NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020411].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211053 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.04.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Odlazak Ortynskog - još jedno pranje ruku od trulih kompromisa</p>
<p>Afera Ortynski izbila je onog trenutka kad je odlučeno da ga se imenuje, na istim mjestima i s istim sudionicima koji sad »nisu zadovoljni« Državnim odvjetništvom / Kako je o pravosuđu moguće sve reći i sve napraviti, nije čudno što se afere otvaraju, a istinski krivci - igrači na kartu političkog kompromisa - i biraju i sude svojim izabranicima a da im vlas s glave ne padne</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Hrvatsko pravosuđe ne može bez afera zato što u svakom, ali baš svakom imenovanju pravosudnih dužnosnika čuči kompromis. Kako je izabran Radovan Ortynski? Tako što je lobiranje u njegovu korist, daleko od javnosti, trajalo od trenutka kad je tv-spektaklom u Županijski sud privedena remetinečka tzv. zločinačka organizacija. I to pred tada kao slučajno dežurnog istražnog suca Ortynskog, koji se hvalio da će uskoro odigrati Eliot Ness ulogu za pamćenje. Ambicioznom istražnom sucu odmah se pripisala veza sa HDZ-om, jer je jedan pravosudni spektakl trebao posrnuloj vladajućoj stranci uoči najavljenih izbora.</p>
<p>U fazi izbora glavnog državnog odvjetnika isti je Ortynski najprije funkcionirao kao šef tada budućeg Uskoka, o čemu je vijest sam pustio u sudske kuloare. No, biti šef svega, pa i šefu Uskoka, posebno kad su se počeli nazirati obrisi Zakona o Uredu za sprečavanje korupcije i organiziranog kriminala, povećalo je ambicije još uvijek istražnog suca.</p>
<p>Spominjanje Petra Pulišelića (današnjeg zamjenika glavnog državnog odvjetnika), odvjetnika Tihomira Rubeše, kao kandidata za mjesto istjeranog Državnog odvjetnika Berislava Živkovića bila je samo magla. Nije je rastjerao ni skandal iz Ljubljane (»Pravosuđe je korumpirano«, klicao je Ortynski), ni prijava odvjetnika Nobila i Mlinarića zbog nezakonitosti u »slučaju Kutle«, ni incident u Sarajevu (»Mesić i Račan ometaju borbu protiv korupcije«). Izbor mu nisu omeli ni udruženi Čičak, Krunislav Olujić i Vladimir Gredelj tvrdnjom da je 1971. bio batinaš, a ni osjetljivi predsjednik Sabora Zlatko Tomčić koji isprva nije htio prihvatiti njegovu prisegu.</p>
<p>Što je još Ortynski trebao napraviti da ne bude izabran? Zar njegovi tadašnji »birači« ni za jednu od tih storija nisu čuli? Malo vjerojatno, tim više što je između neuspjele i održane prisege Ortynski bio na koljenima, obećavajući tužiteljska brda i doline, opravdavajući se pred Račanom, Tomčićem i Mesićem s »časna riječ, neću više«.</p>
<p>Treba li, nadalje, na nekom predmetu izbiti skandal u Vrhovnom sudu pa da počne pročešljavanje njegova sastava? Predsjednik Ivica Crnić je javno rekao »da ne želi samo zbog promijenjenih političkih odnosa u zemlji otvarati personalna pitanja u Vrhovnom sudu«. Toga se dohvatila i ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović tvrdnjom »da ova vlast, prvi put u Hrvatskoj, ne želi izborne rezultate ostvarivati i kroz sudačke čistke«. Da bi to i dokazala, na mjesto predsjednika dvaju županijskih sudova, u Požegi i Splitu, izabrala je, ona sama, dvojicu ljudi duboko ogrezlih baš u stranačkim sklonostima prema bivšoj vladajućoj zajednici. </p>
<p>Je li zbog te parole Crniću lakše voditi Vrhovni sud u kojem je među sucima i dio bivšeg saziva Državnog sudbenog vijeća? Nije, ali Ivica Crnić dobro zna da su baš ti »kolege« odbili njegovu svojedobnu kandidaturu za suca poslanu s mjesta ministra pravosuđa. I zna da bi mu se, pipne li bilo koga, pa da je sto puta u pravu, odmah javili lažni branitelji sudačke nezavisnosti.</p>
<p>Je li to onda kompromis koji s kvalitetom sudovanja na vrhu sudbene vlasti nema nikakve veze? Svakako, ma koliko bi se inače moglo naći osobnog razumijevanja za Crnića. Ono što ima veze to je ugled i autoritet Vrhovnoga suda, utjecaj toga autoriteta na opće stanje u pravosuđu, od osobnih kontakata s predsjednicima županijskih sudova, na primjer, do sudske prakse. A sve te tinjajuće afere pod naoko mirnim krovom sudišta na Zrinjevcu imaju izvorište u prljavim igrama kojima je formirano Državno sudbeno vijeće prvoga saziva, u kompromisu s kojim su Potrebica (šef DSV-a) i njegovi zadržani na funkcijama do isteka mandata, jer ih nitko nije imao petlje najuriti baš onako kako su oni iz sudova izbacivali desetke sudaca.</p>
<p>Umjesto mjere za politikantstvo i mrlje ostavljene na togi cjelokupnoga sudstva, taj se sastav razišao, od mira u sobama Vrhovnog suda do uglednih mjesta ustavnih sudaca. A da bi potonji sastav (Vuković, Hranjski, Mrkonjić, na primjer, plus Vice Vukojević) bio obranjen u sazivu Ustavnoga suda, političkim su kompromiserstvom obilježeni novi suci čija su imenovanja automatski povezana s novim izbornim rezultatima (Matija, Omejec, Rajić). Dobro se zna da su novine tada bez zadrške pisale o nagodbi »ne dirajte naše, glasat ćemo za vaše«, između HDZ-a i koalicije.</p>
<p>Danas, zbog zastara predmeta koje rješava Vrhovni sud, i zadnji će laik reći: »Pa nije ni čudo kad se tamo nakrcalo svih i svakakvih«. Kad se zbog odugovlačenja ili neočekivanih rješenja Ustavnog suda povede javna rasprava, odmah se čuje da je to kriv »onaj Sokol, koji je Tuđmanu pisao ustav, i ona Račanica koju je premijer nepotizmom smjestio na sigurno mjesto«. I pritom uopće neće biti važno što napadaju i krivi i nevini.</p>
<p>Je li kriva ili nevina i ministrica pravosuđa u zbrci nastaloj oko promjena o Zakonu o kaznenom postupku? Za nju su rekli da je šeficom resora postala kao pokorna SDP-ovka, pa nije čudno što joj danas predbacuju da je nedovršeni zakon »otela« radnoj skupini kako bi na svoj mandat mogla prikvačiti orden velike reforme i zakona i pravosuđa. Pa sad, kako je o pravosuđu moguće sve reći i sve napraviti, nije čudno što se afere otvaraju, a da istinski krivci (igrači na kartu političkog kompromisa) i biraju i sude svojim izabranicima, a da im vlas s glave ne padne.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bajić se sastao s premijerom Račanom</p>
<p>Županijski državni odvjetnik iz Splita Mladen Bajić ne želi komentirati nagađanja da će postati glavni državni odvjetnik / Kao kandidati se još spominju Čedo Prodanović, Ivan Kern i Ranko Pelicarić</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Kao jedan od kandidata za mjesto glavnog državnog odvjetnika spominje se sadašnji županijski državni odvjetnik iz Splita Mladen Bajić. To je u utorak, nakon sastanka petorke, potvrdio i premijer Ivica Račan.</p>
<p>Vjesnik doznaje da se Mladen Bajić u srijedu ujutro sastao s premijerom Račanom, iz čega se da naslutiti da je on najvjerojatniji nasljednik Radovana Ortynskog.</p>
<p>Mladen Bajić za Vjesnik nije želio komentirati ta nagađanja, naglasivši da s njim dosad nitko nije razgovarao. »Preuranjeno je o tome govoriti«, kratko je kazao županijski državni odvjetnik u Splitu. </p>
<p>Mladen Bajić (50) diplomirao je pravo u Splitu i najveći dio karijere proveo je kao javni tužitelj, odnosno državni odvjetnik, a u ratu je obnašao dužnost vojnog tužitelja. Među uspjehe mu se ubraja vođenje optužnice protiv bivšeg šefa SIS-a Željka Peše zbog nelegalnog uvoza automobila, vodio je optužnicu u slučaju ratnih zločina u Lori kao i u slučaju Maglov. Prije dvije godine istaknuo se još dok je bio na mjestu zamjenika županijskog državnog odvjetnika u slučaju šverca oružja iz BiH preko Splita za IRA-u. Na mjesto županijskog državnog odvjetnika imenovao ga je glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski početkom kolovoza prošle godine. Vjesnik doznaje da je Bajić odbio ponuđeno mjesto šefa Uskoka. </p>
<p>Bajić je poznat kao ljubitelj jedriličarstva, predsjednik je splitskog amaterskog jedriličarskog kluba i vlasnik jedrilice.</p>
<p>Među kandidatima koji se spominju kao nasljednici Radovana Ortynskog su i odvjetnik Čedo Prodanović, koji je navodno odbio ponudu, i Ivan Kern, nekadašnji zamjenik glavnog državnog odvjetnika, kojeg je 1992. godine smijenio središnji državni odvjetnik Stjepan Herceg. </p>
<p>Kao kandidat se spominje i predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Ranko Pelicarić kojeg predlaže HSS.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Vjerujem da DC vrijedi oko sedam-osam posto glasova«</p>
<p>Još mislim da ova vlada teško može izdržati do kraja mandata / HDZ još nije profiliran. Tko god da tamo pobijedi, vrlo će teško održati stranku homogenom. Korištenje najprljavijih metoda u kampanji govori da se može očekivati vrlo burna konvencija, kaže Granić</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Predizborne turbulencije u HDZ-u, završena kriza vlasti na državnoj razini, mogućnost prijevremenih izbora i stanje u Demokratskom centru teme su o kojima smo razgovarali s predsjednikom DC-a, Matom Granićem.</p>
<p>• Prema jednom od novijih istraživanja, DC bi sad na parlamentarnim izborima osvojio samo 2,3 posto glasova. Koliko je vjerodostojan taj rezultat i koja je, prema vama, snaga DC-a?</p>
<p>- Mi vodimo računa o svim istraživanjima i ne podcjenjujemo ni jedno, ali to je istraživanje na uzorku od samo 1000 ispitanika. Prema jednom drugom istraživanju imamo oko osam posto, što je sukladno i istraživanjima koja mi provodimo. No, najbolji su testovi izbori koje smo prošli na lokalnim razinama gdje smo svuda dobili više od sedam posto, a u Makarskoj 18 posto. Duboko vjerujemo da stranka sad zaista vrijedi oko sedam-osam posto, a nositelj liste i više od toga, pa ćemo se boriti za oko 10 posto glasova.</p>
<p>• Još planirate samostalan izlazak na izbore?</p>
<p>- U ovom trenutku sasvim sigurno planiramo i pripremamo se za samostalan nastup, ali smo zainteresirani za koaliciju centra, ovisno o izbornom zakonu. No, o tome je rano govoriti i takvih razgovora još nema.</p>
<p>• Kriza vlasti u državi je razriješena. Vjerujete li još u prijevremene izbore ili ih neće biti?</p>
<p>- Mi smo govorili da su prijevremeni izbori vjerojatni i još mislim da ova vlada teško može izdržati kraj mandata. Očito je da zbog HSLS-ove odluke da priđe Vladi ona ima šansu izdržati do jeseni, ali vjerujemo da će izbori biti nakon toga. Zaoštravanja sa sindikatima su sve jača, Vladu potresa i afera Riječke banke, većina ljudi smatra da živi lošije nego prije, nema rješenja ključnih problema poput nezaposlenosti, produžit će se stand-by aranžman sa MMF-om koji nosi nove restrikcije... S obzirom na sve to, teško je vjerovati da će Vlada izdržati do kraja mandata.</p>
<p>• Predviđate li i nove sukobe među strankama koalicije ili će Vladu doći glave problemi koje ste naveli?</p>
<p>- Ozbiljnog povjerenja u koaliciji nema i ona opstaje najviše zbog toga što nikome u petorki ne odgovaraju prijevremeni izbori. To ih jedino drži skupa, ali mislim da će to poslije jeseni oslabiti i svi će početi hvatati startne pozicije za izbore.</p>
<p>• Kako, kao dobar poznavatelj, komentirate burna predizborna događanja u HDZ-u?</p>
<p>- Otvoreno i žestoko sukobljavanje do kojeg tamo dolazi, i koje prelazi demokratske norme, govori o tome da HDZ još nije profiliran. Tko god da tamo pobijedi, vrlo će teško održati stranku homogenom. Drugi važan fenomen je korištenje najprljavijih metoda u kampanji i sve to skupa govori da se može očekivati vrlo burna konvencija. Tek nakon nje će se vidjeti što HDZ predstavlja na političkoj sceni Hrvatske.</p>
<p>• Koji od kandidata koristi prljave metode o kojima govorite?</p>
<p>- Ne bih o tome govorio, jer ne želim ničim utjecati na događanja u HDZ-u. Ali, upravo ta sukobljavanja, upotreba prljavih metoda i sve ono što smo ja i Vesna Škare Ožbolt preživjeli je temeljni razlog zašto smo otišli i željeli stvoriti novu stranku s čistim profilom snažne proeuropske orijentacije, koja štiti nacionalni identitet.</p>
<p> • Na koga biste se vi kladili na HDZ-ovim izborima - Pašalića ili Sanadera?</p>
<p>- Rekao sam da ničim ne želim utjecati niti želim davati prognoze i procjene. To ne bi bilo ni pošteno jer sam predsjednik druge stranke, a HDZ ima pravo da sam odluči o svom izboru.</p>
<p>• Nećete mi onda odgovoriti ni što bi značila pobjeda jednog ili drugog za budućnost HDZ-a, ali i političke scene u nas?</p>
<p>- To ću vam vrlo rado reći kada završe izbori.</p>
<p> • Kakvo je stanje u DC-u? Postoji li stvarno sukob i podjela na »Matine« i »Vesnine« ljude?</p>
<p>- Mi vjerojatno imamo jednu od najzdravijih stranaka i nemamo sukoba. Nismo međutim mogli izbjeći to da je stranka brzo rasla i da je svatko mogao u nju ući, pa i neki koji po profilu tu ne pripadaju, pa su otišli.</p>
<p>• Dakle, ne postoji sukob između vas i Vesne Škare-Ožbolt?</p>
<p>- Ne. Naprotiv, mislim da se jako dobro nadopunjavamo. </p>
<p>DC sebe vidi u političkom centru</p>
<p>• Je li u budućnosti moguća koalicija DC-a i HDZ-a?</p>
<p>- DC sebe prioritetno vidi u političkom centru i prirodne su narodnjačko-liberalne koalicije. Što se tiče HDZ-a, najviše ovisi o njima samima što će nakon konvencije predstavljati. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Šezdeset zemalja prihvaća Statut Međunarodnog kaznenog suda</p>
<p>Nacionalni sudovi, pod pretpostavkom da sude pravično i zakonito, imaju prednost pred međunarodnim sudom, kaže dr. Ivo Josipović u razgovoru za Vjesnik / Države prihvaćaju redukciju svoje suverenosti radi efikasnog kažnjavanja ratnih zločina / U nadležnost suda dospjet će svi zločini počinjeni nakon 1. srpnja 2002. godine</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Vijest je stigla iz Rima: šezdeset je zemalja do srijede položilo ratifikacijske dokumente, čime su ispunjene pretpostavke za stupanje na snagu Statuta Međunarodnog kaznenog suda. U razgovoru za Vjesnik, prof. dr. Ivo Josipović, koji je kao ekspert sudjelovao u pripremnim poslovima što su doveli do hrvatske ratifikacije toga dokumenta, objašnjava koje će reperkusije slijediti zbog toga.</p>
<p>• Što za međunarodni pravni poredak znači stalni Međunarodni kazneni sud?</p>
<p>- Statut Međunarodnog kaznenog suda gotovo je revolucionaran događaj za međunarodni pravni poredak. Kao prvo, države su jasno pokazale da prihvaćaju redukciju svoje suverenosti radi efikasnog kažnjavanja ratnih zločina. Već sam osnutak suda imat će značajno preventivno djelovanje. Drugo, sustav vrijednosti u kojemu su humane vrijednosti ispred pragmatičnih ratnih ciljeve dobio je međunarodnim kaznenim pravom ojačanu poziciju.</p>
<p> Nadalje, očito je da je Međunarodni kazneni sud jasan izraz globalizacije prava, ali i moralnih i etičkih vrijednosti sa dalekosežnim posljedicama. Sigurno je da ni nakon stupanja na snagu Statuta efikasnost međunarodnog kaznenog prava neće biti besprijekorna. Još će dugo politički utjecaj i moć pojedinih država modificirati izvornu ideju univerzalne pravde. No, proces je započeo i nitko ga ne može zaustaviti. Vrlo je predvidivo da će se nadležnost Međunarodnog suda u doglednoj budućnosti proširiti s ratnih zločina i na neka druga međunarodna kaznena djela, poput međunarodnog terorizma, trgovine drogama ili bijelim robljem. </p>
<p>• Jesu li države koje su ratificirale Rimski statut »izručile« svoje građane tom sudu, ili mu se nadležnost širi na počinitelje ratnih zločina i iz drugih zemalja?</p>
<p>- Tvrdnja o »izručenju« je svakako pogrešna. Naime, prema Statutu, države su u prilici da uvijek same procesuiraju »svoje« zločince. Tek ako to neće ili objektivno ne mogu zbog raspada domaćeg pravnog sustava, ili ako zloupotrijebe pravosuđe za prikrivanje zločina, nastupa Međunarodni kazneni sud. Jednom riječju, države su potpisivanjem Statuta u prvom redu izrazile volju da se svi ratni zločini, kako kolokvijalno zbirno zovemo zločine iz nadležnosti Međunarodnog suda, kazne. Uz to, pristale su da ako to same ne učine, to učini Međunarodni sud. Navedeno je sadržaj tzv. načela komplementarnosti prema kojemu domaće pravosuđe, pod pretpostavkom pravičnog i zakonitog postupanja, ima prednost pred Međunarodnim sudom.</p>
<p>Inače, nadležnost Suda određena je, ne samo državljanstvom počinitelja, već i mjestom počinjenja zločina, pa i državljani onih država koje nisu ratificirale Statut mogu odgovarati pred Međunarodnim kaznenim sudom.</p>
<p>• Što pravno znači otpor SAD Međunarodnom kaznenom sudu s obzirom na njihovu ulogu »svjetskog policajca«? </p>
<p>- Sigurno je da su svi borci za ljudska prava i uspostavu Međunarodnog kaznenog suda razočarani pozicijom SAD. Inače, na samoj Rimskoj konferenciji bilo je primjetno da su one države koje jesu uključene u kakav oružani sukob ili im on realno prijeti, pružale otpor uspostavi efikasnog međunarodnog kaznenog suda. Sigurno je da se i SAD nalazi u strahu da njihovi vojnici i političari ne dođu pod udar Suda. </p>
<p>• Što za Hrvatsku znači to što je kao 32. država ratificirala Statut? Kako će se to odraziti na njeno pravosuđe i zakonodavstvo? Treba li uskladiti i koje zakone?</p>
<p>- Hrvatskoj svakako služi na čast što je među prvim državama ratificirala Statut. Posebice nakon rata i »haaške epizode«, prihvaćanje Statuta jača pravnu i moralnu poziciju zemlje. Hrvatska će, kao i druge države, morati donijeti implementacijsko zakonodavstvo kojim se uređuje suradnja sa Sudom. Takvo što ne bi trebao biti osobit ni pravni ni politički problem. Suradnja sa stalnim Sudom, za države je daleko jednostavnija i politički bezbolnija nego što je to ona sa Haaškim sudom. </p>
<p>• Je li početak rada stalnog Međunarodnog kaznenog suda ujedno i početak kraja Haaškog suda?</p>
<p>- Formalno gledano, osnivanje stalnog suda nema utjecaja na Haaški sud. Novi sud neće preuzeti predmete Haaškog suda. Međutim, sigurno je da će, uz opće okolnosti koje traže da u dogledno vrijeme Haaški sud okonča svoj mandat, i osnivanje stalnog suda tome doprinijeti. Doktrinarno, teško je opravdavati paralelizam tih sudova. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>I u hladnjacima Getroa pokvareni proizvodi </p>
<p>U trci za zaradom zaboravlja se sve ono čega bi se trgovac trebao držati, tvrde u Društvu za zaštitu potrošača</p>
<p>I u prodajnom centru Getroa na Vrbanima prodaju se prehrambeni proizvodi kojima je istekao rok trajanja. Tako slučaj Bille, o kojemu smo već pisali, nije usamljen. U Getrou, riječ je o dalmatinskoj panceti Veterinarije d.o.o. kojoj je cijena bila 20,13 kuna, i smrznutim šljivama dobavljača iz Belgije po 20,05 kuna. No zanimljivo je da smrznute šljive nemaju ispravnu hrvatsku deklaraciju, makar bi to, prema zakonu, trebale imati. Naime, na poleđini omota piše da se u pakiranju nalazi - »crni ribizl«! </p>
<p>Šljivama, odnosno »crnom ribizlu«, rok je istekao krajem ožujka, a dalmatinskoj panceti još 5. veljače! Zanimljivo je da su djelatnici Getroa, sudeći prema tekstu na naljepnici, pancetu vagali 20. ožujka, dakle onda kada je rok već bio istekao više od mjesec dana. I ostavili su je u prodaji!</p>
<p>Prema riječima Renate Lichtberger, glasnogovornice Getroa, »očito je da se radi o previdu djelatnika koji rade na kontroli ulaza robe«. »Nama nije u cilju prodavati takve proizvode«, rekla je, te dodala kako su proizvodi povučeni iz prodaje u trgovačkim centrima po Hrvatskoj istog trenutka kad se »saznalo« da im je prošao rok trajanja (odnosno kad su to saznali od Vjesnika). Što se tiče deklaracije, glasnogovornica Lichtberger tvrdi da nije bila namjera bilo koga dovesti u zabludu.</p>
<p>Prema članku 6. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama, namirnice kojima je istekao rok smatraju se zdravstveno neispravnima, a ako im je istekao rok one ne idu na dodatna ispitivanja nego se automatski povlače iz prodaje. </p>
<p>Prema riječima Ivana Lončarevića, zamjenika glavne sanitarne inspektorice, sanitarna inspekcija svojim rješenjem zabranjuje promet i uporaba proizvoda kojima je istekao rok trajanja i naređuje da se oni unište. »Ako se, međutim, takav proizvod nađe u prodaji, za pravne se osobe, preko Državnog odvjetništva podnosi prijava za privredni prijestup Trgovačkom sudu«, rekao je Lončarević. Sankcije za takav prijestup su novčane i kreću se od 25.000 do 75.000 kuna za poduzeće, a odgovorna osoba u poduzeću plaća kaznu od 2500 do 5000 kuna. »Ako je riječ o fizičkoj osobi, primjerice obrtniku, podnosi se zahtjev za prekršajnu prijavu Prekršajnom sudu«, izjavio je Lončarević. Kazna u tom slučaju iznosi od 2000 do 10.000 kuna.</p>
<p>Društvo za zaštitu potrošača »Potrošač« smatra kako u trci za zaradom trgovci zaboravljaju sve čega bi se trebali pridržavati. »Prema našim iskustvima, ustalio se poslovni postupak kojim trgovci izvlače robu na stranu i spuštaju cijene, iako joj je istekao rok trajanja«, rekao nam je Ilija Rkman, glasnogovornik Društva potrošača. »O moralnoj strani takvog čina bolje je i ne govoriti, jer su moral svi zaboravili«, nastavio je.</p>
<p>Rekao je također kako bi bilo dobro da se uz novi Zakon o zašititi potrošača donese i Zakon o naknadi štete. »Zdravstveni problemi i trovanja prehrambenim proizvodima potiču na otvaranje pitanja naknade štete, što je vani sasvim uobičajeno i zakonom prihvatljivo«, izjavio je Rkman.</p>
<p>Na kraju se možemo samo zapitati koliko je moralno to što neki trgovci čine, i isplati li im se uopće, zbog zarade, staviti na kocku ugled svoje tvrtke.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Grad ne haje za vlastita pluća</p>
<p>Novim prijedlogom GUP-a područje Grmoščice štiti se kao javna zelena površina šume/ Grmoščica je već godinama odlagalište otpada, u njoj se siječe drveće, uništava nekadašnje izletište i prisvajaju postojeći objekti</p>
<p>Područje šume Grmoščice u sjevernom dijelu Črnomerca već je godinama izloženo devastaciji, iako ga Grad štiti generalnim urbanističkim planovima. Međutim, kao što je to slučaj i u drugim dijelovima grada, zaštita postoji samo na papiru, a na terenu nema kontrole jer inspekcije ne rade svoj posao. </p>
<p>Tako je u zaštićenoj šumi svoje pogone za preradu perja i proizvodnju proizvoda od perja smjestilo poduzeće Vajda export.</p>
<p>»Poduzeću je uspjelo do pogona usred šume dovesti i vodu. Međutim oko kanalizacije nije se toliko potrudilo. Ispušta je, naime, u odvojak potoka Kustošak«, rekao nam je potpredsjednik Vijeća gradske četvrti Črnomerec Bojan Kodrič, kad smo u srijedu obilazili Grmoščicu. </p>
<p>Šumu uništavaju i zagađuju i obitelji koje su se nastanile u tri nekadašnja spremišta streljiva, ostala još iz doba tzv. Stare Jugoslavije. Objekte nadograđuju ciglom kao i drvenom i metalnom građom. Drva za ogrjev složena su ispred kuća, a u šumi ostaju samo panjevi.</p>
<p> »Tu nema kanalizacije, vode i plina pa ne treba ni spominjati gdje završavaju pune kante vode sa sapunicom i ostali otpad«, priča Kodrič. »Jedan od stanovnika popravlja automobile, pa ima i mrlja od ulja«, dodaje. </p>
<p>U šumi smo naišli i na odbačene kante, madrace, sitno smeće i građevinski otpad. »Nedavno je Vijeće organiziralo akciju čišćenja pa je otpada sada manje«, kaže Kodrič. »Iz nenastanjenih objekata izbijaju se i odnose cigle, a nekadašnja spremišta mogla su se prenamijeniti u sportske dvorane i uštedjeti novac poreznih obveznika«, dodaje. Ruglo Grmoščice je i nekadašnje izletište. Zgrada propada, no nedavno je ograđena te je na ogradu stavljen lanac s lokotom. »Još nisam saznao tko si je prisvojio taj prostor«, kaže Kodrič. </p>
<p>Prilikom obilaska u srijedu smo u šumi Grmoščici naišli i na cisternu Vodoopskrbe i odvodnje kao i na kamion istog trgovačkog društva. Postavlja se pitanje što cisterna radi usred šume. </p>
<p>Kako saznajemo od Kristine Kiš šefice Odjela za sjeverno područje grada u Gradskom zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, sjevernom dijelu Grmoščice, postojećoj šumi, određena je namjena park-šume. Južni dio, devastiran vađenjem gline, predviđen je za uređenje sportsko-rekreacijskog centra. </p>
<p>Područje Grmoščice starim se Generalnim urbanističkim planom (GUP) štiti kao park-šuma, kaže Kristina Kiš, a novim prijedlogom GUP-a kao javna zelena površina šume. Situacija na terenu, međutim, odraz je nemara Grada i nekulture građana.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Autobusi i tramvaji u četvrtak voze redovito!</p>
<p> Radnicima će biti isplaćena razlika plaće za sve mjesece ove godine </p>
<p>ZET-ovi djelatnici u četvrtak neće štrajkati, rečeno je u ZET-u nakon što je u srijedu potpisan Kolektivni ugovor za ZET. Time se odustalo od najavljivanog jednodnevnog štrajka upozorenja. </p>
<p>Na taj je način riješena kriza kojom su se danima bavili Uprava i četiri ZET-ova sindikata. Njihov dogovor u srijedu je prihvatio i Gradski ured za gospodarstvo.</p>
<p>Predstavnici sindikata tražili su, naime, od Uprave i direktora Juliusa Pevaleka da se u Kolektivni ugovor ZET-a, umjesto dosadašnjih koeficijenta za obračun plaća u rasponu od 1 prema 3,5, uvrste koeficijenti od 1 do 4, što je u skladu s kolektivnim ugovorom za sva trgovačka društva u vlasništvu Grada. U skladu s tim ugovorom, osim toga, povećava se i osnovica za obračun plaće, sa 1672 na 1950 kuna. </p>
<p> Iz toga proizlazi da bi se svim zetovcima plaća povećala u prosjeku za 10 posto. A kako je rekao direktor Julius Pevalek, to će povećanje biti isplaćeno za sve mjesece ove godine, jer se gradski kolektivni ugovor primjenjuje od 1. siječnja. </p>
<p>Uskoro bi se u svim vozilima javnog prijevoza vozači mogli voziti u ograđenim kabinama, što je također bio jedan od zahtjeva sindikalista. Uz vozače, dodatak od 20 posto na plaću od prodaje karata u vozilima, dobivat će i kontrolori karata. </p>
<p>Zetovci su potpisivanjem ugovora tako odustali od štrajka i od traženja ostavke direktora Pevaleka. Očekuju, međutim, da će već u listopadu predstavnici Grada i sindikata početi pregovore o politici plaća za iduću godinu. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Trokut seli ili ipak ostaje u Jukićevoj? </p>
<p>Ured za upravljanje gradskom imovinom tek iz novina saznao da netko ima planove i s prostorom u kojemu je sad Antimuzej </p>
<p>Prostor u Jukićevoj 16 gdje je trenutno 50.000 predmeta iz zbirke Antimuzej Vladimira Dodiga Trokuta, nije dio poslovnog prostora koji Medika prodaje, ali bi zbog neposredne blizine mogao biti zanimljiv budućem investitoru u poslovni centar, rekao je Boris Matulović, direktor za razvoj Medike. </p>
<p>»Vlasnik tog prostora je Grad, a mi s Trokutom dosad nismo imali problema«, dodao je Matulović. Medika ni u jednom trenutku nije dovela u pitanje postojanje tog muzeja, tvrdi Matulović, niti je željela posvojiti prostor. A daljnji tijek događaja ovisi o odnosu Grada i autora zbirke uskladištene u Jukićevoj. Ipak, Matulović je rekao da je čuo da se za Antimuzej traži zamjenski prostor.</p>
