenoga</p>
<p> - Pred oko 300 posjetitelja održana je u petak navečer u hotelu Turist »Večer vinskih majstora« s brojnim vinskim »spelancijama« vezanim uz Martinje. Na ovoj 20. po redu »Večeri vinskih majstora«, koja se održava u sklopu ciklusa priredbi »Jeseni u Varaždinu«, a čiji je organizator tvrtka Art, sport, media, najzanimljiviji dio bila je promocija »doktora vina« po regulama grofa Baltazara Patačića starih više od tri stoljeća. Pravo umijeće na »Večeri vinskih majstora« ispivši naiskap litru i decilitar vina, pokazali su Ratislav Horvatić iz Varaždina, Ivan Šindilj iz Zagreba, Željko Hajdin iz Vrbovskog i Božidar Pajnić iz Globočeca Ludbreškog. Osim ova četiri »doktora vina« promovirane su i dvije »doktorice vina«. </p>
<p>Riječ je o dvije ludbrežanke, Mariji Žnidarić i Štefici Pavković. Ceremoniju je vodio uvijek duhovit Nikola Novosel- Miškec, a pjesmom su mu sjajno asistirali Mirko Švenda- Žiga i ludbreška Udruga »Črni maček«.</p>
<p>Kad je riječ o vinskom doktoratu, treba istaknuti kako je utemeljen prije točno 309 godina. Tu visoku i u tadašnjoj Europi cijenjenu znanstvenu ustanovu utemeljio je u svojoj kuriji u Krkancu nedaleko Vidovca kraj Varaždina 1693. godine veseli grof Baltazar <FONT COLOR="#CC3300"><b>Patačić</b></FONT>. Kako se u njegovom društvu ne bi pilo bez reda i pravila utemeljio je svoju »Pajdašiju od pinte«, te ustoličio vinopijska pravila. Uz sposobnost kićenog obraćanja društvu na latinskom jeziku, ondašnjem službenom jeziku u Hrvatskoj, Patačićevi su doktori vina morali, da bi zaslužili titulu doktora vina, popiti pintu vina naiskap. Jedna je pinta sadržavala dvije litre i sedam i pol decilitara vina. Treba naglasiti kako je tradicija oživljena zahvaljujući istraživačkom radu varaždinskog novinara Ivice Vukotića nakon 264 godine prekida. </p>
<p>U hotelu Turist su 11. studenog 1983. godine promovirani prvi novi, moderni doktori vina. Obnovljeni se doktorat veže uz tradicionalni običaj martinjskog krštenja mošta u vino. Da bi se danas postalo doktorom vina, potrebno je naiskap ispiti litru i jedan decilitar vina. U dosadašnjih 19 priredbi promoviran je 131 doktor vina iz 47 europskih gradova, a među njima je i 16 žena.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Uloga voditelja Oscara pripala Steveu Martinu</p>
<p>LOS ANGELES, 10. studenoga</p>
<p> - Američki glumac i komičar Steve Martin vodit će svečanost 75. dodjele filmskih nagrada Oscar koja će se 23. ožujka 2003. održati u Hollywoodu u dvorani Kodak. Američki glumac drugi će put biti domaćin najprestižnije filmske svečanosti, nakon što je prvi put dodjelu Oscara vodio 2001. </p>
<p>»Jako sam zadovoljan što ću još jedanput biti voditelj dodjele Oscara, jer zbog treme, čija je posljedica mučnina, uvijek izgubim nekoliko kilograma«, izjavio je u svom stilu popularni komičar. </p>
<p>Prošlogodišnju svečanost dodjele Oscara vodila je glumica Whoopi Goldberg, a rekordnih sedam puta domaćin svečanosti bio je glumac Billy Crystal. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Byron prvi na redu za ekranizaciju na BBC-u </p>
<p>LONDON, 10. studenoga</p>
<p> - Drame o životu Lorda Byrona i kralja Charlesa II. bit će prve u seriji povijesnih priča koje se snimaju za tv postaju BBC. </p>
<p>Jonny Lee Miller, zvijezda filma »Trainspotting«, glumit će pjesnika Byrona. </p>
<p>Miller će istražiti Byronov pretjerano divlji život i razloge zbog kojih je postao takvom ikonom. Dvodjelni film na drugom programu BBC-a napisao je Nick Dear, autor nagrađivane adaptacije romana Jane Austen »Persuasion«, a režirat će ga Julian Farino (»Flesh And Blood«, »Our Mutual Friend«, »Bob And Rose«). Prvi program BBC-a priprema seriju od četiri dijela o životu kralja Charlesa II., njegovom dvoru, obiteljskim svađama i glamuroznim ljubavnicama, od Nell Gwynne do francuske špijunke Louise de Keroualle. Scenarij je napisao nagrađivani Adrian Hodges, koji je pisao i za filmove »David Copperfield« i »Izgubljeni svijet«. Za prvi program BBC-a snimaju se također dva obiteljska filma prema dječjim klasicima. Jim Broadbent glumit će Alfreda Salteenu u filmu prema knjizi Daisy Ashford »The Young Visitors«, koju je preradio Patrick Barlow. </p>
<p>Pauline Quirke glumi u adaptaciji romana Nine Bawden »Carrie's War«, koji govori o Londončanima evakuiranima u Wales za vrijeme Drugog svjetskog rata. </p>
<p>»Baskervilski pas« snimat će se za prvi program BBC-a u obliku moderne verzije klasika o Sherlocku Holmesu, a glumit će Richard Roxburgh i Ian Hart u ulogama Holmesa i Watsona. Snimanje filma prema knjizi »Servants« Lucy Gannon, koja se zbiva ispod stepenica engleske seoske kuće sredinom 19. stoljeća, također se planira za prvi program BBC-a. Priča se bavi nadama, snovima i ambicijama slugu koji osiguravaju uspješan rad velikog domaćinstva. U velikoj dvodijelnoj drami Stephena Poliakoffa »The Lost Prince« glume Miranda Richardson, Sir Michael Gambon i Gina McKee. Radi se o malo poznatoj priči o edvardijanskom princu Johnu, najmlađem sinu kralja Georgea V. i kraljice Mary, čiji je život obuhvatio neke od najuzbudljivijih povijesnih trenutaka. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Još jedna atrakcija u Lisinskom</p>
<p>Tempo Mische Maiskog iznenadio bi i samoga Haydna / Publika ga je ispratila s ovacijama baš kao i poljski orkestar Amadeus kojim je ravnala njegova osnivačica maestra Agnieszka Duczmal / Dragocjen je bio susret s odličnim minimalističkim djelom Orawa suvremenog poljskog skladatelja Wojciecha Kilara, kao efektnim dodatkom toj iznimno zanimljivoj i uzbudljivoj koncertnoj večeri</p>
<p>Ugledna poljska dirigentica Agnieszka Duczmal osnovala je svoj orkestar Amadeus još kao studentica dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Poznanju. Karijeru je počela u Poznanjskoj filharmoniji i Poznanjskoj operi, a uspjeh na dirigentskom natjecanju Herbert von Karajan 1975. doveo ju je i do milanske Scale gdje je bila prva žena koja je dirigirala u toj uglednoj opernoj kući. Komorni orkestar Amadeus posljednjih 25 godina uspješno djeluje pod okriljem Poljskoga radija i televizije s brojnim koncertima i gostovanjima diljem svijeta, te snimanjima ploča, a surađuje i s poznatim svjetskim solistima. Znameniti violončelist Mischa Maisky jedan je od redovitih gostiju toga vrsnog orkestra, pa je njihov zajednički nastup na koncertu ciklusa Lisinski subotom krajem prošloga tjedna, razumljivo, privukao brojnu publiku koja ih je ispratila ovacijama.</p>
<p>Mischa Maisky je svirao prvi Koncert za violončelo i orkestar u C-duru Josepha Haydna svojim naglašeno virtuoznim stilom koji je to klasično djelo predstavio u nešto drugačijem svjetlu. Neuobičajeno brzi okvirni stavci iznenadili bi vjerojatno i samoga Haydna koji je to djelo ionako začinio tadašnjim tehničkim novitetima, povjerivši ga vrsnom čelistu svojega orkestra Josephu Weiglu.</p>
<p> Mischa Maisky također si može priuštiti eksperimente s ubrzanim koracima, jer ta virtuoznost nije samoj sebi svrhom, nego u konačnici ipak djeluje uvjerljivo i zanimljivo u kontrastu s mirnijim pjevnim ulomcima prekrasnog toplog i intenzivnog tona u jedinstvenoj cjelini svih parametara koji čine vrsnu interpretaciju. Svojim autoritetom i snagom izraza Mischa Maisky nametnuo se i pratećem orkestru koji je takvu njegovu koncepciju zdušno prihvatio pod preciznim vodstvom temperamentne i muzikalne maestre Agnieszke Duczmal.</p>
<p>Burne ovacije publike izmamile su i dva dodatka, koja su svojim različitim stilom upravo potvrdila posebnost umjetničkog izraza Mische Maiskog. I dok je Preludij iz prve suite za violončelo solo Johanna Sebastiana Bacha prebrzo preletio, s efektom kratkoga daha bez dubljega traga, izvedba znamenite skladbe Kol Nidrei Maxa Brucha za violončelo i orkestar dugo će se pamtiti kao doista uzorna, duboko proživljena i potresna u svim svojim porama.</p>
<p>Komorni orkestar Amadeus odličan je orkestar gudača koji se predstavio još i vrlo sugestivnim, temperamentnim i znalačkim izvedbama djela 20. stoljeća. Bio je to na početku drugi Concerto grosso Ernesta Blocha, a u drugom dijelu dvije skladbe Bele Bartoka: Divertimento za gudače Sz. 113 i Rumunjski plesovi Sz. 68 u obradi za gudače. Dragocjen je bio i susret s odličnim minimalističkim djelom Orawa suvremenog poljskog skladatelja Wojciecha Kilara, kao efektnim dodatkom toj iznimno zanimljivoj i uzbudljivoj koncertnoj večeri popularnog i kvalitetnog ciklusa Lisinski subotom.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Izlog istarskih slatkiša</p>
<p>U višesatnom glazbeno-enološkom happeningu na svoje su došli ljubitelji ponajboljih istarskih vina, pršuta i glazbe Gustafa, što je kombinacija koja teško može podbaciti / Gustafi su održali jedan od svojih najboljih zagrebačkih koncerata zadnjih godina, pomiješavši istarske lokalizme s otvorenošću prema »vanjskim« utjecajima </p>
<p>Poput kakve zahuktale lokomotive zadnjim albumom »Na minimumu« Gustafi su ubrzano nastavili davno isprobanom trasom popločenom s četiri odlična dosadašnja albuma. Kao što su stečenu reputaciju glavni autor Edi Maružin i vrhunska ekipa glazbenika usložnili još jednim punokrvnim diskografskim zgoditkom, koncert u Tvornici bio je nezaustavljivo izdanje grupe koja na koncertu jednostavno ne može pogriješiti. </p>
<p>U višesatnom glazbeno-enološkom happeningu na svoje su došli ljubitelji ponajboljih istarskih vina, pršuta i glazbe Gustafa, što je kombinacija koja teško može podbaciti. Naime, cijela večer bila je organizirana kao izlog istarskih slatkiša među kojima Gustafi imaju izdvojenu i stabilnu poziciju. Uz uvodni i »after hour« nastup Kukumara, benda čiji koncertni akreditivi slijede one Gustafa, za ugođaj iz neke oštarije pobrinuli su se Edi Maružin i ekipa tipičnom veselicom bez granica. </p>
<p>Uz zahuktali presjek radova iz prošlosti i sa zadnjeg albuma, u preko dva sata svirke Gustafi su održali jedan od svojih najboljih zagrebačkih koncerata zadnjih godina. Iako je poznata činjenica da se radi o grupi koja teško može podbaciti, koncert u Tvornici bio je njezino punokrvno izdanje prouzročeno i specifičnim okolnostima. Naime, stalna publika Tvornice pokazuje da može napuniti dvoranu na nekoliko čestih uzastopnih koncerata zadnjih tjedana i da joj je bitan popratni ugođaj i ponuđeni program. U takvim uvjetima i Gustafi su održali nadahnut nastup na kojem su se u poznatoj maniri pomiješali istarski lokalizmi s otvorenošću prema »vanjskim« utjecajima. </p>
<p>Kao vodeća domaća koncertna postava Gustafi su odavno zacementirali status prvorazredne atrakcije. I u Tvornici su demonstrirali nepodnošljivu lakoću kojom visoki prag dosadašnjih nastupa prosljeđuju s istom količinom sviračke uzbudljivosti i duhovitosti koja vas, kratko rečeno, ne može ostaviti hladnima, čak niti mlakima. Ako i niste pretjerano skloni čakavskim specijalitetima, koncert Gustafa sadrži upravo fascinantnu količinu gušta kojim vas glazbenici vode širokim žanrovskim terenom, s nogama čvrsto uglavljenim u istarsku tradiciju, ali i otvorenošću prema tonskim specijalitetima drugih zemljopisnih širina. </p>
<p> Od standardne raspojasanosti pučke veselice koja uključuje »rokenrolić« etiku The Clash i Pogues, preko zadihanog i zdinstanog rock and rolla i ska manirizama - koja doziva u sjećanje ljetni nastup Manu Chaoa - međuigre gitara, harmonke, duhača i ritmičke podloge vodile su sve do ritma ubrzanog valcera, potmulog bluesa i ruskog ambijenta i izravnih posveta tex-mexu. Najkraće, Gustafi su pred oduševjenom publikom opet dokazali da su pravo narodno blago.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Folklor je ravnopravan drami, operi i plesu</p>
<p>Stručnjaci raspravljali o razlikama između izvornog i reproduktivnog folklornog stvaralaštva / Folklor je danas, zbog nerazumijevanja gradskih i pedagoških struktura, na marginama društva / U Hrvatskoj postoji velika količina folklorne građe, ali sve je teže doći do nje</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Folklor je legitimna scenska djelatnost, ravnopravna kazalištu, operi i plesu, ali zahvaljujući umjetničkoj zajednici koja to ne priznaje, medijima koji zaobilaze folklor, ali i samim, često nesložnim, voditeljima folklornih grupa te njihovom negativističkom stavu, folklor je danas na marginama društva, izjavio je Goran Knežević, predsjednik Hrvatskoga društva folklornih koreografa i voditelja, otvarajući stručni skup »Razlike između izvornog i reproduktivnog folklornog stvaralaštva«, što je u subotu održan u prostorijama folklornog ansambla Lado.</p>
<p>Na skupu u organizaciji nedavno osnovanoga Društva, osim o položaju folklorne djelatnosti u Hrvatskoj, najviše je bilo riječi o razlici između izvornog i reproduktivnog folklora i iskustvima rada s folklornim skupinama. </p>
<p>Populacija koja se bavi folklorom u Hrvatskoj nije zanemariva. Uloga je Društva da ukaže na probleme s kojima se susrećemo, a oni su brojni: od marginalizacije i nerazumijevanja gradskih i pedagoških struktura do predrasuda da je folklor nešto zaostalo i manje vrijedno. Izvornim folklorom smatra se spontana izvedba u maloj skupini, gdje je naglasak na kontaktu i gdje nema podjele na izvođače i publiku. Izvorne skupine karakteristične su za sela i u njima se njeguju pjesme, plesovi i običaji mjesta u kojem skupina djeluje. Reproduktivni folklor najčešće izvode gradski ansambli koji izvode koreografije. Uz njegovanje tradicije reproduktivni folklor podrazumijeva stilizaciju i razvijanje u novim smjerovima, čime se folklor institucionalizira.</p>
<p> Citirajući Maju Bošković Stulli, Naila Ceribašić potonju je vrstu nazvala folklorizmom. Aleksej Gotthardi Pavlovsky smatra da, suprotno uvriježenom mišljenju, folklor i danas živi u građanskim običajima, poput slavljenja vjerskih blagdana ili poklada. Pavlovsky se zalaže za drugačiju tipologizaciju folklora: pseudokonzervaciju i potpunu slobodu interpretacije, pri čemu bi se izbjegla i uobičajena podjela na seoske izvorne skupine i gradske ansamble. Pri pseudokonzervaciji ansambli vjerno prenose tradicionalne oblike izražavanja, dok u drugoj kategoriji imaju potpunu slobodu interpretacije tradicionalnih oblika, ali scenska interpretacija pri tome mora nositi ime svog autora.</p>
<p>S obzirom na jasnu granicu između dvije vrste folklora, Đurđa Podvorac zagovara odvojene festivale svake vrste, čime bi se reproduktivni razvijao kao umjetnost. </p>
<p>Govoreći o iskustvima rada s ansamblima na terenu ponajviše je bilo riječi o Slavoniji i Baranji. Premda u brojnim selima postoje grupe koje njeguju izvorni folklor svoga mjesta, zbog nestajanja starih tradicija sve je manje kazivača, koji su prenosili iskustva prošlosti. Da stari rituali ne moraju nestati pokazuje primjer Damira Kremenića koji je obnovio stare, gotovo zaboravljene običaje u mjestu Kornić na otoku Krku. </p>
<p>Na terenu postoji velika količina folklorne građe, samo je teško doći do nje. Treba potaknuti starije ljude da se prisjete »kako je to bilo u doba njihove mladosti« i to iskustvo podijeliti s mlađom generacijom, jer će se samo tako sačuvati, zaključak je stručnog skupa o folklornom stvaralaštvu. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rijeka u kameri Damira Fabijanića </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Mini izložba fotografija »Arhitektura Rijeke na fotografijama Damira Fabijanića« postavljena je u Knjižnici Marije Jurić Zagorke. Izloženo je devet velikih fotografija koje donose arhitekturu Rijeke u rasponu od stotinu godina kroz tri razdoblja: historicizam (1845.- 1900.), secesiju (1900.- 1925.) i modernu (1918. - 1945.). Riječ je o fotografijama s kojima je Fabijanić sudjelovao na tri velike izložbe koje su se od 1996.-2002. održavale u Rijeci i koje su pratile spomenuta tri razdoblja, podsjetila je povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić. Damir Fabijanić rođen je 1955. u Zagrebu. Od 1987. ima status slobodnog umjetnika. Specijaliziran je za arhitektonsku i pejsažnu fotografiju. Od rujna 1991. aktivno sudjeluje sa svojim fotografskim radovima u najrazličitijim akcijama u tumačenju istine o ratu u Hrvatskoj. Izložba se može razgledati mjesec dana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Polanski na vrhu liste za nagradu »Felix«</p>
<p>BERLIN, 10. studenoga</p>
<p> - Film Romana Polanskog »The Pianist« i film Gurinder Chadhe »Bend It Like Beckham« na vrhu su popisa od osam filmova nominiranih za nagradu Felix što ga je upravo objavila Europska filmska akademija kojom predsjedava njemački redatelj Wim Wenders. U utrci za prestižnu nagradu još su i filmovi Francoisa Ozona »Osam žena«, Britanca Petera Mullana »The Magdalene Sisters« i »Krvava nedjelja« irskog redatelja Paula Greengrassa. Komedija »Hable con ella« Španjolca Pedra Almodovara, film Šveđanina Lukasa Moodyssona »Lilja 4-Ever« i film finskog redatelja Akija Kaurismakija »Čovjek bez prošlosti« također su na popisu Europske filmske akademije. U konkurenciji za nagradu za najboljeg europskog redatelja predloženi su Almodovar, Polanski i Kaurismaki te Marco Bellochio za »L'ora di religione«, Mike Leigh za »All or Nothing«, Ken Loach za film »Sweet Sixteen«, Andreas Dresen za film »Halbe Treppe« i Aleksandar Sokurov za film »Ruski kovčeg«. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>»Mariner 9« pobio legendu o kanalima</p>
