NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000831].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 234605 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.08.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ustavnim promjenama Hrvatska raskida s centralističkom državom i uvodi vertikalnu diobu vlasti</p>
<p>U novom prijedlogu ustavnih promjena Županijski dom ostaje, ali je njegova nadležnost ograničena na pitanja lokalne uprave / Zbog privremene ili trajne spriječenosti Predsjednika za obavljanje dužnosti, on će to moći privremeno prenijeti na predsjednika Sabora, odnosno premijera / U slučaju sukoba s Vladom, Predsjednik je dosad mogao raspustiti Sabor i u prvoj godini njegova zasjedanja, a ubuduće će to moći najmanje godinu dana nakon prošlog raspuštanja, odnosno ako neposredno nakon izbora u tri pokušaja nije uspjelo formiranje Vlade / Vlada više ne bi bila predsjednička, pa joj mandat ne počinje trenutkom kad je imenuje Predsjednik, već kad joj Sabor izglasuje povjerenje / Ne može se osnivati Predsjedničko vijeće u kome bi bili i predstavnici izvršne, zakonodavne, sudbene, ustavno-sudske i monetarne vlasti</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Tematskom raspravom o Nacrtu promjene Ustava Republike Hrvatske, što se u četvrtak, 31. kolovoza, održava na sjednici Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Sabora, počinje rasprava o nomotehničkim rješenjima ustavne reforme. Sabor je na svom prošlom zasjedanju u oba doma raspravljao o načelima ustavne reforme, usklađenima između Vlade i predsjednika Republike.</p>
<p>Ekspertna skupina ustavnopravnih teoretičara, što ju je formirao predsjednik Stjepan Mesić, još je proljetos javnosti predstavila i stručnu podlogu za promjenu Ustava i tekst konkretnih ustavnih promjena. Radilo se o vrlo kvalitetnoj ishodišnoj osnovi za ozbiljnu reformu ustavnoga modela. U tom je prijedlogu, prije svega, razrađen sustav diobe vlasti i njene međusobne ovisnosti.</p>
<p>Okosnica tog prijedloga transformacija je ustavnog modela iz polupredsjedničkoga u sustav parlamentarne vlade. Kao što se od ustavnopravnih stručnjaka i očekuje, prijedlog ustavnih promjena, što je u javnost izašao kao Predsjednikov, činio se »minimalistički«. Iako su predlagali izmjenu relativno malog broja ustavnih članaka, a u znatnom broju onih za koje su predlagali promjene, one su bile tek nomotehnička redaktura, riječ je o ustavnom prijedlogu koncentriranom na međuodnos predsjednika Republike, Vlade i parlamenta, kojim se dosljedno provode obveze što ih je predsjednik Mesić preuzeo svojim pobjedničkim predsjedničkim programom. Prijedlog teksta ustavne reforme, što u saborski postupak odlazi kao zajednički - Vladin i Predsjednikov - sveobuhvatniji je i predstavlja veće zahvate u ustavni tekst. Onaj tko bude preciznije iščitavao razlike između dvaju prijedloga ustavnih promjena lako će vidjeti da špekulacije o tome da se između Predsjednika i Vlade vodi teška borba oko ustavnih ovlasti nisu vjerodostojne, jer za nešto takvo ne nalazimo potvrdu u prijedlozima ustavnih rješenja.</p>
<p>Najveća je razlika između dvaju prijedloga u tome što je Predsjednikova ekspertna skupina predlagala ukidanje Županijskoga doma, smatrajući da je istek mandata tog doma najpogodniji trenutak za njegovo ukidanje, jer u dva mandata rada dom nije opravdao svoje postojanje. Diobom unutar sebe, zakonodavna je vlast slabila, a već ionako u svim modernim političkim sustavima postoji tendencija jačanja izvršne na račun zakonodavne vlasti. U novom prijedlogu ustavnih promjena Županijski dom ostaje, ali je njegova nadležnost ograničena na pitanja lokalne uprave. Zakone kojima se rješavaju pitanja lokalne uprave i samouprave oba doma rješavaju ravnopravno, a pravo veta na zakone usvojene u Zastupničkom domu prema prijedlogu ustavnih promjena bilo bi ograničeno na to područje. Aktualni se Ustav pokazao lošim iz dva razloga: omogućio je ostvarivanje modela »imperijalnog predsjedništva« i uspostavljanje autoritarnoga režima u kome je jedna osoba, uz pomoć oko sebe okupljenog pokreta, ovladala svim izvodima vlasti.</p>
<p>Znamo da je moderni ustav, u svojoj biti, brana presizanju ovlasti, čemu je vlast uvijek sklona, a da je temeljni princip, koji je vodio pisce prvoga modernog ustava - onoga američkog - ideja da se onemogući uzurpatoru - osobi, stranci ili frakciji - ovladavanje svim granama vlasti na svim razinama. Taj je problem u dobroj mjeri riješen već u prvotnom prijedlogu ekspertne skupine. Jednako važna mana aktualnoga ustavnog modela činjenica je da u njemu nema preciznih mehanizama rješavanja izuzetnih situacija. Sjetimo se krize u vrijeme očite odsutnosti bivšeg Predsjednika iz političkoga života, i to u doba kad je ovaj imao ustavnu obvezu raspisati izbore. Tekst svakoga ozbiljnog ustava vrvi stavcima koji počinju riječju ako... i rješenjima za izuzetne situacije. Prijedlog, koji je sada u ustavnoj proceduri, po tome je moderan ustavni tekst. Članak 97., koji regulira i privremenu i trajnu spriječenost Predsjednika za obavljanje svoje dužnosti, omogućuje Predsjedniku da njeno obavljanje privremeno prenese na predsjednika Sabora, a određuje i to da u slučaju spriječenosti predsjednika Sabora da obavlja tu dužnost ona ne može biti prenesena na nekog od potpredsjednika, već je tada preuzima premijer.</p>
<p>Loši izborni modeli</p>
<p>Rješenja diobe izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti kvalitetno su izvedena, nadležnosti su preciznije definirane, nego u aktualnom Ustavu, a kvalitetna rješenja za »vertikalnu diobu vlasti« golem su napredak u odnosu na dosadašnji kruti centralizam. Predlagaču, međutim, izmiče regulacija vrlo važnih političkih pitanja, kao što je položaj političkih stranaka u ustavnom sistemu. U hrvatskim uvjetima možda ne bi bilo loše Ustavom barem okvirno riješiti i pitanje izbornog sistema, pogotovo zna li se da su se dosad svaki izbori u Hrvatskoj provodili po novom izbornom modelu i da je većina u Saboru uvijek iskorištavala mogućnost da neposredno uoči izbora, primjereno svojim interesima, mijenja model te da nijedan od primijenjenih, a pogotovu onaj po kome su održani izbori 3. siječnja, ne može izdržati stručnu kritiku.</p>
<p>Vlada prestaje biti predsjednička, a raspuštanje Sabora otežano</p>
<p>Prijedlog ustavnih promjena, drukčije nego što je to bilo do sada, regulira i okolnosti u kojima predsjednik Republike može raspustiti Sabor. Predsjednik je, u slučaju sukoba s Vladom, dosad mogao raspustiti Sabor i u prvoj godini njegova zasjedanja, a sada to može najmanje godinu dana nakon prošlog raspuštanja, osim u slučaju da neposredno nakon izbora u tri pokušaja nije uspjelo formiranje Vlade. Vlada više ne bi bila predsjednička, mandat joj ne počinje trenutkom kad je imenuje Predsjednik, već kad joj Sabor izglasuje povjerenje. Prijedlog ustavne reforme predviđa uvođenje interpelacije, koja je u osnovi »zastupničko pitanje«, ali takvo kojemu je cilj da se nakon rasprave odlučuje o utvrđivanju odgovornosti člana Vlade ili Vlade u cjelini.</p>
<p>Neusporedivo veća pozornost posvećena je lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a ustavnim promjenama Hrvatska će, očito, prestati biti centralistička država, valorizirat će se načelo vertikalne diobe vlasti. Jedinice lokalne i regionalne samouprave, s pravom na izvorne prihode, ali i obvezom države da financira jedinice koje same ne mogu pokriti troškove, dobivaju na značenju. Uvođenjem sofisticiranog mehanizma premijerova supotpisa Predsjednikovih odluka uvodi se veća međuovisnost nosilaca izvršne vlasti, a predlagač ustavnih promjena, podučen iskustvima iz prošloga autoritarnog režima, unosi eksplicitne odredbe o Predsjednikovim ovlastima iz kojih je bivši Predsjednik »iskakao«. Određuje se da Predsjednik mora proglasiti zakon koji je donesen zakonitim postupkom, a da nema pravo u savjetodavna tijela obaviti »imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti«.</p>
<p>Dakle, ne može osnivati Predsjedničko vijeće u kome bi bili i predstavnici izvršne, zakonodavne, sudbene, ustavno-sudske i monetarne vlasti.</p>
<p>Davor Gjenero</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Građani ljuti zbog »napuhanih« telefonskih računa, a HT ne priznaje »krađu« impulsa i priprema poskupljenje</p>
<p>Oko dva milijuna telefonskih pretplatnika će najkasnije do kraja godine, uz telefonski račun, dobiti na kućnu adresu i ispis pozvanih brojeva, a ta će se usluga plaćati / Jurleka: Nema mogućnosti za krađu impulsa i napuhane račune kad je riječ o suvremenim telefonskim centralama. No, u slučaju da telefonski ormarići u stambenim zgradama nisu dobro osigurani, odnosno plombirani, postoji mogućnost paralelnog prikapčanja na »tuđu paricu«, odnosno nabijanja impulsa na tuđi račun / U Udruzi za zaštitu potrošača tvrde da ima razloga sumnjati u prevelike telefonske račune</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Brojni telefonski pretplatnici najkasnije će do kraja godine uz telefonski račun na kućnu adresu dobiti i ispis pozvanih brojeva. Iako u većem broju digitanih telefonskih centrala postoji instaliran program za izradu specifikacije ostvarenog telefonskog prometa, Hrvatske telekomunikacije (HT) dosad nisu bile u mogućnosti davati ispis poziva osvarenih u unutarnjem telefonskom prometu. To je bilo dovoljno za brojne špekulacije o (ne)potrošenim telefonskim impulsima, a tek su se vlasnici »astronomskim« telefonskim računima odlučivali na podnošenje zahtjeva za ispis pozvanih brojeva.</p>
<p>Marjan Jurleka, glasnogovornik HT-a, kaže da je ispis brojeva jedna od najčešće traženih usluga, pa će HT dvije godine prije koncesijske obveze (2003. godine) omogućiti tu uslugu za skoro dva milijuna svojih korisnika. Naime, sada HT tu uslugu po jednom ispisu naplaćuje 50 kuna. No, ispis mogu dobiti samo vlasnici telefonskog priključka, odnosno oni čije ime piše na telefonskom računu. Ubuduće bi se ta usluga također naplaćivala. Iako zasad nije poznato koliko će ona koštati, za pretpostaviti je da će njena cijena biti niža od sadašnje. Nadalje, HT će ispis pozvanih brojeva slati na kuću adresu samo na zahtjev korisnika usluge. To će biti zbog onih korisnika koji ne žele da im drugi zaviruju u poštanski sandučić da bi vidjeli kome su sve telefonirali.</p>
<p>Što se tiče čestih primjedbi korisnika da im netko »krade impulse«, Jurleka napominje da te mogućnosti nema kad je riječ o suvremenim telefonskim centralama. No, ističe, u slučaju da telefonski ormarići u stambenim zgradama nisu dobro osigurani, odnosno plombirani, postoji mogućnost paralelnog prikapčanja na »tuđu paricu«, odnosno nabijanja impulsa na tuđi račun. U HT-u imaju i zabilježene slučajeve »mrtvog telefona«. Naime, najčešće se radi o tome da telefonski priključak nije spojen na telefonsku centralu, jer je netko od susjeda »skrenuo« telefonski vod u svoj stan kako bi imao dva telefonska priključka. Nakon uvođenja ISDN-a (s jednim priključkom korisnici dobivaju dvije telefonske linije), sve veća potreba za dvama telefonskim brojevima može se riješiti i na jednostavniji način.</p>
<p>Kad se radi o reklamacijama telefonskih računa, Jurleka napominje da je broj reklamacija na telefonske račune HT-a »ispod europskog prosjeka«. No, objašnjava, struktura reklamiranih računa pokazuje da brojni korisnici sve teže drže korak s naprednom tehnologijom, odnosno ne snalaze se najbolje u moru novih telefonskih usluga za koje svaki mjesec plaćaju sve veće račune. Naime, skoro se polovina reklamiranih poziva odnosi na račune za mobitel, potom na pozive na govorne automate, čiji brojevi počinju s 060, te usluge pristupa Internetu. Iz HT-a upozoravaju da se pozivi s fiksne telefonske mreže na jednu od tri mobilne mrže u Hrvatskoj (Mobitel, Cronet i VIP-net) obračunavaju po cijenama mobilne mreže. Ukratko, kad zovete mobitel, telefonski impulsi brže »cure«.</p>
<p>Hrvatska se s 1,6 milijuna fiksnih telefona, odnosno 37 priključaka na 100 stanovnika nalazi u »zlatnoj sredini« u odnosu na druge europske zemlje. Tu se svrstala i kad se radi o prosječnim cijenama svih telefonskih razgovora za lokalni, međugradski i međunarodni promet i za GSM mrežu. Od Hrvatske su, primjerice, cijenom od 1,58 kuna za minutu razgovora, jeftinije Slovenija i Mađarska, a skuplje su zemlje Europske unije (EU), pridružene članice EU-a, Slovačka i Češka.</p>
<p>Ono što ohrabruje, jest da su ove godine cijene svih telefonskih razgovora pojeftinile u svim državama u odnosu na lani. Samo je cijena telefonske pretplate ostala ista u Hrvatskoj, a pojeftinila u spomenutim zemljama.</p>
<p>Zabrinjava što je nakon uvođenja niže pretplate u tim zemljama došlo do povećanja cijena za minutu razgovora. I HT će, na žalost, slijediti taj trend, pa za jesen priprema novi tarifni paket u fiksnoj i mobilnoj telefoniji. Iako novi cjenik zasad nije poznat, može se očekivati povećanje cijena u unutarenjem prometu, odnosno njihovo snižavanje u međunarodnom prometu u fiksnoj telefoniji te daljnje snižavanje cijena u mobilnim mrežama HT-a.</p>
<p>Međutim, Državni je inspektorat zatražio, na temelju općeg povećanja telefonskih računa na početku ove godine, provjeru ispravnosti mjerenja telefonskih impulsa u Telekomunikacijskom centru Zagreb. No, zatržane ovjernice (liste) institucije nadležne za telefonske centrale nije dobio zato što nije obavljeno baždarenje po isteku 31. prosinca 1999. godine. Iako razlog povećanja telefonskih računa za siječanj nije dokazan, Državni inspektorat je na osnovi izjava odgovornih osoba u HT-u utvrdio da je moguće unutar telekomunikacijskog centra priključenje na nekog pretplatnika i trošenje impulsa na njihov račun, ali se radi o pojedinačnim slučajevima zloporabe protiv kojih se u HT-u bore unutarnjom kontrolom.</p>
<p>Upozoreno je također na neispravnosti mjerenja potrošenih impulsa, ako uređaj za ispitivanje impulsnih davača, koji se upotrebaljavaju u telefonskom prometu, nisu ispitani u propisanom roku. Time se dovodi u pitanje ispravnost izdanih računa temeljem mjerenja impulsa, čija ispravnost nije dokazana ovjernicom nadležnog tijela. Konačno, izješće o rezultatima nadzora u HT-u, Državni će inspektorat objaviti kad se ispitaju sve činjenice.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kolozovi, upitnici i psihološki savjetnici za izmamljivanje telefonskih kuna</p>
<p>Dr. Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, tvrdi: »Korisnici HT-ovih usluga s pravom sumnjaju u pouzdanost obračuna potrošenih impulsa, jer ne postoji mogućnost valjane kontrole telefonskih računa«. Ona dodaje da u Udruzi za zaštitu potrošača primaju brojne pritužbe na račune HT-a, naročito kad su posrijedi veliki telefonski računi za »nepotrošene impulse«. Nadalje, kaže Brčić-Stipčević, kad korisnik traži ispis pozvanih telefonskih brojeva, u HT-u provjeravaju samo točnost obračuna, ali ne i to kako je došlo do »potrošnje impulsa«.</p>
<p>Što se tiče ispisa brojeva, Udruga za zaštitu potrošača je prije godinu i pol zatražila od HT-a izdavanje ispisa brojeva, jer korisnici usluga HT-a, koji je monopolist u davanju usluga u fiksnoj telefoniji, nema drugog načina da provjere ispravnost telefonskih računa. Osim toga, ističe Brčić-Stipčević, Udruga je privoljela HRT da na tv ekranu ispisuje cijenu poziva za kontakt emisije. No, u Udruzi su nezadovoljni time što korisnici HT-ovih usluga najčešće dobiju samo govorni automat, koji ih drži »na čekanju« kad zovu npr. Kolozov ili Upitnik, dok telefonski impulsi »cure« na njihov račun. Osim toga, impulse »brzo troše« i razni brojevi za psihološka savjetovanja, odnosno telefonski brojevi za zabavu s pozivnim brojem 060.</p>
<p>Što se tiče pritužbi na telefonske račune, Brčić-Stipčević napominje da bi njih bilo i više, ali da se domaći potrošači najčešće žale na davatelje usluga u krugu obitelji ili prijatelja. U Udruzi za zaštitu potrošača se nadaju se da će uspjeti promijeniti »svijest potrošača«, ali i da će konačno biti donesen zakon o zaštiti potroša.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HT nema »veliko uho«!</p>
<p>Na Vjesnikovo pitanje o tome koliko je opravdan prigovor korisnika usluga HT-a da se pojedini telefonski razgovori prisluškuju, Marjan Jurleka je energično zanijekao tu mogućnost - bilo u fiksnoj ili mobilnim mrežama HT-a. Drugim riječima, u HT-u nema »velikog uha«, koje sve čuje.</p>
<p> No, kad smo naveli evidentan primjer da su pojedini telefonski razgovori ipak snimljeni, odnosno da je njihov sadržaj poznat javnosti, Jurleka nas je uputio na MUP te dodao da se »HT bavi pružanjem usluge komuniciranja među ljudima, a priče o prisluškivanju pripadaju nekom bivšem vremenu za koje vjerujem da je iza nas«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zagrepčani ne žele štakore, ali ni postavljanje otrova u svojoj blizini</p>
<p>Za deratizaciju i dezinsekciju ove godine dva milijuna kuna manje nego lani / Uspjeh deratizacije ne ovisi samo o novcu već i od samih građana / Zašto Zagrepčani ne žele priznati da u njihovim dvorištima ima štakora?</p>
<p>Zagrebu ne prijeti niti je prijetila bilo kakva najezda štakora, makar bi se prema dojučerašnjim pisanjima nekih dnevnika tako nešto moglo i pomisliti. Poručuju to Zagrepčanima iz Gradskog ureda za zdravstvo i dodaju da će već u ponedjeljak, 4. rujna početi desetotjedna sveobuhvatna deratizacija. Provodit će se sukladno Odluci o preventivnoj deratizaciji, koja kaže da se »u lov na štakore, uz pomoć specijalnog otrova, kreće dvaput godišnje - jednom na proljeće i jednom na jesen«.</p>
<p>Prema riječima dr. Nenada Lamera iz Gradskog ureda za zdravstvo, za deratizaciju stambenih objekata i dvorišta, javnoprometnih površina, parkova, trgova i obala gradskih vodotoka, te za dezinfekciju i dezinsekciju, u gradskom je proračunu osigurano osam milijuna kuna, što je dva milijuna manje nego prošle godine. Iako je novca manje, deratizaciju će obaviti kao i svake godine dosad tvrtke s kojima je 1997. godine potpisan ugovor na tri godine i koje za obavljanje ove djelatnosti imaju dopuštenje Ministarstva zdravstva. Najavljena pak deratizacija tim će tvrtkama biti i posljednja, a hoće li Grad Zagreb s njima produžiti ugovor, pokazat će rezultati, a možda će se pronaći i neka bolja rješenja.</p>
<p>No, uspjeh deratizacije, ne ovisi samo o novcu. Štoviše, da bi se broj štakora sveo na podnošljivu mjeru (nikada ih se, naime, nećemo moći riješiti), uvelike su odgovorni i sami građani. Oni bi, u pravilu, nakon svakog »bliskog susreta« sa štakorom trebali pozvati inspektore zadužene za postavljanje otrova.</p>
<p> No, tu se javlja problem jer čak 90 posto naših sugrađana ne želi otrov u svojoj blizini. Takvo ponašanje, zapravo, pogoduje rastu štakorske populacije i širenju raznoraznih zaraznih bolesti, koje, u pravilu, najviše ugrožavaju djecu. Najčešći argument zbog kojih Zagrepčani ne pozivaju inspektore, ili im čak i brane pristup zgradi jest taj da štakora kod njih nema, možda tek jedan ili dva, koji se tek povremeno vrzmaju u dvorištu. A pritom zaboravljaju da je samo jedan(!) ljubavni par tih glodavaca svaka tri mjeseca spreman »napraviti« najmanje sedmero mladih. </p>
<p>Razlog više da se građani bez straha uključe u borbu protiv štakora je i podatak koji kaže da od 1933. godine, od kada se u Zagrebu provodi sustavna deratizacija, nije zabilježen ni jedan slučaj koji bi štetio ljudima ili kućnim ljubimcima. </p>
<p>Otrov za štakore u podrumima zgrada i dvorištima, objašnjavaju stručnjaci, trebao bi biti u interesu stanara i vlasnika stambenih objekata. Prvenstveno iz higijenskih razloga jer se štakorima podmeću otrovni mamci koji u izazivaju unutarnje krvarenje, pa oni uginu daleko od mjesta gdje su ga pojeli.</p>
<p> Psima i mačkama, saznajemo u Hrvatskom zavodu za toksikologiju otrovna meka namijenjena štakorima je odbojna, jer je gorka. </p>
<p>Kako prepoznati otrovanoga psa?</p>
<p>Ako pas ili mačka slučajno pojedu otrov za štakore, najkasnije u roku jednoga sata, moraju do veterinara. </p>
<p>Da su otrovani pokazat će krvarenje iz nosa, podbuhli želudac, povraćanje i iznenadne probavne smetnje. Sluz je bijela, prisutno je otežano disanje i malaksalost. Šape otiču, a po tijelu se pojavljuju hematomi - sve je to upozorenje za vlasnika da ništa ne poduzima sâm, nego da što hitnije krene po stručnu pomoć.</p>
<p>Nažalost, čak i onda kada je trovanje zamijećeno na vrijeme, životinja će se dugo oporavljati jer se otrov dugo zadržava u organizmu. Terapija se sastoji u davanju protuotrova - injekcijama ili tabletama koje sadrže vitamin K. Moguća je i transfuzija krvi. (ck) </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pročistač, kao najveća investicija u povijesti grada, mora biti u interesu Zagrepčana </p>
<p>Projekt najveće zagrebačke investicije svih vremena, pročistača otpadnih voda, vrijedan 1,2 milijarde kuna, odnosno oko 800 milijuna kuna bez Domovinskoga mosta i uređenja nekoliko prometnica uz Savu, kako smo već izvjestili sa kolegija čelnika gradske uprave, ima nekoliko nedopustivih propusta, preko kojih Gradsko poglavarstvo neće olako prijeći iako je projekt već završen, a Poglavarstvo stavljeno pred gotov čin. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić, i zamjenici Mladen Vilfan i Darinko Kosor, složili su se da investicija nije povezana s postojećim sustavom vodoopskrbe i kanalizacije, a u projektu se nije vodilo računa ni o otpadnim i oborinskim vodama koje bi pročistač trebao obrađivati. Tako bi se oborinska voda miješala s otpadnom i ulazila u pročistač. Znajući da su zagrebačke oborinske vode čišće od već pročišćenih otpadnih voda nekih drugih gradova, takvo rješenje bi značilo i bespotrebni trošak i bespotrebni udar na kapacitet pročistača. Dodatni produkt pročistača je i mulj, koji se mora zbinuti, a ni to pitanje nije riješeno. Stoga su čelni ljudi Zagreba dogovorili da će se izraditi integralni plan koji bi uključio i sadašnju kanalizaciju i vodovod. </p>
<p> Mladen Vilfan zato s razlogom naglašava da je nova gradska vlast naslijedila takav nepotpun projekt, ali si neće dopustiti inerciju pri njegovu provođenju.</p>
<p> Najveća investicija mora biti u interesu Zagrepčana.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Građevinska dozvola i besplatno gradsko zemljište za hospicijski centar </p>
<p>Članovi Regionalnog hospicijskog centra Zagreb prodavali su u srijedu na Cvjetnom trgu suvenire »hospicij«, kako bi i na taj simboličan način skrenuli pažnju na djelatnost kojom se dobrovoljno bave - pomoć neizlječivim bolesnicima, bez obzira na dob, da prožive na kvalitetan i dostojanstven način. </p>
<p>U prodaji suvenira na pola sata im se pridružio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obećavši moralnu i materijalnu pomoć Grada. On je istaknuo, da kad liječnici kažu da je gotovo, nije gotovo s duhovnom i socijalnom pomoći. Pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimir Šostar najavio je da će Grad besplatno ustupiti zemljište i građevinsku dozvolu za gradnju hospicijskog centra u Zagrebu. </p>
<p> Predsjednica Hrvatskog društva za hospicij i palijativnu skrb pri Hrvatskom liječničkom zboru, prof. dr. Anica Jušić zahvalila je na obećanoj pomoći, istaknuvši da im je izgradnja Centra palijativne skrbi sada glavni cilj, jer od 1994. djeluju u privatnom stanu i neprimjerenim uvjetima. </p>
<p> Osim predstavnika Grada Zagreba, pomoć su obećali i predstavnici Ministarstva zdravstva s kojima je i potpisan ugovor o osnivanju hospicija.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U subotu i nedjelju, jubilarna 20. manifestacija »Kaj su jeli naši stari«</p>
<p>Grad Vrbovec i njegova Turistička zajednica pripremaju jubilarnu, 20. turističko-gastronomsku manifestaciju »Kaj su jeli naši stari«. Središnji dio manifestacije održat će se u subotu i nedjelju, 2. i 3. rujna, kada će poseban sud ocjenjivati »starinska jela«. Ovoga puta će čak 20-ak udruga žena pripremati jela po starinskim receptima, pod pokroviteljstvom PIK-a Vrbovec. U oba dana na središnjem trgu moći će se kušati i kupiti kolači iz bakine kuhinje. Festival jela vrbovečkoga kraja pratit će bogati kulturno-umjetnički i sportski programi.</p>
<p>Već u četvrtak će se u Narodnoj knjižnici otvoriti izložba fotografija narodnih nošnji, a restoran Galerija priprema izložbu slika slikarice Marije Asztalos iz mađarskoga Barcsa. Olga Vicel iz Pazina u subotu će se predstaviti izložbom slika »Život o koncu«, kojom će pokazati raskoš istarskih suvenira, a u dvorcu <FONT COLOR="#CC3300"><b>Patačić</b></FONT> priprema se etno izložba i izložba cvjetnih aranžmana. Istodobno će mnogobrojna kulturno-umjetnička društva pokazati etnografske vrijednosti svojih krajeva.</p>
<p>Jubilarni »Kaj su jeli naši stari«, najavljuju organizatori, posebnim će etno-štimungom na središnjem trgu stvorit će prisnu atmosferu, da bi uz hranu i plodove jeseni, pružio nezaboravan doživljaj gostima. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Konzum otvorio nove prodavaonice u sklopu Name na Knežiji i u Trnskom </p>
<p>Od njih devet koliko ih je od Name unajmio Todorićev Agrokor, u srijedu su otvorene prve dvije Konzumove prodavaonice - na Knežiji i u Trnskom. Prigodnoj svečanosti u prodavaonici na Knežiji, uz predstavnike Agrokora i Konzuma, prisustvovali su gradonačelnik Grada Zagreba, Milan Bandić, pomoćnik ministra gospodarstva Kamilo Vrana, stečajni upravitelj Name, Mladen Jedličko, te predstavnici Hrvatskog fonda za privatizaciju i sindikata. </p>
<p>Predsjednik koncerna Agrokor, Ivica Todorić je na prigodnoj svečanosti na Knežiji rekao, da je zahvaljujući iznimnim naporima djelatnika Konzuma u kratkom vremenu preuređen prostor u kojem će raditi 40 radnika. Konzum će u novim prodajnim prostorima zaposliti 230 bivših radnika Name.</p>
<p>Čelni čovjek Agrokora upozorio je na činjenicu da se u slučaju Name pokazalo da stečaj za tvrtku ne mora uvijek značiti i ono najgore. Dodao je kako najam Naminih prostora ne znači da Konzumu nije dovoljno sadašnjih 200 prodavaonica, već se tvrtka želi razvijati u skladu sa sve snažnijom stranom konkurencijom.</p>
<p>Da je riječ o iznimnom poslovnom uspjehu, potvrdio je i gradonačelnik Milan Bandić. Čestitajući Agrokoru, izrazio je nadu da će sličnih primjera, unatoč teškim gospodarskim uvjetima, biti još i više. Dodao je da će Vladina strategija razvitka vrlo brzo doprinijeti aktiviranju zavidnih resursa kojima raspolažemo.</p>
<p>Prema riječima direktora Konzuma, Ante Paića Majdića, tvrtka je dosad potpisala ugovore o zakupu i poslovnoj suradnji s »Jadrankomercom« iz Crikvenice, »Istrom« d.d. iz Pule, te splitskom »Prehranom«.</p>
<p>Agrokor, odnosno Konzum će za tjedan dana otvoriti nova prodajna mjesta i u Nami na Kustošiji i Remizi. Do polovine mjeseca rujna otvorit će prodavaonice i u ostalim unajmljenim Naminim robnim kućama. (Mile Franičević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Današnja djeca mogla bi biti besmrtna</p>
<p>MARTLESHAM, 30. kolovoza</p>
<p> - Današnja djeca bit će vječno mlada, računala će inteligencijom nadmašiti ljude, a Internet će promijeniti svijet i ljudsku komunikaciju, kaže futurolog Ian Pearson. </p>
<p> Britanskoga futurologa Iana Pearsona zaposlile su velike telekomunikacijske tvrtke da razmišlja o tome kako će se promijeniti život ljudi u budućnosti, kako ne bi otišle u krivom smjeru pri sve bržem razvoju novih tehnologija. No već i sama ta zadaća nije laka: »U sljedećih 20 do 30 godina bit će više promjena nego ikad dosad«, kaže Pearson.</p>
<p> Pearson o budućnosti razmišlja još od školskih dana u Belfastu, s tom razlikom što je sada i plaćen za to.</p>
<p> »Dobio sam idealan posao za sebe«, sretno kaže 39-godišnjak dječačkoga pogleda.</p>
<p> Jedno od njegovih glavnih predviđanja jest da će računalna inteligencija nadmašiti ljudsku. »Računala će dostići ljude negdje oko 2015., pa će većina promjena koje budu nastupale poslije biti rezultat umjetne inteligencije«.</p>
<p> »Računala će biti tisuću puta pametnija od Einsteina. Imat će i osobnost poput ljudi, pa ćemo s njima komunicirati. Stroj će morati komunicirati, morat će imati neke ljudske osobine. Na primjer, kad bude trebalo izreći liječničku dijagnozu, ljudi će računalu morati reći simptome bolesti od koje pate«.</p>
<p> Osobe koje mrze računala ne moraju strahovati. Neće biti nužno poznavanje rada na računalu.</p>
<p> »U budućnosti, nakon razvoja umjetne inteligencije, softwarea za prepoznavanje glasa i mogućnosti govora, moći ćete razgovarati s računalom, a ono će razumjeti riječi i njihovo značenje«, kaže Pearson.</p>
<p> Pearson zapravo predviđa da će za 30 do 35 godina računala čak moći čitati misli, pa ljudi neće ni morati razgovarati s računalima.</p>
<p> Pearson većinu vremena provodi u maloj četvrtastoj prostoriji British Telecoma, koja podsjeća na stripove o Dilbertu, njegovu omiljenom liku, čiji je život zapravo sveden na niz frustracija na suvremenom radnom mjestu. </p>
<p> Pearson mnogo čita listove posvećene businessu, tehnologiji, najnovijim medicinskim i znanstvenim dostignućima kako bi bio upoznat sa zbivanjima.</p>