<p>»U Gradskom uredu za kulturu već dugo mislimo da ideja o Antimuzeju zaslužuje da bude predstavljena građanima jer znači izvjestan pomak od klasičnih muzejskih postava«, rekao je Veljko Mihalić, stručni savjetnik u Gradskom uredu za kulturu.</p>
<p>Prema njegovim riječima, upravo se radi projektna dokumentacija prema kojoj bi se predmeti Antimuzeja, sada pohranjeni na čak 17 mjesta u Hrvatskoj, svi smjestili u Jukićevoj 16. Tada bi se, rekao je Mihalić, konačno moglo početi s potpunom revizijom zbirke i planirati njezino predstavljanje javnosti. Naime, nema smisla da tako rijetka zbirka i dalje propada daleko od očiju građana, objasnio je Mihalić.</p>
<p>Ukoliko bi se, iz nekih razloga, tražio zamjenski prostor o tome, osim Gradskog ureda za zaštitu spomenika, svakako treba odlučiti i sam autor, dakle Vladimir Dodig Trokut.»Mi za to ne vidimo potrebe, no već dugo godina želimo krenuti u reviziju zbirke«, dodao je.</p>
<p>Odgovorni u Gradskom uredu za upravljanje imovinom Grada saznali su, kažu, tek iz tiska da netko u Jukićevoj 16 želi graditi poslovni centar.</p>
<p>Ako investitor bude trebao i prostor koji koristi Vladimir Dodig Trokut, a kojega je nesporno vlasnik Grad Zagreb, morat će se obratiti Gradu sa zahtjevom da se muzej iseli ili da se nađe zamjenski prostor, kažu u Gradskom uredu za upravljanje imovinom.</p>
<p>No, Trokut tvrdi da se prema nacrtima poslovnog centra koje je dobio na uvid, njegovo skladište očito nalazi u sklopu poslovnog centra.</p>
<p>Iz Ureda za upravljanje gradskom imovinom stigla nam je potvrda da je Trokutov zahtjev da mu se dodijeli stan, »pripremljen za razmatranje po Povjerenstvu za davanje stanova u najam kao nadležnog tijela koje Poglavarstvu predlaže davanje stanova u najam znanstvenim, kulturnim i javnim djelatnicima u koju kategoriju spada i dotični«.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Katedrala dobiva novi protupožarni sustav</p>
<p>U ovom trenutku najhitnije je naći novoga donatora koji bi obavio građevinske radove u prostoriji u kojoj će biti uređaj za povećanje pritiska vode u protupožarnom sustavu. Rekao je to u utorak Jadranko Stilinović, voditelj koordinacijskog sastanka donatora za sustav protupožarne zaštite drvenog krovišta Katedrale. </p>
<p> Na području Katedrale tlak vode u gradskoj mreži nije, naime, dovoljno jak te je potrebno ugraditi pretlačni uređaj. On je već dobavljen - radi se o uređaju »Vogel« a postavit će se iznad kapelice bl. </p>
<p>Augustina Kažotića. Osiguran je već i građevinski i vodoinstalacijski materijal. Za adaptaciju prostorije iznad kapelice, međutim, sadašnji donatori ne osjećaju se dovoljno stručnima, kako su rekli na sastanku. Prostoriju je potrebno betonirati i popločiti kako bi se, u slučaju kvara, spriječilo probijanja vode u kapelicu. Treba osigurati i temelje prostorije, zbog velike težine uređaja, kako je objasnio mons. Josip Klarić, predstavnik primatelja donacije - Zagrebačke nadbiskupije.</p>
<p>Kako je glavni donator grad Zagreb, o ulasku u projekt novoga donatora treba razgovarati s gradonačelnicom. No, dok se to ne obavi, radovi će stati, možda i na mjesec dana, rekao je Vjekoslav Sirovec, predstavnik Vodoopskrbe, jednog od donatora koji također besplatno obavlja radove. </p>
<p>S tehničke strane, u krovištu visokom 18 metara cijelo je postrojenje dovršeno, no sve dok se ne instalira pretlačni uređaj, Katedralu od požara može sačuvati samo molitva nadbiskupa Bozanića, kako je to u šali rekao Jadranko Stilinović.</p>
<p>Inače, cijeli je protupožarni sustav zaštite Katedrale od požara mehanički i vrijedan je 800.000 kuna. Ne pokriva Katedralnu riznicu jer je za nju potreban automatski sustav koji koristi plin, a ne vodu, a za to je potrebno dodatnih 55.000 eura.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sesvetama status grada</p>
<p>HSS-ovi vijećnici u utorak su na sjednici Vijeća četvrti Sesvete i službeno pokrenuli inicijativu za izdvajanje Sesveta iz Grada Zagreba.</p>
<p>Kako nam je rekao predsjednik Vijeća Franjo Sedinić, razlog za osamostaljenje ove najveće zagrebačke četvrti, u kojoj živi 70.000 stanovnika, jest »neprihvatljiv odnos Grada spram Sesveta«. </p>
<p>»Sesvete je ove godine od gradskog proračuna dobilo samo 6 umjesto uobičajenih 8,5 milijuna kuna, pod izlikom da je ovogodišnji priljev u proračun bio manji za 30 posto, iako mi imamo informacije iz Poglavarstva da taj postotak iznosi pet«, tvrdi Sedinić, naglašavajući da je taj novac morao završiti negdje drugdje.</p>
<p>Predsjednik Sedinić tvrdi kako je četvrt Sesvete, što se tiče komunalne infrastrukture, najnerazvijenija u Zagrebu. Dobiveni proračun, dodaje, nije dovoljan ni da pokrije male, prijeko potrebne komunalne akcije, a kamoli da riješi probleme cesta, kanalizacije ili najlošije vode u gradu.</p>
<p>»Osnovali smo povjerenstvo vijećnika iz svih stranaka, koji će raditi na izmjeni gradskog statuta. Tražimo da četvrti dobiju veća prava, kao što ih, recimo, imaju općine od dvije, tri tisuće stanovnika«, rekao je Sedinić zaključivši da jedino u tom slučaju Sesvete žele ostati u sklopu Grada.</p>
<p>Vijećnici SDP-a, koalicijskog partnera haesesovaca u Vijeću četvrti, nisu davali izjave glede izdvajanja Sesveta. Stav će zauzeti na idućoj sjednici Vijeća, nakon unutarstranačkih izbora.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Osniva se Turistička zajednica zaprešićkog kraja </p>
<p>Na godišnjoj skupštini Turističke zajednice grada Zaprešića, održanoj uz brojne goste, kao najvredniji i najbogatiji turistički projekt u 2001. proglašena je Jelačićeva godina, obilježavanje 200. obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića. Vrijednost te akcije neslužbeno je procijenjena na gotovo milijun kuna. </p>
<p>Kompleks Novih dvora predstavlja temelj turističke ponude Zaprešića, složili su se prisutni. Prema neslužbenoj informacija iz Ministarstva kulture, ono će sa 400.000 kuna sufinancirati obnovu spomeničke baštine parka spomenika, Vršilnice, Kuružarnika i dijelova dvorca. Dana je i potpora prijedlogu Poglavarstva grada da se uz Nove dvore izgrade i tereni za golf i hotelijersko-rekreativna zona. Tijekom travnja o tome bi trebao biti sastanak s ministricom turizma. Pavom Župan Rusković. </p>
<p>Na kraju je prihvaćen prijedlog predsjednika TZ Željka Turka da se Turistička zajednica grada Zaprešića transformira u Turističku zajednicu zaprešićkog kraja, koja bi obuhvatila prostor bivše općine Zaprešić sa oko 50 tisuća stanovnika. Okolne općine, naime, do sada nisu osnovale svoje turističke zajednice. </p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Hoykina izložba u »Mimari«</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - U četvrtak se u 19 sati otvara izložba Damira Hoyke i Thelme Herzl u zagrebačkom muzeju »Mimara«, a riječ je o njihovom prvom zajedničkom radu. Hrvatski fotograf i austrijska umjetnica rodom s Islanda na kongenijalan su način spojili svoja umijeća u jedinstvenu zajedničku produkciju. Godine 1999. Thelma Herzl je, prilikom boravka u zemlji porijekla, razradila zamisao da svoja iskustva s područja objektne umjetnosti unese u projekt tzv. landart-a. </p>
<p>Izložena serija pod nazivom »Metal Dreams« umjetnički je rad silnoga intenziteta i dirljive atmosfere. Jedinstvena topografija Islanda poslužila je kao polazište za inscenaciju izrađenu iz industrijskog aluminija, konkretne sirovine koja katkad poput markera pojačava obilježja krajolika. Landart nije ni skulptura ni slikarstvo. </p>
<p>»Tijekom lipnja i srpnja 2001. godine Thelma i ja obavili smo kreativni dio našeg projekta boraveći na Islandu, gdje je Thelma, poznata po svom radu u metalu, intervenirala upravo oblikovanjem metalnih objekata na licu mjesta inspirirana odabranim dijelovima islandskog pejzaža«, rekao nam je Damir Hoyka. »Nakon što smo zajednički izabrali dio pejzaža koji najbolje odgovara kako njenom viđenju instalacije, tako i mom viđenju konačne fotografije, Thelma je postavila svoju intervenciju (personifikaciju inteligentne životne energije - bića) u pejzaž. Tada sam, dočekajući najbolje svjetlo, snimio fotografiju na taj način uobličenog dijela pejzaža«. </p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Biciklom od Makarske do Vukovara u čast braniteljima</p>
<p>VUKOVAR, 10. travnja </p>
<p> - Nakon četri dana naporne vožnje biciklom i prijeđenih 760 kilometara u Vukovar se u srijedu na biciklu dovezao dvadesetsedmogodišnji Makaranin Mate Vodanović. </p>
<p> Iz rodne Makarske Vodanović je pošao prošle subote s nakanom da kad dođe u Vukovar, oda počast poginulim pripadnicima 156. makarske brigade, koje je i sam bio pripadnik, te svim poginulim vukovarskim braniteljima. </p>
<p>Od Makarske do Vukovara put ga je vodio preko Knina, Plitvica, Zagreba i Novske.</p>
<p> Kod Kamenog križa na ušću Vuke u Dunav Vodanović je položio vijenac, prisjetivši se, kako je kazao, svih onih koji su dali živote za Hrvatsku. Kao pripadnik 156. makarske brigade on je proveo godinu i pol dana na južnom bojištu.</p>
<p> Organizator športskog pothvata tog 27-godišnjeg Makaranina je makarska Udruga Hvidre, a u Vukovaru je gost članova vukovarske Hvidre. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Oskarovka Halle Berry ozlijeđena na snimanju novog Bonda</p>
<p>LOS ANGELES, 10. travnja</p>
<p> - Novopečena oskarovka Halle Berry ozlijedila je oko na snimanju novog filma o Jamesu Bondu, »Die Another Day«. Berry, koja glumi negativku Jinx, snimala je scenu borbe helikoptera u petak na setu u Španjolskoj, a ozlijeđena je kad su joj komadići dimne bombe odletjeli u oko u trenutku kad agent 007, kojeg glumi Pierce Brosnan, diže u zrak suparničku letjelicu. Glumica je odmah prebačena u bolnicu, gdje joj je tijekom 30-minutne operacije izvađena krhotina iz oka, bez trajnih posljedica. To je drugi put da je netko iz filmske ekipe ozlijeđen na snimanju ovog filma, iako se nije radilo o ozbiljnijim ozljedama. Naime, u veljači je Brosnan ozlijedio koljeno, zbog čega je 49-godišnji glumac morao pauzirati dva tjedna. Osim ovakvih incidenata, malo je toga poznato o filmu »Die Another Day«. Zna se da se u filmu kao negativci pojavljuju Sjevernokoreanci predvođeni generalom Zaom, kojeg glumi Rick Yune, da John Cleese i Judi Dench repriziraju svoje uloge kao »R« i »M« te da će Madonna pjevati naslovnu pjesmu. Snimanje filma počelo je u siječnju na Havajima, a uz Španjolsku, snima se još i u Hong Kongu, na Islandu i u Engleskoj. »Die Another Day« bi u kina trebao stići 22. studenoga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Proljetna revija jazza u Lisinskom od 18. do 20. travnja</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Tradicionalna, 11. proljetna revija jazza održat će se od 18. do 20. travnja u Koncertnoj dvorani »Vatroslava Lisinskog« (Mala dvorana), najavio je na današnjoj konferenciji za novinare umjetnički direktor Revije Antun Tomislav Šaban.</p>
<p>Riječ je o projektu koji zajedno priređuju Koncertna dvorana i Hrvatsko društvo skladatelja, rekao je Šaban.</p>
<p>Prve večeri nastupit će međunarodni glazbeni sastav »Geloland« koji je pokrenuo hrvatski gitarist Ante Gelo i koji će te večeri imati svoju svjetsku praizvedbu, istaknuo je Šaban. </p>
<p>Iste večeri, u drugom dijelu, predstavit će se i jedan od najpoznatijih europskih dixielandskih sastava slovenski »Greentown Jazz Band« koji ove godine obilježava 20. obljetnicu djelovanja. </p>
<p>Druga večer Revije predviđena je za jedinstvenu priredbu »Nove nade Jazza Marjan Marjanović«, rekao je Šaban. Dodao je kako stručni ocjenjivački sud još treba izabrati pet ili šest izvođača od velikog broja prijavljenih koji će nastupiti uz pratnju kvarteta Julija Njikoša. Te će se večeri predstaviti i »The Bastardzi« s gostima Ladislavom Fidriem i Ghasemom Batamuntuom iz SAD-a, najavio je umjetnički direktor Revije.</p>
<p>Istaknuo je i kako će zadnje večeri pod njegovim ravnanjem nastupiti Big Band Hrvatske radiotelevizije s gostima pijanistom Matijom Dedićem i gitaristom Mariom Igrecom.</p>
<p>Član Organizacijskog odbora Proljetne revije jazza Dubravko Majnarić potvrdio je kako će sve koncerte u živo prenositi Hrvatski radio.</p>
<p>Najavio je i kako će uoči prvog koncerta 18. travnja u predvorju Male dvorane biti otvorena izložba slika »All that jazz« gitarista i skladatelja Aleksandra Bubanovića. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Liza Minnelli primila u Rimu životnu nagradu »David di Donatello« </p>
<p>RIM, 10. travnja</p>
<p> - Američka glumica Liza Minnelli doputovala je u Rim gdje joj je u srijedu uručena nagrada »David di Donatello« za životno djelo. Zvijezda filma »Cabaret« nagradu je primila iz ruku talijanske filmske zvijezde Gine Lollobrigide. »David di Donatello« je talijanski ekvivalent američke filmske nagrade Oscar. Ostale zvijezde svečane dodjele nagrada u Rimu bile su glumac Nino Manfredi (81) te redatelj Franco Zeffirelli kojemu je nagradu uručila francuska glumica Fanny Ardant, zvijezda njegovog zadnjeg filma o opernoj divi Mariji Callas. Prošle godine je film Nannija Morettija, »Sinova soba«, proglašen najboljim talijanskim filmom godine, a glavna glumica iz filma Laura Morante, proglašena je najboljom glumicom. Film je potom osvojio Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Cannesu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Iako je bacio listić, dobit će lutrijsku premiju</p>
<p>VARŠAVA, 10. travnja</p>
<p> - Poljski umirovljenik Franciszek Majka, koji je prije tri godine pogodio dobitnu kombinaciju na lutriji ali je uništio listić nakon što automat nije prepoznao glavni zgoditak, proživjet će ipak ostatak života kao milijunaš. Nakon presude koja je u utorak popodne pala na sudu u Wroclawu, Majka može očekivati da će mu uskoro na bankovni račun sjesti 1,7 milijuna zlota (3,4 milijuna kuna), koliko iznosi glavna premija koju mu je čitavo vrijeme odbijao isplatiti poljski nacionalni organizator igara na sreću Totalizator Sportowy.</p>
<p>On je u veljači 1999. godineje u jedan od automata Totalizatora gurnuo svoj listić da bi provjerio je li tog tjedna išta pogodio. »Bez zgoditaka«, javio je automat, nakon čega je Majka kupon poderao i bacio te ispunio novi, prekriživši kao uvijek iste brojeve. Tek tri mjeseca kasnije, kad je Totalizator krenuo u potragu za sretnikom koji u propisanom roku nije podigao svoju nagradu, shvatio je da je zapravo riječ o njemu.</p>
<p>Svi pokušaji da bez listića ishodi ono što mu pripada i što je izgubio samo zbog neispravnog Totalizatorovog automata nisu urodili plodom. Totalizatorovi su mu pravnici uporno pod nos gurali izvadak iz pravilnika, prema kojemu gubitak kupona znači ujedno gubitak prava na nagradu. Međutim, suci u Wroclawu bili su suprotnog mišljenja, primjetivši da pravilnik ne govori o situaciji u kojoj krivicu za uništenje listića snosi Totalizator i njegov automat.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Odresci ne prenose kravlje ludilo</p>
<p>BRUXELLES, 10. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Možete mirno i bez straha jesti svoje odreske jer u mišićnom tkivu životinja nema tragova kravljeg ludila, odnosno priona, čestica koge sadrže protein odgovoran za prenošenje bolesti sa životinja na ljude, priopćio je Znanstveni odbor europske Komisije, najviše stručno tijelo EU zaduženo za zdravu hranu, uključujući i zdrave goveđe šnicle. </p>
<p>Rezultati istraživanja objavljeni su u srijedu. Oni demantiraju američke znanstvenike prema kojima se u mišićnom tkivu - dakle goveđim odrescima i biftecima - kriju prioni. Nalaz je podloga odluci europske Komisije da do daljnjega, dakle no novih nalaza, ne mijenja svoj sustav zaštite javnog zdravlja. Prema tome sve postojeće mjere ostaju na snazi - neizmijenjene. </p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Fantazmagorične inscenacije</p>
<p>Fragmente iskopina Piranesi povezuje u cjelinu na način kakva je ona nekada bila, ali i kakva je sve mogla biti, tvoreći nerijetko inscenacije fantazmagoričnih oblika, zbog čega se smatra pretečom nadrealizma / Listovi iz fundusa Muzeja najočuvanije su Piranesijeve grafike u svijetu</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Izložba »Giovanni Battista Piranesi, bakropisi 1768. - 1778.« otvorena je u utorak u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt. Riječ je o 110 grafičkih listova sa sadržajem 124 otiska glasovita talijanskog bakropisca, arheologa, restauratora i arhitekta. Predstavljen je ciklus bakropisa nastalih na temu dekorativnih antikviteta - vaza, kandelabra, nadgrobnih spomenika, sarkofaga, žrtvenika, tripoda, urna, uljanica, fragmenata arhitektonske dekoracije i još mnogih drugih neobičnih predmeta u kojima je Piranesi dao svoju osebujnu interpretaciju antike.</p>
<p> Kustosica Anđelka Galić, autorica izložbe, primijetila je kako je šest bakropisa ove serije radirao umjetnikov sin Francesco i da zbirka u MUO sadrži do sada nepoznate otiske dviju matrica. Ravnatelj ustanove Vladimir Maleković istaknuo je da su listovi iz fundusa Muzeja najočuvanije Piranesijeve grafike u svijetu, te da se radi o središnjem projektu ovogodišnje izložbene sezone u MUO. Izložbu je otvorila pomoćnica ministra kulture RH Branka Šulc naglasivši važnost istraživanja, prezentiranja i publikacije tako vrijedne zbirke.</p>
<p>Otvorenju izložbe nazočile su Serenita Papaldo, direktorica, i Anna Grelle, voditeljica odjela bakropisa Nacionalnog instituta za grafiku iz Rima, ustanove koja je potvrdila da se radi o autentičnoj, do sada nepoznatoj verziji grafičkih otisaka, te Flavio Andreis, direktor Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu.</p>
<p>Piranesi je bakropise antikviteta zamislio kao neku vrstu prodajnog kataloga. S tom nakanom povezuje fragmente iskopina u cjelinu na način kakva je ona nekada bila, ali i kakva je sve mogla biti, tvoreći nerijetko inscenacije fantazmagoričnih oblika, zbog čega se smatra pretečom nadrealizma. Grafike prate tekstovi s ikonografskim analizama, opisima dekoracija i autorovi osvrti na stil, tehniku i način izrade antičkih majstora. U formiranju Piranesijeva shvaćanja antike djelovali su Nijemac Winckelmann, engleski neopaladijanizam i francuski klasicizam. Piranesi stvara u duhu rokokoa na prijelazu u klasicizam. </p>
<p> Izložba predstavlja Piranesija kao ključnu pojavu jer će se nakon njega u teoriji umjetnosti postaviti teza o umjetnini kao vječno otvorenom djelu, a teorija zaštite tretirat će spomenik kao »djelo u nastajanju«.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Martirologij hrvata u istočnoj Hercegovini</p>
<p>Knjiga je prvi pokušaj cjelovitog popisa stradalnika na području istočne Hercegovine - navedeno je 4.515 imena žrtava</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - »Tko uzme knjigu u ruku osjeća se kao na nepreglednoj bleiburškoj poljani«, rekao je biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić na predstavljanju knjige »Stradanje Hrvata tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini« održanoj ovih dana u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest. Knjigu, zapravo peti svezak Humskog zbornika, napisali su župnik neumski mr. Ivica Puljić, Stanislav Vukorep i župnik iz Dračeva Đuro Bender. </p>
<p>Biskup Perić ocijenio je knjigu, čiju je izradu potaknuo biskup Pavao Žanić 1988. godine, kao prvi pokušaj cjelovitog popisa stradalnika na području istočne Hercegovine. »Uvod je izvrsno povijesno tumačenje ratnih i poratnih zbivanja i prava novost interpretacije«, kazao je biskup Perić. Za recenzenta dr. Zdravka Dizdara knjiga je plod htijenja da se zabilježe hrvatske žrtve, a ne mržnje. Razdoblje Kraljevine SHS naznačio je kao uvertiru u događaje Drugoga svjetskog rata, a »za nadati se knjizi o svim hrvatskim žrtvama u Bosni i Hercegovini«, zaključio je Dizdar.</p>
<p>Stanislav Vukorep napomenuo je da je u izradi knjige pomogla Saborska komisija za istraživanje žrtava rata i poraća, a »usprkos velikom radu nisu sve žrtve zapisane, a moguće su i pogreške«. Đuro Bender rekao je da su autori u knjizi iznijeli ideju »ravnopravnog stradanja, bez obzira na uzrok smrti i počinitelja, a knjiga je sjećanje na ostanak«.</p>
<p>U knjizi-martirologiju navedeno je 4.515 imena žrtava. Izdavači su Zajednica Hrvata istočne Hercegovine, župe trebinjske biskupije te općine Čapljina, Neum, Stolac i Ravno. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vesna Parun zadužila je Hrvatsku </p>
<p>STUBIČKE TOPLICE, 10. travnja</p>
<p> - Predsjednik Stipe Mesić u srijedu je u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju posjetio Vesnu Parun u prigodi njezina 80. rođendana, te joj uz čestitke predao i prigodan dar, radiokasetofon i kiticu cvijeća. »Vesna Parun je jedna od najvećih hrvatskih pjesnikinja, a svojim pisanjem po kojem će ući u povijest ona je značajno zadužila Hrvatsku« - rekao je Stipe Mesić.</p>
<p> Zadovoljna Predsjednikovim posjetom, Vesna Parun pročitala je njemu posvećenu pjesmu »Dan sirotinjskog zdravlja«, te je darovala i nekoliko svojih djela njegovoj obitelji, dok je »Mozak u torbi« posebno namijenila predsjedniku Mesiću, kojem je gledanjem u dlan prorekla da upravo sada ulazi u svoje najzrelije doba. »Bez obzira što ulazim u deveto desetljeće, u svome pisanju ne ću biti drukčija, ali ću možda biti pitomija, iako nisam nikad bila divlja u svome radu. Nekad sam znala vlasti pismeno poslati satirične poruke, pa mi je posebno drago što sam imala priliku upoznati ovog simpatičnog predsjednika kojem sam posvetila jednu pjesmu, a u svoju knjigu sam mu napisala: 'Simpatičnom Stipi Mesiću poklanjam ovu libru koje neka se ne uplaši. Zbog nje sam ja pala. On neće'« - rekla je Vesna Parun.</p>
<p> »Izgradila sam u sebi vjeru, zavičaj i državu, i danas kad više nisam mlada, nastavljam stvarati za ovaj svoj mali djelić svemira koji sam ja«, rekla je razdragana pjesnikinja, koja se nalazi na rehabilitaciji u Stubičkim Toplicama zbog slomljenog kuka. Osim predsjednika Mesića uz slavljenicu su bili brojni novinari i liječničko osoblje koji su joj željeli čestitati rođendan.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>HRVATSKI RAT ZA MIRAN RAZLAZ</p>
<p>Ako ide Slovenija, mora i Hrvatska </p>
<p>Prema bilješkama Predsjednikova savjetnika Maria Nobila, na prvoj sjednici hrvatskoga Vrhovnoga državnog vijeća u ožujku 1991. predsjednik Tuđman je ocijenio da su Slovenci odlučni izaći iz jugoslavenske federacije. Makedonci su bliski hrvatskim stajalištima, a Izetbegović se dvoumi između suverene države i ostanka </p>
<p>u zajedničkoj jugoslavenskoj državi</p>
<p>PIŠE: DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Na ovome mjestu valja mi reći da su Slovenci temeljitije i brže pripremali političko-pravne dokumente o proglašenju neovisnosti, negoli mi u Zagrebu.</p>
<p> Tuđman je strahovao da se ne »odlijepe« sami, jer bi u tome slučaju Hrvatska bila izvrgnuta jakim pritiscima utjecajna dijela federalnoga i srpskoga državnoga i političkog vrha, a i »neutralaca«, predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića i makedonskog predsjednika Kire Gligorova.</p>
<p>Bosanac je zagovarao jugoslavensku asocijaciju, istina demokratskiju i labaviju od postojeće federacije, zbog nacionalno izmiješana stanovništva u BiH, posebno Muslimana, Srba i Hrvata (podržavao je, zapravo, »stupnjevanu asimetriju« unutar Jugoslavije, s Hrvatskom, dakako, jer bi izlaskom Hrvatske iz Jugoslavije BiH postao brz i lak plijen »velike Srbije«), a Gligorov se bojao, ako Makedonci ostanu sami u samostalnoj državi, najezde susjeda i gospodarskoga nazadovanja.</p>
<p>Zanimljivo je da su ta dva državnika u svibnju 1991. predložila vlastitu platformu o budućoj jugoslavenskoj zajednici, koja se dobrim dijelom oslanjala na hrvatski i hrvatsko-slovenski prijedlog konfederacije, ali s uočljivim integralističkim afinitetima autora.</p>
<p>U razgovoru s američkim državnim tajnikom Jamesom Bakerom, 21. lipnja 1991. u Beogradu, predsjednik Tuđman je odbio prijedlog Izetbegovića i Gligorova.</p>
<p>Prema bilješkama Predsjednikova savjetnika Maria Nobila, na prvoj sjednici hrvatskoga Vrhovnoga državnog vijeća u ožujku 1991. predsjednik Tuđman je ocijenio da su Slovenci odlučni izaći iz jugoslavenske federacije. </p>
<p>Makedonci su bliski hrvatskim stajalištima, a Izetbegović se dvoumi između suverene države i ostanka u zajedničkoj jugoslavenskoj državi.</p>
<p>Dodao je: »No ako ide Slovenija, mora i Hrvatska«.</p>
<p>Na prijedlog predsjednika Republike Franje Tuđmana, Sabor Republike Hrvatske je 21. veljače 1991. prihvatio Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i o mogućem udruživanju u savez suverenih republika.</p>
<p>U tomu su dokumentu potanko navedena načela na temelju kojih je Hrvatska spremna sklopiti savez o modernoj konfederaciji s ostalim državama. Među ostalim, istaknuti su uvjeti da republike - države (u to vrijeme federalne jedinice SFRJ) priznaju »temeljna prava svake od njih na opstanak, samostalnost, suverenost, jednakost, te međunarodni subjektivitet i štovanje« i da se »obvezuju na nemiješanje u poslove unutrašnje nadležnosti (drugih država), osim kada je to dopušteno pravilima međunarodnog prava«.</p>
<p>Jedno od dvaju pitanja na referendumu u Hrvatskoj 19. svibnja 1991. godine glasilo je:</p>
<p> »Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama - prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ?«</p>
<p>Građani su odgovorili pozitivno - 93,24 posto birača zaokružilo je riječ »za« (referendumu se odazvalo 83,56 posto ukupnoga glasačkog tijela).</p>
<p>Državnu je samostalnost Republika Hrvatska proglasila 25. svibnja 1991. godine. U uvodnome dijelu Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Hrvatske ponovno je izražena spremnost Hrvatske da se s ondašnjim republikama SFRJ, kao i samostalna i neovisna država, »sporazumijeva o gospodarskim, političkim, obrambenim i drugim vezama«, premda je hrvatski državni vrh tada bio zaključio da pokušaj stvaranja moderne konfederacije nije uspio (u uvodu ustavne odluke je, stoga, kazano da »među republikama SFRJ nije došlo do sporazuma koji bi omogućio preustrojstvo federativne savezne države u savez suverenih republika«).</p>
<p>U Deklaraciji o samostalnosti Hrvatske, koju je Sabor donio istodobno s Ustavnom odlukom, kazano je da će Hrvatska s Republikom Slovenijom uspostaviti savez dviju samostalnih, suverenih država i još jednom je ponovljeno da Republika Hrvatska poziva i ostale republike dosadašnje SFRJ na stvaranje saveza suverenih država u skladu s određenim načelima.</p>