<p>Svaki put kada istražujemo svijet novim uređajima i s jako poboljšanim detaljima, pojavi se sjajan niz otkrića, baš kao kada je Galileo okrenuo prvi teleskop prema nebesima i otvorio eru moderne astronomije</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Mars zove, on je skladište znanstvenih podataka koji su važni i sami po sebi i zbog svjetla kojeg bacaju na okoliš našega vlastitog planeta. </p>
<p>Postoje tajne, koje čekaju da budu razriješene, o unutrašnjosti Marsa i o njegovu nastanku, o prirodi vulkana na svijetu bez tektonskih ploča, o oblikovanju reljefa na planetu s pješčanim olujama o kakvima se na Zemlji ne može niti sanjati, o ledenjacima i polarnim tvorbama na tlu, bijegu atmosfere tog planeta te o zarobljavanju njegovih mjeseca, da spomenemo znanstvene zagonetke bez nekakva reda. </p>
<p>Ako je Mars nekada imao obilje tekuće vode i ugodnu klimu, što je pošlo ukrivo? Kako je jedan svijet sličan Zemlji postao toliko isušen, hladan i gotovo bez zraka? Ima li u tome nečeg što bismo trebali znati o našem vlastitom planetu? Uvijek možemo slati pametne robote. </p>
<p>Oni su daleko jeftiniji, ne prigovaraju, možete ih poslati na mnogo opasnija mjesta i, uz uvijek prisutnu vjerojatnost da putovanje ne uspije, ljudski životi nisu u opasnosti.</p>
<p>Jeste li me vidjeli?, piše na poleđini kartonskog pakiranja mlijeka. Mars Observer (Promatrač Marsa), 180 cm x 135 cm x 90 cm, 2500 kg. Zadnji se puta javio 21. kolovoza 1993., 627.000 km od Marsa.</p>
<p>Tugaljiva poruka na zastavi obješenoj izvan sklopa zgrada svemirske kontrole Laboratorija za mlazni pogon potkraj kolovoza 1993. je glasila: »M.O., javi se kući«. Neuspjeh američke svemirske letjelice Mars Observer malo prije nego što je trebala biti ubačena u stazu oko Marsa bila je veliko razočaranje. </p>
<p>Bio je to prvi neuspjeh (nakon lansiranja) neke američke mjesečeve ili međuplanetne letjelice u dvadeset šest godina. Mnogi su znanstvenici posvetili desetljeće svoga profesionalnog rada projektu M.O. </p>
<p>Bilo je to prvo američko putovanje na Mars u 17 godina, nakon dviju letjelica »Viking« u stazi, i dviju sondi koje su se spustile 1976. na površinu. </p>
<p>Bila je to, također, i prva prava svemirska letjelica nakon hladnog rata: ruski su znanstvenici bili u nekoliko istraživačkih skupina i Mars Observer je trebao djelovati kao ključna relejna radioveza za vozila koja bi se spustila u sklopu onoga što je prema rasporedu trebao biti ruski svemirski pothvat »Mars '94«, kao i za drske misije terenskih vozila i balona predviđenih za »Mars '96«.</p>
<p>Znanstveni uređaji na Mars Observeru su trebali kartografirati geokemiju planeta i pripremiti teren za buduće svemirske pothvate, dajući upute za odluke o mjestu spuštanja. </p>
<p>To je moglo baciti novo svjetlo na golemu klimatsku promjenu koja se čini se dogodila u ranoj povijesti Marsa. Uređaji bi snimali dijelove površine Marsa s detaljima manjim od dva metra. Naravno, ne znamo koja bi čuda otkrio Mars Observer. No svaki put kada istražujemo svijet novim uređajima i s jako poboljšanim detaljima, pojavi se sjajan niz otkrića, baš kao kada je Galileo okrenuo prvi teleskop prema nebesima i otvorio eru moderne astronomije.</p>
<p>Prema komisiji koja je istraživala taj neuspjeh, uzrok neuspjeha je vjerojatno bilo puknuće rezervoara s gorivom za vrijeme prilagođavanja tlakova - plinovi i tekućine su iscurili i ranjena se svemirska letjelica divlje vrtjela izmaknuvši kontroli. Možda se to moglo izbjeći. Možda je to bio nesretni događaj. </p>
<p>No da bismo održali stvar u pravim okvirima, razmotrimo sav opseg putovanja na Mjesec i planete koja su pokušali Sjedinjene Države i bivši Sovjetski Savez:</p>
<p>U početku nam nije išlo dobro. Svemirska vozila bi eksplodirala pri lansiranju, promašila bi svoje ciljeve ili ne bi radila kada bi tamo stigla. Kako je vrijeme odmicalo, mi ljudi smo postajali uspješniji organizator međuplanetnih letova. </p>
<p>Postojala je krivulja učenja. Priložene slike pokazuju te krivulje (temeljene na podacima NASA-e, s NASA-inim definicijama uspjeha putovanja). Učili smo vrlo dobro. Naša sadašnja sposobnost popravljanja svemirske letjelice u letu je najbolje ilustrirana u ranije opisanim putovanjima »Voyager«.</p>
<p>Vidimo da je tek oko trideset petog lansiranja na Mjesec ili na planet ukupan broj uspjeha američkih svemirskih putovanja došao do 50 posto. Rusima je trebalo oko pedeset lansiranja do te razine. </p>
<p>Ako usrednjimo klimav početak i bolje izvedbe u posljednje vrijeme, vidimo da Sjedinjene Države i Rusija imaju zajedno razinu uspjeha lansiranja oko 80 posto. No ukupna razina uspjeha svemirskih putovanja je još ispod 70 posto za SAD i ispod 60 posto za SSSR/Rusiju. Drugim riječima, svemirska putovanja nisu bila uspješna u prosjeku u 30 ili 40 posto slučajeva.</p>
<p>Putovanja na druge svjetove su od početka bila na samom rubu tehnologije. Ona to nastavljaju biti i danas. Osmišljena su s podsustavima s obilnim pričuvama i njima upravljaju privrženi i iskusni inženjeri, ali nisu savršena. Nije čudno to što nam je išlo tako loše nego to što nam je išlo tako dobro. Ne znamo je li neuspjeh Mars Observera posljedica nesposobnosti ili samo statistike. Moramo, međutim, očekivati stalnu pozadinu neuspjeha putovanja kada istražujemo nove svjetove. Nema opasnosti za ljudske živote kada se izgubi robotska svemirska letjelica. </p>
<p>Čak i kad bismo bili sposobni značajno popraviti taj postotak uspjeha, to bi bilo daleko preskupo. Mnogo je bolje više riskirati i upućivati više svemirskih letjelica.</p>
<p>Znajući za rizike koji se ne mogu ukloniti, zašto mi u današnje vrijeme lansiramo samo jednu svemirsku letjelicu po svemirskom pothvatu? 1962. godine je »Mariner 1«, za kojeg je bilo predviđeno da odleti do Venere, pao u Atlantski ocean; gotovo identični »Mariner 2« je postao prvo uspješno planetno putovanje jednog artefakta ljudske vrste. »Mariner 3« nije uspio, a njegov blizanac, »Mariner 4« je 1964. postao prvi svemirski brod koji je snimio Mars izbliza. </p>
<p>Ili pogledajte putovanje na Mars s dvojnim lansiranjem »Marinera 8«/»Marinera 9« 1971. »Mariner 8« je trebao napraviti zemljovid planeta. »Mariner 9« je trebao proučavati zagonetne sezonske i stoljetne promjene površinskih detalja. Svemirske su letjelice inače bile identične. </p>
<p>»Mariner 8« je pao u ocean. »Mariner 9« je odletio do Marsa i postao je prva svemirska letjelica u ljudskoj povijesti koja je oblijetala drugi planet. Otkrila je vulkane, slojevit teren na polarnim kapama, stare riječne doline te prirodu površinskih promjena uzrokovanih erozijom vjetrom. </p>
<p>Ona je pobila legendu o »kanalima«. Napravila je zemljovide Marsa od pola do pola i otkrila sve glavne geološke oblike Marsa koji su nam do danas poznati. Omogućila je prvo promatranje izbliza pripadnika cijele klase malih svjetova (kroz istraživanje Marsovih mjeseca, Fobosa i Deimosa). Da smo lansirali samo »Mariner 8«, pothvat bi bio potpuni neuspjeh. S dvojnim lansiranjem, to se prometnulo u sjajni i povijesni uspjeh.</p>
<p>Bila su također dva »Vikinga«, dva »Voyagera«, dvije »Vege«, mnogo parova Venera. Zašto je letio samo jedan Mars Observer? Standardni je odgovor cijena. </p>
<p>Dio razloga što je bio toliko skup je, doduše, bio u tome što je bilo planirano da ga lansira raketoplan koji je gotovo apsurdno skup pogonski stroj za svemirska putovanja, u ovom slučaju preskup za dva lansiranja Mars Observera. Nakon mnogo odgađanja povezanih s raketoplanom i povećanja troškova, NASA se predomislila i odlučila lansirati Mars Observer s pomoću pogonske rakete Titan. To je zahtijevalo dodatno dvogodišnje odgađanje, i novi prilagođivač za spajanje svemirske letjelice za novo lansirno vozilo. </p>
<p>Da NASA nije bila toliko uporna, mogli smo izvesti lansiranje nekoliko godina ranije, i to možda s dvije svemirske letjelice umjesto jedne.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>CITY</p>
<p>Pomislio je kako je svijet pun luđaka</p>
<p>Nema mnogo ljudi koji na vrhu svoje ljestvice želja imaju prikolicu »pagode« iz '71. Žutu. Posvuda je stavio oglas, pa čak i u časopisu sveučilišta na kojemu je predavao</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Treba ostati miran, jer se inače nikada neće osloboditi te proklete prikolice. Mjesecima ju je već pokušavao prodati. </p>
<p>Nema mnogo ljudi koji na vrhu svoje ljestvice želja imaju prikolicu »pagode« iz '71. Žutu. Posvuda je stavio oglas, pa čak i u časopisu sveučilišta na kojemu je predavao. </p>
<p>Bilo je to Gouldovo sveučilište. Gould je izrezao oglas i zataknuo među ostale, na hladnjak. Shatzy je, potom, birala. Prednost je davala katolicima i intelektualcima: obično su se sramili pričati o novcu. Prof. Bandini bio je katolik i intelektualac.</p>
<p>Tako jednog dana, dok je držao predavanje pred stotinjak studenata, u dvorani 11, primijeti kako se otvaraju vrata i ulazi neka djevojka.</p>
<p>- Jeste li Vi prof. Michael Bandini?</p>
<p>- Da, zašto?</p>
<p>Shatzy je mahnula isječkom iz novina.</p>
<p>- Vi prodajete rabljenu prikolicu, model »pagode« iz '71., u zadovoljavajućem stanju, mogućnost dogovora za cijenu, zamjena ne dolazi u obzir?</p>
<p>Ne znajući ni sam zašto, prof. Bandini zasramio se kao da mu donose kišobran zaboravljen u nekom porno kinu.</p>
<p>- Da, prodajem.</p>
<p>- Može li se vidjeti? Prikolica, mislim, može li se vidjeti?</p>
<p>- Upravo držim predavanje, gospođice.</p>
<p>Shatzy kao da je tek u tom trenutku primijetila studente koji su ispunjavali dvoranu.</p>
<p>- Oh.</p>
<p>- Možete li se vratiti kasnije?</p>
<p>- Naravno, oprostite, mogu pričekati, sjesti ovdje, mogu li? Možda tako i naučim štogod.</p>
<p>- Izvolite.</p>
<p>- Hvala.</p>
<p>Prof. Bandini pomislio je kako je svijet pun luđaka. Potom je nastavio tamo gdje je stao. Obično je - reče - porch, ili »veranda«, smještena u prednjem dijelu kuće. Sastoji se od krovišta promjenjive dubine, ali rijetko dublje od četiri metra, koje se naslanja na niz podupirača i pokriva pod čije uzvišenje u odnosu prema tlu većinom varira od dvadeset centimetara do metra i po. Ograda te nužne ulazne stube upotpunjuje profil. S čisto arhitektonskog stajališta, porch je prilično elementarni razvoj klasične zamisli pročelja, izraz siromašnog posjedovanja, rudimentarne, primitivne raskoši. S psihološkoga, ako ne i moralnog stajališta, riječ je, naprotiv, o pojavi koja me izbacuje iz takta i koja se nakon pomne analize pokazuje dirljivom, ali i odbojnom te, u konačnici, epifanijskom. Od epipháneia, na grčkom: objava. </p>
<p>Shatzy blago kimnu glavom u znak odobravanja. Na Zapadu, uistinu, gotovo svi su pred kućom imali verandu. Posebnost porcha - nastavi prof. Bandini - očigledno je u činjenici da je on istodobno mjesto unutra i mjesto vani. </p>
<p>Na određeni način, on je produženi prag, na komu više nije kuća, ali ipak još nije nestala opasnost izvana. To je slobodna zona u kojoj zamisao o zaštićenu mjestu, koju svaka kuća svjedoči i ostvaruje, izlazi iz vlastitih granica, i ponovno se nudi, gotovo nezaštićena, kao nekim posthumnim otporom, zahtjevima otvorenosti. </p>
<p>U tom smislu djeluje poput slabog mjesta par excellence, svijeta na rubu, prognane ideje. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>I Dinamo »čestitao« Slavenu</p>
<p>Nogometaši Dinama pobjedom su u Koprivnici pokvarili proslavu Slavenovog 95. rođendana, a Miroslav Blažević stvorio je dobar ugođaj u momčadi uoči odlaska u London, u kojem će »plavi«, kako sve češće ističe njihov trener, pokušati Fulhamu zabiti tri pogotka </p>
<p>KOPRIVICA, 10. studenoga</p>
<p> - Dinamovi nogometaši u nedjelju su pokvarili proslavu 95. obljetnice Slaven Belupa. U prvenstvenom okršaju u Koprivnici maksimirski su nogometaši pobijedili 3-1 (1-0), te tako stvorili dobro ozračje uoči uzvratne utakmice protiv engleskog Fulhama u Londonu. Uostalom, Dinamov trener Miroslav Blažević i dalje govori kako njegova momčad još uvijek ima izglede dostići tri pogotka zaostatka iz prve utakmice u Zagrebu. </p>
<p>Nevjerojatna naivnost domaćih nogometaša, te samo naoko dvojbena reakcija osječkog suca Željka Širića uvelike su utjecali na vodeći Dinamov pogodak, koji je posve utakmicu odveo na »maksimirski mlin«. Dinamo je, naime, u 44. minuti poveo 1-0 pogotkom Boška Balabana nakon vrlo snalažljiva poteza Ivice Olića. Koprivnički branič Ferenčina je uz samu aut-crtu, nadomak korner zastavice, srušio Olića, nakon čega je Širić dosudio prekršaj za Dinamo. U trenucima dok su se koprivnički igrači dogovarali tko gdje treba stati, koga preuzeti i kako se postaviti uoči ovoga slobodnog udarca, Olić je već taj udarac - izveo. Ubacio je loptu na vrh peterca, gdje je Balaban, pored zbunjenog Geršaka, smjestio loptu u mrežu. </p>
<p>A što je u svemu tome, dakle, sporno? Olić je, naime, slobodan udarac izveo 3-4 metra iza mjesta gdje je prekršaj napravljen. Širić je uredno dao znak za izvođenje slobodnog udarca, Olić je loptu brzopotezno odaslao u kazneni prostor i tako inicirao vodeći pogodak. Koprivnička je publika sasula mnoštvo uvreda osječkom sucu, ali ipak - neopravdano. Naime, pravila nalažu da igrač može izvesti udarac kada se lopta nalazi nekoliko metara iza mjesta samoga prekršaja. Dakle, Olićeva je reakcija opravdana. </p>
<p>Ovakav razvoj događaja posve je deprimirao domaću momčad, što se i te kako odrazilo na njihovu igru u nastavku utakmice. Nakon samo 15 minuta drugog poluvremena Kranjčar je sjajnom minijaturom, efektnim driblingom na malom prostoru, u suparničkom kaznenom prostoru iz igre »izbacio« domaćeg kapetana Ferenčinu, te pored vratara Solomuna zakucao loptu u mrežu. </p>
<p>Kada je Dodik 15 minuta prije kraja utakmice glavom smanjio na 2-1 gledalište je gotovo »eksplodiralo«, očekujući žestoki lov na izjednačujući pogodak. No, samo dvije minute potom primirio ih je Olić, kojeg je iz polukontre nesebično uposlio Balaban, a Dinamova devetka postavila je konačnih 3-1.</p>
<p> Dinamo nije igrao toliko uvjerljivo kao što bi to mogao sugerirati konačni ishod. Tek pokoji Kranjčarev pokušaj proigravanja, te Olićeva bomba sa deset metara zapravo su jedine akcije koje su mirisale na pogodak. Može se, dakle, zaključiti da su maksimirski napadači u ovoj utakmici imali iznimno visok postotak efikasnosti. </p>
<p>• Stadion Slaven Belupa</p>
<p>SLAVEN BELUPO - DINAMO 1-3 (0-1)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 5.5 - Ferenčina 5; P. Bošnjak 5.5, Božac 5 - Geršak 5.5, Jurić 6, Kosić 6 (od 60. Kovačević -), Jurčić 6, Višković 5.5 - Dodik 6, Kovačić 5.5.</p>
<p>DINAMO: Butina 6.5 - Smoje 6; S. Bošnjak 6, Cesar 6 - Mikić 6.5 (od 90. Mujčin -), Kranjčar 7 (od 83. Petrović -), Agić 7, Mitu 6 (od 68. Marić -), Krznar 6 - Olić 7; Balaban 7.</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) - 6.5. GLEDATELJA: 3.500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Balaban (44), 0-2 Kranjčar (60), 1-2 Dodik (75), 1-3 Olić (77).</p>
<p>ŽUTI KARTON: Geršak, Cesar</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Boško BALABAN </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Blažević pohvalio Butinu i najužu obranu</p>
<p>Miroslav Blažević, trener Dinama: </p>
<p>- Vrlo sam zadovoljan ovakvim raspletom. Čestitam svim mojim igračima zbog izborene iznimno značajne pobjede protiv odlično organiziranog suparnika. Dakle, imam mnogo razloga za zadovoljstvo. Slaven je imao svoje razdoblje u drugom poluvremenu, tada su postigli pogodak i tko zna što bi bilo da mi odmah potom nismo uzvratili trećim pogotkom. Uostalom, bilo bi jako pretenciozno ne očekivati da i Slaven u utakmici nema razdoblje svoje nadahnute igre. Moram naglasiti da je sjajan posao obavio i naš vratar Butina, zajedno s najužom obranom. Cesar i Bošnjak su potpuno zadovoljili, a i Smoje je bio neusporedivo manje indolentan nego obično. </p>
<p>Rajko Magić, trener Slaven Belupa: </p>
<p>- Dinamo je sasvim zasluženo pobijedio i na tome mu čestitam. Nema nikakvoga spora o tome tko je bio bolji. U prvom poluvremenu smo odigrali odlično u obrani, zaustavili smo Dinamove najopasnije igrače, a da nije bilo naše dekocentracije prilikom prvoga Dinamovog pogotka, vjerojatno bismo i u nastavku igrali bolje. Doduše, u drugom poluvremenu smo vrlo dobro odigrali u fazi napada. Sve u svemu, mogu reći da nemam nikakvih zamjerki svojim igračima na njihovom zalaganju. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vulić zahvalio Grgiću i raspustio momčad na dva dana</p>
<p>Poslije 3-1 pobjede protiv Šibenika Hajdukov trener dao je igračima dvodnevni odmor / »Predsjednik Grgić je dobro reagirao, suspendiravši interne kazne igračima uradio je pravu stvar i vratio dobru atmosferu«, kaže Vulić </p>
<p>SPLIT, 10. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Hajduka dobili su dvodnevni odmor nakon što su lakoćom u susjedskom derbiju pobijedili Šibenik sa 3-1. Tri nova boda proslavili su na partiju sportaša u splitskom kafiću Albatros, a pridružio im se i Igor Tudor, koji zbog ozljede ne igra za svoj Juventus. </p>
