NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020404].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 199851 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.04.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sindikati optužuju Račana da »traži krivca za neuspjeh Vlade«</p>
<p>Razočaran sam Račanom, jer nakon njegove izjave ne vidim gdje još postoji mogućnost za otvaranje socijalnog dijaloga, kaže Davor Jurić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske / Račan sad traži krivca da bi opravdao sebe i traži opravdanje za sve što je obećao, a nije bio u stanju ostvariti s ovakvim timom, kaže predsjednik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst / Poručujem Račanu da socijalno partnerstvo nije socijalna koalicija. I neka Vlada prestane promišljati socijalno partnerstvo kao model u kojemu sindikati misle isto kao Vlada, kaže čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Govoreći o konkretnim projektima za izlazak Hrvatske iz gospodarske krize, premijer Ivica Račan je u intervjuu »Globusu« sindikate označio najvećom prijetnjom promjenama u državi. Povod za prilično žestoko prozivanje sindikata Račanu je, dakako, bio istup iz socijalnog pakta najjače sindikalne središnjice, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), dosad najvjernijeg SDP-ovog »koalicijskog« partnera.</p>
<p>Račan ne skriva da ga je pogodilo to što mu je Davor Jurić, na čiju je podršku u reformama računao, okrenuo leđa. Premijer, doduše, između redaka gaji nadu da je Jurićev potez samo taktički, kako bi sačuvao vlastita leđa uoči izbora u SSSH-u, ali i poručuje da će Vlada u reforme, ako bude morala, ići i bez Jurićeva sindikata, iako tada teže i mukotrpnije.</p>
<p>Premijer Račan dao je intervju tjedniku prošlog tjedna, kad je kriza sa socijalnim partnerima tek zaiskrila, da bi se ovih dana razbuktala. Istupanje iz socijalnog pakta najavile su i ostale sindikalne središnjice, ako Vlada ne odustane od smanjivanja radničkih prava kroz izmjene Zakona o radu, a zaprijetile su i prosvjedima. Sindikalna je pobuna stigla doslovce do vrata Banskih dvora, a Račanova će reakcija zasigurno uslijediti. Sindikati na Račanovu optužbu odgovaraju jednakom žestinom, uz glavnu poruku da Račan traži krivca za neuspjeh Vlade.</p>
<p>»Totalno sam razočaran Račanovom izjavom, ako je vjerodostojno prenesena u 'Globusu'. SSSH je najmanje među onim sindikatima koji se protive reformama. No pitam Račana što je u dvije godine učinjeno i što je po pojedinim fazama reforme sindikatima uopće prezentirano, pogotovo kad je riječ o posljedicama. SSSH je i dalje za reforme kojima je cilj razvoj Hrvatske, ali smatramo da se u reformu radnog zakonodavstva ide nepotrebno brzo i u interesu nedokazanih poduzetnika i neuvjerljivih kapitalista«, ističe čelnik SSSH Davor Jurić.</p>
<p>»Normalno je za sindikate da su oprezni, jer je i sindikalno poslanje takvo da nas nitko ne treba posebno voljeti, ali nas treba barem uvažavati. Razočaran sam Račanom, jer nakon njegove izjave ne vidim gdje još postoji mogućnost za otvaranje socijalnog dijaloga. Posebno zato što smo mi u utorak, nakon sastanka pet sindikalnih središnjica u Tuheljskim Toplicama, ostavili otvorena vrata za dijalog«, kaže Jurić.</p>
<p>»Iz Račanove se izjave vidi da su vjerojatno više pogođeni odlukom SSSH-a o istupu iz socijalnog pakta nego što smo očekivali. Reakciju jesmo očekivali, ali smo očekivali da su oni koji obnašaju vlast ipak na neki način svjesni i svoje odgovornosti: potrebe svoje samokritičnosti. No očito se na taj način ne želi komunicirati sa sindikatima«, zaključuje Jurić. </p>
<p>Na Račanovu poruku da će u reforme i bez SSSH-a, Jurić odgovara kako dopušta da centri političke moći provode svoju volju i bez sindikata, ako im je to stvarno cilj. »No, onda ćemo mi sindikati vidjeti što i kako dalje«, poručuje Račanu Jurić.</p>
<p>»Račan sad traži krivca da bi opravdao sebe i traži opravdanje za sve što je obećao, a nije bio u stanju u dvije godine ostvariti s ovakvim timom u Vladi. Glavni su krivci u njegovoj Vladi. Račan je, na žalost, samo figurira u funkciji premijera, a sastav ljudi koji mu je nametnut nije ni kvalitetan niti stručan da bi mogao ponuditi program za izlazak iz krize. Zato se sve i lomi na leđima radnika, a po diktatu MMF-a jedino se smanjuju prava radnika kako bi kapital lakše gospodario Hrvatskom«, kaže predsjednik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst.</p>
<p>»Umjesto da ponudi program za povećanje proizvodnje, otvaranje radnih mjesta, Vlada se bavi 'kokošarenjem' na političkoj sceni, a nedorasli političari stvaraju cirkus oko toga tko će u koju fotelju zasjesti i koga će smijeniti. Žalosno je da je Račan kao osoba na čelu socijaldemokratske stranke dolaskom na vlast provodio samo restrikcije i drastično smanjivao radna i socijalna prava. Račan je izgubio povjerenje velike većine građana, jer su prevareni predizbornim obećanjima«, ističe Kunst i procjenjuje da će Račanova žestina splasnuti jer više nema velikih aduta u rukavu s kojima bi mogao izaći pred javnost.</p>
<p>»Ako gospodin Račan misli da su sindikati dobri samo onda ako rade onako kako je to zamislio on, uži kabinet ili Vlada, i ako smatra da su sindikati neprijatelji kada misle suprotno od Vlade, onda se Račan vara. Poručujem Račanu da socijalno partnerstvo nije socijalna koalicija. I neka Vlada prestane promišljati socijalno partnerstvo kao model u kojemu sindikati misle isto kao Vlada«, kaže čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.</p>
<p>»Krajnje je vrijeme«, upozorava Sever, »da Vlada svoje nesposobnosti i neznanje prestane rješavati preko leđa radnika. Vlada je obećala bolji život svima i ne može sad sindikate proglašavati glavnim krivcima za svoje propuste. Da nema sindikata, Vlada bi radnike isporučila na milost i nemilost poslodavaca, a radnici s pravom očekuju od Vlade da ih i zakonom zaštiti od daljnjeg obespravljivanja«, kaže Sever.</p>
<p>»Nitko se ne veseli Vladinom neuspjehu, jer on za narod znači još lošiji život. Neka se Vlada konačno počne baviti onim što je obećala, a obećala je poboljšanje gospodarskog i socijalnog stanja u državi, ali ne preko leđa hrvatskih radnika, jer za to nije dobila mandat«, poručuje Račanu Krešimir Sever. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Karamarko želio spriječiti najezdu »strvinara«</p>
<p>Karamarko očito nikome više ne vjeruje: ni svom obavještajnom okruženju, niti državnim tijelima koja je njegov Ured više ili manje uspješno opsluživao pune dvije godine / U čitavom slučaju usputna šteta postoji i najviše će je osjetiti unutar hrvatskog obavještajnog sustava. Istodobno, Vlada će ubuduće morati pažljivije birati tko vodi ključne službe / Sa stanovišta nacionalne sigurnosti, ipak je važno da je obavještajno gradivo UNS-a sačuvano gotovo u cijelosti</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Arhivi tajnih službi neugodna su kost u grlu vladajuće koalicije. Zbog činjenice da ta strogo povjerljiva dokumentacija u Hrvatskoj prečesto dobiva »krila« i postaje glavnim manipulacijskim sredstvom u obavještajnim aferama bez mjere i granica - trpi čitav hrvatski sigurnosno-obavjesni sustav jer takvim skandalima gubi i uvjerljivost i ugled.</p>
<p>No, najnoviji potez Tomislava Karamarka, bivšeg šefa sada već nepostojećeg UNS-a, ne treba promatrati »crno-bijelo« i čovjeka odmah osuđivati, nego valja objasniti bit problema. U zemlji u kojoj se obavještajno-sigurnosna igra već dugo vodi bez pravila i uobičajenih formalnih i neformalnih obrazaca ponašanja karakterističnih za demokratski svijet, ne može se očekivati neka posebna korektnost. </p>
<p>Tomislav Karamarko je na svom odlasku želio sačuvati građu UNS-a po svaku cijenu i spriječiti njeno »prorjeđivanje« i odnošenje pojedinačnih dosjea u tzv. privatne obavještajne zbirke.</p>
<p>Karamarko očito nikome više ne vjeruje: ni svom obavještajnom okruženju, niti državnim tijelima koja je njegov Ured više ili manje uspješno opsluživao pune dvije godine. Njega je oduvijek zabrinjavalo »curenje« vrlo osjetljivih obavještajnih podataka ne samo prema medijskim kućama koje egzistenciju temelje i na atraktivnim špijunskim pričama, nego i u ruke onih koji se profesionalno bave špijunažom, a nisu hrvatski državljani.</p>
<p>Da bi spriječio »najezdu strvinara«, Karamarko je odlučio sočan but duboko zamrznuti. Kako je po struci povjesničar-arhivist, odlično poznaje Zakon o arhivskom gradivu. Pronašavši u njemu pravni oslonac, bez mnogo buke (i suvišnih svjedoka) »teleportirao« je građu UNS-a (sive kutije zavezane špagicom) na jedino mjesto koje mu se učinilo sigurnim - u Hrvatski državni arhiv. Na takvu je transakciju smjesta reagiralo Ministarstvo unutarnjih poslova i, dok se ne razjasni pozadina i zakonitost Karamarkovog neobičnog evakuiranja povjerljivih spisa, dodatno policijom osiguralo UNS-ovu arhivu. Je li ona bespravno otuđena ili je ipak riječ o opravdanom oprezu treba odgovoriti famozni saborski Odbor za nacionalnu sigurnost Đurđe Adlešić.</p>
<p>Laik će se odmah upitati što se to tako važno nalazi u UNS-ovim uredno složenim kutijama? Mnogo toga - i osobne sudbine i politička povijest samostalne Hrvatske promatrana iz kuta onih koji su od 1991. do 2002. godine pripadali obavještajnom sloju, staležu koji je svuda u svijetu tih i samozatajan, a zapravo moćan i utjecajan.</p>
<p>Upućenima u špijunsku problematiku i površan bi pogled na UNS-ove dokumente bio dovoljan da shvate koliko je uopće profesionalna i ozbiljna hrvatska obavještajno-sigurnosna zajednica (UNS je bio krovna institucija), dok bi neupućena, a znatiželjna javnost bila zaprepaštena i gomilom potpuno nevažnih podataka koji su u normalno uređenim obavještajnim sustavima samo »usputna sirovina«. Koja se povremeno spaljuje u kotlovnicama mjerodavnih ministarstava i nikad ne može poslužiti kao sredstvo ucjene ili kompromitacije.</p>
<p>Tomislav Karamarko vodio je Ured koji je želio preživjeti što duže. Netko će njegov završni potez tumačiti osvetom i prkosom jer se UNS preko noći ukida. Taj motiv osobne uvrijeđenosti ne može se zanemariti jer nije lako od ljubimca predsjednika države odjednom postati neželjena osoba i čovjek kojeg s Pantovčaka čak optužuju da je možda i »uništavao važne dokumente«.</p>
<p>U čitavom slučaju usputna šteta svakako postoji i nju će najviše osjetiti unutar hrvatskog obavještajnog sustava. Istodobno, Vlada će ubuduće morati pažljivije birati tko vodi ključne službe. Sa stanovišta nacionalne sigurnosti, ipak je važno da je obavještajno gradivo UNS-a sačuvano gotovo u cijelosti. Karamarko iz svijeta špijunaže ne odlazi bez gorčine pa će se uskoro na tu temu vjerojatno češće javljati i javno progovarati. Ipak, kraj njegovog mandata ostat će upamćen po bizarnosti da kod nas tona-dvije državnih tajni mogu postati ptice-selice koje se, ovisno o trenutačnoj klimi, stalno prebacuju iz jednog prostora u drugi, a da to nitko ne zna, niti na vrijeme primjećuje. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Najugroženija i dalje imovinska i stambena prava</p>
<p>Prošle godine zaprimljeno nešto manje pritužbi nego 2000. / Neučinkovito pravosuđe - posebno u Zagrebu i Splitu; upitna i stručnost nekih sudskih odluka / Znatno povećan broj pritužbi hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata / Nova kategorija - nemogućnost sudske ovrhe i poteškoća u izvršavanju upravnih rješenja</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Pučki je pravobranitelj Ante Klarić u 2001. godini zaprimio 1754 pritužbe ili obavijesti o povredama prava građana, što je smanjenje od 5,34 posto u odnosu na 2000. godinu, piše u izvještaju o radu za prošlu godinu što ga je pučki pravobranitelj nedavno uputio Saboru. Glavni uzrok smanjenja je taj što se nisu zaprimale pritužbe na rad sudova koje su usmeno izrečene Klariću nego su takvi pojedinci upućeni kako trebaju postupiti.</p>
<p>Protiv organizacija ili institucija protiv kojih pučki pravobranitelj nema pravo djelovati podneseno je 290 pritužbi. Na rad sudova građani su se požalili 191 put (čak 65,86 posto slučajeva u kojima pučki pravobranitelj nema pravo postupati).</p>
<p>»Unatoč tome što pučki pravobranitelj godinama ukazuje na problem neučinkovitosti pravosuđa, a posebno općinskih sudova u Zagrebu i Splitu, iz vrlo konkretnih pritužbi građana na neefikasnost sudova te uvidom u sudsku dokumentaciju, vidljivo je da je osim neučinkovitosti i nepoštivanja procesnih propisa u radu sudova, nazočna i upitna stručna razina nekih sudskih odluka donesenih u prvom stupnju«, piše u izvještaju.</p>
<p>Najveći broj pritužbi, trećina, i dalje se odnosi na povredu imovinskih i stambenih prava. U usporedbi sa 2000. godinom zabilježen je pad (sa 607 na 497), no »vidljiv je gotovo konstantan broj ovih pritužbi«, a »podaci iz 2001., osobito u usporedbi s podacima iz šestogodišnjeg razdoblja, pokazuju zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u ovom području, koje je osobito teško, jer se temeljna vlasnička prava vrijeđaju već više od šest godina, a nije se ozbiljno počelo rješavati ovaj problem«.</p>
<p>Drugo mjesto, po tradiciji, zauzimaju pritužbe zbog povreda prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i rada zdravstvenih ustanova, te iz područja rada i radnih odnosa i socijalne skrbi. Pučki pravobranitelj zaprimio je 443 takva slučaja, što predstavlja 30,25 posto slučajeva (21 posto 2000.).</p>
<p>Znatno je povećan i broj pritužbi hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Dok je 2000. takvih pritužbi bilo 94, lani ih je bilo 139. Među njima dominiraju pritužbe na obnovu (62) i pritužbe hrvatskih branitelja i članova obitelji poginulih i nestalih branitelja (56). U prošlogodišnjem izvještaju uočen trend smanjivanja pritužbi iz ove skupine očito je prekinut.</p>
<p>Izvještaj bilježi i dobre vijesti. Tako je pučki pravobranitelj lani primio znatno manje pritužbi zbog poteškoća u uređenja statusnog stanja (obično je riječ o stjecanju državljanstva). Naime, 2000. godine takvih je pritužbi bilo 329, a lani 94. »Očito je kako je kritičnost prema radu i postupanju MUP-a u rješavanju ovih, za pojedince, vrlo važnih pitanja, donijela stanovit pozitivan rezultat«, piše u izvještaju. </p>
<p>Prošle su se godine 54 građanina potužila zbog nemogućnosti sudske ovrhe i poteškoća u izvršavanju upravnih rješenja. Takvi slučajevi 2000. nisu zabilježeni. Riječ je o potencijalno velikom problemu koji pokazuje kako građanin, čije je pravo konačno utvrđeno sudskom odlukom, to pravo ne može jednostavno realizirati. </p>
<p>Pučkom su se pravobranitelju žalili stanovnici iz 387 mjesta Najviše pritužbi, po tradiciji, pristiglo je iz Zagreba (336) i Splita (64). Klarić u izvještaju piše o teškom stanju ljudskih prava na područjima posebne državne skrbi. Na taj problem ukazuje godinama, ali s malo uspjeha, a nedovoljna se »pozornost ljudskim pravima posvećuje i u mjestima koja nisu osobito stradala za vrijeme rata, u kojim je čak i gospodarsko stanje bolje nego što je to prosječno u Hrvatskoj (Rijeka, Varaždin, Pula)«.</p>
<p>Ima i svijetlih primjera, pa su s liste mjesta iz kojih stiže najviše pritužbi ispala neka koja su prošlih godina bila visoko plasirana - Gvozd, Benkovac, Plaški, Velika Gorica i Topusko.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Uprava Jaruna otvarala bi svoje kafiće?</p>
<p>Terase su napravljene bez građevinske dozvole, a ona se ne može dobiti jer nema urbanističkog plana </p>
<p>Bespravna dogradnja terasa na zelenim površinama Jaruna i ove godine stvara probleme, iako su mnoge tako podignute terase već prošle godine srušene. No ove godine, zbog toga što sudski sporovi dugo traju, Uprava Rekreacijsko-športskog centra Jarun odlučila je unijeti promjene u način »razgovora« s njihovim vlasnicima, rekao nam je Aleksa Kocijan, direktor RŠC-a Jarun. </p>
<p>»Otvorit ćemo vlastite lokale koji će imati popularne cijene, prihvatljivije od onih koje nude drugi lokali na Jarunu«, rekao je Aleksa Kocijan. Prema njegovim riječima, jedan od lokala bit će uz dječji poligon pa će se roditelji moći odmarati uz piće dok se djeca igraju. Najavio je i podizanje ugostiteljskog šatora koji će isto tako imati niske cijene, te otvaranje triju kioska sa zdravom hranom i energetskim napicima.</p>
<p>»Tko izdrži, taj će opstati«, najavio je Kocijan. Prema njegovim riječima, najveći problem predstavljaju restorani »Lido« i »Leut« jer nemaju građevinsku dozvolu za proširenje terase na zelenu površinu.</p>
<p>»Svi oni imaju izvornu građevinsku dozvolu za objekt koji im je dao Jarun, no nemaju dozvolu za proširenje terase po zelenoj površini«, objasnio je Kocijan. No neki vlasnici restorana vjeruju kako im »papiri« koje imaju, dopuštaju i proširenje. </p>
<p>»Imamo uredne sve dokumente i sve funkcionira već desetak godina. Ako netko traži nešto više, to nije naša stvar«, rekla je Anica Kočiš, direktorica restorana »Lido«. Vlasnik restorana »Leut«, Vladimir Brčić, nije želio puno komentirati. Rekao je samo kako je predao zahtjev za građevinsku dozvolu za terasu, ali da je još uvijek nije dobio. »Zašto je Grad nije dao - ne znam, i to nije moj problem«, rekao je na kraju Brčić.</p>
<p> Osim restorana, slične probleme na jezeru imaju i kafići. No neki od njihovih vlasnika vide i drukčije rješenje. »Zašto se to, što je dodatno izgrađeno, ne bi legaliziralo? Neka nam Grad naplati te dodatne kvadrate zemljišta i problem će biti riješen«, rekao je Igor Čulić, vlasnik »Dalmatina«. Na najavu da će RŠC Jarun graditi nove lokale, Čulić je rekao: »I Uprava je, dakle, uočila potrebu za dodatnim ugostiteljskim objektima, a sadašnjim vlasnicima zabranjuje rad!«. </p>
<p> No, kao glavnog krivca za cijelu tu zbrku Kocijan ističe činjenicu da još uvijek nije donesen Generalni urbanistički plan, pa su zainteresirani dobili lokacijsku, ali ne i građevinsku dozvolu. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Srića: »Odlazim zbog Bandićai to je moj osobni poraz« </p>
<p>»U devet mjeseci nije prihvaćena ni jedna moja ideja i to uglavnom zbog intervencija bivšega gradonačelnika Milana Bandića« / Kao izlaz iz »zagrebačke kaljuže« nije prošao ni prijedlog da se osnuje Savjet menedžera / Sriću će zamijeniti Morana Paliković - Gruden (HNS), bivša dogradonačelnica za gospodarstvo</p>
<p>Nakon devet mjeseci Velimir Srića podnosi ostavku na mjesto predsjednika Gradske skupštine, na koje ga je u lipnju prošle godine predložio HNS. On je to potvrdio u srijedu, u razgovoru za Vjesnik i dodao kako će izvanredna sjednica Skupštine, ona u četvrtak, biti i posljednja kojom će predsjedati. </p>
<p>Više je razloga za ovu Srićinu odluku, a on sâm podvući će kako u devet mjeseci nije prihvaćena ni jedna njegova ideja, uglavnom zbog intervencija bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, koji nije uvažavao njegove prijedloge. To je ujedno i najjači razlog zbog kojega »avanturu« u Skupštini Srića smatra svojim porazom. </p>
<p> »O mojim ovlastima dovoljno govori to, da ni ostavku nisam mogao podnijeti kad sam htio, a trebalo je to biti na izvanrednoj sjednici Skupštine, u četvrtak. Nisam, naime, mogao utjecati ni na dnevni red na kojem će se naći prijedlog gradonačelnice Vlaste Pavić o imenovanju članova Poglavarstva. Tako će moja ostavka biti službeno potvrđena tek 25. travnja«, rekao je Srića.</p>
<p>U posljednjih devet mjeseci Srića je triput najavljivao, a dvaput - na zahtjev predsjednice HNS-a Vesne Pusić, kako kaže - povlačio ostavku. Prvi put učinio je to nakon što je odbijen njegov zahtjev da se kao njegov pomoćnik zaposli Nikšu Sviličića. Iako se radilo o vrhunskom stručnjaku, Sviličić nije imao pet godina radnog staža i zakon nije dopuštao njegovo zapošljavanje na tom mjestu. Srića je povukao ostavku nakon što je pronađen kompromis - Sviličiću je ponuđen ugovor o honorarnom radu.</p>
<p>Drugi put bivši je gradonačelnik Milan Bandić svojim autoritetom zakočio osnivanje tzv. Savjeta menedžera za Zagreb, koji je trebao biti sastavljen od vrhunskih stručnjaka. Iako je uloga toga tijela trebala biti savjetodavna, Bandić je, kako kaže Srića, odbio mogućnost da se ono osnuje i tako pokopao sve Srićine nade da će provesti barem jedan projekt koji je najavljivao nakon što je preuzeo funkciju. </p>
<p>Iako tada zaustavljena, ostavka je i dalje bila jedina Srićina opcija za izlaz iz »zagrebačke kaljuže«, kako kaže.</p>
<p>»Ispalo je da treba pričekati završetak krize. S mojom ostavkom složila se predsjednica HNS-a Vesna Pusić i na moje bi mjesto trebala doći Morana Paliković -Gruden« (bivša dogradonačelnica za gospodarstvo) </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Ekologov« otpad u Parku prirode</p>
<p>Odlagalište je iznad potoka Kustošak, pa iako nismo vidjeli mrlje od ulja i kemikalija, kiše rade svoje, a nitko ne jamči da su bačve prazne </p>
<p>Okoliš planinarske staze koja iz podsljemenskog naselja Mikulići</p>
<p> - točnije, iz slijepe ulice Talani - vodi prema planinarskom domu Risnjak, »ukrašavaju« gume, felge, olupine kabina i ostali dijelovi automobila, bačve, stari bicikli, frižideri, kade i drugi, uglavnom, strojni ostaci. Otpad u Parku prirode Medvednica nije od jučer, nego ga tamo već desetak godina prikuplja, prodaje i koristi za robnu razmjenu stanovnik Mikulića Dragutin Kekelj. </p>
<p>»Nemam dozvole za rad, ali nešto se mora raditi. Ja sam ekolog jer skupljam otpad po cijeloj Medvednici, a on nekome može biti koristan«, rekao nam je Kekelj.</p>
<p> »Na naša višekratna upozorenja da taj otpad treba zbrinuti, Ministarstvo zaštite okoliša prije godinu dana odgovorilo nam je da se radi o privatnom zemljištu te da je to teško rješiv problem«, kaže voditelj ekoloških programa u Centru za kulturu i obrazovanje Susedgrad Mladen Rogošić. Sâm Kekelj, međutim, rekao nam je da je dio otpada pohranjen na njegovoj djedovini, a da je dio zemljišta »posudio«.</p>
<p>Iako još uvijek samo na papiru, Ministarstvo se ipak pokrenulo, nakon što je 19 siječnja stupio na snagu Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Medvednica. Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša donijela je 5. veljače rješenje po kojem Dragutin Kekelj treba u roku od 60 dana otkad preuzme rješenje, ukloniti sav otpad odložen uz javne putove i na privatnim parcelama. Kekelj mora ukloniti otpad »putem ovlaštene pravne osobe za zbrinjavanje otpada«, piše u rješenju. </p>
<p>Prema onom što se vidi na terenu, teško je vjerovati da će otpad biti odgovarajuće zbrinut do sredine travnja, kada istječe rok. </p>
<p>»Zbrinjavanje dijela otpada dogovorio sam s CIOS-om, gume idu u Borovo naselje gdje će se samljeti za izradu ležećih policajaca, a felge će se iskoristiti za traktorske prikolice«, kaže Kekelj. Ne želi, tvrdi, otpad spaliti ili ga pohraniti na Jakuševcu već želi da se iskoristi za proizvodnju drugih proizvoda. »Prerada sekundarnih sirovina u svijetu je šesta djelatnost po dohotku«, napominje. </p>
<p>»Ako vlasnik u dogovorenom roku ne ukloni otpad, pristupa se izvršenju rješenja prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku«, rekao nam je glavni nadzornik u Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica Nenad Strizrep. »To znači da će se otpad ukloniti putem druge osobe«.</p>
<p>To pak znači novi postupak koji će potrajati. A odlagalište je iznad potoka Kustošak, pa iako se ne vide mrlje od ulja i kemikalija, kiše rade svoje, a nitko ne jamči da su bačve prazne. </p>
<p>Ni ostali stanovnici Mikulića i okolnih naselja nisu »nevinašca«. Nije rijetkost da, kako smo vidjeli, građevinski otpad i smeće »zbrinjavaju« u okolnoj šumi i uz potok. Ni gradska trgovačka društva, napominje Kekelj, nisu ništa bolja. »Velike količine zemlje, nakon uvođenja infrastrukture, 'zbrinula' su na sličan način«, kaže. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sindikati ZET-a nastavljaju pregovore s Upravom </p>
<p>Radnici traže da se koeficijenti za njihove plaće izjednače s onima u drugim trgovačkim društvima Grada te da se što prije ogradi vozački prostor u tramvajima i autobusima/ Nastavak pregovora u četvrtak </p>
<p>Ako uprava ZET-a ne uskladi plaće zaposlenika s plaćama zaposlenih u ostalim gradskim poduzećima, kako to proizlazi iz Kolektivnog ugovora koji vrijedi za sva trgovačka društva, 11. travnja održat će se jednodnevni štrajk upozorenja, najavila su četiri ZET-ova sindikata.</p>
<p>Predstavnici sindikata i Uprave sastali su se u srijedu s predstavnicima Gradskog poglavarstva, kako bi zajednički našli izlaz iz situacije i riješili probleme.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Sindikata vozača tramvaja, autobusa i servisera Ante Harnija, štrajk je najavljen zato što zaposleni nisu zadovoljni koeficijentima za izračun plaća. </p>
<p>»Uprava ZET-a nije u novi kolektivni ugovor unijela novi raspon koeficijenata te stoga radnici u travnju neće dobiti plaću deset posto višu od dosadašnje, tako da će ona i dalje biti niža od 4000 kuna«, istaknuo je Harni.</p>