<p>Zadnji pokušaj da se modelom saveza suverenih država spriječi kataklizma u Jugoslaviji, prije svega u Hrvatskoj, načinjen je sredinom 1991. godine. </p>
<p>Bio sam tada hrvatski ministar vanjskih poslova i osobno sam napisao nacrt osnovnih načela ugovora o savezu: »Plan o razrješenju jugoslavenske državne krize« (tzv. plan u pet točaka). </p>
<p>Zajedno s obrazloženjem objavljen je u Vjesniku 15. kolovoza 1991. </p>
<p>Nakon što ga je odobrio predsjednik Republike, uz suglasnost predsjednika Vlade bio sam ga poslao mnogim naslovnicima potkraj lipnja i na početku srpnja - kao službeni prijedlog Vlade Republike Hrvatske (nakon Vlade premijera Josipa Manolića, novi predsjednik Vlade Franjo Gregurić u inauguralnom je govoru u Saboru rekao, 3. kolovoza 1991., da će njegova Vlada nastaviti politiku stvaranja saveza suverenih država prema »prijedlogu u pet točaka«). </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>NEKA BUDE SVJETLOST</p>
<p>Stvorenje iz genetske džungle</p>
<p>Iznenada se kuhinjska vrata ponovno bučno otvoriše i Washington uleti u blagovaonicu. »Washington«, procijedi Lockes, »zar ne razumijete? Otpušteni ste - odmrčali ste.« »Ne, čovječe, ti ne razumiješ!«, stiže odgovor dok je Washington u četiri golema koraka prelazio udaljenost koja ih je dijelila, iza leđa izvlačeći pištolj i prislanjajući ga na Lockesovu glavu. »Ti si odmrčao!«</p>
<p>PIŠE: RUPERT MORGAN</p>
<p>Na trenutak je bila skamenjena, a zatim prošapće tako da su je mogli čuti samo najbliži susjedi za stolom: »Da se jebem sa svojim jebenim Hamakijem. To bi spadalo u njegovu... hm... kit-a-porter kolekciju, pretpostavljam?«</p>
<p>»Odlazite, gospodine Washington!«, zapovjedi Lockes. »Ne možete ni zamisliti kako će izgledati vaš dosje budete li me i dalje ljutili.«</p>
<p>Washington ostade nepomičan još nekoliko trenutaka, drhteći od bijesa i uvrijeđenosti, a zatim ispusti svoju srebrnu žlicu i odjuri prema kuhinji.</p>
<p>Lockes sjedne široko se smiješeći, promatrajući šokirana lica oko sebe. Tijekom svađe čitav je stol zašutio. Iznenada se kuhinjska vrata ponovno bučno otvoriše i Washington uleti u blagovaonicu.</p>
<p>»Washington«, procijedi Lockes, »zar ne razumijete? Otpušteni ste - odmrčali ste.«</p>
<p>»Ne, čovječe, ti ne razumiješ!«, stiže odgovor dok je Washington u četiri golema koraka prelazio udaljenost koja ih je dijelila, iza leđa izvlačeći pištolj i prislanjajući ga na Lockesovu glavu. »Ti si odmrčao!« </p>
<p>Ako su ljudi smatrali da je John Lockes dovoljno lud da čuva odrezane nokte u staklenci, za to je gotovo potpuno bio zaslužan Javni istražitelj.</p>
<p>U različitim je prigodama Istražitelj objavljivao da John Lockes pati od amnezije ili od strašne, unakazujuće kožne bolesti, da se podvrgao promjeni spola, da su ga oteli izvanzemljani, da je i sam izvanzemljanin ili android, da umire od raka i da se očajnički pokušava klonirati u jednoj južnoatlantijskoj klinici te, u više prigoda, da je mrtav.</p>
<p>Sve su te priče na kraju dovele do iznenadna preuzimanja najveće svjetske grupacije za brzu prehranu, konglomerata koji su činili lanci »Ghetty's Burgers«, »Meat-U-Eat« i »Love'N'Pizza«. Sve redom čisto smeće.</p>
<p>Kao, uostalom, i Istražiteljeve priče.</p>
<p>A sve ih je napisao isti čovjek - Istražiteljev specijalist za čudno, skandalozno i posve nevjerojatno: Macauley Connor.</p>
<p>Nešto ranije istog onog dana kada su se gosti u hotelu »Excelsior« našli pred raspištoljenim manijakom, Macauley Connor se sav ukočen izvlačio iz svog automobila, protežući noge i gurajući majicu natrag u izgužvane hlače. Žmirkajući na popodnevnom suncu, obeshrabreno se ogleda duž farme i uzdahne.</p>
<p>Kakav to čovjek prevali tisuću tristo kilometara da bi stigao u rupu poput ove?</p>
<p>Billsonovoj bi farmi i te kako koristilo da je povremeno očisti neki tornado. </p>
<p>Između anarhije poluoštećenih strojnih dijelova, nagrizenih cijevi, probušenih vreća, bezbrojnih komadića gume i drveta, koji bi jednog dana mogli nečemu poslužiti, te njihova zapuštena administrativna sjedišta - farmerove kuće - prostiralo se čitavo evolucijsko stablo otpada.</p>
<p>Na nižim su granama tog stabla bili osnovni beživotni predmeti, jednostavne nežive tvorevine poput kanti za boju i ratkapa koje su tek načinile prvi neodlučan korak prema specijalizaciji, mutirajući u posude za krpe i pladnjeve za hranjenje pilića. </p>
<p>Na mjestima iznad njih bile su se socijalno složenije nezvijeri - komad starog konopca za pakiranje, jednozube vile i betonski stupić su, na primjer, stupili u uzajamno koristan odnos, razvijajući se u uže za sušenje rublja.</p>
<p> Iz najosnovnijih oblika smeća iznikli su kokošinjci, iako njihovi gradivni elementi nisu ni slutili da će jednog dana prerasti svoju osnovnu namjenu paleta za viljuškare, vreća za gnojivo, guma i, tu i tamo, ulaznih vrata. </p>
<p>Cijele su se nadstrešnice izdigle iz zemlje u evolucijskom skoku koji će ih jednog dana jamačno dovesti do uspravljanja na dvije noge. Bio je tu i dograđen dio, golem i jako nagnuta krova, a iza njega, dominirajući dvorištem kao što kit dominira oceanom, jedna čitava staja.</p>
<p>Napokon, bio je tu i sam Brody Billson. Od prvog trenutka kad ga je ugledao, od časa kad se Billson pojavio na vratima kuće i lijeno mahnuo, Macauley je posumnjao da se uvalio u gadnu nevolju. </p>
<p>Takve je stvari već naučio instinktivno predosjećati. Njegove je sumnje potvrdio način na koji je Billson teturao prema autu, ostavljajući dojam lošeg glumca na audiciji za kakav niskobudžetni film strave.</p>
<p>Stvorenje iz genetske džungle.</p>
<p>Billson je svojih pet minuta slave tražio pričom da su njegovu kokoš oteli, kako je to sam koncizno formulirao, svemirski izvanzemljani iz svemira. </p>
<p>Billson je, dakako, bio tip čovjeka čija su mentalna prostranstva naseljavali i svemirski izvanzemljani iz raznih gradova većih od pedeset tisuća stanovnika.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Neutemeljeno o Krleži</p>
<p>Po sudu autora knjige »Čitajući Krležu« Davora Velnića Krležina je pojava plod bolesne ambicije, politikantstva i ideologije. On je zanimljiviji kao politička figura nego kao književnik </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Da smo sredina koja nikada nije cijenila svoje velikane duha, ljude na kojima opstoji paradigma hrvatske kulture, koja se s prezirom neprestance odnosi prema svojoj tradiciji i prošlosti, a samim time i prema sadašnjosti i budućnosti - posvjedočila je knjiga riječkog autora Davora Velnića »Čitajući Krležu«, što ju je objavila nakladnička kuća Adamić, a koja je u srijedu predstavljena u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p> Na tome skupu mogle su se čuti doista nevjerojatne i neutemeljene, olako izrečene izjave što su pljuštale na sve strane ocrtavajući Miroslava Krležu kao pisca koga sam autor nije čitao od gimnazijskih dana, pisca kojega ne čitaju ni studenti i čija je pojava plod bolesne ambicije, politikantstva i ideologije. Jer, po riječima predstavljača Igora Žica i dr. Darka Gašparovića, »Krleža je zanimljiviji kao politička figura nego kao književnik«, jer on se posve u drugoj svojoj fazi, nakon 1945. godine, gubi kao književnik, a egzistira kao eksponent jedne ideologije. Ni »Zastave« nisu relevantno književno djelo, one su »led« kojima Krleža hibernira svoju od mladosti prisutnu ideju da postane institucija i klasik. Doveden je pod upit i njegov enciklopedistički rad, jer da su enciklopedije koje je uredio i pokrenuo posve danas neupotrebljive zbog njegovih stavova i ideologijskih postava.</p>
<p> Naprotiv, Velnić je predstavljen kao veliki kritički mislilac, za razliku od niza krležologa koji su se u njegovu navodnu aureolu besmrtnosti uključili sjedeći na rubu njegove grobnice ispisujući nekritičke hvalospjeve koji se prelijevaju preko pozlaćenih korica golemih Sabranih djela, dižući sebi spomenike.</p>
<p>Eto, budući da se nitko nije usudio reći »pravu istinu« o Krleži, učinio je to čovjek koji je diplomirao vanjsku trgovinu i svoju prvu knjigu »Otoci i sjećanja« objavio u 45. godini života te 2000. godine roman »Sveti prah« u izdanju Matice hrvatske, čija je urednica proglašena krivom što taj, kako je rečeno, stilistički najbolje napisani prozni uradak nije dobio sve književne nagrade. Okrivljena je i zagrebocentrična javnost koja nije prepoznala to djelo. Sada je na toj istoj javnosti da, napokon, prepozna vidovnjaštvo književnika Velnića koji je predvidjelo da ni u Krležinoj ostavštini nema ničega vrijednoga, te da on nije zatečen tzv. »otkrićem«. Krleža je, ukratko, pisac čiji je najveći dio opusa mrtav - »talent prodan za ideologiju«. Ipak, poruka je Velnića, tek sad kada je taj pisac demistificiran i razobličen, može ga se čitati. </p>
<p>Istom zgodom predstavljena je i vrlo lijepa foto-monografija koja sabire 25 portreta književnika i duhovnika te vedute nekih hrvatskih gradova Andreja Urema »Aeterna Croatia« koju je predstavio Igor Zidić, urednik Davor Velnić i sam autor.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tarbuk laureat »Slavenskoga«</p>
<p>Priznanje pripalo Mladenu Tarbuku za skladbu »Sanjači« nadahnutu stihovima Nikole Šopa / Bogata godišnja žetva hrvatske glazbe - čak 59 praizvedbi </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Vjesnikova već tradicionalna nagrada »Josip Štolcer Slavenski« za nova djela hrvatskih skladatelja, praizvedena u prošloj 2001. godini pripala je Mladenu Tarbuku za njegov vokalno-instrumentalni ciklus »Sanjači«, praizveden u listopadu na manifestaciji Međunarodne glazbene tribine u Puli. Djelo je pod ravnanjem skladatelja izvela koloraturna sopranistica Lidija Horvat-Dunjko uz instrumentalni sastav »Cantus«.</p>
<p> Žiri koji je radio u sastavu Tonko Ninić (predsjednik), Erika Krpan, Višnja Požgaj, Frano Parać i Nenad Turkalj nije imao nimalo lak zadatak, jer je hrvatska glazba prošle godine obogaćena čak s 59 novih djela orkestralne, scenske, vokalne i komorne glazbe. Tolikom broju praizvedbi pridonijela je i činjenica što se prošle godine održavao i zagrebački Biennale suvremene glazbe, pa su domaći autori uz redovite koncertne repertoare i manifestaciju koja se svake godine održava u Puli imali dovoljno prilike za plasman svojih novih djela.</p>
<p>Žiri je birao kandidate u tri kruga glasovanja, od čega je u prvi krug ušlo četrnaest skladatelja: Željko Brkanović (dvije skladbe), Zoran Juranić, Vjekoslav Nježić, Pavle Dešpalj, Ivo Josipović, Igor Kuljerić, Olja Jelaska, Mladen Tarbuk, Dubravko Detoni, Miroslav Miletić, Davorin Jagodić, Krešimir Seletković, Berislav Šipuš i Pero Gotovac.</p>
<p>U drugome krugu u uži su izbor ušli Berislav Šipuš s ciklusom klavirskih preludija »Noći«, Igor Kuljerić s Koncertom za marimbu i orkestar i Mladen Tarbuk sa svojim »Sanjačima«, a pored njih još Pavle Dešpalj s Koncertom za violončelo i orkestar, Vjekoslav Nježić sa skladbom »Traces« za orkestar i elektroniku, Dubravko Detoni za elektronsku skladbu »Tajna«, Pero Gotovac za zborsku skladbu »Misa Delmata« i Ivo Josipović za »Tubu ludens« u izvođenju tube i orkestra. U završnome, trećemu krugu glasovanja lauratom je proglašen Mladen Tarbuk za skladbu »Sanjači«, i to će djelo biti izvedeno 9. svibnja na 29. muzičkom memorijalu »Josip Štolcer Slavenski« u Čakovcu u dvorani tamošnjeg </p>
<p>Obrazloženje žirija: Mladen Tarbuk (1962.) godinama se već u hrvatskoj glazbenoj javnosti ističe ne samo kao plodan i darovit skladatelj suvremenih nadahnuća, nego i kao dirigent i organizator. Zaslužan je za sustavno oformljenje i kvalitetan uspon Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske, a nedavno je postavljen i za intendanta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Kao skladatelj gotovo je izvođeniji u inozemstvu na brojnim manifestacijama suvremene glazbe, a i dobitnik je brojnih inozemnih nagrada i priznanja.</p>
<p>Snoviđenja Nikole Šopa </p>
<p> Za svoje »Sanjače« nadahnuo se ciklusom jednoga od velikih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća, Nikole Šopa, nazvanog »divnim katoličkim pjesnikom tragične sudbine«. Radi se o produhovljenim stihovima koji izražavaju snoviđenja i koji su upravo svojom metafizičkom produbljenošću navela skladatelja da na sjajan način osebujno složenim instrumentalnim sastavom od osamnaest glazbenika zvukovno dočara atmosferu te poezije, pa je i u kritikama zapaženo da mu je u tome pogledu djelo bez usporedbe u dosadašnjoj hrvatskoj glazbi.</p>
<p> Osim toga, skladba je uvjetovana suradnjom jedne iznimne pjevačice, sopranistice Lidije Horvat-Dunjko, koja je u stanju ispjevati vrtoglave koloraturne visine sve do trećega A; uposlivši neuobičajeni komorni instrumentarij skladatelj je pronalazio iznenađujuće, veoma apartne zvukovne kombinacije, suživljene glasu te sjajne pjevačice. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Smjena naraštaja </p>
<p>Izvest će se jedanaest domaćih i stranih dramskih predstava </p>
<p>SPLIT, 10. travnja</p>
<p> - Na ovogodišnjim 12. Marulićevim danima, što će se u Splitu održati od 12. do 20. travnja, bit će izvedeno jedanaest domaćih i stranih dramskih predstava u izboru Hrvoja Ivankovića, festivalskog selektora i dramaturga na Hrvatskome radiju. Festival hrvatske drame i autorskog kazališta bit će zapamćen po tome što će posvjedočiti smjenu kazališnih naraštaja u nas, jer će u novom svjetlu biti predstavljeno nekoliko mladih redatelja, autora i glumaca. </p>
<p> Hrvatsko dramsko pismo u izvedbi inozemnih kazališta bit će predstavljeno u tri navrata: dramu »Naranča u oblacima« Ivane Sajko izvest će njemački teatar »Kinder und Jugandtheater Zwinger 3«, Šovagovićeve »Ptičice« predstavit će sarajevsko Narodno pozorište, a na Festivalu će vjerojatno gostovati i »Teatro Vivo« iz Venezuele s predstavom »Važno je biti pozitivan« autora Darka Lukića. Festival će biti svečano otvoren predstavom »Brat magarac« Rene Medvešeka u izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih, a na programu će se naći i »Suzana čista« Mavre Vetranovića u režiji Ivice Boban i izvedbi dubrovačkog Kazališta Marina Držića. HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke, predstavit će Ivšićev »Akvarij« u režiji Marija Kovača, Teatar ITD izvest će »Atentatora« Tomislava Zajeca u režiji Dražena Ferenčića, a Satiričko kazalište Kerempuh predstavit će dramu Borivoja Radakovića »Kaj sad?« u režiji Petra Večeka. Posljednja predstava u festivalskoj konkurenciji bit će izvedena predzadnjega dana, a riječ je o komediji »Što je muškarac bez brkova« Ante Tomića, u režiji Aide Bukvić i izvedbi HNK Zagreb.</p>
<p> Valja napomenuti kako će na Marulićevim danima biti izvedene i tri predstave iz hrvatske dramske baštine; splitsko Hrvatsko narodno kazalište izvest će predstave »U agoniji« i »Gospoda Glembajevi« Miroslava Krleže, obje u režiji Aleksandra Anurova, dok će također Krležinu dramu »Adam i Eva« u režiji Franke Perković izvesti zagrebačka kazališna družina Kufer. </p>
<p>Na Festivalu će prvi put biti dodijeljena i nagrada čitatelja »Slobodne Dalmacije«, a ocjenjivački sud sastavljen od sedmero čitatelja nagradu će dodijeliti za najbolje glumačko ostvarenje na 12. »Marulićevim danima«. Najbolje ocijenjenoj predstavi od gledatelja pripast će nagrada publike, koja od ove godine nosi ime Milana Begovića, dramskog pisca koji je Hrvatsku proslavio diljem Europe. Festivalske nagrade »Marul« bit će dodijeljene u devet kategorija, o čemu će odlučiti ocjenjivački sud u sastavu Ivo Brešan (književnik), Boris Buzančić (glumac), te kazališne kritičarke Dubravka Vrgoč, Sandrine Fabbri i Nila Kuzmanić Svete.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Eksperiment uspio - dvorana puna</p>
<p>Nije tajna da je eksperimentalni film najmanje ljubljen od šire publike, ali čini se da se stvari mijenjaju - tomu u prilog ide gotovo puna dvorana Kinoteke</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Nešto se novo i pozitivno zbiva, to je sasvim sigurno, jer kako drugačije objasniti činjenicu da je u utorak na večer u Kinoteci kada se prikazivao prvi blok eksperimentalnog filma na 11. danima hrvatskoga filma, dvorana bila gotovo puna. Taj podatak začuđuje tim više jer su tijekom proteklih godina na nacionalnom filmskom festivalu projekcije eksperimentalnog filma, najblaže rečeno, djelovale otužno. Dobro, istina je da se gledateljstvo, kako je projekcija odmicala, lagano osipalo, ali ipak većina je izdržala do svršetka.</p>
<p> Naime, gledati 12 eksperimentalnih filmova bez odmora, ukupnog trajanja oko dva sata, pravi je test mogućnosti sabranosti svakoga gledatelja. Učestale izmjene usporenih i ubrzanih snimaka te često posebno naglašena uloga zvuka - samo su neki od elemenata na koje treba posebno paziti kada je riječ o eksperimentalnom filmu. Nije tajna da je ta vrsta filma najmanje ljubljena od šire publike, jer često nema neke konkretne i čvrste fabule, pa komentari najčešće glase - dosadno, ili još gore - čista gnjavaža.</p>
<p>Eksperimentalni je film područje na kojem najažurnije djeluju najčešće likovni umjetnici, barem je takva situacija u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina. Tako su se svojim radovima predstavili umjetnici poput Dalibora Martinisa i Ivana Faktora, ali i mlađe snage poput Denisa Krašilovića, Matije Debeljuha i Gorana Škofića. Kada kažemo da eksperimentalni film često glavnu ulogu dodjeljuje zvuku, odnosno u ovome slučaju govoru, kao vrlo zanimljiv film pokazao se uradak Denisa Krašilovića »Kako su prokleti iz pakla spasili Ronalda Reagana«.</p>
<p>Film se sastoji od dva crtana ili preciznije rečeno animirana segmenta koji prikazuju statičnu figuru glavnoga lika iz naslova, koji nam pripovijeda svoju životnu priču na engleskome. Sve je statično, samo se Reaganove usnice pomiču. Naime, riječ je o stvarnom čovjeku, Afroamerikancu koji se igrom slučaja zove baš kao i bivši američki predsjednik. On nam govori o tome kako je bio kriminalac, narkoman i propalica, te je nakon kliničke smrti i odlaska u pakao doživio prosvjetljenje i postao propovjednik. Crtež je jednostavan, »dječji«, a to je i ključni element koji filmu daje visoku dozu šarma.</p>
<p>Eksperimentalni horor u kojem glavne uloge igraju plastične lutke bebe - tako bi se mogao opisati duhovit uradak Gorana Škofića »Kuća lutaka«. Radnja je smještena u morbidnu unutrašnjost nekoga napuštenog skladišta ili oronule kuće, što je tipična ikonografija filma strave. Lete sjekire, padaju lanci, a glave i udovi jadnih se lutkica prosipaju po sceni. U svakome slučaju, riječ je o najduhovitijem eksperimentalnom filmu koji se mogao pogledati. O radu Dalibora Martinisa »Parken Verboten« ne treba previše raspredati. Riječ je o video radu koji se temelji na akciji održanoj na glavnome trgu u njemačkom gradu Rosenheimu 2000. godine. Parkiranjem novih crnih i srebrenih automobila (VW Golf) u 130 metara dug niz uzduž Max-Jozefs-Platza ispisana je binarna kodirana poruka. Ivan Faktor, naš ovogodišnji predstavnik na Biennalu u Sao Paolu, predstavio se radom »Das Lied is aus«. Snimke bilježe zbivanja za vrijeme Domovinskog rata u Osijeku, a u pozadini je montiran zvuk iz poznatog filma Fritza Langa »M«. Dovođenje te dvije teme u isti kontekst je logično.</p>
<p>Od ostalih eksperimentalnih filmova u prvome bloku mogli su se pogledati i »To Americans I Say« Dalibora Martinisa, koji se mogao vidjeti i na nedavno održanoj izložbi »Projekt: Broadcasting« posvećen Nikoli Tesli. Za istu izložbu napravljen je i video rad »Broadcastingthing« Ane Hušman i Lale Raščić na kojem je zabilježen posjet umjetnica rodnom mjestu Nikole Tesle, selu Smiljan. Prikazani su i: »K51« Matije Debeljuha, »I Don't Remember His Name« Kristine Leko, »Residency« Ksenije Turčić, »Bez naziva« Alena Florčića, »Digging The Channel« Sandre Sterle i Julie Szabo i »Prozor u trash video« Danka Friščića, koji je puštan u kratkim nastavcima prije svake projekcije na festivalu.</p>
<p>Što se tiče dokumentarnih filmova koji su prikazani drugog dana 11. dana hrvatskoga filma, u središtu pozornosti se našao film našega istaknutog dokumentarista i filmskog kritičara Petra Krelje »Spaljeno sunce«. Film govori o jednome od naših najznačajnijih suvremenih likovnih umjetnika - Ivanu Kožariću. Razgovor s umjetnikom te komentari Igora Zidića i Antuna Maračića daju filmu visok stupanj privlačnosti, te se tako potvrđuje da je povijest umjetnosti gotovo uvijek zanimljivije gledati i slušati nego čitati iz knjige. Film je to ujedno i o Zagrebu te problemima vezanim uz prihvaćanje umjetničkog djela i njegova postavljanja u živo gradsko tkivo. Život umjetnika, njegove umjetnosti i grada u kojem stvara nedjeljivi su.</p>
<p> Prilično potresan dokumentarac »Loborina« snimila je Jasmina Božinovska Živalj, koji govori o štićenicima Lobor-grada, njihovim željama, nadama, osjećajima i potrebi za domom. Za građenje čiste tuge autorica je efektno iskoristila glazbu, a kao lajtmotiv se ističe arija »Una furtiva lagrima« iz opere »Ljubavni napitak« Gaetana Dionizettija. Na programu su bili i dokumentarci: »Novo doba« Dražena Žarkovića, »Prigušeni glasovi« Nevena Hitreca, »Zaboravljeni« Damira Čučića, »Soske« Rade Šešić i »Napušteni grad« Magdalene Piekorz.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Retrospektiva kipara Stevana Luketića</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - U Domu hrvatskih likovnih umjetnika u četvrtak se otvara retrospektivna izložba kipara Stevana Luketića (1925.), najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinstvo. Izložci predstavljaju Luketićev presjek umjetničkoga rada od 1955. do 2001., rekao je Zvonko Maković, autor izložbe. Posjetitelji će moći vidjeti i mramornu Glavu iz 1955., nastalu pod utjecajem Frane Kršinića, u čijoj je klasi Luketić i diplomirao na ALU. U Luketićevom se stvaralaštvu nazire i utjecaj kipara Vojina Bakića, u čijoj je radionici bio dugogodišnji suradnik. Najzanimljivija faza Luketićeva stvaralaštva je ona 60-ih godina, kad nastaju lijevane željezne skulpture.Tada počinje raditi odbačenim predmetima bez esetetskog sadržaja, a desetak godina poslije nastaju reljefi i skulpture. Osamdesetih godina Luketić se vraća »odbačenim predmetima«, ali na posve nov način, zaključio je Maković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Portreti operiranih na licu </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 10. travnja</p>
<p> - Novootvorena izložba portreta u National Portrait Gallery u Londonu pod naslovom »Čuvanje lica« slikara Marka Gilberta ima za cilj prisiliti publiku da se suoči sa stvarnošću deformacije i operacije lica, prenosi »The New York Times«. Mark Gilbert (32) dobio je priliku prisustvovati operacijama, te fotografirati i skicirati zahvate koji su bili u tijeku. Bolesnike je slikao prije, u tijeku i nakon operacije. Sudjelovalo je 57 pacijenata, različite dobi i zanimanja. Projekt je osmišljen da bi se rasvijetlilo vrlo nezgodno pitanje izobličenja lica te kako bi se prikazale mogućnosti i ograničenja facijalne kirurgije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nastup nagrađenih hrvatskih gitarista </p>
<p>LOVRAN, 10. travnja</p>
<p> - Troje učenika i studenata srednje i visoke škole za glazbenu umjetnost »Ino Mirković«, koji su dobili dvije prve i jednu drugu nagradu na Međunarodnom gitarističkom natjecanju »Simone Salmaso« u Viareggiu, predstavili su se u utorak u Lovranu. Zagrepčanin Hrvoje Ton, polaznik poslijediplomskog studija na toj visokoj školi, osvojio je prvu nagradu u jednoj od triju kategorija na tom natjecanju s maksimalnim brojem bodova. Time je Ton postao apsulutnim pobjednikom natjecanja, rekao je predavač gitare Neno Munitić na školi »Ino Mirković«. Dodao je da u zadnjih nekoliko godina na tom natjecanju nitko do Tona nije ocijenjen maksimalnim brojem bodova. Hrvoje Ton rođen je 1973. u Zagrebu. Osim njega predstavili su se i Vlade Brzović iz Splita, polaznik druge godine studija, koji je osvojio prvu nagradu u B kategoriji, te Vedran Roguljić, također iz Splita, učenik trećeg razreda srednje škole, koji je dobio drugu nagradu u istoj kategoriji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Grad daje jamstvo Igrama</p>
<p>DUBROVNIK, 10. travnja</p>
<p> - Grad Dubrovnik dat će Dubrovačkim ljetnim igrama jamstvo za kredit od 1,6 milijuna kuna, odlučilo je među ostalim dubrovačko Poglavarstvo na svojoj sjednici u srijedu. Dubrovačke ljetne igre moraju se, naime, zadužiti kod Zagrebačke banke da bi isplatile dio dugova zaostalih iz prošle godine prema umjetnicima, umjetničkim ansamblima i dobavljačima. Nakon podmirenja tog duga Igrama preostaje i vraćanje pozajmice za podmirenje troškova umjetnika iz preprošle sezone od 900.000 kuna iz Fonda za obnovu Festivalske palače koja je zbog odluke mimio znanja Gradskog vijeća donjela dosta glavobolje bivšem gradonačelniku Vidu Bogdanoviću. Kako je istaknula gradonačelnica Dubravka Šuica, Grad ne može dopustiti da novo vodstvo Igara u posao krene iz »minusa« i dodala kako vjeruje da će se ove godine znati ostvariti program bez premašivanja svote. O odluci Poglavarstva da Grad bude jamac Dubrovačkim ljetnim igrama treba se očitovati i Gradsko vijeće. </p>
<p>Poglavarstvo je također donijelo i odluku o novim cjenama naknada za ulazak motornim vozilima u povijesni dio Grada pa će se za »vožnju« po Stradunu ovisno o trajanju termina ubuduće plaćati od 150 do 700 kuna. Onima kojima dozvola za ulazak u Grad treba glasiti na 24 sata provedenom unutar zidina plaćat će 300 kuna po satu. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>»Da vam nije bilo Balabana, vi ne biste više bili izbornik!«</p>
<p>Je li Zdravko Mamić uspio uvjeriti hrvatskog izbornika Mirka Jozića kako njegov štićenik Boško Balaban mora imati svoje mjesto u reprezentaciji? Bit će zanimljivo vidjeti u četvrtak (danas) hoće li Balaban biti na Jozićevom popisu reprezentativaca za utakmicu protiv BiH </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - U četvrtak će izbornik Mirko Jozić objaviti imena 18 nogometaša za prijateljski ogled s BiH 17. travnja u Zagrebu. Nagradno pitanje, na temelju kojeg bi netko u kvizu mogao postati milijunaš, glasi: hoće li Jozić na pretposljednju provjeru uoči odlaska na SP pozvati i Boška Balabana, igrača koji je svojim pogocima dobro trasirao put »vatrenih« za Japan i Koreju?</p>
<p>Nakon takvoga našeg uvoda izbornik bi se s razlogom mogao zapitati zašto smo apostrofirali samo Balabanovo ime? Zašto ne još ponekog iz kruga 30-ak evidentnih kandidata, koji, za razliku od Balabana, barem sjede na klupi za pričuve, pa tu i tamo zaigraju.