<p> No, iako je školovani fizičar sa sveučilišta u Belfastu, a već devet godina radi u British Telecomu, kaže da mu najbolje ideje padaju na pamet usred noći, u krevetu.</p>
<p> Pearson kaže da će u sljedećih 50 godina znanstvenici razviti genetiku i nanotehnologiju do te mjere da će biti moguće popraviti štetu u organizmu izazvanu bolešću i starenjem pa će ljudi biti vječno mladi.</p>
<p> A otkrivanje ljudskoga genoma, dosad najveće otkriće, ne bi bilo moguće bez računala.</p>
<p> Čak i kad bi čovječanstvo sutra propalo, za neku naprednu civilizaciju u budućnosti ne bi bilo teško opet stvoriti čovjeka jednostavnim pregledom podataka u memoriji računala, pod uvjetom da se održe neki slični organizmi od kojih bi uzeli bjelančevine i matične stanice.</p>
<p> Kad je riječ o kloniranju ljudi, Pearson kaže da će to netko već učiniti. »Na svijetu ima 230 država, samo je potrebno pronaći dovoljno novca pa da neka od njih to učini«. »Došli smo do točke s koje nema povratka. Ako neka država razvije nadmoćnu tehnologiju, ostale si neće moći priuštiti zaostajanje«.</p>
<p> Internet je već sada revolucija u komunikaciji, a i dalje će utjecati na mijenjanje društva.</p>
<p> Pearson predviđa i pojavu »cyber dolara« za plaćanje robe kupovanjem preko Interneta. Odjeća će se šiti uz pomoć laserskih uređaja, pa će svima sve savršeno pristajati.</p>
<p> Ljudi će na Internetu stvoriti »globalne« društvene krugove istomišljenika. </p>
<p> Za razliku od mnogih futurologa, Pearson razmišlja o tome što ljudi zaista žele. Tako npr. misli da ljudi neće živjeti u plastičnim kućama jer to nitko ne želi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Amerikanaca više od 300 milijuna</p>
<p>WASHINGTON, 30. kolovoza</p>
<p> - Sve je više Amerikanaca azijskoga i latinoameričkog podrijetla iako su bijelci i dalje uvjerljivo najveća skupina stanovništva, pokazali su prvi podaci ovogodišnjeg popisa pučanstva u SAD objavljeni u srijedu.</p>
<p> Među više od 304 milijuna Amerikanaca, bijelaca ima 224,6 milijuna. To znači da se od 1990. godine broj većinskog stanovništva povećao za 7,3 posto. Istodobno je za skoro 14 posto povećan broj crnačkog stanovništva. U popisu se nešto manje od 35 milijuna ljudi izjasnilo da su Afroamerikanci.</p>
<p> Popis je pokazao da američki domoroci polako nestaju. Indijanaca i pripadnika aljaških naroda danas je još samo 2,3 milijuna ili 15,5 posto manje nego prije deset godina. U tom razdoblju najbrže je rasla populacija Amerikanaca azijskog podrijetla. Uz povećanje od 43 posto danas ih je blizu 11 milijuna. Latinoameričkog stanovništva u SAD danas živi više od 31 milijuna. To je zamalo 39 posto više nego 1990. godine i sigurno je da će oni po brojnosti uskoro nadmašiti crno stanovništvo SAD.</p>
<p> Od američkih saveznih država najmnogoljudnije su Kalifornija, Teksas i New York, ali po postotku porasta broja stanovnika prednjače Nevada, Georgia i Sjeverna Karolina.</p>
<p> Doraville u saveznoj državi Georgiji rekorder je po povećanju broja manjinskih stanovnika. U tom gradu danas živi 26.731 Latinoamerikanac ili 216 posto više nego prije 10 godina, a broj stanovnika azijskog podrijetla povećan je za 181 posto, na 24.350. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kina kupila ruski nosač zrakoplova</p>
<p>PEKING, 30. kolovoza</p>
<p> - Kineska tvrtka kupila je rashodovani ruski nosač zrakoplova Kijev da bi ga razrezala i prodala u staro željezo, ali razmatra mogućnost da se brod djelomično obnovi i izloži kao turistička atrakcija, piše danas kineski list China Daily.</p>
<p> Tianma Shipbreaking Co. platila je ruskoj mornarici 8,5 milijuna dolara za brod koji je prije pet godina isključen iz aktivnog sastava flote u kojoj je proveo 20 godina. Kijev je nakon više od 100 dana putovanja i 17.000 nautičkih milja dotegljen iz Rusije u luku Tianjin, na sjeveroistoku Kine. Još u Rusiji s broda su skinuti svi sustavi za komunikacije, naoružanje i motor. Glavni upravitelj Tainma Shipbreaking Co. Wang Yucai rekao je da bi nosač mogao biti djelomično obnovljen i izložen kao turistička atrakcija, ali da bi za to trebalo doći do preuređenja ugovora jer su Rusi prodali Kijev isključivo za rezanje u staro željezo.</p>
<p> Kinezi su prije kupili još dva nosača zrakoplova od Rusije, Minsk i Novorosijsk, što je kod nekih susjednih zemalja izazvalo strahovanja da bi Peking te brodove mogao iskoristiti za jačanje ionako snažnih pomorskih snaga. Vojni analitičari tvrde da Kini hitno treba nosač zrakoplova kako bi mogla lakše angažirati snage na interesnim područjima udaljenima od svoje obale.</p>
<p> Bivši nosač zrakoplova Minsk, koji je prvo kupila tvrtka iz Južne Koreje, ponovo su kupili Kinezi da bi ga obnovili i sada je izložen u pomorskom muzeju u luci Shenzen. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kursk: Teško predvidjeti trajanje operacije vađenja tijela</p>
<p>MOSKVA, 30. kolovoza</p>
<p> - Zamjenik ruskog premijera Ilija Klebanov potvrdio je u srijedu da je »teško« predvidjeti koliko će vremena biti potrebno za operaciju vađenja tijela poginulih ruskih mornara s podmornice Kursk, dok će ta operacija početi krajem rujna.</p>
<p> »Teško je reći koliko će vremena to trajati. Operacija će trajati koliko je potrebno da se evakuiraju sva tijela«, rekao je Klebanov nakon što je u Kremlju razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Klebanov je dodao da će podizanje ostataka potonule podmornice, koja se nalazi na dubini od 108 metara u Barentsovom moru, početi u rujnu 2001. »Proučili smo više verzija, izabrali jednu i predožili je predsjedniku. Tehnički ta će operacija biti potpuno ruska, a financirat će se iz inozemstva«, nastavio je Klebanov dodajući da je riječ o »najkompliciranijoj operaciji izvlačenja podmornice« u povijesti. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagrijavanje Zemlje: Optuženi novi krivci</p>
<p>WASHINGTON, 30. kolovoza</p>
<p> - Plin koji stvara efekt staklenika i sadrži u najvećoj mjeri ugljični dioksid više nije glavni uzročnik zagrijavanja Zemlje, pokazala je nova studija NASA-e objavljena u utorak, a u kojoj se naglasak stavlja na plinove bez ugljičnog anhidrida.</p>
<p> Prema toj studiji, promjene klime ovih posljednjih godina i zagađenje zraka uzrokovali su plinovi poput ozona troposfere, metana i klorofluorokarbonata (CFC) i ispušni plinovi, nastali izgaranjem u dizel-motorima i izgaranjem ugljena.</p>
<p> »Dobra je vijest da se postotak povećanja plinova koji uzrokuju efekt staklenika, a koji ne sadrže ugljični dioksid smanjio u posljednjih deset godina, i ako se izvori metana i ozona troposfere smanje u budućnosti, bit će moguće zaustaviti za 50 godina promjene klime uzrokovane tim plinovima«, ističe autor studije James Hansen.</p>
<p> »Ako uz to smanjenje dođe i do smanjenja ispuštanja ugljičnog dioksida, mogli bismo dobiti i smanjenje postotka promjene klime«, dodao je. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Na Kubi otkriven ljudski fosil stariji od 8.880 godina</p>
<p>HAVANA, 30. kolovoza</p>
<p> - Na poluotoku Hicacosu nedaleko od ljetovališta Varadero otkriven je ljudski fosil stariji od 8.880 godina, javio je u subotu službeni dnevnik Granma. </p>
<p> Za otkriće je zaslužan Ercilio Vento, predsjednik kubanskoga speleološkog društva, koji je obavljao istraživanje sa skupinom studenata u pokrajini Matanzasu na poluotoku, 150 kilometara istočno od Havane.</p>
<p> Fosil pripada muškarcu između 18 i 25 godina starosti, a pronađen je u stijeni jame na tom području.</p>
<p> G. Vento je rekao za Granmu da bi kostur, koji još nije izvučen iz stijene, mogao biti mongoloidnog tipa i azijske rase, što još trebaju potvrditi znanstvena istraživanja. Ako se te postavke potvrde, bit će to najstariji ljudski fosil koji je dosad otkriven na Kubi, stariji od fosila Araukanaca čiji su ostaci također pronađeni u pokrajini Matanzasu i čija je starost procijenjena na oko 8.880 godina. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Agassijeva majka i sestra boluju od raka prsa</p>
<p>NEW YORK, 30. kolovoza</p>
<p> - Svjetski broj jedan u muškom tenisu Amerikanac Andre Agassi, čije igre od siječnja ove godine nisu na razini onih kakve smo gledali prošle godine, priznao je u intervjuu da je trenutačno preokupiran obiteljskim problemima jer mu i majka i sestra boluju od raka prsa. Nakon susreta 1. kola na US openu gdje je pobijedio Alexa Kima Agassi je u intervjuu za televizijsku postaju CBS rekao kako njegova mlađa sestra Tammee i majka Elisabeth boluju od ove opake bolest. </p>
<p> »Ovo je bila teška godina u mnogim pogledima. Nakon što su mojoj sestri dijagnosticirali rak dojke, isto se dogodilo i dva mjeseca kasnije kada su liječnici istu dijagnozu postavili i mojoj majci. Nije mi bilo nimalo lako, no na mnogo načina moja je obitelj postala jača i bliža, izjavo je Agassi. »Osim toga, ovaj događaj dao mi je perspektivu u životu jer nažalost nekada samo tragedije mogu omogućiti čovjeku da pozitivno razmišlja i djeluje u pravom smjeru. Moja koncentracija na igru u ovom trenutku nije nimalo laka, no mislim da sve ide nabolje«, dodao je Agassi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Filozofija u sukobu sa zbiljom</p>
<p>Započeo je 23. međunarodni filozofski kongres o Hegelu pod temom »Fenomenologija duha« / Prisutno oko sto i sedamdeset sudionika iz inozemstva i tridesetak iz Hrvatske / Zašto smo postali nezadovoljni odgovorima Hegelove filozofije?</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Pod neonskim svjetlima kongresne dvorane Fakulteta elektronike i računarstva u srijedu ujutro započeo je 23. međunarodni filozofski simpozij o Hegelu. Znanstveni skup, koji je okupio oko sto i sedamdeset sudionika iz inozemstva i tridesetak iz Hrvatske, raspravljat će iduća četiri dana o Hegelovoj »Fenomenologiji duha«. Radni jezik kongresa, po broju sudionika najvećega u posljednjih osam godina, bit će njemački.</p>
<p>»Izbor Zagreba kao mjesta održavanja ovog simpozija nije iznenađenje«, obratio se skupu u svojem pozdravnom govoru zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Prema njegovim riječima, tridesetogodišnja plodna razmjena mišljenja hrvatskih i svjetskih stručnjaka za filozofiju prirodno je nametnula Zagreb kao mjesto ovogodišnjega kongresa.</p>
<p>Zagreb, naime, ima najstarije sveučilište u jugoistočnom dijelu Europe, rekao je na svečanom otvaranju prorektor Zagrebačkoga sveučilišta Zdenko Kovač. Ovaj simpozij, zaključio je, jedan je od najvažnijih događaja za naše visokoškolske ustanove.</p>
<p>Uvodno slovo održao je i Davor Rodin, predstavnik Hrvatskoga organizacijskog odbora Kongresa i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, istaknuvši da se iz naslova prijavljenih referata, a i iz godišnjaka Hegel-Jahrbuch vidi da je filozofima stalo do Hegela. »Tko danas želi filozofirati, mora se posavjetovati s golemim Hegelovim doprinosom filozofiji«, smatra Rodin. Za njega filozofija dvadesetog stoljeća više nije u združena sa znanošću. Obrat je to usporediv s novovjekim odvajanjem filozofije i religije.</p>
<p>»U kontekstu toga obrata«, objašnjava Rodin, »filozofi se danas odnose kritički prema Hegelovoj apsolutnoj filozofiji. Postavljaju si pitanja o propuštenim ili skrivenim mogućnostima izvornog novovjekovlja. Zašto smo postali nezadovoljni odgovorima koje nam daje Hegelova znanstvena filozofija«, pita se Rodin upućujući na selektivnu sljepoću svijeta koja zaboravlja činjenicu prolaznosti.</p>
<p>Filozofska istina postala je nesumjerljiva sa zbiljom, objektivirajuće mišljenje je puno opreznije, nitko se više ne usuđuje ozbiljiti filozofske uvide - raščlanjuje Davor Rodin stanje suvremenog duha u kratkim potezima. Filozofska istina i zbilja na taj način više ne stoje ni u kauzalnom ni u teleološkom odnosu, već u odnosu labave međusobne semantičke iritacije.</p>
<p>Filozofija, ako ništa drugo, a ono omogućava uvid u propuštene mogućnosti djelovanja - proizlazi kao konkluzija iz Rodinova negativnog određenja aktualne filozofske uloge. Ako djelatne snage vremena ignoriraju filozofiju, ili ju ne uzmognu razumjeti, tada počinje njihovo fatalno kruženje u mraku sljepila koje ih vuče u provaliju životinjskog samozadovoljstva.</p>
<p>Kao kuriozitet za kraj Rodin je odlučio bocnuti njemačke kolege: »I Hrvati imaju Hegela, u Zagrebu žive čak tri obitelji Hegel: jedni su državni činovnici, drugi pismoslikari, treći klesari.«</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Početak u znaku Clinta Eastwooda</p>
<p>57. međunarodni filmski festival u Veneciji / »Svemirski kauboji« Clinta Eastwooda otvaraju Mostru / Zanimljiv dokumentarni film »Izvan sjena« Brucea Rickera i Davea Kehra o životu i djelu posljednjega hollywoodskog kauboja</p>
<p>VENECIJA, 30. kolovoza (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> - Premda službeno i svečano festival u Veneciji počinje u srijedu na večer, već dana prije, u utorak počeo je puni pogon, barem što se novinarskih projekcija tiče. I već od prvoga dana sve je bilo u znaku Clinta Eastwooda, posljednjeg kauboja iz Hollywooda, producenta, glumca i redatelja, koji već punih četrdeset godina vlada najmoćnijom kinematografijom.</p>
<p> Zato ne začuđuje odluka direktora Mostre, Alberta Barbere, da festival otvori tipičnim američkim ljetnim hit filmom »Svemirski kauboji«, što je pomalo neuobičajeno za stil i tradiciju jednoga od najstarijih europskih i svjetskih festivala. No, čini se da je glavni povod bio sam Clint Eastwood, a tek onda film, koji je on režirao, producirao i igra glavnu ulogu.</p>
<p> Film »Svemirski kauboji« pripovijeda o četvorici umirovljenih svemirskih pilota koji su svojedobno, prije 40 godina, sudjelovali u velikim pripremama za odlazak u svemir, ali su odgovorni u NASI na kraju odustali i tamo prvo poslali majmuna. No, kada mnogo godina poslije počnu problemi s jednim od zaglavljenih ruskih satelita, odgovorni u pomoć pozivaju svoje iskusne pilote šaljući ih, napokon, u svemir na delikatan i nepredvidiv zadatak. Pripovijest i zaplet poprilično su stereotipni, jer osnovna im je nakana veličanje američkih sposobnosti, spremnost služenja naciji i ispunjenje sna bez obzira n vrijeme i ciljeve. </p>
<p> No, u rukama Clinta Eastwooda film poprima ironičan ugođaj, što ga spašava od patetičnosti i narcisoidnog ekshibicionizma. Jer, Eastwood se tako spretno i uspješno šali na vlastiti račun da to već poprima kultne vrijednosti. On, dakako, veliča naraštaj »staraca«, potvrđujući uvjerenje da moderna tehnologija može svašta, ali bez ljudskog činitelja je u podređenu položaju, jer samo spoj savršene tehničke opremljenosti i golema iskustva može donijeti čuda. </p>
<p> S 70 godina života i 40 godina filmskog iskustva, Eastwood si može dopustiti što god poželi, a on želi raditi filmove na vlastiti račun, naoko ozbiljno analizirajući, a u stvari se poigravajući s muškarcima i njihovim tegobama starenja. Od »Nepomirljivih«, gdje govori o revolverašu i njegovu posljednjem pucnju, preko ostarjelog lopova koji planira zadnju pljačku u »Apsolutnoj nadmoći«, do razočaranog novinara u »Istinskom zločinu«, ili umornog tajnog agenta u »U liniji vatre«, te se u ovome posljednjem filmu kroz četiri različite sudbine okreće astronautima i njihovu zakasnjelom ostvarenju sna.</p>
<p> Budući da je John Glenn, 1998. godine, s 77 godina života ponovno odletio u svemir, Eastwoodova ideja poprimila je stvarna obilježja, tako da je film neka vrsta dvostrukog komentara, prvo na nesporazume unutar iste, ali taštinski i temperamentom opterećene generacije, a potom i na klasični sudar naraštaja, koji je i u krugovima svemirskih pilota bespoštedan i u kojem iskustvo gotovo uopće ne pomaže. </p>
<p> A da bi bio uvjerljiviji, Eastwood se lukavo poslužio ekipom glumaca iz stare garde koji su sami po sebi vrlo različiti u svojim karijerama, tako da četiri jahača svemirske apokalipse igraju sam Eastwood, zatim Tommy Lee Jones, Donald Sutherland i James Garner, šarmantni, neustrašivi, svaki na svoj način otkvačeni...</p>
<p> Istoga dana prikazan je i vrlo zanimljiv dokumentarni film »Izvan sjena« o životu i djelu Clinta Eastwooda koji je režirao Bruce Ricker, dok je autor scenarija Dave Kehr, ugledni kritičar The New York Timesa. </p>
<p>Služeći se izjavama njegovih prijatelja i suradnika, od supruge i majke, preko producenata, partnera, pisaca, redatelja te do samog Eastwooda nižu se uspomene i priče sa snimanja obogaćene brojnim filmskim materijalima kojima nas autori nenametljivo vode čudesnim umjetničkim putovanjima čovjeka koji je savršeno proniknuo u tajne filma. </p>
<p> Sasvim sigurno to je jedan od najboljih i najcjelovitijih dokumentarnih filmova nastalih posljednjih godina o nastajanju i rasplamsavanju jedne bogate karijere umjetnika i čovjeka koji nije slučajno postao ikona filma.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U susret lutkama</p>
<p>33. međunarodni festival kazališta lutaka u Zagrebu / Na ovogodišnjem PIF-u, od 1. do 8. rujna, predstavit će se 20 kazališta iz devet zemalja</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Ovogodišnji Međunarodni festival kazališta lutaka koji se po 33. put održava u Zagrebu bit će svečano otvoren 1. rujna, u Teatru ITD, izvedbom predstave »Mala čarobnica« Odsjeka za lutkarsku umjetnost poljske Kazališne akademije iz Bialystoka. Poljsko lutkarstvo središnja je tema 33. PIF-a, koji će ove godine ugostiti 20 lutkarskih kazališta iz devet zemalja. O ovogodišnjem konceptu najstarijega zagrebačkog festivala govorila je na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu u Međunarodnom centru za usluge u kulturi, mr. Livija Kroflin, umjetnička voditeljica Međunarodnoga festivala kazališta lutaka.</p>
<p>Do 8. rujna u Teatru ITD, Gradskome kazalištu »Komedija«, dječjim vrtićima »Krijesnice«, »Različak« i »Travno«, u Klovićevim dvorima, Kuli Lotrščak te na Trgu bana Jelačića održavat će se različiti lutkarski programi. Predstave će izvoditi lutakarska kazališta iz Bugarske, Češke, Italije, Izraela, Mađarske, Poljske, Slovenije, Švedske i Hrvatske. Bit će otvorene izložbe: »Scenska lutka i dijete«, radova studenata Kazališne akademije iz Varšave, lutaka Mirjane Jelašac te izložba povodom 50. obljetnice Dječjega kazališta u Osijeku. U Teatru ITD 1. rujna bit će predstavljena golema lutka - izložbeneni prostor Gradskoga kazališta lutaka iz Rijeke povodom kandidature Hrvatskog centra UNIM-a i Grada Rijeka za domaćina svjetskog kongresa UNIMA-e godine 2004. U programu Festivala je i predstavljanje hrvatsko izdanje knjiga Brede Varl »Ručne lutke - ginjoli« i »Plošne lutke«. Najavljen je, povodom središnje teme Festivala, i razgovor o poljskom lutkarstvu, a uz drugu festivalsku tematsku cjelinu bit će organizirana radionica »Lutka u odgoju, obrazovanju i terapiji«.</p>
<p> Članovi međunarodnog stručnog žirija su: Ivica Ozabalova iz Slovačke, Liliana Bardijewska iz Poljske, Helena Zajc iz Slovenije te iz Hrvatske Dalibor Foretić i Želimir Ciglar. Na konferenciji za novinare Jasminka Mesarić, ravnateljica Dječjeg kazališta u Osijeku, govorila je o iznimno uspješnom sudjelovanju hrvatskih predstavnika na 18. svjetskom kongresu UNIMA-e održanom u Magdeburgu, na kojem je Livija Kroflin postala članom upravnog odbora UNIMA-e. Također je na tome kongresu Rijeka izabrana za mjesto održavanja sljedećega kongresa UNIMA-e, godine 2004. O važnosti te nominacije i pripremama za kongres govorila je Ljerka Galic, ravnateljica Gradskoga kazališta lutaka Rijeka. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bolji dani za Orguljašku školu</p>
<p>ŠIBENIK, 30. kolovoza</p>
<p> - Zabrinjavajuća je činjenica što šibenska Orguljaška škola ove godine zapravo radi bez polaznika i svi zajedno moramo se zapitati zašto je ostala bez odgovarajuće financijske potpore države, rekao je ugledni glazbenik Emin Armano u srijedu na prijamu što ga je za organizatore, predavače i studente Orguljaške škole upriličio šibensko-kninski župan Gordan Baraka. Armano je izrazio nadu da će da će škola iduće godine nastaviti s prijašnjom praksom organizacije brojnih seminara.</p>
<p> Božidar Grga, voditelj Orguljaške ljetne škole, zahvalio je županu na financijskoj i drugoj podršci ističući da je Šibenik jedinstven u Hrvatskoj po broju sačuvanih orgulja. Ove se godine pristupilo organizaciji dvaju seminara, i to arhivistike i restauratorske radionice. Pokazali smo da se sa malim novcima »mrtvaci« mogu oživjeti, a o tomu svjedoči podatak da je Šibenik prije sedam godina, kada se krenulo s Orguljaškom školom, imao samo dvoje orgulje spremne za koncentriranje, a danas ih ima čak 12, u čiju je restauraciju Škola uložila više od 700 tisuća kuna. </p>
<p>Prof. Grga je govorio i o povijesnim orguljama u crkvi Svetog križa za koje je osobno utvrdio da potječu iz radionice starog majstora i utemeljitelja mletačko-dalmatinske graditeljske škole orgulja Petra Nakića, odnosno on je na tim orguljama prepoznao rukopis Nakićeva učenika Francesna Dachia. To otkriće predstavlja pravu senzaciju, dometnuo je Grga navodeći kako je Hrvatska siromašna Nakićevim orguljama. Grafološkom metodom iščitavanja rukopisa, koju je godinama usavršavao, Božidar Grga došao je do tog senzacionalnog otkrića o postojanju još jednih Nakićevih orgulja u Šibeniku.</p>
<p>Na prijemu je bilo riječi i o potpisivanju ugovora između predstavnika Orguljaške škole i predstavnika ugašene Tvornice elektroda i ferolegura o ustupanju povećeg objekta za potrebe škole. Župan Gordan Baraka obećao je daljnju pomoć u financiranju škole te naglasio da će se nastojati da sljedeće godine Ministarstvo kulture značajnije pomogne šibensku školu koja je prije dvije godine dobila i međunarodnu dimenziju. Poznati umjetnik orguljaške glazbe Anđelko Klobučar izrazio je nadu da Orguljašku školu neće iz Šibenika protjerati financijska stiska kao što je 1995. godine nisu protjerale ni granate.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Remek-djela sinagogalne arhitekture</p>
<p>DUBROVNIK, 30. kolovoza</p>
<p> - Izložba »Sinagogalne arhitekture u Hrvatskoj u doba historicizma u Hrvatskoj« otvorena je u Kneževu dvoru u Dubrovniku. Autor koncepta izložbe je asistent Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Zlatko Karač. Ta izložba dio je velikog projekta zagrebačkoga Muzeja za umjetnost i obrt »Historicizam u Hrvatskoj«.</p>
<p> Od pedesetak remek-djela sinagogalne arhitekture danas ih je u Hrvatskoj ostalo još nekoliko, koje su uglavnom izvan kulturne namjene i s vrlo izmijenjenim izgledom. Većina sinagoga uništena je u Drugome svjetskom ratu i poraću. </p>
<p> Izložba je otvorena u sklopu 3. međunarodne konferencije »Društvena i kulturna povijest Židova na istočnojadranskoj obali u 17. stoljeću«, koja se održava u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. Konferencija je okupila brojne ugledne stručnjake koji raspravljaju o socijalnoj i gospodarskoj povijesti i intelektualnom doprinosu Židova te o pitanjima današnjeg položaja židovske zajednice na ovim prostorima. </p>
<p> Izložbu je otvorio Moradeki Arbel, bivši izraelski veleposlanik u Južnoj i Srednjoj Americi i djelatnik izraelskog Ministarstva vanjskih poslova. Nakon otvorenja održan je koncert sefardske glazbe u izvođenju pjevačice Monserrat Franko. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izložba slika Arsena Dedića </p>
<p>ZLARIN, 30. kolovoza</p>
<p> - U Galeriji Adum na otoku Zlarinu pored Šibenika otvorena je izložba slika kantautora Arsena Dedića. Jagoda Kaloper, glumica i slikarica, i Davorin Adum, vlasnik Galerije Adum, postavili su dvadesetak Dedićevih slika, a da svečanost otvorenja izložbe bude posebna, pobrinuo se sam Arsen Dedić, recitirajući nekoliko svojih pjesama.</p>
<p>Sve su izložene slike izrađene u tehnici akvarel, a motivi su »morski« - brodovi i more, ali ima i portreta, a posebnu pozornost izazvale su slike »Više bitke« kao i cvjetni motivi te slika Guernike viđene Dedićevim očima. Na otvaranju izložbe govorio je i Davorin Adum, predstavivši Arsena Dedića - slikarom koji pjeva. Posjetitelji ove likovne izložbe u Galeriji Adum, osim u slikama mogu uživati i u Dedićevim stihovima, koji se puštaju s razglasa. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Turistički vodič rijekom Krkom </p>
<p>ŠIBENIK, 30. kolovoza</p>
<p> - U povodu obilježavanja petnaeste obljetnice osnivanja Nacionalnoga parka »Krka« održano je predstavljanje turističkog vodiča rijekom Krkom i Nacionalnim parkom »Krka« autora Stanka Ferića.</p>
<p> U pet poglavlja autor Ferić je čitatelju podastro čitav niz općih obavijesti o Krki i području uz Krku. U prvom i drugom poglavlju nalaze se opći podatci o Krki, u trećemu predstavljeno je svih sedam Krkinih slapišta te gradovi Skradin i Knin, a potanko se govori i o mlinicama, stupama i etnografskom muzeju. U četvrtom poglavlju podrobnije su obrađeni grad Knin i Biskupija, a u posljednjem, petom poglavlju predstavljen je izvor rijeke Krke - Krčić. </p>
<p>U dodatku ovoga vodiča, koji je svjetlo dana ugledao nakon punih 16 godina, koliko je proteklo od objavljivanja starog vodiča, autor je prikazao opće podatke o Šibenskoj biskupiji, te naveo sve povijesne i znamenite ličnosti šibenskoga kraja.</p>
<p>Vodič je napisan kako bi svaki turist dobio osnovnu informaciju o Krki i njezinim ljepotama, a uz sve to i saznao za legende i sočne pričice vezane uz ovu krašku ljepoticu. U vodiču je predstavljeno područje sve od ulaza u šibenski kanal, pred kojim se nalazi tvrđava svetog Nikole, pa sve do Dinare. Cilj je bio javnosti predstaviti i šibensku Zagoru, te ravnopravno, u turističkom smislu, obuhvatiti Drniš i Knin. Vodič, po riječima autora, ima upotrebnu vrijednost, ali je i vrelo enciklopedijskih podataka koji će dobro doći studentima.</p>
<p>O knjizi vodiču govorili su i ravnatelj parka Željko Bulat, Drago Marguš, stručni suradnik u parku, autor vodiča te župan Gordan Baraka. Nakon toga u Upravi NP-a predstavljen je »Geografsko informacijski sustav NP-a Krka«, a potom upriličena izložba fotografija »Špilje i jame područja Miljacke« autora Branka Jalžića i Damira Lackovića. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kompjutersko knjižarstvo u zamahu </p>
<p>LONDON, 30. kolovoza</p>
<p> - Čini se da za tehnologiju digitalnih knjiga dolaze sretni dani, a zbog toga trgovci već zadovoljno trljaju ruke. Novost na sve zanimljivijem području »e-knjižarstva« je da su se ovih dana udružila dva kompjuterska giganta koji će najvjerojatnije u potpunosti osvojiti to tržište. Snage su udružile softverska korporacija »Microsoft« i vodeći »online« distributer knjiga »Amazon. com«. »Microsoft« će opskrbiti »Amazon« novom i poboljšanom verzijom svoga softvera »Reder«, koji omogućava kupcima downlodiranje, odnosno presnimavanje teksta s Interneta i njegovo prikazivanje na osobnom računalu. U »Microsoftu« očekuju da bi se do kraja godine u digitalnom obliku moglo pojaviti do 100. 000 naslova. »Microsoftov« direktor za razvoj tehnologije Dick Brass ističe da će partnerstvo između dvije spomenute tvrtke snažno utjecati na razvoj čitalačkih navika, ali i ostvariti sva nagađanja i pretpostavke o mogućnostima čitanja knjiga preko osobnih računala. On ističe da je vrlo važno u što skorije vrijeme publici ponuditi što više naslova, jer drži da bi se na taj način dokazalo da digitalne knjige nisu nepotrebne novotarije. Očekivanja vezana uz spomenuto partnerstvo su velika. Analitičari tvrde da bi se prodajom digitalnih knjiga moglo u sljedećoj godini zaraditi oko tri milijarde dolara, što bi značilo da bi se na taj način do 2005. godine prodavalo oko 10 posto svih knjiga. (G. J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Blažević prekrižio Bišćana!</p>
<p>Za mladiće koji traže mjesto u reprezentaciji nije normalno da se šeću terenom, da ne pokušaju iskoristiti povjerenje koje im je ukazano, komentirao je izbornik hrvatskih nogometaša Miroslav Blažević utakmicu pomlađene reprezentacije i trećeligaša Karlovca (5-1) / Bila je to jedina provjera uoči subotnjeg gostovanja u Bruxellesu i prve kvalifikacijske utakmice za SP 2002. godine, Belgija - Hrvatska</p>
<p>ČATEŽ, 30. kolovoza</p>
<p> - Izbornik hrvatskih nogometaša Miroslav Blažević izdiktirao je sastav koji smatra pravim za subotnju utakmicu protiv Belgije: Pletikosa - Štimac, R. Kovač, Šimić - N. Kovač, Jurčić, Soldo, Jarni; Vugrinec - Bokšić, Šuker!</p>
<p>Najavljivao je Blažević, nezadovoljan izvedbom pojedinaca u Karlovcu, neke drastične poteze. I, eto, račun su u prvom redu platili Bišćan i Tomas, kojima je izbornik prvobitno namijenio važne uloge u Bruxellesu. Njima se pridružio i Mario Cvitanović, koji je oslabio svoje mjesto pričuve Robertu Jarniju.</p>
<p>Kao što je kažnjavao, izbornik je i nagrađivao, pa je Davora Vugrinca promovirao u sigurnog sudionika subotnje utakmice. Vidimo da je s popisa »sigurnih« nestao i vratar Pavlović, i to bi zasad bilo sve. Dok se nešto ne promijeni, dok na sljedećem treningu netko poskoči, drugi posustane. </p>