<p>Osim nezadovoljstva koeficijentima, nastavlja Harni, radnici naglašavaju da je zbog sigurnosti važno da se u tramvajskim i autobusnim kolima što prije ogradi vozački prostor te da se ugradi novi UKV sustav.</p>
<p>Sindikalci traže da se i kolektivnim ugovorom odredi dodatak na plaću od 20 posto, što ga od prodanih karata dobivaju vozači autobusa i tramvaja te kontrolori tramvaja. S tim se predstavnici Grada u srijedu nisu složili.</p>
<p> Tako će, tvrdi Harni, to i dalje ostati interna odluka direktora ZET-a Juliusa Pevaleka koji inače u srijedu nije želio reći ništa o pregovorima s Gradom i sindikatima. </p>
<p>S obzirom na to da je Grad uglavnom podržao zahtjeve sindikata, pregovori između sindikata i Uprave ZET-a nastavljaju se u četvrtak.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Deset godina rada Zaklade Za djecu Hrvatske</p>
<p>Prigodnim programom za sponzore, dobročinitelje i djecu, Humanitarna zaklada Za djecu Hrvatske obilježila je u srijedu 10. godišnjicu djelovanja. Priredbu što je održana u Kinu Tuškanac, vodio je glumac Ivica Zadro, a kao gosti iznenađenja sudjelovali su Janica i Ivica Kostelić. Ivica Kostelić poželio je svoj djeci da se bave sportom »jer to je u djetinjstvu nešto najljepše i zdravo«.</p>
<p>Djeci je prikazan animirani film »Monsters«, a na izlasku iz kino-dvorane dočekali su ih darovi Kraša i potpisane fotografije Ivice i Janice.</p>
<p>Sponzori i dobročinitelji dobili su pak, kao znak zahvale, »Srček« Humanitarne zaklade Za djecu Hrvatske. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagreb živi kao da je na Mediteranu</p>
<p>U vrijeme Uskrsa u našem su gradu, prema podacima iz turističkog informativnog centra, boravili Talijani, Španjolci, Amerikanci koji žive u Europi, te Japanci, rekla je za Vjesnik Neda Cepić ,voditeljica Tic-a na Trgu Bana Jelačića 11. »Njihovo poznavanje Zagreba veoma je slabo«, rekla je. »Iznenađeni su uređenošću i mnogim zelenim površinama u samom centru grada, čistoćom ulica i šetališta. Što se tiče arhitekture i izgrađenosti grada, turisti su očekivali nešto sasvim drugo od onoga što nalaze. Redovito ih, na primjer, oduševljava barokni ugođaj Gornjega grada ili neogotika zagrebačke prvostolnice«.</p>
<p>»Grad im je privlačan i gostoljubiv, kažu nam to kad se vraćaju i zahvaljuju na pruženim informacijama«, dodala je voditeljica Neda Cepić.</p>
<p>Gosti iz Španjolske, na primjer, iznenađeni su kvalitetom noćnog života mladih ljudi. Velike gužve i živost u gradu uspoređuju s gradovima u Španjolskoj. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Kylie Minogue odbila pozirati za Playboy</p>
<p>LONDON, 3. travnja</p>
<p> - Jedna od najpopularnijih pjevačica današnjice Kylie Minogue odbila je ponudu za poziranje u Playboyu. Poznati mjesečnik ponudio joj je 1.2 milijuna funti da pozira bez trunke odjeće, i time zadovolji želje javnosti željne njezinih oblina. </p>
<p>Australska zvijezda, čije se bogatstvo procjenjuje na 27 milijuna funti, izjavila je da se nikada neće slikati niti u toplesu zbog toga što to jednostavno nije u njezinom stilu. </p>
<p>No, plavokosa pjevačica ipak nije toliko imuna na basnoslovne ponude koje joj u posljednje vrijeme svakodnevno pristižu iz svih krajeva svijeta. Tako trenutno razmatra prijedlog bogatog sultana od Bruneia, ponudu vrijednu više od milijun funti za nastup na privatnoj rođendanskoj zabavi njegova sina. </p>
<p>Prelijepa Kylie uz ove je dvije ponude dobila na uvid i nekoliko filmskih scenarija, od redatelja koji bi je rado vidjeli u nekoj od naslovnih uloga svojih visokobudžetnih filmskih projekata.</p>
<p>»Zadovoljna sam trenutnom situacijom u svom životu. Sada ću se prvo dobro odmoriti za predstojeću turneju, a u međuvremenu ću razmišljati o mogućoj filmskoj karijeri«, izjavila je Kylie Minoque novinarima ovih dana. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Francuski skladatelj tužio Eminema</p>
<p>NEW YORK, 3. travnja</p>
<p> - Francuski jazz glazbenik Jacques Loussier podnio je prošloga tjedna tužbu zbog kršenja autorskih prava protiv rapera Eminema, poznatog po prostim i grubim tekstovima, a koji je navodno ukrao dijelove njegove glazbe za potrebe pjesama na albumu »The Marshall Mathers LP« nagrađenog Grammyem.</p>
<p>Tko bi rekao da je pjevač Eminem takav obožavatelj francuskih jazz skladatelja ili možda genijalni umovi razmišljaju na isti način? Loussier tvrdi da je Eminem upotrijebio dijelove njegove »Pulsion« za potrebe nasilne pjesme »Kill You« u kojoj se reper šali o tome kako će silovati svoju majku i nekoga ubiti motornom pilom. </p>
<p>Loussier (67) je prošloga tjedna podnio tužbu protiv Eminema i njegove diskografske kuće Interscope tražeći više do 10 milijuna dolara odštete te zabranu emitiranja sporne pjesme.</p>
<p>Francuski je glazbenik stekao zajedno sa svojom grupom Play Bach Trio međunarodnu slavu kombinacijom klasične glazbe i jazza. </p>
<p>U stvari je sam Loussier poznat po određenom načinu prisvajanja tuđih skladbi, iako se ne radi o istom slučaju kao s Eminemom. </p>
<p>Naime, na svom posljednjem albumu »Baroque Favorites«, izašlom u listopadu prošle godine, Loussier je obradio kompozicije poznatih klasičnih autora poput Haendela, Scarlattija i Pachelbela.</p>
<p>U međuvremenu Eminem radi na novom albumu i priprema se za debut u kazalištu i na velikom platnu s filmom »8 Mile« Curtisa Hansona u kojem igra s Kim Basinger i Brittany Murphy. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Boy George glumi u vlastitom mjuziklu</p>
<p>LONDON, 3. travnja</p>
<p> - Pop pjevač Boy George testirat će svoje glumačke sposobnosti krajem mjeseca kad se bude pridružio postavi West End mjuzikla »Taboo«, koji se temelji na njegovom životu, objavio je glasnogovornik kazališta u utorak. </p>
<p> Bivši pjevač grupe Culture Club u mjuziklu će glumiti performance umjetnika iz 1980-tih, koji u Londonu otvori klub za transvestite. </p>
<p> »Boy George će igrati ulogu Leigha Boweryja nakon što glumac Matt Lucas napusti predstavu krajem travnja«, kazao je glasnogovornik. Predstava, za koju je Boy George napisao muziku i riječi, postavlja se u kazalištu »Venue«, prvom novom kazalištu koje je otvoreno u Londonu u 70 godina. </p>
<p> Glumac Euan Morton je dobio sjajne kritike za ulogu Boy Georgea, koji je prodao milijune primjeraka svojih hitova iz 1980-tih »Karma Chameleon« i »Do You Really Want to Hurt Me«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na MTV-jevoj priredbi u čast Aerosmitha nastupit će Kid Rock, Pink i Shakira</p>
<p>NEW YORK, 3. travnja</p>
<p> - Glazbenici Kid Rock, Pink, Train, latino zvijezda Shakira i Nas neki su od izvođača koji će nastupati na MTV-jevoj priredbi organiziranoj u čast rock veterana iz Aerosmitha.</p>
<p>Na MTV-jevoj priredbi »mtvICON: Aerosmith« glazbenici će izvoditi neke od hitova ovog rock and roll banda iz prošla tri desetljeća, koliko traje njegova karijera. Skupina Sum 41, te raperi Ja Rule i Nelly ponovno će 'oživjeti' video-spot »Walk This Way« koji su Aerosmith izveli 1986. godine s Run DMC.</p>
<p>Na svečanosti će se naći i Mila Kunst iz televizijskog showa »That's 70's« i Alicia Silverstone koja je nastupala u nekim video- spotovima Aerosmitha, kao i Janet Jackson, prošlogodišnja MTV ikona.</p>
<p>Na kraju priredbe, koja će se održati 14. travnja u Los Angelesu, nastupit će i Aerosmith. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dom Liz Hurley u Londonu ponovno opsjeda manijak Petar Mihalović </p>
<p>LONDON, 3. travnja</p>
<p> - Muškarac, koji je opsjedao dom Liz Hurley u Londonu prošle godine, ponovno se našao pred njezinim vratima dok se ona priprema za rođenje svog prvog djeteta, piše u srijedu britanski »Daily Mail«.</p>
<p> Petar Mihalović (33) je, računajući da je visoki stupanj trudnoće ograničio kretanje Liz Hurley, bdio ispred o njezina doma u South Kensingtonu, a navodno je gurnuo i pismo ispod vrata. Iako nije bilo znakova da se u kući nalazi Liz Hurley, kada su se u utorak navečer pojavili neki članovi njezine obitelji proširio se glas da je došao trenutak rođenja djeteta, čiji je otac navodno američki milijunaš Steve Bing. </p>
<p> »To su sve novinarske laži. Nemaju pojma o čemu govore. Ona nije trudna«, tvrdio je Mihalović, nakon što su ga novinari otkrili kako prati poznatu trudnicu.</p>
<p> Londonska je policija Mihalovića uhitila prošle godine kada ih je na njega upozorio Hurleyin bivši partner Hugh Grant. On je policiji pokazao pisma u kojima Mihalović od Liz Hurley traži »da se riješi djeteta«. Mihalović je pušten na slobodu jer nije imala dosta dokaza da podigne optužnicu portiv njega. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ministar i Kostelići savjetovali buduće nepušače</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - U sklopu akcije »Recite DA nepušenju« u srijedu u Centru za odvikavanje od pušenja Škole narodnog zdravlja »Dr. Andrija Štampar« s brojnim građanima koji žele prestati pušiti na besplatan telefon razgovarali su ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić te Ivica i Janica Kostelić. Ministar i naši najuspješniji skijaši par zauzeli su volonterska mjesta te su brojnim savjetima kao i svojim primjerom dali podršku građanima koji traže pomoć kako bi se odvikli od nikotinske ovisnosti. Svi koji žele dobiti pomoć kako bi se što uspješnije odvikli od pušenja, mogu zvati na besplatan telefon 0800 200037. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Povlačenje Hipp-ovih kašica »za laku noć« izazvalo uzbunu</p>
<p>PULA, 3. travnja</p>
<p> - Povlačenje Hippovih kašica »za laku noć« s okusom banane na intervenciju pulske Sanitarne inspekcije izazvalo je pravu uzbunu kod distributera za Hrvatsku zagrebačkog poduzeća AWT International, ali i samog proizvođača, ugledne austrijske tvrtke Hipp. Za četvrtak je u Puli sazvana konferencija za novinare, na koju će doći i predstavnici uprave Hippa. U međuvremenu su na zahtjev AWT International iz pulske trgovinske mreže povučene kašice s okusom banane a sanitarna inspekcija očekuje rezultate analize koja se obavlja u županijskom Zavodu za javno zdravstvo. Doznajemo da je i predstavništvo Hippa uputilo tu kašicu na analizu. Za razliku od tvrdnji da su se problemi s navedenim kašicama pojavili samo u Puli, u srijedu smo informirani da su slične kašice s istim znakovima, koji dovode u dvojbu o njihovoj ispravnosti, u prodaji u Šibeniku, Varaždinu, a kupili smo ih u srijedu navečer i u Pazinu. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Prikazao sam Ćosićev »razgovor« s košem </p>
<p>Opredijelio sam se za portretnu figuru, što znači ne samo portret Ćosićeve glave nego i portret njegova tijela. Ćosić se mora prepoznati i po svom zaraznom osmijehu, po držanju, po dugačkim elegantnim prstima. Ako ga promatrač gleda s leđa, mora reći: To je Krešo - kaže akademski kipar Ratko Petrić </p>
<p>ZADAR, 3. travnja</p>
<p> - Ratko Petrić, akademski kipar iz Zadra koji živi u Zagrebu, autor je kipa Krešimiru Ćosiću koji će se 4. travnja otkriti u borovoj šumici pokraj košarkaške dvorane Jazine u Zadru. Povod je to za razgovor s kiparom Petrićem. </p>
<p>• Od kada datira ideja za spomenik Ćosiću?</p>
<p>- Nije mi poznato. Još 1996. godine u uredu Zvonka Festinija, koji je bio zamjenik pročelnika za kulturu grada Zagreba, pripremao se koncept međunarodnog košarkaškog turnira u Zadru u čast Ćosiću. Osim predstavnika »Udruge Krešimir Ćosić« bili su prisutni Ante Sorić, Ljerka Ćosić, bivši košarkaš Vanjak i Festini. Ja sam bio pozvan radi dizajnerskih rješenja za tu manifestaciju. Rješenja koja sam im ponudio uglavnom su prihvaćena, ali se ništa nije realiziralo. Na tome se sastanku govorilo i o mogućnosti podizanja spomenika. Godine 2001. predsjednik Udruge i tadašnji dogradonačelnik Radovan Dunatov povjerio mi je izradu skice za spomenik velikom sportašu i humanistu. </p>
<p> • Kako ste se odlučili na portretnu figuru?</p>
<p>- Dugo vremena potrošio sam tražeći odgovarajući pristup. Treba znati da je danas raditi figurativni i još k tomu portretni spomenik vrlo teško. Po mome sudu još je moguće napraviti figuru, a da ona bude suvremena kao skulptura. Mnoge su me dileme mučile: da li da bude u pokretu, koje životne dobi, koje visine, kakve obrade forme, koliki otklon od »opasnog« realizma. Nekakvo ilustrativno skakanje pod košem ili u trku odmah sam odbacio. Opredijelio sam se za portretnu figuru, što znači ne samo portret Ćosićeve glave nego i portret njegova tijela. Ćosić se mora prepoznati i po svom zaraznom osmijehu, po držanju, po dugačkim elegantnim prstima. Ako ga promatrač gleda s leđa, mora reći: To je Krešo. Također, težio sam nekoj duhovnoj vezi s tim košem koji mu je odredio život, te prikazati koncentraciju i »razgovor« s košem. Dakle, težio sam ostvariti i fizički i psihološki portret Ćosića. Mjesecima sam radio na jednoj jedinoj skici siguran da bi se, radeći veći broj skica, potpunu izgubio i razvodnio. Kada sam unio u skicu one elemente o kojima sam govorio, pozvao sam gđu Ćosić da ju vidi. Ona je prepoznala moje nastojanje da čitava figura predstavlja portret Ćosića. Svidio joj se koncept spomenika i ja sam brže-bolje otišao u Zadar i Dunatovu predao skicu. Skica je vjerojatno prošla mnoge provjere i diskusije, zatraženo je stručno mišljenje povjesničara umjetnosti prof. Antuna Travirke, koji je dao lucidno obrazloženje. Naime, nije lako braniti i obraniti spomenik jednomu sportašu. Taj je zadatak vrlo težak. Sjetimo se samo promašenog spomenika Draženu Petroviću u Švicarskoj. S takvim »traumama« počeo sam rad na figuri višoj od tri metra. Donekle sam se i sam osjećao kao sportaš, penjući se po improviziranoj skeli. Možda je nekomu nezanimljiva tehnička strana cijelog posla, no ona je vrlo važna u kiparskome radu. Bilo je potrebno izraditi posebnu željeznu konstrukciju koja može podnijeti tonu gline, a da se sve to ne sruši. (Možda i na samog autora!)</p>
<p>• Je li vam bilo teško svladavati velike forme?</p>
<p>- Skica za spomenik Kreši služila mi je kao model za veliku figuru do određenog trenutka kad su se pojavili problemi koji su u skici bili nevažni. Trebalo je svladati velike forme, pogotovo torzo. Gledajući NBA utakmice ili fotografije u novinama košarkaša s loptom, uočio sam da na poseban način drže raširene prste i palac. Nastojao sam izbjeći suvišni nabrajanje elemenata sportske opreme. Ako to nekomu treba, neka ode na utakmicu. Meni je ipak najvažnije da spomenik ima moderne kiparske kvalitete, a da se kao figura prepoznaje već u svojoj silhueti kao Ćosić.</p>
<p>• Koliko vam je u portretiranju glave pomoglo vlastito sjećanje na Krešu?</p>
<p>- Što se samog portreta odnosno glave tiče, puno mi je pomogla knjiga »Povijest zadarske košarke 1930-1995« autora Drage Marića. Ona obiluje fotografijama Ćosića iz raznih razdoblja njegove karijere. Kombinirao sam, recimo, nos s jedne, usne s druge, kosu s treće fotografije itd. Naravno da mi je bilo važno i vlastito sjećanje na Krešu. U mladosti sam išao na košarkaške utakmice i dobro se sjećam Krešina lika. I meni kao Zadraninu Ćosić je velik čovjek.</p>
<p>• Što vas je navelo da svoj rad poklonite Zadru?</p>
<p>- Nisam se želio osjećati »plaćenikom« kad je Krešo u pitanju, a ujedno nisam htio da me bilo što sputava u radu. Moram posebno zahvaliti Dunatovu, koji me nije požurivao. Rad se otegnuo cijele 2001. godine, s prekidima zbog izrade 15 poprsja povijesnih zadarskih ličnosti, koja su sva već postavljena u parku na Tri bunara. Također sam imao obveze kao nastavnik na Akademiji likovnih umjetnosti, a imao sam i zdravstvenih problema. Ipak, spomenik je nedavno odliven u Ljevaonici Ujević. Postava i otkrivanje spomenika predviđa se 4. travnja. Veselim se da će nakon toliko vremena i truda spomenik Ćosiću »stati na svoje noge«. Grad Zadar, grad košarke, to je i zaslužio.</p>
<p>Ljubica Ivičev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Smirena monumentalnost kipa</p>
<p>Predložena Petrićeva sadrena skica za spomenik Krešimiru Ćosiću predstavlja lik znamenitog košarkaša koji je prikazan s loptom u rukama u trenutku koncentracije pred slobodno bacanje. Odabirom takvog položaja kipar je postigao izrazitu uspravnost i smirenu monumentalnost kipa koji u isto vrijeme nije lišen i izvjesne pritajene unutarnje dinamike i napetosti. Čini mi se da predloženi rad relativno jednostavnim kiparskim sredstvima vrlo dobro karakterizira Ćosićevu istodobnu duševnu smirenost i duboku koncentraciju na igru. Korpus košarkaša je izrazito izdužen i u svojim dimenzijama i omjerima dobro naglašava prepoznatljivu Ćosićevu košarkašku statuu. Glava košarkaša prikazana je s jasno determiniranim portretnim karakteristikama danim s izvjesnom laganom stilizacijom kako bi se otklonio i suviše doslovni realizam. </p>
<p>Spomenik je dobro koncipiran, te svojim izgledom i gabaritima predstavlja kvalitetan prilog posebno spomeničkoj plastici vezanoj uz temu športa. Predložena visina od 300 centimetara i vrlo visok postament čine budući spomenik istodobno monumentalnim, a ipak ne suviše nametljivim u prostoru. </p>
<p>Antun Travirka</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Rusija vraća vitraje </p>
<p>Rusija će Njemačkoj vratiti 111 prozorskih vitraja iz 14. stoljeća koji su odneseni 1945. iz Crkve sv. Marije u Frankfurtu na Odri</p>
<p>ST. PETERSBURG, 3. travnja</p>
<p> - Petnaest gotičkih vitraja iz Crkve sv. Marije u Frankfurtu na Odri, koji su kao ratni plijen završili u Rusiji, prvi put nakon Drugoga svjetskog rata izloženo je u crkvi Zimske palače u St. Petersburgu. Ruska Duma u petak će odlučiti o vraćanju Njemačkoj 111 prozorskih vitraja iz 14. stoljeća iz Crkve sv. Marije u Frankfurtu na Odri. Vitraji su gotovo 60 godina bili pohranjeni u glasovitu Ermitažu u St. Petersburgu.Vraćanjem oslikanih prozora, što je predviđeno za ljeto, završit će ovaj dosad najveći projekt i spor između Njemačke i Rusije oko toga umjetničkog blaga. </p>
<p>Tijekom složenih pregovora, pregovarači su u mnogim pojedinostima upadali u zamke. Njemačka, primjerice, ne priznaje sporni ruski zakon po kojemu je ta u ratu zaplijenjena umjetnost rusko vlasništvo, a unatoč tomu i Berlin i Moskva vodili su se u slučaju crkvenih prozora najprije odredbama toga zakona. Priprema dokumentacije za parlamentarni odbor bila je velik napor za njemačkog i ruskog ministra kulture, Juliana Nidu-Ruemelina i Miahaila Švidkoja, u siječnju ove godine, premda su se oba pola godine unatrag suglasila o vraćanju.</p>
<p> »Najvažnije je«, izjavio je suradnik Odbora za kulturu, »da je ovdje riječ o vlasništvu jedne crkvene zajednice«. Ruski zakon o »umjetnosti zaplijenjenoj u ratu« dopušta povrat kad je riječ o crkvenim dobrima.</p>
<p>Prijeporna je bila i restauracija prozora. U Rusiji nema specijalista za srednjovjekovno slikarstvo na staklu, izjavila je njemačka strana. Ona će ta umjetnička djela dati restaurirati tek nakon ponovne ugradnje u frakfurtsku crkvu. Ipak, Ermitaž je osnovao vlastitu radionicu, kako bi slike pripremio za izložbu i za prijevoz.</p>
<p>»Kompenzacijski posao« za vraćanje prozora traje već blizu godinu dana, premda je njemački ministar kulture izjavio da takvih poslova ne će biti. Riječ je o ponovnoj izgradnji srednjovjekovne crkve Bogorodice Marije u Volotovu kod Novgoroda, koju su Hitlerove trupe srušile tijekom Drugoga svjetskog rata. Radi se, po riječima ruskoga ministra, o kulturno-povijesno jednako tako vrijednim srednjovjekovnim freskama i njihovoj rekonstrukciji.</p>
<p>Vitraji o kojima je riječ inače su na samom vrhu njemačkog popisa za vraćanje umjetnina odnesenih iz Njemačke, kojih je prema njemačkim tvrdnjama toliko da je njihov povratak značajan problem. Na njemačkom popisu predmeta čiji povrat očekuju nalaze se milijuni primjeraka umjetničkog blaga, knjiga i dokumenata, koji se nalaze u ruskim arhivima i muzejima. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Začetnik teološke misli u hrvata </p>
<p>Trogirski dominikanac, pariški student, zagrebački i lucerski biskup, Augustin Kažotić bio je u srednjovjekovnim europskim intelektualnim krugovima / Ustanovio je poseban zagrebački obred i reformirao školstvo u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Premda je zagrebački biskup Augustin Kažotić (oko 1260.-1323.) proglašen blaženikom 4. travnja 1702., obilježavanje godine toga prvog hrvatskog blaženika završit će u nedjelju 7. travnja svečanim misnim slavljem, što će ga predvoditi nadbiskup Josip Bozanić u novoj crkvi posvećenoj Kažotiću, gradnja koje se u sklopu Dominikanskoga samostana na zagrebačkoj Peščenici još dovršava.</p>
<p> Godina posvećena 300. obljetnici Kažotićeva blaženstva otvorena je u zagrebačkoj Katedrali 4. travnja 2001. Slijedilo je hodočašće u Luceru, gdje je posljednju godine svoga života, nakon što mu je hrvatsko-ugarski kralj Karlo Robert zabranio povratak iz Avignona u Zagreb, bio također biskupom. Tu je umro 3. kolovoza 1323., a njegovo tijelo prvo pokopano u samostanskoj Crkvi sv. Dominika preneseno je 1812. u lucersku Katedralu. U rujnu prošle godine njemu je u čast uspostavljena župa na zagrebačkoj Peščenici, te je blaženi Augustin Kažotić postao titularem novoga dominikanskoga samostana i crkve. Krajem godine održan je i znanstveni skup »Bl. Augustin Kažotić, prosvjetitelj, prijatelj siromašnih i odbačenih«, a posvećeno mu je bilo i »Došašće: vrijeme solidarnosti«. U veljači 2002., u znaku njegova blaženištva, održan je i tjedan knjige, tijekom kojega je predstavljena knjiga »Blaženi Augustin Kažotić - biskup, prosvjetitelj i zaštitnik siromaha« autora Marijana Biškupa.</p>
<p>Trogirski dominikanac, pariški student, zagrebački i lucerski biskup, Augustin Kažotić bio je za života cijenjen u srednjovjekovnim europskim intelektualnim krugovima, na prijelazu 13. u 14. stoljeće, ne samo kao vrstan govornik i učenjak nego i kao čovjek dobrote i prijatelj siromašnih. Upravo stoga mu je 1303. papa Benedikt XI. povjerio upravu zagrebačke biskupije, tada jedne od najvećih u katoličkome svijetu. Tu je on ustanovio poseban zagrebački obred s misnim obrascem preuzetim iz dominikanske liturgije, koji se u zagrebačkoj Prvostolnici održao sve do 1790. godine. </p>
<p>Težeći vjerskom i kulturnom prosvjećivanju svoga naroda, Kažotić je bio i reformatorom školstva, te se zalagao da školovanje bude omogućeno svima, bez obzira na njihove materijalne mogućnosti. Jedan je od rijetkih srednjovjekovnih umova koji je pridavao važnost proučavanju prirodnih i medicinskih znanosti. Uz to Kažotić je jedan od prvih teoloških pisaca u Hrvatskoj, o čemu svjedoče njegove rasprave »O pitanju krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja« i »O materijalnim dobrima Krista i njegovih učenika«. </p>
<p>Iako je već 20. listopada 1325. kalabrijski vojvoda Karlo zamolio papu da ga proglasi svetim, beatificiran je tek 1702, a njegova kanonizacija, nakon više puta upućenih zamolbi, još uvijek se iščekuje.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ministar Vujić primio Wolfganga Clossa</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić razgovarao je, u srijedu, s izvršnim direktorom Europskog audiovizualnoga opservatorija Wolfgangom Clossom. Closs je potvrdio da je Hrvatska od 1. siječnja ove godine članica te ugledne međunarodne udruge koja djeluje pod pokroviteljstvom Europske unije i Vijeća Europe, a u koju je uključeno 35 zemalja. Ta udruga skuplja i širi informacije s područja filma, televizije, videa, DVD-a i novih medija. Kako svaka članica ima predstavnika u Izvršnom odboru EAO-a, na sastanku je dogovoreno da će Hrvatsku zastupati pomoćnica ministra Naima Balić. Vujić je istaknuo da će Hrvatska uskoro utemeljiti odbor stručnjaka za područje filma, televizije, videa i novih medija koji će biti sastavni dio mreže stručnjaka EAO-a. Na sastanku je istaknuto da će suradnja hrvatskih stručnjaka s predstavnicima EAO-a omogućiti informiranje o hrvatskom medijskom prostoru u području filma, televizije, videa i ostalih novih medija. Hrvatskom filmu i televiziji bit će omogućene međunarodne koprodukcije, a napose razmjena emisija, serijala, dokumentarnih i drugih sadržaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dinko Bogdanić ravnatelj Baleta HNK Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Intendant zagrebačkog HNK Mladen Tarbuk imenovao je, u utorak, Zorana Juranića za ravnatelja Opere, a Dinka Bogdanića za ravnatelj Baleta. Novi ravnatelj Baleta HNK Dinko Bogdanić (1954.) dolazi u Zagreb s mjesta prvog baletnog majstora u Baletu Državne opere u Berlinu. U razdoblju od 1991. do 1997. bio je profesor na Baletnoj akademiji u Münchenu. Bogdanić je počeo učiti balet kod renomiranih plesača i pedagoga Sonje Kastl i Frane Jelinčića. S 18 godina postaje članom Baleta HNK u Zagrebu u kojem ubrzo stječe status baletnog prvaka.. Usavršavao se na Pittsburgh Ballet Theatreu pod vodstvom F. Franklina i E. Catona. U bogatoj baletnoj karijeri Bogdanić je bio angažiran u Bavarskoj državnoj operi i baletu gdje je kreirao zapažene uloge u klasičnom i modernom repertoaru. Bio je angažiran i u Hamburškom baletu radeći s istaknutim koreografima. Godine 1996. postavio je na scenu HNK Zagreb baletnu predstavu »Don Quijote«. Njegove koreografije postavljene su na nekoliko kazališnih scena u zemlji i svijetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Toyen u Klovićevim dvorima</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Otvorenjem izložbe češke nadrealističke slikarice Toyen (Marie Čerminova, 1902. -1980.) u srijedu navečer, galerija Klovićevi dvori nastavlja ciklus izložbi u povodu 20. godišnjice djelovanja.</p>