S Balabanom to, međutim, nije slučaj. Dapače, već dobro pokoleban svojim statusom, sam priznaje da je praktički prokockao sezonu, jer je u Aston Willi uglavnom sjedio na tribini, i to s nejasnim objašnjenjem samom sebi, jer je njegov transfer (s uzgred iznimno mnogo zadovoljnih posrednika) tako skupo plaćen (6,5 milijuna funti op.p.). Na klupi za pričuve bio je tek tu i tamo, kao što je bio slučaj ove subote, što bi ipak trebao biti dobar znak.</p>
<p>Nismo priču o Balabanu započeli zato što smo se stavili u ulogu njegova odvjetnika, nego zato da pokušamo dokučiti koliko je u svojoj misiji, da Balaban pošto-poto bude na Jozićevu popisu, uspio Zdravko Mamić!?</p>
<p> Balabanov je temperamentni menadžer i promotor, naime, prije sedam dana uoči maksimirske uzvratne utakmice Kupa između Dinama i Osijeka privukao pažnju svojim »nastupom«. Desetak je minuta, poput surog orla i mrkog pogleda, Mamić bio nadvijen nad svojom »žrtvom«, oniskim Mirkom Jozićem. Čak nije ni pokušao utišati glas, nego kao da je želio da što više svjedoka čuje što Joziću poručuje. Naime, tumačio je izborniku priču o svim Balabanovim zaslugama za reprezentaciju, posebno naglasivši: </p>
<p>- Da ga nije bilo, onako silovitog i preciznog, posebice kod presudnog pogotka u Latviji i prigodom upošljavanja Bokšića za pogodak Belgiji u Zagrebu, danas vi više ne biste bili izbornik, a reprezentacije ne bi bilo na SP-u...</p>
<p>Uglavnom se sve svelo na to da izbornik mnogo griješi jer sve to zaboravlja i zanemaruje u ime nekih svojih načela, u kojima, kako je naglasio Mamić, nije posve dosljedan. Jozić se, pritom, držao vrlo dobro. Gledajući Mamića ravno u oči, obrazlagao mu je svoje viđenje situacije i nije ostavljao dojam da ga je išta pokolebalo.</p>
<p> Koji su rezultati toga »prijateljskog uveravanja«, valja tek vidjeti. Možda već u četvrtak, kad će Jozić objaviti kandidate za još jedan eksperiment, jer takvo je obilježje nadjenuo i utakmici sa BiH. Kad je eksperiment u pitanju, tada se mogu očekivati neka nova iznenađenja, iako je SP praktički pred vratima.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>O'Neal nokautirao Collinsa </p>
<p>NEW YORK, 10. travnja</p>
<p> - Nekoliko dana prije kraja regularnog dijela NBA lige na Zapadu su poznate sve momčadi koje su osigurale nastup u doigravanju, a na Istoku se momčadi bore za još četiri preostala mjesta.</p>
<p>Pobjedom u New Yorku (108-97) mjesto među sudionicima doigravanja osigurao je Orlando, koji sa Charlotte Hornetsima čeka borba za četvrto mjesto i time prednost domaćeg parketa. Blizina doigravanja pokazala je prve znakove nervoze, pa su tako prošlo kolo čak trojica igrača isključena zbog prevelike nervoze. U Los Angelesu (112-82) Shaquille O'Neal nokautirao je igrača Utaha Jarrona Collinsa, a u dvoboju između Dallasa i Portlanda (108-96) zbog međusobne žestoke rasprave igralište su morali napustiti Scottie Pippen i Rasheed Wallace.</p>
<p> Najveće pozitivno iznenađenje ove sezone bez dvojbe su igrači iz New Jerseya, koji su pobjedom nad Washingtonom ubilježili 50. pobjedu u sezoni, što im u klupskoj povijesti nikada nije uspjelo. Četiri utakmice prije kraja regularnog dijela lige Netsi su na korak do prvog mjesta na Istoku, koje bi lako mogao osvojiti i Detroit, ako dobije sve utakmice do kraja. </p>
<p> Sacramento iz utakmice u utakmicu opravdava prvo mjesto u ligi i najavljuje finale prije finala s Lakersima. </p>
<p>Rezultati: Toronto - Charlotte 84-80, New York - Orlando 97-108, New Jersey - Washington 101-88, Miami - Houston 120-117, Milwaukee - Philadelphia 90-92 Memphis - Denver 97-86, Dallas - Portland 105-90, Phoenix - Seattle 99-92, LA Lakers - Utah 112-82, Sacramento - Minnesota 122-103. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Čuvat ću Hrvatski dragovoljac samo radi imena«</p>
<p>»Nogomet sam mnogo više volio prije nego sada, kad sam shvatio neke stvari. Suci su najveće zlo hrvatskog nogometa, a još veći oni koji surađuju s njima«</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog dragovoljca Stjepan Spajić opet proživljava teške dane. Iako još nije u zoni ispadanja, Hrvatski je dragovoljac svakim kolom sve bliže drugoj ligi. Momčad je u krizi, ne igračkoj nego rezultatskoj, no najveći su problem pogoci. </p>
<p>- Ja snosim najviše odgovornosti jer sam pogriješio prije pola godine. Pogreška će najviše koštati mene i moju obitelj, ali i igrače. Ne mogu se načuditi kiksevima koje smo napravili u posljednje vrijeme, kazao je Spajić</p>
<p>• Najviše vam nedostaje iskusni strijelac. Niste li se prebrzo odrekli Koznikua? On bi barem iskustvom mogao pomoći sadašnjoj momčadi.</p>
<p>- Nismo se mi odrekli Koznikua, njega je otjerao bivši trener. Sigurno da nam igrač kao što je Kozniku treba u budućnosti, a i sad bi nam mogao pomoći, isto kao što Popović pomaže Kamenu. No, Simunić je doveo druge igrače, koji sad ne igraju. Imamo šest napadača, a gdje su pogoci?, zapitao nas je Spajić te dodao:</p>
<p>- Ne sumnjam u darovitost naših napadača, ali nitko od njih ne može postići pogodak poput Popovićeva u subotu.</p>
<p>• Trnovit je put do ostanka u ligi. Što zahtijevate od igrača?</p>
<p>- Pred nama su još četiri utakmice, a najviše tražim od najstarijih igrača, oni su najodgovorniji. Sve je u našim rukama. Nije važan raspored, možda ćemo lakše pobijediti Hajduk nego neke druge, »slabije« suparnike. Vjerujem u ostanak u ligi, a ako ispadnemo to ne znači da ćemo odustati od svega, barem ja neću. Svi su igrači vezani ugovorom za Dragovoljac i nastupat će i u Drugoj ligi ako ispadnemo, osim u slučaju sporazumnog raskida ugovora, napomenuo je predsjednik »crno-plavih«.</p>
<p>Predsjednik Dragovoljca dotaknuo se i sramotnog ozračja u našem nogometu, prije svega lošom posjećenošću stadiona.</p>
<p>- Kad bi barem pružali 10 posto od onoga što su pokazali Bayer i Liverpool u četvrtfinalu Lige prvaka, stadioni bi bili ispunjeni, no mi smo »kao« treći na svijetu. Neka se pokaže takva borbenost, pa će i u Sigetu biti pun stadion. Igrači se žale kako su primanja u inozemstvu veća, no svi zaboravljaju da je i standard u inozemstvu viši. I u nižim inozemnim ligama stadioni su puni, a igrači su manje plaćeni od naših. Treba poštivati ono od čega živiš i radiš, veli Spajić.</p>
<p>- Koliko vidim, u posljednje vrijeme nazadujemo, ne radimo dobro, to je problem. Kad počnemo bolje raditi, bit će sve u redu, istaknuo je.</p>
<p>• Posljednjih su dana u novinama osvanule vaše izjave kako su vaši igrači Lalić i Petrović namjerno zaradili tri žuta kartona kako bi izbjegli dvoboj s bivšim trenerom Simunićem. Kakav je vaš komentar?</p>
<p>- Ja to nisam tako rekao. Poručujem im da se ne igraju mojim izjavama, neka prenose izjave kako sam ih rekao. Činjenica je da Lalić i Petrović nisu igrali u utakmici protiv Kamen Ingrada, slučajno ili namjerno to znaju oni sami, ali rekao sam da je na njima najveća odgovornost u predstojećim utakmicama, ipak su oni naši najbolji igrači. Ništa drugo nisam rekao. Meni je drago što Petrović tvrdi kako u svakoj utakmici daje sve od sebe, i drago mi je da se može pogledati u ogledalo. Neka se potrudi u ova četiri kola i neće biti nikakvih problema, zagrmio je Spajić.</p>
<p>- Hrvatski sportski dnevnik postao je kao Nacional. Ako već objavljuju izjave iz konteksta neka objave istinu. Oni to rade namjerno, jer nisu dobronamjerni prema Hrvatskom dragovoljcu. Znam što sam rekao i stojim iza svojih izjava, tvrdi predsjednik Sigećana.</p>
<p>U subotu u goste Hrvatskom dragovoljcu dolazi Osijek, koji je nanizao dobre rezultate u posljednjih nekoliko utakmica. </p>
<p>- Čestitat ću im na pobjedi samo ako pokažu da su bolji, ako nas ne pobijede sportski, bit će svega. Više neću dopustiti da nas varaju na našem terenu, pa makar se više nikad ne bavio nogometom, istaknuo je Spajić te zaključio:</p>
<p>- Čuvat ću Hrvatski dragovoljac koliko god ću moći, i to samo radi imena. Nogomet sam mnogo više volio prije nego sada, kad sam shvatio neke stvari. Suci su najveće zlo hrvatskog nogometa, a još veći oni koji surađuju s njima. Pokušao sam progovoriti o tome pa su me kaznili. Kad bi se suci kažnjavali za očite pogreške, one se ne bi ponavljale. Kako je moguće da suci koji žive samo od pristojbi imaju kafiće i puni su novca?...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ozlijeđeni Butina i Smoje </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Dinamov vratar Tomislav Butina i branič Dario Smoje mogli bi propustiti predstojeći prvenstveni dvoboj protiv Rijeke u subotu u Maksimiru.</p>
<p>Obojica, naime, vuku ozljede s nedjeljnog derbija protiv Hajduka u Splitu. Smoje je obnovio ozljedu butnog mišića i najmanje će dva tjedna biti izvan terena. Butini je, pak, natekao prst lijeve ruke i u srijedu uopće nije trenirao sa suigračima. Ozlijedio se u sudaru s mladim Hajdukovim igračem Marijom Carevićem.</p>
<p>No, Dinamov bi vratar, za razliku od Smoje, ipak mogao zaigrati protiv Rijeke... </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Real »slomio« Bayern u završnici</p>
<p>Zgodicima Helguere u 69. i Gutija u 85. minuti Real je stigao do pobjede 2-0 kojom je anulirao prednost Bayerna od 2-1 iz prve utakmice / Manchester United je pobjedom od 3-2 protiv Deportiva potvrdio svoj prolazak u polufinale</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Madridski Real uspio je u posljednjoj četvrtini uzvratne utakmice četvrtfinala nogometne Lige prvaka »slomiti« münchenski Bayern i natjerati ih da se oproste od naslova europskog prvaka. Zgodicima Helguere u 69. i Gutija u 85. minuti Real je stigao do pobjede 2-0 kojom je anulirao prednost Bayerna od 2-1 iz prve utakmice, te će se u polufinalu ogledati s Barcelonom.</p>
<p>Od samog se početka domaći sastav nametnuo na terenu stadiobna Santiago Bernabeu, te je samo nespretnost njegovih napadača, Raula i Morientesa, spasila Bayernovog vratara Kahna od kapitulacije već u prvih 15. minuta. Najljepši trenutak utakmice dogodio se početkom nastavka kada je Zinedine Zidane sjajnim udarcem prevario Kahna, ali prekrasni pogodak spriječila je - prečka.</p>
<p>Ipak, pritisak »kraljevskog« kluba isplatio se u 69. minuti nakon čak 12. udarca iz kuta. Nakon prolaska i oštrog ubačaja Roberta Carlosa u peterac Bayerna najbolje je reagirao Ivan Helguera koji je pored Roberta Kovača poslao loptu u mrežu. Ubrzo nakon slavlja, Santiago Bernabeu je umalo utihnuo. Bayernov napadač Elber je pokazao kako mu je malo prostora potrebno kako bi ugrozio protivnički gol, ali njegov udarac iz blizine odlično je obranio Cesar. </p>
<p>Svoju prednost Real je udvostručio nakon prodora Raula koji je zatim uposlio usamljenog Gutija na pet metara od gostujućih vratiju, te ovomu nije bilo teško po drugi put svladati Kahna. Inače, tom pogotku prethodio je očigledni prekršaj Raula na njegovom čuvaru Linkeu. Raul je, naime, pogodio Linkea laktom u lice, te se njemački branič srušio na zemlju, no talijanski sudac to nije vidio.</p>
<p>Dvoboj Manchester Uniteda i Deportiva ispostavio se kao najizvjesniji četvrtfinalni par. United je već u La Coruńi pobijedio s 2-0, da bi taj uspjeh »podebljali« i domaćom 3-2 pobjedom. Dvostruki strijelac za »crvene vragove« bio je Ole Gunnar Solskjaer, a jedan pogodak dodao je Ryan Giggs, dok su Bartheza po jednom svladali njegov suigrač Laurent Blanc, te Djalminha. Zanimljivo, Djalminha je smanjio rezultat na 3-2 u posljednjim trenucima utakmice kada je Deportivo igrao s devetoricom igrača, jer su zbog grubih startov isključeni Scaloni i Ducher.</p>
<p>Slavlje domaćina pokvarila je ozljeda Davida Beckhama, kojeg u 20. minuti »slomio« Ducher, zbog čega je kapetan engleske vrste morao napustiti teren. Rendgenska snimka je potvrdila da je Beckhamu slomljeno stopalo, te će kapetan Engleske morati pauzirati dva mjeseca, odnosno najvjerojatnije će propustiti Svjetsko prvenstvo.</p>
<p>• Rezultati: REAL (M) - Bayern 2-0 (1-0 Helguera 69., 2-0 Guti 85.), MANCHESTER UNITED - Deportivo 3-2 (1-0 Solskjaer 23., 1-1 Blanc-ag 45., 2-1 Solskjaer 56., 3-1 Giggs 69., 3-2 Djalminha 90.);</p>
<p>parovi polufinala (23./24. travnja i 30. travnja/1. svibnja): Bayer - Manchester United, Barcelona - Real (M).</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zoran Gobac nudi pojas za spašavanje</p>
<p>Nakon debakla hrvatskih rukometaša na Europskom prvenstvu u Švedskoj, u rukomet se, poput spasitelja, »vratio« Zoran Gobac / Šaputanja kako bi bio red da se vladajuća garnitura povuče, sve su glasnija, a uspije li Gobac napraviti red, teško je vjerovati da će to napraviti za tuđu slavu</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Rukomet se u posljednje vrijeme ne može pohvaliti nekom naročitom medijskom pažnjom. Neki će reći da je to zato jer se ništa ne događa, no mnogo je više onih koji će reći da je bolje ne baviti se time. Naime, bolje teško može biti. Koji je posljednji veliki događaj u našem rukometu?</p>
<p>Eto, »vratio« se Zoran Gobac, prema mišljenju mnogih alfa i omega našeg rukometa, iako on to nikad neće priznati. Fizički je Gobac stalno prisutan, no posljednjih se godina, unatoč svojoj funkciji koordinatora za muški rukomet, Gobac držao po strani. Zašto, to najbolje zna on. No, dojam je bio da je, nakon svojih zlogukih najava, čekao što će se dogoditi. Budući da se dogodilo najgore što se moglo dogoditi, Gobac je uskrsnuo poput spasitelja.</p>
<p>Nakon debakla naših rukometaša na Europskom prvenstvu u Švedskoj ponovno se otvorila Pandorima kutija, ponovno su na vidjelo izašla sva prepucavanja, prijekori, optužbe, jedni su druge optuživali za posljednje mjesto na EP-u. I, iako je formalno Hrvatski rukometni savez podržavao izbornika Josipa Milkovića, on je ipak pao.</p>
<p>Da Milković nikad nije bio izbor Zorana Gopca, to se oduvijek znalo, no Upravni je odbor HRS-a odlučio drukčije. Tako je Gobac samo vrebao priliku da se riješi Milkovića. I dočekao je.</p>
<p>S obzirom na aktualni trenutak u našem rukometu, Gobac je hrabro preuzeo odgovornost za nove rezultate. Hrvatski je muški rukomet tresnuo na dno i Gobac se aktivirao. Na mjesto izbornika postavio je Lina Červara, bivšeg trenera Zagreba, a danas talijanskog Prata. Zašto upravo Červar, to najbolje zna Gobac. Nitko ne osporava znanje Line Červara, no svoj su posao znali i Zdravko Zovko i Velimir Kljaić i Milković, pa se nisu uspjeli othrvati »zločestim dečkima« u našoj reprezentaciji, svi su naši izbornici pali u okršaju s njima. Pitanje je hoće li Červar moći držati uzde naše reprezentacije. Ako je vjerovati primjeru iz Zagreba, onda hoće. Naime, Červar je osvojio naslov prvaka sa Zagrebom kad je malo tko vjerovao u to. Osvojiti naslov državnog prvaka s neplaćenom momčadi i držati red u njoj spada u svjetske pothvate. Osim toga, imat će Červar i Gopca iza leđa.</p>
<p>Josip Milković, pak, nije htio odstupiti s mjesta profesionalnog izbornika, iako je bilo jasno da neće opstati na tom mjestu. Zašto i bi odstupio, kad mu je HRS ionako dužan veliku svotu novca. Ovako je smijenjen, iako je formulacija glasila »sporazumno«, no HRS će ga morati isplatiti.</p>
<p>Gobac je u rukomet vratio i »hrvatski model«. To znači da izbornik nacionalne vrste neće biti profesionalac, već će raditi od akcije do akcije. Tako izbornik rukometašica Nenad Šoštarić više nije profesionalac Saveza, ali će voditi rukometašice u njihovim natjecanjima.</p>
<p>Famozni »hrvatski model« svojedobno je donio hrvatskom rukometu najveće uspjehe. Tad su RK Zagreb i muška reprezentacija osvajali Europski kup, europske i svjetske medalje, rukometašice Podravke bile su europske prvakinje, a reprezentacija šesta na svijetu, no to je bilo drugo vrijeme.</p>
<p>Tada je jedan klub bio okosnica reprezentacije, većina je igrača bila zajedno cijelu sezonu, a i ti su igrači bili drukčiji, to jest, kvalitetniji nego ovi koje Hrvatska danas ima. Početkom 90-ih godina za Hrvatsku su igrali rukometaši i rukometašice koji su stasali u ligi bivše države, prošli su mnogo jaču selekciju i to je bila kvaliteta koja je mogla osvajati medalje. No, danas je naš temelj mnogo manji, pa ni selekcija ne može biti kao nekad. Generacija s početka 90-ih danas je polako na zalasku, a mlađih te kvalitete nemamo. Dodajmo tome gospodarsku situaciju u zemlji i jasno je da više ne možemo ni kupiti igrače kakve bismo voljeli gledati.</p>
<p>Situacija u našem rukometu danas je mnogo drukčija. Nekoć su nam cilj bile medalje, a danas je našoj vrsti cilj proći kvalifikacije za neko veliko natjecanje. To je velika promjena. Ova vladajuća garnitura drma našim rukometom već drugi mandat, a od Atlante 1996. naš rukomet pada sve niže i niže. Promijenili smo posljednjih godina i igrače i trenere, samo je vrh ostajao. Sad, kad je naš rukomet u kutu, vrhuška je dala svoj blagoslov Gopcu da pokuša spasiti što se spasiti može. Gobac je jednom napravio čudo, ali upitno je hoće li uspjeti u ovim okolnostima. Drukčiji igrački kadar, nezavidna financijska situacija, katastrofalni međuljudski odnosi... Zoran Gobac oduvijek je bio hrabar, no zbog odgovornosti koju je sad preuzeo neki ga smatraju i prehrabrim.</p>
<p>Već se dulje vrijeme šapuće kako je krajnje vrijeme da se vladajuća garnitura promijeni. Ako ni zbog čega drugog, barem zbog nekakvih moralnih pobuda, jer su rezultati posljednjih godina sve lošiji. I ta su šaputanja sve glasnija. Dodamo li tome Gopčev ponovni angažman oko reprezentacije, otvara se nova kombinacija. Uspije li, naime, Gobac napraviti red u reprezentaciji, teško je vjerovati da će to napraviti za tuđu slavu. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Gaudio bi pobijedio i Karlovića i Krajana«</p>
<p>»Na istim zemljanim terenima australska reprezentacija, iako bez Lleytona Hewitta, nije dobila nijedan meč. Dakle, unatoč porazu mogu ustvrditi kako sam zadovoljan našim nastupom, nismo se osramotili, ipak smo ih natjerali na peti meč«, rekao je Pilić</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Argentinska epizoda hrvatskih tenisača od određenih, kako ih je izbornik Nikola Pilić nazvao, »teniskih analfabeta« nije ocijenjana kao debi, no ipak su neke poteze svrstali u kategoriju pogrešaka. A nakon povratka iz Buenos Airesa Pilić se ponovno posvetio radu na teniskoj akademiji u Münchenu, otkud nam je poručio:</p>
<p>- Na istim zemljanim terenima australska reprezentacija, iako bez Lleytona Hewitta, nije dobila nijedan meč, čistih 5-0 za Argentinu. Dakle, unatoč porazu mogu ustvrditi kako sam zadovoljan našim nastupom, nismo se osramotili, ipak smo ih natjerali na peti meč.</p>
<p>Kada je Pilić doznao da Goran Ivanišević neće moći igrati pojedinačne dvoboje, znao je da ćemo teško do tri boda, no ipak je u dogovoru s wimbledonskim pobjednikom složio taktiku za subotnji dvoboj parova.</p>
<p>- Posljednji su put Argentinci izgubili dvoboj parova na domaćem terenu prije 13 godina, pobijedili su ih Stich i Jelen pod mojim vodstvom. To je još jedan podatak koji dočarava koliko smo se kvalitetno suprotstavili Argentincima, rekao je Pilić.</p>
<p>Izbornik s dugogodišnjim iskustvom u »bijelom svijetu« složit će se kako je bilo iluzorno očekivati od Karlovića čudo u petom, odlučujućem meču.</p>
<p>- Gaston Gaudio svjetski je igrač, naročito na zemljanim terenima. Nije izgubio nijedan meč igrajući za reprezentaciju, i mogli smo se samo nadati kako će izgubiti meč koji odlučuje o polufinalistu Davisova kupa. Pritom nije bilo važno tko je s druge strane - Karlović, Krajan ili Ančić. Koliko god ti dečki bili talentirani tenisači sa svijetlom budućnošću, a neupitno jesu, ipak nemaju dovoljno iskustva da bi izdržali takav pritisak, pričao je Pilić i zaključio:</p>
<p>- Karlović nije igrao dobro, to je istina, previše je lopti pogodio rubom reketa. No, teško je bilo očekivati nešto više, naročito protiv Gaudija u onakvom ugođaju. Ne mogu mu ništa predbaciti.</p>
<p>Upitali smo za mišljenje o ishodu mogućeg dvoboja Krajan - Gaudio. Pilić je bez razmišljanja »ispalio«:</p>
<p>- Ako je toliko dobar na zemljanim terenima, zašto to nije dokazao nekoliko dana prije protiv Karlovića? Nije to bilo nikakvo skidanje odgovornosti, pa pratim te dečke veći mnogo godina, znam točno koliko tko može i treba pružiti u određenom trenutku.</p>
<p>Što se statusa Marija Ančića tiče, Pilić je prije svega naglasio kako je mladi Splićanin budućnost hrvatskog tenisa i kako nema apsolutno nikakvih nesporazuma na realiciji Ančić - Brett (njegov trener) - Pilić.</p>
<p>- Cijelo sam vrijeme u dogovoru s Ančićem i njegovim trenerom Bobom Brettom. Oni su zajednički složili program za ovu sezonu, zbog kojeg nažalost nije mogao biti u Argenitini. No, on će biti pozvan za svaku sljedeću akciju, baš kao što je i dosad bio slučaj. Druga je stvar što on nije mogao biti prisutan na svakom reprezenatativnom skupu. Pa, pozivao sam ga i kad je bio mlađi, kad je bio 500. igrač svijeta, kad se nije znala njegova budućnost...</p>
<p>Prije puta u Argentinu Pilić je najavljivao moguću krađu sudaca i nogometno ozračje na tribinama, u kojem će biti vrlo teško igrati. No, na kraju je priznao: </p>
<p>- Bilo je izvanredno, od navijača, sudaca, do ugođaja općenito. Razlog? Pa, nešto se promijenilo otkad sam posljednji put bio u Argentini, a i osoblje koje je ITF odredio za taj dvoboj bilo je vrlo korektno.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Majoli u 2. kolu protiv Conchite Martinez</p>
<p>AMELIE ISLAND, 10. travnja</p>
<p> - Nakon što je Iva Majoli na početku 585.000 američkih dolara vrijednog WTA turnira u Amelie Islandu s lakoćom nadigrala Južnoafrikanku Amandu Coetzer, u 2. je kolu očekuje Španjolka Conchita Martinez. Bivša wimbledonska pobjednica izborila je dvoboj protiv Majoli pobjedom protiv sunarodnjakinje Gale Leon Garcije rezultatom 4-6, 7-6 (5), 6-1.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Dementijeva (10) - Schnyder 6-4, 7-5, Craybas - Raymond (12) 6-4, 6-2, Stevenson (13) - Serra-Zanetti 6-4, 5-7, 6-2, Pratt - Panova (14) 3-6, 6-3, 6-4, Suarez - Kurnikova 6-4, 6-1, C. Martinez - Leon Garcia, 4-6, 7-6 (5), 6-1, Gagliardi - Jidkova 6-2, 7-5, Tu - Weingartner 6-4, 4-0, predaja, Lihovčeva - Zuluaga 7-6 (7), 6-0; 2. kolo: V. Williams (1) - Frazier 6-1, 7-5, Kremer - Mauresmo (4) 3-6, 6-2, 6-3, Testud (5) - De Los Rios 6-1, 6-4, Farina-Elia (6) - Molik 6-4, 6-2, Husarova - Hantučova (9) 6-4, 3-6, 6-1, Garbin - Schiavone (16) 6-3, 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hebel ugostio olimpijce iz Helsinkija 1952.</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Prigodom 50. godišnjice Olimpijskih igara održanih u Helsinkiju 1952. godine, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora dr. Zdravko Hebel upriličio je primanje za hrvatske osvajače odličja na tim Igrama. Tom je prigodom Hebel uručio kristalne plakete zlatnim veslačima Duji Bonačiću, Mati Trojanoviću i Velimiru Valenti, srebrnim nogometašima Vladimiru Čonču, Ivici Horvatu i Stjepanu Bobeku, kao i vaterpolistima Zdravku Kovačiću, Zdravku Ježiću i Veljku Bakašunu.</p>
<p>Zahvalivši na priznanjima u ime svih olimpijskih odličnika iz Helsinkija, najstariji među njima Veljko Bakašun (1920. godište!) posebno je pozdravio najavu Perice Bukića kako će se svi hrvatski sudionici olimpijskih igara ubuduće češće okupljati u Klubu olimpijaca. Najveće oduševljenje prijemom u HOO-u iskazao je, ipak, legendarni nogometaš Stjepan Bobek, koji je najavio svoj dolazak i na slična okupljanja mlađih generacija hrvatskih olimpijaca. U tome ga, kako je rekao, neće spriječiti ni pace-maker ni dvanaest premosnica na njegovom srcu.</p>
<p>Nakon okupljanja u HOO-u, olimpijce iz Helsinkija primio je i predsjednik Republike Stjepan Mesić.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Trnsko - dvorana s »najpoštenijim« semaforom</p>
<p>U derbiju 6. kola u dvoboju dvije mlade momčadi Zagreba i Splita CO, splitski košarkaš Roko-Leni Ukić je pogodio dva slobodna bacanja 0.2 sekunde prije kraja dvoboja i minimalni manjak svoje momčadi pretvorio u isti takav višak </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Da su u utorak pobijedili Split CO, košarkaši Zagreba stigli bi nadomak ambicioznog cilja, postavljenog početkom Lige za prvaka, a to je četvrto mjesto i ulazak u doigravanje, ali i osiguranje igranja u Goodyear ligi sljedeće sezone. Ipak, na kraju su gosti iz Splita doslovno »iščupali« pobjedu u Trnskom (65-64), ali i nakon ovog dvoboja ostaje uvjerenje da je mlada momčad, koju s klupe vodi Dražen Anzulović, najveće osvježenje u nas ove sezone.</p>
<p>Budući da je i momčad Splita sastavljena uglavnom od mladih igrača, prisustvo kamera državne televizije znatno je utjecalo na kvalitetu igre. Razumljivo je kako je nervoza bila prisutna u oba sastava, a to je rezultiralo velikim brojem pogrešaka.</p>
<p>- Čak smo osam čistih protunapada upropastili. Dio je razloga tome sigurno i prisustvo kamera, ali ako moji igrači žele postati »pravi«, moraju se na to naviknuti, komentirao je tu nervozu domaći trener, a Vinko Jelovac, vidno zadovoljan što je njegov sastav izborio pobjedu u neizvjesnoj završnici, rekao je:</p>
<p>- Razlog velikom broju pogrešaka leži u tome što su obje momčadi podlegle odgovornosti. Ipak, moji su igrači pokazali karakter, a pobjeda protiv Zagreba za nas je dobar rezultat. No, i dalje nas očekuje izgradnja momčadi, a ako se pokaže prilika i za dobar rezultat, pokušat ćemo je iskoristiti.</p>
<p>Dražen Anzulović nije želio razlog poraza tražiti u suđenju, ali nije izdržao da ne namigne prilikom odgovora na pitanje kako je njegova momčad nadskakana:</p>
<p>- Izgleda da su suci dopuštali da se na skok ide malo čvršće.</p>
<p>Osim što vjerojatno nikad neće biti »vruć« teren s obzirom na podršku s tribina, Trnsko bi se, sudeći prema utakmici u utorak, moglo pohvaliti i s »najpoštenijim« semaforom u Hrvatskoj. Naime, dva se puta činilo kako je napad Splita istekao, jedan je od njih bio onaj pretposljednji, koji je završio promašajem Subotića, nakon kojeg je lopta pala u ruke Ukića, ali sirena za istek nije se oglasila. Kako je duhovito primijetio jedan kolega, »to se nikad ne bi dogodilo, naprimjer, u Šibeniku«.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>U atentatu palestinskog samoubojice deset mrtvih </p>
<p>JERUZALEM/JENIN/HAIFA, 10. travnja</p>
<p> - Najmanje je deset osoba poginulo, a dvadesetak ranjeno u srijedu u samoubilačkom atentatu počinjenom u autobusu na cesti u sjevernom dijelu Izraela, u blizini Haife. Eksplozija je na krovu autobusa načinila rupu, a vozilo se nakon toga prevrnulo. Više automobila koji su u trenutku eksplozije bili u blizini autobusa teško je oštećeno, a vozači i putnici ozlijeđeni. Izrael je odmah optužio palestinskog čelnika Yassera Arafata da je odgovoran za taj samoubilački atentat. »Taj atentat može samo opravdati nastavak operacije pokrenute 29. ožujka protiv terorističkih infrastruktura«, izjavio je neimenovani izraelski dužnosnik misleći na okupaciju palestinskih naselja na Zapadnoj obali. </p>
<p>Naime, izraelska je vojska u srijedu u potpunosti preuzela kontrolu nad izbjegličkim logorom u Jeninu, objavio je glasnogovornik izraelske vojske ističući da još postoje neka mjesta otpora. Prema nepotvrđenim vijestima, u Jeninu je poginulo više od sto Palestinaca i dvadeset i tri Izraelca. </p>
<p>Izraelski vojni radio javio je da su blindirani buldožeri ušli su u srijedu ujutro u logor. U njemu je, navodno, pronađeno i tijelo zapovjednika Islamskog džihada za Jenin Mahmuda Tawalbeha. U takvoj atmosferi, Izrael objavljuje da bi sastanak američkog državnog tajnika Colina Powella i Arafata bio »tragična pogreška«.</p>
<p> Sa sastanka u Madridu predstavnici Sjedinjenih Država, Ujedinjenih naroda, Europske unije i Rusije pozivaju na »trenutačno povlačenje« Izraela s okupiranih palestinskih područja i »prekid neprijateljstva« na Srednjem istoku. Četiri strane pozvale su na »trenutačnu primjenu rezolucija 1402 i 1403 Vijeća sigurnosti« UN-a, zahtijevajući prekid vatre i zaustavljanje nasilja i atentata na Srednjem istoku. To je izjavio glavni tajnik UN-a Kofi Annan čitajući zajedničko priopćenje SAD-a, UN-a, Unije i Rusije.</p>