<p>Izbornikovo je pravo da kombinira i da se malo zažali. Ispostavilo se, naime, da će se Prosinečki oporaviti brže nego što su kazivale prognoze, vjeruje da će početi raditi već za dva-tri dana. Što to, međutim, vrijedi kad izbornik želi samo potpuno zdrave i spremne... </p>
<p>Karlovačko poluvrijeme gotovo ubilo Blaževića</p>
<p> Prošlih je dana Blažević svaku novu lošu vijest o zdravstvenom statusu reprezentativaca okretao na šalu. Tako je i uoči karlovačke trening utakmice (jedine prije dvoboja s Belgijom) odigrane u utorak (5-1, 2-1), na pitanje što očekuje, izjavio:</p>
<p>- Da se svi dobro napijemo piva!</p>
<p>Pivo izbornik nije spominjao slučajno. Jer, odmah pokraj karlovačkog stadiona na kojem su nekompletni »vatreni« uglavnom s mlađim snagama vodili ljuti boj s domaćim trećeligašem, održava se »Tjedan karlovačkog piva«. Dah tog pića osjeća se na svakom koraku gradu, pivske su pare očito došle i do travnjaka na kojem se igrala utakmica. U teoriji, i od alkoholnih se para čovjek može napiti, pa zaključujemo kako je Blažević dobro prognozirao kad je spominjao pivo. Igrači, očito pod utjecajem para, tog sparnog i vrućeg popodneva na lošem travnjaku i nisu mogli drukčije igrati nego kao da su popili pivo. </p>
<p>Noge dosta tvrde, ideje ni za lijek, a onaj čuveni »trokut« kojim se dokazuje sigurnost i superiornost vidjeli smo kod - domaćina. Tek smo tu i tamo zabilježili pokušaje Boška Balabana da nacilja ili pronađe Davora Šukera i ta nam se ideja i izvedba nije činila lošom. Kao ni ona Davora Vugrinca, koji je zaigrao u nastavku. Jedino što se Šuker dosta dugo u tom »dječjem vrtiću« osjećao kao stranac i to nije ni pokušao sakriti. Često kao da je pokretom želio reći: »Kud sam ja to došao... Možda bi bilo bolje da nisam ni igrao.«</p>
<p>S obzirom da su nastupa bili pošteđeni, što zbog ozljeda ili umora, Šukerovi vršnjaci Jarni, Štimac i Bokšić, a Prosinečki je ozlijeđen, Šuker je uz Soldu zaista bio »djed« u ovoj utakmici. Bitno je, međutim, što je unatoč ozljedi s kojom je došao na pripreme odigrao tri četvrtine karlovačkog susreta. Izbornik pak jedan detalj smatra još važnijim za Šukerovu psihološku ravnotežu uoči dvoboja s Belgijom (subota), u kvalifikacijama za SP 2002.</p>
<p>- Sreća što je postigao dva pogotka, u 52. i 54. minuti, pa je sad mirniji. I on i ja. Da nije...</p>
<p>Usput, izbornik odavno nije bio tako otrovan kao nakon karlovačke utakmice. Žvačući ćevapčiće (koje su novinari odbili jer su na trenutak bili tretirani kao građani trećeg reda kad se oko stola uoči utakmice sjatila skupina HDZ-ovaca: Sanader, Šeks, Kosor...), rekao je:</p>
<p>- Ne znam kako bih objasnio prvo poluvrijeme koje me je gotovo u smrt otjeralo. Netko je rekao loš teren, netko - sunce. Međutim, za mene nije bilo opravdanja za tako mediokritetsku izvedbu, kakvu smo prikazali u prvom djelu.</p>
<p>Dokrajčivši ćevapčić, izbornik je nastavio:</p>
<p> Najbolji su oni koji nisu igrali </p>
<p>- Nažalost, ova je utakmica, pogotovo prvo poluvrijeme, demantirala neke moje ideje. Koje? Ne mogu vam reći, ali vjerujem da ste vi novinari dovoljno pametni da znate o čemu govorim. Ne želim pričati o pojedincima, ali znam što moram napraviti.</p>
<p>Podsjetili smo izbornika da je gotova pola upotrebljivog sastava ostalo u Čatežu, uz spomenute Štimca, Jarnija i Bokšića odmarali su se, odnosno liječili, Robert Kovač i Živković:</p>
<p>- Da, kad se ovako slabo igra, onda su uvijek najbolji oni koji nisu igrali. Veoma sam zabrinut, sreća što je sa Šukerovim koljenom sve u redu. Sva je sreća što je igrao, ja sam mu rekao da mora igrati, ja sam mu rekao kad će napustiti utakmicu, nije on sam odabrao trenutak.</p>
<p>Blažević je ipak progovorio o pojedincima:</p>
<p>- Najbolji je igrač u drugom poluvremenu bio Krunoslav Jurčić. Ali i Šuker, koji je uz dva pogotka imao nekoliko briljantnih poteza.</p>
<p>O Šukerovoj suradnji s Balabanom, a kasnije i Vugrincem, je rekao:</p>
<p>- Vugrinec je unio ono »nešto«. Ja sam u drugom poluvremenu igrao samo s dva braniča otraga, kako bismo publici ipak nešto prikazali, da joj ne ostanemo dužni. Naravno, skratio sam igralište potjeravši obranu do centra, da bi se igralo kako se igralo.</p>
<p>Jesu li problemi koje je izbornik detektirao u ovoj »pijanoj« utakmici rješivi u ovih nekoliko dana do utakmice s Belgijom?</p>
<p>- Ostatak ću vremena iskoristiti za uigravanje nečeg drugog u odnosu na ono što sam zamislio. No, ne znam, možda sam ja jako kritičan. Jeste li i vi vidjeli isto tako mutno?</p>
<p>Naš odgovor, kako je za ovakve utakmice uobičajeno da tako izgledaju, dodatno je ražestio izbornika:</p>
<p>- Uobičajeno je za rutinere. Ali za mladiće koji traže svoje mjesto u reprezentaciji nije normalno da se formalno šeću, da ne pokušaju iskoristiti povjerenje koje im je ukazano!</p>
<p>Okrenula se priča i mogućem rasporedu mjesta u momčadi za utakmicu s Belgijom. Blažević se, kaže, već odlučio za stoperski par (valjda Štimac; R. Kovač, Šimić), ali nam to nije želio poimence potvrditi. Nije ocijenio tako bitnim da već sad zna tko će ići na »paklenog« strijelca Mpenzu:</p>
<p>- Jedan od te dvojice. Dakako, u prednosti je Robert Kovač, u njemačkom se prvenstvu već susretao s njim. Moramo o tomu porazgovarati.</p>
<p>Izvjesna Pavlovićeva nesigurnost navela je Blaževića na zaključak: Pletikosa je bio bolji. Pri spomenu kombinacije iznenađenja, Tomas - Bišćan, koja bi s desne strane trebala šokirati suparnika, izbornik je namrštio čelo, a takav je i napustio Karlovac. Prokleto pivo!</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Andy Hug popularniji od Martine Hingis</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - U svom posljednjem dvoboju (3. lipnja u Zürichu), Mirko Filipović je odlukom bodovnih sudaca izgubio od nedavno preminulog švicarskog šampiona Andyja Huga. O iznenadnoj smrti svog posljednjeg suparnika Filipović je rekao: - Hug je umro od akutne leukemije, vrlo rijetkog oblika te bolesti. Kad sam čuo za njegovu iznenadnu smrt, osjećao sam se kao da mi je umro najbolji prijatelj. Zaista mi nije bilo svejedno, jer Hug je bio veliki borac, možda i najveći u posljednjih desetak godina. U Švicarskoj je bio iznimno popularan, ljudi su ga voljeli više nego Martinu Hingis i skijaše. Mislim da mu je bolest dijagnosticirana 15. srpnja i da do tada nitko, pa ni on, nije znao da je bolestan. Zapravo, znao je jedino Branko Cikatić, koji mu je bio veoma dobar prijatelj, završio je Filipović. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Stiže Kiril Lazarov, Prce na arbitraži</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski juniorski reprezentativac Nikola Prce, koji je prošlu sezonu kao rukometaš Badel 1862 Zagreba proveo na posudbi u bosanskohercegovačkom prvaku Izviđaču iz Ljubuškog, nije se u srijedu pojavio na treningu u zagrebačkom klubu. Prce je već zatražio raskid ugovora sa Zagrebom (koji istječe tek 2003. godine) i to zbog navodnog neispunjavanja obveza, pa je izvjesno da će njegov slučaj završiti na arbitraži Hrvatskog rukometnog saveza (HRS). Do konačne odluke, međutim, Prce nema pravo nastupa za Izviđač, pa tako neće smjeti zaigrati ni u subotnjoj utakmici pretkola Lige prvaka između Izviđača i ukrajinskog Zaporožja.</p>
<p>U četvrtak bi se u Zagrebovom dresu prvi put trebao pojaviti makedonski reprezentativac, vanjski napadač Kiril Lazarov. Očekuje se da će ga trener Lino Červar iskušati u prijateljskoj utakmici protiv kutinske Moslavine (četvrtak, 17.30 sati, »Kutija šibica«). Osim njega u Zagrebu se i dalje nadaju angažmanu još jednog inozemnog pojačanja na vanjskim pozicijama. Želja je klupskog vodstva da to bude jedan mladi ruski reprezentativac, no s obzirom da tamošnji propisi ne dopuštaju odlazak u inozemstvo rukometašima mlađim od 25 godina, pitanje je hoće li ta kombinacija biti ostvariva.</p>
<p>U Zagrebu još uvijek taje o kojem se ruskom rukometašu radi, no ako se zaista riječ o 22-godišnjaku kako kaže Červar, u ruskoj reprezentaciji su na širem popisu trenutno trojica igrača te dobi - Aleksej Kamanjin (CSKA Moskva), Aleksandar Černjavskij (CSKA Moskva) i Aleksej Rastvorcev (Energija Voronjež). (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Gospodine Jarni, nemojte se više mučiti i raditi badava, vratite se u svoj Las Palmas!</p>
<p>Mi smo radnici na igralištu poput radnika za strojem i za svoj rad hoćemo korektnu naknadu«, grmio je hrvatski nogometni reprezentativac Robert Jarni, jedan od jedanaestorice dolarskih milijunaša, na vijest da je Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) eventualnu zaradu od plasmana na Svjetsko prvenstvo 2002. godine odlučio podijeliti u omjeru 60-40. Momčadi i stručnom stožeru reprezentacije pripalo bi, dakle, 60 posto zarade, a ostatak bi završio u blagajni HNS-a.</p>
<p>Jarniju i njegovim momčadskim drugovima, međutim, ne odgovara takva podjela novca kojeg još nisu ni zaradili. U kvalifikacijama za SP još nisu odigrali ni minute, nisu zabili nijedan pogodak, a već su nezadovoljni podjelom i usuđuju se uspoređivati s radnicima za strojem koji u dva života ne mogu zaraditi koliko jedan Jarni za godinu dana. To govori o totalnom odsustvu osjećaja za stanje u svojoj domovini (u kojoj odavno ne prebivaju), kao i za reprezentaciju u kojoj su stvorili svoje sportsko ime. </p>
<p>Činjenica je da u nogometu, kao i u većini momčadskih sportova, samo nastupi i uspjesi u reprezentaciji osiguravaju unosne klupske ugovore, pa i sami reprezentativci vrlo dobro znaju da su najbolje ugovore potpisivali tek polovicom devedesetih, nakon što je izabrana hrvatska vrsta izborila svoje mjesto u svjetskoj nogometnoj zajednici.</p>
<p>Jasno je da su reprezentativci umijećem svojih nogu uglavnom pošteno odradili svoje ugovore, isto je tako jasno da će svakako biti nagrađeni za trud u reprezentaciji, no ako nisu zadovoljni podjelom plijena, ako ih više ne »muči« domoljubni zanos i osjećaj da se reprezentativnom pozivu ponekad treba odazvati i bez kune, neka zahvale na ukazanoj časti i ostanu u svojim Las Palmasima, West Hamovima i sličnim izdašnim sportskim družinama.</p>
<p>Najgore što ti razmaženi bogataši mogu učiniti je vrijeđati poput Jarnija, koji je rekao »Što bismo trebali učiniti, dolaziti i ginuti bez plaće i ozlijeđeni se vraćati poslodavcima koji nas ionako plaćaju deset puta bolje nego HNS...« I zato, gospodine Jarni, nemojte se više mučiti i raditi badava! Većina hrvatskih građana zna kako je teško raditi bez plaće i nikako Vam ne želi tu tešku sudbinu. Oni, međutim, nemaju mogućnost izbora, nemaju španjolskog poslodavca kojeg će »oženiti« za još jedan bogati ugovor. Oni žive od one bijedne akontacije od tisuću DEM, koliko reprezentativci (povrh svega) trenutno dobivaju za utakmicu u nacionalnom dresu... (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zajec: Dobro je da uopće još postojimo</p>
<p>Naslijeđeni dugovi najveći su nam problem, sad dolaze na naplatu krediti i obveze prema igračima. Dobro je da uopće funkcioniramo! Nikoga ne optužujem, ali dosad se drukčije radilo, bez problema se posuđivao novac, živjelo se na visokoj nozi i nije se razmišljalo o sutrašnjici. I da bismo opet došli na čvrste temelje, dosta toga moramo promijeniti. A još uvijek smo, svi skupa, malo u oblacima... Svi, i igrači, svi misle da je situacija ista kao nekad! A nije, više nije, kaže Dinamov glavni direktor Velimir Zajec</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Dinamov glavni direktor Velimir Zajec nije zadnjih dana želio previše govoriti o eliminaciji svoga kluba iz Lige prvaka, na upite novinara »je li razočaran« odgovarao je »to je relativno«, bilo je očito da traži određeni vremenski otklon kako bi sredio dojmove... Osam dana nakon »crnog utorka« napokon smo realizirali ranije dogovoreni intervju. I započeli smo s osvrtom na Milan:</p>
<p>- Bilo je to dobro iskustvo, ispali smo protiv jedne od najboljih svjetskih momčadi i ne treba stoga tražiti alibije. Ligu prvaka smo izgubili u Milanu, tada su dva detalja praktički sve odlučila - nismo smjeli odmah primiti izjednačujući pogodak, niti smo smjeli primiti treći gol u sučevu vremenu. Da nije bilo tih potankosti i uzvrat bi bio drukčiji, iako je gotovo nemoguće reći da smo mogli proći ovaj kvalitetni, ambiciozni i iskusni Milan. Da smo bili i 50 posto jači, teško da bismo mogli napraviti iznenađenje i »ukloniti« Milan, jer tu su još protiv nas bila i zbivanja u evropskome nogometu, pa spoznaja da će se finale Kupa/Lige prvaka igrati na San Siru u svibnju 2001. godine. Uglavnom, moramo još mnogo »žganaca pojesti« da bismo došli u situaciju ravnopravnog igranja s velikim Milanom, kaže Zajec.</p>
<p>• Kakve bi posljedice za klub, natjecateljske i financijske, moglo imati nesudjelovanje u Ligi prvaka? U klupski je budžet već ukalkulirana određena svota koja bi se zaradila igranjem u Ligi prvaka, a sad tog izvora prihoda više nema...</p>
<p>- Računali smo da bismo zaradili oko osam milijuna njemačkih maraka, ako osvojimo četiri boda u Ligi prvaka. To, dakle, nećemo pokriti iz prihoda od nastupa u Kupu Uefe i bit ćemo u proračunskom manjku za otprilike tri-četiri milijuna maraka. Potpisat ćemo ugovor s UFA-om za tv prava, tu ćemo nešto nadomjestiti, jer da smo ušli u Ligu prvaka, ne bismo imali ništa od tv prava. No, teži je gubitak što nismo sudionici Lige prvaka, što ne igramo u elitnom natjecanju. A možemo razgovarati i o dobitku, naš su dobitak novi, mladi igrači i spoznaja da jedna nova momčad počinje novi ciklus. S jedne strane smo u minusu, s druge u plusu. Jasno je da nismo sretni što nas nema u Ligi prvaka, ali opet naglašavam da je naš osnovni cilj osvajanje prvoga mjesta, jer će sljedeće sezone Hrvatska imati samo jednoga predstavnika u kvalifikacijama za Ligu prvaka. Moramo se, dakle, još bolje pripremiti, napraviti još jednu selekciju na zimu i isforsirati mlade igrače.</p>
<p>• Znači li to da niste zadovoljni učinjenim u ljetnom prijelaznom roku? Čini se da Sesar, Antolić i Čutura nisu nogometaši za klub poput Dinama?</p>
<p>- To ja nisam rekao! Sesar i Antolić nas ništa ne koštaju i došli su pojačati konkurenciju, ali nisu bili na popisu pojačanja. Ideja je bila da naše mlade igrače, primjerice Gondžića, Abramovića, Drpića... damo na posudbu, recimo u Marsoniju, kako bi igrali i stjecali iskustvo. I draže mi je da na našoj klupi sjedi Sesar ili Antolić, jer moramo imati određeni broj igrača, a da Drpić i Abramović negdje igraju! Ako već ne mogu igrati kod nas... Nadalje, Balaban i Agić su dovedeni kao pojačanja i to su opravdali. Bosnar i Čutura su mladi igrači koji bi u dogledno vrijeme trebali biti standardni, posebno Bosnar. Selekcija će se i dalje raditi, ali ne može se sve preko noći, bit će »čišćenja« i na zimu. To je prirodan proces, posebno u zemlji punoj talenata kao što je naša. </p>
<p>• Utakmice u domaćem prvenstvu, poglavito u Rijeci i Varaždinu, pokazale su da ovaj Dinamo više nije tako superioran ni u Hrvatskoj. Brine li vas to?</p>
<p>- Već dvije godine Dinamo nije suprerioran u nacionalnom prvenstvu! A ovo je neka nova momčad... Uostalom, nije se ni ranije često pobjeđivalo u Rijeci, u Varaždinu se također gubilo i s jačim igračima. To, dakle, ne znači ništa. Usput, na domaćim smo utakmicama, protiv Cibalije i Šibenika, bili superiorniji nego ranijih godina, nikad nije bila takva razlika kao u tim utakmicama i taj kontinuitet treba nastaviti. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni trenerom?</p>
<p>- Da. Trener je dobar i ima apsolutnu potporu. Nemam previše zamjerki na njegov rad, u svakome poslu ima pogrešaka, ali je naša politika takva da stojimo iza svojih ljudi.</p>
<p>• U momčadi postoji očiti problem zadnjega braniča. Kad se ljetos stvarala nova momčad je li se dovoljno razmišljalo o toj, možda i ključnoj poziciji u sastavu?</p>
<p>- U prijelazni smo rok ušli opterećeni financijskim problemima, naslijedili smo dugove. I jasno je da se nismo mogli ponašati onako kako bismo se ponašali da smo imali novca i normalnu situaciju. Sve je to povezano jedno s drugim. Jer, nije problem procijeniti je li netko dobar ili ne, treba li ga dovesti ili ne, ali se problem javlja kad se uđe u prijelazni rok sa 300.000 maraka u blagajni za trošenje, kao što smo mi ušli. S tim se novcem ne može ništa napraviti. Ti su nam naslijeđeni dugovi najveći problem, sad dolaze na naplatu i krediti i obveze prema igračima i od toga ne možemo pobjeći. Dobro je da uopće funkcioniramo! Nikoga ne optužujem, ali dosad se drukčije radilo, bez problema se posuđivao novac, živjelo se na visokoj nozi i nije se razmišljalo o sutrašnjici. I da bismo opet došli na čvrste temelje, dosta toga moramo promijeniti. Još uvijek smo, svi skupa, malo u oblacima...</p>
<p>• Kako to mislite?</p>
<p>- Svi, i igrači, svi misle da je situacija ista kao nekad! A nije...</p>
<p>• Kakvo je raspoloženje u svlačionici? Klub je dužan igračima, javlja li se nervoza, ili nogometaši imaju strpljenja?</p>
<p>- Igrači su super-korektni, imamo zdravu atmosferu i zdrave osobe u svlačionici kojima je prva ambicija nogometna, iako je normalno da razmišljaju i o novcu. A novac za isplatu obveza prema njima postoji, imamo dva i pol milijuna maraka od transfera Šarića i Tomasa, od marketinških akcija Siemensa i HT-a, od UFA-e, međutim čekamo da nam Vlada da upute kako da to isplatimo. Imamo obećanja da će se taj problem riješiti do 10. rujna.</p>
<p>• Prodaja Igora Bišćana donijela bi mir u blagajnu. Hoćete li ga prodati i za koju cijenu?</p>
<p>- Postavili smo cijenu od 18 milijuna maraka, ne da odbijemo zainteresirane klubove, nego da znamo zašto ga prodajemo. Dakle, ili ćemo ga prodati za taj novac, ili ga nećemo prodavati! On je naš najtraženiji igrač, ima veliku perspektivu i ta je cijena normalna. Neki su klubovi bili dosta blizu s ponudama, u ovome trenutku imamo sigurnih 15 milijuna maraka u određenim varijantama. A kako stvari stoje, čini se da će biti idealno prodati ga na zimu, kad se stvaraju nove i obnavljaju postojeće momčadi. Oko Bišćana smo željeli izgraditi novu momčad, u tome zasad uspijevamo, ali ako dođe ponuda od 18 milijuna maraka, morat ćemo ga prodati. Tim bismo novcem riješili dosta problema, kupili tri-četiri dobra igrača...</p>
<p>• Da je sad lipanj, biste li nešto drukčije napravili u selekciji igrača, biste li nekoga zadržali? I kakav vam je igrač sad najviše potreban?</p>
<p>- Ne bih mogao ništa drukčije napraviti, financijska je situacija bila takva kakva jest. Ovoj momčadi najviše nedostaje iskustvo, a u igračkom smislu nogometaš tipa Rukavine! Univerzalac koji može igrati i ofenzivno i defenzivno, i lijevo i desno.</p>
<p>Bolje da se na stadionu ništa nije diralo...</p>
<p>Maksimirski je stadion još uvijek gradilište. Hoće li se radovi nastaviti, kada i kako? Grad je odobrio sredstva iz proračuna, međutim strojevi stoje. Zašto? Zajec odgovara:</p>
<p>- Da, Grad je odobrio, ali nema novca! Što to znači? Kao da ja vama obećam da ću vam dati novac, a nemam ga! Radovi će se sigurno nastaviti, ali ne prema onim planovima, nego će se pokušati dovršiti ono što je najhitnije, tražimo najjeftiniju varijantu. I kako stvari stoje, prioritet će biti postaviti krov iznad zapadne i sjeverne tribine te dovršiti poslovne prostore na sjeveru. Sve ostalo ostaje za neka bolja vremena, neće se zasad ni dograđivati donja tribina na sjeveru, ni na istoku, ni na zapadu, jug se također neće dirati. Dok država i Grad ne isplivaju iz teškoća. Ovo je sad najgore, ovo gradilište. Bolje da je sve ostalo staro, nedirnuto kako je i bilo, nego ovo što sad imamo! (P. J.) </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Füred - Dinamo 1-5</p>
<p>BALATONFÜRED/ZAGREB</p>
<p> - Dinamova kombinirana momčad okončala je svoj kratkotrajni izlet po Mađarskoj pobjedom 5-1 (3-0) u Balatonfüredu protiv domaćeg trećeligaša Füreda. Utakmicu odigranu na sjevernoj obali Balatonskog jezera Dinamo je počeo u ovom sastavu: Vasilj - Pilipović; Drpić, Bosnar - Antolić, Bazina, Jurić, Oliveira, Krznar - Cvitanović, Abramović. U nastavku su u igru ušli Turina, Koretić, Sesar, Polovanec, Leko, Blaškić i Gavranović. Strijelci: 1-0 Cvitanović (18.), 2-0 Cvitanović (23.), 3-0 Bazina (31.), 4-0 Abramović (80.), 5-0 Bazina (84.), 5-1 Beni (86.).</p>
<p> I ova je kombinirana Dinamova momčad bila neusporedivo bolja od domaćeg kluba, pa su tako »modri« bez previše napora korektno odradili posao i ostvarili visoku pobjedu. Vrijedi istaknuti dobru igru i lijepe pogotke Igora Cvitanovića u prvome poluvremenu, a Brazilac Oliveira zadovoljio je poglavito u trkačkom smislu. Nakon utakmice Dinamovi su se nogometaši vratili u Zagreb. (pj)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prva pobjeda Riječana u Osijeku</p>
<p>OSIJEK </p>
<p> - Nogometaši Rijeke u utorak su, prvi put (!) otkako se igra Hrvatsko nogometno prvenstvo, pobijedli Osijek na gostujućem terenu. Štoviše, ovo je ujedno prvi put da su se Riječani iz Osijeka vratili - neporaženi. Momčad trenera Nenada Gračana pobijedila je 2-1 (1-1). U petoj minuti Hasančić je povukao kontranapad, ubacio loptu u kazneni prostor Osijeka, gdje je Vuicu s leđa omeo njegov vratar, lopta se potom odbila do Miličića, koji je volej udarcem pogodio za 0-1. U 20. minuti Turković je lukavim lobom preko Tafre i nekolicine igrača Rijeke glavom pospremio loptu u mrežu za izjednačenje. U posljednjim trenucima Vidović je u svom 16-ercu srušio Viškovića, a strijelac iz 11-erca bio je Brajković.</p>
<p>• Stadion u Gradskom vrtu</p>
<p>OSIJEK - RIJEKA 1-2 (1-1)</p>
<p>OSIJEK: Malovan 6,5 - Prišć 6, (od 70. M. Vuka 5), Grnja 6,5, Vuica 5,5, Beljan 6, Balatinac 7, (od 69. Vidović 5), Beširević 7, Gašpar 6, Turković 7, Bjelica 6,5, Mitu 6, (od 82. Krstulović - ).</p>
<p>RIJEKA: Tafra 7 - Čačić 7, Višković 6,5, Weiss 6, Mijatović 7, Skočibušić 6, Brajković 7,5, Kremenović 5,5 (od 90. Maroslavac - ), Hasančić 6 (od 45. Zidarić 6), Matulović 6, Miličić 6,5.</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 7, GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 - Miličić (5.), 1-1 - Turković (30.), 1-2 - Brajković (90, 11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Čačić, Višković, Kremenović, Brajković, Grnja, Turković, Gašpar</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goran BRAJKOVIĆ (D. Kerže)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bulat u Zagrebu, Bubalo se sprema u Tursku</p>
<p>SPLIT </p>
<p> - Stopama Mate Baturine krenuo je još jedan nogometaš Hajduka. Joso Bulat, desni bočni, potpisao je dvogodišnji ugovor s NK Zagreb, a pravo nastupa za prvoligaša iz Kranjčevićeve stječe odmah.</p>
<p>Bulat je duže bio nezadovoljan statusom u Hajduku, pogotovo odnosom nekih pojedinaca koji su bili vezani za pojedine igrače prve postave. Naime, Bulata su često na ulaznim vratima stana čekale poruke da odlazi iz Hajduka, uz pitanja što uopće radi u Splitu. </p>
<p>Kad je Ivica Šurjak, član uprave zadužen za struku, objavio da tko želi može otići iz Hajduka, Bulat se odmah javio. Šurjak mu je izdao ispisnicu, međutim svi članovi uprave nisu bili za takvu odluku, posebno su se ljutili zbog načina na koji mu je izdana ispisnica. Ipak, Bulatu je zbog mira u kući dopušten odlazak. Za uzvrat, Bulat se odrekao 200.000 njemačkih maraka, koliko mu je klub bio dužan. </p>
<p>Na Hajdukovu je adresu došao zahtjev Cibalije da joj prepuste mladog napadača Zorana Ratkovića, koji ima još jednogodišnji ugovor. Uprava splitskog kluba voljna ga je pustiti, ali mora još porazgovarati s Ratkovićem, kao i s Bubalom, koji bi karijeru mogao nastaviti u Turskoj. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ivanišević: Što ću u Sydneyu? Pa nemam više volje ni reket slomiti!</p>
<p>Najbolji hrvatski tenisač Goran Ivanišević nakon ispadanja u 1. kolu »U. S. Opena« opet dvoji hoće li nastupiti na Olimpijskim igrama u Sydneyju?</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Poraz protiv Slovaka Dominika Hrbatyja u 1. kolu »U.S. Opena« mogao bi biti i posljednji meč kojeg je Goran Ivanišević odigrao ove godine. Jer, nakon još jednog poraza te očito velikih problema s ozljedom ramena zbog koje se na terenu, kako je rekao, osjećao poput dječačića kojem su pogreškom dali priliku da igra na turniru, Ivanišević bi u idućih nekoliko dana mogao donijeti definitivnu odluku da ne igra do kraja sezone.</p>
<p>- Trenutno ne znam što ću napraviti. Mogao bih sad reći »više neću igrati tenis«, a drugo jutro se probuditi i promijeniti mišljenje te reći »ipak ću pokušati«. Zato ću dobro, dobro razmisliti i vidjeti što je najbolje, rekao je Ivanišević poslije poraza 6-3, 0-6, 1-6, 0-6. - Ovo što sam igrao bio je muzejski tenis. Više ne uživam u tenisu. Zapravo, nije mi zadovoljstvo ni igrati, ni biti ovdje, niti trenirati. Čak više ne mogu ni slomiti reket, da napravim neku predstavu za publiku.</p>
<p>Za nepuna tri tjedna Ivanišević bi se trebao pojaviti na Olimpijskim igrama u Sydneyu, gdje je stekao pravo nastupa i u pojedinačnoj, i u konkurenciji parova. Nakon što je u lipnju izgubio u 1. kolu Wimbledona on je već bio rekao da neće igrati u Sydneyu pa se u međuvremenu predomislio, no sad ponovno razmišlja o tome da ne ide u Australiju.</p>
<p>- Što ću tamo? Glupo je putovati do Sydneya 16 sati a onda uzeti četiri gema. Bolje da ostanem kod kuće, rekao je Ivanišević, no onda se malo korigirao: - Ipak, u Sydneyu će biti mnogo hrvatskih tenisača, pa me to možda motivira. A ja sam uvijek igrao za nešto. Kad sam počinjao karijeru, moja sestra je bila bolesna, imala je rak i igrao sam za nju. U međuvremenu je ozdravila. Onda je došao rat, igrao sam za svoju zemlju, i to me strašno motiviralo. A sad, više nemam za što igrati. Mogu igrati samo za sebe, ali to ne volim. Jer, ponekad ni sebe ne volim, rekao je Ivanišević. </p>
<p>Također, dvojbeno je što će najbolji hrvatski tenisač svih vremena napraviti s ozljedom ramena.</p>
<p> Jedna od mogućnosti je operacija, no nakon nje morao bi napraviti čak osam mjeseci stanke, a to bi mogao značiti i kraj njegove karijere. No, može i nastaviti igrati te se nadati da se ozljeda neće pogoršati. Ipak, kako se sada čini, to bi vjerojatno značilo da neće imati ni dobrih rezultata.</p>
<p>- Protiv Hrbatyja nisam mogao ubaciti prvi servis i izgledao sam kao dječak kojem su slučajno dali pozivnicu za glavni turnir. A tako se ne pobjeđuje. Danas je mnogo mladih lavova i morao bih raditi dvostruko više nego prije da održim korak s njima. A ja se više ne mogu motivirati, kaže Ivanišević. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dan koji je donio samo poraze</p>
<p>U 1. kolu »U.S. Opena« Gorana Ivaniševića je sa 3-6, 6-0, 6-1, 6-0 pobijedio Slovak Dominik Hrbaty, a posao mu je vjerojatno bio olakšan Ivaniševićevom ozljedom ramena / Silvija Talaja dobro krenula protiv Talijanke Schiavone, ali je na kraju izgubila 3-6, 3-6 / Šveđanin Johansson bolji od Ljubičića 7-6, 7-6, 6-3</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Goran Ivanišević očekivano, a Silvija Talaja sasvim neočekivano, doživjeli su poraze u 1. kolu »U.S. Opena«, posljednjeg ovogodišnjeg »Grand Slam« teniskog turnira koji se igra u New Yorku. Jer, dok se za Ivaniševića manje-više očekivalo da će - možda i više nego sa suparnikom - imati problema s ramenom, nije se vjerovalo da bi Talaja mogla izgubiti od talijanske kvalifikantice Francesce Schiavone. No, to se ipak dogodilo: Schiavone je bila bolja 6-2, 6-2, pa je Talaja time samo još više pokvarila loš dojam kojeg je koju minutu prije toga ostavio Ivanišević. Naime, Splićanin je protiv Hrbatyja krenuo upravo sjajno, povevši 5-0, no na kraju je izgubio 6-3, 0-6, 1-6, 0-6! Na kraju dana, nažalost, stigao je i treći poraz: Ivana Ljubičića je sa 7-6, 7-6, 6-3 pobijedio Šveđanin Thomas Johansson.</p>
<p>Za Ivaniševićev poraz u najvećoj mjeri krivac je bila ozljeda ramena. Kao što je poznato, on je prošlog tjedna odustao od igranja na turniru na Long Islandu zbog vrlo jakih bolova u ramenu. Malo potom pokazalo se da se radi o ozbiljnoj ozljedi (s njom, istina, duže ima problema), koja se neće moći sanirati konzervativnom terapijom, već samo operacijom.</p>
<p>Ivanišević je, međutim, nakon nekoliko dana terapije odlučio pokušati igrati na »U.S. Openu«, pogotovo što su u nedjelju i ponedjeljak bolovi ponešto popustili, i u prvom setu je očito igrao veoma dobro. Poveo je 5-0, onda izgubio tri sljedeća gema, ali taj pad nije ugrozio osvajanje prvog seta. No, u nastavku je to bila sasvim druga priča, što se vidi i po rezultatu, jer je Ivanišević uspio osvojiti tek jedan gem. Točnije, u drugom setu uzeo je 25 poena, u trećem 11, a u četvrtom samo pet! No, tada je već sve bilo odlučeno...</p>
<p>Talaja je, baš kao i Ivanišević, također krenula vrlo dobro, povevši protiv Talijanke Schiavone 2-0, no do kraja seta od sedam gemova osvojila je tek jedan. Izgubila ga je 3-6, a isti je rezultat stigao i u drugoj dionici, pa je najbolja hrvatska tenisačica i drugu sezonu zaredom na »U.S. Openu« eliminirana već na startu. </p>