<p>Sedmom pobjedom u nizu Vulićev Hajduk se približava prošlosezonskom ostvarenju Gračanovog »bijelog broda« od devet uzastopnih pobjeda. Uspiju li u tome deseta u nizu bi mogla biti u Maksimiru protiv Dinama 1. prosinca.</p>
<p>- Ma ne zanima mene, a ni moju momčad nikakav rekord, već samo sakupljanje bodova i da što duže ostanemo na vrhu. Idemo od utakmice do utakmice, preostale su još tri do pauze i svaka ima svoju težinu. Sljedeća je Kamen, koji nije izgubio osam utakmica zaredom, i koncentriramo se samo na njega. Opasan je protivnik, a Velika je primjer kako se gradi prvoligaški klub, kaže Zoran Vulić trener Hajduka.</p>
<p>Splićani nisu bili goropadni protiv Šibenčana, vodstvo od 2-0 ih je zadovoljilo, tako da je drugo poluvrijeme bilo bez dramatičnosti i natjecateljskog naboja. Najzanimljiviji dio ogleda je bilo Pletikosino pucanje 11-eraca. Prvog je promašio, pa je na taj način stišao moguću polemiku oko ispravnosti Kurtovićeve odluke je li prekršaj na Srni bio za najstrožu kaznu ili nije. U drugom pokušaju Pletikosa je bio uspješniji. Vulić je dan nakon utakmice pojasnio:</p>
<p>- Zna se tko u nas puca kazneni udarac. Stoga nema razloga mijenjati dogovoreno. Prvog je promašio, jer je gađao gornji kut, no nisam ni malo dvojio kad me je upitao za pucanje drugog.</p>
<p>Hajduk nije igrao punom snagom, uložio je taman onoliko napora koliko mu je bilo dovoljno da osvoji </p>
<p>tri boda.</p>
<p>- Ne volim govoriti na ovaj način, ali je istina da smo igrali koliko treba. Znate, balun ima dušu i ne smiješ mu okrenuti leđa, jer bi ih i on tebi mogao okrenuti. Ušli smo malo mlako, ali kad smo postigli prvi pogodak pitanje pobjednika je bilo odlučeno.</p>
<p>Vulić, pak, dan prije utakmice nije bio miran, najave da će se igrači kazniti zbog bacanja dresova i kartona uznemirila je svlačionicu. Hitrom reakcijom predsjednik Branko Grgić je ugasio vatru. Kažnjavanje igrača tri kola prije kraja prvog dijela prvenstva nema puno logike, pogotovo jer je ozračje u momčadi iznimno. Grgić je u petak došao na večeru s igračima i »suspendirao« kazne i pravilnik o kažnjavanju do 1. prosinca, a potom bi se represivne mjere po džepu koristile samo u suradnji s trenerom.</p>
<p> - Kazne su najavljene nespretno i u krivi trenutak. Srećom, dobro je reagirao Grgić i posušivši kazne uradio pravu stvar i vratio dobru atmosferu. Praksa je kroz Hajdukovu povijest da o kaznama odlučuje trener u skladu s pravilnikom, pa bi tako trebalo biti i ubuduće, rekao je Vulić.</p>
<p>Šibenik je posljednji na ljestvici, a tmurnu atmosferu ocrtava neprimjereni incident nakon utakmice. Trener Stanko Mršić okomio se na novinara Jutarnjeg lista Branka Kurtaja. Došlo je do verbalnog sukoba, u kojem jedan drugome nisu ostali dužni, a incident nije prerastao okvire psovanja samo zahvaljujući osiguranju. Mršić je, nakon što se malo primirio, kazao:</p>
<p>- Ispričavam se, ali od prvog dana u Šibeniku nemam mira. Pravi se ružna atmosfera u kojoj je nemoguće raditi. Vidjeli ste što je izašlo prije utakmice u Sportskim novostima!? Gospodin Reić ima svoje simpatije. A ovog novinara ovdje se može kupiti za jednu pizzu. Blati me od prvog dana. A ako je uprava spala da raspravlja na ovakve neprimjerene načine, onda neka odluče što će napraviti, a za mene neće biti trauma. Mislim da momčad Šibenika ima snage izboriti opstanak. Hajduku čestitam na pobjedi i želim mu da osvoji naslov prvaka.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Gdje se sakrio tzv. »pozitivni šok« Riječana </p>
<p>Umjesto da Rijeka imenovanjem Mladena Mladenovića nastavi u duhu prethodnog trenera, jer bilo je pitanje dana kad će se početi ubirati plodovi Kranjčarovog ofanzivnog opredjeljenja, u Kranjčevićevoj protiv Zagreba (1-4) Riječani su zaigrali totalni bunker pa nije čudo što su pali bez ispaljenog metka </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Možda će se u Zagrebu uvrijediti kad kažemo da tako slabu Rijeku u Kranjčevićevoj ne pamtimo, jer samim time onda 4-1 (3-1) pobjeda domaćina i nema tako zvučan prizvuk. </p>
<p>No, zagrebaši ne trebaju brinuti zbog ocjene o svojoj izvedbi, jer najbitniji su bodovi. I jedino se oni pišu, a u ovom slučaju za momčad iz Kranjčevićeve znače produljnje nade u mogućnost plasmana u Ligu za prvaka.</p>
<p>I, dok je Zagrebova momčad unatoč unutarnjih turbulencija ostala na razini očekivanja, i trenutačno se svojim duhom znatno izdiže iznad ozračja koje emitira vodstvo kluba, Rijeka je totalno razočarala. I svojom beskrvnom sasvim obranaškom igrom jednostavno zbunila sve nazočne. Pogotovo jer su izvješća sa svih prethodnih Rijekinih utakmica u ovom prvenstvu, makar rezultaski poražavajućih, govorila u prilog njihovoj igri. Naglašno napadačkoj i čak dosta lepršavoj, a kojoj je sklon dojučerašnji učitelj Rijeke Zlatko Kranjčar. Jedino, međutim, što Kranjčara u njegovoj riječkoj misiji nije mazilo, bili su pogoci koji bi bez sumnje došli prije ili kasnije. Kranjčar ih, međutim, nije dočekao, nego je otišao s traumom koja je do subote pratila i Rijeku, zbog gubljenja utakmica samo s jednim pogotkom razlike.</p>
<p> No, budući da je vodstvo Rijeke jedini izlazak iz krize našlo u spasonosnom »pozitivnom šoku« kad se ne pita što će biti sutra, nego je postavljanjem bilo kakvog trenera najbitnije nešto promijeniti, ne i dograditi, dolazi se do suštine problema. A ono se ogleda u pitanju: što to nova metla može preokrenuti preko noći? Pogotovo ako je više nego evidentno da Rijeci nedostaje nekolicina pravih igrača da bi klupska očekivanja bila temeljena na realnim ocjenama. I ako cijela Rijekina momčad nakon zagrebačkih 1-4 djeluje još umrtvljenije i bespomoćnije, među ostalim i stoga što je novi Rijekin trener Mladen Mladenović odmah od prve želio usaditi u momčad nešto svoje, nije bitno što.</p>
<p>A to Mladenovićevo ogledalo se u sasvim suprotnoj igri no što ju je nekoliko mjeseci s momčadi uigravao Kranjčar, kod kojega je bilo pitanje dana kad će početi ubirati plodove svog rada. Tako da se kod Rijeke, u utakmici protiv Zagreba, nešto počelo događati istom onda, početkom nastavaka, kad su se igrači spontano izvukli iz ljušture totalnog bunkera i »kranjčarovskom igrom« smanjili na 1-3. No, za nešto dodatno ih je presjekao efektan pogodak odličnog Krune Lovreka (58. minuta), ali je pouka iz utakmice ipak ostala. To drugi riječima znači da Mladenović samo treba nastaviti tamo gdje je Kranjčar stao, želi li unaprijediti igru i igrače. Ako će pak težiti nekoj svojoj viziji igre, nedaj Bože onoj koju smo gledali u Kranjčevićevoj, Rijeka će bez sumnje uskoro opet posegnuti za novim trenerom. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zagrebu bodovi na startu</p>
<p>Nakon pobjede u Skopju Zagreb će sljedeća dva dvoboja protiv Savinestija i Kiela odigrati pred svojim navijačima</p>
<p>ZAGREB/SKOPJE, 10. studenoga</p>
<p> - Rukometaši Zagreba su startali pobjedom u najelitnijem europskom klupskom natjecanju. U prvom su dvoboju skupine D Lige prvaka na gostovanju pobijedili skopski Vardar 28-25 (11-13). </p>
<p>Usprkos osvojenim bodovima, Zagrepčani ne mogu biti prezadovoljni svojom izvedbom u Skopju. Igralo se pogodak za pogodak, i Vardar i Zagreb su imali najviše po dva pogotka prednosti. Polovicom drugog dijela Zagreb je izborio tri gola prednosti, potom povećao na četiri, no onda je zaredao pogreške. Tako je Vardar uspio tri minute prije kraja utakmice sa igračem manje približiti se Zagrebu na minus 2. Ali kako su i Skopljani imali svoje »crne rupe«, Zagreb je utakmicu završio pobjedom tri pogotka razlike. Vidjelo se da Zagrebov napad još uvijek ima previše oscilacija, obrana doduše nešto manje, ali ipak propušta ono što ne bi smjela. Dobro je dok Zagreb ima raspoloženog vratara Valtera Matoševića koji spašava svoju momčad. A još je bolje dok Zagrebu s druge strane stoji suparnik koji ne zna iskoristiti te Zagrebove slabosti, kao što to Vardar nije znao. No, poklonjenom se konju ne gleda u zube, pa se Zagrepčani mogu veseliti bodovima sa neugodnog skopskog terena.</p>
<p>• Dvorana SRC Kale</p>
<p>VARDAR - ZAGREB 25-28 (13-11)</p>
<p>VARDA: Misovski, Kolev, Petkovski, Dimovski 5, Majnov, Jović 8 (3), Atanasovski 4, Petković, Stetsjuk 3, Maljcev 2, Aluševski 2, Luzjanin 1, Badev, Pjetlović.</p>
<p>ZAGREB: Bouček, Matošević, Sulić 3, Maglajlija 3 (1), Ninčević, Obran, Lacković 3, Špoljarić 3, Farkaš 4, Šprem 5, Markovski 6, H. Horvat 1, Remeta, Balić.</p>
<p>SUCI: Bord i Buy (oba iz Francuske). GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>SEDMERCI: Vardar 3 (3), Zagreb 3 (1).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Vardar 4 minute (Stetsjuk, Atanasovski), Zagreb 10 minuta (Sulić 2+2+2, Lacković, Farkaš).</p>
<p>CRVENI KARTON: Sulić (49-3. isključenje).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Valter MATOŠEVIĆ. </p>
<p>U drugoj utakmici skupine D Kiel je na gostovanju pobijedio Savinesti 26-21.</p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prva gostujuća pobjeda Cibone VIP </p>
<p>BANJA LUKA, 10. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP nisu imali problema protiv Borca, momčadi sa začelja Goodyear lige, ostvarili su prvu pobjedu u gostima 85-71.</p>
<p>Momčad Jasmina Repeše pogodila je čak 16 trica iz 31 pokušaja (Rimac 4, Planinić i Mujezinović po 3, Mamić, Krasić i Kus po 2). </p>
<p>Cibona se nakon izjednačene prve četvrtine, uspjela odvojiti na 12 poena razlike do poluvremena i do kraja održavati tu prednost. Najbolji igrač Cibone bio je Haris Mujezinović kojeg je trener Repeša i najviše držao na parketu. </p>
<p>• Dvorana Borik </p>
<p>BORAC NEKTAR - CIBONA VIP 71-85 (21-21, 17-29, 18-17, 15-18).</p>
<p>BORAC NEKTAR: Mijatović, Čubrilo 6 (2-4), Vujasinović 4, Plemić, Kondić, Crouse 11 (1-1), Bukumirović, Jocović 2 (2-2), Ščekić 2 (2-4), Kojadinović 24 (9-11), Damjanović 12, Blagojević 10 (4-4).</p>
<p>CIBONA VIP: Krunić, Kus 8 (2-2), Rimac 14, Krasić (2-2), Prkačin 12 (6-6), Mujezinović 15 (2-2), Planinić 11, Štimac, Mance 3 (1-2), Mamić 12 (2-3), Ružić 2 (2-2), Alihodžić.</p>
<p>SUCI: Pukl, Kolar, Vučković (svi Slovenija), GLEDATELJA: 5000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Haris MUJEZINOVIĆ. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Baždarić u produžetku »slomio« Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Marino Baždarić proradio je u pravom trenutku za košarkaše Union Olimpije kako bi im omogućio pobjedu u Trnskom. Baždarić je čak osam od svojih 11 koševa u 89-81 (72-72, 36-37) pobjedi Olimpije protiv Zagreba ubacio u produžetku, uključujući i dvije uzastopne trice s kojima je prednost svoje momčadi od 76-74 povisio na 82-74, te tako i definitivno »prelomio« susret.</p>
<p>Inače, Zagreb je imao veliku priliku da po treći put u svojoj dvorani neizvjesnu završnicu riješiti u svoju korist. Naime, 26 sekundi prije kraja domaći su igrači krenuli u posljednji napad, Miljković je pod košem pronašao Garmu koji nije uspio pogoditi koš za još jedan veliki »skalp«, što bi Olimpija za mladu momčad iz Trnskog svakako bio. Ostaje dvojba je li možda Garma u tom posljednjem napadu bio zaustavljen prekršajem, Zagrebov trener Anzulović smatra da jest, ali dojma smo da se Garma ipak sam poskliznuo.</p>
<p>Zagreb je puno bolje ušao u utakmicu, poveo sa 7-0, te to početno vodstvo održavao gotovo u prve dvije četvrtine. Do najveće prednosti »zagrebaši« su stigli u 14. minuti kada su poveli sa 30-19, ali odmah potom uslijedila je prva »crna rupa« u njihovoj igri, te su gosti za tri minute serijom 12-0 stigli do prvog vodstva na utakmici (30-31). U trećoj četvrtini, nakon što je Zagreb poveo sa 43-40, ponovila se slična situacija kao i sredinom drugog dijela igre, te su gosti serijom 13-0 stigli do 10 koševa viška (43-53). Ipak, velikom borbenošću, te zahvaljujući tricaški raspoloženom Vidakoviću, te odličnom centru Peharu Zagreb je u posljednjoj dionici sustigao Ljubljančane, ali na koncu nije imao sreće. Usprkos najavama da će protiv Union Olimpije zaigrati novo pojačanje Zagreba Marko Morić, on ipak nije bio u sastavu. U nedjelju mu je preminula baka, pa je, logično, bio pošteđen nastupa.</p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB - UNION OLIMPIJA 81-89 (21-17, 16-19, 16-23,19-13; 9-17)</p>
<p>ZAGREB: VIDAKOVIĆ 21, ŠARONJA 2, MILJKOVIĆ 11 (5-6), N. Garma, PEHAR 18 (6-9), VIDAČAK 2, Marinović 3, I. Tomas 8 (2-3), Jelavić 6, M. Tomas, J. Garma 10 (0-2),Simon.</p>
<p>UNION OLIMPIJA: Jurak, BAŽDARIĆ 11 (0-1), ILIEVSKI 16 (1-2), BOISA 14 (5-9), S. Zagorac, Šmigič, Stelmahers 13 (3-4), POLJAK 11 (1-1), Ž. Zagorac 10, Bursić,Hukić 7, DUJMOVIĆ 7 (2-2). </p>
<p>SUCI: Jovanović I Ličina (SRJ), Husarić (BiH). GLEDATELJA: 1.000.</p>
<p>ŠUT: Zagreb 31-61 (51 %), Union Olimpija 34-69 (49 %).</p>
<p>SKOK: Zagreb 37 (28 + 9), Union Olimpija 27 (17 + 10).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Uspješan nastup Hrvatske u obje konkurencije</p>
<p>Hrvatski su šahisti natjecanje završili na 23. mjestu u konkurenciji 145 reprezentacija, dok je plasman šahistica za dva mjesta slabiji</p>
<p>BLED, 10. studenoga</p>
<p> - U posljednjem, 14. kolu 35. Šahovske olimpijade naši su šahisti poslije nesigurne igre poraženi od Uzbekistana (2,5-1,5), pa su natjecanje završili na 23. mjestu. Zlato je pripalo Rusima koji su remizirali s Jugoslavijom, a Mađari su osvojili srebro. U ženskoj konkurenciji naše su šahistice poražene od vrlo jake Rumunjske rezultatom 2-1, pa su zauzele 25. mjesto. Kineskinje su osvojile zlato, Ruskinje srebro a Poljakinje broncu</p>
<p>UZBEKISTAN - HRVATSKA 2,5-1,5 (Kasimdžanov-Kožul 1-0, Zagrebelny-Cvitan 0-1, Džumaev-Zelčić remi, Vahidov-Šulava 1-0)</p>
<p>Hrvatska je zasluženo poražena od Uzbekistana. Nenad Šulava je loše odigrao otvaranje i izgubio bez otpora, a nije se proslavio ni Zdenko Kožul, koji nije iskoristio grešku suparnika. Ognjen Cvitan je i ovog puta majstorski razbio obranu protivnika, a Robert Zelčić je u velikom vremenskom tjesnacu propustio pobjedu. Na kraju smo tek 23. u konkurenciji 145 reprezentacija, što je za 5 mjesta bolje od realno očekivanog. Najbolji u našoj reprezentaciji bio je Robert Zelčić s 8,5 bodova iz 13 partija, slijede Zdenko Kožul 5,5 (12), Hrvoje Stević 3 (5), Nenad Fercec 1,5 (3). Nenad Šulava sa 6 (11) podbacio za pola boda u odnosu na očekivani rezultat. </p>
<p>Olimpijsko zlato osvojili su Rusi nakon mirnog remija protiv Jugoslavije, a srebro su izborili Mađari visokom 3-1 pobjedom protiv Kinom. Pravi pothvat napravila je Armenija pobijedila Gruziju 3-1, kojom je dohvatila broncu. </p>
<p>HRVATSKA - RUMUNJSKA 1-2 (Medić-Peptan remi, Maček-Foišor 0-1, Jelica-Olarasu remi)</p>
<p>Naše šahistice nisu uspjele napraviti pothvat protiv šeste reprezentacije sa svjetske ljestvice. Poslije velike borbe u kojoj je pokleknula samo Vlasta Maček, a Mirjana Medić i Mara Jelica osvojile po pola boda, poražene su minimalnim rezultatom i pale na 25. mjesto. S obzirom da su prije starta bile rangirane kao 31. u konkurenciji 90 sastava, bledsko ostvarenje može se ocijeniti kao solidno. Najbolja u našoj vrsti bila je Mara Jelica sa 7,5 bodova iz 11 partija, pri ćemu je očekivani rezultat prebacila čak za 2 boda! Vrlo dobre bile su Vlasta Maček sa 6(12) i Snježana Bažaj-Bockai s 3,5(5), a jedino je Mirjana Medić sa 6(13) objektivno podbacila za pola boda. </p>
<p>U borbi za olimpijska odličja dogodila se prava senzacija. Četvrtim uzastopnim porazom (od Jugoslavije s 1-2) Gruzija je ostala bez ijedne medalje jer su ih pretekle i Poljakinje nakon 3-0 pobjede nad Vijetnamom. Kineskinje su osvojile zlato, Ruskinje srebro a Poljakinje broncu</p>
<p>• Konačni poredak, šahisti: Rusija 38,5 bodova, Mađarska 37,5 Armenija 35, Gruzija 34, 5.-7. Kina, Nizozemska i Engleska 33,5... 23.-27. HRVATSKA, Francuska, Grcka, Danska i Bugarska; šahistice: Kina 29,5 bodova, Rusija 29, Poljska 28, Gruzija 27,5... 23.-28. Grcka, Francuska, HRVATSKA, Argentina, Španjolska i Švedska 23. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tina Erceg uzela sve</p>
<p>Erceg je u nedjelju pobijedila u finalima na svim spravama u seniorskoj konkurenciji, iako još uvijek može nastupati i kao juniorka</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Drugi dan 13. međunarodnog gimnastičkog Memorijala »Stjepan Boltižar« u potpunosti je obilježila 14-godišnja Splićanka Tina Erceg. Ona je, naime, u nedjelju pobijedila u finalima na svim spravama u seniorskoj konkurenciji, iako još uvijek može nastupati i kao juniorka. Najbolji rezultat mlada je članica Marjana ostvarila na dvovisinskim ručama (8.750), a i u ostalim disciplinama (preskok, tlo i greda) bila je vrlo dobra. Tako je nakon subotnje pobjede u višeboju, u kojem je 12. juniorka Europe, Erceg upotpunila kolekciju zlatnih medalja s ovog natjecanja.</p>