<p> Izraelci se moraju povući i iz Ramallaha i glavnog sjedišta palestinskog predsjednika Yassera Arafata, navodi se u priopćenju. Predsjednika Arafata poziva se da »uloži maksimalno moguće napore kako bi zaustavio terorističke napade na nedužne Izraelce«. Također, od njega se traži da »upotrijebi svoj autoritet kako bi uvjerio palestinski narod da sve terorističke akcije moraju odmah prestati«. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Saudijska Arabija odobrila 50 milijuna dolara obiteljima poginulih Palestinaca </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Saudijska Arabija, jedan od najvjernijih i najutjecajnijih američkih saveznika u arapskom svijetu, platila je dosad najmanje 33 milijuna dolara članovima obitelji Palestinaca poginulih ili ranjenih tijekom druge intifade u posljednjih 17 mjeseci.</p>
<p> Prema agenciji UPI, Saudijska Arabija prilikom isplate ne pravi razliku između obitelji bombaša samoubojica i obitelji čiji su članovi poginuli tijekom sukoba s izraelskom vojskom. </p>
<p>Informacije o pomoći Saudijske Arabije palestinskim obiteljima objavile su u utorak arapske izvještajne agencije, a vijest se nalazi i na službenim web-stranicama veleposlanstva Saudijske Arabije. Prema tim izvorima, Saudijska Arabija je u prosincu 2001. godine odobrila još 50 milijuna dolara za pomoć palestinskim obiteljima. </p>
<p>Približan iznos koji je za Palestince obećao irački predsjednik Saddam Hussein izazvao je oštre osude američkog predsjednika Georgea W. Busha i ministra obrane Donalda Rumsfelda. Bush je u svom govoru prošli tjedan za bombaše samoubojice rekao da »oni nisu mučenici«, nego »ubojice« koje potkopavaju nastojanja za palestinsku državu. »Vlade poput Iraka, koje nagrađuju roditelje zato što su žrtvovali svoju djecu, krivi su za ubojstva najgore vrste«, rekao je Bush. </p>
<p>Saudijski odbor za pomoć intifadi Al-Aqsa isplaćuje 5333 američkih dolara obiteljima poginulih, a 4000 dolara i svakom Palestincu koji je primio liječničku pomoć u saudijskim bolnicama. </p>
<p>Saudijska pomoć puno je manja od iračke. Irak obiteljima ubijenih Palestinaca nudi 10.000 dolara, a obiteljima bombaša samoubojica 25.000 dolara, ali je ipak važna prosječnom Palestincu čiji je godišnji prihod oko 1575 dolara. </p>
<p>Saudijska Arabija osnovala je fond od milijardu dolara u listopadu 2000. godine na konferenciji arapskih zemalja u Kairu. Za izravnu isplatu obiteljima poginulih i ranjenih namijenjeno je oko 200 milijuna dolara, a 800 milijuna dolara za gospodarski razvitak palestinskih područja. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sharon oštro protiv susreta Powella i Arafata</p>
<p>Strahuje se, da bi najnoviji samoubilački atentat u Haifi mogao ne samo umanjiti učinkovitost Powellova posjeta, već i dovesti do još veće radikalizacije izraelskog obračuna s Palestincima</p>
<p>ANKARA, 10. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li novi samoubilački napad palestinskog bombaša samoubojice u srijedu na prepun autobus u Haifi, utjecati na mirovnu misiju američkog državnog tajnika Colina Powella? To pitanje, nakon pogibije 10 i ranjavanja petnaestak putnika gradskog autobusa, sa zamjetnom zebnjom postavljaju mnogi obični Izraelci i Palestinci koji naprosto vape za mirom i sigurnosti.</p>
<p> Strahuje se, naime, da bi to moglo ne samo umanjiti učinkovitost Powelovog posjeta, već i dovesti do dalje radikalizacije obračuna vlade izraelskog premijera Ariela Sharona sa palestinskim pobunjenicima na Zapadnoj obali i pojasu Gaze.</p>
<p>Sigurno je da će Powellu, koji u četvrtak stiže u Izrael, biti iznimno teško smiriti Sharonove strasti za brzom osvetom. Njegova vojna operacija »Obrambeni zid« nastavljena je i prije napada na autobus, gotovo nesmanjenom žestinom. </p>
<p>Povlačenje iz Kalkiliye i Tulkarma bio je, kako se tvrdi, samo dio nove »okupacijske taktike«. Izraelski tenkovi stoje u njihovoj neposrednoj okolici, stvarajući »sigurnosnu zonu« koju Palestinci nazivaju novim »varšavskim getom«. Sve komunikacije ta dva grada sa svijetom vode preko izraelskih kontrolnih točki. </p>
<p>Dakako, ključno pitanje je: hoće li se Powell sastati s palestinskim vođom Yasserom Arafatom u njegovoj napola razrušenoj palači u Ramallahu? Šef State Departmenta je, nakon kairskih razgovora s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom, potvrdio takvu namjeru. Podršku za izravni susret s Arafatom, Powell je dobio i u srijedu u Madridu, na zajedničkom sastanku s visokim dužnosnicima Europske unije (EU), ruskim šefom diplomacije Igorom Ivanovim i generalnim tajnikom Ujedinjenih naroda (UN) Kofijem Annanom. Sa skupa je, također, upućen zahtijev Izraelu da hitno povuče trupe sa okupiranih palestinskih teritorija.</p>
<p>Izraelski premijer Sharon se u srijedu oštro suprotstavio susretu Powella i Arafata. Ponovio je kako je palestinski vođa, zbog svoje »terorističke aktivnosti«, glavna prepreka miru i sigurnosti u regiji. U takvoj situaciji bit će zanimljivo vidjeti hoće li izraelska vlada popustiti pod pritiskom američkog predsjednika Georgea W. Busha koji je zatražio bezuvjetno povlačenje izraelskih postrojbi s palestinskih autonomnih teritorija.</p>
<p> Zamjetno je da izraelski mediji u srijedu izražavaju uvjerenje kako šef Bijele kuće praktički drži ključeve za izraelsko povlačenje s okupirane Zapadne obale. Što se, pak, tiče izraelske pregovaračke strategije i taktike s Powellom, ona će biti utvrđena na već zakazanoj sjednici Sharonova kabineta. </p>
<p>Izvješća koja pristižu sa Zapadne obale govore o novim oštrim sukobima izraelske vojske i slabo naoružanih Palestinaca. Najžešći otpor izraelskim okupacionim snagama pružaju stanovnici Jenina. Taj grad u očima Palestinaca i čitavog arapskog svijeta postao je simbolom mučeništva i otpora »izraelskim agresorima«. Mnogi ga zbog takvog nadčovječanskog otpora već nazivaju »palestinskim Staljingradom«. </p>
<p>Snažan otpor pružaju i stanovnici Nablusa, Betlehema i drugih palestinskih gradova. U povijesnoj Crkvi Kristova rođenja u Betlehemu izraelski vojnici su u srijedu teško ranili jednog svećenika. Iako je hitno prebačen u jeruzalemsku bolnicu, njegov život je u opasnosti. </p>
<p>No, što se stvarno zbivanja na izraelsko-palestinskim bojišnicama teško je dokučiti. Glavni stožer izraelske vojske zabranio je nazočnost novinarima, snimateljima i fotoreporterima na svim poprištima sukoba. To je izazvalo revolt Američkog nacionalnog novinarskog kluba. Ta udruga koja ima 4200 članova, oštro se usprotivila takvoj vrsti izraelske cenzure. Očevidci govore o stravičnim prizorima razaranja i nekontroliranih ubojstava u režiji izraelskih vojnih zapovjednika. Prema najnovijim izraelskim izvorima samo u Jeninu ubijeno je više od 150 Palestinaca. Palestinski izvori navode znatno veći broj žrtava. </p>
<p>Nije mirno i novo bojište na izraelsko-libanonskoj granici, ali i prema Golanskoj visoravni. Pripadnici Hesbollaha ispalili su nekoliko puta granate na izraelski pogranični grad Kiriyat Shmona. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Susret Powell-Arafat: »Noćna mora« za snage sigurnosti</p>
<p>JERUZALEM, 10. travnja </p>
<p> - Susret između američkog državnog tajnika Colina Powella i palestinskog predsjednika Yassera Arafata veliki je problem sa sigurnosne točke gledišta. »Riječ je o noćnoj mori za američke obavještajne službe i još ne znamo kako to razriješiti«, izjavio je za AFP jedan američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman. »Zamislite dvije skupine; Arafatove ljude i izraelske snage, koji nemaju nikakve želje da surađuju«, dodao je. Neimenovani američki dužnosnik ističe da bi bilo opasno organizirati sastanak Powella i Arafata u uredu palestinskog predsjednika. Dodao je da će Izrael dopustiti praćenje toga sastanka samo novinarima koji putuju s Powellom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Milošević odbio razgovor s talijanskim sucima </p>
<p>RIM, 10. travnja</p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević odbio je razgovarati s talijanskim sucima koji su htjeli od njega doznati pojedinosti prodaje srbijanskog Telekoma talijanskom Telecomu. To je u srijedu objavio Corriere della Sera.
Tužitelji iz Torina, na čelu s Brunom Tintijem, stigli su u Haag, kako je bilo predviđeno, u utorak popodne, ali Milošević se nije pojavio. Poručio im je da nema što razgovarati s njima. Otprilike nakon 40 minuta talijanski su tužitelji izašli.</p>
<p> »Imali smo dogovor s Mloševićem. No, on se pokazao kao osoba u koju se ne može imati povjerenje, ali mi ćemo nastaviti svojim putom«, rekao je Tinti, prenosi Corriere della Sera. Talijanski suci pretpostavljaju da je Milošević upoznat s detaljima prodaje 29 posto dionica Telekoma Srbije talijanskom Telecomu u lipnju 1997. za oko 460 milijuna eura. Talijanski tužitelji pokrenuli su istragu zbog sumnje da je u toj kupoprodaji plaćeno mito u iznosu oko 15 milijuna eura, možda i nekim talijanskim političarima ili poduzetnicima. Drže da bi o tom slučaju nešto trebao znati i Milošević, komu je novac od prodaje dionica srbijanskog Telekoma poslužio i za plaće državnih dužnosnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za katastrofu Srebrenice kriva međunarodna zajednica</p>
<p>Težak teret najstrašnijeg ratnog zločina u Europi poslije Drugog svjetskog rata nije više samo na leđima nekoliko stotina nizozemskih vojnika koji su se zatekli u toj UN-ovoj »zaštićenoj zoni«</p>
<p>HAAG, 10. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Za tragediju oko 8000 stanovnika Srebrenice ubijenih nakon pada te enklave proglašene UN-ovom »zonom sigurnosti« nisu odgovorni samo pripadnici nizozemskih plavih kaciga. Odgovornost mora preuzeti međunarodna zajednica i Ujedinjeni narodi, kao i moćnije, utjecajnije članice UN-a. Oružane snage Republike Srpske na čelu s Ratkom Mladićem samo su iskoristile pruženu im priliku i počinile ratni zločin do razmjera genocida, kako će ga kasnije opisati haaške optužnice. </p>
<p>Te su tvrdnje rezultat pet i pol godina duge istrage nizozemskog Instituta za ratnu dokumentaciju, rada ekipa stručnjaka i golemog broja intervjua sa svima koji su nešto značili u ovoj tragediji, skupa s analiziranim dokumentima. kompleta knjiga nazvan »Srebrenica - zona sigurnosti« (rekonstrukcija događaja, pozadina zbivanja, posljedice) koji ima 7000 stranica ili desetak kilograma tiskanog materijala.</p>
<p> »Dobili smo objektivan prikaz ove tragedije«, ustvrdili su Nizozemci prezentirajući ishod do sada najambicioznijeg posla Instituta koji se do danas bavio (primjerice) zločinima nizozemskih snaga u Indoneziji ili stradanjem nizozemskih Židova za njemačke okupacije zemlje. Direktor Instituta Hans Blom ukazao je na odgovornost širokog kruga ljudi, svih onih koji su bili uključeni u stvaranje politike i odlučivanje - kao i onih koji danas brane od odgovornosti najodgovornije, političare i vojnike. Od potonjih se, ako ne ništa drugo, očekivala konkretna odluka u trenucima kada se nasilje otrglo kontroli, ali se još uvijek mogla spriječiti tragedija. </p>
<p>Izvještaj je skinuo breme isključive odgovornosti s nizozemskih mirotvoraca koji su se našli na stranom terenu, u sredini koju su malo ili nimalo poznavali, još manje razumjeli; poslani »zato jer tamo nisu htjele ići trupe utjecajnijih, većih, bolje opremljenih zemalja«. </p>
<p>U Srebrenicu su Nizozemci poslani bez primjerenih obavještajnih podataka. »Nizozemska nije imala vlastite informacije, oslanjala se uglavnom na kanadske obavještajne izvore koji su se kasnije, kada je sve bilo gotovo, pokazali nepouzdanima. Došavši u enklavu, Nizozemci nisu točno znali ni kakav im je mandat niti što znači pojam »UN zone sigurnosti«. Ukratko, kako je rekao direktor Instituta, suočili su se s »nemogućom misijom« neadekvatno, lagano naoružani, netrenirani, ne znajući što ih čeka i s kime uopće imaju posla. Bio je to pretežak teret koji ih je kronično fizički i psihički iscrpljivao i doveo do »drastičnog pada morala«. </p>
<p>Zona sigurnosti bila je »čista iluzija«. Nizozemci su se našli »između dvije vatre«, nedemilitariziranih Muslimana i Mladićevih trupa. Radili su što su mogli, mada, kako piše u analizi, »mogli su učiniti više nego što jesu«. </p>
<p>Kofi Annan je uoči objavljivanja analize krivnju podijelio na međunarodnu zajednicu i UN, te samo dio prebacio na nespremnost (u svim vidovima) Nizozemaca. Poslani u zonu »gdje nisu operirale zemlje s mogućnošću drugih opcija i akcija« i bez analize mogućih posljedica, Nizozemci, a s njima i stanovnici Srebrenice, platili su preskupu cijenu neusuglašenosti, nedorečenosti, nespretnosti, brzopletosti, neozbiljnosti, površnosti pa i kukavičluka međunarodne zajednice.</p>
<p>Studija je odbacila spekulacije o dogovoru UN-ovog generala Janviera i Mladića. Dogovora nije bilo, decidirano stoji u analizi i sve što se dogodilo splet je okolnosti. Srebrenica je prestala biti »zonom sigurnosti« a da stotinjak nizozemskih pripadnika plavih kaciga, kada su stvari počele ići nizbrdo i katastrofa se približavala, nije ispalilo ni metka. »Nisu imali mandat«. Mandata nije bilo niti da se u pomoć pošalju oklopljene danske jedinice iz susjedstva, pa ni da se upotrebe zračni udari kao zadnje sredstvo spasa. O udarima nije niti raspravljano ozbiljno, tvrdi ova studija. </p>
<p>Sedam tisuća stranica dalo je dijagnozu koja je skinula teret isključive odgovornosti s frustriranih, od nizozemske (pa i svjetske) javnosti nizozemskih vojnika, a krivnja raspodijeljena među članice UN-a. Cijena je poznata. Tisuće ljudi pometeno je valom »najtežeg zlodjela počinjenog u Europi nakon Drugog svjetskog rata« Svi koje imenuje ova studija morat će živjeti s činjenicom da su ih povjesničari, hladnom znanstvenom metodom optužili za sve što nisu činili a morali su i za sve što su učinili a nisu smjeli. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sukobi u vladajućoj koaliciji u Federaciji BiH - zbog novca</p>
<p>Ministri iz Stranke za BiH napustili su sjednicu federalne vlade zbog »mutne« isplate 1,7 milijuna KM privatnoj tvrtki iz Orašja</p>
<p>SARAJEVO, 10. travnja</p>
<p> - Nakon medijske pripreme i serije tekstova u tisku o »aferi u federalnoj vladi«, događa se, dojam je, najdublja kriza unutar kabineta premijera Alije Behmena! Ministri iz Stranke za BiH, najvažnijeg koalicijskog partnera Lagumdžijinog SDP-a, napustili su u ponedjeljak sjednicu vlade nezadovoljni neuvrštavanjem u dnevni red točke o navodno nezakonitoj isplati iz proračuna 1,7 milijuna konvertibilnih maraka (oko 870.000 eura) kompaniji AM Šped iz Orašja. Federalni ministar financija Nikola Grabovac odobrio je tu isplatu kao povrat depozita, a transakcija je obavljena još 6. ožujka. U međuvremenu je Sud u Orašju osporio isplatu, a istragu je započela i Financijska policija.</p>
<p>Ono zbog čega se ljute u Stranci za BiH i zbog čega su još prije napuštanja sjednice vlade dostavili nekim vodećim listovima informacije o Grabovčevom potezu, jest činjenica da je isplata odobrena bez suglasnosti zamjenice ministra financija Šefike Hadžović. Od početka mandata, </p>
<p>Grabovac i Hadžović ne surađuju baš najbolje, a detalji nekih od njihovih sukoba »procurili« su u javnost. Očito je najnovija afera prilika za »osvetu«, posebno zbog toga što je Grabovac svojevremeno prekinuo sustav korištenja novca od igara na sreću za parasustavno financiranje određenih bošnjačkih projekata.</p>
<p>Kako je izvijestio sarajevski Dnevni avaz (o tome nema ništa u službenim vladinim priopćenjima), samo petnaest minuta nakon početka sjednice većina ministara iz Stranke za BiH napustila su sjednicu vlade, zamrznuvši svoje djelovanje u kabinetu dok se ne riješi sporni slučaj. »Svaki ministar ima pravo napustiti sjednicu, no ovaj potez otvara niz drugih pitanja i svatko će morati snositi svoj dio odgovornosti. Ako je u pitanju sudbina Alijanse, mogu samo reći da će SDP ovaj projekt zadnji napustiti. Meni kao premijeru zaista nitko neće ultimativno nametati točke dnevnog reda. Vlada je već jednom raspravljala o isplati tih 1,7 milijuna KM i naravno da će to pitanje opet biti na dnevnom redu, ponudio sam odmah na narednoj sjednici. To se treba stručno utvrditi bez politiziranja, no čini mi se da će se ovaj potez sada morati riješiti na međustranačkoj razini«, kazao je za sarajevski dnevnik premijer Behmen. </p>
<p>»Vlada je već o tom pitanju raspravljala na zatvorenoj sjednici i iako je još tada dogovoreno da će se pokušati utvrditi odgovornost, ništa nije učinjeno. Nije u pitanju osobni ili međustranački sukob, već zahtjev Stranke za BiH za utvrđivanje zakonitosti isplate bez supotpisa zamjenika ministra financija. To se uporno odgađa i tako ne možemo raditi. Stranka za BiH će se odrediti prema daljnjim potezima, no premijer nam nema pravo reći 'idite, nemojte se ni vraćati'«, kaže ministar Besim Mehmedić.</p>
<p>Usprkos prividnom jedinstvu, unutar vladajuće koalicije sastavljene od 9 stranaka česti su međusobni sukobi, pa i na nacionalnoj osnovi. Dopremijer Nikola Grabovac koji vodi moćno Ministarstvo financija česta je meta takvih napada. Tako je u siječnju lider LDS-a Rasim Kadić rekao da hrvatski klanovi predvođeni Grabovcem pokušavaju potpuno ovladati financijskim institucijama Federacije BiH, tvrdeći da unutar Alijanse postoje snažni nacionalno-financijski lobiji, a čitava igra se navodno vodi preko NHI, odnosno njenog predsjednika Krešimira Zubaka.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Osamdeset tajnih dossiera u sarajevskoj garaži </p>
<p>SARAJEVO, 10. travnja </p>
<p> - Bivši agent tajne službe, Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) BiH i donedavni direktor humanitarne organizacije »Bosanska idealna futura« (BIF), Munib Zahiragić protuzakonito je posjedovao tajne dokumente koji ga povezuju s osobama afričkog i azijskog podrijetla osumnjičenim za umiješanost u terorizam.</p>
<p> Sarajevski Dnevni avaz objavio je u srijedu kako su pripadnici policije Federacije BiH nakon dvotjedne istrage o djelovanju BIF-a u garaži njena direktora pronašli više od 80 dossiera klasificiranih oznakama »strogo povjerljivo« i »državna tajna«.</p>
<p>Svi dokumenti odnosili su se na osobe za koje se držalo da su u BiH doputovale sa sumnjivim namjerama. BIF je postala predmetom istrage nakon što su je sumnjivom označile američke vlasti u pokušaju da otkriju strukture koje pružaju financijsku i logističku potporu radikalnim islamističkim organizacijama uključujući tu i Al Qaidu.</p>
<p> Dosadašnji nalazi istrage ukazuju kako ima razloga vjerovati da je Zahiragić informirao potencijalne teroriste o tome da ih tajne službe ili policija prate te im potom pomogao napustiti zemlju.</p>
<p> Pokušaji AID-a da učinkovito nadziru potencijalne islamske teroriste u BiH unaprijed su bili osuđeni na propast jer je informacije o tome odavao upravo Zahiragić koji je i sam bio zadužen upravo za tu oblast. Dokaže li se Zahiragiću krivnja, on bi mogao biti osuđen na najmanje tri godine zatvora. Sarajevski mediji ranije su tvrdili kako jedan od dokumenata pronađen kod Zahiragića ukazuje i na izravnu vezu bošnjačkog političkog vrha sa postrojbom »El Mudžahin« koja je djelovala u sastavu Armije BiH, a bila je uglasnom sastavljena od dragovoljaca iz islamskih zemalja.</p>
<p> Zapovjednik te postrojbe Abu Maali navodno je dobio stan u središtu Sarajeva od kantonalnog Zavoda za izgradnju grada kojemu je već godinama na čelu Bakir Izetbegović, sin bivšeg predsjedatelja Predsjedništva BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Česi koji žive u inozemstvu dobili pravo glasa</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Za izbore za Zastupnički dom češkog parlamenta, koji se održavaju 14. i 15. lipnja ove godine, prijavilo se dosad 29 stranaka koje će pokušati prekoračiti izborni prag od pet posto i ući u parlament, te dvije koalicije (kršćanski demokrati - KDU i narodnjaci - ČSL te Unija slobode i DEU), koje će morati dobiti 10 posto glasova da bi ušle u parlament. Međutim, taj će se broj do početka izbora vjerojatno smanjiti jer neke male i »folklorne« stranke najvjerojatnije neće smoći novac da bi platile kotaciju za pokrivanje troškova izbora. </p>
<p> Posljednje ispitivanje javnog mnijenja koje je provela agencija TNS Factum krajem ožujka pokazalo je da najveću podršku imaju vladajući socijaldemokrati (ČSSD) premijera Miloša Zemana s 26,9 posto ispred Građanske demokratske stranke (ODS) predsjednika parlamenta Vaclava Klausa, 25,6 posto. Pritom su socijaldemokrati u ožujku dobili čak pet posto više nego u veljači, a ODS je u odnosu na veljaču, kad je bio vodeći, izgubio više od dva posto glasova. Slijedi Koalicija (KDU-ČSL) za koju bi glasovalo 17,7 posto birača, koja je pretekla komuniste (KSČM) za koje bi u ožujku glasovalo 15,7 posto biračkog tijela. Ovogodišnji češki izbori donose i jednu novost. Na ovogodišnjim izborima moći će glasovati i svi češki državljani koji žive izvan Češke. Tako će češki državljani iz prekomorskih zemalja glasovati dan ranije (zbog razlike u vremenu), dok će Česi u Europi, a to znači i u Hrvatskoj glasovati 14. i 15. lipnja. U Hrvatskoj će se glasovati u Veleposlanstvu Češke Republike u Zagrebu (Savska cesta 41/VIII), a svi zainteresirani moraju se prijaviti i podnijeti zahtjev najkasnije do 5. svibnja kako bi bili unijeti u birački popis. Glasovi svih inozemnih Čeha pribrojit će se glasovima izbornog okruga za Južnu Moravsku sa središtem u Brnu, koji je izabran ždrijebom. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Ne počinje haška priča s izborima od 3. siječnja ni sa »slučajem Gotovina«</p>
<p>Na ovo javljanje potakla me televizijska emisija »Forum« (utorak, 26. ožujka) koja se bavila Haaškim sudom, odnosno slučajem generala Gotovine.</p>
<p> Nevjerojatno je kako u svezi sa sudom u Haagu ne postoji kod nas objektivno gledanje, jer se - očito ispolitizirano i nepravedno suđenje u Haagu nekim Hrvatima - kod nas ispolitizirano tumači uglavnom zbog političkih (stranačkih) probitaka, a ne zbog optuženika. Nitko se više i ne pita zašto je ondašnja vlast uopće potpisala međunarodni ugovor u kojem je od prvog trenutka jasno pisalo da se u Haag mogu pozvati pojedinci i zbog tzv. zapovjedne odgovornosti. Tadašnja je vlast tvrdila da je taj pristup naknadno dodan, i da to nije bilo u prvotnim dokumentima, no činjenica je da je već od samog početka bilo zamišljeno da se sudi i za zapovjednu odgovornost i da se potpisom ugovora Hrvatska obvezala na suradnju. Ako je to tada trebalo prihvatiti zbog pritisaka i mogućih sankcija, tada to isto vrijedi i danas.</p>
<p>Činjenica je da se u Haagu sudi za konkretne događaje (zločine) osobama koje za te događaje nisu krive i koje nisu na njih mogle ni utjecati. To se ponajprije odnosi na generala Antu Gotovinu, velikog heroja Domovinskog rata, ali i na generala Tihomila Blaškića. Generalu Blaškiću pripisana je odgovornost za zločin u Ahmićima, dakle za zločin koji je stvarno i počinjen. No zanimljivo je kako nikome, pa ni crkvenim dostojanstvenicima, ne pada na pamet da one koji su stvarno taj zločin počinili osude, što sad dozvoljavaju da zbog njih u zatvoru »trune« nevini Blaškić. Ne može se plakati nad sudbinom očito nevinog Blaškića, a pritom ne reći jasno i glasno da postoje kukavice koje šeću na slobodi i zbog kojih sad ispašta general Blaškić.</p>
<p> Nešto slično vrijedi i za slučaj generala Gotovine, koji je uz veliku hrabrost pokazao i veliku dostojanstvenost u Domovinskom ratu. No ono što mu se sada nepravedno pripisuje netko je ipak počinio. Zašto oni koji sprječavaju Gotovinin odlazak u Haag ne imenuju počinitelje ili barem ne pomognu da se pronađu stvarni počinitelji zločina? Zašto se i u slučaju Blaškić i u slučaju Gotovina pomoć ne temelji i u pokušaju da se pronađu i imenuju stvarni počinitelji zločina? A svi se slažu da počinitelje treba osuditi!</p>
<p>Može li i smije li država Hrvatska kršiti međunarodne sporazume odnosili se oni na međunarodni avionski promet ili na Haag? Naravno da ne može, ma koliko to bilo bolno. No o tome je trebao razmišljati onaj koji je, s figom u džepu, potpisivao i u Saboru ratificirao odnose s Haagom. To se sad zaboravlja. Ne počinje haška priča sa zadnjim izborima i slučajem generala Gotovine! Ako je svojedobno trebalo, zbog pritisaka na Hrvatsku, potpisivati dokument u kome se prihvaća i suđenje zbog zapovjedne odgovornosti, onda, na žalost, general Gotovina sad mora ići u Haag dokazivati svoju nevinost. Pa to je od hrvatske strane prihvaćeno i potpisano u samom početku utemeljenja Suda u Haagu. Već je tada pripremljen teren za mnoge hrvatske heroje da se nađu u Haagu. A sad bi trebalo reći svijetu da smo se samo šalili! Pritisci na Hrvatsku nisu bili isprika za potpisivanje takvog dokumenta kao što je osnivanje Suda u Haagu koji sudi i za zapovjednu odgovornost. Ti isti pritisci latentno su prisutni i danas. Očito, vladalo je uvjerenje da će se haško tužiteljstvo smiriti s nekolicinom Hrvata iz BiH. A suđenje se pretvorilo, eto, u veliku moru za mladu hrvatsku državu.</p>
<p>DARKO KOMADINA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U sređenom kapitalizmu nema divljanja, sve je ozakonjeno </p>
<p>U tranzicijskim zemljama kao što je naša, dakle na prijelazu iz socijalističkoga društvenog sistema u kapitalistički, situacija u zdravstvu naglo se i okrutno mijenja.</p>
<p>U sređenom kapitalizmu nema divljanja, sve je ozakonjeno i svačija je egzistencija pod strogom kontrolom. U nas se sve više raslojavaju oni liječnici koji imaju materijalna sredstva za otvaranje privatne prakse i oni koji to nemaju. Pitanje stručnosti tu je najmanje važno. Razumljivo je da se liječnik u privatnoj praksi drugačije ponaša prema pacijentu, što ovaj počinje shvaćati i kao bolju medicinsku skrb. Osnovni problem nije samo u nezadovoljstvu »državnih« liječnika svojim materijalnim statusom nego i u stalnom strahu za egzistenciju, za napredovanje, za reizbore ako su i nastavnici itd.</p>
<p> Ovisnici o svemu nabrojenomu boje se kazati istinu gdje bi to morali, ako se radi o »jakom« čovjeku iz iste struke. Makar svi znali da je dotični lišen svakoga medicinskog znanja, nesposoban za praktičku djelatnost, lažov i prevarant sa pet zvjezdica, oni će ga se bojati i o tomu radije šutjeti. On je dakle onaj »Baraba« raspet na križu pored Isusa, a oni su Jude. Ali on nije ni figurativno raspet i bori se svim svojim sličnim vezama da to ne bude. A oni će, najviše školovani ljudi i spasitelji ljudskih života, samo »iza flanjke« dodati koji čavao bojeći se sami sebe. Eto, takav moral se sručio na zakletvu velikom Hipokratu!</p>
<p>Dr. PAVAO BLAŽEVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pušća ima više nego mnogi dijelovi Zagreba</p>
<p>Pročitavši tekst u Vjesnikovu prilogu »Vjesnik cafe« od 27. ožujka 2002. godine, nisam mogla otrpjeti što se neprestano u novinama javlja to famozno i misteriozno privlačno ime Pušće Bistre, što je posebno začinjeno, ne tako davnom, izjavom dragog nam (sada već bivšeg) gradonačelnika Bandića.</p>
<p>Ljuti me što taj pojam svi koriste kao simbol za zaostalost, a bez pravog znanja što on zapravo znači. Taj je stereotip, po svemu sudeći, htio potvrditi i autor članka u spomenutom prilogu Vjesnika.</p>
<p> Uputila bih pitanje autoru kako se usuđuje generalizirati i donositi neutemeljene zaključke na osnovi nekoliko primjeraka, kakvih ima čak i u samom srcu grada Zagreba, a nisu neka, čuđenja vrijedna, iznimka koja se susreće samo u Pušći. U tekstu se, osim toga, navode izjave ljudi koji te izjave uopće nisu dali.</p>
<p>Što je najvažnije, ta Pušća o kojoj se toliko priča ima više nego mnogi dijelovi grada Zagreba. Tu su osnovne stvari koje je možda apsurdno nabrajati kao što su plin, telefon, rasvjeta pa sve do nove škole, galerije s neprestano novim postavama, itd..., a sve to autor nije zamijetio!</p>
<p>Pitam se što je autora toliko privuklo Pušći da ju je tražio kroz sva ta »sela sa zagorske strane« kad se do nje vrlo jednostavno dođe iz smjera Zaprešića, a udaljenost od glavnog nam grada iznosi svega 30-ak minuta.</p>
<p>MIRJANA BERNARDIĆ, Pušća</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Još o otkriću groblja na Opatovini </p>
<p>U svezi sa člankom Claudia Kramarića: »Ispred crkve Svetog Franje otkriveno srednjovjekovno groblje« (Vjesnik, 27. ožujka), potrebno je dopuniti neke podatke.</p>
<p>Na Kaptolu broj 9 nalazi se samostan svetoga Franje Asiškoga (1181-1226), koji je rođen u talijanskom mjestu Assisiu, gdje se nalazi njegovo svetište. Prema legendi, sveti Franjo je odsjeo u Zagrebu kod pobožne udove Katarine Galović, na putu u Svetu zemlju (Palestinu).</p>
<p>Franjevci su došli u Zagreb u 13. stoljeću i sagradili samostan na Kaptolu, uz novčanu pomoć kanonika Stjepana Dojčića, čiji se grb nalazi na pročelju s natpisom na latinskom jeziku. Samostan je stradao u velikom požaru 1674. godine pa je potom obnovljen.