<p>Ljubičića je, pak, izbacio preklanjski četvrtfinalist ovog turnira, Šveđanin Thomas Johansson, pobjedom 7-6 (1), 7-6 (5), 6-3. U prvom setu nije bilo »breaka«, no u razrješenju Ljubičić nije imao šanse. U drugoj dionici Ljubičić je uspio nadoknaditi zaostatak 2-4 u gemovima no opet je ostao prekratak u »tie-breaku«, dok je u trećem setu sve odlučeno kad je kod rezultata 2-3 Ljubičić propustio dvije »break« lopte. Novu priliku, naime, nije dobio...</p>
<p>• Neki rezultati 1. kola, tenisači: Clement - Gaudio 6-3, 6-4, 6-2, Arazi - Hantschk 6-3, 6-0, 4-6, 6-7 (3), 6-4, W. Ferreira - Ilie 6-3, 2-6, 6-4, 6-1, Di Pasquale - Kaufmann 6-4, 6-4, 4-6, 6-3, Pavel - King 6-3, 6-4, 6-3, Rios - Massu 6-3, 7-5, 1-6, 7-6 (6), Woodruff - Van Lottum 6-2, 6-3, 6-0, ENQVIST (7) - Puerta 3-6, 6-3, 6-2, 6-2, H. Lee - Tarango 6-3, 3-6, 6-3, 7-6 (6), Krajicek - O. Rochus 6-7 (1), 6-1, 6-1, 6-4, Sa - Kratochvil 3-6, 6-4, 6-1, 7-6 (4), Hrbaty - Ivanišević 3-6, 6-0, 6-1, 6-0, Alami - El Aynaoui 6-3, 6-4, 3-6, 2-6, 6-3, Nestor - F. Santoro 7-6 (4), 6-4, 6-4, Gumy - Russell 4-6, 7-6 (6), 7-6 (1), 6-4, FERRERO (12) - Meligeni 6-3, 6-4, 3-6, 7-5, Johansson - Ljubičić 7-6 (1), 7-6 (5), 6-3, Blanco - Rafter 7-6 (3), 2-6, 6-3, 1-6, 7-6 (5), Arthurs - KUERTEN (2) 4-6, 6-3, 7-6 (4), 7-6 (1);</p>
<p> tenisačice: Dechy - Black 6-3, 6-2, Rubin - Carlsson 6-2, 6-2, Schett - Farina 6-4, 3-6, 7-6 (6), Kremer - Barabanšikova 6-2, 6-4, SELES (6) - Singian-Almeda 6-0, 6-2, V. WILLIAMS (3) - Sidot 6-3, 6-4, Hrdličkova - Miškina 6-1, 5-7, 6-3, Shaughnessy - Habsudova 6-4, 6-4, COETZER (13) - Cacic 6-2, 6-2, MARTINEZ (7) - Frazier 6-3, 2-6, 6-3, Schnyder - Craybas 5-7, 6-1, 6-3, VAN ROOST (14) - Bachmann 6-3, 6-3, HUBER (10) - Tu 6-2, 6-3, Schiavone - Talaja 6-3, 6-3. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Siguran sam da ću slomiti Greena«</p>
<p>Hrvatski majstor tajlandskog boksa Mirko Filipović borit će se u petak u zagrebačkom Sportskom domu protiv Britanca Stuarta Greena / Dražen Ordulj u kvalifikacijama za prestižni turnir K-1</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Najbolji hrvatski majstor tajlandskog boksa Mirko Filipović bit će glavna zvijezda spektakla borilačkih sportova, koji će se u petak (1. rujna, 21 sat) održati u »Ledenoj dvorani« zagrebačkog Sportskog doma. Radi se o europskom kvalifikacijskom turniru za najcjenjeniju svjetsku priredbu, turnir K-1 (čija će se završnica održati 10. prosinca u Tokyju), no budući da se Filipović, kao prošlogodišnji finalist, izravno plasirao u drugi krug, naš će ponajbolji borac boksati »prijateljski« dvoboj protiv 34-godišnjeg Engleza Stuarta Greena.</p>
<p>- Green je solidan borac, koji je u karijeri znao nastupati i u kvalifikacijama za K-1, ali u takvoj sam dobroj formi da ću ga sigurno »slomiti«. Ne mogu obećati brzu i laku pobjedu jer suparnik nije nekakav bezveznjak, ali siguran sam da ću iz ringa izaći kao pobjednik, kazao je Filipović, koji je u borilačkoj karijeri ubilježio 43 pobjede i sedam poraza. Dvoboj protiv Greena (koji je poražen u dva jedina dvoboja na K-1 turnirima) bit će samo zagrijavanje za kvalifikacijski turnir K-1 drugog kruga, koji će se 9. listopada održati u japanskoj Fukuoki. Na dosadašnjim kvalifikacijskim turnirima, mjesto među osam najboljih boraca u završnici već su osigurala petorica »gladijatora« - Francuzi Jerome Le Banner i Cyril Abidi, Brazilac Francisco Filho, Nizozemac Ernesto Hoost i Japanac Musashi, a pozivnicu je dobio Nizozemac Peter Aerts. Za posljednja dva mjesta u finalu K-1 borit će se u Fukuoki osam boksača: Mirko Filipović, Japanac Hiromi Amada, Australac Sam Greco, Bjelorus Andrej Dudko, Mostarac s njemačkom putovnicom Stefan Leko te još trojica boraca, a među njima i pobjednik zagrebačkih kvalifikacija u Sportskom domu. Na tim će kvalifikacijama od hrvatskih boraca nastupiti samo Dražen Ordulj. Od hrvatskih boraca u petak će još nastupiti Gordan Jukić (protiv Britanca Davea Wilkinsa), Marko Kutleša (protiv Francuza Benjamina Bardissa) i Siniša Andrijašević (protiv Jugoslavena Nemanje Ulardžića). Dodajmo i to se zbog nesuglasica između promotora priredbe Orsata Zovka i Hrvatskog kick-boxing saveza organizacije prihvatio Hrvatski boksački savez.</p>
<p>• Raspored kvalifikacijskih dvoboja za K-1: Xhavit Bajrami (Švicarska) - Chris Ballard (VB), Wizam Feyli (Nizozemska) - Marc de Witt (Belgija), Dražen Ordulj (Hrvatska) - Björn Bregy (Švicarska), Jörgen Knut (Švedska) - Tony Katone (Belgija). (S. Mufić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Lieberman kritiziran zbog pretjeranog spominjanja Boga</p>
<p>Demokratskom kandidatu za potpredsjednika SAD-a to je zamjerila američka židovska organizacija ADL / Odmah su se javili mnogi koji ukazuju na prisutnost Boga u govorima američkih političara još od Georgea Washingtona</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Američka židovska organizacija Anti-Defamation League (ADL) upozorila je u ponedjeljak kandidata Demokratske stranke za potpredsjednika SAD-a, senatora i ortodoksnog Židova Josepha Liebermana da pretjeruje sa spominjanjem Boga u svojim govorima, izazvavši brze reakcije američkih povjesničara koji smatraju da su vjera i politika u američkoj povijesti oduvijek bili povezani. </p>
<p>Na tvrdnje ADL-a da »pozivanje na vjerske sadržaje, ili vjerovanje u Boga, nije u skladu s američkim idealom« te da »takav govor u američki narod unosi rizik otuđenja«, povjesničari su utorak odgovorili da je teško reći da »američki ideal« isključuje Boga ili vjeru kada se zna da je Kontinentalni Kongres započeo molitvom i da se pokreti za građanska prava pozivaju na Boga kao vrhovni autoritet, piše u srijedu Washington Times. </p>
<p>U potrazi za dokazima postojanja Boga u raspravi posegnulo se za primjerima bivših američkih predsjednika. Primjerice, jedna trećina govora Georgea Washingtona odnosila se na Boga ili »posredovanju providnosti u temeljima američke nacije«. Čak je i Thomas Jefferson, koji je bio često optuživan da je »frankofilni ateist«, svoje prvo godišnje obraćanje naciji zaključio riječima da veličanje Boga pridonosi »pomirenju i opraštanju« u naciji. </p>
<p>I današnji predsjednički kandidati potpredsjednik Al Gore i texaški guverner George W. Bush nastavljaju tu tradiciju. Gore je tijekom kampanje znao citirati popularni slogan američkih kršćanskih tinejdžera - »Što bi učinio Isus?«. Bush je pak naglašavao da je Isus njegov najdraži politički filozof, pristavši biti pokrovitelj »Dana Isusa« u Texasu, čime je izazvao brojne kritike u medijima. </p>
<p>»Moj prvi odgovor na ADL-ovu tvrdnju jest da je nepovijesna«, rekao je Daniel D. Driesbach, povjesničar sa Američkog sveučilišta podsjećajući na poznatu rečenicu Georgea Washingtona izrečenu prilikom davanja prisege - »Tako mi Bog pomogao«. </p>
<p> »Ove tradicije pridržavao se bez izuzetka svaki američki predsjednik sve do danas. Nema ničeg posebno novog u načinu na koji današnji kandidati koriste duhovnost u političkom kontekstu«, dodao je Driesbach. </p>
<p>Povjesničari se s ADL-om, organizacijom kojoj je primarna zadaća zaštita Židova od diskriminacije i antisemitizma, slažu u jednom: da vjerski sukobi unose pomutnju u politiku i da manjine često puta trpe pritisak većine. Međutim, »zabrana spominjanja Boga bila bi duboko protiv američkog iskustva«, rekao je Samuel G. Freedman, profesor na sveučilištu »Columbia« i autor knjige »Židovi protiv Židova« u kojoj opisuje podjele među američkim Židovima u današnje vrijeme. </p>
<p>»Ovdje se radi o zbrci među sekulariziranim i ortodoksnim Židovima«, smatra Freedman. Isticanje vjerskih sadržaja predstavljalo je možda prijetnju Židovima u Europi, ali nikada u Sjedinjenim Državama, dodao je, odbacivši također tvrdnje da bi Liebermanova javna religioznost mogla »potaknuti provale antisemitizma«. ADL-ova primjedba odnosila se na nedjeljni Liebermanov vjerski govor upućen crnim vjernicima. »To je proizvoljno tumačenje, i ako se to ljudima ne sviđa, glasovat će za nekoga drugoga«, smatra Freedman. </p>
<p>Na nedavne pokušaje izbacivanja vjerskih sadržaja iz politike kritičari su postavili pitanje na čemu bi se onda trebali temeljiti moral i sloboda vjeroispovijesti. Govoreći o toj temi prošle godine, katolički biskup Raymond J. Boland rekao je pred nazočnim članovima Vrhovnog suda da su sljedbenici sekularizma »jednakiji« od ostalih vjernika u SAD-u. »Čini se nevjerojatnim, ali sada se ponovno javljaju oni koji smatraju da vjernici nemaju pravo sudjelovati u javnim rasprava«, rekao je. </p>
<p>U stvarnosti, vjerski angažman postaje sve zastupljeniji u američkoj politici, o čemu svjedoči i činjenica da i Demokratska i Republikanska stranka podupiru humanitarne akcije koje organiziraju vjerske organizacije kako bi pritom mogli govoriti o vjerskim sadržajima. Forest Montgomery, pravni savjetnik Nacionalne evangeličke zajednice kaže da se vjerskim manjinama mora jamčiti sigurnost i pravo glasa. »Lieberman je idealan za to jer kao pripadnik vjerske manjine zagovara vjerski pluralizam. Za nekoga tko pripada vjeri većine bilo bi teže govoriti na takav način a da se neki ljudi ne osjete povrijeđenima«, kaže on. Što se tiče ADL-ovog spora s Liebermanom, rekao je da je »zapanjen da netko može imati ideju da je vjera u politici 'suprotna američkom idealu'«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Beogradski provladin tisak spekulira da je Stambolić kidnapiran</p>
<p>BEOGRAD, 30. kolovoza</p>
<p> - Provladin tisak u srijedu je prekinuo šutnju o slučaju bivšeg predsjednika predsjedništva Srbije Ivana Stambolića, koji je nestao u petak 25. kolovoza, i o kojem još nema nikakvih informacija. Politika i Politika-ekspres pišu da policija »intenzivno radi na rasvjetljavanju ovog slučaja« i da dosadašnja istraga »nije dala rezultate«. U pretraživanju šume u Košutnjaku, gdje je Stambolić posljednji put viđen sudjelovalo je, kako pišu ovi beogradski dnevnici, 300 policajaca s psima dresiranim za pronalaženje tragova. Večernje novosti, dnevnik savezne vlade u tekstu pod naslovom »Tragovi u novcu« piše da je Stambolić poslije odlaska iz političkog života, dobio »unosno mjesto« prvog čovjeka Jugoslavenske banke za međunarodnu ekonomsku suradnju (JUBMES). List tvrdi da je Stambolić kao umirovljenik nastavio raditi kao konzultant te da je imao razgranate poslovne kontakte i partnere u Republici Srpskoj, uključujući i premijera Miroslava Dodika, u Crnoj Gori i u inozemstvu. Ovaj list navodi da se u kraju Banovo Brdo, gdje Stambolić stanuje, pojavljuju »tjelohranitelji raznih pojedinaca, uglavnom iz svijeta biznisa«, što je kako se sugerira, »izazvalo zbrku o tome tko je bio na licu mjesta«. »Istraga o ovom kidnapiranju, čiji motivi ukazuju na pozadinu u novcu, nastavlja se i nalazi će uskoro biti priopćeni«, najavljuju Večernje novosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Peterle o slovensko-austrijskim odnosima </p>
<p>LJUBLJANA/ALPBACH, 30. kolovoza </p>
<p> - Slovenija i Austrija vjerojatno će u rujnu održati sastanak na razini stručnjaka o bilateralnim pitanjima, izjavili su nakon sastanka u Alpbachu, gdje je u srijedu započeo međunarodni forum o europskim vrijednostima, austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner i njezin slovenski kolega Lojze Peterle. Peterle je naglasio da je dobio jamstva da sadašnja austrijska vlada neće povezivati bilateralna pitanja i približavanje Ljubljane Bruxellesu. On je rekao da se to posebice odnosi na problematiku austrijske i njemačke manjine koje su nakon Drugog svjetskog rata na osnovi tzv. avnojskih zakona prognane iz Slovenije, a njihova imovina zaplijenjena. Pitanje AVNOJ-a nije povezano s uključivanjem Slovenije u EU, izjavio je Peterle. Slovenski ministar, za razliku od oporbenih stranaka, vjeruje da se to pitanje ne treba koristiti u unutarnjoj politici niti u međusobnim odnosima s Bečom. On smatra nepotrebnim reagirati na neke izjave koruškog desničarskog guvernera Jörga Haidera. Peterle je naglasio da će se zahtjevi za povratom imovine u Sloveniji rješavati na temelju zakona o denacionalizaciji i odluka ustavnog suda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvati iz Stupa opet prijete kolektivnim iseljavanjem</p>
<p>SARAJEVO, 30. kolovoza</p>
<p> - Proširenje tzv. Stupske petlje, ključnog prometnog čvorišta na izlazu iz Sarajeva, ponovno je uzburkalo duhove na Stupu, jedinom naselju u glavnom bosansko-hercegovačkom gradu gdje postoji koliko-toliko kompaktna i relativno brojna hrvatska zajednica. Problem je u tome što je proširenjem petlje predviđeno uništenje župnog groblja, a u tome mještani prepoznaju završetak tihog etničkog čišćenja i potpune izmjene nacionalne strukture stanovništva na spomenutom području. Tvrdi se da sarajevske lokalne vlasti ponovno pronalaze izgovor u neophodnosti izvedbe određenih radova na prometnicama a s pravim ciljem ugrožavanja opstanka domicilnog nebošnjačkog puka. </p>
<p>Slične primjedbe nedavno su upućene i prilikom izgradnje gradske autoceste čija je trasa uglavnom prošla preko naselja koja su prije rata bila naseljena većinskim srpskim stanovništvom. Eksproprijacijom njihovog zemljišta tako je potpuno i definitivno onemogućen povratak tih ljudi. Kada je riječ o Stupu, planirano proširenje petlje, drugi je sličan događaj u posljednjih nekoliko mjeseci koje lokalno pučanstvo nije dočekalo s odobravanjem. Prije njega, izgradnja ogromne stambene zgrade u Bačičkom polju u izvedbi bošnjačkoga Fonda za pomoć obiteljima poginulih boraca i invalida, izazvala je veliku aferu. Usprkos pravnim problemima i golemom nezadovoljstvu Stupljana gradnjom tog objekta, radovi su počeli, i već u proljeće iduće godine ta bi zgrada mogla biti useljena.</p>
<p>»Rušenjem našeg groblja definitivno nas žele otjerati odavde«, tvrdi jedan od stanovnika Stupa. Najveći broj kritika odnosi se na urbaniste u Zavodu za izgradnju grada kojem je na čelu Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića. Oni su odgovorni, tvrdi se, za plan proširenja petlje koji bi trebao ići preko stupskog groblja. Navodi se da čak ni komunističke vlasti nisu to željele uraditi, iako su postojali planovi da se groblje na Stupu premjesti, slično kao što je to pred Olimpijadu učinjeno s tada najvećim katoličkim grobljem u Sarajevu, Sveti Josip, čija je cijela polovina premještena na novo groblje na Barama.</p>
<p>Ukoliko Stupska petlja bude proširena preko groblja, spominje se čak i mogućnost iseljavanja Hrvata sa Stupa. O tome se najviše govori u krugovima lokalnog HDZ-a, koji doduše ima i svoje unutarstranačke probleme. No, protiv planiranog proširenja su i u drugim hrvatskim strankama. Tako je i ilidžanski ogranak Zubakove Nove hrvatske inicijative usprotivio proširenju petlje. »Vladajuća HDZ stranka na ovo ima svoju reakciju, ako to bude, mi idemo odavde. No mi u NHI-ju smo kao i uvijek stabilni, mi nikamo ne idemo, mi se ostajemo boriti ne samo protiv ovih nego protiv svih nepravilnosti koje štete bilo kojem narodu«, kaže se u priopćenju te stranke.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hercegovačkim franjevcima neprihvatljiva »Izjava o posluhu«</p>
<p>MOSTAR, 30. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Hercegovački slučaj«, koji svoje korijenje vuče još od prije tridesetak i više godina, poprimio je novu dimenziju ovih dana u vidu razmještaja brojnih hercegovačkih franjevaca. Iako se pretpostavljalo kako je riječ o redovnom, odnosno uobičajenom premještaju franjevaca u druge župe, koje se obavlja svakih nekoliko godina, ipak su, tvrdi Vjesnikov izvor blizak vrhovima Hercegovačke franjevačke provincije, najnovija razmještanja fratara izazvana odbijanjem velikog broja franjevaca da potpišu »Izjavu o posluhu« koju je na njihove adrese sredinom lipnja uputio biskup mostarsko-duvanjski msgr. Ratko Perić. </p>
<p>Uza sve, strahuje se među hercegovačkim franjevcima da biskup Perić kani otići i još dalje u »discipliniranju« hercegovačkih fratara, te da bi aktualna razmještanja mogla dosegnuti i još šire razmjere, a sve s ciljem potpunog preuzimanja hercegovačkih župa od dijecezanskog svećenstva i odumiranja Hercegovačke franjevačke provincije. </p>
<p>»Izjava o posluhu radi primanja pastoralnih ovlasti u mostarsko-duvanjskoj biskupiji«, koju su na ultimativni zahtjev biskupa Perića trebali potpisati hercegovački franjevci, nije, tvrdi naš izvor, polučila željeni učinak. Većina franjevaca nije potpisala taj dokument kojim se, drže fratri, svi oni ponižavaju i proglašavaju deklariranim neposlušnicima. </p>
<p>U »Izjavi o posluhu«, biskup Perić ističe između ostaloga da je svaki hercegovački franjevac, želi li biti župnikom ili kapelanom, dužan iskazivati »poslušnost i poštovanje u onome što se tiče dušobrižništva« dijecezanskom biskupu, uz vrlo oštro upozorenje kako će »nastojati da se u cjelini provede Dekret Romanis pontificibus, da se prema crkvenoj praksi predaju župe - župni uredi i crkve s crkvenim inventarom i imovinom - na slobodno raspolaganje biskupu«. »Izjava« ide«, tvrdi Vjesnikov izvor, »čak i dalje od onoga što predviđa Dekret Romanis Pontificibus, i od franjevaca traži »posluh«, uz napuštanje već poznatih nekoliko hercegovačkih župa, te traži od fratara da ne služe mise i ispovijedaju vjernike na području četiri novoutemeljene mostarske župe.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>BiH: Objede o Petom korpusu krenu čim se u Hrvatskoj govori o Haagu </p>
<p>SARAJEVO, 30. kolovoza </p>
<p> - Ministarstvo obrane Federacije BiH objavilo je u srijedu priopćenje kojim se odlučno odbacuju optužbe o umiješanosti pripadnika nekadašnjeg Petog korpusa Armije BiH u ratne zločine počinjene u Hrvatskoj tijekom operacije »Oluja«. Navodi se da je riječ o »iskonstruiranim optužbama i pokušajima podmetanja« čiji je cilj prebaciti odgovornost s onih koji su »koliko zaslužni, toliko i odgovorni« za sve što se zbivalo tijekom »Oluje«. »Uvijek kad se na hrvatskoj političkoj pozornici aktualizira pitanje odnosa i suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu, gotovo po pravilu kreću objede i insinuacije na račun Armije BiH. Tako je i proteklih dana, uz plasiranje prizemnih informacija o istaknutim bosanskim generalima, ponovo pokrenuta kampanja na račun sudjelovanja Petog korpusa Armije BiH u oslobodilačkim operacijama u kolovozu 1995.«, kaže se u priopćenju što su ga sastavili odjeli za informiranje federalnog Ministarstva obrane i Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije kojoj je sada na čelu general Atif Dudaković, ratni zapovjednik Petog korpusa. Bivše hrvatske ministre obrane i vanjskih poslova Pavla Miljavca i Matu Granića u priopćenju se spominje kao osobe koje su »najdalje otišle« u pokušajima umanjivanja ratne uloge Armije BiH. Uz isticanje poštovanja za sve što su građani Hrvatske učinili tijekom Domovinskog rata boreći se za slobodu i pravdu, na kraju priopćenja ističe se da tijela vlasti BiH kane potpuno surađivati sa Sudom u Den Haagu, a to preporučuju i drugima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prva iranska podmornica ugrožava Amerikance u Zaljevu?</p>
<p>ANKARA, 30. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U vojnoj luci Bander Abas uspješno je porinuta u vodu Zaljeva prva iranska mina podmornica Al-Sabehat-15. Riječ je, kako se tvrdi, o vrlo sofisticiranom plovilu koje je namijenjeno otklanjanju podvodnih mina i akcijama spašavanja. Podmornica, čije sve tehničke karakteristike nisu dostupne javnosti, ima dva člana posade i tri ronioca. </p>
<p>Prema riječima admirala Ali Shamkhania, podmornica je maksimalno prilagođena dosta plitkim vodama Zaljeva. Zbog malih dimenzija vrlo je brza i pokretna, te se lako skriva iza malih zaklona. Te osobine je čine iznimno opasnom po velika vojna i druga plovila, posebice američku ratnu flotu čije se sjedište nalazi na bahrainskom otočju. Na taj način, cjelokupni Zaljev, uključujući najveći svjetski tankerski transport nafte, našao se pod punom iranskom kontrolom. </p>
<p>Iran se, od pobjede Islamske revolucije 1979., u osiguravanju naoružanja oslanja prvenstveno na vlastite snage. Zbog američkog vojnog embarga, nametnutog iste godine, ta velika srednjoazijska i zaljevska zemlja, prebogata naftom i plinom, pristupila je vlastitoj, kako se tvrdi, vrlo uspješnoj proizvodnji oružja i ratne opreme. Nakon vrlo pokretljivog tenka »Zulfikar«, Iranci su ove godine uspješno testirali raketu srednjeg dometa SHAHAB-3 koja može dosegnuti ciljeve na udaljenosti od 1.300 metara. uskoro se očekuje i testiranje raketnog sustava SHAHAB-4, dometa od oko 2.000 kilometara, te lansiranje u svemir vlastitog satelita. </p>
<p>Izvan je svake sumnje, da svi ti uspjesi iranske obrambene industrije, čiju krunu upravo predstavlja mini-podmornica Al-Sabehat-15, izazivaju golemu zabrinutost SAD, posebice njezina najbližeg srednoističnog saveznika Izraela. Iranski iskorak prema visokorazvijenim tehnološkim saznanjima remeti i mijenja istodobno ranije utvrđeni vojni i strategijski koncept Washingtona, ali i drugih zapadnih sila, glede ne samo Zaljeva, već i šire regije. Time se, dakako, dovodi u pitanje iscrtavanje geopolitičke arhitekture novog svjetskog poretka i, na kraju, uloge Islamske Republike Iran u njemu. </p>
<p>Sve će to, prema ocjenama vojnih i političkih stručnjaka, zahtijevati novi pristup prema Teheranu. Očito je da dosadašnji američki napori da se Iran izolira i izopći iz međunarodne zajednice, nisu polučili gotovo nikakve rezultate. Naprotiv, mnogi su uvjereni su SAD, provedbom gospodarskog i vojnog embarga, više izgubile nego dobile. Otuda ne iznenađuju i neki najnoviji američki prijedlozi da se od Kaspijskog jezera preko Irana izgradi najkraća i ekonomski najisplatnija naftovodna i plinovodna mreža. Procjena je jasna: ako se Iran ne može pobijediti, onda mu se valja pridružiti. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Clintonova potpora kolumbijskom planu borbe protiv droge</p>
<p>Američki paket pomoći od 1,3 milijarde dolara mnogi vide kao novu američku intervenciju u Latinskoj Americi</p>
<p>WASHINGTON/BOGOTA, 30. kolovoza</p>
<p> - Posjet američkoga predsjednika Billa Clintona Kolumbiji u srijedu prvi je posjet nekog američkog predsjednika toj zemlji posljednjih deset godina. Uoči puta, Clinton je uputio poruku kolumbijskom narodu snimljenu na video vrpci, s prijevodom na španjolski, u kojoj naglašava kako »donosi poruku prijateljstva i solidarnosti« s kolumbijskim narodom, s predsjednikom Pastranom te podršku planu za borbu protiv droge, koji će koštati 5,7 milijardi dolara, u čemu će Amerikanci sudjelovati s 1,3 milijarde dolara. »Dok se hrabro borite za uspostavu mira, izgradnju vašeg gospodarstva, dok se borite protiv droge i radite na učvršćenju demokracije, Sjedinjene Države će biti na vašoj strani«, rekao je Clinton u svojoj poruci.</p>
<p> Očekuje se da za susreta s kolumbijskim predsjednikom Andrésom Pastranom u srijedu u gradu Cartageni de Indias, Clinton još jedanput izrazi svoju potporu »Planu Kolumbija« kojim se pojačava borba protiv droga, potiču mirovni pregovori gerilaca i vlade te obnova gospodarstva i poštovanje ljudskih prava. </p>
<p>Američki paket pomoći uključuje 60 vojnih helikoptera i obuku dva vojna bataljuna za specijalne namjene koji će štititi akcije kolumbijske policije na uništavanju plantaža droge i laboratorija na jugu Kolumbije, području pod nadzorom gerile. I premda Clinton tvrdi da nije riječ o američkoj pomoći kolumbijskoj vojsci u borbi protiv ljevičarskih gerilaca, jer »SAD ne vjeruju u vojno rješenje dugogodišnjega građanskog rata«, poznato je da se gerilci uglavnom financiraju proizvodnjom i preprodajom droga. Stoga mnogi upozoravaju da bi američki paket pomoći Kolumbiji mogao biti uvod u novu američku intervenciju u Latinskoj Americi.</p>
<p>Kolumbijska vojska ima neslavnu reputaciju kršenja ljudskih prava, a javna je tajna da dopušta desničarskim paramilitarnim eskadronima smrti da umjesto nje obavljaju prljave poslove poput pokolja cijelih sela - navodnih simpatizera gerilaca. Zato su latinoameričke udruge za zaštitu ljudskih prava zamolile Clintona da »odgovorno iskoristi priliku i javno izrazi svoju zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u Kolumbiji«. U toj zemlji poznatoj po nasilju i narko-kartelima, građanski rat traje već gotovo četiri desetljeća, a samo u posljednjih 10 godina u njemu je poginulo oko 35.000 ljudi. Ovih je dana savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Sandy Berger rekao da je Kolumbija sada ušla u borbu za demokraciju »na život i smrt«.</p>
<p>Agencije javljaju da je Cartagena pod pravom opsadom snaga sigurnosti jer se oko 10.000 ljudi, Kolumbijaca i Amerikanaca, brine za sigurnost Billa Clintona koji stiže usred nove eskalacije nasilja. Samo nekoliko sati uoči Clintonova dolaska, u jednom stanu u Cartageni pronađeno je nekoliko pušaka, revolvera i pištolja, te pedesetak metaka. A u napadima pobunjenika u raznim dijelovima zemlje, poduzetim u znak prosvjeda protiv Clintonova dolaska, u utorak su poginula dvojica policajaca i četvoro civila. (Reuters/Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Schröder pozvao na otpor ekstremnoj desnici</p>
<p>BERLIN, 30. kolovoza</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder pozvao je u srijedu njemačke građane da se suprotstave ekstremizmu krajnje desnice kao što su učinili i stanovnici bivše Istočne Njemačke kada su ustali protiv komunizma. »Treba nam angažman građanskog društva - repriza onoga što su ljudi na istoku naše zemlje učinili mirnom revolucijom prije 10 godina - koje bi se trebalo uplesti i boriti za pravu stvar«, rekao je Schröder. Govoreći za televizijsku postaju ARD, Schröder je izjavio da bi policija i pravosudne vlasti trebali također biti žešći protiv ekstremista te da mladi ljudi trebaju bolje perspektive kako se ne bi okretali krajnjoj desnici.</p>
<p>Istodobno je u srijedu završeno suđenje trojci neonacista koji su u rasistički motiviranom napadu 11. lipnja u Dessauu pretukli Mozambikanca Alberta Adriana koji tri dana nakon napada umro u bolnici. Sud u istočnonjemačkom gradu Halleu osudio je Enrica Hiltrichta, 24, na doživotni zatvor, a maloljetnike Franka Mietbauera i Christiana Richtera na devetogodišnje kazne u popravnom domu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tatarstan se ne odriče statusa »države u državi«</p>
<p>Čak je i Vladimir Putin poslao svoju izaslanicu na proslavu Deklaracije o nezavisnosti Tatarstana iako ju je ruski Ustavni sud proglasio nevažećom</p>
<p>MOSKVA, 30. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Za razliku od cijele Rusije, u Tatarstanu se u srijedu nije radilo. Republika koja se nalazi u »srcu« Ruske Federacije i prostire na 68.000 četvornih kilometara svečano je slavila desetu obljetnicu usvajanja svoje Deklaracije o državnom suverenitetu. Dakako, najsvečanije je bilo u Kazanju, glavnom gradu Tatarstana u kojem živi četvrtina od ukupno 4 milijuna stanovnika i kamo je kao svoju osobnu izaslanicu predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin poslao potpredsjednicu savezne vlade Valentinu Matvijenko. </p>
<p>U Kazanj na proslavu tatarstanske Deklaracije o državnom suverenitetu došao je i veći broj veleposlanika iz Moskve, uglavnom islamskih država poput Alžira, Irana i Kuvajta. Međutim, u ruskoj je javnosti najviše komentara izazvalo Putinovo upućivanje svoje osobne izaslanice, pošto je Ustavni sud Rusije već odavno proglasio nezakonitim sve republičke deklaracije o državnom suverenitetu (uključujući tu i spornu deklaraciju Tatarstana), koje je Jeljcin podržavao i poticao samo dok se probijao na kremaljski Olimp vlasti. </p>
<p>Većina promatrača u Moskvi ocjenjuje da se na taj korak Putin odlučio jer mu dok traje rat u Čečeniji ne treba zaoštravanje s još jednim islamskim narodom. Tim više što je u islamskim krugovima u Rusiji utjecajni predsjednik Tatarstana Montimir Šajmijev uoči proslave u Kazanju izjavio: »Ustavni sud Rusije nikada nije priznao suverenitet Tatarstana. Međutim, mi cijelo vrijeme postojimo i razvijamo se, a tako će biti i dalje.«</p>
<p>Ipak, proslava tatarstanskog suvereniteta nije prošla bez oštrih reakcija i komentara u Moskvi, prije svega u dnevnim listovima koji zaključuju da Tatarstan - nakon što je od Jeljcina dobio široku ekonomsku samostalnost - iz godine u godinu učvršćuje svoj status »države u državi« u Ruskoj Federaciji. Uostalom, za tu tvrdnju svojim političkim protivnicima u Moskvi predsjednik Tatarstana Montimir Šajmijev dao je u srijedu dva nova argumenta. On je u Kazanju svečano pustio u rad nacionalnu televizijsku kompaniju »Tatarija« koja će potpuno samostalno i neovisno od ruskih državnih kanala emitirati svoj program. Drugi i za kritičare još važniji argument osamostaljivanja Tatarstana svakako je odluka vlasti u Kazanju da upravo na desetu godišnjicu sporne Deklaracije o suverenitetu započnu u Tatarstanu s postepenim uvođenjem latiničnog umjesto ćiriličnog pisma. Taj proces trajat će sve do 2011. godine, a već su i određene prve škole u kojima će se ove jeseni tatarski pisati latinicom s nekoliko dopunskih znakova (kao što je to slučaj u Turskoj) potrebnih za specifični glasove nacionalnog jezika. </p>