<p> U pozdravnom govoru kustosica Biserka Rauter Plančić zahvalila se svima koji su omogućili zagrebačkoj publici da upozna Toyen i pročitala tekst Radovana Ivšića napisan posebno za zagrebačku izložbu. Prisutnima se obratila i Annie Le Brun, pričajući o svom poznanstvu sa slikaricom. Izložbu je otvorio ministar kulture dr Antun Vujić, naglasivši kako domaća publika nije imala često priliku susresti se s nadrealizmom. Autori izložbe su Biserka Rauter Plančić, Annie Le Brun i Radovan Ivšić, a izložba ostaje otvorena do 19 svibnja.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva</p>
<p>Ne traže odgovor, nego rješenje</p>
<p>Stanael, koji je izgubio svoj rep »el« i postao Satan, ostao je na zemlji, a Isus se vratio na nebo. Kršćani su ga stali tražiti i našli su Graal, posudu s Isusovom krvlju: Graal je postao prauzor duhovnog puta prema kršćanskoj potpunosti. Do Graala vodi mnogo putova; čovjek ga još traži</p>
<p>PIŠE: BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>To što čekate već je došlo, piše u Gnostičkom evanđelju. Gnostičari su stvorili filozofski sustav zasnovan na religiji: komunicirali su simbolima i podražavali obrede i ceremonije eleuzinijskih tajni. </p>
<p>Simon Mag, jedan od mogućih utemeljitelja gnoze, nije se bavio samo filozofijom nego i magijom. </p>
<p>Upravo on govori o Demiurgu, besmrtnom smrtniku, stvoritelju nižeg svijeta, koji je iz raja protjerao Adama i Evu. Ali bogumili su odbacili Stari zakon i položili zakletvu nad Evanđeljem sv. Ivana. Za njih je Satanael bio prvi sin, a Isus drugi sin Božjeg oca.</p>
<p> Kako nisu vjerovali u Posljednji sud, kršćanski je svijet za njih izmislio genocidnu klopku i, osim njih, uništio i katre u Francuskoj i adamite u Češkoj. </p>
<p>Stanael, koji je izgubio svoj rep »el« i postao Satan, ostao je na zemlji, a Isus se vratio na nebo. Kršćani su ga stali tražiti i našli su Graal, posudu s Isusovom krvlju: Graal je postao prauzor duhovnog puta prema kršćanskoj potpunosti. Do Graala vodi mnogo putova; čovjek ga još traži. </p>
<p>Templari, bratstvo magova, odnijeli su ga iz Jeruzalema i srednji ga je vijek skrio u labirint katedrala. Roger Bacon prvi je upozorio javnost da se ljudsko znanje zasniva ili na spekulaciji ili na eksperimentu. Rekao je da je svijet stvoren za konkretne ljude koji se moraju baviti konkretnim stvarima: trubaduri su pjevali o ljepoti, a majstor je Eckhart shvatio da život ima smisao, iako ga ne poznajemo.</p>
<p>Slikar Hieronymus Bosch, član bratstva Djevice Marije, slikao je život ljudi s unutrašnjom svjetlošću; ništa nije oduzimao, ništa dodavao; nije ni sudio, a nije ni hvalio; njegove su slike enciklopedija ezoterične simbolike. Glavna je tema njegovih slika – smrt. </p>
<p>Za Paracelsusa smrt je bila izazov: bolesti je liječio ponoćnom rosom koju je skupljao i po Velebitu i u okolici Ptuja, kako bi njegovi pacijenti umirali zdravi. </p>
<p>Smrt je bila granična crta između čovjeka (mikrokozmosa) i svemira (makrokozmosa). Razočaran nad tim mikrokozmosom, filozof, pjesnik i mag Giordano Bruno podigao je pogled i upitao se što je iza neba: prostor, praznina ili vrijeme? </p>
<p>Zbog tvrdnje da je duh, duša i život u svemu, osuđen je za krivovjerstvo i spaljen na Trgu cvijeća u Rimu.</p>
<p>Red ruže i križa mu se odužio: cilj Rozenkreuzera nije bio samo uništenje Crkve, nego nastavak tajnog učenja da se nitko ne smije bojati siromaštva, gladi, bolesti i starosti. </p>
<p>Ono što su Platon, Aristotel i Pitagora počeli, Abraham, Mojsije i Salomon produbili, to je Biblija potvrdila: da središte svijeta nije Sunce, nego čovjek; građevina, koju su podigli, vječno će biti nedodirljiva, neuništiva i skrivena od grešna svijeta. </p>
<p>Je li to bio Paracelsusov labirint svijeta? Je li to bila židovska Knjiga života? Je li to bila duhovna zgrada Hirama Abifa ili njegova izgubljena riječ koju slobodni zidari još traže? </p>
<p>Swedenborg je odgovor tražio u kršćanskoj kabali, William Blake u palim anđelima, Elias Levi u okultnu sustavu karata za tarot, Mozart u »Čarobnoj fruli«, Helena Petrovna Blavatsky u teozofskom društvu. </p>
<p>Sudbina našeg planeta u sljedeće dvije tisuće godina bit će ovisna o tome što ćemo raditi i što ćemo dopustiti, zaključio je kontroverzan Rudolf Steiner, rođen u Hrvatskoj. Da, kamo u stvari, idemo zajedno s našim najdražima, na našoj jedinoj, umirujućoj Zemlji? </p>
<p>Slobodni zidari ne traže odgovor, nego rješenje. Na svom putovanju prema savršenstvu traže ne samo Sveti Graal, izgubljenu majstorovu riječ i bratstvo čistijih misli i ruku, nego i mogućnost za jedan bolji svijet, najplemenitije ciljeve čovječanstva, produbljeni duhovni smisao i poruku mira.</p>
<p>Hrvatski slobodni zidari i hrvatska država</p>
<p>Otkud te sumnje u slobodne zidare? One dolaze iz nepoznavanja, neinformiranosti, iz određenih interesa, ili starih predrasuda. Morat će proći još vremena da se stav prema slobodnim zidarima u našoj sredini promjeni...</p>
<p>Uzgred, od strane hrvatske države, prema nama ne postoje predrasude. To nam je vrlo važno. Velik broj skeptika promijenit će stav kad uoči takav odnos države prema nama.</p>
<p> (...) Ne možemo imati nikakve odnose sa slobodnim zidarima u Beogradu dok god ne postoje odnosi između naših država. Nećemo mi, Hrvati, biti oni koji tražimo uspostavu donosa. Jer nas se, naročito ovom posljednjom agresijom na Hrvatsku, pokušalo poniziti. Iako se mi kao slobodni zidari ne bavimo politikom, moramo reći da je naš uvjet za kontakte sa slobodnim zidarima u Srbiji prethodno rješavanje temeljnih stvari, prvo među državama, a tek onda i među slobodnim zidarima s jedne i druge strane. To su odnosi prema agresiji, ponižavanju, etničkom čišćenju, nepriznavanju Hrvatskoj prava na njen teritorij i slično. </p>
<p>Za taj naš uvjet zna i Austrija, jer smo ga otvoreno i jasno izrekli. (Branimir Horvat)</p>
<p>(Svršetak)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>NEKA BUDE SVJETLOST</p>
<p>Glasine širenjem dobivaju na vjerodostojnosti</p>
<p>Nijedna činjenica ne ostaje neizmijenjena i neovisna o vremenu i stajalištu promatrača. S druge strane, glasine su složena tvar koja širenjem dobiva na masi i vjerodostojnosti. Podijelite li veću od ovih dviju veličina, glasinu, s manjom, činjenicom, dobit ćete P – odnosno povijest – kako je doživljava pojedinac</p>
<p>PIŠE: RUPERT MORGAN</p>
<p>Dakle, draga moja…« promrmlja on, konspirativno namigujući, »misliš li da doista svoje odrezane nokte čuva u staklenci?«</p>
<p>Pokojni Alfred Zweistein bio je Napaćeni Umjetnik. Istina, ovaj bi svijet možda bio bolje mjesto da su ljudi manje fascinirani Napaćenim Umjetnicima i da pokažu malo više razumijevanja za brojne Napaćene Računovođe, Napaćene Pravnike, pa čak i Napaćene Mučitelje, ali priča o Zweisteinu ipak zaslužuje da bude ispričana.</p>
<p>On je bio možda i najveći matematički genij stoljeća, iako nije bio priznat kao takav. </p>
<p>Mnogi će, dakako, prigovoriti da to znači da je bio Napaćeni Znanstvenik, ali, poput svih predrasuda, i ova je rezultat neznanja: većina ljudi koji sebe vole smatrati estetski orijentiranima potpuni su tudumi za matematiku. Zbog toga su matematičare prozvali znanstvenicima, a ukus modernog svijeta teško da je imalo napredovao od onog u staroj Grčkoj.</p>
<p>Ipak, za razliku od stare Grčke, u modernom svijetu nije bilo robova – kao takvih – i tu je svaka rasprava završavala.</p>
<p>Kao mladić, Zweistein je postavio svoju Teoriju stvarnosti, koja je tvrdila da je S=PD-. Laičkim rječnikom, ta se formula mogla objasniti ovako: činjenice su, tvrdio je Zweistein, izolirani elementi koji nisu stalni u prostoru i vremenu nego podliježu korozivnu djelovanju entropije. Nijedna činjenica ne ostaje neizmijenjena i neovisna o vremenu i stajalištu promatrača. S druge strane, glasine su složena tvar koja širenjem dobiva na masi i vjerodostojnosti. Podijelite li veću od tih dviju veličina, glasinu, s manjom, činjenicom, dobit ćete P – odnosno povijest – kako je doživljava pojedinac.</p>
<p>Zasad je sve jednostavno. Pomnožite li, međutim, ovo sa D minus, odnosno onim dijelom dobi od 70 godina koji pojedinac nije proživio – primjerice 65/70 za petogodišnje dijete ili 10/70 za šezdesetogodišnjaka – dobit ćete doživljaj Stvarnosti (S) karakterističan za tog pojedinca. To objašnjava zašto čovjek starenjem postaje sve manje siguran u svoje znanje. Zato što je S=PD-. Čisto empirijski gledano, dijete zna više od svojih roditelja.</p>
<p>Matematika potrebna za dokazivanje S=PD- je – što ne iznenađuje – opako složena, a možda čak i nemoguća. U svakom slučaju, pokušaj se osvetio samom Zweisteinu, koji je doživio katastrofalan slom živaca s neobičnim učinkom na njegovu kosu. Kao što je u genija već uobičajeno, svoj je životni put okončao u psihijatrijskoj ustanovi, a njegova teorija nikada nije objavljena, prikrativši ga za mogućnost da ostane bolje zapamćen nego kao čovjek koji se, kadgod bi sestre okrenule leđa, pretvarao da pušta vjetrove.</p>
<p>Sve je to doista tragično, jer je u eri masovnih medija potreba za Teorijom stvarnosti postala većom no ikada. Ta bi teorija, primjerice, mogla objasniti kako su ideje poput postojanja NLO-a tijekom generacija iz područja neobaveznih nagađanja prerasle u široko prihvaćenu realnost, unatoč nedostatku bilo kakvih opipljivih dokaza, izuzmemo li nekoliko fotografija koje, u najboljem slučaju, sugeriraju da su nepoznate letjelice opremljene nekom vrstom štita protiv idiot-fotografija, koji ih brani od paparazza.</p>
<p>»Mislim li da doista svoje odrezane nokte čuva u staklenci?«, ponovi Susan Summerday, dok se njezina besprijekorna ljepota opuštala pred prizorom starog saveznika. »Ne, Jeffersone, ne mislim. Što ti kažeš?«</p>
<p>»Očito nije tako«, složi se stari Senator, »čista glupost. Staklenka odaje izmišljotinu – zašto bi najbogatiji čovjek na svijetu imao staklenku? Imaš li ti staklenku?«</p>
<p>Ona ozbiljno kimnu, stišćući rubove usana kako bi Senatorovu primjedbu popratila s dužnom ozbiljnošću. »Ne mogu se sjetiti kad sam posljednji put uopće vidjela staklenku. U kući negdje sigurno postoje staklenke, ali ne u onim dijelovima koje ja posjećujem.«</p>
<p>»Upravo to sam i htio reći. Iako to nije nešto čime bismo se trebali ponositi, činjenica je da pripadamo nestaklenkastoj klasi. Da je gospodin Lockes sklon tome da svoje odrezane nokte čuva za vječnost, jamačno bi nabavio… kutijicu za dragulje. Rijedak primjerak kupljen na dražbi. Bojim se da je čitava priča zapravo nemaštovita izmišljotina nekoga kome se, posve doslovno, mozak ukiselio. I otuda, draga moja, ideja o staklenci.«</p>
<p>Kad je, prije 20 godina, isprepadana Susan prvi put prešla prag ovog apartmana ruku pod ruku sa svojim suprugom, tada novopečenim senatorom, samo ju je jedan čovjek dočekao s iskrenom ljubaznošću. On je ujedno i ostao jedini čovjek kojemu je apsolutno vjerovala. Jefferson Smith imao je nešto što ga je izdvajalo od svih drugih dužnosnika, a njihovo se poštovanje prema njemu nije temeljilo samo na činjenici da je riječ o vođi većine u Senatu.</p>
<p>Unatoč svim kompromisima na koje je morao pristati, unatoč svim izdajama koje je pretrpio i svoj zlobi kroz koju se morao probijati tijekom svoje duge karijere, Jefferson Smith je nekako zadržao dobro srce. </p>
<p>Promatračima sa strane to se srce možda ne bi činilo velikim i teško da bi moglo impresionirati propovjednika ili filantropa, ali oni koji su znali o čemu govore i koji su tijekom godina vidjeli kako se njihovo vlastito poštenje ljulja, lomi i drobi, Smithovu su sposobnost da se odupre virovima moći te zadrži minimum zdrava razuma i pristojnosti smatrali u najmanju ruku fenomenalnim ostvarenjem.</p>
<p>Vladalo je općeprihvaćeno mišljenje da bi on bio odličan predsjednik, kad bi samo atlantijska javnost bila psihološki sposobna glasati za debelog čovjeka koji puši i pije.</p>
<p>»S obzirom na okolnosti, djeluješ mi budistički spokojno, Jeffersone«, meko primijeti Susan, svjesna napetosti koja je pritiskala zrak oko njih.</p>
<p>»Tekuća mantra, draga moja«, prošapće Senator, podižući svoju čašu. »Nestrpljiv sam doznati o čemu je riječ koliko i svi drugi ovdje, ali moj se živčani sustav upravo izdigao iznad materijalnih briga.«</p>
<p>»Nije li moguće da je Lockes kupio ovo mjesto iz čiste zabave?«, upita ona optimistično. »Uostalom, on si je vjerojatno mogao priuštiti da ga plati kreditnom karticom.«</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Pljesak Dinamu i - Sedloskom</p>
<p>Pogocima Mešanovića i Agića Dinamovi nogometaši pobijedili Osijek 2-0, te se tako plasirali u finale hrvatskoga Kupa / Domaći navijači skandirali Dinamovom braniču Sedloskom nakon neshvatljivoga promašaja u 50. minuti. Ma, da je zažmirio, zavrtio se deset puta oko svoje osi i nasumce opalio loptu, mogao je pogoditi mrežu</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - »Ovo nikad u životu nisam vidio!«, uskliknuo je jedan kolega nakon neshvatljivoga i čudesnog promašaja Goce Sedloskog u petoj minuti drugoga poluvremena utakmice protiv Osijeka. Srećom po Dinamo, ovaj promašaj na kraju nije ostavio posljedice na krajnji ishod i Zagrepčani su se ipak probili u finale hrvatskoga Kupa.</p>
<p> »Plavi« su, dakle, u srijedu u Maksimiru u uzvratnom polufinalnom dvoboju pobijedili 2-0, te tako neutralizirali prednost Osijeka iz prvoga okršaja, kada je momčad Miroslava Blaževića svladala Dinamo u Gradskome vrtu 2-1.</p>
<p> Ipak, najupečatljivija slika s uzvratnoga dvoboja svakako je velika nogometna blamaža Goce Sedloskoga. Njegov potez s početka drugoga poluvremena neupitno bi imao zapaženo mjesto u rang ljestvici najvećih promašaja u povijesti nogometne igre. Dinamov je branič, naime, nakon sjajnoga proigravanja s Marićem, izbio posve sam pred Galinovića i doista je loptu mogao poslati u bilo koji dio osječkih vrata. Ma, da je zažmirio, zavrtio se deset puta oko svoje osi i nasumce opalio loptu, mogao je pogoditi! No, on ju je zakucao u - reklamu!</p>
<p> Zanimljivo, ovaj promašaj nije iznervirao Dinamove navijače, koji su, naprotiv, potom skandirali »Goce! Goce!«. A, kada je nedugo kasnije sudac pokazao na 11-erac za Dinamo, BBB su ponovno uzvikivali »Goce! Goce!«, ironično promovirajući ideju da upravo Sedloski izvede udarac s bijele točke. No, tu je ulogu ipak preuzeo Jasmin Agić. Prethodno je Vuica u svome kaznenom prostoru srušio Kranjčara. Osječki je vratar, međutim, uspio obraniti 11-erac, ali samo - nakratko. Galinović je nakon Agićevog udarca loptu samo uspio odbiti, ali ne i uhvatiti, ona se ponovno dokotrljala do Agića, koji ju je potom smjestio u mrežu. Bio je to drugi Dinamov pogodak, kojim su Zagrepčani, eto, potvrdili ulazak u finale.</p>
<p> Dinamovi su nogometaši načeli osječku mrežu već u šestoj minuti. Petrović je gurnuo loptu u osječki kazneni prostor, gostujuća je obrana neshvatljivo ispala iz igre, lopte se dočepao Mešanović, koji ju je snažnim udarcem, u padu, poslao u mrežu. Štoviše, Dinamo je u prvih 20 minuta, nakon snažnih udaraca Zahore i Petrovića, te Agićevog voleja, doista mogao posve »potopiti« Osječane.</p>
<p> Dio gledatelja smatra da je Osijek oštećen za nedosuđeni 11-erac pri Dinamovom vodstvu 1-0. Pad Božinovskog u Dinamovom kaznenom prostoru sudac je ocijenio kao - glumu osječkoga nogometaša... I dojam je da je doista bio u pravu.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - OSIJEK 2-0 (1-0)</p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Ćosić 6,5, Sedloski 6, Drpić 6, Krznar 6,5 - Petrović 7, Bošnjak 6,5, Agić 6,5; Marić 6,5 (od 72. Mikić -) - Zahora 6,5 (od 75. Cesar -), Mešanović 7 (od 65. Kranjčar 7).</p>
<p>OSIJEK: Galinović 6 - Radics 5,5; Vuica 5,5, Neretljak 5 - Božinovski 6 (od 73. Vuković -), Beširević 5,5, Mikulić 6; Pavličić 5,5, Brkić 6,5, Grnja 5 - Mitu 5 (od 60. Mijatović -).</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 7; GLEDATELJA: 5.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Mešanović (6.), 2-0 Agić (70.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mitu, Božinovski, Mikić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Enes MEŠANOVIĆ</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jozić priprema nove provjere</p>
<p>Zahvaljujući redovitoj konferenciji za novinare u HNS-u Slovenci će osam dana nakon utakmice u Maksimiru dobiti ispriku zbog incidenata, ali ne svi »nego oni koji su u Zagreb došli samo zbog nogometa«</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Dobro da jednom tjedno u Hrvatskom nogometnom savezu postoje redovite konferencije za novinare. Da ih nema, pitanje je bi li uopće bila izrečena bilo kakva javna isprika slovenskim navijačima zbog događanja prije osam dana u Maksimiru i oko njega, kad je mnoge zanimalo sve drugo osim zbivanja na travnjaku prijateljske utakmice između Hrvatske i Slovenije (0-0).</p>
<p>Tako je uobičajen novinarski boravak u hrvatskoj kući nogometa iskorišten za apel na predstavnike »sedme sile« da zapravo tek osam dana nakon te utakmice prenesu riječi isprike Zorislava Srebrića, glavnog tajnika HNS-a, ali ne baš svim gostujućim navijačima. Ispričat će se samo »onima koji su na miran način došli svjedočiti zagrebačkoj utakmici«.</p>
<p>- Ispriku koju sada upućujemo Slovencima, a učinit ćemo to i pismeno, izričemo i zbog tradicionalno dobrih odnosa s našim susjedima. Najmanje 30 utakmica odigra se godišnje između različitih uzrasta njihovih i naših vrsta, a dosad nikad nije bilo nikakvih incidenata. Usput, znajte da je na toj utakmici, inače visokog rizika, bilo angažirano više redara nego uobičajeno, a za zbivanja oko stadiona odgovorna je Zagrebačka policijska uprava. </p>
<p>Čudeći se, Srebić je izrekao i visokoumnu konstataciju, o kojoj je i on, a pogotovo Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, govorio još prije dvije godine. Bilo je to kada su se nakon čuvenih splitskih incidenata osobno zalagali da se u saborski postupak uvrsti nacrt zakona o navijačima. No, sve je ostalo samo na ideji.</p>
<p>- Ovakva događanja, pa i na našim utakmicama, ponovno otvaraju razmišljanja potrebe donošenja zakona o navijačima. U većini europskih zemalja takav zakon postoji, a učinci su više nego vidljivi, dodao je Srebrić.</p>
<p>- Pravo je svih vas da analizirate, komentirate, zaključujete. Dobro bi, međutim, bilo da prije glavnog zaključka svi budemo mnogo iskreniji i najprije pometemo pred vlastitim vratima, da vidimo razloge zbog kojih smo nekome ili nečemu skloniji i jesmo li uopće svoj posao napravili kako treba, kazao je izbornik Mirko Jozić.</p>
<p>Priznavši kako »nitko nije pobjegao od onoga što je bilo na igralištu«, sugerirao je da »treba vidjeti i dobre strane, a ne baviti se onima kojih nema«:</p>
<p>- Na listi čekanja 23 putnika, njih su 16 čvrsti kandidati za odlazak na SP. O ostalima postoji stotinjak razloga zbog čega su »na vagi«, ali se s pravom mogu nadati da će i oni kandidirati. Ako ćete do kraja biti korektni, uočit ćete sami koji je to igrač ostavio trag, a koji ne. Valja uzeti u obzir i ozljede, zbog kojih reprezentacija nije bila kompletna pa je stoga djelimice izvedba bila drugačija od željene.</p>
<p>Spominjući kako ne može na SP voditi čak devet - deset igrača koji nisu spremni, a glase u javnosti za najozbiljnije putnike, Jozić najavljuje neke nove provjere i u skorom susetu s reprezentacijom BiH 17. travnja u Zagrebu:</p>
<p>- Opet će biti pozvana tri - četiri kandidata kojih u prethodnoj akciji nije bilo. Moramo se, naime, pripremiti na različite okolnosti i imati alternativna rješenja. Važno je da imamo kostur momčadi.</p>
<p>Jozić se malo uvrijedio, jer je iz novinskih natpisa stekao dojam da u utakmici sa Slovenijom nije bilo razlike između prvog i drugog poluvremena:</p>
<p>- Zašto ste drugi dio utakmice vezali s prvim? Zar u nastavku nije bilo življe? Jasno nam je gdje mogu igrati primjerice Rapaić i Olić, ali s Vugrincom tražimo alternativu. Tako dolazimo do problema sustavnog rada u našem nogometu. Važno je da nogometna Hrvatska treba poštovati svoju tradiciju.</p>
<p>Pri spomenu pojma tradicija, netko je primijetio kako je »novokomponirani« komentator u Jozićevoj postavi igre zamjerio odstupanju od tradicije, koja podrazumijeva kreativnost i raznolikost...</p>
<p>- O tome gdje je izdana hrvatska tradicija u stvaralačkom radu, zbog kojeg već desetak godina nije izgrađen nijedan igrač sličan onima iz stare garde, kao što su Asanović, Boban, Šuker.., morate progovoriti vi. Istražite taj problem, ponudite odgovore, zaključio je Jozić. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Napisi u novinama negativno utječu na utakmicu</p>
<p>Priprema se osiguranje i održavaju sastanci s policijom, ali i Torcidom kako bi se smanjile tenzije / »To me podsjeća na vrijeme kada sam iz West Hama prešao u Everton. Tada su molili navijače da mi ne zvižde i izazvali kontraučinak«, kazao je Slaven Bilić</p>
<p>SPLIT, 3. travnja</p>
<p> - Na Poljudu su uvjereni da ne treba paničariti prije nedjeljnog derbija između Hajduka i Dinama i da će utakmica proći u sportskom ozračju. Hajdukova uprava poduzima sve da derbi bude vrhunski događaj. Priprema se osiguranje i održavaju sastanci s policijom, ali i Torcidom kako bi se tenzije smanjile. Dogovara se i koreografija, koja bi dala poseban pečat događaju, a dva dugogodišnja člana navijačke skupine Duje Aljinović i Davor Perković Bosna viču uglas:</p>
<p> - Ne treba paliti vatru, pravi se kontraučinak podsjećanjem na prošle događaje! </p>
<p>Trener Hajduka Slaven Bilić, koji je hrabro, dok je još bio kapetan Hajduka, svojim autoritetom smirivao navijače kada su u proljeće 2000. protiv Šibenika i Dinama prekidali utakmice svojim istupima, želi da derbi ne prijeđe sportske okvire. </p>
<p>- Bože moj, kakvi neredi, to su gluposti. Čitam izjave koje nisam ni dao. Mislim da treba očekivati dobru utakmicu, stoga pozivam navijače da dođu i pomognu nam, a mi ćemo im srčanošću uzvratiti. Nema razloga za negativne tenzije. Gleda nas Europa, moramo biti pamettni..., rekao je Bilić te nastavio:</p>
<p> - To mi izgleda kao kulturno paljenje ljudi. Podsjeća me na dane kada sam prešao iz West Hama u Everton. Tada su svi, čelnici West Hama, trener i igrači, preko tiska molili navijače da mi ne zvižde i izazvali kontraučinak. Nisam ni nosom promolio na teren, a tribine su treštale od zvižduka.</p>
<p> Direktor kluba smireni Fredi Fiorentini, koji nije sklon istupima u javnosti, dodao je:</p>
<p> - Čini mi se da natpisi samo dižu tenziju i negativno utječu na ozračje. Teško da će netko poželjeti doći na derbi. Trudimo se organizirati utakmicu u pravom sportskom ozračju, i na travnjaku i na tribinama. Torcida organizira u dogovoru s policijom spektakl sa zastavama, a podijelit ćemo i dvije tisuće balona. Očekujem pravu utakmicu, a nama nema ništa slađe nego osvojiti tri boda protiv Dinama. </p>
<p>Momčad će Hajduka mir i koncentraciju potražiti na otoku Braču u Postirama, gdje će se izolirati već od četvrtka ujutro, a u Split se vraćaju u nedjelju prijepodne.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Domaćima minimalne pobjede</p>
<p>Liverpool je na svom Anfield Roadu svladao Bayer iz Leverkusena zgoditkom svog kapetana Samija Hyypije, dok je pobjedu Panathinaikosu protiv Barcelone donio Basinas precizno izvevši kazneni udarac</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - U obje prve utakmice četvrtfinala nogometne Lige prvaka igrane u srijedu domaći su sastavi ostvarili minimalne 1-0 pobjede. Liverpool je na svom Anfield Roadu svladao Bayer iz Leverkusena zgoditkom svog kapetana Samija Hyypije, dok je pobjedu Panathinaikosu protiv Barcelone donio Basinas precizno izvevši kazneni udarac.</p>
<p>Kako se i očekivalo, gledatelji u Liverpoolu su vidjeli prilično dosadnu utakmicu u kojoj je domaćin imao inicijativu u prvom poluvremenu, koja je okrunjena golom u 44. minuti. Tada se u gužvi nakon kornera pred Bayerovim vratima najbolje snašao Hyypia, te sa samo jednog metra nogom ubacio loptu u prazna vrata. U drugom poluvremeu Bayer je pokušao izjednačiti, dok se Liverpool, iako domaćin, ograničio na protunapade. No, iako je Emile Heskey nekoliko puta uspio izbjeći zaleđe, niti jednom nije uspio svladati vrlo dobrog vratara Butta.</p>