U starome Zagrebu nije bilo skupnoga groblja pa su ona bila pokraj crkvica. U Margaretskoj ulici bilo je groblje. Na Britanskom trgu bilo je pravoslavno groblje, a pokraj crkve Svetoga Roka katoličko i židovsko groblje. Na Dolcu, pokraj crkve Svete Marije, bilo je cistercitsko groblje.</p>
<p>Godine 1902. sagradio je arhitekt Herman Bölle pokraj franjevačkog samostana crkvu Svetoga Franje Asiškoga s ulazom iz Opatovine. Crkvu je, među ostalima, oslikao i predstojnik za bogoštovlje i nastavu Izidor Kršnjavi, koji je bio i dobar slikar. U samostanu nalazi se i kapela Sv. Franje sagrađena 1683. godine. Nju je dala oslikati barunica Helene <FONT COLOR="#CC3300"><b>Patačić</b></FONT> freskama iz života svetoga Franje.</p>
<p>Skupno groblje na Mirogoju uređeno je 1878. godine na bivšem imanju Ljudevita Gaja, a 22. veljače 1942. godine bombardirali su engleski avioni Pavelićevo sklonište u Gornjem gradu, pa su bombe pale na Tkalčićevu ulicu i razorile nekoliko kuća, te je poginulo dosta ljudi. Jedna je bomba pala i ispred crkve Sv. Franje i razorila pročelje s reljefom stigmatizacije svetoga Franje od kipara Dragutina Moraka. Tom prilikom srušeno je nekoliko kućica. </p>
<p>MARKO OREŠKOVIĆ, prof. iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Anđela Bešlić prijevarom oteta, zlostavljana i izudarana do smrti </p>
<p>Nakon što se sam u utorak prijavio policiji u Sinju, Ivan Bulj je iznio nekoliko verzija događaja; među ostalim, tvrdio je da je djevojku usmrtio nesretnim slučajem, naletjevši na nju automobilom, a da je onda inscenirao silovanje i ubojstvo, kako bi zavarao trag/ Pavao Bulj bit će u zatvor doveden sa psihijatrijskog odjela splitske bolnice, gdje je nedavno zatražio liječničku pomoć </p>
<p>SPLIT, 10. travnja</p>
<p> - Istražnom sucu splitskog Županijskog suda Stanku Grbavcu u srijedu je oko 17,30 sati priveden Ivan Bulj (39) iz Sinja, otac troje djece, inače direktor Radio Sinja, član Alkarskog društva i čelnik HKDU-a. Osumnjičen je za teško ubojstvo 17-godišnje Anđele Bešlić, 3. ožujka ove godine u mjestu Suhaču pokraj Sinja. Za isto kazneno djelo tereti se i njegov rođak Pavao Bulj (46) iz Sinja, koji će istražnom sucu biti priveden nakon završetka liječenja na Odjelu psihijatrije splitske Kliničke bolnice, gdje je prije nekoliko dana zatražio liječničku pomoć.</p>
<p>Kako je u srijedu rečeno na izvanrednoj konferenciji za novinare u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj rođaci Bulj su 3. ožujka u Sinju na magistralnoj cesti prema Vrlici na prijevaru u svoj automobil renault 4 pozvali Anđelu Bešlić. </p>
<p>»Potom su je odveli na predio Vidovo kod Suhača gdje su joj skinuli odjeću i prisiljavali je na bludne radnje te joj zadali više udaraca tupim predmetom u glavu od čega je i preminula. Nakon toga su tijelo odvukli niz obronak i bacili u usjek te prekrili suhim granjem, gdje je prošlog petka i pronađena«, kazao je glasnogovornik PU splitsko-dalmatnske Leo Tauber.</p>
<p>Policija za sada ne može potvrditi da su rođaci nesretnu djevojku i silovali. Naime, kada je pronađen, njezin je leš bio u poluraspadnutom stanju pa je mala vjerojatnost da će se dodatnim analizama utvrditi je li djevojka silovana. Prema Tauberovim riječima, nakon što se u utorak sam javio u sinjsku policijsku postaju, Ivan Bulj je tijekom kriminalističke obrade dao više različitih verzija svoje obrane i tijeka događaja. Tako je među prvim verzijama bila i ona da je djevojku nesretnim slučajem usmrtio svojim automobilom, te ju je, da bi prikrio prometnu nesreću, svukao do gola, bacio u usjek i prekrio granjem. </p>
<p>Policija još traga za dijelovima odjeće koju je djevojka te večeri nosila. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama u bludničenje i ubojstvo Anđele Bešlić navodno je upleten i brat Ivana Bulja, no policija to ne želi potvrditi. Sinjem kolaju i priče kako je djevojka dovedena u jednu napuštenu drvenu kućicu u kojoj je silovana, a u kojoj su se okupljali narkomani i prijatelji brata Ivana Bulja. Važni dokazi mogli bi se naći i u septičkoj jami obiteljske kuće Ivana Bulja, koja je u srijedu ispumpana. </p>
<p>Zakonom zaprijećena kazna za kazneno djelo teškog ubojstva je od najmanje osam do čak 40 godina zatvora.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zaplijenjeno 10 kilograma amfetamina i 489 tableta ecstasyja</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Zagrebačka je policija u protekla dva dana zaplijenila 10,164 kilograma amfetamina, tzv. speeda, 489 tableta droge MDMA, poznatije kao ecstasy, 325 grama hašiša, 40 grama heroina te veću količinu oružja i streljiva. Tom su prilikom uhićeni Igor G. (31), Dražen S. (27), Branimir B. (25), Tomislav L. (44), Sanel Š. (23), Robert V. (32) i Tomislav Đ. (33). Nakon kriminalističke obrade, uz kaznenu prijavu zbog zloporabe droge i udruživanja, prepraćeni su istražnom sucu, koji im je odredio zadržavanje, priopćeno je na konferenciji za novinare, koju su u PU zagrebačkoj u srijedu održali Željko Prša, načelnik Odjela općeg kriminaliteta, Zoran Babić, načelnik Odjela kriminaliteta droga, glasnogovornice PUZ-a i MUP-a Stanka Saraja i Zinka Bardić. </p>
<p>Tom se prilikom glasnogovornica Bardić osvrnula na nedavne napise u novinama o ukidanju inspektora za droge u policijskim postajama, o uvođenju tzv. općih inspektora, što je izazvalo negodovanje i mišljenje da će policija biti manje djelotvorna. Te će tvrdnje najbolje opovrći rezultati policijskoga rada, rekla je Zinka Bardić.</p>
<p>Kako je rečeno o ovom slučaju, djelatnici Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke prve su podatke o djelovanju Igora Gavrana (policija dala samo inicijale) na organiziranju ovog biznisa imali u siječnju ove godine. Provodili su kriminalističke obrade nad osobama iz zagrebačkoga narko-miljea, a 8. su travnja uhitili spomenute osobe. Utvrđeno je kako je Gavran nekoliko dana prije uhićenja vagao i prepakiravao amfetamin u svojem stanu. Sve je potom spakirao u ruksak, koji je predao Branimiru B., a on je drogu najprije sakrio na tavan svoje kuće. Poslije je sve to prebacio u dvorište susjedne kuće kojom se ne koristi nitko.</p>
<p>Prilikom uhićenja Gavrana kod njega je pronađen pištolj »makarov«, još 40 grama heroina, automatska puška »zagy« i M-80, šest ručnih bombi, elektronski tempirni upaljač i veća količina različitog streljiva. I kod Tomislava L. pronađen je pištolj »llama«, do kojega je došao prilikom provale.</p>
<p>Sutradan su, 9. travnja, privedeni istražnom sucu, svi osim Sanela Š. i Tomislava Đ., a Gavran i Tomislav L. privedeni su i sucu Prekršajnog suda, zbog držanja oružja. Gavran je morao platiti i novčanu kaznu od 140.000 kuna, a Tomislav L. 27.000 kuna.</p>
<p>Inače, kilogram amfetamina vrijedi oko 5000 DEM, a u ovaj se slučaj uključio i Uskok. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Novinar »Večernjeg lista« pljačkao kako bi se domogao novaca za heroin</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Novinar Gradske rubrike Večernjeg lista, Lari Lulić (27), uhićen je u ponedjeljak zbog sumnje da je opljačkao 14 zagrebačkih trgovina i videoteka kako bi se domogao novaca potrebnih za heroin o kojemu je dugogodišnji ovisnik.</p>
<p>Nakon što su posljednjih mjeseci na širem području Zagreba zaredala razbojstva u trgovine, kioske i videoteke, Sektor kriminalističke policije PUZ-a započeo je opširnu akciju hvatanja počinitelja. Temeljem opisa razbojnika koji su policiji dali oštećenici te niza drugih korisnih obavijesti, policija je posumnjala kako je riječ o istom razbojniku, koji je ubrzo identificiran.</p>
<p>Novinar je Večernjaka naime, kako je priznao tijekom obrade u policiji, nakon pročitanih napisa u novinama u kojima se pisalo o razbojstvu u jednoj mjenjačnici, odlučio da su pljačke dobar način da se domogne novaca potrebnih za nabavu droge. Kada je smislio plan za pljačke, Lari je krajem studenoga prošle godine nabavio plastični pištolj i samo nekoliko dana kasnije opljačkao »Tobacco shop« na Jarunu domogavši se prvog plijena u iznosu od 1970 kuna. Poslije završenoga radnog vremena novinar Gradske rubrike odlazio je u grad i tražio pogodne objekte za pljačku. Već bi sljedeći dan dvadeset sedmogodišnji razbojnik, maskiran kapom i šalom, ulazio u pogodne objekte nešto prije njihova zatvaranja i uz prijetnju plastičnim pištoljem uglavnom od prodavača tražio bonove za mobitele. Na taj je način, navedeno je u policiji, Lari Lulić opljačkao 14 trgovina i videoteka, a ukupna šteta iznosi 32 tisuće kuna.</p>
<p>Kada je »odradio« posljednju pljačku, onu u »Tobacco shopu« u Nehajskoj ulici prošlog ponedjeljka, odakle je odnio tisuću kuna te bonove za mobitele, policija je blokirala šire područje u potrazi za plavim automobilom VW polo kojim je, prema prodavačima, razbojnik bježao nakon razbojstava.</p>
<p>Policija je u ponedjeljak poslije podne zamijetila traženi automobil, no vozač se dva puta nije htio zaustaviti, pa su policajci u Zagrebačkoj ulici prepriječili Lariju smjer kretanja. Prilikom novinarova uhićenja policija je u »polu« pronašla više bonova za mobitele i telefonskih kartica. Kasnije je pretražen i Larijev podstanarski stan na Jarunu, gdje su također pronađeni bonovi, plastični pištolj i odjevni predmeti za maskiranje.</p>
<p>Dosada neevidentiran u policiji, Lulić je u policiji priznao nedjela kazavši kako je dugogodišnji ovisnik o heroinu te kako se više puta bezuspješno pokušao liječiti. Nakon dovršene obrade Lulić je u utorak navečer priveden istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda Milanu Došenu, koji mu je odredio dvodnevno zadržavanje. Novinara pljačkaša ponovno će u četvrtak ispitati istražni sudac kojem će spis biti dodijeljen.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za oružanu pljačku poštanskoga kombija 10,5 i 8,5 godina zatvora </p>
<p>SPLIT, 10. travnja</p>
<p> - Nepravomoćnom je presudom splitskoga Županijskog suda Željko Vujić (30) iz BiH osuđen na 12 i pol godina zatvora, a Jakša Bulić (27) iz Splita na dvije godine manje. Proglašeni su krivima za oružanu pljačku najmanje tri i pol milijuna kuna iz poštanskog kombija u ožujku prošle godine u Vranjicu.</p>
<p> Prema optužnici Vujić, Bulić i Miroslav Kukanjac, koji je tijekom postupka od optuženika »prerastao« u svjedoka pokajnika, udružili su se u zločinačku organizaciju, u kojoj su još bile i dvije nepoznate osobe, i 16. ožujka 2001. godine počinili razbojstvo. Kukanjac je, prema dogovoru s Vujićem, kupio brodicu, koju je prebojao i pripremio za bijeg. Vujić i Bulić ukrali su dva kombija, u Trogiru i Splitu. Na dan pljačke, u 7,00 sati dvama su kombijima zapriječili put poštanskom dostavnom vozilu. Maskirani i naoružani pištoljima izveli su poštanske službenike Tarzicija Balića i Dražena Gospodnetića iz kombija i uveli ih u jedan od ukradenih, u kojem su ih vezali te odvezli do Mravinaca, gdje su ih ostavili. Iz dostavnog su vozila ukrali više od 3,4 milijuna kuna, koje su prenijeli u brodicu u kojoj ih je, uz Vranjičku obalu, čekao Kukanjac. Prebacivši se na drugu stranu zaljeva, iskrcali su se u Kaštel-Sućurcu i drugim automobilom nastavili bijeg.</p>
<p> Prema presudi, Vujić i Bulić dužni su Hrvatskim poštama isplatiti 3,4 milijuna ukradenih kuna, a za sudske troškove svaki po 5900 kuna. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ina zbog WC-a tuži HTV!</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Ina je u srijedu najavila da će tužiti novinara HTV-a Petra Vlahova zbog neistina objavljenih u njegovu prilogu u Dnevniku 7. travnja, a HTV zbog neobjavljivanja njihova demantija.</p>
<p>U Ini tvrde da je Vlahov iznio niz laži koje im, prikazujući ih kao tvrtku koja ne drži do svojih kupaca, nanose veliku štetu, osobito pred njenu privatizaciju. Prema njihovim tvrdnjama netočno je da se na Ininim benzinskim postajama kupci ne mogu služiti WC-ima te da je to zabranila Ina. Netočan je i navod da se Ini ne isplati obnavljati crpke, odnosno na njima graditi nove toalete jer »na obnovljenim postajama sanitarne čvorove gradimo u skladu s današnjim standardima«, ističu u Ini. U svojem priopćenju napominju da je Vlahov objavljene netočne informacije neprofesionalno, bez provjere, prenio iz drugih medija. </p>
<p>Također demantiraju tvrdnju novinara HTV-a da sanitarne čvorove na benzinskim postajama ne drže svojim problemom, ali naglašavaju da pitanje uređenja sanitarnih čvorova uz magistralne pravce ne može biti samo Inina briga, nego i ostalih zaduženih za održavanje tih prometnica ili pak žive od turista. A Ina će, unatoč činjenici da Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima u trgovini na postajama s jednim sanitarnim čvorom dopušta uporabu samo zaposlenima, i ubuduće svojim kupcima i turistima dopustiti korištenje WC-a. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jurdani prijeti privođenje</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Ako za tri dana ne dostavi medicinsku dokumentaciju o svojoj bolesti, zbog koje u srijedu nije pristupio na raspravu na Općinskom sudu, novinara Nacionala Srećka Jurdanu na sljedeću će raspravu privesti policija. </p>
<p>Zbog toga je i odgođena rasprava u sudskom sporu u kojem je saborski zastupnik Ivić Pašalić tužio Jurdanu zbog klevete i uvrede. </p>
<p>Na raspravu nije došao ni Pašalić, no njegov je odvjetnik Ante Vukorepa napomenuo kako se moglo i očekivati da Jurdana neće doći, zbog čega Pašalić nije ni htio napuštati sjednicu Hrvatskog Sabora. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pjevač Danijel Popović zakasnio na raspravu</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Danijel Popović, pjevač koji je široj javnosti poznat po pjesmi »Julie«, koja je 1985. predstavljala bivšu Jugoslaviju na glazbenom natjecanju »Eurosong«, u srijedu je zakasnio na raspravu u sudskom sporu koji se vodi protiv njega na Općinskom sudu, zbog čega je rasprava i odgođena. </p>
<p>Popović je telefonskim putem obavijestio sutkinju Nataliju Glumičić Šćekić kako će malo zakasniti, no sutkinja je nakon određenog vremena raspravu ipak odgodila, premda je Popović naknadno i stigao.Općinsko državno odvjetništvo tereti Popovića za izradu krivotvorenih registracijskih tablica i njihovo korištenje na vozilu. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Riječka banka ovlastila svojeg brokera za kupnju dionica, prodavatelj nepoznat</p>
<p>RIJEKA, 10. travnja</p>
<p> - Najnovije informacije o stanju u Riječkoj banci, funkcioniranju platnog prometa i očekivanoj privatizaciji Banke ostale su u sjeni podataka o kupnji trezorskih dionica.</p>
<p>Kako su u srijedu izvijestili novinare Milan Potkonjak, predsjednik Uprave Riječke banke, i Sanja Stojević, članica Uprave, odluka o kupnji vlastitih dionica donesena je u posljednjem tromjesečju prošle godine. </p>
<p>Naime, da bi podržala stratešku politiku Bayerische Landesbank vezanu uz rješavanje problema malih dioničara Riječke banke koji su tražili da BLB otkupi i njihove dionice, Uprava Banke je na sjednici 2. listopada 2001. donijela odluku o kupnji trezorskih dionica. </p>
<p>Sve transakcije odvijale su se po tekućim tržišnim cijenama i napravljene su uz suglasnost članova Nadzornog odbora i predstavnika BLB-a, a dopuštena je kupnja po cijeni od najviše 280 kuna.</p>
<p> Otkup trezorskih dionica Banka je obavljala putem brokerske kuće Rib Portfelj, društva za poslovanje vrijednosnim papirima koje se nalazi u stopostotnom vlasništvu Riječke banke. </p>
<p>Otkup dionica Riječke banke započeo je 3. listopada prošle godine, a zadnja je transakcija obavljena 8. ožujka ove godine neposredno uoči otkrivanja sumnjivih transakcija u Riječkoj banci.</p>
<p>Riječka banka je prije početka otkupa u trezoru imala 717 dionica stečenih 20. studenog 2000. godine od Pegplastike, koje su ustupljene Riječkoj banci na ime dospjelih potraživanja, a stekla ih je po nominalnoj vrijednosti od 100 kuna. </p>
<p>Prva transakcija, u skladu sa spomenutom odlukom Uprave Riječke banke, ostvarena je izravnim kontaktom Rib Portfelja i Istarskih ugljenokopa u stečaju, dok su sve ostale, od 6. studenoga prošle godine do 8. ožujka ove, zaključene na Zagrebačkoj burzi.</p>
<p>Sanja Stojević tvrdi da se »kao kupac pojavljuje Središnja depozitarna agencija preko koje inače ide kliring«.</p>
<p>Kako je novinarima predočen i tabelarni prikaz transakcija s cijenama nominalnog iznosa dionica Riječke banke, cijenama po kojima je kupljena dionica i trošak ulaganja, nije bilo teško zamijetiti da je Banka dosta dionica otkupila upravo 3. listopada prošle godine, i to 4453 komada.</p>
<p>Neposredno nakon uhićenja prvoosumnjičenog za financijske malverzacije Eduarda Nodila kupljeno je čak 19.797 dionica po najvećoj tržišnoj vrijednosti od 270 kuna. Očito je, dakle, da je riječ o vrlo lošem poslovnom potezu.</p>
<p> Direktor Rib Portfelja Elio Zahirović pojasnio je novinarima zašto ta brokerska kuća nije upozorila kupca na nepovoljnu cijenu. </p>
<p>»Rib Portfelj kao brokerska kuća Riječke banke djelovala je isključivo po njezinom nalogu. Između Banke i BLB-a utvrđena je najviša cijena otkupa od 280 kuna po dionici. Rib Portfelj je samo izvršavao nalog kupnje, a nije određivao cijenu i ne zna tko je prodavao dionice na Zagrebačkoj burzi. Najčešće su to mali dioničari«, objasnio je Zahirović.</p>
<p>Na pitanje zašto se Uprava na dan uhićenja Nodila odlučila na ovakav potez i u samo tri tjedna izgubila više od 4 milijuna kuna, Potkonjak je odgovorio da bivša Uprava odgovara Nadzornom odboru, a da će on, bude li ga netko pitao, o tome svakako iznijeti svoju negativnu ocjenu. On je potvrdio da ima saznanja da bivši predsjednik Uprave Ivan Štokić ima 6 dionica Banke u svom vlasništvu te da ne raspolaže podacima imaju li dionice i drugi bivši članovi Uprave. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Najave iz BiH nisu zabrinule čelnike Ine</p>
<p>Očekuje se usvajanje odluke o europskoj kvaliteti naftnih derivata koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - »Usvajanje odluke o kvaliteti uvoznih naftnih derivata u Bosnu i Hercegovinu samo je privremeno odgođeno zbog dorade, ali njeno usvajanje očekujem za nekoliko tjedana«, izjavila je pomoćnica ministrice vanjske trgovine BiH Sedeta Cerić. </p>
<p>To znači da bi europski standardi uvezenog goriva, čije je uvođenje najavljeno za 15. travnja, mogli stupiti na snagu do sredine svibnja. Budući će se radi o znatno strožim standardima kvalitete od dosad korištenih u BiH, pitanje je kako će se njihovo uvođenje odraziti na Inu koja drži veći dio tržišta u Federaciji BiH. Naime, poznato je da je Ina zbog gubitaka uzrokovanih nerealnim cijenama energenata proteklih godina malo ulagala u svoje zastarjele rafinerije u Sisku i Rijeci pa samo dio u njima proizvedenog goriva zadovoljava postojeće europske standarde.</p>
<p>Ministrica vanjske trgovine BiH Azra Hadžiahmetović već je najavila da će uvođenje tih standarda Ini stvoriti dosta problema. </p>
<p>Međutim, iako Ina opskrbljuje oko 60 posto tržišta u Federaciji BiH, gdje prodaje većinu od oko 500.000 tona derivata koliko godišnje izvoze u cijelu BiH, te najave nisu posebno zabrinule čelnike Ine.</p>
<p>»Pravo BiH je određivanje standarda kvalitete uvoznih goriva, ali mi imamo odgovor i na takve odluke. Nastojat ćemo se prilagoditi novim okolnostima pa ne očekujemo nikakve poremećaje u opskrbi naših kupaca u BiH«, kaže glasnogovornik Ine Mario Dragun.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Ina može zadovoljiti europske zahtjeve kvalitete. »To dokazuje činjenica da već sada dio svoje prodajne mreže u BiH opskrbljujemo niskosumpornim eurodizelom iz riječke rafinerije koji zadovoljava sve europske standarde, a naši benzini su već u skladu sa standardima Europske unije. Osim toga, prošle smo godine i dio postrojenja u sisačkoj rafineriji prilagodili proizvodnji derivata europske kvalitete«, dodaje Dragun.</p>
<p>On upozorava da bi odluka Vijeća ministara BiH koja bi se odnosila na sve uvezeno gorivo mogla potrošačima u BiH donijeti prilično problema. »Naime, vozni park u BiH je prosječno tako star i u lošem stanju da ne bi bilo dobro ukinuti prodaju postojećeg dizel goriva jer sumpor koji sadrži ujedno i podmazuje takve stare dizel-motore. Kada bi vlasnici svih starijih dizelaša proizvedenih prije 2000. godine dizel zamijenili niskosumpornim eurodizelom, to bi oštećivalo motor automobila. Zbog starog voznog parka teško će iz upotrebe izbaciti i benzin s olovom«, tvrdi Dragun.</p>
<p>Osim toga, potrošači u Bosni i Hercegovini moraju biti svjesni da će, ako se prestanu uvoziti i prodavati dizel i olovni benzin, a sve crpke prijeđu na eurodizel i bezolovni benzin, morati gorivo plaćati skuplje. Na primjer, u Hrvatskoj je litra eurodizela obično tridesetak lipa skuplja od dizela. A to bi povećalo troškove gospodarstva i potaknulo inflaciju.</p>
<p>No, stručnjaci upozoravaju da u slučaju uvođenja europskih standarda kvalitete goriva s tržišta ne bi nestala i goriva koja ih ne zadovoljavaju jer bi ih proizvodila domaća rafinerija u Bosanskom Brodu. Naime, njoj će, po svemu sudeći, biti ostavljeno određeno razdoblje (vjerojatno do 2003. ili 2004. godine) za tehnološku prilagodbu, a do tada će moći prodavati i goriva dosadašnje kvalitete. Za razliku od nje, svi uvoznici, pa tako i Ina, nakon kratkog prijelaznog razdoblja u kojem će prodati postojeće zalihe, morat će zadovoljavati puno strože europske standarde. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Hoće li Zagrebačka banka poslati PIK Vrbovec u stečaj?</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Konsolidacija poljoprivrednih kombinata privedena je kraju u šest bivših PIK-ova. Nagodbeni okvir između banaka, najvećih dobavljača robe, zaposlenih i države nije postignut u PIK-u Vrbovec, Jasinju i dijelu sustava IPK Osijek koji obuhvaća ratarstvo i stočarstvo, rečeno je u srijedu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>U Ministarstvu kažu da je ukupni dug PIK-ova prema državi u vrijeme postupka konsolidacije iznosio 2,7 milijardi kuna. Nadalje, dug prema bakama iznosio je 700 milijuna kuna, dobavljačima robe 381 milijun kuna i zaposlenima 63 milijuna kuna.</p>
<p>Vladin plan konsolidacije posrnule prerađivačke industrije, koji je uspješno završen u Belju, Vupiku, Kutjevu, Đakovštini, Orahovici i Sladoredani u Županji, ostvaren je 70 posto. Istina, bilo je i manjih odstupanja od plana da se nekadašnji prerađivački divovi postave na zdrave noge, kao i probijanja rokova. Nagodbeni okvir, primjerice, uprave kombinata trebale su provesti u 40 dana, ali pokazalo se da to objektivno nije moguće.</p>
<p>Ministarstvo je pripremilo i alternativni nagodbeni okvir za PIK Vrbovec. Smijenjena je bivša uprava jer nije uspjela privoliti radnike da se odreknu već zarađenih plaća u korist konsolidacije niti je povećala proizvodnju. Na mjesto prvog čovjeka imenovan je bivši predstavnik PIK-a za tržište SAD-a Boris Bevc. Ali osim što je smanjen broj zaposlenih za više od 400 radnika (broj uposlenih u PIK-u je blizu 2000 ljudi) nema naznaka da je povećana proizvodnja i sl. Ključeve spasa PIK-a Vrbovec drži Zagrebačka banka kao jedini vjerovnik. Njena potraživanja u PIK-u sa 35 milijuna kuna iz 1993. godine narasla su na 90 milijuna kuna. Da bi se PIK spasio od stečaja nužna mu je financijska pomoć kako bi država ovladala hipotekama na koje sad pravo polaže banka.. </p>
<p>Ako ovaj prijedlog ne bude prihvaćen, odnosno ako se pokrene stečaj, država bi teško mogla naplatiti 600 milijuna kuna, koliko potražuje u PIK-u Vrbovec. Naime, nije tajna da je i bivša vlast po svaku cijenu htjela spasiti PIK Vrbovec. Tako je 1997. godine PIK-u dala državno jamstvo u iznosu 65 milijuna maraka.</p>
<p>U dugim kombinatima, kažu u Ministarstvu, država je naplatila svoj dug. Osim toga, u Kutjevu i Sladoredani u Županji izvršena je reprivatizacija, tj. tamo je država razvlastila bivše vlasnike (Novalića i dr.). </p>