<p>Najbolju vježbu dana u konkurenciji seniora ostvario je Slovak Jan Petrović koji je na karikama dobio ocjenu 9.300. Osječanin Kris Marček pobijedio je na konju s hvataljkama s vrlo dobrih 9.150. Drugo mjesto pripalo je Robertu Seligmanu, koji je na nedavnom turniru Svjetskog kupa osvojio odlično sedmo mjesto. Ove nedjelje, međutim, njegova vježba nije bila tako dobra, pa je pobjedu prepustio svom klupskom kolegi. I Čakovčanin Filip Ude, subotnji pobjednik višeboja, ostvario je lijep rezultat osvojivši prvo mjesto na tlu sa 9.100.</p>
<p>Kod juniorki ponovno valja istaknuti dobre nastupe naših mladih nada Bojane Peranović i Marije Fišter. Šteta je samo što lijepo predstavljanje hrvatskih gimnastičara nije promatralo više ljudi, ali to očito nije problem samo ovoga sporta.</p>
<p>• Rezultati, seniori, tlo: 1. Ude (Hrv) 9.100, 2. Fanconi (Švi) 8.950, 3. Bachmann (Švi) 8.400; konj s hvataljkama: 1. Marček (Hrv) 9.150, 2. Seligman (Hrv) 8.850, 3. Vitalji (Ukr) 7.750; karike: 1. Petrović (Svk) 9.300, 2. Bachmann (Švi) 8.950, 3. Fanconi (Švi) 8.550; preskok: 1. Bago (Hrv) 8.775, 2. Bachmann (Švi) 8.750, 3. Ude (Hrv) 8.500; ruče: 1. Hetrovics (Mađ) 8.450, 2. Fanconi (Švi) 8.400, 3. Piasecky (Svk) 8.100; preča: 1. Solar (Hrv) 8.600, 2. Marković (Hrv) 7.850, Szalontai (Mađ) 7.700; seniorke, preskok: 1. Erceg (Hrv) 8.650, 2. Jung (Nje) 8.375, 3. Pajor (Mađ) 8.175; dvovisinske ruče: 1. Erceg (Hrv) 8.750, 2. Vavrenjik (Ukr) 8.300, 3. Luptakova (Svk) 7.900; greda: 1. Erceg (Hrv) 8.250, 2. Vavrenjik (Ukr) 8.000, 3. Čulić (Hrv) 7.850; tlo: 1. Erceg (Hrv) 8.550, 2. Badić (Hrv) 8.200, 3. Čulić (Hrv) 8.000; juniori, tlo: 1. Dobrovolov (Bug) 8.450; konj s hvataljkama: 1. Racz (Mađ) 8.100; karike: 1. Wammes (Niz) 8.200; preskok: 1. Wammes (Niz) 8.750; ruče: 1. Lubanevič (Ukr) 8.250; preča: 1. Wammes 8.250; juniorke, preskok: 1. Pavličkova (Svk) i Lichner (Nje) 8.550; dvovisinske ruče: 1. Peranović (Hrv) 8.550; greda: 1. Ferber (Nje) i Fišter (Hrv) 8.150; tlo: 1. Fišter (Hrv) i Homolova (Svk) 8.300. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Munir Alibabić tvrdi da su mudžahedini planirali atentat na papu Ivana Pavla II.</p>
<p>Bivši direktor obavještajne službe FBiH odbacuje optužbe da je u javnosti plasirao laži o vjerskim vođama u BiH, uključujući i kardinala Vinka Puljića</p>
<p>SARAJEVO, 10. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Munir Alibabić, smijenjeni direktor obavještajne službe Federacije Bosne i Hercegovine (FOSS), za Vjesnik je iskazao svoje ogorčenje izvješćima u dijelu tiska po kojima je, među razlozima zbog kojih ga je visoki predstavnik Paddy Ashdown uklonio s mjesta prvog obavještajca većeg bosansko-hercegovačkog entiteta i to što je FOSS, dok mu je Alibabić bio direktor, navodno obavještajno pokrivao i u javnost plasirao laži o vjerskim vođama u BiH, uključujući kardinala Vinka Puljića.</p>
<p>»Istinski sam šokiran objavljivanjem te izmišljotine u nekih hrvatskim i bosansko-hercegovačkim listovima. To je pogodilo i mene i moju obitelj. Ti ljudi koje sam navodno ugrožavao su nam ujedno i susjedi, stanujemo blizu, poznajem dosta ljudi iz katoličkih krugova u Sarajevu, i sve je ovo doista šokantne za mene. No, onima koji su plasirali tu zapanjujuću vijest trebalo je sada da izravnaju moju navodnu krivnju, da me prikažu »općom opasnošću« ne samo protiv Bošnjaka i muslimana, već i protiv Hrvata i katolika, tvrdi Alibabić.</p>
<p>Listovi su objavili informaciju po kojoj je međunarodne krugove u BiH navodno iritirao Alibabić zbog »curenja« obavještajnih podataka za političke obračune i diskreditiranje nekih javnih osoba u BiH. Posebno otkrivanje obavještajnih informacija o vjerskim liderima, poput vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića i poglavara Islamske zajednice BiH reisu-l-uleme Mustafe efendije Cerića, na temelju kojih bi se njih dvojica mogli povezati s teroristima i ekstremnim nacionalistima.</p>
<p>»Tvrdnja da sam im podmetao povezanost s terorizmom je jedan besmislica i izmišljotina«, ogorčen je Alibabić, koji tvrdi upravo suprotno, da su vjerski dostojanstvenici kod njega i ostalih uposlenih u službi uživali simpatije, veliki autoritet i poštovanje, te da mu je žao što ga sada dovode u kontekst napada na kardinala Puljića. »Nikada niti jednu riječ nisam rekao protiv njega«.</p>
<p>Smijenjeni obavještajac za Vjesnik otkriva i to da je nakon dolaska na mjesto direktora FOSS-a pokušavao riješiti i slučaj podmetanja eksploziva pod most kojim je trebao proći Papa Ivan Pavao II. prilikom njegovog posjeta Sarajevu u travnju 1997. godine. »To vam može potvrditi i moj kolega Ivica Vukšić, zamjenik direktora FOSS-a. Ja znam da je to radila ova strana muslimanskih fundamentalista s mudžahedinima, i tu sam istragu pokretao, no ona, nažalost, nije dovedena do kraja.</p>
<p>Podsjetimo, prilikom Papina posjeta Sarajevu, 12. travnja 1997. godine, na putu kojim je od zračne luke do središta grada trebao proći Sveti Otac pronađena je i demontirana veća količina eksploziva pripremljenog za detonaciju.</p>
<p> Ispod mosta u sarajevskom naselju Alipašino Polje, u blizini zgrade Televizije pronađene su 23 protutenkovske mine, plastična vrećica s eksplozivom, dva eksplozivna punjenja, amaterska radio stanica, pet električnih detonatora i drugo. Po procjenama stručnjaka, planirana eksplozija ne samo da bi potpuno uništila most kojim je trebao proći Papa, već bi izazvala i oštećenja na objektima i ugrozila živote ljudi na širem području.</p>
<p>Istraga ovog slučaja od početka je zataškavana, i pokušalo ju se predstaviti kao »bezazleni incident«. No, otkrića dio kojih je došao istražiteljski tim obrane u suđenju navodnim ubojicama bivšeg federalnog ministra obrane Joze Leutara, pokazala su da je eksploziv koji je trebao biti iskorišten u planiranom atentatu na Papu, vrlo sličan onome u atentatu na Leutara i nizu napada na hrvatske i katoličke objekte u središnjoj Bosni i Sarajevu tijekom 1996. i 1997. godine.</p>
<p>Alibabićeva izjava prvo je očitovanje nekog bivšeg službenika koji pokušaj atentata na Papu, a sasvim moguće i druge spomenute slučajeve povezuje s radikalnim muslimanskim fundamentalistima, odnosno mudžahedinima. Neke ranije pretpostavke govorile su o mogućoj umiješanosti tzv. igmanske skupine.</p>
<p>Nema nikakve dvojbe da je Alibabić, za razliku od svojih prethodnika, pokazao mnogo više volje za rješavanje brojnih nerazjašnjenih kriminalnih i terorističkih događaja iz prošlosti, a također nema sumnje da su brojne optužbe koje su se u tisku protiv njega pojavile proteklih tjedana neutemeljene. No, barem optužaba da je davao informacije tjedniku Slobodna Bosna vjerojatno ipak stoji, a Alibabiću sada ne preostaje ništa drugo nego da u javnosti pokuša dokazati svoju istinu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Al Qaida dvaput planirala atentat na Papu</p>
<p>LONDON, 10. studenoga</p>
<p> - Al Qaida je planirala atentat na papu Ivana Pavla II. i to dvaput, 1995. i 1999. kad je Papa posjetio ili planirao posjetiti Filipine, objavio je u nedjleju londonski Times.</p>
<p> Glavni planer pokušaja ubojstva Pape bio je Khalid Sheikh Mohammed, optužen i za organiziranje terorističkih napada na SAD u rujnu 2001. Mohammed je na Filipinima bio za oba Papina posjeta, piše Times. Prvi je napad planiran mjesecima i bilo je zamišljeno da se u park u kojem će Papa govoriti podmetne bomba, no bomba je eksplodirala u jednom stanu u Manili. Iako se o uroti iz 1995. znalo i pripisivana je lokalnim teroristima, pokušaj iz 1999. ostao je tajan, dodaje list. Taj je pokušaj propao zato što je Papin posjet 1999. otkazan. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Janez Drnovšek i Barbara Brezigar u drugom krugu</p>
<p>Na trećem je mjestu nacionalistički populist Zmago Jelinčić koji je dobio gotovo devet posto glasova </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Na predsjedničkim izborima u Sloveniji, održanima u nedjelju, nije bilo iznenađenja. Novi predsjednik, doduše, nije izabran u prvome krugu, ali će se u drugome 1. prosinca za najviši položaj u državi boriti, kao što su predviđale sve predizborne ankete, Janez Drnovšek i Barbara Brezigar.</p>
<p> Njih su dvoje, naime, s najviše glasova osvojili uvjerljivo prvo i drugo mjesto među ukupno devet kandidata. Prema prvim neslužbenim i nepotpunim rezultatima, objavljenima u 21 sat, dosadašnjemu slovenskom premijeru nedostajalo je oko pet posto glasova da bi pobijedio već u prvome krugu.</p>
<p> Nakon što je prebrojeno više od polovice glasova, državna izborna komisija priopćila je da Drnovšek vodi sa sa 44,9 posto, a slijedi ga glavna suparnica Brezigareva s 31,05 posto glasova. Sva ostala sedmorica kandidata jako zaostaju za njima. Pritom je veliko iznenađenje da je na trećem mjestu krajnje desničarski i nacionalistički političar Zmago Jelinčič, koji je dobio gotovo devet posto glasova. </p>
<p>To su, inače, treći predsjednički izbori u samostalnoj Sloveniji, a prvi koji će biti u drugome krugu. Dosad je Milan Kučan dva puta, 1992. i 1997., uvjerljivo bio izabran već u prvome krugu, te je postao najpopularniji, gotovo legendarni, slovenski političar, ali nema pravo na treći mandat. Istodobno je Drnovšek, kao šef stranke Liberalne demokracije (LDS), koja je pobijedila tri puta na parlamentarnim izborima, svih ovih deset godina bio je na čelu vlade.</p>
<p>Istodobno su ove nedjelje održani i lokalni izbori, koji su, naravno, bili u sjeni predsjedničkih. Slovenci su birali mjesne samouprave i posebno predsjednike mjesnih vijeća, župane, u 193 općine i 11 gradova. Tako su birači na biralištima dobili po tri izborne liste koje su trebali.</p>
<p> Prema prvim neslužbenim rezultatima, glasovalo je više od 60 posto upisanih birača, među kojima na lokalnim izborima prvi put i 15.402 stranca koji stalno žive u Sloveniji. Drugi krug izbora, uz neka druga mjesta, održat će se i za gradonačelnike Ljubljane i Maribora, gdje ostaju po dva kandidata, odnosno dvije kandidatkinje u glavnome gradu Slovenije.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Britanija se priprema za teroristički udar Al Qaide </p>
<p>Pripremaju se lijekovi i protuotrovi, planira se evakuacija većih gradova, organiziranje privremenih mrtvačnica, pa čak i rušenje civilnih aviona koje bi teroristi pokušali upotrijebiti za napad</p>
<p>LONDON, 10. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velika Britanija se priprema se za veliki teroristički udar Al Qaide. Sastavljeni su planovi za evakuaciju većih gradova, organiziraju se rezervne snage za brzo djelovanje, a lovci britanske ratne avijacije su u stalnoj pripravnosti, za slučaj da dođe do terorističke otmice aviona. Britanski ratni piloti prošli su psihološku obuku kako bi bili u stanju srušiti oteti civilni avion kojim teroristi kane izvesti napad, tvrdi u nedjelju list Observer.</p>
<p>Obavještajne službe imaju indikacije da teroristička prijetnja u Britaniji stalno jača. Nakon nedavnog napada u diskoklubu na Baliju, te eksplozije francuskog super-tankera blizu Jemena, zapadne tajne službe smatraju da se Al Qaida priprema za nove terorističke akcije. U to je uvjeren i šef Interpola Ronald Noble koji je ovih dana rekao kako misli da je Osama bin Laden još živ.</p>
<p>Britanski izvori navode da zapadni špijunski sateliti u zadnje vrijeme bilježe neobično velik broj elektronskih komunikacija među pripadnicima Al Qaide, slično kao uoči prošlogodišnjeg terorističkog udara na Ameriku. </p>
<p>Prošlog tjedna, britansko ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je priopćenje o opasnosti od nuklearnog udara na Britaniju pomoću »prljave bombe«, ili pak napada otrovnim plinom. No samo pola sata nakon što je razdijeljeno novinarima, priopćenje je bilo povučeno i zamijenjeno mnogo blažom varijantom uz objašnjenje da se radilo o »administrativnoj pogrešci«. U biti, britanske vlasti ne žele sijati prekomjernu paniku, no cijela zemlja u najvećoj je pripravnosti. </p>
<p>Zbog opasnosti od mogućeg skorog napada Al Qaide, sastavljeni su planovi o evakuaciji većih britanskih gradova. Policijski snajperisti prošli su obuku o likvidiranju bombaša samoubojica, a bolnice su dobile pilule koje bi trebalo uzimati u slučaju zračenja. Odmah nakon terorističkog napada na Ameriku, postalo je jasno da bi, kao najbliži američki saveznik, Britanija mogla biti sljedeća na udaru. </p>
<p>Novi obavještajni podaci također upućuju na tu mogućnost. Zato će do kraja godine u Britaniji djelovati novoustrojene rezervne snage za brzu reakciju, sastavljene od 6000 ljudi podijeljenih u 11 brigada. Sastavljeni su planovi za evakuaciju dijelova Londona u slučaju većeg napada, a mjesta na kojima se okuplja mnogo ljudi, poput velikih stadiona, dobila su upute što da rade ako dođe do terorističke akcije. Britanska zdravstvena služba nabavila je velike količine lijekova i protuotrova ako bi došlo do napada zaraznim klicama ili do nuklearne kontaminacije izazvane prljavom bombom. Lokalne vlasti diljem Britanije planiraju čak i to kako da po potrebi organiziraju privremene mrtvačnice, u slučaju velikog broja ljudskih žrtava. Predlaže se korištenje šatora i drugog provizornog smještaja, jer se smatra da bi postojeće zgrade upotrijebljene u tu svrhu bilo psihološki teško kasnije vratiti njihovoj normalnoj namjeni. </p>
<p>Britanci moraju biti na oprezu zbog terorističke prijetnje tijekom Božića i Nove godine, ali ne postoje specifična upozorenja da postoji opasnost od »prljave bombe«, izjavio je u nedjelju britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett. Ispričao se za, kako je rekao, ranije pogrešno upozorenje o terorističkoj opasnosti, ali je naglasio da je i dalje potrebna budnost. Možda radi želje da spriječi paniku, Blunkett opovrgnuo nagađanja kako se vjeruje da bi teroristi u svojim napadima mogli koristiti avione ili čamce. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Putin neće u Prag, Bush dolazi k njemu u Rusiju</p>
<p>Gdje će se i kada točno rusko-američki susret na vrhu održati, još nije službeno objavljeno / Zna se jedino da neće biti u Moskvi i da će do susreta doći krajem studenoga</p>
<p>MOSKVA, 10. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski i američki diplomati počeli su pripreme za predstojeći susret Vladimira Putina i Georgea Busha. Potvrdio je to i prvi zamjenik šefa State Departmenta John Bolton koji je u nedjelju proveo u Moskvi u konzultacijama s pomoćnikom ruskog ministra vanjskih poslova Georgijem Mamedovom. </p>
<p>»Razgovarali smo o brojnim međunarodnim i bilateralnim pitanjima, a također i o predstojećem rusko-američkom susretu na vrhu«, izjavio je Bolton nakon razgovora. Riječ je o izvanrednom rusko-američkom susretu na vrhu koji je predložio George Bush nakon što je nedavno otpao njegov susret s Putinom u meksičkom gradu Los Cabosu na summitu država članica Atlantsko-pacifičkog ekonomskog saveza (ATS). Putin nije mogao doći u Meksiko zbog čečenske terorističke akcije u Moskvi. </p>
<p>Kako je u međuvremenu Putin dao do znanja i da ne želi na summit NATO-a u Prag (20. i 21. studenoga) jer neće sudjelovati na skupu na kojem će se, primanjem novih članova, NATO početi de facto početi širiti na Istok, Bush je predložio da svoj predstojeći boravak u Europi i Pargu ipak iskoristi i za kraći susret s ruskim predsjednikom. Gdje će se i kada točno taj rusko-američki susret na vrhu održati, još nije službeno objavljeno. Zna se jedino da će biti u Rusiji, da neće biti u Moskvi i da će do njega doći krajem studenoga. Stoga promatrači zaključuju da će se novi rusko-američki susret na vrhu održati 22. studenoga, odmah nakon završetka summita NATO-a u Pragu i pretpostavlja se da će iz glavnog grada Češke George Bush doputovati u Sankt Peterburg. </p>
<p>U očekivanju skorog dolaska Busha u Rusiju, u moskovskim diplomatskim i političkim krugovima trenutačno dominiraju dvije glavne međunarodne teme: predstojeći summit Rusija-EU koji će se u ponedjeljak održati u Bruxellesu, te potkraj prošlog tjedna usvojena rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o načinu rješavanja iračke krize. </p>
<p>Izaslanstvo Rusije u Bruxellesu vodit će Putin, i kako je u nedjelju izjavio glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova, na tom skupu dominirat će pitanja borbe protiv međunarodnog terorizma. Za tu temu posebno je zainteresirana ruska strana nakon nedavne terorističke akcije u Moskvi. </p>
<p>Ruski državni vrh očekuje da će u Bruxellesu vodstvo EU-a pristati na pojačanje suradnje u borbi protiv terorizma. Ruska strana očekuje i da će se približiti pozicije oko rješavanja kretanja stanovnika Kalinjingradske oblasti nakon primanja u EU Litve i Poljske. </p>
<p>Što se tiče rezolucije Vijeća sigurnosti o Iraku, ruska diplomacija ocjenjuje taj dokument »optimalnim«. Prema izjavi ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova, najznačajnije je što je ta angloamerička rezolucija usvojena u Vijeću sigurnosti jednoglasno. To je bilo moguće jer su s jedne strane Washington i London, a s druge Pariz, Peking i Moskva pristali na ustupke. »Najvažnije je da nova rezolucija ne predviđa automatsku primjenu sile protiv Iraka«, izjavio je Igor Ivanov.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Europski dan protiv rata u Iraku 15. veljače</p>
<p>Prethodit će mu manifestacije antiglobalista u svim europskim zemaljama sredinom prosinca i sredinom siječnja </p>