<p>Grčki sastav koji u svojim redovima ima čak trojicu hrvatskih reprezentativaca (Vlaović, Šarić, Jarni) nalazi se nadomak ponavljanju uspjeha otprije šest godina kada je stigao do polufinala. Panathinaikos je na svom terenu uspio svladati Barcelonu, i to bez primljenog pogotka, pa ima vrlo realne izglede za prolazak dalje. Jedini pogodak Basinas je postigao u 79. minuti i to nakon vrlo dvojbenog starta Abelarda na Fincu Kolkki. Dojam je da je Abelardo prvo startao na loptu, no prigovori gostujućih igrača nisu imali efekta.</p>
<p>Inače, u pobjedničkom sastavu svih 90 minuta odigrao je Danijel Šarić, Gorana Vlaovića je u 74. minuti zamijenio Olisadebe, dok je Robert Jarni čitav dvoboj odgledao s klupe za pričuve.</p>
<p>• Rezultati: Liverpool - Bayer 1-0 (Hyypia 44.), Panathinaikos - Barcelona 1-0 (Basinas 79., 11m).</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Čak sedam naših stolnotenisača u glavnom turniru EP!</p>
<p>Trojici igrača u glavnom turniru iz kvalifikacija su se pridružili još četvorica i teško se prisjetiti kad je Hrvatska zadnji put imala sedmoricu igrača u glavnom turniru europske smotre / Stolnotenisačice su prošle u 1. kolu očekivano, ispale su mlade Vaida, Bobetić i Perhoč </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Srijedu na Europskom stolnoteniskom prvenstvu, koje će se do 7. travnja održavati u Zagrebu, hrvatski predstavnici uistinu mogu proslaviti. Naime, trojici igrača u glavnom turniru pojedinačnog natjecanja (Primorac, Tošić, Weizhong) iz kvalifikacija su se pridružila još četvorica, Šurbek, braća Juzbašić i Krivić. Sedmoricu stolnotenisača u glavnom turniru europske smotre Hrvatska ne pamti. Istina, ni EP nije bilo u Hrvatskoj, no činjenica je da su ipak ta četvorica prošla dva kvalifikacijska kruga da bi došli do glavnog ždrijeba. U 1. kolu kvalifikacija zastao je Davor Karlović, od kojeg je bio bolji Rumunj Lucian Filimon, a u 2. kolu je ispao Tomislav Japec, kojeg je izbacio Poljak Gorak.</p>
<p>Uz to, u 2. kolo su se plasirala i tri muška para. Jiang Weizhong i Dragutin Šurbek nisu imali problema protiv Slovaka Ilaša i Greže, no Zoran Primorac i Roko Tošić iznenađujuće su se mučili protiv Slovaka Trukše i Jugoslavena Markovića. Naime, plasman u 2. kolo su dosegli tek nakon pet odigranih setova. Slovačko-jugoslavenska kombinacija je vodila 2-0 u setovima, no onda su naša dva najbolja igrača okrenula rezultat i u tri seta su suparnicima dozvolili 14 poena.</p>
<p>- Roko i ja nemamo često priliku igrati zajedno, pa nam treba neko vrijeme da se malo uigramo, zato je bilo tih pet setova, veli Primorac.</p>
<p>Japeca je u paru s Mađarom Zwicklom eliminirao respektabilni jugoslavenski par Grujić i Karakašević, a jugoslavensko-grčka kombinacija, Lupulescu i Kreanga iz 1. kola je izbacila i hrvatske blizance, Ivana i Nevena Juzbašića.</p>
<p>Stolnotenisačice su u 1. kolu pojedinačnog natjecanja prošle očekivano. Tamara Boroš nije imala većih problema s Ruskinjom Krekinom, Eldijana Aganović je protiv Poljakinje Gorowske izgubila jedan set, a Andrea Bakula i Sandra Paović su u 2. kolo došle tek nakon svih sedam setova. U 2. kolu najteže će biti Paović koja će igrati protiv iskusne Mađarice Batorfi, a zanimljiv će biti okršaj Dane Aganović protiv Šveđanke Jonsson koja je pobijedila Danu u onom nesretno izgubljenom meču ekipnog dijela EP.</p>
<p>Tri naša ženska para prošla su u 2. kolo. Najbolje neazijatkinje, Tamara i Rumunjka Mihaela Steff su kandidatkinje za medalju i tako se i ponašaju za stolom, Aganović i Bakula su pobijedile 3-1 Slovakinje, a Paović i Cornelia Vaida su sa 3-0 pobijedile makedonske sestre Velkovske, no u 2. kolu ih čeka austrijski par Liu i Herczig.</p>
<p>U nadmetanju parova Ivan Juzbašić i Bakula su poklekli pred Španjolcima u 2. kolu. Brončani par iz Bremena, Tošić i Paović su ispali u 1. kolu od ruskog para Fedejeva i Krekine. Svojom se partijom nikako nisu mogli pohvaliti, pa je obrana bronce pala u vodu.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, pojedinačno, 1. kolo kvalifikacija: JAPEC - Tsouderos (Cip) 4-0 (11-4, 11-6, 11-5, 11-9), ŠURBEK - Bobocica (Ita) 4-2 (13-11, 11-7, 14-12, 12-10, 12-14, 11-7), I. JUZBAŠIĆ - Janssen (Niz) 4-0 (11-5, 11-8, 13-11, 11-7), KRIVIĆ - Germiyanoglu (Tur) 4-1 (14-12, 13-11, 5-11, 11-6, 11-4), KARLOVIĆ - Filimon (Rum) 2-4 (11-8, 11-6, 4-11, 8-11, 7-11, 7-11); 2. kolo kvalifikacija: JAPEC - Gorak (Polj) 11-8, 7-11, 3-11, 7-11, 8-11, ŠURBEK - Dennison (Irs) 11-6, 8-11, 11-9, 11-4, 11-5, I. JUZBAŠIĆ - Arnason (Isl) 11-4, 11-5, 11-6, 11-5, KRIVIĆ - Papageorgiou (Grč) 8-11, 6-11, 11-8, 11-8, 13-13, 11-9, 13-11, N. JUZBAŠIĆ - Frommelt (Lih) 11-8, 11-7, 11-6, 11-6;</p>
<p>parovi, 1. kolo: Zwickl, JAPEC (Mađ, HRV) - Grujić, Karakašević (Jug) 8-11, 8-11, 8-11, WEIZHONG, ŠURBEK (HRV) - Ilaš, Grežo (Slk) 11-8, 11-5, 12-10, I. JUZBAŠIĆ, N. JUZBAŠIĆ (HRV) - Kreanga, Lupulesku (Grč, Jug) 5-11, 8-11, 12-10, 6-11, Steger, KRIVIĆ (Njem, HRV) - Tokič, Komac (Slo) 3-11, 7-11, 11-2, 11-6, 12-10, PRIMORAC, TOŠIĆ (HRV) - Trukša, Marković (Slk, Jug) 9-11, 9-11, 11-7, 11-4, 11-3;</p>
<p>stolnotenisačice, pojedinačno, 1. kolo: BOBETIĆ - Stanić (Jug) 11-9, 4-11, 7-11, 8-11, 11-7, 10-12, BOROŠ - Krekina (Rus) 12-10, 11-9, 11-4, 11-8, VAIDA - Gourin (Fra) 11-3, 10-12, 11-7, 7-11, 6-11, 9-11, PERHOČ - Iveljić (BiH) 9-11, 11-6, 4-11, 8-11, 11-8, 6-11, AGANOVIĆ - Gorowska (Polj) 11-5, 11-2, 1-11, 11-9, 11-9, BAKULA - Kovtun (Ukr) 8-11, 8-11, 11-9, 11-9, 11-4, 6-11, 11-9, PAOVIĆ - Kasabova (Bug) 11-7, 11-8, 11-13, 7-11, 13-11, 5-11, 11-6;</p>
<p>parovi, 1. kolo: BOROŠ, Steff (HRV, Rum) - Deaton, Lower (Eng) 11-6, 11-2, 11-4, AGANOVIĆ, BAKULA - Kmotorkova, Lucenkova (Slk) 11-7, 9-11, 11-9, 11-5, PAOVIĆ, VAIDA - Veskovska, Veskovska (Mak) 11-7, 11-8, 11-6, BOBETIĆ, PERHOČ - Ntoulaki, Fili (Grč) 9-11, 8-11, 11-7, 10-12;</p>
<p>mješoviti parovi, 2. kolo: KRIVIĆ, BOBETIĆ - Paszy, Lovas (Mađ) 11-9, 9-11, 10-12, 11-6, 10-12, TOŠIĆ, PAOVIĆ - Fedejev, Krekina (Rus) 11-9, 9-11, 11-3, 4-11, 3-11, Bentsen, AGANOVIĆ (Dan, HRV) - Parapanov, Gatinska (Bug) 11-9, 11-7, 11-1, I. JUZBAŠIĆ, BAKULA - Kusinski, Cigankova (Rus, Bje) 2-11, 7-11, 14-12, 11-6, 11-9; 3. kolo: Bentsen, AGANOVIĆ (Dan, HRV) - Machado, Prades (Špa) 11-6, 11-9, 11-9, I. JUZBAŠIĆ, BAKULA - He, Hernandez (Špa) 8-11, 7-11, 9-11.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Strahija u finalu, Kožulj »potonuo«</p>
<p>U polufinalu na 100 metara leđno Marko Strahija ostvario je peto vrijeme (52.73), dok je Gordan Kožulj (53.34) ostao bez finala zauzevši 13. mjesto / Hrvatska štafeta 4x100 metara se s novim državnim rekordom (3:16.65) plasirala na sedmo mjesto u finalu</p>
<p>MOSKVA (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika), 3. travnja</p>
<p> - Hrvatska sprinterska štafeta potvrdila je i svojim prvim nastupom u Moskvi da je jaka i da je pred njom velika budućnost. Upravo u skladu s najavama uoči Svjetskoga prvenstva u malim bazenima, kvartet Marijan Kanjer, Lovrenco Franičević, Igor Čerenšek i Ivan Mladina u rano su jutro odlično isplivali 4x100 m slobodnim načinom i kao izvrsni su peti, s hrvatskim rekordom poboljšanim za 80 stotinki sekunde, uplivali u finale. U popodnevnom je finalu redoslijed, jasno, bio drukčiji, ali to ništa ne mijenja na prvobitnoj procjeni naše štafetne momčadi. Koja je uostalom i u finalu, u kojem je na kraju zauzela sedmo mjesto (na svijetu!), iznova poboljšala hrvatski rekord za novih 88 stotinki sekunde, potvrdivši da ima još mnogo prostora za napredak.</p>
<p>Marko Strahija plivat će, baš kao i prije dvije godine u Ateni, u finalu SP-a na 100 m leđno, no, neće i Gordan Kožulj. Upala sinusa i netreniranje ostavili su traga na formi akutalnog prvaka svijeta i svjetskog rekordera na dvostruko dužoj dionici i, iako ga u nedjelju čeka njegov udarni nastup, za Kožulja nije bilo riječi utjehe nakon neuspjeha u polufinalu 100 m leđno. Na primjedbu kako »stotka« ionako nije njegova prava disciplina, Kožulj je utučeno kazao:</p>
<p>- Nemojte me tješiti! Nisam spreman i ništa vam drugo nemam za reći.</p>
<p>Kožuljeva razočaranost je shvatljiva, jer nije on nespreman zato što nije dobro radio, nego ga je nespremnim učinila bolest koja ga je srušila u krevet upravo u završnici priprema za Svjetsko prvenstvo. Krevet mu je oduzeo snagu i svježinu i razumljivo je da nije uspio biti na razini svojih prijašnjih rezultata. U kvalifikacijama je »stotku« isplivao za 53.58, u polufinalu nešto bolje, 53.34, ali dovoljno samo za 13. mjesto. Za razliku od Kožulja, Marko Strahija je u pravoj formi dočekao moskovski nastup. Najprije je ostvario drugi najbolji rezultat u kvalifikacijama (52.71), popravljajući svoj osobni rekord za 85 stotinki, a nekoliko sati kasnije je u novoj jakoj utrci, u polufinalu isplivao gotovo identično vrijeme kao u kvalifikacijama (52.73), te je s petim mjestom izborio nastup u finalu u četvrtak. </p>
<p>- Konkurencija je strašna, gotovo ne mogu povjerovati da je za ulazak u finale trebalo plivati ispod 53 sekunde. Malo sam umoran, jer teško je u jednom danu plivati dvije jake utrke, kazao je 27-godišnji Zagrepčanin. </p>
<p>Vanja Rogulj ostao je bez plasmana na 100 m prsno. Ni naš bivši plivač Tomislav Karlo, koji je u Moskvi i u svojstvu vođe puta i glavnog tajnika Hrvatskog plivačkog saveza i televizijskoga sukomentatora, nije znao posve sigurno zašto je Rogulj diskvalificiran. </p>
<p>- Mislim da se micao na startu, kazao je Karlo. </p>
<p>Inače, Rogulj je imao 18. prolazno vrijeme nakon polovice utrke i da nije bilo nesretnog slučaja bio bi nadomak polufinala. Na SP-u tako našem mladom prsašu (20 godina) ostaje još jedna prigoda da ostvari svoja očekivanja na dvostruko kraćoj dionici. </p>
<p>Smiljana Marinović, 25-godišnja Splićanka usamljena u buketu plivača, ima dosta iskustva s najvećih natjecanja, ali ne postiže razinu razultata svojih reprezentativnih kolega. U kvalifikacijama na 50 m prsno za dvije joj je stotinke i jedno mjesto izmaklo polufinale, ostvarila je 17. vrijeme kvalifikacija (32.45) među 32 plivačice. </p>
<p>Najslabiji naš predstavnik prvog dana SP-a bio je Ivan Mladina, koji je, istina, na 100 m leptir otplivao svoj najbolji ovogodišnji rezultat (54.70), ali mnogo slabiji od njegova osobna rekorda (52.88), što mu je bilo dovoljno samo za 26. mjesto od 58 plivača. Ilustracije radi, najbrži u kvalifikacijama, Rus Igor Martčenko bio je govoto dvije i pol sekunde brži od Mladine (52.25). No, Mladina je sve nadoknadio nastupom u odličnoj štafeti.</p>
<p>• Rezultati finala, plivačice, 400 m mješovito: 1. Kločkova (Ukr) 4:30.63, 2. Kejžar (Slo) 4:35.44, 3. Bardach (Arg) 4:36.36; 200 m leptir: 1. Thomas (Aus) 2:05.76, 2. Yang (Kin) 2:06.10, 3. De Scenza (SAD) 2:06.17; 4x200 m slobodno: 1. Kina 7:46.30 (svjetski rekord), 2. SAD 7:47.55, 3. Australija 7:49.50;</p>
<p>plivači, 200 m slobodno: 1. Keller (SAD) 1:44.36, 2. Borges (Bra) 1:45.67, 3. Johnston (Kan) 1:45.88; 4x100 slobodno: 1. SAD 3:10.64, 2. Švedska 3:11.14, 3. Rusija 3:11,24... 7. HRVATSKA 3:16.65.</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibona VIP brani Kup u Jazinama</p>
<p>»Nadam se da će sve proći u redu, jer pokojni Krešo Ćosić nije zaslužio da u Kupu koji nosi njegovo ime bude ikakvih izgreda«, kazao je Jasmin Repeša, trener Cibone VIP / U polufinalu se sastaju Cibona VIP - Split CO i Zadar - Zagreb </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Zadarske Jazine bit će u četvrtak i petak domaćin završnog turnira Hrvatskoga kupa Krešimira Ćosića za košarkaše. Momčad Cibone VIP u polufinalu će za suparnika imati sastav Splita Croatia osiguranja, a košarkaši Zadra igrat će protiv Zagreba. </p>
<p>Nakon neuspješne europske sezone, košarkaši Cibone VIP okrenuli su se domaćim natjecanjima. Dva domaća trofeja u sezoni gotovo su imperativ za cibose. Uz neprekinutu nisku naslova hrvatskog prvaka, momčad iz Draženova doma dosad je četiri puta osvajala Kup. U Jazinama će igrači trenera Jasmina Repeše braniti Kup Krešimira Ćosića, osvojen prošle godine u Zagrebu. U tome im neće moći pomoći mladi Zoran Planinić, koji se još nije oporavio, ali bi se trebao vratiti na parket za desetak dana. </p>
<p>Trener Jasmin Repeša uoči puta u Zadar kazao je: </p>
<p>- Branitelji smo trofeja Kupa, u Zadar odlazimo s najvećim ambicijama. Svi će jurišati na nas, to je Cibonina sudbina. U ovom je trenutku najvažnije da su svi zdravi, naravno s izuzetkom Planinića. Od utakmice u Rijeci pripremamo se za polufinale protiv Splićana. Dakle, imamo težak susret već prvi dan. </p>
<p>Dvoboj Cibone VIP i Splita CO prije deset dana , »vukovi« su riješili u svoju korist rezultatom 85-81. </p>
<p>- U prvenstvu smo ih pobijedili s pet koševa prednosti, uspomene na taj dvoboj još su svježe. Nadam se da ćemo uspjeti produljiti razdoblje dobre igre, onako kako smo odigrali prvu četvrtinu protiv Splićana. Vidi se da je Vinko Jelovac promijenio mnogo toga, jer njegova momčad igra s više želje i angažmana.</p>
<p>Reakcije publike u Jazinama sigurno će biti usmjerene protiv Cibone VIP. </p>
<p>- Ne može nas ništa iznenaditi. Nadam se da će sve proći u redu, jer pokojni Krešo Ćosić nije zaslužio da u Kupu koji nosi njegovo ime bude ikakvih izgreda, istaknuo je Jasmin Repeša. </p>
<p>Najugodnije iznenađenje prvenstva, košarkaši Zagreba, pod vodstvom trenera Dražena Anzulovića, pokušat će iznenaditi favorizirani Zadar u polufinalu Kupa Krešimira Ćosića. </p>
<p>- Očekujem da momčad ponovi dobre igre iz prvenstva. Sigurno je Zadar favorit, ali su u Kupu uvijek moguća iznenađenja. Jazine su prava prilika za dokazivanje mojih igrača, koji dosad nisu igrali u takvom ozračju, kazao je trener Zagreba Dražen Anzulović.</p>
<p>• Raspored polufinala: Cibona VIP - Split CO (17.45), Zadar - Zagreb (20.00), Finale je u petak u 17 sati. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Perinčić najavljuje finale Zadar - Cibona </p>
<p>U četvrtak u 11 sati uz dvoranu Jazine bit će otkriven spomenik Krešimiru Ćosiću, što ga je izradio akademski kipar Ratko Petrić</p>
<p>ZADAR, 3. travnja</p>
<p> - U Jazinama s velikim nestrpljenjem iščekuju utakmicu poluzavršnice Kupa Krešimira Ćosića, u kojem je Zadru suparnik momčad Zagreba. U dva ranija susreta Zadrani nisu imali previše sreće s »mravima«, posebice je nemir unio posljednji neočekivani poraz od Done. Ipak, mnogi vjeruju u finale, štoviše kapetan Hrvoje Perinčić unaprijed najavljuje ogled Zadra i Cibone. </p>
<p>- Ne smijemo dopustiti novo iznenađenje, Zagreb nam je veliki »dužnik«, treću ćemo utakmicu dobiti i u finalu »slistiti« Cibonu. Pritom očekujemo veliku potporu s tribina, priželjkuje Hrvoje Perinčić.</p>
<p>Iako je Perinčić jedan od onih koji u posljednje vrijeme igra odlično, mnogo je problema koji pritišću momčad Zadra. Tek je prije nekoliko dana intenzivnije počeo trenirati Oduk, a kod Ivana Grgata vidi se dugo izbivanje s parketa, također zbog ozljede. Najnoviji je peh ozljeda Marka Popovića, razigravača, bez kojeg igra Zadra gotovo i ne može funkcionirati.</p>
<p> Prema planu koji je predvidio organizator turnira, u četvrtak u 11 sati uz dvoranu Jazine bit će otkriven spomenik Krešimiru Ćosiću, što ga je izradio akademski kipar Ratko Petrić. Svečanom činu otkrivanja spomenika nazočit će obitelj Krešimira Ćosića te brojni gosti i uzvanici.</p>
<p>Spomenik će otkriti Krešimirova supruga Ljerka Ćosić, a pozivnicu je dobila i Janica Kostelić, ali se ispričala zbog nemogućnosti dolaska u Zadar pa je organizatoru Udruzi Krešimira Ćosića poslala pismo koje će biti pročitano za vrijeme otkrivanja spomenika. Nakon toga, gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta u prostorijama KK Zadar priredit će prijam za sve sudionike završnog turnira. </p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mogu li Splićani zaustaviti Cibonu</p>
<p>»Važno je zaustaviti kontranapad Cibone, bolje se kretati u napadu i kvalitetno odigrati obranu«, kaže trener košarkaša Splita, Vinko Jelovac</p>
<p>SPLIT, 3. travnja</p>
<p> - Hoće li košarkaši Splita CO u polufinalnom ogledu hrvatskog Kupa u Zadru napokon prekinuti niz neuspjeha u utakmicama protiv Cibone VIP? Skoro tri godine »žuti« nisu osjetili slast pobjede protiv »vukova«. U čak 16 posljednjih dvoboja zagrebački sastav je bio uspješniji od splitskog. Posljednji, odigran u Zagrebu završen je pobjedom »cibosa« 86-81 i ovih relativno malih pet poena razlike budi nadu na Gripama da put u Zadar nije uzaludan.</p>
<p> Bolest ponajboljeg igrača Andrije Žižića zabrinula je trenera Vinka Jelovca, koji je istaknuo:</p>
<p> - Cibona je bolja momčad, imaju više kvalitetnih igrača, dužu klupu, u krajnjoj liniji i bitno su skuplji sastav. Nakon neuspješno odigranog većeg dijela sezone malo su se oporavili. Za nas će to biti vrlo teška utakmica, imamo problema sa sastavom, jer se razbolio Žižić, a Kuqo je propustio nekoliko treninga. Problem nam može prestavljati što je Kuqo sklon osobnim pogrešakama.</p>
<p> Splićani su odigrali u utorak navečer trening utakmicu protiv Šibenika.</p>
<p> - Zadovoljan sam igrom, što nas ohrabruje prije završnice Kupa. Doduše, svjestan sam da nije isto igrati protiv Šibenika i Cibone.Važno je zaustaviti kontranapad zagrebačke momčadi, bolje se kretati u napadu i kvalitetno odigrati obranu, zaključio je Jelovac.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Žestoke borbe u Betlehemu</p>
<p>Tijela poginulih ostala su ispred crkve dok se u nju pokušalo skloniti dvjestotinjak Palestinaca, žena i djece / Izraelski vojni radio javio da se s Palestincima skrivenim u crkvi vode pregovori o predaji / Mnoge palestinske obitelji potražile zaštitu u sirijskoj crkvi / Izraelci nadziru većinu gradova na Zapadnoj obali / Izraelske snage rastjerale 2000 židovskih i arapskih pacifista</p>
<p>BETLEHEM/RAMALLAH, 3. travnja</p>
<p> - Borbe između izraelske vojske i naoružanih Palestinaca zaoštrile su se u Betlehemu. Tijela poginulih ostala su ležati ispred crkve Kristova rođenja, dok je 200 palestinskih boraca, žena i djece nastojalo pobjeći u tu crkvu. Mnoge palestinske obitelji potražile su zaštitu u sirijskoj pravoslavnoj crkvi u starom gradu, rekli su svjedoci. U Betlehemu su u srijedu odjekivale snažne eksplozije koje su se čule i u obližnjem Jeruzalemu. Točan broj mrtvih i ranjenih nije poznat. </p>
<p> Izraelski vojni radio objavio je da se s Palestincima skrivenim u crkvi Kristova rođenja vode pregovori o njihovoj predaji. Izraelski vojni izvori ističu da Palestinci iz crkve pucaju na vojnike, no neovisni izvori to nisu potvrdili. </p>
<p> Izraelske vojne snage u srijedu su, šestog dana ofenzive protiv palestinskih vlasti, ušle u još dva mjesta na Zapadnoj obali - u Jenin na sjeveru i susjedno selo Salfit, a Palestinci su im pružili otpor. Izraelci, koji sad nadziru većinu gradova na Zapadnoj obali, pripremaju se zauzeti i Nablus.</p>
<p>Izraelska policija u srijedu je suzavcem i granatama rastjerala gotovo 2000 arapskih i židovskih pacifista na cestovnoj prepreci, na pola puta između Jeruzalema i Ramallaha. Prosvjednici su se namjeravali probiti do Ramallaha. Taj prosvjed organizirale su tri izraelske organizacije za zaštitu ljudskih prava.</p>
<p>Izraelski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Jehuda Lancry rekao je u utorak kasno navečer pred Vijećem sigurnosti da se njegova zemlja neće odmah povući s palestinskih područja. Lancry je objasnio da vojska neće napustiti položaje sve dok Izrael ne uništi terorističku infrastrukturu i primi »jasan znak« da su Palestinci spremni za pregovore o prekidu vatre.</p>
<p> Američki predsjednik George W. Bush izrazio je nadu da bi Palestinci mogli imati »svoju mirnu državu« te obećao da će Sjedinjene Države nastojati zaustaviti »terorističke aktivnosti«, aludirajući pritom na uništene mirovne napore na Srednjem istoku. </p>
<p>Osservatore Romano, glasilo Vatikana, objavio je u srijedu oštru kritiku na račun Izraela, nazivajući njegove akcije u Svetoj zemlji »agresijom koja se pretvara u istrebljenje«. Iz mnogih zemalja pristižu vijesti o žestokim prosvjedima protiv izraelske agresije na palestinska područja. </p>
<p>UN, EU i Arapska liga raspravljaju o sukobu</p>
<p>Dok Izraelci pojačavaju svoju ofenzivu na Zapadnoj obali, Vijeće sigurnosti UN-a dogovorilo je javnu sjednicu. Arapski diplomati najavili su da će na toj sjednici zatražiti novu rezoluciju u kojoj bi se tražilo da Izrael odmah napusti palestinske gradove koje je okupirao.</p>
<p>Zbog stanja na Srednjem istoku španjolsko predsjedništvo EU-a sazvalo je posebnu sjednicu Vijeća ministara vanjskih poslova u Luxembourgu. I ministri vanjskih poslova Arapske lige trebali bi se okupiti na specijalnom sastanku u Kairu, gdje će razmatrati »mjere protiv izraelske agresije«. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Internet u borbi za mađarske glasače</p>
<p>Čak se tri četvrtine mađarskih korisnika Interneta njime redovito služi u svojemu informiranju i dobivanju svih podataka o nedjeljnim parlamentarnim izborima</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Mađarska je 1. travnja ušla u najuzbudljiviji, najnapetiji i, možda, najneizvjesniji tjedan u svojoj 12-godišnjoj postkomunističkoj i demokratskoj povijesti. </p>
<p>Naime, u nedjelju 7. travnja u susjednoj se državi održavaju redoviti parlamentarni izbori. A to znači da je u ponedjeljak počeo dramatični finiš predizborne kampanje, koja se, kao nikada dosad, neslužbeno i službeno, otegla već mjesecima te je bila ovaj put, uz ostalo, »začinjena« i mnogim prljavim međustranačkim igrama i podmetanjima.</p>
<p>Sada se zna samo to da će se glavna bitka za izbornu pobjedu voditi između dviju najjačih stranaka: desno-sredinske Fidesz-MPP, vodeće u sadašnjoj vladinoj koaliciji, na čelu s premijerom Viktorom Orbanom, i najveće oporbene, lijeve Mađarske socijalističke stranke (MSzP), koja je bila na vlasti od 1994. do 1998. i koju vodi Peter Megyessy. No, sigurno je da će to biti gotovo mrtva utrka te da nijedna od te dvije stranke neće dobiti dovoljnu većinu da sama sastavi vladu. Stoga raste uloga ostalih pet-šest stranaka, za koje se očekuje da će ući u parlament, koje će odlučiti o novoj koaliciji.</p>
<p>Mađarski su birači, čini se, već preumorni od svega toga, što može utjecati na njihov manji izlazak na birališta. No, upravo i stoga, glavna je značajka ovih izbora, četvrtih nakon pada komunističkoga režima (prethodni su bili 1990., 1994. i 1998.), što u ovoj predizbornoj kampanji, znatno više nego u prethodne tri, vrlo važnu ulogu, gotovo glavnu, u bitki za glasače igra - Internet. To znači da su se gotovo sve stranke, ali i mnogi pojedinačni političari i kandidati s njihovih lista, upravo preko svojih Internet-stranica uključili u predizbornu kampanju.</p>
<p>U Mađarskoj danas ima gotovo 1,2 milijuna aktivnih korisnika Internet-usluga, koji sve podatke o izborima dobivaju upravo tim putem, sjedeći komotno kod kuće. Prema rezultatima nedavno obavljene ankete, čak se tri četvrtine mađarskih korisnika Interneta redovito služi njime u svojemu informiranju i dobivanju svih podataka o nedjeljnim parlamentarnim izborima. Velika većina njih tim putem izražava želju da bi čak i glasovala preko mreže, umjesto da ide na birališta! Kako tvrde mediji, to je prava »informatička revolucija«.</p>
<p>A prema izjavama stručnjaka, najbolje organizirane i najbogatije uvjerljivim podacima o svojim izbornim programima Internet-stranice imaju upravo najveći izborni suparnici, stranke Fidesz-MPP i MSzP, ali i, pojedinačno, njihove vođe Orban i Megyessy. Potonji čak, glavni oporbeni vođa, preko svoje vlastite stranice nudi posao dragovoljcima koji se žele uključiti u njegovu predizbornu kampanju. Neke stranke i neki pojedini kandidati na web-stranicama svoje programe nude i na živopisne i originalne načine, čak u obliku igara i različitih montiranih slika.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Stoiljković i Šainović se ne namjeravaju predati Haagu </p>
<p>BEOGRAD, 3. travnja </p>
<p> - Haaški optuženici za ratne zločine Nikola Šainović i Vlajko Stoiljković u SR Jugoslaviji su i obojica su »u redu«, izjavio je u srijedu Dušan Bajatović, visoki dužnosnik Socijalističke partije Srbije Slobodana Miloševića.</p>
<p> »Oni su u zemlji, to je sve što znam. A da i znam nešto više, ne bih vam rekao«, rekao je Bajatović na konferenciji za novinare u Beogradu. Dodao da ipak ne zna gdje su točno njegovi stranački kolege, ali zna da se »ne namjeravaju dobrovoljno predati Međunarodnom sudu u Haagu«.</p>
<p> I pisanje beogradskog Glasa javnosti da je »Stoiljković uhićen, a Šainovića čuva MUP« demantirao je MUP Srbije čim se su se te novine pojavile u javnosti.</p>
<p> Bajatović je kritizirao i srbijansku vladu zbog uredbe o suradnji s Haagom na osnovi izravne primjene Statuta tog suda. Ocijenio je kako činjenica da je uredbu potpisao potpredsjednik republičke vlade i lider Saveza vojvođanskih Mađara Jozef Kasa, »izaziva loše komentare u narodu«. Prema Bajatoviću, to mnoge »podsjeća na 1942. godinu kad je mađarski fašist Miklos Horti potpisao odluku o deportaciji Srba, Židova i Roma«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Haaški tužitelji povlače optužnicu protiv Banovića </p>