<p>Kad je riječ o vlasničkom udjelu, država je u svim kombinatima, osim Đakovštine (gdje ima 54-postotni vlasnički udjel), stekla kontrolni paket dionica. Primjerice, uz više od 90 posto vlasničkog udjela u Belju i Vupiku, u svim drugim kombinatima u kojima je provedena konsolidacija ima više od 75 posto vlasničkog udjela. To joj omogućava, primjerice, podjelu kombinata. Što se tiče privatizacije kombinata, u Ministarstvu kažu da ima zainteresiranih. Primjerice, investitori iz Njemačke pokazuju zanimanje za PIK Vrbovec. On, naime, ima tzv. izvozni broj za najprestižnija svjetska tržišta (EU i SAD) te velike prerađivačke kapacitete.</p>
<p>S druge strane, Belje mora pronaći strateškog partnera, jer država više ne želi na teret poreznih obveznika, svako malo konsolidirati kombinate.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vorkink: Hrvatskoj treba fleksibilnije tržište rada</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Na izmjenu radnoga zakonodavstva Svjetska banka gleda kao na preduvjet stvaranja fleksibilnijeg tržišta rada u Hrvatskoj. Ono će privući strane ulagače, smanjiti nezaposlenost i povećati izvoz i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva u cjelini. Kazao je to Andrew N. Vorkink, direktor Odjela Svjetske banke za južnu i srednju Europu, na ručku koji je u srijedu u Hotelu Opera organizirala Američka trgovinska komora u Hrvatskoj (AmCham).</p>
<p>Vorkink tvrdi da je hrvatsko tržište rada vrlo rigidno i nefleksibilno, što je jedan od razloga zbog kojeg strani ulagači zaobilaze našu zemlju. Pritom je kao glavnu prepreku reformama naveo stanje duha naslijeđeno iz prošlih vremena. Ono je, po njemu, najizraženije kod sindikata, koji žele zacementirati postojeće stanje. </p>
<p>»Zanimljivo je da su u otporu promjenama najglasniji oni sindikalci koji rade, dok se glas 400.000 nezaposlenih, kojima bi izmjene Zakona o radu omogućile da lakše nađu posao, ne čuje«, naglasio je Vorkink u govoru namijenjenom američkim i hrvatskim poslovnim ljudima. Dodao je kako se ne čuje ni glas onih hrvatskih radnika, koji nisu članovi niti jednog sindikata, a takvih je, tvrdi on, većina. </p>
<p>Vorkink je »packu« udijelio i poslovnim ljudima, zapitavši ih zašto se njihovi stavovi o izmjenama radnoga zakonodavstva u javnosti ne čuju. »Mnogi u Hrvatskoj možda ni ne žele da sudstvo profunkcionira, jer bi to značilo da će morati početi vraćati svoje dugove, koje će ovako progutati zastara«, odgovorio je Vorkink na pitanje jednoga sudionika rasprave. Istaknuo je kako bez učinkovitije javne uprave Hrvatska neće moći u Europsku uniju (EU). »Za pretvaranje Hrvatske u tranzicijskog tigra potrebna je suradnja sva četiri stupa: Vlade, civilnog društva, međunarodne i poslovne zajednice«, zaključio je Vorkink. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Porezi se dobro naplaćuju, država plaća svoje obveze</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja </p>
<p> - »Svi porezi, uključujući i trošarine, dobro se naplaćuju, mnogo bolje nego prije godinu dana«, ističe ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Milan Trbojević. Dodaje kako je posljednjih mjeseci poboljšana porezna disciplina i to prvenstveno zbog povećanja broja poreznih inspektora. </p>
<p>Prije godinu dana Porezna je uprava imala 500 inspektora, a danas ih je 800. Porezna uprava zaposlila je, naime, dio inspektora bivše Financijske policije koja je ukinuta u srpnju prošle godine. Trbojević otkriva kako bi po planu Ministarstva financija broj poreznih inspektora do kraja ove godine trebao porasti na 1080.</p>
<p>Državna rizničarka dr. Vesna Vašiček odbacuje glasine da država kasni s plaćanjem i tvrdi kako sve svoje obveze izvršava na vrijeme. Svi tekući izdaci državnog proračuna se, kaže dr. Vašiček, isplaćuju preko državne riznice i nema nikakvih kašnjenja. Primjerice, 5. travnja plaćeni su izdaci koji su došli na naplatu 31. ožujka, što znači da se sve plaća u roku nekoliko dana. Također, dodaje, poreznim obveznicima redovito se vraća PDV.</p>
<p>Međutim, Ministarstvo financija ne može jamčiti za isplate koje idu preko zdravstvenog fonda, pa državna rizničarka tvrdi da ne zna jesu li dužne bolnice ili druge zdravstvene ustanove. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>EU se priprema za moguću naftnu krizu </p>
<p>BRUXELLES, 10. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska unija uvozi trećinu potrebnih količina nafte, objavila je Europska komisija uoči sastanka strateške skupine stručnjaka EU sazvane da pripremi teren i scenarije za bilo kakve eventualnosti koje bi mogle izniknuti iz narastajuće krize na Srednjem istoku. Nekidan je euro-vlada pozvala proizvođače nafte da budu odgovorni prema svjetskom ekonomskom sustavu te da koordiniraju poteze i odlučuju hladne glave. U EU su svjesni da bi velika kriza donijela probleme u opskrbi naftom i naftnim derivatima. Europska unija jest i nije ranjiva. Prvi čovjek Središnje europske banke Wim Duisenberg izjavio je da će inflacija u EU rasti više nego što se očekivalo uglavnom zbog povećane cijene nafte na svjetskom tržištu. Usto, EU može osjetiti udar eventualne krize, iako se osigurala te se scenarij poput onog iz ranih sedamdesetih ne bi smio ponoviti, barem ne u tadašnjim razmjerima. Petnaest članica EU najviše nafte uvozi iz Norveške, petinu ukupne količine, iz Rusije 14 posto, Saudijske Arabije 12 posto, Velike Britanije 10 posto, Libije 9 posto, Irana 8 posto, Iraka 7 posto, Nigerije 4 posto, Sirije i Alžira 3 posto te iz ostalih zemalja 10 posto. Razdijeljen po regijama i zonama, prostor odakle EU uvozi je Srednji istok - 31,11 posto, od čega valja privremeno oduzeti iračkih 7 posto pošto je Irak uveo simbolični jednomjesečni embargo na izvoz svoje nafte - potom iz Afrike 18,64 posto, zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza 15,35 posto, Europe 31,93 posto i Amerike 2,97 posto. Prema najnovijim podacima Statističkog ureda EU, 15 zemalja EU uvozi godišnje 501,5 milijuna tona nafte ili 10 milijuna barela dnevno. Zemlje OPEC-a izvoze za EU 242 milijuna tona godišnje ili nešto ispod polovice uvoza (48,3 posto), što znači prosječan dnevni uvoz od 840.000 barela. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Financije i farmacija potaknuli rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Nakon početnoga pada, europski su se indeksi u srijedu redom oporavili, a optimizam su potaknuli pozivi, među ostalima, iz SAD-a, EU, Rusije i UN-a da se izraelske snage povuku iz palestinskih gradova. Negativan je trend zabilježen među tehnološkim i telekomunikacijskim kompanijama, pod utjecajem loših izvješća iz SAD-a, dok je najveći rast ostvaren u financijskom i farmaceutskom sektoru.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 porastao 0,36 posto na 5198 bodova, a frankfurtski DAX 0,85 posto na 5214,33 boda. Milanski MIB 30 je na 32.405 bodova bio 0,57 posto viši nego u utorak, dok je pariški CAC 40 porastao 0,73 posto na 4496,6 bodova. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 0,37 odnosno 0,43 posto.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice nagovještavali su i prvi rast newyorških indeksa nakon nekoliko loših dana - što je bio dodatni poticaj i europskim burzama. U utorak je Nasdaq Composite pao čak 2,4 posto na 1742,57 bodova odražavajući slabe tehnološke dionice. S 500 je pao 0,7 posto na 1117,8 bodova, a uži Dow Jones Industrial 0,4 posto na 10.208,67 bodova.</p>
<p>Azijske su burze u srijedu većinom bilježile negativan trend, no tokyjski Nikkei 225 je porastao 0,94 posto na 11.218,58 bodova.</p>
<p>Među europskim osiguravateljima, München Re je porastao 3,14 posto, a Allianz 2,7 posto. Francuska Axa je dobila 2,6 posto, a Swiss Re 1,8 posto. Švicarski reosiguravatelj je u srijedu objavio niže od očekivanih gubitke zbog terorističkog napada 11. rujna - 1,77 milijardi US dolara - uz neto gubitak prošle godine od 98,6 milijuna US dolara. Francuska banka Societe Generale je porasla 2,4 posto, njemačka HVB Group 2,1, a britanski Lloyds TSB 2,4 posto.</p>
<p>Britansko-švedska farmaceutska kompanija AstraZeneca dobila je 3,2 posto nakon što je UBS Warburg povećao njen rejting. Britanski gigant GlaxoSmithKline je porastao 1,5, a njemački Bayer 0,8 posto. Međutim, njihov manji danski rival Nova Nordisk je izgubio je čak 23 posto nakon najave slabijih godišnjih rezultata.</p>
<p>Europski su proizvođači telekomunikacijske opreme Alcatel, Nokia i Ericsson izgubili između 1,8 i 3,5 posto, nakon najave slabijih rezultata njihovog američkog rivala Cisco Systems. </p>
<p>Europske naftne kompanije u srijedu su zabilježile pad nakon što je objavljen rast zaliha u SAD-u. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Ortynski podnio ostavku </p>
<p>»Nakon što se potvrdila teza da godišnje izvješće o radu Državnog odvjetništva neće biti prihvaćeno, lansirana u medijima prije nego je izvještaj sačinjen, nužno je i logično da podnesem ostavku«, izjavio je Ortynski / Prema mišljenju Mate Arlovića, glavni odvjetnik » ipak je slabije radio nego što se očekivalo« / Šeks smatra kako je »od početka bilo evidentno da Ortynski nije za tu dužnost« / Nagađa se da će novi glavni državni odvjetnik biti Mladen Bajić </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski podnio je u srijedu ostavku.</p>
<p>»Nakon što se potvrdila teza da godišnje izvješće o radu Državnog odvjetništva neće biti prihvaćeno, lansirana u medijima znatno prije nego je izvještaj sačinjen, nalazim nužnim i logičnim podnijeti ostavku na mjesto glavnog državnog odvjetnika«, rekao je Ortynski na svečanosti prisege državnih odvjetnika. »To ne znači da neću braniti izvještaj. Naprotiv, nastojat ću ukazati na sve probleme koji proizlaze iz njega«, istaknuo je, dodavši da je njegova ostavka »mali korak prema veličini očekivanja njezina rezultata«.</p>
<p>»Ipak, vjerujem da će taj korak pridonijeti popravljanju prilika u pravosuđu, unatoč tomu što se na čelu institucije koju obilježava monokratski sustav funkcioniranja, u proteklih 11 godine izmijenilo sedam osoba« rekao je Ortynski ne želeći odgovarati na novinarska pitanja o ostavci.</p>
<p> Izjavio je samo da će ostati dosljedan borbi protiv kriminala, te da će najsavjesnije što zna obavljati svoju dužnost do izbora novog glavnog državnog odvjetnika. </p>
<p> Nagađa se da će na to mjesto biti imenovan Mladen Bajić, županijski državni odvjetnik u Splitu. Nagađa se i da će Ortynski nakon razrješenja postati zamjenik glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. </p>
<p> Komentirajući ostavku glavnog državnog odvjetnika, potpredsjednik Sabora Mato Arlović smatra da se javne osobe ne bi trebale obazirati na ono što rade mediji. »Glavni državni odvjetnik iznimno je sudjelovao u medijima«, ističe Arlović, dodavši da je Ortynski za svog mandata dao brojne intervjue u kojima nije govorio samo o stanju u pravosuđu nego i o političkim zbivanjima.</p>
<p>Prema Arlovićevu mišljenju, ostavka Ortynskog, kojeg je vladajuća koalicija prije otprilike godinu dana izabrala za glavnog državnog odvjetnika, nije poraz petorke. »Ponudili smo mu da bude državni odvjetnik i on se u tom poslu nije najbolje snašao«, naglasio je potpredsjednik Sabora. </p>
<p> Arlović drži da nije samo glavni državni odvjetnik odgovoran za nerješavanje brojnih zaostalih sudskih predmeta, no »Ortynski je ipak slabije radio nego što se očekivalo od njega«.</p>
<p>Vladimir Šeks, predsjednik Kluba HDZ-a, naglašava da Ortynski nije podnio ostavku zbog medijskih pritisaka, nego zato što je »od početka bilo evidentno da nije za tu dužnost«. Prema njegovim riječima, Ortynski je politizirao svoju dužnost, nije istupao u skladu s Ustavom i napravio je brojne propuste. »Logično je da je izgubio vjerodostojnost i za Vladu i za vladajuću koaliciju i za oporbu pa je njegova ostavka logičan čin.« </p>
<p>Šeks je potvrdio da je Bajića, najvjerojatnijeg kandidata za mjesto Ortynskog, 1992. imenovao vojnim tužiteljem. Istaknuo je i da »Bajić sigurno ima reference za obavljanje dužnosti glavnog državnog odvjetnika«.</p>
<p>Biljana Bašić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>M. Tuđman: Nobilo u žalbi Haaškom sudu iznosi laži i političke konstrukcije </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Anto Nobilo u žalbi na prvostupanjsku presudu generalu Tihomiru Blaškiću iznio je niz političkih konstrukcija za koje je smatrao da će odgovarati domaćim i međunarodnim potrebama i koje ne odgovaraju istini i činjenicama, kaže u srijedu u priopćenju predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman. </p>
<p> Na to već upućuje i kontradikcija jer Nobilo istodobno optužuje »Tuđmanovu vlast« da je »zatajila dokumente« o Blaškićevoj nevinosti, ali i Haaško tužiteljstvo da raspolaže tim dokumentima, navodi Tuđman. </p>
<p> Nobilo u dijelu žalbe na Blaškićevu presudu, koji je javno objavljen, Miroslava Tuđmana spominje u kontekstu da je kao tadašnji predstojnik HIS-a predsjedniku Franji Tuđmanu dostavio izvješća iz kojih je vidljivo da Blaškić nije odgovoran za planiranje i izdavanje zapovijedi za zločin u Ahmićima, a da su »Tuđmanova vlast« i Haaško tužiteljstvo zatajili te dokaze. Po Nobilu, ističe Miroslav Tuđman, postojala je paralelna zapovjedna linija po kojoj je za sve zločine odgovoran HDZ BiH, zatim HDZ te »Tuđmanova vlast«, odnosno predsjednik Tuđman osobno. </p>
<p> Nasuprot tim Nobilovim tvrdnjama M. Tuđman kao činjenicu navodi da je Blaškić dragovoljno otišao u Haag uvjeren u svoju nevinost, a da je, (kako je naziva Nobilo), »Tuđmanova vlast« bila uvjerena u njegovu nevinost i pružila mu svaku potporu - od plaćanja odvjetnika do prikupljana potrebnih dokumenata. </p>
<p> »Anto Nobilo laže kad tvrdi da nije imao pristupa svim arhivima i svim dokumentima koje je tražio i koje je trebao i nije trebao«, tvrdi Miroslav Tuđman i dodaje da su izvještajne službe i obavještajna zajednica dokumente prikupljale po Nobilovim zahtjevima. Nastavlja da je »aktualni predsjednik Stipe Mesić bio svjedokom optužbe, a aktualna vlast otvorila sve državne i arhive obavještajnih službi - ne obrani - nego Haaškom tužiteljstvu bez ograničenja za sve slučajeve«.</p>
<p> »Kako se pozivaju ljudi koji svjedoče istinu, a svjedočenja Mesića, Ashdowna i sličnih postaju i ostaju problematična, onda je sigurno da će konačna presuda Blaškiću izgledati sasvim drukčije. Zato je odvjetnik Nobilo u panici, pa u žalbi optužuje druge i traži krivce za svoju loše postavljenu obranu«, piše Miroslav Tuđman. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Granić: Obrana smatra da ima dovoljno dokaza i za poništenje presude protiv Blaškića</p>
<p>Račan: Prije više godina iza broja zaposlenih skrivala se i lažna zaposlenost, kao što se danas iza broja nezaposlenih krije i lažna nezaposlenost; Vlada se neće pokolebati u svojim zahtjevima za rješenjima koja jamče konstitutivnost i ravnopravnost svih triju naroda u BiH / Linić: Uprave brodogradilišta u Rijeci i Splitu nisu odradile svoj posao/ Radoš: MORH zbog reakcija javnosti neće graditi radar na vrhu Vojak na Učki </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Nezaposlenost i dalje raste i najveća je od 1952. Očito je da Vladine poticajne mjere ne daju željene rezultate i što će Vlada poduzeti po tom pitanju, pitala je Jadranka Kosor (HDZ), u srijedu za aktualnog prijepodneva kojim je počela 21. sjednica Hrvatskog sabora. </p>
<p>Premijer Ivica Račan je odgovorio kako se ne može očekivati da se nije ni očekivalo da će mjere odmah dati rezultate. Vlada je poduzela mnoštvo mjera u »hrvanju s nezaposlenošću«, rekao je premijer. »U toj se cifri prije više godina iza broja zaposlenih skrivala i lažna zaposlenost, kao što se danas iza broja nezaposlenih krije i lažna nezaposlenost«, objasnio je Račan. Nezadovoljna odgovorom, Kosor je kazala kako će, u ime HDZ-a, tražiti da se u Saboru raspravlja o problemu nezaposlenosti. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) je upozorio da je stanje u hrvatskoj brodogradnji alarmantno i upitao što će Vlada poduzeti da pomogne toj grani. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić je odgovorio da uprave brodogradilišta u Rijeci i Splitu nisu odradile svoj posao, jer je Vlada donoseći mjere sanacije i preuzimajući na teret proračuna enormne iznose negativnih razlika između prodajnih cijena i troškova poslovanja postavila i jasne kriterije za daljnja ugovaranja. Sanacijama su jasno postavljeni i uvjeti poslovanja tih brodogradilišta, dodao je. </p>
<p>Krunoslav Kordić (HDZ) je upitao premijera podržava li Vlada ustavne promjene u BiH prema kojima, smatra on, Hrvati postaju nacionalna manjina u odnosu na ostala dva naroda. »Vladini su predstavnici jako angažirani u razgovorima s političkim čimbenicima u BiH kako bi se došlo do rješenja koja jamče konstitutivnost i ravnopravnost sva tri naroda u BiH«, kazao je Račan. »Učinjen je korak naprijed, ali nije dovoljan. Stoga od predstavnika međunarodne zajednice očekujemo da nastave djelovati u tom pravcu, a hrvatska se Vlada neće pokolebati u svojim zahtjevima«, poručio je Račan, dodajući kako će u idućih nekoliko dana predstavnici Vlade posjetiti BiH. </p>
<p>Prijete li Hrvatskoj nove balkanske integracije kako se dade iščitati iz intervjua koordinatora Pakta stabilnosti Erharda Buseka jednom inozemnom listu, upitao je Ivić Pašalić (HDZ). Ministar vanjskih poslova Tonino Picula to je opovrgnuo, istaknuvši da Hrvatskoj ne prijeti opasnost u tom smislu, jer je u odnosima s Bruxellessom i dalje naglašen individualan pristup za približavanje pojedinih zemalja EU-a. </p>
<p>Marijana Petir (HSS) je kazala da je lani na tržište zapadne Evrope prodano 6000 žena, od čega 1300 s područja naše regije, zapitavši u kojoj je fazi imenovanje nacionalnog tijela za borbu protiv trgovanja ljudima. Vlada je prepoznala ovaj problem i pokreće aktivnosti kojima bi unaprijed spriječila njegovu eskalaciju, izjavila je potpredsjednica Vlade Željka Antunović. </p>
<p>»MORH zbog reakcija javnosti neće graditi radar na prvotno planiranom vrhu Vojak na Učki, već će od Vlade i nadležnog ministarstva zatražiti promjenu mikrolokacije kako bi se radarska postaja izgradila drugdje na Učki. Time će se nešto izgubiti na kvaliteti signala, ali se neće ugroziti kompletna mreža i funkcioniranje radarskog sustava«, rekao je ministar obrane Jozo Radoš odgovarajući na pitanje Dine Debeljuha (IDS). Radoš je dodao da pet novih radara zrači 40 puta manje od 20 postojećih, zastarjelih. Unatoč njihovoj neškodljivosti, MORH se zbog osjetljivosti javnosti odlučio na »kompromisnu« mikrolokaciju. </p>
<p>Ivana Ninića (SDP) zanimala je utemeljenost tvrdnji obrane generala Blaškića koju prenose mediji, po kojoj je »Tuđmanova vlast namjerno zataškala i zanijekala postojanje ključnih informacija i dokumenata koji nedvojbeno dokazuju Blaškićevu nevinost«. Izbjegavši izravno očitovanje o mišljenju Blaškićeva odvjetnika, argumentirajući to odvjetničkim poslom, potpredsjednik Vlade Goran Granić je ustvrdio da je obrana na temelju arhiva HIS-a i HVO-a prikupila i proslijedila sudu niz novih dokumenata, te da smatra kako ima dovoljno dokaza da u žalbenom postupku ishodi promjenu pa čak i poništenje presude protiv Blaškića. »Obrana u ovom trenutku raspolaže sa znatno više dokumenata nego u prvostupanjskom postupku«, rekao je Granić. </p>
<p>Đuru Dečaka (HDZ) zanimalo je li Ministarstvo hrvatskih branitelja pristupilo izradi izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja u dijelu koji govori o pravima stopostotnih invalida čija su primanja umanjena za 45,99 posto. Potvrdivši da su izmjene Zakona u Vladinoj proceduri, ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić je dodao kako je njegovom odlukom svim stopostotnim invalidima pružena mogućnost nabavke ortopedskih pomagala i druge medicinske opreme u većem iznosu i vrijednostima nego što to predviđa sadašnji Pravilnik Ministarstva zdravstva, koji će se kako je rekao, mijenjati. </p>
<p>Premijer Račan je proglasio neistinitim navode iz posljednje HTV-ove emisije »Latinica« u kojoj je rečeno kako je SDP 1992. prodao kuću u Sloveniji za dva milijuna dolara, novac odnio u SAD i njime financirao izbornu kampanju u siječnju 2000., odgovarajući Marinu Jurjeviću (SDP). Ocijenio je lažnim i tvrdnje kako se sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom dogovorio da će »zataškati« prodaju te kuće, kako je rečeno u emisiji. </p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Bez rasprave o zahtjevu za skidanje imuniteta Rojsu i Dečaku</p>
<p>Bez rasprave, zastupnici su u poslijepodnevnom dijelu sjednice saslušali izvješće predsjednice Mandatno-imunitetnog povjerenstva Milanke Opačić kojim se Saboru predlaže skidanje imuniteta HDZ-ovim zastupnicima Đuri Dečaku i Ljubi Česić-Rojsu. Državno odvjetništvo u Bjelovaru zatražilo je naime odobrenje za pokretanje postupka protiv Dečaka zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju. Zbog istog djela, skidanje imuniteta Ljubi Česić-Rojsu zatražilo je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, a Rojsa se tereti i za kazneno djelo protiv službene dužnosti zlouporabom položaja i ovlasti. Za raspravu o skidanju imuniteta dvojici HDZ-ovaca prijavio se jedino njihov stranački kolega Milan Kovač, ali ga nije bilo u sabornici kad je ova točka došla na dnevni red.</p>
<p> Sukladno dosadašnjoj tradiciji zaštite zastupnika kod tužbi za klevetu, Mandatno-imunitetno povjerenstvo Saboru je predložilo da odbije zahtjev za skidanjem imuniteta Milanu Đukiću, kojeg je jedna privatna osoba tužila zbog klevete. Sabor je, uz nekoliko trgovačkih ugovora, raspravio i prijedlog HSS-ovih zastupnika Luke Roića i Ante Markova da se izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina osnuju dvije nove općine - Bilice kod Šibenika i Kolan na Pagu. O raspravljenim zakonima i zahtjevu za skidanje imuniteta HDZ-ovim zastupnicima Sabor bi trebao glasati u četvrtak ujutro.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada je dobro reagirala, no hoće li netko odgovarati?</p>
<p>Kad su banke u Slavoniji propadale ili odlazile u stečaj, nitko se nije pretrgao da ih spasi, dakle štediše nisu u ravnopravnom položaju u svim dijelovima Hrvatske, kaže Zlatko Kramarić (LS) / Tonči Tadić (HSP) boji se da nitko neće odgovarati i da će se istraga prelomiti na manje važnim osobama</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - U razgovoru s nekoliko saborskih zastupnika doznali smo da su uglavnom zadovoljni razvojem situacije i brzim reagiranjem Vlade kad je riječ o problemu Riječke banke, ali se boje što će biti dalje i pitaju hoće li netko odgovarati za nastalu situaciju.</p>
<p>Vesna Pusić (HNS) smatra da bi stanje u Riječkoj banci trebala istražiti neka strana revizorska tvrtka. »Predsjednik Uprave Banke trebao bi zatražiti ponovnu reviziju poslovanja za 1999., 2000. i 2001. godinu. Na osnovi tadašnjih revizija poslovanje je ocijenjeno uspješnim, a članovi Uprave dobili su novčane nagrade. Trebalo bi zatražiti da te nagrade vrate jer kako vidimo, poslovanje Banke ipak nije bilo uspješno. Tek nakon revizije treba utvrditi individualnu odgovornost i očekujem da će netko hitno odgovarati. Ako se pokaže da su Vlada i HNB spremni promptno reagirati, to će pozitivno utjecati na ugled Hrvatske. Prodaja Banke uspješnoj stranoj bankarskoj instituciji vratit će joj stabilnost i povjerenje štediša«.</p>
<p>Zlatko Kramarić (LS) smatra da problem Riječke banke otvara problem regionalizma u Hrvatskoj. »Kad su banke u Slavoniji propadale ili odlazile u stečaj, nitko se nije pretrgao da ih spasi, dakle štediše nisu u ravnopravnom položaju u svim dijelovima Hrvatske. To upućuju da se politika ponaša selektivno i diskriminirajuće i teško je naći argumenata za to. Ne bih prerano sudio tko je kriv sa stanje u Riječkoj banci, jer za to treba vremena, no bojim se da se željama za njenom brzom prodajom ide u smjeru zataškavanja afere. LS smatra da s prodajom treba pričekati dok se ne ustanovi tko je odgovoran i da je politički vrlo važno da ne dopustimo da Riječka banka ovoj vlasti postane ono što je HDZ-ovoj bila Dubrovačka banka«.</p>
<p>Daljnjim razvojem situacije zabrinut je i Željko Glavan (HSLS). »Šteta je golema, no mora se priznati da je Vlada odlično reagirala. Ja sam protiv prodaje Banke na brzinu jer se bojim da će novi vlasnik, štiteći svoje poslovne interese, biti uzrokom da se prava istina o kriminalu nikad ne dozna, što je nedopustivo«.</p>