<p>FIRENCA, 10. studenoga</p>
<p> - Europski socijalni pokreti, okupljeni u sklopu prvog Europskog socijalnog foruma u Firenci pripremili su opći okvir budućeg djelovanja za stvaranje »alternativa« neo-liberalnoj globalizaciji, rekao je jedan dužnosnik Attac France.</p>
<p> Europski socijalni pokreti »obvezuju se da će još proširiri svoje saveze sljedeće godine organiziranjem više okupljanja i kampanji«, rekao je Christophe Aguiton dužnosnik za međunarodna pitanja u Attac France.</p>
<p> Opiranje ratu u Iraku je već dobilo svoj termin, najavljeno je u subotu navečer nakon velike manifestacije protiv rata u Iraku na kojoj se okupilo između 400.000 i milijun ljudi u Firenci, što je daleko premašilo očekivanja organizatora.</p>
<p> Europski dan protiv u Iraku, predviđen je za 15. veljače, a prethodit će mu manifestacije u svim europskim zemaljama sredinom prosinca i sredinom siječnja.</p>
<p> Talijanski šef vlade Silvio Berlusconi pozdravio je mirno održavanje mimohoda protiv rata organiziranog u Firenci. »Vlada je u teškim uvjetima jamčila ustavno načelo slobode izražavanja i sudionici Socijalnog foruma su odgovorili mirnim mimohodom«, izjavio je Berlusconi nakon mimohoda.</p>
<p> Prosvjed protiv rata u Iraku, u kojem su sudjelovali jednako djeca kao i bake, označio je vrhunac prvog Europskog socijalnog foruma, četverodnevnog susreta antiglobalista iz cijele Europe. Izaslanici su raspravljali o temama koje su se kretale od smanjenja dugova do potpore palestinskom ustanku protiv izraelske okupacije. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Giscardova verbalna bomba o »neeuropskoj Turskoj«</p>
<p>Sada, kada je »boca s duhom otvorena«, EU nema drugog izlaza nego da iskreno i otvoreno počne razmišljati što s drukčijom i strateški značajnom, velikom zemljom, i može li se Turska bez velikih problema ubaciti u, kako iz Ankare prigovaraju, »ekskluzivni kršćanski klub«</p>
<p>BRUXELLES, 10. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Verbalna bomba Valeryja Giscarda d'Estainga o »neeuropskoj Turskoj« izazvala je burne reakcije na svim stranama. »Različita kultura, različit način života, drukčiji svjetonazor i zemlja u kojoj 95 posto stanovnika živi izvan Europe«, kako je predsjednik Konvencije o budućnosti Europe opisao Tursku u intervjuu francuskom dnevniku, velika je tema ovih dana. Dobrim dijelom i stoga što je Valery Giscard d'Estaing javno izgovorio ono što većina EU lidera i vlada privatno misle, ali različitih razloga, od proširenja do NATO-ove pa i turske stabilnosti, ne žele izreći. </p>
<p>Giscard je opaskom da bi ulazak Turske u Uniju značio njezin kraj jer, među ostalim, otvara pitanje prijema i drugih neeuropskih država u EU, poput Maroka. Naime, to su Marokancima upravo počeli obećavati najviši francuski dužnosnici što je otvorilo veliku raspravu i doslovno prisililo EU da se konkretnije izjasni o tom problemu. Službene izjave EU-a su umirujuće. »Priznajući Turskoj kandidaturu potvrdili smo da dijelimo ambiciju te zemlje da postane članicom EU-a«, rekao je švedski premijer Göran Persson, jedan od rijetkih glasnih zagovornika turskog ulaska u EU. </p>
<p>Europska komisija našla se u »nebranom grožđu« jer vodi proces proširenja: izvukla se diplomatskom izjavom glasnogovornika za proširenje, kako je Giscardovo mišljenje »privatno« i kao takvo, nema nikakve veze s politikom Komisije. To tijelo kako je poznato, jednakim tempom nastavlja pripremanje terena za daljnje približavanje Turske Uniji. </p>
<p>Pat Cox, dinamični irski predsjednik Europskog parlamenta natrljao je nos Giscardu: »Priroda naših veza s Turskom ekstremno je strateška, ovaj je trenutak nekoliko dana nakon turskih izbora i nekoliko tjedana do kopenhagenskog summita posebno osjetljiv. Stoga je sada vrijeme za mudrost i odmjereno strateško vrednovanje«, upozorava Cox i dodaje da Giscard nije predsjednik Francuske pa bi se ipak morao držati poslova i zadataka povjerenih mu u Konvenciji o budućnosti Europe. </p>
<p>Europa se bez Turske ne može širiti, niti izraditi prihvatljiv institucionalni okvir suradnje s NATO-om u svom sigurnosnom i obrambenom osamostaljivanju kroz europske snage za brzo djelovanje. </p>
<p>Prijedlog sporazuma o budućnosti podijeljenog Cipra, za koji se tvrdi da je dosad najbolji takav dokument, biti će objavljen vjerojatno u ponedjeljak. Proširenje EU-a ide zasad samo s međunarodno priznatom grčkom polovicom Cipra; turski, sjeverni dio priznala je samo Ankara koja tamo drži desetak tisuća svojih vojnika i koja je zaprijetila da će anektirati sjeverni dio otoka uđe li grčki jug u EU. </p>
<p>Naravno, u Ankari su Giscardovu izjavu dočekali »na nož«: »U NATO-u je Turska tretirana kao europska zemlja, osnivački smo član Vijeća Europe, a europska i otomanska povijest stvarane su zajednički«, podsjećaju Turci na svoja »integracijska prava«. Recep Tayyip Erdogan je pak umirujući izjavio da je riječ o Giscardovim »emocijama«. </p>
<p>Sada, kada je »boca s duhom otvorena«, EU nema drugog izlaza nego da iskreno i otvoreno počne razmišljati što s drukčijom i strateški značajnom, velikom zemljom, i može li se Turska bez velikih problema ubaciti u, kako iz Ankare prigovaraju, »ekskluzivni kršćanski klub«. Naravno, Turska ipak najprije mora ublažiti tretman zatvorenika i zaštititi prava manjina. Čak i onda imat će »ugrađenu konstantu« u političkom životu: vojska je u toj zemlji zapravo »čuvar i jamac demokracije«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nakon tri mjeseca šutnje, Schröder telefonirao Bushu</p>
<p>Njemački ministar obrane Peter Struck nakon razgovora u Washingtonu zadovoljno je izjavio: »Počelo je odleđivanje«</p>
<p>BERLIN, 10. studenog (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Počelo je zatopljenje između Washingtona i Berlina. Na taj zaključak navodi činjenica da su uoči prošlog vikenda njemački kancelar Gerhard Schröder i američki predsjednik George W. Bush desetak minuta telefonski razgovarali. Naime, otkako je tijekom predizborne kampanje Schröder »odlučnim ne« odbacio sudjelovanje Njemačke u eventualnom ratu protiv Iraka, došlo je do zahlađenja njemačko-američkih odnosa. </p>
<p>Ozbiljne komunikacije između Bijele kuće i Berlina nije bilo više od tri mjeseca. Bush nije telefonirao Schröderu ni nakon njegove pobjede na saveznim izborima. Ni nedavno putovanje njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera u Washington nije mnogo u tome promijenilo. Boravak njemačkog ministra obrane Petera Strucka u petak Washingtonu napokon nagovještava promjenu. On je nakon razgovora u Washingtonu zadovoljno izjavio: »Počelo je odleđivanje«. Struck ima i osobnih razloga za zadovoljstvo. Naime, američki ministar obrane Donald Rumsfeld je do sada izbjegavao čaki i rukovanje s Struckom, zbijajući šale na njegov račun.</p>
<p>Washington je sada učinio gestu dobre volje: nakon razgovora Strucka i njegovog američkog kolege Rumsfelda održana je zajednička konferencija za novinare. Tu gotovo banalnu pojedinost u protokolu su kao znakovitu činjenicu zabilježili svi njemački mediji. </p>
<p>Berlin je, žudeći za poboljšanjem odnosa s Washingtonom, započeo ispunjavati listu američkih zahtjeva: Nijemci su izrazili spremnost da preuzmu zapovjedništvo nad postrojbama ISAF-a u Kabulu; čak su spremni i povećati broj svojih vojnika angažiranih u Afganistanu. </p>
<p>Fischer je podržao kandidaturu Turske za Europsku uniju. U Pragu će na summitu NATO-a 21. studenoga Nijemci podržati sve planove Washingtona. Osim toga, Struck je, unatoč dosadašnjoj skepsi, obećao da podržava američki prijedlog o stvaranju posebnih NATO-ovih postrojbi za brzo djelovanje. To je ujedno bila i tema Struckovih razgovora sjedištu NATO-a u Bruxellesu prije puta u Sjedinjene Države. </p>
<p>Njemačka u tom pitanju ne dijeli mišljenje Francuza. Naime, službeni Pariz se boji da bi ova vrsta NATO-ovih trupa mogla ugroziti stvaranje Europskih trupa za brzo djelovanje. Struck, kako je istakao, ne vidi da postoji bilo kakva sporna tema u razgovorima u Washingtonu. </p>
<p>Drugim riječima, bit će kako Bush kaže! Amerika na svjetskoj pozornici igra glavnu ulogu, a Nijemci sporednu. Njemačko predizborno »pokazivanje mišića« Amerikancima je završilo. Njemačka vlada sada sve čini kako bi vojno rasteretila Amerikance da se oni mogu koncentrirati na napad na Irak. Na taj način, Berlin stvarno podupire plan napada koji verbalno odbija.</p>
<p>Znači li to da će Washington biti zadovoljan i da je antiamerička retorika u Njemačkoj koju je rasplamsala Schröderova predizborna kampanja ad acta? To se treba još potvrditi, premda je Struckovo prihvaćanje američke liste zahtjeva korak u tom pravcu. No, Amerikanci još uvijek pokazuju distancu. Naime, na summitu NATO-a u Pragu, Bush će se sastati sa britanskim premijerom Tonyjem Blairom i francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom; za njemačkog kancelara Bush »nema vremena«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Kroatonostalgičari i kroatofobičari u »Sheratonu« i izvan njega</p>
<p>U Zagrebu je, u hotelu »Sheraton«, 5. studenoga predstavljena knjiga umirovljenog admirala Davora Domazeta »Hrvatska - veliko ratište«. Knjiga nije nikakvo stranačko ili partijsko štivo, već prilog vojnim znanostima i doktrini obrane oružanih snaga Republike Hrvatske, pa je predstavljanje okupilo veliki broj građana, među kojima su, dakako, bili i oni koje je privukla vijest, objavljena toga dana, da je admiral osumnjičenik Haaga.</p>
<p>Gospodin Zoran Vodopija u svojoj kolumni »Hrvatska, među ostalim«, pod naslovom »Kroatonostalgičari iz 'Sheratona'« (Vjesnik, 8. studenoga) ustvrdio je da je na predstavljanju bilo tisuću uzvanika. </p>
<p>Za sve te građane, njih, dakle, tisuću, Vodopija piše: »Jedino što veže sve prisutne je nostalgija. Oni su kroatonostalgičari«. I dalje: »Za njih je Hrvatska negdje drugdje i zato bi je, preskočivši ovu današnju, izdajničku i nelegitimnu Hrvatsku (kako je krste Čondić i slični), prebacili negdje u bolju budućnost«. I dalje: »Oni vjeruju da je HDZ-ova Hrvatska bila bolja od današnje Račanove i rado bi je vratili«. </p>
<p>Svih tih tisuću ljudi u »Sheratonu«, po Vodopiji su »politički antikvarijat«, »retroscena«, »šareno društvo«, itd. itd.</p>
<p>Bio sam u »Sheratonu« jedan od predstavljača knjige gospodina Domazeta. </p>
<p>Vidio sam i sreo građane različitih profesija, političkih uvjerenja (vrvjelo je od ljudi stranački opredijeljenih, među kojima i hadezeovaca, a naš Vodopija je, vjerovali ili ne, uskliknuo: »Znakovito je da u 'Sheratonu' nema nikoga iz Sanaderova HDZ-a«!), umjetnika, liječnika, umirovljenika, akademika, književnika, studenata, dvadesetak novinara (među kojima i Vjesnikovih, s nekima sam razgovarao). Odakle hrabrost gospodinu Vodopiji da sve te ljude maocedungovski lopatom trpa u gomilu koju je ležerno, ne trepnuvši okom, nazvao - kroatonostalgičarima?</p>
<p>Uvredljivo je spočitnuti svima koji su bili u »Sheratonu«, da ovu Hrvatsku, koja je sada Mesićeva i Račanova (!) kako sugerira Vodopija , »uopće ne vole«. Po čemu bih ja bio kroatonostalgičar? Ne čeznem za domovinom jer živim u njoj, nisam je izgubio. Molim, nemojte me svrstavati u kroatonostalgičare u »Sheratonu«, kao što ja ne želim svrstati gospodina Vodopiju u kroatofobičare izvan »Sheratona«.</p>
<p>Dr. DAVORIN RUDOLF Split</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Redovito pohodim Jasenovac i pomolim se za sve žrtve </p>
<p>Pročitao sam u Vjesnikovim Stajalištima članak gospodina Ive Horvata koji se obrušio na mene poput pravoga ultraljevičarskog inkvizitora i nameće mi neke teme koje mene uopće ne interesiraju, a neprestano nas vraćaju desetljeća unatrag.</p>
<p> Kao i mnogi farizeji, gospodin Horvat moralizira i pokušava naukom Crkve dokazivati svoje prizemne političke teze. Najsmješnije je što u kontekst dokazivanja svojih stavova licemjerno citira kardinale Stepinca i Kuharića koji su itekako bili uronjeni u »krvavu kupelj« u čije ime gospodin Horvat govori, samo što se nalazimo u vremenu kada se to ne može fizički provesti.</p>
<p> Gospodin Horvat sigurno je benevolentno gledao na monstruozne optužbe Jakova Blaževića protiv Stepinca, a sada ga licemjerno, bez srama citira. Služeći se argumentum ad hominem dotični gospodin mi insinuira bavljenje socijalom, ekumenizmom i predlaže mi da odem u Jasenovac i poklonim se žrtvama. Seminare socijalnog nauka Crkve pohađao sam tri godine kod prof. dr. Balobana, imam nekoliko vjernih i kvalitetnih prijatelja različitoga svjetonazora od mojega, i za informaciju gospodinu Horvatu vrlo često idem u Jasenovac i na spomen području pomolim se za žrtve, ne kao vaši kvaziantifašisti iz političkih razloga, nego iz razloga što se želim pokloniti ljudskoj patnji</p>
<p>. Poručujete mi da se bavim socijalom i ekumenizmom. Nema problema! Kada vi prestanete svojim tekstovima mrcvariti hrvatski narod avetima prošlosti i »ustaše« koje nosite u svojoj fikciji prestanete reflektirati na svoje neistomišljenike, eto, i ja ću se baciti na druge teme.</p>
<p>PAVLE PRIMORAC kapelan, Novska</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Croatia Airlines i netočni podaci o Republici Hrvatskoj</p>
<p>Jedan sam od onih koji, kada putuje zrakoplovom, koristi, i kada ne mora, usluge naše zrakoplovne tvrtke Croatia Airlines. Jedan je od glavnih razloga za to sigurnost leta i povjerenje u ljubazno i uslužno letačko osoblje. </p>
<p>Međutim, ono što me na posljednjem letu prije nekoliko dana posebice iznenadilo, bile su informacije o Republici Hrvatskoj koje Croatia Airlines nudi u svomu ovojesenskom lijepom i bogato uređenom časopisu Croatia, predviđenom da ga svaki putnik dotičnoga leta može ponijeti sa sobom. Dakle, riječ je o Vašem vlastitom primjerku (Your personal Copy) kojeg nalazite u zrakoplovu u naslonu sjedišta.</p>
<p>Časopis nosi datum: Jesen 2002.</p>
<p>Prelistavajući ovaj prekrasnim fotografijama urešeni časopis, dođoh i do stranice br. 18, na kojoj se nalaze osnovni podaci o Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Tu se, naime, navodi kako u Republici Hrvatskoj živi 4.381.352 stanovnika, od kojih je po nacionalnosti 78,0 posto Hrvata, te da je po vjeri 76,5 posto rimokatolika i da u glavnom gradu Zagrebu živi 706.770 stanovnika. Ne znam iz kojih je izvora sastavljač ovoga časopisa crpio podatke. </p>
<p>Čak i prema popisu iz 1991. u Republici je Hrvatskoj bilo 4.784.265 stanovnika (Atlas Europe), dok prema najnovijem popisu pučanstva iz 2001. u Hrvatskoj živi 4.437.460 stanovnika, od čega 89,63 posto Hrvata, te 87,83 posto rimokatolika. U gradu Zagrebu živi, međutim, prema najnovijem popisu 770.145 stanovnika.</p>
<p>Službeni podaci posljednjega popisa pučanstva u Republici Hrvatskoj objavljeni su u lipnju 2002., dakle znatno prije negoli je spomenuti časopis izišao iz tiska.</p>
<p>Bilo bi, stoga, dobro kada bi Croatia Airlines svojim putnicima koji nisu samo iz Republike Hrvatske, i kojima ovi podatci mogu nekada i koristiti, u svomu sljedećemu izdanju ponudila točne podatke o zemlji koju želi predstaviti i broju građana koji u njoj žive. Mi, obični putnici, možemo jedino upozoriti na ove »sitnice«.</p>
<p>IVAN MARKEŠIĆ urednik u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Misa zadušnica za Ivana Antuna Šubića </p>
<p>Bez obzira na moje višestruko obrazovanje za podsjećanje jako mi dobro dođe Vjesnikov Kalendar. No, npr. uz 7. studenoga - godišnjicu Oktobra nisam našao podrobnijih podataka o toj revoluciji. Čitateljima bi zacijelo bilo vrlo zanimljivo štivo o tome kako je 1917. njemački generalštab financirao boljševike da uspiju doći u Rusiju dignuti revoluciju i time pomoći Nijemcima u Prvom svjetskom ratu. </p>
<p>Na kraju su kako se zna izgubili rat. Ni to nije pomoglo, ali je zato s druge strane Oktobar dugo vladao i mnogi su bili u zabludi. Za to su Nijemci platili ceh u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>No ne pišem samo zbog toga. Nadam se da ću u Vjesniku, uz datum od 11. studenoga moći nešto pročitati o 299. obljetnici mučeničke smrti Ivana Antuna Šubića, posljednjeg izdanka loze Šubića. </p>
<p>Njegova sestra počiva u crkvi sv. Marije na Dolcu u Zagrebu, gdje će se za nju i njenog brata Ivana Antuna u ponedjeljak 11. studenoga s početkom u 11 sati održati misa zadušnica.</p>
<p>TOMISLAV VUKASOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Tko je eksplozivnu napravu bacio uz cestu?</p>
<p>Od završetka rata u Škabrnji je od zaostalih mina šest ljudi poginulo, a 16 ih je ranjeno / Mještani su uvjereni da mina nije zaostala iz Domovinskog rata, jer su prostor uz cestu nekoliko puta pregledali i »pročešljali« pirotehničari</p>
<p>ŠKABRNJA, 10. studenoga</p>
<p> - Devetogodišnjaci Frane Ivković i Romana Škara, te dvije sedmogodišnje djevojčice Anamarija Škara i Kata Ivkovići ozlijeđeni su u eksploziji koja se dogodila u subotu oko 16.30 sati u Škabrnji. Teško su ozlijeđeniFrane Ivković i Romana Škara, a lakše djevojčice Anamarija i Kata. </p>