<p>HAAG, 3. travnja </p>
<p> - Haaško tužiteljstvo »zbog nedostatka dokaza« želi povući optužnicu protiv bosanskog Srbina Nenada Banovića. Teretilo ga se za zločine u logorima prijedorskog područja počinjene 1992., objavio je u srijedu Haaški sud. U prijedlogu sudskom vijeću koje mora odobriti zahtjev za povlačenjem, navodi se da je optužnica preispitana »s obzirom na sadašnje stanje dokaza i svjedoka« nakon povratka istražiteljskog tima iz BiH. Nenad Banović uhićen je zajedno s bratom Predragom 8. studenoga 2001. Obojica su se na prvom pojavljivanju pred Haaškim sudom izjasnila da se ne osjećaju krivim za zločine počinjene nad zatvorenicima logora »Keraterm«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Praljak: Nije bilo dogovora sa Srbima o podjeli Mostara</p>
<p>HAAG, 3. travnja</p>
<p> - Bivši zapovjednik HVO-a general Slobodan Praljak kao svjedok u Haagu opovrgnuo je u srijedu da je 1992. postojao srpsko-hrvatski dogovor o podjeli Mostara i uklanjanju muslimanskog stanovništva iz grada. Praljak svjedoči na haaškom suđenju Mladenu Naletiliću Tuti. </p>
<p> »Ta je tvrdnja apsurdna«, izjavio je Praljak nakon što je Naletilićev branitelj Krešimir Krsnik rekao da su svjedoci tužiteljstva na suđenju govorili o dogovoru Srba i Hrvata da zauzmu po jednu obale Neretve. Tvrdilo se i da je taj dogovor predviđao da Muslimani završe - u Neretvi.</p>
<p> »U to vrijeme zajedno s Armijom BiH oslobađali smo šire mostarsko područje i u tim akcijama ginuli su i pripadnici HVO-a i Armije BiH«, kazao je Praljak. Dodao je da su te godine srpske snage srušile šest mostova preko Neretve i spalile Mostar, o čemu postoje arhivske snimke. Za posljednji most preko Neretve - Stari most - Praljak je rekao kako je »osobno izdao zapovijed da se debelim daskama napravi konstrukcija oko mosta kako ga minobacačke granate ne bi srušile«. U medijima na području bivše Jugoslavije Praljku se pripisuje da je srušio Stari most. </p>
<p>Opisujući ratna zbivanja u BiH 1992. i posljedice srpskih osvajanja na sastav stanovništva, svjedok je izjavio da su izbjeglička kretanja narušila muslimansko-hrvatsku etničku ravnotežu. Velika stradanja muslimanskog stanovništva otvorila su put islamizaciji njihove vojske. Dodao je kako je u Armiji BiH već tijekom 1992. vladala podjela kad je riječ o suradnji s HVO-om.</p>
<p> Unatoč više prosvjeda tužitelja da »svjedok iznosi snažna uvjerenja o Armiji BiH«, predsjednik sudskog vijeća Liu Daqun dopustio je da Praljak nastavi svjedočiti o tome, objasnivši da je vijeće zainteresirano za sukobe Hrvata i Muslimana.</p>
<p> Praljak je opisao kako je osobno vidio da su 1992. i početkom 1993. brojni strani borci, tzv. mudžahedini, stizali u BiH kao pratnja međunarodnih humanitarnih konvoja. HVO je upozorio vlasti Republike Hrvatske, preko koje su konvoji ulazili u BiH, da vodi više računa o tome. »Iz obavještajnih izvora znali smo gdje su mudžahedini, gdje se obučavaju, kakvu jedinicu formiraju i kakav rat žele voditi«, naglasio je svjedok. Praljak, koji svjedoči o općim okolnostima optužnice, rekao je i da je rat u BiH bio rat naroda oko teritorija, a da su Srbi na kraju planirali pripojiti osvojena područja Srbiji.</p>
<p>Posvjedočio je i kako nikad nije vidio Mladena Naletilića Tutu uključenog u vojne akcije kao zapovjednika. »Nisam vidio da zapovijeda, ni da planira niti da izvodi bilo kakve vojne akcije«, rekao je Praljak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Izbori u BiH između odgode i Petritschevih pravila</p>
<p>Za održavanje izbora trebat će 11,4 milijuna KM, a trenutačno »nedostaje« čak 7,8 milijuna / Neizvjesno je i kako će stranke reagirati na »listu nepoćudnih« zbog opstrukcije Daytona</p>
<p>MOSTAR, 3. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li izbori u Bosni i Hercegovini, najavljeni za 5. listopada, biti održani tog nadnevka ili, ipak, odgođeni? Iz Izbornog povjerenstva najavljuju da će 18. travnja (170 dana prije održavanja izbora, sukladno zakonu) službeno obznaniti održavanje općih izbora 5. listopada, bez obzira hoće li do tada biti usuglašeni amandmani na ustave entiteta sukladno odluci Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda.</p>
<p>Entitetski parlamenti trebali bi do 18. travnja po hitnom postupku u parlamentarnoj proceduri amandmane usuglasiti s Ustavom BiH i izvršiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Malo tko, međutim, vjeruje da će se to uistinu i dogoditi pa bi, ukoliko se izbori održe 5. listopada, moglo doći do zaista čudne situacije. </p>
<p>Naime, ukoliko do 18. travnja ne budu u parlamentima Federacije i Republike Srpske potvrđena »nova rješenja«, onda će se izbori na razini entiteta održati po pravilima Privremenog izbornog povjerenstva iz 1998. godine. A to znači da bi građani u Federaciji i dalje birali Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH sa 140 zastupnika, dok bi se u Republici Srpskoj na neposrednim izborima birali predsjednik i dopredsjednik tog entiteta te jednodomna Narodna skupština s 82 zastupnika. </p>
<p>Ukoliko se izbori provedu po tim pravilima, a u međuvremenu budu provedene odluke Ustavnog suda, onda će, pojašnjava predsjednica Izbornog povjerenstva Lidija Korać, svi izabrani parlamenti morati biti raspušteni, »jer neće odražavati ustavnu strukturu entiteta«. Konačnu odluku o odgodi izbora, drži Korać, morao bi donijeti visoki predstavnik, a prije toga (do 18. travnja) vjerojatno i nametnuti konačna rješenja vezana uz ustavne promjene. </p>
<p>Opće izbore u BiH najavljene za 5. listopada »muče« i mnogi drugi problemi. Za održavanje izbora trebat će 11,4 milijuna KM, a trenutačno »nedostaje« čak 7,8 milijuna KM. Neizvjesno je i kako će političke stranke u BiH reagirati na najnovije Petritscheve odluke koje se tiču ne samo zabrane obnašanja javnih dužnosti pojedinim političarima, nego i sprječavanja sudjelovanja pojedinih stranaka na izborima (HDZ, Hrvatski demokršćani, Srpska radikalna stranka, SDA) ukoliko iz njihovih najužih vodstava ne budu eliminirane osobe koje je OHR sankcionirao zbog opstrukcija Daytonskog sporazuma. </p>
<p>Nagađa se da u BiH u ovom trenutku postoji popis s više od 100 osoba koje, sukladno Petritschevim odlukama, ne bi mogle sudjelovati na izborima. S druge strane, svojevrstan je kuriozitet da na izborima mogu sudjelovati, odnosno kandidirati se svi oni koji su osumnjičeni po bilo kojoj osnovi, ukoliko su se dragovoljno predali bilo kojem domaćem ili Haaškom sudu.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hercegovačka banka na putu likvidacije</p>
<p>SARAJEVO, 3. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Godinu dana nakon što ju je, uz pomoć tenkova SFOR-a, silom preuzela Privremena uprava, postavljena odlukom visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, Hercegovačka banka na putu je definitivne likvidacije.</p>
<p>Za tisuće onih koji su ovoj banci povjerili svoj novac, to bi moglo značiti da će ostati bez svojih uloga ili barem jednog njihovog dijela. No, i oni koji su dobili kredite od banke mogli bi se suočiti s zahtjevima za prisilnu naplatu i sudskim tužbama.</p>
<p>Gospodarstvo BiH, posebno Hercegovina, već je pretrpjelo katastrofalne štete zbog sloma banke. Ozbiljne posljedice osjetile su se i u ostatku zemlje. Tako se otkrilo da je ljetošnja energetska kriza u Tuzlanskoj županiji, koja je potresla tamošnju vladu, ali i uzdrmala same temelje koalicijske vlade u Sarajevu, zapravo bila izazvana prekidom kompliciranih dužničko-vjerovničkih odnosa između nekih tvrtki u vlasništvu Hercegovačke banke i rudnika koji su temelj gospodarstva na sjeveru Bosne. »Neće postojati drugi izbor osim likvidacije ukoliko se po banku nepovoljno završi aktualni spor oko vlasničkih udjela u Eronetu«, tvrdi Johan Verhaydne, glasnogovornik Privremene uprave kojoj je na čelu Toby Robinson.</p>
<p>Naime, Hercegovačka banka je preko tvrtki u kojima ima vlasničke udjele (Croherc, Hercegovine osiguranje) zapravo vlasnik nešto više od četvrtine dionica Eroneta, hercegovačkog GSM providera, jedne od najprofitabilnijih tvrtki u zemlji uopće. No, nova uprava HPT-a Mostar traži vraćanje ovih dionica, tvrdeći da su one svojedobno nelegalno prodane. Inače, 49 posto Eroneta u vlasništvu je Hrvatskih telekomunikacija.</p>
<p>Iz Privremene uprave također najavljuju da će u suradnji s Antikorupcijskim timom Petritschevog ureda uskoro Federalnom tužiteljstvu podnijeti nove kaznene prijave zbog kriminalnih aktivnosti otkrivenih prilikom kontrole poslovanja banke, prije svega nelegalnog upisa dionica i kreditiranja mimo propisa. Optuženi bi mogli biti neki od najbližih suradnika smijenjenog predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića, za kojeg se pretpostavlja da je sa skupinom odanih suradnika iz bivšeg Logističkog centra HVO-a u Grudama zapravo stajao iza cijelog »Hercegovina holdinga«, skupine tvrtki koja je nadzirala najveći dio hercegovačkog gospodarstva.</p>
<p>»Hercegovačka banka je bila stvorena na 'lažnom kapitalu'«. Ona je već i prije uvođenja Privremena uprave bila u jako lošem stanju i praktično nelikvidna, kaže Verhaydne.</p>
<p> Na obljetnicu upada snaga SFOR-a u banku (6. travnja bit će točno godinu dana od tog događaja) brojne kontroverze ostale su nerazjašnjene. Nikad nije objavljeno na osnovu kojih je dokumenata Wolfgang Petritsch uveo prinudnu upravu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Danci za jedinstvenu europsku politiku prema azilantima</p>
<p>Kopenhagen kaže da će tijekom svog predsjedanja Unijom tražiti da se proširi lista tzv. sigurnih trećih zemalja / Građani tih država, ako zatraže azil, bili bi automatski odbijeni </p>
<p>BRUXELLES, 3. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Tvrđava Europa« ponovo podiže zidove prema imigrantima i azilantima, obećao je Kopenhagen. Danci su, isto kao lani Belgijanci, požurili informirajući o namjerama i prioritetima svoga polugodišnjeg predsjedanja Europskom unijom u drugoj polovici 2002. </p>
<p>Najavljivane su i važne odluke poput one tko će iz čekaonice Europske unije u prvi krug proširenja, a vjeruje se i da će za vrijeme danskog predsjedanja petnaestoricom biti konačno dogovoren okvir zajedničke europske sigurnosne i obrambene politike u suradnji s NATO-om. Čini se ipak da Danci žele staviti naglasak na unutarnje teme, i to one koje postaju sve zanimljivije u brojnim europskim predizbornim kampanjama. </p>
<p>Prema pisanju Politikena što su prenijele agencije i druge novine, Danska će svoje predsjedanje Europskom unijom pokušati iskoristiti za harmonizaciju politike prema azilantima, izbjeglicama i migrantima uopće. To u praksi znači pooštravanje propisa i uvjeta pod kojima se pojedincu otvaraju vrata legalnog boravka u Uniji. Danska želi zatvoriti postojeće rupe u propisima Europske unije po kojima, primjerice, svaki zainteresirani pojedinac može zatražiti status azilanta istodobno u nekoliko država Unije. Danci to nazivaju »trendom kupnje azila«, a pojava je vrlo raširena. Smatra se da je to zasad najefikasniji način kojim se azilanti provlače kroz gustu, ali ipak nesavršenu »zaštitnu mrežu« europskih propisa, iskorištavajući različitu pravnu praksu u 15 članica. </p>
<p>Danska traži više suradnje, koordinacije i sličnije zakone. Danci će inzistirati, najavljeno je iz Kopenhagena, da se proširi lista tzv. sigurnih trećih zemalja. Riječ je o državama čiji će građani - na temelju procjene Europske unije o sigurnosti - ako zatraže azil u zemljama EU, biti automatski odbijeni, bez procedure i bez provjere zahtjeva.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ruski komunisti razvlašteni u Parlamentu</p>
<p>Usvojenom odlukom komunistima je ostavljeno samo rukovođenje s dva parlamentarna odbora: za vjerske odnose, te kulturu i turizam</p>
<p>MOSKVA, 3. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Većinom glasova, 251 »za«, 136 »protiv« i sedam suzdržanih, ruski je Parlament u srijedu razvlastio komunističku frakciju u najvišem zakonodavnom tijelu zemlje. Naime, kao najbrojnija parlamentarna frakcija koja je na posljednjim izborima prije dvije godine osvojila najviše glasova birača i dobila 35 mjesta u državnoj Dumi komunisti su bili na čelu devet od ukupno 26 parlamentarnih odbora. Uz to, na čelu državne Dume bio je komunist Genadij Seleznjov. </p>
<p>Usvojenom odlukom u srijedu komunistima je ostavljeno samo rukovođenje s dva parlamentarna odbora za vjerske odnose te kulturu i turizam. </p>
<p>Međutim, u znak prosvjeda predsjednik parlamentarnog odbora za kulturu Nikolaj Gubenko i predsjednik Odbora za vjerske odnose Viktor Zorkaljcev podnijeli su u srijedu demonstrativno ostavke, tako da komunisti nemaju više kontrolu niti nad jednim parlamentarnim odborom. Uz to u znak prosvjeda i predsjednik Donjeg parlamentarnog doma Genadij Zjuganov najavio je da će u najskorije vrijeme podnijeti ostavku i time izazvati krizu u Parlamentu. Uostalom, razvlašćivanju komunista u Parlamentu prethodila je burna rasprava. </p>
<p>Štoviše, predsjednik Parlamenta Genadij Seleznjov telefonom je zatražio podršku i zaštitu od šefa države Vladimira Putina, ali ju nije dobio. Stoga je lider ruskih komunista Genadij Zjuganov ljutito izjavio da je »trijezni Putin gori od pijanog Jeljcina«. </p>
<p>Kad god bi u Parlamentu nastupila ozbiljna kriza Jeljcin je uvijek pristajao da se organizira okrugli stol i da pod njegovim predsjedanjem posvađene parlamentarne frakcije nađu kompromis. </p>
<p>Putin to u srijedu nije želio. Razvlašćivanje komunista bilo je moguće pošto su nedavno u koaliciju stupile dvije parlamentarne frakcije - Putinovo »Jedinstvo« i Luškovljeva stranka »Domovina«, a ideju da se komunistima oduzme rukovođenje parlamentarnim odborima i tako isprovocira eventualno i ostavka šefa Parlamenta Genadija Seleznjova podržala je i stranka Savez desnih snaga. </p>
<p>Nakon što je Parlament razvlastio komuniste njihov lider Genadij Zjuganov najavio je oštru borbu protiv Putinove vlasti organiziranjem uličnih demonstracija i mitinga, najavljujući na taj način da Komunistička stranka iz »konstruktivne opozicije prelazi u agresivnu«. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Putinovo i Berlusconijevo prijateljstvo »teško« 10 milijardi dolara</p>
<p>MOSKVA, 3. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi završio je svoj službeni posjet Rusiji potpisivanjem, u Kremlju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i premijerom Mihailom Kasjanovim, većeg broja međudržavnih sporazuma; uz ostalo i ugovora o suradnji u oblasti zrakoplovne i svemirske tehnologije. </p>
<p>Međutim, za međunarodne promatrače i analitičare daleko je značajnija činjenica da je Berlusconijev posjet počeo u ponedjeljak u ljetnoj rezidenciji ruskog predsjednika na crnomorskoj obali nedaleko od Sočija, koju Rusi od milja nazivaju »mala Italija«. Berlusconi je bio prvi strani državnik kojega je Putin primio u svojoj raskošnoj rezidenciji na obali Crnog mora okruženog velikim parkom, s teniskim igralištima i bazenima, što je u Rimu odmah shvaćeno kao potvrda da i za novog ruskog predsjednika Italija ostaje »privilegirani« partner Rusije. Tim više što je talijanski premijer Berlusconi i noćio u omiljenoj ljetnoj rezidenciji ruskog predsjednika. </p>
<p>Napokon, pregovori u neformalnoj atmosferi u Sočiju o važnim međunarodnim pitanjima i bilateralnim odnosima Italije i Rusije su i znak da Putin učvršćuje s Berlusconijem i prijateljske odnose, kao što to već ima s britanskim premijerom Tonyjem Blairom i njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom.</p>
<p>Zbog osvajanja vlasti novcem, talijanski medijski magnat i premijer Berlusconi nije osobito omiljen u ruskoj javnosti. Objašnjavajući prijateljsko druženje Putina i Berlusconija u Sočiju, savjetnik ruskog predsjednika za vanjsku politiku Sergej Prihotka iznio je neoboriv argument. Prijateljstvo Italije i Rusije danas je teško gotovo 10 milijardi dolara. Naime, rusko-talijanska robna razmjena u stalnom je porastu i prošle je godine dosegla vrijednost od 9,3 milijarde dolara. Italija je postala drugi po značenju ruski trgovinski partner, odmah iza Njemačke koja ima godišnju razmjenu s Rusijom veću od 11 milijardi dolara. Ilustrativan je i podatak da je robna razmjena između Rusije i zemalja članica EU gotovo 40 milijardi dolara, a čak pola te robne razmjene otpada na Njemačku i Italiju.</p>
<p>Dakako, uz pregovore o daljnjem jačanju gospodarskih i financijskih veza Rusije i Italije, međunarodni odnosi bili su glavne teme razgovora Putina i Berlusconija. Tvrdi se da su Putin i Berlusconi najviše vremena posvetili izraelsko-palestinskom sukobu. Naime, dok pozicija SAD-a u tom sve krvavijem konfliktu nije potpuno određena, Rusija i zemlje EU traže da Izrael odmah prekine svoje vojne akcije protiv Palestine i da sukobljene strane dogovore primirje. </p>
<p>Berlusconi je pobornik bliske suradnje Moskve i NATO, više nego što to želi Washington. Službeni Rim ne zamjera Moskvi ni suradnju s Teheranom u izgradnji iranske nuklearne centrale, jer na taj način ostaju i Italiji otvorena vrata za širenje svojih trgovinskih odnosa s Tiranom. Italija je bliže i stavu Rusije koja se protivi američkom planu raketiranja Iraka i vojnog svrgavanja Saddama Husseina. </p>
<p>B.L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Ne počinje haška priča s izborima od 3. siječnja ni sa »slučajem Gotovina«</p>
<p>Na ovo javljanje potakla me televizijska emisija »Forum« (utorak, 26. ožujka) koja se bavila Haaškim sudom, odnosno slučajem generala Gotovine.</p>
<p> Nevjerojatno je kako u svezi sa sudom u Haagu ne postoji kod nas objektivno gledanje, jer se - očito ispolitizirano i nepravedno suđenje u Haagu nekim Hrvatima - kod nas ispolitizirano tumači uglavnom zbog političkih (stranačkih) probitaka, a ne zbog optuženika. Nitko se više i ne pita zašto je ondašnja vlast uopće potpisala međunarodni ugovor u kojem je od prvog trenutka jasno pisalo da se u Haag mogu pozvati pojedinci i zbog tzv. zapovjedne odgovornosti. Tadašnja je vlast tvrdila da je taj pristup naknadno dodan, i da to nije bilo u prvotnim dokumentima, no činjenica je da je već od samog početka bilo zamišljeno da se sudi i za zapovjednu odgovornost i da se potpisom ugovora Hrvatska obvezala na suradnju. Ako je to tada trebalo prihvatiti zbog pritisaka i mogućih sankcija, tada to isto vrijedi i danas.</p>
<p>Činjenica je da se u Haagu sudi za konkretne događaje (zločine) osobama koje za te događaje nisu krive i koje nisu na njih mogle ni utjecati. To se ponajprije odnosi na generala Antu Gotovinu, velikog heroja Domovinskog rata, ali i na generala Tihomila Blaškića. Generalu Blaškiću pripisana je odgovornost za zločin u Ahmićima, dakle za zločin koji je stvarno i počinjen. No zanimljivo je kako nikome, pa ni crkvenim dostojanstvenicima, ne pada na pamet da one koji su stvarno taj zločin počinili osude, što sad dozvoljavaju da zbog njih u zatvoru »trune« nevini Blaškić. Ne može se plakati nad sudbinom očito nevinog Blaškića, a pritom ne reći jasno i glasno da postoje kukavice koje šeću na slobodi i zbog kojih sad ispašta general Blaškić.</p>
<p> Nešto slično vrijedi i za slučaj generala Gotovine, koji je uz veliku hrabrost pokazao i veliku dostojanstvenost u Domovinskom ratu. No ono što mu se sada nepravedno pripisuje netko je ipak počinio. Zašto oni koji sprječavaju Gotovinin odlazak u Haag ne imenuju počinitelje ili barem ne pomognu da se pronađu stvarni počinitelji zločina? Zašto se i u slučaju Blaškić i u slučaju Gotovina pomoć ne temelji i u pokušaju da se pronađu i imenuju stvarni počinitelji zločina? A svi se slažu da počinitelje treba osuditi!</p>
<p>Može li i smije li država Hrvatska kršiti međunarodne sporazume odnosili se oni na međunarodni avionski promet ili na Haag? Naravno da ne može, ma koliko to bilo bolno. No o tome je trebao razmišljati onaj koji je, s figom u džepu, potpisivao i u Saboru ratificirao odnose s Haagom. To se sad zaboravlja. Ne počinje haška priča sa zadnjim izborima i slučajem generala Gotovine! Ako je svojedobno trebalo, zbog pritisaka na Hrvatsku, potpisivati dokument u kome se prihvaća i suđenje zbog zapovjedne odgovornosti, onda, na žalost, general Gotovina sad mora ići u Haag dokazivati svoju nevinost. Pa to je od hrvatske strane prihvaćeno i potpisano u samom početku utemeljenja Suda u Haagu. Već je tada pripremljen teren za mnoge hrvatske heroje da se nađu u Haagu. A sad bi trebalo reći svijetu da smo se samo šalili! Pritisci na Hrvatsku nisu bili isprika za potpisivanje takvog dokumenta kao što je osnivanje Suda u Haagu koji sudi i za zapovjednu odgovornost. Ti isti pritisci latentno su prisutni i danas. Očito, vladalo je uvjerenje da će se haško tužiteljstvo smiriti s nekolicinom Hrvata iz BiH. A suđenje se pretvorilo, eto, u veliku moru za mladu hrvatsku državu.</p>
<p>DARKO KOMADINA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U sređenom kapitalizmu nema divljanja, sve je ozakonjeno </p>
<p>U tranzicijskim zemljama kao što je naša, dakle na prijelazu iz socijalističkoga društvenog sistema u kapitalistički, situacija u zdravstvu naglo se i okrutno mijenja.</p>
<p>U sređenom kapitalizmu nema divljanja, sve je ozakonjeno i svačija je egzistencija pod strogom kontrolom. U nas se sve više raslojavaju oni liječnici koji imaju materijalna sredstva za otvaranje privatne prakse i oni koji to nemaju. Pitanje stručnosti tu je najmanje važno. Razumljivo je da se liječnik u privatnoj praksi drugačije ponaša prema pacijentu, što ovaj počinje shvaćati i kao bolju medicinsku skrb. Osnovni problem nije samo u nezadovoljstvu »državnih« liječnika svojim materijalnim statusom nego i u stalnom strahu za egzistenciju, za napredovanje, za reizbore ako su i nastavnici itd.</p>
<p> Ovisnici o svemu nabrojenomu boje se kazati istinu gdje bi to morali, ako se radi o »jakom« čovjeku iz iste struke. Makar svi znali da je dotični lišen svakoga medicinskog znanja, nesposoban za praktičku djelatnost, lažov i prevarant sa pet zvjezdica, oni će ga se bojati i o tomu radije šutjeti. On je dakle onaj »Baraba« raspet na križu pored Isusa, a oni su Jude. Ali on nije ni figurativno raspet i bori se svim svojim sličnim vezama da to ne bude. A oni će, najviše školovani ljudi i spasitelji ljudskih života, samo »iza flanjke« dodati koji čavao bojeći se sami sebe. Eto, takav moral se sručio na zakletvu velikom Hipokratu!</p>
<p>Dr. PAVAO BLAŽEVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pušća ima više nego mnogi dijelovi Zagreba</p>
<p>Pročitavši tekst u Vjesnikovu prilogu »Vjesnik cafe« od 27. ožujka 2002. godine, nisam mogla otrpjeti što se neprestano u novinama javlja to famozno i misteriozno privlačno ime Pušće Bistre, što je posebno začinjeno, ne tako davnom, izjavom dragog nam (sada već bivšeg) gradonačelnika Bandića.</p>
<p>Ljuti me što taj pojam svi koriste kao simbol za zaostalost, a bez pravog znanja što on zapravo znači. Taj je stereotip, po svemu sudeći, htio potvrditi i autor članka u spomenutom prilogu Vjesnika.</p>
<p> Uputila bih pitanje autoru kako se usuđuje generalizirati i donositi neutemeljene zaključke na osnovi nekoliko primjeraka, kakvih ima čak i u samom srcu grada Zagreba, a nisu neka, čuđenja vrijedna, iznimka koja se susreće samo u Pušći. U tekstu se, osim toga, navode izjave ljudi koji te izjave uopće nisu dali.</p>
<p>Što je najvažnije, ta Pušća o kojoj se toliko priča ima više nego mnogi dijelovi grada Zagreba. Tu su osnovne stvari koje je možda apsurdno nabrajati kao što su plin, telefon, rasvjeta pa sve do nove škole, galerije s neprestano novim postavama, itd..., a sve to autor nije zamijetio!</p>
<p>Pitam se što je autora toliko privuklo Pušći da ju je tražio kroz sva ta »sela sa zagorske strane« kad se do nje vrlo jednostavno dođe iz smjera Zaprešića, a udaljenost od glavnog nam grada iznosi svega 30-ak minuta.</p>
<p>MIRJANA BERNARDIĆ, Pušća</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Još o otkriću groblja na Opatovini </p>
<p>U svezi sa člankom Claudia Kramarića: »Ispred crkve Svetog Franje otkriveno srednjovjekovno groblje« (Vjesnik, 27. ožujka), potrebno je dopuniti neke podatke.</p>
<p>Na Kaptolu broj 9 nalazi se samostan svetoga Franje Asiškoga (1181-1226), koji je rođen u talijanskom mjestu Assisiu, gdje se nalazi njegovo svetište. Prema legendi, sveti Franjo je odsjeo u Zagrebu kod pobožne udove Katarine Galović, na putu u Svetu zemlju (Palestinu).</p>
<p>Franjevci su došli u Zagreb u 13. stoljeću i sagradili samostan na Kaptolu, uz novčanu pomoć kanonika Stjepana Dojčića, čiji se grb nalazi na pročelju s natpisom na latinskom jeziku. Samostan je stradao u velikom požaru 1674. godine pa je potom obnovljen.