<p>Bit će to treća promjena tatarskog pisma u ovom stoljeću. Naime, Tatari su pisali arapskim pismom sve do 1927. godine kada su arapska slova zamijenili janalif korigiranim latiničnim pismom. Međutim, Staljin to nije dugo trpio, pa je i u Tatarstanskoj autonomnoj republici 1939. godine uvedena ćirilica.</p>
<p>Protivnici uvođenja latinice u Tatarstanu iznose sada dva argumenta. Prvi je što Tatari u svojoj republici čine tek 48,5 posto, a žitelji ruske nacionalnosti 43,3 posto stanovništva. Drugi je strah da bi primjer Tatarstana mogle sada slijediti i druge ruske autonomne republike u kojima živi turkofonsko islamsko stanovništvo, kao što su Baškirija, Tuva ili Hakašija. Stoga je početak uvođenja latinice u Tatarstanu moskovski list Nezavisimaja gazeta u srijedu prokomentirao oštrom tvrdnjom da »Tatarstan želi biti bliži Turskoj i zato nastavlja razvijati svoju obrazovnu koncepciju kako bi se što više razlikovao od ruske koncepcije obrazovanja«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Britanija najavljuje rat militantnim borcima za životinjska prava</p>
<p>U Cambridgeshireu su gorjeli automobili petoro namještenika velikog farmaceutskog centra koji obavlja pokuse na životinjama / Mnogi znanstvenici primaju pisma u kojima se prijeti ubojstvom njima i njihovim obiteljima</p>
<p>LONDON, 30. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kada su u ponedjeljak u zoru u grofoviji Cambridgeshireu gorjeli automobili petoro namještenika velikog farmaceutskog centra koji obavlja pokuse na životinjama, bio je to samo zadnji nastavak rata što su ga u Britaniji poveli borci za prava četveronožaca. Policija je rekla kako se radi »o urbanom terorizmu«, te da je prava sreća što nitko nije stradao. Već u srijedu obznanjeno je pak da se britanska vlada sprema u borbu sve militantnijih zagovornika životinjskih prava. </p>
<p>U svojoj borbi za zaštitu četveronožaca, najekstremniji aktivisti ne zadovoljavaju se više time da bučno demonstriraju, provaljuju u laboratorije ili napadaju robne kuće koje prodaju krzno. Sve češće na udaru njihova gnjeva su znanstvenici ili namještenici laboratorija koji rade sa životinjama. Upravo tako bilo je i u ponedjeljak, kada su borci za životinjska prava podmetnuli zapaljive bombe pod automobile petoro namještenika najvećeg farmaceutskog istraživačkog centra u Europi, »Huntingdon Life Sciences« u Cambridgeshireu. Proljetos su u ranijem sličnom incidentu gorjeli automobili još četvero namještenika istog centra - pri čemu se u dva slučaja vatra proširila i na kuće u kojima su spavala djeca. Ni tada, srećom, nije bilo žrtava. Mnogi znanstvenici koji vrše pokuse na laboratorijskim miševima, zečevima, štakorima, mačkama i psima, primaju pak prijeteća pisma od životinjskih aktivista - u kojima se prijeti smrću njima i njihovoj djeci. </p>
<p>Britanska vlada priprema sada niz mjera kojima želi stati na kraj militantnim zagovornicima životinjskih prava. Premda se prethodno razmišljalo o tome da se i njih kategorizira kao teroriste, čime bi došli na udar strogog britanskog protuterorističkog zakona, vlada se ipak odlučila za drugačije mjere. Planira se dosljednije provođenje postojećih zakona, a policiji će biti naređeno da pooštri nadzor nad ekstremnim aktivistima. Policajci će također pružati zaštitu ugroženim laboratorijima. Zabranit će se demonstriranje pred kućama vodećih znanstvenika koji eksperimentiraju sa životinjama, čemu često pribjegavaju borci za prava četveronožaca.</p>
<p>U svojoj višegodišnjoj kampanji, pokret za zaštitu životinjskih prava bio je vrlo uspješan, pa je na Otoku smanjen broj nepotrebnih i frivolnih pokusa na četveronošcima da bi se, recimo, ispitali novi kozmetički proizvodi. No traganje za novim lijekovima, kao i utrka da se otkrije čovjekov genetski kod i dalje ubiru danak među četveronošcima. No to je, kako ističu istraživači i znanstvenici, jedino prihvatljivo rješenje, jer bi bilo mnogo neetičnije iskušavati nove lijekove na ljudima. </p>
<p>Mnogi istraživači, međutim, obavljaju svoj važan posao u strahu za vlastiti život zato što im prijete ekstremisti. Mike O'Brien, ministar u britanskom Ministarstvu unutarnjih poslova izjavio je ovih dana: »Postoje među znanstvenicima ljudi koji se boje za sebe i svoje obitelji, a to je nedopustivo. Ti ljudi tragaju za lijekom protiv raka i srčanih bolesti, a fanatici potkopavaju njihove napore. To se ne može tolerirati.«</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Napeta situacija u kineskoj pokrajini Jiangxi</p>
<p>PEKING, 30. kolovoza</p>
<p> - Stanje u blizini kolijevke kineske komunističke revolucije u pokrajini Jiangxi u srijedu je i dalje bila napeto nakon desetodnevne pobune više od 20.000 seljaka koja je počela sredinom kolovoza zbog previsokih poreza. Policijski dužnosnik grada Fengchenga izjavio je da brojni policajci i dalje provode česte ophodnje u selu Yuandu kako ne bi izbili novi incidenti. Više od 20.000 seljaka izašlo je 13. kolovoza na ulice tog sela prosvjedujući zbog velikih poreza, a pobuna se ubrzo proširila na obližnja naselja. Naoružane policijske snage poslane su u to područje nakon što su seljaci počeli napadati vladine urede i pljačkati domove bogatih. Pobuna se utišala prije tri do četiri dana, no situacija je i dalje napeta. U sukobu s policijom poginula je najmanje jedna osoba, stotine su ozlijeđene, a deseci seljaka su uhićeni. Policiji je trebalo pet dana da situaciju stavi pod svoj nadzor, izjavili su dužnosnici. Kineska vlada upozorena je tim incidentom na sve veću prijetnju od nezadovoljstva seljaka koje tinja diljem zemlje. Grad Fencheng nalazi se u planinskom području u kojem su Mao Zedong i komunistička Crvena vojska osnovali prvu »revolucionarnu bazu« '20-ih godina i to uz pomoć i podršku upravo ugnjetavanih seljaka. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kineski carinici zaplijenili američku knjigu zbog slike Dalaj Lame</p>
<p>NEW YORK, 30. kolovoza</p>
<p> - Kineska carinska služba zaplijenila je 16.000 primjeraka nove knjige bivšeg službenog fotografa u Bijeloj kući, koja je bila na uvezivanju u Kini, i tako spriječila njezino objavljivanja na američkom tržištu. Nakladnik i tiskar vjeruju da je knjiga, pod naslovom »Clintonove godine« zaplijenjena zbog toga što se među 227 crno-bijelih fotografija nalazi i ona na kojoj američki predsjednik Clinton u razgovoru s Dalaj Lamom. </p>
<p>Kineska vlada se protivi Dalaj Lami koji od kineske invazije na Tibet 1959. živi u egzilu i svojim sljedbenicima i predstavlja simbol kulturnog i političkog separatizma.</p>
<p>Odluka vlasti o zapljeni knjiga zapanjila je i šokirala nakladnike i tiskare u Americi koji su se navikli na Hong Kong i južnu Kinu u proizvodnji ilustriranih knjiga. Tim više što kineska vlada u posljednje vrijeme, otkako se Senat priprema na usvajanje zakona o normaliziranju trgovinskih odnosa s Pekingom, ozbiljno nastoji popraviti svoj image u američkoj javnosti. Kako bi senatorima omogućila lakše donošenja zakona, kojem se dio Amerikaca još uvijek protivi, Kina je preko Ministarstva kulture i državne informativne agencije uložila sedam milijuna dolara u izložbu kojom će se kineska kultura predstaviti nizu gradova SAD-a. </p>
<p>»Učinili su to u vrlo glupo vrijeme«, komentirala je zapljenu knjiga predsjednica Udruženja američkih nakladnika Patricia Schroder, koja je čin carinskih vlasti nazvala političkom cenzurom. Američki izdavači ističu da se, prema njihovom iskustvu, radi o prvom slučaju da su kineske vlasti zbog političkih ili vjerskih razloga blokirale izvoz i isporuku knjiga. Prošle je godine, na primjer, bez intervencija vlasti, manjem američkom izdavaču isporučeno deset tisuća primjeraka knjige »The Dalai Lama«, vodiča kroz svakodnevne meditacije i molitvu.</p>
<p>Glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu objasnio je nakon kozultacija s višim dužnosnicima da je u Kini na snazi trajna zabranu tiskanja materijala koji se mogu ocijeniti kao politički osjetljivi. U tu skupinu spadaju i slike Dalaj Lame, čak i u knjigama namijenjenima izvozu. (J.Š)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Jugoslavenska vojska najavila suđenje direktorici Sorosovog Fonda za humanitarno pravo</p>
<p>Nataša Kandić odrješito je poručila: »Neću šutjeti o užasima koje ste vi generali priredili mladim ročnicima na Kosovu, ni o strahotama civila na Kosovu« / Ona navodi da je svojim očima vidjela kako su se odvajali ljudi za eliminaciju</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Glasnogovornik Vojske Jugoslavije pukovnik Svetozar Radišić izjavio je da će VJ tužiti predsjednicu Fonda za humanitarno pravo Natašu Kandić zbog »improviziranih tvrdnji« nedavno iznijetih u dnevniku Danas i ustvrdio je kako ona za to treba biti osuđena. Polemikom između Generalštaba VJ i direktorice Fonda otvara se nova stranica u odnosima vlasti i nevladinih organizacija u Srbiji, ocjenjuju promatrači i dodaju pitanje je li djelovanje Vojske Jugoslavije tijekom rata na Kosovu definitivna tabu tema zbog čijeg se pokretanja završava na sudu, o čemu svjedoči i nedavna epizoda osude za špijunažu novinara Miroslava Filipovića, odnosno zatvaranje novinara Zorana Lukovića. </p>
<p>U svom je intervjuu Kandić prije dva tjedna izrazila nevjericu da bi u Srbiji uskoro moglo biti uvjeta za suđenje ratnim zločincima, a i u dva održana suđenja policajcima nije se otvoreno progovorilo o zbivanjima na Kosovu. Ona je ocijenila da se radi o smišljenoj strategiji vlasti potpomognutoj albanskim ekstremizmom te da su male mogućnosti da 200.000 ljudi, koji doista znaju što se događalo prije i za vrijeme NATO-ove intervencije, o tome i progovore. Čelnica Fonda je govorila i o drugim oblicima diskriminacije i ugrožavanja ljudskih prava u Srbiji, te o masovnom policijskom zastrašivanju građana. Generalštab je odgovorio kako »Kandić unaprijed i teško optužuje samo branitelje, a amnestira nesumnjive teroriste ... navodeći Haški tribunal kao jedinu nadležnu instituciju za utvrđivanje ratnih zločina«, i prigovorio joj zbog nepatriotizma. Također ju poziva da sve svoje dokaze o zločinima, za koje je tvrdila da ih posjeduje, predoči sudu. </p>
<p>Odgovor je brzo stigao i od državne agencije Tanjug, naslovljen riječima: »Sorosovi najamnici«. Tu se naglašava da je za svoje »humanitarne« napore Nataša Kandić odredila visoku deviznu tarifu i za svaku lažnu optužbu protiv VJ ili legalnog državnog čelništva dobiva honorar od 5000 DEM. »Što bi se moglo očekivati od bliske prijateljice bivšeg ministra vanjskih poslova Budimira Lončara koja je u ime Fonda još u ožujku 1994. u Beogradu optužila pripadnike MUP-a Srbije i Crne Gore za navodno uhićenje i mučenje više od 400 muslimana. Mogu li uopće nekoga iznenaditi antisrpske izjave licemjerne zaštitnice humanosti i prava koja je još 1996. u Vukovaru javno optužila Srbe da su počinili zločine nad hrvatskim civilima i da su, navodno, prikrivali masovne grobnice u istočnoj Slavoniji koje to sada svi znamo, nisu ni postojale«, piše Tanjug. </p>
<p>Potom se javno opet oglasila Nataša Kandić tvrdnjom kako vlast u Srbiji danas sumnjiči sve građane, uključujući i djecu, da su teroristi, špijuni pa i zločinci, a kad se netko usudi javno pitati o odgovornosti VJ, odgovara mu se tajnim suđenjem. »Neću šutjeti o užasima koje ste vi generali priredili mladim ročnicima na Kosovu, ni o strahotama civila na Kosovu«, odrješito je poručila, navodeći kako je svojim očima vidjela kako su se odvajali ljudi za eliminaciju. Polemika se približava epilogu izjavom vojnoga glasnogovornika kako će zbog svega što je rekla »Nataša Kandić biti osuđena«. U međuvremenu, u njezinu je obranu stao Jugoslavenski komitet pravnika za ljudska prava tvrdnjom da je u Nataši Kandić kao beskompromisnom i principijelnom borcu za istinu režim pronašao novu žrtvu, a Asocijacija nevladinih medija ANEM založila se da nijedna institucija, pa tako ni VJ, ne bude unaprijed zaštićena od kritike, pogotovo kad su u pitanju navodni masovni zločini čije je razmjere neki očevidac voljan istinito opisati. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>O prodaji tvrtki koje predstavljaju strateško općenacionalno dobro trebalo bi odlučivati referendumom</p>
<p>U našem je medijskom i političkom životu sasvim napuhan pojam »stranog ulaganja«.</p>
<p>Ne oživljavajući vlastitu proizvodnju, uvozeći sve i svašta, čekajući pasivno spas u stranim ulaganjima može nam se dogoditi da potpuno atrofiramo. Dosadašnja iskustva u takozvanim stranim ulaganjima su vrlo nepovoljna za hrvatsko društvo u cjelini (rasprodaja hrvatskih telekomunikacija, istarski Y, Enronova termoelektrana...). Od stranog ulaganja se očekuje otvaranje novih radnih mjesta uz jačanje vlastite proizvodnje što je preduvjet našeg opstanka. U Hrvatskoj su vrlo rijetki i minorni primjeri da je strani investitor sagradio tvornicu i zaposlio nove ljude. Strani investitori navaljuju na profitabilne državne monopole s već izgrađenom infrastrukturom (sredstvima hrvatskih građana) za koje imaju zagarantirano domaće tržište. Rasprodaja telekomunikacija je tipičan primjer stranog ulaganja u Hrvatsku. Modernu telefonsku instrastrukturu koja je izgrađena isključivo sredstvima pretplatnika kao pravih investitora Matešina vlada počinje rasprodavati za potcjenjen iznos bez suglasnosti hrvatskih telefonskih pretplatnika kao jedinog stvarnog investitora i osnivača. Nakon toga usluge telekomunikacija stalno poskupljuju, a prijeti se i otkazom zaposlenima.</p>
<p>Na vrlo drzak način američki Enron uz dobru koordinaciju sa američkom politikom (i sudom u Haagu) ulazi u Hrvatsku kako bi »pomogao« hrvatskom gospodarstvu izvlačeći iz njega preko 50 milijuna dolara na potrošenih 2-3 milijuna dolara za neka idejna rješenja termoelektrane u Jertovcu i na neka službena putovanja. To je tipičan primjer kako strani ulagatelj traži po Hrvatskoj za sebe privilegirane ugovore koje ne može ostvariti u nijednoj civiliziranoj demokratskoj državi.</p>
<p>Iz navedenih razloga bi se o prodaji tvrtki koje predstavljaju strateško općenacionalno dobro (HT, HEP, INA) i koje su izgrađene sredstvima najvećeg broja građana trebao raspisati referendum koji bi bio obvezujući za svaku vladu.</p>
<p>Istim bi se referendumom trebalo odlučiti i o pristupu prodaji zemljišta, obale i otoka stranim pravnim i fizičkim osobama.</p>
<p>U suprotnom, može nam se dogoditi da se uhvatimo za glavu kad bude kasno poput mnogih istočnoeuropskih država koje su se vrlo jeftino rasprodale u bescjenje.</p>
<p>Ne postupimo li na predloženi način, dogoditi će nam se da će svaka vlada politikom »kratka daha« krpiti sve veće proračunske rupe rasprodajom općenacionalnog dobra u svrhu pridobivanja kratkoročnih političkih bodova. Za to nijedna dosadašnja vlada u Hrvatskoj nije imala općenarodnu suglasnost i politički mandat.</p>
<p>Dr. I. RADIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Svrha je ovoga pisma da ukaže čitateljstvu kako se g. Borić pogubio</p>
<p>Odgovor Gojku Boriću na njegovo pismo objavljeno u Vjesniku 28. kolovoza 2000. godine.</p>
<p>S g, Gojkom ne kanim polemizirati niti o Budaku, niti o Tuđmanu, niti o bilo kojoj drugoj temi stoga što se g. Borića nikada i nikakvim argumentima ne bi dalo uvjeriti u bilo što. Uostalom, to mi se gadi i to bi značilo da se spuštam ispod svakog nivoa i to bi bilo protivno svakom boljem ukusu. Polemizirati s čovjekom koji je napisao: »Mislim da bi Andrićeva izdanja u Hrvatskoj trebalo kroatizirati, jer se u suprotnom slučaju sugerira da su hrvatski i srpski jedan jezik« značilo bi izvršiti moralno-etičko i duhovno-intelektualno samoubojstvo.</p>
<p>Svrha je ovoga pisma da ukaže čitateljstvu kako se g. Borić pogubio. U mom tekstu o njemu (Vjesnik, 10. kolovoza 2000.) uopće nisam spominjao smrtnu presudu Budaku niti sudsku zabranu objavljivanja njegovih djela, a g. Borić tvrdi u svom pismu u Vjesniku od 28. kolovoza da se upravo oko toga sukobio sa mnom. Te činjenice spominjao sam u drugom tekstu (Vjesnik, 17. srpnja 2000.), o sukobu Donata, Šešelja i Horvatića, pa je u tom društvu - logično - našao svoje mjesto i nevoljni Budak. Gospodin Borić, opsjednut Budakom a već u godinama (što se na lijepom hrvatskom kaže: ishlapio) »zaboravio« je oko čega se »sukobio« s »Vjesnikovim suradnikom Mihaljevićem«! Meni je svejedno, ali mi je drago da pokažem publici s kakvim to hrvatskim državotvornim inteligentima raspolažemo.</p>
<p>NIKICA MIHALJEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pisanje ili sjećanje povijesti</p>
<p>Kolovoza mjeseca ove godine sjetili smo se pete godišnjice vojno-redarstvene akcije, zvana »Oluja« (1995.- 2000.) »Oluja« je dio hrvatske povijesti o kojoj se je pisalo, o kojoj se piše i o kojoj će se pisati. »Oluja« neizbježni je doista dio hrvatske povijesti. Na ovome mjestu bismo se sjetili jednoga radio komentara iz tih dana.</p>
<p>U ranim jutarnjim satima, koliko se sjećam, bio je 31. srpnja 1995. slušao sam širom svijeta poznati londonski B. B. C., koji je toga jutra rekao po prilici ove riječi:</p>
<p>- U prošlu subotu se sa Brijuna vratio u Zagreb Predsjednik Tuđman. U idućim danima moglo bi biti kakovih vojnih akcija u tome dijelu Europe. Ako bi doista došlo do vojnog sukoba između hrvatske vojske i »SAO-krajine«, taj bi sukob mogao potrajati prilično dugo.</p>
<p>Taj komentator je govorio o hrvatskoj vojnoj sili i o vojnoj sili »SAO-krajine«, koja bi u sukobu sa hrvatskom vojskom mogla izdržati i do pet mjeseci. Brojkom: 5 mjeseci! U tome vremenu mogla bi u vojni sukob uskočiti i Jugoslavija pa je novi balkanski rat neizbježan. Znamo kako je »Oluja« završila i koliko je dana taj vojni sudar trajao. Nekoliko dana iza »Oluje« razgovaram s jednim hrvatskim vojnikom, koji mi reče po prilici ove riječi: - Knin nije pao u dva dana, on je padao dvije godine...</p>
<p>Početkom mjeseca kolovoza ove godine, slušam preko radija »Slobodna Europa« riječi poznatoga nekada jugoslavenskoga, a danas makedonskoga političara Kire Gligorova, koji u razgovoru s novinarom priča, kako se raspala SFRJ. Prije raspada bivše Jugoslavije, po riječima Kire Gligorova, sastala se neka europska komisija sa predstavnicima jugoslavenskih republika i europske zajednice, kojoj je predsjedao ministar vanjskih poslova Luksemburga. Po riječima gospodina Gligorova na tome sastanku dr. Franjo Tuđman, kao Predsjednik Hrvatske, je rekao: - Moj se narod na prošlim izborima plebiscitarno odlučio za svoju samostalnu državu. Nakon tisuću godina Hrvati hoće imati svoju državu, a ja moram slijediti njegove želje...</p>
<p>Po riječima g. Gligorova na tome sastanku je Slobodan Milošević rekao: -Mi smo za čvrstu jugoslavensku federaciju. Alija Izetbegović je tada izjavio: - Sarajevo ne može živjeti ni bez Zagreba, ni bez Beograda...</p>
<p>Ako sam dobro zapamtio riječi gospodina Gligorova, tome sastanku je bio nazočan i ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država gospodin James Backer. Čuvši stavove pojedinih republičkih političara, po riječima gospodina Gligorova, James Backer je izjavio: - Neka vam sam Bog pomogne... </p>
<p>Veliki engleski povjesničar Thomas Carlyle (1795.-1881.) naoko malim povijesnim izjavama i sitnicama davao je veliko značenje... Naša nakana nije pisati povijest, ali na nju po koji put valja upozoravati. Naročito kada se to »tvoje kože« tiče...</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Alkaponeovski kapitalizam i prosvjeta</p>
<p>Raznolikost je jedna od dominantnih općih karakteristika hrvatskog naroda, koju naši neprijatelji neprestano i vješto koriste u svojim imperijalističkim nakanama. Pojedini krajevi se razlikuju po vjeri, mentalitetu, narječjima, pa čak i po antropološkim osebinama, ali u patriotizmu ne zaostaje niti jedan kraj. Najaktualniji primjer je veći vojni odaziv »separatističkih« Istrana od »najdomoljubnijih« Hercegovaca u doba Domovinskog rata. Nažalost osim spomenutih razlika, koje su sasvim sigurno bogatstvo, a ne nedostatak našeg naroda, podijeljeni smo i na ideološko političkom polju bez nade u skorašnji konsenzus, koji je nužan za siguran opstanak i prosperitet države. Pri tome nije važno, hoće li ljevičari priznati Paveliću domoljublje, niti da li će desničari prestati osporavati Titov doprinos u razvitku i osamostaljenju (Ustav iz 1974.) Hrvatske nego je nužno da se rukovodeće strukture počnu ponašati kao sluge svog naroda. Nastavak gospodarskih afera, nažalost, govori da za postizanje takvog idealnog političkog pristupa vladajućih nije dovoljna tek korekcija već zaokret od 180 stupnjeva. Iz historije nam Radićev primjer konzekventnog služenja narodnim interesima pokazuje uspješnost, ali i opasnosti u takvoj politici.</p>
<p>Kao interesnoj zoni socijalističkog istoka i kapitalističkog zapada nametnuti su nam njihovi mutanti - prije staljinizam, a sada alkaponeovski kapitalizam.</p>
<p>Globalni trijumf ovog potonjeg nije zaobišao niti Hrvatsku, a posljednji dokaz, da su nam reformski noviteti zapravo kvazikapitalistički, pružili su nam neki vlastodržački prosvjetari, zalažući se da i negativna ocjena bude prolazna. Nemilosrdna filozofija istinskog kapitalizma glasi »sposobniji prolaze, a slabići propadaju«, ali ovdje smo svjedoci, kao i mnogo puta dosada, upravo suprotnog. Omogućavajući pohađanje redovne nastave raznim poludebilima trasira ih se na društvene pozicije, za koje nisu dorasli, dok se ostatku učenika čini nemjerljiva šteta zbog srozavanja prosječnog znanja, prema kojem se profesori ravnaju u svojim predavanima.</p>
<p>Strani, a i mnogi domaći vladari kroz povijest, premda su nosili različite krinke (crvene i crne), imali su nešto zajedničko - antihrvatstvo. Međutim, ne pamti se da bi netko izvršio takvu destrukciju u školstvu kao prošli režim, u čijem je trendu gore spomenuti aktualni prijedlog nekolicine iz Ministarstva prosvjete. Samo neupućenima radi se o sporednom društvenom problemu, ali je zapravo mnogo maligniji od gospodarskih pljački, jer se one donekle mogu ispraviti, dok je uskraćivanje optimalne izobrazbe nadolazećim generacijama možda i sudbonosno pitanje u skoroj budućnosti.</p>
<p>Postoje teoretičari, koji ukazuju na hrvatski intelektualni »ibermenšizam«, tumačeći ga genskim strukturama i tobožnjom superiornošću našeg jezika nad drugima (direktno porijeklo sa sanskrtom, fonetski pravopis, kantabilnost, te druge fonološke i leksičke prednosti ali kudikamo je vjerodostojnije da eventualnu intelektualnu natprosječnost trebamo zahvaliti jednom od najboljih obrazovnih sustava na svijetu, koji razne šuvarizacije razaraju sve većim intenzitetom. Tako se Šuvar, općenito etiketiran kao osvjedočeni uništavatelj našeg školstva, s punim pravom može sada hvaliti svojim zahvatima, koji izgledaju toga vrijedno u usporedbi s HDZ.-ovom antiintelektualnom tiranijom i njezinim sadašnjim recidivima, koje se neopravdano ubraja u »kapitalistički preustroj društva.</p>
<p>NENAD POLIĆ, dipl. oec.Rijeka</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pismo austrijskog turista</p>
<p>Prvo da se predstavim. Ja sam turist iz Beča, koji se odmorio sa svojom obitelji na obali između Splita i Makarske. »Vjesnik« sam upoznao tek prije tri dana (kad sam pisao rukopis ovog pisma) i probleme o kojima sam tamo čitao, prije su mi bili nepoznati. Pročitao sam i da je ljetni turistički promet nepodnošljiv i da je broj inozemnih turista veliki u odnosu na domaće stanovništvo.</p>
<p>Što se tiče broja stranih gostiju, koji oduzimaju mjesta domaćem stanovništvu, ne mogu ništa pridonijeti. Ovaj problem je sociološko pitanje, koje također mora biti riješeno na putu do EU-zajednice. Za utjehu: i mi smo imali ranije (i djelomice još imamo danas) isti problem s njemačkim gostima u Tirolskim gorama.</p>
<p>Drugi problem je prometna gužva. Znam, ovo je ozbiljan problem. Na primjer, ne odmaramo se na otoku - jer trajekti nisu česti i vladaju gužve. Odobram vam također, da gradnja nove ceste neće biti samo rješenje prometne gužve. Mislim, da ćete trebati »magistralu« kroz Hrvatsku - ranije ili kasnije.</p>
<p>Ovo je pitanje planiranja i - posebno - raspoloživa novca. Za prvo predložio bih - ako smijem - da se postojeće mogućnosti bolje koriste:</p>
<p>- Aranžmani za turiste ne moraju biti ponuđeni samo od subote do subote. Ljudi moraju imati više slobode u planiraju njihovih odmora. Posebno oni, koji rade samostalno.</p>
<p>- Imate prometna sredstva, koja se premalo koriste. Posebno mislim na brodski promet. To me se duboko dojmilo, kako je dobro funkcionirao put od Splita do Rijeke s trajektom »Jadrolinije« - ako je put rezerviran. Inače brodovi su rijetki...</p>
<p>Ove retke sam pisao kao prijatelj, koji se zanima za probleme vaše države. Ja vas molim da to prihvatite bez ljutnje.</p>
<p>Dipl. ing. FRANZ EHRLICHBeč, Austrija</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bjelogorica gasi vatru</p>
<p>Čitao sam dopis vašega čitatelja N. Škarice u Vjesniku 30. kolovoza o.g. i njegov prijedlog da se izgradi neka vrsta vodovoda koji bi služio kako bi se morskom vodom gasili šumski požari. Premda je ideja u neku ruku zanimljiva, meni se čini da je ipak malo preskupa i neekonomična. Da je to tako vjerujem i zbog činjenice da ni druge zemlje slične našoj (Grčka Turska, pa i Italija, Francuska ili Španjolska, itd.) nisu nikada realizirale neku sličnu ideju, premda imaju iste (vatrogasne) probleme kao i mi.</p>
<p>Ja predlažem nešto posve drukčije. U Dalmaciji i Istri gdje je opasnost od požara i najveća često se rade šumski prosjeci, no ni oni nisu dovoljni. Stoga predlažem da se prilikom sadnje šuma, odrede umjesto prosjeka sadnju bjelogorice između lakozapaljivih borova.</p>
<p>Bilo bi lijepo za vidjeti i teško zapaljivo.</p>
<p>ANTE JURČIĆZadar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Iz »Badela 1862« deset milijuna kuna bivši direktori prebacili u Švicarsku</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke dovršili su dio kriminalističke obrade nad Želimirom Golubićem (44), bivšim generalnim direktorom poduzeća »Badel 1862 d.d.« i Franom Matulićem (62), bivšim predsjednikom Uprave i Nadzornog odbora »Badela 1862 d.d.« (policija dala samo inicijale, op. a.).</p>
<p>Utvrđeno je, kao je priopćila PU zagrebačka, da je Želimir Golubić (44) počinio tri kaznena djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, od kojih jedno s Matulićem kao supočiniteljem, te je iznos ukupne štete 9,900.044 kune. Nakon dovršenja dijela kriminalističke obrade Želimir Golubić je u utorak lišen slobode i prepraćen u Istražni centar Županijskog suda, dok se u »Badelu 1862« nastavlja kriminalistička obrada.</p>
<p>Dosad je utvrđeno da je Matulić 7. svibnja 1997. godine odobrio isplatu 963.000 DEM s računa »Badel Proizvodnje d.o.o.« poduzeću »Badel 1862 Inter AG« iz Švicarske, te je isplata odobrena na ime naknade za korištenje robnih žigova, koji su vlasništvo »Badela 1862 d.d.«. Bivši generalni direktor »Badela 1862 d.d.« je potom ovlaštenom revizoru prikrio činjenice o poslovanju »Badela 1862 Inter AG« i zatim predočio nepotpuno izvješće Nadzornom odboru i Glavnoj skupštini »Badela 1862 d.d.«, koji su predočeno izvješće prihvatili kao i Matulić kao predsjednik Nadzornog odbora, omogućivši švicarskoj podružnici »Badela« stjecanje protupravne dobiti.</p>
<p>Nadalje, Želimir Golubić je kao generalni direktor »Badela 1862 d.d.«, temeljem licencnog i ugovora o korištenju robnih žigova, odobrio u veljači 1998. godine isplatu 1,248.000 DEM s računa »Badela 1862 d.d.« švicarskoj podružnici. Potom je također ovlaštenom revizoru prikrio činjenicu o poslovanju »Badela 1862 Inter AG«, nakon čega je predočio nepotpuno izvješće Nadzornom odboru i Glavnoj skupštini, koja ga je prihvatila.</p>
<p>Također, Želimir Golubić je 21. srpnja 1997. godine sklopio Ugovor o najmu s »Badel Tradingom«, te je kao predsjednik Upravnog odbora »Badel trgovine d.o.o.« iz Ljubljane naredio »Badel Tradingu« da naknadu za korištenje poslovnih prostora u Ljubljani, u vlasništvu »Badela 1862 d.d.«, isplaćuje švicarskoj podružnici »Badela«. Tim nalogom je 31. svibnja ove godine isplaćeno 359.640 DEM, dok je pak isti Ugovor i potraživanje najma prikriven knjigovodstvu »Badela 1862 d.d.«.</p>
<p>Kako »Badel 1862 d.d.« ne raspolaže s dokumentacijom o poslovanju poduzeća »Badel 1862 Inter AG«, niti o utrošku doznačenih sredstava, od Županijskog državnog odvjetništva je zatraženo postavljanje zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Još jedna majka »otela« svoje dvoje djece iz doma Josipovac u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Tridesetogodišnja Romana M. je iz Doma za djecu »Josipovac« u Nazorovoj 49, u ponedjeljak oko 16,30 sati »protupravno odvela svoje dvoje djece, stare dvije i tri godine«. Priopćila je to u srijedu Stanka Saraja, načelnica Odjela operativnog dežurstva PU zagrebačke.</p>
<p>Kako je nadalje priopćeno, policija intenzivno traga za majkom i djecom, te se također navodi da su djeca smještena u ovaj dom odlukom nadležnog Centra za rad i socijalnu skrb.</p>