<p> Prema riječima mještana Škabrnje i informacijama koje smo dobili od općinskog načelnika Mladena Škare i djelatnika zadarske policije, dvije sestre Romana i Anamarija Škara te brat i sestra Frane i Kata Ivković, našli su zaostalo minsko-eksplozivno sredstvo pokraj ceste u zaselku Ivkovići. Romana Škara i Frane Ivković su zbog vrlo teških i po život opasnih ozljeda u nedjelju prebačeni na Odjel dječje kirurgije KBC-a »Rebro« u Zagrebu. Zadarski liječnički tim uspio je stabilizirati stanje dvoje teže ozlijeđene djece, ali je ocijenjeno je da se teži operativni moraju obaviti u Zagrebu. </p>
<p>Romana Škara zadobila je teške ozlijede glave, srca, trbuha i nogu, dok su Frani Ivkoviću teško ozlijeđene noge. Mlađe djevojčice lakše su ozlijeđene i nalaze se na Traumatološkom odjelu kirurgije zadarske Opće bolnice.</p>
<p>Mještani Škabrnje i rodbina nastradale djece, koje smo u nedjelju zatekli na Traumatološkom odjelu, kažu kako se sve se dogodilo jako brzo. Naime, djeca su se tog popodneva otišla igrati na cestu, a svega nekoliko minuta nakon što su izišla iz kuće, Škabrnjom je odjeknula snažna eksplozija. </p>
<p>Susjedi su odmah potrčali prema mjestu nesreće na kojem su već bile majke nastradale djece, Ankica Škara i Dragica Ivković. Jedan od mještana povezao je automobilom Romanu Škaru koja je jako krvarila. </p>
<p>Ogorčeni Škabrnjani ne znaju kako je do nesreće moglo doći i kako je mina uopće dospjela na mjesto koje su prije nekoliko godina u više navrata pregledavali pirotehničari. </p>
<p>Na mjesto nesreće u nedjelju ujutro izašao je sudac istražitelj Vladimir Mikolčević koji je zajedno s pirotehničarima PU zadarske obavio očevid. Mikolčević je nakon očevida potvrdio kako su pronađeni ostaci eksplozivnog sredstva. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je eksplodirala tromblonska mina koju su djeca pronašla na nekoj drugoj lokaciji, budući da na mjestu eksplozije nema tragova koji nastaju nakon eksplozije protupješačke mine. U neposrednoj blizini mjesta nesreće, pirotehničari su uništavali pronađene mine u polju kod ceste za selo Nadin, pa nije isključena ni mogućnost da je prilikom uništavanja mina, jedna ipak ostala.</p>
<p>Načelnik Mladen Škara kaže kako je razminiranje na ovom području završeno prije četiri godine, no mještani i dalje u strahu žive od zaostalih minskih naprava, jer se često zna dogoditi da netko od njih pronađe pokoju zaostalu minu, »zvončić« ili »paštetu«. </p>
<p>Od završetka rata u Škabrnji je od zaostalih mina šest ljudi poginulo, a 16 ih je ranjeno. U ovoj godini, na području Zadarske županije, tvrtke za razminiranje uvedene su u posao na čak 51 projektu ukupne površine 2.753,779 četvornih metara. Već je završeno 45 projekata na 2,5 milijuna četvornih metara, tako je 13 je projekata realizirano na području Benkovca, devet na području Zemunika Donjeg, pet na prostoru Bibinja, tri Škabrnje, dva u Zadru, jedan u Biogradu, tri u Novigradu, dva na području Pakoštana, tri na općini Poličnik i dva na prostoru Sv. Filipa i Jakova. Ukupno je pronađeno i uništeno 590 raznih minsko eksplozivnih sredstava. </p>
<p>Prema podacima Hrvatskoga centra za razminiranje, najviše osoba stradalih od minsko-eksplozivnih sredstava je evidentirano u Zadarskoj županiji, ukupno 72 poginula i 136 teško ozlijeđenih.U Zadarskoj županiji kritične točke su Škabrnja, Zemunik Gornji, Kašić i šire novigradsko područje.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Orlovi« prekinuli dilerski lanac</p>
<p>OSIJEK, 10. studenoga</p>
<p> - Zbog zloporabe opojnih droga, a nakon opsežne policijske obrade te istrage, Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv Gorana P. (34) iz Bobote, Budimira LJ. (32) iz Ludvinaca te Osječanina Maria M. (26). </p>
<p>Dok će se trećeoptuženi braniti sa slobode, Goran P. i Budimir LJ. nalaze se u pritvoru osječkog Okružnog zatvora. </p>
<p>Osim po tome što je prekinut jedan lanac preprodavača droge, ovaj je slučaj zanimljiv i po tome jer su u otkrivanju spomenutih optuženika bili uključeni i prikriveni istražitelji - policajci. Kako doznajemo, dvojica policajaca u civilu su se ubacili u »igru« te su, predstavivši se kao narkomani i raspačivači droge, od optuženika naručili heroin. </p>
<p>Zbog zaštite njihova identiteta, obojica policajaca u istrazi su svjedočili pod pseudonimima »Orao 1« i »Orao 2«. Isto tako oni će svjedočiti i tijekom dokaznog postupka na sudu. </p>
<p>Prema optužnici, Gorana P. i Budimira LJ. tereti se da su 20. kolovoza ove godine oko 15 sati, na parkiralištu ispred lokala »Salsa« u Osijeku, prema prethodnom dogovoru, a nakon što su od zasad nepoznatih osoba nabavili heroin, prikrivenom istražitelju MUP-a predstavljenom kao narkomanu-preprodavaču prodali 126,5 grama te droge po cijeni od 4.000 eura. </p>
<p> Drugooptuženog Budimira LJ. se tereti da je sam u srpnju i kolovozu, na cesti između mjesta Ćelije i Bobota u Vukovarsko-srijemskoj županiji, trećeoptuženom Mariu M. prodao ukupno šest kilograma marihuane po cijeni od 300 eura za kilogram. </p>
<p>Također, Maria M. se optužuje i da je u rujnu, u Osijeku i Vinkovcima, s namjerom daljnje preprodaje od osobe pod nadimkom »Šuja« kupio još kilogram marihuane, te 56,1 grama speeda i 110 tableta ecstasyja. </p>
<p>Branitelj prvooptuženog, odvjetnik Alen Jakobović, kazao nam je da se njegov branjenik, kao i drugooptuženi, pred istražnim sucem i u policiji branio šutnjom, dok je Mario M. istražnom sucu kazao da je drogu uglavnom nabavljao za svoje potrebe, a ne za preprodaju.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bivši branitelj pucao u svog jamca, bivšeg policajca</p>
<p>ZABOK, 10. studenoga</p>
<p> - U subotu navečer u centru Zaboka. između željezničke stanice i blok-kolodvora, u fizičkom obračunu, a potom i pucnjavi, teško je ranjen bivši policajac Stjepan Šivalec (40).</p>
<p> U kratkoj informaciji PU krapinsko-zagorske navode se samo inicijali dvojice aktera i podatak da je pucano iz vatrenog oružja, te da je ranjen S. Š., dok je I.Š. uhićen i nad njim se provodi kriminalistička obrada. </p>
<p>Kako smo neslužbeno doznali između bivšeg branitelja Domovinskog rata Ilije Štampara (45) iz Zaboka i bivšeg policajca Stjepana Šivalca (40) iz Temovca izbio je verbalni, a zatim i fizički sukob u kojem je Ilija Štampar ispalio više hitaca iz pištolja kalibra 22. U daljnjem fizičkom obračunu obojica su pali na pješačkom prijelazu ispred željezničke stanice i tada je Ilija Štampar ispalio jedan metak Stjepanu Šivalcu u glavu, a nakon toga se udaljio s mjesta događaja. Nakon hitne medicinske pomoći u Općoj bolnici Zabok Šivalec je prevezen na daljnju obradu i liječenje u bolnicu »Sestara milosrdnica« u Zagreb, jer je na RTG-snimci glave pronađeno još nekoliko metalnih dijelova zrna, a kako doznajemo trenutno se ne nalazi u životnoj opasnosti. </p>
<p>Ilija Štampar koji se nakon pucnjave udaljio otišao je do odvjetnika s kojim je kasnije došao u PU krapinsko-zagorsku i predao se policiji, nakon čega je uhićen a u nedjelju, nakon kriminalističke obrade proveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu uz kaznenu prijavu za pokušaj ubojstva. Kako smo uspjeli doznati svađa je izbila zbog Štamparevog kredita kojeg nije vraćao, a Stjepan Šivalec kao njegov jamac, je dobivao opomene i morao plaćati zaostale rate. Kako se nisu uspjeli dogovoriti oko vraćanja duga za plaćene rate kredite izbila je prvo svađa, a zatim u više navrata je došlo i do fizičkog obračuna koji je završio tako da je bivši branitelj pucao u glavu svog jamca.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vlasnik stana provalnika predao policiji</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Zagrebačka policija je tijekom protekle subote pri pokušajima provale u trgovinu te u stan uhitila dvojicu počinitelja.</p>
<p>U subotu oko 10.30 sati, policajci Prve policijske postaje uhitili su pri provali u trgovinu u Mlinovima 169, vlasništvo Ivana B. (45), Borisa P. (48), koji je nakon uhićenja priveden i kriminalistički obrađen.</p>
<p>Istog dana, oko 18.15 sati, bosanskohercegovački državljanin Naim T. (36) pokušao je provaliti u stan Alena F. (34) u Hondlovoj ulici. </p>
<p>Vlasnik stana je Naima zadržao do dolaska policije koja je provalnika privela i potom kriminalistički obradila. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Četrnaestogodišnjak se bacio s trećeg kata</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Četrnaestogodišnjak je pokušao u subotu oko 18 sati samoubojstvo skokom kroz prozor stana na Savskoj cesti 23, priopćila je zagrebačka policija. </p>
<p>Dječak se, naime, pokušao ubiti iz zasada neutvrđenih razloga. Nakon pokušaja samoubojstva dječak je prevezen u Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, ali se, saznajemo, nalazi izvan životne opasnosti. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Alkoholizirani vozač usmrtio 11-godišnju djevojčicu</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 10. studenoga</p>
<p> - Prema informaciji iz PU brodsko posavske u subotu u 19.25 sati u Godinjaku kod kućnog broja 205 na ravnom dijelu ceste, na istom mjestu gdje su na blagdan Svih Svetih u prometnoj nesreći poginule tri osobe dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginula 11-godišnja djevojčica. Naime, teretnim automobilom marke »VW transporter« upravljao je pod utjecajem alkohola (2,36 promila) I.L. (48) iz Gunjavaca. Prednjim dijelom teretnjaka udario je u bicikl kojim je upravljala Sanja Ivanišević (11) iz Godinjaka, a koja se kretala u istom smjeru. Biciklistica je na mjestu poginula, a vozač je napustio mjesto nesreće, no nakon pola sata sam se vratio. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine 4,3 posto</p>
<p>Uz osobnu potrošnju s petpostotnim rastom, snažniji rast od očekivanoga u 2002. iskazale industrijska proizvodnja i investicije / Inflacija ove godine 2,5, a iduće tri posto / Stopa nezaposlenosti od 22,7 posto i iduće godine</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Zahvaljujući rastu osobne potrošnje i investicija iznad očekivanja, stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj u ovoj će godini doseći 4,3 posto, što je više nego prošle godine, ističu analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZ).
Prema njihovim prognozama, osobna potrošnja u Hrvatskoj u ovoj će godini dosegnuti stopu rasta od pet posto. Rezultat je to povoljnih kreditnih uvjeta i neuspjela pokušaja države da smanji rast plaća u javnom sektoru, ali i sve jače prodaje nekretnina strancima čime građani također financiraju dio svoje potrošnje. O kakvom je tu bumu (i) ove godine riječ vidi se, primjerice, iz podataka o velikom rastu prometa u trgovini na malo te o ponovnom rastu prodaje automobila. </p>
<p>Osim osobne potrošnje, snažniji rast od očekivanoga tijekom 2002. godine iskazale su i industrijska proizvodnja te investicije, koje su mahom rezultat državnog intervencionizma u gospodarstvu. Prosječan rast bruto plaća u Hrvatskoj u ovoj će godini iznositi 6,5 posto, što je u skladu sa stopom rasta proizvodnosti rada, tvrde u EIZ-u.</p>
<p>Za iduću godinu najavljuju nešto sporiji rast bruto domaćeg proizvoda nego u ovoj i prošloj godini. BDP će 2003. iznositi 3,3 posto. To će uglavnom biti posljedica usporavanja rasta u EU, ali i jenjavanja osobne potrošnje. </p>
<p>Premda se jačanje osobne i investicijske potrošnje »pretače« u višu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda, u EIZ-u upozoravaju da će rast uvoza u ovoj godini iznositi sedam posto u odnosu na prošlu godinu, što je više nego dvostruko u usporedbi s rastom izvoza. Rezultat toga bit će i produbljivanje deficita na tekućem računu bilance plaćanja na 3,4 posto BDP-a. Deficit u razmjeni roba i usluga sa svijetom bio bi i veći da se manjak u robnoj razmjeni ne prebija viškom u razmjeni usluga.</p>
<p>U EIZ-u ističu da će ovu godinu Hrvatska zaključiti sa stopom nezaposlenosti od 22,7 posto, a istu brojku najavljuju i za 2003. godinu.</p>
<p>Ipak, naglašavaju kako je ona prema mjerilima Međunarodne organizacije rada (ILO) znatno manja (16,3 posto u drugoj polovici 2001. godine) od službeno iskazane. O trendovima na tržištu rada analitičari EIZ-a kažu da su pozitivni. To je, međutim, tek manjim dijelom rezultat jačanja gospodarske aktivnosti, posebice u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, dok je drugim dijelom riječ o primjeni strožih uvjeta korištenja povlastica za nezaposlene. Kad je pak riječ o inflaciji, procjena je EIZ-a da ćemo ovu godinu zaključiti sa stopom rasta cijena na malo od samo 2,5 posto u prosjeku. Za iduću godinu, međutim, najavljuju nešto brži inflacijski ritam od tri posto. Na kretanje cijena na malo i u 2003. godini presudno će utjecati kretanje cijena energenata. Iduće godine usporit će se kreditna aktivnost, smatraju u EIZ-u. Dijelom će to biti rezultat restriktivnije monetarne politike, za koju vjeruju da će je uvesti Hrvatska narodna banka. Stoga će naredni mjeseci biti u znaku postupne i polagane prodaje deviznih rezervi HNB-a, što će rezultirati povećanjem kamatnih stopa, tvrdi se u EIZ-ovim prognozama. </p>
<p> U EIZ-u upozoravaju da fiskalna politika ostaje slaba točka hrvatskoga gospodarstva. »Dostupni podaci o izvršenju državnog proračuna u prvih sedam mjeseci 2002. godine potvrđuju da se fiskalnu politiku i dalje može opisati kao ekspanzivnu. Usprkos očitim naporima da se smanje rashodi, još uvijek nema jasnih signala da se provodi fiskalna konsolidacija«, zaključuju u EIZ-u. Upozoravaju na netransparentnost proračunske politike Banskih dvora jer velik dio deficita opće države proizvode izvanproračunski fondovi za gradnju cesta i autocesta te za zdravstvo. Prstom upiru i na nezadovoljavajuće punjenje državnog proračuna, posebno u segmentu naplate trošarina na duhanske proizvode. Unatoč tome, u EIZ-u vjeruju da će Hrvatska ovu godinu uspjeti zaključiti s deficitom središnje države u visini 4,2 posto BDP-a te s deficitom opće države od 5,9 posto, no naglašavaju važnost sklapanja novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom. Za iduću, predizbornu godinu također najavljuju ekspanzivnu fiskalnu politiku, no ostaju vjerni procjeni o smanjenju deficita središnje države na 2,6 posto BDP-a.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mali dioničari ipak izigrani, Grbešić preuzima »Slobodu«?</p>
<p>OSIJEK, 10. studenoga</p>
<p> - Vjesnik je početkom prošloga tjedna već pisao o nedavnom prometu dijela dionica osječke »Slobode« d.d. rijetko uspješne tvrtke u osječkom kraju, koja zapošljava 950 radnika, a kao tvornica keksa i kruha bilježi povećanje izvoza, te ostvarenu dobit u 2001. godini od oko 7,5 milijuna kuna. </p>
<p>Već je poznato, a dijelom i službeno potvrđeno, da je vlasnik poduzeća »Mepas« iz Širokoga Brijega, Mirko Grbešić postao vlasnikom 22,18 posto »Slobodinih« dionica. Riječ je o onima iz portfelja HMID-a, te HFP-a, kojem su mali dioničari još u travnju ove godine uputili pismo namjere za kupnjom 8,46 posto dionica. </p>
<p>Nije nepoznato da je Grbešić plaćao dionice iz portfelja HFP-a po 138, a HMID-a po 325 kuna. Da je postao vlasnikom 13,9 posto dionica, tvrtku je službeno izvjestio 4. studenoga i time potvrdio kako je iza naloga za otkup, otvorenoga na Varaždinskoj burzi, uz posredovanje »Fima vrijednosnica«, bila upravo njegova tvrtka »Mepas«. Iako se, zasad, pouzdano ne može tvrditi da je u posjedu i dionica iz portfelja HFP-a od 8,2 posto, to je sasvim moguće.</p>
<p>Protekloga petka, s Marijom Crnjac, bivšom predsjednicom Uprave »Slobode« koja je s te funkcije opozvana još 20. listopada, i formalno je raskinut radni odnos i zabranjen joj je pristup u prostorije poduzeća. Ona je krajem 2001. godine, kao aktualna direktorica, zaključila s »Mepasom« ugovor o trgovačkom zastupanju vrijedan 4.080.000 eura, ali bez suglasnosti Uprave i Nadzornog odbora. Zato se danas zaključuje da se Grbešićevo ime vezuje uz »Slobodu« i prije nego što ju je prošloga listopada počeo preuzimati neobičnim transakcijama dionica. </p>
<p>Naime, postotak iz portfelja, u vrijednosti od oko 11 milijuna kuna, prodan je mimo javne ponude. U tom pak, dijelu, tragovi vode i prema brokerskoj kući CBB Varaždin, koja se pojavljuje u transakcijama i HFP-a i HMID-a, ali i kao pokrovitelj uvrštenja tvrtke na kotaciju Varaždinske burze. O tome, ništa nisu znali u »Slobodi«. </p>
<p>U Upravi »Slobode« još uvijek smatraju kako potencijalni pruzimatelj nije stekao značajniji postotak od 1.100 malih dioničara, koji, navodno još uvijek kontroliraju više od 70 posto dionica. </p>
<p>Međutim, tijekom ovoga vikenda, »Fima vrijednosnice« otkupljivala je upravo od tih malih dioničara dionice po cijeni od 325 kuna, pa se može zaključiti da je Grbešić već u posjedu 25 posto vlasništva, čime stječe utjecaj u donošenju odluka u poduzeću. Iz pouzdanih izvora smo doznali da Grubešićevi posrednici, telefonom kod kuće pozivaju male dioničare te ih navode na prodaju dionica u njihovim uredskim prostorijima. </p>
<p>S obzirom da su »Slobodine« dionice trebale biti sredstvom saniranja gubitaka pulskog »Uljanika«, HFP je morao ispuniti obvezu proizašlu iz Vladine odluke o sanaciji. Ipak, ovakvo postupanje Fonda, nije niti moralno, niti pravedno, jer je javnom objavom otkup mogao ponuditi - većinskim vlasnicima, tvrde danas u Upravi »Slobode«.</p>