U starome Zagrebu nije bilo skupnoga groblja pa su ona bila pokraj crkvica. U Margaretskoj ulici bilo je groblje. Na Britanskom trgu bilo je pravoslavno groblje, a pokraj crkve Svetoga Roka katoličko i židovsko groblje. Na Dolcu, pokraj crkve Svete Marije, bilo je cistercitsko groblje.</p>
<p>Godine 1902. sagradio je arhitekt Herman Bölle pokraj franjevačkog samostana crkvu Svetoga Franje Asiškoga s ulazom iz Opatovine. Crkvu je, među ostalima, oslikao i predstojnik za bogoštovlje i nastavu Izidor Kršnjavi, koji je bio i dobar slikar. U samostanu nalazi se i kapela Sv. Franje sagrađena 1683. godine. Nju je dala oslikati barunica Helene <FONT COLOR="#CC3300"><b>Patačić</b></FONT> freskama iz života svetoga Franje.</p>
<p>Skupno groblje na Mirogoju uređeno je 1878. godine na bivšem imanju Ljudevita Gaja, a 22. veljače 1942. godine bombardirali su engleski avioni Pavelićevo sklonište u Gornjem gradu, pa su bombe pale na Tkalčićevu ulicu i razorile nekoliko kuća, te je poginulo dosta ljudi. Jedna je bomba pala i ispred crkve Sv. Franje i razorila pročelje s reljefom stigmatizacije svetoga Franje od kipara Dragutina Moraka. Tom prilikom srušeno je nekoliko kućica. </p>
<p>MARKO OREŠKOVIĆ, prof. iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>»Oteto oko milijun kuna«</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade zaplijenjeno je 360.000 kuna, za koje se pretpostavlja da potječu iz Inina kombija, zatim odjeća i maske koje su poslužile u pljački te veća količina oružja i streljiva</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Zagrebačka je policija u srijedu priopćila rezultate kriminalističke obrade u slučaju pljačke novca iz Inina kombija 19. ožujka. </p>
<p>Dvojica maskiranih i naoružanih napadača tada su na križanju Harambašićeve i Nove Branimirove ulice postavili zasjedu kombiju u kojem se nalazio dnevni utržak sa 37 Ininih benzinskih crpki. </p>
<p>Napadači, za kojima je raspisana potraga, su za pljačku upotrijebili dva automobila: fiat uno i kombi, na koji su za tu priliku nalijepili oznaku Crvenog križa. Tim su se automobilima, za koje se ispostavilo da su, specijalno za pljačku, ukradeni na području zagrebačke Dubrave, napadači poslužili tako da najprije »zatvore« Inin kombi u stupicu, a nakon obavljene pljačke kombi im je poslužio za bijeg. </p>
<p>Oba automobila policija je pronašla istoga dana, fiat uno na mjestu pljačke, a kombi s Crvenim križom u Čerininoj ulici. Policija je već dan nakon pljačke novinarima priopćila da su u tim automobilima pljačkaši kriminalističkim tehničarima ostavili« pravo blago tragova«. </p>
<p> Nakon niza nagađanja i neslužbenih informacija objavljivanih u novinama, policija je prvi put službeno priopćila iznos ukradenog novca, a prema riječima glasnogovornice PU zagrebačke Stanke Saraje riječ je o oko milijun kuna.</p>
<p>Na konferenciji je Saraja priopćila da je tijekom kriminalističke obrade policija privela na obavijesni razgovor više osoba te su uz nalog Županijskog suda pretražili nekoliko stanova i automobila.</p>
<p>Tragovi pronađeni tijekom pretrage uspoređivani su s onima pronađenima u automobilima ostavljenima nakon pljačke. </p>
<p>Tijekom obrade policija je zaplijenila i 360.000 kuna u novčanicama od po 50 i 100 kuna, za koje sumnjaju da potječu iz Inina kombija, odjeću i maske koje su poslužile u pljački te veću količinu oružja i streljiva. </p>
<p>Policija za pljačku kombija sumnjiči dvojicu muškaraca: Željka O. (42) i Antuna L. (49), dok se kao osoba koja je znala za pljačku, ali nije bila izravno umiješana navodi Božo T. (45). On je tijekom obrade priveden, ispitan pa zatim pušten, dok se za Antunom L. i Željkom O. intenzivno traga. </p>
<p>Kao zaključak priopćenja navodi se da policija nastavlja kriminalističku obradu te da se provode i hitne istražne radnje radi prikupljanja saznanja o eventualnoj umiješanosti još nekih osoba u ovo razbojstvo.</p>
<p>Na novinarski upit da li policija ima kakvih saznanja o mogućim razbojničkim doušnicima u Ini jer su napadači bili dobro obaviješteni o kretanju vozila s novcem kao i o činjenici da uz milijun kuna nema oružane pratnje, glasnogovornica Saraja rekla je da tijekom dosadašnje kriminalističke obrade policija još nema takvih saznanja.</p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Službenica pronevjerila 530 tisuća kuna hrvatskog konzulata u Hamburgu</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Zagrebačka je policija u srijedu podnijela Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu posebno izvješće protiv Snježane E. (32), bivše službenice hrvatskog konzulata u Hamburgu, a zbog krivotvorenja isprava i pronevjere u ukupnoj vrijednosti 530.517,00 kuna. </p>
<p>Kako se navodi u policijskom priopćenju Snježana je u razdoblju od 1. lipnja do 11. rujna 2000. godine, kao ugovorni djelatnik Ministarstva vanjskih poslova RH bila zadužena za vođenje financijskog poslovanja konzulata u Hamburgu. Prema navodima prijave ona je prisvojila 136.193, 27 njemačkih maraka. 19.516 maraka je uzela od uplaćenih konzularnih taksi. 97.000 maraka podigla je iz blagajne sa svrhom uplate na račun konzulata otvoren u »Commerzbank Hamburg«, a manjak je prikrivala krivotvorenim izvodima o stanju na računu i krivotvorenim uplatnicama. Ona je također s bankovnog računa konzulata podigla 16.500 maraka, a za iznos od 2.011 maraka kupila raznu robu također na račun konzulata u Hamburgu.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Prvooptuženoga »spasio« branitelj - izostankom</p>
<p>ZLATAR, 3. travnja</p>
<p> - U srijedu je u Općinskom sudu u Zlataru odgođen početak glavne rasprave u kaznenom postupku protiv Mladena Jakopca i Stjepana Hajnića zbog nedolaska branitelja prvooptuženog Hajnića, Ante Nobila, koji je nedolazak ispričao ranije preuzetim obvezama u drugim predmetima. </p>
<p>Kako smo već pisali, optužnica Općinskoga državnog odvjetništva u Zlataru tereti Stjepana Hajnića i Mladena Jakopca da su oštetili Kreditnu banku Zagreb za više od šest milijuna kuna.</p>
<p> Naime, Mladen Jakopec kao većinski vlasnik Mesne industrije Naprijed-Jakopec tražio je kredit za poslovanje svog poduzeća, a kako ga nije mogao dobiti zbog prezaduženosti poduzeća, kredit je od banke preuzelo poduzeće Komunalac iz Konjščine, čiji je direktor bio Stjepan Hajnić. Komunalac je ujedno bio garant za taj kredit, koji je proslijedio MI Naprijed-Jakopec, koja je kasnije završila u stečaju. </p>
<p>Kaznena su djela počinjena 1996. i 1997. godine, za vrijeme dok su oba optuženika bili članovi županijskoga poglavarstva. Rasprava je odgođena za početak svibnja, a zbog velikog interesa javnosti i velikog broja svjedoka te neprikladne sudnice Općinskog suda, koja je za takvo suđenje premalena, glavna će se rasprava održavati u sudnici Županijskog suda u Zlataru.</p>
<p>D. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Agent Cimbala »otkucao« Kovči Sliškove atentatore?</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Mijo Kovčo, šogor pokojnoga Vjeke Sliška, dovršio je u srijedu svoje svjedočenje u postupku »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu. Svjedok je ranije dva dana govorio o svojim saznanjima o nekoliko atentata na Sliška. </p>
<p>Kovčo se, odgovarajući na pitanja optuženih Nikice Jelavića i Zorana Petrovića, prisjetio da je imao saznanja da »dečki« spremaju i njegovu likvidaciju. Kovči je, navodno, djelatnik tajnih službi Zvonimir Dumančić Cimbala najprije rekao kako će optuženi »ići na maloga« (misli se na Sliška op.a.). Dva tjedna kasnije Cimbala je došao u Kovčin lokal i rekao mu da su dečki odlučili likvidirati i Kovču. Cimbala im je navodno rekao: »Koji vam je ..., čovjek ima troje djece, što vam je on kriv.« </p>
<p>Kovčo je potvrdio da je u početku bio dobar s pokojnim Zlatkom Bagarićem, ubijenim u kavanskoj svađi u ljeto 1998. godine, a kojega je, po navodima optužnice, nakon smrti na mjestu šefa »zločinačke« naslijedio Nikica Jelavić. Od Bagarića je jednom posudio 50 tisuća njemačkih maraka, što je kasnije i vratio, rekao je Kovčo ne želeći reći svrhu posudbe.</p>
<p>Od Sliška su Bagarić i Zoran Petrović posudili, prvi 30 a drugi 50 tisuća njemačkih maraka, rekao je Kovčo odgovarajući na jedno Petrovićevo pitanje i dodao: »Posudili ste od Vjeke novce da s tim novcem platite njegove ubojice.«</p>
<p>Optuženi Petrović u jednom je trenutku priložio 14 fotografija automobila uglavnom marke mercedes te zatražio da Kovčo identificira je li na kojoj fotografiji model automobila koji je vozio famozni Rene, navodni plaćeni ubojica koji je Kovči rekao da su mu Petrović i Miljenko Žaja Krojf platili 300 tisuća maraka za Sliškovu likvidaciju. Svjedok je pogledavši fotografije i rekao kako misli da ni na jednoj nije taj model dodavši da se slabo razumije u automobile.</p>
<p>Kovčo je ustvrdio da se pokojni Vjeko zbog napada na sebe obratio i tada visokopozicioniranom državnom dužnosniku Josipu Manoliću i djelatniku tajnih službi Vjeki Brajoviću. Nakon razgovora s Brajovićem, tvrdi Kovčo, Sliško je od Brajovića uzeo papir na kojem je ovaj pisao bilješke. Taj je papir navodno pronađen prilikom pretrake Sliškova stana nakon njegova ubojstva u ožujku prošle godine.</p>
<p>Na samom kraju ispitivanja Kovčo je na pitanje tužiteljstva da li je moguće da je, zbog protoka vremena i opsežnosti iskaza, »neke događaje i krivo vremenski smjestio«, odgovorio da je to moguće. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tužila susjedu jer ju je proglasila »vračarom«</p>
<p>VARAŽDIN, 3. travnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Općinskom sudu u tijeku kazneni postupak protiv Ivanke Tomac, protiv koje je, zbog uvrede, privatnu tužbu podnijela Đurđa Tomić. U privatnoj se tužbi navodi da je I. Tomac željela diskreditirati Đ. Tomić i prikazati je kao neiskrenu osobu koja se bavi obmanjujućim, mutnim i zakonski dvojbenim poslovima te je tako željela naškoditi ugledu koji Đ. Tomić uživa na području Varaždina.</p>
<p>Optužena je tako, stoji u tužbi, uputila Tomićki dopis pod nazivom »Otkaz suglasnosti pristanka stanara o obavljanju tihog obrta u zgradi«, koji je sama sastavila i potpisala kao predstavnik stanara zgrade, a u njemu je, među ostalim neistinama, navela da se Đ. Tomić i njezin suprug, odnosno njihov obrt, bavi »neobičnom djelatnošću vračanja«. Stanari su zbog tog obrta, navodilo se u dopisu, bili uznemireni, što je kulminiralo fizičkim obračunom Đ. Tomić i jedne stanarke.</p>
<p>U privatnoj se tužbi dalje navodi da je optuženoj trebalo biti poznati da se obrt Đ. Tomić i njezina supruga pod nazivom »Tara« bavi zakonitom, uredno registriranom i putem HT-a kontroliranom djelatnošću intelektualne posudbe telefonske mreže radi proricanja budućnosti telefonom putem viska i igraćih karata. Kaže se i da Tomićka nije sudjelovala u fizičkom obračunu sa stanarkom zgrade, već je nju stanarka, zajedno sa svojim sinom, »mučki fizički napala«, zbog čega su policajci protiv napadača podnijeli prekršajnu prijavu.</p>
<p>Optužena je izjavila da se ne smatra krivom, a privatna je tužiteljica rekla da je njezin muž dobio suglasnost stanara za obavljanje obrta u toj zgradi te da je skup stanara bio upoznat s čime se bave. Rekla je i da je jednom zgodom optužena upala u stan u kojem rade govoreći da će »ona sad vidjeti što se tu radi«, a pokazivala je i na raspelo koje je visjelo na zidu pitajući »kako raspelo može visjeti u stanu u kojem rade coprnice«?</p>
<p>Tužiteljica je rekla i da joj je optužena i na stubištu znala dobacivati da je vještica, psovala ju je, a jednom ju je prilikom upitala i »gdje joj je metla«. Kazala je i da se ne bavi vračanjem, ne zna što taj izraz znači ni tko se time bavi, ali joj je taj izraz zastrašujući i za nju predstavlja uvredu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Policajci svjedoci podmetali drogu optuženima?</p>
<p>ZLATAR, 3. travnja</p>
<p> - Završnim riječima županijskoga državnog odvjetnika Vladimira Terešaka te branitelja optuženih: Davora Šumige, Silvija Degena; Željka Draganića - Veljka Miljevića, te branitelja Milana Vrhovskoga, Emira Midžića, završilo je suđenje za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga i pokušaj distribucije 15,80 kg marihuane. Optužnica tereti Milana Vrhovskoga za nabavu droge, a svu trojicu za namjeru daljnje prodaje.</p>
<p>Branitelj prvooptuženog Šumige, Silvije Degen, rekao je kako je obrana njegova branjenika jedina istinita u ovom predmetu jer on nije ni znao niti je trebao znati da prevozi drogu. Osim toga iskazi policajaca bili su tijekom suđenja kontradiktorni i svodili su se na podmetanje kaznenog djela optuženom Šumigi. Stoga je za nj zatražio oslobađajuću presudu i puštanje iz pritvora.</p>
<p> Branitelj drugooptuženog Željka Draganića, Veljko Miljević, i za svog je branjenika zatražio oslobađajuću presudu i puštanje iz pritvora. Razloge za svoj zahtjev obrazlagao je citirajući i objašnjavajući cijeli sat svaki navod činjeničnog opisa i izjave svjedoka i optuženih tijekom postupka. Emir Midžić, branitelj Milana Vrhovskoga, obrazložio je promjene iskaza svog branjenika tijekom postupka zdravstvenim stanjem zbog kojega mu je za vrijeme suđenja jednom pozlilo kao teškom srčanom bolesniku i zatražio blagu kaznu. »Kriv je što je, kad je utvrdio da je u bačvi droga, tu drogu zadržao i predao je Davoru Šumigi, ali to je učinio iz straha za svoju obitelj« - rekao je Midžić, koji je istaknuo kako se radi o marihuani, a ne o težoj drogi te da predajom Šumigi Milan Vrhovski ne bi stekao nikakvu materijalnu korist.</p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dva hica u strop, jedan u policajčev vrat </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja </p>
<p> - Iskazom vještaka balističara Damira Čatipovića nastavljeno je suđenje Ivanu Lešnjaku koji je 30. ožujka 1999. oko 10,30 sati došao u Glumina banku podići svojih 400.000 švicarskih franaka, no kako u tome nije uspio, zaprijetio je djelatnicima da će pucati i ispalio dva hica u strop. Policajci koji su stigli u banku pokušali su ga smiriti, prilikom čega je ispaljen hitac koji je policajca Damira Nezirovića pogodio u vrat. Nakon toga policajci su uspjeli razoružati Lešnjaka.</p>
<p>Vještak je napomenuo da je riječ o revolveru kalibra 5,6 mm, iz kojega su ispaljena dva hica u kancelariji Vesne Felding Bojanić. »Mišljenja sam da u prostoriji nitko nije bio ugrožen niti se nalazio na putanji metaka«, napomenuo je vještak dodajući kako je treći metak koji je pogodio Nezirovića ispaljen prilikom natezanja i hrvanja Lešnjaka s policajcem Smiljanom Puljićem. Metak je Nezirovića pogodio u vrat napravivši strijelnu ranu od centimetar površine. No kako je riječ o minijaturnom revolveru čiji meci odmah nakon ispljenja gube snagu, metak se zaustavio u mekom tkivu vrata ne oštetivši žilu kucavicu ni vratne kralješke. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Policajci uzeli mito </p>
<p>SPLIT, 3. travnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su primali mito, istražnom su sucu splitskoga Županijskog suda u srijedu poslije podne privedeni policajci I. B. (38) i M. Č. (33), službenici sinjske policijske postaje. Kako doznajemo, policajcima je jedan građanin, kako ga zbog nepotpune dokumentacije za vozilo kojim je upravljao ne bi isključili iz prometa, ponudio novac. Policajci su uzeli 100 ponuđenih eura, a vozač ih je naknadno prijavio. Prema riječima glasnogovornika Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Lea Taubera, I. B. i M. Č. bit će udaljeni s dužnosti, a o cijelom slučaju policija će izdati i priopćenje za javnost. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U dvostrukoj ceradi pola milijuna cigareta</p>
<p>GUNJA, 3. travnja</p>
<p> - Na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Gunja - Brčko, pri ulasku u RH, djelatnici PU vukovarsko-srijemske i Carinske ispostave kontrolirali su teretno vozilo »Iveco« ZG 5521-AD, kojim je upravljao vlasnik Željko M. (21) iz Zagreba, a kao suputnik u vozilu se nalazio Željko G. (44) iz Županje. Pregledom tovarnog prostora otkrivena je dvostruka cerada u predjelu krova i u njoj 2410 šteka s ukupno 482.000 komada cigareta marke »Marlboro«. Njihova se vrijednost cijeni na 24.100 eura. Vozilo i cigarete su oduzeti, a nad vozačem i suvozačem u tijeku je kriminalistička obrada. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ponavlja se suđenje policajcima u slučaju s ropstvom</p>
<p>OSIJEK, 3. travnja</p>
<p> - Nakon što je početkom lipnja prošle godine drugostupanjsko izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku ukinulo presudu osječkog Općinskog suda bivšem načelniku PU osječko-baranjske Dubravku Jezerčiću (47) i umirovljenom policajacu Tomislavu Mikuliću (29) donesenu 22. studenog 2000. godine, sve je vraćeno na ponovni postupak i suđenje pred novim sucem i vijećem. Spis je dodijeljen sucu osječkog Općinskog suda Zvonku Vekiću koji je ujedno i predsjednik Kaznenog odjela na tome sudu, a početak nove rasprave očekuje se u svibnju. Poništenom nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku Jezerčiću je određena kazna od jedne godine zatvora, a Mikulić je osuđen na dvije godine i 10 mjeseci zatvora. Optužnica Općinskog državnog odvjetništva tereti ih da su u rujnu 1996. godine prijetnjama i iznudama prisilili oštećenog Branka Markana da Jezerčiću ispod cijene proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je potom Jezerčić otvorio restoran »Grand«. Drugom ih se točkom tereti da su prevarili i Ivana Dopsaja, vlasnika zemljišta u Dubrovačkoj ulici u Osijeku, na kojemu je izgrađeno parkiralište za spomenuti restoran. Mikulić je pod trećom točkom optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva, jer se sumnja da je Markana prisilio da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka i zabranjivao mu da ih napusti, te ga tjerao da za njega i njegove prijatelje obavlja teške fizičke poslove bez ikakve naknade. Za kazneno djelo iznude pod prvom točkom, obojica optuženih proglašeni su krivima, a za kazneno djelo prijevare nad drugooštećenim Dopsajem oslobođeni su optužbe jer je sam oštećeni odustao od kaznenog progona objasnivši kako smatra da ipak nije prevaren. Mikulić je proglašen krivim i za uspostavu ropstva Obje su strane uložile žalbe na presudu, a izvanraspravno ih je vijeće odlučilo prihvatiti te postupak vratiti na sam početak.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>HAGENA: Službeni podaci o prijavama u mirovinske fondove</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Od 709.728 osiguranika, koliko ih je bilo na evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovinski fond do zadnjeg dana prijava 2. travnja odabrala su 630.732 osiguranika, kazao je dr. Dragan Kovačević, ravnatelj Hagene u razgovoru s novinarima u srijedu.</p>
<p>Prema njegovim riječima, šalteri Regosa u Fini ostat će zatvoreni do kraja tjedna kako bi bilo vremena za obradu prijavljenih. U noći sa subote na nedjelju (6. i 7. travnja), Regos će po fondovima rasporediti 78.996 neprijavljenih osiguranika, a nekoliko idućih dana obavljat će se i testiranja podataka o uplaćenim doprinosima i uplatama. Konačni obračun uplaćenih doprinosa i raspoređivanje novca prema računima osiguranika bit će obavljeno u noći 13. na 14. travnja, kazao je Kovačević, što znači da od tada može početi i upućivanje novca s posebnog Hageninog računa u HNB-u prema fondovima. </p>
<p>Na taj je račun dosad uplaćeno nešto više od 300.000 kuna doprinosa za drugi stup, a fondovi će taj novac dobiti zajedno s kamatama u visini eskontne stope HNB-a, kao što je dogovoreno u vrijeme donošenja odluke o »parkiranju« novca, istaknuo je ravnatelj Hagene.</p>
<p>»Budući da je fond samostalno odabralo gotovo 90 posto onih koji to obavezno moraju učiniti, može se reći kako je ovo vjerojatno najuspjelija akcija u Hrvatskoj, možda i u posljednjih 45 godina«, prokomentirao je Kovačević. </p>
<p>Naglasio je kako se zasad ne može ocjenjivati uspjeh kad je riječ o osiguranicima između 40 i 50 godina starosti. Njih 69.889 dosad je odabralo novi način mirovinske štednje i svoj mirovinski fond, no kako prijave za njih traju do kraja lipnja, Kovačević te brojke nije htio komentirati. Istaknuo je tek kako ovih dana kreće još jedan krug medijske kampanje koji će biti posvećen upravo toj kategoriji osiguranika, nakon kojega bi trebala uslijediti i kampanja vezana uz dobrovoljnu mirovinsku štednju.</p>
<p>Još se ne zna od koga će javnost saznati raspored prijavljenih osiguranika po mirovinskim fondovima, odnosno točan odnos snaga među njima. Hagena, naime, tek treba donijeti odluku o tome hoće li početkom travnja s tim podacima izlaziti u javnost, no oni neće biti zabranjeni kad je riječ o fondovima. Ali kako je riječ o podacima koji se koriste u marketinške svrhe, svaki će fond prije objave za to morati dobiti dozvolu Hagene, što znači da manipulacija s time ne bi trebalo biti, kazao je Kovačević. </p>
<p>Uzevši u obzir mogućnost da se u okviru izmjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima smanji broj osiguranika koje trebaju prikupiti fondovi sa sadašnjih 80.000 na 50.000 članova, Kovačević je istaknuo kako su limit od 50.000 članova dosad redom prešli AZ obvezni mirovinski fond, Raiffeisen, fond PBZ i Croatia osiguranja te Plavi fond. Helios obavezni mirovinski fond, Erste i Ha1 nisu dosegli tu brojku, no ravnatelj Hagene podsjeća kako fondovi potreban broj članova mogu prikupljati dvije godine. »To znači da postoji mogućnost da oni prikupe potreban broj članova, a mogu se i spajati, o čemu su - koliko je poznato - razgovori već počeli«, rekao je Kovačević.</p>
<p>»Najava Ha1 obveznog mirovinskog fonda da će, ako prikupi dovoljan broj članova, Crkvi uplatiti 15 milijuna kuna Hageni nije prijavljena kao marketinški potez, odnosno Ha1 za nju službeno nije tražio odobrenje od Hagene«, rekao je Kovačević, naglasivši kako u Hageni nemaju ništa protiv takve ideje. No, dodao je da ju treba promatrati u okviru narodne poslovice »Pomozi si sam pa će ti i Bog pomoći«</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pad dobiti HT-a gotovo 20 posto</p>
<p>Ukupni prihodi Telekoma u prvih devet mjeseci 2001. godine iznosili su 5,6 milijardi kuna, što je porast od 14,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2000. godine. Ukupna bruto dobit iznosila je više od 932 milijuna kuna, dok je dobit nakon oporezivanja bila više od 699 milijuna kuna, što je 19,8 posto manje nego u istom razdoblju 2000. godine </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Hrvatska ima više od 1.750.000 fiksnih telefonskih priključka, a s oko 37 telefona na stotinu stanovnika nalazi se u sredini između Europske unije i tranzicijskih zemalja. Tu se svrstala i kad se radi o prosječnim cijenama svih telefonskih razgovora za unutarnji i međunarodni telekomunikacijski promet te za GSM mreže.</p>
<p> Hrvatski telekom (HT) ovu je godinu proglasio godinom fiksne telefonije. Godina 2004. HT će izgubiti monopol u fiksnoj telefoniji te se tada može očekivati ulazak drugog operatera nepokretne mreže u Hrvatsku. No, prije toga HT mora riješiti sve zahtjeve za uvođenje novog telefonskog priključka i potpuno digitalizirati mrežu.</p>
<p>Što se tiče novih telefonskih priključaka, kažu u HT-u, na njega se u prosjeku čeka manje od 30 dana. Naime, više nema dugogodišnjih repova za novi telefonski priključak, a uvođenje stoji 620 kuna (s PDV-om), dok je 98 posto telefonske mreže digitalizirano. Tonsko biranje (prednost digitalne tehnologije) omogućava dodatne telefonske usluge - preusmjeravanje dolaznih poziva, prikaz broja koji zove, skraćeno biranje, zabranu slanja vlastitog broja i dr.</p>
<p>Osim toga, u digitaliziranim telefonskim centralama instaliran je program za izradu specifikacije ostvarenog telefonskog prometa. HT Sve dok HT nije počeo slati ispis ostvarenih poziva zajedno s telefonskim računima, bila su širom otvorena vrata špekulacijama oko (ne)potrošenih telefonskih impulsa. Ovu uslugu koristi više od 60.000 HT-ovih pretplatnika, iako u HT-u tvrde da imaju manje pritužbi na telefonske račune nego što je to slučaj u drugim zemljama. </p>
<p>Podsjetimo, još 1997. godine telefonski priključak u Hrvatskoj stajao je čak 3500 kuna. Hrvatska je 1990. godine imala 17 telefona na 100 stanovnika te je prema međunarodnim telekomunikacijskim standardima bila na začelju razvijenih zemalja.</p>
<p> U skladu s koncesijskim obvezama, HT najkasnije do kraja ove godine mora ukinuti tzv. dvojnike. No, tu koncesijsku obvezu ispunit će prije kraj godine, napominju u HT-u. Isto tako, nakon rebalansa tarifa (1. kolovoza 2001. godine) ne očekuje se novi cjenovni udar na HT-ove preplatnike u »nekoliko narednih godina«.</p>