<p>Naime, u samo dva dana iz Doma za djecu u zagrebačkoj Nazorovoj ulici majke su protupravno odvele troje djece. Prvi slučaj se dogodio u nedjelju ujutro oko 9 sati, kada je Jadranka Juranek, inače registrirana narkomanka, uz pomoć bake Ljubice Vidović (policija navela smao inicijale, op. a.) izvela sedmogodišnju kćerku M. V. iz kruga Doma, nakon čega su pobjegle automobilom marke »citroen« nepoznate registracije. Zagrebačka policija je odmah potom krenula u intenzivnu potragu za njima, te je s pripadnicima zagrebačkih narkomanskih krugova obavila niz razgovora i provjera, ne bi li saznali kriju li se djevojčica i majka kod nekog od njih.</p>
<p>Prva nestala djevojčica je iz Zadra, a u Dom je smještena 1997. godine, nakon nalaza zadarskog Centra za socijalnu skrb zbog poteškoća u razvoju i govoru, te zbog, kako je nadalje navedeno, djetetove »uočljive suspektnosti na seksualno zlostavljanje«, što se objašnjava crtežima djevojčice. Stručni radnici su potom ustvrdili da je u pitanju moguća pedofilija, za što je kasnije optužen djed otete djevojčice, Ante Vidović, kojeg nakon provedene istrage, na zadarskom Općinskom sudu uskoro čeka suđenje. No, šezdesetčetverogodišnji djed sada negira sve optužbe i napise iz tiska, tvrdeći da njegova kćerka nije narkomanka već dijabetečarka, te da on nema nikakve veze s pedofilijom.</p>
<p>Također, prije nekoliko mjeseci u Domu za djecu Josipovac maloljetna majka D. D. iz Ozlja otela je jednogodišnjeg dječaka S. M., koji je nakon intenzivne trotjedne policijske potrage pronađen u stanu maloljetničinog prijatelja u Zagrebu, nakon čega je vraćen u Dom.</p>
<p>Komentirajući učestalo otimanje djece, ravnateljica Doma za djecu »Josipovac«, Jasna Ćurković Kelava, izjavila nam je je da se »svakom roditelju, kojem mjerodavni Centar za socijalnu skrb dopusti posjećivanje djeteta, omogućavaju kontakti s djecom, dok su čak zabilježene i nedopuštene kratkotrajne šetnje izvan kruga Doma, ali su nakon toga, u pravilu majke vratile dijete u ustanovu«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Odvjetnici bivših hajdukovih direktora uložili žalbu na pritvor</p>
<p>SPLIT, 30. kolovoza</p>
<p> - Dan nakon uhićenja i pritvaranja bivših Hajdukovih direktora Petra Reića i Željka Kovačevića, njihovi odvjetnici Joško Čeh i Ivan Šimić uložili su žalbu na određivanje pritvora. O žalbi će splitski sud odlučiti u zakonskom roku od 48 sati. Istražni sudac Stanko Grbavac, preostale prijavljene u redovitom kaznenom postupku, također bivše Hajdukove direktore Ivana Maršića i Ivicu Šurjaka, kao i direktora stadiona Velimira Strinića, ispitat će krajem idućeg tjedna.</p>
<p>Reić i Kovačević, zasad, u pritvoru ostaju dok se ne saslušaju svi svjedoci. Kako je Vjesnik već pisao, direktori su u nastavku kriminalističke obrade Odjela gospodarskog kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske i Financijske policiji za razdoblje od 1997. do 2000. godine osumnjičeni da su splitskom nogometnom prvoligašu nanijeli štetu od 380.000 njemačkih maraka, a državnom i gradskom proračunu od 3,5 milijuna maraka.</p>
<p>Prema prijavi, Reić je u rujnu 1997. godine u Gelsenkirchenu u Njemačkoj uoči utakmice Hajduka i Schalkea 04, preuzeo 300.000 maraka u gotovu od B. V. iz Hamburga, predstavnika tamošnje agencije UFA, a na ime ugovora o pravu prijenosa međunarodnih utakmica. Preuzeti novac, Reić je navodno predao Freiju Fiorentiniju, trenutačnom Hajdukovom direktoru, koji ga je donio u Split i predao Hajdukovu blagajniku Duji Biliću, koji je tu uplatu evidentirao u blagajničkoj dokumentaciji. Od spomenutog iznosa, 50.000 maraka utrošeno je za klupske potrebe, a 250.000 kroz nekoliko dana blagajnik je, na njihovo traženje, isplatio Reiću i Kovačeviću.</p>
<p>Ta transakcija je evidentirana u blagajničkoj dokumentaciji, a Reić je u dogovoru s Kovačevićem, da bi prikrili počinjenje kaznenog djela, nakon početka policijskih izvida u klubu u travnju ove godine, od blagajnika uzeo spornu dokumentaciju, uništivši je.</p>
<p>Maršiću na teret se stavlja da je bez odluke Upravnog odbora kluba u svibnju prošle godine, izvan ugovornih obveza na Hajdukovu štetu igraču Zvonimiru Deranji isplatio 100.000 maraka, a nogometašu Mati Biliću 75.000 maraka. Kako bi opravdao isplate Maršić je od klupskog blagajnika prethodno zatražio nekoliko isplata iz »crne devizne blagajne«. Isplatnice je potpisao Maršić, a blagajnik ih je sačinio bez naznačene svrhe i osnove isplate.</p>
<p>Nadalje, u policijskoj prijavi stoji i kako je Šurjak blagajniku naredio da mu iz »crne devizne blagajne«, bez ikakve pravne osnove, isplati 20.000 maraka, na ime krivotvorene isplatnice koju je Šurjak i potpisao. Na poticaj direktora stadiona, Kovačević je iz austrijske Bawag-banke, u kojoj Hajduk ima devizni račun, na Strinićevu deviznu knjižicu u Splitskoj banci zatražio isplatu 35.000 maraka. Kako bi isplatu opravdao Kovačević je sačinio krivotvoreni nalog blagajni u kojoj je naveo da je riječ o novcu za putne i osobne troškove u organizaciji utakmica i prihvatu sudaca.</p>
<p>Direktoru Kovačeviću na teret se stavlja i da je donio odluku da se gotovo osam milijuna maraka i 127.000 dolara, od transfera u protekle tri godine igračima isplaćuje na privatne račune u inozemnim bankama, a da pritom Hajduk nije obračunavao i uplaćivao porez na dohodak, prirez i druga davanja, oštetivši proračun za najmanje 3,5 milijuna maraka.</p>
<p>Kriminalistička obrada u svezi rada Hajdukova Nadzornog odbora, na čijem je čelu u inkriminirano vrijeme bio donedavni načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Marko Bekavac, još traje.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prodao tri putovnice za 600 DEM, pa prijavio njihov nestanak</p>
<p>OSIJEK, 30. kolovoza</p>
<p> - Kriminalistički službenici belomanastirske policijske postaje podnijeli su kaznenu prijavu protiv M.T. (32) iz Belog Manastira, zbog sumnje da je prodao putovnice svoje obitelji.</p>
<p>Naime, kako je utvrđeno, M. T. je 28. prosinca 1997. godine LJ. M. (37) iz Belog Manastira prodao svoju putovnicu, ali i putovnicu svoje supruge i sina za ukupno 600 DEM. Kupljene je dokumente Lj. M. potom preprodao na području SRJ. Nakon dvije godine, M.T. je došao u policiju i prijavio da su njegova, te putovnice njegove supruge i sina izgubljene. Međutim, u policiji su posumnjali u njegovu izjavu, te je provedena kriminalistička obrada koja je opravdala sumnje. Stoga će protiv M. T. i LJ. M. biti podnesene odgovarajuće kaznene prijave tužilaštvu. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dobio nožem u rame, jer nije htio dati novac</p>
<p>ČAKOVEC, 30. kolovoza</p>
<p> - Policijska uprava međimurska u Čakovcu u srijedu je izvijestila o pokušaju razbojništva koji se dogodio u utorak oko 23 sata, kod čakovečkog Doma umirovljenika, u Ulici Ivana Mažuranića. Policiji je u to vrijeme bilo dojavljeno da je nepoznata osoba nožem napala vozača kamiona iz Osijeka.</p>
<p>Na mjesto događaja upućena je ekipa za uviđaj koja je prikupljanjem obavijesti, a potom i kriminalističkom obradom, utvrdila da je u spomenuto vrijeme F. N. (28), iz Savske Vesi kod Čakovca, zatražio novac od E. I. (37) iz Osijeka. Nakon što je Osječanin odbio dati zatraženi novac F. N. ga je džepnim nožem posjekao u predjelu ramena, nanijevši mu laku tjelesnu ozljedu.</p>
<p>Nakon što je nožem ozlijedio neznanca koji mu nije htio dati novac F. N. je pobjegao, ali je intenzivnom policijskom potragom uskoro pronađen u jednom stanu u Čakovcu. Od njega je oduzet džepni nož na kojem su još bili vidljivi tragovi krvi. Protiv napadača slijedi kaznena prijava za »razbojništvo u pokušaju«, a zasigurno je da će mu državno odvjetništvo uz to staviti i na teret i nanošenje tjelesnih ozljeda. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Izgorjelo 200.000 kg papira na odlagalištu tvornice »Pan«</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - U požaru, koji je izbio na otvorenom odlagalištu tvornice papira »Pan«, u Radničkoj cesti 173,, na površini od 40 puta 40 metara, izgorjelo je oko 200.000 kilograma reciklažnog papira. Požar je izbio u utorak oko 18,30 sati, a ugašen je u srijedu dva sata iza ponoći. Materijalna je šteta procijenjena na oko 270.000 kuna, priopćila je u srijedu PU zagrebačka.</p>
<p>Požar je zahvatio 200 bala reciklažnog papira, od kojih je svaka veličine 2 metra, promjera metar i težine oko 500 kilograma. Uzrok izbijanja požara policiji još nije poznat, a utvrditi će se nakon očevida koji će se obaviti tijekom srijede.</p>
<p>Ovo je drugi požar koji je izbio u »Panu«. Prethodno je planuo u srpnju prošle godine, u prostoru gdje je smješten niskonaponski razvodni ormarić s energetskim vodovima koji napajaju strojeve za proizvodnju i obradu papira, ili kako su rekli zapalilo se »elektronsko srce« tvornice i tom je prilikom počinjena velika materijalna šteta. Požar je bio izbio nakon što je u rad bio pušten stroj za proizvodnju papira. (J. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Švercer cigaretama odbio »poslušnost« pa ga vezali »lisicama«</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Da bi preprodavača cigareta, nakon što je odgurnuo i srušio djelatnicu Porezne uprave, Milenka L. (61), uspio privesti u policiju, policajac je morao upotrijebiti »sredstva prinude«, priopćila je zagrebačka policija na konferenciji za novinare održanoj u srijedu.</p>
<p>Naime, u utorak oko 9,20 sati, na tržnici Utrine policija je u suradnji s Poreznom upravom obavljala nadzor preprodaje cigareta. Kada su zamijetili da Milenko L. nudi građanima cigarete, u Maretićevoj ulici ispred zgrada na broju 3 i 5, pokušali su ga legitimirati, što je on odbio i pokušo pobjeći.</p>
<p>Policajac ga je tada htio privesti, ali je Milenko L. tada srušio djelatnicu Porezne uprave. Policajac je tada vezao ruke »neposlušnom« šverceru cugareta, koji je pak ratoboran razbio potom leđima izlog trgovine »Diona«. Žena na koju je milenko nasrnuo zadobila je lašle ozljede prilikom pada, a šteta na »Dioni« je oko 300 kuna.</p>
<p> Protiv izgrednika slijedi odgovarajuća prekršajna prijava i kaznena zbog spriječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti.(J. I.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Vidošević: Masovni stečajevi nemaju alternative</p>
<p>Plitvički je skup ispunio svoju zadaću. U iduća tri mjeseca može se očekivati cjelovita mini-strategija kao podloga za najširi nacionalni konsenzus. Za takav pristup odgovornost snose svi / Ministarstvo je financija sebi zadalo veliku zadaću realnog smanjenja proračuna u razdoblju tri godine za 20 posto, i stoga mogu razumjeti »ostanak« PDV-a na sadašnjoj razini / U javnosti prečesto brkaju pojmovi stečaja i likvidacije. Stečaj je u osnovi restrukturiranje kapitala, odnosno poduzeća, dok je likvidacija potpuno obustavljanje poslovanja, u situaciji kada doista nema drugog rješenja</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - O najavama s plitvičkog skupa predstavnika Vlade, Hrvatske narodne banke, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih središnjica, Vladinim planovima za privlačenje stranih ulagača, smanjivanje nezaposlenosti i nelikvidnosti te drugim aktuelnim gospodarskim temama razgovarali smo s Nadanom Vidoševićem, predsjednikom Hrvatske gospodarske komore. </p>
<p>• Kako biste prokomentirali skup na Plitvicama?</p>
<p> - Plitvički je skup ispunio svoju zadaću. Na neki način riječ je o brain stormingu socijalnih partnera, i ne samo njih. U iduća tri mjeseca može se očekivati cjelovita mini-strategija kao podloga za najširi nacionalni konsenzus. Za takav pristup odgovornost snose svi. Mislim da je Vlada, odnosno Ministarstvo financija dobro uočilo kako, s obzirom na dinamična vremena u kojima živimo, sada treba ići u izradu strateškog dokumenta na kraći rok, odnosno na razdoblje od tri godine, koje ne ostavlja veliki prostor špekulacijama. Kičma je tog koncepta definiranje proračuna za tri godine. Time je zapravo određena i fiskalna politika, i zbog toga očekujem mnogo kvalitetniju suradnju monetarne i fiskalne vlasti.</p>
<p> Uz to, morati će doći do promjena u realnoj sferi, što je nešto o čemu se puno pričalo u posljednjih pet-šest tranzicijskih godina. To je ujedno i najteži dio posla, nešto što se ne može postići bez promjene u svijesti ljudi, tehnologiji, organizaciji i na kraju - za tako nešto potreban je i nemali kapital. Porezna reforma ide za rasterećenjem, a reforme poreza na dohodak i dobit, odnosno progresivno oporezivanje sadrže u sebi i socijalne elemente. PDV nije se dirao, što je i logično jer je proračun prenapregnut, i svaka bi promjena bila preriskantna. Ministarstvo je financija sebi zadalo veliku zadaću realnog smanjenja proračuna u razdoblju tri godine za 20 posto, i stoga mogu razumjeti »ostanak« PDV-a na sadašnjoj razini. Velike su paraproračunske stavke zdravstveni i mirovinski fond, i ja sam na Plitvicama iskoristio priliku da ponovim kako sadašnji mirovinski sustav od doprinosa treba prevesti na porezni sustav i time prebaciti osiguranje umirovljenika na centralni proračun. To je i obveza Hrvatske kao socijalne države, a time se otvaraju i vrata za nesmetan rast i razvoj modernog sustava mirovinskog osiguranja po zapadnom modelu, u koji se mogu uključiti mlađe generacije. Problem zdravstvenoga fonda je problem vrlo osjetljive političke odluke: koliku razinu zdravstvenog osiguranja društvo i njegova ekonomija može i želi pružiti svojim građanima.</p>
<p>• Kako potaknuti razvoj i otvaranje novih radnih mjesta?</p>
<p>- Otvaranje novih radnih mjesta izravna je posljedica razvoja. Ono što je pri tom ključno jest razvoj kooperantskih lanaca u sklopu nacionalne ekonomije. To znači restrukturiranje velikih sustava i pokušaj da se od njih stvore zdrave jezgre za nadovezivanje kooperativnih lanaca. To vrijedi svuda: u industriji (Hrvatska je nekad bila poznati proizvođač i izvoznik kapitalnih dobara), ili kada je riječ o poljoprivrednim kombinatima, trgovini ili pak o turističkom sektoru. Skladan odnos velikih i malih u tom lancu otvara prostor za otvaranje tisuća novih radnih mjesta, i to je pravi dugoročni put rasta i razvoja. Na državi je da poticajima stvori okvir za rast ukupnog gospodarstva - domaće i strane investicije, izvoz te reorganizacija realne sfere - rast i velikih i malih u sustavu posljedica je dobrog funkcioniranja svih elemenata sistema. Preko velikih sustava i mali proizvođači mogu izići na strana tržišta.</p>
<p>• Upravo su veliki sustavi sada u najvećim problemima?</p>
<p>- Jesu, i to je i najveći izazov današnje ekonomske politike. No to je i problem o kojem tranzicijske zemlje govore od početka tranzicije, i dio u kojem je polučeno najmanje rezultata jer je riječ o dugotrajnom procesu. Sigurno je da će se pojaviti i brzorastuće firme, prije svega u sferi novih tehnologija, gdje će se kao »velika« pojaviti neka sasvim nova imena. No i u tradicionalnim industrijama morat će postojati snažni. Ne možemo izbjeći nositelje razvoja u agraru, turizmu, industriji. Bez nekakvog Končara, Đure Đakovića, brodogradilišta i sl. neće biti moguće razviti sustav kooperacije s malima. Takav se recept počeo polako i provoditi, no u realnoj sferi nailazimo na sukobe raznih interesa, što je logično, ali bučno i neugodno.</p>
<p>• Imaju li masovni stečajevi alternativu?</p>
<p>- Zapravo nemaju, mada smatram da se u javnosti prečesto brkaju pojmovi stečaja i likvidacije. Stečaj je u osnovi restrukturiranje kapitala, odnosno poduzeća, dok je likvidacija potpuno obustavljanje poslovanja, u situaciji kada doista nema drugog rješenja. Odnosno, veliki broj stečajeva ne znači ujedno i veliki broj likvidacija. To je dio ubrzanog procesa restrukturiranja privrede, i kreatore ekonomske politike, fond za privatizaciju, trgovačke sudove i druge čimbenike stavlja pred veliku odgovornost. Mijenja se pristup jer više ne možemo stečajeve razvlačiti godinama, da bi firme potom završile u likvidaciji. No budu li takozvani masovni stečajevi poziv na restrukturiranje, to je put bez alternative. </p>
<p>• Poduzima li država dovoljno na privlačenju stranih ulaganja?</p>
<p>- Mislim da u ovom trenutku čini maksimum, posebice u sferi porezne regulative i drugih zakonskih akata. No ono što je posebice važno, neprevedivo u brojke, a ne može se napraviti preko noći, jest - pravna sigurnost. Bez toga kao i jasnoće u provođenju zakona neće biti rezultata od započetih promjena. </p>
<p>• Vlada je počela rješavati i problem nelikvidnosti?</p>
<p>- Za sada nemam podataka kako se taj problem u cjelini namjerava riješiti, no nadam se da će put biti na tragu prijedloga HGK iz studije otprije četiri godine. Naravno, nju bi sada trebalo dopuniti. Bilo je najava o paketu mjera, no o tome nemam konkretnih informacija, pa ga ne mogu ni komentirati. I dalje stojim na stajalištu da je država bila jedan od generatora nelikvidnosti jer se ona pojavljuje i kao vlasnik poslodavac i kao regulator pravila igre u cijelom ekonomskom prostoru, a bila je, i još uvijek je, najveći poslovni partner gospodarstvu. Stoga je njezin primarni zadatak da se iz takve pozicije izvuče, a da to nije lak posao, posebice u uvjetima ovako zacrtanog proračuna, potpuno je jasno. </p>
<p>• Što je s inicijativom da plaćanje komorskog doprinosa prema HGK ne bude više obveza poduzeća?</p>
<p>- Mislim da je još prerano govoriti o tome kako će sustav financiranja izgledati ubuduće. Mi smo svoj prijedlog dali na razmatranje Vladi, a predočili smo i danas poznate europske modele financiranja. Nešto će biti odabrano, uz uvažavanje današnje pozicije gospodarstva i komorskog sustava u cjelini - prije svega vodeći računa o neravnomjernoj razvijenosti hrvatskih regija. U tijeku su vrlo konstruktivni razgovori, ali je prerano govoriti o konkretnim rješenjima.</p>
<p>• Komora je pokrenula i neke nove aktivnosti?</p>
<p>- Na tragu naše ukupne politike pozicioniranja Hrvatske kao lidera regionalnog ekonomskog prostora, prije nekoliko godina otvorili smo predstavništvo u BiH. Pripremamo otvaranje predstavništva na Kosovu, ali i drugdje u regiji, naravno, u skladu s financijskim mogućnostima. Paralelno otvaramo predstavništvo u Bruxellesu, nakon što smo nekoliko godina funkcionirali preko suradnika zaduženoga za praćenje kretanja i regulative EU. Europskoj ćemo uniji biti interesantni budemo li dobro ekonomski pozicionirani u široj regiji. Naš bi pokušaj dobio na težini i dao opipljivije rezultate u postizanju tog cilja u kraće vrijeme kada bismo dobili podršku i suradnju Vlade, odnosno ministarstava vanjskih poslova i gospodarstva u razvoju tog koncepta. Ovdje moramo naglasiti da nam je Ministarstvo vanjskih poslova nedavno dalo podršku za osiguranje prostora za takvo predstavništvo u sklopu prostorija našega diplomatskog predstavništva u Bruxellesu, tako da se ipak nešto kreće. Mislim da bi takav koncept pomogao da Hrvatsku relativno brzo pretvorimo u korisnog člana EU, odnosno da ulaganjem u Hrvatsku i dolaskom u HGK gospodarstvenici dobivaju »puni servis« na širem, regionalnom gospodarskom prostoru. Tada bi Hrvatska i Zagreb doista postali regionalni centri, a kada ste nekome koristan partner, svi procesi i suradnja na drugim poljima postaju mnogo jednostavniji.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mobilni telefoni od iduće godine s oznakama količine zračenja</p>
<p>HELSINKI, 30. kolovoza</p>
<p> - Vodeći svjetski proizvođači mobilnih telefona planiraju od sljedeće godine uvesti standardne oznake (SAR) za sve mobilne uređaje na kojima će biti istaknuta količina zračenja koju emitiraju korisnicima. Odgovor je to telekomunikacijskih proizvođača na rastuću zabrinutost korisnika oko njihove sigurnosti i mogućnosti da bi mogli štetno utjecati na zdravlje.</p>
<p>Najveći svjetski proizvođač mobilnih telefona finska Nokia, američka Motorola i švedski Ericsson zajednički rade na razvoju standarda SAR koji će mjeriti količinu zračenja mobilnih telefona. Trenutačno kompanije ujednačavaju postupak, a očekuje se da će mjerni standard za radijaciju SAR biti dovršen početkom iduće godine. Standard SAR mjeri maksimalnu količinu zračenja mobilnog aparata koju apsorbira kilogram ljudskog tkiva.</p>
<p> Iako dugogodišnja istraživanja do sada nisu pronašla nikakvu opasnost od zračenja, stručnjaci drže da su potrebna dodatna istraživanja. Posljednje istraživanje utjecaja zračenja mobilnih telefona objavljeno u Velikoj Britaniji nije pokazalo nikakvu štetnost tog zračenja. U istraživanju se ipak preporučuje uvođenje kontrole zračenja mobilnih telefona kao i onemogućavanje male djece da se mobitelom koriste prečesto.</p>
<p> Trenutačno mobilne telefone u svijetu koristi oko 570 milijuna korisnika, a po procjenama telekomunikacijskih proizvođača taj će broj u narednih pet godina dostići 1,4 milijarde.</p>
<p> Kao najveći izazov u uvođenju SAR-a Nokia, Motorola i Ericsson ističu potrebu konsenzusa svih svjetskih proizvođača mobilnih telefona oko standarda. Ericsson najavljuje da bi svoje mobilne telefone trebao početi označavati SAR standardom do travnja iduće godine, a u Motoroli ističu da će s označavanjem započeti što prije nakon potpisivanja ugovora o usvajanju novog standarda koji se očekuje početkom 2001. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Počela obnova pelješke ceste </p>
<p>OREBIĆ, 30. kolovoza</p>
<p> - Nakon velikih peripetija s prijevozom asfaltne baze od Velike Kopanice do Orebića, u srijedu je ujutro napokon požeško poduzeće Kamen Ingrad počelo s obnovom pelješke ceste. Riječ je o pokusnoj, prvoj dionici, od Orebića do Mokala, u dužini od oko dva kilometra, a zatim će se nastaviti prema Kapetanovu. </p>
<p> »Krenulo se punom parom. Dobro je počelo«, izjavio je nadzorni inženjer Ozren Gverić, dodavši kako promet nesmetano teče jednim trakom, a reguliraju ga semafori. Na upit hoće li obnova pelješke ceste biti gotova do kraja rujna, inž. Gverić je rekao kako ga sad zanima samo kvaliteta radova te da ne bi želio proricati kada će radovi biti gotovi.</p>
<p> Početak radova na »asfaltnom presvlačenju« pelješke ceste bio je planiran odmah poslije Velike Gospe, ali su poteškoće u dovozu asfaltne baze do Orebića odgodile početak radova.</p>
<p> Obnova pelješke ceste, izuzetno značajne za stanovništvo i gospodarstvo poluotoka Pelješca i Korčule, čekalo se gotovo desetljeće. Početkom godine u Državnom je proračunu za njezinu obnovu osigurano 13 milijuna kuna.</p>
<p> Požeško građevinsko poduzeće Kamen Ingrad na natječaju je bilo najjeftinije. Ono je ponudilo za 30 dana obnoviti 26,5 kilometara dotrajale asfaltne površine pelješke ceste za 8,5 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Dobra posezona pločanskih hotelijera</p>
<p>PLOČE </p>
<p> - U hotelsko-ugostiteljskom poduzeću »Hoteli Jadran« iz Ploča, koji u dvije najjužnije hrvatske županije ima više od dvije tisuće kreveta, danas ljetuje 1.670 uglavnom stranih gostiju. Prema najavama pločanskih hotelijera smještaj je rasprodan za rujan, a dobra popunjenost gostiju očekuje se i u ovogodišnjem listopadu.</p>
<p>U hotelu »Faraon« u Trpnju na poluotoku Pelješcu i podkraj kolovoza trenutačno ljetuje 236 njemačkih turista. Posredstvom njemačke agencije FTI hotel je od svibnja do listopada zaokupljen zapadnim gostima s mogućnošću da se sezona još više produži. U tom su objektu pločanski hotelijeri lani potpuno obnovili 250 hotelskih ležaja, suvremeni vanjski bazen i druge plažne sadržaje. Tako su lani ostvarili 9.600 turističkih noćenja, a do sada je u tom hotelu zabilježeno 18.600 noćenja, što je dvostruko više nego cijele prošle godine. Prema podacima direktorice Turističkog ureda općinske Turističke zajednice Mirjane Korljan, u pločanskim hotelima Labineca i Laguna u Gradcu i apartmanskom turističkom naselju Morenia u Podaci danas ljetuju 1.434 gosta. U privatnom smještaju odmara se 2.090 turista, pa je u općini Gradac za oko 60 posto turista više nego lani u isto doba, a broj gostiju osjetno je veći od broja mjesnog pučanstva. Među gostima najbrojniji su Česi, Nijemci, Mađari, Slovenci i gosti iz susjedne Bosne i Hercegovine, te domaći turisti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Tušek: Flotu riječke Jadrolinije treba obnoviti zbog sigurnosti plovidbe i kvalitete usluga</p>
<p>RIJEKA, 30. kolovoza</p>
<p> - Flota hrvatskoga linijskoga i putničkog brodara riječke Jadrolinije u takvu je stanju da se nužno mora mijenjati kako zbog sigurnosti plovidbe tako i zbog kvalitete usluga na brodovima - istaknuo je na tiskovnoj konferenciji priređenoj u utorak poslije podne na brodu Marko Polo, privezanom u Luci Rijeka, ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek.</p>
<p> Naglasio je da će se flota Jadrolinije obnavljati ovisno o potrebama njezina tržišta i o raspoloživim financijskim sredstvima, no, dodao je, po sadašnjim predviđanjima u iduće četiri godine treba sagraditi deset novih brodova, od kojih šest trajekata i četiri brza putnička broda. Za tu je namjenu potrebno osigurati ukupno oko milijardu kuna ili oko 250 milijuna kuna godišnje, i to po oko 100 milijuna kuna iz Državnoga proračuna, a po oko 150 milijuna kuna komercijalnim kreditima za koje će jamstvo izdati Vlada. </p>
<p> Brze brodove trebalo bi sagraditi u vrlo kratkom roku, a trajekte sukladno rashodovanju sadašnjih takvih brodova, naveo je ministar Tušek dodajući da bi se svi brodovi trebali graditi u hrvatskim brodogradilištima, koja imaju dostatno znanja i iskustva za to, uz državne subvencije na razini cjenovne razlike. Posebno su pitanje veliki brodovi, klase Marko Polo, namijenjeni međunarodnom i dužobalnom prijevozu, o kojima će se raspravljati naknadno, rekao je ministar Tušek. </p>
<p>Direktor Jadrolinije Slavko Lončar na novinarski je upit izvijestio da su naturalni pokazatelji rada te tvrtke, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci, iznad planova i očekivanja, ali, dodao je, financijski su učinci takvog stanja izostali zbog velikog rasta cijena pogonskog goriva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Gospodarski forum jugoistočne Europe u listopadu u Bugarskoj</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Poticanje investicija, regionalni aspekti globalizacije, utjecaj eura na realni i financijski sektor gospodarstava Balkana, daljnji gospodarski razvoj i dosadašnje poslovanje Pakta o stabilnosti teme su Gospodarskog foruma jugoistočne Europe (SEEF) koji će se od 16. do 18. listopada održati u Sofiji, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Riječ je o forumu koji Bugarski gospodarski forum, uz potporu bugarske vlade, Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvitak organizira četvrtu godinu za redom, a prošle godine Forum je prerastao u skup koji se bavi gospodarstvom na jugoistoku Staroga kontinenta.</p>
<p> Organizatori Foruma očekuju da će ovogodišnja tema, pod nazivom »Gospodarski rast u jugoistočnoj Europi - novi zamah, sigurnost, socijalni i institucionalni aspekti« u Sofiji okupiti više od 1.200 sudionika. Među njima se ističu predsjednik Republike Bugarske Petar Stojanov, bugarski premijer Ivan Kostov, crnogorski premijer Filip Vujanović, posebni koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach, povjerenik EU za proširenje Günter Verheugen i predsjednik UN-ove uprave na Kosovu Bernard Kouchner, istakla je predstavnica bugarske Agencije za strana ulaganja Kristina Dimitrova.</p>
<p>Pomoćnik ministra gospodarstva Josip Kardun istakao je da je zadatak Pakta o stabilnosti poboljšati infrastrukturu za ulaganja na području regije, te postići makroekonomsku stabilnost. »Međunarodna zajednica na jugoistočnu Europu gleda kao na tržište u nastanku«, naglasio je Kardun prije susreta s bugarskim izaslanstvom. </p>
<p>Inače, bugarska su očekivanja od Pakta o stabilnosti velika. Stoga je ova zemlja pokrenula nekoliko inicijativa, kojima je cilj privlačenje stranih ulagača na jugoistok Europe. Osim Gospodarskog foruma jugoistočne Europe, riječ je o Investicijskom priručniku, koji bi potencijalnim ulagačima trebao pružiti cjelovitu sliku o svakoj od zemalja regije (Albanija, BiH, Hrvatska, Bugarska, Grčka, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Turska i SR Jugoslavija). Trebao bi biti završen do kraja listopada, a zbog osvježavanja podataka, u Hrvatskoj trenutno i borave predstavnice bugarske Agencije. Tu je i inicijativa za ulaganja na području cijele regije, koja će potencijalnim ulagačima Balkan predstaviti u brojkama te ga usporediti sa EU i Rusijom, a radi se i na stvaranju Informacijskog centra o jugoistočnoj Europi. Stručnjaci OECD-a već su izradili Zajedničku investicijsku povelju za jugoistočnu Europu (Investment Compact), a unutar svake zemlje već su osnovane gospodarske skupine (Country Economic Team). (A. Milovan)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Haag je još u travnju 1998. tražio od hrvatske Vlade zaštitu za Levara</p>
<p>Ministarstvo unutarnjih poslova taj zahtjev nikad nije poslalo Policijskoj upravi u Gospiću </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Iz Ureda haaške tužiteljice Carle del Ponte stiglo je u srijedu pismeno priopćenje u povodu ubojstva Milana Levara. </p>
<p>»Tužiteljstvo je primilo izvještaje da je državljanin Hrvatske Milan Levar ubijen 28. kolovoza u svom domu u Gospiću.</p>