<p>U slučaju »Slobode« i njezina preuzimanja, smatraju naši sugovornici, očito je riječ o koordiniranoj akciji s velikim brojem sudionika, u kojom su iznenadnom prodajom mali dioničari izigrani. To bi moglo značiti da je na djelu još uvijek postojeća tajkunizacija, koja se danas provodi, ipak, na nešto suvremeniji način. </p>
<p>Čemu onda i uvjeravanja iz Komisije za vrijednosne papire, inače kontrolnog organa države za transakcije s vrijednosnicama, da se predmet od početka nalazi pod stalnom i budnom kontrolom? </p>
<p>Nije li i to dokaz o mogućim povredama zakonitosti?</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Račan: Bez konflikata u koaliciji se ne može, ali se oni previše dramatiziraju </p>
<p>Kako se približavaju izbori, pojačava se opstrukcija u ministarstvima, rekao je hrvatski premijer / Račan iznenađen Wunenburgerovom kritikom Vlade da nije uspjela natjerati oporbu da postignu konsenzus o Haagu / Ako se ne donese novi, mijenjat će se stari izborni zakon kad je riječ o glasanju dijaspore i smanjenju broja izbornih jedinica, istaknuo Račan</p>
<p>TUHELJSKE TOPLICE, 10. studenoga</p>
<p> - Jedan je od problema Vlade što ne zna predstaviti dobre rezultate, izjavio je premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan u razgovoru s novinarima u nedjelju, drugog dana rada SDP-ova stranačkog savjetovanja u Tuheljskim Toplicama. Račan smatra da se to odnosi na cijelu vladu i da će se do kraja mandata Vlada posvetiti upravo prezentaciji svojih dobrih rezultata u javnosti.</p>
<p> Govoreći o nalazu Državne revizije s osvrtom na Ministarstvo financija, premijer je priznao da Vlada ima problema u ministarstvima koja zapošljavaju mnogo o ljudi. </p>
<p>Kao primjere naveo je upravo Ministarstvo financija, Carinu i Poreznu upravu. Prema njegovim riječima Banski dvori pažljivo su proučili nalaz Revizije i rješavat će poteškoće. Pokazalo se da neke stvari treba ispraviti, pogotovo u Ministarstvu financija. </p>
<p>Potrebni su sposobni ljudi, istaknuo je Račan dodavši kako Vlada ipak plaća ceh što sposobne ne može zadržati, odnosno dovoljno ih platiti. »Znamo da privatni sektor isisava sposobne kadrove iz državne uprave. Normalno je da ću teško dobiti savjetnika za 7000 ili 8000 kuna koji svojim znanjem pokriva što ja ne znam. U Vladi se moramo indirektno snalaziti kako doći do sposobnih ljudi«, rekao je. </p>
<p>Osvrnuo se i na reformu državne uprave u kojoj mora biti deblokiran limit kad je riječ o tome koliko je ljudi potrebno. Upravo će se taj segment morati mijenjati, kazao je Račan, jer bez toga nema bolje organizacije i efikasnog rada državne uprave.</p>
<p> Ukazao je i na problem korupcije u sudstvu koji se »javlja zbog sporosti sudstva, jer građani koji imaju mogućnosti ne žele predugo čekati da se riješe problemi i stoga posežu za efikasnošću koju pruža korupcija«. Račan je priznao i da je opstrukcija u nekim ministarstvima veća kako se približavaju izbori, na što se žale i ministri. Upozorio je da nije riječ samo o politici nego i o nekompetentnosti zaposlenih.</p>
<p>Naglasio je kako je Vlada izuzetno nezadovoljna ostvarenjem programa za uklanjanje prepreka stranim ulaganjima, te da će se on uskoro po treći put naći na dnevnom redu Vlade. »Ne bude li taj program kvalitetno proveden, tražit ću sankcije za ljude koji kasne s dijelovima projekta«, rekao je.</p>
<p> Komentirajući medijske napise o sukobima u koaliciji, ponovio je svoje stavove izrečene u subotu, prvoga dana SDP-ova savjetovanja, da će što se SDP-a tiče Vlada odraditi mandat do kraja. Dodao je da je za ostvarenje programa Vlade potreban puni mandat. </p>
<p>»Treba biti realan - koalicija ne može bez konflikata kao ni stranke«, ustvrdio je Račan primijetivši da prijetnje LS-a da će izaći iz koalicije ako se partneri ne usuglase o izbornom zakonu nisu ništa novo. »Problemi u koaliciji koji izađu u javnost, dramatiziraju se i stvara se zaključak da se koalicija raspada. Budimo malo oprezniji«, istaknuo je. Ukazao je i na problem tajminga u politici ilustriravši to problematikom suradnje s Haaškim sudom. »Da smo oštro reagirali u prvom trenutku, ljudi to ne bi shvatili. Danas kad se pokazalo da normalna rješenja opstruiraju ljudi koji žele gužvu i pad vlasti, bit će lakše nastupiti energično«, kazao je Račan.</p>
<p>Koalicija se, rekao je, treba uskladiti oko izbornog zakona, no situacija, smatra, nije zabrinjavajuća. SDP nije spreman odstupiti od toga da hrvatski građani u proporcionalnom izbornom sustavu glasaju za potpuno ili djelomično otvorene liste. No ako se i ne donese novi izborni zakon, stari će se mijenjati samo u pitanjima glasanja dijaspore i smanjenja broja izbornih jedinica, najavio je. SDP je mišljenja da bi trebalo osnovati stalni odbor dijaspore na čiju bi inicijativu i Vlada i Sabor morati barem dvaput na godinu raspravljati o njihovim temama. Time bi povezanost s dijasporom bila mnogo bolja. </p>
<p>Premijer je priznao da se kasni s imenovanjem ravnatelja tajnih službi i predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, naglasivši kako je ipak rasprava oko privatizacije između SDP-a i HSS-a pokazala što je moguće a što nije, te zbog čega HFP i nije tako presudno mjesto kao što se želi misliti.</p>
<p>Račan je komentirao i ustavni zakon o pravima manjina koji bi se uskoro trebao naći na dnevnom redu parlamenta te nesuglasje u nekim pitanjima koje vlada između predstavnika manjina i Vlade. Prema Račanovim riječima, stajalište predstavnika manjina određuju sasvim neki prizemni interesi. »Ako se pogleda aktualno stanje u parlamentu, gdje su predstavnici manjina usprkos tome što su nestranački ljudi stranački svrstani, ne vidim razloga da se takva odredba o stranačkom svrstavanju manjina ne uvrsti u zakon«, objasnio je. Također je istaknuo kako bi bilo važno da se ustavni zakon raspravi u parlamentu prije dolaska glavnog tajnika UN-a Kofija Annana u Zagreb, najavljenog za 20. studenoga.</p>
<p> Premijer se osvrnuo i na izjavu veleposlanika Europske komisije Jacquesa Wunenburgera koji je osudio hrvatsku Vladu što nije postignut konsenzus u državi o odnosima s Haagom. »Zaprepašten sam što se Vladi prigovara da oporbu nije uspjela natjerati da razmišlja kao Vlada. Ta me kritika iznenadila«, izjavio je Račan dodavši kako bi on volio da je postignut konsenzus o Haagu, ali neozbiljno je samoj Vladi prigovoriti to što on ne postoji.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ministarstvo pravosuđa tužilo Ministarstvo financija </p>
<p> ZAGREB, 10. studenoga </p>
<p> - Hrvate prati glas da se vole suditi, a zbog toga se o nekim krajevima u zemlji pričaju vicevi. Najnoviji nalaz državne revizije otkriva da to međusobno čine i ministarstva.</p>
<p> Ministarstvo pravosuđa, lokalne uprave i samouprave tužilo je lani sudu Ministarstvo financija jer mu je poništilo odluku o odabiru tvrtki za nabavu nekih roba.</p>
<p> S nekoliko tvrtki Ministarstvo pravosuđa već je bilo sklopilo ugovore kad mu je odluka poništena. Budući da rješenje nije stiglo u zakonskom roku od 15 nego tek nakon 30 dana, smatralo je prigovor odbijenim. Ugovore je sklopilo s 12 ponuđača za nabavu robe vrijedne gotovo pet milijuna kuna, među ostalim za odore pravosudnih policajaca i drugu potrošnu robu za zatvore.</p>
<p> Ministarstvo financija poništilo je odabir na prigovor jednog od ponuditelja da su prihvaćene i ponude za pojedine vrste roba iako je natječaj bio raspisan samo za skupinu roba.</p>
<p> S takvim tumačenjem složio se i Državni ured za reviziju koji, u izvješću o obavljenim revizijama za 2001., kaže da se Ministarstvo pravosuđa trebalo pridržavati uvjeta natječaja. U Ministarstvu pravosuđa tvrde pak da nisu pogriješili jer su se pri odabiru opredijelili za najjeftinije i najpovoljnije ponude.</p>
<p>Upravni sud još nije odlučio koje je od ministarstava u pravu.</p>
<p> U izvješću državne revizije za 2001., o kojem se Sabor treba očitovati do kraja godine, ocjenjuje se da se propusti u nabavi javljaju više ili manje među gotovo svim proračunskim korisnicima.</p>
<p> Zapaženo je da su pojedini korisnici određene nabave provodili izravnim ugovaranjem uz odobrenje Ministarstva financija. Državni ured za reviziju smatra, međutim, da bi u većini slučajeva trebalo obaviti nabave na temelju javnog nadmetanja gdje bi se mogle postići povoljnije cijene od onih postignutih ugovaranjem. Upozorava stoga da bi izravno ugovaranje moralo biti samo iznimno.</p>
<p> Najčešće nepravilnosti u javnim nabavama odnose se na provedbu javnog natječaja ili prikupljanje ponuda, na ponudbenu dokumentaciju, osiguranje financijskih sredstava i rokove isporuke ili dovršenje radova. Državna revizija predviđa da će se nepravilnosti oko javnih nabava nastaviti jer su zapažena mnoga nesnalaženja, nerazumijevanja i upiti o novim propisima o javnim nabavama.</p>
<p> Lani su se nabave obavljale temeljem Zakona o nabavi roba i usluga iz 1998., a potkraj 2001. donesen je novi zakon o javnim nabavkama.</p>
<p> Donošenje tog zakona, usklađenog s europskim standardima, bio je jedan od uvjeta za sklapanje sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tomčić: Iznenađen sam spremnošću SDP-a na prljave igre</p>
<p>HSS ne pristaje graditi partnerske odnose uz tvrdnje da partneri dobivaju novac i funkcije, a SDP kritike. To je najozbiljniji incident unutar koalicije, kaže Tomčić / Račan je, tvrdi čelnik HSS-a, dezinformirao Vladu i javnost prepričavajući sastanak koalicije o privatizaciji Ine / Laž je i da je HSS za kombinate tražio 1,5 milijardi kuna </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić izjavio je u nedjelju da njegova stranka ne pristaje graditi partnerske odnose s onima koji promišljeno podmeću HSS-u.</p>
<p> »Procjenjujem da se ovaj put radi o najozbiljnijem incidentu unutar koalicije, posebno između SDP-a i HSS-a«, rekao je Tomčić komentirajući optužbe koje su se na račun njegove stranke, najčešće u vezi s privatizacijom, pojavile u javnosti.</p>
<p> »HSS ne pristaje graditi partnerske odnose uz tvrdnje da partneri dobivaju novac i funkcije, a SDP kritike«, rekao je Tomčić Hini misleći pritom na izjave nekih članova SDP-a u subotu sa savjetovanja u Tuheljskim Toplicama. Istaknuo je kako ne zna je li sve to posljedica SDP-ove nemoći, sebičnosti, straha od kompetencije HSS-a, ali HSS je spreman vrlo ozbiljno analizirati cijelu stvar i snositi konzekvence. »Uistinu sam iznenađen nervozom koja je počela vladati u SDP-u. Iznenađen sam njihovom spremnošću na prljave igre«, naglasio je Tomčić. </p>
<p> Ustvrdio je da nesporazumi sa SDP-om nisu počeli s Tuheljskim Toplicama nego da je prvo premijer Račan (na sjednici Vlade) dezinformirao i Vladu i javnost prepričavajući sastanak koalicije na kojoj je bilo riječi o privatizaciji Ine. Tomčić je rekao da je potpredsjednik Vlade Slavko Linić iz SDP-a predlagao opciju prava prvokupa dionica u slučaju daljnje privatizacije Ine. »Ideja prava prvokupa je Linićeva«, ustvrdio je Tomčić.</p>
<p> Premijer Račan na sjednici Vlade u četvrtak kazao je pak da su on i Linić na tom sastanku zagovarali isključivo opciju prodaje 25 posto plus jedne dionice Ine, a neki drugi čelnici druge opcije. Tomčić je također odbio tvrdnje visokopozicioniranog esdepeovca sa savjetovanja SDP-a, kako su prenijeli mediji, da je HSS na sastanku sa SDP-om tražio milijardu i pol kuna za kombinate. »To je najobičnija laž tog visokopozicioniranog esdepeovca bez obzira tko je taj«, izjavio je Tomčić tvrdeći da na sastanku o tome nije bilo govora. </p>
<p>Upitan je li se spominjala drugi iznos, predsjednik HSS-a rekao je da su se »usput spominjali iznosi od oko 200 milijuna, ali sasvim hipotetski«, da se radilo o »ležernom razgovoru koji su esdepeovci očito iskoristili za konstrukciju od milijardu i pol kuna«. »Ono što me u svemu tome zabrinjava jest povezivanje te priče s brodogradnjom«, istaknuo je Tomčić misleći na izjave u medijima po kojima se, kad se već HSS-u dalo za poljoprivredu, mora dati i brodogradnji. »To je neviđena konstrukcija, mislim da se tu radi o nekim kompleksima prema brodogradnji pa i neuspjehu nekih brodogradilišta iza kojih SDP čvrsto stoji poput 'Viktora Lenca'«, rekao je čelnik HSS-a. Upitan što je s HSS-ovim ustrojem na čelnom mjestu u Hrvatskom fondu za privatizaciju, Tomčić je odgovorio da za njega »ta priča u efektivi još ne postoji«. HSS je o tome spreman razgovarati »ako se eventualno usuglasimo« sa SDP-om »oko koncepta i strategije daljnje privatizacije«. Ako se to ne dogodi, to nam mjesto ne treba, rekao je Tomčić, dodajući da je za HSS pitanje čelnika u HFP-u zasad sporedna tema. »Za nas je bitno mogu li dva glavna koalicijska partnera usuglasiti stavove o daljnjem tijeku privatizacije«, poručio je Tomčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vlahušić: Broj kliničkih bolnica bit će prepolovljen </p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - »Do kraja godine Hrvatski sabor trebao bi raspraviti paket zdravstvenih zakona. Prihvaćanjem tih zakona zaokružit će se reforma zdravstvenog sustava i ojačati strukovno organiziranje zaposlenih u zdravstvu«, najavio je ministar zdravstva Andro Vlahušić u razgovoru za Hinu. Kako je naglasio, u zakonima će biti samo praktično ostvarive odredbe.</p>
<p> Zakon o zdravstvenoj zaštiti obuhvatit će novu mrežu zdravstvenih ustanova, a u sklopu decentralizacije veću ulogu u organizaciji zdravstvene službe dobit će županije. Za to će u idućoj godini biti osigurano dodatnih 400 milijuna kuna.</p>
<p> Smanjit će se broj kliničkih bolnica sa sadašnjih 14 na sedam - u Zagrebu četiri, te po jedna u Splitu, Rijeci i Osijeku. Jedino još nije riješeno hoće li se graditi Sveučilišna bolnica ili neće.</p>
<p> »Ako je odlučimo završiti, bit će preseljeno četiri do pet zagrebačkih bolnica. Te bolnice neće prestati postojati, ali će neke od njih reducirati djelatnost do poliklinike, dok će neke u cijelosti ili djelomično biti privatizirane«, rekao je Vlahušić.</p>
<p> Smatra da bi projekt razvoja KBC-a Zagreb, tzv. model istočnog češlja, trebalo ostvariti pod uvjetom da KBC dobije ravnopravnog konkurenta, primjerice, u Sveučilišnoj bolnici. To bi, kaže Vlahušić, znatno pojeftinilo zdravstvene usluge, a pronalaze se i neka financijska rješenja.</p>
<p> Ministarstvo zdravstva predstavit će konkretne projekte početkom iduće godine, a za njihovo ostvarenje trebali bi se znatno zadužiti grad Zagreb i država.</p>
<p> Također će biti prihvaćen zakon o liječnicima, biokemičarima i stomatolozima kojim se žele regulirati odnosi unutar svake od struka te odgovornost prema bolesnicima. </p>
<p>mogućnosti, posebice u rješavanju specifičnih strukovnih problema.</p>
<p> Prvi put bit će donesen zakon o medicinskim sestrama koje u zdravstvenom sustavu čine polovicu zaposlenih. Bit će osnovana Hrvatska sestrinska komora koja će regulirati status medicinskih sestara i njihovo školovanje.</p>
<p> Zakonom o lijekovima bit će definirani generički lijekovi, njihove cijene i »pravila igre« na tržištu.</p>
<p> Ustrojit će se i agencija za lijekove koja će pojačati kontrolu nad lijekovima. </p>
<p> Izrada zakona o pravima bolesnika, od kojega se mnogo očekuje, bit će zbog kompleksnosti dovršena iduće godine. Njime bi se riješila neka bioetička pitanja, poput odnosa između pacijenta i liječnika, te njihova međusobna prava i obveze, a posebno obveza pacijenta da skrbi za svoje zdravlje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sudovi bez zaostataka 2007. godine</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Sad se valjda sve zna: nakon što je strategija pravosudne reforme prošla Vladu i Sabor, hrvatskim je parničarima obećano da će i posljednji i najstariji njihov predmet do 31. prosinca 2007. godine biti riješen. Matematiku te sudske »petoljetke« ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, predlagačica reforme, temelji na nekoliko činjenica.</p>
<p>Hrvatski suci mogu u redovnom radu svesti broj zaostalih predmeta na broj novih spisa koji, kao novi priljev, stižu u sudove. Da bi se taj »ideal« ostvario, reforma najprije mora zaustaviti gomilanje predmeta na razini današnjeg desetomjesečnog dotoka novih spisa. Zatim, mora zaustaviti odnos riješenih i novih predmeta na granici 95 posto. Oba cilja mogu se postići davanjem u nadležnost ostavinskih, ovršnih i izvanparničnih predmeta javnim bilježnicima. Tu je riječ o približno 700.000 spisa iz sva tri područja.</p>
<p>Kad se to dogodi, kompliciranom matematikom ministrica pravosuđa izračunala je da bi tim seljenjem nadležnosti iz sudnica u notarske pisarnice bilo oslobođeno 230 sudaca. Oni bi, zajedno s još 500 službenika, mogli ući u bitku zajedno s cjelokupnim sudstvom kako bi se smanjio broj zaostalih predmeta. Istina, to bi državu stajalo dodatnih 24 milijuna kuna za službeničke plaće, ali taj je iznos već ušao u proračunsko povećanje novca za sudove. Znano je, stavka za sudove u proračunu povećana je na 2,245 milijardi kuna.</p>