<p>Damir Kajin (IDS) smatra da bi Vlada i HNB ovako trebali postupati i u eventualnim budućim situacijama. »Vlada je ovako morala postupiti jer bi, samo u slučaju sloma Riječke banke, Državna agencija za sanaciju banaka morala isplatiti između dvije i tri milijarde kuna. Istodobno, građani bi izgubili toliko novaca, bilo bi izgubljeno najmanje 5000 radnih mjesta, a ugroženo bi bilo gospodarstvo Primorsko-goranske županije. Uvjeren sam da se za situaciju u Banci znalo i krajem 1999. i da je s njom bila upoznata i Uprava. Neshvatljivo je da je moralo proći toliko vremena jer je šteta bila sve veća, što dokazuju revidirana i nerevidirana izvješća. Prema službenom izvješću za 1999. neto dobit od tečajnih razlika koristila se kao korektivna stavka da bi se prikrivala fiktivna dobit Banke«.</p>
<p>Tonči Tadić (HSP) izrazito je nezadovoljan razvojem događaja i sumnja da će odgovorni biti kažnjeni. »Umjesto da Štokić krivično odgovara, predložen je za savjetnika Riječke banke. Nezadovoljan sam i činjenicom da se BLB nekažnjeno izvukao iz cijele priče, umjesto da snosi dio tereta sanacije. Odgovornost jednako snose i Nadzorni odbor i HNB, a uvjeravanja zamjenika guvernera Čede Maletića da ga je Štokić dvije godine uvjeravao da je u Banci sve u redu u najmanju su ruku smiješna. Još je nevjerojatnija Štokićeva izjava da se samo dvaput sreo s glavnim brokerom Eduardom Nodilom. Bojim se da nitko neće odgovarati i da će se istraga prelomiti na manje važnim osobama«.</p>
<p>Ni Ljerka Mintas-Hodak (HDZ) nije zadovoljna razvojem situacije i očekuje da javnost bude obaviještena o svim okolnostima do kojih je došlo do problema u Banci. »Očekujem da će oni koji su krivi odgovarati kazneno i da će netko snositi političku odgovornost«.</p>
<p>Nezavisni zastupnik Furio Radin smatra da situacija oko Riječke banke javnost tjera na razmišljanje. »Čudno je da su bavarski vlasnici preko noći napustili Banku, a da se ne zna što se točno dogodilo i gdje je završio novac. Mislim da će za rasvjetljavanje trebati vremena, a bilo bi zabrinjavajuće i sumnjivo da istina što prije ne dođe na vidjelo i da nitko ne odgovara«.</p>
<p>Andrea Latinović i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Glavašu mjesečno 10.000 kuna za putne troškove! </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Sveobuhvatna analiza troškova saborskih zastupnika za smještaj i prijevoz, te službena putovanja, koja se ovih dana priprema u tajništvu Hrvatskog sabora najbolje će pokazati koliko su neki narodni zastupnici nezasitni i bahati u trošenju novca poreznih obveznika. </p>
<p>Najbolji primjer za to sigurno je najnoviji slučaj HDZ-ovog zastupnika iz Osijeka Branimira Glavaša. Već mjesecima Glavaš iz saborske blagajne masno naplaćuje svoje svakodnevno, kako tvrdi, putovanje na relaciji Osijek-Zagreb-Osijek. Iako zastupnici imaju pravo na smještaj u Zagrebu koji im plaća Sabor, Glavaš, kako saznajemo, uporno odbija smještaj u hotelu ili pak iznajmljenom stanu i inzistira da mu se pokrivaju troškovi svakodnevnih putovanja kući. Uzme li se u obzir da za relaciju Osijek-Zagreb Glavaš svaki put dobije 720 kuna, nije teško izračunati da tijekom trotjednog saborskog zasjedanja svoj kućni budžet podeblja za više od 10.000 kuna. </p>
<p>Usporedbe radi, smještaj u iznajmljenom stanu zastupnike mjesečno košta najviše 2500 kuna. Uz to, zanimljivo je da Glavaš, čitavo to vrijeme tajništvu Sabora ne prilaže potvrde o plaćenim cestarinama kojima bi dokazao da zaista svaki dan vozi od Osijeka do Zagreba i natrag. Razlog za to je što navodno ne ide auto-cestom neko sporednim cestama. Nezadovoljan što mu na blagajni Sabora više ne žele tek tako isplaćivati putne troškove bez potvrda, Glavaš je svoj prosvjed izrazio i tajnici Sabora, a navodno se potužio i samome predsjedniku Zlatku Tomčiću. Zbog ovog, ali i brojnih drugih slučajeva olakog trošenja proračunskog novca, analiza troškova zastupnika uskoro će biti predočena javnosti. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Reforma obrazovanja i znanosti već 2003./2004. </p>
<p>Na sveučilišne znanstvenike otpada velika većina hrvatske znanstvene produkcije, zbog čega i neodvojivost znanosti i visokoga obrazovanja mora biti prisutna i u zakonskim tekstovima, obrazlaže objedinjavanje dokumenata ministar Hrvoje Kraljević </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Radna grupa ministra znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoja Kraljevića izradila je najnoviju verziju objedinjenog nacrta zakona o visokom školstvu i znanosti. Na tom objedinjenom nacrtu zakona, koji je od srijede dostupan akademskoj zajednici na web stranicama Ministarstva, trebala bi se temeljiti reforma visokog obrazovnog sustava. </p>
<p>Do objedinjavanja dokumenata došlo je nakon primjedbi članova radnih grupa ali i Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, o tome da se u sustavu znanosti zanemaruje sveučilište. </p>
<p>»Svjestan sam da na sveučilišne znanstvenike otpada velika većina hrvatske znanstvene produkcije, zbog čega i neodvojivost znanosti i visokoga obrazovanja mora biti prisutna i u zakonskim tekstovima«, obrazložio je objedinjavanje dokumenata ministar znanosti dr. Hrvoje Kraljević. </p>
<p>Jedinstveni prijedlog zakona o visokom školstvu i znanosti trebao bi se uskoro naći u Vladi, zajedno s prijedlozima reforme obrazovanja, koja također ima dva dovršena dokumenta. Očekuje se da bi se i ta dva dokumenta trebala objediniti. </p>
<p>Sudeći prema najavama iz ministarstava znanosti i prosvjete, u proces reforme obrazovanja i znanosti trebalo bi se krenuti već 2003./2004. godine. Reforma visokog obrazovanja je nužna, jer se Hrvatska potpisivanjem Bolonjske deklaracije u svibnju 2001. obvezala da će se priključiti europskim reformskim procesima u području visokog obrazovanja. </p>
<p>U izradi nacrta zakona o visokom školstvu sudjelovala je radna grupa na čelu s dr. Kraljevićem, dr. Ivom Josipovićem i dr. Tvrtkom Smitalom. U rad su uključeni predstavnici Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu (dr. Helena Jasna Mencer, dr. Pere Sikavica, dr. Stipan Jonjić i dr. Frano Parać). Na izradi zakona o znanosti sudjelovali su akademik Ivo Šlaus, dr. Krunoslav Pisk te predstavnici triju hrvatskih sveučilišta (Pero Lučin, Željko Dujić i Gordana Kralik). Sveučilište u Zagrebu nije dalo svog predstavnika, uz obrazloženje bivšeg rektora dr. Branka Jerena, da je sudjelovanje dr. Helene Jasne Mencer (odnašnje predsjednice Nacionalnog vijeća) dostatno. U izradi prijedloga zakona trebao je sudjelovati i predstavnik veleučilišta dr. Ivica Mandić, koji se u međuvremenu ogradio od sudjelovanja u izradi dokumenta. Kako je poručio, ministar znanost ga nije pozvao da sudjeluje u izradi treće verzije zakona o visokom školstvu, zbog čega s novim zakonskim rješenjima Mandić ne želi imati veze. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mjere nisu dovoljne - treba razgovarati s poslodavcima</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja </p>
<p> - Unatoč čak 415.352 nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), razvikani Vladini poticaji za zapošljavanje donijeli su skromne rezultate. Prema najnovijim informacijama iz HZZ-a, u prvih pet tjedana (koliko se poticaji provode) ostvareno je samo oko 16,5 planiranog, a u medijima najrazvikaniji program »S faksa na posao« - namijenjen zapošljavanju mladih do 27 godina s diplomom - realiziran je sa samo 3,3 posto.</p>
<p>Prema informacijama iz Zavoda nakon 1. ožujka, kad je počela primjena poticaja, najviše je zaposleno osoba koje su već negdje radile, a slijede pripravnici i nešto branitelja. Mjere poticaja za invalide, obrtnike i starije osobe s iskustvom nisu dale gotovo nikakve rezultate.</p>
<p>Slab odziv poslodavaca Vladinim poticajima nije previše iznenadio čelnike vodećih sindikalnih središnjica. Gotovo su se svi pozvali na svoje izjave iz vremena kad su se poticaji tek predstavljali, kojima su upozoravali na neuspjeh.</p>
<p>Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da je od početka upozoravao na to da mjere same po sebi neće dovesti do rasta zaposlenosti. U situaciji kad se nova poduzeća ne otvaraju, a postojeća se svakodnevno zatvaraju, Sever smatra da je jedino rješenje donošenje cjelovitog gospodarskog razvojnog plana. Bez toga, naime, nije moguće utvrditi prioritete razvoja, a potom u njih i ulagati.</p>
<p>Kao problem pri otvaranju novih radnih mjesta Sever ističe i nestabilno zakonodavstvo, jer se zakoni koji to reguliraju često mijenjaju, a mnoge odredbe regulirane su pravilnicima koje (bez javne rasprave) može izmijeniti i ministar u čijim je to ovlastima.</p>
<p>Predsjednik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst također ističe da od poticaja za zapošljavanje nije očekivao značajnije rezultate. Smatra da su poticaji pokušaj umjetnog zapošljavanja jer su doneseni bez prethodnog razgovora s poslodavcima, od kojih se očekuje da zapošljavaju ljude.</p>
<p>Upravo zato Kunst ističe da bi Vlada trebala sjesti s poslodavcima i vidjeti pod kojim uvjetima i kako im pomoći da otvaraju nova radna mjesta. Ovako bi se moglo dogoditi da se u mjere utroši golem novac, a da nema nikakvih rezultata. Kunst smatra da su poticaji doneseni na brzinu, više radi smirivanja javnosti u trenutku kad je nezaposlenost dosegla rekord.</p>
<p>I čelnik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak slaže se da mjere same za sebe ne znače ništa, dodajući da za zapošljavanje treba stvoriti preduvjete. Poslodavce bi na zapošljavanje novih radnika više potaknuli razvijeno tržište i konkurentni proizvodi. Mučnjak dalje upozorava da u Hrvatskoj imamo vrlo malo kvalitetnih poslodavaca te pravih školovanih i sposobnih poduzetnika i menedžera. Zaključuje da Vladini poticaji neće dati rezultate ako ih nitko ne bude koristio i predlaže da se taj novac utroši na školovanje poduzetnika. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Tuđen urednik »Jutarnjeg lista«, Wruss »Poslovnog tjednika«?</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Branko Tuđen, glavni urednik Sportskih novosti, vrlo vjerojatno ovih dana prelazi na čelnu poziciju Jutarnjeg lista. Iako Tuđen Vjesniku tvrdi da ne zna ništa o tome i da se priprema za Svjetsko nogometno prvenstvo kao da će ostati na mjestu glavnog urednika, čini se da će se njegov transfer u Jutarnji list dogoditi prije SP-a. Na čelo Sportskih novosti, kako se govori, trebao bi doći Mladen Gerovac, nekadašnji glavni urednik tjednika Arena.</p>
<p>Kako doznajemo, glavni urednik Jutarnjeg lista Tomislav Wruss prelazi na mjesto urednika Poslovnog tjednika, kojemu je sad na čelu Miodrag Šajatović. »Koliko ja znam, o toj se kombinaciji u EPH nije raspravljalo«, ističe Šajatović Vjesniku.</p>
<p>Prema kuloarima, šef Europapress holdinga Ninoslav Pavić nije zadovoljan uspjehom novog Poslovnog tjednika, čija je naklada nakon četvrtog broja 6000 primjeraka, a za financijsku isplativost treba 25.000 prodanih primjeraka. Šajatović će, navodno, ostati na mjestu kolumnista u tjedniku koji će uređivati Wruss. Unatoč novom dnevnom prilogu Jutarnjeg lista »Daj mi Zagreb«, tom dnevniku naknada i dalje pada. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mediji su tražili njegovo imenovanje, ali i smjenu </p>
<p>Radovan Ortynski završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prve pravničke korake napravio je kao sudski pripravnik Općinskoga suda u Zagrebu. Shvaćanje prava i borbu protiv kriminala iskazao je u punoj mjeri tek nakon dolaska u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Mogućnost da se licem u lice susretne s počiniteljima najtežih kaznenih djela iskoristio je kako bi svojim nastupom i retorikom privedenima odmah pokazao što ih čeka i o kome ovisi njihova pravna sudbina. Nije ga previše smetalo što o tim istražnim postupcima nije uvijek obavještavao ni branitelje osumnjičenika.</p>
<p>Iz toga razdoblja potječe i njegova suradnja s novinarima. Oni su trebali zaokružiti dojam o borcu za pravdu i izvan sudnice. Iako su ga novinari istaknuli kao glavnog kandidata za novu funkciju glavnog državnog odvjetnika, oni su i prvi istaknuli zahtjev za njegovom ostavkom. Tako da na mjestu šefa svih hrvatskih tužitelja nije bio ni godinu dana.</p>
<p>Bio je istražni sudac u mnogim velikim suđenjima, posebno remetinečkom suđenju tzv. zločinačkoj organizaciji.</p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mesić: Ostavka je moralan čin </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u srijedu za Hrvatski radio da je ostavka glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog »rijedak primjer moralnog pristupa«. </p>
<p> Ortynski je procijenio da bi daljnje kritike o njegovu radu i radu Državnog odvjetništva samo zaoštravale odnose, a da ostavkom pruža šansu nekome drugome da nastavi taj posao, izjavio je Mesić. </p>
<p> Ortynski smatra da kritika koja je išla na njegov račun ne omogućava da mirno nastavi posao glavnog državnog odvjetnika, rekao je predsjednik Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vlahušić: O ukidanju klinika ne odlučujem ja nego povjerenstvo</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja </p>
<p> - Ministar zdravstva Andro Vlahušić izjavio je u srijedu da odluku o zatvaranju nekih zagrebačkih klinika i kliničkih odjela neće donijeti on, nego povjerenstvo za reorganizaciju bolnica.</p>
<p> »Koji će se odjeli i klinike ukinuti, prerano je govoriti jer stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva još analizira stanje«, rekao je Vlahušić Hini komentirajući svoju najavu u Jutarnjem listu da će »dio zagrebačkih bolnica potpuno zatvoriti, a dio službi preseliti u druge bolnice«.</p>
<p> »Ono što mogu sa sigurnošću reći jest da rascjepkanost zagrebačkih bolnica ne vodi cilju reforme pa ćemo spojiti neke odjele kako bismo povećali kvalitetu usluge«, naglasio je ministar. Nije želio potvrditi navode Jutarnjeg lista da će se u Zagrebu zatvoriti Traumatološka klinika, Klinika za kirurgiju na Merkuru, neurološki odjel na Svetom Duhu i dijelom pedijatrija u Bolnici Sestara milosrdnica.</p>
<p> Vlahušić je ponovo ustvrdio da će Ministarstvo zdravstva financirati samo one klinike koje posluju racionalno. »Važno mi je samo to što će racionalizacijom dobiti građani, a manje mi je važno što će na ukidanje nekih bolnica reći oni koji će zbog toga izgubiti visoke naknade u upravnim vijećima«, istaknuo je ministar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>U Riječkoj banci dogodio se kriminal i počinitelji moraju odgovarati, kaže Račan </p>
<p>Autocesta Zagreb-Split bit će gotova u roku od tri godine nakon što započnu radovi, izjavio je premijer / Hrvatska će se pridružiti naporima ostalih zemalja u svijetu da se zaustavi eskalacija sukoba na Srednjem istoku, istaknuo Račan </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - »U Riječkoj banci dogodio se kriminal. Ali, za razliku od onoga što se dosad zbivalo u hrvatskom bankarskom sustavu, ništa neće ostati zataškano, a počinitelji moraju odgovarati. Istraga je u tijeku«, rekao je u srijedu premijer Ivica Račan tijekom Aktualnog prijepodneva u Saboru. »No, ono što je dobro u ovoj situaciji kad se kriminal već dogodio, jest brza reakcija Vlade i odlučnost da se istragom i Hrvatske narodne banke i policije dobiju odgovori na ta pitanja«, istaknuo je premijer odgovarajući na pitanje zastupnika Željka Glavana (HSLS). Njega je zanimalo tko je dao odobrenje za kupnju dionica Riječke banke i tko ih je kupio. </p>
<p> Račan je najvažnijim ocijenio zaštitu štednje građana koja ne smije biti dovedena u pitanje, što se događalo u dosadašnjim krizama u bankarskom sustavu. Premijer je poručio zastupnicima da će biti upoznati sa svim informacijama o tom slučaju čim Vlada dobije izvješće. </p>
<p>No, Glavan je, nezadovoljan odgovorom, rekao kako ne može vjerovati da »Vlada ne zna čije su te dionice i tko je potpisao nalog za prodaju«. Premijer je obećao da će taj odgovor dobiti i sama Vlada možda već tijekom ove saborske sjednice, o čemu će zastupnici biti obaviješteni. </p>
<p>»Autocesta Zagreb-Split bit će izgrađena u roku od tri godine od trenutka kad započnu radovi«, naglasio je premijer odgovarajući na upit Ljube Ćesića Rojsa (HDZ) koga je zanimalo kad će autocesta biti završena i kad će premijer »zasukati rukave i stati na kraj građevinsko-cestovnoj mafiji«. Rojs je uzvratio Račanu da su premijera »već u startu slagali i podvalili mu da će autocesta biti gotova za tri godine«. </p>
<p> Dorica Nikolić (HSLS) upitala je ministra unutarnjih poslova Šimu Lučina zašto nikad nije dobila odgovor na pismo koje mu je poslala još 30. kolovoza prošle godine. U tom pismu zanimala se za broj novouposlenih u policiji te koliko ih je otpušteno i po kojim kriterijima. Lučin je ustvrdio da je odgovorio na sva postavljena pitanja. »Nitko po mom naputku nije smio ni za koga intervenirati, ali je toga vjerojatno bilo«, kazao je Lučin, a zastupnica Nikolić istaknula da je nezadovoljna odgovorom.</p>
<p>»Hrvatska će se pridružiti naporima ostalih zemalja u svijetu da se zaustavi eskalacija sukoba na Srednjem istoku. Vlada pozdravlja međunarodne napore u pritiscima na Izrael da se povuče iz okupiranih palestinskih teritorija te da se tako riješe pitanja koja ugrožavaju mir na Srednjem istoku i u svijetu«, odgovorio je Račan Anti Kovačeviću (HKDU) na pitanje kakav je stav Vlade prema izraelskoj agresiji.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U Lici više od pola metra snijega usporilo promet </p>
<p>ČAKOVEC / GOSPIĆ, 10. travnja</p>
<p> - Brojne lokalne ceste u Ličko-senjskoj županiji u srijedu su bile zatrpane snijegom i neprohodne za promet. Na državnim i županijskim cestama bilo je ugažena snijega koji je usporavao protok vozila. Na pojedinim područjima Like palo je više od pola metra novog snijega, a najviše ga ima na Plitvičkim jezerima - 63 centimetra. </p>
<p> Otežano se vozilo na cesti Plitvice - Slunj na kojoj je zimska oprema bila obvezna za sva vozila, a promet zabranjen vozilima težim od sedam i pol tona. Lanci za snijeg bili su obvezni i na ličkim cestama od Udbine prema Lovincu, te od Poljanka prema Saborskom. Na dionici od Vrhovina prema Borju kolnik je bio sužen zbog snježnih nanosa. </p>
<p> Prometnih poteškoća bilo je i preko velebitskog prijevoja Vratnika i Kapele te Ljubova gdje je kolnik sužen. U Podvelebitskom kanalu od Senja prema Karlobagu cesta je ponovo otvorena za promet. Ali, zbog učestalih udara bure vozači su upozoreni na oprez u vožnji. </p>
<p>Na cesti Rijeka - Zagreb poboljšalo se stanje u prometu, ali još je obvezna zimska oprema kroz Gorski kotar gdje su u srijedu naizmjence padali snijeg i kiša, izvijestio je Hrvatski autoklub dodajući da je promet slabiji. </p>
<p>Zbog niskih temperatura i mraza potkraj prošloga i početkom ovoga tjedna u međimurskom kraju stradali su mnogi voćnjaci. Prema nekim pocjenama, šteta na pojedinim velikim nasadima jabuka, krušaka i drugog voća bit će oko 80 posto. Zbog toga međimurski voćari objedinjeni u udruzi zahtijevaju od međimurskog župana Branka Levačića da proglasi elementarnu nepogodu. To bi omogućilo da prijavom štete pokušaju dobiti barem djelomičnu naknadu iz državnog proračuna.</p>
<p>Drago Ovčar i Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Napori Hrvatske u istrazi o nacističkim zločinima nisu dovoljni, smatra Zuroff</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Napori Republike Hrvatske da istraži i procesuira nacističke ratne zločine bili su u posljednjih godinu dana »nedovoljni ili neuspješni«. Navodi se to u godišnjem izvješću o istragama i procesuiranju nacističkih ratnih zločinaca u svijetu koje je ovaj tjedan objavio Centar »Simon Wiesenthal« u Jeruzalemu. Centar je o tome u srijedu dostavio priopćenje Hini.</p>
<p> Godišnje izvješće pokriva razdoblje od 1. siječnja 2001. do 31. ožujka 2002. godine. Navode se statistički podaci o progonima nacističkih zločinaca diljem svijeta, te nove optužnice i istrage. Kako se ističe u dokumentu, »Hrvatska je u posljednjih 15 mjeseci istražila slučajeve trojice osumnjičenika, ali nisu donesene presude ni podignute nove optužnice«.</p>
<p> Kako je u telefonskom razgovoru za Hinu izjavio direktor Centra Efraim Zuroff koji je sastavio izvješće, riječ je o slučajevima Mirka Eterovića, Ive Rojnice i Luigija Pape. Prema podacima Centra, Eterović i Rojnica su u Argentini, a Papo u Italiji.</p>
<p> Zuroff u priopćenju »izražava žaljenje što u Hrvatskoj protekle godine nije postignut napredak. Polagani tijek istraga i neučinkovitost pravosuđa da razgovara sa svim mogućim dostupnim svjedocima ne ide u prilog slučajevima koji su u reviziji«. </p>
<p> »Tražimo od hrvatskih vlasti da nastave i završe odličan posao učinjen u slučaju (Dinka) Šakića i ulože što veće napore kako bi počinitelji holokausta u Hrvatskoj bili izvedeni pred lice pravde«, stoji u izvješću.</p>
<p> Hrvatska je suđenjem i donošenjem presude protiv bivšeg zapovjednika koncentracijskog logora u Jasenovcu Dinka Šakića bila prva postkomunistička zemlja koja je sudila jednom ratnom zločincu iz II. svjetskog rata. Sudsko vijeće Županijskoga suda u Zagrebu osudilo je 1999. Šakića na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Hrvatski liječnički zbor osuđuje »medijski linč« protiv Kurjaka </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Izvršni odbor Hrvatskoga liječničkoga zbora (HLZ) priopćio je da je na redovitoj sjednici održanoj u utorak jednoglasno osudio, kako se navodi, »nedokazani medijski linč protiv prof. dr. Asima Kurjaka«. »Proteklih mjeseci objavljeni su u tisku brojni napisi o katastrofalnom stanju u hrvatskom zdravstvu, a podaci se bitno razlikuju od izjava 83.885 (!) liječenih bolesnika. Dok korisnici bolničkih usluga, odnosno stvarni bolesnici u anonimnim anketama iskazuju povjerenje u rad i stručnost hrvatskih liječnika, neki novinari na sav glas dokazuju da su bolesnici nezadovoljni!«, stoji u priopćenju.</p>
<p> »Kad supresušili izvori iz bolnica, na redu su liječnici po ključu: danas prof. Kurjak, sutra netko treći. Bez sigurnih, provjerenih i od suda prihvaćenih objektivnih dokaza, protivimo se javnim optužbama svakog oblika. Zastrašujuće djeluje koordinirano pokrenuta mašinerija i slobodan javni napad na temelju neprovjerenih ili anonimnih informacija iz novina i to najoštrije osuđujemo«, ističe se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Izborna skupština brodsko-posavskog HDZ-a u ponedjeljak u Rešetarima</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - U ponedjeljak će biti ponovljeni izbori za organizaciju HDZ-a Brodsko-posavske županije u mjestu Rešetarima, a do tada bi tročlano povjerenstvo (Joso Škara, Drago Krpina i Ivan Penić) trebalo ispitati zbog čega ti izbori nisu održani prije nekoliko dana. Zaključilo je to Predsjedništvo HDZ-a na sjednici koju je održalo u srijedu u Klubu zastupnika u Saboru, a s kojeg su sva tri predsjednička kandidata poručila kako vjeruju da će se stanje u stranci smiriti i da će Opći sabor 21. travnja biti skup snage i jedinstva te stranke. </p>
<p>Predsjedništvo je zaključilo i da je u dosadašnjem tijeku unutarstranačkih izbora bilo nekih nepravilnosti, od temeljnih ogranaka do županijskih organizacija, a sve problematične situacije će se ispitati. </p>
<p>Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader je iskazao zadovoljstvo tijekom unutarstranačkih izbora te ponovio kako je skupština u Splitu protekla regularno. Predsjednički kandidat Ivić Pašalić je ustvrdio kako će Opći sabor pokazati »svu snagu i jedinstvo stranke« te kako ne očekuje da bi se na njemu mogli dogoditi incidenti. </p>
<p>Sve prigovore ogranaka HDZ-a koji ukazuju da je bilo nepravilnosti u unutarstranačkim izborima treba ispitati kako »ne bi ostalo zlo sjeme«, rekla je Maja Freundlich, kandidatkinja za predsjednika HDZ-a. Također je i ponovila kako su se svi oni koji su izazvali incidente neodgovorno ponijeli.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020411].
|