<p>Svaka istraga o ubojstvu pitanje je koje trebaju rješavati hrvatske vlasti. Tužiteljica nema nikakvih informacija koje bi ukazivale na to da je Levarova smrt na bilo koji način u vezi s njegovim kontaktima s Međunarodnim sudom«, navodi se u priopćenju.</p>
<p>»Međutim, uzevši u obzir da se pitanja u povodu smrti Milana Levara upućuju Sudu u vezi sa sigurnošću mogućih svjedoka, tužiteljica vjeruje da je nužno dati sljedeće objašnjenje. Osoblje tužiteljstva razgovaralo je s Levarom 1997. i 1998. godine u vezi s istragama Suda. Nakon tih razgovora, ponuđene su mu mjere zaštite. Ali, on je, umjesto toga, odlučio razgovarati s medijima i davati detalje o svojoj suradnji i razgovorima sa Sudom. Uz to, Levar je naveo da želi ostati u Hrvatskoj i zatražio od tužiteljice da se obrati hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da ona organizira zaštitu za njega, njegovu obitelj i imovinu.</p>
<p>Udovoljavajući tom zahtjevu, tužiteljica se 1. travnja 1998. obratila hrvatskoj Vladi i od nje zatražila da osigura zaštitu Levaru, potencijalnom svjedoku Međunarodnog suda. Hrvatska Vlada je 15. travnja potvrdila da će prihvatiti tu odgovornost. Od tada nije bilo kontakata između Levara i osoba tužiteljstva. Tužiteljica izražava žaljenje u povodu njegove smrti. Međutim, ovo je slučaj u kojem Sud nije imao nikakav dogovor s tim potencijalnim svjedokom za pružanje zaštite njemu ili njegovoj obitelji«, navodi se na kraju priopćenja iz Ureda haaške tužiteljice Carle del Ponte.</p>
<p>U povodu izjave Međunarodnog kaznenog suda u Hagu o Levarovu statusu, Ministarstvo unutarnjih poslova također je izdalo priopćenje u kojem se, među ostalim, kaže:</p>
<p>»Provjerom je utvrđeno da je u kabinetu tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivana Penića 15. travnja 1998. zaprimljen dopis Ureda za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu Vlade RH sa zahtjevom Međunarodnog kaznenog suda da se pruži zaštita Milanu Levaru i njegovoj obitelji. U dopisu je zatraženo da Ministarstvo unutarnjih poslova, sukladno nadležnostima i ovlaštenjima, pruži zaštitu navedenim osobama i njihovim obiteljima. </p>
<p>Daljnjom provjerom utvrđeno je da je dopis proslijeđen tadašnjim pomoćnicima ministra unutarnjih poslova za policiju i kriminalističku policiju Jošku Moriću i Željku Sačiću, koji su ga pak proslijedili unutar svojih sektora na postupanje. Međutim, dopis i zahtjev nisu proslijeđeni u Policijsku upravu ličko-senjsku na postupanje«, kaže se u MUP-ovu priopćenju.</p>
<p>»Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin naložio je da se utvrde sve okolnosti u vezi s tim dopisom i zahtjevom, te da se utvrdi zašto se nije postupilo na temelju zahtjeva Ureda za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu Vlade RH. Lučin je zatražio i maksimalnu angažiranost svih djelatnika MUP-a koji su uključeni u kriminalističku obradu kako bi se u što kraćem roku pronašli počinitelji ubojstva Milana Levara«, stoji u izjavi MUP-a koja je dnevnim redakcijama poslana u srijedu poslijepodne.</p>
<p>Tijekom dana prosvjede zbog ubojstva Milana Levara uputile su političke stranke, udruge za zaštitu ljudskih i građanskihm prava te druge nevladine udruge. (Hina)</p>
<p>Tomčić: Čin koji šteti Hrvatskoj</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić osudio je u srijedu u Zagrebu ubojstvo Milana Levara kao »bezuman čin«, koji će nanijeti golemu štetu Hrvatskoj u međunarodnim odnosima. »Radi se o uistinu bezumnom, po svemu sudeći organiziranom činu kojim se u svakom slučaju pokušava ukloniti sa scene one koji su se usudili progovoriti na Haaškom sudu kao svjedoci«, rekao je Tomčić u zagrebačkoj zračnoj luci prije odlaska u New York, gdje će sudjelovati na konferenciji predsjednika parlamenata iz 135 zemalja.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Sad je jasno da SDP ruši dubrovačku koaliciju«</p>
<p>DUBROVNIK, 30. kolovoza</p>
<p> - Zbivanja sa sjednice Gradskoga vijeća dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović nije želio komentirati. Njegov stranački kolega i vijećnik u Gradskome vijeću Stjepan Tomašić bio je daleko rječitiji. U izjavi za Vjesnik kazao je kako je, po njegovim riječima, očito da SDP ruši koaliciju s HSS-om. Svoj je stav i obrazložio: »Nakon velike medijske pompe koju je inicirao bivši glasnogovornik SDP-a u Zagrebu, a koja je kulminirala u nekoliko udarnih termina televizijskog Dnevnika s informacijama o gradonačelniku Bogdanoviću, napokon su i u Gradskome vijeću Grada Dubrovnika 'pale maske'. Jučerašnjom sjednicom utvrdilo se da dva vijećnika SDP-a u Gradu Dubrovniku pokušavaju srušiti gradonačelnika inzistirajući na njegovoj ostavci, a time i rušeći koaliciju koja obnaša vlast u Gradu«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Crnić: Nisu me razuvjerili u tomu da Županijski dom treba opstati, očito je riječ o političkoj odluci </p>
<p>Uoči rasprave o ustavnim promjenama u saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, razgovarali smo u četvrtak s dr. Jadrankom Crnićem, članom Radne skupine za ustavne promjene predsjednika Stipe Mesića.</p>
<p>• Podudaraju li se ustavne promjene koje predlažu šestorica s prijedlogom Predsjednikove skupine za ustavne promjene?</p>
<p>- Iako na prijedlogu nacrta ustavnih promjena nije naznačeno od koga dolazi, može se zaključiti da je riječ o prijedlogu šestorice, jer ga je dostavio saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Taj je prijedlog, uglavnom, istovjetan onom što je predložila naša radna skupina. Jedina bitna razlika je oko ostanka, odnosno ukidanja Županijskog doma.</p>
<p>• Smatrate li i dalje da Županijski dom treba ukinuti? Postoje prigovori da šestorica žele zadržati taj dom, prije svega, da bi se sačuvale sinekure.</p>
<p>- Nisu me uspjeli razuvjeriti u tomu da Županijski dom treba opstati. Smatram i dalje da taj dom nije nužan. No očito postoji politička ocjena da Županijski dom treba zadržati. Jedini razložan razlog zbog kojeg bi trebalo ostaviti Županijski dom je to što se predviđa da bi on o pitanjima lokalne i regionalne samouprave ravnopravno odlučivao sa Zastupničkim domom. Kad je riječ o kritikama da šestorica žele zadržati Županijski dom isključivo zbog sinekura, mislim da one ne stoje. </p>
<p>• Dugo ste bili predsjednik Ustavnog suda. Kako ocjenjujete prijedlog da se broj sudaca tog suda poveća sa 11 na 13?</p>
<p>- Broj predmeta u Ustavnom sudu stalno raste i teško je smanjiti zaostatke. To je već dovoljan razlog za povećanje broja članova Ustavnog suda. Inače, ustavnim promjenama koje predlažu šestorica, samo se prividno smanjuje mjerodavnost Ustavnog suda. No to smanjenje možda će se ticati samo ustavnih tužbi. Pojačava se pak uloga Ustavnog suda u zaštiti i praćenju ostvarivanja zakonitosti.</p>
<p>• Pojavile su se neke dvojbe oko prijedloga šestorice prema kojem bi predsjednik Republike, ako propadnu dva uzastopna pokušaja formiranja vlade, mogao imenovati privremenu, nestranačku vladu. Kako to komentirate? </p>
<p>- To rješenje stoji i u tekstu Mesićeve skupine za ustavne promjene. Šestorica su to samo razradila. Smatram da je dobro što se u prijedlogu šestorice spominje termin privremena nestranačka vlada, a ne vlada stručnjaka. No kad bi došlo do takve situacije, može se očekivati da bi ministri u toj vladi bili stručnjaci koji dobro poznaju problematiku u svom resoru. Pozitivno je i što su šestorica proširila tu odredbu o formiranju privremene nestranačke vlade, s time da, dođe li do takve situacije, predsjednik Republike mora bez odlaganja raspisati izbore za Zastupnički dom. </p>
<p>• Tekst prijedloga nacrta ustavnih promjena šestorice uglavnom slijedi članke postojećeg Ustava, uz navođenje izmjena i dopuna. No izostavljene su odredbe u kojima se govori o udruživanju Republike Hrvatske s drugim državama. Tako su neki stekli dojam da se šestorica ne žele odrediti prema tom pitanju, odnosno da ga namjerno ostavljaju otvorenim. Što vi mislite? </p>
<p>- Smatram da su takvi prigovori neosnovani. Naime, u tekstu prijedloga ustavnih promjena, šestorica nisu slijedila ni neke druge članke aktualnog Ustava. Tako je u tom prijedlogu izostavljena i preambula Ustava, te neki članci. Iz toga se može zaključiti da šestorica u svom nacrtu nisu spominjali sve one odredbe iz sadašnjeg Ustava koje ne žele mijenjati. To bi se onda trebalo ticati i članaka o udruživanju. Tako se može zaključiti da o tomu žele ostaviti formulaciju iz sadašnjeg Ustava. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni tekstom ustavnih promjena šestorice</p>
<p>- To je solidan tekst. U njegovoj doradi pak trebali bi sudjelovati i stručnjaci, primjerice iz kaznenoga i međunarodnog prava. U svakom slučaju, o ustavnim promjenama treba provesti dugotrajnu i široku raspravu u kojoj će sudjelovati pravni eksperti, politolozi, sociolozi i ostali stručnjaci. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kuba: Zamrzavanjem učiteljskih plaća Vlada ne zagovara politiku razvoja </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Dalimir Kuba, najavio je u srijedu na konferenciji za novinare da će se njegov sindikat izjasniti o tome hoće li prihvatiti zamrzavanje državnog proračuna u sljedeće tri godine i pristati na potpisivanje socijalnog mira, tek nakon temeljite rasprave među članovima. </p>
<p>Namjera Vlade da zaustavi rast plaća, za hrvatske učitelje može značiti samo povratak na stanje iz 1996. godine, smatra Kuba. Od 1996. godine do danas, osnovica učiteljske plaće narasla je sa 844 na 1.500 kuna, pojasnio je čelnik SHU-a, a prihvaćanjem Vladine odluke o zamrzavanju, plaće učitelja mogle bi se vratiti na iznos iz 1996. Takvim ponašanjem, rekao je Kuba, Vlada neće opravdati politiku razvoja. </p>
<p>»Rečeno je da će Vlada brinuti da udio obrazovanja u državnome proračunu bude na europskoj razini, što znači izdvajanje od šest posto proračuna za školstvo. Prema sadašnjim planovima Vlade, čini se da će sljedeće tri godine za školstvo biti izdvajano samo 3,5 posto proračunskih sredstava«, rekao je Kuba. Osim toga, za novi ustroj školstva očito neće biti dovoljno novca, napomenuo je Kuba, uz naznaku da se o toj temi neće izjašnjavati sve dok se ne sastane s ministrom prosvjete i športa Vladimirom Strugarom i predlagateljima novog ustroja školstva. Kuba se osvrnuo i na nedavno potpisani aneks kolektivnog ugovora o plaćama, Božićnici i daru za djecu u 2000. godini, koji je potpisala Vlada sa sedam sindikata, među kojima je i SHU. Aneksom je odlučeno da se zaposlenicima kojima je u travnju ove godine zbog smanjenja bruto osnovice, smanjena neto plaća za dva posto i više, isplati jednokratna naknada najkasnije s isplatom plaća za kolovoz. Jednokratna naknada za zaposlenike s najmanje četvero djece, a čija plaća odgovara osnovnoj bruto plaći po koeficijentu od jedan do 4,2, isplatit će se u visini od 1.000 kuna. Naknada za zaposlenike s najnižim koeficijentom (od 1 do 1,17), a koji imaju jedno dijete, iznosit će 420 kuna, rekao je Kuba. </p>
<p>SHU će tražiti od Vlade rješavanje problema funkcioniranja rada sindikalnih tijela. Prema Kubinim riječima, Zakon o radu zabranjuje da zbog nečlanstva u sindikatu zaposlenik bude doveden u nepovoljan položaj. »U apsurdnoj smo situaciji, jer su u nepovoljnu položaju upravo naši članovi, jer se nečlanovi sindikata koriste onime što su postigli članovi koji, za razliku od njih, plaćaju članarine«, rekao je Kuba. Stoga će Vladi predložiti osnivanje fonda solidarnosti, u kojemu bi trebali participirati nečlanovi sindikata. (M. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Obrazovanje i znanost na proračunskoj »dijeti«?</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Vjesnik je u utorak, 29. kolovoza, objavio izvješće »Gledajući Vladinu politiku, možda bismo se trebali ispričati HDZ-u što smo ga napadali« s konferencije za novinare predsjednika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića. Naslov članka dan je prema istovjetnoj rečenici u tekstu. Pojašnjenja radi, Ribić je mislio na Vladin odnos prema obrazovanju i znanosti, a doslovno je rekao sljedeće:</p>
<p>»Ako Vlada usvoji takav prijedlog proračuna (kakav smo dobili na Plitvicama i u kojem je predviđeno opadanje udjela obrazovanja i znanosti u BDP-u), tada će ispasti da je HDZ bio u pravu kad je tvrdio da za veća izdvajanja Hrvatska nema mogućnosti. Tu smo tvrdnju tada, zajedno sa strankama koje danas čine Vladu, žestoko kritizirali. Bude li se i ova vlast na isti način odnosila prema obrazovanju, tražit ćemo da se zajedno odemo ispričati HDZ-u što smo ga tada napadali«. (Ur.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Za kašnjenje udžbenika krivi su neažurni nakladnici, tvrdi ministar Strugar</p>
<p>OSIJEK, 30. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo je potrebne popise predalo na vrijeme, možda je kasnilo dan ili dva, ali nakladnici su već bili u kontaktu sa školama i imali potrebne podatke. Rekao je to u srijedu u Osijeku ministar prosvjete i športa, dr. Vladimir Strugar, pojašnjavajući zbog čega školski udžbenici još nisu stigli u knjižare i tko je za to odgovoran. Izjavljujući kako je »to stvar nakladnika«, ministar prosvjete i športa je zaključio da je pritom osnovno pitanje »koliko su nakladnici bili ažurni«. </p>
<p>Novinare je zanimalo hoće li ovogodišnja situacija s udžbenicima biti poučno iskustvo za ubuduće, na što je Strugar izjavio kako će se mijenjati Zakon o udžbenicima. </p>
<p>»Najvažnije nam je produljiti rokove i omogućiti što ranije objavljivanje potreba za knjigama. Tako bi nakladnici imali više vremena pribaviti dobre rukopise među kojima ćemo mi odabrati najbolje. Tako bi i učitelji imali više vremena za odabir knjiga koje doista žele, i to u suradnji s roditeljima i učenicima«.</p>
<p>Ministar Strugar isti se dan sastao s ravnateljima osnovnih i srednjih škola te đačkih domova četiriju slavonskih županija, a skupu je nazočio i osječko-baranjski župan Marko Bagarić. Prema njegovim riječima, Osječko-baranjska je županija, na čijem je području 68 osnovnih, 29 srednjih škola i četiri učenička doma, zajedno s Ministarstvom uložila mnogo truda u reintegriranje školstva tijekom mirne reintegracije, a danas ulaže u njegovu modernizaciju. Tijekom obnove sagrađeno je 28 novih školskih zgrada, pet ih se gradi, a obnovu 12 škola financirala je sama Županija. Za obnovu i gradnju škola utrošeno je 200 milijuna kuna, a kao najveći problem slavonskog školstva župan Bagarić je istaknuo tehnološki višak nastavnika. </p>
<p>Ministar Strugar je izjavio kako će se od 15. rujna početi intenzivnije raspravljati o budućem ustroju školstva u Hrvatskoj, ističući svoj prijedlog da ravnatelje škola biraju školski odbori uz suglasnost Ministarstva prosvjete. »Potrebne su promjene i ravnatelji moraju biti kreatori tih promjena, a njihov rad kvalitetniji«, rekao je Strugar. </p>
<p>Ističući da će se ovaj tjedan predati prva verzija prijedloga tog ministarstva za državni proračun, Strugar je najavio da će se u četvrtak na sjednici Vlade razmatrati dokument o svemu učinjenom u školstvu u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Skup o Židovima potvrdio interes za suradnjom mediteranskih sveučilišta </p>
<p>DUBROVNIK, 30. kolovoza</p>
<p> - U Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u srijedu je završio međunarodni skup o društvenoj i kulturnoj povijesti Židova na istočnoj obali Jadrana u 17. stoljeću. Treći po redu skup nizom je rasprava rastvorio niz problema i ponudio dosta objašnjenja koja će sigurno biti od važnosti za buduća istraživanja povijesti Židova na Mediteranu.</p>
<p>David Kamhi je govorio o povijesti, životu i utjecaju Sefarda na život u Sarajevu kao i o njihovoj prilagodljivosti, a znatan dio svojega izlaganja posvetio je njihovu čuvanju kulturne i folklorne baštine. To je pokazao i pjevanjem sefardskih balada o kojima je referirala Simona Delić. Ona je pokazala je da su žene kroz te pjesme iskazivale svoju radost i tugu, koliko su obespravljene. Problem prava i pravde, zakona i zakonitosti u svijetu onodobnih Židova, predstavila je Jennie Lebel. Na primjerima je pokazala rastezljivost i prilagodljivost židovskoga običajnoga prava pravima zemalja u kojima su živjeli. Ona zaključuje da bi se na osnovu parnica moglo rekonstruirati židovske zajednice, jer one pokazuju ne samo sudionike parničenja, nego i one koji su to iz prikrajka promatrali. Andrea Zinato govorio je o nepoznatom sefardskom pjesniku Jacobu Uzielu, Winfried Buse o projektu židovsko-španjolskoga jezika na internetu, a Miljenko Foretić je na primjerima židovskih lica u starijoj hrvatskoj drami, koji su uglavnom napisani tipski, zaključio da su bili i refleksija tadašnjih društvenih okolnostzi. Ivana Burđelez je govoreći o sudskom procesu Isaacu Jesurunu, naglasila da se na tome primjeru vidi, što su Židovi i nežidovi mislili jedni o drugima.</p>
<p>Završavajući skup njegova koordinatorica Ivana Burđelez je najavila da će se neki referati tiskati i kao posebne knjižice. »Još jednom se pokazao interes mediteranskih zemalja i sveučilišta za suradnjom, što bi trebalo uroditi zajedničkim projektom sveučilišta u Izraelu, Italiji i Španjolskoj. zanimanje pokazuju u Njemačka. I Francuska nudi pomoć«, kazala je Ivana Burđelez. Naročito bi se to intenziviralo, dodala je, ako bismo ovdje imali institut za proučavanje povijesti i kulture sefardskih Židova. </p>
<p>Ono što je svakako važno istaknuti kao domet, pa i zaključak ovoga skupa, jest činjenica da su svi znanstvenici u svojim radovima koristili mnoge izvore, kako židovske tako i vatikanske i carigradske. Time se jednostranost pogleda, bez obzira na objektivnost znanstvenog pristupa, svela na najmanju mjeru, što će jamačno pridonijeti još temeljitijoj rekonstrukciji i pouzdanijoj interpretaciji židovskoga života i utjecaja na sveukupni život tih područja, država i uopće civilizacija. (A.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ministrica Stavljenić-Rukavina otvorila suvremenu Mornaričku bolnicu u Puli</p>
<p>PULA, 30. kolovoza</p>
<p> - Ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina u srijedu je u Puli svečano otvorila Mornaričku bolnicu, u koju je uloženo oko četiri milijuna njemačkih maraka. Zahvaljujući toj investiciji istarsko zdravstvo dobilo je suvremen zdravstveni centar koji raspolaže jedinstvenim hitnim odjelom, suvremenim jedinicama intenzivne njege, te kirurškim, internim, neurološkim i anesteziološkim djelatnostima, a s nabavom CT-a, u planu je otvaranje suvremenoga dijagnostičkog centra.</p>
<p>Ministrica zdravstva na svečanosti je istaknula da je otvaranje bivše vojne bolnice iskorak u standardima i kvaliteti zdravstvene zaštite. Zahvalila je »svima onima koji su zaslužni što je ta bolnica ostala i opstala u sustavu hrvatskog zdravstva iako je ondašnja JNA otuđila vrijednu i skupu opremu«. Ravnatelj pulske Opće bolnice, dr. Lems Jerin istaknuo je kako će, za razliku od nekadašnje vojne bolnice, gdje je bilo hospitalizirano maksimalno 180 bolesnika, nakon te adaptacije oko 330 pacijenata moći koristiti bolničku uslugu i njegu. </p>
<p>Čelnici Županije izvijestili su ministricu o potrebi preuređenja rovinjske bolnice u snažan europski rehabilitacijski centar za mladež i djecu, kao i o želji da se izolska bolnica otvori i za pacijente gornje Bujštine, koji su u vrijeme bivše Jugoslavije samodoprinosom, vrijednim deset milijuna maraka, sudjelovali u gradnji te bolnice, 25 kilometara udaljene od Umaga. Ministrica zdravstva podsjetila ih je kako najprije treba dovršiti projekt umaške mini bolnice, u koju je, prema njezinim riječima, uloženo mnogo više novca nego u izolsku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Branitelji i stradalnici predlažu da se ne donosi novi zakon o braniteljima</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Udruge proizašle iz Domovinskog rata predlažu Ministarstvu hrvatskih branitelja i Vladi da se ne donosi novi zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. </p>
<p>Na zajedničkom radnom sastanku održanom u srijedu, udruge su predložile da se postojeći Zakon izmijeni i dopuni prema Prijedlogu udruga proizašlih iz Domovinskog rata, bez umanjenja postojećih prava, te da se usklade svi zakonski i podzakonski akti s postojećim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja.</p>
<p>Sastanku su bile nazočne udruge »Vukovarske majke«, Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Hrvatska udruga vukovarskih branitelja »Vukovar 91«, SUDHOS, »Uzdanica 90«, UHDDR, ZUDHOS, ZUHBDR, Hvidra, UHBDDR, UHVDR, Udruga Prvi hrvatski redarstvenik, HONOS i Inicijativa za Savez udruga, navodi se u priopćenju Hvidre, koje je potpisao predsjednik Marinko Liović. </p>
<p>I Predsjedništvo Udruge Narodne zaštite zahtijeva od Ministarstva hrvatskih branitelja da žurno povuče Nacrt zakona o pravima hrvatskih branitelja, priopćeno je sa sjednice predsjedništva te udruge.</p>
<p>Takav nacrt zakona ne rješava ustavno načelo jednakosti svih građana pred zakonom i ne rješava pitanje najmoralnije snage države - a to su dragovoljci Domovinskog rata, među kojima su među prvima i legalni pripadnici Narodne zaštite, čiji su popisi dostavljeni u matične urede za obranu, prema mjestu stanovanja još 1991. godine, ističe se u priopćenju. </p>
<p>Govoreći o ustroju Hrvatske vojske, odnosno »Stipetićevom i Radoševome modelu ustrojstva HV-a«, Udruga traži da zapovijedanje vojskom u miru i ratu ustavnim promjenama pripadne Predsjedniku Republike. Udruga predlaže formiranje odreda Narodne zaštite po uzoru na ratnu 1991., te da se već od iduće godine vojni rok skrati na šest mjeseci, a da se od 2005. uvede služenje dva puta po dva mjeseca u dvije godine i to nakon srednje škole. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Sabati: HSS je najjača politička stranka na lokalnoj razini</p>
<p>SPLIT, 30. kolovoza</p>
<p> - Zamjenik predsjednika HSS-a dr. Zvonimir Sabati izjavio je u srijedu, na konferenciji za novinare u Splitu, da nema potrebe za rekonstrukcijom Vlade premijera Ivice Račana, barem ne na ministarskoj razini. Prema Sabatijevim riječima, ministri rade odgovorno u iznimno teškim uvjetima i pod velikim su pritiskom javnosti, koja od Vlade očekuje radikalne poteze. </p>
<p>»Na siječanjskim izborima porazili smo HDZ, ali ta stranka nam je ostavila u nasljeđe gospodarske i socijalne probleme, koje nije moguće na brzinu sanirati«, rekao je Sabati, naglasivši kako su ministri suočeni s golemim administrativnim aparatom, naslijeđenim od HDZ-a koji opstruira rad u ministarstvima. Sabati je kazao kako HSS apsolutno vjeruje ministru financija Mati Crkvencu, koji je na Plitvicama najavio povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj.</p>
<p> »Ali to što u HDZ-u tvrde da su oni jedina prava alternativa vladajućoj koaliciji, mislim da ne treba posebno komentirati«, poručio je čelnik HSS-a, naglasivši da HDZ nema moralno pravo uvjeravati hrvatsku javnost da je alternativa sadašnjoj vlasti. Sabati je također upozorio na medijsko ignoriranje aktivnosti HSS-a, ustvrdivši da novinari pokazuju zanimanje za HSS samo u sezoni kiselih krastavaca. </p>
<p>Govoreći o rezultatima ponovljenih izbora u nekim jedinicama lokalne samouprave, Sabati je ustvrdio da je HSS najjača politička stranka na lokalnoj razini, a uvjeren je da će HSS, i nakon redovitih izbora za lokalnu upravu i samoupravu, ostati najjača stranka. Posebno je istaknuo Splitsko-dalmatinsku županiju, kazavši kako vjeruje da će HSS postati prva politička snaga na tom području. </p>
<p>Potpredsjednik HSS-a i saborski zastupnik Luka Roić rekao je da u splitsko-dalmatinskom HSS-u uveliko teku pripreme za predstojeće lokalne izbore, naglasivši kako vjeruje da će HSS na tim izborima i pobijediti. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mediji umanjuju značenje HSP-a na političkoj sceni, tvrdi Kandare</p>
<p>RIJEKA, 30. kolovoza</p>
<p> - Počasni predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) i saborski zastupnik, dr. Boris Kandare ocijenio je u srijedu u Rijeci da su »javna glasila imala neprimjeren predizborni pristup HSP-u« te da je stranka »ogorčena umanjivanjem njena značenja na hrvatskoj političkoj sceni« što je činio »jedan od komentatora riječkog Novog lista«. Kandare je istaknuo kako se »ne može i ne smije minorizirati stranku koja ima šest saborskih zastupnika i više od 200 vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima vlasti«. </p>
<p>Predsjednica primorsko-goranskog HSP-a Ermina Brdar ocijenila je kako rezultati te stranke na prošlonedjeljnim izborima u pet jedinica lokalne samouprave, pokazuju da »HSP ima stabilno biračko tijelo«, te da mu »popularnost i dalje raste«. »Rezultati izbora u Donjem Lapcu rječito pokazuju da Hrvati koji žive na područjima koja su bila zahvaćena ratom, vjeruju jedino našoj stranci«, rekla je ona.</p>
<p>Brdar je istaknula da HSP posebno raduje i izborni rezultat u Bakru gdje je ta stranka ostvarila jedan vijećnički mandat, i to »zbog političkog okruženja u kojem je Bakar«. Prema njenoj procjeni »građani Bakra u većini su dali povjerenje SDP-u i HSLS-u, jer još nisu uspjeli dobro procijeniti neuspješnost politike tih dviju stranaka na državnoj razini« što će se »do lokalnih izbora u travnju sljedeće godine zacijelo promijeniti«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Ove godine ništa od rekonstrukcije Vlade?</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Kako se približava jesen, u javnosti su ponovo počele priče o rekonstrukciji Vlade. Glasovi su istodobno potekli iz Vlade i stranačkih krugova, opterećujući Banske dvore hipotekom nužne revizije. Prevladavajući ton sa stranačke scene, kad je u pitanju rekonstrukcija Vlade, ipak je nešto drukčiji. Možda nije još vrijeme, ministri u principu dobro rade svoj posao, iz naše stranke pogotovo... Je li spominjanje rekonstrukcije bilo potrebno, je li potaknulo bolji rad? Kao što to uvijek biva, neki su poruku shvatili, neki je nisu ni čuli, a neki jednostavno ne mogu bolje. </p>
<p> Pitanje je li to dovoljno za promjene isključivo je političko, a ne pitanje upravljanj, iako bi to možda trebalo biti. Tako će politika, dakle dogovor koalicijskih partnera, dati jedini pravi odgovor na sve upite o rekonstrukciji Vlade. Pozorni promatrači i »čitači s usana« mogu to protumačiti kao smirivanje međustranačkih tenzija i nediranje u osnovni Vladin kostur.</p>
<p> U Vladinim se krugovima čuje da rasprava o učinkovitosti, najavljena za četvrtak, nema za cilj rekonstrukciju, već povećanje djelotvornosti i operativnosti rada Vlade, u sklopu kojeg će uži kabinet odraditi i turu po svim ministarstvima.</p>
<p>Koalicijske vlade, pa tako i ova, imaju svoje pluseve i minuse i svakako trpe zbog »koalicijskog ključa«. Države s dužom demokratskom tradicijom taj »ključ« lakše rješavaju zbog iskustva, a mi se tome još moramo učiti. Činjenica je da se u određenim slučajevima »ključarenjem« išlo na štetu stručnosti, što i nije najstrašnije, ali se time apsolutno gubilo na operabilnosti i brzini, uz potencijalnu opasnost da se i na razini operativaca - pomoćnika, zamjenika, načelnika... - popusti »ključarenju«. Promjene u tom duhu bile bi dobrodošle. Vjerujemo, primijetile bi se i na sjednicama Vlade, na kojima se katkad može primijetiti pomanjkanje operativnosti koje je dijelom posljedica spomenutih »ključeva«. </p>
<p>Jasno je da je hrvatska demokracija još suviše mlada, a koalicijsko vladanje u povojima da bi se stranke mogle izdići i u određenim slučajevima odustati od »ključeva«. Budući da je bitnije sačuvati Vladu kao takvu, postoji i alternativni recept kako postići veću operativnost ne zahtijevajući od stranaka previše, da se izdignu iznad trenutačne točke demokratske zrelosti.</p>
<p>Zbog toga je poželjno očekivati jačanje premijerova Ureda sa savjetnicima, kao što je jednom bilo najavljeno pa zaboravljeno. Ako do toga ne dođe, Vlada će propustiti jednu od prilika da poveća efikasnost, a u trenucima koji dolaze, takve se prilike ne smiju propuštati. </p>
<p>Budući da političke poruke iz stranačke sfere idu prema umirivanju, a ne ljuljanju Vladinog broda, gotovo je sigurno da nikakvih bitnijih promjena u sastavu Vlade u ovoj godini neće biti. Istraživanja upućuju da birači još drže »palac gore« za premijera pa bi se to moglo prenijeti i na sve ministre. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ako struja poskupi 20 posto, ASH najavljuje tužbu Europskom sudu </p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Odobri li hrvatska Vlada povećanje cijena električne energije od 20 posto, to će biti najteži, ne samo strujni, nego i socijalni udar nove Vlade na sve više socijalno ugroženih građana Hrvatske. Ističe se to, među ostalim, u priopćenju Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH), odaslanom u srijedu. </p>