<p>Novom računicom, pak, ministrica je u rasporedu poslova po godinama »petoljetke« najveći skok u broju riješenih predmeta ipak vezala uz javne bilježnike u 2003. godini. Od 2004. do posljednjega dana 2007. godišnji bi se učinak dijelio između zaostataka i dotoka, ali s obećanim učinkom da bi zadnji spis pečat pravomoćnosti dobio na Staru 2007. godinu.</p>
<p>Ministrica se služi aritmetikom da bi odavno napisanoj strategiji dodala završno poglavlje. Pod naslovom »Svrha strategija« dokument se bavi dvama ciljevima promjena. Prvo, podizanjem kvalitete suđenja i drugo, smanjenjem broja zaostalih spisa. I dok je zbrajanje i oduzimanje pomoglo u pojašnjavanju potonjeg, dokumentu još nedostaje konkretno rješenje za prvi cilj. </p>
<p>Kvalitetu suđenja ministrica temelji na kvalitetnijim zakonima, preciznijoj kontroli izvršenja sudačkih normi, te pojačanom radu sudačkih predsjednika kao nekoj vrsti »stražara« za ažurnost. Drugi oslonac je u tzv. kapitalnim ulaganjima koja bi trebala omogućiti sudački rad u zgradama pristojnoga vanjskog i unutrašnjeg uređenja, te nabavu novoga namještaja. Treći oslonac je golemo pouzdanje u proces permanentnog obrazovanja sudaca, osnivanje Sudske akademije, kompjuterizacije sudova, sudskoga rada i dostupnosti sudske prakse.</p>
<p>U najavi formalizacije reforme, a posebno u nekoliko posljednjih događaja, ministrica je pokazala pravosuđu, a i ono njoj, da će sve početi i završiti na tzv. kadrovskom pitanju.</p>
<p>Seljenje golemog broja predmeta iz sudske u javnobilježničku nadležnost vratit će se sudovima pokaže li se da rješenja u tim predmetima bilježnici nisu u stanju donositi na zadovoljstvo stranaka. Uloga okvirnih mjerila (sudačke norme) i dosad je bila zakonski vrlo precizna, ali to nije vrijedilo kad se na ovdašnjim sudovima u pravilu ne primjenjuje ni pozitivna (za uredan rad i prebačaje) ni negativna stimulacija (za zastare, nerad, velik broj pobijenih presuda u žalbenom postupku na višem sudu). Uloga predsjednika sudova, također, dvojben je oslonac, jer, opet to valja naglasiti, oni su i bez promjene jednoga zareza u propisima, jedini odgovorni za rad sudačkog kolektiva koji vode. Pa ako nešto škripi, po zakonu se zna tko plaća račun.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Slučaj Lora«: Hoće li svjedočiti petorica iz SRJ?</p>
<p>SPLIT, 10. studenoga</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa do posljednjeg trenutka nije moglo ni potvrditi niti opovrgnuti da će se petorica državljana SR Jugoslavije u ponedjeljak odazvati pozivu splitskog Županijskog suda kako bi svjedočili u »slučaju Lora«. Riječ je o Miroslavu Petroviću, Milanu Mičiću, Milančetu Tošiću, Nenadu Velimiru i Veliboru Tomoviću, koji su od 14 predloženih svjedoka iz SRJ jedini izrazili spremnost svjedočiti u Splitu.</p>
<p>Svjedoci su još u srpnju pozvani diplomatskim putem, a svoj dolazak potvrdili su 23. rujna. No, u posljednji trenutak su se predomislili. No, splitski Županijski sud još nije dobio obrazloženje za njihovu takvu odluku. Obrazloženje nije došlo ni zbog nedolaska svjedoka na ročište zakazano za 21. listopada.</p>
<p>Sudsko vijeće kojem predsjeda sudac Slavko Lozina predvidjelo je da se u ponedjeljak sasluša i svjedok Uglješa Bulović, brat Gojka Bulovića ubijenog u Lori. Tog svjedoka na glavnu raspravu trebala bi privesti policija budući da se nije odazvao ni na jedan od tri dosad upućena sudska poziva. </p>
<p>Optužnica za ratne zločine počinjene u Lori odnosi se na Tomislava Duića, bivšeg upravitelja tog vojnog zatvora u Splitu, njegova zamjenika Tončija Vrkića, pripadnike Interventnog voda Vojne policije Miljenka Bajića, Josipa Bikića i Davora Banića te zatvorske stražare Emilija Bungura, Antu Gudića i Anđelka Botića.</p>
<p> Za Duićem, koji još nije uhićen, raspisana je tjeralica prije više od godine dana. U odsutnosti se sudi i Bajiću te Bikiću, za kojima je tjeralica raspisana u kolovozu ove godine. Za njima se traga nakon što je sudsko vijeće potkraj srpnja pustilo iz pritvora optuženike, a Vrhovni sud prihvativši žalbu tužiteljstva naredilo je da ih se ponovo vrati u pritvor. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sindikati prijete blokadom cesta, željezničkih pruga i Željezare Sisak</p>
<p>U ponedjeljak će se na Trgovačkom sudu u Zagrebu formalno raskinuti ugovor između rusko-austrijske tvrtke Trubo-Impex i Željezare Sisak u stečaju čime Željezara ostaje bez strateškog ulagača, a upitna je i isplata plaća / Stečajni upravitelj Željezare Ilija Marić u ponedjeljak s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem treba dogovoriti »daljnje korake«/ Marić ističe da prema Linićevu modelu ne može isplatiti plaće </p>
<p>ZAGREB/SISAK, 10. studenoga</p>
<p> - Ako se do četvrtka ne riješi pitanje Željezare Sisak u stečaju i isplata triju zaostalih plaća, radnici su zaprijetili da će blokirati prometnice iz Siska prema Zagrebu te željezničku prugu kojom ide međunarodni promet prema Bosni i Hercegovini i iz nje. Blokirat će i glavnu portu Željezare, doznaje Vjesnik iz izvora bliskih Hrvatskom sindikatu metalaca. </p>
<p>Petstotinjak od ukupno 1700 radnika Željezare Sisak prošli četvrtak prosvjedovalo je u Zagrebu, na Markovu trgu, tražeći isplatu zaostalih plaća za kolovoz, rujan i listopad i nastavak proizvodnje u Željezari. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić, koji je primio sindikalne povjerenike Željezare, rekao je da se za isplatu plaća i pronalaženje novog strateškog partnera mora pobrinuti stečajni upravitelj Željezare Ilija Marić. Linić je istaknuo da Vlada više neće financirati nijednu tvrtku u stečaju. Sindikalci su, pak, najavili da će, ako se radnicima ne isplate plaće, poduzeti »radikalne akcije«.</p>
<p>U ponedjeljak će se na Trgovačkom sudu u Zagrebu formalno raskinuti ugovor između rusko-austrijske tvrtke Trubo-Impex i Željezare Sisak u stečaju. Time Željezara ostaje bez strateškog ulagača, a i dalje je upitna isplata plaća. Kako doznajemo, Marić bi se u ponedjeljak trebao susresti i s potpredsjednikom Vlade.</p>
<p>»Vlada nas hoće ostaviti na milost i nemilost novim strateškim partnerima«, izjavio je u nedjelju za Vjesnik Mato Somić, sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske. Potvrdio je kako je na sastanku u subotu u Sisku - na kojem su uz sindikalne povjerenike bili župan sisačko-moslavački Đuro Brodarac i sisački gradonačelnik Dinko Pintarić - stečajni upravitelj Marić rekao da Linićev model isplate zaostalih plaća ne može funkcionirati.</p>
<p> Naime, Linić je preporučio da se od Hrvatskog fonda za privatizaciju podigne kredit koji bi se otplaćivao iz stečajne mase. Netom prije toga, Marić je na konferenciji istaknuo da ne želi podizati hipotekarni kredit za Željezaru.</p>
<p>Potkraj tjedna u Sisku će biti održan okrugli stol o budućnosti Željezare, koji organizira župan Brodarac. Na toj tribini očekuje se i poduzetnik Josip Radeljak koji je nedavno doveo potencijalnog talijanskog strateškog partnera u Željezaru.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Lučin: »Od sredine 2003., zatečena granica sa Slovenijom bit će zacementirana«</p>
<p>Definirani granični prijelazi između Hrvatske i Slovenije, a nije bitno jesu li oni malogranični, robni ili međunarodni, više se neće mijenjati. Na određen način mi nećemo imati klasičnu schengensku granicu, kao što bi to bilo da nismo uspostavili sa Slovenijom dobru suradnju/ Kada je riječ o potrazi za Gotovinom, nije bilo ni jedne šire niti uže koordinirane akcije policije sa SFOR-om/ Neke od informacija govorile su da Gotovina već duže vrijeme nije u Hrvatskoj/ Obalna straža trebala bi startati početkom 2004., najavljuje Lučin</p>
<p>TUHELJSKE TOPLICE, 10. studenoga</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin za Vjesnik govori o problemu ilegalne imigracije u Hrvatskoj, predstavlja novi projekt MUP-a - Obalnu stražu i komentira navode Carle del Ponte o navodnom boravku umirovljenoga generala Ante Gotovine u Hrvatskoj, kao i navode nekih saborskih zastupnika kako je pokrenuta koordinirana akcija da se Gotovina uhvati. </p>
<p>• Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte izjavljivala je da se general Ante Gotovina nalazi u Hrvatskoj. Ima li policija ikakvih saznanja o tome i što se čini u slučaju Gotovina?</p>
<p>- Sva saznanja koja su hrvatskoj policiji predočili suradnici Carle del Ponte, tj. haaški istražitelji, a bilo ih je nekoliko, provjerena su. Na žalost, ni jedna od tih, ali i niza drugih informacija nije potvrđena. Nismo provjeravali samo navode i informacije Haaškoga suda, već i iz drugih izvora, do kojih je policija došla sama. Nažalost, kao što je poznato, Gotovina je još uvijek u bijegu, a Neke od informacija kojima smo raspolagali govorile su da Gotovina već duže vrijeme nije na teritoriju Hrvatske.</p>
<p>• U Saboru se proteklih dana moglo čuti da je hrvatska policija, zajedno s MUP-om BiH i SFOR-om krenula u koordiniranu akciju, kako su tvrdili neki zastupnici, na točno određenom području, kako bi uhvatila Gotovinu. Je li to istina?</p>
<p>- Ne. Kada je riječ o potrazi za Gotovinom, nije bilo ni jedne šire niti uže koordinirane akcije sa SFOR-om. Posljednje informacije koje su se mogle čuti u Saboru netočne su. Točno je samo da hrvatska policija reagira na svaku informaciju vezanu uz Gotovinu i da ga intenzivno traži. </p>
<p>• Na granici je nedavno uhvaćen velik broj ilegalnih imigranata. Koliki je taj problem sada, s obzirom na razdoblje prethodnih godina, kada je protok ilegalnih imigranata kroz Hrvatsku bio dosta velik?</p>
<p>- Protok ilegalnih imigranata kroz Hrvatsku je znatno smanjen. Tijekom ove godine na prijelazu iz Hrvatske u Sloveniju taj je broj smanjen za trećinu. Osjetljivost Europe na ovaj problem rezultirao je dobrim ocjenama hrvatskih napora u borbi protiv ilegalne imigracije, no ostaje još dosta za uraditi. Dobri rezultati nisu samo zasluga boljeg nadzora granice i aktivnije uloge policije, već i drukčije politike viznog režima. Vjerujem da ćemo i nadalje imati dobre rezultate, jer granica ostaje prioritet. </p>
<p>U narednih tjedan-dva Vlada će raspravljati o nacionalnom akcijskom planu, koji definira sve radnje do 2006., kada bi granica trebala biti spremna za ulazak u Schengen. Također, 19. studenoga trebao bi biti potpisan twinning za Cards program s Njemačkom, koja je senior partner Hrvatskoj u ime EU-a. Prije nekoliko dana je potpisan i sporazum sa Slovenijom o zajedničkom nadzoru granice i prekograničnoj suradnji, koji je bitan zato što će vjerojatno od sredine sljedeće godine zatečeno stanje na granici sa Slovenijom biti zacementirano, s obzirom na njezin ulazak u EU. </p>
<p>Definirani granični prijelazi između Hrvatske i Slovenije, a nije bitno jesu li oni malogranični, robni ili međunarodni, više se neće mijenjati. No mi na određen način nećemo imati klasičnu schengensku granicu, kao što bi to bilo da nismo uspostavili sa Slovenijom dobru suradnju. To, ali i zakon o azilu, koji je u saborskoj proceduri, trebali bi pridonijeti da se još više cijene napori Hrvatske u sprječavanju ilegalne imigracije. </p>
<p>• MUP priprema novi projekt obalne straže. Što se time postiže?</p>
<p>- Uz »policiju u zajednici«, Obalna straža je drugi projekt MUP-a planiran za iduću godinu. Njime bi se postiglo da se Jadransko more, kao naše najveće bogatstvo, zaštiti. Danas se mnogo institucija bavi tim poslom i njihove nadležnosti često nisu do kraja definirane. Stvaranjem nečega što radno zovemo obalna straža postiglo bi se da se sve te institucije objedine; da se flota i ostala oprema koju posjeduje policija, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i neke druge institucije ujedini, čime bi se postigla racionalnost i efikasnost. Jer, slikovito rečeno, s jednim plovilom mogli bismo rješavati i sigurnost plovidbe i nadzor nad podmorjem, te izlovom ribe i slično. Većina sredozemnih zemalja poznaje taj oblik zaštite mora. Treba reći da se ovaj projekt ne treba poistovjećivati s američkim modelom obalne straže. Obalna straža ušteda je za državu i mnogo veća korist u smislu zaštite mora i podmorja, te vjerujem da bi se ona u perspektivi u većem dijelu mogla i samofinancirati. S Ministarstvom pomorstva, prometa i veza formirana je zajednička stručna skupina koja bi u ožujka sljedeće godine trebala na Vladi predstaviti cijeli projekt, te vjerujem da bi početkom 2004. obalna straža startala. </p>
<p>Ovisno o vrsti i količini, posjedovanje droge treba i dalje kazneno goniti</p>
<p>• Kako komentirate namjeru zakonodavca da problem posjedovanja droga za osobnu upotrebu prebaci iz kaznene u prekršajnu sferu?</p>
<p>- Mislim da to nije dobro. Jedan dio mora ostati i u kaznenoj sferi. Mislim da se mora ostaviti prostor u zakonu ili u podzakonskom aktu da se dopusti struci - liječnicima, pravnicima - da naprave pravilnik u kojem će kazati o kojim vrstama droge se govori i koje su količine koje ne bi potpadale pod kazneni zakon. </p>
<p>Može se dogoditi da netko procijeni kako je veća količina neke teške droge namijenjena osobnoj uporabi, jer onaj koji je uhvaćen u posjedu, nije drogu dilao. Tako da bi takav počinitelj mogao biti kažnjen sa 10.000 ili 15.000 kuna kazne. Vjerujem kako će se do konačnog prijedloga zakona cijela stvar razviti u smjeru da se ostavi prostor kaznenom gonjenju za posjedovanje droge, što će ovisiti o njezinoj vrsti i količini.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Srića: Na izbore će izaći ultraljevičari, ultradesničari i - neobrazovani </p>
<p>RIJEKA, 10. studenoga</p>
<p> - »Ne želim reći da je sustav nakon trećesiječanjskih izbora lošiji, jer je institucionaliziraniji u odnosu na prethodni, ali je poražavajuće što u njemu još uvijek nema ličnosti s vizijom i znanjem«, rekao je sveučilišni profesor dr. Velimir Srića, govoreći u nedjelju u Rijeci o »Stručnosti i moralnosti u hrvatskoj politici« na tradicionalnom susretu »Na kavi s...«, čiji je organizator Županijski odbora Hrvatske narodne stranke (HNS). </p>
<p>Danas prednost u politici imaju isključivo 'političke životinje', koje se njome bave radi ostvarenja osobnih interesa, ocjenjuje Srića. On je uvjerenja da većina hrvatskih znanstvenika ima »politički živac«; oni zapostavljaju struku da bi se afirmirali u politici, svjesni da će u protivnome ostati nezapaženi, kaže Srića. </p>
<p>Riječanima okupljenima u restoranu »Trsatika«, gdje se tražio stolac više, poručio je da će na iduće izbore izaći ultraljevičari, ultradesničari i uglavnom neobrazovani ljudi i to samo zato što Hrvatska nema izgrađen sustav vrijednosti. </p>
<p>Na pitanje zbog čega se on ne bavi politikom, ako misli da se znanjem i stručnošću Hrvatska može pretvoriti u drugu Kaliforniju, Srića je odgovorio da je u našoj državi teško biti Don Quijote i da je stoga supruzi čvrsto obećao da se politikom više neće baviti. Na dodatno pitanje nije li onda pomalo nemoralno s njegove strane da uopće govori o navedenoj temi, odgovorio je kako su negativna iskustva tijekom nekoliko godina njegova političkog angažmana bila dovoljna da potpuno odustane. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Nove laži Ivice Blažička«</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Dioničari Nove TV novim su priopćenjem reagirali na priopćenje druge strane.</p>
<p>»U nedjeljnoj izjavi za medije samozvani predsjednik Uprave Nove TV iznosi brojne laži i netočne tvrdnje. Želimo stoga upozoriti na sljedeće činjenice: Blažička je 'imenovao' lažni 'Nadzorni odbor', koji je imenovan na lažnoj 'Skupštini' 12. 6. 2002. (koju on sam spominje), koju je izvan prostorija Društva, mimo zakona i morala, te bez znanja većinskih dioničara obavila manjinska grupa dioničara. Iz tog razloga, Blažičko te ostali suučesnici u toj prevari ne uspijevaju s upisom u sudski registar Trgovačkog suda te stoga nisu ni na koji način ovlašteni, osim po vlastitom mišljenju, zastupati Novu TV.</p>
<p>Navodi iz sudske presude koju Blažičko citira izvatci su iz nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu, koja je donesena bez znanja tuženika, kao nezapamćen primjer manipulacije pravnim sustavom. Kao nepravomoćna presuda, ona ne proizvodi nikakve učinke do završetka žalbenog postupka, koji je u tijeku. Tako ni ista presuda nije proizvela učinke po sudski registar Trgovačkog suda.</p>
<p>Laži o tome tko jest, a tko nije dioničar Nove TV mimo odluka javnih institucija i sudova te važeće Knjige dionica koju vodi za to ovlašteno društvo, još su jedan dokaz o kriminalnim radnjama koju provodi Blažičkova skupina.</p>
<p>Ova besprizorna manipulacija pravom koju provodi Blažičko, još je jedna u nizu nečasnih i kriminalnih radnji, o kojima su dioničari Nove TV obavijestili sve nadležne organe u državi. </p>
<p>Dioničari Nove TV ovime prestaju s javnom polemikom s Blažičkom i interesnom skupinom koja sa 25 posto kapitala protuzakonito pokušava preuzeti kontrolu nad Novom TV mimo volje 75 posto kapitala«. </p>
<p>Priopćenje su, kao dioničari Nove TV, potpisali: Enver Hadžiabdić, direktor Continental filma, Boris Gregorić za Jadran Film d.d., Damir Vujinović za Orlando FTV, Stipo Božić, direktor TV-a Zastupstvo d. o. o. i Davor Vrbanjec, direktor Sportela d.o.o.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021111].
|