<p>Nakon 1999. godine, kad su cijene u unutarnjem telefonskom prometu povećane 30 posto, HT je lani uveo novi sustav tarifiranja. To je značilo povišenje cijena sa 15,5 lipa po minuti na 23 lipe, bez PDV-a. No, kako su bivši međužupanijski razgovori pojeftinili oko 30 posto, a međudržavni razgovori oko 50 posto, HT-ova računica je pokazivala da prosječni telefonski računi privatnim korisnicima neće poskupiti više od 24 posto, a da će poslovnim korisnicima biti između pet i 18 posto niži.</p>
<p> S druge strane, društva za zaštitu potrošača tvrdile su da su prosječni telefonski računi nakon rebalansa tarifa višestruko povećani. U praksi je to značilo stotinjak kuna po jednom telefonskom računu, odnosno računi se nakon uvođenja jedinstvene nacionalne tarife, tj. ukidanja lokalnih poziva, mnogo bliži iznosu od 300 kuna.</p>
<p>Međutim, u HT-u napominju da je prelazak s impulsnog na minutno tarifiranje prometa i uvođenje jedinstvene tarife izraz potreba da se domaće telekomunikacijsko tržište prilagodi europskim standardima. Osim na pravila igre unutar WTO-a, u HT-u se pozivaju i na koncesijski ugovor iz 1999. godine koji je Telekomu dao mogućnost promjena tarifa do 20 posto, odnosno poskupljenje šest posto plus godišnji porast troškova života.</p>
<p>Ovakav koncept tarifiranja postoji u većini tranzicijskih zemalja, odnosno prilagođen je standardima EU. Ovim promjenama HT je uklonio nerazmjer između cijena domaćih i međunarodnih poziva te ih uskladio s cijenama drugih europskih zemalja. Primjerice, minuta razgovora sa Slovenijom, Italijom, Austrijom, Njemačkom ili Srbijom i Crnom Gorom stoji 1,85 kuna, bez PDV-a.</p>
<p>Ukupni prihodi Telekoma u prvih devet mjeseci 2001. godine iznosili su 5,6 milijardi kuna, što predstavlja porast od 14,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2000. godine. Zbog rasta ukupnih prihoda i veće efikasnosti naplate, neto novac iz redovitog poslovanja povećao se za 5,6 posto (više od 2,1 milijun kuna) u odnosu na isto razdoblje prije dvije godine. </p>
<p>Ukupna bruto dobit iznosila je više od 932 milijuna kuna, dok je dobit nakon oporezivanja iznosila više od 699 milijuna kuna, što je manje nego u istom razdoblju 2000. godine za 19,8 posto, jer se unaprijed plaćeni porez na dobit povećao na 25 posto bruto dobiti. </p>
<p>HT je lani imao manje pretplatnika od plana (minus dva posto ili 36.493). Preciznije, predviđen je manji broj pretplatnika, ali više ISDN pretplatnika (plus 34,3 posto ili 24.000) od planiranog. HT je osigurao dovoljno kanala (39.000) za sve one koji žele imati »dvostruki« fiksni priključak. </p>
<p>Rezultati s krajna rujna za podatkovne mreže i HThinet, za koje se lani predviđalo manje pretplatnika i linija zbog gospodarske situacije u zemlji i s tim povezanog polaganog rasta, pokazuje da će se prognoza ostvariti.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Erste Bank, Bank Austria i KBC podnijeli ponude za kupnju Riječke banke</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Erste Bank iz Beča, Bank Austria (sastavni dio HVB-a) i belgijska grupacija KBC podnijele su do srijede Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka obavezujeće ponude za kupnju 85 posto dionica Riječke banke.</p>
<p>Prema riječima direktora Državne agencije za sanaciju banaka Marinka Filipovića sve tri ponude su izuzetno kvalitetne i, zajedno s predviđenom dokapitalizacijom od najmanje 60 milijuna eura, pojedinačno su teške više od 100 milijuna eura.</p>
<p>Prema Filipovićevim riječima, osim tri spomenute ponude za kupnju DAB-u je pristiglo i nekoliko pisama namjere, te isprike pojedinih banaka koje u ovako kratkom roku nisu uspjele unutar banke dobiti suglasnost svojih uprava za kupnju Riječke banke.</p>
<p>Odluka o kupcu Riječke banke donijet će se u petak na sjednici Uprave Državne agencije za sanaciju banaka, na kojoj bi se, kako kaže Filipović, moglo spomenutim trima bankama odobriti dodatan rok za analizu poslovanja Riječke banke. Isto tako, smatra Filipović, moguće je da se već u petak krug potencijalnih kupaca svede na samo dva imena.</p>
<p>Inače, osim tri spomenute banke kao potencijalni kupci Riječke banke spominjali su se i Raiffeisenbank, Volksbank, Hypo Alpe-Adria Bank, Charlemagne Capital fond i Privredna banka Zagreb.</p>
<p>Bank Austria i KBC nedavno su se nadmetali i za kupnju većinskog paketa dionica Splitske banke. Kao pobjednik tog nadmetanja izašla je Bank Austria koja je za gotovo 88 posto dionica Splitske banke platila 132,1 milijun eura. Belgijskom KBC-u zamjerala se, naime, moguća vlasnička povezanost s talijanskim UniCreditom - novim vlasnikom Zagrebačke banke. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Štokić ne želi biti savjetnik u Riječkoj banci</p>
<p>RIJEKA, 3. travnja</p>
<p> - Bivši predsjednik Uprave Riječke banke mr. Ivan Štokić i član Borislav Perožić odbili su potpisati ugovore o radu koje im je za radno mjesto savjetnika ponudio novoimenovani čelni čovjek Uprave Milan Potkonjak. </p>
<p>Potvrdivši tu informaciju, članica Uprave Sanja Stojević kazala je da je Štokićevu i Perožićevu odluku podržala i nova Uprava, suglasna s njihovim obrazloženjem da je takav potez u interesu Banke i radi daljnjeg kvalitetnog funkcioniranja novog poslovodstva. Status bivše Uprave u nadležnosti je Nadzornog odbora koji je s njima potpisao menadžerske ugovore, na temelju kojih su Štokić i Perožić trenutačno na godišnjem odmoru. Stojević potvrđuje da je u tijeku konstituiranje novog Nadzornog odbora, koji će odlučiti o statusu članova bivše Uprave. </p>
<p>U Riječku banku pristiglo je i očitovanje donedavno većinskog vlasnika Bayerische Landesbank. Naime, nakon objavljivanja da će BLB zatražiti prijevremeni povrat kredita odobrenog Riječkoj banci u iznosu 100 milijuna eura, Riječka je banka zatražila pismeno očitovanje od bivšeg većinskog vlasnika.</p>
<p>BLB je izričito odgovorio da do toga neće doći i podržao je rad nove Uprave, izrazivši nadu u ponovni uspjeh Banke. Stojević je pojasnila da je BLB imao pravo, nakon promjene vlasničke strukture, zatražiti prijevremeni povrat sindiciranih kredita. Ona je dodala da je Riječka banka od BLB-a uzela jedan kredit u iznosu od 85 milijuna eura, dok je drugi od 25 milijuna njemačkih maraka djelomično već otplaćen. </p>
<p>Predsjednik Uprave Milan Potkonjak je u Zagrebu gdje se u DAB-u otvaraju ponude za dokapitalizaciju Banke. Podsjetimo kako je Potkonjak na prošlotjednoj konferenciji za novinare kazao da bi Štokiću i Perožiću, prihvate li nove ugovore, plaće bile manje nego direktorima Bančinih sektora. On je dodao da će se ubuduće protiv svakog djelatnika koji u javnost iznese podatke o plaćama pokrenuti disciplinski postupak. Potkonjak smatra da su takvi podaci osobni te da ni jedan stranac ne želi ulagati u insituciju iz koje cure informacije. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ruskim tajkunima Hrvatska nije zanimljiva, srednjem sloju skupa</p>
<p>MOSKVA/ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Nigdje u svijetu nismo u toliko malo dana čuli toliko različitih informacija kao što nam se to dogodilo u Moskvi - po jednima, Rusi u Hrvatsku dolaze isključivo zbog čistog mora i kulturnih vrijednosti, a zabava ih uglavnom ne zanima, dok je po drugima to besmislica jer se na hrvatski Jadran dolaze provesti, a odlaze razočarani. </p>
<p>Prvi tvrde da je stasao tzv. srednji sloj kojeg bi odmor u (ovakvoj turističkoj) Hrvatskoj oduševio, dok ruski kolege novinari ističu da su to samo bajke i da je Rusija još uvijek čvrsto podijeljena na vrlo bogate i vrlo siromašne. </p>
<p>Istina je, po nama, negdje u sredini. Razuzdanim ruskim dolarskim milijarderima, koji su imovinu stjecali poput hrvatskih tajkuna, Jadran ne može ponuditi gotovo ni jednu atrakciju što bi zadovoljila njihove visoke kriterije. Nemamo izvanserijskih hotela, kockarnica, ponuda nam je siromašna. No ruski milijarderi su ionako kap u moru golemog ruskog tržišta.</p>
<p>Hrvatska može računati na potencijalne pripadnike srednje klase. Kažemo »potencijalne« jer pretpostavljamo da je taj sloj tek u formiranju i da će dolasci Rusa u Hrvatsku rasti proporcionalno s jačanjem srednje klase. </p>
<p>Slično je i s Mađarima. Mađarski kolega nedavno nam je rekao da Mađari izuzetno vole naš dio Jadrana i da se kod nas najradije odmaraju, čak im ne smetaju ni naši očiti propusti. Problem je, međutim, u njihovim primanjima. </p>
<p>Prosječne Ruse, kakvih je 145 milijuna, odmor u Hrvatskoj bi zadovoljio. Hrvatska u sezoni zna bljesnuti i sigurni smo da s prosječnom ruskom klijentelom ne bi bilo problema. </p>
<p>No problem je što će stasanje srednje klase još »malo« potrajati. Procjenjujemo da će proći još najmanje pet godina prije nego što s ruskog tržišta počnemo ostvarivati značajnije rezultate. </p>
<p>Najava (nategnuta) dolaska 60.000 ruskih turista na Jadran za ruske je razmjere tek nevidljiva izvidnica. Dolasci s tog tržišta još određeno vrijeme neće ovisiti o hrvatskoj umješnosti prodaje turističkog proizvoda nego o brzini kojom će se oporavljati ruska ekonomija. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Naftni embargo zasad ne prijeti, cijena iznad 27 USD</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Vrijednost OPEC-ove nafte u utorak je osjetno porasla, dosegnuvši gotovo 26 američkih dolara po barelu, dok je londonska Brent nafta u utorak je skočila za gotovo sedam posto, na 27,66 dolara po barelu, zbog krvavih obračuna na Bliskom istoku. Iako ne proizvode naftu, daljnje zaoštravanje sukoba između Izraela i Palestinaca alarmiralo je trgovce naftom. </p>
<p>Uznemirenost naftnog tržišta opravdana je iz više razloga, od kojih je možda najvažnija bojazan od ponavljanja epizode iz 1973. kada su arapske zemlje uvele naftni embargo, iako zasad nema opasnosti da se to dogodi. </p>
<p>Za naftu je bitno da se nasilje sa Zapadne obale i Izraela ne proširi na ostatak Bliskog istoka, područja ispod kojeg leži oko dvije trećine svjetskih naftnih rezervi.</p>
<p> Irak je u ponedjeljak pozvao arapske zemlje na naftni embargo. Ali ta je zemlja već 11 godina, od zaljevskog rata, pod sankcijama i u sukobu sa zapadnim svijetom, pa nema što izgubiti u slučaju naftnog embarga. Irak pod sankcijama dnevno izvozi oko dva milijuna barela, što je oko tri posto svjetske proizvodnje. S obzirom na to da američki predsjednik Bush nije baš naklonjen Bagdadu, odnosno već se tjednima špekulira hoće li SAD izvesti novi napad na Irak zbog njegova odbijanja suradnje, u ovako osjetljivom trenutku stanje bi se lako moglo pogoršati.</p>
<p>Unutar OPEC-a za sada je jedino Iran nakon iračkog poziva najavio mogućnost razmatranja uvođenja embarga, ali su drugi proizvođači u Zaljevu, a osobito Saudijska Arabija, to odlučno odbacili. Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik (u veljači je izvozila 7,24 milijuna barela dnevno), tri je desetljeća gradila sadašnju poziciju i funkcioniranje države najvećim dijelom može zahvaliti izvozu nafte i čvrstim valutama sa Zapada, tako da za nju embargo nema smisla.</p>
<p> Ipak, ako Izrael protjera ili ubije Arafata, teško je očekivati samo mlaku reakciju arapskih zemalja, pa je sa stanovišta trgovaca naftom bolje na vrijeme osigurati pozicije te otud i rast cijene nafte. </p>
<p>Ona je oštro porasla u usporedbi sa studenim 2001., kada je bila ispod 17 dolara po barelu, i sad je najviša u zadnjih šest i pol mjeseci. Tako visoka vrijednost nafte pravi je mamac za povećanje izvoza. No, prema dogovoru, članice OPEC-a do kraja lipnja ne smiju premašiti službenu količinu od 21,7 milijuna barela dnevno, iako je stvarni izvoz sigurno znatno veći. Posljednji podaci ukazuju da je deset članica OPEC-a u veljači izvozilo 22,69 milijuna barela dnevno, a u ožujku se izvoz dodatno povećao.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Uspon Luke Šibenik</p>
<p>ŠIBENIK, 3. travnja</p>
<p> - Od poduzeća kojem još 1996. godine nitko nije davao šansu za opstanak, Luka Šibenik, koja se bavi pretovarom brodskih tereta, postala je gospodarska uzdanica Šibenika. </p>
<p>Uprava je uspjela vratiti glavninu ranijih poslovnih partnera i uz to dobiti i nove. Pretvorba i privatizacija Luke Šibenik sa 174 zaposlena, koja je u jednakom vlasništvu sadašnjih i ranijih zaposlenika te riječke Transadrije, smatra se jednim od najuzornijih u Hrvatskoj. Na nedavnoj skupštini za predsjednika Uprave na novi četverogodišnji mandat izabran je dosadašnji čelni čovjek tvrtke Davor Škugor. </p>
<p>Lani su zaposleni u Luci Šibenik prekrcali oko 600.000 tona raznog rasutog tereta te nešto generalnih tereta, čime su se ozbiljno približili prijeratnim poslovnim rezultatima. Poduzeće je u ratu ostalo bez nekoliko strateških partnera, kao što su, primjerice, TLM-ova elektroliza, za koju se prije njenog stradavanja u rujnu 1991. godine pretovarivalo oko 120.000 tona glinice i oko 50.000 tona anodnih blokova, zatim Tvornica elektroda i ferolegura za koju se pretovarivalo do 120.000 tona razne robe, pa Zorka Šabac, Zorka iz Subotice i Prahovo iz Pančeva koji su godišnje zajedno uvozili oko 450.000 tona fosfata. </p>
<p>Danas je strateški partner Luke Šibenik INA Petrokemija iz Kutine. Luka je uspjela dobiti i neke nove terete kao što su glina, opeka, boksit, granitni kamen, a pregovara se i o pretovaru još nekih novih roba. Prema riječima prvog čovjeka, »usko grlo« koje priječi veću suradnju s tržištima BiH je Unska pruga koja ne funkcionira. Direktor Škugor ističe kako imaju izvrsnu suradnju s Hrvatskim željeznicama koje prevoze pretovareni teret.</p>
<p>Luka Šibenik danas nema kreditnog ni bilo kakvog drugog zaduženja, niti ijedne kune gubitka, a sve obveze prema radnicima i državi uredno podmiruje, što je u šibenskim prilikama zaista rijetkost. Plaće zaposlenih svake godine rastu 10 posto, a lanjske su bile na razini republičkog prosjeka. </p>
<p>Da se u tom likvidnom lučkom poduzeću ne mire sa sadašnjim stanjem tehnološke opremljenosti, svjedoči i to da će uskoro početi uređenje operativne obale Rogač, za što je već izrađen izvedbeni projekt. Modernizirat će se elektroenergetski sustav, poboljšati rasvjeta, urediti kolosijek i sistem oborinskih voda, a na jednom dijelu operativna će se obala betonirati i asfaltirati. Vrijednost radova procjenjuje se na oko 9 milijuna kuna. Prva faza radova trebala bi biti gotova do kraja ljeta, a druga, završna, sljedeće godine. </p>
<p>Završetkom tih radova, koje će zajednički financirati Luka Šibenik, Transadria te Lučka uprava, rad će biti znatno kvalitetniji. U planu je i nabava nove dizalice vrijedne 1,2 milijuna dolara, čime bi se povećala tehnička osposobljenost jer su postojeće dizalice stare prosječno četrdesetak godina. </p>
<p>U Luci Šibenik teret se obradi i prije zadanog roka, što znači da nema dužeg zadržavanja broda u luci, a partneri to posebno cijene jer svako otezanje s poslom znači gubitak vremena i novca. Tvrtka je u posljednje tri godine takvim poslovanjem znatno podigla rejting. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Burze: Indeksi bez većih promjena </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Slijedeći kretanja Wall Streeta, europske su dionice tehnološkoga sektora bilježile pad cijena, a posebno su bile pogođene softverske tvrtke. Proizvođači automobila ostvarili su određeni rast nakon što su objavljeni povoljni podaci o prodaji osobnih automobila u SAD-u, dok su farmaceutske kompanije bilježile negativan trend.</p>
<p>Osim milanskog blue chip indeksa MIB 30, koji je porastao 0,52 posto na 33.288 bodova, svi su ostali vodeći indeksi do poslijepodneva ostali gotovo nepromijenjeni. Tako je FTSE 100 bio 0,08 posto viši na 5255,6 bodova, a njemački DAX 0,03 posto viši nego u utorak na 5312,85 bodova. Pariški CAC 40 se oko tri sata poslijepodne ponovno vratio na vrijednost zabilježenu prilikom zatvaranja dan ranije - 4627,44 boda. Indeks najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 pao je 0,02 posto na 1269,15 bodova, dok je uži DJ Euro Stoxx 50 porastao 0,07 posto na 3746,61 bod.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice u srijedu su najavljivali blaži pad cijena nakon otvaranja newyorških burzi, nakon što je dan ranije Nasdaq Composite, koji obuhvaća brojne tehnološke dionice, pao 3,1 posto na 1804,4 boda. Blue chip indeks S 500 je pao 0,9 posto na 1136,76 bodova, dok je uži Dow Jones Industrial izgubio 0,5 posto spustivši se na 10.313,71 bod.</p>
<p>Azijske su burze uglavnom bilježile pad cijena, no tokyjski indeks Nikkei 225 je porastao 1,75 posto na 11.400,71 bod.</p>
<p>Jedan od najvećih dobitnika na europskim burzama bila je švicarsko-švedska industrijska grupacija ABB koja je, nakon nekoliko neizvjesnih tjedana, konačno uspjela ishoditi prijeko potrebni zajam od 3 milijarde eura. Dionice ABB-a porasle su 10 posto. U automobilskom sektoru, dionice BMW-a porasle su 1 posto nakon što je grupacija izvijestila o 23-postotnom rastu prodaje u SAD-u prošloga mjeseca. DaimlerChrysler je također dobio oko 1,1 posto, mada je u ožujku na američkom tržištu zabilježio 4 posto manju prodaju. Porsche je, pak, pao 1,6 posto, nakon izvješća da je u SAD-u u ožujku prodao 18 posto vozila manje.</p>
<p>U farmaceutskom sektoru, švicarska Novartis i danska Lundbeck, izgubili su 2 odnosno 4,9 posto zbog najava da će se uskoro na tržištu naći velik udio njihovih dionica. Od softverskih kuća, najveći je gubitnik s padom od 4,02 posto bila britanska Logica. Njemački SAP pao je 2,14 posto, a francuski Cap Gemini 1,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Pašalić: I HDZ je griješio i treba ga demokratizirati </p>
<p>Mintas-Hodak predstavila vanjskopolitički dio programa u kojem se zagovaraju promjene suradnje s Haagom / Ćosić govorio o nacionalnoj sigurnosti, a Vukić i Šuker o rješenju nezaposlenosti - u četiri godine s 3,2 milijarde kuna planira se zaposliti 148.000. Izdvojilo bi se 263 posto više, a posao bi dobilo čak 404 posto više ljudi </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - »Umjesto najavljenih 200.000 novih radnih mjesta, u dvije godine mandata ove Vlade imamo novih 80.000 nezaposlenih. Zato je realno očekivati da će njihov broj do konca godine biti veći od 450.000, kao što će manjak u mirovinskom i zdravstvenom fondu iznositi više od 15 milijardi kuna«, rekao je dr. Ivić Pašalić u srijedu u Zagrebu, predstavljajući svoj program kojim ulazi u bitku za predsjedničko mjesto u HDZ-u. </p>
<p>»Za vrijeme ove Vlade ugrožena su temeljna socijalna prava i dostojanstvo branitelja. Svaka je kritika povod za javni linč, čega nije pošteđena ni Crkva, a unutarnji se problemi kontinuirano generiraju. HDZ je jedina stranka koja je imala viziju iako smo zadnjih nekoliko godina radili greške«, primijetio je Pašalić rekavši da u njegovoj stranci treba provesti decentralizaciju i demokratizaciju.</p>
<p>U dvosatnoj prezentaciji u prepunoj prostoriji Hrvatskoga novinarskog društva, uz videoprojekcije i grafikone, dr. Pašalić je sa suradnicima izložio svoj politički i gospodarski program. Naglasio je da taj program ne daje odgovore na sva goruća pitanja, ali je dobar temelj za suradnju »svih koji mogu pridonijeti razvoju Hrvatske«.</p>
<p>Upozorio je da u hrvatskom društvu treba potaknuti sve vrste reformi te ponuditi »ljude, programe i ideje kako bismo razbili osjećaj beznađa«. U svemu tome važnu ulogu, smatra on, mora imati »nova hrvatska politička generacija«. Kritizirajući Vladu, dr. Pašalić je ocijenio »sramotnom« i njezinu politiku prema Hrvatima u dijaspori. </p>
<p>Nacionalni, državni i gospodarski interesi, uvažavanje međunarodnog okruženja i partnerstvo sa susjedima osnovne su smjernice vanjskopolitičkog dijela Pašalićeva programa koji je izložila dr. Ljerka Mintas-Hodak. Većina građana Hrvatske smatra da država treba ući u EU, ali prije toga treba riješiti otvorena pitanja sa susjedima, prvenstveno s BiH i Slovenijom. Hrvatska treba nastaviti surađivati s Haaškim sudom, naglasila je Mintas-Hodak, ali »ne smije se dopustiti kriminalizacija Domovinskog rata«. Pašalićev tim predlaže izmjene Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom tako da bi se najprije pred hrvatskim sudovima proveo tzv. predistražni postupak, u kojem bi se provjerila valjanost dokaza za osumnjičene Hrvate pred tim sudom.</p>
<p>O reformi lokalne uprave govorio je gradonačelnik Zadra i saborski zastupnik Božidar Kalmeta, ustvrdivši da bi lokalne izbore trebalo personalizirati. Saborski zastupnik HDZ-a i član Pašalićeva užeg tima Ivan Brleković smatra da bi sudstvo trebalo modernizirati.</p>
<p>Sabor bi trebao osnovati odbor za oružane snage koji bi bio jamstvo modernog obrambenog sustava, te akademiju nacionalne sigurnosti koja bi bila stožerna obrazovno-znanstvena institucija za izobrazbu kadrova u MORH-u, naglasio je general Krešimir Ćosić, autor dijela Pašalićeva programa o nacionalnoj sigurnosti. Istaknuo je da promjene u MORH-u moraju biti »stručno utemeljene i usklađene s proračunom, transparentne i pod nadzorom Vlade i Sabora«. Te promjene moraju voditi »obrazovani i u ratu dokazani kadrovi«.</p>
<p>Gospodarski dio Pašalićeva programa predstavili su saborski zastupnici HDZ-a Ivan Šuker i Dario Vukić. Kao temeljne probleme gospodarstva naveli su visoku nezaposlenost, nisku stopu gospodarskog rasta, visoke deficite u vanjskotrgovinskoj bilanci i javnim financijama, te sve veću ovisnost države o stranim zaduženjima.</p>
<p>U 12 godina do 10 tisuća dolara po stanovniku </p>
<p>Jedan od temeljnih ciljeva programa je porast bruto domaćeg proizvoda po stanovniku na 10.000 dolara u sljedećih 12 godina. To je moguće postići stopom rasta BDP-a od šest posto na godinu, koja bi omogućila i smanjenje nezaposlenosti na razinu ispod osam posto u sljedećih šest godina, smatra Vukić.</p>
<p> Ipak, problem rekordno visoke nezaposlenosti u Hrvatskoj ne može se riješiti samo ubrzanjem gospodarskog rasta, kaže Vukić. Stoga bi za razne programe zapošljavanja država trebala, putem središnjeg razvojnog fonda, godišnje izdvojiti 808 milijuna kuna. U četiri godine za to bi se namijenilo 3,232 milijarde kuna i na taj način otvorio posao za više od 148.000 nezaposlenih.</p>
<p> U usporedbi sa sadašnjim projektima zapošljavanja, riječ je o 263 posto većim izdvajanjima, a njihovom primjenom posao bi dobilo čak 404 posto više nezaposlenih, tvrdi Vukić. Ističe da treba poticati razvoj turizma i poljoprivrede, te ulagati u znanje. Šuker smatra da ne bi trebalo zastupati ideju stvaranja državne poslovne banke budući da su - uči nas naše i strano iskustvo - takve institucije pod političkim utjecajem. </p>
<p>Tko su autori gospodarskog dijela programa?</p>
<p>I nakon predstavljanja Pašalićeva programa, javnost je ostala uskraćena za informaciju tko su autori njegova gospodarskog dijela.</p>
<p> Naime, na pitanje tko je, osim Šukera i Vukića, sudjelovao u izradi gospodarskog dijela njegova programa, Pašalić je Vjesniku odgovorio kako je riječ o većem broju »mladih stručnjaka, koji dolaze iz poslovnih krugova«. Prema njegovim riječima, veći dio ih je iz Hrvatske, no ima ih i iz inozemstva. Pritom je odbacio glasine da su u izradi programa sudjelovali Branimir Lokin i Guste Santini, koji su bili u publici, a tvrdi da to nisu ni mladi znanstveni novaci sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. </p>
<p>Pašalić je dodao kako će imena autora obznaniti tek ako pobijedi na stranačkim izborima. </p>
<p>Ankica Tuđman nije mogla doći</p>
<p>Programom pod motom »Ivića za predsjednika« te »Ideje, programi i ljudi«, Pašalić namjerava poraziti predsjedničke protukandidate u HDZ-u dr. Ivu Sanadera i Maju Freundlich. Predstavljanje tog programa pratile su brojne poznate osobe. Čelna mjesta u dvorani Hrvatskog novinarskog društva zauzeli su čelnici HIP-a dr. Miroslav Tuđman i Nenad Ivanković, udovica bivšeg ministra obrane Đurđa Šušak, književnik Ivan Aralica, admiral Davor Domazet-Lošo, te umirovljeni generali Ljubo Ćesić Rojs i Janko Bobetko. Bili su tamo i bivša ministrica prosvjete Ljilja Vokić, splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić, akademik Stjepan Babić, bivši rektor Zagrebačkog sveučilišta Marijan Šunjić, odvjetnik Željko Olujić, glazbenik Tonči Huljić... Nakratko su došli i ugledni ekonomisti dr. Branimir Lokin i Guste Santini. Pašalić je posebno pozdravio glavnog tajnika HDZ-a Josu Škaru te članove Predsjedništva stranke, a pročitao je brzojav Ankice Tuđman koja zbog spriječenosti nije mogla doći. </p>
<p>Andrea Latinović i Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prijevoz nije isplaćen svim zaposlenicima u školstvu</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« upozorio je u srijedu Vladu, Ministarstvo prosvjete i športa i Grad Zagreb da se dijelu zaposlenih u školstvu ne isplaćuje naknada za prijevoz.</p>