<p>U priopćenju što ga je potpisao predsjednik te stranke Silvije Degen navodi se kako, poznavajući socijalne prilike u Hrvatskoj, ASH procjenjuje da velika većina građana ne može podnijeti povećanje troškova električne energije. »Ono što nas u ASH iritira su izjave rukovodstva HEP-a gdje oni kažu da svojim najnovijim poskupljenjem prate cijene na europskom tržištu. Zasigurno nitko u Hrvatskoj ne bi imao ništa protiv da se prate europske cijene, ali da se isto tako prate europske plaće, životni standardi, europski kriterij pri izboru ministara i, na posljetku, europska socijalna osjetljivost i pravo na socijalnu ravnopravnost koju propisuje hrvatski Ustav«, stoji u priopćenju u kojem se poziva Vlada upravo na poštivanje Ustava. </p>
<p>Ako hrvatska Vlada donese odluku o poskupljenju električne energije za 20 posto, ASH u svojem priopćenju najavljuje podnošenje tužbe pred europskim sudom o zaštiti, Ustavom zajamčene, sigurnosti i socijalne ravnopravnosti, koje bi u tom slučaju bile narušene.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Slovenski keramički otpad bit će vraćen otkud je i dovezen</p>
<p>SVETI MARTIN NA MURI, 30. kolovoza</p>
<p> - Sudeći prema načinu na koji će biti okončan nerazumljiv postupak odvoženja smeća u drugu državu, uspostavljaju se kvalitetno novi odnosi između hrvatske i slovenske policije na graničnom području Međimurja i Prekmurja. Javnosti su, naime, predočeni podaci o tome da je ophodnja granične policije Policijske uprave međimurske na lijevoj obali Mure, nasuprot Sv. Martinu na Muri, na hrvatskom državnom teritoriju pronašla divlje odlagalište otpada. Riječ je o divljoj deponiji veličine 50 četvornih metara i visokoj metar i pol.</p>
<p>Na tom je mjestu pronađeno sedam plastificiranih vreća, svaka težine oko 1.000 kilograma. U njima se nalazi keramički otpad, odnosno keramički cilindrični tuljci dužine pet centimetara i promjera također pet centimetara. Na plastificiranim vrećama vidljiv je tekst »Nafta«, što upućuje na zaključak da otpad sigurno potječe s područja Republike Slovenije.</p>
<p>U PU međimurskoj zbog toga su zaključili da zajedno s djelatnicima PU Murska Sobota utvrde sve činjenice i dogovore dalje postupanje. To je i urodilo plodom jer je PU Murska Sobota svoje kolege u Čakovcu izvijestila da su utvrdili tko je dopremio smeće na hrvatski državni teritorij, čime je počinio povredu propisa o kretanju i boravku uz državnu granicu. Počinitelj je slovenskim policajcima izjavio da će dovezeni otpad vratiti u Sloveniju, potpuno sanirati mjesto na koje je deponirao vreće i dovesti ga u prvobitno stanje.</p>
<p>Na lijevoj obali Mure nalazi se nekoliko divljih smetlišta na koje su ranijih godina Slovenci, ulazeći na hrvatsko državno područje mimo graničnog prijelaza, dovozili razni otpad i smeće. Nakon što je u hrvatskim medijima na to upozoreno, s takvom se praksom prestalo, ali očito ne sasvim. U Prekmurju i Međimurju vjeruju da će ovakvo postupanje dviju policija pridonijeti izbjegavanju međusobnih incidenata kakvi su zabilježeni početkom ove godine, a slovenska strana provocirala je i nedavno kad su nedopušteno na hrvatski državni teritorij došli elektromonteri. Moguće bolje stanje očekuje se od skorog potpisivanja Sporazuma o suradnji slovenskih općina Lendava i Črešovci, a s hrvatske strane Međimurske županije, Grada Mursko Središće, te Općina Sveti Martin na Muri i Podturen. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Srbi koji traže povrat stanova '97. su odbili nuđene kuće, kaže Kompanović</p>
<p>BELI MANASTIR, 30. kolovoza</p>
<p> - Udruženje prognanika i povratnika Srba želi politizirati potpisivanje peticije za povrat bivših društvenih stanova, ističe predsjednik Zajednice prognanika Hrvatske Josip Kompanović. U izjavi za Vjesnik, on podsjeća na vrijeme kada su stambene komisije na području koje se u sastav Hrvatske vratilo mirnom reintegracijom srpskim prognanicima ponudile veliki broj kuća za alternativni smještaj, međutim, kaže on, »gospoda su u velikom postotku odbijala takve ponude«. </p>
<p>Kompanović također navodi kako se »te ljude iz jednog centra instruiralo u stilu nemojte to prihvatiti, odnosno, oni su tražili da im se daju kuće ili stanovi u središtu Beloga Manastira«. Postoje i brojni zapisnici o sastancima stambenih komisija i srpskih prognanika, kojima su nazočili i predstavnici OESS-a, podsjeća Kompanović. </p>
<p>Komentirajući izjavu Jovana Vlajkovića, predsjednika spomenutog udruženja, o neprihvaćanju udruživanja Zajednice povratnika i Udruženja prognanih Srba, Kompanović primjećuje: »Mogu otvoreno reći kako nam je taj prijedlog ujedinjenja bio neprihvatljiv, jer on potječe iz vremena kada se još uvijek događao narod odnosno iz 1997. kada su ti isti zbog svijeta i generala Jacquesa Kleina predlagali ujedinjenje, a s druge strane organizirali žene i putujući cirkus, kojim se tražilo neprovođenje mirne reintegracije«.</p>
<p>Zaključivši kako su ciljevi tih dviju udruga bili potpuno drukčiji, odnosno, da je Zajednica povratnika za cilj uvijek imala vratiti ljude svojim kućama, završiti proces reintegracije te brinuti o obnovi, Kompanović naglašava kako je s druge strane postojala »ekipa kojoj je temeljni cilj bio podrivanje stabilnosti hrvatske države, te činiti sve kako bi se naštetilo ugledu Hrvatske u svijetu i poljuljalo njezine pozicije«. </p>
<p> »Sada se opet želi prikazati kako su na ovim prostorima ugrožena prava Srba, i tako inzistirati na nastavku mandata Promatračke misije. Za sve poteze - od izjava Milana Đukića pa do peticije - suglasnost je došla iz Beograda «. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Pančić otovorio sedme »Susrete djece - Vukovar grad djece«</p>
<p>VUKOVAR, 30. kolovoza</p>
<p> - U organizaciji Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Vukovaru su u srijedu počeli 7. Susreti djece - Vukovar grad djece. U nizu sportskih natjecanja te glazbenoj, likovnoj, literarnoj i informatičkoj radionici sudjeluje 729 djece poginulih hrvatskih branitelja, te branitelja dragovoljaca kao i Hrvatskog vijeća obrane. </p>
<p>Uime pokrovitelja - Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata - dvodnevne susrete je na stadionu u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo naselje, otvorio ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić.</p>
<p>U izjavi novinarima Pančić je rekao kako bi »prema djeci poginulih branitelja najveću pozornost država trebala pokazati u razdoblju nakon završetka njihovoga srednjoškolskog obrazovanja, kada se nalaze na svojevrsnoj životnoj prekretnici«.</p>
<p>O tom i drugim pitanjima bitnim za školovanje i zapošljavanje djece poginulih hrvatskih branitelja bit će riječi i na poslijepodnevnoj tribini na kojoj će, uz djecu poginulih hrvatskih branitelja, sudjelovati i predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstva prosvjete i športa te Ministarstva znanosti i tehnologije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Novi načelnici u MORH-u samo po stranačkom ključu?</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš odlučio je prije više od mjesec dana razriješiti nekolicinu načelnika u Ministarstvu. Kao što je nekoliko puta bio ponovio u javnosti, nakon što njegovi novi pomoćnici ocijene rad načelnika, Radoš će predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću predložiti smjenu starih i imenovanje novih načelnika uprava. Prema postojećim ovlastima, Predsjednik kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, na prijedlog ministra obrane, imenuje i razrješuje načelnike uprava Ministarstva obrane.</p>
<p>Tako je, kako neslužbeno saznajemo, Mesić potkraj srpnja potpisao odluku o šest razrješenja i tri imenovanja u Ministarstvu obrane. Ta razrješenja možda se i ne bi mogla nazvati čišćenjem redova u Ministarstvu od preostale vojne vrhuške, ali drukčije svjetlo na cijeli slučaj baca razmještaj nekoliko časnika koji su iz Ministarstva obrane krenuli na jednogodišnje školovanje u Ratnu školu »Ban Josip Jelačić«. Oni su, naime, sada raspoređeni podalje od Ministarstva, a jedino je stožerni brigadir Marjan Biškić vraćen na istu dužnost s koje je krenuo na školovanje - na mjesto zamjenika načelnika Uprave Vojne policije. </p>
<p>Među razriješenim starim kadrom u sektoru pomoćnika ministra za obrambenu politiku (M1), na čijem je čelu haeselesovac Ivan Kozlica, jesu načelnik Uprave za međunarodnu vojnu suradnju pukovnik Miro Andrić i načelnik Uprave za obrambenu politiku Mato Pađen. U sektoru pomoćnika ministra za upravljanje osobljem (M2) general-pukovnika Marijana Marekovića, jedinog preostalog pomoćnika iz doba ministra Pavla Miljavca, zasad, doznajemo, ne odlazi ni jedan od tri načelnika. Za razliku od Marekovićeva, u nekadašnjem Rojsovu sektoru za gospodarenje (M3) sigurno odlaze dva od tri načelnika - Iva Pašalić, načelnica Uprave za stambene poslove, i pukovnik Miro Glavaš, načelnik Uprave za gospodarenje nekretninama. Dok bi sektori pomoćnika ministra za odnose s javnošću i informiranje (M4) i za obavještajno-sigurnosne poslove (M5) zasad trebali ostati bez promjena, u sektoru za opremanje i nabavu (M7), koji je prije vodio Vladimir Zagorec, a još službeno nije imenovan novi čovjek, odlaze dva načelnika</p>
<p>. Razriješeni su i brigadir Zdravko Pavelić te Ivo Bačić, načelnici Uprave za proizvodnju, odnosno Tehničko-opskrbne uprave. U sektoru za financije i proračun (M8) koji je nekad vodio general-bojnik Miljenko Galić, sada u mirovini, inače nećak pokojnog ministra Gojka Šuška, smjene se tek očekuju. Naime, vrlo je vjerojatna skora smjena još jednog manjeg broja starih načelnika u pojedinim sektorima. Zasad nema potvrda da će biti promjena u sektoru za komunikacije i informacijsku tehnologiju (M6) koji vodi 27-godišnji esdepeovac Arsen Bauk. Inače, on je na tu dužnost, kako se saznaje, došao nakon što je odslužio tek dva-tri mjeseca vojnog roka. </p>
<p> No, zanimljivo je da su gotovo sva nova imena koja se spominju na upražnjenim mjestima, prema našim izvorima, birana, kako se tvrdi, »ponajmanje po stručnosti, a najviše po stranačkom i rodbinskom ključu«, kao u slučaju imenovanja četvorice pomoćnika ministra iz HSLS-a. Tim je imenovanjima Radoš već na početku svog mandata bio izazvao burne reakcije. (V. B.)</p>
<p>Mate Laušić ostaje </p>
<p>O promjeni načelnika uprava u Ministarstvu, Radoš je u posebnoj izjavi nakon sastanka u srijedu s predstavnicima NATO-a naglasio kako je riječ o uobičajenoj rotaciji kadrova i postupnom planu uvođenja civila na ključna mjesta u MORH-u. »Prema mišljenju i željama mojih pomoćnika koji nisu mogli surađivati s nekim načelnicima, razriješeno je 12 od 25 načelnika uprava koji će postupno nalaziti nova mjesta u Oružanim snagama«, rekao je ministar obrane.</p>
<p>Na upit je li se o tim razrješenjima konzultirao s predsjednikom Republike koji je trebao potvrditi odluku, Radoš je izjavio da nije jer se radi o niskoj razini. »Ali, ako bi predsjednik Republike pokazao interes za taj proces, do konzultacija bi svakako došlo.« Na pitanje je li razriješen i načelnik uprave Vojne policije general-bojnik Mate Laušić, ministar je odgovorio niječno.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Dječak potpalio sedam požara</p>
<p>SPLIT, 30. kolovoza</p>
<p> - Trogirska policija i Odjel za subijanje općeg kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske proveo je kriminalističku obradu nad četrnaestogodišnjim M. G.-om jer se sumnja da je on od početka srpnja do kraja kolovoza podmetnuo sedam požara na trogirskom području. Prema prijavi, maloljetnika se sumnjiči da je 5. srpnja u zaseoku Gulišiju i Tomašima šibicama zapalio 350 metara suhe trave i niskog raslinja; u Segetu, zaseoku Zulimima 27. srpnja podmetnuo je požar u kojem je izgorjelo 200 puta 300 metara suhe trave, a 3. kolovoza u Segetu Gornjem na predjelu Tomaša zapalio je 12 metara suhe trave. Osumnjičen je i za požar u zaseoku Perićima u Segetu Gornjem u kojem je 6. kolovoza izgorjelo 200 puta 100 metara površine pod suhom travom. Ponovo je 11. kolovoza u Segetu Gornjem, u Zulimima, gdje je spaljeno 100 puta 150 metara površine. Tereti se da je u Segetu Gornjem i dan kasnije izazvao požar, kao i u noći na 24. kolovoza kad je u Gospinu Gaju izgorjelo 100 hektara suhe trave i niskog raslinja. M. G. upućen je u splitski Centar za odgoj sa zahtjevom da ga se pojačano nadzire, a s njim će razgovarati i dječji psiholog. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Dio opožarenih površina oplemenit će se šumom koja odgovara podneblju </p>
<p>SPLIT, 30. kolovoza</p>
<p> - Sad kad je brojnim požarima opustošena gotovo cijela Dalmacija, postavlja se pitanje na koji način sanirati izgorjela područja, odnosno kako i kada oplemeniti ogoljele površine? Aktualno je i pitanje koliko je prije vatrene stihije učinjeno na probijanju novih i održavanju starih šumskih prosjeka u Dalmaciji pošto su se proteklih dana na tu temu čule i određene primjedbe. </p>
<p>Upravitelj Hrvatskih šuma za Dalmaciju Ivan Leko je za Vjesnik izjavio da se uspješno realizira plan obnove obalnih šuma baš prema programu kakav je sačinjen i usvojen početkom ove godine, tako da su pri kraju i uzgojni radovi, poslovi na čišćenju i njezi šuma, a pri tome nisu zanemareni ni protupožarni prosjeci.</p>
<p>»Uprava Hrvatskih šuma Split je na području Dalmacije od 1992. do 1999. probila odnosno napravila 1.064 kilometra novih protupožarnih prosjeka, dakako održavajući 343 kilometra šumskih prosjeka. Uz to radila je i na izradi, probijanju i održavanju šumskih prosjeka iz sredstava vodoprivredne naknade«, ističe Leko.</p>
<p>Inače, splitska je uprava upravo završila i izgradnju motrionica (pet) u Crnom Lugu i Mustapstanu, na Debeljaku i Ilijinom brdu te Žrnovnici, visine od pet do 14 metara. U te značajne objekte, koji su već svi u funkciji, investirano je oko 800.000 kuna.</p>
<p>»U Dalmaciji su u brojnim požarima opožarene ogromne površine, a novca nema dovoljno. Nastojat ćemo da kroz plan Svjetske banke izvršimo sanaciju i pošumljavanje svih opožarenih područja, a da nam to ne remeti naš redoviti plan koji će biti u skladu s programom i novcem Hrvatskih šuma«, kaže Leko. On također navodi da će se opožarene površine, dakle šume, najprije sanirati sječom, odvoženjem i odlaganjem materijala, a nešto će se drva pokušati i prodati, ako se bude moglo. Dodao je kako će se nešto opožarenih površina i oplemeniti novom sjetvom šumskog sjemena koje odgovara klimatskim uvjetima i podneblju Dalmacije, ali s neznatnim količinama bora.</p>
<p>»Naš ovogodišnji plan pošumljavanja realizirat ćemo tijekom jeseni. Tako ćemo samo ove godine pošumiti oko 1.000 hektara u Dalmaciji«, podsjeća upravitelj Hrvatskih šuma za Dalmaciju Ivan Leko. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Izvorni HHO: Nedopustiva je čak upotreba iste kratice</p>
<p>ZAGREB, 30. kolovoza</p>
<p> - »Iako Hrvatski helsinški odbor nije registriran po Zakonu o udrugama iz kolovoza 1997. godine, njegovo djelovanje nije nelegalno jer propis (Uredba o osnivanju stranih predstavništva) po kojem je Odbor bio registriran u svibnju 1994. i preregistriran u ožujku 1997. još nije stavljen izvan snage«, rekao je Žarko Puhovski, član Izvršnog odbora te nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, na konferenciji za novinare u srijedu. Na toj konferenciji javnost je obaviještena o stavovima Odbora u povodu nedavnog osnivanja udruge pod istim nazivom kao i HHO, čiji je predsjednik Natko Kovačević.</p>
<p>Podsjetimo, s objašnjenjem da je »stari« HHO tri godine djelovao nelegalno jer se pravodobno nije registrirao po Zakonu o udrugama, Kovačević i Zvonimir Trusić osnovali su i pri Ministarstvu pravosuđa registrirali paralelni HHO. Istodobno, »starom« HHO-u nije zabranjeno djelovanje, a u »zbrku« se uplela i Međunarodna helsinška federacija (IHF). Federacija je potvrdila da je HHO, čiji je predsjednik Izet Aganović, jedini Helsinški odbor u Hrvatskoj priznat kao njezin punopravni član. »Stari« HHO u Hrvatskoj djeluje kao predstavništvo strane humanitarne organizacije, a njegovo vodstvo drži kako - s obzirom da propis tadašnjeg Ministarstva uprave po kojem je Odbor registriran, nije ukinut - preregistracija HHO-a u Ministarstvu gospodarstva nije bila nužna. Tim više što je registar u kojem su evidentirana strana predstavništva, pa tako i HHO, automatski prebačen u to ministarstvo. Zbog svega toga, HHO je na konferenciji za novinare - na kojoj su bili predsjednik Izet Aganović, izvršni direktor Tin Gazivoda i član Izvršnog odbora Čedo Prodanović - zatražio da hrvatska Vlada, prema pravu nadzora, poništi upis paralelnoga HHO-a. </p>
<p>Hrvatski helsinški odbor traži od Vlade da skupini »koja se lažno predstavlja«, naloži promjenu imena svoje udruge i kratice. »Čak i kad bi ta kratica označavala, primjerice, Hrvatski haaški odbor, upotreba kratice koja je registrirana kao i naša, bila bi nedopustiva«, zaključio je Puhovski. On je također zatražio da se pomoćnika ministra pravosuđa, koji je potpisao odluku o upisu »novog« HHO-a, a za to, tvrde u HHO-u, nije ni nadležan, pozove na odgovornost.</p>
<p>Puhovski je protumačio i prave razloge zbog kojih se HHO, iako je imao vremena, nije registrirao sukladno Zakonu o udrugama. Prema njegovim riječima u kolovozu 1997. tadašnje Ministarstvo uprave tražilo je da se udruge registriraju po novom Zakonu. No, u rujnu je Izvršni odbor HHO-a odlučio da se neće registrirati po tom zakonu kojeg su ocijenili »nedemokratskim i smišljenim za kontrolu nevladinih udruga«. </p>
<p>»To je bio izraz naše građanske neposlušnosti«, rekao je Puhovski i dodao da su istu odluku donijeli nakon što ni nova vlast nije promijenila, po njima, sporni Zakon. Štoviše, Puhovski je kazao kako se »sve ovo događalo uz aktivnu i eksplicitnu podršku nove vlasti«, a Prodanović je dodao da im se »čak ni HDZ nije to usudio učiniti«. Upozorili su kako je praktički nemoguće da oni koji su potpisali registraciju novog HHO-a nisu znali što čine. </p>
<p>Predsjednik Aganović govorio je o tvrdnji članova novog HHO-a da će oni štititi prava Hrvata. »Osamdeset posto osoba koje traže našu pomoć su Hrvati«, rekao je Aganović. Naveo je da su to učinili i haaški osumnjičenici Tuta i Štela, a sada je i tzv. »zločinačka organizacija« uputila zahtjev da HHO promatra suđenje nad njima. Nadalje, podsjetio je i na to da je HHO tražio primanje Hrvatske u Vijeće Europe. Prodanović je dodao da su jedno vrijeme pojedincima srpske nacionalnosti bila više ugrožena ljudska prava, pa je bio normalno da se HHO tada njima bavio. Zajednički je stav da će osnivanje još jednog HHO-a unijeti zbrku među one kojima su ljudska prava zaista ugrožena i koji traže pomoć. (S. Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Antunović u Dubrovniku otvorila seminar o zaštiti ljudskih prava </p>
<p>DUBROVNIK, 30. kolovoza</p>
<p> - Međunarodni standardi ostvarivanja ljudskih prava u svojoj idealnoj zamisli još su uvijek u neskladu s političkom, građanskom, gospodarskom, socijalnom i kulturnom stvarnošću mnogih zemalja. </p>
<p>Razlozi tome su višestruki: politika pojedinih država koje još uvijek imaju nedovoljno demokratski oblik vlasti, odnosno nacionalno zakonodavstvo nije usklađeno s međunarodnim; u mnogim zemljama koje imaju usklađeno nacionalno zakonodavstvo s međunarodnim normama, primjena zakona u praksi nije odgovarajuća; u pojedinim zajednicama stupanj pojedinačne i društvene osviještenosti u velikoj mjeri odstupa od načina na koji bi se međunarodne norme trebale provoditi u društvenoj stvarnosti. </p>
<p>To je istaknula potpredsjednica Vlade Željka Antunović u srijedu u dubrovačkom hotelu »Park« u izlaganju kojim je otvorila dvodnevni seminar Vijeća Europe i Ministarstva vanjskih poslova RH pod nazivom »Primjena europske konvencije za zaštitu ljudskih prava«. </p>
<p>Na skupu će 25 sudionika raspravljati o uvjetima dopuštenosti tužbe Europskom sudu za ljudska prava, pravu na pošteno suđenje (članak 6. Europske konvencije), pravu na slobodu i sigurnost (članak 5. Europske konvencije), pojmu »nužnost u demokratskom društvu«, te pojmu razmjernosti u odlukama Europskoga suda. </p>
<p>Raspravljat će se i o budućem radu tijela Vlade RH koje će u suradnji s Vijećem Europe pratiti primjenu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Potpredsjednica Vlade pozvala je nazočne na otvoren razgovor, a uoči početka seminara izjavila je novinarima kako je Hrvatskoj »jako stalo do ljudskih prava, ali kad je riječ o »razini« zaštite ljudskih prava, tada je ona »vrlo diskutabilna«. </p>
<p>»Ponekad bolja, a ponekad lošija nego u zemljama s kojima bi se trebalo uspoređivati«, istaknula je dodajući kako je važno što Hrvatska »to stanje« želi popravljati. »No, važno je da mi želimo popravljati to stanje i upravo je zbog toga organiziran ovaj skup na kojemu pravni stručnjaci mogu razgovarati i raspravljati o tome što u našem zakonodavstvu treba popraviti, što se može napraviti i u kojim rokovima«, istaknula je potpredsjednica Antunović. </p>
<p>O problemima s kojima se u Hrvatskoj najčešće susrećemo kad je riječ o ljudskim pravima, Antunović je kazala kako treba istaknuti ona specifična kršenja ljudskih prava koja su posljedica rata i ratnih sukoba na našem prostoru: »Riječ je o imovini, vlasništvu, pravu na korištenje povrata imovine ljudi koji su raseljeni. Radi se i o pravu onih koji su silom prilika doseljeni ovamo da osiguraju minimalne uvjete za život, o pravima raznih stradalnika rata, ali i, primjerice, o specifičnim problemima koje Hrvatska ima s jednom velikom populacijom umirovljenika«, naglasila je dodavši kako su to specifični problemi proizašli iz specifičnih situacija. </p>
<p>Zbog svega toga, kao i iz razloga što navedene probleme nova Vlada nastoji što prije riješiti, organiziran je i ovaj seminar s nizom konkretnih aktivnosti i rasprava, kako na znanstvenoj, tako i na pravnoj, ali i nekim drugim osnovama, rekla je Antunović i zaključila: »Stalo nam je da poboljšamo i sigurnost i kvalitetu života građana u Hrvatskoj. Zbog toga i činimo sve ove napore«. </p>
<p>U radu seminara sudjeluju i viši savjetnik Uprave za ljudska prava pri Vijeću Europe Denis Bribosia, te potpredsjednik Prizivnog suda u Den Haagu prof. Bart Punt. (Katica Cikoja)</p>
<p>Antunović: Čudne i neobične stvari oko novog HHO-a</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Željka Antunović komentirala je osnutak novoga HHO-a rekavši da je u pitanju »specifičan problem koji ne zaslužuje komentar«. Dodala je da u vezi s tim postoji niz čudnih i neobičnih stvari, no ona nema dovoljno informacija da bi iznijela »definitavn stav, ali svakako treba vidjeti što se dogodilo«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Škarić ostavku stečajnog upravitelja Diokoma ocijenio krajnje neozbiljnom </p>
<p>Malenica se nije smio prihvatiti posla koji ne kani završiti, smatra gradonačelnik Splita Ivan Škarić / Od predstavnika Vlade tražimo da se angažiraju u stvaranju pretpostavki za održavanje prvoga stečajnog ročišta, kako bi se konačno znalo hoće li država ustrajati na svojim potraživanjima, ističe Ozren Matijašević, potpredsjdnik HUS-a </p>
<p>SPLIT, 30. kolovoza</p>
<p> - Radnici splitskoga »Diokoma« nastavljaju prosvjedovati pa su tako u srijedu ponovo blokirali Ulicu domovinskog rata, koja je za promet bila zatvorena oko 45 minuta. Nakon prosvjeda, radnici i sindikalisti povukli su se u krug tvornice gdje su održali sastanak, na kojem su donijeli odluku o zauzimanju energetskih postrojenja i iskapčanju struje u poduzeću.</p>
<p> Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević izjavio je za Vjesnik da će radnici preuzeti nadzor nad energetskim postrojenjima, kako bi spriječili da se u »Diokomu« nastavi raditi na crno. Matijašević je kazao da se radnici iskorištavaju za sebične interese pojedinih poslovođa koji zaposlenicima isplaćuju 150 kuna. A budući da su bez ikakvih primanja radnici pristaju raditi na crno, rekao je Matijašević, naglasivši da je odluka o zauzimanju energetskih postrojenja i iskapčanju struje donesena jednoglasno.</p>
<p> »Radnici će prosvjedovati i u četvrtak, ali ne smijemo vam reći vrijeme i mjesto održavanja prosvjeda, jer strahujemo od policije koja je spremna izaći na ulicu i sukobiti se s radnicima«, rekao je Matijašević. Čelnik HUS-a ističe da postoji opravdana bojazan o još jednom odgađanju stečajnog ročišta koje bi se trebalo održati 8. rujna a čije bi odgađanje potopilo »Diokom«. Stoga sindikati »Diokoma« traže od stečajnog upravitelja u ostavci Jose Malenice da se založi za isplatu radničkih otpremnina i zaostalih plaća. »Od predstavnika Vlade, koji su govorili o preustroju 'Diokoma', tražimo da se angažiraju u stvaranju pretpostavki za održavanje prvoga stečajnog ročišta, kako bi se konačno znalo hoće li država ustrajati na svojim potraživanjima«, poručio je Matijašević, te dodao da bi država svoja potraživanja trebala usmjeriti u preustroj »Diokoma«. </p>
<p>Komentirajući ostavku stečajnog upravitelja, Matijašević je rekao: »Vjerujem da je odstupio zbog niskih političkih igara gradske vlasti. Štoviše stavljam ruku u vatru da su političke igre oko »Diokoma« glavni razlog ostavke stečajnog upravitelja«. Matijašević je istaknuo kako Maleničina ostavka potvrđuje da su sindikati bili u pravu, kad su još prije četiri mjeseca tvrdili da stečaj nije rješenje posebice ne za tvrtku koja je u državnom vlasništvu i koja državnim ustanovama i institucijama najviše duguje.
S druge strane splitski gradonačelnik Ivan Škarić ocijenio je ostavku stečajnog upravitelja kao vrlo neozbiljan čin, smatrajući da se Malenica »nije smio prihvatiti posla koji nije kanio završiti«. Škarić je opovrgnuo Maleničinu optužbu na račun gradske vlasti, kazavši kako stečajni upravitelj u svom radu nije nailazio na prepreke, barem što se tiče gradske vlasti i trgovačkog suda. »Možda su gledišta o rješavanju problema u 'Diokomu' uistinu i bila različita, ali to ne može biti razlog Maleničine ostavke«, rekao je Škarić koji je prije dva mjeseca ponudio ostavku na dužnost gradonačelnika Splita upravo zbog neizvjesne sudbine »Diokoma«. </p>
<p>I dok gradonačelnik vjeruje da će ministar gospodarstva Goranko Fižulić »presjeći« krizu u »Diokomu«, radnici poručuju da je »ministrov dolazak u Split uzaludno kupovanje izgubljenog vremena«. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Glasovi SDP-ovih vijećnika odlučili o odgodi glasovanja o povjerenju Vidu Bogdanoviću</p>
<p>DUBROVNIK, 30. kolovoza</p>
<p> - Vido Bogdanović do daljnjega ostaje gradonačelnikom Dubrovnika. Po mnogima kontroverzni Bogdanović, svoj je mandat na mjesto gradonačelnika zbog umiješanosti u aferu Solitudo povezanu, pak, s aferom Hrvatske poštanske banke, dao na raspolaganje vijećnicima dubrovačkoga Gradskoga vijeća. Budući da se ni nakon dva sata i čak nekoliko stanki na sjednici u utorak na večer, kada se imalo odlučiti o Bogdanovićevoj »sudbini« i kada je izglasavanje o (ne)povjerenju bilo središnjom točkom dnevnoga reda, vijećnici, ili bolje rečeno stranke iz kojih dolaze, nisu se mogli složiti hoće li oni odlučiti o Bogdanoviću ili je to, kao što tvrdi SDP, morao on učiniti neopozivom ostavkom, sjednica je prekinuta. Sporna i, kako se pokazalo, vruća točka dnevnoga reda, odgođena je do iduće prve sjednice Gradskoga vijeća. Kada će se ona održati - nije poznato. </p>
<p>Uglavnom, kad je riječ o samom tijeku sjednice, na samom je početku većinom od 12 prema 11 glasova odbijen dnevni red. Točku formuliranu kao »glasovanje o povjerenju gradonačelniku s obzirom da je stavio svoj mandat na raspolaganje« vijećnici nisu željeli prihvatiti ni na početku, a niti poslije dva sata rasprave. SDP-ovi su vijećnici tražili njezino skidanje s dnevnoga reda. Njihov je vijećnik Josip Mikulić rekao da je Gradsko vijeće političko, a ne pravosudno tijelo, te stoga ne može raspravljati na temu gradonačelnikove umiješanosti u aferu Solitudo. Uime kluba HDZ-a Božo Vodopija je zatražio da se glasuje o »jedinoj mogućoj, neopozivoj ostavci«. To je zatražio i nezavisni vijećnik Ivica Ban, kazavši i da se »radi o farsi gradonačelnika« koji ih sve, po njegovim riječima, želi uvući u sudski spor. Zatražio je da Bogdanović odmah podnese ostavku na sve svoje dužnosti, ali i da se sporna točka dnevnoga reda »preformulira«. Naime, kazao je on, glasovanje o povjerenju može zatražiti jedna četvrtina vijećnika, dok je mandat gradonačelnika vijećnicima ionako uvijek na raspolaganju. </p>
<p>Kako nije prošao prijedlog SDP-a o skidanju sporne točke s dnevnoga reda, a budući da je u međuvremenu sastavljen spomenuti prijedlog četvrtine vijećnika, predsjednik Vijeća Đuro Kolić predložio je glasovanje. No, nakon što je klub vijećnika HDZ-a zatražio stanku, odlučeno je da se o (ne)povjerenju gradonačelniku glasuje na idućoj sjednici. Pravu je zavrzlamu potom izazvao Kolić povukavši svoj prijedlog i vraćajući točku na dnevni red u prvobitnoj formulaciji, ne obazirući se na prosvjed HDZ-a kako je to nezakonito. Više se nije snašla ni vladajuća koalicija, ponovo je zatražena stanka da bi nakon nje Kolić cjelokupni dnevni red stavio na glasovanje. Prijedlog nije prošao, a presudilo mu je glasovanje dvojice SDP-ovih vijećnika koji su glasovali sukladno ranijim najavama. Sjednica je potom odgođena. (Katica Cikoja)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000831].
|