<p> Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službe pravo na naknadu za prijevoz imaju svi zaposleni, no, kako tvrdi Preporod, pojedini ravnatelji škola i Odjel za financije pri Ministarstvu prosvjete i športa odbijaju isplatiti prijevozne troškove svim djelatnicima. Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru naknada prijevoznih troškova isplaćuje se unaprijed i to najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec. Međutim, naknade zaposlenih u osnovnim školama nisu isplaćene za travanj, tvrde u Preporodu.</p>
<p> Grad Zagreb nije isplatio naknade za prijevoz zaposlenim u srednjim školama za ožujak i travanj, a za iste mjesece nisu isplaćeni i materijalni troškovi škola. Sadašnja vlast ima dvostruka mjerila, pa tako dosljedno i bespogovorno ispunjava ugovorne obveze prema međunarodnoj zajednici i svjetskim monetarnim institucijama, no kada se radi o ugovornim obvezama prema svojim građanima, one se na sve moguće načine izbjegavaju, ističe »Preporod«. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Darovite učenike ne treba izdvajati u posebne razrede</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Darovitu djecu ne treba izdvajati u posebne skupine, već im u razredima omogućiti individualne programe i diferenciran pristup nastavi, jedan je od zaključaka 26. Škole pedagoga - stručno-znanstvenog skupa koji je u Šibeniku koncem ožujka okupio 400 sudionika. </p>
<p>Tema skupa bila su darovita djeca i učenici, a zaključci koje su donijeli stručnjaci proslijeđeni su u obliku preporuke Ministarstvu prosvjete i sporta. </p>
<p>Kako su zaključili pedagozi, dosadašnji rezultati u radu s darovitim učenicima nisu rezultat sustavnog otkrivanja i praćenja rada, već su ostvareni uglavnom spontano, temeljem rezultata na natjecanjima u pojedinim predmetima ili zahvaljujući entuzijazmu učitelja. Stoga se u preporuci, među ostalim, navodi potreba osnivanja centra za darovitu djecu, koji bi pratio rad darovitih učenika te pružao stručnu pomoć učiteljima. »Zbog efikasnosti i kontinuiranog praćenja darovitih, potrebno je osnivanje banke podataka koja bi sadržavala osnovne podatke o pojedincu, mentoru, instituciji, istraživačkim projektima o darovitim učenicima u Hrvatskoj i slično«, stoji u spomenutoj preporuci ministarstvu. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Smanjenje plaća sucima je protuustavno«</p>
<p>Neprihvatljivo je da sudačka plaća ovisi o broju riješenih slučajeva, s obzirom na to da se ne radi o šablonskom, činovničkom poslu, rekao je Vladimir Gredelj</p>
<p>BJELOVAR, 3. travnja</p>
<p> - Oduke i zaključke Upravnog odbora Udruge hrvatskih sudaca (UHS) u srijedu je novinarima predočio predsjednik Udruge Vladimir Gredelj. Prema njegovim riječima, Upravni odbor Udruge raspravljao je, među ostalim, o velikom broju neriješenih predmeta koji se na sudu u Zagrebu gomilaju zato što tamo nedostaje, prema priznanju ministrice pravosuđa, čak 50 sudaca za koje nema sudnica u kojima bi radili.</p>
<p>Upravni odbor UHS-a zaključio je da taj problem nije nastao preko noći i da se stoga ne može na brzinu riješiti vatrogasnom metodom. Pogotovo ne tako da se suce natjera da rade prekovremeno jer bi to, prema mišljenju UHS-a, moglo dovesti do smanjenja kvalitete rada sudaca, što je neprihvatljivo.</p>
<p>Također je zaključeno da je smanjivanje plaća sucima protuustavno i kako je neprihvatljivo da sudačka plaća ovisi o broju riješenih slučajeva, s obzirom na to da se ne radi o šablonskom činovničkom poslu, rekao je Gredelj. </p>
<p>»Upravni odbor je raspravljao o radu sudačkih vijeća koja nisu ispunila svoju svrhu i koja su pokazala veliku nesamostalnost. Odlučili su organizirati okrugli stol o mjestu, ulozi i dosadašnjoj praksi sudačkih vijeća, jer bismo im na taj način pomogli da se pozicioniraju. Upravni odbor UHS-a ovlastio me da od ministrice zatražim svu dokumentaciju o imenovanju predsjednika sudova kako bismo je razmotrili i eventualno uočili nepravilnosti. To ću, kao predsjednik UHS-a, zatražiti još danas. Osim toga, osnovat ćemo povjerenstvo za donošenje propisa o sudačkoj etici. To će tijelo sankcionirati suce koji se te etike ne budu držali«, rekao je Vladimir Gredelj. </p>
<p>Za dopredsjednicu UHS-a imenovana je Antonija Kovačić s Visokog prekršajnog suda.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hotelskim zaposlenicima starijim od 50 godina 5000 eura za privatni biznis</p>
<p>Ministarstvo je s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak dogovorilo realizaciju posebnih kredita za vraćanje ranije podignutih, nepovoljnih/ Program »Poticaj za uspjeh« predviđa dvije godine počeka za otplatu povoljnih kredita i obnovu starih kuća, većinom na otocima/ Župan Rusković: Prioritet obnova hotela</p>
<p>SPLIT, 3. travnja</p>
<p> - »Ne postoji mogućnost da država oprosti dugove svima ili donese odluku da se krediti ne moraju vraćati, no država će pri privatizaciji otpisivati dio dugova«, najavila je u srijedu u Splitu, na sastanku s turističkim djelatnicima, ministrica turizma Pave Župan Rusković. Dodala je da je Ministarstvo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak dogovorilo realizaciju posebnih kredita za vraćanje onih ranije podignutih, nepovoljnih.</p>
<p>Sa Splitskom bankom Ministarstvo je uspjelo dogovoriti reprogramiranje kredita u turizmu prema modelu 3+7, a ovih se dana očekuje i rješavanje problema visine kamatne stope. Naglasivši da se Vlada jasno opredijelila za turizam kao stratešku granu, ministrica Župan Rusković predstavila je i program »Poticaj za uspjeh« koji će se započeti realizirati iduće godine.</p>
<p>Prema tom programu predviđeno je: dvije godine počeka za otplatu povoljnih kredita, obnova starih kuća većinom na otocima, kao i poklanjanje 5000 eura zaposlenicima hotelskih kuća koji su stariji od 50 godina, ako odu iz tih tvrtki i pokrenu vlastiti turistički biznis. »Naša je strategija održiv, ali kvalitetan turizam i smatramo da prije svega treba obnoviti postojeće hotele. Zasad je naglasak na manjim hotelima, a izvjesno je da će se u budućnosti trebati ulagati u velike hotele«, rekla je ministrica.</p>
<p>Ujedno je upozorila da ovosezonski 30-postotni pad zanimanja Nijemaca i Engleza za ljetovanje u Španjolskoj nije prouzročen isključivo terorističkim napadom na Ameriku, nego zasićenošću turista betonom. »Ako ovako nastavimo raditi, isto će se dogoditi i nama«, upozorila je ministrica. Prema njezinom mišljenju, najveći razlog kratkoći turističke sezone je to što se privatnici iznajmljivanjem soba bave kao dopunskim radom. Ljudi se, dodala je, turizmom trebaju početi ozbiljno baviti. Govoreći o potrebi boljeg i bržeg povezivanja otoka, istaknula je kako to ne znači da svakom otoku treba zračna luka, jer je to ekološki neprihvatljivo.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja turističkih radnika, ministrica je istaknula da je na listi Europske banke za obnovu i razvitak te njemačke agencije za razvoj trenutačno 14 hrvatskih tvrtki, među kojima i splitski hotel »Marjan«. Prema dogovoru, Nijemci će dovesti zanimljive partnere, a za godinu dana sva će ta poduzeća morati biti privatizirana.</p>
<p>Nulta stopa PDV-a, koja je dosad dala dobre financijske rezultate, najavila je ministrica, primjenjivat će se i iduće sezone, dok se ne nađe nova stopa, prihvatljiva i za turizam i za državni proračun.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Prvi program vjerojatno Muharemu Kulenoviću</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Vijeće HRT-a u četvrtak bi trebalo imenovati 13 urednika Hrvatskoga radija (HR): Prvoga, Drugoga, Trećega, Glazbenoga i Informativnoga programa te osam urednika radio postaja u Hrvatskoj. </p>
<p>Glavni urednik HR-a Duško Radić trebao je predložiti urednike za imenovanje još na prošloj sjednici Vijeća, no to nije mogao učiniti zato što mu je nedostajalo vremena za obilazak svih postaja i ocjenu kadrova. </p>
<p>Kako Vjesnik saznaje iz pouzdanih izvora, Radić će za urednika Prvoga programa predložiti Muharema Kulenovića, Drugoga Tanju Brmbotu Devčić, a Trećega Biljanu Romić. </p>
<p>Na mjestu urednika Informativnog programa Radić vidi Grgu Mrvicu, a Glazbenoga Zorana Brajšu. </p>
<p>Za odgovornog urednika Radio-postaje Sljeme Radić predlaže Ivana Jurišića, Osijeka Željku Bačić, Rijeke Vladimira Rončevića. U Puli će tu dužnost, najvjerojatnije, obnašati Sanjin Berc, u Zadru Toni Pajkin, u Splitu Vedrana Dedić Žanko, u Dubrovniku Davor Mojaš, a u Kninu Afrodita Bibić. </p>
<p>Što se tiče HTV-a, glavna urednica Jasna Ulaga Valić mora imenovati još dva urednika kako bi upotpunila brojku od 14 odgovornih ljudi na Prisavlju. </p>
<p>Bez čelnog su čovjeka za sada još program političkih kontakt-emisija te velika programska cjelina za kulturu, znanost i obrazovanje. Ulaga Valić te će urednike imenovati tek na sljedećoj sjednici Vijeća, koja bi se mogla održati 18. travnja. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Ja sam, a ne Ivić Pašalić pregovarao s Karadžićem«</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - »Nije Ivić Pašalić u ime dr. Franje Tuđmana vodio razgovore s Karadžićem 1994., već ja«, izjavio je za Vjesnik zagrebački odvjetnik Krunislav Olujić povodom pisanja Novog lista od srijede da je Ivić Pašalić u Banjoj Luci u dva navrata vodio hrvatsko izaslanstvo na razgovore s bosanskim ratnim zločincem Radovanom Karadžićem. </p>
<p>U Novom listu kao članovi Pašalićeva tima navode se general Mile Ćuk i Krunislav Olujić. »Ne želim braniti Ivića Pašalića ali ne odgovara istini ono što piše u Novom listu. Ja sam kao tadašnji predstojnik UNS-a bio vođa ekipe koja je razgovarala s Radovanom Karadžićem. Pašalić i Mile Ćuk bili su samo dio pregovaračkog tima. Taj je posao bio nastavak onoga što je kao moj prethodnik na mjestu predstojnika UNS-a radio Hrvoje Šarinić. Ja sam razgovarao s Karadžićem i o tome osobno izvijestio dr. Franju Tuđmana«, kazao nam je Krunislav Olujić.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kolektivni ugovor za 12.000 radnika Ine </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Uprava Ine d. d. i tri sindikata koji okupljaju gotovo 12.000 zaposlenih u toj kompaniji potpisali su u srijedu novi kolektivni ugovor.</p>
<p>Njime je utvrđeno da će masa bruto primanja u ovoj godini ostati na razini iz prošle, dok će u 2003. plaće u Ini rasti jedan posto manje od stope porasta bruto domaćeg proizvoda. Naime, Ina je dosad provodila Vladinu politiku o kretanju plaća u poduzećima u državnom vlasništvu tako da su plaće u tvrtki bile zamrznute na razini iz listopada 2000.</p>
<p>Ugovor su potpisali predsjednik Uprave dr. Tomislav Dragičević, te Božo Mikuš (Sindikat Ine i naftnog gospodarstva), Maja Rilović (Sindikat zaposlenika i društava Ine) i Željko Jurašinović (Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske). </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sukobi oko izmjene ZOR-a odgođeni za dva tjedna </p>
<p>Tripartitna radna skupina izradit će u roku od 15 dana nove teze za promjenu Zakona o radu/ Dr. Goran Granić ponovo izabran za predsjednika GSV-a </p>
<p>ZAGREB, 3.travnja</p>
<p> - Na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca, dr. Goran Granić izabran je u srijedu za predsjednika Gospodarsko-socijalnog vijeća na još godinu dana. HUP se odrekao čelne funkcije, koju je trebao po redoslijedu preuzeti, uz obrazloženje kako je u vrijeme donošenja važnih mjera važna vodeća uloga Vlade u GSV-u, no čini se da su se poslodavci mudro uklonili zbog sve žešćih sukoba oko izmjene Zakona o radu.</p>
<p>Tri socijalna partnera dogovorila su se na sjednici GSV-a da tripartitna radna grupa u roku 15 dana izradi teze za izmjenu Zakona o radu. Prihvativši ultimativni zahtjev sindikata o zajedničkom pisanju prijedloga izmjena ZOR-a, Vlada i poslodavci zasad su smirili tenzije i odgodili sukobe oko promjene radnog zakona. </p>
<p>»Dogovorili smo da će inicijative svih triju partnera - poslodavaca, Vlade i sindikata - biti ravnopravne pri izradi teza, koje će GSV razmotriti za dvadesetak dana,« kazao je novinarima nakon sjednice dr. Goran Granić.</p>
<p>Također je dogovoreno da se na pregovarački stol, osim smanjivanja prava, stave i druge mjere u cilju povećanja konkurentnosti gospodarstva i smanjivanja nezaposlenosti, a kao pomoć oko toga treba li i što mijenjati u ZOR-u analizirane su i povrede u primjeni zakona.</p>
<p>»Jasno smo upozorili da su teze za izmjenu ZOR-a, koje je Vlada plasirala u javnost, odnosno smanjivanje otkaznih rokova i otpremnina, za sindikate neprihvatljive i da one ne mogu biti osnova za pregovore. Sada smo na nultoj poziciji, a hoće li Vlada opet inzistirati na svojim tezama vidjet ćemo, no vjerujem da ćemo doći do prihvatljivih rješenja, koja neće biti nametnuta» rekao je čelnik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak.</p>
<p>Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević nedvosmisleno je poručio koja je nulta pozicija poslodavaca. Prema njegovim riječima, socijalni partneri moraju postići minimum suglasnosti oko otkaznih rokova i otpremnina kako bi ih sveli na prosjek susjednih konkurentskih zemalja, a Ivančević ne vidi niti jedan logičan argument po kojemu bi Hrvatska trebala zadržati najrigidnije radno zakonodavstvo. </p>
<p>Uz SSSH koji je istupio iz socijalnog pakta s Vladom i poslodavcima, i ostale su središnjice zaprijetile da će izići iz pakta i organizirati masovne demonstracije i štrajk ako Vlada ne odustane od smanjivanja radnih prava i ne pristane da prijedlog izmjena ZOR-a sroči tripartitna skupina.</p>
<p>Na novinarski upit kako komentira sindikalnu prijetnju štrajkom, dr, Goran Granić samo je kratko odgovorio: »Ja to nisam čuo.« I otišao iz dvorane, odbivši dodatna objašnjenja. </p>
<p>»Sindikati nisu odustali od prijetnje štrajkom«, izjavio je novinarima čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Dodao je kako je NHS na sjednici jedini bio suzdržan oko zaključka GSV-a. »Sindikati su Vladine teze odbacili i o njima nećemo raspravljati. Ovakav nejasan zaključak GSV-a otvara prostor da Vlada opet na mala vrata progura iste teze o smanjivanju prava,« kazao je Sever.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Vlahušić potvrdio da je MUP pokrenuo istragu protiv Kurjaka </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Ministar zdravstva Andro Vlahušić potvrdio je u srijedu da je MUP pokrenuo istragu protiv dr. Asima Kurjaka, predstojnika Klinike za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice Sveti Duh u Zagrebu. Neke pacijentice, naime, optužuju dr. Kurjaka da im je bez njihova znanja uzimao jajne stanice i implantirao ih u maternice drugih žena kako bi mogle zanijeti. </p>
<p>Istaknuvši kako mu je žao što se takve stvari događaju u hrvatskom zdravstvu, Vlahušić je rekao da Ministarstvo zdravstva prati cijeli slučaj. Uz MUP, istragu o tom slučaju vodi i unutarnja kontrola Bolnice Sveti Duh te Nacionalno bioetičko povjerenstvo. Ministar je izjavio da je razgovarao s ravnateljem Bolnice Sveti Duh dr. Daliborom Krpanom te da čeka njihov izvještaj. »Ministarstvo nije poslalo svoju zdravstvenu inspekciju jer se trenutačno ne ugrožava zdravlje ljudi. Zasad je dovoljno pričekati izvještaj iz bolnice na temelju kojeg ćemo vidjeti kako ćemo dalje postupati«, zaključio je. Dodao je da su u toj bolnici otkriveni i dvojni ugovori o radu </p>
<p>Istodobno, Nacionalno bioetičko povjerenstvo samostalno vodi istragu i donosit će odluke neovisno o Ministarstvu zdravstva. U razgovoru s predsjednikom tog tijela Slobodanom Vukičevićem, Vlahušić je saznao da Povjerenstvo već nekoliko dana aktivno istražuje slučaj dr. Kurjaka. Prema ministrovim riječima, Povjerenstvo će usporediti nalaze sa svjetskim iskustvima kako bi »što uspješnije zakonski, pravno i etički okarakteriziralo taj slučaj«. </p>
<p>Na upit je li dr. Kurjak suspendiran sa svog položaja u Bolnici Sveti Duh, Vlahušić je odgovorio da nije, »jer za to još nema razloga«. No to se može i promijeniti. Napomenuvši da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja, ministar Vlahušić istaknuo je da Ministarstvo nije potaknulo tu aferu, ali je neće niti zataškavati. </p>
<p>Kurjak je izjavio Hini da će se o svemu očitovati u petak.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kineski ministar obrane kod Mesića, Tomčića i Budiše </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u srijedu generala zbora Chi Haotiana, potpredsjednika Vojne komisije Centralnog komiteta Komunističke partije, državnog savjetnika i ministra obrane NR Kine, priopćeno je iz Ureda predsjednika.</p>
<p> Mesić je u razgovoru istaknuo da je posjet kineskog izaslanstva još jedan znak pozitivnog odnosa dviju zemalja. Kineski ministar je prenio mu je pozdrave predsjednika NR Kine Jianga Zemina. Ističući da Kina cijeni doprinos Hrvatske stabiliziranju prilika u regiji, složio se s predsjednikom Mesićem da u odnosima dviju zemalja ne postoje problemi, nego samo zajednički interesi.</p>
<p> Izaslanstvo na čelu s ministrom Chijem primio je i predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. Složili su se kako će posjeti predsjednika države Stjepana Mesića, a zatim i predsjednika Sabora Tomčića, u drugoj polovici ove godine omogućiti daljnji razvitak suradnje među dvjema državama. Kineskog je ministra primio i zamjenik premijera Dražen Budiša, koji je tom prigodom pozvan u posjet Kini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatska je tada izgubila prijatelje</p>
<p>DUBROVNIK, 3. travnja</p>
<p> - U povodu šeste obljetnice pogibije američkog izaslanstva i ministra trgovine Rona Browna u zrakoplovnoj nesreći na brdu Svetom Ivanu, u Dubrovniku i na mjestu tragedije u srijedu su održane komemoracije. </p>
<p>Okupljenima u Memorijalnoj kući »Ron Brown« obratili su se dubrovačko-neretvanski dožupan Vedran Leković i direktor Dubrovačke zračne luke Tonči Peović. Istaknuli su da da je Hrvatska u nastojanjima da ozdravi svoje gospodarstvo izgubila velike prijatelje koje nismo poznavali, ali su nam željeli pomoći. Na komemoraciji su bile i predstavnica američkog ministarstva pravosuđa Brenda Jackson te dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica. </p>
<p>Nakon komemorativnog skupa, uz spomen križ na mjestu nesreće položeni su vijenci i zapaljene svijeće. </p>
<p> Prije šest godina, u padu američkog aviona na brdu Svetom Ivanu poginuli su američki ministar trgovine Ron Brown i skupina uglednih američkih poslovnih ljudi koje je vodio u posjet Hrvatskoj. U zrakoplovu je bilo 35 putnika i članova posade. Uz američke državljane, poginulo je i dvoje Hrvata - fotoreporter Slobodne Dalmacije Nikša Antonini te prevoditeljica Dragica Lendić-Bebek. </p>
<p>A. H. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Suđenje »gospićkoj skupini«: Dvoje svjedoka otišlo, a dvoje nije ni došlo </p>
<p>RIJEKA, 3. travnja</p>
<p> - Od četvero svjedoka pozvanih da svjedoče na suđenju »gospićkoj skupini«, u srijedu su došla dvojica, ali i odmah napustila sud.</p>
<p> Dvije svjedokinje nisu se ni pojavile na Županijskom sudu u Rijeci. Zbog toga je u srijedu otkazano ročište. </p>
<p>Svjedok Milan Šimunović došao je, a onda, čini se, samovoljno napustio zgradu suda, a drugom, Ivici Turiću, sutkinja Ika Šarić dopustila da ode. Svjedokinja Marija Manojlović u pismu upućenom sudskom vijeću napisala je da se ni fizički ni psihički ne osjeća spremnom svjedočiti, a Marta Stanić nije se ni pojavila na sudu. Suđenje se nastavlja u četvrtak. Svjedoci su trebali govoriti o događajima vezanim uz likvidaciju civila na Lipovoj Glavici. </p>
<p>D.H. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Policajci predali Vladi popis svojih predstavnika za Povjerenstvo </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Bivši policajci koji već petnaesti dan prosvjeduju na Markovu trgu dostavili su u srijedu Vladi popis svoja tri predstavnika za Povjerenstvo, koje bi, prema prijedlogu premijera Ivice Račana, u roku od 30 dana trebalo provjeriti sve moguće nepravilnosti u kriterijima pod kojima su policajci dobivali otkaze.</p>
<p> Predstavnik prosvjednika Filip Lacić rekao je Hini da su popis s imenima trojice otpuštenih policajaca, koji bi trebali biti članovi Povjerenstva, predali portirima u sjedištu hrvatske Vlade. </p>
<p> Osnuje li se Povjerenstvo, otpuštene policajce predstavljat će Ante Znaor, Darko Jambrišić i Krunoslav Kopčić.</p>
<p> Lacić je izvijestio da je šezdesetak prosvjednika u srijedu u podne posjetio pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak, koji je nakon zajedničke molitve šestoricu prosvjednika zamolio da prekinu štrajk glađu.</p>
<p> Dvanaestorica prosvjednika počeli su štrajkati glađu 26. ožujka, no petorica su do danas odustala na nagovor liječnika, dok je jedan odustao zbog bolesti u obitelji. </p>
<p> Lacić tvrdi da su šestorica preostalih štrajkaša u vrlo teškom zdravstvenom stanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Zamjenski stan od grada Zagreba ili viša najamnina</p>
<p>»Vlasnicima bi trebalo vratiti stanove u posjed, a bivšim nositeljima stanarskog prava, 'zaštićenim najmoprimcima', koji sad stanuju u njihovim stanovima, osigurati zamjenske stanove. Ako žele ostati u privatnim stanovima, najamnina mora biti realna«, kaže Branka Petrović Matešić, glavna tajnica Udruge vlasnika nekretnina / Vjerojatno će se povećati sadašnja cijena najamnine, 1,53 kune po četvornom metru</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - »Želimo da se vlasnicima njihovi stanovi vrate u posjed, a bivšim nositeljima stanarskog prava, 'zaštićenim najmoprimcima', koji sad stanuju u njihovim stanovima, osiguraju zamjenski stanovi. Ako baš žele ostati u privatnim stanovima, najamnina koju plaćaju mora biti realna i dostatna za održavanje stana«, rekla je u razgovoru za Vjesnik Branka Petrović Matešić, glavna tajnica Udruge vlasnika nekretnina.</p>
<p>Opet se, naime, postavlja pitanje je li sukob stanara i vlasnika moguće riješiti u skladu s Ustavom, na koji se obje strane pozivaju. </p>
<p>Naime, Samostalna udruga stanara koja zastupa (neke) »zaštićene najmoprimce« poziva se na Ustavom zajamčenu jednakost koja je, kažu, »nestala onog dana kad je velik dio nositelja stanarskog prava postao potpunim vlasnicima, a četiri posto nositelja stanarskog prava i manji dio nositelja tog prava u konfisciranim stanovima u tome ostalo zakinuto«. Oni su, naime, izgubili pravo i mogućnost otkupa stana u kojem stanuju.</p>
<p>S druge strane, u Udruzi vlasnika nekretnina pozivaju se na Ustavom zajamčeno pravo vlasništva što podrazumijeva vraćanje tih stanova u posjed vlasnika. Oni smatraju neprimjerenim uzastopne zahtjeve »zaštićenih najmoprimaca« koji žive u njihovim stanovima za otkupom tih stanova. Odlukom Ustavnog suda iz 1998. godine, kaže Matešić, zabranjuje se prodaja privatnih stanova bez volje vlasnika.</p>
<p>»Krajnje je vrijeme da se počne poštivati odluka Ustavnog suda iz 1998., kojom se jedinicama lokalne samouprave, npr. Gradu Zagrebu, nalaže obveza da 'zaštićenim najmoprimcima' osiguraju zamjenski stan«, kaže Matešić.</p>
<p>Prema njezinim riječima, taj bi stan mogao biti i stan iz Vladinog programa poticane stanogradnje. Dopredsjednik Udruge Boris Praunsperger upozorava da u Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, dakle bivših društvenih stanova, jasno piše da se novac prikupljen prodajom tih stanova mora koristiti za stambeno zbrinjavanje, među ostalim i za kupnju zamjenskog stana »zaštićenim najmoprimcima« u privatnim stanovima.</p>
<p>Iako obje strane, pozivajući se na odluke Ustavnog suda iz 1998. godine, pokušavaju ispraviti nepravdu koja im je nanesena, iznimno zamršena situacija vjerojatno se neće riješiti tako da »zaštićeni najmoprimci« kao zamjenski dobiju »Čačićev stan«, rekao je u neslužbenom razgovoru za Vjesnik Filko Ceznar, pomoćnik ministra za stanogradnju. </p>
<p>No, ako su se za njega prijavili, to će im donijeti pogodnosti i dodatne bodove na listi.</p>
<p>Prema Ceznarovim riječima, malo je vjerojatno da će sadašnji »zaštićeni najmoprimci« moći otkupiti stan, ali je vrlo vjerojatno da će se sadašnja cijena najamnine koju plaćaju - 1,53 kune po četvornom metru - povećati najmanje do iznosa koji je dovoljan da vlasnici mogu održavati stan i plaćati pričuvu.</p>
<p>U Udruzi vlasnika nekretnina računaju da takvih stanova u Hrvatskoj ima oko 3000, uglavnom u središtu Zagreba, Splita i Dubrovnika. Rješenje problema vide i u sve većoj volji znatnog dijela »zaštićenih najmoprimaca« da se dogovore s vlasnicima svojih stanova. </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020404].
|
